SVIJET u ČAŠI – 05.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater:

 http://translate.google.com/translate_t

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Korta Katarina, Orebić, Pelješac. Ekskluzivno ljetovalište kakvo Hrvatska mora imati na izabranim pozicijama koje ne trpe mase. Osam LUKSUZNIH apartmana, krasan i, dakako, UKUSAN Fine Dine & Wine restoran, kuća jako dobrog vina

__________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Posustaje li covid19?: OPORAVAK TURIZMA? U 2021. OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO 2019. ⦁ Popustila stega, žestoki start događanja: SMOTRA TRAMINCA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU;  PJENUŠAVI VINSKI DORUČAK; PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA i JAGODAMA; ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA; VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD; PINK DAY i GEORGE CLOONEY; VINISTRA POD VEDRIM NEBOM; SPLIT SPRING MLJAC MLJAC; PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA; JELSA: KAPJA, UJE OBIČAJI HVARA ⦁ Iz našeg covidnog susjedstva: ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Moćni Vranac: OD VARDARA PA DO RHONE, I DALJE?! ⦁ Sjećanje na dobru sortu: NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Covid19 ipak posustaje? Pripreme za ljetnu sezonu 2021

OPORAVAK TURIZMA NA VIDIKU: OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO  2019.

            Posustaje li ipak, napokon, covid19? StRožer se vraća u Stožer, organizirana druženja na otvorenome pa i – ipak još pod nekim uvjetima – u zatvorenim prostorima ne bi više trebala biti problematična, a moguće je i da će se, nastavi li se povoljan trend vezan uz suzbijanje pandemije, famozne mjere i dalje ublažavati. Okolnosti su počele buditi optimizam, pripreme za ovogodišnju turističku sezonu ubačene su u veću brzinu, ne bude li jačih neugodnih iznenađenja ove sezone očekuje se, rečeno je s autoritativnog službenog mjesta, prihod na razini 60 posto od onoga ostvarenog u 2019.

                Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) glavna tema razgovora bio je program dodjele 1,5 milijardi kuna državnih potpora sektoru turizma i sporta, a raspravljalo se i o drugim aktivnostima vezanim uz oporavak sektora, obavještavaju iz Hrvatske gospodarske komore. Poduzetnici iz branše pozdravljaju potpore koje će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost što će pokrivati i do 100 posto glavnice kredita, i ističu kako će jamstva države pomoći da se poslovne banke odluče na kreditiranje tvrtki u turizmu i tako značajno pridonesu dobroj pripremi sezone.

                Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i član Izvršnog odbora ECTAA-e Boris Žgomba naglašava kako je posebno važno to što ta sredstva dolaze uz jamstvo HBOR-a i HAMAG BICRO-a, naime upravo su jamstva problem svim poduzetnicima, odnosno bankama koje se ne usuđuju davati kredite turističkom sektoru zbog velikog rizika.

                – Na ovaj način se to eliminira i to je veliki poguranac za ostvarenje kvalitetne pripreme ove sezone i za preživljavanje do nekih pravih prihoda – poručio je Žgomba, dodajući kako je virus pokazao da se ništa ne može prognozirati s nekom većom sigurnosti u pozitivan ishod. – Zasad je situacija kod nas odlična, ali na mnogim emitivnim tržištima nije na toj razini, i to je, objektivno, veliki problem. Sve će kasniti u odnosu na planove s kraja prošle godine, ali ja sam i dalje optimist te smatram da će godina od lipnja biti normalna i da će ukupni rezultati na kraju biti puno boljii nego lani. Usudio bih se najaviti razinu prihoda od 60 posto u odnosu na 2019.

                Žgombin optimizam dijeli i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je naglasio da 1,5 milijardi kuna jamstvenih potpora u ovoj fazi može odigrati značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i osiguranju likvidnosti za dobru pripremu dolazeće turističke sezone, posebice mikro, malim pa i srednjim poduzećima.

                – Ako bismo povećali dolaske, noćenja i prihod za desetak posto u odnosu na prošlu godinu te ako bismo zadržali liderstvo na Mediteranu mogli bismo reći da je i u kontekstu pandemije, sporog cijepljenja i promjene u ponašanju turista koji traže prije svega sigurnost ipak bolja sezona nego prethodna. Svakako bih pohvalio i projekt nacionalne oznake sigurnosti Safe Stay in Croatia – istaknuo je Kovačević.

                Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina također se osvrnuo na poslovne banke koje su bitne u ovoj priči.

                – Očekujemo da banke vrlo brzo krenu u realizaciju programa. Imali smo problema jer su se s pandemijom one povukle i turizam stavile u kategoriju vrlo rizičnog ulaganja. Zato je ovaj program rađen da bude zanimljiv njima. Nigdje se ne spominje kamatna stopa jer smo htjeli ostaviti prostor bankama, da im ovaj program bude što interesantniji i da mogu obuhvatiti i rizičnije klijente. Njihov proizvod mora biti 0,5 posto povoljniji nego što nude inače – pojasnio je Glavina pa detaljnije elaborirao ideju i namjenu potpora naglašavajućii kako je jedan od glavnih problema cijelom gospodarstvu, pa tako i turizmu, bio zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta. – Procijenili smo da sredstva iz Mehanizma za oporavak neće biti dovoljno brzo na raspolaganju našim gospodarstvenicima pa smo odlučili dati nova sredstva za pripremu sezone kroz ovaj programa potpora. Jedna milijarda ide malim i srednjim poduzetnicima, a pola milijarde velikim. Tu podjelu smo napravili prema analizi tržišta i u dogovoru s vama. Vjerujemo da će ova sredstva sačuvati likvidnost za ovu godinu, a mogu se povući do kraja ove kalendarske godine. Dostupna su svim djelatnostima koje imaju veze s turizmom, a moguće je financirati praktički sve što je bitno za poslovanje.

______________________________________________________________

Kao iz nekog divnog sna… KORTA KATARINA FINE DINE&WINE SAFE STAY! – Sve bitno navedeno u ovoj kratkoj rečenici! Tako se vinski posjed, eno-gastro destinacija i smještajni objekt vrlo visokoga, ekskluzivnog ranga i okićen certifikatom Safe Stay in Croatia, reklamira u SAD. Na Pelješcu, eto, ima i ponude kao iz nekog divnog sna. Jedan od gostiju iz SAD koji će Kortu Katarinu posjetiti u prvom glavnom turističkom valu ove godine trebao bi biti upravo Amerikanac, Kortin vlasnik  Lee Anderson, s obitelji!

Korta Katarina smještena je na lijepome mjestu na obali unutar granica Orebića. Nekad hotel pa u bližoj povijesti odmaralište za glavešine danas je luksuzni resort u čuvenom lancu Château & Relais. U sklopu objekta je vinograd uglavnom zasađen sortom Zinfandel za koju je utvrđeno da je porijeklom iz ovih predjela primorske jugoistočne Europe, originalni nazivi su joj Tribidrag, Crljenak, Kratošija. Drugi vinogradi Korta Katarine nalaze se, kako i pristoji ovakvom iznimnom eno-gastro turističkom kompleksu, na cruima Dingača i na Postupa.

Današnja Korta Katarina u tridesetim godinama prošlog stoljeća bila je hotel Rivijera, a nakon Drugog svjetskog rata pretvorena je u odmaralište za visoke funkcionare tadašnje Narodne banke.  U preuređivanju u novije doba startala je kao vinski posjed, koji se vrlo brzo afirmirao kakvoćom vina. Onda se poradilo na degustacijskoj dvorani, koja je u međuvremenu prerasla u luksuzni Fine Dine & Wine restoran što nudi menue sa pet i s devet sljedova. Glavni i odgovorni za jelo je chef Ante Valenteković. Što se tiče vina, sad u punoj sezoni kamenica pojačano se nudi bijeli nešto mlađi pošip (aktualna berba u ponudi je 2019), a glavni kod crnih aduta je Plavac Winemaker’s Selection 2011 koji bi nazivom mogao prerasti u – Mayor’s Selection, s obzirom da je talentirana glavna enologinja Nika Silić u međuvremenu izabrana za gradonačelnicu susjedne Korčule! (Bez obzira na gradonačelnički položaj Nika, kako čujem, i dalje ostaje u tijesnoj vezi s Kortom.)

                Što se tiče smještajnoga dijela, u kamenoj vili nazvanoj Villa Korta Katarina lociranoj uz vinograd a s lijepim pogledom i na more, on obuhvaća osam apartmana na najvišem mogućem kategorizacijskom nivou, ukupno je tu predviđen prihvat do najviše 20 gostiju. O gostima brine posebno osoblje, posebna jela u ponudi prigotavlja osobni chef, za trenutke relaksacije gostima su na raspolaganju bazen i sunčalište. Partner je grupacija Virtuoso®’s koja brine o tome da se gostima ispune i maltene – neispunjive želje.

Korta Katarina, restoran Fine Dine & Wine. Dolje: nosielji ponude za stolom – chef Ante Valenteković i glavna enologinja Nika Silić Maroević

Enologinja posjeda Korta Katarina – Nika Silić Maroević. po najnovijemu – gradonačelnica Korčule! Među prvim čestitarima u posjetu joj je bio višestruki hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan, zaposlen u dubrovačkom hotelu Rixos. Na slici je i direktor vinarije Ivo Cibilić

Detalji iz apartmana Villa Korta Katarina

Gostima je na raspolaganju i motorni brod-jahta Katherine, dugačka 61 metar, sa šest komfornih soba za 12 osoba

_____________________________________

                HAMAG BICRO i HBOR provodit  će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka 3.1. Ograničeni iznosi potpore i to u maksimalnom planiranom iznosu od jednu milijardu kuna, i iz odjeljka 3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove, i to u maksimalnom planiranom iznosu od 500 milijuna kuna.

         Ravnateljica sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a Iva Debanić kroz program dodjele potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 HAMAG-BICRO nastavlja podupirati hrvatsko malo i srednje gospodarstvo financijskom podrškom poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma te poduzetnicima koji obavljaju sportske djelatnosti te ispunjavaju uvjete iz Programa.

                – Kao potpora rješavanju problema s likvidnošću, HAMAG-BICRO izdavat će državna jamstva za nove kredite za obrtna sredstva i/ili kredite za ulaganja u svrhu pripreme turističke sezone. Jamstva će pokrivati 100 posto, odnosno 90 posto iznosa glavnice, ovisno o iznosu kredita, a program će već tijekom ovog tjedna biti operabilan, kazala je Debanić.

                Iz HBOR-a poručuju kako će, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, odobravati jamstva za kredite odobrene velikim poduzetnicima iz sektora turizma i sporta.

                – Jamstvo u iznosu do 800 tisuća eura pokrivat će 100 posto glavnice kredita, a jamstvo odobreno za potpore veće od 800 tisuća eura pokrivat će do 90 posto glavnice kredita. Zahtjeve za kredite koji će biti osigurani ovim jamstvom poduzetnici mogu podnositi svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u. Dodatna je pogodnost što će kamatna stopa za kredite osigurane ovim jamstvom biti snižena za najmanje 0,5 postotnih bodova u odnosu na kamatnu stopu uz koju bi kredit bio odobren bez korištenja jamstva –  ističu iz HBOR-a.

                Poduzetnike brinu to što će banke uz jamstva države možda tražiti i dodatne kolaterale, ovisno o visini kredita, kao i visina kamate koja je nedefinirana. Iz nadležnog Ministarstva je poručeno kako oni ne mogu banke prisiljavati ni na šta, no u stanju su samo poboljšati uvjete da im kreditiranje poduzetnika iz turizma budu privlačnija.

                Direktor HTZ-a Kristjan Staničić održao je prezentaciju o turističkim očekivanjima za ovu godinu i složio se sa Žgombinom prognozom u dosizanju razine od 60 posto prometa u odnosu na 2019.

                – Najvažnije je graditi imidž Hrvatske kao epidemiološki sigurne destinacije, a u tome će nam pomoći veća cijepljenost stanovništva i veći broj punktova za testiranje u destinacijama. Bitna je i uspostava jedinstvenih kriterija i protokola za putovanje unutar EU – naglasio je Staničić, dodajući kako povećan interes za dolazak u Hrvatskupostoji na emitivnim tržištima Poljske, Češke, Mađarske, Austrije. Ukratko je predstavio i brojne promotivne aktivnosti HTZ-a poput kampanja Croatia Full of New Beginnings, Safe Stay In Croatia i Croatia, Your New Office namijenjene digitalnim nomadima.

___________________________

BRIIG BOUTIQUE HOTEL – NOVI ČLAN STORIES HOTELA – U okviru Hrvatske gospodarske komore postoji Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela, i ona je od nedavno bogatija za novog člana a to je Briig boutique hotel iz Splita. Ponosni direktor hotela Briig Boris Pintar pohvalio se kako su ovih dana hotel posjetili i američki agenti Virtuosa i Travel Leadersa koji su, ne skrivajući svoje oduševljenje hotelom, iskazali veliki interes za suradnju.

Briig boutique hotel integrira duh mediteranskog stila života u objektu suvremene arhitekture te ponosno nosi epitet istinskog muzeja sa sobama. Slavi lokalni stil života i klasike svjetskog dizajna. Kozmopolitska energija kojom Briig odiše jedinstven je začin privatnim i poslovnim događanjima koja se u njemu održavaju. Hotel se nalazi u centru Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače.

Unatoč malom broju gostiju, Briig je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio otvoren. Za slabijeg posjeta gostiju energija zaoslenih je bila usmjerena  na edukaciju osoblja, poslove održavanja objekta i na planiranje marketinških aktivnosti za naredni period.

– Od otvaranja hotela koristimo moderne tehnologije, digitalizirali smo sve pristupe. Upiti za nadolazeću sezonu stižu, tako da vjerujem da je pred nama uspješna priča – rekao je Pintar.

Predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK Nenad Nizić veli kako Hrvatska ima dovoljno potencijala da se predstavi kao destinacija luksuznog turizma. ♣

___________________________________

Popustila stega, potkraj svibnja žestoki start događanja

SMOTRA TRAMINACA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU – Kako je epidemiološka situacija postajala boljom, tako su iz StRožera stizale najave vezane uz moguća popuštanja radi opuštanja. Potkraj svibnja famozne mjere znatno su olabavljene i, dakako, bujica je krenula…

U reprezentativnome prostoru na iločkom Principovcu predzadnjeg vikenda u svibnju 2021., čak za dlaku prije službenog stupanja na snagu popuštajućih protuepidemijskih mjera Stožera, održano je treće izdanje Festivala Traminca, manifestacije koju je pokrenuo i s prijateljem vinotekarom Vinkom Ručevićem, inače  umiješanime i u festival vina WineOs, te uz potporno bitno logističko sudjelovanje Iločkih podruma realizirao osječki novinar i vinski pisac Željko Garmaz. Priredba se sastojala od nekoliko cjelina – izlagačkoga dijela, vinskih radionica posvećenih dakako tramincu, i banketa za koji je jela bliska tramincu kreirao naš proslavljeni chef Goran Kočiš, do prije nekog vremena glavni kuhar u elitnom zagrebačkom restoranu Noel gdje je osvojio jednu Michelinovu zvjezdicu.

Požežanin Ante Miličević, vječni zaljubljenik u traminac, već od prije znan po proizvodnji upravo traminca (ali i vrlo dobrog portugisca!!), svojedobno i redovni posjetitelj Festivala traminca u Alto Adigeu, sada i osobno na najvišem tronu, kao šampion u hrvatskoj utvrdi traminca Iloku

Odziv proizvođača traminca bio je vrlo dobar, u izlagačkome dijelu na kušanje je ponuđeno više od 100 traminaca u različitim kategorijama, a na radionicama je predstavljeno 36 različitih etiketa traminca. Uvod u svečanost traminca u Iloku bilo je strukovno ocjenjivanje vina od te sorte, održano u zagrebačkom restoranu Kaiser što ga s uspjehom vodi naš istaknuti sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, ovdje na vrednovanju predsjednik jedne od dviju degustacijskih komisija s članovima iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije, predsjednik druge komisije bio je Željko Bročilović Carlos, zagrebački sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u talijanskom Alto Adigeu ili Južnom Tirolu, znanome baš po tramincima i po mjestu Tramin (Termeno). Na ocjenjivanje je prijavljeno 87 uzoraka iz cijele Hrvatske, te tri uzorka iz Mađarske. Vrijedi spomenuti da su pragovi za medalje bili viši od onih uobičajenih u nas, konkretno bodovi od 85 do 89,99 pokrivali su srebrrnu medalju, od 90 do 94,99 zlatnu, a od 95 naviše veliku zlatnu ili platinastu.

Željko Garmaz, kao osoba osobito zaslužan za održavanje Festivala traminca u Iloku

Šampion ovog prvog ikad organziramog ocjenjivanja hrvatskih traminaca je Traminac 2013 izborna berba prosušenih bobica Požežanina Ante Miličevića koji vinograde ima na znanom i vrlo cijenjenim položajima Kaptol i Mitrovac kod Kutjeva. To vino osvojilo je 96,66 bodova, najviše od svih drugih.

Ocjenjivačka komisija br. 1 pod vodstvom Marija Meštrovića: Franjo Francem, Bruno Graberšek, Ivana Puhelek i Krešimir Ivančić, te komisija br. 2 pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa: Ivo Kozarčanin, Zoltan Györffy, Saša Špiranec i Igor Luković

Chef Goran Kočiš na zadanu temu: slavonski banket inspiriran tramincima

Sedam traminaca motiviralo je ocjenjivače – Marija Meštrovića, Ivanu Puhelek, Brunu Gaberšeka, Franju Francema, Krešimira Ivančića, Željka Bročilovića Carlosa, Ivu Kozarčanina, Sašu Špiranca, Igora Lukovića i Zoltana Gyorffyja, da ih nagrade platinastom medaljom. Uz Miličevićevog šampiona riječ je o Ledenoj berbi iz 2016. vinarije Papak (95/100), Izbornoj berbi prosušenih bobica iz 2018. vinarije Rajaković iz Krašića (95), Ledenoj berbi iz 2018. Kutjeva dd (95,33), Izbornoj berbi iz 2016. godine vinarije Trs (96),  Tramincu iz 2019. godine vinarije Kolar iz Baranje (95) te tramincu Rosamal iz 2015. godine vinarije Papak iz Iloka (95).

 Zlatnim medaljama okitilo se 14 traminaca: Kalazić – Traminac 2019. (90,66); Apostol – Traminac 2017. (90,66); Kalazić – Traminac 2017. (90,33); Kalazić – Traminac 2012. (92,33); Enjingi – Traminac 2009. (93); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2016. (92); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2015. (90,66); Bodren – Traminac 2018. (93,33); Iločki podrumi – Izborna berba bobica 2017. (91,33); Đurinski – IBPB 2015. (91); Misna vina – Izborna berba 2012. (93,33); Misna vina – Ledena berba 2011. (91); Šafran – Izborna berba bobica 2009. (90); Iločka polja – IBPB 2008. (90).

          PJENUŠAVI SVIBANJSKI DORUČAK NA HRŠAK BREGU! – Ugostitelji i organizatori raznih događanja ohrabreni olabavljivanjem protu-covidnih stega. Prof. Marija Vukelić iz zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, znana kao organizatorica raznih eno-gastro događanja i, u suradnji s Ninom Levičnik, priređivačica festivala pjenušaca u Ljubljani i Zagrebu (ove godine festival u Metropoli iz covidnih razloga otkazuje se, ali postoji mogućnost da se uz loze Zinfandela na najavljenoj lokaciji, terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade u Zagrebu održi izvanredno izdanje Pjenušavog lipanjskog doručka!), vesela je zbog mogućnosti ovogodišnjeg nastavka uspješnih susreta uz mjehuriće na njihovu izvorištu – u trsju, riječ je o Pjenušavim doručcima u vinogradima naših znanih proizvođaća šampusa. Nakon vrlo uspjelih lanjskih prijepodnevnih druženja uz pjenušce na imanjima nekoliko istaknutih hrvatskih šmpanjera, ovogodišnja serija takvih događanja obično u trajanju od 10 do nekih 14 sati trebala je biti nastavljena je u subotu pred kraj svibnja na imanju Petrač na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju, međutim tu gdje više zbrku nije mogao napraviti covid učinile su okolnosti vezane uz meteorologiju, naime kiše koje su padale u dane prije predviđenog susreta kod Petrača toliko su natopile tlo da, jednostavno, nije bilo za održavanje susreta u vinogradu, pa je određen novi termin – 12. lipnja, valjda se covid neće razuzdati a vrijeme hoće poslužiti…

Za jednog od ovogodišnjih domaćina pjenušavog doručka u vinogradu izabran je i Hrvoje Petrač, ovdje na slici u društvu sa kćerkom te s distributerom vina Nenadom Surlom Zofom. Događanje je, u skladu s aktualnm epidemiološkim mjerama, trebalo biti pretposljednjeg vikenda u svibnju, ali kad mu već nije uspio naštetiti covid umiješala se kiša, pa je susret na Hršak-bregu odgođen za sredinu lipnja (suhiucasi)

Datumi za vikend 22. i 23. svibnja bili su ipak znakoviti, jer s njima je na više frontova otvorena ovogodišnja sezona druženja uz dobra vina izravno kod proizvođača i ne nužno u trsju, naime tog vikenda u dvorištima vinarija (gdje je moguće po potrebi postaviti suncobrane/kišobrane) na Plešivici ponad Jastrebarskoga planirani su sastanci uz pjenušce i jagode, a na drugome kraju Hrvatske, u Iloku, kao najistočnijoj točki Lijepe naše, bio je, kao što se vidi iz prethodnog priloga, međunarodni Festival traminaca

              Covid i kiša, kaj nam pak moreju… Za prijepodnevni subotnji gablec – mjehurići i pizza! Profesorica Marija Vukelić, začas se snašla u ovoj najnovijoj zagorskoj priči: istoga dana potkraj svibnja kad je u njenoj režiji trebao biti Pjenušavi doručak u vinogradu Hrvoja Petrača na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju ali su to u posljednji trenutak omele, zamislite – nepovoljne meteorološke okolnosti!, ona je hitro sredila event Pizza i Pjenušac u Podne – idealno za subotnji (do)ručak! Kad se već mjehurići Petrač nisu toga dana mogli osloboditi u gazdinome trsju, iz boce su izašli u restoranu Rosetine od Ines Logožar, supruge Petraču susjednog vinara Borisa Vugleca (Vuglec-breg). Rosetine je smješten unutar zagorskog, naravno – trgovačkog centra Fashion Outlet Roses u Svetom Križu Začretje! Na jelovniku je bilo pet sljedova pizza i sedam pjenušaca renomiranih zagorskih vinarija Vuglec, Petrač i Bolfan.

Pjenušci i pizza: Ines Logožar I Marija Vukelić (Julio Frangen)

Profesorici Vukelić valja odati priznanje za to kako je dobro reagirala u iznenadno nepovoljnoj situaciji: u trgovačkom centru na sigurnome od nevremena i vlage a sigurnom po broju posjetitelja spojila je u kasni doručak ili raniji ručak svoju ideju o pjenušavom jutarnjem druženju s vinarima i o spoju širom omiljene brze prehrane s pjenušcem te spoju jagoda, upravo sada u žiži s pjenušcima, svemu je kao pedagoginja pridodala i edukativnu notu kroz informacije o tome kako je nastala ta pizza što je osvojila cijeli svijet…

Nakon aperitivnog pjenušca Vuglec extra brut (mješavina chardonnaya, beline, kraljevine, graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca) i predstavljanja ponude Rosetine – prvi slijed bio je u znaku najpoznatije talijansku pizze Margherite i novog ružičastog pjenušca vinarije Petrač BregH rosé. Tom je prigodom spomenuta priča o nastanku pizze Margherite koja tijestom i s još tri osnovna sastojka (ekstra-djevičansko maslinovo ulje, mozzarella di bufala i rajčica San Marzano) pruža puno. Talijani kažu da je prva pizza nastala oko 1600. godine, tada je bila začinjena tek češnjakom, mašću i solju, a u 19. stoljeću dolazi do povijesnog braka rajčice s mozzarellom, tada u Napulju pizza-majstor Raffaele Esposito spravlja pizzu za kraljicu Margheritu, ženu kralja Umberta I, u bojama taljanske zastave #verdebiancorosso. Talijani uz Margheritu preporučuju rosé, pa je i ovdje ova kombinacija bila svima privlačna. U drugom slijedu, uz Zagorsku pizzu (rajčica, mozzarella, špek, ružmarin, ulje s češnjakom) spojen je odležani pjenušac vinarije Vuglec – Baronial brut. Slijedila je pizza sa četiri vrste sira – Quattro formaggi (mozzarela, parmezan, gorgonzola, gouda, te rajčica, maslinovo ulje, bosiljak) a pratio ju je puni, zaokruženi i kremozni pjenušac Centurion Gold Bolfan blanc de blancs.

Četvrti slijed podsjetio je na more – klasična morska pizza Frutti di mare (rajčica, mozzarella, plodovi mora, maslinovo ulje s češnjakom) spojena je s  Petračevim bijelim pjenušcem BregH blanc de blancs. Peti slijed otvorila je Rozalia Vuglec, pjenušavo ružičasto vino od frankovke i crnog pinota – koja je popratila pizzu Rosetinu (rajčica, mozzarella, pršut, maslinovo ulje, svježa riga, cherry rajčice, parmezan). Šesti slijed su bili deserti – kreme od crne i bijele čokolade i Rapsodija Rosetina, tijesto pizze uz preljev od čokolade i nutelle s jagodama, sve to popraćeno Jasminkom, pjenušavim slatim vinom nastalim u suradnji vinarija Vuglec i Bodren. Vino je od  50 posto chardonnaya s dodatkom graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca.  Odležava na kvascima približno pet godina. Dodatkom ledenog vina Bodren kao ekspedicijskog likera, ovaj pjenušac dobiva medne i botritisne note koje su lijepo pratile desert.

Polaznici radionice sudjelovali su u nagradnoj igri – na kraju je trebalo napisati haiku na temu pjenušca i pizze u Zagorju, a dvoje najsretnijih nagrađeno je –  ručkom za dvoje u Rosetini i pjenušavim vinima Vuglec.  Evo pobjedničkih stihova:  U iskričavo jutro Uživanje u osjetilima. Zagorska ljepota.

Dani jagoda i šampusa: PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA! – Dugo je bila stanka, predugo suša u događanjima, a onda su se otvarila vrata radostima. Vrlo veliki odziv zabilježen je na svibanjskom priredbama zamišljenima kao dvodnevni (uz subotu, u igri je bila i nedjelja) obilazak dvorišta plešivičkih proizvođača pjenušca, koji su, uz perlice u čaši, na tanjuru i za prigristi obvezno nudili – jagode lokalnih uzgajivača! Zamijećeno je osobito zanimanje za dolazak kod pripadnica nježnog spola – mjehurići očito posebno privlače mlađe djevojke, s više strana čule su se  primjedbe kako ovakva druženja u finom ambijentu na otvorenome i uz čašu pjenušca kod mladih dobivaju na popularnsti kao moguće mjesto upoznavanja  s – romantičnim nastavkom!

U jaskanskome kraju domaćini su bili Robert Braje, Dobra berba, Željko Gregurić, Velimir i Dominik Jagunić, Franjo Kolarić, obitelj Korak, Krešimir Ivančić Griffin, obitelj Šember i Tomac & Bajda. Po posjećenosti a i strukturi gostiju – vrlo uspjela manifestacija, dojam je bolja na ovaj način da vinari svaki kod sebe primaju goste od onih prijašnjih kad su vinari zainteresirani za nastup bili na jednom, centralnom mjestu (gradskom trgu) raspoređeni po stolovima kao štandovima.

