Archive | Iskustva drugih RSS for this section

SVIJET u CASI Kronika – 01.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama od – 11.11.1992 – since, with you__________

Ekskluzivni hotel Al Hambra u Malom Lošinju, koji je svojom raskošnom atmosferom oduševio goste iz cijelog svijeta, čitatelji časopisa Luxury Lifestyle Magazine uvrstili su u skupinu od deset najboljih hotela Europe! U sklopu prestižne nagrade Readers’ Travel Awards 2020, među najboljima u kategoriji Best hotel in Europe nalazi se i hotel Bellevue *****, još jedan nagrađeni predstavnik brenda Lošinj Hotels & Villas, hotelske grupacije koja je ujedno i jedini hrvatski predstavnik u društvu najboljih europskih hotela. The Luxury Lifestyle Magazine je stručna publikacija za otkrivanje novih luksuznih destinacija, gastronomskih užitaka, ekskluzivnih lokacija te najelitnijih brendova i putnicima iz cijeloga svijeta pruža nadahnuće za istraživanje odredišta i hotela što ih nikad prije nisu posjetili. Readers’ Travel Awards čitateljima daje priliku izdvojiti one turističke objekte koji su ostavili najsnažniji dojam, s ciljem isticanja nenadmašnih dragulja turističke industrije i nagrađivanja izvrsnosti u brojnim kategorijama. Čitatelji su mogli glasati za svoje favorite nakon što je nominacije, u skladu sa strogim kriterijima, pregledala posebna stručna komisija. S lijepom vijesti na kraju 2020. ušli smo eto u novu kalendarsku ali i turističku godinu, 2021. Startala je ohrabrujuće jer počeo se smanjivati broj novozaraženih virusom te s obzirom da lanjska berba grožđa u nas pokazuje visok kvalitativni potencijal za vino i s obzirom na moguću veliku marketinšku korist od posluživanja hrvatskog vina na nedavnoj inauguraciji 46. američkog predsjednika u Washingtonu, pitanje je u kojoj će mjeri život opet ići putevima što smo ih bili naviknuti smatrati normalnima… (Lošinj Hotels & Villas)

_____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vrijeme bilance: NAJBOLJA VINA U 2020 (Hrvatska, Italija, Srbija) ⦁ Sajmovi, festivali, promocije: LAUBA GRAND TASTING, ZAGREB VINO.COM, Le ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Ocjenjivanja vina i maslinova ulja pozivaju: MUNDUS VINI, CHARDONNAY du MONDE, IWSC, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, DECANTER WWA, INTERNATIONAL LONDON OLIVE OIL COMPETITION, BERLON GLOBAL OLIVE OIL COMPETITION, CANADA INERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION  ⦁ Narodni običaji – Vincekovo 2021: ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA ⦁ Inauguracije: JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

VIJESTI/NEWS  Pokucaji umirovljenja: VERA ZIMA ⦁ Gault & Millau Slovenija: DEBELUH i REPOVŽ!

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2021 – BUYING GUIDE

 ______________________________

Vrijeme bilance

NAJBOLJA VINA u 2020

Kraj godine odnosno početak nove godine vrijeme je za objavu bitnih podataka o određenim zbivanjima unutar nekog područja i neke branše u proteklih 12 mjeseci, dakle za prikaz godišnje bilanse iz koje su vidljivi stupnjevi uspješnosti u djelatnostima kroz posljednjih 365 dana i iz kojih je moguće izvući i neke pouke i prognoze za budućnost. Kad je riječ o proizvodima vezanima uz eno-gastronomiju, u ovome slučaju konkretno o vinu, rang-ljestvice uspješnosti moguće je vidjeti na dvama frontovima – kroz objavljenu listu najboljih vina i kroz objavljenu listu najprodavanijih vina.

Kad govorim o listi najboljih vina, mislim na popis uzoraka koji su na temelju meritorno strukovno potkovanih i komercijalno neopterećenih ocjenjivanja putem degustacije naslijepo poredani u redosljedu od prvog na dolje po broju osvojenih bodova, odnosno tome odgovarajućih trofeja obično u obliku broja zlatnih grozdova (od jednoga do maksimalno pet), broja zvjezdica, platinastih, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. U ovome kontekstu stanovitu ulogu igraju i neki postotak logične subjektivnosti kušača, a i stanovita nespremnost nekih proizvođača da daju svoje uzorke na ocjenjivanja. Godina 2020. zbog pandemije i ogrančavajućih mjera zatvorila je vrata sajmovima i festivalima vina i u velikoj je mjeri oskudijevala vinskim prezentacijama… Makar, za listu najboljih vina u nekoj, upravo protekloj godini postoji i glasanje na način da se pred odgovarajuće meritorne institucije odnosno pojedince iz sektora kao osnova postavi lista s već predloženim nazivima i imenima pa se upute pozivi na glasanje, uz ostavljenu mogućnost da se prvopredloženi popis i dopuni. Kad se pak govori o top-ljestvici najprodavanijih etiketa, koja se može u većoj ili manjoj mjeri podudarati s listom kroz godinu najbolje ocijenjenih vina, lako je moguće da će netko odmah, uz primjedbu da svaki potrošač sâm i bez prisile odvaja svotu svojega novca za ono što želi imati na stolu, ustvrditi kako je ta top-ljestvica što počiva na prodaji egzaktna i najbolji pokazatelj vrijednosti nekog uzorka. Međutim to baš i nije tako, naime ne znači uvijek i da je uzorak koji se dobro prodaje i, k tome, prodaje se i po i višoj do i visokoj cijeni, u suštini i adekvatno vrijedan visini svoje prodajne cijene odnosno svoti novca realiziranoj na temelju potražnje za njim kroz zadani period. Naime u moderno doba, kad postoji jedno pravo more ponude, u plasmanu visoki utjecaj ima marketing, koji svojim raznim strategijama daje – nekad s punim pravom ali nekad i, činjenica je: napuhano, dakle manje opravdano – vjetar u leđa proizvodu stručno i pouzdano efikasno usmjeravajući prema njemu pažnju naročito onih lako povodljivih slojeva konzumenata te srednjih i slabijih poznavatelja Bakhova nektara.

O tome koja su se hrvatska vina na međunarodnoj pozornici pokazala uspješnicama u 2020. godini mnogo smo već čitali u medijima javnog informiranja i po društvenim mrežama, u prilozima o osvojenim medaljama na najvećim i najjačim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice poput Decanter World Wine Awardsa, IWSC-a, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, i drugih. Na neka vina ocjenjivana u tijeku protekle godine na raznim instancama u Hrvatskoj ukazivale su također određene domaće publikacije i objave na društvenim mrežama, a ja bih ovdje iznio popis Top-vina Lijepe naše (ona s minimumom osvojenih 90 bodova odnosno četiri zlatna grozda) predstavljena u 2020. u sklopu Potrošačkog putokaza revije SVIJET u ČAŠI, prve publikacije  koja je u Lijepoj našoj uvela – bilo je to 1994. – rubriku Buying Guide sa sustavnim i neovisnim strukovnim vrednovanjem uzoraka Bakhova nektara etiketa prisutnih na hrvatskom tržištu.

Kad ističem strukovno i komercijalno neovisno ocjenjivanje mislim na to da za ocjenjivanja, koja smo, inače, odrađivali u odvojenim prostorima najpoznatijih zagrebačkih ugostiteljskih objekata, nismo nikad tražili naplatu, a uvijek smo nastojali da u komisiji od najmanje pet a najčešće sedam članova dvije trećine budu enolozi (iz proizvodnje), preostalu jednu trećinu činili su istaknuti sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani vinski novinari (odaziv je, iako nije bilo honorara, redovito bio jako dobar), a što se tiče uzoraka osiguravali smo ih za kušanje od nekoliko najvažnijih trgovačkih kuća u nas (MIVA, Vivat Fina Vina, Vrutak, Dobra vina, Vino.hr…, tako smo bili i sigurni da su vina dostupna na tržištu, što je bitno!) u zamjenu za oglas u reviji u vrijednosti darovanih nam etiketa ali, da izbjegnemo bilo kakvu komercijalnu konotaciju i prigovor o pristranosti, i NE uz obvezu da u objavi navedemo poimence koji su nam ocijenjeni uzorci stigli iz koje od tih kuća). Napominjem da se Potrošački putokaz Svijeta u Čaši već godinama u svojim vrednovanjima drži  bodovnih pragova usvojenih (rekao bih: kao najlogičnijih) na velikom međunarodnom vrednovanju plemenite kapljice Mundus Vini u njemačkom Palatinatu (Pfalzu), konkretno za Veliku zlatnu medalju ili Platinastu medalju odnosno za pet zlatnih grozdova Svijeta u Čaši nužno je da vino osvoji najmanje 95 od 100 mogućih bodova, zlato odnosno četiri zlatna grozda u rasponu su od 90 do 94,99 bodova, a srebro odnosno tri zlatna grozda od 85 do 89,99 bodova.

Od onoga što nam je bilo dostupno za kušanje u sklopu Potrošačkog putokaza Svijeta u Čaši u 2020., evo, dakle, izdvojenoga kao najboljeg (četiri i više zlatnih grozdova), po regijama i kategorijama. Moguće je da će biti primjedbi da u ovu listu što slijedi spadaju još neka hrvatska vina, ali,  ponavljam – neki potencijalni laureati iz raznih razloga nisu bili podastrti na kušanje…

Bregoviti sjeverozapad/Croatian Hilly Northwest

pjenušci/sparklings

 –  KORAK brut nature – KORAK

AMFORA 2015 brut nature –  TOMAC; DIPLOMAT extra brut – TOMAC; PAVEL 2016  brut – ŠEMBER; ŠEMBER  brut – ŠEMBER; CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

Plešivička paleta top hrvatskih perlica 2020 (suhiucasi)

mirno bijelo/still white

–  CHARDONNAY 2017 njega na kvascu/sur lie – KORAK;  TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC

RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAK; CHARDONNAY 2018 – TOMAC; SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC; SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK

–   SAUVIGNON 2012 Primus – BOLFAN VINSKI VRH;  SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ;  GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ

mirno crveno/still rouge

 –  PINOT CRNI 2017 Cimbuščak stari trsiKORAK

 PINOT NOIR 2017 PrimusBOLFAN VINSKI VRH; PINOT CRNI Vučjak MMXVIIIŠEMBER; PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN(dić)

predikatno/Prädikatswein

–  CHARDONNAY 2014 ice wine – BODREN

Dalmacija & Dalmatia

mirno bijelo/still white

GRK 2017 Defora sur lie, Korčula – BIRE

mirno crveno/still rouge

PEPELJUH PLAVAC MALI 2017, Pelješac – MARKUS; DI-MARE CUVÉE 2017, Pelješac – PETAR MATKOVIĆ

DINGAČ 2018, Pelješac – KIRIDŽIJA; KORLAT SUPREME 2013, Benkovac – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

 –  DINGAČ 2017, Pelješac – KIRIDŽIJA; DINGAČ 2016 klasiko, Pelješac – BURA; PLAVAC MALI 2017, Pelješac – GRGIĆ;  PRIMUS 2016 plavac mali, Komarna– RIZMAN; POSTUP MARE 2017, Pelješac – MRGUDIĆ; PLAVAC IVAN DOLAC 2011, Hvar – BADEL 1862; DINGAČ 2015, Pelješac – BENMOSCHÉ FAMILY ESTATE

Istra & Hrvatsko primorje /Istria & Quarnaro

pjenušci/sparklings

MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

Najbolji istarski mjehurici (suhiucasi)

MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

mirno  crveno/still rouge

   – SANTA ELENA 2017 crveno – IPŠA

PUNTA GRECA MERLOT 2016 reserva limited edition – MEDEA; BOŠKINAC CUVEE 2015, Pag – BOŠKINAC

Slavonija/Slavonia

predikatno/Prädikatswein

TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica/TBA, Ilok  – ILOČKI PODRUMI

mirno  bijelo/still white

VENJE BIJELO 2010 kasna berba barrique, Kutjevo – ENJINGI; GRAŠEVINA 2015 kasna berba, Kutjevo – ENJINGI

GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  – PERAK; GRAŠEVINA 2018 Mitrovac, Kutjevo  –  KRAUTHAKER; CHARDONNAY 2016 Rosenberg, Kutjevo  – KRAUTHAKER

mirno  crveno/still rouge

MERCS 2015 – KRAUTHAKER

______________________________

OSOBA/OSOBNOST GODINE: VELIMIR KORAK

Titula za 2020 svakako ide, s punim pravom, Velimiru Koraku s Plešivice. Rijetkost je da vinar koji u portfelju nudi veći broj etiketa, i to s eno-uradcima različitih žanrova, u nekom zadanom vremenu ima a ma baš sva vina na maksimalnom stupnju kakvoće. Kod Velimira Koraka to je eto slučaj upravo s vinima koja je na tržište pustio u tijeku 2020. godine. Bijeli i ružičasti pjenušac, klasična bijela suha vina od Sauvignona, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya, pa macerirano jantarno vino, crni pinot…  K tome, u 2020. Korak je napravio i bitan iskorak u ugostiteljstvu i unaprjeđenju vinskog turizma na Plešivici otvorenjem ekskluzivnog restorana u sklopu svog vinskog posjeda.

Velimir Korak Vinska osoba 2020. godine, već je, jednom, proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj, u izboru što gaje svojedobno organizirala revija Svijet u čaši (suhiucasi)

Pobrinuo se, Velimir, sa suprugom Mirjanom, i za to da ostavi vrijedno naslijeđe – jednog sina, konkretno Josipa, već s dugačkim stažom u obiteljskom vinogradu i podrumu ali i s nedavno stečenom fakultetskom diplomom enologa i s u inozemnim vinarijama obavljenom praksom kao svojega nastavljača, te starijeg sina Bernarda kao gospodara restoranske kuhinje, s dugogodišnjim iskustvom u kulinarstvu doma uz mamu i uz odličnu baku od kojih je učio o tradicijskim jelima svojega kraja te s dugogodišnjim naukovanjem u reprezentativnim svjetski znanim inozemnim restoranima kod zvjezdanih chefova uz koje je stjecao spoznaje o modernoj kuhinji. Priču zaokružuje kćerka Vera koja se okrenula marketinškim aktivnostima

Obitelj Korak u svom vinskom podrumu na Plešivici: chef Bernard, mama Mirjana, tata Velimir, kćerka Vera i mlađi sin Josip (Mario Kučera)

Velimir Korak startao je, kako to obično biva na selu, u obiteljskom vinogradu uz svoje roditelje. Kad je došlo vrijeme za to, upisao je studij na Agronomskom fakultetu i potom se zaposlio kao enolog u lokalnoj vinarskoj zadruzi. A onda, kad su se u nas stvorile okolnosti za procvat privatnog poduzetnitšva, vrlo vjerojatno i on pod utjecajem vrijednog tadašnjeg jaskanskog enologa i pedagoga Franje Jambrovića (inače Međimurca, i brata od poznatijeg Ivana koji je dizao Kutjevo, zatim brata Jambrovića tada aktivnnog u kombinatu Jasinje i brata Jambrovića koji je u rodnom Međimurju krenuo kao samostalni proizvođač), ali i potaknut početnim uspjesima Zvonimira Tomca kao Jambrovićeva pulena, odlučuje se za samostalnu karijeru u enološkom sektoru, i tada je od korektnog odrađivača radova u tzv. društvenom podrumu počeo razvoj umjetnika na obiteljskom gospodarstvu… Velimir Korak hrvatski je primjer onoga što su u Mađarskoj napravili legendarni Isztvan Szepsy iz Tokaja i isto tako legendarni Ede Tiffan iz vinogorja Villany u prvom nam susjedstvu. ◾

Ekskluzivni gourmet-restoran Korak i, na slici dolje, susjedni vanjski prostor gdje se u debeloj hladovini stabala mogu primiti gosti na proljeće te u ljetnim vrućinama (suhiucasi)

_______________________________

NAJPRODAVANIJE HRVATSKE BUTELJE u 2020

Evo i prikaza stanja na našem tržištu, preciznije plasmana pjenušaca i mirnih vina u buteljama hrvatskih proizvođača u 2020. godini. Zamolio sam neke od najznačajnijih hrvatskih distributera vina – a to su primjerice: Vrutak, Alca, MIVA, Vivat Fina Vina, Roto Dinamic, te neke manje distributere – za popise u prošloj godini najprodanijih hrvatskih etiketa 0,75 lit i unutar navedenih kategorija, nakon dobivenih povratnih informacija zbrojem, iz priloženih tablica, broja spomena pojedinih naslova i pregledom redosljedâ po kojima su trgovci naveli vina u odgovorima u spomenutim grupama ispalo je sljedeće:

pjenušci – Top

MILLENIUM ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac ; DIPLOMAT ZOI PLEŠIVICA extra brut – Tomac; ROSÉ ZOI PLEŠIVICA brut – Tomac; MISAL PRESTIGE extra brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE BLANCS brut – Misal Peršurić; MISAL BLANC DE NOIRS brut – Misal Peršurić;  ŠEMBER ROSÉ vrhunsko  brut-  Šember ;  ŠEMBER bijeli brut vrhunsko – Šember; GODIMENT ZOI BRAČ brut nature – Stina; MENEGHETTI vrhunsko brut – Meneghetti

Kao dosta tražene pjenušce distributeri su još spomenuli:

Barun Manzoni elegance extra brut, te Grk DeFora 2019 od Birea

POY SELECTED brut – Mladina; MAXIMO brut vrhunsko – Kutjevo d.d;  CENTURION GOLD brut – Bolfan Vinski vrh;  SENATOR Muškat vrhunsko brut – Cattunar; MEDEA brut – Medea; SIBON brut – Sibon;  BARUN Le ROSE brut – Barundić; THREE STARS brut – Jagunić; LUNA extra brut – Domaine Koquelicot; BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – Barundić;  PET NAT TERAN – Veralda; KONTEMPO zero – Domaine Koquelicot;  COLETTI BLANC nature – Kolarić;  KORAK brut nature – Korak; PERLA ROSÉ brut – LagunaVina

bijelo mirno

Izvrsna Graševina de Gotho 2018 od Kutjeva d.d.

GRAŠEVINA 2019 ZOI suho – Adžić; MAVAZIJA 2019  ZOI suho – Coronica;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Benvenuti;  MALVAZIJA 2019  vrhunsko suho – Fakin ;  MALVAZIJA 2019 ZOI suho – Kozlović;  VALLE (Malvazija + Sauvignon blanc) 2019 ZOI suho – Kozlović;  MUŠKAT ŽUTI 2019 poluslatko – Kunčić ;  MUŠKAT MOMJANSKI 2019 ZOI poluslatko – Kozlović;  ZLATNA ŽLAHTINA 2019 suho – PZ Vrbnik ; GRAŠEVINA De GOTHO 2018 suho, vrhunsko – Kutjevo dd;  CHARDONNAY ROSENBERG 2018, ZOI Kutjevo, suho – Krauthaker; POŠIP INTRADA 2019 – Krajančić; GRK 2019 –Bire; MALVAZIJA 2019 – Radovan; GRAŠEVINA MITROVAC 2018 – Krauthaker, VENJE BIJELO 2006, 2008, 2010 – Enjingi

Ostala bijela vina koja su u 2020. također bila dosta tražena:

MALVAZIJA 2019 suho –Meneghetti;  ŽLAHTINA 2019 ZOI suho – Toljanić; POŠIP 2019 vrhunsko suho – PZ Pošip Čara;  GRAŠEVINA 2019 kvaliteno suho – Buhač;  MALVAZIJA KABOLA 2019 kvaltetno suho – Markežić Kabola; MUŠKAT ŽUTI 2019 kvalitetno poluslatko – Prodan; GRAŠEVINA PANNONIUM 2019 suho – Josić; MALVAZIJA 2019 – Medea; POŠIP 2019 vrhunski – Nerica;  CHARDONNAY 2019 – Medea;  POŠIP STINA 2019 – Jako Vino;  G TOČKA BIJELA 2019 – Galić; SAUVIGNON 2019 – Galić; GRK 2019 – Radovanović; MALVAZIJA ALBA  2019 – Matošević; MALVAZIJA 2019 – Laguna vina

rosé

ROSÉ 2019 suho – Galić; ROSÉ CUVÉE 45,3 PARALELA 2019 suho – Krauthaker; ROSÉ PREMIUM 2019 ZOI Kutjevo, suho – Kutjevo d.d.;  DEA PANNON ROSÉ  2019 poluslatko – Josić; ROSÉ 2019 poluslatko – Iuris; ROSÉ DINGAČ 2018 suho – Saint Heels;  ROSÉ  2019 poluslatko – Buhač;  ROSÉ FLAMINIO  (Teran)  2019 suho – Tomaz ;  9  ROSÉ 2019 – Medea

Kao nešto traženija ružičasta mirna vina spomenuta su još i ova:

ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2019 polusuho – Prodan; ROSÉ  2018 – Benvenuti; ROSÉ 2019  polusuho – Ivan Katunar;  ROSÉ 2018 suho – Boškinac; ROSÉ VINTAGE PLAVAC MALI 2019  – Terra Madre;  ROSÉ TEUTA 2019 – Prović; ROSÉ 2019  suho – Antunović;  ROSÉ OPOLO NOBILE  2019 suho – Tomić;  ROSÉ 2019 –Korta Kataina

Butelje Korlata Supreme iz 2013 i Syrah 2016 od Badela 1862

crno

DINGAČ 2016 ZOI vrhunsko suho – Matuško ;  CUVÉE  CICONIA NIGRA 2019 vrhunsko suho – Josić; STINA PLAVAC MALI 2015  barrique  ZOI – Jako vino; SYRAH KORLAT BENKOVAC 2016 vrhunsko  suho  – Badel 1862;  CABERNET SAUVIGNON  KORLAT  2016 vrhunsko suho – Badel 1862;  MERLOT KORLAT BOUTIQUE  2017 vrhunsko  – Badel 1862; MERLOT 2017 vrhunsko suho – Buhač;  ZLATAN PLAVAC 2013 GRAND SELECT vrhunsko suho – Zlatan otok Plenković;  PLAVAC  MALI  2017 ZOI Pelješac, suho – Grgić-vina; PUNTA GRECA  2016 – Medea; MENEGHETTI CRVENO (M+CS+CF) 2015  vrhunsko suho – Meneghetti

Ostala crna za kojima je bila nešto  jača potražnja u 2020

PLAVAC 2018 suho – Antunović; PLAVAC MALI ZENITH 2018 vrhunsko suho – Antunović; RISERVA R6 2017 kvalitetno suho – Bibich; KARIZMA 2017 – Petrač;  BOGONDON BRAČ 2018 ZOI suho – Stina; DINGAČ ROYAL  SELECTION BQ 2009 vrhunsko suho – Matuško; MERLOT 2018 – Medea;  CABERNET SAUVIGNON  2018 – Medea; PLAVAC  2016 kv. suho – Tomić;  CRNI CUVÉE  2016 – Boškinac;  DINGAČ 2005 s personaliziranom privjesnicom od maslinova drveta – Madirazza ♣

“Opasni” bajkerski duo: Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu i Zdenko Šember iz Donjih Pavlovčana kod Jastrebarskoga: prvi na tržištu jak s Dingačem, a drugi hvaljen po pjenušcima

________________________________

ITALIJA

Pogledajmo kako stvari stoje kod naših susjeda, konkretno najprije kod Talijana od kojih sam prije od svih drugih iz vana planiranih za objavu dobio podatke.

Opredijelio sam se za obznanu liste najboljih vina u Italiji za 2020. koju je sastavio i nedavno objavio talijanski portal Winesurf, specijaliziran upravo za ocjenjivanja vina, riječ je o ekipi koju poznajem najmanje petnaestak godina s raznih opsežnih prezentacija vina što ih svake godine jednom u tom obliku a za pojedine kategorije unutar na temeljitim pravilnicima baziranih apelacija kojima pripadaju priređuju talijanske POSLOVNE udruge za vina (Conzorzio per ili del vino… ) nekog teritorija što ga one pokrivaju. Winesurf, valjda jedino (utjecajnije) ocjenjivanje (doduše pretežito talijanskih) vina koje NE naplaćuje svoju degustaciju, stekao je visoku reputaciju kao ocjenjivač vina ne samo po tome što u njegovim kušačkim komisijama rade vrlo iskusni znalci i entuzijasti nego uvelike i stoga što ekipu prati glas neovisnog, strogog i maksimalno moguće objektivnog tijela (jako se pazi ne samo na čistoću i enološku urednost uzorka nego i na to – a što je i te kako važno! – u kojoj se mjeri kroz vino izražavaju sorta i specifičnosti teritorija). Winesurf je dakle neopterećen komercijalnim momentima koji nerijetko znaju dovesti do stanovitih kompromisa iskazanih u višim ocjenama uzorka, u novije vrijeme uočljivih i kod vrlo uvaženih međunarodnih ocjenjivanja vina, naime kod tih nekih ocjenjivanja vidljiva je (valjda kao posljedica bojazni da se ne izgube stečeni postojeći klijenti te iz želje da se privuku novi) već neopravdano znatno podignuta razina ocjena na kušanjima, maltene do mjere da se već ocjena od 85 ili 86 bodova (srebro, tri grozda, tri zvjezdice…) koja treba ukazivati na sasvim dobro vino smatra maltene beznačajnom i da se nazire potreba za nečime o čemu sam svojedobno već pisao a to je da se standardna i u cijelome svijetu usvojena tablica do 100 bodova uskoro nužno pretvori u – tablicu 120 ili 130, ako ne i više bodova!

Ekipa Winesurfa na čelu s voditeljem Carlom Macchijem (sasvim desno, s pogledom u kameru) na djelu, na degustaciji-ocjenjivanju Brunella iz Montalcina u sklopu tradicijske godišnje prezentacije Benvenuto Brunello u Montalcinu (suhiucasi)

Kroz Winesurfova ocjenjivanja u 2020. prošlo je 1403 bijelih talijanskih vina, nekih 500 pjenušaca rađenih klasičnom metodom, te 2296 crnih vina iz 10 vinskih regija na Apeninima i unutar 50 različitih apelacija. Vina su kušana bilo (većinom) na spomenutim godišnjim konzorcijskim prezentacijama novih berbi što su po pravilnicima s 1. siječnjem 2020. stekle dopuštenje za izlazak na tržište, bilo u odgovarajućim prostorima Winesurfa kamo su uzorke dostavili neki od nadležnih konzorcija. Najbolje ocijenjenim uzorcima Winesurf  kao priznanje dodjeljuje Oscara.

U kategoriji bijelih vina od kušanih 1403 uzoraka 116 ih je dosegnulo 86 bodova, a od tih 116 samo 20 ih je dosegnulo i premašilo prag od 90 bodova (zlato).  Najviše naslova Top-vino osvojila je  Furlanija Venecija Julija (Friuli Venezia Giulia), s 33 etikete, slijede Alto Adige (Južni Tirol) s 27 etiketa, Campania s 16 etiketa, Marche s 15, Toscana s osam, Pijemont, Sardinija, Trentino s pet, i Ligurija s dvije etikete.

Što se tiče sorata, najveći broj priznanja primio je Friulano (nekad Furlanski tokaj) – 18 etiketa, slijede Verdicchio s 15 etikta i Sauvignon bijeli s 10 etiketa. Greco, Fiano i Vernaccia di San Gimignano su sa po osam pohvaljenih etiketa.

Najbolja bijela vina Italije 2020, općenito

Friuli Colli Orientali Friulano DOC Nexus 2019 – Valchiarò (93 boda); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC 2019 – Andrea Felici (93); Alto Adige Gewürztraminer DOC Nussbaumer 2018 Tramin Nussbaumer (92); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Vigneto di Tobia 2018 – Col di Corte (92); Alto Adige Gewürztraminer DOC Kleinstein 2019 – Cantina Produttori Bolzano (91); Collio Friulano DOC 2019 – Zorzon (91); Collio Sauvignon DOC Ronco delle Mele 2019Venica (91); Fiano di Avellino DOCG 2018Di Prisco (91); Greco di Tufo DOCG 2018Di Prisco (91); Verdicchio dei Castelli di Jesi Classico Superiore DOC Federico II A.D. 1194 2018Montecappone (91); Vernaccia di Oristano Superiore DOC Juighissa 2009 – Cantina della Vernaccia (91); Vernaccia di San Gimignano DOCG Campo della Pieve 2018 – Il Colombaio di Santa Chiara (91)

Atraktivan prizor vinograda na sjeveru Italije, s područja Trentno i Alto Adige (Winesurf)

Kod crnih vina od ukupno vrednovanih uzoraka Winesurf  je kao Top-vina izdvojio njih desetak posto, točnije 239, ona su dostigla odnosno premašila 86/100 bodova (tri zlatna grozda odnosno zvjezdice), a od tih 239 vina opet desetak posto (28) je bilo onih što su dosegnula i premašila 90 bodova (četiri zlatna grozda odnosno zvjezdice). Po pokrajinama po broju Top-vina očekivano na vrhu su Pijemont i Toscana.

Dakle: Pijemont/Piemonte 75 top-vina, Toscana 70 top-vina, Apulia/Puglia 24 top-vina, Alto Adige (Južni Tirol) 19 top-vina, Veneto 17 top-vina, Sardinija/Sardegna 10 top-vina, Emilia Romagna devet top-vina,  Campania sedam top-vina, Trentino šest top-vina, Ligurija dva top-vina

crno

Kad je riječ o najboljim crnim vinima Italije 2020, onima s 91 i više bodova, na prvom mjestu je Toscana! Redosljed najboljih crvenih vina Italije po Winesurfu je:

Brunello di Montalcino DOCG 2015 – Salvioni-La Cerbaiola 93 boda; slijede Alto Adige Santa Maddalena Classico DOC 2019 – Griesbauerhof (92/100); Barolo DOCG Bricco Boschis 2016 Cavallotto – tenuta Bricco Boschis (92); Gioia del Colle DOC 17 2017 – Polvanera (92); Gioia del Colle Primitivo DOC Riserva Plantamura 2017 – Plantamura (92); Barolo DOCG Lazzairasco 2016 – Guido Porro (91); Cannonau di Sardegna DOC Sartiu 2019 – Giuseppe Sedilesu (91); Castel del Monte DOC Parco Grande 2019 – Agrinatura (91); Salice Salentino DOC 2019 – Masseria Borgo dei Trulli  (91); Brunello di Montalcino DOCG Vecchie Vigne 2015Pacenti Siro (90); Brunello di Montalcino DOCG La Casaccia 2015 – Canalicchio di Sopra (90); Chianti Classico DOCG 2018 – Riecine (90); Chianti Classico DOCG 2018Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG 2017Cinciano (90); Chianti Classico Riserva DOCG Aluigi 2015Le Cinciole (90).

Zimski prizor vinograda za Brunello u Montalcinu, Toscana (Ciacci Piccolomini)

Oni koji malo bolje poznaju talijansku vinsku scenu zacijelo će biti začuđeni zato što na popisu najboljih nema svjetski glasovitih vinskih kuća poput Sassicaije, Ornellaije, Fontodija, Isole e Olena npr. iz Toscane, Roberta Voerzija, Gaje, Elija Grassa, Paola Scavina, Elija Altarea, Bruna Giacose iz Pijemonta, Aloisa Lagedera i Hofstättera iz Južnog Tirola, Elisabette Foradori iz Trentina, Gravnera iz Furlanije… i još nekih drugih. Sve njih upoznao sam, i posjetio u njihovim vinarijama, i zapamtio ih kao sjajne proizvođače. Evo što o njihovu izostanku s popisa Top-vina kažu iz Winesurfa:

Različiti su razlozi zbog kojih na listi Top-vina 2020 Winesurfa nema većeg broja i svjetski glasovitih talijanskih proizvođača vina, kojima inače drugi talijanski a i svjetski vinski vodiči, posebice britanski i američki, redovito dodjeljuju vrlo visoke ocjene što maltene dosižu i nebesku visinu. Winesurf  nema ništa protiv tih proizvođačkih zvijezda, dapače, da one nisu visokoga sjaja ne bi privukle toliku pažnju drugih vinskih vodiča, ali Winesurf nije ni opterećen svjetskom slavom tih nekih vinara pa da bi već samo iz tog razloga slave smatrao nužnime isticati ih.  Ima logike u tome što te vinska zvijezde, kad su već dostigle taj zvjezdani nivo, zaziru od slanja svojih uzoraka na puno raznih strana, pogotovu ako baš nisu sigurne da će na ocjenjivanju proći tako dobro kako zahtijeva njihov već stečeni status. Radije se drže provjerenih institucija i rado surađuju s onima koje su već uvelike hvalile njihove eno-uratke pa su uvjereni da će to one i dalje činiti. S druge strane, te institucije, zbog toga što vinari sa slavnim imenom pokazuju spremnost surađivati s njima i u drugim prilikama tj. kad organiziraju neka vinska događanja, mogu i, po onoj staroj ruka ruku mije…, osjetiti potrebu da prilikom obrade rezultata degustacija na ocjenjivanjima budu, u znak zahvale, nešto dobrohotnije prema tim vinarima. Winesurfu je prvenstveno cilj dati ispravan i vrijedan putokaz čitatelju-potrošaču. Razlika od ocjenjivanja Winesurfa i brojnih drugih međunarodnih ocjenjivanja pa i vrednovanja uzoraka za vinske vodiče je u tome što mi imamo posve drukčiji pristup od tih drugih, koji se već naprosto natječu u privlačenju uzoraka i pri tome se, čak kao s glavnim mottom, na sve strane reklamiraju novim rekordima u broju prikupljenih novih uzoraka svake godine. Mi ne naplaćujemo ocjenjivanje i ne zarađujemo za život od tog ocjenjivanja. Naprosto, ne želimo koketirati s komercijalom. Kad ste opterećeni komercijalom jednostavno morate biti spremni, da biste opstali i poslovno napredovali, činiti i neke ustupke koji nisu ispravni. To među ostalime znači i olabaviti eventualnu početnu strogoću u dodjeli bodova i medalja. Pri ocjenjivanju Winesurfu nije dovoljno da vino bude čisto, uredno, gusto, moderno, naime u vinu treba tražiti i esenciju, tj. kompleksnost kroz koju dovoljno do izražaja dolazi identitet kapljice, a to znači stupanj izričaja sorte i teritorija, dakle, kompletno, terrioirea s kojega uzorak dolazi. U vrijeme razvijenih tehnologija u službi proizvodnje enoloških sredstava što se rabe kao korektori a i pojačivači mirisa, i okusa, te, logično, uz dobru higijenu u podrumu lako je proizvesti vino koje će na današnjim ocjenjivanjima dostići i 85/100 pa i više bodova. A 85 bodova, tri zvjezdice, tri grozda… lijepo su priznanje, govore o vrlo dobrom vinu no sada u novije vrijeme ocjene od 80 do 85 bodova kao ekvivalent brončane medalje odnosno početka srebra više se ne smatraju relevantnima. A u poplavi proizvodnje i ponude sasvim je logično da najveći broj uzoraka koji stignu na ocjenjivanje bude ipak u kategoriji barem korektnoga dakle svakako ispod oficijelnog zlata. I u drugim područjima života zlatni odnosno platinasti sjaj pokrivaju minorni dio ukupne kvantitete nečega. Zamjetno je da razna ocjenjivanja, gdje degustatori, ma kako bili pofesionalni u poslu, ipak u žiriju budu heterogeni po porijeklu, kao i vinski vodiči povećavaju broj dodijeljenih zlatnih i velikih zlatnih odnosno platinastih medalja. U Winsurfu je uhodana ekipa koja dobro poznaje talijansku vinsku stvarnost i koja nije impresionirana Amerikancima bliskom parkerovskom ukusu, mi se ne razbacujemo bodovima, i da bi uzorak od nas dobio 90 i više bodova nije dovoljno da on bude tek tehnološki odlično odrađen, da bude gust, koncentriran i, zahvaljujući dobrim dijelom barriqueu, internacionalnog karaktera. Vino je emocija bitno vezana uz kraj gdje nastaje i stoga je, da bi mu se naklonilo s posebnim štovanjem, nužno da u dovoljnoj mjeri pokazuje originalnost, identitet vezan uz porijeklo. Lako je moguće da neke vrlo poznate proizvođačke kuće koje svakako pucaju na golemo američko tržište izbjegavaju svoje uzorke povjeriti nama na degustaciju da ne bi ostale na nekoj, po njima, bodovno slabijoj ocjeni. Upozoravamo: to malo-pomalo podizanje opće razine ocjene i broja medalja visokoga sjaja na brojnim svjetskim ocjenjivanjima donijet će veliki problem, naime moglo bi rezultirati raspadom aktualne 100-bodovne skale, tj. maksimalni zbroj bodova po rubrikama na ocjenjivačkim listiću morat će se od optimalne stotke povisiti na možda i 150 bodova…

Među kultne proizvođače Brunella u Montalcinu spadaju i kuće Casanova di Neri Giacoma Nerija i Ciacci Piccolomini d’Aragona Paola Bianchinija. Berbu 2016. koja inače, po pravilniku Konzorcija za Brunello na tržište smije tek s 1. siječnjem u četvrtoj godini nakon trganja, ocijenili su, posebno oduševljeni njome, s vrlo visokim ocjenama čak i do 100 bodova neki sommelieri i vinski pisci kušači za glasovite svjetske vinske vodiče pretežito s američkim predznakom, primjerice riječ je o Jamesu Sucklingu, znanome još iz Wine Spectatora, te Moniki Larner koja radi za Wine Adcocate Roberta Parkera, osobe koja je svojim svojedobnim velikim utjecajem odgovorna za to što se po cijelome svijetu proširilo uvjerenje da su najbolji eno-uradci snažno nabildana vina dozrijevana u barriqueu s jačim palenjem dužica, dakle s intenzivnim aromama drva, prženoga, kave i čokolade, slatkih začina-mirodija kao vanilije, cimeta… Talijan Luca Gardini najavio je – vidi sliku! – 110 cum Laude!..

Zvijezde brunella – Giacomo Neri, posjed Casanova di Neri, te Paolo Bianchini, Ciacci Piccolomini d’Aragona (Consorzio Brunello)

_______________________________

DRVO ILI BEZ DRVETA, DAKLE SAMO INOKS? – Drvo ili bez drveta, dakle samo inoks? Za ozbiljna vina drvo, svakako! Drvo za razliku od inoksa ima stanovitu poroznost koja omogućuje prodor kisika u bačvu i do vina, zahvaljujući toj (prirodnoj) mikrooksigenaciji kapljica ljepše sazrijeva. U manjoj bačvi vino dozrijeva brže nego u velikoj. Uz hrastovinu, za vino se zna rabiti i bagrem i dud. Hrastovina, kao aromatski relativno najneutralnija, zacijelo je najpouzdanija jer koristi se posvuda, te u najvećem opsegu. Gušći kitnjak (sporije, kvalitetnije zrenje) ima više pristalica nego lužnjak. Nužno je znati odabrati dio od hrastova debla prikladan za dužicu za kvalitetnu bačvu, potom je dužice, prije nego li se krene sa sklapanjem bačve, potrebno kroz tri godine sezonirati odnosno držati na otvorenome kroz sva godišnja doba da se drvo riješi sastojaka koji nisu poželjni u vinu. Da bi se složila bačva dužice, da se saviju, treba zagrijati, bačvari to rade uz otvorenu vatru. Primijetilo se da već u dužici koja nije podvrgnuta termičkoj obradi čuče arome kokosova oraha i vanilije, ali s vremenom primijećeno je i to da se različitim intenzitetima palenja – postoje lagano, srednje i jače – te, jedva naznačene arome originalno nazočne u drvu mogu pojačati na nekoliko nivoa, do vrlo vrlo izraženih, čak napadnih. Tako se, ovisno o intenzitetu palenja, može postići to da se u dužici razviju pikantne arome prženog kruha, prženog badema, papra, vanilije, cimeta… Pojedini vinari odlučuju se za uporabu bačava (bačvica) s jače tostiranim dužicama da vino učine što komercijalnijime, znači lakšim za prodaju. Na ruku upravo takvim vinarima svojedobno su uvelike išli vinski kritičari uglavnom američkog porijekla a koji su u svojim recenzijama favorizirali alkoholom nabildana i tostiranjem dužica poprilično mirodijama što vuku na slatko začinjena vina, srećom ta moda ipak u posljednje vrijeme jenjava, ali i ne prestaje, naime znanstveno je dokazano da je slatkoća veliki mamac za jezik… ◾

______________________________

            Najprodavaniji! Podaci o prodaji vina u Italiji prikupljeni su ulavnom od raznih portala koji se bave plasmanom vina preko Inerneta, ovdje svakako valja napomenuti da se baš preko interneta u posljednje vrijeme otkako hara Corona plasman plemenite kapljice, i to one skuplje, naprosto rasplamsao. Talijani su dobro prošli na međunarodnom tržištu zato što u mnogim zemljama, poput, osobito u SAD gdje je predsjednik Trump prijetio porezima baš i na njihovo vino te u Velikoj Britaniji uz koju se strahovalo od visokih nameta na europsku kapljicu s obzirom na Brexit, porez na talijanski Bakhov nektar nije uveden. Vivino https://www.vivino.com/ bilježi kao portal najviše posjećene stranice od strane ljubitelja vina, navodno ih je više milijuna na svim stranama svijeta. Vivino nudi preko svojega portala etikete iz 239.433 podruma svijeta, od čega ih je 38.944 iz Italije.

Po dostupnim podacima, najveća jagma kod talijanskih vina vlada za onima iz Toscane. Vivino je izašao s rang-listom najtraženijih vina svrstanih u grupe po prodajnoj cijeni, primjerice do 15 eura za butelju, od 15 do 30 eura, od 30 do 50 eura i onima iznad 50 eura po boci.

U kategoriji od 15 do 30 eura najprodavanije etikete s Apeninskog poluotoka su Cinque Autoctoni od Farnesea, Bruciato 2018 Tenute Guado al Tasso (Antinori), Il Gigino 2016 podruma Barbanera, Amarone 2017 Moscheta Nera grupacije Centoterre, Amarone 2017 Oltre, pa Cervaro della Sala 2018 od Castella della Sala (Antinori), Mille e Una Notte 2016 Donnafugate, Franciacorta Satèn 2015 od Bellaviste, a od onih iznad 50 eura za bocu  su Sassicaia 2017 Tenute San Guido, il Bolgheri Superiore 2017  Tenute Guado al Tasso (opet Antinori!), Valpolicella Classico Superiore 2012 kultnog posjeda Giuseppe Quintarelli, il Trento doc Giulio Ferrari Riserva del Fondatore 2008 od Ferrarija, te San Leonardo 2015 Tenute San Leonardo iz Trentina (Svijet u Čaši imao je krajem prošle godine na ocjenjivanju upravo vino San Leonardo 2015, rezultat: pet grozdova).

Kod potrošača očito, barem po izvještajima o plasmanu vina, jako dobro kotira vinski podrum Tenute San Leonardo iz Trentina. Na slici su vlasnici markizi Carlo Guerrieri Gonzaga i sin mu Anselmo, s bocama s etiketom-perjanicom vina Tenuta San Leonardo

_______________________________

LIV-EX THE FINE WINE MARKET – Londonski Liv-ex (The London International Vintners Exchange) prodavaonica je vina na globalnom nivou. Tvrtka LIV-EX THE FINE WINE MARKET – https://www.liv-ex.com  pomaže u plasmanu novim vinarima, onima koji su sebi već stvorili neko ime ali smatraju da bi na tržištu mogli prolaziti i bolje, te onima već debelo etabliranima, smisao je klijentu ne tek povećati količinu plasiranih butelja nego postići to da vino konstantno plasira što pametnije, po boljoj cijeni.

Tvrtka Liv ex osnovana je  2000, pokretači su bila dvojica burzovnih mešetara – James Miles i Justin Gibbs kojima se u postupku osnivanja pridružilo još osam subjekata, vizija svih tih 10 članova-osnivača bila je trgovinu finim vinom učiniti transparentnijom, efikasnijom i sigurnom (ne treba zaboraviti da se na tržištu vina općenito nađe puno krivotvorina baš etiketa znanima da se nude po vrlo visokim cijenama). Malo pomalo članstvo se povećavalo, i ono danas obuhvaća više od 500 vinskih kuća od imena i povjerenja iz više od 40 zemalja svijeta, a ukupno se u prometu u ovome trenutku vrti više od 16.000 etiketa. Vinske kuće  uključene u poslovanje imaju uvid u sveobuhvatnu bazu podataka o ponudi, potražnji, cijenama i plaćanju, dostavi, dakle robnom prometu vrijednom više od 80 milijuna funti.

S Angelom Gajom: zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić te Željko Suhadolnik. Desno: Axel Heinz, enlog i direktor proizvodnje u Ornellaiji

Ta kompanija za trgovanje finim vinom s izvrsnim uvidom na tržište godišnje objavljuje Top-100 listu etiketa koje su se u tome svijetu ponude i plasmana  finih vina ustabilile do mjere da su stekle visoku vidljivost na tžištu i snažnu potražnju na međunarodnom tržištu. Upravo je objavljena ta Top-100 ljestvica za 2020. godinu. Finalnom istraživanju popularnosti u 2020. godini podvrgnuto je 8734 vina od 1420 podruma različitih zemalja proizvođača plemenite kapljice. Rezultati za 2020. pokazuju glede potražnje značajan skok uvis talijanskih vina i podruma. Najviše najuspješnijih talijanskih podruma je iz Pijemonta i Toscane. Evo, da ne duljim, najzanimljivijeg dijela s te Top 100 liste, dakako 10 prvoplasiranih:

1 Leroy 2. Leflaive 3. Gaja* 4. Sassicaia 5. Penfolds 6. Ornellaia 7. Dom Perignon 8. Haut-Brion 9. Masseto 10. Louis Roederer (* Angelo Gaja javio je Svijetu u Čaši da njegovo treće mjesto na ovom prestižnom popisu počiva najviše na vinima Sorì San Lorenzo, Barbaresco i Sperss).

Nadao sam se, inače, da ću na toj listi s doista prestižnim svjetskim, daleko najviše francuskim i taijanskim vinskim podrumima, ipak naći i koje  hrvatsko ime i naziv, ali nažalost nisam ih uočio…

Butelje Gaje, Sassicaije i Ornellaije u Hrvatskoj su dostupne u vinotekama Svijet Vina zagrebačkog uvoznika i distributera Acrobat Vina.

______________________________

NAJBOLJE iz SRBIJE 2020

Stjecajem okolnosti SVIJET u ČAŠI nije baš dosad mnogo objavljivao o vinima iz Srbije, pisali smo tek o kapljici i vinskim podrumima što su sudjelovali na sajmovima i eno-gastro festivalima u Lijepoj našoj. Sada je eto prigoda za prilično dobro upoznavanje s Bakhovim nektarom naših istočnih susjeda. Evo ovdje najboljih vina i najboljih vinskih podruma Srbije za 2020. godinu. Objavio ih je, podijeljeno u više kategorija, portal Vino.rs.online magazine. Rezultat  je to, kako je objašnjeno u uvodu objave Vina.rs, zajedničkog napora redakcije Vino.rs i njenih suradnika koji su na zadanu temu proveli opsežnu anketu među vinarima, enolozima, somelijerima i vinskim novinarima. Vino.rs skreće pažnju da su sva spomenuta vina na tržište izašla u posljednjih godinu dana.

Spisak Top-10 kreće s najboljim crnim vinima:

Cabernet Sauvignon Reserve 2017 – Radovanović; 2. Princeps Pinot Noir 2016 – Deurić; 3. Ergo crveno 2017 – Temet; 4. Breg Cabernet Sauvignon 2017 – Doja; 5. Tri Morave rezerva 2017 – Temet; 6. Regent Reserve 2016 – Aleksandrović; 7. Princeps Probus 2016 – Deurić; 8. Breg Prokupac 2017 – Doja; 9. Fabula Lagum 2016 – Chichateau; 10. Prokupac 2017 – Kostić

Pažnju zavrjeđuju još:

Žetva 2017 – Izba Jovanović; Stifler’s Mom 2017 – Erdevik; Momentum Cabernet Sauvignon  2017 – Veritas; No ½ 2017 – Ivanović,;Tri Morave crveno 2018 – Temet; Grand Reserve 2013 – Tri Oraha; Merlot Cabernet Franc 2017 – Lastar; Marlon Delon 2016 – Erdevik; Dionizije 2017 – Jović; Trag 2017 – Despotika; Princeps Merlot 2016 – Deurić;Merlot Terriore 2017 – Jeremić; Onyx crveno 2018 – Cilić; Cabernet-Merlot 2017 – Doja; Kadarka 1880 2019 – Maurer; Sveti Gral 2018 – Botunjac; Cabernet Sauvignon 2018 – Aven

Cabernet Sauvignon Reserva 2017 – Radovanović elegantno je slojevito vino besprijekornog balansa, suptilno integriranog drveta, punog ukusa i s ugodnim zrelim taninima, već sada posve spremno za konzumiranje Dsno: Chi 2016 – Chichateau fermentirao je na divljim kvascima u velikim bačvama od 500 litara od mađarskog hrasta, zatim je dozrijevao u njima godinu dana. Rezultat je opojno, intenzivno i skladno složeno vino koje nudi moćne arome bresaka i marelica u savršenoj proporciji sa zavodljivim aromama karamele i bagremovog meda (vino.rs)

Top 10, bijela vina

Chi 2016 – Chichateau;  2.Ergo belo 2018 – Temet; 3. Trijumf Terroir 2018 – Aleksandrović; 4. Saga 2019 – Bjelica; 5. Onyx 2018 – Cilić; 6. Tri Morave Rezerva belo 2017 – Temet; 7. Sauvignon Blanc S Edicija 2018 – Kovačević; 8. Trijumf Selection 2019 –Aleksandrović; 9. Traminac 2019 – De Lena; 10. Sauvignon Viognier Triangl 2017- Lastar

Iz ovog ili onog razloga, bijela vina Srbije tradicionalno zaostaju za crvenima.  Nemaju uvijek priču koja se pamti. Pa ipak, na vrhu tog bijelog vinskog brijega nalazi se dovoljno zanimljivih vina za potvrdu da srpska vinska scena i u tom segmntu čini značajne korake.

Pažnju zavrjeđuju još:
Trijumf Gold 2019 – Aleksandrović; Valerius 2017 – Imperator; Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; Sonata Icon 2019 – Jeremić; Chardonnay Selekcija 2018 – Radovanović; Credo beli 2018 – Virtus; Bagrina 2019 – Matalj; Morava 2019 – Despotika; Radovan 100% – Tamjanika 2019 – Čokot,; Morava 2019 – Cilić; Chardonnay Terasa 2019 – Matalj; Grašac beli 2019 – Vinum

Top 10, ružičasta vina

Ergo Rosé 2018 – Temet; 2. Rosé Premium 2019 – Vista Hill; 3. Rosé Lena 2019– DeL; 4. Tri Morave Rose 2019 – Temet; 5. Roza Nostra 2019 – Erdevik; 6. Nadia 2018 – Bikicki; 7. Rosé sec 2019 – Vinarija Zvonko Bogdan; 8. Pink Punk 2019- Chichateau; 9. Trijumf Rosé 2018 – Aleksandrović; 10. Nemir 2019 – Despotika

Posljednjih godina svjedoci smo svojevrsne tržišne invazije roséa. To su uglavnom korektna i pitka vina živahnih kiselina, bogata aromama ali ne i pretjerano pamtljiva. Ergo Rosé 2018 Temet predstavlja u tom posljednjem dijelu iznimku. U pitanju je ozbiljna kupaža pinot noira i shiraza koja je poslije šest mjeseci provedenih u barriqeu zadržala odmjerenu svježinu i ugodne kiseline i dosegnula dugu putrastu završnicu u savršenoj harmoniji. Rosé budućnosti, bez mnogo dileme najupečatljiviji primjer svoje vrste u proteklih godinu dana u Srbiji.

Pažnju zavrjeđuju još:

Divlja ruža 2019 – Drašković; Onyx Rose 201 – Cilić; Rosé 2019 – Doja; Rock & Rose 2019 – Matijašević; Edit Rose 201-  Matalj

Top pjenušci

Brut 2016 Blancs – Lastar; 2. Gala 2016- Galot; 3. Tri Morave Penušavo Belo 2018 – Temet; 4. Žuti cvet 2016 – Aleksić

Godina ukojoj je na tržište u Srbiji izašlo vrlo malo novih pjenušaca ostavila je ipak nekoliko njih vrijednih pažnje. Brut 2016 Blanc de Blncs – Lastar, penušavi je prvijenac vinarije iz Levačkog vinogorja napravljen od chardonnaya. tradicionalnom metodom Vino s finim i postojanim perlažom nudi nježne arome ananasa, jabuke i kruške. Svjež i kremast, ukrašen dragocjenim notama brioša, ovaj harmonični i elegantani pjenušac stvara vrhunski užitak (vino.rs)

Top  slatko odnosno poluslatko vino

Crna Tamjanika 2019 – Matalj; 2. Flavius 2017 – Imperator; 3. Slatka suza 2019 – Minić; 4. Sweet Lena 2019 – DeLena; 5. Bonsai Prokupac 2016 – Yotta

Kategorija u kojoj hrvatske i slovenske vinarije osvajaju najviša priznanja na velikim svjetskim takmičenjima, svedena je u Srbiji na nivo statističke greške ili slučajni nalet botritisa u vinogradu. Ipak, Nikola Mladenović Matalj je planski i razložno u Negotinu prije četiri godine uposlio gotovo izgubljenu autohtonu sortu kao projekat slatkog vina, i u tome nesumnjivo uspio. Ovo je drugi put u posljednje četiri godine da osvaja vrh ove kategorije.

Top – crveno vino od autohtone ili novostvorene sorte

Princeps Probus 2016 – Deurić; 2. Breg Prokupac 2017 – Doja; 3. Prokupac 2017 – Kostić;  4. Tri Morave –  Maurer; 6. Sveti Gral 2018 – Botunjac; 7. Prokupac 2018; Aleksandrović; 8. Probus 276 2018 – Deurić; 9. Prokupac 2018 – Grabak; 10. Baš prokupac 2018 – Janko

Prokupac je zbog mnogo čega gospodar skučenog srpskog autohtonog prostora, ali sorta Probus počinje na Fruškoj gori davati rezultate koji ukazuju da bi tu uskoro moglo doći i do bitnih promjena.

Princeps Probus 2016 Deurić ozbiljno je zavodljivo vino koje će vas povesti u mnogim pravcima. Sam pogled na tamnu, ljubičasto-crvenu boju sugerira raskoš i snagu dok vas zasipa snažan voćni miris aronije, trešnje, borovnice i kupine koji se izdiže iznad finih tercijarnih zemljanih nota u pozadini. U ustima vino ostavlja utisak punog tijela i bogate strukture s obiljem baršunatsih tanina utopljenih u slojeve svježeg crvenog voća i začinske note koje se dugo prepliću na jeziku. (vino.rs)

Top – bijelo vino od autohtone ili novostvorene sorte (min. 80 %)

Tri Morave rezerva belo 2017 – Temet; 2. Bagrina 2019 – Matalj; 3. Morava 2019 – Despotika; 4. Radovan 100% Tamjanika 2019 – Čokot; 5. Morava 2019 – Cilić; 6. Grašac Beli 2019 – Vinum; 7. Joakim i Ana 2017 – Vinograd Hopovo;  8. Tamjanika 2018 – Zmajevac; 9. Hysteresis 201- Yotta; 10. Optimus 2019 – Trivanović

Vinarija Temet  tri godine zaredom osvaja ovu kategoriju, što jasno govori o njenoj posvećenosti autohtonim sortama. Tri Morave rezerva belo 2017 napravljeno je od 100% Tamjanike, pri čemu se posebno izdvaja činjenica da je rađeno spontanom fermentacijom, odnosno prirodnim kvascima. Vino je sazrijevalo u srpskom barriqueu deset mjeseci, a zatim još deset u amforama. Time je Temet  stilom i tehnologijom napisao novu stranicu u srpskom vinarstvu Tamjanike!

Pažnju zavrjeđuju još:
Tamjanika 2019 – Lastar; Jagoda 2019 – Botunjac; Sila 2019 – Milanović; Tamjanika 201 – Doja; Tamjanika Experiment 2019 – Čokot; Nesanica 2018 – Tošići; Tri Morave Belo 201 – Temet,; Severna Morava 2018 – Deurić; Smederevka 2019 –  Janko; Neoplanta 2019 – Šijački; Jagoda 2019 – Fragaria

Top  crveno vino iz organske proizvodnje

Prokupac 2017 – Kostić; 2. Kadarka 1880 2019 – Maurer; 3. Kaberne SF 2018 – MV vinarija; 4. Qvintillvs 2017 – Imperator;  5. Pinotte 2016 –Bikicki;  6. Dionizije Potrkanjski 2017 – Jović; 7. Crna Tamjanika 2017 – Bikicki;  8. Gmitar 2017 – Vujić;  9. Indigo 2018 –  Plavinci; 10. Cabernet Franc-Cabernet Sauvignon 2017 – McC

Organska scena u Srbiji raste velikom brzinom, a mala vinarija Kostić iz Prokuplja izdvojila sa kao jedno od najvećih iznenađenja u proteklih godinu i nešto više dana. Razlog je njihov Prokupac 2017, rustikalno vino autentično u svakom segmentu, strukturno, u dobrom balansu i s obiljem crnog voća i začina. Što bi se reklo: Prokupac kakvog ga je Bog dao! (vino.rs)

Top  bijelo vino iz organske proizvodnje

Valerius 2017 – Imperator;  2. Chardonnay Potrkanjski 2019 – Jović; 3. Sremska Zelenika 1919 – Maurer; 4. Rajnski Riesling 2017 – McC;  5. Sfera 2019 – Bikicki

Konkurencija među bijelim organskim vinima u posljedjih 12 mjeseci bila je manja nego godinu dana ranije. Na vrhu se ipak našlo pet zanimljivih i vrlo dobrih vina među kojima se izdvojio rajnski rizling Valerius 2017 najstarije ovdašnje organske vinarije Imperator. Elegantno vino u čijem aromatskom sklopu dominiraju jabuke i cvijeće karakteriziraju ugodna svježina i lijepa mineralnost. Krasi ga i činjenica da je lako razumljivo svakom vinoljupcu, a pri tom je i izuzetno gastronomsko. S nestrpljenjem iščekujemo dan kada će se ostvariti hrabra težnja ljudi iz ove fruškogorske vinarije da svoja vina smjiju označavati i znakom Demeter, kao prva certificirana biodinamička vinarija u Srbiji  (vino.rs)

Top orange (zapravo: jantarno vino)

Orion 201- Bikicki; 2. Tamjanika 2018 – MV vinarija; 4. Fodor 2018 – Maurer; 5. Orange Riesling R Qvevri 2015 – Kovačević; 6. Orange Chardonnay R 2016 – Kovačević; 7. Šardone 2018 – MV vinarija; 8. Uncensored 2018 – Bikicki; 9. 333 Aleksandar – Todorović; 10. Selena 2019 – Plavinci

Top vinarija

Temet; 2. Deurić; 3. Doja; 4. Podrum Radovanović; 5. Chichateau; 6. Erdevik;  7. Aleksandrović;  8. Maurer;  9. Janko;  10. Despotika

Prvi put se dogodilo da neka vinarija ponese naziv najbolje u dvije godine za redom! Vinarija Temet iz Lozovika dominirala je prošle godine ultra premium vinima iz linije Tri Morave rezerva, a slična je situacija i sada. Pored toga, vlasnik vinarije Nebojša Aleksić ušao je u zahtjevnu konverziju svih svojih vinogradi prema organskom uzgoju,  s jasnom vizijom da će mu to, uz forsiranje autohtonih sorti, omogućiti da brend Tri Morave postavi kao ultimativnu referencu za lokalni terroir.

Top  mala vinarija (do 50.000 l)

Chichateau; 2. Maurer; 3. Bikicki; 4. Podrum Čokot; 5. Ivanović; 6. DeLena; 7. Izba Jovanović; 8. Vinum; 9. Trivanović; 10. Aven

Veterani na srpskoj garažnoj vinskoj sceni, vinarija Chichateau (odličan naziv!!!) iz srijemskog sela Šišatovac u pravom smislu je mala velika vinarija Srbije. Šardone Chi 2016 s kojim je Chichateau ove godine osvojio bijeli vrh vinske Srbije, baš kao i crvena kupaža Fabula Lagum 2016 koja se plasirala među 10 najboljih crvenih vina, ali i popularni rosé Pink Punk učvrstili su popularnost tog vinskog podruma. Vinarija koju vode Đorđe Stojšić i Ramazi Inaišvili učinila je puno u širenju vinske kulture među mlađom populacijom koja je njena vina prije desetak godina prva objeručke prihvatila (vino.rs)

Vinarije od kojih se očekuje najveći uspon u 2021

Doja;  2. Janko; 3. Deurić; 4. Erdevik; 5. Virtus

Vinarija Doja, koju vode vrsni poznavalac svjetske vinske scene Goran Todić i njegova supruga Slavica Todić, jedan od vodećih stručnjaka za Prokupac, postala je svojevrsni svjetionik vinsko-vinogradarske obnove topličkog kraja, a njihova premijum linija Breg već sada najavljuje nove vrhunske domete srpskog vinarstva. Tome valja dodati i prelazak ka organskom uzgoju i visoke tehnološke domete u podrumu, što sve zajedno usmjerava ovu vinariju ka samom vrhu vinske Srbije (vino.rs)

Vinska ličnost-osoba godine – prof. dr Slavica Todić (vinarija Doja)

Šef Кatedre za vinogradarstvo na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu prof. dr Slavica Todić jedna je od onih koji su najviše pridonijeli da prokupac postane dominantna tema u vinskim krugovima Srbije. Kako kroz seminare i tekstove, tako i kroz praksu u vinogradu i u podrumu obiteljske vinarije Doja, Prokupac je u Slavici Todić našao stručnog i strasnog zagovornika čiji će rad ostaviti puni trag u godinama što dolaze (vino.rs)

U konkurenciji su bili još: Tanja Đuričić (enolog vinarija Erdevik, Chichateau, Trivanović…); 3. Marko Maličanin (predsjednik Saveza vinara i vinogradara Srbije);  4. Nebojša Aleksić (vlasnik vinarije Temet);  5. Vladan Nikolić (enolog vinarije Aleksandrović ); 6. Milica Ćućuz (enolog vinarije Temet); 7. Mirko Niškanović (enolog vinarije Deurić); 8. Oskar Maurer (vinar); 9. Dejan Živkoski (predsjednik SERSA); 10. Tomislav Ivanović (sajt Vinopedia)

Podrumi koji su dali najveći doprinos vinskom turizmu Srbije

Despotika; 2. Deurić; 3. Vinarija Zvonko Bogdan; 4. Grabak; 5. Matalj; 6. Vinum; 7. Šapat; 8. Temet; 9. Ilić-Nijemčević, 10. Virtus

Moderan vinski objekt pedesetak minuta udaljen od centra Beograda, vinarija Despotika postala je novi svjetionik vinskog turizma u Šumadiji. Prepoznatljiva po vinskom muzeju i neobičnoj skulpturi Marka Kraljevića ispred ulaza, vinarija je ove godine otvorila i luksuzne apartmane namijenjene gostima, a tu su i odličan restoran, degustacijska dvorana, terasa s fantastičnim pogledom, bazen na krovu… (vino.rs)

Najbolja vinska manifestacija u Srbiji 2020

Wine Garden; 2 Dan Prokupca; 3. Wine Jam

Godina u kojoj su zbog zdravstvenog rizika otkazane gotovo sve manifestacije, donijela je tek nekoliko okupljanja na kojima je povod bilo vino. Daleko najviše zanimanja među njima izazvao je Wine Garden u Botaničkoj bašti u Beogradu gdje se tokom dva dana okupilo više od 5.000 posjetilaca koji su uživali u vinu i muzici i za koji se tražila karta više! ♣

_______________________________

SLOVENIJA

U Sloveniji sam za informacije o vinima koja bi se mogla izdvojiti kao najbolje kotirajuća u 2020. godini potražio kod kolega iz tamošnje revije Vino. U odgovoru je stigla isprika da zbog razornog djelovanja covida konketno i u redakciji u ovome trenutku nije bilo moguće uz svoj redovni posao posvetiti se na najtemeljitiji način i stvaranju rang-ljestvica, ipak kao barem nešto za objavu dobio sam sljedeće:

bijela vina

Zeleni silvanec – Marof; Zeleni silvanec 2018 – Albiana; Sauvignon -Branko Furlan; Sauvignon 2018 – Gross; Sauvignon – Edi Simčič; Chardonnay 2019 – Klet Brda Goriška Brda; Motnik Lisičk 2014 – Marjan Simčič; Fojana 2018 – Zaro; Malvazija 2019 – Korenika Moškon; UP 2016 – Ščurek

Kralj Traminca i Sauvignona (marka Exclusive) Danilo Steyer iz – Plitvica, ali ne naših nego slovensko-štajerskih, kod Gornje Radgone

crna

Marof Modra Frankinja – Marof; Modra Frankinja – Šuklje; Merlot terase – Vipava 1894; Modri pinot – Tilia;  A+ 2015 – Klet Brda; Antonius – Santomas

pjenušci

Bjana Brut rose – Bjana; Cuvee prestige – Bjana; Rare – Istenič; Blanc de blanc – Slapšak; Millesime – Medot; Untouched By Light – Radgonske gorice;  Sontia 2017 – Ducal; Zelena 2017 – Marc

_______________________________

CRNA GORA

A što drugo do li vranci od Plantaža 13. jul?

Crnogorski Vranac 2015 Reserve – Plantaže 13. jul; Crnogorski vranac Pro corde 2016 – Plantaže 13. jul; Pro anima bijeli pinot 2018 – Plantaže 13. jul

Plantaže 13. jul za srce i dušu: Reserve i Pro Corde vranac, te Pro Anima bijeli pinot

Zeleno Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi. Crna Gora ima ukupno oko 4400 ha pod trsjem, od toga u vlasništvu Plantaža 13. jul je 2300 ha, dakle nešto više od polovice. Vranca je u sortimentu oko 70 posto

Hangar pretvoren u vinski podrum! Kapacitet čuvanja je 20.000.000 litara vina

_______________________________

Sajmovi, festivali, promocije 2021

        ŠESTI VINART GRAND TASTING – Peti jubilarni Vinart Grand Tasting uspio se u zagrebačkoj dvorani Lauba održati lani, bilo je to 6. i 7. ožujka, taman za dlaku prije nego li su krenule famozne stroge protuepidemijske mjere koje nas još i sada drže kao taoce Corone. Nažalost, 15. jubilarni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade, uobičajeni termin kojega su posljednji petak i subota u studenome, lani je morao biti otkazan. Trenutačno povoljnije okolnosti vezano uz pandemiju daju nam nadu u skorašnje možda i jače olabavljenje mjera te u povratak, makar i, za početak, tek blizu stanja što je bilo do lanjskog nasrtaja Corone po cijeloj Europi, povratak ipak određenim varijantama druženja i donekle približnom broju manifestacija što su nas veselile do predlani i početka lockdowna lani.

Vinart Grand Tasting 2020 – Lauba (Rene Karaman)

         

Saša Špiranec – uskoso s novom Laubom i s novim vinskim vodičem Lijepom našom (Julio Frangen)

Saša Špiranec, dosta šire od državnih granica Lijepe naše i te kako afirmirani zagrebački vinski pisac i kritičar te degustator i direktor zagrebačke tvrtke Vinart, priređivača raznih događanja posvećenih vinu, ovih se dana, rekao bih kao prvi iz svijeta hrvatskog vinskog businessa, javio s potvrdom 30. travnja i 1. svibnja 2021. kao terminom šestog Vinart Grand Tastinga, predviđenog i dalje u za takve manifestacije vrlo prikladnoj dvorani Lauba. Uz program festivalskog tipa u prostranoj Laubi gdje se uvijek okupljao priličan broj proizvođača svaki s po i više etiketa svojih vina, dosad su uoči manifestacije postojale i jednosatne do dvosatne vinske radionice na razne teme (zemlje, vinogorja, sorte, tipovi vina, stilistika…), i tu je za vinska novinare, sommeliere i trgovce bila lijepa prigoda neometano i s dovoljno koncentracije kušati vina, pa, usput, ih i kvalitetno ocijeniti. I ove godine, rekao mi je ovih dana Saša, takve radionice su predviđene, samo neće se odvijati u prostorima kao što je bilo do sada, jer oni su već zauzeti, u ovome trenutku još se definitivno ne zna gdje će one biti i koji će vinari na njima gostovati s kojim vinima, oko svega još traju ragovori i pregovori.   

Vinart je, inače, uz sadržaje u Laubi i zanimljive vinske radionice na temu domaćih i inozemnih vina, uz Grand Tasting organizirao, nakon sajma, i studijska putovanja po hrvatskim vinskim regijama, obično za grupe od po dvadesetak važnih europskih i američkih novinara-pisaca o Bakhovu nektaru, bilo je to dakako u namjeri da se napravi jači korak u međunarodnoj promidžbi hrvatskih vina i u boljem prepoznavanju kakvoće hrvatskih vina i vinara u svijetu. Kako je ove godine zbog covida situacija vrlo delikatna, bez obzira na to što, kaže Špiranec, prošle covidne godine, kad nakon Laube i studijskih putovanja nije bilo dojava-prijava o zarazi nekoga od sudionika i bez obzira na to što je ekipa Vinarta u smislu opreza vezano uz aspekt zdravlja mnogo naučila i stekla i na ovom polju značajna iskustva, pitanje je hoće li biti i ugošćavanja stranih vinskih pisaca i njihovog vođenja po Hrvatskoj. Špiranca osobito zabrinjava financijski aspekt, naime strahuje da mu netko od pozvanih, posebice iz udaljenih zemalja poput SAD, u posljednji trenutak ne otkaže, a avionska karta, koja je vrlo skupa, za dotičnog bude već kupljena…  Ako se okolosti vezano uz covid do sredine travnja značajnije poboljšaju Špiranec bi na Grand Tasting 2021 ipak pozvao manju grupu izabranih stranih novinara koji žive u zemljopisno nam blizim državama, trošak za prijevoz u tome slučaju bio bi osjetno niži a računa se i na to da bi otkaza u posljednjem trenutku bilo znatno manje a možda ih uopće i ne bi bilo.

I još nešto vezano uz Sašu Špiranca, kojega sam telefonom zatekao na Pelješcu, gdje obavlja posljednja kušanja za svoj novi Vinski vodič Hrvatskom kojega planira objaviti u ožujku, najprije na internetu, dok bi se tiskano izdanje u obliku knjige pojavilo, kaže, krajem ove godine.◾

ZAGREB VINO.COM – Što se tiče pak spomenutog Zagreb Vino.coma, očekivanja su da će i on ove godine nastaviti sa svojim programom, i to u uobičajenom terminu, te dostojno i proslaviti značajnu svoju 15. godišnjicu. Pokušao sam od prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala, saznati ostaje li koncepcija u potpunosti po starome ili će ove godine ipak biti nekih novosti, makar u nijansama. Do studenoga ima još dosta vremena, rekao je Dropuljić, koji veli da razmišlja o uvođenju nekih novh detalja, ali da o tome još ne bi pričao, najvažnije je najprije vidjeti kako će se stvar s covidom dalje razvijati da bi se u presudnom trenutku odlučilo kako se prema događanju postaviti.

Prof. Ivan Dropuljić u društvu s glasovitim Stevenom Spurrierom. Imao je, krajem godine predlani, kad su se sreli, neke zamisli da angažira Spurriera za neki prikladan program na Zagreb Vino.comu, ali rokovi nisu tada odgovarali proslavljenom Englezu, poslije nam je doletio virus Corona koji je onda covidom pokorio cijeli svijet, i sad treba čekati neka bolja vremena…

I Zagreb Vino.com ima, kao dodatak festivalskom dijelu, svoje radionice, i to vrlo kvalitetne što se tiče i domaćih i inozemnih vina i vinara koji se tu prezentiraju, međutim one su – zacijelo i zbog toga što Esplanadi nedostaje prostora da ugosti festival oblikom/opsegom takav u kakav se do sada razvio i, istodobno, njegove radionice u punom kapacitetu – evidentno i prema iskazanom interesu posjetitelja za premaleni broj osoba. S druge strane, rekao bih da su radionice u Esplanadi vremenski (iako dovoljno trajne s aspekta stjecanja kvalitetne osnovne informacije!) prekratke za ozbiljnije posvećivanje svakom uzorku posebice s ciljem ozbiljnijeg ocjenjivanja, možda je, nakon punog desetljeća i pol trajanja festivala, došlo vrijeme da Zagreb Vino.com u sklopu priredbe u Esplanadi namjenski otvori u vremenskom radoblju od … do… neki neki manji prostor kao kušaonicu za akreditirane novinare-vinske pisce, sommelijere gdje bi se u miru, neometano od gužve te sjedeći, usredotčeno, moglo degustirati neke tražene i od sommelijera na degustaciju donesene uzorke s proizvođačeva stola na festivalu. Što se tiče radionica, možda bi se moglo uvesti, koji dan uoči ili nakon samog festivala kao popratni dio, dodatna nešto duže trajuća događanja i za specijalizirane novinare i za veći broj druge publike, prikladne da se svaki profesionalno zainteresirani pojedinac može dovoljno duboko koncentrirano (jer očekuje se da se o dojmovima objavljuje u sredstvima javnog informiranja odnosno da sommelijeri u ugostiteljskim objektima ili prodavaonicama vina gdje rade, dakle sve u smislu poboljšanja plasmana) posvetiti svakom uzorku….

I Zagreb Vino.com je neko vrijeme redovito uz svako svoje izdanje organizirao, za domaće i inozemne novinare, studijska putovanja hrvatskim vinorodnim predjelima i obišao  cijelu Lijepu našu, nakon predaha od nekoliko godina možda je opet došlo vrijeme za tako nešto, ali prof. Dropuljić zasad se ne izjašnjava o tome, okolnosti još nisu normalne i ne bi želio ni na koji način riskirati. ◾

Le ANTEPRIME di  TOSCANA  2021 – U ovome izdanju Kronike SVIJET-a u ČAŠI za siječanj 2020 nekoliko se puta spominje velebna desetodnevna godišnja manifestacija Le Anteprime Toscane u organizaciji toskanskih konzorcija za vino koji već desetljećima njome na svom kućnom pragu a za vinske trgovce, ugostitelje i novinare ne samo s Apeninskog poluotoka nego i iz cijeloga svijeta – pozvanih novinara, ugostitelja i trgovaca zna biti i po 200 a i nešto više! – promoviraju svoje etikete što su u toj godini po konzorcijskim pravilnicima stekle pravo na izlazak na tržište. Ovisno o broju podruma i broju etiketa unutar nekog konzorcija određeno je koliko vremena će se dodijeliti svakom konzorciju da primi na kušanje iz Italije i svijeta pozvane goste, nekim konzorcijima dovoljno bude po pola dana do jedan dan a neki najveći poput Chianti Classica i Brunella iz Montalcina sami dobiju po dva, dva i pol dana.

Anteprime di Toscana: Francesco Mazzei iz Castella di Fonterutoli, predsjednik grupe AVITO, Giovanni Manetti, Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico, i Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina (suhiucasi)

Koncept manifestacije je da se kušanje svih uzoraka, neometano sjedeći za stolom u ovećem zasebnom prostoru te uz somelijerski servis, omogući osobama iz faha (proizvodnja, plasman, marketing) koje sve od svakog konzorcija dobiju knjižice-kataloge s popisom svih vinara sudionika i s, uz otisak njegova amblema, navodom njegove adrese kao popisom i vina što ih i u kojoj kategoriji nudi, a ostavljeno je i dovoljno slobodnog prostora za zabilješke o vinu. U susjednoj prostoriji nudi se mogućnost susreta izravno s proizvođačima (vlasnicima, enolozima…) i kušanja uzoraka u društvu s njima. Degustacije počinju ujutro oko devet sati i traju do kasnije popodne s time da je oko 13 sati predviđeno oko sat vremena za ručak za koji se, što se tiče namirnica ali i pripreme jela i servisa, uglavnom brinu proizvođači raznih lokalnih prvorazrednih delicija poput pršuta i drugih mesnih prerađevina, sireva, peciva, maslinova ulja, kolača, te ugostitelji s kojima se organizator oko sudjelovanja dogovori na komercijalnoj bazi ponajviše naslonjenoj na marketing, naime ponuđačima hrane i te kako je stalo tu se pojaviti jer u pozvanim trgovcima i novinarima iz cijeloga svijeta vide odličnu šansu da se lijepo promoviraju, i na međunarodnoj razini. Kasnije popodne na rasporedu budu pressice, neko vrijeme koje gost može iskoristiti za predah ili za posjet vinaru s kojime se o tome sam dogovori, a navečer je u ovećem prikladnom restoranskom ili improviziranom restoranskom prostoru, dakako, večera uz nazočnst domaćih vinara, uvriježilo se da za svakim stolom veličine najčešće za nekih osam do deset osoba, u ulozi domaćina bude po jedan domaći vinar ili ih bude po dva. S obzirom da je prihvatna točka za goste i polazšte natrag prema doma u Firenzi kao značajnom prometnom čvorištu, spavanje je kroz jednu ili dvije noći u tom prekrasnome gradu, ostala spavanja su uz put.

Anteprime di Toscana: prilika za promidžbu i lokalnih specijaliteta (suhiucasi)

Le Anteprime di Toscana dugo godina održavale su se u drugoj polovici veljače, s time se naravno htjelo postići da se uzvanici bitni za plaslman vina na vrijeme kako bi se mogli prirediti za novu turističku sezonu, upoznaju s najnovijim berbama upravo puštenima na tržite. Ove godine, kako obrazlažu Stefania Saccardi, dopredsjednica Regije Toscana inače zadužena za sektor poljoprivrede i Francesco Mazzei, s prestižng posjeda Fonterutoli, i predsjednik AVITO-a (Associaione Vini Toscana), novostvorenog udruženja toskanskih vinskih konzorcija što vina plasiraju pod zaštićenim oznakama DOCG, DOC i IGT, zbog problema s pandemijom manifestacija je odgođena za tri mjeseca, točnije za 14. do 21. svibnja. Anteprime do Toscana obično su počinjale s prezentacijama vina Chianti doc te, potom, Chianti Classico docg u Firenzi, ove godine međutim Firenze i Consorzio Chianti Classico docg 20. I 21. svibnja zatvaraju priredbu.

S obzirom da sam redovito svakog veljače kroz nešto manje od 20 godina neprekidno bio pozivan na Anteprime i nazočio na njima imao sam priliku uvjeriti se kako pojedine robne marke teritorija, naročito vina Brunello iz Montalcina i Chianti Classico te neki supertoskanci u apelaciji IGT  postupno stječu sve veću popularnost na svjetskom tržištu, posebice u Njemačkoj i u SAD, Silvia Fiorentini iz marketinškog sektora Konzorcija za Chianti Classico skrenula mi je sada pažnju na to da su neke etikete eto počele doživljavati sudbinu vina pojedinih glasovitih bordoških chateaua u smislu da su zaredali imitacije i falsifikati, tako da je, uz nastojanje da se još unaprijedi promidžba toskanskog vina u svijetu i upravo i to da se onemoguće falsifikati vina, lani došlo do spajanja toskanskih konzorcija u navedeno zajedničko tijelo AVITO i do uspostave tijesne suradnje i s državnim organizmima za kontrolu i suzbijanje krivotvorina. ♣

Najveća svjetska ocjenjivanja vina debelo startala s lobiranjem za uzorke 2021

MUNDUS VINI – Veliko svjetsko ocjenjivanje vina koje starta prvo u godini je Mundus Vini, u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse u pokrajini Pfalz.  Mundus Vini , koji okuplja godišnje više od 12.000 uzoraka iz cijeloga svijeta i najmanje oko 300 degustatora iz svih krajeva Planeta, podijeljeno je u dva termina – proljetno kušanje odnosno Spring Tasting, koje bude u veljači, i Summer Tasting, na rasporedu potkraj kolovoza-početkom rujna.

Cijena sudjelovanja je 165 € po uzorku, a traži se dostava od po šest butelja po uzorku. Ocjenjivnje počinje 28. veljače. Zadnji datum za registraciju je 10. veljače 2021, očekuje se da uzorci budu poslani najkasnije do 12. veljače 2021.

O podrobnostima može se saznati upitom na e-mail: contact@tastingservice.com(link sends e-mail) i na telefon +49 6321-8908-951 ◾

2021 28. izdanje turnira najboljih chardonnaya svijeta Chardonnay du Monde, u organizaciji francuskog Foruma Enologije I Revije enologa Francuske  ove će godine u Burgundiji biti od 10. do 12. ožujka. Posljednjih godina na ovo vrednovanje prijavljuje se po nešto više od 1000 uzoraka iz više od 40 zemalja svijeta. Ocjenjivača bude nekih 300 iz raznih zemalja, a s eno-pedigreom. Zgodno je spomenuti da organizator i izvan vlastitog stručnoga kruga nudi profesionalcima iz vinskog svijeta mogućnost da budu službeni degustatori, ali, da bi bio siguran da će pridošlice kako treba odraditi posao, uvjet je da uz predočenje dokaza da su involvirani u proizvodnju kapljice odnosno njen marketing i plasman (enolozi, sommelier, vinski trgovci, novinari pisci o vinu) prođu u centru Foruma enologije dvodnevni tečaj i iskažu svoju kompetenciju u kušanju vina, prepoznavanju sorata, opisivanju, ocjenjivanju..

Za, pobliže, vezano uz prijavu, cijene po uzorku, slanje uzoraka kliknuti na www.chardonnay-du-monde.com

IWSC Ocjenjivanje International Wine & Spirit Competition odvijat će se   od 3. do 13. svibnja  2021., a objava rezultata najavljena je za 19. svibnja 2021.

Veronique de Freitas poziva zainteresirane da na dolje označenim linkovima doznaju više o tom vrednovanju uplemenite kapjice i jakih alkoholnih pića:

Jaka alkoholna pića i likeri: https://iwsc.net/files/0002020promopackspirit.pdf

 Vina: https://iwsc.net/files/iwsc-wine-promo-pack-2021.pdf  Veronique također podsjeća da se svi rezultati IWSC 2020 mogu pogledati na web stranici: https://iwsc.net/results/search; tamo je i čitav niz članaka u odjeljku Priče na web mjestu IWSC.net https://iwsc.net/news/wine kao i na našem web mjestu Club Oenologique časopisa PREMIUM: https://cluboenologique.com  i na https://issuu.com/cluboenologique/docs/club_oenologique_issue_6

A ovdje se može pronaći IWSC 2020 video oko kušanja, on daje lijep uvid u IWSC degustaciju: https://www.youtube.com/watch?v=UQ2bSv2ERm8  ◾

– Puno desetljeće nakon gostovanja u Luxembourgu međunarodno ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ponovno će se, i to ove godine, održati u Luxembourgu. Degustacija je predviđena u objektu LuxExpo convention and exhibition centre u poslovnome dijelu Grada Luxembourga. Određeni termin kušanja je od  21. do 23. svibnja 2021.  Odlučeno je da se ružičasta vina degustiraju odvojeno, i to u gradu l’Aquila u talijanskoj regiji Abruzzo, ovo kušanje je na neki način uvod u ovogodišnju manifestaciju, a bit će od 4. do 6. ožujka.

Oni koji redovito prate Concours Mondial de Bruxelles sigurno će se prisjetiti lanjske informacije o ovogodišnjem izdanju C.M.B-a naime nakon ocjenjivanja 2020. bilo je službeno objavljeno da Cncours Monduial de Bruxelles The United Nations od Fine Wines 2021. seli van Europe, po drugi put u Kinu – jednom je već održan u dijelu Pekinga a sad je trebao biti u Yinchuanu (Ningxia), međutim zbog još uvijek aktualnog globalnog haranja corona-virusne pandemije naknadno je odlučeno da CMB ostane u Europi, dakle u Luxembourgu. Ako se stanje s vremenom dovoljno stabilizira CMB bi u kineski Yinchuan pošao u 2022.

Za podrobne obavijesti o Concours Mondialu de Bruxelles 2021 pogledati na link:: www.concoursmondial.com  

DECANTER WORLD WINE AWARDS Decanterovo ocjenjivanje vina u Londonu, 18. po redu, jedno je od najvećih takvih vinskih natjecanja u svijetu, ako ne i najveće. Veliki odjek na globalnoj razini dobivaju medalje osvojene na tom vrednovanju, iza kojega stoji valjda najčitanija i na Zemlji najutjecajnija vinska revija Decanter, raširena po svim tržištima našegplaneta. Hrvatska u posljednjim godinama na DecanteruWWA osvaja dosta medalja i to i vrlo visokog sjaja. Odličja objavljena na internetskim stranicama DWWA zacijelo u određenoj mjeri mogu koristiti skupnoj internacionanoj promidžbi hrvatskoga vina a i Hrvatske kao turističke zemlje s vrlo dobrom eno-gastro ponudom. Samo, dakako, ipak je stvar puno jača kad se popis trofeja uz određena objašnjenja i dobre fotografije kao ilustracije nađe i u tiskanom izdanju revije, no s obzirom da na ocjenjivanje iz niza zemalja stižu uzorci i dosta njih bude i nagrađeno u časopis dakako nije moguće svaki put uvrstiti opširnije priloge o svakoj zemlji, međutim zacijelo postoje načini da se to učini barem svako toliko, s druge strane na svakome je dobitniku i pojedinačno da se nakon osvojenog trofeja na odgovarajući način i sâm pobrine i snađe da dobiveno odličje poslije bude popraćeno i prikladnim komercijalnim uspjehom na tržištu.

Evo datuma koje DWWA najavljuje vezano uz kušanje i ocjenjivanje vina i objavu rezultata.

DWWA 2021 ocjenjivanje & rezultati :  Od 14. do 23. lipnja 2021 = DWWA opće ocjenjivanje , a DWWA dodatno ocjenjivanje za Platinastu medalju i za titulu Best in Show : od 25. do 30. lipnja 2012;  DWWA 2021 objava rezultata: 7. srpnja 2021.

Za opširnije informacije pogledati na awards@decanter.com i na DWWA 2021 dates & prices   

________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA – sir, ulje, vino…

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

_______________________________

Maslinovo ulje pod lupom

ZELENO ZLATO OD OLIVE, ULIKE, ULJKE, OLJKE

Kreću i velika međunarodna ocjenjivanja maslinova ulja, zelenog zlata od olive kako joj kažu vani, uljke i ulike te masline kako joj kažemo mi, oljke kako joj kažu Slovenci.                                                                                                                                                                                                      Među najvećim ocjenjivačkim platformama za maslinovo ulje na svijetu su rimski Flos Olei koji je u posljednjim godinama podijelio niz medalja najvišeg sjaja upravo hrvatskim proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, pa London International Olive Oil Competition, Berlin Global Olive Oil Award, ali i Canada International Olive Oil Competition CIOOC, ovih dana stigli su od njih pozivi za prijavu uzoraka.

Ocjenjjivanje Berlin GOOA (Global Olive Oil Awards) predviđeno je za 12. do 18. travnja 2021. Nakon ocjenjivanja organizator izdaje vodič maslinovih ulja Elite Oliveoils, svojevrsni potrošački putokaz u kojemu prezentira ulja i proizvođače što osvoje medalje najjačeg sjaja. Ulja se ocjenjuju i nagrađuju po kategorijama: maslinovo ulje konvencionalne proizvodnje, maslinovo ulje iz organske produkcije, aromatizirano ulje, ulje s visokom razinom polifenola. Cijena za prvi prijavljeni uzorak je 250 €, a za ostale, eventualno još do njih pet, je 145 € po etiketi. ◾

LIOOC – Londonsko međunarodno ocjenjivanje maslinovog ulja, koje za sebe kaže da je najveće na svijetu, bit će od 12. do 14. svibnja 2021. Cijena po uzorku je 220 funti za sudionike izvan Velike Britanije, a 264 funte (to je cijena s PDV-om) za ulja što ih prijavljuju stanovnici Ujedinjene kraljevine. Podrobne informacije na e-mail info@londonoliveoil.com ili na www.londonoliveoil.com  ◾

Rok registracije za CIOOC je 30. travnja 2021, a zadnji rok za prijem pošiljki je 10. svibnja 2021. Ocjenjivanje je najavljeno za 19-20. svibnja 2021. Trošak sudjelovanja nije baš mali, naime  po prijavljenom uzorku potrebno je poslati  po tri originalno napunjene, začepljene i etiketirane boce zapremnine bilo 0,5 lit bilo 0,75 lit, po svakom prijavljenom uzorku nužno je platiti 300 €. Za sve dodatne informacije obratiti se na: https://canadaiooc.com/cart/?add-to-cart=669 , odnosno na mail: Canada QUALITY Οlive oil Αwards 2021 [info@Canadaiooc.com], ili pak na telefon 0044(0)208 359 1288. ◾

ŽUPANOVO ULJE i VINO – U nas i našem okružju ima također nešto zanimljivo vezano uz maslinovo ulje – zacijelo mnogi u Hrvatskoj znaju za ocjenjivanje i izložbu maslinova ulja u sklopu sajma Vinistra u Poreču, te za sajam maslinova ulja u Vodnjanu, ali ima još nešto vrijedno za istaknuti kako s aspekta promidžbe maslinova ulja i vina, promidžbe lokanih proizvoda i promidžbe kraja u turističkom smislu, a to su izbori Županova maslinovog ulja i Županova vina godine u Kopru, prijave se za ovu godinu, primaju do 5. veljače 2021. Ovdje je nužno pojasniti da se pri spomenu naziva župan u Sloveniji misli na gradonačelnika a ne na župana kao funkciju u Hrvatskoj, što međutim ne znači da se i u hrvatskome dijelu Istre ne bi također mogao odvijati godišnji izbor Županovoga maslinova ulja i Županova vina. Županovo maslinovo ulje i Županovo vino odlično služe i u slučaju slovenskog gradonačenika i služili bi i u slučaju župana u Hrvatskoj, u protokolarane svrhe, dobro protkane i promotivnom notom. U Slovenskoj Istri općina Koper obvezuje se od dobitnika trofeja i za ulje i onoga za vino (naravno i ulje i vino moraju biti proizvedeni unutar općnskih/županijskih granica s time da kod vina sorte trebaju biti Malvazija istarska za bijelo a Refošk za crno, kod nas bi umjesto Refoška u obzir kod crnoga mogao doći kultivar Teran), otkupiti određemu dogovorom utvrđenu količinu ulja odnosno vina po važećoj tržišnoj cijeni.

(Jaka Ivančič)

Općina Koper obvezuje se pobjednike izbora nagraditi i s izradom profesionalnog promocijskog video-spota i s profi fotografijama, materijali su to što mogu odlično poslužiti promociji uljarstva i vinarstva u području. I još nešto: proizvođačima maslinovoga ulja-sudionicima u koparskm izboru za Županovo maslinovo ulje za uzorke koji na ocjenjivanju maslinova ulja Flos Olei 2022 dobiju dovoljno bodova za uključenje u vodič Flos Olei općina Koper snosi trošak za jedan prijavljeni i u Rim poslani uzorak ulja.

Kao podsjetnik: aktualni nositelj naziva Županovo vino 2020 u Kopru je za vino Capris refošk 2015, Vinakoper, nositelj naziva Županovo oljčno olje 2020 je ulje Jasa 2019, proizvođača Arsena Jurinčiča.

_______________________________

Narodni običaji: Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince 2021

ZDJELINA PURGERSKA GRAŠEVINA

            Ni kraj prošle godine a ni početak ove nove nisu išli na ruku Bakhu i ljubiteljima veselog okupljanja uz vino, naime dva najveća vinska praznika u 12 mjeseci ili unutar 365 dana – Martinje, lani, i Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo sada u siječnju, osujetili su Corona i Covid19!

Praznik svetog Vinka, koji je 22. siječnja, nikad, barem u novijoj povijesti, nije bio tako okrnjen kao ove godine. Posebno je to teško palo Slavoncima, kojima Vincelovo po važnosti i nadilazi praznik sv. Martina. Masovna okupljanja veseljaka – sudionicima brojčano najjača ponajprije u baranjskome Belju i u srijemskome Iloku pa onda i u Kutjevu i Feričancima izostala su, susreti međutim s vinovom lozom na uobičajenom službenom početku radova u vinogradu u tekućoj godini nisu baš posve izostali, iz 2021. pamtit će se tek kao minimalni skupovi pojedinaca zaduženih za radove u vinogradu u hodočašću trsu toliko da se ne prekine lijepa dugačka siječanjska tradicija.

Podsjetnik na Vincekovo 2020: bogato i osobito veselo bilo je i kod obitelji Trdenić u Moslavini. S obzirom na sve što nam se događalo prošle godine pa i sada na početku ove nije doduše ni vrijeme za neka slavlja. Zapravo, jedino vrijedno lani bilo je, barem u vinskom smislu, to da je loza dala visokokvalitetan, doduše mnogo manji plod nego inače, dakle vina iz 2020. mogla bi osvjetlati obraz tom godištu. Zbog situacije ponajviše vezane uz pandemiju i ograničenja što su slijedila vinski sektor trpi velikuštetu, Jospi Pavić, inače predsjednik udruge Graševina Croatica kazao je da bi hrvatskom vinskom sektoru da se održi trebala pomoć od 320 milijuna kuna likvidnog novca! (Marko Čolić)  Dolje: U užem krugu blagoslov vinograda i prvi rez trsa ove godine, mladi naraštaji debitirali kao rezači (Feravino)

Dosjetjivi Zagrepčanin, purger slavonskih korijena Davor Zdjelarević, svojedobno veliki gazda s više od 30 hektara uzorno održavanog vinograda i s lijepima hotelom i restoranom u brodskom Stupniku a sada poduzetnik u vinskom sektoru u sasvim drukčijem smislu  te ponovno stanovnik Metropole, snašao se na svoj način vezano uz Vincelovo u ovim nezgodnim vremenima: kad već u 2021. nije moglo biti klasičnog feštanja na Vinkov imendan i u njegovu trsju, on je u svojoj vinoteci Vinoretum, što ju je otvorio u zagrebačkom hotelu International, kao prigodno događanje priredio prezentaciju novog svoga vina posvećenog upravo svetom Vinku i uvelike i njegovim štovateljima u Zagrebu, ali i velikoj obljetnici brenda Zdjelarević.

Riječ je o vinu Purger’s cuvée od sorte Graševina, grožđe potječe iz, kako je Davor naglasio, najboljih hrvatskih vinogradskih položaja upravo za taj kultivar, jasno onih u Slavoniji, ali obuhvaćeni tu ipak nisu bili i vinogradi Kutjevačkog  vinogorja, po objašnjenju autora namjerno zato što on smatra da odande dolazi graševina s vrlo naglašenim osebujnim identitetom baš tog teritorija, a smisao kreacije ovoga vina bio je ne utapanje iznimne kutjevačke ekspresije u neku drugu, pomiješanu cjelinu, nego nastojanje da se, miješanjem grožđa s nekoliko drugih odličnih slavonskih pozicija od kojih svaki zasebno možda nije tako snažno kao neki kutjevački iskazan u čaši, dobije organoleptički vrlo upečatljiva slavonska simbioza kao okidač za postizanje, kod kušača, visokog stupnja emocionalnosti. Grožđe za Purger’s cuvée je, konkretno, s područja Šarengrada kod Iloka u Srijemskom vinogorju – nekih 70 posto od ukupne količine, zatim dijelom iz Zdjelarevićevog brodskog Stupnika, te iz Erduta.

Zdjela je u nakani uspio: pred javnost je izašao s lijepim, elegantnim vinom s izraženom voćnosti i s dosta mineralnih nota, uz to i vrlo konkretnime, s 12,9 vol %, vinom koje svakako zavrjeđuje pakiranje u butelju ali koje je on smjestio ipak u litrenu bocu s navojnim zatvaračem baš zato što je njime, ističe, programirano promoviranime upravo uz Vincelovo, htio naglasiti uobičajeno veliko veselje hrvatskih ljubitelja Bakhova nektara kad se susretnu sa slavonskom graševinom, tradicijsku sklonost i purgera prema graševini, a i nekadašnju naviku da se vino pije iz litrenke, ali svakako i to da brend Zdjelarević, predstavljen po prvi put nekad davno kroz one stare butelje stupničke graševine od 0,70 lit što ih se sjećamo kao ukrašenih likovim trakama-vezicama, postoji puna 3,5 desetljeća!

Zdjelarevićev Purger’s 2019

Zdjelarević, koji je, inače, u vode biznisa bio krenuo sa službenim zvanjem kuhara a ne vinogradara/vinara, iz raznih razloga – među kojima su, čini se, i neki namjerno stvoreni da ga se omete u poduzetništvu što mu je u eno-gastro Slavoniji taman bilo pošlo stazom uspjeha – više nema neku svoju značajniju vinogradsku površinu a niti vlastiti stalan podrum, nego, po principu distanciranih vinarija, surađuje s nizom proizvođača vina diljem Lijepe naše na način da kod njih, birajući, u dogovoru s vlasnicima, grožđe iz njihova trsja ili pak njihove moštove, kreira vina za, finalno, svoju robnu marku ZFW ili  Zdjelarević fina vina odnosno Fine Wines. U slučaju Purger’sa grožđe preuzeto iz spomenutih dijelova Slavonije prevezeno je na preradu u vinariju Pavlomir što ju je svojedobno na kvarnerskom području osnovao Miroslav Palinkaš kao iločki izbjeglica iz doba Domovinskog rata, on je na toj novoj lokaciji postao unutar svojih vlastitih etiketa uvelike usmjeren na afirmaciju lokalnih, primorskih kultivara, ponajviše žlahtine.

Zdjela, koji je oduvijek, još iz vremena hrvatske vinske šestorice veličanstvenih odnosno poslovne udruge Vinoline što su je osnovala šestorica Hrvatskom geografski dosta dobro raspoređenih vinogradara/vinara tada u žiži – Ivan Enjingi (Kutjevo), Anton Katunar (Vrbnik), Vlado Krauthaker (Kutjevo), Zlatan Plenković (Sveta Nedjelja Hvar), Ivo Skaramuča (Pijavičino, Dingač, Pelješac) te Zdjelarević (brodski Stupnik) – pokazivao sklonost za marketing te koji je, čim je u nas krenula barem donekle osmišljena akcija promocije mladog novog vina, spremno izašao na tržište sa svojim etiketama za mlado novo bijelo, ružičasto i crveno vino, eto i dalje razmišlja marketinški dobro: primijetivši da je dosta hrvatskih vinogradara/vinara u stanju proizvesti vrlo dobru kapljicu ali da istodobno veliki broj njih nije dorastao tome da ta vina dolično plasira Zdjela se dosjetio da njima a i sebi, nakon što je ostao bez svojih vinograda i podruma, može uvelike pomoći na način da u dogovoru s tim vinarima oko onoga što nude kao raspoloživo za pregovore izabere, dakako uz odgovarajući naknadu, sirovinu ili poluproizvod od čega bi na temelju sporazuma oko daljnjeg postupanja s tom bazom po Zdjelinim napucima do finalizacije, nastajala vina za robnu marku ZFW. Kako je svojedobno kad se u nas silno pričalo o novome mladom vinu izašao s buteljama s novim mladim vinima u tri verzije pod nazivom Klinke, tako su mu u najnovije vrijeme preokupacija, za razliku od mnogih drugih njegovih kolega koji i dalje preferiraju jednosortnu kapljicu makar ona i ne bila od hrvatskih izvornih sorata, vina od optimalne mješavine raznih domaćih ali i onih dobro prilagođenih introduciranih kultivara na nekome našem prostoru. Zdjela stvar promatra kroz eno-uradak koji bi bio ponajbolji i najkompleksniji (re)prezentant teritorija na kojemu nastaje. Svjestan da postoje različiti ukusi i preferencije, različita financijska stanja potrošača, različite okolnosti te različita jela, Zdjelarević je predvidio  nekoliko profila takvih svojih mješavina, od bazne, lepršave pa uzlazno preko punije i složenije kapljice do one vrlo kompleksne, snažna tijela i za posebno zahtjevne potrošače.  I vrlo je ponosan na svoju sadašnju osnovnu kupažnu liniju Z-light odnosno Z-lagano, u bijeloj, ružičastoj i crvenoj verziji, zamišljenu u grupi laganijih neutralnih prvenstveno osvježavajućih ljetnih vina od najnovije berbe.

– Budućnost vina vidim u mješavinama komplementarnih tipičnih lokalnih autohtonih sorti u nekoliko verzija, od bazne svježije  pa uzlazno do najozbiljnije verzije kao specifičnom i magnetski privlačnom ogledalu kraja odakle dolaze. Uvijek s vinarijom koja mi je poslovni partner napravim po nekoliko varijanti prijedloga za moje vino unutar neke zacrtane kategorije, pa onda do finala brusimo detalje. Tako sam s vinarijom Pavlomir za liniju Z-light bijelo 2019 koristio 70 posto žlahtine i 30 posto malvazije istarske, u Z-light Roséu je cabernet sauvignon iz Erduta, a u Z-light crnome, kompletno iz inoksa, su merlot 50 posto, crljenak 30 i plavac mali 20 posto, svo grožđe je iz Nadina. U posljednje vrijeme naime poprilično surađujem sa Šimom Škauljem, vrlo vrijednim vinogradarom i vinarom iz benkovačkoga kraja. Na sjeveru radim dosta s Vladom Kašnerom iz Kutine. Kako još uvijek imam jedan hektar vinograda u Stupniku, zasađen Cabernet sauvignonom, s Kašnerom sam dogovorio suradnju o tome da to stupničko crno grožđe preradim kod njega, odnjegujem ga također kod njega u bačvama od oko 500 litara zapremnine, te da ga napunim za liniju ZWS ili Zdjelarevic Vinska Selekcija ili Zdjelarević Wine Selection. Bit će ukupno oko 3000 boca što butelja od 0,75 lit što magnuma.  U planu inače imam i još nekoliko regijskih cuvéea u liniji Essence, dakle Zdjelarević Essence Bregovita Hrvatska, Zdjelarević Essence Dalmacija, Zdjelarević Essence Istra, i Zdjelarević Essence Slavonija. Ta su vina na dozrijevanju i trebala bi izaći potkraj ove godine. Špica kuće Zdjelarević  ostala bi linija Nagual, dosad sam imao odličan bijeli Nagual od chardonnaya i sauvignona bijeloga, rađen u suradnji s vinarijom Jasne Antunović u Erdutu, te izvrstan Nagual crni, od cabernet sauvignona otprilike 60 posto i merlota 40 posto. Najnovija varijanta crnoga Naguala  je od grožđa Šime Škaulja iz Nadina i iz berbe 2016, i ona je upravo od nedavno na tržištu. Razmišljanja su i o osnutku nove kompanije s novom, vlastitom vinarijom, ali… o tom potom… – rekao je Davor Zdjelarević, nakon onoga što je dosad prošao kao jedan od protagonista u domaćem vinskome svijetu čini se i te kako osposobljen da rukovodi  svime ovime što radi sada u različitim prostorima na jednom centralnom mjestu….♣

Davor Zdjelarević uz aktualne etikete – Purger’s cuvée, Z-light, ZWS, Nagual crni. Uz njegovu kapljicu i još neku iz hrvatskih podruma, u njegovoj vinoteci Vinoretum u Zagrebu nude se i neke uvozne vinaske etikete posebice šampanjci, zatim maslinova ulja iz Istre, bučino ulje, jaka pića, čokolade i čaše za vino… (suhiucasi)

_______________________________

PORTUGALAC ŠIME ŠKAULJ – Otkako su prije dosta godina stanovnici benkovačkoga kraja odlučili intenzivnije se posvetiti proizvodnji visokokvalitetnoga vina Šime Škaulj ističe se kao jedan od najboljih vinogradara/vinara. Iz sve tješnje suradnje Davora Zdjelarevića sa Škauljem moglo bi izrasti mnogo toga sjajnoga.

Šime Škaulj (Vinfest Benkovac)

Novije vijesti govore o tome kako je, zahvaljujući inicijativi našeg stručnjaka za vinogradarstvo dr. Edija Maletića sa zagrebačkog Agronmskog fakuteta, Škaulj u Nadinskom blatu prošlog proljeća 1,5 hektara terena pretvorio u vinograd sa 4200 loza od kojih ih je šest porijeklom iz Portugala, pet je španjolskih i francuskih a jedna je naš Grk. Dr. Maletić u ovome pothvatu javlja se kao voditelj introdukcijskog procesa. Zamisao o sadnji portugalskih kultivara kod nas u benkovačkome kraju i nekih naših u Portugalu rodila se prije koju godinu kad je uspostavljena suradnja između Grada Benkovca i portugalskog Alenquera. Benkovčani su Portugalcima poslali Plavac mali, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih, a Portugalci su uzvratili s kultivarima Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao) te Vital, Fernao pire i Arinto.

Benkovački kraj mogao bi i te kako profitirati osobito sa sortama Touriga nacional i Touriga franca koje su baza ponajboljih portugalskih crnjaka. Eko-uvjeti u Ravnim kotarima, gdje, koliko čujem, ima još dosta slobodnog prostora za podizanje kvalitetnih vinograda, prikladni su upravo za uzgoj kultivara južnog Mediterana, vidi se to po odličnom syrahu koji već godinama iz svojega vinograda na Korlatu proizvodi Badel 1862. Upada u oči, ovdje, to što je u Portugal poslana viška Vugava i to što je u Nadinskom području zasađen pokusno ali s velikim očekivanjima korčulanski Grk. Pohvala za pokušaj s Grkom u Nadinu, i odmah pitanje: zašto se i u Ravne kotare nije išlo pokusno još i s Vugavom, kad su joj, čini se barem po tome koliko se u našim trgovinama vidi butelja s vinom te sjajne sorte i po tome koliko se uopće u nas i govori o njoj kao adutu nad adutima Visa – Višani na neki način okrenuli leđa!… ◾

_______________________________

Inauguracija 2021

JOE BIDEN i PELJEŠKI CRNJACI

Mediji javnog informiranja i društvene mreže raspisali su se sredinom siječnja o tome kako će se na inauguraciji novog predsjednika SAD Joea Bidena 20. siječnja točiti i hrvatsko vino. U nekim objavljenim prilozima, nastalima zasigurno i na temelju priopćenja Hrvatske gospodarske komore, spominjao se, konkretno, Dingač, u nekima Zinfandel, ali više nego na tome iz kojega podruma je izabran taj crnjak težište se općenito stavljalo na to kako je odabir kapljice Lijepe naše za svečanost u Washingtonu kulminacija višegodišnjjeg uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu.

Benmosche Family Zinfandel, Mrgudić Mare Postup i Bura Dingač

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević, naveo je kako nam izvoz Bakhova nektara u SAD raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje i kako je, prema podacima za prvih deset mjeseci 2020., dosegao  iznos od 860.000 dolara i nije ga nimalo narušila korona-kriza. Uvrštenje vina Lijepe naše u svečanost inauguracije novog prvog čovjeka Amerike bit će svakako dodatna odlična promidžba za nas i nova šansa za poboljšanje izvoznih rezultata. Inače SAD su, po Kovačevićevim riječima, peto najveće izvozno tržište za vina Made in Croatia. U Ameriku izvozimo uglavnom vrhunska buteljirana vina – više od 80 posto – i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ona koja izvozimo u ostale države. Primjerice, u prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6,84 eura po litri, dok je ona u 2019. godini iznosila 6,89 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke dostiže cijenu od 35 do 40 dolara, a u ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara.

Pelješki položaj Dingač (Boris Kragić)

Hrvatski izvoz u SAD bilježi solidan i konstantan rast, a promjena vlasti u jednoj od najjačih svjetskih ekonomija mogla bi dati dodatan vjetar u leđa gospodarskim odnosima, rekli su još u HGK.

Autor slika fotograf i dizajner Boris Kragić, koji je bio jedan od rijetkih naših novinara pozvanih svojedobno na otvorenje preuređene Benmoscheove ville Solitudo! (suhiucasi)

Podaci pokazuju da je u 2019. ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Amerikom iznosila 649 milijuna američkih dolara, a od toga je 461 milijun bio naš izvoz (14 posto više nego u 2018. godini). U prvih devet mjeseci 2020. iznos izvoza roba u SAD dosegao je gotovo 370 milijuna američkih dolara, što je povećanje od gotovo tri posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

– Vjerujemo da će gospodarska i trgovinska politika nove administracije predsjednika Joea Bidena promijeniti trenutni smjer, i to natrag prema procesu ekonomske globalizacije, suradnje s međunarodnim organizacijama i eventualnom uključivanju u neke nove/stare trgovinske sporazume. Moglo bi se popraviti i trenutno oslabljeno strateško partnerstvo Washingtona i EU, postoji nada da će nova administracija omogućiti stabilnost i predvidljivost odnosa i trgovine EU-a i SAD-a. To bi u konačnici svakako koristilo i Hrvatskoj, odnosno našim tvrtkama koje međunarodno posluju – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Ivan Barbarić, dodajući kako je dvostruko oporezivanje jedno od gorućih problema ekonomskih odnosa između Hrvatske i SAD-a. – Naše tvrtke u SAD izvoze i značajan broj usluga, tijekom devet mjeseci 2020. ostvareno je prihoda od usluga u iznosu od 152 milijuna eura, a upravo će tvrtkama koje izvoze usluge najviše pomoći potpisivanje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vjerujemo da će i nova američka administracija uvidjeti važnost ovog Ugovora i čim prije ga potpisati

Još jedna aktualna tema je i ukidanje viza za hrvatske državljane, a Komora je i na rješavanju tog problema surađivala s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj. Prema zadnjim neslužbenim informacijama zadovoljili smo uvjete te se možemo opravdano nadati da će vize uskoro biti ukinute.

Pogled na jedinstveni Dubrovnik (Boris Kragić)

Predsjednik pak Udruženja vinarstva HGK Josip Pavić rekao je kako je velika stvar to što su za inauguraciju predviđena i hrvatska vina jer to je lijepa promidžba ne samo za vino nego i za Hrvatsku kao turističku zemlju. Vino uz gastronomiju igra sve snažniju ulogu u gastro-turističkoj ponudi i Hrvatsku može lijepo brendirati  kao poželjnu eno-gastro destinaciju.

Benmosche Villa Solitudo (Boris Kragić)

Neke na početku ovog priloga spominjane objave o inauguraciji u Washingtonu obznanile su, uz to da je riječ o Dingaču i Zinfandelu, i to da je kao proizvođač izabran podrum Benmosche u vlasništvu istoimene obitelji a za osnutak kojega je zaslužan američki poslovni čovjek iz sektora osiguranja, danas na žalost već pokojni Robert Bob Benmosche koji se, kad je prvi put posjetio Dubrovnik i Pelješac toliko zaljubio u taj dio Lijepe naše da je odmah čvrsto odlučio tu imati svoje utočište i kupio je raskošnu villu Solitudo na dubrovačkom Lapadu. Čvrsto se sprijateljio s obitelji Mrgudić, osobito znane po Postupu Mare, koja mu je rado pritekla u pomoć kod osnutka vinskog posjeda i proizvodnje vina. Kod aktualnog direktora vinarije Benmosche Borisa Mrgudića, sina vinarke Marije-Mare i od do nedavno vrlo istaknutog pelješkog turističkog djelatnika Ante Mrgudića, te nećaka Nike Bure, Marijinoga brata znanoga po sjajnom Dingaču, zanimao sam se za detalje oko vina i berbe/berbi za koje je planirano da se nađu na Bidenovom svečarskom stolu i samo dobio odgovor da je u posljednjoj isporuci Benmosche vina za SAD poslan Zinfandel iz 2013.

Saloni

Inače, logično bi mi bilo i da su za inauguraciju upravo s Pelješca bila izabrana i hrvatska vina posjeda Grgić-vina našeg Miljenka Mikea Grgića, koji već jako dugo živi i radi u Americi i koji se i proslavio u SAD i u svijetu dok je još radio kao enolog u kalifornijskom Chateau Montelena dakle prije nego li je počeo djelovati na sadašnjem imanju Grgich Hills Cellars. Zašto je ovdje Grgić, koji je 1976. na čuvenoj Pariškoj presudi – konfrontaciji burgundijskih i bordoških te kalifornijskih vina, svjetski proslavio po plemenitoj kapljici i SAD, izostavljen ne znam.  ♣

Robert Benmosche u jednom od salona, te, dolje, u društvu s Marijom Mrgudić (Boris Kragić)

______________________________

VIJESTI / NEWS

Otkucaji umirovljenja: Vera Zima

SAMOZATAJNA DAMA i NJENE VELIKE BERBE – Vrijeme nesmiljeno leti, i svako toliko donese okolnosti koje nam čak i bitno promijene način života. Dogodilo se to tako, nedavno, dugogodišnjoj,  domaćim i međunarodnim priznanjima i medaljama obilato nagrađenoj glavnoj enologinji Iločkih podruma Veri Zimi. Stigao joj je trenutak za odlazak u mirovinu! Ali iako više fizički neće biti stalno prisutna kao do sada, u Iločkim podrumima ostaje, zacijelo za stalno, njen duh. Formirala je dobru mladu ekipu u kojoj su enolozi Ivana Raguž te Antonela Knezović i Marko Marko.

Zima u društvu s Jurjem Mihaljevićem, većinskim vlasnikom Iločkih podruma

Vera Zima iz iločke je obitelji koja je, kao i mnoge druge, imala svoj vinograd i obiteljski podrum, tako da je ljubav prema vinarstvu stjecala još u ranoj mladosti. Po završetku srednje škole uspijeva dobiti međunarodnu stipendiju za studij agronomije u Nitri, u Slovačkoj, gdje diplomira 1985. godine.  U Ilok se vraća 1998.

Za sve ono divno što je tijekom života i rada u Iločkim podrumima Lady Vera Zima napravila, za sve one milijune litara vina koje je stvarala i za koje je odgovarala, za sve brojne nagrade koje je osvojila za Iločke podrume, veliko joj hvala od srca!  Naša Vera Zima ostat će upamćena u povijesti hrvatskog vinarstva kao žena koja je svoju profesiju živjela u punom smislu i koja je svoja znanja, iskustvo i emociju tako uspješno prenosila u vina Iločkih podruma, ta su vina uvijek puno više govorila o njoj nego što bi ona sama rekla o sebi. I ne samo to: znanje i iskustvo  nesebično je prenašala i na mlađe naraštaje u svojoj enološkoj ekipi! Prva dama hrvatskog vinarstva među milijunima litara vina znala je odabrati ona posebnih godišta i finalizirati ih u vinska remek-djela. Ističući uvijek da su u vinarstvu uz požrtvovnost, upornost, stručno znanje, iskustvo te, dakako, kvalitetu grožđa i tehnologije, osjećaj za vino i strpljenje ključni čimbenici za dosege visokih dometa i za onaj istinski vrhunski uspjeh. Oduvijek je vjerovala da je upravo emocija vinara tajni čarobni sastojak  bez kojega nijedno vino nije potpuno, da su ljubav, strast i predanost vinara nužni za stvaranje iskrenih i posebnih vina što će ostati zapamćena.

…i s enološkom ekipom koju ostavlja kao svoje nasljednike, slijeva nadesno su Marko Marko, Ivana Raguž, Vera, te Antonela Knezović

Sve te, ali i brojne druge lijepe riječi čule su se u prostorima Iločkih podruma na emocijama vrlo nabijenome dirljivom svečanom ispraćaju Vere Zime u novo životno razdobolje kamo ulazi okićena brojnim lovorikama i mirna jer zna da je za Iločke podrume, u kojima je godinama izgarala, ostavila kompetentnu i vrijednu ekipu što u eno-segentu neće dopustiti potrese.

Pjesma, smijeh, suze, zahvale i zahvalnice, cvijeće, baloni, prigodna torta i, naravno, poneka Velika berba…  Draga Verice, puno zdravlja! ◾

Gault & Millau Slovenija 2021

DEBELUH i REPOVŽ – Znani međunarodni vodič restoranima i eno-gastronomijom Gault & Millau Slovenija predstavio je, zbog pandemije na on-line način, novo svoje izdanje, za 2021. godinu. Dobre vijesti za Juru Tomiča, chefa, sommeliera i voditelja Gostilne Debeluh u Brežicama, hrama fine papice i kapljice koji je inače stekao glas – jednog od najboljih zagrebačkih restorana, stoga što u velikom broju kao goste okuplja sljedbenike gurmanskih poroka upravo iz glavnoga grada Lijepe naše. Debeluhu i Tomiču, na slici sa znanim vinogradarom/vinarom Marjanom Simčičem iz Goriških brda s kojim odlično surađuje i koji mu je došao česitati, dodijeljena je plaketa sa četiri kuharske kapice (toques) i 17/20 bodova!

U susjedstvu je pak komplimente Gault & Millaua vrijedne pažnje primio i Gregor Grega Repovž, chef i sommelier gostilne Repovž iz Sentjaneža. Njemu je Gault & Millau 2021 dodijelio titulu najboljeg sommeliera Slovenije!

Gault & Millau ima dakako i svoje izdanje za Hrvatsku, glavna šefica mu je Ingrid Badurina, znana naša novinarka i organizatorica niza zapaženih eno-gastronomskih manifestacija. Od nje čujem da se promocija hrvatskog izdanja vodiča Gault & Millau 2021 sprema za travanj, u nadi da bi se do tada otvorili ugostiteljski objekti pa da se svečanost priredi uživo, međutim ako to ipak ne bude moguće stvar će se odraditi on-line.◾

Sport i vino

IZBORNIK NE, AMBASADOR DA! – Nakon što je prije nekoliko dana izbornik hrvatske rukometne reprezentacije Lino Červar izjavio da daje ostavku, direktoru rukometnog kluba PPD Zagreb Vedranu Šupukoviću prijatelji su veselo govorili kako je sada na njemu red da preuzme momčad, na što bi on samo odmahnuo rukom. Selektor neću biti, ali ambasador da, jer sam kompetentan i već dobro obavljam svoju dužnost, kazao bi Vedran. Našao je sebe u ugodnoj ambasadorskoj ulozi u smislu da kao gurman, pravi šmeker i dobar poznavatelj plemenite kapljice promovira naša vina u svijetu, naime kad u Zagreb na gostovanje dođe neki inozemni rukometni klub on obvezno svoje kolege i čelnike dotičnog kluba odvede na kakvo kušanje finih naših delicija i vrhunskog vina, odnsno kad on sa PPD Zagrebom putuje u inozemstvo svojim kolegama uvijek ponese neku vrhunsku hrvatsku butelju i to ne samo vina nego i maslinova ulja! Bravo, Vedrane!

Vino i likovna umjetnost

Profesor Marin Berovič (zvan inače Marinko jer tata mu je Šibenčanin) s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, enolog, organizator, u Supetru na Braču, bienalnog međunarodnog postdisplomskog studija iz biokemije i biotehnologija, degustator Bakhova nektara ne samo u restoranu nego i na velikim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, poput Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles…, a i predsjednik ocjenjivačkog suda na internacionalnom vrednovanju pjenušaca u Londonu – nadareni je likovni umjetnik! Kao motive najčešće bira prizore iz vinorodnih krajeva, dakle krajolike koji su mu najbliži duši. Vrijedi pogledati neke od njegovih najsvježijih uradaka!

Motivi su  Šmartno, akvarel + airbrush na platnu 120 x 70, 2020, te Kojsko, akvarel + airbrush na platnu 100 x 80, 2020…

Prof.Marin Berović kao jedan od predavača na post-diplomskom studiju na Braču, dolje su njegovi slikarski radovi

Jesen u Goriškim brdima

Kojsko

______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2021 – hints to the smart purchase

legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

      Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) RAJNSKI RIZLING 2018 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhine • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • svježe • dinamično – s nervom • dobro će mu doći još malo vremena u boci• u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno; bijelo, koštićavo, citrusi) • na floralno • vegetalno – umjereno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • slankastog – svježeg – fino kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: rhine, • 12   ̊C

Slavonija / Slavonia

(mpc/pp: XL-XXL) GRAŠEVNA  kasna berba 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • poluslatko/semi sweet • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, i uz hranu • i pri meditaciji • u usponu (može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro – svjetlo-žuto  ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo; zrelo svježe – posušeno) • na floralno (cvijeće: suho/bijelo) • med • (biljne) začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet vanilije – na plemenitu plijesan ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – blago sirupasto • okusom slatko ali nimalo naporno slatko – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • slatkog – fino gorkastog – dugačkog  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: kolači s bademom, orasima, zreli tvrdi punomasni sirevi… ) • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux • 12C

(mpc/pp: XL) CHARDONNAY Rosenberg 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: Chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & drvo/wood  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo; orašasto) • na floralno (cvijeće: bijelo) • začine/mirodije, iskazano  s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – fino paljenoga – vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto  • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   •  čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne • 12-14C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: XXXL) STEYER MARK DIŠEČI TRAMINEC 2015 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Aženski vrh • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition:  jugo-zapad/south-west • tlo/soil: ilovača, vapnenac • sorta/variety: Traminac mirisavi (Gewurtztraminer) • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: kasna/late ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 3-4 dana/days – na/at  18 – 20 C –  vrenje/fermentation u drvu/in wood, 50% bačve od akacija/accacia barrels &  50 % hrastovi barriquei/oak barriques – kvasci/yeasts: vlastiti/indigenous ones • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs (tonneaux) 500 lit akacija/accacia & barrique 225 lit = 2 godine/years  na finom talogu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  1200  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino s kp  • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno /modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • koncentrirano i kopulentno • tijelom & strukturom potentno • slasnog i, kao dobrom protutežom, sasvim blago fino gorkastog – vrlo dugačkog toplog  završetka • treba ga pričekati da se otvori • obvezno ga trošiti uz krepkiju hranu • vrijedilo bi se s njime susresti ponovno za npr. pet-šest pa i više godina! ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto prema zlaćanome ■ NA NOSU isprva malo zatvoreno, poslije: umjerene jačine – duboko – puno – s notom mineralnoga, očekivana jače iskazana sortnost obično kod traminca prilično izražena aromama voća te ružina cvijeta i nijansama muškata i cimeta ovdje je na početku malo prekrivena drvetom bačve, bouquet se polagano i postupno otvara kako vino stoji u čaši i povećava mu se temperatura • komplicirani miris upućuje na mineralno i blago na macerat, pa na začine (slatkih nijansa, vanilije) • med • tek kasnije izlazi i nota floralnoga (cvijeće: suho) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno. blago kremasto – slasno ali istodobno i prožeto finim nitima slanosti,  kiselost vrlo dobro prati, aromatska svojstva vrlo dobro dolaze do izražaja, jače nego na nosu ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 14-16  ̊C

(mpc/pp: XL) STEYER MARK SAUVIGNON 2018 EXCLUSIVE – STEYER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 280 m • ekspozicija/exposition; istok, jug/east, and south • tlo/soil: granit-tonalit, lapor/granite, lapor • sorta/variety: Sauvignon blanc • loze stare/vines old: 15 – 25 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: jednokraki guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 2 dana/days na/at 10 – 12 C inoks/stainless steel – fermentacija: 500 lit bačve od akacije/accacia 500 lit barrels • dozrijevanje/maturation: bačve/tonneaux a 500 lit • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino z kp • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: moderno – pedantno – elegantno/modern – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • pikantno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • vrlo prepoznatljivo ali, mada je aromatski vrlo izraženo ne pršti  senzacijama jeftine kategorije i nije nimalo naporno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjereno – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo – jabuka; bobičasto –  ogrozd) • na floralno • na vegetalno (zelena paprika, list rajčice…)/herbalno – umjereno • začine – vrlo dobro uklopljeno • na osjet maslaca – plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – blago kremasto • okusom sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro •  svježeg – slasnog-fino gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 12 ̊C

 

 

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

  1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
  2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela VitasovićTeraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

  1. Klaudio TomazTomaz vina, Motovun
  2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko FakinFakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMACPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJEPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grossoPODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 12.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Otok Hvar, južna strana, s glasovitim vinogradskim pozicijama Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala / Southern Dalmatia, island of Hvar, south-southwest facing slopes with the grand cru and premier cru quality vineyards Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advent 2019: ČVARAK u DRUŠTVU s PJENUŠCEM ⦁ Sličice iz predbožićnog Zagreba: DRELE KAD KUHA VINO / CHEESE DADO s DEMOGRAFSKIM PROGRAMOM / BRATSTVO i JEDINSTVO TE JALTA PRED VITRINOM / ROUGEMARIN CITY: WE LOVE THE LOCAL FOOD, BUT NOT SO MUCH THE MOTHER LANGUAGE ⦁ SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU ⦁ ORAŠAR ESPLANADINE ANE GRGIĆ ⦁ Hedonizam i zdravlje: BADNJAK u ZNAKU GADUSA ⦁ Hedonizam i zdravlje: MASLINOVO ULJE KAO IJEK, SAN ROCCO KAO AMBULANTA ⦁ Ne s jelom u otpad!: WWF i GASTRONOMADI PROTIV BACANJA HRANE ⦁ Gran odluke: MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO ⦁ Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića: VINORETUM INTERNATIONAL ⦁ Novo ruho moslavačkog cro-aduta: ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO? ⦁ U novu godinu s novim vinskim časopisom: VINUM IN No. 2, SRETNO! ⦁ HENDRIXOV MOST ⦁ NAGRAĐENI NA CRO-AGRO 2019 ⦁ Wine OS 2020: ATRAKTIVNE RADIONICE ⦁ SUMMA LAGEDER 18-19. TRAVNJA 2020. ⦁ SVIJET ŽENA u VINU

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2019 – BUYING GUIDE

__________________________

Advent 2019

ČVARAK u DRUŠTVU S PJENUŠCEM!

Ne Bad Company, nego Excellent Company: čvarci i pjenušci Šember brut, Jasminka Vuglec, Sanabor Pallidia i Monteclassico Monterosso

Mogu li se – izvorno jeftina – selska namirnica koja se konzumira praktički prva nakon kolinja, i piće – od vajkada – s aureolom pripadnosti visokom društvu uspješno podružiti? O ooo, DA! Čovjek bi se iznenadio kako ne samo rafnirane kulinarske kreacije na tanjuru nego i namirnice s pedigreom rustikalnoga mogu na radost gourmeta, po naški gurmana, pokazati sjajan suživot s pjenušcima, Jednako kao i s toliko raznih tipova odličnih (i osobito skupih!) mirnih vina, sve te skupocjenosti odlično prijaju s hranom pripremljenom s pažnjom bez obzira je li hrana stilom rustikalna ili je rafiniranog tipa.

Prisjećam se nekih davnih vremena kad je slovenski šampanjer mr. Janez Istenič, s vinogradima i podrumom na Bizeljskome, odmah kod našeg Klanjca, pozvao k sebi na selo na pressicu u povodu izlaska na tržište njegove tada nove najgornje linije šampusa Prestige. Nakon prezentacije noviteta slijedio je domijenak, i to vrlo raskošan, tada sam prvi put doživio spoj otmjenoga i pučkoga, naime domaćin je, bez predrasuda, hranu naručio iz obližnje Gostilne Šekoranja, onda je uz Reziku, suprugu legendarnog bizeljskog gostioničara Renéa Sinea Šekoranje, aktivna u proizvodnji namirnica te u izboru namirnica i u prigotavljanju jela u kuhinji bila i Sineova mama, znana kao baka Šekoranja. Na Isteničev stol i do elegantnog servisa tanjura i pribora (bešteka!) stigle su domaće krvavice, domaće češnjovke, pečenice, domaće kiselo zelje, restani krumpir, grah salata s bučinim uljem… A u čaši – pjenušci No1 (Janez Istenič nekad je bio uspješni nogometni golman!), Gourmet bijeli i Gourmet Rosé, te, dakako, nova linija Prestige… BINGO! Kobasice sjajne, kiselo zelje i restani krumpir u svojoj rustikalnosti prvoligaški, a staleški visoki pjenušci, točeni u prikladnu kristalnu čašu tankih stijenki, punoćom, svježinom, finim sitnim mjehurićima, dotjeranošću pokazali su se odličnim partnerom jelima ponuđenih kroz ovaj zaista pedantno pripremljeni kolinjski domaći ručak. Pobijeno je bilo uvriježeno mišljenje da pjenušac mora biti samo u visokom društvu cijenjenih oblizeka poput npr. kamenica odnosno lososa itd. a koje ponekad performansom znaju objektivno biti i na nižoj razini od te neke plemenitaške reputacije što ih po automatici prati…

Pjenušac i čvarci, buncek, pečenice, krvavice, kiselo zelje, te repnjak (zmska savijača s ribanom repom, ljetni pandan joj je bućnica!)

A, zašto čvarak i ne bi s pjenušcem činio atraktivnu kombinaciju? To više i zato što je – to će valjda sada kao opravdanje odgovarati i onima koji paze više na staleže i pedigre nego na suštinu – eto došlo vrijeme da se po kilogramu taj čvarak, dobiven ne primarno od mesa nego od špeka i sala uz koji se prošverca kakva mesna mrvica…, po kilogramu danas vrlo skupo prodaje, dakle i CJENOVNO je dobio na cijeni…

Nužno je tek da, kao što se i pjenušac radi s više ambicije (mada kod nekih vinara uvjerenih da će se provući ne i uvijek s dovoljno više ambicije i požrtvovnosti!), čvarci budu dobro napravljeni, prhki a istodobno na svoj način i sočni, ne preprženi (pregoreni), ne glomazni te ne prestisnuti do stupnja žilavosti i osjećaja tvrdoće koštice od pri rezanju table špeka na kocke za topljenje moguće zaostalih komadića kožice odnosno mesa,

Kombinacija čvaraka i pjenušaca bila je dobra tema za vinsku radionicu – specijalno pripremljenu u restoranu Vuglec–breg u Hrvatskom zagorju – kao uvod u sljedeću radionicu na temu pjenušaca na posjedu Penine Istenič mr. Janeza Isteniča na Bizeljskom pa, odmah potom, i u ocjenjivanje pjenušaca početkom prosinca 2019. u Zagrebu, priređeno vezano uz već tradicijski, 4. Salon pjenušavih vina planiran za 31. siječnja 2010. u Zagrebnu u hotelu Dubrovnik, a ubrzo poslije – 14. veljače 2020. – i u Ljubljani.

Radionicu Magnum Monday – Pjenušac i čvarci organizirala je i na poznatom zagorskom eno-gastro i turističkom odredištu Vuglec breg na Vuglec-Bregu moderirala prof. Marija Vukelić, Zagrepčanka koja sa svojom promocijskom tvrtkom Zlatne riječi vrlo aktivno sudjeluje u cro-slo projektu Saloni pjenušaca Zagreb & Ljubljana i koja je i direktorica četvrtog Salona pjenušavog vina u Zagrebu ali i direktorica, za Zagreb, slovensko-hrvatskog projekta Vinski Univerzum što s 2020. po prvi put ulazi u Hrvatsku. Predstavnici medija i partneri događanja mogli su, uz vodstvo sommelijera Darka Lugarića Agave, koji je nastupio i u ime Hrvatskog sommelier kluba, kušati naslijepo četiri pjenušca (dva hrvatska i dva slovenska) s dvije vrste čvaraka (jedni stisnuti do daske, a drugi ne baš tako do kraja pa su imali malčice masnoće, dovoljno da ih se svrsta u zasebnu grupu), i s pogačicama od čvaraka, po domaće zvanima kram-pogačice a internacionalno čvarkuše.

Degustacija čvaraka i pjenušaca na Vuglec-bregu

Kod Vugleca – najava Salona pjenušavih vina u Zagrebu i Ljubljani: Darko Lugarić, Zdenko Šember, Jasminka Šaško, Boris Vuglec, Marija Vukelić, Ivanka Šember i Špela Štokelj (Julio Frangen)

Darko Lugarić objasnio je kategorije pjenušavih vina prema ostatku šećera te, tijekom kušanja i vrlo interaktivne radionice, vodio uzvanike na stručan ali lako razumljiv način kroz sljubljivanje. Pjenušci koji su se kušali sa čvarcima:  Sanabor Pallidia brut nature, NV (malvazija istarska, 35 mjeseci na kvascu u butelji, 13,3 vol %) i Monte Classico zero dosage NV od kuće Monterosso koja trsje ima u Istri i na slovenskoj i na hrvatskoj strani, zatim Jasminka NV demi-sec od Vugleca i Blanc de Blancs 2013 brut od Šembera. Mislim da i u ime svih nazočnih na radionici – od vinara prisustvovali su domaćin Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško te Zdenko Šember, a iz Slovenije je osobno stigla Špela Štokelj s granice Vipavskog vinogorja i vinorodnog Krasa – mogu i ponovno reći da pjenušac i čvarci idu lijepo skupa. Uđemo li u raščlambu, evo: čvarci su bili kako treba posoljeni, oni do kraja stisnuti i posve prhki. Druga grupa čvaraka bila je ne tako do kraja ali ipak vrlo solidno stisnuta, komadići su zbog te malenkosti masnoće lakše klizili grlom i, rekao bih, pružali doživljaj više. Pjenušci su bili različiti po stilovima i ostatku sladora, kazao bih da je u startu više trebalo više paziti na redosljed njihova posluživanja, tako da linija bude uzlazna, primjerice kao što je savjetovano da se najprije kušaju posve prhki čvarci, potom oni malčice masniji i onda da na red dođe čvarkuša odnosno još i čvarak zajedno s njom, tako je, po meni, trebalo i poredati pjenušce: najprije Monte Classico, potom Šemberov 2013, pa Pallidia 36 mjeseci na kvascu i na kraju vrlo aromatična poluslatka Jasminka, takva zbog toga što su kao ekspedicijski liker poslužili visoki predikati Vuglecovog prijatelja i susjeda Borisa Drenškog Bodrena. Iako je Jasminka i kao slatka sasvim dobro popratila čvarke, i to, po meni, one masnije pa i u kombinaciji sa čvarkušom, ne smatram da bi je trebalo preporučivati baš i uz čvarke, ona je izvan kategorije, i ipak aromatski, zaobljenošću i slasnoj kremoznosti uvjerljivo bolje pripada slatkom desertu, posebice kakvoj dobro nafilanoj orehnjači (kakvu Vuglec zna imati!). No dobro je da je ipak Jasminka ovdje servirana, radionica je bila i zamišljena da se kuša nešto drugo, da se nešto sazna i nauči. Vrlo profinjena Pallidia, iako je odlično prijala uz čvarke, prekompleksna mi je bila za čvarke i, osobno, radije bih je ipak pričuvao za uz neko kompleksno jelo iz slane kategorije. Monterossa Classic u ovoj mjehuričavoj konkurenciji i s čvarcima? Za nj bih se opredijelio kao pratitelja do kraja stisnutih, prhkih čvaraka. A u izboru dobitne, najbolje kombinacije sa čvarcima koje smo kušali opredijelio bih se, i to za spoj s onim nešto slabije stisnutim čvarcima, među spomenuta ponuđena četiri pjenušca za odličan Šemberov Blanc de Blancs s dodanom vrijednosti, koji bi svakako sjajno prijao uz neko kompliciranije jelo. ♣

Boris Vuglec ponosno poslužuje svoj pjenušac!

O PROJEKTU VINSKI UNIVERZUM – U nastavku degustacije čvaraka i pjenušaca pa potom i uz Vuglecov kolinjski ručak predstavljena je akcija Vinski Univerzum koja nam, kako je rečeno, dolazi iz Slovenije. Riječ je o obrazovno-promocijskoj priredbi, prvi put organiziranoj u prosincu 2015. u Ljubljani. Ona je odmah, sudeći po reakcijama posjetitelja i vinara, polučila velik uspjeh. Na događanju se tada okupilo preko 700 mladih, koji su preko vinara–svojih vršnjaka, različitih radionica i festivalskog programa ušli dosta duboko u domenu kulture vina općenito a pjenušaca zasebno. Svake je godine slovenski Vinski univerzum kao svojevrsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. rsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. Sad se eto Vinski unverzum, s ciljem da se širenjem objašnjenja i s mogućnošću kušanja za mlade (nove) potrošače usmjeri prema boljoj kakvoći proizvoda i da se vinare tim podizanjem svijesti novih mladih potrošača o kakvoći dodatno stimulira da  sami stalno dižu pragove kvalitete unutar svoje ponude, prenosi i u glavni grad Hrvatske, vidjet ćemo reakcije ovdje. Vinski univerzum Zagreb 2020 preuzima slovenski model i prilagođava ga hrvatskim uvjetima. Priredba je dakle tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima kao novoj publici, a da vinarima kroz dodatne aktivnosti pokuša otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku. Plan je na priredbu pozvati do 500 studenata iz Hrvatske i inozemstva čija je zajednička želja upoznati vinske priče i vina raznih vinara. Kao uvod u priredbu Vinski Univerzum Zagreb 2020. trebao je poslužiti susret na Agronomskom fakultetu gdje se sa studentima razgovara o vinskoj kulturi, vinorodnim područjima, proizvodnji i degustaciji pjenušaca. Na Vinskom univerzumu u Zagrebu organizirat će se i dvije radionice sa zanimljivim temama. Festival se realizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta, Hrvatskog sommelier kluba te Turističke zajednica Zagrebačke županije. ◾

MASTERCLASS UMJESTO FESTIVALA – Ubrzo nakon radionice Pjenušci i čvarci, na Vuglec-bregu, slijedila je nova radionica posvećena pjenušcu, eto kao i ona prethodna zagorska datumski smještena u punu sezonu kolinja (čvarci) i vrijeme Adventa (pjenušci). I ova druga, a s lokacijom na posjedu Penine Istenič na Bizeljskom, po logici je uvrštena u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme kad su baš pjenušci posebno aktualni. Prijašnjih godina Isteničevi, koji rado kažu kako su najveći obiteljski proizvođači pjenušaca u Sloveniji, priređivali su u prvoj polovici prosinca festival perlica ili, kako oni vele, mehurčkov, za ovu godinu promijenili su koncept i umjesto za festival opredijelili se za manifestaciju drukčijeg tipa od festivala međutim na kojoj bi također okupili brojne pjenušare osobno, zatim krug profesionalaca s eno-gastro scene kao npr. enologe, sommelijere i ugostitelje te vinske novinare, a nije izostao ni treći bitan segment kojim se nužno zatvara krug a to su ljubitelji vina i dakako, posebno pjenušaca, kao potrošači.

Domaćin Miha Istenič (u sredini) s komentatorima pjenušaca i s voditeljem kroz program Valentinom Bufolinom, dopredsjednikom Udruženja sommeliera Slovenije, slijeva su: Željko Suhadolnik, Miran Sirk Bjana, Sergij Cesar, Jure Tomič, Miha i Bufolin, zatim Tomaž Sršen i François Botton Slapšak. Dolje: Janez Istenič

Radionica je tako spojila edukativnu notu, hedonizam i poslovni aspekt. Nazočni proizvođači koji su donijeli svoje zapjenjene uzorke za kušanje – a tih uzoraka bilo je oko 30, među njima i dva iz Hrvatske! – imali su priliku široj publici (prostrana dvorana bila je puna!) prezentirati sebe kao proizvođača i svoj proizvod, S pjenušcima su se – netko s jednim uzorkom, netko s dva a netko i s tri uzorka – pokazali Berkovič, Pinterič, Zagmajster, Albiana, Kerin, Kunej, Marič, Mastnak, Kozinc, Domaine Slapšak, Istenič, Štokelj, Bjana, Ščurek, Silveri, Guerila, Kobal, a iz Hrvatske obitelj Tomac iz Jastrebarskoga (Classic brut nature 2006 i Amfora brut nature 2015). Po jedan član spomenute grupe izabranih enologa, ugostitelja, sommeliera i novinara predstavljene kao svojevrsna stručna komisija, komentirao je po par kušanih uzraka. U toj komentatorskoj grupi bili su, uz domaćina, Janeza Isteniča, znani tršćanski sommelier Sergij Cesar – sada nastanjen u Genevi, zatim François Botton – enolog iz Francuske koji radi za slovenski podrum Domaine Slapšak, pa Tomaž Sršen – publicist-vinski pisac, Miran Sirk – šampanjer kuće Bjana iz Goriških brda, Jure Tomič – istaknuti ugostitelj i sommelijer s restoranom Debeluh u Brežicana, inače član prestižne međunarodne udruge Mladi restorateri Europe (JRE), i Željko Suhadolnik, novinar i vinski pisac iz Zagreba. Kroz program je vodio Valentin Bufolin, dopredsjednik Udruženja sommeliera Slovenije. Publika koja se došla upoznati s pjenucima i pjenušarima i uživati u mjehurićima i prigodnom zalogaju ulaznicu je platila. Lijepo uspjela priredba! ◾

Najnovije! Čep DIAM za najgorljivije zagovornike eko-produkcije

O SALONU PJENUŠAVIH VINA ZAGREBČetvrti Salon pjenušavih vina Zagreb održat će se dan nakon Vinskog univerzuma, konkretno u petak, 31. siječnja 2010. popodne u hotelu Dubrovnik, vrata su otvorena od 15 do 21 sat. Priredba će okupiti, kao i prethodnih godina, četrdesetak izlagača.

Novost u vezi sa Salonom je da se ove godine međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES po prvi put održalo u Zagrebu, a bilo je to u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. Pobjednici – konkretno proizvođači triju najbolje ocijenjenih bijelih i triju najbolje ocijenjenih ružičastih pjenušaca – svečano će se proglasiti i primit će odličja na salonima u Zagrebu i Ljubljani. Za vrednovanje je prijavljeno više od 80 uzoraka pjenušavih vina. Pjenušce je ocjenjivalo 16 strukovno potkovanih ocjenjivača iz regije, podijeljenih u dvije komisije. Predsjednica žirija s hrvatske strane bila je enologinja Ivana Nemet inače zaposlena u PP Orahovica, a sa slovenske enolog Dušan Brejc. U komisiji br. 1 pod predsjedanjem Ivane Nemet radili su Zelinčanka Ivana Puhelek iz vinske obitelji Puhelek Purek, pa slovenski vinski pisac Jože Rozman, zatim sommelijerka Milena Zaharić iz Novog Sada, proglašena u Srbiji najboljom ocjenjivačicom upravo pjenušaca, pa zagrebački sommelier i ugostitelj Darko Lugarić Agava, Špela Štokelj iz vinske obitelji iz Vipave, te enolog Saša Zec. U komisiji br. 2 pod predsjedanjem Dušana Brejca radili su enologinja Antonija Čeme, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kajzer, novinari i vinski pisci Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, zatim slovenska sommelijerka Vanja Mramor, pa Nikola Šember iz znane plešivičke vinske obitelji, i enolog i sommelijer mr. Franjo Francem.

Moji osobni dojmovi s ocjenjivanja, dakako, mogu govoriti samo o pjenušcima koji su potočeni žiriju br. 2. Izdvojio bih kao jače pažnje vrijedne sljedeće pjenušce: Lucidia 2015 extra brut – Vina Sanabor (Primorska Slovenija, Kras, 12,5 vol %, 5 g/lit slador); Cuvée Prestige 2013 extra brut – Kurtalj (Središnja bregovita Hrvatska, Plešivica, 12,8 vol %, 3 g/lit ostatak sladora); Penina Vintage 2011 brut natureZlati Grič (Štajerka Slovenija, Podravlje, 13,0 vol %, 2 g/lit slador); Zlata radgonska penina Ciconia brut 2008Radgonske gorice (Štajerska Slovenija Podravlje, 12,5 vol %, 9 g/lit slador); Penina brut klasična metoda NVPuklavec Family Wines (Štajerska Slovenija, Podravlje 11,6 vol %, 6,8 g/lit sladora); Brut Moscato 2018Family Estate Leber -Vračko (Štajerska Slovenija, podravlje, 12,0 vol %, 9,5 g/lit sladora; za charmat metodu učinilo mi se baš prikladnime kao bazno vino rabiti ono od aromatične sorte ali u posve suhoj varijanti!).

Službeno, najbolje ocijenjeni u bijelim i ružičaastim pjenušcima sljedeći su uzorci:

Bijela pjenušava vina

Prestige extra brut 2013 – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija; 1 a) Penina vintage 2011 brut natureZlati Grič, Štajerska Slovenija; 2) Muscat brut 2010 – Vina Kauran, Štajerska Slovenija; 3) No. 1 brut NV – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija

Rosé pjenušava vina

Bregh rosé brut 2017 – Petrač, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska; 2) Penina rosé brut 2017 – Vipava 1894, Vipavska dolina, Slovenija; 3) Ružica Vinodola brut 2017 – Vinska kuća Pavlomir, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska

U pripetavanju za najboljega: Prestige od Isteniča i Konjiška penina od Zlatog Griča

_______________________________

ŠAMPIONOVA MOGUĆA KORISTJanez Istenič (79) na vinskoj je pozornici i uglavnom u pjenušavom segmentu već više od pola stoljeća. Nakon što je prestao aktivno s nogometom, 1964. se okrenuo posve Bakhu i kao individualni proizvođač krenuo s vinogradom od oko 1,5 hektara na području Bizeljskoga na samoj granici s Hrvatskom. U sferu pjenušaca ušao je 1968. Razvio se u jednog od ne samo najcjenjenijih proizvođača pjenušaca nego i u jednog od najvećih pjenušara u Sloveniji, najvećime u smislu obiteljske produkcije. U prvih 51 godinu bavljenja pjenušcima, sa članovima svoje obitelji i s nekoliko suradnika proizveo je oko četiri milijuna boca pjenušavog vina. Danas godišnje napravi oko 130.000 do 150.000 boca, ovisno o berbi.

– Kad sam počeo, pjenušac je smatran kao nešto aristokratko i tajanstveno, tako da je start bio pun istraživanja i improvizacija, ali sve je sjelo na svoje mjesto zahvaljujući mojoj velikoj ljubavi prema tome poslu i uz puno učenja iz stručnih knjiga kao i uz posjete podrumima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj – reći će šampion 2019. Janez istenič

Na zalihi i sazrijevanju u podrumu Istenič stalno drži oko 400.000 do 500.000 boca, sirovina je 70 posto iz vlastitih vinograda, ostatak je od grožđa iz otkupa.

Istenič je afirmiran ne samo u Deželi nego i u Hrvatskoj, znan je i cijenjen i šire u europskim krugovima, uvršten u knjige šampanjera autori kojih su utjecajni vinski pisci.

– Za naše pjenušce smo u prošlosti u Parizu, Londonu i u Veroni primili barem stotinu medalja i oko 10 šampionskih naslova u Bruxellesu, New Yorku, Gornjoj Radgoni i Ljubljani. U 2019. smo osvojili srebrnu medalju na Decanterovom World Wide Awardsu i zlatnu medalju na Bubbles of Sparkling wines u Londonu. Što se tiče knjige, 2013. godine uvršteni smo u World Encyclopedia of Champagne & Sparkling Wine, autorica je Essi Avellan.

S legendom Janezom Istenicem

Što Isteniču, inače ove godine nositelju priznanja za doprinos razvoju vinskog turizma koji i na međunarodnoj razini dodjeljuje hrvatska udruga G.E.T. Report iz Zagreba, može u poslovnom smislu značiti ovaj trijumf na ocjenjivanju za Salon pjenušaca Zagreb-Ljubljana?

Ocjenjivanje naslijepo, strukovna komisija sastavljena od kušača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, konkurencija uzoraka jaka posebice iz Slovenije (Radgonske gorice, Zlati Grič, Sanabor, Klet Brda, Puklavec…), mada treba reći i to da, nažalost, nije bilo Bjane i Silverija, a iz Hrvatske nedostajali su teški artiljerci Tomac, Korak, Šember… Smještaj Isteničeva pogona u geografskom smislu i prirodna gravitacija prema na 45 minuta vožnje autom blizom Zagrebu kao značajnom tržištu odakle se otvara put prema jadranskome jugu… I dnevna politika koja međutim traje i koja uporno razdvaja i ono što može biti logički povezano i što je prije i bilo povezano do mjere da se skok odavde do Isteniča smatrao ne odlaskom nekome u drugu državu nego nekome maltene našemu ali na susjednoj strani Sutle.

– Ova odličja s ocjenjivanja za Salone pjenušca u Zagrebu i Ljubljani znače nam mnogo, ona, jednostavno, upućuju na kakvoću. Istina je da medalja sama za sebe u kontekstu posla ne predstavlja mnogo, svaki dobitnik mora se potruditi kroz svoju komercijalnu službu da nagradu dobro valorizira. Svjestan sam da ćemo i mi morati intenzivirati našu markretinšku aktivnost. Mogu reći da je naš podrum omiljeno odredište ljubitelja vina tj. pjenušaca, ali taj interes treba stalno i podgrijavati određenim akcijama na tržištu. Iz Hrvatske nam dođe godišnje između 30 i 40 posto od ukupnog broja posjetitelja, a u odnosu na našu produkciju pjenušaca u Hrvatsku izvezemo oko 35 posto boca, međutim prostora, smatram, ima i za jače povećanje, posebice u kontekstu naših najboljih proizvoda, a to su Prestige, linija Gourmet te No1, tako da već radimo novu strategiju marketinga baš i posebno za Hrvatsku – dodao je mr. Istenič.

Isteniče dakle čeka i te kako ozbiljan angažman u marketingu prema hrvatskome tržištu, bilo i smislu poboljšanja plasmana butelja u Lijepoj nasoj, bilo u privlačenju i većeg broja gostiju iz Hrvatske u Staru Vas kod Bizeljskoga. ◾

_______________________________

Prizor s ocjenjia, i, dolje, svi ocjenjivači (Julio Frangen)

Siniša Lasan, novi – i po treći put! – hrvatski sommelijerski prvak, u društvu s drugoplasiranim Ivanom Jugom i trećim Markom Škaricom, te s predsjednikom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom i Franjom Francemom, kao i s voditeljem edukacije pri HSK-u prof. Krešimirom Mikincem. Dolje: Lasan s uglednim peljeakim vingradarima/vinarima Marijom Bura Mrgudić i s njenim bratom Nikom

Sada, nakon ocjenjivanja, oči su proizvođača svakako osobito uprte u sommeliere koji su bili članovi žirija za vrednovanje, konkretno Marija Meštrovića koji se, nedavnim preuzimanjem objekta Kajzer vratio izravno ugostiteljstvu (nekad je odlično vodio velikogorički restoran Mon Ami), zatim Darka Lugarića, asa iz restorana Agava, a i u Novosađanku Milenu Zakarić kao specijalisticu za mjehuriće. Šteta je što u žiriju nije bio i Zagrepčanin Siniša Lasan. Lasan je naime nedavno postao i po treći put hrvatski sommelijerski prvak, a zamalo mu je u Londonu izmakla prestižna međunarodna titula MS ili Master Sommelier, no to mu je bio tek prvi pokušaj da je se domogne. Lasan unatrag nekoliko godina s velikim uspjehom i utjecajem radi na dubrovačkom području, u uglednom restoranu Proto, i zahvaljujući upravo njegovu zalaganju na vinskim listama toga dijela Lijepe naše našlo se dosta (mirnih i pjenušavih!) vina s hrvatskog sjevera koja i te kako odgovaraju lokalnoj, morskoj spizi!

_________________________________

HRVATSKI PJENUŠCI – RAST IZVOZA! – Lijepa vijest za kraj ove godine i ulazak u novu, s mogućim novim značajnim, kako se to kaže, radnim pobjedama. Nakon što je dovršena obrada podataka, iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da je izvoz hrvatskih pjenušaca u 2018. u odnosu na 2017. porastao za 35 posto, konkretno s u 2017. ostvarenih 748.000 € na 1,08 milijuna € u 2018. Količinski, radi se o porastu od 117 hektolitara, konkretno sa 324 hektolitra u 2017., u 2018. dosegnut je 441 hektolitar.

Najviše se izvezlo u Nizozemsku (346.500 eura), a slijede Italija (178.100 eura) i Njemačka (140.300 eura). Četvrto najveće izvozno tržište za hrvatske pjenušce je Singapur, u koji smo prošle godine izvezli pjenušaca u vrijednosti 136.000 eura.

S druge strane, uvoz pjenušavih vina nam je prošle godine narastao za 19 posto, ali riječ je o mnogo većim iznosima. Tako smo u 2017. uvezli pjenušaca u vrijednosti 7,6 milijuna eura, a u 2018. u vrijednosti većoj od devet milijuna eura (porast sa 14.300 hektolitara na 17.900).

Najviše pjenušaca uvozimo iz Francuske (3,3 milijuna eura), Italije (2,8 milijuna) i Njemačke (1,1 milijun eura).

U prvih devet mjeseci 2019. godine izvoz je već količinski premašio cijelu prošlu godinu (476 hektolitara, inače vrijednih 683.000 eura), Prema podacima za prvih devet mjeseci 2019., najviše izvozimo pjenušce za zaštićenom oznakom izvornosti (211 hektolitara, vrijednih 546.000 eura). Uvoz je ove godine u odnosu na 2018. nešto usporio, do kraja rujna uvezeno je 12.800 hektolitara u vrijednosti 7,9 milijuna eura.◾

_______________________________

Zagrebačka smotra iz mreže Salon of Sparkling Wines, s kojom se, odmah nakon sajma WineOs u prvoj polovici siječnja u Osijeku otvara sezona festivala plemenite kapljice u 2020., predstavit će ponajbolje hrvatske i slovenske pjenušare ali i neka pjenušava vina nekolicine stranih proizvođača. Smisao Salona je, kaže prof. Marija Vukelić, zagrebačka direktorica, širenje svijesti da se pjenušava vina konzumiraju ne samo za praznike i svečanosti, nego i svaki dan, k tome želja je da se, kroz izobrazbu, i podiže razina kulture pijenja pjenušavih vina, tako da će na manifestaciji biti priređeno nekoliko vođenih radionice besplatnih za posjetitelje iz šire javnosti. A još i do Salona bit će još nekoliko najavnih događanja. Kao i prošlih godina, na festivalu pjenušaca u hotelu Dubrovnik dio prostora bit će u znaku ponude i kulinarskih delicija koje se lijepo sljubljuju s pjenušavim vinima.

Za četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb, 31.1 2020., cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Prodaja na entrio.hr. Info: www.salonofsparkingwine.com

Sličice iz predbožićnog vremena Zagreba 2019

Adventski vijenac na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

OD JELAČIĆ-PLACA PREKO TKALČE DO VITRINE i CHEESE BARA uz EUROPSKI TRG

Prekrasna subota, preko podneva sunce, makar zubato, idealno za jesti na cesti – moderno se to veli Street Food, pa dobro društvo, afrodizijak iz Malog Stona za duge zimske velegradske noći, i sirova i kuhana vina s istoka i zapada, od Fruške gore kroz Plešivicu do Collija u Italiji…. Vu tem Zagrebu, s’ega na volju, s’ega ima, to j’ istina, vu tem Zagrebu!…

Nakon debija na priredbi Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu, Davor Dretar Drele – glumac, radio i tv-voditelj, sve više se posvećuje ugostiteljstvu ali s one, unutrašnje strane šanka a manje s ove vanjske strane. U odnosu na malenu pečenjarnicu u Vrbovcu, ovo na Jelačić-placu na zagrebačkom Adventu prava je kuća dostoijna Djeda Božićnjaka odnosno Djeda Mraza…

Dado Tašner – briga za demografsku obnovu

Toga dana počelo je na Jelačić-placu – punom mirisa crnogorice (tu je postavljen i okićen golemi bor od 15 metara, najveći u Zagrebu u kojemu je, inače, ove godine Zrinjevac postavio 104 božićna stabla!), kobasica i kuhanog vina – upravo s vrućim kuhanim crnjakom (fino kuhano vino!!!) u kućici kod Dreleta DEdeka Mraza ili DEdeka Božičnjaka, i onda, dalje, uzlazno krenulo kod DAdeka Tašnera. Dado za predsjednika! Pripremao je marljivo malostonske kamenice za konzumaciju, jesti na cesti ili Street Food. U Metropoli na najboljem Adventu na svijetu nesebična propaganda za zimski turizam na jugu Lijepe naše Ali, i još važnije: briga za demografsku obnovu zemlje! Kad nas je već tako krenulo s izvozom Hrvata, pa da bude materijala i za nastavak!… Što reći u vrijeme zahuktale predsjedničke kampanje do li: Dado za predsjednika! Dado, Dado!…

Ni znani naš chef Hrvoje Zirojević nije odolio pružanju potpore demografskoj obnovi u društvu s kameničarom Dadom i pjenušarom Zdenkom Šemberom

Dva koraka preko Europskog trga do Vitrine, a tamo – delegati s Fruške gore, Plešivice i Collija tj. talijanske strane Goriških brda. Bratstvo i jedinstvo. Narančasta odnosno jantarna vina, pjenušci, rajski rizling. Đorđe Bikicki s Fruške gore, Zdenko Šember s Plešivice, Dario Prinčić s Colija. Jelena Bulum i Maras Manuela, pa cha cha cha…

Stiže i pajdaš Alfi Kabiljo, maestro od Jalte. Mjuzikl pred Vitrinom se nastavlja u sve jačem tonu, bogme – ne ideme dime dime… A kad se napokon odande krenulo, opet stop – kod demografa Dade Cheesea. Kao as na desetku odnekud laganinskim korakom bane chef nad chefovima Hrvoje Zirojević! Tome što on ponudi na tanjuru nema premca na ovim prostorima a i šire, riječ je ne samo o okusu, nego, bogme, kako to izgleda na tanjuru, nečemu što je stvarno i za izložbu, u Akademiji za LIKOVNU umjetnost!

Na tom starom ljetu veselimo se!…

Neizostavan na degustaciji visokokvalotetnog i osebujnog vina – proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabiljo, u društvu s vinarima Zdenkom Šemberom (mirna vina, bijela i crna, pjenušci), zatim Darijom Prinčičem s Collija (jantarna vina Jakot i Trebež, crnjaci merlot i cabernet sauvignon, 10 ha, 7000 trsova, 35.000 butelja) i Đorđem Bikickijem s vinogradima na Fruškoj gori nedaleko od Iloka (bijela, rosé, crno i jantarno)

Rougemarin City Journal pop up we love local: WE LOVE LOCAL, EXCEPT OUR MOTHER LANGUAGE… – Kažu kako je zagrebački Advent postao čarobniji za još jedno gastro iskustvo – Rougemarin City u Petrinjskoj ulici kod Trga bana Jelačića na mjesec je dana postao Journal pop up We Love Local. Obožavateljima vrhunskih gastro užitaka omogućeno je da kroz cijeli prosinac u samom srcu grada kušaju specijalni We Love Xmas menu, maštovitu reinterpretaciju tradicionalnih hrvatskih jela u street food varijanti (zašto ne u varijanti jesti na cesti?). Sva adventska i božićna jela spravljena su bila isključivo od lokalnih namirnica koje su uzgojili i proizveli sjajni mali domaći proizvođači, baš u skladu s filozofijom gastronomske platforme We Love Local. Međutim očito nikako da se zavoli i vlastiti jezik. We love local, except our mother language….

Novi adventski punkt uz Jelačić-plac, na početku Petrinjske – Rougemarin. chefa Marina Medaka. We love local, a ako je već tako moglo je i pisati Obožavamo domaće!

Domaća jela koja je ponudio Journal pop up We Love Local a koja je potpisao chef Marin Medak bila su u dva različita posluženja: u porcijama normalne veličine i u novim malim porcijama small plates, izvrsnima za degustaciju. Organizatori kažu da su htjeli ići na ruku gurmanima koji vole uroniti u lokalne okuse, naime oni koji žele istraživati mogli su sebi priuštiti više različitih zalogaja We Love Xmas menua, a da im to ne bude preveliki financijski zalogaj.

Na pladnjevima su stizala redom jela neobičnih – ali, hvala Bogu, ipak hrvatskih – naziva: Smotani pršut, Livada i pastir, Bombon brudet, Batat juha, Skradinski rižoto, Tuna paštašuta i neobična Ramen purica. Kao glavna jela, Božićna patka, Janjeća koljenica u sarmi, Badnji mix i Vučena pašticada su kao kruna večeri, na kraju, dakako, poslužene su slastice. ◾

 Enogastronomija i trbušnjaci: PA, i LJUBAV IDE KROZ ŽELUDAC!… – U tijeku Adventa, na jednoj prezentaciji vezanoj strogo uz eno-gastronomiju u središtu pažnje – trbušnjaci! Pa, što da ne?! Ionako stara izreka kaže kako ljubav najprije ide kroz želudac, a s propovjedaonica pojačano slušamo da trebamo živjeti u ljubavi.

Evo famoznih rasplesanih želučeka…◾

SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU – Rapsod je u staroj Grčkoj bio putujući pjevač koji je uz pratnju lire izvodio epske pjesme, a rapsodija je pjesma rapsoda odnosno muzička fantazija na temu narodne predaje, tako barem kaže Veliki rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića. Rapsodija u širem kontekstu može se odnositi i na gastro-segment, dakle biti i gastro-fantazija na temu delicija (ne delirija!). Dojmljivim ateljeom okusa u zagrebačkom Procaffeu na Adventu 2019 to je pokazao Klaster slavonskih turističkih zajednica. Čvarci, kulin i kulinova seka, slanina, razni sirevi, bajadera od svinjetine, šunka pečena u kruhu, požeški vinogradarski ćevap kao jelo kojime se otjeruje neprijatelj, sarmica, kuhane ljute kobase, tačkrle s orasima ali i s makom, orahnjača (masnica) i makovnjača, suhi kolačići poput sjajnih prhkih šapa…

Raskoš Slavonije na tanjuru. Njam, njam…

Što li je to bajadera od svinjetine? Riječ je o svinjetini pečenoj u komadu, pa ohlađenoj i izrezanoj na komade pravokutnog oblika (baš kako izgleda bajadera iz bombonijere) i tako posluženoj… A što je to požeški vinogradarski ćevap, jelo kojime se otjeruje neprijatelj?

Za 15 osoba treba: 25 komada svinjske vratine i 15 komada juneće vratine ili mesa od buta, 0,5 kg slanine, tri glavice luka, tri paprike, sol, papar, mljevena crvena paprika, krumpir. Komade mesa narezati na debljinu prsta, začiniti solju, paprom i mljevenom paprikom te ostaviti u pacu barem 24 sata. Na ražanj naizmjenice nabadati po komad svinjetine, slanine i junetine, sve dok se meso ne potroši. Da se meso ne bi vrtjelo oko ražnja, na svakih po desetak centimetara nabosti i kožu od slanine. Nabodeno meso zamotati svinjskom ili telećom maramicom i povezati špagom. Ako nema maramice, poslužit će, kažu, i papir za pečenje odnosno aluminijska folija. Peći vrteći uz laganu vatru, dok meso ne bude gotovo. Skinuti s ražnja i servirati vruće. Dok se meso peče, skuhati krumpir i narezati ga te istresti u tavu u kojoj se skupljala masnoća pri pečenju mesa, promiješati i kratko zapeći na vatri. Jelo prati uzrećica da se njime tjera neprijatelj naravno ne stoga što ne bi bilo dobro za jesti nego stoga što se u povijesti još za najezde Turaka na ove naše prostore pokazalo efikasnom prijevarom neprijatelja koji je određene prostore držao pod opsadom a kad mu se učinilo da se okruženi domaći stanovnici konstantno dobro hrane, misleći da će se opsada odužiti u nedogled, radije je napustio pozicije…

Adventski summit slavonskog turizma u Zagrebu: Martina Jakelić, Maja Jakobović Vukušić, Ružica Vidaković, Mislav Matišić i Rujana Bušić Srpak  (Marko Colić)

Adventski susret sa Slavonijom koji je u Metropoli priredilo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica bio je prilika da se nešto novo nauči iz povijesti Slavonije ili da se podsjeti na neke detalje vezane uz tu našu regiju.

Evo tih nekih cveba kojih mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni: na području Slavonije živi se dugih već osam tisuća godina, u Slavoniji je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije nego u Burgundiji i Bordeauxu, tu su se proizveli jedno od prvih piva u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u našoj zemlji upravo u Slavoniji zakotrljala nogometna lopta, a i zaigrao tenis…

Poziv na fine wine & dine u restoran novog kutjevačkog vinskog podruma Galić

A, sada, po prvi puta su se upravo u Slavoniji u Hrvatskoj i okupili direktori pet turističkih zajednica kako bi zajednički promovirali ljepote i turističku ponudu regije. Pod simboličnim nazivom Divani (od: divaniti), u vinoteci kavane Procaffe u srcu Zagreba održana je prezentacija ove jedinstvene regije uz vrhunska slavonska vina i najfinija jela koja potpisuje iločki hotel Dunav, prvi nositelj Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.

Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, prezentirali su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije, poznate po gostoljubivosti i ljudima otvorena srca.

Ovo je snažan i konkretan iskorak u promociji i prezentaciji Slavonije kao turističke destinacije Hrvatske. Sporazumom o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija, što su ga je prošle godine potpisali svih pet županijskih turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, utvrdili smo okvire i aktivnosti kojima želimo ostvariti konačni cilj a to su razvoj i promocija proizvoda i usluga kao generatora povećanja turističkih rezultata. Nitko od potpisnika taj cilj ne može relizirati sam i stoga je zajedništvo u spremnosti da ostvarimo sve ono što Slavonija u turizmu može ključan faktor uspjeha. Imamo još jako puno toga čime se svijetu možemo pohvaliti. Kako je riječ o novom pristupu promociji, prvi je korak bio izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje od 2019. do 2025. koji će uskoro na usvajanje, iz tiska je ove godine izišla brošura Slavonija, a zajednički nastupi na sajmovima i posebnim prezentacijama već daju prve rezultate, ističe Rujana Bušić Srpak.

Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode, Kopački rit i Papuk, koji izgledaju božanstveno u svako godišnje doba. Slavonija nudi najljepši spoj tradicije i urbanog, a svi koji dođu prvi put oduševe se kad okuse boje i mirise, dožive moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, nepregledne vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu i otkriju da Slavonija nije samo nepregledna dosadna ravnica.

Visoka kuhinja/Haute cuisine, Esplanade Hotel: chefica ANA GRGIĆ – Po tradiciji, i ove godine zagrebački hotel Esplanade, i te kako znan po eno-gastro zbivanjima – posljednji veliki spektakl u 2019. bio je Zagreb Vino.com – priredio je u predpraznično vrijeme svečanost hrane i vina već i prije blagdana, tj. Božića i Nove godinu. Chefica Ana Grgić ponovno se dokazala da je kao umjetnica s kuhačom na vrhu hrvatske gastronomije, a hotel Esplanade i te kako je potvrdio svoju dugogodišnju reputaciju baš u tom profinjenom hedonističkom aspektu uz tanjur i čašu. Nije bilo uz Badnjak uobičajenog bakalara te uz Božić pečenih purice ili patke a uz novogodišnje slavlje odojka, ali je od ribe bila jadranska tuna, bilo je slanine (lardo), gljiva – tartufi i smrčci, bilo je prženog kukuruza i kreme od kukuriza, praha od dimljenog ružmarina, tamne čokolade u kremi…

U počast Božiću: hotel Esplanade Zagreb, chefica Ana Grgić u kuhinji sa svojom ekipom

Za početak: focaccia i razni oblici kruha s maslacem s tartufom i s maslacem s maslinama, te s maslinovim uljem, zatim potrbušnica od jadranske tune s ukiseljenom gorušicom u soku od cikle, artičoke, popraćno s pjenušcem Rosé brut Tomac, pa gnudi sa sušenim vrganjima, hrskavi lardo i tartufi, popraćeno sa Kuvlakhe Zelencom 2015 od Krauthakera, onda karamelizirani goveđi jezik (jabuka, krema od sira, gel od orahovca, smrčci), s Pinot noirom Marquis 2016 obitelji Barundić iz Doline kardinala, odrezak od noja na kremi od kukuruza, s prženim kukuruzom s prahom od dimljenog ružmarina, s korijandarom, praćeno Malbecom Terrazas reserva 2017 Bodegas Mendoza, i u finišu čokoladna cigara s kremom od tamne čokolade, rumom, prahom o gelom od hibiskusa, kremom od vanilije, popraćeno slatkastim Badelovim Merlotom boutique s Korlata kod Stankovaca. ◾

Pozdrav publici uz jela: Sanda Sokol, te uz vina: sommelier Ivan Šneler

Hedonizam i zdravlje

BADNJAK u ZNAKU – GADUSA!

            Na sjevernoj polukugli Božić, a s njime naravno i dan koji mu prethodi – Badnjak, su zimi. U zimsko vrijeme za tanjur, od namirnica poput mesa i ribe, češće se, logično, bira meso, nerijetko svinjetina, za masna pečenja. Ali, Badnjak je uvodni dan u mesne gozbe, pa je logično da se za badnju večer iz koje se s ponoći prelazi u Božić preferira riba. Kralj na tanjuru za badnju večer postao nam je bakalar, latinskim nazivom Gadus morhua, bez obzira na to što nam on stiže s dalekog sjevera (uglavnom Norveške) i na to što je Hrvatska zemlja na jugu Europe, k tome smještena uz obalu mora, Jadranskog mora kao staništa najplemenitijih ribljih vrsta. Nismo mi iznimka što se tiče popularnosti te arktičke ribe na južnim paralelama, bakalar je nadaleko znana delikatesa primjerice i u Italiji, s kojom dijelimo Jadransko more ali koja more ima i duž druge strane svoje Čizme, te u – Portugalu, čija je morska obala na Atlantiku!

Bakalar Gadus morhua

Priča iz 16. stoljeća govori da je mletački pomorac i trgovac stanoviti Pietro Querini krivac za dolazak bakalara na Mediteran, poslije je ta riba preko Mletaka stigla i u naše krajeve. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali pripremanu kao svježu. I odlučio je ponijeti u svoje krajeve. Naravno, to nije bilo moguće sa svježom ribom, jer putem bi se, dakako, pokvarila. Queridi je vidio da je Norvežani suše kako bi je mogli koristiti stalno kroz godinu i u drugim krajevima zemlje a ne samo u onim priobalnima, te kako bi je mogli i prodati drugim zemljama, pa je nakon mjeseci izbivanja iz domovine i pred povratak u domaju svoju brodicu nakrcao sušenom ribom intenzivni miris koje je zgrozio njegove suputnike, nenavikle na tako nešto. Venecijanci su kao gurmani kroz načine pripreme bakalar pretvorili u izvanrednu deliciju koja se začas dopala širem krugu ljudi na Mediteranu, tako da bi se njih moglo smatrati odgovornima za najezdu bakalara na tanjure i na jugu Europe. S posebnim su se umijećem u prigotavljanju bakalara istaknuli i Portugalci, do mjere da je u toj zemlji na Iberijskom poluotoku bakalar, ili bacalhau kako ga tamo nazivaju stekao status nacionalnog specijaliteta. Portugalci pripremaju bakalar kao namaz, pa na bijelo s krumpirom, pa s porilukom, s bešamelom, pa iz pećnice itd, kako bi se to slikovito rado kazalo, na 100 načina, no za Portugal vrijedi izreka na 365 načina, za svaki dan drukčije.

Kako se vremena i običaji mijenjaju! Zgodno je spomenuti da je bakalar nekad bio hrana za siromašne, možda bismo ga ovdje mogli po tome usporediti s nečim što nam je ovdje odavna poznato, npr. sa špekom/slaninom i sa čvarcima, a onda je, s vremenom, nastupio značajan preokret za sve te tri namirnice, kojima se – cijena vinula prema nebu. Od, nekad davno, siromaške hrane, bakalar se zbog osjetno pojačane potražnje nakon njegova slučajna prvog improviziranog izvoza na brodici Venecijanca Querinija pretvorio u super-skupu ribu koju eto, najednom, oni s tanjim džepom više sebi nisu mogli (i još ne mogu) priuštiti. Jednaki slučaj sa čvarcima čija maloprodajna cijena po kilogramu je danas i dvostruko pa i trostruko veća od one za kilogram biranih komada svinjetine poput fileta, vratine, buta, karea…

Upravo visoka cijena bakalara bila je poticaj za pojačanu snalažljivost kako potrošača tanjeg novčanika tako i ponuđača hrane, u smislu okretanja ka vrstama ribe s kojima bi se moglo pokušati kao zamjenom za bakalar. Prisjećam se nekih godina kad se u nas u domaćinstvima u nemogućnosti da sebi priušte bakalar dosta rabila u našem Jadranu ulovljena pa posušena raža što bi se prigotavljala na brudet. U sjevernim dijelovima države kao što su Slavonija i Podunavlje koristile su se riječne ribe, poput npr. šarana. S druge strane, trgovci su za društvene slojeve s manje para u džepu ponudili jeftinije vrste ribe, među njima i oslića koji pripada obitelji bakalara. Sušenih riba u trgovinama je više vrsta, neke izgledom upućuju na bakalar ali to nisu, pa kod izbora treba pripaziti ne samo na cijenu nego i na što se pod kojim nazivom proizvoda kupuje.

Više je načina konzerviranja ribe sušenjem, primjerice nakon ulova samo njenim vješanjem na štap i boravkom na zraku (u periodu sušenja od siječnja do travnja u surovim zimskim uvjetima sjevera bakalar izgubi oko 70 posto vode, ali ništa od svojih prehrambenih vrijednosti), a pribjegava se i soljenju ribe nakon ulova pa onda njenim ostavljenjem na zraku. Soljenje pomaže da riba brže izgubi vodu. Otud i nazivi stockfish odnosno po njemački stockfisch (Stock=štap), te salt cod ili clip cod odnosno, po njemački, Klippfisch za ribu koja je nasoljena prije stavljanja na sušenje – obično na stijenu. Na taj način, dakle uz prethodno soljenje, konzerviraju se najčašće neke jeftinije vrste ribe. Neke ribe konzerviraju se i dubokim smrzavanjem. U nas se može naći i smrznuti bakalar, pod više naziva. Jedan je Pollachius virens, no tu je riječ o – crnoj kolji. Na filetima bakalara Pedro je pak latinski naziv Gadus Macrocephalus, prema popisu hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva riječ je o pacifičkom bakalaru. Da bi se bilo sigurno u kupnju onog pravog bakalara oznaka proizvoda mora biti latinski naziv Gadus morhua. Mnogi koji se razumiju govore da se pravi bakalar prepoznaje po repu koji mora biti u obliku metle, a ne u obliku slova V. Svi bakalari imaju intenzivan miris, no pravi miriše jako ali zdravo, bez arome plijesni. Loš miris može značiti da riba nije dobro osušena.

Bakalar, kralj Badnjaka! Norveški ponuđač suhog bakalara Gadus murhua preporučuje najprije najmanje osam sati namakanja ribe u hladnoj vodi prije kuhanja ribe. Dobro namočenu i vodom ponovno ispunjenu ribu narezati na manje komade i očistiti je od kosti i kožice, potom čisto meso kuhati oko pola sata u slanoj vodi. Kad je riba kuhana, usitnite je prstima na listiće (manje komade). Na ulju popirjajte glavicu sitno kosanog luka, zatim u posudu u kojoj će se jelo finalizirati stavite ulje s tim pirjanim lukom, na to složite ploške krumpira rezanog otprilike na debljinu kao za krumpirovu salatu, na te ploške pravilno rasporedite komadiće bakalara, na njih metnite sitno kosani češnjak, pospite po vrhu sitno sjeckanim peršinovim listom te s mljevenim paprom i s malo soli s time da vodite računa o tome da je riba bila kuhana u slanoj vodi! Pa opet na sve to složite ploške krumpira i na njih ribu, češnjak, peršinov list, papar, sol, pa tako dalje sve dok ima materijala. Zaliti s vodom u kojoj se kuhala riba tako da voda prekrije ribu i krumpir. Kuhati na laganoj vatri a kad krumpir dovoljno omekša podliti s malo bijeloga vina te još prokuhati koju minutu, poklopiti zdjelu i pustiti jelo da počine prije posluženja. Netko voli na tanjur s tako prigotovljenim bakalarom kao dopunu staviti krišku do dvije tanje rezane slanine.

Atlantski bakalar odnosno  atlantic cod odnosno Gadus morhua je riba iz obitelji Gadidae, značajne u ljudskoj prehrani. Komercijalno je znan kao  cod odnosno codling, bakalar sušen bez prethodnog soljenja naziva se, da ponovim, i  stockfish, dok je onaj posoljen pa stavljen na sušenje znan kao  salt cod ili clipfish.

Najveći primjerak bakalara dosad ulovljen bio je 1,8 metara dugačak i 98 kg težak, no obično bakalar bude između 61 cm i 1,2 metra dužine i do otprilike 40 kilograma težine. Mužjaci i ženke uglavnom su podjednake dužine i težine.

Bakalar je riba iznimnih nutritivnih vrijednosti. Odličan je izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama, jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u prehrambenom smislu. Zbog vitamina D bakalar bi trebao biti nezaobilazna namirnica u prehrani djece. Bakalar obiluje i vitaminom B, pa kalcijem, jodom, magnezijem, željezom, selenijem koji štiti membrane stanica od posljedica oksidacije, ali i natrijem i kalijem, elementima nužnima za održavanje ravnoteže tekućina u tijelu. S druge strane, s vrlo malo je masti. U bakalaru je i vrlo malo ugljikohidrata. Masti koje posjeduje iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i povoljno utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. U 100 grama bakalara bude 307 kcal, 1,4 g masti od kojih su nezasićene masne kiseline u količini od 0,8 g, ugljikohidrata je 0,41 g, od čega šećera 0 g, bjelančevina je 68,1 g, soli 0,6 g . ♣

Hedonizam i zdravlje

HRVATSKO MASLINOVO ULJE KAO LIJEK!

Evo u cijelome ovom našem cro-džumbusu i nove LIJEPE vijesti, pristigle da nam baš i adventske dane učini ljepšima: nakon što je prije nekog vremena Istra proglašena najboljom regijom maslinovog ulja na svijetu, upravo je došla nova pohvala – znanstvena istraživanja na razini Europske Unije a vezana uz zdravlje pokazala su da je hrvatsko maslinovo ulje, za koje smo se već u mnogo navrata – dosad ponajviše u Istri – uvjerili da je posebno ukusno, i – najzdravije od svih drugih u Europi! Lijek!

Sandi i Tedy Chiavalon: tekuće zeleno zlato!

 U kontekstu zdravlja istraživalo se u prvom redu sadržaj fenola, kao snažnih antioksidanata, i tu je hrvatsko ulje pokazalo najveće bogatstvo u odnosu na ulja ostalih najznačanjijih EU-proizvođača – Italije, Španjolske, Francuske i Grčke!

Među najboljm proizvođačima maslinovog ulja kod nas su braća Sandi i Tedi Chiavalon, obitelj Belić (Duvilio i Bosiljka), Klaudio Ipša, Tullio Fernetich San Rocco, Giorgio Clai te Danijel Cuj Kraljević koji inače ima vlastitu uljaru i pruža i uslugu prerade masline, Od količinski većih proizvođača svakako u kontekstu kvalitetnoga maslinova ulja treba spomenuti porečku Agrolagunu. Čuo sam se ovih dana i vidio s tim uljarima, svi oni oduševljeni su kakvoćom mladog novog ulja iz berbe 2019. koja će se, međutim, uz po tome što je dala iznadprosječnu kvalitetu, pamtiti i po tome da je uvelike zakazala glede količine. U skladu s kvalitetom i sa visokom zdravstvenom podobnošću su i maloprodajne cijene maslinovog ulja: po riječima Tedija Chiavalona koji je nedavno prezentirao novo ulje i u Zagrebu u vinoteci Vivat Fina Vina, pola Chiavalonove litre stoji najmanje 140 kuna! Znani vinogradar, maslinar i vinar Giorgio Clai iz Krasice za bocu od pola litre, kad se ulje kupuje kod njega u podrumu u Brajkima (Krasica), traži 100 kuna. Zbog nestašice ove godine, i porečka Agrolaguna, veliki proizvođač i maslinova ulja i to vrlo kvalitetnoga a u maloprodaji po relativno prihvatljivoj cijeni, također je poskupjela berbu 2019., i to za nekih dvadesetak posto… Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne pomaže!

_________________________

Giorgio Clai

EXTRAVERGINE TERREBIANCHE – Giorgio Clai, odličan vinogradar i vinar, maksimalno okrenut prema naturalnome, sa svojim novim mladim uljem extra vergine Terrebianche. Kod Claia bitne novosti: zahvaljujući poslovnom partnerstvu s braćom Penavić od kojih je jedan kirurg i živi u Zagrebu a drugi pak živi u SAD, Giorgio Clai povećao je površinu vinograda, i sad obrađuje 11 hektara. Kad mladi nasadi dođu u puni rod ukupna proizvodnja vina kod Claia bit će nekih 50.000 boca! Da podsjetim: uz svoju standardnu liniju vina u koju ulaze Malvazija sv. Jakob (podrumski mpc. 220 kn), bijela i crna mješavina sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni (mpc. svaki po 174 kn) te kao crna špica Refošk Brombonero (mpc 298 kn butelja), Clai je na tržištu sada prisutan i s linijom Baracija (grožđe s mlađih nasada), bijela Baracija je malvazija istarska, a crna je refošk (mpc svakoga je po 93 kn). Clai je proširio i vinski podrum, iznad kojega je planirao veliko parkiralište. S plasmanom je zadovoioljan, navodi da oko 60 do 65 posto njegove ukupne proizvodnje ide u izvoz! ◾

_______________________

Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada startao je s maslinovim uljem, a onda se, prije koju godinu, počeo baviti – opet vrlo uspješno! – i s vinom!

San Rocco iz Brtonigle kao ambulanta: BELICA, BUŽA i LECCINO TULLIJA FERNETICHA – Znani istarski hotelijer i ugostitelj Tullio Fernetich ovih je dana u svom luxury heritage boutique hotelu San Rocco u Brtonigli, inače pet puta nagrađenom kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj, ali i uvrštenom u vodič Gault & Millau l’expert gourmand i učlanjenom u udrugu mladih restoratera Europe Jeunes Restaurateurs d’Europe (štaviše Tullijev sin Theo predsjednik je hrvatskog ogranka udruge JRE koji broji 15 objekata!), predstavio tri svoja nova maslinova ulja extra vergine, riječ je o monosortnim uljima buža (busa), bjelica (bianchera) i leccino, one se eto sada pridružuju San Rocco selekciji od miješanih kultivara.

Tullio Fernetich i jedan od uzvanika – njegov kolega po maslini Duvilio Belić. Od uljara kao gosta smo vidjeli Danijela Kraljevića Cuja, a od vinara Morena Coroniku

Hotel San Rocco sa svojim Gourmet Restaurantom nositelj je četiriju zvjezdica vodiča Gault & Millau, posebnost su mu ne samo izvrsna kuhinja i ponuda odličnih ulja, vina i pića, nego i to što od tradicijskih lokalnih namirnica izlazi pred gosta s majstorski prigotovljenim izvornim jelima prezentiranima na moderan način, ali, u kontekstu baš ulja, i to što je maslinik Fernetichevih, star 160 godina (zasadio ga je pranono Fernetich!), smješten upravo oko hotela i na svoj je način u ambijentalnom smislu i jedinstveni park, ukras objekta. Obitelj Fernetich uz objekt San Rocco ima još dva restorana gdje može plasirati svoju ponudu, npr. Primizia Food@ Wine. Maslinarstvo kod Fernetichevih zauzima sve značajnu ulogu. Nakon sadnje, 2005., dodatnih 800 stabala masline sada se maslinici prostiru ukupno na pet hektara na teritoriju općine Brtonigla, na bijeloj, crnoj i crvenoj zemlji i na nadmorskoj visini od 50 do 130 metara.

– Zbog vlastita uvjerenja a i zbog specifičnih agroekoloških karakteristika pojedinih pozicija, opredijelio sam se za sorte bjelicu, bužu i leccino, koje se eto po prvi put ove godine kod nas komercijaliziraju kao monosortna ulja. San Rocco Selection je blend spomenutih triju sorata uz dodatak frantoia i pendolina. Cijela kolekcija izlazi u novom pakiranju. Ulja su izvrsne organoleptičke kvalitete. Masline su brane ručno od 3. do 20. listopada i prerađene nakon nekoliko sati – rekao je Tullio Fernetich.

Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault & Millaua Croatia (vodič prezentira 150 top hrvatskih restorana, 113 top vina RH, 25 hotela), sa suprugom, svojedobno veleposlanikom Švedske u Hrvatskoj

Ovom predbožićnom i prednovogodišnjom promocijom triju novih ulja odmah nakon ovogodišnje berbe maslina obitelj Fernetich je s grupom biranih uzvanika iz svijeta maslinarstva i uljarstva, turizma, eno-gastronomije i ugostiteljstva, strukovne publicistike, diplomacije, proslavila 15 godina djelovanja hotela San Rocco, 35 godina svoje tvrtke Primizia i – 45 godina braka Tullija i Rite, koji za sobom ostavljaju vrijedne i u poslu na polju gastronomije, ugostiteljstva i turizma, vrlo kompetentne nasljednike sinove Thea i Rocca te kćerku Luanu.

Obitelj Fernetich: Tullio, Luana, Rita, Theo (Dean Duboković)

San Rocco, koji slovi kao rasadnik dobrih kuhara i gdje je sada na čelu bijelog odreda kuhača chefica Floriana Ružić, ponudio je, nakon aperitiva i koktela od gina i maslinova ulja!), za svečanu večeru ove sljedove koje će lako privući ljubitelje fine hrane i iz daleka:

Iz majstorske radionice chefice Floriane Ružić

Jaje (žumanjak) s tartufom (Tuber Magnatum Pico) i s mladim špinatom, školjke capesante umotane u tanke kriške špeka od istarskog pršuta i popraćene domaćom marmeladom od šljive (sortno ulje buža), zatim Ječam s bučom i bijelim tartufom magnatum (ulje: San Rocco Selection blend), List u mirisu aromatičnog bilja (San Rocco leccino), Istarsku kobasicu na drukčiji način – na ljubičastom zelju i s cvjetačom (San Rocco bianchera), slastice su dakako došle u finalu. ♣

Ne s jelom u otpad!

WWF & GASTRONOMADI u BORBI PROTIV BACANJA HRANE

            A sad dosta o (finom) papanju! Ali – ne i o hrani!

Na hranu treba gledati ne samo s hedonističkog stanovišta nego i iz drugog kuta, a taj je da se toj dragocjenosti pristupa često, na žalost, vrlo nemarno i neprimjereno činjenici da dok se neki na razne načine razbacuju njome a od prejedanja i (i pretjeranog sjedenja) postaju pretilima, toliki drugi ljudi ne da nemaju priliku uživati u delicijama za blagdane nego nerijetko i inače kroz godinu nemaju priliku pošteno napuniti želudac. Čuju se podaci da trenutačno na svijetu devet milijuna ljudi umire od gladi, a da je čak 850 milijuna pretilih, u Hrvatskoj se 20 posto odraslih osoba smatra se pretilima.

Govorim ovdje o neprihvatljivom običaju da se hrana baca, bilo u sebe, bilo u otpad! Godišnje na svjetskoj razini u otpadu završi oko trećina proizvedene hrane, što je oko 1,3 milijarde tona (u vrijednosti od 700 milijardi eura), a na razini EU baci se 88 milijuna tona (143 milijardi), dok Hrvatska baca 400.000 tona. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog svojeg nepravilnog oblika, i to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Čula se ovih dana i informacija da u prosjeku svatko od nas kroz godinu u smeće baci oko 75 kilograma hrabne.

Uz to što bi se tim bačenim količinama mogli nahraniti mnogi koji gladuju, bacanje hrane ima i štetan učinak s drugih, konkretno: eko-aspekata, jedan je, primjerice, taj što taj otpad stvara veliki pritisak na deponije, a jedan je i taj što takav nepravilno odloženi otpad pri svom rastvaranju razvija metan. Za odlaganje hrane kao otpada potrebne su ogromne površine tla, a za proizvodnju te hrane koja se na kraju baci potrebne su i goleme količine vode i energije. Smatra se da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja prirodnih staništa da bi se određeni prostori prenamijenili u poljoprivredna zemljišta.

U prostoru Gastronomada u Zagrebu: Robert Ripli iz Gastronomada i Fabijan Peronja iz WWF Adria prilikom predstavljanja projekta za smanjenje otpada iz hrane i demonstracije ukusnih jela od namirnica ili dijelova što se nerijetko a posve nepotrebno, nekad iz obijesti a nekad iz neznanja, bacaju u koš za otpad

S problemima vezanim uz zagađenja ukoštac se uhvatila WWF, jedna od, kako se predstavlja, vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode, osnovana 1961. godine. WWF kao svoju glavnu misiju ističe zaustavljanje propadanja Zemljina prirodnog okoliša i gradnju budućnosti u kojoj bi ljudi živjeli posve u skladu s prirodom, a zacrtani bi cilj trebalo ostvariti kroz tri osnovna pravca – čuvajući/razvijajući (već i te kako ugroženu!) svjetsku biološku raznolikost, osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva, te promovirajući smanjenje zagađenja i maksimalno obuzdavanje rasipne potrošnje. Teški – da li uopće savladivi?! – zadaci u današnjem društvu toliko okrenutom konzumerizmu da je potrošački mentalitet pustio korijenje vrlo duboko.

Početkom 2015. osnovana je podružnica WWF Adria, sjedište joj je u Hrvatskoj ali predviđeno je da bude aktivna ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim okolnim zemljama, konkretno Albaniji, Bosni i Herecegovini, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. WWF brine o zaštićenim područjima i vodi brigu o tome kako se njima upravlja, u segmentu slatkih voda provodi projekte obnove i zaštite riječnih eko-sustava i močvara, podiže svijest o opasnostima izgradnje hidroelektrana, što se tiče šuma radi na unaprjeđenju procesa izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, provodi edukacije o upravljanju šumama i o njihovoj zaštiti, u domeni mora radi na razvoju održivih gospodarskih aktivnosti i promicanju održivog turizma, aktivna je u edukacijskom smislu u školama s namjerom osvještavanja djece i njihovih roditelja o okolišnim problemima, provodi treninge i aktivnosti oko razmjene iskustava za djelatnike u zaštićenim područjima i institucija te nevladinih orgnizacija kako bi se osigurala učinkovitija zaštita prirode u regiji. U sferi održivog poslovanja suradjuje s tvrtkama da bi se podigla svijest o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti u poslovanju, potiče tvrtke da aktivno sudjeluju u rješavanju problema vezanih uz okoliš.

______________________________

OPET AFERA s MESOM – Mi kao da ne možemo bez afera u prehrambenom sektoru, konkretno npr. vezano uz meso. S jednom završavamo ovu godinu, naime upravo u vrijeme kad se što zbog godišnjeg doba koje traži nešto veći unos kalorija u organizam a što zbog blagdana uz koje se tijesno vezuju užici za stolom – pojačano jede i pije, sredstva javnog informiranja obavještavaju da je inspekcija što nadzire namirnice na našem tržištu od ukupnog broja uzoraka mljevenog mesa uzetih za analizu ustanovila da ih jedna petina ne odgovara propisu. Na žalost nije objavljeno – a trebalo je biti! – koji točno proizvodi nisu u redu i od kojih su oni proizvođača odnosno od kojih tvrtki što su tu robu stavile na tržište. Ne sjećam se da je i u prijašnjim objavama povezanim s nekvalitetnim mesom na našem tržištu službeno objavljeno tko su krivci, tek o nekima ulicom su – valjda s nekim razlogom upućujući na neka imena i nazive – kolale priče.

Hrana je iznimno osjetljiva tema, s obzirom da bez nje NE MOŽEMO i s obzirom da je riječ o nečemu što unosimo u organizam i što je tijesno povezano ne tek s užitkom nego i sa zdravljem, pa i s čuvanjem okoliša. Česte kontrole uzoraka s tržišta nužne su, ali ne tek stoga da se javnost obavijesti o nekoj nepravilnosti ili nekim nepravilnostima i manguparijama i time samo uznemiri, nego da se potrošačima dade do znanja koji su ponuđači mangupi – pa i češćim javnim objavama i crne liste prekršitelja! – te da se ti mangupi strogo kazne tako da se okane manipulacija, kad bi k tome klasična zatvorska kazna bila popraćena i jačim udarcem po džepu, a to i te kako boli, državni proračun u nas mogao bi lijepo profitirati!…

Često se govori o oznakama i deklaracijama koje potrošaču trebaju s aspekata sastojaka, trajnosti, nutritivne vrijednosti, zdravlja, osobnog afiniteta, te geografskog porijekla ali i uzgojno-proizvodnog oblika, biti koristan putokaz pri kupnji namirnice odnosno pića, ali,rekao bih da zakonodavac o njima ne vodi dovoljno računa u smislu da one i stvarno budu takav koristan putokaz, a ne tek pro forma. Naime na ambalaži većine proizvoda dominiraju šarene šarmirajuće ilustracije a dio koji po zakonu treba dati relevantne obavijesti o proizvodu nerijetko je sveden na sasvim maleni prostor i tu se, otkako smo u EU, uz poruku na hrvatskome nastoje uvrstiti poruke i na nekoliko drugih jezika, pa onda ako se nekako i uspiju uvrstiti uglavnom potrebne informacije slova budu toliko sitna, k tome ponekad je kontrast između boje slova i podloge vrlo slab, pa je deklaraciju i s dvostrukim naočarima maltene nemoguće pročitati. Ispada da bi potrošač, želi li biti obaviješten, uvijek sa sobom morao nositi i povećalo, te da bi, pođe li u prodavaonicu s namjerom da kupi nekoliko proizvoda, morao uzeti nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi uspio dešifrirati za nj bitne obavijesti sa zakonom propisane deklaracije! ◾

_____________________________

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u 2019. je u široj regiji ovdje surađivala s trima hotelima kako bi im pomogla smanjiti ekološki otisak. Jedan od ta tri hotela je zagrebački Esplanade, jedan je hotel Jezero na Plitvičkim jezerima, a jedan je Cortiyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju sa znanom hrvatskom udrugom Gastronomadi iz Zagreba.

– Borba protiv otpada hrane jako nam je važna, i želimo potaknuti na ozbiljne promjene u ponašanju u hotelima ovdje. Tri su hotela eto prepoznala problem i pokrenula su promjene s ciljem smanjenja otpada u hrani. Po podacima što smo ih dobili nakon uviđaja i mjerenja uvidjeli smo gdje je trebalo napraviti značajne promjene, a ubrzo nakon što su promjene stupile na snagu i otpad od hrane smanjen je za 20 posto, osoblje hotela primijetila je ostvarenje prednosti ne samo u ekološkom nego i u ekonomskom smislu. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se uključe u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane – istaknuo je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWW i Gastronomadi predstavili su ovih dana rezultate projekta za smanjenje otpada od hrane u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, pokazali su okupljenima kako se mogu dobro iskoristiti mogući ostaci hrane prilikom kuhanja a koje neki kuhari očito smatraju otpacima. Prisutnima su poslužili, kako su se izrazili, ostatke hrane, ali ponuđeno kao ukusna jela, tako da je ovaj adventski i predbožićni domijenak koji je s tim ostacima pokazao da i takav može biti vrlo ukusan, te pokazao kako svi možemo kuhati pametnije i proizvoditi manje otpada od hrane.

– Iako je problem otpada iz hrane sveprisutan u svim okolnostima gdje se pojavljuje hrana, tj. od uzgoja i primarne prerade, preko prijevoza do proizvodnje hrane a onda i prijevoza namirnice do mjesta plasmana, pa trgovine, domaćinstva i ugostiteljstva, u ovom smo se programu fokusirali na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaska namirnica u objekte pa do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima u kojima smo radili pokazala su zanimljive rezultate, naime u pripremi namirnica naišli smo na mnogo više standarde od onih koji su zabilježeni u jednakim istraživanjim u SAD. U SAD su stručnjaci uočili da se namirnice u prigotavljanju jela ne iskorištavaju dovoljno, naime najčešće se, iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu i zbog nemaštovitosti kuhara, odbacuju dijelovi namirnica za koje se tek po izgledu smatra da su nejestivi ali koji se ipak prikladnim tretmanom mogu iskoristiti u stvaranju vrlo ukusnog jela. U ovim hotelima koje smo pratili ovdje to nije bio slučaj, namirnice su vrlo pažljivo i znalački korištene – kazao je Robert Ripli iz Gastronomada.

Ripli je dodao kako je veliki potencijal za uštedu pronađen u domeni posluživanja i konzumacije jela, naime pokazalo se da se dnevno u otpad bacaju velike količine gotove hrane ponuđene za doručak, te na domijencima.

– Aktivnostima u edukaciji gostiju prilikom dogovaranja domijenaka i edukacijom gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima postigle su se velike uštende već nakon nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo nastaviti prakticirati u sklopu naših redovnih aktivnosti jer sjajno je bilo vidjeti pozitivne rezultate I reakcije zaposlenih u hotelu i restoranu ali i reakcije pa i određeno povećanje svijesti gostiju kojima je postalo jasnije da je globalno zagađenje poprimilo ogromne razmjere, pri čemu je upravo otpad iz hrane jedan od jačih krivaca.

Umjesto bacanja u smeće, hranu koja je u nekom trenutku u kućanstvu ili ugostiteljstvu viška moguće je iskoristiti kroz duboko zamrzavanje u škrinji, bitno je međutim ovdje napomenuti da ipak,, tako je barem izjavila stručnjakinja za hranu u tv-intervjuu, jedino mliječne proizvode nije preporučljivo zamrzavati i onda ih odmrzavati pa jesti. Među rješenjima za viškove hrane koji nam ostaju je ono da se taj višak daruje pučkim kuhinjama.

            NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA – U Italiji se u zadnje vrijeme također dosta ukazuje na prilično ležerno pa i do jako neodgovorno ponašanje prema hrani u smislu da se premalo vodi briga da je se prikladno (o)čuva i da ona kao još dobra ne završi u otpadu. Evo nekoliko preporuka koje su se upravo u posljednjem kvartalu 2019. često spominjale kod naših susjeda s Apeninskog poluotoka a u vezi su sa spašavanjem hrane što je bila predviđena da se potroši ali ipak je u nekim prigodama skončala kao višak i ostatak. Intenzivno se naglašavalo da loizinka za uspjeh glasi okus.

                Ne nagomilavanju hrane u hladioniku – Naravno da se hrana koja nije potrošena ali je još i te kako dobra za konzumaciju i za užitak mora do sljedećeg posluženja čuvati u prikladnim uvjetima, jedan od njih svakako je temperatura, u pravilu niža jer kao takva usporava degradativne procese. Uvjet svježine ambijenta zadovoljava hladionik, danas prisutan uglavnom u svakom domaćinstvu. Bitno je međutim paziti kako hranu stavljati u nj, konkretno namirnice odnosno hrana što se nije potrošila kako je zamišljeno pa je ostala, ne bi se smjele naguravati u hladionik jedna tijesno uz drugu, tako da zrak može dobro cirkulirati i svježina ambijenta kvalitetno se prenositi. Da bi se izbjegli gubitak vlage, odnosno moguće kapanje s nekog jela na drugo a i širenje mirisa neke hrane na ambijent pa onda tako i na drugu hranu, nužno je da su namirnice odnosno jela u posudama i da su posude dobro pokrivene poklopcem.

Upozorenje: nikad u hladionik ne stavljati hranu koja je još topla, naime to može podignuti temperaturu ambijenta u hladioniku na razinu kod koje se javlja opasnost za degradaciju druge hrane u hladioniku. Najbolje mjesto u hladioniku za čuvanje lakše/brže kvarljivih namirnica i jela poput umaka, ribe, pa i mesa, je donji dio hladionika. Preporuka je da se hranu koja je iz ovih ili onih razloga ostala kao višak od nekog obroka ne zagrijava više puta, dakle valja računati na to da se namirnicu ili dio jela koji se izvadi iz hladionika pa se zagriju taj put i potroši, dakle da se ista i eventualno ponovno preostala hrana ne zagrijava još jednom. Hranu zaostalu od nekog prethodnog obroka a čuva se u hladioniku trebalo bi konzumirati najkasnije unutar dva do najkasnije tri dana otkako stoji u hladioniku.

                Čuvati hranu razdijeljenu u manje porcije – Ugostiteljski objekti ovisno o veličini imaju rashladne prostorije većih odnosno manjih dimenzija, imaju i posebne uređaje za duboko zamrzavanje, a već i dosta kućanstava uz klasičan hladionik posjeduje zasebnu tzv. škrinju za duboko smrzavanje. Danas većina hladionika za kućanstvo sadrži i dio za duboko zamrzavanje hrane. Za čuvanje u škrinjama za duboko zamrzavanje odnosno dijelovima hladionika s ladicama na temperaturi dovoljno niskoj da namirnicu duboko zamrzne potrebno je namirnice razdvojiti i svaku zasebno staviti na duboko smrzavanje, a pametno je kad je riječ o nekoj većoj namirnici poput npr. komada mesa tu namirnicu izrezati na porcije veličine koja se namjerava koristiti za predviđeni obrok. Dobro je i to da se u škrinju odnosno ladice smrzivača ne naguraju odjednom i jedna na drugu sve namirnice na smrzavanje, nego da se paketići stavljaju postupno, naime na taj način hladnoća se brže širi i brže prodire u namirnicu te je smrzava. Kad se namirnice vade sa smrzavanja valja izvaditi onoliko paketića za koliko postoje stvarni izgledi da će se pojesti, naime jednom odmrznute namirnice, koje inače treba konzumirati unutar oko 24 sata otkako se odmrznu, nije dobro ponovno smrzavati. Kad se duboko smrznuta namirnica odmrzne bakterijska aktivnost se povećava maltene eksponencijalno i na izvornu hranu djeluje negativno dosta brzo.

                Ne zagrijavati više puta! – Jednom kad se hrana izvadi iz hladionika preporuka je da je se ne podgrijava više puta, jer to ide na ruku razmnožavanju bakterija. Kod prvog i jedinog grijanja iz hladionika izvađene hrane prije konzumacije bitno je da se juha i umaci zagriju do točke vrenja, dok je za drugu hranu dovoljno zagrivavanje do 75 stupnjeva, važno je međutim da se jelo pravilno rasporedi u tavici ili zdjeli kako bi zagrijavanje bilo za sve dijelove hrane istodobno podjednako.

                Život namirnica produžiti čuvanjem u staklenkama – Praktičan i učinkovit način čuvanja namirnica na duži rok je uporaba staklenki. Staklene posude za čuvanje hrane odlične su za domaćinstva, bolja su varijanta od plastičnig posuda jer su prirodi prijateljske. Razni umaci koji su ostali od nekog obroka, pa i prilozi od svježeg povrća mogu se lijepo očuvati u takvoj posudi, pogotovu ako ona ima poklopac koji dobro prianja. Dobra opcija može biti staklenku s namirnicom odnosno jelom stavljenom u nju i s čvrsto prianjajućim poklopcem da zrak ne može ulaziti, nakratko staviti u kućnu mikrovalku, tada se zahvaljujući mikrovalovima u staklenki stvore uvjeti koji pomažu da ne dođe do promjena u hrani i da hrana ne izgubi na prehambenoj vrijednosti i na okusu.

                Vakumiranje! – Jako dobar način za čuvanje namirnica je vakumiranje, dakle držanje namirnice u ambijentu bez zraka/kisika. Kisik je taj koji djeluje s jedne strane na razvoj namirnice ali, s druge strane, nakon određenog momenta dovodi i do oksidiranosti, degradacije. Čuvajući namirnice u ambijentu bez kisika postiže se to da one dulje izdrže u punoj ili barem jako dobroj formi, s time da je, ako je još riječ o nečemu bogatom aromama, kod prigotavljanja jela s dodatkim i tih aromatičnim biljem i travama finalni rezultat kuhanja izvrstan. U slučaju nedostatka uređaja za vakumiranje, moguće je kod npr. slanine, pršuta, kobasica za rezanje i jelo odmah, pa i tvrdih zrelih masnih sireva pomoći si zamotavanjem komada u masni papir pa ih tako zamotane staviti u vrećicu i onda sa strana rukama stisnuti da što je više moguće zraka izađe i da se papir tijesno pripije uz namirnicu, pa otvor vrećice tako stisnuti da se što je više moguće spriječi dotok zraka u paketić, i tada paketić, ovisno o tome je li namjera zamotano jesti prije ili tek nakon nekog vremena, staviti na čuvanje u hladionik odnosno u škrinju za zamrzavanje… ♣

Gran odluka

MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO

Gran personality, Gran Teran, Gran Grabar, Gran Malvazija, Gran Prosciutto fatto in casa… = GRAN MORENO!

Moreno Coronica

Moreno to što radi radi na neki svoj način. I treba! Gran Coronica: My Way!, odnosno His Way! Stvar je ne u pukoj tvrdoglavosti nego u logičnom zaključivanju temeljenom na golemom dugogodišnjem iskustvu u vinogradu i podrumu ali i na tržištu vina, zatim na impresijama s raznih putovanja vinskim svijetom, pa na onome što je čuo i naučio na raznim tečajevima i predavanjima vezanim u rad u vinogradu i podrumu, ali temeljenom i na nekim njegovim preferencijama glede vina, želji da vino proizvodi na način da se dopadne najprije njemu a ne da ga, kao mnogi drugi njegovi kolege, radi tako da se ponajprije svidi ukusu šireg tržišta.

Gran teran izbrusio je do razine crnog istarskog dijamanta i jedan je od prvih vinara ako ne i prvi koji je pokazao da se i od te sorte, što je zbog vrlo izražene kiselosti a i zamjetnih tanina (oporost i kiselost ne idu dobro zajedno!) neki znaju nazivati divljom, može kreirati veliko vino. A s Grabarom, koji je startao kao cabernet sauvignon a onda mu je pridodan merlot, pokazao je kako od bordošnih sorata, istina već odavna udomaćenih u Istri, može nastati francuz sa značajnom istarskom dimenzijom! Njegovu Gran Malvaziju od prije rado pamtim jer me svojom kompleksnosti znala vući prema velikim burgundijskim bijelim vinima, nasuprot brojnim drugim istarskim malvazijama što počivaju na dosta izraženom banalnom jednostavnom sauvignonskome kolosijeku.

Gran Teran s gran pršutom

Ali, Moreno Coronica sad više nije zadovoljan s takvom Gran Malvazijom iz drva! Objašnjava da je primijetio da mu bijelo vino u drvu prebrzo stari, a on ne želi to hitro starenje. Oduševio se bio svojedovno s nekim vinima Cantine Terlan iz Terlana u Alto Adigeu/Južnom Tirolu koja mu je donio naš znani sommelier Željko Bročilović Carlos, s dugim radnim stažem u restoranima upravo u Alto Adigeu, riječ je o bijeloj kapljici koja je na finom talogu dozrijevala – neka čak i puno godina – isključivo u inoks posudama, dakle bez sekunde kontakta s drvom. I, Coronica se opredijelio za to da ubuduće svoju Gran Malvaziju proizvodi također bez dodira s drvom, znači na finom talogu u inoksu!

Gran Grabar, Gran Teran i Gran Malvazija

– Željku Bročiloviću sam vrlo zahvalan! Ta južnotirolska vina pažljivo sam kušao i o njima puno razmišljao, ali je ipak trebalo proći više godina da u meni dozrije odluka za kretanje k novom stilu moje Gran Malvazije, vinu bez kontakta s drvom. Danas sam zbog toga jako sretan! Inače, Hrvatska je, rekao bih, još uvijek nedefinirano tržište pogotovu u kontekastu svježih vina. Mnoga bijela svježa vina i previše liče vinima iz Novog svijeta. Što se tiče crvenih vina, ona se sve više rade u podrumu s velikim utjecajem stila enologa!

Moreno spada u treću generaciju vinogradarsko-vinarske obitelji Coronica. Prvi put Coronike su napunili vino u bocu 1993. godine.

– Počeli smo s 2,5 hektara, a danas nam se vinogradi protežu na dvadesetak hektara. Fokus nam je na autohtonim sortama, malvaziji i teranu, a manji dio pripada internacionalnim sortama, merlotu i cabernet sauvignonu. Od etiketa imamo Malvaziju, GranMalvaziju, pjenušac klasične metode Due, Teran, GranTeran i Grabar u kojemu su zajedno merlot i cabernet sauvignon. Napomenuo bih da je svo grožđe koje rabimo iz našeg vinograda!

Coronica nastavlja:

– U proizvodnji Gran Malvazije počeo sam bio s barriqueom, naravno novim, a onda sam postupno smanjivao nove bačvice i povećavao udio rabljenih kako bi se u vinu reducirao dojam drvenosti. S obzirom da uz Gran Malvaziju ja proizvodim, od mlađih loza i s bržim izlaskom na tržuište, i tzv. baznu malvaziju, rekao bih svježi tip malvazije, bez drveta, imam mogućnost usporedbe, ne govorim sada o punoći, tijelu, kompleksnosti, nego prvenstveno o stupnju svježine. U najnovije vrijeme sve češće svako toliko otvorim po koju butelju bazne malvazije i istodobnp i Gran Malvazije, i primjećujem koliko mi se mnogo ova prva više dopada, upravo zato što bazna malvazija istog godišta kao što je i Gran Malvazija bude dosta svježija – kaže Moreno Coronica.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i ocem Ottavianom koji upravo u 2020. puni 92 godina! Eto što su učinili svakodnevni rad (fizička aktivnost na čistome zraku) te čaša terana uz ručak!

Malvazija inače dobro podnosi odležavanje u hrastu, dodaje Coronica, koji veli da misli da nije i nužno da se s njom ide u drvo.

– Hrast ubrzava dozrijevanje, a u bijelim vinima cilj je upravo suprotan, tj. poželjno je što duže očuvati ih svježim. Moj najnoviji odabir je napuštanje hrasta u dozrijevanju bijelog vina.

Samo neka GranTeran i Grabar i dalje budu na dozrijevanju u drvu, za Gran Malvaziju bih možda, makar teško, bio spreman Morenu i oprostiti taj odmak od drva u procesu dozrijevanja. Nota bene: imao sam prilike svojedobno piti neka stara (ne ostarjela, dakle u negativnoj konotaciji!) velika bijela vina, konkretno npr. Puligny Montrachet kuće Domaine de la Romanée Conti koji je već bio punoljetan, navršio je tada kad mi je ponuđen 21 godinu, i bio je sjajan!…

Uz dužno poštovanje Morenova stava primijetio bih da se ja osobno ne bih odlučio za to da se za Gran Malvaziju drvo posve makne, jer vino boravkom u drvenoj bačvi ipak dobiva novu dimenziju, ali da treba biti opzezan s bačvom točno je. Ispravna bačva i te kako pridonosi kompleksnosti kapljice, elago tanin iz bačv(ic)e može vinu pomoći baš i glede dužeg trajanja u punoj kondiciji. Kad segovori o bačvi, valja reći kako mnogo ovisi o drvetu (hrastovina – lužnjak ilii kitnjak, zatim bagrem, koji je inče povezan s Istrom), zatim o tome jesu li dužice dovoljno dugo vremena sezonirane, o kvaliteti bačvara i njegovoj umješnosti pri paljenju dužice, o stupnju paljenja, spremnosti vina da uđe u drvo na duže dozrijevanje, dužini držanja vina u bačvici naime utvrđeno je da u prvo vrijeme vino najjače upija ono što mu drvo kani ispustiti i stoga je nužno vino u barriqueu držati do trenutka kad linija intenziteta upijanja iz drveta krene u silaznu putanju pri čemu se u vinu stvara ravnoteža, a ako se vino, u strahu da će biti drveno, izvadi iz bačvice prerano, tj. dok je linija upijanja u uzlaznoj putanji, kapljica ostaje drvena i gubi se šansa za spomenutu ravnotežu. No, u obzir kod korištenja drva za dozrijevanje treba uzeti i činjenicu da postoje bačve različitih dimenzija, uz barrique od 225 litara i burgundijski pièce od 228 litara, postoji i tonneau od 500 i 600 litara, a postoje i velike bačve od 1000, 2000 i više litara. Glede razvoja vina, najbrže se ono odvija u barriqueu, pogotovu ako bačvica nije od hrasta kitnjaka koji je vrlo gust, nego je od lužnjaka. Kod barriquea vino je najviše i najbrže zahvaćeno kisikom koji, s jedne strane, omogućuje brži razvoj kapljice ali, s druge strane, može pospješiti proces oksidacije prema starenju/starosti. Velike bačve imaju znatno deblju i, osobito ako je riječ o hrastu kitnjaku, za kisik slabije propusnu dužicu od barriquea, k tome kod njih s obzirom na zapremninu i veliku količinu vina te osjetno veću vanjsku površinu drvene mase kroz koju zrak može proći nužno je i osjetno više kisika (duže vremena) za jači razvoj oksidativnih procesa. Moglo bi se reći da se vino unutar nekoliko prvih godina boravka u velikim bačvama više razvija nego što stari. S obzirom na nepropusnost inoksa, da bi se vino ipak bolje razvijalo obično se posiže za postupkom mikooksigenacije, dakle dok se ona kad je riječ o velikim bačvama odvija spontano, ovdje kod inoksa čovjek intervenira…

Moreno Coronica uz cisternu od inoksa s malvazijom 2018 koja bi trebala biti punjena kao Gran Malvazija. Vino je rađeno s izdvojenim kvascima iz grupe kvasaca uzete iz obiteljskog vinograda starog 97 godina, te, dolje, uz veliku drvenu posudu u kojoj sazrijeva teran za etiketu Gran Teran

– Jedna od stvari koju najviše cijenim u vinskom svijetu je kad vinar istražuje potencijal autohtone sorte. Kad, osluškujući gledanjem i kušanjem što nekoj lozi treba, kako ona najbolje raste i sazrijeva, koje su njene specifičnosti, što je čini drukčijom i posebnom itd., vinar pronalazi stil vina u kojemu će sorta pokazati najviše – izjavio je Moreno Coronica, i dodao: – Svaka mlada, nova, nepoznata ili stara pa zaboravljena sorta kad stupa na vinsku scenu prolazi poznatim nizom koraka kroz koje se ona dokazuje i traži. Osnova od koje vinar mora poći je rad na čistoći, urednosti, tehničkoj ispravnosti vina. U tome dijelu zna doći i do spuštanja alkohola. Neki se željeni rezultati postignu određenim postupcima zbog kojih kultivar slabije pokazuje svoje sortne specifičnosti i slabije odaje geografsku, ambijentalnu poziciju vinograda, ali vina budu vrlo ugodna, pristupačna široj publici i tržišno, potencijalno, vrlo isplativa. Međutim pravi potezi vinogradara/vinara vezani su uz sortni izričaj, iskaz geografske pripadnosti, sklad i, svakako, eleganciju, pa dugotrajnost u nosu i ustima te dugovječnost kroz vrijeme, Sortu treba interpretirati stilom koji će vino odrediti i identificirati i okolišem, tj. tlom, ekspozicijom, količinom sunca, kiše, načinom rezidbe, prinosom, datumom berbe, kvascima, procesom fermentacije, dozrijevanjem itd.

Podrumska zgrada Moreno Coronica, te, dolje, ispred nje,park maslina kao prelijepa dekoracija u Morenovu selu Koreniki

Gran Malvazija 2017 prva je, eto, Coronikina malvazija iz ranga Gran bez utjecaja drva. Odležana je na vlastitim kvascima 16 mjeseci, a dobiva se iz vinograda starijih od 20 godina, s niskim prinosom po trsu. Izražena je više vinoznost, a manje voćnost, reći će Moreno, i dodati kako je jako svježa i mineralna, na nepcu dugo traje, upravo je namijenjena za uživanje.

– Od velike važnosti bili su mikrolokacija, starost loza. Kvasci su sigurno bitni, ali je ipak najvažnija kvaliteta grožđa. Zasad rabim tzv. komercijalne kvasce, ali to će se promijeniti, naime unatrag četiri godine radimo na istraživanju autohtonih kvasaca koje smo izolirali u našem vinogradu starom 97 godina. Izostavljanjem hrasta iz procesa, u vinu, ponavljam, više osjećamo teritorij i sortnost. Hrast otpušta vinu tanine i mikrokoličine kisika (mikrooksigenacija). Kvasci, nakon što odrade posao alkoholne fermentacije, štite vino od oksidacije i usporavaju starenje, k tome njihovom razgradnjom stvaraju se manoporoteini koji vinu pojačavaju strukturu i koji mu daju kremoznost i slast a bez ostatka neprovrelog sladora. Što da još kažem o Gran Malvaziji? Bitno je da se malvazija kao kultivar bolje izražava, te da meni paše taj stil. Tržište će s vremenom pokazati koliko dobru odluku sam donio… – kazao je Moreno Coronica. ♣

Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića

VINORETUM INTERNATIONAL

            U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad smo grubi, nekad ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni. Rekao je to svojedobno Davor Zdjelarević, koji se sa suprugom Višnjom od 1985. godine bavi vinom, isprva kao direktni proizvođač (jedan je među prvim službeno priznatim privatnim vinarima u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji), potom, 2003. postaje i hotelijer (uz novu vinariju u Brodskom Stupniku otvorio je lijepi hotel), a od 2014. sudionik vinske scene je kao osnivač tvrtke Zdjelarević Vino Selekcija s projektom tzv. difuznih vinarija, što znači da je najprije prodao vinograde, podrum i hotel u Brodskom Stupniku (danas je tamo gazda kutjevački poduzetnik Galić) i da se potom upustio u suradnju s brojnim vinskim podrumima diljem Hrvatske (Antunović, Siber, Kronos-Kalazić, zatim Kašner i Miklaužić, pa Vinarum, Rota i PZ Pošip Čara), ali i nekima u Bosni i Hercegovini (podrum Andrija Paoča), Sloveniji (Posestvo Mastnak) i Makedoniji (Chateau Lazar), kod kojih od izabranih sirovina u vlasništvu tih podruma i u prostorima tih podruma kreira vina što će ih puniti i plasirati pod svojom etiketom Zdjelarević Vino Selekcija (Zdjelarević Wine Selection).

U vinoteci Vinoretum: Davor Zdjelarević s uzvanicima s otvorenja, dio njih su vinari njegovi poslovni partneri npr. Miro Palinkaš iz primorskog Pavlomira, a dio njih su ugostitelji koji plasiraju negovo vino, primjerice Ivan Srakovčić, vlasnik karlovačkog hotela Srakovčić i turističkog resorta Srakovčić u Ribniku na Žumberku, pa Nenad Kukurin, čelnik Kukuriku hotela u Kastvu… (Julio Frangen)

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom, te s njihovim vinskim biserom Nagualom bijelim 2013 (Julio Frangen)

Najnovije u ukupnoj i bogatoj Zdjelinoj vinskoj priči je nedavno otvorenje, u zagrebačkom hotelu International, male elegantne vinoteke Vinoretum, s lijepim izborom vlastitih etiketa. U svom portfelju Zdjelarević sad ima vina za nove mlade generacije klink@, zatim vina za opuštena dnevna druženja, etikete za ljubitelje karakternih zrelih sortnih vina, pa odabrana sortna vina probirnih berbi Limited Edition, velike kupaže za zahtjevne enofile pod nazivom Nagual, tu su i pjenušci Grof, bijeli i ružičasti. Vinoteka Vinoretum zamišljena je ne samo kao klasična specijalizirana prodavaonica vina nego i kao pozornica elitnih i ekskuzivnih događanja poput npr. aukcija posebnih vina, iz njegove ponude to su svakako Nagual bijeli (2013) i Nagual crni (2016), prvi je cuvée od chardonnaya i sauvignona, dozrijevano u barriqueu, proizvedeno u podrumu Jasne Antunović u Erdutu, a drugi je od cabernet sauvignona i merlota, kreirano u podrumu Šime Škaulja u benkovačkom kraju. ♣

Novo ruho moslavačkog eno-aduta

ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO?

Vinari članovi udruge Škrlet

Škrlet, odnosno sinonimima ovnek žuti i ovinek slatki, autohtona je moslavačka vinska sorta s kojom su vinogradari/vinari Moslavine, logično, htjeli koliko god je moguće više skrenuti pažnju javnosti na svoj kraj. Za pomoć su se obratili stručnjacima sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je 1999. počeo s klonskom selekcijom škrleta i 2014. godine prezentirao tri izabrana certificirana klona. Različite pokusne vinifikacije koje su javnosti svojedobno kroz predavanje ali, istodobno, i kušanje, predstavljene na susretu kod moslavačkog vinogradara/vinara Vlade Kašnera pokazale su da je doista vrijedilo uložiti toga truda oko škrleta. Vina, i ona još neuglađena, demonstrirala su, sjećam se dobro!, lijepu aromatiku, a neka, i s 14 vol % (što je za onda bilo čudo s obzirom da su dotadašnji škrleti bili polusuhe ili poluslatke vodice s uglavnom ne više od 11 ili 12 vol %), i popriličnu snagu. Potencjal!

Nekoliko ambicioznijih proizvođača škrleta prihvatilo se ozbiljnije posla, počelo je i suradjivati s enolozima savjetnicima, i malo pomalo modernijim pristupom nastao je tip (ne još I posve ujednačen, standardizirani organoleptički profil) lijepo pitkog uglavnom suhog dakle šećerom neopterećenog vina, vina s finom kiselošću a i s određenom slanošću povezanom s mineralnošću. Zanimljiva prezentacija bila je na imanju Kezele.

Tomislav Trdenić

I onda, nakon što su se s ciljem kvalitetne i učinkovite a i za svakog pojedinog ponuđača ekonomičnije promidžbe vina od moslavačke sorte škrlet bili udružili u poljoprivrednu proizvođačku organizaciju Škrlet, osmorica profesionalnih robnih proizvođača vina uvelike posvećenih spomenutoj lokalnoj sorti iz Moslavačkog vinogorja, koje se, inače, proteže u trima županijama – Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj, odlučila je nedavno udružiti i – škrlet! Do prije nekog vremena Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić i Kezele svoja su vina na tržište plasirali svaki pod svojom etiketom, a onda je krenulo, po novome, tj. da van idu i sa škrletom pod jednom zajedničkom etiketom, s time da zajedničko vino nastaje ne miješanjem kapljice spomenutih proizvođača nego istodobnom vinifikacijom grožđa iz berbe 2019. što ga je iz svojega vinograda i to, rečeno je, s najboljih parcela, kod jednog prerađivača – nije se službeno htjelo obznaniti kojega! – dovezao svaki od članova udruge. Na taj način htjelo se, objašnjeno je, dobiti veću i moguće tržišno zanimljiviju količinu vina od škrleta u jednom profilu. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kazao je Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet.

Vrlo lijepi objekt turističkog posjeda Moslavačka priča u Maloj Ludini. Dolje: na prezentaciji zajedničkog vina od škrleta vinari koji su sudjelovali u projektu, s njima su Snježana Ožetski, domaćica iz Moslavačke priče, zatim Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede

Već 30. studenoga 2019. na lijepom (turistički vrlo atraktivnom!) seoskom imanju Moslavačka priča u Maloj/Velikoj Ludini na susretu nazvanom znanstveno-stručnim skupom Novo ruho škrleta u organizaciji udruge Škrlet, Grada Popovače, Udruge vinogradara i voćara Škrlet, Turističke zajednice Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije, održana je promocija tog zajedničkog vina. Prisutne su pozdravili domaćica Moslavačkih priča Snježana Ožetski, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i moderatorica programa doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, te zamjenik župana Sisačko–moslavačke županije Roman Rosavec.

Zvjezdana Marković doc. dr. sc. sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, moderatorica u programu prezentacije zajedničkog škrleta

Međutim škrlet je podastrt ne pod oznakom novog mladog vina, kako bi s obzirom na datume bilo logično, nego pod klasičnom etiketom, inače, rekao bih, dizajnerski vrlo uspjelom (autori: Bruketa-Žinić!), usput: za izbor butelje ne bih mogao reći da je uspio jer preteška je i premasivna za u nju napunjeni tip vina.

Rečeno je na skupu da je toga zajedničkog škrleta iz 2019. napunjeno 5000 butelja. Spominjalo se s ponosom i kako ima izgleda da se taj škrlet toči na svečanostima vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU koje je počelo s Novom godinom, pa u ubrzanom punjenju i promociji već kajem studenoga ima neke logike, ali je pitanje koliko ima i opravdanja u toj brzini naime teško je povjerovati da osobe kojima je na svečanostima vino namijenjeno s obzirom na svoje imovinsko stanje i iskustvo po prijemima nisu probirljive i zahtjevne… Od istaknutog moslavačkog vinogradara/vinara Marka Miklaužića, koji je inače sada i predsjednik novoosnovane udruge vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, čuo sam, međutim, da bi se s tim zajedničkim škrletom i dalje izlazilo ovako rano, dakle da je to budućnost škrleta, jer po njegovom iskustvu škrlet se najbolje proda ovako mlad..

Zajednički škrlet: na retro etiketi na kojoj su navedeni vinari-sudionici u projektu nema prezimena Kezele!?

Nisam siguran da je takvo razmišljanje o žurbi s izlaskom na tržište pravi put za škrlet. Na temelju kušanja ovog novog mladog zajedničkog škrleta ne govorim protiv zajedničke vinifikacije grožđa pogotovu kad je probrano ono (naj)bolje, nego govorim o izlasku vina pred potrošača puno puno prije od termina do kojega bi se vinu dopustilo da se razvije i uskladi i onda pokaže u pravoj svjetlosti. Ovo vino po meni svakako je oštećeno uskratom razvoja, uvjeren sam da bi, da ga se pustilo van negdje na proljeće, možda pred Uskrs, pokazalo u sasvim drukčijem, vrlo lijepom sjaju.

Agencija za plaćanje u poljprivredi (APPRR) s datumom 15. svibnja 2019. na popisu sorata prisutnih na teritoriju Hrvatske tek na 65. mjestu spominje škrlet ili ovnek žuti, uz napomenu da se prostire na 73,60 ha površine, a podatak sa tzv. znanstvenog skupa u objektu Moslavačka priča govori kako od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji škrlet zauzima 76 ha. Marko Miklaužić mi je pak spominjao da bi ukupno škrleta u dijelovima vinogorja Moslavina koji pripadaju Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji moglo biti i stotinjak hektara. Po meni, budućnost škrleta trebalo bi graditi ponajrije na sadnji novih vinograda s tom sortom, da se uopće dobije relevantna površina za sirovinu i ozbiljan (unosan) posao sa škrletom. Svakako treba prikladno izabrati terene (ekspozicija, nadmorska visina, tip tla…) za nove vinograde. Saditi gušće po jedinici povšrine da bi se po trsu mogao smanjiti prinos, time se ne gubi na količini ali se povećava kakvoća roda. Možda ne bi bilo loše neke druge sorte a koje se nalaze na boljim pozicijama precijepiti na škrlet, tako bi se dobilo i na vremenu. Za škrlet koji bi nosio znak ZOI rabiti preporučene certificirane klonove. Maksimalno moguće krenuti u prirodi prijateljsku proizvodnju (uzgoj i pri radu u podrumu). Dogovoriti se za početak barem ugrubo oko načina vinifikacije (odvajanje odmah tekućeg dijela od krutoga ili maceracija od eventualno dan ili dva na nešto nižoj ali ne preniskoj temperaturi) i dozrijevanja (samo inoks, odnosno inoks i drvo…, sur lie?, minimalna dužina dozrijevanja…), te oko najranijeg mogućeg i dopušenog izlaska vina na tržište. Na određeni način ujednačiti rad u trsu i u podrumu, napraviti što prije osnovne standarde, detalje se može unijeti i u hodu. Neposredno prije izlaska vina na tržište prirediti internu degustaciju/ocjenjivanje uzoraka da se vidi je li to to, i može li s aspekta udruge ići van kao Škrlet ZOI Moslavina. Ne zadovolji li nečije vino standarde, upozoriti proizvođača za iducu godinu, da se greške/nepodopštine ponove. Vino koje nije u standard I na razini ne smije van pod oznakom Škrlet ZOI Moslavina. U udrugu nove članove primati samo ako se obvežu da će poštovati pravilnik udruge, te potom kontrolirati drže li se svoje riječi ili potpisa. Za uspjeh na tržištu i to ne samo kroz veći broj prodanih boca nego i kroz višu cijenu za buteju, nužno je da škrlet s oznakom ZOI Moslavina organoleoptikom predstavlja Moslavinu u izvornom smislu. Oznake moraju biti ne tek navod na etiketi nego i odraz apelacije, ona je ta koja kvalitetno i autentično prezentira određeno geografsko područje.

Stvar kod kreiranja zajedničkog vina od izabranog ponajboljeg grožđa više proizvođača kako bi se dobila veća količina vina ujednačenog profila dosta je osjetljiva, naime činjenica je da svaki vinogradar i vinar nije podjednako pedantan u trsju i u podrumu, pogotovu i ako mu određeni pravilnik nije za vratom, činjenica je i to da neki proizvođač proizvede bolje grožđe kako zbog bolje pozicije vinograda tako i zbog svog pristupa radu u trsju i zbog nižeg prinosa, a da je teško da će neki proizvođač koji nije toliko pedantan a i nema trsje na nekim ekstra pozicijama proizvesti grožđe istog ranga kvaltete kao onaj prvi. Ovako, u zajedničkom projektu moguće je, barem teoretski, određeno švercanje… Iako je s ovim projektom zajedničkog vina članovima udruge škrlet ostavljena mogućnost da nešto škrleta plasiraju i pod svojom, vlastitom etiketom, pitanje je vremena koliko će dugo vinogradari/vinari koji su u stanju s obzirom na vinogradsku poziciju i svoj rad dobiti vrhunsko grožđe pa i od njega vino htjeti davati svoje bolje grožđe da se miješa s drugime, i moguće slabije kakvoće, naime tim boljima koji zacijelo uspješnije od drugih prodaju svoje vino s vremenom će sve više nedostajati upravo onog najboljeg grožđa za vino koje bi plasirali pod vlastitim imenom i prezimenom, robnom markom i oznakom Škrlet ZOI Moslavina. Još i ova napomena: bit će problema ne bude li se strogo pazilo da se oznaka ZOI dodjeljuje za korištenje u smislu apelacije, a to je da se njena uporaba temelji na od grupe proizvođača usvojenog pravilnika o proizvodnji moslavačkog škrleta a ne samo na tome da je vino kao vino enološki ispravno odnosno bez mana.

Tomislav Voštinić, voditelj vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Od svih proizvođača škrleta jedini on ima paletu etiketa od škrleta koja može pokriti cijeli menu, od pjenušca i mladog vina kao aperitiva preko, zrelog vina, kasne berbe, arhive… Dolje: u podrumu uz inoks posude I bačve iz koji izlaze i crnjaci od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca iz vinograda u Moslavačkom vinogorju i iz trsja što radte u dalmatinskom Nadinu

 VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Jedan od proizvođača vina i član poslovne udruge Škrlet je, kako je već prije navedeno, Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada u Zagrebačkoj županiji. Na brdu Graberje na visini od 190 metara ima vinograd od oko 4,5 hektara, te moderan lijep vinski podrum, s obzirom na koncepciju i izgled očito usmjeren ne samo na produkciju Bakhova nektara nego i prema turizmu. U svoje vinograde puno ulaže, trsje je dao mikorizirati da bi iz dubine tla što bolje koristilo hranu. Iz kooperacijie Voštinić ima i grožđe s oko još četiri hektara. Od tih osam hektara škrlet pokriva šest, a preostala dva vezana su uz merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc te syrah iz Nadina kod Benkovca. Voštinić je jedini vinar koji se bavi škrletom i koji ima škrlet u tipologijama što mogu pokriti cijeli menu, konkretno su tu aperitivni pjenušac Škrlet brut (škrlet 85 % i chardonnay 15 %; sad ima 1000 butelja!), zatim škrlet kao novo mlado vino, škrlet 2018 kasnu berbu kao polusuho zrelo vino za uz predjelo, Škrlet 2012 Arhivu (škrlet 80 posto, ostatak graševina moslavačka) kao vino za uz glavno jelo ili za uz meditaciju i uz glazbu, te crnjake Red (me, cs, cf) i Syrah, neka poznija godišta su i iz vinograda u Suzi u Baranji. Mješavinu merlota, cabernet sauvignona, cabernet sauvignona, syraha i crljenka, dijelom od grožđa iz Nadina a dijelom iz Moslavine, nudi u magnumu pod nazivom Fabula 2016. Kaže da godišnje proizvede i bez problema proda 24000 butelja suhih vina te najmanje 1000 butelja vina kasnijih berbi.

Ponuda kod Voštinić-Klasnića: domaći kruh, vanjkuši, domaće pacana pa pečena vratina, vina škrleta u nekoliko različitih tipova i etiketa. U proljetnom i ljetnom razdoblju nude se druženja uz finu domaću papicu i kapljicu te suvremenu gklazbu, od proljeća-ljeta ove godine radit će, uz vinska podrum I trsje,bazen sa šankom, za višestruko osvježenje….

Voštinić se dosta oslanja na turizam, prostor za prijem gostiju i degustacije lijep mu je i s pogledom na trsje. Počeo je nuditi i hranu – tipične i na domaći način pripremljene i prigotovljene namirnice i jela npr. domaću pacanu i u kruhu pečenu vratinu, domaće kobasice, sir s vrhnjem, grah, bučino ulje, domaći kruh… Na platou ispred vinskog podruma priređuje disko večeri uglavnom s hip-hop glazbom tako da su mu gosti pripadnici mlađih generacija koji žele uživati i u vinu, organizira i svojevrsne likovne radionice gdje gosti nastoje olovkom i kičicom stvarati likovne radove na kojima bojama prikazuju svoje osjećaje proizašle iz kušanja nekog Voštinićevog vina (škrlet u raznim varijantama!), sada Tomislav uz vinograd gradi bazen dimenzija 9 X 6 metara sa šankom gdje će se ljeti gosti moći osvježavati kupanjem i degustacijom pjenušaca i mlađeg škrleta, planira, pretežito za žene, večeri uz vina od muškata… a nudi i mogućnost noćenja naime posjeduje kućicu s 18 soba… Domišljati i poduzetni Voštinić veli da mu potporu u tim turističkim aktivnostima uvelike daju Grad Ivanić-Grad I Zagrebačka županija, posebice kroz marketing, te se nada da će za pola godine turizam kod njega biti u punom cvatu.

Od ekipe iz udruge Škrlet u turističkom segmentu vrlo su aktivni Drago Kezele i njegov sin Janko, oni imaju vrlo lijepo gospodarstvo za prihvat gostiju, uz vino vlastite produkcije nude i hranu u svom restoranu, tu su i mogućnosti rekreacije šetnjom i jahanjem (konji su hrvatski posavci) a na raspolaganju su i kućice za noćenje. Drago Kezele pohvalio se da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario 3500 noćenja! I obitelj Trdenić uključena je u turizam i ima u planu i širiti se u turističkom smislu. Od zagrebačke udruge G.E.T. Report koja pomno prati vinarije uključene u turizam i svake godine, po ugledu na vodiče Michelin odnosno Gault & Millau nagrađuje zvjezdicama one za koje misli da su to zavrijedile Kezele je prije kratkog vremena primio priznanje s tri zvjezdice, Voštinić te Trdenići Tomislav i Krešimir po dvije, a Miklaužić i Mikša po jednu. ♣

U novu godinu s novim vinskim časopisom

VINUM IN br. 2, SRETNO!

Vinum.In br.2

U novu, 2020. godinu ušli smo s novim vinskim časopisom, riječ je o reviji Vinum.In koju je pokrenula Dijana Grgić. Prvi broj, koji međutim nije stavljen u kioske, izašao je uoči 14. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i promocija je održana u zagrebačkom bistròu Fino & Vino što je na Ivanje obilježio (slavio!) godišnjicu rada, a drugi broj, koji jeste krenuo na tržište, i to s cijenom od 39 kuna, promoviran je uoči Badnjaka u restoranu Kajzer(ica) na zagrebačkom Hipodromu, lokalu koji je upravo, kao voditelj, preuzeo znani naš sommelier Mario Meštrović, svojedobno inače vrlo uspješni eno-gastro kormilar velikogoričkog restorana Mon Ami.

Vinum.In br 2, te Dijana Grgić i Mario Meštrović

Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te novinari-suradnici Vinum.Ina Ivo Kozarčanin i Tomislav Radić

Moderno prelomljeni i elegantni Vinum.In, za koji je predviđeno da izlazi četiri puta godišnje, u svom izdanju br. 2 sa 112 stranica a što pokriva prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020., između ostaloga donosi: kao temu broja prilog o pjenušcima iz pera našeg znanog (vinskog) novinara Ive Kozarčanina, intervju s dugogodišnjim vinskim piscem Vitomirom Andrićem, prezentaciju vinogorja Komarna kao čarobnog bisera juga Dalmacije, u rubrici Vino na visokoj peti razgovor s istarskom pjenušarkom Anom Peršurić Palčić, Mustafa Topčagić predlaž pak a na izlet u segment craft piva vodi Domagoj Jakopović Ribafish…! ♣

Na badnju večer 2019

HENDRIXOV MOST!

Hey Joe, where are you goin’ with that camera in your hand? I am going to shoot my lady Sava river, messin’ around with the some other men, Hendrix is the name…
Hendrixov most, rijeka Sava, Zagreb, badnja večer 2019.
Nedostajali su Jimijevi gitara i glas…♣

Sajmovi, festivali: Cro Agro 2019

NAGRAĐENI, i PAŽNJE VRIJEDNI

            Snažna prosinačka živost na prostoru Zagrebačkog velesajma: veliki sajam poljoprivrede Cro Agro, s naglaskom na mehanizaciju i opremu za radove na zemlji te na opremu za vinske podrume, manji dio posvećen gotovim prehrambenim proizvodima. Nekih 180 izlagača iz 24 zemlje. Na inicijativu i uz zalaganje Društva agroturističkih novinara Hrvatske bilo je i nagrada, s obznanom – u dvorani Kongresnog centra ZV-a – najboljih proizvođača za 2019. godinu.

Laureatima su proglašeni iz Bakhova sektora Ivo Cibilić iz Potomja u grupi malih vinara, zatim Vlado Krauthaker iz Kutjeva u grupi srednje velikih proizvođača, te Iločki Podrumi iz Iloka u grupi velikih kuća. Kao temelj za taj izbor korištene su ocjene što ih je strukovna degustacijska ocjenjivačka komisija koja Ministarstvu poljoprivrede daje prijedloge koje uzorke plemenite kapljice i pod kojom oznakom kakvoće pustiti na tržište. Cibiliću je trofej donio njegov Dingač 2018, koji tek treba izaći (?!), Krauthakeru, koji, inače, uzgaja 39 sorata vinove loze a na tržište izlazi sa čak 32 etikete, za odličje je poslužilo vino Zelenac Kutjevo izborne berbe prosušenih bobica 2018, dodatno priznanje primio je i za to što je spomenuta strukovna komisija dala tom vinu i najviše bodova na ocjenjivanju), dok su se Iločkim podrumima, za koje je rečeno da su vinska kuća s najviše etiketa vrhunskih vina na tržištu – pa je to bio razlog i za dodatno priznanje, kao snažni asevi pokazali traminci izborne berbe i izborne berbe bobica 2017.

Ostali nagrađeni poljoprivrednici su, po grupama vezanim uz veličinu pogona, Zdravko Kušec iz Kamenice, Marijan Porkulabić iz Prilesja, Branko Horvatinčić iz Gusakovca, Žitar iz Donjeg Miholjca, Salaš iz Marijanaca, za uspješnost u uzgoju krava za mlijeko, zatim Capra Domestica iz Perkovića za uzgoj koza za mlijeko, Pro Lika iz Ličkog Petrovog Sela za uzgoj ovaca za mlijeko, pa Marija Stručić iz Treme i Pero Dulikravić iz Velikog Poganca, Darko Remuš iz Svetg Petra Čvrsteca i Belje Plus iz Mece za uzgoj junadi, onda Miljenko Letoja iz Pavlovca Ravenskog, Tomislav Smoljo iz Sapaca, tvrtka Protein iz Bobote za tov svinja, Mate Tomašević OPG iz Stružana za uzgoj pšenice visoke kakvoće, Zlatko Jelošek iz Beketinaca za uzgoj uljane repice i Ernest Nađ iz Ernestinova za uzgoj soje. Dobitnici su na slici sa čelnikom Društva agrarnih novinara Martinom Vukovićem, inače urednikom-novinarem na Hrvatskom radiju, i s Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

Na štandu AgroKokota, uz vlasnika Ivicu Kokota su enolog Miodrag Hruškar Enoexpert (lijevo na slici) i specijalist za agronomiju David Gluhić Agroexpert

U halama prepunim strojevima za obradu zemlje te strojevima i opremom za obradu nasada, posebice vinove loze, ali i punima opreme za podrume, osobito se isticala tvrtka Agro Kokot iz Jastrebarskoga. Kuća je to s dugom tradicijom u prodaji svega što treba poljoprivrednicima a posebice vinogradarima i vinarima, opsegom rada dugo je bila relativno malena (ali unatoč tome – jer vodstvo i djelatnici u poslu grizu – izrazito učinkovita!), a sad eto pokazuje golemi dimenzijski napredak i uz PA-Vin čini Jastrebarsko nezaobilaznim središtem za nabavku opreme za rad na zemlji i u podrumu. Jastrebarsko i Plešivica postali su u zadnjih desetak godina pak, s obzirom kvalitetu i na veći broj stilova produkcije jedno od najznačajnijih i najzanimljivijih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. Sad se, s obzirom na restoran Karlo sa chefom Karlom Navojem i na restoran Ivančić koji je bitno podigao kakvoću, ali i na obiteljsko gospodarstvo Robert Braje na kojemu se sjajnim jelima posebno ističe Robertova supruga Sanda, te pogotovu nakon što se ovih dana i službeno otvori fini restoran vođen chefom Bernardom, i preuređeni podrum s vinotekom obitelji Korak, očekuje da se Jastrebarsko i Plešivica (Plešivica curica!) – na pola sata vožnje od Zagreba i na pet minuta vožnje od autoputa Zagreb-Karlovac-more, kako treba razvijaju i napokon razviju i u turističkom segmentu!… ♣

6. WineOS – RADIONICE OSOBITO VRIJEDNE PAŽNJE

            Zavirimo sada malo i u novu godinu: početak 2020. obilježit će šesti po redu WineOS, osječki festival vina, delicija i ugodnog življenja. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja 2020. u dvorani Gradski vrt, ponudit će posjetiteljima brojne novosti i zanimljivosti. Za ovu godinu najavljuju se, uz renomirana imena za izlagačkim punktovima, znatno privlačnije radionice od svih koje su održane do sada, kaže Boris Ocić, iz organizacijske ekipe Wine OS-a.

Autor vinskih radionica ponovno je vinski novinar, pisac i bloger Željko Garmaz. Njegove su vinske priče prethodnih godina privukle mnoge posjetitelje i goste, mahom one izvan Osijeka. U 2020., Garmaz na WineOS-u i opet dovodi brojne vinare i njihove priče iz svih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.

Na nekim radionicama posjetitelji Wine OS-a imat će prigodu iskusiti nešto za ovu manifestaciju potpuno novo: organizator, u suradnji s udrugom Panonski pivarski sindikat, osigurao je dvije radionice o kućnom kuhanju i stilovima piva.

Festivalski program počinje u petak 10. siječnja u 13 sati, pričom o bijelim sortama Dalmacije. Sat vremena kasnije najbolji hrvatski sommelier Siniša Lasan predstavit će vina Hercegovine, a u 15,30 sati predviđeno je upoznavanje s arhivom Davora Zdjelarevića. Od 16,30 bit će predstavljena vinarija Tri oraha, za koju se kaže da je najmističnija i najskuplja vinarija Balkana. Pa da otkrijemo široj javnosti ponešto o njoj: nema vino jeftinije od 60 eura!. Kirurg i ravnatelj KBC Dedinje, Radisav Šćepanović, vlasnik vinarije, za svoja vina kaže da su opasnija od kokaina, a bolja od bensedina! Ovo je njihov prvi i dosad jedini festivalski nastup od osnutka vinarije. Čista ekskluziva! Cabernet sauvignon 2009 (sedam godina u bačvama), Cabernet sauvignon 2010 (šest godina u bačvama), Merlot 2011 (šest godina u bačvama), 500 cuvée (1-8 godina iz 500 različitih bačava), Cabernet sauvignon 2009 i Merlot 2011 (75/25). Moderatori: Radisav Šćepanović i Željko Garmaz.

Mađarska prva vinska liga na okupu: Czaba Malatinski je treći zdesna, ostali su Valer Bock, Suzan Hanauer, Monika Debreczeni, Horst Hummel, Ede Tiffan i Attila Gere. Sasvim lijevo je novinar Zsoltan Gyorffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo (suhiucasi)

Slijedi, u 17,30 sati, prezentacija poznatog mađarskog vinara Csabe Malatinskog iz Villanyja, Csaba Malatinszky mađarski je vinski genije za kojega je Caroline Gilby MW svojedobno rekla da u njegovim venama umjesto krvi teče – cabernet franc! Ne sudjeluje na vinskim festivalima i natjecanjima od 2004. godine, u marketing ne ulaže niti kunu, jer ne želi uljepšavati svoju vinsku priču. Jedinstvena prilika svjedočiti ponajboljim svjetskim izdanjima cabernet franca! Noblesse Chardonnay Kúria, Cabernet franc 2003 unfiltered, Kúria cabernet franc 2004, Kúria cabernet franc 2005, Kúria cabernet franc 2006, Kúria cabernet franc 2007, Kúria cabernet franc 2008, Kúria cabernet franc 2009

A u 19 sati počinje radionica o velikim crvenim vinima Makedonije. Najbolji makedonski crnjaci, u najvećoj mjeri vranci, dosegli su svjetski vrh, Ivana Simjanovska, vinska kritičarka, autorica dva makedonska vinska vodiča i pokretačica Skopje Wine Salona, potrudila se donijeti i predstaviti najbolje od najboljeg iz Makedonije, Imperator Vranec – Bovin, Heritage Cabernet sauvignon Grand Reserva – Chateau Kamnik, Vranec Orle 2016 – Venec, Private Reserve Vranec – Stobi, Smolnik Vranec – Popov, Black Diamond Vranec – Imako

_________________

(O vinskoj Makedoniji i vrancu opširno može se pročitati na www.suhiucasi.wordpress.com / Svijet u Casi Kronika – 11. 2019 – Chronicle World in a Glass)

________________

I drugi festivalski dan, subota 11. siječnja, pun je događanja, koja kreću od 13 sati radionicom o pelješkom vinu i kamenicama. Od 15 sati poznati vinski novinar Ivo Kozarčanin predstavlja macerirana bijela vina s Plešivice. Od 16 sati vinski pisac Tomislav Ivanović govorit će o manje poznatim sortama grožđa iz Srbije, a u 17 sati slijedi radionica na kojoj će nazočni imati prigodu kušati raritete iz arhive znanog istarskog vinara Morena Degrassija. Posljednja radionica šestog WineOS-a starta u 18 sati, legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi donosi na kušanje svoja vina iz 2003. godine.

Ulaznice za radionice mogu se kupiti u osječkoj vinoteci Vinita. Cijena ulaznica za vinske radionice iznosi 100 kuna, a za pivske je 50 kuna. Na istom će se mjestu prodavati i ulaznice za WineOS po cijeni od 80 kuna. Festival će oba dana biti otvoren za posjetitelje od 15 do 21 sat. Više informacija o festivalu i pratećem programu možete pronaći na Facebooku i na službenoj stranici WineOS-a. ♣

Must go … 2020!

 

            Počelo je prije dosta godina kad znani južnotirolski vinogradar/vinar Alois Lageder više nije htio trpjeti gungulu na Vinitalyju, i odlučio je odmaknuti se od tog sajma te nekako paralelno s njime kod sebe na posjedu Tòr Löwengang & Casòn Hirschprunn u Magréu ili, po njemački, Margreidu organizirati elitnu sajamsku manifestaciju po svojoj mjeri, ideja je bila na poziv okupiti kao izlagače globalno najistaknutija imena iz vinskog svijeta, te imena najpoznatijih pretežito domaćih, čitaj južnotirolskih proizvođača/ponuđača delikatesa, pa i šire znane chefove.

Tenuta Tòr Löwengang: Alois Lageder i Željko Suhadolnik

S imenima priredba je od početka bila u špici, ali opsegom je dugo bila relativno mala, međutim evo u što je prerasla sada: bogme, i glasoviti Merano Wine & Gourmet Festival, koji se održava u prvoj polovici studenoga, dobio je jaki proljetni pandan! Na priredbi Summa u Magreu 18. i 19. travnja 2020. kod Aloisa Lagedera nastupit će sljedeći proizvođači, dovoljno je samo kliknuti mišem po imenu odnosno nazivu i o svakome za koga se to želi saznati ono bitno :

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________________________

SIMEI 2019, Milano

SVIJET ŽENA U VINU!

            Uh, kakve li kombinacije: Žene u vinu, Žene o vinu, Women on Wine, The Women of Wine Worldwide! Muškarce već vidim kako se koprcaju u vinu, ali žene u vinu sjajno plivaju. Nešto što je još odavna osmišljeno za užitak pa se pretvorilo i u jak turistički magnet ali i nešto što lako i prijeđe rub na onu drugu stranu, žene s umijećem koriste i u kulturalne i poslovne svrhe. Prije kratkog vremena u Milanu je, za vrijeme znanog sajma opreme SIMEI, održan susret udruga žena u vinu iz cijeloga svijeta, cilj je bio ne tek zajedničko guštanje uz čašicu nego stvaranje jake, utjecajne međunarodne mreže koja bi pridonosila širenju kulture vina, pogotovu propagandi odgovorne konzumacije vina, turizmu na bazi vina a i s obzirom da se radi o mediju jako dragom muškarcima, i podizanju opće svijesti o ulozi žena i važnosti žene u svijetu, na kraju krajeva ali i ne manje važno, širenju kontakata i prijateljstava, razmjene iskustava.

Žene u vinu – predstavnice iz cijelog svijeta na susretu u Milanu

Naše Sanja Muzaferija i Suzana Zovko WoW u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, čelnicom talijanske udruge Le donne del vino

Planirane aktivnosti sljedeće su: tješnje povezivanje članica svih zemalja, pomaganje članicama u stvaranju kontakata s predstavnicima ne samo vinske industrije u drugim zemljama nego i s predstavnicima turističkih organizacija i raznih poslovnih institucija, razmjena informacija kako iz svijeta vina tako i iz drugih područja života od zajedničkog interesa, lakši pristup konferencijama i tečajevima s edukacijskom notom.

Administrativno sjedište i referentno mjesto za koordinaciju, razmjenu informacija bit će kod udruge Le Donne del Vino u Milanu, Via San Vittore al Tetro no 3, rekla je Donatella Cinelli Colombini inače iz Montalcina u Toscani, vlasnica vinske kuće za proizvodnju brunella Casato prime Donne. Iz Hrvatske je na sastanku u Milanu sudjelovala udruga Women on Wine, s predstavnicama Sanjom Muzaferojom, predsjednicom WoW-a, i glavnom enologinjom podruma Belje Suzanom Zovkom. Evo i drugih sudionica:

A.MU.VA – Susana Hemsy; THE FABULOUS LADIES’ WINE SOCIETY – Jane Thomson; 11 Frauen und ihre Weine – Heidi Schroeck (Austrija); MUV Chile – Nadia Parra Monroe; FEMMES DE VIN – Melanie Pfister; BAIA’S WINE – Tamara Gvaladze; VINISSIMA – Stefanie Dreissigacker; Women in Wine – Nicola Grandorge; Las Damas del Pisco – Gladys Torres Urday; Wonder Women Of Wine – Rania Zayyat. ♣

Za kraj 2019. i početak 2020: sučeljavanje

VEŠ-MAŠINA, NAŽALOST – BEZ DETERDŽENTA!

            Famozno sučeljavanje kandidata za novog predsjednika Hrvatske. Televizor je tih posljednjih i, po nekima, najveselijih dana u godini postao obična perilica prljavog rublja. Nažalost, perilica – bez derdženta… ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly  

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

 Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣  (pc/pp: M – L) SAUVIGNON BLANC 2018 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: sauvignon blanc PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit   OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno /from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: kompleksno, sortno tipično, elegantno, vrlo dobroga tijela, u ustima traje. Kristalno bistre žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, miris lijepo izražen ali ne i napadački, pun i trajan, s notama slatke jabuke, začinskog bilja, usta topla, mekana, fino zaobljena, s nastavkom aromatike iz mirisa, okus slastan ali i slankast, s vrlo dobrom kiselosti, živ, struktura čvrsta. Vino koje ima život pred sobom / complex, varietal typical, dense and strong but elegant. Very good body, long finish. On the nose expressive, nice, full and persistent, not vulgar as many sauvignons can be, with notes of sweet apple, spicy herbs. In the mouth rounded, sapid, fine acidity, somewhat creamy, long lasting finish ■ SERVIS: ⇗ •  13-14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeau….

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – Krešimir REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: rizling rajnski  ■ BOCA/BOTTLE: 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: mekano, dotjerano, lijepo pitko, s blago iskazanim sortnm miriom, u ustima živahno, skladno, dosta solidnog tijela i solidne trajnosti/ smooth, nice drinking,, with the discreet riesling notes on the nose, in the mouth vivid, rounded, good structure, ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PINOT CRNI 2017 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno/from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, toplo, dotjerano, s odlično uklopljenim drvom, na prvu loptu djeluje nježno, ali je zapravo, poslije se pokaže, vrlo čvrsto. Na nosu je s fino izraženom voćnosti prema koštićavom crvenom voću te s finom herbalnom nijansom koja pridonosi zanimljivosti. U ustima se spomenute voćnost te fenolna nit – rekao bih ne od drveta bačve nego od vlastite pokožice i koštice – nastavljaju. Tanin je dobro pripitomljen tako da je vino lijepo zaobljeno, elegantno je, tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti / complex, warm, with fine incorporated wood. At first moment is leaving the impression of docility, gracility, but afterwards showing the firmness. On the nose nice red stone fruit and a tiny herbal line making it more interesting. In the mouth the fruiteness and the phenolic touch are continuing to show up. Tannin is well tamed so the wine iz rounded, elegant, very good body, solid persistence ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT NOIR 2016 limited edition – Drago KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hrvojka • kosina/slope 45 % • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: pinot noir • berba/harvest: kasnija, u trećoj dekadi / a bit later than usual, in the 3rd decade – selekcija grozdova/ selection of grapes PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u drvenim kacama /fermentation and maceration in open wooden cascs • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc (barrique), new and used ones: 1 godina/year • na finom kvascu /on the fine lees • poslije još u boci/after the wood, in the bottle: 1 godina/year ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivoica ZOI • suho/dry • 12,8 vol%, DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, skladno, na kolosijeku elegancije, dobrog je tijela, za trošiti sada. Rubinsko s nijansama granatnoga, diskretno na nosu, s voćnošću – u pravcu crvenih koštićavih plodova – prepliću se note od dozrijevanja u drvu i note vremena (ta ipak su vinu tri pune godine!) ali ne i starine! U ustima vino je mekano, zaobljeno, slankasto, i solidne je trajnosti / mature, complex, harmonious, with a certain elegance too, very good body, to drink now. Ruby with the grenat nuances, discreet on te nose, showing fruiteness in the direction of red stone fruit, wood good incorporated. In the mouth rounded, sapid, quite long finish ■ SERVIS: ⇑ • • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci / Sparklings

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CUVÉE PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: chardonnay 80%, pinot crni 20 % PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu /fermentation in stainless steel • dozrijevanje baznog vina /maturation base wine: velika bačva/big barrel: 2 mjeseca/months • na kvascu/on the lees PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja/in the bottle on the lees before degorging: 52 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo/premium sparkling • extra brut • 12,8 vol%, RS 3 g/l DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – moderno, razigrano /from the points of esthetics and marketing very good – modern • čitljivo/legible: dobro /good VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava / very vivid, fresh, complex and elegant, firm structure, long lasting fnish. Crystal slightly golden colour, fine expressed nose with the fruiteness (pear?) mixing in harmony with the bread crust and brioche, effervescence excellent. Mouth sapid, salty, mineral ■ SERVIS: ⇗ • • 10 -12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) POSTUP 2016 – MIKULIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: kopija/copy of DIAM OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 14,0 vol% DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški ne baš motivirajuće za kupovinu/from the points of esthetics and marketing not motivating VINO je/WINE is: složeno, puno u nosu i u ustima, tipičan plavac. Nešto svjetlije međutim još uvijek dovoljno tamne rubinske boje s nijansom granata, s diskretnim postojanim mirisom s notom suhe šljive i sugestijom orašastog voća. U ustima toplo, dobro zaobljeno, živo, puno, tanin solidno pripitomljen. Tijelo vrlo dobro, završetak dosta dugačak. Retronazalno javlja se badem… /complex, rich on the nose and in the mouth, typical plavac. Nice ruby-grenat, not to dark, nose is descreet but steady, suggesting dried plum and some nut-fruit such as wallnut and mandle. In the mouth warm, fullbodied, well rounded since tannin is well adomesticated, finish quite long, restronasaly – mandle nuance ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL)  PLAVAC IVAN DOLAC 2010 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition;  južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom / poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski / nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: