POMETOVA SELEKCIJA, VILIN PLES i TEZORO ANDRA i PETRA CRVIKA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Pomet 2012 plavac selekcija obitelji Crvik – pobjednik na Dubrovnik FestiWineu 2015
SELO KOMAJI U KONAVLIMA: SUSRET S APSOLUTNIM ŠAMPIONOM OVOGODIŠNJE DUBROVAČKE VINSKE SETEMANE, UVELIKE ZASLUŽNIME ZA REVITALIZACIJU VEĆ GOTOVO POSVE IŠČEZNULE MALVASIJE
Zdravo razmišljanje, vjera u potencijal kraja i vlastite obitelji te upornost isplatili su se: Andro Crvik iz sela Komaji u vinogorju Konavle probio se u kvalitativni vrh hrvatske vinske produkcije. Ove godine na Dubrovnik FestiWineu proglašen je ukupnim šampionom ocjenjivanja a zapravo je apsolutni šampion cijelog događanja – njegov pozlaćeni Pomet 2102 plavac selekcija osvojio je najviše bodova od svih vina na vrednovanju 2015. te titulu prvaka u kategoriji crnjaka, njegovi Vilin ples 2012 cuvée i Negromant 2012 merlot osvojili su zlatna odličja, njegova je Malvasija Tezoro 2013, također pozlaćena na ocjenjivanju, štaviše i druga po broju bodova u grupi bijelih vina, izdvojena je kao najbolji partner stonskim kamenicama, njegova Malvasija Tezoro 2014 na ocjenjivanju u sklopu Dubrovnik FestiWine 2015 dobila je srebrnu medalju. Crvika su od poznavatelja i s međunarodne eno-gastro pozornice dočekale velike ovacije za vina!…
Andro i Petar Crvik na novosagrađenoj terasi ispred njihove kuće u Komajima. Dolje: prizor sa svečanosti otvorenja berbe u vinogradu kod obiteljske kuće
Zreo i smiren poput odležane kapljice, s radošću i ponosom gleda zasigurno uspješan nastavak jednoga puta što ga je on preuzeo od svojega oca a pomalo ga prepušta sinu Petru. Vina obitelji Crvik iz vinogorja medijski debelo u sjeni Pelješca (s Dingačem i Postupom) i za koje, mada je smješteno uz proslavljeni Dubrovnik, do nedavno gotovo nitko izvan Dubrovačko-neretvanske županije nije ni znao, danas su, zahvaljujući uvelike i Petru, odnedavno s diplomom iz vinogradarstva i vinarstva, za poslužiti i na osobito zahtjevan svjetski stol!
Andro Crvik obavio je u svojoj karijeri i još jedan važan zadatak: istaknuo se u revitalizaciji inače na bolesti dosta osjetljive i stoga kroz povijest gotovo do iščeznuća zapostavljane sorte Malvasija dubrovačka, a sa svojim proizvodima na crnome planu, opet u suradnji sa sinom, ukazao je i na značajne mogućnosti Plavca maloga u Konavlima.
Obitelj Crvik, čije druženje s vinovom lozom i vinom seže u vrijeme Andrina djeda, danas obradjuje osam vlastitih hektara pod trsjem, a od provjerenih i očito dobro istreniranih kooperanata otkupljuje grožđe s još osam hektara. Orijentirana je prvenstveno na domaće kultivare kao Malvasiju dubrovačku i Plavac mali, ali ima i nešto Merlota i Cabernet sauvignona. Godišnja proizvodnja kreće se u normalnim okolnostima ukupno između 70 i 100 tisuća litara, a u 2014. zbog ekstremnih (nepovoljnih) meteoroloških okolnosti više je nego prepolovljena. Međutim, gorčina zbog gubitka tolikoga roda ublažena je jako dobrim rezultatom, to mogu reći jer sam nedavno kušao to novo vino od Malvasije, još nenapunjeno u bocu!
– Veseo sam da nam je uspjelo s malvasijom iz lanjske berbe postići ovaj rezultat, ne samo radi nas nego i radi Malvasije, jer sad kad se još postavljaju tržišni temelji za nju i kad nâs proizvođača malvasije pogotovu one na višoj razini kakvoće nema mnogo, bitni su stalna prisutnost na tržištu i pokaz kontinuiteta u kvaliteti – kaže Andro Crvik.
TIJESNO VEZANI UZ MARINA DRŽIĆA
Inače, prije domovinskog rata u Konavlima je bilo samo 33 hektara s Malvasijom dubrovačkom, a 1995. broj trsova značajno je još opao. Crvik mi kaže da je 1996. posadio 600 loza. Godine 2001. s istraživanjima vezanim uz Malvasiju krenuo je zagrebački Agronomski fakultet, uz asistenciju konavoskog agronoma Nika Karamana.
Crvikove boce s malvasijom dubrovačkom iz 1999, 2001. i 2003.
– Naši su vinogradi na više mjesta, dio trsja je u polju a dio na malo povišenim i dobrim pozicijama, s pjeskovitom crvenicom kao tlom, te ponegdje i s ilovačom s dosta udjela pijeska. Za butelju dakako odvajamo samo najbolje grožđe. Radimo dvije malvasije, Marin Držić i Tezoro. I na etiketi nastojimo maksimalno biti vezani uz naš kraj, pa smo se za sva vina odlučili kao nazive izabrati izraze vezane uz sjajnog komediografa Marina Držića i njegova djela. Merlot nam ide pod nazivom Negromant, a mješavina plavca, merlota i cabernet sauvignona je Vilin ples – dodaje Andro.
Petar i Andro Crvik u novom dijelu podruma, uz barrique
Na pitanje gdje najviše plasiraju vino Crvik odgovara da ga najviše prodaju u Hrvatskoj, izvoze nešto i u zemlje bivše Jugoslavije a sad im se otvaraju tržišta u Njemačkoj i Norveškoj.
– Teško je nama hrvatskim proizvođačima vani, jer, s jedne strane, veliki je pritisak uvoznih vina na naše tržište, a, s druge strane, baš i što se tiče izvoza, proizvodnja u nas skuplja je od one u inozemstvu pa nam to umanjuje konkurentnost. K tome, hrvatski vinari nisu skloni poslovnom udruživanju kroz koje bi mogli organizirati učinkovitiji marketing a i kroz koje bi mogli povlačiti sredstva iz europskih fondova. Ima i još nešto što je prepreka za dobivanje sredstava od EU: u brojnim slučajevima što iz nehaja pojedine osobe, a što iz sporosti naše administracije, nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, i naravno dok papirologija nije sređena, što se veli, u nulu, EU blagajna pomoći se ne otvara… – kazao je Andro.
U starom dijelu podruma Crvikovi su uredili prostor za degustacije. Na slici: delegacija naših i inozemnih enologa, sommeliera i vinskih novinara na prezentaciji Crvikovih eno-uradaka
Crvik me vodi kroz selo Komaji do Trga Velikana uz koji se nalazi spomenik vinu. Visoka je to betonska konstrukcija sa četiri kraka koji svaki pokazuju na jednu stranu svijeta. U sredini je postolje s petolitrenim demižonom punim malvasije. Oko postolja stabla su vinove loze koja u vegetacijskoj sezoni lišćem pokrije demižon i drži vino u bocunu u hladovini te ga barem malo štiti od vrućine i svjetla.
Spomenik vinu u Komajima
– Spomenik je djelo udruge KOKAM, što je kratica od Komajska kalaška mornarica, prva riječ odnosi se dakako na Komaje, treća je tu zbog blizine mora, a druga označava kalaše, lere koji vole okolo lutati i provoditi se, ali ne vole raditi – objašnjava gospar Andro. – Demižon s novim vinom uvijek se postavi na praznik Dan Gospe Luncijate a to je 25. ožujka, a prazni se sljedeće godine na blagdan sv.Vinka. Naravno, organizator ceremonijala je KOKAM… ♣ SuČ – 05/2015
Suhi u čaši 