Sinovi Tome Tomca Lovro i Luka u dvorištu porodične kuće u Jastrebarskome vješto su i šarmantno posluživali obiteljski pjenušac Tomac & Bajda. Djevojke u ležaljkama (dolje) potegnule su na jagode i šampus iz Dalmacije, jedna iz Splita a druga iz Šibenika (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti  (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Lijepa je ovo bila prigoda da se pobliže u vinskome smislu upozna još jednog Tomca, onoga koji je, inače, u percepciji kod šire javnosti u sjeni Zvonimira Tomca, a riječ je o Zvonkovome bratu Tomislavu. Sad je Tomo odlučio konačno maknuti opaku zmiju Kaču čuvaricu sa svojih bačava, i to bi moglo odigrati važnu ulogu u stjecanju šire popularnosti kapljice Tomac & Bajda…

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Kod obitelji Jagunić na Plešivici, u vinskom ozračju i na čistom visinskom zraku, uz ne samo jagode nego i fina domaća slana i slatka jela mamine kuhinje, vrvjelo je gostima od jutra do kasnije navečer. Uz mamu Snježanu o gostima su kao domaćini brinuli tata Velimir i sin Dominik, koji je postupno preuzimao i sad napokon i kompletno preuzeo vođenje vinarije. I to, na najbolji mogući način: osjetnim opredjeljenjem i prema ekskluzivi (pjenušci, amber vina…), posebice znatnim porastom kakvoće upravo pjenušaca, jednoga pod nazivom Three Stars brut (chardonnay 40 posto, ostatak čine sorte tradicijski sađene na Plešivici, tri godine u butelji na kvascu, 12,5 vol %), te drugoga, milezimiranoga, Blanc de Blancs (chardonnay) 2016 vintage pas dosé, četiri godine na kvascu. Sljedeće godine iz podruma Jagunićevih bi trebali izaći novi pjenušac – Blanc de Noirs od crnog pinota, te mirno vino od Pinota crnoga a iz berbe 2020, s jednogodišnjom dozrijevanjem u barriqueu.

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Tata Velimir, mama Snježana i sin mladi gazda Dominik Jagunić, uz jagode, kolač s jagodama i pjenušce. Kod Jagunićevih – svijeta odasvud: uz Jaskance i Zagrepčane stigli su i Zagorci, Primorci iz Rijeke, Dalmatinci uvelike iz Splita, gosti iz susjedne Slovenije… (Marko Čolić)

Pogled s terase Jagunićevih: vinograd s Tramincem, polazište Amber Traminca (Traminac crveni maceriran šest mjeseci) s kojim su Jagunići i te kako privukli pažnju na Festivalu Traminca 2021 u Iloku, održanog istog vikenda kad su na Plešivici aduti bili jagode i pjenušci (Marko Čolić)

ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA – Za razliku od Jastrebarskog i Plešivice, Zagreb je te subote bio s pjenušcem bez pratnje jagoda. Pjenušac je i sâm izazvao dovoljno pažnje, naime riječ je o, kako je rečeno na prezentaciji u vinoteci Vintesa, prvom šampanjiziranom babiću! Po rječima Petra Bakarića s vinskog posjeda Testament s Jadrtovca kod Šibenika, osnovno vino proizvedeno je od sorte Babić, grožđe je bilo dobar sat vremena u preši na maceraciji tako da je tekućina dobila lijepu vrlo svijetlu ružičastu boju, zato je kapljica i nazvana tradicijskim dalmatinskim izrazom Opolo. Nakon drugog vrenja u boci pjenušac je na talogu do degoržiranja proveo 12 mjeseci. Pjenušac Testament Babić Opolo brut osvojio je na posljednjem ocjenjivanju IWC u Londonu priznanje s preporukom. Namijenjen u prvom redu osvježenju u sve toplijim danima koji se očekuju, u redovnoj je prodaji po mpc. od 120 kuna.

Prezentacija Subotom u Vintesi: Petar Bakarić toči vina Testamenta i vinarije Black Island, lijevo je Robert Samek, vlasnik Vintese, a desno Jelena Bulum, organizatorica prezentacija (Marko Colić)

U Vintesi su inače toga dana predstavljeni uglavnom pošipi i babići dviju sestrinskih vinarija, od prije nekoliko godina u vlasništvu stranog ulagača. Jedna vinarija je Testament, i tu je direktor i glavni enolog Juraj Sladić, a druga je s nazivom Crni otok, odnosno Black Island Winery, tu je pak glavni enolog Igor Radovanović. Kad se dva naziva spomenu istom prigodom zajedno nekako ne ulijevaju vedrinu, ali kad se kušaju vina vedrina dođe. Na znanom međunarodnom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu brončanim medaljama zakitili su se korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery), predstavljen kao vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške, te Testament Prošek Babić 2018. opisan kao prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.

Zanimljivo je spomenuti da je srebrnu medalju na IWC-u dobio još nedovršeni Testamentov Tribidrag 2018., loze su iz eko-uzgoja na melioriranom jadrtovačkom kršu, vino je dozrijevalo 18 mjeseci u barriqueu Garbelotto ali od američkog i francuskog hrasta (?!! – Garbelotto je poznatiji po velikim bačvama!), u Vintesi je boca bila bez etikete – označena tek bijelim flomasterom, kako čujem od predstavnika Testamenta to vino još je u bačvi i tek treba, uskoro, ići u buelju, a onda za dva do tri mjeseca kreće na tržište. Mpc. bi bila oko 250 kn za butelju. Napomena ocjenjivača u Londonu: Nos je u znaku borovnice, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje. Slažem se s ovom posljednjom rečenicom.

Novitet iz Testamenta je macerirani Pošip Zenit 2018, napunjen u 15.000 butelja.

VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD – Završetak svibnja i početak lipnja – osobito su bili u znaku Vinarta i Grand Tastinga, pod dirigentskom palicom Saše Špiranca, no i nastavak lipnja vinski bi u glavnome gradu trebao biti vruć, dijelom opet zahvaljujući Vinartu, ali dijelom i udruzi WoW!

Jaskanski vinogradar/vinar Franjo Kolarić sve se češćeu javnosti spominje kao kralj sivog pinota u nas. Radionicu Coletti – sivi pinoti kao dio uvodnog programa u Vinart Grand Tasting 2021 vodio je s istaknutim zagebačkim sommelierom Darkom Lugarićem,koji je posao u restoranu Agava zamijenio s onime u restoranu Tač. Posjetielji su mogli kušati 12 sivih pinota u nekoliko verzija, od pjenušca preko svježih mladih iz inoksa i odležanih iz bačve do maceriranog i slatkog desertnog

Nakon četiri popodneva svibanjsko-lipanjskih atraktivnih vinskih radionica uobičajena Vinartova revija vina i vinara Grand Tasting, ali ovaj put ne, kao inače, u zagrebačkoj Laubi, nego na terasi u sklopu Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Datumi – 3. i 4. lipnja 2021. Ova vinska smotra prodajnog je karaktera, naime vina prezentirana na priredbi predviđena su za prodaju za ponijeti kući. Do kraja svibnja prijavljeno za nastup bilo je nešto više od 120 vinskih kuća.

Vinart za lipanj ima u rukavu još jedan adut – riječ je o vinskoj smotri Vinski grad, na rasporedu od 10. do 20. lipnja, lokacija je Trg Francuske Revolucije u Zagrebu, blizu Zapadnog željezničkog kolodvora. Događanje je to koje dobro poznajemo iz Varaždina, gdje je startalo prije više godina. Lani je odlučeno da se s Vinskim gradom povremeno i izađe iz Varaždina, za 2020. izbor je pao na Rijeku, a ove godine eto pozornica je Metropola. U Vinartu vele da računaju na nastup najmanje tridesetak proizvođača odnosno ponuđača vina.

Pink Day festival: NOVI TERMIN ZBOG COVIDA, ili GEORGEA CLOONEYA (?!) – Zagreb, koji je proteklih godina zahvaljujući i nizu manifestacija i eno-gastro sadržaja što ih je nudio turistički naprosto cvao, nada se sada dakako tome da se vraćaju bolja vremena vezana uz turističke posjete Metropoli i boravke u Metropoli.

Umjesto, kako je do nedavno bilo najavljivano, 29. svibnja, osmi međunarodni festival ružičastih vina Pink Day 2021 bit će mjesec dana kasnije, organizator objašnjava da je tako odlučeno iz epidemioloških razloga. E, sad, je li popularna manifestacija premještena na nedjelju 27. lipnja baš samo zbog mogućih nevolja što ih nosi covid19, ili se, sada kad očito popušta stega StRožera, može nagađati da je razlog odgađanja bilo nešto drugo, a to je, možda, nada članica udruge Women on Wine (WoW) da bi se su tom kasnijem terminu na festivalu mogao pojaviti novi svjetski zvučni rosé – od popularnog glumca Georgea Clooneya i njegove supruge, odvjetnice Amal Alamuddin!

U svjetskim medijima javnog informiranja pojavila se vijest da su Clooney i supruga mu odlučili ući u svijet vina te da su u francuskoj Provencei, znanoj po ružičastome vinu ali i po tome što tamo nekoliko znanih svjetskih ličnosti ima vinograde i podrume, štaviše posjed Canadel na koji su Clooneyevi bili bacili oko baš je u susjedstvu je imanja Château de Miraval gdje je svojedobno vinski debitirao svjetski par iz snova Angelina Jolie i Brad Pitt, k tome u blizini je i vinski posjed Georgea Lucasa!

Bilo bi doista zanimljivo u lipnju u Zagrebu kušati s čime bi se u čaši dičili glumac i odvjetnica, to više što je i na naše tržište već bio prodro spomenuti glumački Château de Miraval, ali… Ovih dana, nakon onih prvih bombastičnih kratkih vijesti o debutu Clooneya na vinskoj sceni, stigao je nastavak, a taj kaže kako Clooney – još nema provansalsko vino pod svojom etiketom i pitanje je hoće li ga imati do Pink Daya sljedeće godine! Naime upravo je, zbog pohlepe prodavatelja, buknuo problem oko kupoprodaje imanja. Ispostavilo se da je australski bračni par, nastanjen u Monacu, kao vlasnik posjeda Canadel sa 172 hektara od kojih je samo pet hektara vinograda – već je bio prodao tu svoju nekretninu nekom drugome za šest milijuna eura, ali to ga nije spriječilo da je naknadno ponudi na prodaju i Clooneyu, koji je bio spreman platiti više, konkretno između osam i 10 milijuna €!

Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WoW i direktorica Pink Daya (lijevo), Vlasta Pirnat njena glavna suradnica u realizaciji priredbe (desno), te Ines Matić Matešković koja je lani za najbolje uređenje štanda (Bottega) kao nagradu dobila skupocjene cipele Jimmy Cho

Izdržat ćemo tako, eto, ove godine bez ružičastog Clooneya, jer stvar je na sudu i proces će potrajati. WoW-ice kao organizatorice obećavaju puno drugih lipih stvari. Festival će, s obzirom na oštećenja Mimare u lanjskom potresu, biti u elitnome prostoru – na krasnoj, natkrivenoj (pa bude li taj dan kišilo to neće smetati!) terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Sadržaj manifestacije i ovaj put bit će podijeljen u, zapravo, dvije boje – ružičastu, vezanu uz vino, i zelenu, vezanu uz izvrsno maslinovo ulje. Već više godina u sklopu Pink Daya je i izložba izvrsnih maslinovoih ulja, prvenstveno onih iz Istre, ali ove godine program u zelenom trebao biti biti raskošniji jer partner festivalu su udruga i festival vina i maslinovog ulja Vinistra. Ne zaboravljam istaknuti kako je Istra već nekih pet ili šest posljednjih godina na međunarodnoj razini proglašavana kao najbolje područje za proizvodnju maslinovoga ulja na svijetu!

Važni partneri Festivala su i Republika Austrija, Premium Visa kartice PBZ-a, Peugeot, Meblo Kare i Kraš. Austrijanci će na Pink Dayu imati radionicu na kojoj će prezentirati svoja ponajbolja ružičasta vina, a zahvaljujući VISA kartici organizira se smotra Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy.

Novost je da će ove godine Pink Day biti manifestacija PRODAJNOG karaktera!

I ovaj put dodijelit će se posebna nagrada za najbolje uređeni štand. Najkreativnije uređeni izlagački stolovi bit će nagrađeni, a nagrade su ružičaste Jimmy Choo cipele model Smokey na tržištu vrijedan tisuću dolara (!!), zatim umjetničko djelo Desiderio N°1 Art Must Be Tasted austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za PINK DAY, te set Nikel Privé kozmetike autorice Mirjane Brlečić.

Vinistra 2021: Nikako zaobići crni biser iz podruma obitelji Pilato a koji ovdje prezentiraju supruga Simona i kćerka Sanjina Pilata – Grand Cuvee 2015, od Cabernet sauvignona (65%), Merlota (30%) i Terana. Godinu dana dozrijevao je u bačvi, a potom je čak četiri godine odležavao u butelji, prije izlaska na tržište! (suhiucasi)

Sajmovi: VINISTRA (POD VEDRIM NEBOM) – Nakon godinu dana stanke u Poreč se napokon vraća Vinistra. Datum je konačno određen: njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, po prvi put na otvorenom. Atraktivna porečka uvala Peškera pod vedrim nebom na tri lipanjska dana postaje središte vinskog svijeta. Vinari jedva čekaju susret s ljubiteljima vina, poslovnim partnerima i gostima, kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina.

– Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje – kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Kao zagrijavanje za 27. Vinistru za 30. svibnja bio je predviđen Dan otvorenih vrata istarskih podruma, manifestacija kad, po običaju, istarski vinari od 10 do 19  sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija. Zbog epidemioloških mjera broj mjesta u podrumima je ograničen pa posjetitelji ove godine unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

SPLIT SPRING MLJAC MLJAC – Dalmatinski glavni grad Split iz covida se budi glazbeno-papačkom priredbom na otvorenome  Split Spring na Strossmayerovom perivoju, od četvrtka 3. lipnja do 12. lipnja. Ovo gastronomsko-zabavno-kulturno događanje odvija se po treći puta u gradu pod Marjanom. Tijekom desetak dana posjetitelji splitskog Štrosa mogu uživati u specijalitetima nekih od najboljih splitskih ugostitelja. Ponuda na street food kućicama najavljena je kao zaista respektabilna. Ponuđači su: ArtiČok, Šug, Misto, Pizza prasizza by Bokamorra, Mazzgoon i Noor bar, Corto Maltese i Pandora Greenbox vegeteria, Uje oil bar, Maka Maka, Fabrique, Grill club Maestro by Biberon te Splićanima već omiljeni gosti iz Varaždina – American bar Dollar.  Svaku večer od 19:30 za zabavu brinu odlični DJ-i i saksofonisti, pa tako nastupaju redom DJ Martthew Bee, saksofonist Boris Plazibat i DJ JohnnY I, saksofonist Ivan Skvorc sam i u kombinaciji s DJ Senseiom, Jaksa Jordes na saxu, DJ Kid VA, DJ Nikki Peducci, DJ Mirsaisfab i DJ Rea. Festivala je otvoren od 11 do 23h.

PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA – Tek što je Strožer najavio popuštanje protuepidemijskih mjera a petnajstak dana prije određenog datuma stupanja na snagu novih, opuštajućih odredbi, s poluotoka Pelješca javili su o otvorenju ovogodišnje turističke sezone jednomjesečnim Festivalom vina i školjaka.

Pelješki vinogradi i, dolje, Pelješac u vinogradu

Predviđeno je da manifestacija – kao uvod u novu, željno očekivanu najezdu suvremenih nomada – od 15. svibnja potraje do 15. lipnja 2021. Vinarije, brodari, školjkari, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva, restorani i konobe…, nekih 53 objekata s čitavog poluotoka uključilo se u, kako se navodi, dosad najveće organizirano događanje na poluotoku vezano uz turizam kao najznačajniji segment našeg gospodarstva. Direktorica TZ općine Ston Fani Slade, istaknula je kako u ovom projektu sudjeluju sve četiri turističke zajednica s Pelješca – uz stonsku, i Turističke zajednice općina Janjina, Orebić i Trpanj, a ideja se realizirala u suradnji s tvrtkom Feel IQM. Naglašava i kako Festivala ne bi bilo bez podrške udruga Stonski školjkari, Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac te Stonskih zidina, Solane Ston i Pomorskog muzeja u Orebiću.

Po popisu sudionika primljenog naknadno, od vinskih podruma u manifestaciju su uključeni Marlais, Vukas, Ž. Ledinić. M. Ledinić, Ćurlin, Marin, Mare Andrović, PZ Putniković, Bezek, Dežulović, Pelješki vrhovi, A. Grgurović, Grgić-vina, Violić, Jurica, Antičević, Boris Violić, Matuško, Matković, PZ Postup, Saints Hills, Mikulić…

Napomenuto je kako posjetitelje poluotoka – koji ima nekoliko etiketa Bakhova nektara na zaista istaknutoj razini kakvoće, te koji ima školjke na zavidnom nivou i k tome poslužene na licu mjesta odmah iz mora (direktorica TZ općine Ston Fani Slade govori o nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima o kojima priča vinski svijet ) – za vrijeme Festivala u vinarijama očekuju popusti od 20 posto na određene marke proizvoda a u restoranima su u ponudi dva posebno kreirana menua s uključenom čašom vina, jedan po 120 a drugi po 180 kuna.

– Vodili smo računa o epidemiološkim mjerama pa za vrijeme manifestacije nisu predviđena masovna okupljanja, a popratni program poput vinskih radionica i konferencija planiramo održati online putem. Također, preporučujemo svim posjetiteljima da dolazak u vinariju, OPG, restoran ili konobu prethodno najave. Vjerujemo kako će iduće godine pandemija biti iza nas pa će drugo izdanje Festivala peljeških podruma nuditi bogat zabavni i edukativni program – poručuje Slade. Slobodan Rosić, tajnik udruga Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac, skreće pažnju na to da će, u sklopu Festivala, 4. i 5. lipnja, biti Dani otvorenih podruma, koji su, inače, dosad, priređivani obično u prosincu.

DINGAČ, L’AMOUR, Di-MARE & TESORO NERO – Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.

Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.  Petar Matković, nakon što je dobar dio radnog vijeka proveo kao strojar ploveći na brodovima, obiteljske je vinograde počeo obnavljati potkraj devedesetih i danas, sa suprugom Željkom, brine o 36.000 trsova, 32.000 je Plavca malog, od toga 12.000 raste na položaju Dingač. Ostatak loze na položaju je Pelješka župa, uz Plavac mali je i 2000 panjeva  Marselana, a u vinogradu koji je upravo  u nastajanju 2000 je čokota Grka.

Paralelno s uređenjem vinograda Matkovići, koji imaju lijepa vina, obnovili su i vinariju tako da sada imaju dovoljno prostora za preraditi dvije berbe, još bi dugoropn trebalo riješiti i pitanje punionice i skladišta za gotovo vino, jer ipak je riječ o kapljici  kojoj treba pružiti vremena za puni razvoj.  Bazni plavac dozrijeva u posudama od inoksa, mješavina izabranog grožđa Plavca uz dodatak oko pet posto francuskog kultivara Marselan obvezno prije izlaska u javnost provede 12 mjeseci u barriqueu, godinu dana u drvu prođe i monosortni Marselan što izlazi pod etiketom L’Amour. Vino Dingač također obvezno odležava minimalno 12 mjeseci u barriqueu, a mješavina Di-Mare, od Plavca s Dingača 70 posto i Marselana 30 posto nakon godine dana u drvu obvezno prije izlaska na tržište odleži i četiri mjeseca u butelji. Sva se vina pune u bocu bez prethodne filtracije

Posebnost vinska kuće Matković je prošek, rađen tradicijskom metodom. Prošek Tesoro-Nero od grožđa s položaja Dingač kasno se bere i još se, potom, stavlja na podnice za sušenje koje traje od 20 do 30 dana, nakon toga se ručno skida peteljka a bobice se gaze-muljaju nogama, pa se sve zajedno pusti da fermentira na svojim prirodnim kvascima. Kad je alkohol dosegao svoj maksimum, a to je više od 15% vol., tada se fermentacija sama zaustavlja, a ostatak šećera bude oko 100 g/l. Ovako dobiveni prošek proizvede se radi u dobrim godinama, a radman je od sedam do devet posto, tako da mi radimo do 100 litara ovisi  o godini, kazao je Petar Matković.

 – Veseli nas što se veliki broj vinara uključio u Festival kojem je u fokusu plavac mali, zaštitni znak našeg poluotoka i jedan od najvećih vinskih brendova u Hrvatskoj. Sva istraživanja potvrđuju da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska turista u našu zemlju, a naše vinsko carstvo s poznatim vinogorjima poput Ponikava, Dingača i Postupa, postalo je prava turistička atrakcija i to ne samo za ljubitelje vina. U sklopu Festivala 4. i 5. lipnja organiziramo tradicionalne Dane otvorenih vrata peljeških podruma, manifestaciju koja se inače održava u prosincu. Nadamo se da će i ova lipanjska verzija postati još jedna dobro posjećena tradicionalna viska fešta – rekao je Slobodan Rosić.

U očekivanju ljetnih vrućina sad je eto prava prilika da se krene prema jugu i da se otkriju pelješka netaknuta priroda, prekrasne plaže i šetnice Pelješca, brojne vinograde koji se strmo spuštaju prema kristalno plavom moru, bogatu baštinu, živopisna mjesta ted a se uživa u nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima.

JELSA: KAPJA, UJE, OBIČAJI HVARA….– Uzavrelo je i na Hvaru. Nakon prošlogodišnjeg izostanka ponovno kreće manifestacija Wine, Olive & Heritage Festival, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa, a važnu potporu daje udruga Hvarski vinari. Gurmanski poroci Hvara u Jelsi će organizirano u prvome planu biti četiri dana, od 24. do 27. lipnja. Zapravo, kultura otoka Hvara prezentirat će se na više razina. U žiži bi trebali biti lokalno vino i maslinovo ulje te drugi proizvodi od hvarske masline. Naglasio bi se pojam mediteranske prehrane koja baštini skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora  i stabilnog ekološkog sustava, kažu u TZ Jelsa.

Jelsa u slanom i slatkom, ulju te vinu (Julio Frangen)

Festival počinje u četvrtak 24. lipnja organiziranim obilaskom Zastražišća, te posjetom OPG-ima Ante Mateljana Babića i Grge Lučića. Navečer su planirani Dani poezije i vina te kratak dokumentarni film o životu na otoku osamdesetih godina 20. stoljeća. Za petak i subotu, 25. i 26. lipnja planirani su obilasci najpoznatijih hvarskih vinara i uljara s degustacijama (vinari Carić, Ventus, Plančić, Matković, Tomić, Bojanić, Bell’Iakov, te uljari Božić, OPG Murvica, Ranč Gabelić.)

U središnjem jelšanskom parku u petak od 19 sati planira se  gastro show uz nastupe ugostitelja s otoka Hvara koji će ponuditi raznovrsne hvarske specijalitete, događanje će upotpuniti prikaz otočkih proizvoda od lavande, smilja i različitog bilja s otoka. Proizvođači maslinovoga ulja i vinari najavluju degustacije ulja i Bakhove kapljice. Unutar programa su i predavanja o otočnim proizvodima kao temelju mediteranske prehrane, i o mediteranskoj  prehrani kao načinu života. Finale bi trebalo biti vrlo slatko, naime lokalni slastičari iznijet će pred publiku svoje kolače, poseban žiri birat će najbolje uratke i autori najboljih slatkih deserata bit će nagrađeni na licu mjesta. U subotu uvečer, nakon obilazaka vinarija, eno-gastro program je ponovno u središnjem parku Jelse, hedonizam uz tanjur i čašu pratit će panel diskusija s vinarima na temu Izvorna vina i vina za turizam, u ulozi moderatora  najavljen je Tomislav Stiplošek. Završnog datuma fešte, u nedjelju 27. lipnja sprema se Wine & Sail, tj. dnevni  izlet starim jedrenjacima udruge Lantina, a navečer  je promocija knjige pjesama Nele Vrkljan….  ♣

Iz našeg covidnog susjedstva: Anteprime di Toscana 2021

REMEK-DJELA CHIANTI CLASSICA u FIRENTINSKOM REMEK DJELU POVIJESTI i ARHITEKTURE

Uobičajilo se – logično s obzirom da se u sklopu priprema za novu turističku sezonu očekuje dobar lov na vina novih berbi spremnih za tržište – da se već od kraja siječnja i osobito od veljače u najjačim vinogradarsko-vinskim zemljama Europe održavaju velika pretpremijerna do premijerna prezentacijska kušanja vina organizirana ne samo za lokalne i domaće nego i za inozemne trgovce, sommeliere/ugostitelje i vinske pisce iz čitavog svijeta, ipak, dakako, s naglaskom na one iz zemalja što slove kao dobra odnosno ozbiljno obećavajuća tržišta. Među najznačajnijim takvim pretpremijerama već desetljećima koliko pamtimo su bordoški En Primeur te toskanske Anteprime (za kapljicu iz oblasti Chianti između Firenze i Siene, Vino Nobile di Montepulciano, famozni Brunello di Montalcino – crnjaci na bazi Sangiovesea, pa za San Gimignano – bijela vernaccia. U novije vrijeme En primeur se sve jače učvršćuje i u Portugalu, osobito za vina iz područja uz rijeku Douro. Susret Primeira Prova 2001 u vinogorju Douro predviđen je u terminu 5 do 7. srpnja, fah-publici svoja vina nudit će na kušanje 20 tamošnjih proizvođača, pripremljeno za kušanje je, saznajem, 200 uzoraka… Corona i Covid19 unijeli su mnogo nereda u ustaljene termine održavanja i u programe događanja, opseg priredbi i maksimalan broj uzvanika (protuepidemijske mjere!), srećom ove godine naznake su da se stvari vraćaju u (neku) normalu. S više mjesta, među ostalima i od Huberta Boüarda de Laforesta, vlasnika glasovitog Château Angélusa i enologa koji ima vrlo jaku tvrtku za enološko savjetovanje, dosta rano u ovoj godini stigli su mi pozivi na kušanje iz Bordeauxa, dok su Anteprime di Toscana 2021 zbog covida19 morale biti odgođene za par mjeseci, najnovija pozivnica je iz portugalskog Doura…

Nova kušaonica vina za Anteprima Chianti Classico 2021 – Muzej samostana crkve Santa Maria Novella u Firenzi

Dugo godina odlazio sam s brojnim kolegama-novinarima piscima o vinu iz cijeloga svijeta na Anteprime di Toscana koje su eto uključivale i redovite godišnje pretpremijere vina Chianti Classico organizirane u glavnome gradu regije Toscana u adekvatno uređenoj unutrašnjosti nekadašnje željezničke stanice Leopolda u Firenzi, pretvorenoj, nakon što je svoje dala u gradskom željezničkom prometu, u platformu za održavanje različitih društvenih događanja. Ove godine – nešto sasvim drugo!

Ove godine, a nakon 27 izdanja, Chianti Classico Collection postao je Chianti Classico Connection, a to znači da je duga tradicija spojena s inovativnosti najmodernijeg vremena. Konkretno, uz uobičajenu degustaciju vina za pozvane izabrane vinske trgovce, ugostitelje i vinske pisce na licu mjesta, u Firenzi, predviđena su i kušanja vina  u još pet gradova svijeta. Za premijeru je pripremljeno nešto više od 400 gotovih etiketa, ali ima i pretpremijera, tu će se naći neki uzorci koji još nisu – jer su premladi – na tržištu, ta vina naime tek trebaju službeno postati Chianti Classico docg, riječ je o uzorcima iz berbe 2020, U grupi annata docg (berba) 2019 je 196 etiketa,  onda tu je 139 Chianti Classica Riserva 2018 i starijih, a 98 je Chianti Classica Gran Selezione 2018 i starijih; ukupno je za kušanje izdvojeno 10.000 butelja!). Ostalih pet gradova svijeta uključenih u degustaciju su Chicago, New York i London (u drugoj polovici svibnja), zatim München (22. i 23. lipnja) i Tokio (30. lipnja). Za ukupno 2800 osoba predviđena je mogućnost da, po prethodnoj najavi i dogovoru s organizatorom, putem on-line stupe u kontakt sa željenim proizvođačem i poslovno s njime pročavrljaju.

Prezentacija Chianti Classica u okviru Anteprime di Toscana 2021 u Firenzi preseljena je u jednu od za povijest i kulturu najznačajnijih i najljepših građevina ne samo u Firenci nego i u cijeloj Toscani a možda i u Italiji, riječ je o Muzeju samostana Santa Maria Novella u najstrožem središtu Firenze, smještenom uz jednu od najglasovitijih crkvi svijeta, istoga naziva. Riječ je o bazilici iz 14. stoljeća, mjestu simbolu Renesanse. Objekt je nanovo uređen.  Pored su ljekarna Farmacia di Santa Maria Novella i Cappella dei Papi.

Ovakve velike degustacije Chianti Classica na internacionalnom nivou koriste se dakako i za promidžbu drugih oblizeka teritorija, konkretno maslinova ulja, sira, pršuta…

Neki su kolege smatrali da je ta promjena ambijenta rezultat želje organizatora da u sumornim covidnim okolnostima novom, atraktivnom pozornicom pospješi vedrinu boravka u gradu i na degustaciji, ali na temelju odjeka što je ostavilo prvih desetak do 15 vina odmah je velikom broju sudionika degustacije palo na pamet da je možda ovaj krasni ambijent izabran za kušalište ove godine povezan (i) s visokom kakvoćom vina Chianti Classico docg 2019 predviđenima za ovogodišnju prezentaciju annate (berbe), naime novinari su se mogli uvjeriti da je 2019. godina dala izvanredan Chianti Classico apelacije docg, Na temelju ustisaka s ovoga kušanja jedva se čeka da vina Riserva i Grand Selezione 2019. dostignu stupanj svojega punog razvoja pa da se definitivno 2019. zlatnim slovima upiše u knjigu berbi najviše kakvoće u Toscani… Dojmovi o vinima bili su takvi da se proširio glas kako je 2019. možda najbolje godište za Chianti Classico docg u posljednja tri desetljeća!

Lijepi kompleksni i dobro izraženi mirisi u kojima kod nekih uzoraka cvijetne note nadilaze one voćne, odlično uklopljeno drvo. Izvrsna svježina i snažno tijelo ali ne i nabildano. Iskazana slanost, jako dobra kiselost, bogatstvo taninom ali ne i onim grubim, ćoškastim i isušujućime već onim zrelime koji daje lijepu potporu mineralnosti i ukupnoj kiselosti na putu vrlo kvalitetnog starenja vina. Jednostavno: veliku većinu od brojnih ponuđenih uzoraka teško je na ovoj degustaciji bilo ispljunuti i proliti!

Bazilika Santa Maria Novella u Firenci

Chianti Classico je podzona šire regije Chianti, područja između gradova Firenze i Siena, nekadašnjih žustrih neprijatelja. Još prije tri stoljeća oblast je izdvojena kao najbolja za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Godine 1924. manja skupina tamošnjih ambicioznih vinogradara/vinara u želji da unaprjeđuje kakvoću i nametne se tržištu s vinima ne samo bolje kakvoće nego i s višom cijenom utemeljila je Konzorcij za Chianti Classico, svojevrsnu cehovsku udrugu strogo poslovnog tipa koja je donijela pravila ponašanja za članove glede rada u vinogradu, podrumu i glede trženja, u smislu datuma najranije mogućeg izlaska vina iz podruma pred kupca, kao i o nivou cijena. Konzorcij nije bio strogo zatvoren u sebe, naime primao je nove članove ali samo ako su bili voljni pridržavati se spomenutog pravilnika, bolje reći ako su se poslije pokazali ne tek kao deklarativci nego i kao istinski poštivatelji pravila.

Nije trebalo dugo da se Konzorcij proširi, jer vino Chianti Classico jako se dobro prodavalo. Broj članova s vremenom je silno narastao a Konzorcij za Chianti Classico postao je iznimno snažna poslovna organizacija koja i danas brižno njeguje i unaprjeđuje svoju apelaciju Chianti Classico docg (denominazione d’origine controllata e garantita) kako tijesnom suradnjom sa znanstvenim ustanovama s područja vinogradarstva i enologije a i marketinga, koja svojom jakom ekipom pravnika štiti marku Chianti Classico Gallo Nero (crni pijetao, lik iz povijesti, upravo iz doba ratova između Firenze i Siene) od zloporaba (bilo je takvih pokušaja u SAD i u Australiji, ali su brzo suzbijeni), te koja svoju snagu pokazuje istodobno i u promidžbi vlastitoga kraja kroz aktivnosti u domeni turizma. Chianti Classico docg, podijeljen na tzv. bazno vino annata (prva godina berbe koja smije na tržište, u ovome slučaju sada je 2019.), na najmanje godinu dana stariju Riservu (vino od grožđa s izdvojenih boljih pozicija, s trsova s nižim prinosom, obvezno dozrijevano u drvenim bačvama i što se vremena tiče duže nego annata), i na Gran Selezione, u samoj špici piramide kakvoće, godinama bilježi velike uspjehe u plasmanu, ne samo u Italiji nego, naročito, i u svijetu. Evo najnovijih podataka iznesenih na manifestaciji Chianti Classico Collection/Connection 2021:

Chianti Cassico Gallo Nero docg prodaje se, već odavno, po cijelome svijetu, prisutan je stalno u već 150 zemalja na našem planetu. Posljednjih godina izvozi ga se gotovo 80 posto od ukupne produkcije, kaže mi Silvia Fiorentini iz Konzorcija, a unatrag 15 godina najviše ga apsorbira tržište Sjeverne Amerike. Ulaganja, kroz desetljeća, u kakvoću ali i u marketing te služenje, u marketingu, najmodernijim alatima dostupnima s platforme sve efikasnijih mogućnosti što ih pruža suvremena elektronika, pokazali su se i te kako uspješnima, posebice su se koristi vidjele ove godine u pandemiji. Predlani je plasman, naročito zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, bio, istina, u stanovitom padu koji se na godišnjoj razini zadržao ipak na samo minus osam posto, međutim u prva četiri mjeseca ove godine u plasmanu se bilježi porast prodaje od 31 posto, vrijednost plasiranih butelja bila je 11 milijuna eura. I kad se odbije spomenuti minus od osam posto iz 2020. (=23 %), brojka vezana uz prodaju u prva četiri mjeseca ove godine bolja je i od one u istom periodu 2019. Uz SAD, najboljim potrošačima Chianti Classica pokazuju se stanovnici Kanade, slijede oni iz Ujedinjenog kraljevstva u Europi.

Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija vino Chianti Classico, inače i na čelu znanog podruma Fontodi iz Panzana u zoni Greve in Chianti

– Promatrajući izvozne brojke malo nam je žao što plasman nije u špici i u Italiji, međutim to i ne treba u ovim dvjema posljednjim godinama čuditi, jer imali smo vrlo ograničavajuće protupandemijske mjere, a Talijani su nekako više naviknuti pijuckati u ugostiteljskom objektu nego kod kuće. S obzirom na stroge lockdowne u najtežim danima Talijani su pokazali jaču volju za pijuckanjem i unutar svoja četiri zida, naručivali su naše butelje s dostavom na svoj kućni prag. Oko 33 posto od ukupnog našeg izvoza otpada na SAD, u Italiji plasiramo oko 20 posto, slijede Kanada i Velika Britanija svaka sa po 10 posto, Njemačka popije oko šest posto, Benelux četiri posto. Od dalekoistočnih zemalja najveći su nam kupci  Japan, Južna Koreja i Kina. Veseli nas podatak da svake godine raste potražnja za premium kategorijama Chianti Classica, konkretno za Riservom i za grupom Gran Selezione. Podatak iz 2020. veli da te dvije kategorije čine već 44 posto od ukupno proizvedenih količina Chianti Classico docg, a to pretvoreno u financijsku kategoriju čini 55 posto našeg ukupnog godišnjeg prihoda – kaže  Giovanni Manetti, ugledni vinar kuće Fontodi iz Panzana, koji je ovih dana ukazom talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle između 25 nominiranih proglašen Vitezom rada Republike Italije.

Il Consorzio Vino Chianti Classico danas broji 480 članova, od kojih 342 plasiraju svoje vino pod vlastitom etiketom u cijelome svijetu. Ukupni godišnji financijski promet u gospodarstvu na teritoriju što ga pokriva apelacija Chianti Classico docg procijenjen je na 800 milijuna eura, a ukupna vrijednost u bocu napunjene vinske proizvodnje iznosi 500 milijuna eura! U Konzorcij su, inače, dakako kao posebna jedinica, uključeni proizvođači maslinova ulja extra vergine, mahom je riječ o vinskim posjedima koji u jednom svom segmentu nude i odlična ulja.

U turističke svrhe Konzorcij Chianti Classico uveo je posebne kartice Chianti Classico Card, propusnice koje kad ih se kupi omogućavaju iskustvo nekih 200 sadržaja vezanih uz Chianti Classico te druge gastro-ikone kraja, ali vezane i uz bogatu povijest i kulturu i umjetnost Firenze. U rukama ih drže Cacilia de Re, općinska vijećnica u gradu Firenze i Carlotta Gori, direktorica Konzorcija Chianti Classico

Tu priča ne staje, naime u Toscani se, već i odavna prije, puno polaže na turizam pa je baš Konzorcij Chianti Classico sve dublje uključen u tu značajnu privrednu granu. Upravo je izdao Chianti Classico Card, karticu tipa passe-partout, odnosno propusnicu koja otvara sva vrata na pozornici Crnog pijetla (Gallo nero), a riječ je o nešto više od 200 mogućnosti različitih upečatljivih doživljaja vezanih uz tipičnosti teritorija u području povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture, vinogradarstva i vinarstva te dakako i vina, maslinova ulja, piknike u trsju, degustacija na vinskim posjedima i ugostiteljskim objektima kojih je u ovaj projekt uljučeno stotinjak.  ♣

Moćni Vranac: makedonsko-francuska vinska veza

OD VARDARA PA DO – RHÔNE, i DALJE!…

Kako vrijeme teče, sve me više zaokuplja misao o dužnosti nas s jugoistoka Europe da sada, onako kako se nekad davno odvijalo širenje vinove loze odavde prema Zapadu, napokon mi, nakon što su nas kroz novije vrijeme u proizvodnji vrhunske plemenite kapljice preplavili/okupirali određeni kultivari stigli nam upravo iz zapadnoga dijela Starog kontinenta, prema Zapadu ponovno uspostavimo trsnu vezu na način da Zapadnjacima predložimo, kao moguće i njihove nove adute za tržište, neke ovdje nastale i provjerene kultivare, da ih uvezu i prihvate bilo u gotovu vinu bilo kao sadnice za vlastiti uzgoj. Pa – i mi konje za trku imamo!

Crljenak/Tribidrag/Kratošija/Primitivo – Plavac mali crni – Trnjak – Vranaec

Nas u Hrvatskoj poseban ponos zahvatio je kad su stručnjaci prije koju godinu ustanovili da je svjetski popularni Zinfandel porijeklom s ovih prostora i da je riječ o Tribidragu, Crljenku, Kratošiji, te da bi on mogao biti roditelj Plavca maloga, a eto u međuvremenu su se s ovih paralela i meridijana počeli nametati – lijepo se to vidi po kontinuirano osvajanim medaljama najvišega sjaja na najjačim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice – još i Vranac i Trnjak. Spomenute sorte, koja u većem a koja u manjem opsegu u pojedinoj državi, uzgajaju se na južnijim paralelama u više zemalja Balkana. Postići to da se u bogatim zemljama u zapadnome dijelu Europe s poštovanjem i jače govori o vinu od neke od njih, odnosno inspirirati tamošnje vinogradare i vinare u klimatski, pedološki i orografski sličnim područjima da makar i u simboličnoj količini i zasade koju od njih, kako smo, primjerice, mi ovdje pali na chardonnay (u nas ga je zasađeno 577 ha), sauvignon (279 ha), merlot (797 ha), cabernet sauvignon (644 ha), syrah (222 ha), Grenache noir (84,84 ha)…. može biti od velikog gospodarskog značenja ne tek za plasman koje butelje više, nego za vrlo uspješnu doista veliku igru, a to je turizam! Prije koju godinu Makedonci su, izborivši se da na međunarodnom popisu imendana vinskih sorti svijeta 5. listopada bude zapisan kao Dan Vranca, velikim susretom u Skopju na širokoj internacionalnoj razini a posvećenome upravo Vrancu, pokrenuli akciju za maksimalnu promidžbu Vranca, vidjet će se kako će se stvar za Vranac na međunarodnoj sceni odvijati dalje, najvjerojatnije će se eventualni pomaci nabolje ostvariti ne baš brzinom kojom  bi to bilo potrebno. Spomenutoj svečanosti Vranca u Skopju Hrvati se, iako pozvani, nisu pridružili, a, s druge strane, trebalo bi zacijelo i da se stišaju do izglađenja određene strasti između Crne Gore, koja tvrdi da je Vranac njena authotona sorta, i Makedonije gdje je Vranac najraširenija sorta i gdje daje odlične rezultate pa se dosta polaže na njega i svojata ga se. Maltene u posljednji trenutak prije objave ovog teksta saznajem da postoji prijedlog da se, zahvaljujući postojećoj suradnji Makedonaca s Francuzima nešto Vranca posadi u vinorodnoj oblasti francuske doline Rhône, da on ne samo ovdje nego i TAMO pravi društvo Syrahu i Grenacheu!

Mene ali i neke strukovno dobro upućene prijatelje iz vinskog svijeta ovdje prije nekog vremena zaintrigirala je zamisao o opsežnim degustacijama vina od Plavca maloga, Tribidraga, Vranca i Trnjka, pa da, nakon te svojevrsne inventarizacije, o dojmovima obavijestimo širu javnost. U  kolegama vinskim piscima, zatim sommelierima i enolozima našao sam istomišjenike tako da smo u posljednjih pola godine s velikim zadovoljstvom odradili nekih 37 plavaca malih iz Hrvatske (u Hrvatskoj ga je, po službenim podacima, zasađeno 1421 ha), pa nekih 15 trnjaka iz Hrvatske (Trnjak se ne spominje među 40 vodećih vinskih sorata u Lijepoj našoj) i Bosne i Hercegovine, potom, kao datumski najsvježije, i dvadesetak vranaca iz Hrvatske (uglavnom s graničnog područja s BiH; službeni podatak za 2021. kaže da je Vranca u RH zasađeno 162 ha), zatim Crne Gore i Makedonije. Među uzorcima bio je popriličan broj etiketa vrlo renomiranih proizvođača, vrijedi reći i to da se i među onima zasad široj javnosti manje znanih vinogradara/vinara svojim eno-uradcima pokazalo dosta njih u vrlo obećavajućem svjetlu u smislu da, nastave li ovako, neće trebati dugo da i oni među širom publikom steknu status zvijezda. U svim trima kušačkim seansama potvrdili smo postavku s koje smo krenuli – da je riječ o velikim sortama koje kroz, naravno, prikladan pristup od vinograda do butelje mogu dati velika vina teritorija, sposobna za dugo odležavanje, i za, u tijeku tog stajanja, stjecanje, razvojem, bitno uočljive nove razine dodane vrijednosti.

Na redu su došli i  dobričići. Sorta Dobričić je u nas, makar je se smatra u vrlo bliskom srodstvu s  Plavcem malim, inače minimalno zastupljena a uzgaja se na otoku Šolti. Na kušanju je bilo šest uzoraka, iz berbi 2019, 2018. i 2017. Vina su se pokazala s prilično tamnom, gotovo neprobojnom bojom, s bouquetom u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, začinskog bilja i fenolnih nijansi, u ustima slankasta, s dobrom kiselosti i s izraženom taninskom komponentom, te s donekle isušujućim završetkom. Šteta je što nije bilo više odležanijih uzoraka, pomisao je npr. da bi vrijeme i određeni duži period dozrijevanja što bi ga vino provelo u bačvi(ci) na svom finom talogu pomoglo da kapljica dobije na slasti i mesnatosti te kompleksnosti, a da istodobno ne izgubi pikantnost. Kao mladi, dobročići su možda najbolje gastronomski iskoristivi kao pratitelji jače, masnije hrane. Sorta se doima prikladnom za oplemenjivanje vina kojemu nedostaje pikantnosti.

Na susretu s Dobričićem u zagrebačkom Vinskom klubu podastrto je šest uzoraka vina iz berbi 2019., 2018. i 2017. Novinar Ivo Kozarčanin (na slici je u sredini, u opuštenoj atomsferi, nakon službene degustacije) vina je, posebno, predstavio i posjetiteljima radionice o Dobričiću u sklopu Vinartovog Grand Tastinga 2021. Uz najbolje uzorke s našega kušanja priuštili smo sebi poslije degustacije pokoju krišku domaćeg špeka…

Za izdvojiti:

DOBRIČIĆ MARINAC 2019 (13,0 vol %) – Tomislav PURTIĆ; DOBRIČIĆ GAŠTALD 2018 (12,5 vol %) – Dom KALEBIĆ;  DOBRIČIĆ BURICA 2017 (13,0 vol %) – Vicko BURICA; STARI DOBRI DOBRIČIĆ 2019 (12,5 vol %) – Karlo BALIĆ

Sad nam preostaje u ovome ciklusu još kušanje Tribidraga odnosno Crljenka (službeno: 76 ha u Hrvatskoj pokriveno je Tribidragom) odnosno Kratošije.

U nekim sljedećim ovakvim susretima za degustacijskim stolom u budućnosti na red bi mogli doći i Graševina (4.385 ha u Hrvatskoj!), Malvazija istarska (1.598 ha), Malvasija dubrovačka (nema je po zasađenosti u nas među 40 vodećih kultivara), Pošip (332 ha), Maraština (308 ha u nas), Grk (nema ga na listi 40 najzasađenijih u nas), bilo bi lijepo da se na Visu više pažnje počne posvećivati Vugavi kako bismo uspjeli doći do relevantnog broja uzoraka (Agencija za plaćanje u poljoprivredi u službenom izvještaju za 2021. godinu Vugavu ne spominje među 40 najzasađenijih kultivara vinove loze u nas). Bilo bi zgodno prirediti i smotru Moslavaca (to je sorta nastanak koje se, po nekim ampelografima, veže i uz našu Moslavinu, a koja je u svijetu znana pod mađarskim nazivom Furmint; u Hrvatskoj ga imamo oko 125 ha ukupno)), pa reviju škrleta, s kojim se Moslavci rado diče ali ga i ne sade u mjeri u kojoj se s njime hvale (službeni podatak  APPRR za 2021. godinu govori o ukupno tek 66,54 ha zasađenih njime). Od crnih bi kultivara u neko dogledno vrijeme na red za ovakvu degustaciju mogli doći npr. Frankovka (u nas je ima na 448 ha), Plavina (8 576 ha), Babić (307 ha), pa Teran (234 ha) koji je prije koju godinu podigao veliku međunarodnu prašinu, a zašto ne i Refošk?!,…

Kušači uz uzorke vranca: Medenica, Kozarčanin, Jakopović, Suhadolnik, Ribafish, Orišković

Vranci na ispitivanju. Vina s našeg kušanja, poredana po godištima i alkoholu kako je označeno na etiketama (suhiucasi)

Evo konkretno i o degustaciji vranaca: u čašama grupe kušača, koju smo činili sommelier Tomo Jakopović, suvlasnik vinoteke Vinski klub, Josip Orišković, sommelier zaposlen na istarskom vinskom posjedu Chateau Belaj, mladi enolog vinarije Antunović iz Erduta Branimir Turk, Siniša Medenica ispred Plantaža 13. jul, bloger Domagoj Jakopović Ribafish, vinski pisac novinar Ivo Kozarčanin i ja, među dvadesetak uzoraka našli su se npr. oni iz kuća Grabovac (Hrvatska), Plantaže 13. jul (Crna Gora), Bovin, Tikveš i Tikveš Château & Domaines, Popov, Alexander (Makedonija), Radovan Vukoje (BiH)… Očekivali smo još nekoliko obećanih nam prvoligaških vranaca, npr. dodatnih tri od Plantaža 13. jul, pa od skopskog Château Kamnika i od Antonija Brzanova, ali oni su nažalost zapeli što na carinarnici u Zagrebu, što negdje na putu od proizvođača do Zagreba, pa čekamo prigodu da se njima posvetimo naknadno Dva uzorka odbačena su sada zbog vrlo jakog osjeta TCA, dakle problema s čepom. Među za širu javnost manje znanim proizvođačima vina istaknuli su se Dario Gašpar iz Vrgorca, koji je briljirao prošli put i sa svojm trnjkom, on je poslao uzorak vranca iz berbe 2017 ali još iz bačve i kao takav ne i posve dovršen međutim ipak impresivan (obećavajuć!), te obitelj Sočo s Regočem 2018, kojemu za puni sjaj treba još vremena.

Od kušanih vina  dva su bila za pet  zvjezdica, dva za četiri plus, četiri za četiri, pet za između tri i četiri zvjezdice, tri za vrlo ujerljive tri zvjezdice, jedno za dvije zvjezdice + i jedno starije, malaksalo, za nategnute dvije zvjezdice.

Šampioni

VRANAC 2016 Riserva – GRABOVAC; A’GUPKA vranec  2012– BOVIN

Bliski bodovni sljedbenici

BELA VODA 2016 – TIKVEŠ Châteaux & Domaines BELA VODA;

VRANAC 2017 na Lero – DARIO GAŠPAR (uzorak iz bačve pokazao se za vrlo visoku ocjenu, pohvalu treba izreći međutim radi pune objektivnosti sa službenom dodjelom priznanja – u Svijetu u Čaši to su zlatni grozdići, maksimalno do pet – ne treba žuriti, nužno je pričekati da vino bude u butelji i onda i na tržištu! )

Osobito uvjerljivi

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 – VUKOJE; VRANEC IMPERATOR 2018 – BOVIN;  VRANAC 2015 Rezerva – VUKOJE; VRANAC VLADIKA 2013 – PLANTAŽE 13. jul

S dvama vrancima istaknuo se Radovan Vukoje, vinogradar/vinar iz Trebinja u BiH

Uvjerljivi

VRANAC 2011 Mediterranean – VUKOJE; VRANAC REGOČ 2018  – SOČO;  VRANEC 2015 Reserve – POPOV;  VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13. jul

Dobri

VRANEC 2017 Special Selection – TIKVEŠ; VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ; VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. Jul; VRANEC DISSAN 2017 – BOVIN

Na začelju

VRANAC 2017 probirna berba – BUK

Malaksalo kroz godine

VRANEC ALEXANDER 2007 grand cru – VIZBA VALANDOVO

PREKRETNICA! –  Na vrhu ove naše rang-liste vina su nekoliko manjih vinarija te jedne vrlo velike vinarije koja od prije nekog vremena ima izabrane posebne manje pogone odakle izlaze radovi elitne kakvoće. Kad je riječ o Bakhovu nektaru, na ovim našim balkanskim prostorima šira javnost nekako nije baš naviknula na to da više cijeni i voli eno-kreacije velikih proizvođača od eno-uradaka manjih vinara, a ovdje nismo ni svjedočili tome da renomirane inozemne, zapadne, vinske kuće investiraju u kupnju vinograda i gradnju podruma kod nas, kako to čine npr. u susjednim nam zemljama poput Mađarske, Bugarske…, k tome do početka ovog stoljeća i tisućljeća doimalo se nemogućime/nezamislivime da bi neki vinski posjed iz ove naše regije odlučio uložiti novac u vinski posjed i vinsku produkciju negdje u inozemstvu. A onda, s početkom ovog novog stoljeća i tisućljeća, počinje ugodno iznenađivati kuća-div s krajnjeg juga bivše države kao zajednice republika, tvrtka koja u svim navedenim segmentima u potpunosti preokreće prikazanu sliku!

Svetozar Janevski, vlasnik Tikveša i predsjednik Uprave kuće, te direktor Radoš Vukičević. Sveto Janevski na donjoj slici snimljen je u vinogradu Châteu de Gourdona. Lokalnim sortama Syrahu i Grenacheu na jugu Francuske uskoro bi se mogao pridružiti i Vranac! (Marijan Močivnik)

Riječ je o kompaniji Tikveš iz Kavadaraca u Sjevernoj Makedoniji, visoko plasiranoj na ovoj našoj degustacijskoj listi vezanoj uz vrance. Kuća Tikveš nekad je sa 20 posto sudjelovala u ukupnoj jugoslavenskoj produkciji vina. Tikveš danas, nakon oko 40 milijuna eura investicija startalih u 2003., u svome vlasništvu ima 1000 hektara vinograda a pod kontrolom drži još 5000 ha, posjeduje tehničko-tehnološki suvremeno opremljeni vinski podrum unutarnje površine 1500 četvornih metara i, u prostoru za dozrijevanje kapljice, 670 hrastovih bačava francuske izrade, zatim, produkcijski kapacitet tvrtke je 30 milijuna litara godišnje, a prodaja vina kreće se oko 15 milijuna butelja godišnje… Kroz 12 mjeseci ona ostvaruje promet od oko 28 miijuna eura! E, pa, vrijedi ponešto reći o njoj.

U kući Tikveš, koja je s obzirom na količinu produkcije rano stekla titulu giganta, zavrvilo je, najednom, ambicijama i najvišeg dometa u smislu kakvoće! Bitno je, pri tome, da se na vrijeme i spoznala potreba za iznimno kvalitetnim eno-savjetnikom, i to baš, u ovome slučaju, po mogućnosti, iz južnih i relativno klimatski sličnih geografskih prostora Europe kamo po geografskim koordinatama i sam Tikveš spada. Navrijeme se uvidjela i nužnost formiranja oveće – dimenzijama i potrebama kompanije primjerene – grupe enologa te stalne strukovne nadgradnje tih enologa na uglednim europskim vinskim učilištima i u radu izravno na ponajboljim vinskim posjedima ne samo u Europi nego i na drugim kontinentima.

Shvatila se i nužnost prikladnog segmentiranja proizvoda po kakvoći i cijeni te komuniciranja toga kroz marketing. Malo-pomalo količinu korektne pa i do vrlo korektne kapljice što je kao masovka izlazila iz kombinata Tikveš počela je u većoj mjeri pratiti kakvoća u smislu osebujnosti, osjetno dižući lijepom broju etiketa dodanu vrijednost i njome privlačeći pažnju i zahtjevnijeg kupca i potrošača. U novije vrijeme Tikveš se već u značajnoj količini ističe sjajnom i karakternom kapljicom uvelike i od domaćih, lokalnih vinskih kultivara, tako da na neki način ona produkcija za široki sloj potrošača ne da više ne dominira u precepciji vezanoj uz tvrtku, nego kao da pomalo ostaje u sjeni.

Svakako je jedan od ključnih preduvjeta za visok poslovni uspjeh s tendencijom i daljnjeg razvoja i unaprjeđenja to da na čelu kolektiva bude osoba s visokim profesionalnim iskustvom,  svjesna da bez dovoljno ulaganja i dobre organizacije te bez kvalitetnih zaposlenika kao stubova nema, u proizvodnji, ekskluzivnog i originalnog rezultata i zavidnog poslovnog ishoda i ugleda, osoba sa sposobnošću da u smislu struke i biznisa znalački izabere glavne suradnike što odišu visokom strastvenošću, i rasporedi ih po pojedinim sektorima,

Bog i batina, zapravo više bog s dobro posloženime svime nužnime u vlastitoj glavi, je šmeker (bitno za ovu djelatnost!) Svetozar Janevski, jedan od najjačih biznismena na europskom jugoistoku a vjerojatno najjači u Sjevernoj Makedoniji, vlasnik i predsjednik uprave kombinata Tikveš, ali i vlasnik više hotela s visokim brojem zvjezdica u Skopju te na Ohridskom jezeru. Sveto Janevski na poslovnoj sceni je dugo godina, okušao se i u segmentima kao što su pivarstvo, energetika, pa politika. Godine 1995. dobio je nagradu Best Manager of the Balkans!

Eno-savjetnik iz Francuske Philippe Cambie, koji, kako se čuje u kuloarima, već duže vrijeme razmišlja o tome da okupljanjem biranih pogona od jačeg potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi (suhiucasi)

Kao enologa-savjetnika u ime Tikveša angažirao je stručnjaka Philippea Cambieja iz oblasti glasovite francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Gledjući na neki način sa strane moglo bi se upitati je li Tikveš na čelu sa Svetozarom Janeskim pronašao Cambieja, ili je pak Cambie pronašao Janevskoga i Tikveš. Naime načuo sam da se iskusnome i dokazanome Cambieju već dugo glavom vrti ideja o tome da okupljanjem biranih pogona od potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu internacionalnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi. A čujem, kao najnovije, i to da bi Vranac mogao biti uskoro zasađen u dolini Rhône! Navodno u Tikvešu razmišljaju o tome da u Francuskoj u vlasnistvu dostignu stotinjak hektara pod trsjem!

Glavni enolog Tikveša Marko Stojaković (Marijan Močivnik)

Upravo kao štićenik Philippea Cambieja u kombinat Tikveš prije nekih 11 godina, tada kao 27-godišnjak, stigao je današnji glavni enolog Marko Stojaković, koji se, inače, školovao u Francuskoj, točnije u Bordeauxu i Montpellieru. Stojaković danas vodi ekipu od 12 enologa koji po preporukama njega i Cambieja redovito odlaze na nauk i usavršavanje u svijet, osim u Francusku najviše u Novi Zeland, Južnu Afriku i Australiju.

Kuća Tikveš u novije vrijeme svoj elitni segment vina stvara i plasira, kako je rečeno, unutar ekskluzivnog programa platforme Châteaux & Domaines baziranog na manjim pogonima što pokrivaju uže (mikro)klimatske, orografske i pedološki specifične cjeline kako bi vina s njih mogla odisati visokim karakterom teritorija, među najpoznatijim lokalitetima (i etiketama!) u Makedoniji su Barovo, Bela Voda i Lepovo. A 2018. godine Tikveš je, inače u statusu vlasnika, grupi Château & Domaines pridružio francuski Château de Gourdon lociran u blizini grada Bollène u južnome dijelu famozne francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Upravo s tom najnovijom akvizicijom Tikveš sada bere brojne visoke nagrade na međnarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice i kao kuća je u vinskome svijetu u fazi stjecanja visoke međunarodne reputacije.

Chateau de Gourdon i, na ulasku, Borče Ilioski (Marijan Močivnik)

Pjeskovito tlo s dosta vapnenca, nizak uzgoj, stare loze, mali prinos, konstantan maestral – preduvjeti za visoku kakvoću i eko-status (Marijan Močivnik)

Château de Gourdon – Terrasse à l’Ombre 2018 (suhiucasi)

Prvi vinogradi bili su tu, na brežuljkastom području kod Bollènea, podignuti 1870. godine. Posjed sada obuhvaća oko 65 hektara od čega je nešto manje od 50 ha zasađeno vinovom lozom (danas je prosječna starost trsova nešto viša od 45 godina, te dvorac (château) iz 19. stoljeća. Vinogradi su okrenuti prema jugu i nalaze se dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône (gdje se, inače, kazala mi je Sylvie Reboul iz Syndicata des vignerons Côtes du Rhône koju sam upoznao za jednog ocjenjivanja na Concoursu Mondial de Bruxelles, godišnje proizvede oko dva milijuna hektolitara vina!) a dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône Village, te tik uz apelaciju Châteauneuf-du-Pape. Visoka vrijednost lokacije je u tome što tu stalno pirka do puše vjetar maestral koji sprječava stvaranje vlage a time i razvoj bolesti na lozi, to istodobno znači i minimalnu potrebu za zaštitnim prskanjem, a dobitak je i u tome što je tlo pjeskovito s dosta vapnenca pa to u kombinaciji s odličnom eko-situacijom omogućuje rađanje jedinstvenih vrlo kompleksnih vina s izraženom aromatikom i karakterom. Zasađene su uglavnom crne domaće sorte poput Syraha i Grenachea no ima i Grenachea bijeloga i Grenachea sivoga, a sad se promišlja o tome da se sortiment jače obogati odgovarajućim bijelim kultivarima.

Vina Châteaua de Gourdon:

Kruna ili perjanica: Terrasse à l’Ombre 2018 (doslovno: terasa u sjeni, hladovini) – Kritičari širom svijeta podarili su mu ove godine pet zlatnih medalja, u Hong Kongu na China Wine & Spirits Best Value vino je nagrađeno velikom zlatnom medaljom, a najnoviji uspjeh su veliko zlato i titular Best in show na ocjenjivanju Mundus Vini spring tasting 2021 u Njemačkoj! Terrasse a l’Ombre (15,5 vol %) je mješavina syraha (65 %) i grenachea crnoga, syrah je dozrijevao u novom barriqueu od francuskoga hrasta, a grenache u betonskim cisternama.

Još su dva crnjaka – Vase de Pierre i Jolie Balade, Mistral Au Jardin je ružičasto, a  Terrasse au Soleil (doslovno: terasa na suncu) je 100% Grenache Blanc. Fontaine du Sud je pak kupaža… ♣

Sjećanje na sortu koju, ovdje, nažalost jedva da više susrećemo

NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA!

Nekad smo se i češće, i ovdje u Hrvatskoj, znali susretati s vinom od sorte Barbera, ali već dugo etikete s kapljicom od Barbere ne vidimo, a za taj kultivar jedva i da još čujemo. Barbera je bila dosta popularna i raširena u slovenskoj Vipavskoj dolini, u bivšoj zajedničkoj državi butelje s barberom od kleti Vipava znale su se naći i u trgovinama u Hrvatskoj, ako ne drugdje u Lijepoj našoj a ono svakako u Zagrebu. Barbere je bilo nešto zasađeno i u našoj Istri, valjda je ima još makar na popisu sorata u hrvatskim vinogradima što je redovito jednom godišnje dobijem od Agencije za plaćanje u poljoprivredi ne nalazim je navedenu. Što se tiče hrvatskog vina od čiste Barbere ne sjećam se da sam ga ikad i kušao.

Giacomo jr. i Raffaella Blogna uz boce njihove barbere Braida

Šteta je što je Barbera, očito, otpisana u našim krajevima, naime ona, uz prikladan pristup proizvođača u vinogradu i podrumu, daje vrlo lijepa mekana i dosta gusta, svježa i, unatoč alkoholu koji se nerijetko vrti i oko 14 vol %, vrlo skladna fino pitka vina zavodljive gotovo neprobojne tamne purpurne boje, te izražene voćnosti. Kao novinar i često pozivan na razne strane na vinske prezentacije, imao sam se prilike u vrline barbere osobno čvrsto uvjeriti u njenu glavnom svjetskom carstvu. Mnogo puta, možda i desetak godina zaredom, odlazio sam kao jedan od brojnih vinskih pisaca iz svijeta u Pijemont, u Albu te u obližnji joj grad Asti kao metropolu barbere a gdje je na proljeće tamošnji Konzorcij za vino Barbera organzirao prezentacije novih berbi spremnih za tržište i s dozvolom da dotične godine u pojedinim kategorijama izađu na tržište, uzorci ponuđeni na kušanje bili su iz vinogorja Asti, zatim Albe (gdje je car ipak bio Nebbiolo a gdje su barbere u odnosu na one iz apelacije Asti te one iz Nizze i Monferrata, izrazito korpulentne). Ovisno o terroireu ali i, dodatno, još i pristupu vinogradara i vinara koji se treba odlučiti za kvalitativnu kategoriju kapljice, vina su bila u rangu baznog (base; najčešće mlađi i jednostavniji eno-uradci) i u rangu superiore, na još dodanu vrijednost u grupi superiore upućivala bi, unutar naziva vina, imena dragih ili po nečemu zaslužnih osoba odnosno toponimi, nazivi vinograda. Kao jedno od prvih i najvažnijih imena iz svijeta barbere može se izdvojiti obitelj Giacoma Bologne a kao jedan od najznačajnijih naziva podruma pak Braida, iz mjesta Rochetta Tanaro kod Astija. Barberu inače u Pijemontu u svom proizvodnom portfelju imaju gotovo svi, pa i oni najpoznatiji proizvođači Barola i Barbaresca međutim ne i kao glavni proizvod, a od ostalih vinskih kuća koje po značenju baš za barberu treba spomenuti uz Braidu su  još i Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, Marchesi Alfieri, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Tenuta Montemagno, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bruno Rocca Rabaja, Cascina Luisin, Bersano, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin…

Odlična Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone – Braida

Braidu danas vode sin i kćer enologa-seniora  Giacoma – Giacomo jr. također kao enolog, i Raffaella kao čelnica tvrtke. Obitelj Bologna, specijalizirana za barberu, nedavno je, u čast Giacomu senioru i u želji da ponovno jače skrene pažnju ne samo talijanske nego i svjetske javnosti prema barberi, nekako uvijek kad je riječ o Bakhovu nektaru iz Pijemonta u sjeni Nebbiola i vina Barolo i Barbaresco, organizirala je ovih dana veliku degustaciju barbera s ciljem da se i na taj način prema široj javnosti istakne njena visoka vrijednost. Giacomo jr. i sestra mu Raffa, kako je zovu skraćeno, zaigrali su pri tome jače i na segmentu koji se kod vina posebno cijeni a koji se do sada, lako moguće i zbog taninske superiornosti Nebbiola (za Barolo i Barbaresco), Barberi baš i nije naročito priznavao, a to je sposobnost dugog odležavanja, naravno u optimalnim uvjetima ambijenta, i kroz taj period i ostvarenje daljnjeg značajnog razvoja i organoleptičkog napretka vina. Raffaella Bologna, s kojom sam se dosta družio prilikom mojih boravaka u Pijemontu na konzorcijskim prezentacijama barbere ali i kad bih tamo boravio i na prezentacijama barola i barbaresca, javlja mi da su za ovu degustaciju pozvali da na kušanje pošalju svoja vina proizvođače kako slijedi: Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, La Tanarella, Baldi, Vigne dei Mastri, Pavia Agostino, Gozzelino Stefano, Colle Manora, Conte Nuvoli di Grinzane, Castello Gabiano, Gianni Doglia, Fea, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Anziano Felice, La Gironda, Cantina di Nizza, Aresca, Cantina Maranzana, Tenuta Montemagno, Cascina Poggia, Gozzelino Sergio, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bersano, Poggio Ridente, Cascina Garitina, Cordara, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin, Villa Giada, Giacomo Scagliola, Bel Sit. Domaćini, nadaleko znani po svojim Barberama d’Asti Bricco dell’Uccellone, Bricco della Bigotta i Ai Summa, uspjeli  su skupiti lijepi broj upravo starijih Barbera d’Asti doc, Barbera d’Asti doc superiore i Barbera Nizza Monferrato, najstariji uzorci bili su iz 1998. godine, dakle u dobi od 23 godine na plećima.

____________________________

Sorte

BARBERA NERA – Evo što o sorti Barbera kaže stručna literatura, primjerice talijansko izdanje Vino è… Vitigni autoctoni, te veliki Ampelografski atlas izdan još 2003. u Zagrebu a kao autori kojega su potpisani sveučilišni profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta – Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Nikola Mirošević, te znani Zdenko Turković, osobito zaslužan za svojedobni procvat vinogradarstva i vinarstva u Zlatnoj požeškoj dolini.

Sinonimi su Barbera nera, Barbera noir, Barbera blaue, Barbera black. Porijeklo i rasprostranjenost: Barbera je vrlo stara sorta talijanskog Pijemonta, gdje se najviše i uzgaja. Najpoznatije apelacije su Barbera d’Alba (Cuneo), zatim Barbera d’Asti (Alessandria) i Barbera d’Asti s podzonama Nizza i Tinelle. Na Apeninskom poluotoku ima je još u oko 35 provincija, čak i na dubokom jugu, npr. u Campaniji i na Sardiniji! Dok se u Pijemontu najčeće proizvodi kao jednosortno vino, dotle se u drugim pokrajinama ona uglavnom miješa s drugim lokalnim sortama. Ima logike u tome, posebice u nešto novije vrijeme globalnog zatopljenja, naime s obzirom da Barbera uz lijepu gustoću ima i odlične kiseline, visoku ukupnu kiselost, ona proizvođačima vina naročito na jugu Čizme dobro dođe za miješanje s drugim, lokalnim kultivarima, da bi kupaži popravila ukupnu kiselost i poboljšala svježinu i pitkost.. U Hrvatskoj je zabilježena samo u Istri.

Botanička obilježja: cvijet je dvospolan. Odrasli list je dugoljast, srednje veličine, peterodjelan. Vitice su jake i bujne. Zreo grozd srednje je veličine, rastresit ili tek nešto gušći, valjkast ili stožast, sa sugrozdićem na dugom ogranku. Zrele bobice su dosta velike, crnomodre, meso je sočno, sok slastan, blago trpak.

Fenološki podaci: za Barberu su osobito pogodna dublja plodna ilovasta tla sa srednjim sadržajem aktivng vapna, neka tla i s dosta vapnenca, te pjeskovita tla. Sorta voli tople brežuljkaste položaje i umjerenu klimu. Najviše se uzgaja na račvasti način i reže na reznike. Rodnost joj je dobra, međutim dakako za postizanje veće kakvoće roda ne treba je pustiti na duže reznike pa da se onda razmaše. Otpornost u cvatu dobra je. S obzirom na termin dozrijevanja Barbera spada u treće razdoblje. Iskorištenje: uz nešto veći prinos Barbera daje ugodno pitka stolna vina vrlo tamne rubinske boje, sa do eventualno 13 vol % alkohola, te s vrlo izraženom ukupnom kiselosti od 7 do 9 g/lit. Vino je, kako je već navedeno, dragocjeno za križanje s kapljicom od sorata što daju nižu kiselost. Vino od Barbere dosta se dobro drži kroz vrijeme, i pri tome i izgrađuje. Kad je s boljih vinogradskih pozicija i priređena na nizak prinos te kad je grožđe prezrelo, Barbera daje puna gusta pa i jače alkoholna crna vina visokog ekstrakta, dobre voćnosti i visoke kakvoće. Kad je s iznimno dobrih pozicija moglo bi se je po kvaliteti roda usporediti s vrhunskim merlotom, bitna razlika između takve premium barbere i premium merlota je izražena Barberina kiselost. Po gospodarskoj vrijedosti, Barbera, s obzirom na osobito dobar odnos između mase i kakvoće prinosa, pripada natprosječnim crnim sortama. ◾

_______________________________

Primjedbe kao rezultat kušanja: vina su u tehničkom pogledu SVA bila ispravna, logično je da su ona starija pokazala vremešnost, ali bitno je da ta starija vina nisu izgubila na svježini u mjeri da bi ih se smatralo prestarjelima, neka su vina jače pokazivala utjecaj koji je na njih ostavila bačvica kamo su i stavljana između ostaloga upravo i stoga da bi vino iz drveta izvuklo elago-tanine što će mu, uz primjerenu ukupnu kiselost, pomoći da se duže održi u dobroj kondiciji. Kod nekih vina s malo jače paljenim dužicama uz fenole ne baš najbolje kategorije su se izvukle i nešto jače iskazane arome vanilije, to samo pokazuje da je vinaru nužno znati dobro izabrati bačvara od kojega kupuje bačvice i izabrati stupanj palenja.

Vinogradarski prizor iz Pijemonta

Zaključak: Barberu d’Asti valja smatrati ne tek vinom koje je nužno trošiti samo dok je mlado nego je treba promatrati i kao vino s izgledeima za uspješno odležavanje i starenje. Ali, oprez: barbera ima neki svoj način dozrijevanja i razvoja kroz vrijeme a među momentima na koje treba najviše obratiti pažnju kod barbere predviđene i za odležavanje upravo je, ponavljam ono što je rečeno u izvještaju s degustacije, i kvaliteta bačve, kako glede drveta od kojega su izrađene dužice tako i glede načina palenja, a važni su i veličina bačve i dužina boravka vina u bačvi, konkretno dobra usklađenost zapremnine bačve i trajanja boravka vina u njoj.

Barbera

Barbere koje su na kušanju najviše oduševile, ne u smislu visine bodova kako bi ih zacijelo osvajale na klasičnom ocjenjivanju vina u lovu na medalje, nego kao vina koja dosta jasno govore o teritoriju odakle dolaze te, na neki način, i ljudima koji tamo žive, dakle koje imaju, kako bi rekli Francuzi, svoj coup de coeur, odnosno specifičnu srčanost vlastita kraja: Gozzelino Stefano Cascina Vigna – Barbera d’Asti Superiore 2012; Marchesi Incisa della Rocchetta – Barbera d’Asti Superiore Sant’Emiliano 2012; Cascina Castlet – Barbera d’Asti Superiore Passum 2011; Tenuta Montemagno – Barbera d’Asti Superiore docg Mysterium 2011; Poggio Ridente – Barbera d’Asti Superiore San Sebastiano 2010; Cascina Poggia – Barbera d’Asti Superiore 2009;  Villa Giada – Barbera d’Asti Superiore La Quercia 2005… ♣

_______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

                                        _____________________________

DARIO ČINIĆ, Rovinjola, Rovinj

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

   kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 05. 2021 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

Slavonija/Slavonia

(mpc/pp: L) NEBBIOLO 2017 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija Kutjevo • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • vrlo toplo • dotjerano • skladno • zrelo • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • dosta svijetlo – tipično za sortu ■ NA NOSU umjerene jačine – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na floralno (cvijeće: suho / tamno) • vegetalno/herbalno – diskretno • začinsko bilje/mirodije • na voćnost (plodovi: domaći  – crveni – plavi / koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – vrlo uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog / toplog  završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  pečena perad, duže pirjano crveno meso, pikantni odležani tvrdi masni sir…) • čaša: srednja do velika –  tip: bordeaux • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) FRANKOVKA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • dosta gusto • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati – vrijedi mu ostaviti još malo vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti /  svježi – nijansa orašastoga/badem. diskretno) • mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno) • osjet plemenitog drveta – čokolade • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • grije • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18  ̊ C

____REVIJA VRANAC/Vinski klub ____

S kušanja vina od sorte Vranac u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

 

VRANAC 2016 Riserva (Imotski, Vučja Draga, Podvornice; 14,5 vol %; mpc. XL-XXL) – GRABOVAC

 A’GUPKA vranec  2012 (Tikveš, 15,5 vol %; mpc: XL) – BOVIN

 

BELA VODA 2016 (Vranac 50 % & Plavac mali 50 %; 14,5 vol %; mpc: XL)– TIKVEŠ Chateaux & Domaines BELA VODA

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 (Trebinje, 14,5 vol %) – VUKOJE

VRANEC IMPERATOR 2018 (Tikveš, 15,0 vol %; mpc. XL) – BOVIN

VRANAC 2015 Rezerva (Trebinje, 15,0 vol %) – VUKOJE

VRANAC VLADIKA 2013 (Podgorica, Vranac 80%; 14,5 vol %)  – PLANTAŽE 13. jul

 

VRANAC 2011 Mediterranean (13,5 vol%) – VUKOJE

VRANAC REGOČ 2018 (Dalmatinska zagora, Imotski; 14,0 vol %) – SOČO

VRANEC 2015 Reserve (Tikveš, 14,0 vol %) – POPOV

VRANAC 2016 Pro Corde (Podgorica, 14,0 vol %; mpc. M) – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC 2017 Special Selection (Tikveš; 14,0 vol %; mpc. M) – TIKVEŠ

VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ

VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC DISSAN 2017 (14,0 vol ) – BOVIN

_________________________

 FRANCUSKA FRANCE

Cotes du Rhone

–  (mpc: XXL-XXXL) TERRASSE a l’OMBRE 2918 –  CHÂTEAU de GOURDON (Tikveš Chateaux & Domaines)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Cotes du Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD: Terrasse a l’Ombre • kosina/slope • sorta/variety: Syrah (65 %), Grenache noir (35 %) • loze stare/vines old ■ PODRUM/CELLAR dozrijevanje/maturation: syrah: drvo,/wood, grenache: betonska cisterna/cement ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 17.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: AOC Côtes du Rhône • 15,0 vol%• Tikveš Chateaux & Domaines • 15,5 vol% ■ DIZAJN: uredno – pedantno

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama • lijepo se pije uz hranu – već pomalo prikladno i uz meditaciju • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti / kupina, malina • začinsko bilje/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano  – grije • tanin: uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino  gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • čaša: – velika – rhone • 18  ̊C

_________________________

LEGENDA 

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

Cijene/prices, 0,75 lit: S = 35kn (5€) ; M = 36-75 kn (5-10€) ; L = 76-110 kn (10-15 €) ; XL = 111-150 kn (15-20 e) ; XXL = 151-220 kn (20-30 e) ; XXXL = iznad 220 kn (over 30 e)

SVIJET u CASI Kronika – 01.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama od – 11.11.1992 – since, with you__________

Ekskluzivni hotel Al Hambra u Malom Lošinju, koji je svojom raskošnom atmosferom oduševio goste iz cijelog svijeta, čitatelji časopisa Luxury Lifestyle Magazine uvrstili su u skupinu od deset najboljih hotela Europe! U sklopu prestižne nagrade Readers’ Travel Awards 2020, među najboljima u kategoriji Best hotel in Europe nalazi se i hotel Bellevue *****, još jedan nagrađeni predstavnik brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelske grupacije koja je ujedno i jedini hrvatski predstavnik u društvu najboljih europskih hotela. The Luxury Lifestyle Magazine je stručna publikacija za otkrivanje novih luksuznih destinacija, gastronomskih užitaka, ekskluzivnih lokacija te najelitnijih brendova i putnicima iz cijeloga svijeta pruža nadahnuće za istraživanje odredišta i hotela što ih nikad prije nisu posjetili. Readers’ Travel Awards čitateljima daje priliku izdvojiti one turističke objekte koji su ostavili najsnažniji dojam, s ciljem isticanja nenadmašnih dragulja turističke industrije i nagrađivanja izvrsnosti u brojnim kategorijama. Čitatelji su mogli glasati za svoje favorite nakon što je nominacije, u skladu sa strogim kriterijima, pregledala posebna stručna komisija. S lijepom vijesti na kraju 2020. ušli smo eto u novu kalendarsku ali i turističku godinu, 2021. Startala je ohrabrujuće jer počeo se smanjivati broj novozaraženih virusom te s obzirom da lanjska berba grožđa u nas pokazuje visok kvalitativni potencijal za vino i s obzirom na moguću veliku marketinšku korist od posluživanja hrvatskog vina na nedavnoj inauguraciji 46. američkog predsjednika u Washingtonu, pitanje je u kojoj će mjeri život opet ići putevima što smo ih bili naviknuti smatrati normalnima… (Lošinj Hotels & Villas)

_____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vrijeme bilance: NAJBOLJA VINA U 2020 (Hrvatska, Italija, Srbija) ⦁ Sajmovi, festivali, promocije: LAUBA GRAND TASTING, ZAGREB VINO.COM, Le ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Ocjenjivanja vina i maslinova ulja pozivaju: MUNDUS VINI, CHARDONNAY du MONDE, IWSC, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, DECANTER WWA, INTERNATIONAL LONDON OLIVE OIL COMPETITION, BERLON GLOBAL OLIVE OIL COMPETITION, CANADA INERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION  ⦁ Narodni običaji – Vincekovo 2021: ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA ⦁ Inauguracije: JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Pokucaji umirovljenja: VERA ZIMA ⦁ Gault & Millau Slovenija: DEBELUH i REPOVŽ! ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2021 – BUYING GUIDE ⦁

 ______________________________

Vrijeme bilance

NAJBOLJA VINA u 2020

Kraj godine odnosno početak nove godine vrijeme je za objavu bitnih podataka o određenim zbivanjima unutar nekog područja i neke branše u proteklih 12 mjeseci, dakle za prikaz godišnje bilanse iz koje su vidljivi stupnjevi uspješnosti u djelatnostima kroz posljednjih 365 dana i iz kojih je moguće izvući i neke pouke i prognoze za budućnost. Kad je riječ o proizvodima vezanima uz eno-gastronomiju, u ovome slučaju konkretno o vinu, rang-ljestvice uspješnosti moguće je vidjeti na dvama frontovima – kroz objavljenu listu najboljih vina i kroz objavljenu listu najprodavanijih vina.

Kad govorim o listi najboljih vina, mislim na popis uzoraka koji su na temelju meritorno strukovno potkovanih i komercijalno neopterećenih ocjenjivanja putem degustacije naslijepo poredani u redosljedu od prvog na dolje po broju osvojenih bodova, odnosno tome odgovarajućih trofeja obično u obliku broja zlatnih grozdova (od jednoga do maksimalno pet), broja zvjezdica, platinastih, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. U ovome kontekstu stanovitu ulogu igraju i neki postotak logične subjektivnosti kušača, a i stanovita nespremnost nekih proizvođača da daju svoje uzorke na ocjenjivanja. Godina 2020. zbog pandemije i ogrančavajućih mjera zatvorila je vrata sajmovima i festivalima vina i u velikoj je mjeri oskudijevala vinskim prezentacijama… Makar, za listu najboljih vina u nekoj, upravo protekloj godini postoji i glasanje na način da se pred odgovarajuće meritorne institucije odnosno pojedince iz sektora kao osnova postavi lista s već predloženim nazivima i imenima pa se upute pozivi na glasanje, uz ostavljenu mogućnost da se prvopredloženi popis i dopuni. Kad se pak govori o top-ljestvici najprodavanijih etiketa, koja se može u većoj ili manjoj mjeri podudarati s listom kroz godinu najbolje ocijenjenih vina, lako je moguće da će netko odmah, uz primjedbu da svaki potrošač sâm i bez prisile odvaja svotu svojega novca za ono što želi imati na stolu, ustvrditi kako je ta top-ljestvica što počiva na prodaji egzaktna i najbolji pokazatelj vrijednosti nekog uzorka. Međutim to baš i nije tako, naime ne znači uvijek i da je uzorak koji se dobro prodaje i, k tome, prodaje se i po i višoj do i visokoj cijeni, u suštini i adekvatno vrijedan visini svoje prodajne cijene odnosno svoti novca realiziranoj na temelju potražnje za njim kroz zadani period. Naime u moderno doba, kad postoji jedno pravo more ponude, u plasmanu visoki utjecaj ima marketing, koji svojim raznim strategijama daje – nekad s punim pravom ali nekad i, činjenica je: napuhano, dakle manje opravdano – vjetar u leđa proizvodu stručno i pouzdano efikasno usmjeravajući prema njemu pažnju naročito onih lako povodljivih slojeva konzumenata te srednjih i slabijih poznavatelja Bakhova nektara.

O tome koja su se hrvatska vina na međunarodnoj pozornici pokazala uspješnicama u 2020. godini mnogo smo već čitali u medijima javnog informiranja i po društvenim mrežama, u prilozima o osvojenim medaljama na najvećim i najjačim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice poput Decanter World Wine Awardsa, IWSC-a, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, i drugih. Na neka vina ocjenjivana u tijeku protekle godine na raznim instancama u Hrvatskoj ukazivale su također određene domaće publikacije i objave na društvenim mrežama, a ja bih ovdje iznio popis Top-vina Lijepe naše (ona s minimumom osvojenih 90 bodova odnosno četiri zlatna grozda) predstavljena u 2020. u sklopu Potrošačkog putokaza revije SVIJET u ČAŠI, prve publikacije  koja je u Lijepoj našoj uvela – bilo je to 1994. – rubriku Buying Guide sa sustavnim i neovisnim strukovnim vrednovanjem uzoraka Bakhova nektara etiketa prisutnih na hrvatskom tržištu.

Kad ističem strukovno i komercijalno neovisno ocjenjivanje mislim na to da za ocjenjivanja, koja smo, inače, odrađivali u odvojenim prostorima najpoznatijih zagrebačkih ugostiteljskih objekata, nismo nikad tražili naplatu, a uvijek smo nastojali da u komisiji od najmanje pet a najčešće sedam članova dvije trećine budu enolozi (iz proizvodnje), preostalu jednu trećinu činili su istaknuti sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari (odaziv je, iako nije bilo honorara, redovito bio jako dobar), a što se tiče uzoraka osiguravali smo ih za kušanje od nekoliko najvažnijih trgovačkih kuća u nas (MIVA, Vivat Fina Vina, Vrutak, Dobra vina, Vino.hr…, tako smo bili i sigurni da su vina dostupna na tržištu, što je bitno!) u zamjenu za oglas u reviji u vrijednosti darovanih nam etiketa ali, da izbjegnemo bilo kakvu komercijalnu konotaciju i prigovor o pristranosti, i NE uz obvezu da u objavi navedemo poimence koji su nam ocijenjeni uzorci stigli iz koje od tih kuća). Napominjem da se Potrošački putokaz Svijeta u Čaši već godinama u svojim vrednovanjima drži  bodovnih pragova usvojenih (rekao bih: kao najlogičnijih) na velikom međunarodnom vrednovanju plemenite kapljice Mundus Vini u njemačkom Palatinatu (Pfalzu), konkretno za Veliku zlatnu medalju ili Platinastu medalju odnosno za pet zlatnih grozdova Svijeta u Čaši nužno je da vino osvoji najmanje 95 od 100 mogućih bodova, zlato odnosno četiri zlatna grozda u rasponu su od 90 do 94,99 bodova, a srebro odnosno tri zlatna grozda od 85 do 89,99 bodova.

Od onoga što nam je bilo dostupno za kušanje u sklopu Potrošačkog putokaza Svijeta u Čaši u 2020., evo, dakle, izdvojenoga kao najboljeg (četiri i više zlatnih grozdova), po regijama i kategorijama. Moguće je da će biti primjedbi da u ovu listu što slijedi spadaju još neka hrvatska vina, ali,  ponavljam – neki potencijalni laureati iz raznih razloga nisu bili podastrti na kušanje…

Bregoviti sjeverozapad/Croatian Hilly Northwest

pjenušci/sparklings

 –  KORAK brut nature – KORAK

– AMFORA 2015 brut nature –  TOMAC; DIPLOMAT extra brut – TOMAC; PAVEL 2016  brut – ŠEMBER; ŠEMBER  brut – ŠEMBER; CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

Plešivička paleta top hrvatskih perlica 2020 (suhiucasi)

mirno bijelo/still white

–  CHARDONNAY 2017 njega na kvascu/sur lie – KORAK;  TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC

– RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK; CHARDONNAY 2018 – TOMAC; SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC; SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK

–   SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH;  SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ;  GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ

mirno crveno/still rouge

 –  PINOT CRNI 2017 Cimbuščak stari trsi – KORAK

–  PINOT NOIR 2017 Primus – BOLFAN VINSKI VRH; PINOT CRNI Vučjak MMXVIII – ŠEMBER; PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN(dić)

predikatno/Prädikatswein

–  CHARDONNAY 2014 ice wine – BODREN

Dalmacija & Dalmatia

mirno bijelo/still white

– GRK 2017 Defora sur lie, Korčula – BIRE

mirno crveno/still rouge

– PEPELJUH PLAVAC MALI 2017, Pelješac – MARKUS; DI-MARE CUVÉE 2017, Pelješac – PETAR MATKOVIĆ

– DINGAČ 2018, Pelješac – KIRIDŽIJA; KORLAT SUPREME 2013, Benkovac – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

 –  DINGAČ 2017, Pelješac – KIRIDŽIJA; DINGAČ 2016 klasiko, Pelješac – BURA; PLAVAC MALI 2017, Pelješac – GRGIĆ;  PRIMUS 2016 plavac mali, Komarna– RIZMAN; POSTUP MARE 2017, Pelješac – MRGUDIĆ; PLAVAC IVAN DOLAC 2011, Hvar – BADEL 1862; DINGAČ 2015, Pelješac – BENMOSCHÉ FAMILY ESTATE

Istra & Hrvatsko primorje /Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

– MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

Najbolji istarski mjehurici (suhiucasi)

– MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

mirno  crveno/still rouge

   – SANTA ELENA 2017 crveno – IPŠA

– PUNTA GRECA MERLOT 2016 reserva limited edition – MEDEA; BOŠKINAC CUVEE 2015, Pag – BOŠKINAC

Slavonija/Slavonia

predikatno/Prädikatswein

– TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica/TBA, Ilok  – ILOČKI PODRUMI

mirno  bijelo/still white

– VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique, Kutjevo – ENJINGI; GRAŠEVINA 2015 kasna berba, Kutjevo – ENJINGI

– GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  – PERAK; GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  –  KRAUTHAKER; CHARDONNAY 2016 Rosenberg, Kutjevo  – KRAUTHAKER

mirno  crveno/still rouge

– MERCS 2015 – KRAUTHAKER

______________________________

OSOBA/OSOBNOST GODINE: VELIMIR KORAK

Titula za 2020 svakako ide, s punim pravom, Velimiru Koraku s Plešivice. Rijetkost je da vinar koji u portfelju nudi veći broj etiketa, i to s eno-uradcima različitih žanrova, u nekom zadanom vremenu ima a ma baš sva vina na maksimalnom stupnju kakvoće. Kod Velimira Koraka to je eto slučaj upravo s vinima koja je na tržište pustio u tijeku 2020. godine. Bijeli i ružičasti pjenušac, klasična bijela suha vina od Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya, pa macerirano jantarno vino, crni pinot…  K tome, u 2020. Korak je napravio i bitan iskorak u ugostiteljstvu i unaprjeđenju vinskog turizma na Plešivici otvorenjem ekskluzivnog restorana u sklopu svog vinskog posjeda.

Velimir Korak Vinska osoba 2020. godine, već je, jednom, proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj, u izboru što gaje svojedobno organizirala revija Svijet u čaši (suhiucasi)

Pobrinuo se, Velimir, sa suprugom Mirjanom, i za to da ostavi vrijedno naslijeđe – jednog sina, konkretno Josipa, već s dugačkim stažom u obiteljskom vinogradu i podrumu ali i s nedavno stečenom fakultetskom diplomom enologa i s u inozemnim vinarijama obavljenom praksom kao svojega nastavljača, te starijeg sina Bernarda kao gospodara restoranske kuhinje, s dugogodišnjim iskustvom u kulinarstvu doma uz mamu i uz odličnu baku od kojih je učio o tradicijskim jelima svojega kraja te s dugogodišnjim naukovanjem u reprezentativnim svjetski znanim inozemnim restoranima kod zvjezdanih chefova uz koje je stjecao spoznaje o modernoj kuhinji. Priču zaokružuje kćerka Vera koja se okrenula marketinškim aktivnostima

Obitelj Korak u svom vinskom podrumu na Plešivici: chef Bernard, mama Mirjana, tata Velimir, kćerka Vera i mlađi sin Josip (Mario Kučera)

Velimir Korak startao je, kako to obično biva na selu, u obiteljskom vinogradu uz svoje roditelje. Kad je došlo vrijeme za to, upisao je studij na Agronomskom fakultetu i potom se zaposlio kao enolog u lokalnoj vinarskoj zadruzi. A onda, kad su se u nas stvorile okolnosti za procvat privatnog poduzetnitšva, vrlo vjerojatno i on pod utjecajem vrijednog tadašnjeg jaskanskog enologa i pedagoga Franje Jambrovića (inače Međimurca, i brata od poznatijeg Ivana koji je dizao Kutjevo, zatim brata Jambrovića tada aktivnnog u kombinatu Jasinje i brata Jambrovića koji je u rodnom Međimurju krenuo kao samostalni proizvođač), ali i potaknut početnim uspjesima Zvonimira Tomca kao Jambrovićeva pulena, odlučuje se za samostalnu karijeru u enološkom sektoru, i tada je od korektnog odrađivača radova u tzv. društvenom podrumu počeo razvoj umjetnika na obiteljskom gospodarstvu… Velimir Korak hrvatski je primjer onoga što su u Mađarskoj napravili legendarni Isztvan Szepsy iz Tokaja i isto tako legendarni Ede Tiffan iz vinogorja Villany u prvom nam susjedstvu. ◾

Ekskluzivni gourmet-restoran Korak i, na slici dolje, susjedni vanjski prostor gdje se u debeloj hladovini stabala mogu primiti gosti na proljeće te u ljetnim vrućinama (suhiucasi)

_______________________________

NAJPRODAVANIJE HRVATSKE BUTELJE u 2020

Evo i prikaza stanja na našem tržištu, preciznije plasmana pjenušaca i mirnih vina u buteljama hrvatskih proizvođača u 2020. godini. Zamolio sam neke od najznačajnijih hrvatskih distributera vina – a to su primjerice: Vrutak, Alca, MIVA, Vivat Fina Vina, Roto Dinamic, te neke manje distributere – za popise u prošloj godini najprodanijih hrvatskih etiketa 0,75 lit i unutar navedenih kategorija, nakon dobivenih povratnih informacija zbrojem, iz priloženih tablica, broja spomena pojedinih naslova i pregledom redosljedâ po kojima su trgovci naveli vina u odgovorima u spomenutim grupama ispalo je sljedeće:

pjenušci – Top

MILLENIUM ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac ; DIPLOMAT ZOI PLEŠIVICA extra brut – Tomac; ROSÉ ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac; MISAL PRESTIGE extra brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE BLANCS brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE NOIRS brut – Misal Peršurić;  ŠEMBER ROSÉ vrhunsko  brut-  Šember ;  ŠEMBER bijeli brut vrhunsko – Šember; GODIMENT ZOI BRAČ brut nature – Stina; MENEGHETTI vrhunsko brut – Meneghetti

Kao dosta tražene pjenušce distributeri su još spomenuli:

Barun Manzoni elegance extra brut, te Grk DeFora 2019 od Birea

POY SELECTED brut – Mladina; MAXIMO brut vrhunsko – Kutjevo d.d;  CENTURION GOLD brut – Bolfan Vinski vrh;  SENATOR Muškat vrhunsko brut – Cattunar; MEDEA brut – Medea; SIBON brut – Sibon;  BARUN Le ROSE brut – Barundić; THREE STARS brut – Jagunić; LUNA extra brut – Domaine Koquelicot; BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – Barundić;  PET NAT TERAN – Veralda; KONTEMPO zero – Domaine Koquelicot;  COLETTI BLANC nature – Kolarić;  KORAK brut nature – Korak; PERLA ROSÉ brut – LagunaVina

bijelo mirno

Izvrsna Graševina de Gotho 2018 od Kutjeva d.d.

GRAŠEVINA 2019 ZOI suho – Adžić; MAVAZIJA 2019  ZOI suho – Coronica;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Benvenuti;  MALVAZIJA 2019  vrhunsko suho – Fakin ;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Kozlović;  VALLE (Malvazija + Sauvignon blanc) 2019 ZOI suho – Kozlović;  MUŠKAT ŽUTI 2019 poluslatko – Kunčić ;  MUŠKAT MOMJANSKI 2019 ZOI poluslatko – Kozlović;  ZLATNA ŽLAHTINA 2019 suho – PZ Vrbnik ; GRAŠEVINA De GOTHO 2018 suho, vrhunsko – Kutjevo dd;  CHARDONNAY ROSENBERG 2018, ZOI Kutjevo, suho – Krauthaker; POŠIP INTRADA 2019 – Krajančić; GRK 2019 –Bire; MALVAZIJA 2019 – Radovan; GRAŠEVINA MITROVAC 2018 – Krauthaker, VENJE BIJELO 2006, 2008, 2010 – Enjingi

Ostala bijela vina koja su u 2020. također bila dosta tražena:

MALVAZIJA 2019 suho –Meneghetti;  ŽLAHTINA 2019 ZOI suho – Toljanić; POŠIP 2019 vrhunsko suho – PZ Pošip Čara;  GRAŠEVINA 2019 kvaliteno suho – Buhač;  MALVAZIJA KABOLA 2019 kvaltetno suho – Markežić Kabola; MUŠKAT ŽUTI 2019 kvalitetno poluslatko – Prodan; GRAŠEVINA PANNONIUM 2019 suho – Josić; MALVAZIJA 2019 – Medea; POŠIP 2019 vrhunski – Nerica;  CHARDONNAY 2019 – Medea;  POŠIP STINA 2019 – Jako Vino;  G TOČKA BIJELA 2019 – Galić; SAUVIGNON 2019 – Galić; GRK 2019 – Radovanović; MALVAZIJA ALBA  2019 – Matošević; MALVAZIJA 2019 – Laguna vina

rosé

ROSÉ 2019 suho – Galić; ROSÉ CUVÉE 45,3 PARALELA 2019 suho – Krauthaker; ROSÉ PREMIUM 2019 ZOI Kutjevo, suho – Kutjevo d.d.;  DEA PANNON ROSÉ  2019 poluslatko – Josić; ROSÉ 2019 poluslatko – Iuris; ROSÉ DINGAČ 2018 suho – Saint Heels;  ROSÉ  2019 poluslatko – Buhač;  ROSÉ FLAMINIO  (Teran)  2019 suho – Tomaz ;  9  ROSÉ 2019 – Medea

Kao nešto traženija ružičasta mirna vina spomenuta su još i ova:

ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2019 polusuho – Prodan; ROSÉ  2018 – Benvenuti; ROSÉ 2019  polusuho – Ivan Katunar;  ROSÉ 2018 suho – Boškinac; ROSÉ VINTAGE PLAVAC MALI 2019  – Terra Madre;  ROSÉ TEUTA 2019 – Prović; ROSÉ 2019  suho – Antunović;  ROSÉ OPOLO NOBILE  2019 suho – Tomić;  ROSÉ 2019 –Korta Kataina

Butelje Korlata Supreme iz 2013 i Syrah 2016 od Badela 1862

crno

DINGAČ 2016 ZOI vrhunsko suho – Matuško ;  CUVÉE  CICONIA NIGRA 2019 vrhunsko suho – Josić; STINA PLAVAC MALI 2015  barrique  ZOI – Jako vino; SYRAH KORLAT BENKOVAC 2016 vrhunsko  suho  – Badel 1862;  CABERNET SAUVIGNON  KORLAT  2016 vrhunsko suho – Badel 1862;  MERLOT KORLAT BOUTIQUE  2017 vrhunsko  – Badel 1862; MERLOT 2017 vrhunsko suho – Buhač;  ZLATAN PLAVAC 2013 GRAND SELECT vrhunsko suho – Zlatan otok Plenković;  PLAVAC  MALI  2017 ZOI Pelješac, suho – Grgić-vina; PUNTA GRECA  2016 – Medea; MENEGHETTI CRVENO (M+CS+CF) 2015  vrhunsko suho – Meneghetti

Ostala crna za kojima je bila nešto  jača potražnja u 2020

PLAVAC 2018 suho – Antunović; PLAVAC MALI ZENITH 2018 vrhunsko suho – Antunović; RISERVA R6 2017 kvalitetno suho – Bibich; KARIZMA 2017 – Petrač;  BOGONDON BRAČ 2018 ZOI suho – Stina; DINGAČ ROYAL  SELECTION BQ 2009 vrhunsko suho – Matuško; MERLOT 2018 – Medea;  CABERNET SAUVIGNON  2018 – Medea; PLAVAC  2016 kv. suho – Tomić;  CRNI CUVÉE  2016 – Boškinac;  DINGAČ 2005 s personaliziranom privjesnicom od maslinova drveta – Madirazza ♣

“Opasni” bajkerski duo: Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu i Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga: prvi na tržištu jak s Dingačem, a drugi hvaljen po pjenušcima

________________________________

ITALIJA

Pogledajmo kako stvari stoje kod naših susjeda, konkretno najprije kod Talijana od kojih sam prije od svih drugih iz vana planiranih za objavu dobio podatke.

Opredijelio sam se za obznanu liste najboljih vina u Italiji za 2020. koju je sastavio i nedavno objavio talijanski portal Winesurf, specijaliziran upravo za ocjenjivanja vina, riječ je o ekipi koju poznajem najmanje petnaestak godina s raznih opsežnih prezentacija vina što ih svake godine jednom u tom obliku a za pojedine kategorije unutar na temeljitim pravilnicima baziranih apelacija kojima pripadaju priređuju talijanske POSLOVNE udruge za vina (Conzorzio per ili del vino… ) nekog teritorija što ga one pokrivaju. Winesurf, valjda jedino (utjecajnije) ocjenjivanje (doduše pretežito talijanskih) vina koje NE naplaćuje svoju degustaciju, stekao je visoku reputaciju kao ocjenjivač vina ne samo po tome što u njegovim kušačkim komisijama rade vrlo iskusni znalci i entuzijasti nego uvelike i stoga što ekipu prati glas neovisnog, strogog i maksimalno moguće objektivnog tijela (jako se pazi ne samo na čistoću i enološku urednost uzorka nego i na to – a što je i te kako važno! – u kojoj se mjeri kroz vino izražavaju sorta i specifičnosti teritorija). Winesurf je dakle neopterećen komercijalnim momentima koji nerijetko znaju dovesti do stanovitih kompromisa iskazanih u višim ocjenama uzorka, u novije vrijeme uočljivih i kod vrlo uvaženih međunarodnih ocjenjivanja vina, naime kod tih nekih ocjenjivanja vidljiva je (valjda kao posljedica bojazni da se ne izgube stečeni postojeći klijenti te iz želje da se privuku novi) već neopravdano znatno podignuta razina ocjena na kušanjima, maltene do mjere da se već ocjena od 85 ili 86 bodova (srebro, tri grozda, tri zvjezdice…) koja treba ukazivati na sasvim dobro vino smatra maltene beznačajnom i da se nazire potreba za nečime o čemu sam svojedobno već pisao a to je da se standardna i u cijelome svijetu usvojena tablica do 100 bodova uskoro nužno pretvori u – tablicu 120 ili 130, ako ne i više bodova!

Ekipa Winesurfa na čelu s voditeljem Carlom Macchijem (sasvim desno, s pogledom u kameru) na djelu, na degustaciji-ocjenjivanju Brunella iz Montalcina u sklopu tradicijske godišnje prezentacije Benvenuto Brunello u Montalcinu (suhiucasi)

Kroz Winesurfova ocjenjivanja u 2020. prošlo je 1403 bijelih talijanskih vina, nekih 500 pjenušaca rađenih klasičnom metodom, te 2296 crnih vina iz 10 vinskih regija na Apeninima i unutar 50 različitih apelacija. Vina su kušana bilo (većinom) na spomenutim godišnjim konzorcijskim prezentacijama novih berbi što su po pravilnicima s 1. siječnjem 2020. stekle dopuštenje za izlazak na tržište, bilo u odgovarajućim prostorima Winesurfa kamo su uzorke dostavili neki od nadležnih konzorcija. Najbolje ocijenjenim uzorcima Winesurf  kao priznanje dodjeljuje Oscara.

U kategoriji bijelih vina od kušanih 1403 uzoraka 116 ih je dosegnulo 86 bodova, a od tih 116 samo 20 ih je dosegnulo i premašilo prag od 90 bodova (zlato).  Najviše naslova Top-vino osvojila je  Furlanija Venecija Julija (Friuli Venezia Giulia), s 33 etikete, slijede Alto Adige (Južni Tirol) s 27 etiketa, Campania s 16 etiketa, Marche s 15, Toscana s osam, Pijemont, Sardinija, Trentino s pet, i Ligurija s dvije etikete.

Što se tiče sorata, najveći broj priznanja primio je Friulano (nekad Furlanski tokaj) – 18 etiketa, slijede Verdicchio s 15 etikta i Sauvignon bijeli s 10 etiketa. Greco, Fiano i Vernaccia di San Gimignano su sa po osam pohvaljenih etiketa.

Najbolja bijela vina Italije 2020, općenito

Friuli Colli Orientali Friulano DOC Nexus 2019 – Valchiarò (93 boda); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC 2019 – Andrea Felici (93); Alto Adige Gewürztraminer DOC Nussbaumer 2018 Tramin – Nussbaumer (92); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Vigneto di Tobia 2018 – Col di Corte (92); Alto Adige Gewürztraminer DOC Kleinstein 2019 – Cantina Produttori Bolzano (91); Collio Friulano DOC 2019 – Zorzon (91); Collio Sauvignon DOC Ronco delle Mele 2019 – Venica (91); Fiano di Avellino DOCG 2018 – Di Prisco (91); Greco di Tufo DOCG 2018 – Di Prisco (91); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Federico II A.D. 1194 2018 – Montecappone (91); Vernaccia di Oristano Superiore DOC Juighissa 2009 – Cantina della Vernaccia (91); Vernaccia di San Gimignano DOCG Campo della Pieve 2018 – Il Colombaio di Santa Chiara (91)

Atraktivan prizor vinograda na sjeveru Italije, s područja Trentno i Alto Adige (Winesurf)

Kod crnih vina od ukupno vrednovanih uzoraka Winesurf  je kao Top-vina izdvojio njih desetak posto, točnije 239, ona su dostigla odnosno premašila 86/100 bodova (tri zlatna grozda odnosno zvjezdice), a od tih 239 vina opet desetak posto (28) je bilo onih što su dosegnula i premašila 90 bodova (četiri zlatna grozda odnosno zvjezdice). Po pokrajinama po broju Top-vina očekivano na vrhu su Pijemont i Toscana.

Dakle: Pijemont/Piemonte 75 top-vina, Toscana 70 top-vina, Apulia/Puglia 24 top-vina, Alto Adige (Južni Tirol) 19 top-vina, Veneto 17 top-vina, Sardinija/Sardegna 10 top-vina, Emilia Romagna devet top-vina,  Campania sedam top-vina, Trentino šest top-vina, Ligurija dva top-vina

crno

Kad je riječ o najboljim crnim vinima Italije 2020, onima s 91 i više bodova, na prvom mjestu je Toscana! Redosljed najboljih crvenih vina Italije po Winesurfu je:

Brunello di Montalcino DOCG 2015 – Salvioni-La Cerbaiola 93 boda; slijede Alto Adige Santa Maddalena Classico DOC 2019 – Griesbauerhof (92/100); Barolo DOCG Bricco Boschis 2016 Cavallotto – tenuta Bricco Boschis (92); Gioia del Colle DOC 17 2017 – Polvanera (92); Gioia del Colle Primitivo DOC Riserva Plantamura 2017 – Plantamura (92); Barolo DOCG Lazzairasco 2016 – Guido Porro (91); Cannonau di Sardegna DOC Sartiu 2019 – Giuseppe Sedilesu (91); Castel del Monte DOC Parco Grande 2019 – Agrinatura (91); Salice Salentino DOC 2019 – Masseria Borgo dei Trulli  (91); Brunello di Montalcino DOCG Vecchie Vigne 2015 – Pacenti Siro (90); Brunello di Montalcino DOCG La Casaccia 2015 – Canalicchio di Sopra (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Riecine (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG 2017 – Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG Aluigi 2015 – Le Cinciole (90).

Zimski prizor vinograda za Brunello u Montalcinu, Toscana (Ciacci Piccolomini)

Oni koji malo bolje poznaju talijansku vinsku scenu zacijelo će biti začuđeni zato što na popisu najboljih nema svjetski glasovitih vinskih kuća poput Sassicaije, Ornellaije, Fontodija, Isole e Olena npr. iz Toscane, Roberta Voerzija, Gaje, Elija Grassa, Paola Scavina, Elija Altarea, Bruna Giacose iz Pijemonta, Aloisa Lagedera i Hofstättera iz Južnog Tirola, Elisabette Foradori iz Trentina, Gravnera iz Furlanije… i još nekih drugih. Sve njih upoznao sam, i posjetio u njihovim vinarijama, i zapamtio ih kao sjajne proizvođače. Evo što o njihovu izostanku s popisa Top-vina kažu iz Winesurfa:

Različiti su razlozi zbog kojih na listi Top-vina 2020 Winesurfa nema većeg broja i svjetski glasovitih talijanskih proizvođača vina, kojima inače drugi talijanski a i svjetski vinski vodiči, posebice britanski i američki, redovito dodjeljuju vrlo visoke ocjene što maltene dosižu i nebesku visinu. Winesurf  nema ništa protiv tih proizvođačkih zvijezda, dapače, da one nisu visokoga sjaja ne bi privukle toliku pažnju drugih vinskih vodiča, ali Winesurf nije ni opterećen svjetskom slavom tih nekih vinara pa da bi već samo iz tog razloga slave smatrao nužnime isticati ih.  Ima logike u tome što te vinska zvijezde, kad su već dostigle taj zvjezdani nivo, zaziru od slanja svojih uzoraka na puno raznih strana, pogotovu ako baš nisu sigurne da će na ocjenjivanju proći tako dobro kako zahtijeva njihov već stečeni status. Radije se drže provjerenih institucija i rado surađuju s onima koje su već uvelike hvalile njihove eno-uratke pa su uvjereni da će to one i dalje činiti. S druge strane, te institucije, zbog toga što vinari sa slavnim imenom pokazuju spremnost surađivati s njima i u drugim prilikama tj. kad organiziraju neka vinska događanja, mogu i, po onoj staroj ruka ruku mije…, osjetiti potrebu da prilikom obrade rezultata degustacija na ocjenjivanjima budu, u znak zahvale, nešto dobrohotnije prema tim vinarima. Winesurfu je prvenstveno cilj dati ispravan i vrijedan putokaz čitatelju-potrošaču. Razlika od ocjenjivanja Winesurfa i brojnih drugih međunarodnih ocjenjivanja pa i vrednovanja uzoraka za vinske vodiče je u tome što mi imamo posve drukčiji pristup od tih drugih, koji se već naprosto natječu u privlačenju uzoraka i pri tome se, čak kao s glavnim mottom, na sve strane reklamiraju novim rekordima u broju prikupljenih novih uzoraka svake godine. Mi ne naplaćujemo ocjenjivanje i ne zarađujemo za život od tog ocjenjivanja. Naprosto, ne želimo koketirati s komercijalom. Kad ste opterećeni komercijalom jednostavno morate biti spremni, da biste opstali i poslovno napredovali, činiti i neke ustupke koji nisu ispravni. To među ostalime znači i olabaviti eventualnu početnu strogoću u dodjeli bodova i medalja. Pri ocjenjivanju Winesurfu nije dovoljno da vino bude čisto, uredno, gusto, moderno, naime u vinu treba tražiti i esenciju, tj. kompleksnost kroz koju dovoljno do izražaja dolazi identitet kapljice, a to znači stupanj izričaja sorte i teritorija, dakle, kompletno, terrioirea s kojega uzorak dolazi. U vrijeme razvijenih tehnologija u službi proizvodnje enoloških sredstava što se rabe kao korektori a i pojačivači mirisa, i okusa, te, logično, uz dobru higijenu u podrumu lako je proizvesti vino koje će na današnjim ocjenjivanjima dostići i 85/100 pa i više bodova. A 85 bodova, tri zvjezdice, tri grozda… lijepo su priznanje, govore o vrlo dobrom vinu no sada u novije vrijeme ocjene od 80 do 85 bodova kao ekvivalent brončane medalje odnosno početka srebra više se ne smatraju relevantnima. A u poplavi proizvodnje i ponude sasvim je logično da najveći broj uzoraka koji stignu na ocjenjivanje bude ipak u kategoriji barem korektnoga dakle svakako ispod oficijelnog zlata. I u drugim područjima života zlatni odnosno platinasti sjaj pokrivaju minorni dio ukupne kvantitete nečega. Zamjetno je da razna ocjenjivanja, gdje degustatori, ma kako bili pofesionalni u poslu, ipak u žiriju budu heterogeni po porijeklu, kao i vinski vodiči povećavaju broj dodijeljenih zlatnih i velikih zlatnih odnosno platinastih medalja. U Winsurfu je uhodana ekipa koja dobro poznaje talijansku vinsku stvarnost i koja nije impresionirana Amerikancima bliskom parkerovskom ukusu, mi se ne razbacujemo bodovima, i da bi uzorak od nas dobio 90 i više bodova nije dovoljno da on bude tek tehnološki odlično odrađen, da bude gust, koncentriran i, zahvaljujući dobrim dijelom barriqueu, internacionalnog karaktera. Vino je emocija bitno vezana uz kraj gdje nastaje i stoga je, da bi mu se naklonilo s posebnim štovanjem, nužno da u dovoljnoj mjeri pokazuje originalnost, identitet vezan uz porijeklo. Lako je moguće da neke vrlo poznate proizvođačke kuće koje svakako pucaju na golemo američko tržište izbjegavaju svoje uzorke povjeriti nama na degustaciju da ne bi ostale na nekoj, po njima, bodovno slabijoj ocjeni. Upozoravamo: to malo-pomalo podizanje opće razine ocjene i broja medalja visokoga sjaja na brojnim svjetskim ocjenjivanjima donijet će veliki problem, naime moglo bi rezultirati raspadom aktualne 100-bodovne skale, tj. maksimalni zbroj bodova po rubrikama na ocjenjivačkim listiću morat će se od optimalne stotke povisiti na možda i 150 bodova…

Među kultne proizvođače Brunella u Montalcinu spadaju i kuće Casanova di Neri Giacoma Nerija i Ciacci Piccolomini d’Aragona Paola Bianchinija. Berbu 2016. koja inače, po pravilniku Konzorcija za Brunello na tržište smije tek s 1. siječnjem u četvrtoj godini nakon trganja, ocijenili su, posebno oduševljeni njome, s vrlo visokim ocjenama čak i do 100 bodova neki sommelieri i vinski pisci kušači za glasovite svjetske vinske vodiče pretežito s američkim predznakom, primjerice riječ je o Jamesu Sucklingu, znanome još iz Wine Spectatora, te Moniki Larner koja radi za Wine Adcocate Roberta Parkera, osobe koja je svojim svojedobnim velikim utjecajem odgovorna za to što se po cijelome svijetu proširilo uvjerenje da su najbolji eno-uradci snažno nabildana vina dozrijevana u barriqueu s jačim palenjem dužica, dakle s intenzivnim aromama drva, prženoga, kave i čokolade, slatkih začina-mirodija kao vanilije, cimeta… Talijan Luca Gardini najavio je – vidi sliku! – 110 cum Laude!..

Zvijezde brunella – Giacomo Neri, posjed Casanova di Neri, te Paolo Bianchini, Ciacci Piccolomini d’Aragona (Consorzio Brunello)

_______________________________

DRVO ILI BEZ DRVETA, DAKLE SAMO INOKS? – Drvo ili bez drveta, dakle samo inoks? Za ozbiljna vina drvo, svakako! Drvo za razliku od inoksa ima stanovitu poroznost koja omogućuje prodor kisika u bačvu i do vina, zahvaljujući toj (prirodnoj) mikrooksigenaciji kapljica ljepše sazrijeva. U manjoj bačvi vino dozrijeva brže nego u velikoj. Uz hrastovinu, za vino se zna rabiti i bagrem i dud. Hrastovina, kao aromatski relativno najneutralnija, zacijelo je najpouzdanija jer koristi se posvuda, te u najvećem opsegu. Gušći kitnjak (sporije, kvalitetnije zrenje) ima više pristalica nego lužnjak. Nužno je znati odabrati dio od hrastova debla prikladan za dužicu za kvalitetnu bačvu, potom je dužice, prije nego li se krene sa sklapanjem bačve, potrebno kroz tri godine sezonirati odnosno držati na otvorenome kroz sva godišnja doba da se drvo riješi sastojaka koji nisu poželjni u vinu. Da bi se složila bačva dužice, da se saviju, treba zagrijati, bačvari to rade uz otvorenu vatru. Primijetilo se da već u dužici koja nije podvrgnuta termičkoj obradi čuče arome kokosova oraha i vanilije, ali s vremenom primijećeno je i to da se različitim intenzitetima palenja – postoje lagano, srednje i jače – te, jedva naznačene arome originalno nazočne u drvu mogu pojačati na nekoliko nivoa, do vrlo vrlo izraženih, čak napadnih. Tako se, ovisno o intenzitetu palenja, može postići to da se u dužici razviju pikantne arome prženog kruha, prženog badema, papra, vanilije, cimeta… Pojedini vinari odlučuju se za uporabu bačava (bačvica) s jače tostiranim dužicama da vino učine što komercijalnijime, znači lakšim za prodaju. Na ruku upravo takvim vinarima svojedobno su uvelike išli vinski kritičari uglavnom američkog porijekla a koji su u svojim recenzijama favorizirali alkoholom nabildana i tostiranjem dužica poprilično mirodijama što vuku na slatko začinjena vina, srećom ta moda ipak u posljednje vrijeme jenjava, ali i ne prestaje, naime znanstveno je dokazano da je slatkoća veliki mamac za jezik… ◾

______________________________

            Najprodavaniji! Podaci o prodaji vina u Italiji prikupljeni su ulavnom od raznih portala koji se bave plasmanom vina preko Inerneta, ovdje svakako valja napomenuti da se baš preko interneta u posljednje vrijeme otkako hara Corona plasman plemenite kapljice, i to one skuplje, naprosto rasplamsao. Talijani su dobro prošli na međunarodnom tržištu zato što u mnogim zemljama, poput, osobito u SAD gdje je predsjednik Trump prijetio porezima baš i na njihovo vino te u Velikoj Britaniji uz koju se strahovalo od visokih nameta na europsku kapljicu s obzirom na Brexit, porez na talijanski Bakhov nektar nije uveden. Vivino https://www.vivino.com/ bilježi kao portal najviše posjećene stranice od strane ljubitelja vina, navodno ih je više milijuna na svim stranama svijeta. Vivino nudi preko svojega portala etikete iz 239.433 podruma svijeta, od čega ih je 38.944 iz Italije.

Po dostupnim podacima, najveća jagma kod talijanskih vina vlada za onima iz Toscane. Vivino je izašao s rang-listom najtraženijih vina svrstanih u grupe po prodajnoj cijeni, primjerice do 15 eura za butelju, od 15 do 30 eura, od 30 do 50 eura i onima iznad 50 eura po boci.

U kategoriji od 15 do 30 eura najprodavanije etikete s Apeninskog poluotoka su Cinque Autoctoni od Farnesea, Bruciato 2018 Tenute Guado al Tasso (Antinori), Il Gigino 2016 podruma Barbanera, Amarone 2017 Moscheta Nera grupacije Centoterre, Amarone 2017 Oltre, pa Cervaro della Sala 2018 od Castella della Sala (Antinori), Mille e Una Notte 2016 Donnafugate, Franciacorta Satèn 2015 od Bellaviste, a od onih iznad 50 eura za bocu  su Sassicaia 2017 Tenute San Guido, il Bolgheri Superiore 2017  Tenute Guado al Tasso (opet Antinori!), Valpolicella Classico Superiore 2012 kultnog posjeda Giuseppe Quintarelli, il Trento doc Giulio Ferrari Riserva del Fondatore 2008 od Ferrarija, te San Leonardo 2015 Tenute San Leonardo iz Trentina (Svijet u Čaši imao je krajem prošle godine na ocjenjivanju upravo vino San Leonardo 2015, rezultat: pet grozdova).

Kod potrošača očito, barem po izvještajima o plasmanu vina, jako dobro kotira vinski podrum Tenute San Leonardo iz Trentina. Na slici su vlasnici markizi Carlo Guerrieri Gonzaga i sin mu Anselmo, s bocama s etiketom-perjanicom vina Tenuta San Leonardo

_______________________________

LIV-EX THE FINE WINE MARKET – Londonski Liv-ex (The London International Vintners Exchange) prodavaonica je vina na globalnom nivou. Tvrtka LIV-EX THE FINE WINE MARKET – https://www.liv-ex.com  pomaže u plasmanu novim vinarima, onima koji su sebi već stvorili neko ime ali smatraju da bi na tržištu mogli prolaziti i bolje, te onima već debelo etabliranima, smisao je klijentu ne tek povećati količinu plasiranih butelja nego postići to da vino konstantno plasira što pametnije, po boljoj cijeni.

Tvrtka Liv ex osnovana je  2000, pokretači su bila dvojica burzovnih mešetara – James Miles i Justin Gibbs kojima se u postupku osnivanja pridružilo još osam subjekata, vizija svih tih 10 članova-osnivača bila je trgovinu finim vinom učiniti transparentnijom, efikasnijom i sigurnom (ne treba zaboraviti da se na tržištu vina općenito nađe puno krivotvorina baš etiketa znanima da se nude po vrlo visokim cijenama). Malo pomalo članstvo se povećavalo, i ono danas obuhvaća više od 500 vinskih kuća od imena i povjerenja iz više od 40 zemalja svijeta, a ukupno se u prometu u ovome trenutku vrti više od 16.000 etiketa. Vinske kuće  uključene u poslovanje imaju uvid u sveobuhvatnu bazu podataka o ponudi, potražnji, cijenama i plaćanju, dostavi, dakle robnom prometu vrijednom više od 80 milijuna funti.

S Angelom Gajom: zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić te Željko Suhadolnik. Desno: Axel Heinz, enlog i direktor proizvodnje u Ornellaiji

Ta kompanija za trgovanje finim vinom s izvrsnim uvidom na tržište godišnje objavljuje Top-100 listu etiketa koje su se u tome svijetu ponude i plasmana  finih vina ustabilile do mjere da su stekle visoku vidljivost na tžištu i snažnu potražnju na međunarodnom tržištu. Upravo je objavljena ta Top-100 ljestvica za 2020. godinu. Finalnom istraživanju popularnosti u 2020. godini podvrgnuto je 8734 vina od 1420 podruma različitih zemalja proizvođača plemenite kapljice. Rezultati za 2020. pokazuju glede potražnje značajan skok uvis talijanskih vina i podruma. Najviše najuspješnijih talijanskih podruma je iz Pijemonta i Toscane. Evo, da ne duljim, najzanimljivijeg dijela s te Top 100 liste, dakako 10 prvoplasiranih:

1 Leroy 2. Leflaive 3. Gaja* 4. Sassicaia 5. Penfolds 6. Ornellaia 7. Dom Perignon 8. Haut-Brion 9. Masseto 10. Louis Roederer (* Angelo Gaja javio je Svijetu u Čaši da njegovo treće mjesto na ovom prestižnom popisu počiva najviše na vinima Sorì San Lorenzo, Barbaresco i Sperss).

Nadao sam se, inače, da ću na toj listi s doista prestižnim svjetskim, daleko najviše francuskim i taijanskim vinskim podrumima, ipak naći i koje  hrvatsko ime i naziv, ali nažalost nisam ih uočio…

Butelje Gaje, Sassicaije i Ornellaije u Hrvatskoj su dostupne u vinotekama Svijet Vina zagrebačkog uvoznika i distributera Acrobat Vina. ♣

______________________________

NAJBOLJE iz SRBIJE 2020

Stjecajem okolnosti SVIJET u ČAŠI nije baš dosad mnogo objavljivao o vinima iz Srbije, pisali smo tek o kapljici i vinskim podrumima što su sudjelovali na sajmovima i eno-gastro festivalima u Lijepoj našoj. Sada je eto prigoda za prilično dobro upoznavanje s Bakhovim nektarom naših istočnih susjeda. Evo ovdje najboljih vina i najboljih vinskih podruma Srbije za 2020. godinu. Objavio ih je, podijeljeno u više kategorija, portal Vino.rs.online magazine. Rezultat  je to, kako je objašnjeno u uvodu objave Vina.rs, zajedničkog napora redakcije Vino.rs i njenih suradnika koji su na zadanu temu proveli opsežnu anketu među vinarima, enolozima, somelijerima i vinskim novinarima. Vino.rs skreće pažnju da su sva spomenuta vina na tržište izašla u posljednjih godinu dana.

Spisak Top-10 kreće s najboljim crnim vinima:

Cabernet Sauvignon Reserve 2017 – Radovanović; 2. Princeps Pinot Noir 2016 – Deurić; 3. Ergo crveno 2017 – Temet; 4. Breg Cabernet Sauvignon 2017 – Doja; 5. Tri Morave rezerva 2017 – Temet; 6. Regent Reserve 2016 – Aleksandrović; 7. Princeps Probus 2016 – Deurić; 8. Breg Prokupac 2017 – Doja; 9. Fabula Lagum 2016 – Chichateau; 10. Prokupac 2017 – Kostić

Pažnju zavrjeđuju još:

Žetva 2017 – Izba Jovanović; Stifler’s Mom 2017 – Erdevik; Momentum Cabernet Sauvignon  2017 – Veritas; No ½ 2017 – Ivanović,;Tri Morave crveno 2018 – Temet; Grand Reserve 2013 – Tri Oraha; Merlot Cabernet Franc 2017 – Lastar; Marlon Delon 2016 – Erdevik; Dionizije 2017 – Jović; Trag 2017 – Despotika; Princeps Merlot 2016 – Deurić;Merlot Terriore 2017 – Jeremić; Onyx crveno 2018 – Cilić; Cabernet-Merlot 2017 – Doja; Kadarka 1880 2019 – Maurer; Sveti Gral 2018 – Botunjac; Cabernet Sauvignon 2018 – Aven

Cabernet Sauvignon Reserva 2017 – Radovanović elegantno je slojevito vino besprijekornog balansa, suptilno integriranog drveta, punog ukusa i s ugodnim zrelim taninima, već sada posve spremno za konzumiranje Dsno: Chi 2016 – Chichateau fermentirao je na divljim kvascima u velikim bačvama od 500 litara od mađarskog hrasta, zatim je dozrijevao u njima godinu dana. Rezultat je opojno, intenzivno i skladno složeno vino koje nudi moćne arome bresaka i marelica u savršenoj proporciji sa zavodljivim aromama karamele i bagremovog meda (vino.rs)

Top 10, bijela vina

Chi 2016 – Chichateau;  2.Ergo belo 2018 – Temet; 3. Trijumf Terroir 2018 – Aleksandrović; 4. Saga 2019 – Bjelica; 5. Onyx 2018 – Cilić; 6. Tri Morave Rezerva belo 2017 – Temet; 7. Sauvignon Blanc S Edicija 2018 – Kovačević; 8. Trijumf Selection 2019 –Aleksandrović; 9. Traminac 2019 – De Lena; 10. Sauvignon Viognier Triangl 2017- Lastar

Iz ovog ili onog razloga, bijela vina Srbije tradicionalno zaostaju za crvenima.  Nemaju uvijek priču koja se pamti. Pa ipak, na vrhu tog bijelog vinskog brijega nalazi se dovoljno zanimljivih vina za potvrdu da srpska vinska scena i u tom segmntu čini značajne korake.

Pažnju zavrjeđuju još:
Trijumf Gold 2019 – Aleksandrović; Valerius 2017 – Imperator; Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; Sonata Icon 2019 – Jeremić; Chardonnay Selekcija 2018 – Radovanović; Credo beli 2018 – Virtus; Bagrina 2019 – Matalj; Morava 2019 – Despotika; Radovan 100% – Tamjanika 2019 – Čokot,; Morava 2019 – Cilić; Chardonnay Terasa 2019 – Matalj; Grašac beli 2019 – Vinum

Top 10, ružičasta vina

Ergo Rosé 2018 – Temet; 2. Rosé Premium 2019 – Vista Hill; 3. Rosé Lena 2019– DeL; 4. Tri Morave Rose 2019 – Temet; 5. Roza Nostra 2019 – Erdevik; 6. Nadia 2018 – Bikicki; 7. Rosé sec 2019 – Vinarija Zvonko Bogdan; 8. Pink Punk 2019- Chichateau; 9. Trijumf Rosé 2018 – Aleksandrović; 10. Nemir 2019 – Despotika

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne tržišne invazije roséa. To su uglavnom korektna i pitka vina živahnih kiselina, bogata aromama ali ne i pretjerano pamtljiva. Ergo Rosé 2018 Temet predstavlja u tom posljednjem dijelu iznimku. U pitanju je ozbiljna kupaža pinot noira i shiraza koja je poslije šest mjeseci provedenih u barriqeu zadržala odmjerenu svježinu i ugodne kiseline i dosegnula dugu putrastu završnicu u savršenoj harmoniji. Rosé budućnosti, bez mnogo dileme najupečatljiviji primjer svoje vrste u proteklih godinu dana u Srbiji.

Pažnju zavrjeđuju još:

Divlja ruža 2019 – Drašković; Onyx Rose 201 – Cilić; Rosé 2019 – Doja; Rock & Rose 2019 – Matijašević; Edit Rose 201-  Matalj

Top pjenušci

Brut 2016 Blancs – Lastar; 2. Gala 2016- Galot; 3. Tri Morave Penušavo Belo 2018 – Temet; 4. Žuti cvet 2016 – Aleksić

Godina ukojoj je na tržište u Srbiji izašlo vrlo malo novih pjenušaca ostavila je ipak nekoliko njih vrijednih pažnje. Brut 2016 Blanc de Blncs – Lastar, penušavi je prvijenac vinarije iz Levačkog vinogorja napravljen od chardonnaya. tradicionalnom metodom Vino s finim i postojanim perlažom nudi nježne arome ananasa, jabuke i kruške. Svjež i kremast, ukrašen dragocjenim notama brioša, ovaj harmonični i elegantani pjenušac stvara vrhunski užitak (vino.rs)

Top  slatko odnosno poluslatko vino

Crna Tamjanika 2019 – Matalj; 2. Flavius 2017 – Imperator; 3. Slatka suza 2019 – Minić; 4. Sweet Lena 2019 – DeLena; 5. Bonsai Prokupac 2016 – Yotta

Kategorija u kojoj hrvatske i slovenske vinarije osvajaju najviša priznanja na velikim svjetskim takmičenjima, svedena je u Srbiji na nivo statističke greške ili slučajni nalet botritisa u vinogradu. Ipak, Nikola Mladenović Matalj je planski i razložno u Negotinu prije četiri godine uposlio gotovo izgubljenu autohtonu sortu kao projekat slatkog vina, i u tome nesumnjivo uspio. Ovo je drugi put u posljednje četiri godine da osvaja vrh ove kategorije.

Top – crveno vino od autohtone ili novostvorene sorte

Princeps Probus 2016 – Deurić; 2. Breg Prokupac 2017 – Doja; 3. Prokupac 2017 – Kostić;  4. Tri Morave –  Maurer; 6. Sveti Gral 2018 – Botunjac; 7. Prokupac 2018; Aleksandrović; 8. Probus 276 2018 – Deurić; 9. Prokupac 2018 – Grabak; 10. Baš prokupac 2018 – Janko

Prokupac je zbog mnogo čega gospodar skučenog srpskog autohtonog prostora, ali sorta Probus počinje na Fruškoj gori davati rezultate koji ukazuju da bi tu uskoro moglo doći i do bitnih promjena.

Princeps Probus 2016 Deurić ozbiljno je zavodljivo vino koje će vas povesti u mnogim pravcima. Sam pogled na tamnu, ljubičasto-crvenu boju sugerira raskoš i snagu dok vas zasipa snažan voćni miris aronije, trešnje, borovnice i kupine koji se izdiže iznad finih tercijarnih zemljanih nota u pozadini. U ustima vino ostavlja utisak punog tijela i bogate strukture s obiljem baršunatsih tanina utopljenih u slojeve svježeg crvenog voća i začinske note koje se dugo prepliću na jeziku. (vino.rs)

Top – bijelo vino od autohtone ili novostvorene sorte (min. 80 %)

Tri Morave rezerva belo 2017 – Temet; 2. Bagrina 2019 – Matalj; 3. Morava 2019 – Despotika; 4. Radovan 100% Tamjanika 2019 – Čokot; 5. Morava 2019 – Cilić; 6. Grašac Beli 2019 – Vinum; 7. Joakim i Ana 2017 – Vinograd Hopovo;  8. Tamjanika 2018 – Zmajevac; 9. Hysteresis 201- Yotta; 10. Optimus 2019 – Trivanović

Vinarija Temet  tri godine zaredom osvaja ovu kategoriju, što jasno govori o njenoj posvećenosti autohtonim sortama. Tri Morave rezerva belo 2017 napravljeno je od 100% Tamjanike, pri čemu se posebno izdvaja činjenica da je rađeno spontanom fermentacijom, odnosno prirodnim kvascima. Vino je sazrijevalo u srpskom barriqueu deset mjeseci, a zatim još deset u amforama. Time je Temet  stilom i tehnologijom napisao novu stranicu u srpskom vinarstvu Tamjanike!

Pažnju zavrjeđuju još:
Tamjanika 2019 – Lastar; Jagoda 2019 – Botunjac; Sila 2019 – Milanović; Tamjanika 201 – Doja; Tamjanika Experiment 2019 – Čokot; Nesanica 2018 – Tošići; Tri Morave Belo 201 – Temet,; Severna Morava 2018 – Deurić; Smederevka 2019 –  Janko; Neoplanta 2019 – Šijački; Jagoda 2019 – Fragaria

Top  crveno vino iz organske proizvodnje

Prokupac 2017 – Kostić; 2. Kadarka 1880 2019 – Maurer; 3. Kaberne SF 2018 – MV vinarija; 4. Qvintillvs 2017 – Imperator;  5. Pinotte 2016 –Bikicki;  6. Dionizije Potrkanjski 2017 – Jović; 7. Crna Tamjanika 2017 – Bikicki;  8. Gmitar 2017 – Vujić;  9. Indigo 2018 –  Plavinci; 10. Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon 2017 – McC

Organska scena u Srbiji raste velikom brzinom, a mala vinarija Kostić iz Prokuplja izdvojila sa kao jedno od najvećih iznenađenja u proteklih godinu i nešto više dana. Razlog je njihov Prokupac 2017, rustikalno vino autentično u svakom segmentu, strukturno, u dobrom balansu i s obiljem crnog voća i začina. Što bi se reklo: Prokupac kakvog ga je Bog dao! (vino.rs)

Top  bijelo vino iz organske proizvodnje

Valerius 2017 – Imperator;  2. Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; 3. Sremska Zelenika 1919 – Maurer; 4. Rajnski Riesling 2017 – McC;  5. Sfera 2019 – Bikicki

Konkurencija među bijelim organskim vinima u posljedjih 12 mjeseci bila je manja nego godinu dana ranije. Na vrhu se ipak našlo pet zanimljivih i vrlo dobrih vina među kojima se izdvojio rajnski rizling Valerius 2017 najstarije ovdašnje organske vinarije Imperator. Elegantno vino u čijem aromatskom sklopu dominiraju jabuke i cvijeće karakteriziraju ugodna svježina i lijepa mineralnost. Krasi ga i činjenica da je lako razumljivo svakom vinoljupcu, a pri tom je i izuzetno gastronomsko. S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će se ostvariti hrabra težnja ljudi iz ove fruškogorske vinarije da svoja vina smjiju označavati i znakom Demeter, kao prva certificirana biodinamička vinarija u Srbiji  (vino.rs)

Top orange (zapravo: jantarno vino)

Orion 201- Bikicki; 2. Tamjanika 2018 – MV vinarija; 4. Fodor 2018 – Maurer; 5. Orange Riesling R Qvevri 2015 – Kovačević; 6. Orange Chardonnay R 2016 – Kovačević; 7. Šardone 2018 – MV vinarija; 8. Uncensored 2018 – Bikicki; 9. 333 Aleksandar – Todorović; 10. Selena 2019 – Plavinci

Top vinarija

Temet; 2. Deurić; 3. Doja; 4. Podrum Radovanović; 5. Chichateau; 6. Erdevik;  7. Aleksandrović;  8. Maurer;  9. Janko;  10. Despotika

Prvi put se dogodilo da neka vinarija ponese naziv najbolje u dvije godine za redom! Vinarija Temet iz Lozovika dominirala je prošle godine ultra premium vinima iz linije Tri Morave rezerva, a slična je situacija i sada. Pored toga, vlasnik vinarije Nebojša Aleksić ušao je u zahtjevnu konverziju svih svojih vinogradi prema organskom uzgoju,  s jasnom vizijom da će mu to, uz forsiranje autohtonih sorti, omogućiti da brend Tri Morave postavi kao ultimativnu referencu za lokalni terroir.

Top  mala vinarija (do 50.000 l)

Chichateau; 2. Maurer; 3. Bikicki; 4. Podrum Čokot; 5. Ivanović; 6. DeLena; 7. Izba Jovanović; 8. Vinum; 9. Trivanović; 10. Aven

Veterani na srpskoj garažnoj vinskoj sceni, vinarija Chichateau (odličan naziv!!!) iz srijemskog sela Šišatovac u pravom smislu je mala velika vinarija Srbije. Šardone Chi 2016 s kojim je Chichateau ove godine osvojio bijeli vrh vinske Srbije, baš kao i crvena kupaža Fabula Lagum 2016 koja se plasirala među 10 najboljih crvenih vina, ali i popularni rosé Pink Punk učvrstili su popularnost tog vinskog podruma. Vinarija koju vode Đorđe Stojšić i Ramazi Inaišvili učinila je puno u širenju vinske kulture među mlađom populacijom koja je njena vina prije desetak godina prva objeručke prihvatila (vino.rs)

Vinarije od kojih se očekuje najveći uspon u 2021

Doja;  2. Janko; 3. Deurić; 4. Erdevik; 5. Virtus

Vinarija Doja, koju vode vrsni poznavalac svjetske vinske scene Goran Todić i njegova supruga Slavica Todić, jedan od vodećih stručnjaka za Prokupac, postala je svojevrsni svjetionik vinsko-vinogradarske obnove topličkog kraja, a njihova premijum linija Breg već sada najavljuje nove vrhunske domete srpskog vinarstva. Tome valja dodati i prelazak ka organskom uzgoju i visoke tehnološke domete u podrumu, što sve zajedno usmjerava ovu vinariju ka samom vrhu vinske Srbije (vino.rs)

Vinska ličnost-osoba godine – prof. dr Slavica Todić (vinarija Doja)

Šef Кatedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu prof. dr Slavica Todić jedna je od onih koji su najviše pridonijeli da prokupac postane dominantna tema u vinskim krugovima Srbije. Kako kroz seminare i tekstove, tako i kroz praksu u vinogradu i u podrumu obiteljske vinarije Doja, Prokupac je u Slavici Todić našao stručnog i strasnog zagovornika čiji će rad ostaviti puni trag u godinama što dolaze (vino.rs)

U konkurenciji su bili još: Tanja Đuričić (enolog vinarija Erdevik, Chichateau, Trivanović…); 3. Marko Maličanin (predsjednik Saveza vinara i vinogradara Srbije);  4. Nebojša Aleksić (vlasnik vinarije Temet);  5. Vladan Nikolić (enolog vinarije Aleksandrović ); 6. Milica Ćućuz (enolog vinarije Temet); 7. Mirko Niškanović (enolog vinarije Deurić); 8. Oskar Maurer (vinar); 9. Dejan Živkoski (predsjednik SERSA); 10. Tomislav Ivanović (sajt Vinopedia)

Podrumi koji su dali najveći doprinos vinskom turizmu Srbije

Despotika; 2. Deurić; 3. Vinarija Zvonko Bogdan; 4. Grabak; 5. Matalj; 6. Vinum; 7. Šapat; 8. Temet; 9. Ilić-Nijemčević, 10. Virtus

Moderan vinski objekt pedesetak minuta udaljen od centra Beograda, vinarija Despotika postala je novi svjetionik vinskog turizma u Šumadiji. Prepoznatljiva po vinskom muzeju i neobičnoj skulpturi Marka Kraljevića ispred ulaza, vinarija je ove godine otvorila i luksuzne apartmane namijenjene gostima, a tu su i odličan restoran, degustacijska dvorana, terasa s fantastičnim pogledom, bazen na krovu… (vino.rs)

Najbolja vinska manifestacija u Srbiji 2020

Wine Garden; 2 Dan Prokupca; 3. Wine Jam

Godina u kojoj su zbog zdravstvenog rizika otkazane gotovo sve manifestacije, donijela je tek nekoliko okupljanja na kojima je povod bilo vino. Daleko najviše zanimanja među njima izazvao je Wine Garden u Botaničkoj bašti u Beogradu gdje se tokom dva dana okupilo više od 5.000 posjetilaca koji su uživali u vinu i muzici i za koji se tražila karta više! ♣

_______________________________

SLOVENIJA

U Sloveniji sam za informacije o vinima koja bi se mogla izdvojiti kao najbolje kotirajuća u 2020. godini potražio kod kolega iz tamošnje revije Vino. U odgovoru je stigla isprika da zbog razornog djelovanja covida konketno i u redakciji u ovome trenutku nije bilo moguće uz svoj redovni posao posvetiti se na najtemeljitiji način i stvaranju rang-ljestvica, ipak kao barem nešto za objavu dobio sam sljedeće:

bijela vina

Zeleni silvanec – Marof; Zeleni silvanec 2018 – Albiana; Sauvignon -Branko Furlan; Sauvignon 2018 – Gross; Sauvignon – Edi Simčič; Chardonnay 2019 – Klet Brda Goriška Brda; Motnik Lisičk 2014 – Marjan Simčič; Fojana 2018 – Zaro; Malvazija 2019 – Korenika Moškon; UP 2016 – Ščurek

Kralj Traminca i Sauvignona (marka Exclusive) Danilo Steyer iz – Plitvica, ali ne naših nego slovensko-štajerskih, kod Gornje Radgone

crna

Marof Modra Frankinja – Marof; Modra Frankinja – Šuklje; Merlot terase – Vipava 1894; Modri pinot – Tilia;  A+ 2015 – Klet Brda; Antonius – Santomas

pjenušci

Bjana Brut rose – Bjana; Cuvee prestige – Bjana; Rare – Istenič; Blanc de blanc – Slapšak; Millesime – Medot; Untouched By Light – Radgonske gorice;  Sontia 2017 – Ducal; Zelena 2017 – Marc

_______________________________

CRNA GORA

A što drugo do li vranci od Plantaža 13. jul?

Crnogorski Vranac 2015 Reserve – Plantaže 13. jul; Crnogorski vranac Pro corde 2016 – Plantaže 13. jul; Pro anima bijeli pinot 2018 – Plantaže 13. jul

Plantaže 13. jul za srce i dušu: Reserve i Pro Corde vranac, te Pro Anima bijeli pinot

Zeleno Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi. Crna Gora ima ukupno oko 4400 ha pod trsjem, od toga u vlasništvu Plantaža 13. jul je 2300 ha, dakle nešto više od polovice. Vranca je u sortimentu oko 70 posto

Hangar pretvoren u vinski podrum! Kapacitet čuvanja je 20.000.000 litara vina

_______________________________

Sajmovi, festivali, promocije 2021

        ŠESTI VINART GRAND TASTING – Peti jubilarni Vinart Grand Tasting uspio se u zagrebačkoj dvorani Lauba održati lani, bilo je to 6. i 7. ožujka, taman za dlaku prije nego li su krenule famozne stroge protuepidemijske mjere koje nas još i sada drže kao taoce Corone. Nažalost, 15. jubilarni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uobičajeni termin kojega su posljednji petak i subota u studenome, lani je morao biti otkazan. Trenutačno povoljnije okolnosti vezano uz pandemiju daju nam nadu u skorašnje možda i jače olabavljenje mjera te u povratak, makar i, za početak, tek blizu stanja što je bilo do lanjskog nasrtaja Corone po cijeloj Europi, povratak ipak određenim varijantama druženja i donekle približnom broju manifestacija što su nas veselile do predlani i početka lockdowna lani.

Vinart Grand Tasting 2020 – Lauba (Rene Karaman)

         

Saša Špiranec – uskoso s novom Laubom i s novim vinskim vodičem Lijepom našom (Julio Frangen)

Saša Špiranec, dosta šire od državnih granica Lijepe naše i te kako afirmirani zagrebački vinski pisac i kritičar te degustator i direktor zagrebačke tvrtke Vinart, priređivača raznih događanja posvećenih vinu, ovih se dana, rekao bih kao prvi iz svijeta hrvatskog vinskog businessa, javio s potvrdom 30. travnja i 1. svibnja 2021. kao terminom šestog Vinart Grand Tastinga, predviđenog i dalje u za takve manifestacije vrlo prikladnoj dvorani Lauba. Uz program festivalskog tipa u prostranoj Laubi gdje se uvijek okupljao priličan broj proizvođača svaki s po i više etiketa svojih vina, dosad su uoči manifestacije postojale i jednosatne do dvosatne vinske radionice na razne teme (zemlje, vinogorja, sorte, tipovi vina, stilistika…), i tu je za vinska novinare, sommeliere i trgovce bila lijepa prigoda neometano i s dovoljno koncentracije kušati vina, pa, usput, ih i kvalitetno ocijeniti. I ove godine, rekao mi je ovih dana Saša, takve radionice su predviđene, samo neće se odvijati u prostorima kao što je bilo do sada, jer oni su već zauzeti, u ovome trenutku još se definitivno ne zna gdje će one biti i koji će vinari na njima gostovati s kojim vinima, oko svega još traju ragovori i pregovori.   

Vinart je, inače, uz sadržaje u Laubi i zanimljive vinske radionice na temu domaćih i inozemnih vina, uz Grand Tasting organizirao, nakon sajma, i studijska putovanja po hrvatskim vinskim regijama, obično za grupe od po dvadesetak važnih europskih i američkih novinara-pisaca o Bakhovu nektaru, bilo je to dakako u namjeri da se napravi jači korak u međunarodnoj promidžbi hrvatskih vina i u boljem prepoznavanju kakvoće hrvatskih vina i vinara u svijetu. Kako je ove godine zbog covida situacija vrlo delikatna, bez obzira na to što, kaže Špiranec, prošle covidne godine, kad nakon Laube i studijskih putovanja nije bilo dojava-prijava o zarazi nekoga od sudionika i bez obzira na to što je ekipa Vinarta u smislu opreza vezano uz aspekt zdravlja mnogo naučila i stekla i na ovom polju značajna iskustva, pitanje je hoće li biti i ugošćavanja stranih vinskih pisaca i njihovog vođenja po Hrvatskoj. Špiranca osobito zabrinjava financijski aspekt, naime strahuje da mu netko od pozvanih, posebice iz udaljenih zemalja poput SAD, u posljednji trenutak ne otkaže, a avionska karta, koja je vrlo skupa, za dotičnog bude već kupljena…  Ako se okolosti vezano uz covid do sredine travnja značajnije poboljšaju Špiranec bi na Grand Tasting 2021 ipak pozvao manju grupu izabranih stranih novinara koji žive u zemljopisno nam blizim državama, trošak za prijevoz u tome slučaju bio bi osjetno niži a računa se i na to da bi otkaza u posljednjem trenutku bilo znatno manje a možda ih uopće i ne bi bilo.

I još nešto vezano uz Sašu Špiranca, kojega sam telefonom zatekao na Pelješcu, gdje obavlja posljednja kušanja za svoj novi Vinski vodič Hrvatskom kojega planira objaviti u ožujku, najprije na internetu, dok bi se tiskano izdanje u obliku knjige pojavilo, kaže, krajem ove godine.◾

ZAGREB VINO.COM – Što se tiče pak spomenutog Zagreb Vino.coma, očekivanja su da će i on ove godine nastaviti sa svojim programom, i to u uobičajenom terminu, te dostojno i proslaviti značajnu svoju 15. godišnjicu. Pokušao sam od prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala, saznati ostaje li koncepcija u potpunosti po starome ili će ove godine ipak biti nekih novosti, makar u nijansama. Do studenoga ima još dosta vremena, rekao je Dropuljić, koji veli da razmišlja o uvođenju nekih novh detalja, ali da o tome još ne bi pričao, najvažnije je najprije vidjeti kako će se stvar s covidom dalje razvijati da bi se u presudnom trenutku odlučilo kako se prema događanju postaviti.

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s glasovitim Stevenom Spurrierom. Imao je, krajem godine predlani, kad su se sreli, neke zamisli da angažira Spurriera za neki prikladan program na Zagreb Vino.comu, ali rokovi nisu tada odgovarali proslavljenom Englezu, poslije nam je doletio virus Corona koji je onda covidom pokorio cijeli svijet, i sad treba čekati neka bolja vremena…

I Zagreb Vino.com ima, kao dodatak festivalskom dijelu, svoje radionice, i to vrlo kvalitetne što se tiče i domaćih i inozemnih vina i vinara koji se tu prezentiraju, međutim one su – zacijelo i zbog toga što Esplanadi nedostaje prostora da ugosti festival oblikom/opsegom takav u kakav se do sada razvio i, istodobno, njegove radionice u punom kapacitetu – evidentno i prema iskazanom interesu posjetitelja za premaleni broj osoba. S druge strane, rekao bih da su radionice u Esplanadi vremenski (iako dovoljno trajne s aspekta stjecanja kvalitetne osnovne informacije!) prekratke za ozbiljnije posvećivanje svakom uzorku posebice s ciljem ozbiljnijeg ocjenjivanja, možda je, nakon punog desetljeća i pol trajanja festivala, došlo vrijeme da Zagreb Vino.com u sklopu priredbe u Esplanadi namjenski otvori u vremenskom radoblju od … do… neki neki manji prostor kao kušaonicu za akreditirane novinare-vinske pisce, sommelijere gdje bi se u miru, neometano od gužve te sjedeći, usredotčeno, moglo degustirati neke tražene i od sommelijera na degustaciju donesene uzorke s proizvođačeva stola na festivalu. Što se tiče radionica, možda bi se moglo uvesti, koji dan uoči ili nakon samog festivala kao popratni dio, dodatna nešto duže trajuća događanja i za specijalizirane novinare i za veći broj druge publike, prikladne da se svaki profesionalno zainteresirani pojedinac može dovoljno duboko koncentrirano (jer očekuje se da se o dojmovima objavljuje u sredstvima javnog informiranja odnosno da sommelijeri u ugostiteljskim objektima ili prodavaonicama vina gdje rade, dakle sve u smislu poboljšanja plasmana) posvetiti svakom uzorku….

I Zagreb Vino.com je neko vrijeme redovito uz svako svoje izdanje organizirao, za domaće i inozemne novinare, studijska putovanja hrvatskim vinorodnim predjelima i obišao  cijelu Lijepu našu, nakon predaha od nekoliko godina možda je opet došlo vrijeme za tako nešto, ali prof. Dropuljić zasad se ne izjašnjava o tome, okolnosti još nisu normalne i ne bi želio ni na koji način riskirati. ◾

Le ANTEPRIME di  TOSCANA  2021 – U ovome izdanju Kronike SVIJET-a u ČAŠI za siječanj 2020 nekoliko se puta spominje velebna desetodnevna godišnja manifestacija Le Anteprime Toscane u organizaciji toskanskih konzorcija za vino koji već desetljećima njome na svom kućnom pragu a za vinske trgovce, ugostitelje i novinare ne samo s Apeninskog poluotoka nego i iz cijeloga svijeta – pozvanih novinara, ugostitelja i trgovaca zna biti i po 200 a i nešto više! – promoviraju svoje etikete što su u toj godini po konzorcijskim pravilnicima stekle pravo na izlazak na tržište. Ovisno o broju podruma i broju etiketa unutar nekog konzorcija određeno je koliko vremena će se dodijeliti svakom konzorciju da primi na kušanje iz Italije i svijeta pozvane goste, nekim konzorcijima dovoljno bude po pola dana do jedan dan a neki najveći poput Chianti Classica i Brunella iz Montalcina sami dobiju po dva, dva i pol dana.

Anteprime di Toscana: Francesco Mazzei iz Castella di Fonterutoli, predsjednik grupe AVITO, Giovanni Manetti, Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico, i Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina (suhiucasi)

Koncept manifestacije je da se kušanje svih uzoraka, neometano sjedeći za stolom u ovećem zasebnom prostoru te uz somelijerski servis, omogući osobama iz faha (proizvodnja, plasman, marketing) koje sve od svakog konzorcija dobiju knjižice-kataloge s popisom svih vinara sudionika i s, uz otisak njegova amblema, navodom njegove adrese kao popisom i vina što ih i u kojoj kategoriji nudi, a ostavljeno je i dovoljno slobodnog prostora za zabilješke o vinu. U susjednoj prostoriji nudi se mogućnost susreta izravno s proizvođačima (vlasnicima, enolozima…) i kušanja uzoraka u društvu s njima. Degustacije počinju ujutro oko devet sati i traju do kasnije popodne s time da je oko 13 sati predviđeno oko sat vremena za ručak za koji se, što se tiče namirnica ali i pripreme jela i servisa, uglavnom brinu proizvođači raznih lokalnih prvorazrednih delicija poput pršuta i drugih mesnih prerađevina, sireva, peciva, maslinova ulja, kolača, te ugostitelji s kojima se organizator oko sudjelovanja dogovori na komercijalnoj bazi ponajviše naslonjenoj na marketing, naime ponuđačima hrane i te kako je stalo tu se pojaviti jer u pozvanim trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta vide odličnu šansu da se lijepo promoviraju, i na međunarodnoj razini. Kasnije popodne na rasporedu budu pressice, neko vrijeme koje gost može iskoristiti za predah ili za posjet vinaru s kojime se o tome sam dogovori, a navečer je u ovećem prikladnom restoranskom ili improviziranom restoranskom prostoru, dakako, večera uz nazočnst domaćih vinara, uvriježilo se da za svakim stolom veličine najčešće za nekih osam do deset osoba, u ulozi domaćina bude po jedan domaći vinar ili ih bude po dva. S obzirom da je prihvatna točka za goste i polazšte natrag prema doma u Firenzi kao značajnom prometnom čvorištu, spavanje je kroz jednu ili dvije noći u tom prekrasnome gradu, ostala spavanja su uz put.

Anteprime di Toscana: prilika za promidžbu i lokalnih specijaliteta (suhiucasi)

Le Anteprime di Toscana dugo godina održavale su se u drugoj polovici veljače, s time se naravno htjelo postići da se uzvanici bitni za plaslman vina na vrijeme kako bi se mogli prirediti za novu turističku sezonu, upoznaju s najnovijim berbama upravo puštenima na tržite. Ove godine, kako obrazlažu Stefania Saccardi, dopredsjednica Regije Toscana inače zadužena za sektor poljoprivrede i Francesco Mazzei, s prestižng posjeda Fonterutoli, i predsjednik AVITO-a (Associaione Vini Toscana), novostvorenog udruženja toskanskih vinskih konzorcija što vina plasiraju pod zaštićenim oznakama DOCG, DOC i IGT, zbog problema s pandemijom manifestacija je odgođena za tri mjeseca, točnije za 14. do 21. svibnja. Anteprime do Toscana obično su počinjale s prezentacijama vina Chianti doc te, potom, Chianti Classico docg u Firenzi, ove godine međutim Firenze i Consorzio Chianti Classico docg 20. I 21. svibnja zatvaraju priredbu.

S obzirom da sam redovito svakog veljače kroz nešto manje od 20 godina neprekidno bio pozivan na Anteprime i nazočio na njima imao sam priliku uvjeriti se kako pojedine robne marke teritorija, naročito vina Brunello iz Montalcina i Chianti Classico te neki supertoskanci u apelaciji IGT  postupno stječu sve veću popularnost na svjetskom tržištu, posebice u Njemačkoj i u SAD, Silvia Fiorentini iz marketinškog sektora Konzorcija za Chianti Classico skrenula mi je sada pažnju na to da su neke etikete eto počele doživljavati sudbinu vina pojedinih glasovitih bordoških chateaua u smislu da su zaredali imitacije i falsifikati, tako da je, uz nastojanje da se još unaprijedi promidžba toskanskog vina u svijetu i upravo i to da se onemoguće falsifikati vina, lani došlo do spajanja toskanskih konzorcija u navedeno zajedničko tijelo AVITO i do uspostave tijesne suradnje i s državnim organizmima za kontrolu i suzbijanje krivotvorina. ♣

Najveća svjetska ocjenjivanja vina debelo startala s lobiranjem za uzorke 2021

MUNDUS VINI – Veliko svjetsko ocjenjivanje vina koje starta prvo u godini je Mundus Vini, u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse u pokrajini Pfalz.  Mundus Vini , koji okuplja godišnje više od 12.000 uzoraka iz cijeloga svijeta i najmanje oko 300 degustatora iz svih krajeva Planeta, podijeljeno je u dva termina – proljetno kušanje odnosno Spring Tasting, koje bude u veljači, i Summer Tasting, na rasporedu potkraj kolovoza-početkom rujna.

Cijena sudjelovanja je 165 € po uzorku, a traži se dostava od po šest butelja po uzorku. Ocjenjivnje počinje 28. veljače. Zadnji datum za registraciju je 10. veljače 2021, očekuje se da uzorci budu poslani najkasnije do 12. veljače 2021.

O podrobnostima može se saznati upitom na e-mail: contact@tastingservice.com(link sends e-mail) i na telefon +49 6321-8908-951 ◾

2021 – 28. izdanje turnira najboljih chardonnaya svijeta Chardonnay du Monde, u organizaciji francuskog Foruma Enologije I Revije enologa Francuske  ove će godine u Burgundiji biti od 10. do 12. ožujka. Posljednjih godina na ovo vrednovanje prijavljuje se po nešto više od 1000 uzoraka iz više od 40 zemalja svijeta. Ocjenjivača bude nekih 300 iz raznih zemalja, a s eno-pedigreom. Zgodno je spomenuti da organizator i izvan vlastitog stručnoga kruga nudi profesionalcima iz vinskog svijeta mogućnost da budu službeni degustatori, ali, da bi bio siguran da će pridošlice kako treba odraditi posao, uvjet je da uz predočenje dokaza da su involvirani u proizvodnju kapljice odnosno njen marketing i plasman (enolozi, sommelier, vinski trgovci, novinari pisci o vinu) prođu u centru Foruma enologije dvodnevni tečaj i iskažu svoju kompetenciju u kušanju vina, prepoznavanju sorata, opisivanju, ocjenjivanju..

Za, pobliže, vezano uz prijavu, cijene po uzorku, slanje uzoraka kliknuti na www.chardonnay-du-monde.com ◾

IWSC – Ocjenjivanje International Wine & Spirit Competition odvijat će se   od 3. do 13. svibnja  2021., a objava rezultata najavljena je za 19. svibnja 2021.

Veronique de Freitas poziva zainteresirane da na dolje označenim linkovima doznaju više o tom vrednovanju uplemenite kapjice i jakih alkoholnih pića:

Jaka alkoholna pića i likeri: https://iwsc.net/files/0002020promopackspirit.pdf

 Vina: https://iwsc.net/files/iwsc-wine-promo-pack-2021.pdf  Veronique također podsjeća da se svi rezultati IWSC 2020 mogu pogledati na web stranici: https://iwsc.net/results/search; tamo je i čitav niz članaka u odjeljku Priče na web mjestu IWSC.net https://iwsc.net/news/wine kao i na našem web mjestu Club Oenologique časopisa PREMIUM: https://cluboenologique.com  i na https://issuu.com/cluboenologique/docs/club_oenologique_issue_6

A ovdje se može pronaći IWSC 2020 video oko kušanja, on daje lijep uvid u IWSC degustaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UQ2bSv2ERm8  ◾

– Puno desetljeće nakon gostovanja u Luxembourgu međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ponovno će se, i to ove godine, održati u Luxembourgu. Degustacija je predviđena u objektu LuxExpo convention and exhibition centre u poslovnome dijelu Grada Luxembourga. Određeni termin kušanja je od  21. do 23. svibnja 2021.  Odlučeno je da se ružičasta vina degustiraju odvojeno, i to u gradu l’Aquila u talijanskoj regiji Abruzzo, ovo kušanje je na neki način uvod u ovogodišnju manifestaciju, a bit će od 4. do 6. ožujka.

Oni koji redovito prate Concours Mondial de Bruxelles sigurno će se prisjetiti lanjske informacije o ovogodišnjem izdanju C.M.B-a naime nakon ocjenjivanja 2020. bilo je službeno objavljeno da Cncours Monduial de Bruxelles The United Nations od Fine Wines 2021. seli van Europe, po drugi put u Kinu – jednom je već održan u dijelu Pekinga a sad je trebao biti u Yinchuanu (Ningxia), međutim zbog još uvijek aktualnog globalnog haranja corona-virusne pandemije naknadno je odlučeno da CMB ostane u Europi, dakle u Luxembourgu. Ako se stanje s vremenom dovoljno stabilizira CMB bi u kineski Yinchuan pošao u 2022.

Za podrobne obavijesti o Concours Mondialu de Bruxelles 2021 pogledati na link:: www.concoursmondial.com  ◾

DECANTER WORLD WINE AWARDS – Decanterovo ocjenjivanje vina u Londonu, 18. po redu, jedno je od najvećih takvih vinskih natjecanja u svijetu, ako ne i najveće. Veliki odjek na globalnoj razini dobivaju medalje osvojene na tom vrednovanju, iza kojega stoji valjda najčitanija i na Zemlji najutjecajnija vinska revija Decanter, raširena po svim tržištima našegplaneta. Hrvatska u posljednjim godinama na DecanteruWWA osvaja dosta medalja i to i vrlo visokog sjaja. Odličja objavljena na internetskim stranicama DWWA zacijelo u određenoj mjeri mogu koristiti skupnoj internacionanoj promidžbi hrvatskoga vina a i Hrvatske kao turističke zemlje s vrlo dobrom eno-gastro ponudom. Samo, dakako, ipak je stvar puno jača kad se popis trofeja uz određena objašnjenja i dobre fotografije kao ilustracije nađe i u tiskanom izdanju revije, no s obzirom da na ocjenjivanje iz niza zemalja stižu uzorci i dosta njih bude i nagrađeno u časopis dakako nije moguće svaki put uvrstiti opširnije priloge o svakoj zemlji, međutim zacijelo postoje načini da se to učini barem svako toliko, s druge strane na svakome je dobitniku i pojedinačno da se nakon osvojenog trofeja na odgovarajući način i sâm pobrine i snađe da dobiveno odličje poslije bude popraćeno i prikladnim komercijalnim uspjehom na tržištu.

Evo datuma koje DWWA najavljuje vezano uz kušanje i ocjenjivanje vina i objavu rezultata.

DWWA 2021 ocjenjivanje & rezultati :  Od 14. do 23. lipnja 2021 = DWWA opće ocjenjivanje , a DWWA dodatno ocjenjivanje za Platinastu medalju i za titulu Best in Show : od 25. do 30. lipnja 2012;  DWWA 2021 objava rezultata: 7. srpnja 2021.

Za opširnije informacije pogledati na awards@decanter.com i na DWWA 2021 dates & prices   ♣

________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA – sir, ulje, vino…

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

_______________________________

Maslinovo ulje pod lupom

ZELENO ZLATO OD OLIVE, ULIKE, ULJKE, OLJKE

Kreću i velika međunarodna ocjenjivanja maslinova ulja, zelenog zlata od olive kako joj kažu vani, uljke i ulike te masline kako joj kažemo mi, oljke kako joj kažu Slovenci.                                                                                                                                                                                                      Među najvećim ocjenjivačkim platformama za maslinovo ulje na svijetu su rimski Flos Olei koji je u posljednjim godinama podijelio niz medalja najvišeg sjaja upravo hrvatskim proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, pa London International Olive Oil Competition, Berlin Global Olive Oil Award, ali i Canada International Olive Oil Competition CIOOC, ovih dana stigli su od njih pozivi za prijavu uzoraka.

Ocjenjjivanje Berlin GOOA (Global Olive Oil Awards) predviđeno je za 12. do 18. travnja 2021. Nakon ocjenjivanja organizator izdaje vodič maslinovih ulja Elite Oliveoils, svojevrsni potrošački putokaz u kojemu prezentira ulja i proizvođače što osvoje medalje najjačeg sjaja. Ulja se ocjenjuju i nagrađuju po kategorijama: maslinovo ulje konvencionalne proizvodnje, maslinovo ulje iz organske produkcije, aromatizirano ulje, ulje s visokom razinom polifenola. Cijena za prvi prijavljeni uzorak je 250 €, a za ostale, eventualno još do njih pet, je 145 € po etiketi. ◾

LIOOC – Londonsko međunarodno ocjenjivanje maslinovog ulja, koje za sebe kaže da je najveće na svijetu, bit će od 12. do 14. svibnja 2021. Cijena po uzorku je 220 funti za sudionike izvan Velike Britanije, a 264 funte (to je cijena s PDV-om) za ulja što ih prijavljuju stanovnici Ujedinjene kraljevine. Podrobne informacije na e-mail info@londonoliveoil.com ili na www.londonoliveoil.com  ◾

Rok registracije za CIOOC je 30. travnja 2021, a zadnji rok za prijem pošiljki je 10. svibnja 2021. Ocjenjivanje je najavljeno za 19-20. svibnja 2021. Trošak sudjelovanja nije baš mali, naime  po prijavljenom uzorku potrebno je poslati  po tri originalno napunjene, začepljene i etiketirane boce zapremnine bilo 0,5 lit bilo 0,75 lit, po svakom prijavljenom uzorku nužno je platiti 300 €. Za sve dodatne informacije obratiti se na: https://canadaiooc.com/cart/?add-to-cart=669 , odnosno na mail: Canada QUALITY Οlive oil Αwards 2021 [info@Canadaiooc.com], ili pak na telefon 0044(0)208 359 1288. ◾

ŽUPANOVO ULJE i VINO – U nas i našem okružju ima također nešto zanimljivo vezano uz maslinovo ulje – zacijelo mnogi u Hrvatskoj znaju za ocjenjivanje i izložbu maslinova ulja u sklopu sajma Vinistra u Poreču, te za sajam maslinova ulja u Vodnjanu, ali ima još nešto vrijedno za istaknuti kako s aspekta promidžbe maslinova ulja i vina, promidžbe lokanih proizvoda i promidžbe kraja u turističkom smislu, a to su izbori Županova maslinovog ulja i Županova vina godine u Kopru, prijave se za ovu godinu, primaju do 5. veljače 2021. Ovdje je nužno pojasniti da se pri spomenu naziva župan u Sloveniji misli na gradonačelnika a ne na župana kao funkciju u Hrvatskoj, što međutim ne znači da se i u hrvatskome dijelu Istre ne bi također mogao odvijati godišnji izbor Županovoga maslinova ulja i Županova vina. Županovo maslinovo ulje i Županovo vino odlično služe i u slučaju slovenskog gradonačenika i služili bi i u slučaju župana u Hrvatskoj, u protokolarane svrhe, dobro protkane i promotivnom notom. U Slovenskoj Istri općina Koper obvezuje se od dobitnika trofeja i za ulje i onoga za vino (naravno i ulje i vino moraju biti proizvedeni unutar općnskih/županijskih granica s time da kod vina sorte trebaju biti Malvazija istarska za bijelo a Refošk za crno, kod nas bi umjesto Refoška u obzir kod crnoga mogao doći kultivar Teran), otkupiti određemu dogovorom utvrđenu količinu ulja odnosno vina po važećoj tržišnoj cijeni.

(Jaka Ivančič)

Općina Koper obvezuje se pobjednike izbora nagraditi i s izradom profesionalnog promocijskog video-spota i s profi fotografijama, materijali su to što mogu odlično poslužiti promociji uljarstva i vinarstva u području. I još nešto: proizvođačima maslinovoga ulja-sudionicima u koparskm izboru za Županovo maslinovo ulje za uzorke koji na ocjenjivanju maslinova ulja Flos Olei 2022 dobiju dovoljno bodova za uključenje u vodič Flos Olei općina Koper snosi trošak za jedan prijavljeni i u Rim poslani uzorak ulja.

Kao podsjetnik: aktualni nositelj naziva Županovo vino 2020 u Kopru je za vino Capris refošk 2015, Vinakoper, nositelj naziva Županovo oljčno olje 2020 je ulje Jasa 2019, proizvođača Arsena Jurinčiča. ♣

_______________________________

Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince 2021

ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA

            Ni kraj prošle godine a ni početak ove nove nisu išli na ruku Bakhu i ljubiteljima veselog okupljanja uz vino, naime dva najveća vinska praznika u 12 mjeseci ili unutar 365 dana – Martinje, lani, i Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo sada u siječnju, osujetili su Corona i Covid19!

Praznik svetog Vinka, koji je 22. siječnja, nikad, barem u novijoj povijesti, nije bio tako okrnjen kao ove godine. Posebno je to teško palo Slavoncima, kojima Vincelovo po važnosti i nadilazi praznik sv. Martina. Masovna okupljanja veseljaka – sudionicima brojčano najjača ponajprije u baranjskome Belju i u srijemskome Iloku pa onda i u Kutjevu i Feričancima izostala su, susreti međutim s vinovom lozom na uobičajenom službenom početku radova u vinogradu u tekućoj godini nisu baš posve izostali, iz 2021. pamtit će se tek kao minimalni skupovi pojedinaca zaduženih za radove u vinogradu u hodočašću trsu toliko da se ne prekine lijepa dugačka siječanjska tradicija.

Podsjetnik na Vincekovo 2020: bogato i osobito veselo bilo je i kod obitelji Trdenić u Moslavini. S obzirom na sve što nam se događalo prošle godine pa i sada na početku ove nije doduše ni vrijeme za neka slavlja. Zapravo, jedino vrijedno lani bilo je, barem u vinskom smislu, to da je loza dala visokokvalitetan, doduše mnogo manji plod nego inače, dakle vina iz 2020. mogla bi osvjetlati obraz tom godištu. Zbog situacije ponajviše vezane uz pandemiju i ograničenja što su slijedila vinski sektor trpi velikuštetu, Jospi Pavić, inače predsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da bi hrvatskom vinskom sektoru da se održi trebala pomoć od 320 milijuna kuna likvidnog novca! (Marko Čolić)  Dolje: U užem krugu blagoslov vinograda i prvi rez trsa ove godine, mladi naraštaji debitirali kao rezači (Feravino)

Dosjetjivi Zagrepčanin, purger slavonskih korijena Davor Zdjelarević, svojedobno veliki gazda s više od 30 hektara uzorno održavanog vinograda i s lijepima hotelom i restoranom u brodskom Stupniku a sada poduzetnik u vinskom sektoru u sasvim drukčijem smislu  te ponovno stanovnik Metropole, snašao se na svoj način vezano uz Vincelovo u ovim nezgodnim vremenima: kad već u 2021. nije moglo biti klasičnog feštanja na Vinkov imendan i u njegovu trsju, on je u svojoj vinoteci Vinoretum, što ju je otvorio u zagrebačkom hotelu International, kao prigodno događanje priredio prezentaciju novog svoga vina posvećenog upravo svetom Vinku i uvelike i njegovim štovateljima u Zagrebu, ali i velikoj obljetnici brenda Zdjelarević.

Riječ je o vinu Purger’s cuvée od sorte Graševina, grožđe potječe iz, kako je Davor naglasio, najboljih hrvatskih vinogradskih položaja upravo za taj kultivar, jasno onih u Slavoniji, ali obuhvaćeni tu ipak nisu bili i vinogradi Kutjevačkog  vinogorja, po objašnjenju autora namjerno zato što on smatra da odande dolazi graševina s vrlo naglašenim osebujnim identitetom baš tog teritorija, a smisao kreacije ovoga vina bio je ne utapanje iznimne kutjevačke ekspresije u neku drugu, pomiješanu cjelinu, nego nastojanje da se, miješanjem grožđa s nekoliko drugih odličnih slavonskih pozicija od kojih svaki zasebno možda nije tako snažno kao neki kutjevački iskazan u čaši, dobije organoleptički vrlo upečatljiva slavonska simbioza kao okidač za postizanje, kod kušača, visokog stupnja emocionalnosti. Grožđe za Purger’s cuvée je, konkretno, s područja Šarengrada kod Iloka u Srijemskom vinogorju – nekih 70 posto od ukupne količine, zatim dijelom iz Zdjelarevićevog brodskog Stupnika, te iz Erduta.

Zdjela je u nakani uspio: pred javnost je izašao s lijepim, elegantnim vinom s izraženom voćnosti i s dosta mineralnih nota, uz to i vrlo konkretnime, s 12,9 vol %, vinom koje svakako zavrjeđuje pakiranje u butelju ali koje je on smjestio ipak u litrenu bocu s navojnim zatvaračem baš zato što je njime, ističe, programirano promoviranime upravo uz Vincelovo, htio naglasiti uobičajeno veliko veselje hrvatskih ljubitelja Bakhova nektara kad se susretnu sa slavonskom graševinom, tradicijsku sklonost i purgera prema graševini, a i nekadašnju naviku da se vino pije iz litrenke, ali svakako i to da brend Zdjelarević, predstavljen po prvi put nekad davno kroz one stare butelje stupničke graševine od 0,70 lit što ih se sjećamo kao ukrašenih likovim trakama-vezicama, postoji puna 3,5 desetljeća!

Zdjelarevićev Purger’s 2019

Zdjelarević, koji je, inače, u vode biznisa bio krenuo sa službenim zvanjem kuhara a ne vinogradara/vinara, iz raznih razloga – među kojima su, čini se, i neki namjerno stvoreni da ga se omete u poduzetništvu što mu je u eno-gastro Slavoniji taman bilo pošlo stazom uspjeha – više nema neku svoju značajniju vinogradsku površinu a niti vlastiti stalan podrum, nego, po principu distanciranih vinarija, surađuje s nizom proizvođača vina diljem Lijepe naše na način da kod njih, birajući, u dogovoru s vlasnicima, grožđe iz njihova trsja ili pak njihove moštove, kreira vina za, finalno, svoju robnu marku ZFW ili  Zdjelarević fina vina odnosno Fine Wines. U slučaju Purger’sa grožđe preuzeto iz spomenutih dijelova Slavonije prevezeno je na preradu u vinariju Pavlomir što ju je svojedobno na kvarnerskom području osnovao Miroslav Palinkaš kao iločki izbjeglica iz doba Domovinskog rata, on je na toj novoj lokaciji postao unutar svojih vlastitih etiketa uvelike usmjeren na afirmaciju lokalnih, primorskih kultivara, ponajviše žlahtine.

Zdjela, koji je oduvijek, još iz vremena hrvatske vinske šestorice veličanstvenih odnosno poslovne udruge Vinoline što su je osnovala šestorica Hrvatskom geografski dosta dobro raspoređenih vinogradara/vinara tada u žiži – Ivan Enjingi (Kutjevo), Anton Katunar (Vrbnik), Vlado Krauthaker (Kutjevo), Zlatan Plenković (Sveta Nedjelja Hvar), Ivo Skaramuča (Pijavičino, Dingač, Pelješac) te Zdjelarević (brodski Stupnik) – pokazivao sklonost za marketing te koji je, čim je u nas krenula barem donekle osmišljena akcija promocije mladog novog vina, spremno izašao na tržište sa svojim etiketama za mlado novo bijelo, ružičasto i crveno vino, eto i dalje razmišlja marketinški dobro: primijetivši da je dosta hrvatskih vinogradara/vinara u stanju proizvesti vrlo dobru kapljicu ali da istodobno veliki broj njih nije dorastao tome da ta vina dolično plasira Zdjela se dosjetio da njima a i sebi, nakon što je ostao bez svojih vinograda i podruma, može uvelike pomoći na način da u dogovoru s tim vinarima oko onoga što nude kao raspoloživo za pregovore izabere, dakako uz odgovarajući naknadu, sirovinu ili poluproizvod od čega bi na temelju sporazuma oko daljnjeg postupanja s tom bazom po Zdjelinim napucima do finalizacije, nastajala vina za robnu marku ZFW. Kako je svojedobno kad se u nas silno pričalo o novome mladom vinu izašao s buteljama s novim mladim vinima u tri verzije pod nazivom Klinke, tako su mu u najnovije vrijeme preokupacija, za razliku od mnogih drugih njegovih kolega koji i dalje preferiraju jednosortnu kapljicu makar ona i ne bila od hrvatskih izvornih sorata, vina od optimalne mješavine raznih domaćih ali i onih dobro prilagođenih introduciranih kultivara na nekome našem prostoru. Zdjela stvar promatra kroz eno-uradak koji bi bio ponajbolji i najkompleksniji (re)prezentant teritorija na kojemu nastaje. Svjestan da postoje različiti ukusi i preferencije, različita financijska stanja potrošača, različite okolnosti te različita jela, Zdjelarević je predvidio  nekoliko profila takvih svojih mješavina, od bazne, lepršave pa uzlazno preko punije i složenije kapljice do one vrlo kompleksne, snažna tijela i za posebno zahtjevne potrošače.  I vrlo je ponosan na svoju sadašnju osnovnu kupažnu liniju Z-light odnosno Z-lagano, u bijeloj, ružičastoj i crvenoj verziji, zamišljenu u grupi laganijih neutralnih prvenstveno osvježavajućih ljetnih vina od najnovije berbe.

– Budućnost vina vidim u mješavinama komplementarnih tipičnih lokalnih autohtonih sorti u nekoliko verzija, od bazne svježije  pa uzlazno do najozbiljnije verzije kao specifičnom i magnetski privlačnom ogledalu kraja odakle dolaze. Uvijek s vinarijom koja mi je poslovni partner napravim po nekoliko varijanti prijedloga za moje vino unutar neke zacrtane kategorije, pa onda do finala brusimo detalje. Tako sam s vinarijom Pavlomir za liniju Z-light bijelo 2019 koristio 70 posto žlahtine i 30 posto malvazije istarske, u Z-light Roséu je cabernet sauvignon iz Erduta, a u Z-light crnome, kompletno iz inoksa, su merlot 50 posto, crljenak 30 i plavac mali 20 posto, svo grožđe je iz Nadina. U posljednje vrijeme naime poprilično surađujem sa Šimom Škauljem, vrlo vrijednim vinogradarom i vinarom iz benkovačkoga kraja. Na sjeveru radim dosta s Vladom Kašnerom iz Kutine. Kako još uvijek imam jedan hektar vinograda u Stupniku, zasađen Cabernet sauvignonom, s Kašnerom sam dogovorio suradnju o tome da to stupničko crno grožđe preradim kod njega, odnjegujem ga također kod njega u bačvama od oko 500 litara zapremnine, te da ga napunim za liniju ZWS ili Zdjelarevic Vinska Selekcija ili Zdjelarević Wine Selection. Bit će ukupno oko 3000 boca što butelja od 0,75 lit što magnuma.  U planu inače imam i još nekoliko regijskih cuvéea u liniji Essence, dakle Zdjelarević Essence Bregovita Hrvatska, Zdjelarević Essence Dalmacija, Zdjelarević Essence Istra, i Zdjelarević Essence Slavonija. Ta su vina na dozrijevanju i trebala bi izaći potkraj ove godine. Špica kuće Zdjelarević  ostala bi linija Nagual, dosad sam imao odličan bijeli Nagual od chardonnaya i sauvignona bijeloga, rađen u suradnji s vinarijom Jasne Antunović u Erdutu, te izvrstan Nagual crni, od cabernet sauvignona otprilike 60 posto i merlota 40 posto. Najnovija varijanta crnoga Naguala  je od grožđa Šime Škaulja iz Nadina i iz berbe 2016, i ona je upravo od nedavno na tržištu. Razmišljanja su i o osnutku nove kompanije s novom, vlastitom vinarijom, ali… o tom potom… – rekao je Davor Zdjelarević, nakon onoga što je dosad prošao kao jedan od protagonista u domaćem vinskome svijetu čini se i te kako osposobljen da rukovodi  svime ovime što radi sada u različitim prostorima na jednom centralnom mjestu….♣

Davor Zdjelarević uz aktualne etikete – Purger’s cuvée, Z-light, ZWS, Nagual crni. Uz njegovu kapljicu i još neku iz hrvatskih podruma, u njegovoj vinoteci Vinoretum u Zagrebu nude se i neke uvozne vinaske etikete posebice šampanjci, zatim maslinova ulja iz Istre, bučino ulje, jaka pića, čokolade i čaše za vino… (suhiucasi)

_______________________________

PORTUGALAC ŠIME ŠKAULJ – Otkako su prije dosta godina stanovnici benkovačkoga kraja odlučili intenzivnije se posvetiti proizvodnji visokokvalitetnoga vina Šime Škaulj ističe se kao jedan od najboljih vinogradara/vinara. Iz sve tješnje suradnje Davora Zdjelarevića sa Škauljem moglo bi izrasti mnogo toga sjajnoga.

Šime Škaulj (Vinfest Benkovac)

Novije vijesti govore o tome kako je, zahvaljujući inicijativi našeg stručnjaka za vinogradarstvo dr. Edija Maletića sa zagrebačkog Agronmskog fakuteta, Škaulj u Nadinskom blatu prošlog proljeća 1,5 hektara terena pretvorio u vinograd sa 4200 loza od kojih ih je šest porijeklom iz Portugala, pet je španjolskih i francuskih a jedna je naš Grk. Dr. Maletić u ovome pothvatu javlja se kao voditelj introdukcijskog procesa. Zamisao o sadnji portugalskih kultivara kod nas u benkovačkome kraju i nekih naših u Portugalu rodila se prije koju godinu kad je uspostavljena suradnja između Grada Benkovca i portugalskog Alenquera. Benkovčani su Portugalcima poslali Plavac mali, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih, a Portugalci su uzvratili s kultivarima Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao) te Vital, Fernao pire i Arinto.

Benkovački kraj mogao bi i te kako profitirati osobito sa sortama Touriga nacional i Touriga franca koje su baza ponajboljih portugalskih crnjaka. Eko-uvjeti u Ravnim kotarima, gdje, koliko čujem, ima još dosta slobodnog prostora za podizanje kvalitetnih vinograda, prikladni su upravo za uzgoj kultivara južnog Mediterana, vidi se to po odličnom syrahu koji već godinama iz svojega vinograda na Korlatu proizvodi Badel 1862. Upada u oči, ovdje, to što je u Portugal poslana viška Vugava i to što je u Nadinskom području zasađen pokusno ali s velikim očekivanjima korčulanski Grk. Pohvala za pokušaj s Grkom u Nadinu, i odmah pitanje: zašto se i u Ravne kotare nije išlo pokusno još i s Vugavom, kad su joj, čini se barem po tome koliko se u našim trgovinama vidi butelja s vinom te sjajne sorte i po tome koliko se uopće u nas i govori o njoj kao adutu nad adutima Visa – Višani na neki način okrenuli leđa!… ◾

_______________________________

Inauguracija 2021

JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

Mediji javnog informiranja i društvene mreže raspisali su se sredinom siječnja o tome kako će se na inauguraciji novog predsjednika SAD Joea Bidena 20. siječnja točiti i hrvatsko vino. U nekim objavljenim prilozima, nastalima zasigurno i na temelju priopćenja Hrvatske gospodarske komore, spominjao se, konkretno, Dingač, u nekima Zinfandel, ali više nego na tome iz kojega podruma je izabran taj crnjak težište se općenito stavljalo na to kako je odabir kapljice Lijepe naše za svečanost u Washingtonu kulminacija višegodišnjjeg uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu.

Benmosche Family Zinfandel, Mrgudić Mare Postup i Bura Dingač

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, naveo je kako nam izvoz Bakhova nektara u SAD raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje i kako je, prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao  iznos od 860.000 dolara i nije ga nimalo narušila korona-kriza. Uvrštenje vina Lijepe naše u svečanost inauguracije novog prvog čovjeka Amerike bit će svakako dodatna odlična promidžba za nas i nova šansa za poboljšanje izvoznih rezultata. Inače SAD su, po Kovačevićevim riječima, peto najveće izvozno tržište za vina Made in Croatia. U Ameriku izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina – više od 80 posto – i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ona koja izvozimo u ostale države. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, a u ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

Pelješki položaj Dingač (Boris Kragić)

Hrvatski izvoz u SAD bilježi solidan i konstantan rast, a promjena vlasti u jednoj od najjačih svjetskih ekonomija mogla bi dati dodatan vjetar u leđa gospodarskim odnosima, rekli su još u HGK.

Autor slika fotograf i dizajner Boris Kragić, koji je bio jedan od rijetkih naših novinara pozvanih svojedobno na otvorenje preuređene Benmoscheove ville Solitudo! (suhiucasi)

Podaci pokazuju da je u 2019. ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Amerikom iznosila 649 milijuna američkih dolara, a od toga je 461 milijun bio naš izvoz (14 posto više nego u 2018. godini). U prvih devet mjeseci 2020. iznos izvoza roba u SAD dosegao je gotovo 370 milijuna američkih dolara, što je povećanje od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

– Vjerujemo da će gospodarska i trgovinska politika nove administracije predsjednika Joea Bidena promijeniti trenutni smjer, i to natrag prema procesu ekonomske globalizacije, suradnje s međunarodnim organizacijama i eventualnom uključivanju u neke nove/stare trgovinske sporazume. Moglo bi se popraviti i trenutno oslabljeno strateško partnerstvo Washingtona i EU, postoji nada da će nova administracija omogućiti stabilnost i predvidljivost odnosa i trgovine EU-a i SAD-a. To bi u konačnici svakako koristilo i Hrvatskoj, odnosno našim tvrtkama koje međunarodno posluju – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodajući kako je dvostruko oporezivanje jedno od gorućih problema ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. – Naše tvrtke u SAD izvoze i značajan broj usluga, tijekom devet mjeseci 2020. ostvareno je prihoda od usluga u iznosu od 152 milijuna eura, a upravo će tvrtkama koje izvoze usluge najviše pomoći potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vjerujemo da će i nova američka administracija uvidjeti važnost ovog Ugovora i čim prije ga potpisati

Još jedna aktualna tema je i ukidanje viza za hrvatske državljane, a Komora je i na rješavanju tog problema surađivala s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj. Prema zadnjim neslužbenim informacijama zadovoljili smo uvjete te se možemo opravdano nadati da će vize uskoro biti ukinute.

Pogled na jedinstveni Dubrovnik (Boris Kragić)

Predsjednik pak Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić rekao je kako je velika stvar to što su za inauguraciju predviđena i hrvatska vina jer to je lijepa promidžba ne samo za vino nego i za Hrvatsku kao turističku zemlju. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u gastro-turističkoj ponudi i Hrvatsku može lijepo brendirati  kao poželjnu eno-gastro destinaciju.

Benmosche Villa Solitudo (Boris Kragić)

Neke na početku ovog priloga spominjane objave o inauguraciji u Washingtonu obznanile su, uz to da je riječ o Dingaču i Zinfandelu, i to da je kao proizvođač izabran podrum Benmosche u vlasništvu istoimene obitelji a za osnutak kojega je zaslužan američki poslovni čovjek iz sektora osiguranja, danas na žalost već pokojni Robert Bob Benmosche koji se, kad je prvi put posjetio Dubrovnik i Pelješac toliko zaljubio u taj dio Lijepe naše da je odmah čvrsto odlučio tu imati svoje utočište i kupio je raskošnu villu Solitudo na dubrovačkom Lapadu. Čvrsto se sprijateljio s obitelji Mrgudić, osobito znane po Postupu Mare, koja mu je rado pritekla u pomoć kod osnutka vinskog posjeda i proizvodnje vina. Kod aktualnog direktora vinarije Benmosche Borisa Mrgudića, sina vinarke Marije-Mare i od do nedavno vrlo istaknutog pelješkog turističkog djelatnika Ante Mrgudića, te nećaka Nike Bure, Marijinoga brata znanoga po sjajnom Dingaču, zanimao sam se za detalje oko vina i berbe/berbi za koje je planirano da se nađu na Bidenovom svečarskom stolu i samo dobio odgovor da je u posljednjoj isporuci Benmosche vina za SAD poslan Zinfandel iz 2013.

Saloni

Inače, logično bi mi bilo i da su za inauguraciju upravo s Pelješca bila izabrana i hrvatska vina posjeda Grgić-vina našeg Miljenka Mikea Grgića, koji već jako dugo živi i radi u Americi i koji se i proslavio u SAD i u svijetu dok je još radio kao enolog u kalifornijskom Chateau Montelena dakle prije nego li je počeo djelovati na sadašnjem imanju Grgich Hills Cellars. Zašto je ovdje Grgić, koji je 1976. na čuvenoj Pariškoj presudi – konfrontaciji burgundijskih i bordoških te kalifornijskih vina, svjetski proslavio po plemenitoj kapljici i SAD, izostavljen ne znam.  ♣

Robert Benmosche u jednom od salona, te, dolje, u društvu s Marijom Mrgudić (Boris Kragić)

______________________________

VIJESTI / NEWS

Otkucaji umirovljenja: Vera Zima

SAMOZATAJNA DAMA i NJENE VELIKE BERBE – Vrijeme nesmiljeno leti, i svako toliko donese okolnosti koje nam čak i bitno promijene način života. Dogodilo se to tako, nedavno, dugogodišnjoj,  domaćim i međunarodnim priznanjima i medaljama obilato nagrađenoj glavnoj enologinji Iločkih podruma Veri Zimi. Stigao joj je trenutak za odlazak u mirovinu! Ali iako više fizički neće biti stalno prisutna kao do sada, u Iločkim podrumima ostaje, zacijelo za stalno, njen duh. Formirala je dobru mladu ekipu u kojoj su enolozi Ivana Raguž te Antonela Knezović i Marko Marko.

Zima u društvu s Jurjem Mihaljevićem, većinskim vlasnikom Iločkih podruma…

Vera Zima iz iločke je obitelji koja je, kao i mnoge druge, imala svoj vinograd i obiteljski podrum, tako da je ljubav prema vinarstvu stjecala još u ranoj mladosti. Po završetku srednje škole uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine.  U Ilok se vraća 1998.

Za sve ono divno što je tijekom života i rada u Iločkim podrumima Lady Vera Zima napravila, za sve one milijune litara vina koje je stvarala i za koje je odgovarala, za sve brojne nagrade koje je osvojila za Iločke podrume, veliko joj hvala od srca!  Naša Vera Zima ostat će upamćena u povijesti hrvatskog vinarstva kao žena koja je svoju profesiju živjela u punom smislu i koja je svoja znanja, iskustvo i emociju tako uspješno prenosila u vina Iločkih podruma, ta su vina uvijek puno više govorila o njoj nego što bi ona sama rekla o sebi. I ne samo to: znanje i iskustvo  nesebično je prenašala i na mlađe naraštaje u svojoj enološkoj ekipi! Prva dama hrvatskog vinarstva među milijunima litara vina znala je odabrati ona posebnih godišta i finalizirati ih u vinska remek-djela. Ističući uvijek da su u vinarstvu uz požrtvovnost, upornost, stručno znanje, iskustvo te, dakako, kvalitetu grožđa i tehnologije, osjećaj za vino i strpljenje ključni čimbenici za dosege visokih dometa i za onaj istinski vrhunski uspjeh. Oduvijek je vjerovala da je upravo emocija vinara tajni čarobni sastojak  bez kojega nijedno vino nije potpuno, da su ljubav, strast i predanost vinara nužni za stvaranje iskrenih i posebnih vina što će ostati zapamćena.

…i s enološkom ekipom koju ostavlja kao svoje nasljednike, slijeva nadesno su Marko Marko, Ivana Raguž, Vera, te Antonela Knezović

Sve te, ali i brojne druge lijepe riječi čule su se u prostorima Iločkih podruma na emocijama vrlo nabijenome dirljivom svečanom ispraćaju Vere Zime u novo životno razdobolje kamo ulazi okićena brojnim lovorikama i mirna jer zna da je za Iločke podrume, u kojima je godinama izgarala, ostavila kompetentnu i vrijednu ekipu što u eno-segentu neće dopustiti potrese.

Pjesma, smijeh, suze, zahvale i zahvalnice, cvijeće, baloni, prigodna torta i, naravno, poneka Velika berba…  Draga Verice, puno zdravlja! ◾

Gault & Millau Slovenija 2021

DEBELUH i REPOVŽ – Znani međunarodni vodič restoranima i eno-gastronomijom Gault & Millau Slovenija predstavio je, zbog pandemije na on-line način, novo svoje izdanje, za 2021. godinu. Dobre vijesti za Juru Tomiča, chefa, sommeliera i voditelja Gostilne Debeluh u Brežicama, hrama fine papice i kapljice koji je inače stekao glas – jednog od najboljih zagrebačkih restorana, stoga što u velikom broju kao goste okuplja sljedbenike gurmanskih poroka upravo iz glavnoga grada Lijepe naše. Debeluhu i Tomiču, na slici sa znanim vinogradarom/vinarom Marjanom Simčičem iz Goriških brda s kojim odlično surađuje i koji mu je došao česitati, dodijeljena je plaketa sa četiri kuharske kapice (toques) i 17/20 bodova!

U susjedstvu je pak komplimente Gault & Millaua vrijedne pažnje primio i Gregor Grega Repovž, chef i sommelier gostilne Repovž iz Sentjaneža. Njemu je Gault & Millau 2021 dodijelio titulu najboljeg sommeliera Slovenije!

Gault & Millau ima dakako i svoje izdanje za Hrvatsku, glavna šefica mu je Ingrid Badurina, znana naša novinarka i organizatorica niza zapaženih eno-gastronomskih manifestacija. Od nje čujem da se promocija hrvatskog izdanja vodiča Gault & Millau 2021 sprema za travanj, u nadi da bi se do tada otvorili ugostiteljski objekti pa da se svečanost priredi uživo, međutim ako to ipak ne bude moguće stvar će se odraditi on-line.◾

Sport i vino

IZBORNIK NE, AMBASADOR DA! – Nakon što je prije nekoliko dana izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar izjavio da daje ostavku, direktoru rukometnog kluba PPD Zagreb Vedranu Šupukoviću prijatelji su veselo govorili kako je sada na njemu red da preuzme momčad, na što bi on samo odmahnuo rukom. Selektor neću biti, ali ambasador da, jer sam kompetentan i već dobro obavljam svoju dužnost, kazao bi Vedran. Našao je sebe u ugodnoj ambasadorskoj ulozi u smislu da kao gurman, pravi šmeker i dobar poznavatelj plemenite kapljice promovira naša vina u svijetu, naime kad u Zagreb na gostovanje dođe neki inozemni rukometni klub on obvezno svoje kolege i čelnike dotičnog kluba odvede na kakvo kušanje finih naših delicija i vrhunskog vina, odnsno kad on sa PPD Zagrebom putuje u inozemstvo svojim kolegama uvijek ponese neku vrhunsku hrvatsku butelju i to ne samo vina nego i maslinova ulja! Bravo, Vedrane!

Vino i likovna umjetnost

Profesor Marin Berovič (zvan inače Marinko jer tata mu je Šibenčanin) s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, enolog, organizator, u Supetru na Braču, bienalnog međunarodnog postdisplomskog studija iz biokemije i biotehnologija, degustator Bakhova nektara ne samo u restoranu nego i na velikim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, a i predsjednik ocjenjivačkog suda na internacionalnom vrednovanju pjenušaca u Londonu – nadareni je likovni umjetnik! Kao motive najčešće bira prizore iz vinorodnih krajeva, dakle krajolike koji su mu najbliži duši. Vrijedi pogledati neke od njegovih najsvježijih uradaka!

Motivi su  Šmartno, akvarel + airbrush na platnu 120 x 70, 2020, te Kojsko, akvarel + airbrush na platnu 100 x 80, 2020…

Prof.Marin Berović kao jedan od predavača na post-diplomskom studiju na Braču, dolje su njegovi slikarski radovi

Jesen u Goriškim brdima

Kojsko

______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2021 – hints to the smart purchase

legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

      – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhine • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • dobro će mu doći još malo vremena u boci• u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, koštićavo, citrusi) • na floralno • vegetalno – umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – svježeg – fino kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  • • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: rhine, • 12   ̊C

Slavonija / Slavonia

(mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVNA  kasna berba 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • poluslatko/semi sweet • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, i uz hranu • i pri meditaciji • u usponu (može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro – svjetlo-žuto  ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo; zrelo svježe – posušeno) • na floralno (cvijeće: suho/bijelo) • med • (biljne) začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet vanilije – na plemenitu plijesan ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – blago sirupasto • okusom slatko ali nimalo naporno slatko – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • slatkog – fino gorkastog – dugačkog  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: kolači s bademom, orasima, zreli tvrdi punomasni sirevi… ) • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux • 12C

(mpc/pp: XL) CHARDONNAY Rosenberg 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: Chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & drvo/wood  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo; orašasto) • na floralno (cvijeće: bijelo) • začine/mirodije, iskazano  s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto  • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   •  čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne • 12-14C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: XXXL) STEYER MARK DIŠEČI TRAMINEC 2015 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aženski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition:  jugo-zapad/south-west • tlo/soil: ilovača, vapnenac • sorta/variety: Traminac mirisavi (Gewurtztraminer) • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: kasna/late ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 3-4 dana/days – na/at  18 – 20 C –  vrenje/fermentation u drvu/in wood, 50% bačve od akacija/accacia barrels &  50 % hrastovi barriquei/oak barriques – kvasci/yeasts: vlastiti/indigenous ones • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs (tonneaux) 500 lit akacija/accacia & barrique 225 lit = 2 godine/years  na finom talogu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  1200  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino s kp  • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno /modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • koncentrirano i kopulentno • tijelom & strukturom potentno • slasnog i, kao dobrom protutežom, sasvim blago fino gorkastog – vrlo dugačkog toplog  završetka • treba ga pričekati da se otvori • obvezno ga trošiti uz krepkiju hranu • vrijedilo bi se s njime susresti ponovno za npr. pet-šest pa i više godina! ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto prema zlaćanome ■ NA NOSU isprva malo zatvoreno, poslije: umjerene jačine – duboko – puno – s notom mineralnoga, očekivana jače iskazana sortnost obično kod traminca prilično izražena aromama voća te ružina cvijeta i nijansama muškata i cimeta ovdje je na početku malo prekrivena drvetom bačve, bouquet se polagano i postupno otvara kako vino stoji u čaši i povećava mu se temperatura • komplicirani miris upućuje na mineralno i blago na macerat, pa na začine (slatkih nijansa, vanilije) • med • tek kasnije izlazi i nota floralnoga (cvijeće: suho) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno. blago kremasto – slasno ali istodobno i prožeto finim nitima slanosti,  kiselost vrlo dobro prati, aromatska svojstva vrlo dobro dolaze do izražaja, jače nego na nosu ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 14-16  ̊C

(mpc/pp: XL) STEYER MARK SAUVIGNON 2018 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 280 m • ekspozicija/exposition; istok, jug/east, and south • tlo/soil: granit-tonalit, lapor/granite, lapor • sorta/variety: Sauvignon blanc • loze stare/vines old: 15 – 25 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: jednokraki guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 2 dana/days na/at 10 – 12 C inoks/stainless steel – fermentacija: 500 lit bačve od akacije/accacia 500 lit barrels • dozrijevanje/maturation: bačve/tonneaux a 500 lit • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino z kp • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno/modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • pikantno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • vrlo prepoznatljivo ali, mada je aromatski vrlo izraženo ne pršti  senzacijama jeftine kategorije i nije nimalo naporno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjereno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo – jabuka; bobičasto –  ogrozd) • na floralno • na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…)/herbalno – umjereno • začine – vrlo dobro uklopljeno • na osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro •  svježeg – slasnog-fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 12 ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!… VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela Vitasović – Teraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

1. Klaudio Tomaz – Tomaz vina, Motovun
2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko Fakin – Fakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grosso ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu c