SUHI u CASI – 11.2023
ŽELJKO SUHADOLNIK
______________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ Vinske ikone hrvatskog juga: BRAVO, DALMACIJO! ⦁ Otkrivanje blaga Slavonije: FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI… ⦁ Sajmovi i ocjenjivanja: AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE ⦁ HRVATSKI LAUREATI OCJENJIVANJA MUVINA 2023 u KAISERU NA ZAGREBAČKOJ KAJZERICI ⦁ Sezona novog vina: PORTUGIZAC, MLADO MEĐIMURJE, FRANKOVKA… a ISTARSKI MLADUH? ⦁ Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude: 16. ZAGREB VINO.COM 2023 ⦁ PERFEKTAN ENJINGIJEV UVOD u ZAGREB VINO.COM ⦁ Tim bilding – nova društvena kategorija: ORASPOLOŽENE VINSKE UDOVICE ⦁
Ulica žeđi / POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE / Rue de la soif
Vinske ikone hrvatskog juga
BRAVO, DALMACIJO!
Došao je eto red na Dalmaciju da ona samostalno i na jednom vrlo ekskluzivnome mjestu u Metropoli – zagrebačkom hotelu Esplanade – podastre ono najbolje iz svojega sektora vina. Riječ je o prikazu vinskih ikona iz toga dijela Lijepe naše na jednodnevnom promocijskom promenadnom kušanju u organizaciji zagrebačke tvrtke Vinart i udruge Vina Dalmacije, a na koje su proizvođači iz južnoga dijela Hrvatske zamoljeni da na degustaciju donesu samo po dvije odnosno maksimalno tri svoje etikete plemenite kapljice, konkretno one s kojima se najviše ponose. Manifestacija Dalmatinske vinske ikone zamišljena je bila kao uzbudljivo događanje na kojemu bi se nazočnima pružila prilika kušati najvažnija vina Dalmacije, vina-bisere što će im ih točiti i o kojima će im pričati autori osobno. Uzbudljivo je, bogme, i bilo!
U kontekstu prezentacije vina napravljeno je – smatram to nužnim ovdje istaknuti – nešto čega na najvećoj većini drugih vinskih priredbi nema, a svakog za materiju ozbiljno zainteresiranog posjetitelja i te kako veseli kad to vidi: riječ je o na izložbenom mjestu svakog proizvođača, kao svojevrsnim osobnim kartama svakog uzorka postavljenim većim i dobro uočljivim kartonskim pločicama s lijepo čitljivim osnovnim podacima o vinu, poput npr. o porijeklu (vinogorje, naziv vinograda, nadmorska visina), godištu berbe, korištenoj sorti/korištenim sortama, o detaljima u načinu produkcije (termin berbe, uporaba inoksa odnosno drvenog suđa za dozrijevanje kapljice, dužina držanja vina na finom talogu), sve to pratio je i navod maloprodajne cijene butelje)….
Svakako je za pozdraviti to da se poneki organizator festivalskih manifestacija odluči ponekad i drastično, pa, moguće, i nauštrb broja izlagača, u prvi plan staviti kakvoću i ekskluzivnost. U moru sajmova, festvala, prezentacija, promocija klasičnog tipa… jednom godišnje upravo ovakva priredba koja vrvi vinskim špicama i podacima o njima svakako je dobrodošla. Nadam se da će nam godine što dolaze donositi takva ekstra-događanja vezano ne samo uz Dalmaciju nego i uz ostale službeno proglašene tri vinske regije Lijepe naše – Bregoviti sjeverozapad, Istru/Kvarner, te Slavoniju/Podunavlje.
Zahvaljujući ideji Vinarta i suradnji Vinarta s udrugom Vina Dalmacije i spremnosti 23 dalmatinske vinske kuće da se odazovu ovakvome pozivu i donesu doista svoje perjanice, Esplanadina dvorana Istanbul blještala je tog popodneva jedinstvenim sjajem! Ma – … ča je pusta Londra kontra Splitu gradu… trebalo je prigušeno, diskretno svirati u Istanbulu, da to bude kao svojevrsna zvučna kulisa vezana uz dojam tu, na licu mjesta, o tome u kojoj mjeri danas Dalmacija kakvoćom (ne mogu to nespomenuti: o kakvoći poslovne organiziranosti branše i nivou poslovne realizacije na bazi te dostignute razine kakvoće za društvenu zajednicu dalo bi se još razgovarati!) spada uz sam bok najpoznatijih europskih i svjetskih vinskih regija.
Evo, konkretno, i tko je nastupio sa svojim vinima: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar Hills, Katich-Vina, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints Hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić-Bastijana, Ventus i Zlatan otok Plenković…
Međutim,odmah i primjedba: nije se moglo, kad je već naziv tako pompozan – Dalmatinske vinske ikone – ne primijetiti da Dalmacija ima još vinskih ikona koje nažalost nismo vidjeli sada u Esplanadi, primjerice to su s otoka Hvara Tonči Marjan (Pitve), pa Ivo Duboković, s Pelješca Niko Bura, Korta Katarina, obitelj Mrgudić, obitelj Matković, u ovo društvo spada i Vedran Kiridžija no on je najavio prekid produkcije za tržište (Kiridžija je, doduše, u Zagrebu bio prisutan posredno, naime njegov plavac s Dingača sastavni je dio vina Kontra što ga je točio Leo Gracin), a s otoka Korčule nedostajali su npr. Frano Milina Bire, Luka Krajančić, Zure…, nivo manifestacije svakako ne bi nimalo narušio podrum Lipanović kao predstavnik Visa i Vugave… Neko objašnjenje zasigurno postoji.
Što smo, konkretno, od vina mogli doživjeti tog popodneva u Metropoli?
S oznakom Dingač bila su tri vina – Saints Hills 2018 od istoimene kuće u vlasništvu Ernesta Tolja, te Elegance 2015 i Riserva 2018 od Skaramuče.
Vino od Plavca maloga a od grožđa (većim) dijelom s Dingača te dijelom iz drugih peljeških vinograda: Plavac mali 2015 i Plavac mali 2019 točila je vinarija Grgić. S prestižnih pak hvarskih položaja Ivan Dolac i Sveta Nedjelja bili su: Veli visko 2019 i Ploški plovac barrique 2016 posjeda Vina Carić iz Svirača, Plavac Pharos Maximus 2016 od Hvar Hillsa, od grožđa je s Poljica i iz Svete Nedjelje, a s položaja Sveta Nedjelja bili su Zlatan otok Plavac Grand Select 2018 i Zlatan otok barrique 2016 od Zlatnog otoka (Zlatan Plenković). Pulenat 2020 i Oštro 2019 podruma Pulenat bili su od grožđa i s pozicija Ivan Dolac i pozicije
Ostala vina od sorte Plavac mali sa sobom su donijele vinarije Stina s Brača, Kraljevski vinogradi sa zadarskog područja pa Testament iz šibenske regije, te Opus vina i Rizman s Komarne.
S vinima od sorte Crljenak odnosno Tribidrag odnosno Zinfandel pokazali su se Kraljevski vinogradi – Crljenak 2019, i Testament – Tribidrag 2019.
Babić se moglo degustirati kod proizvođača Gracina – Babić 2018 te desertni Prošek, zatim kod Filipa Barake – Timbar 2021.
Syrah je u ponudi bio kod Imoćanina Katicha – Syrah 2020, i kod Zlatan otoka – Syrah Grand Select 2017, a Vranac kod Grabovca – Vranac Riserva 2019.
Izvrsne crne mješavine sorata ponudili su Katich – Mirite noir 2018 (syrah, cabernet sauvignon i merlot), Saints Hills – Sveti Roko 2018 (plavac mali i crljenak), te nadasve Grabovac – Modro jezero Riserva 2017 (cabernet sauvignon, vranac, trnjak, merlot), zatim vinarija Škaulj iz Nadina – Carl Gustaf 2016 (merlot i cabernet sauvignon), Andro Tomić Bastijana – Caplar 2018 (plavac mali i cabernet sauvignon), Leo Gracin – Kontra (pomiješani babić, plavac mali, syrah, merlot), Filip Baraka – Prisbus 2018 (merlot i cabernet sauvignon) te, s Pag,a Boris Šuljić – Boškinac 2017 (merlot i cabernet sauvignon).
Evo i dijela ponude od bijelih sorata: Grgić – Pošip 2021, Andro Tomić Bastijana – Pošip 2022, Testament – Pošip Zenit 2018, Stina-Jako-Vino – Pošip 2022, pa Hvar Hills – Pošip Surreal 2021…
Monika Prović predstavila je vino od Zlatarice – Livija winemakers selection 2020, a vinarija Bora Svrdlovinu – Svrdlovina 2021 (15 vol%, zrenje pola godine u inoksu i godinu i pola u bačvicama od 225 litara,mpc. 40 €), te Maraštinu – Maraština 2022, kapljicu od toga kultivara donijelo je i ŠKO-VINO – Promina White 2022. , dok je Boris Šuljić s Paga ponudio je svoj eno-uradak od tamošnje bijele sorte Gegić – Boškinac Ocu 2020
Od bijelih mješavina istaknuo bih sljedeće: Draga Riserva 2021 iz imotskoga kraja (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon; dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, 12 mjeseci na finom talogu), od podruma obitelji Grabovac, te Nonno 2016 (pošip 90 %, chardonnay 10%, dozrijevalo 10 mjeseci u barriqueu od hrastovine) od obitelji Rizman s Komarne.
Neki zanimljiviji podaaci o maloprodajnim cijenama za butelju od 0,75 lit: po onome što se moglo vidjeti na info-kartonima uz uzorke, maloprodajne cijene za butelju bile su u rasponu od najnižih 11-12-15 € do najviših 60-61,5 €, u toj grupi najviših cijena brojem su dominirale one od 40 do 60 €. Crna vina cijenama nadmašuju bijela, najskuplje bijelo (35 €) bio je Boškinac Ocu 2020 od sorte Gegić.
Uz ponajbolje proizvođače, kod ovakvih manifestacija još je nešto bitno – publika. Na ovakvom skupu očekivao sam, s obzirom upravo na to što je ovdje riječ o špici ponude, susresti više ugostitelja (pogotovu i stoga što je priredba bila u ponedjeljak, a taj se dan u tjednu smatra nekako najmanje zahtjevan za ugostitelje), te vinskih trgovaca, a i vinskih pisaca, pa, svakako i relevantnih novinara iz inozemstva, iz okolnih zemalja i zemalja prvenstveno osobito interesantnih nam kao tržišta (Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Poljska…).
Razmišljam, za dalje, ovako: ovakve prezentacije vinskih ikona mogle bi se u ekskluzivnom ambijentu kakav je bio i sada priređivati redovito svakih npr. tri ili četiri godine (jednom svake godine vjerojatno ne bi bilo izvedivo s obzirom da većina naših vinarija nema baš jako veliku ni ukupnu proizvodnju, a kamoli onda i vinskih špica…) u sklopu prikladno izabranog termina (možda kraj siječnja, početak veljače nakon odmora od novogodišnjeg slavlja i kad se radovi u vinogradu nisu još zahuktali, ovaj termin mogao bi biti i jako dobar reklamni uvod u turističku sezonu) s time da, ako je riječ o jednom istom datumu, svaka od četiri naše vinske regije bude zasebno u svojoj dvorani, možda – a čini mi se da bi to čak bilo i bolje – da se prezentacija protegne na par dana s time da po dvije regije iz tzv. kontinentalnog dijela Hrvatske i dvije regije iz jadranskog pojasa svaka imaju svoj dan.
Saša Špiranec, čelnik Vinarta, suorganizatora revije Dalmatinskih vinskih ikona. nije bio i osobno prisutan na prezentaciji u Esplanadi. Slika nije odavde, nego je iz SAD, s glasovitog vinskog posjeda Ridge, gdje je enolog čuveni Paul Draper. U sklopu svjetske turneje za koju mu se ukazala prilika Špiranec je bio i u Južnoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu, konkretno i na globalno znanom i cijenjenom posjedu MATE obitelji Brajković hrvatskog porijekla. Znači li to, možda, da priprema za ovdje kod nas kakvu ekskluzivnu manifestaciju s vrhunskim kapljicom iz bijeloga svijeta? Možda da se u tom pravcu napravi i kakav dogovor s trgovačkom kućom Vrutak, koja je svojedobro startala sa zanimljivom akcijom – uvozom i plasmanom uradaka vinogradara/vinara hrvatske dijaspore u Hrvatskoj. Vani ima popriličan broj afirmiranih vinarija u vlasništvu pripadnika hrvatske dijaspore… A evo i bube u uho Martinu Matiću, po struci inače odvjetniku, vidjenome među posjetiteljima u Esplanadi: kao što je Vrutak svojedobno krenuo s realizacijom sjajne zamisli da publici preko svojih podajnih mjesta u Lijeoj našoj približi uratke brojnih Hrvata-iseljenika afirmiranih kroz Bakhov nektar u svijetu, tako bi sada mogla akcija ponovno krenuti, a s druge strane možda bi Vrutak mogao i sa svoje strane dati visoki doprinos kvalitetnoj ciljanoj prezentaciji hrvatskih vinskih ikona na tržištima u inozemstvu s ciljem naše dobre turističke promidžbe i s mogućeg uspješnog ukupnog izvoza hrvatskih vinskih ikona…
Nužno bi bilo, ponavljam, povesti bolje računa o publici koja bi bila nazočna na ovakvim ekstra događanjima. To znači da, želi li se polučiti očekivani poslovni uspjeh projekta ikona (a tome, zapravo, nema alternative!), za takvu priredbu/takve priredbe publiku valja prikladno segmentirati. Posjetitelje bi trebalo sagledati u nekoliko segmenata – ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci i vinski novinari, a i enolozi, to bi bio poslovni krug što spada u kategoriju uzvanika, a s druge strane tu su potrošači kao posjetitelji koji bi trebali po za nivo ponude odgovarajućoj cijeni kupiti ulaznicu. Od toga bi se ostvarili, s jedne strane, određeni – kakav takav no finalno ipak koristan – novčani prihod ali, pretpostavljam, i nešto što je posebno važno – pri degustaciji jača koncentriranost svakog pojedinaca na svaki uzorak, što je bitna razlika od ležernog pijuckanje iz zabave za zabavu kakvo vidimo na brojnim drugim sajmovma i festivalima vina. Sredstva dobivena od naplate organizator uvijek može lijepo iskoristiti za neka poboljšanja u realizaciji projekta. Kao uzvanike i goste događanja nužno je, uz domaća imena, pozvati relevantne i utjecajne vinske pisce, možda i neke trgovce, iz inozemstva kao goste za jednodnevni ili dvodnevni boravak ovdje, za to financijsku potporu valja tražiti od nadležnih državnih tijela poput npr. Hrvatske gospodarske komore i turističkih zajednica, sponzora.
Pretpostavljam da bi osobito među novinarima sa željom da degustiraju na miru i s maksimumom koncentracije bila dobro prihvaćena i mogućnost da se, ako cijela stvar ostane u Esplanadi, npr. u Istambulu susjednoj postoriji može uzorke paralelno kušati i posve na miru, sjedeći za stolom, s time da se prema popisu izlagača i vina uzorci za kušanje mogu izabrati i preko dežurnog konobara i dobiti u separe na kušanje.
Prvenstveno kontinuiranim predstavljanjem u nekom određenom i, pretpostavljam da bi bilo dobro, ustaljenom godišnjem terminu samo izabranih vina posebne kakvoće, takozvanih perjanica podruma, moguće bi bilo ubrzanim ritmom uspješno skrenuti pažnju ciljanog šireg kruga domaće javnosti, ali i javnosti u svijetu na aktualnu iznimnu koncentraciju kvalitete ina osebujnost eno-uradaka odavde. U prilog nam svakako ide to što imamo dosta autohtonih sorata koje možemo poslovno (image, plasman, zarada… korist i društvenoj zajednici!) iskoristiti i bolje nego što se to radi sada, a kad smo sada ovdje eto kod Dalmacije, vrijedi spomenuti da, kako čujem, broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih naših regija zajedno…
Otkrivanje blaga Slavonije
FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI…
Lingua franca! Frankovka – sorta vezana uz mnogo zemalja, i vino što puno jezika govori!…
Sinonimi: Borgonja (Hrvatska Istra), Modra Frankinja (Slovenija), Frankovka Modra (Slovačka), Franconia (Italija), Blaufränkisch (Austrija), Limberger i Lemberger (Njemačka), Kekfrankos (Mađarska), Burgund Mara (Rumunjska)… Kad se kaže da puno jezika govori/vino što govori svim jezicima – to može značiti … tako je dobro da i anđeli na nebu pili bi ga…
Frankovka kao protagonist: od mladog, martinjskog crnjaka, preko vina Lingua Franca, te nekoliko Miraza od 2019 do 2012, do desertnog slatkog vina – bijele boje
Kad je riječ o frankovki, uvjerio sam se u njen magnetizam još odavno, najprije na svojedobnim mojim lutanjima europskim vinogorjima – vinogradima u Burgenlandu odnosno Gradišću u Austriji, pa Baden-Württembergu u Njemačkoj, Villanyju na jugu Mađarske na samoj granici s Hrvatsko.m.. Imao sam priliku i sreću kušati takve bisere da mi je nejasno kako se u nas dopustilo da i takva sorta i vina od nje ostanu toliko dugo debelo u sjeni – pomodnost je bila prejaka! – raznih drugih kultivara i vina…
Točno porijeklo sorte Frankovka još se ne zna, ali pretpostavlja se – barem tako piše, na podlozi rezultata istraživanja niza stručnjaka za ampelografiju, u velikom vinskom vodiču WINE GRAPES autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza – da bi joj kolijevka moglo biti područje između naše Dalmacije te Austrije i Mađarske, moguće i dio Slovenije (Slovenci rado svojataju Frankinju kao svoju). Odande se sorta širila dalje. Naziv je sorta dobila u srednjem vijeku za vrijeme vladavine Franaka, koji su, inače, kultivare bolje kvalitete svrstavali u grupu Fränkisch, a one smatrane manje kvalitetnima u grupu Heunisch. Frankisch dolazi od naziva nekadašnje prostrane i povijesne regije Franconia, koja je obuhvaćala dio Bavarske, Thüringena, Heilbronna, te Baden-Württemberg. Blaufränkisch kao naziv kultivara pojavio se 1862. godine na izložbi vinskih sorata u Beču, i tada je i internacionalno službeno prihvaćen.
U Hrvatskoj Frankovka se uzgaja u kontinentalnome dijelu, od sjeverozapada prema istoku sve do Dunava. Ona se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju, te u Baranji (uključujući i mađarski dio) i Srijemu, tu – kako vrijeme odmiče napokon sve više na vidjelo i kod nas izlazi to da ta sorta uz prikladan pristup od pravilnog izbora vinogradske pozicije pa dalje može pružiti vrlo ozbiljna, kompleksna snažna vina, istinsku svjetsku špicu.
Koliko se sjećam, među prvima u nas serioznije se Frankovkom/frankovkom počeo baviti feričanački vinski podrum Fera-vino, sada već dugo u sklopu poslovne grupe NEXE sa sjedištem u susjednim Našicama. Većina naših tzv. kontinentalnih vinara okrenuta je bila prvenstveno bijelom vinu, u Slavoniji kao neprikosnovena vinska zvijezda znana je Graševina, a crne sorte i crna vina bili su nekako usputni, sjevernjaci su primat u crnoj domeni prepuštali jugu i Dalmaciji, smatrajući, valjda, da svojim crnjacima ne mogu na tržištu parirati onima s jadranske obale. Već prije dosta godina meteorolozi su počeli obznanjivati da osunčanost istočnog kontinentalnog dijela Lijepe naše i maksimalne temperature tu i ne zaostaju za onima s juga. Srećom da je grupa eksperata za vinogradarstvo sve jače počela ukazivati na visoku podesnost hrvatskog sjevernjačkog teritorija posebice na istoku zemlje i za crne sorte i za proizvodnju vrlo ozbiljnih crnjaka. Primjetilo se da i neka područja koja nisu na najistočnijem dijelu Hrvatske – konkretno baš i Feričanačko vinogorje – imaju sjajne izglede za velika crna vina. Fera-vino startalo je bilo vrlo dobro, obećavajuće, posadilo je čak i – porijeklom južnjački – Syrah i bogme i danas pamtim najbolje partije toga fera-vina. Počelo se paziti na to da se vinima koja to zavrjeđuju i dopusti dozrijevanje i u hrastovim bačvama i kroz dovoljno dugo vremena. Ali onda je u strukturi tvrtke Fera-vina počelo dolaziti do promjena u kadrovima predviđenima da odlučuju, mijenjali su se enolozi i stvari su se nekako razvodnile, dosta vina koja su mogla biti top-topova izlazilo je na tržište uglavnom tek kao korektno ili malo više od toga. U međuvremenu Fera-vino postalo je Enosophia, a pojma Fera, koji je već u nazivu ukazivao na geografsku pripadnost (kod vina je geografsko porijeklo bitno!) u nazivu više nema! Dojam je medjutim da se situacija u ex Fera-vinu a sadašnjoj Enosophiji normalizirala. Angažirana je nova enološka ekipa, podrum je suvremeno opremljen i s vrlo je kvalitentnim drvenim suđem. Stvari su, nadajmo se, krenule trajno nabolje za frankovku!
Naznake za to vidjeli smo po vinima ponuđenima na radionici-kušaonici Frankovka kroz vrijeme priređenoj u sklopu proslave Martinja 2023. u zagrebačkom Sky Business neboderu. Ponuđeno je ukupno devet vina u svim bojama (bijelo, ružičasto, crno) a sva samo od sorte Frankovka! Evo redosljeda: kao piće dobrodošlice, neposredno prije početka radionice – ružičasti pjenušac od Frankovke, zatim, na radionici – za uvod Lingua franca 2020, potom Miraz 2019 (Miraz je inače oznaka za kvalitativno najvišu kategoriju kuće), Miraz 2018, odležani Miraz 2016, pa već pomalo arhuvski Miraz 2012, kraj radionice bio je u znaku visoko-predikatnog Ledenog vina od Frankovke ali u – bijelome izdanju. Za kasnije, za martinjsku veselicu ostavljena je prigodna Mlada frankovka 2023 napunjena u elegantno opremljenu butelju.
Predmartinjsku radionicu vodio je mladi enolog MARTIN Kovačević, koji je u Enosophiju stigao prije nekih pet-šest godina iz Poličnika kod Zadra kao svog zavičaja!. Faultetski obrazovani (Agronomski faks u Zagrebu) Martin Kovačević, koji je postavljen i za direktora podruma, u Enosophiji brine ne samo o enološkom segmentu nego i o vinogradarskome dijelu. Zajedno s njime radi i njegova supruga Lucija, također s fakultetskom diplomom. Martin je odlično je prezentirao vinograde i podrum, način razmišljanja u radu, oblike i dužinu dozrijevanja kapljice, potrudio se i da za pokaz, uz nazive vina i navod godišta berbe, za svaki uzorak priredi i vrijednost alkohola u vol %, sadržaj neprovrelosg sladora, sadržaj ukupne kiselosti, te vrijednosti pH, otkrio je i maloprodajne cijene…
______________________________
LINGUA FRANKA 2020 (prinos po trsu: 2 kg; dozrijevanje u velikoj drvenoj bačvi 10 mjeseci; 13,7 vol %, neprovreli slador: 2,8 g/l, ukupna kiselost: 5,9 g/l, pH 3,5; moja ocjena: ♣ ♣ ♣ ; mpc: 7,5€)
FRANKOVKA MIRAZ 2019 (topla godina, vinograd Srednjaci, loza stara 50 godina, prinos po trsu 1 kg; jedna godina u barriqueu, 14,4 vol %, šećer 0,8 g/l; kiselost: 5,2, pH 3,5; ♣ ♣ ♣ ♣; mpc:13,5 €)
MIRAZ 2018 (vinograd Srednjaci; godina s nešto više kiše; 13,5 vol %, šećer 0,6 g/l; kiselost: 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + ; mpc: 13,5 €)
MIRAZ 2016 (Srednjaci, proljeće dosta svježe, poslije je vrijeme dobro poslužilo; 13,5 vol%; šećer 0,6g/l; kiselost 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + )
MIRAZ 2012 Mataruge, već arhivsko, nije u redovnoj prodaji (puno, dosta gusto, s notama jako zrelog grožđa i prosušenih bobica grožđa, vino u dobroj formi ali nije pokazivalo da ima neke šanse za napredak s vremenom u butelji; ♣ ♣ ♣)
LEDENO 2016 (Frankovka prerađena na bijelo, 14,5 vol %, kiselost: 5,5g/l; pH 3,5, slatko, puno i gusto, toplo – alkohol i vrijeme mu daju neku drugu dimenziju, uspjelo, interesantno kao desert na kraju obroka)
_______________________________________
Vinogradi Enosofije su na sjevernim obroncima Krndije, na nadmorskoj visini od oko 215o metara, nagibi terena nisu jaki. Ukupno je oko 156 ha nasada pod vinovom lozom. Nazivi vinograda su Srednjaci, Goveđa glava i Mataruge. Čuli smo da se sorta Frankovka u Feričancima uzgaja već oko 200 godina. Enosophia ima Frankovkom zasađeno oko 43 hektara. Frankovka se tržištu u butelji nudi u kategoriji Dika i – ona od izabranog najboljega grožđa i sastavljena od najboljih vina iz raznih bačava – pod najjačim nazivom Miraz. Godišnje se – ovisno o tome kakvo je godište – u kategoriju Miraz napuni oko 7000 do 8000 butelja.
Položaj Goveđa glava, koja se prostire na 19 hektara, najpoznatiji je po domicilnoj sorti Graševina čiji trsovi tamo ponosno dozrijevaju već 35 godina. Uz Graševinu, tu se uzgaja se i sorta Merlot. Ovaj vinograd ima izvrsnu kondiciju i idealnu južnu ekspoziciju s redovima orijentiranim od sjevera prema jugu.
Položaj Srednjaci, pak prostire se na 16 hektara. Smatra se i domom feričanačke Frankovke. Frankovka je glavna sorta ovog položaja upravo zbog sastava tla (uglavnom ilovača), i gotovo cjelodnevne osunčanosti. Pažljivo planirana orijentacija vinograda, koja se proteže od istoka prema zapadu, igra – naglašava enolog Kovačević – ključnu ulogu u povećanju izloženosti vinograda sunčevoj svjetlosti.
Na moje pitanje što, s obzirom naročito i na te jako dobre vinogradarske pozicije što ih posjeduje Enosophija, misli ukupno o mogućem dosegu feričanačke Frankovke u izričaju te u odnosu na rezultate koji su do sada postignuti, Martin Kovačević odgovorio je kako prostora za napredak još svakako ima, te da će još i više pažnje posvetiti najboljim manjim vinogradskim parcelama i manjem prinosu po trsu (sad je on, veli Kovačević, za najbolju kategoriju od 1 do 1,5 kg), a mnogo očekuje i od rezultata klonske selekcije Frankovke koja se upravo provodi, pod nadzorom zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i koja bi trebala identificirati najbolji genetski material za sadnju novih vinograda.
Sajmovi, i ocjenjivanja
AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE
Od prije dosta vremena pažnja svjetske javnosti u kontekstu Bakhova nektara, koji je u novijem razdoblju kao piće globalno stekao golemu popularnost, usmjerena je u velikoj mjeri i prema vinima što se na prodaju nude kao otvorena (bulk), dakle ne u butelji nego u velikim spremnicima. Proizvođači iz raznih zemalja koji mogu ponuditi kvalitetan eno-uradak ali nemaju dovoljno snage i sposobnosti za nabavku odgovarajuće opreme za punjenje, za butelje i etikete te za nužnu širu promidžbu i vlastitu organizaciju plasmana ali i određen, dovoljan broj zainteresiranih kupaca platežno sposobnih za otkup, punjenje kapljice i plasman našli su se, s nadom u konačan uspjeh, na festivalskoj sceni što im ju je ponudio nizozemski grad Amsterdam.
Upravo za kraj studenoga određen je termin za sajam World Bulk Wine Exhibition, skraćeno WBWE, konkretno WBWE 2023 u Amsterdamu bio je predviđen za 20. i 21. studenoga.
Već punih 15 godina Amsterdam je domaćin manifestaciji World Bulk Wine Exhibition koja ga svrstava u ako ne najveću svjetsku vinsku pozornicu a ono jednu od najvažnijih svjetskih vinskih pozornica koja trgovini plemenitom kapljicom i finalnoj ponudi daje novu dimenziju. Ponuđačima vina a i onima koji mogu organizirati finalizaciju do butelje i, poslije, odgovarajući izlazak proizvoda na tržište, pružene su nove mogućnosti. S vremenom se pokazalo kako zahvaljujući kontaktima ostvarenima na WBWE na svoje dolaze i oni proizvođači vina koji isprva nisu planirali svoje vino nuditi kao bulk, naime na sajmu između ostaloga dobivaju prigodu ostvariti zanimljive poslovne kontakte npr. s velikim trgovačkim centrima kojima odgovara nabavka veće količine vina u bulk-prodajnom obliku te koji su financijski u stanju za svoje potrebe osigurati punionicu i etiketiranje da poslije na svojim policama mogu izaći s kvalitetnom kapljicom (nastalom i u nekim u svijetu vrlo poznatim vinorodnom krajevima) ekskluzivno pod svojom etiketom i po maloprodajnoj cijeni prihvatljivoj i za širi krug krajnjih potrošača.
Brojni kupci iz cijeloga svijeta dolaze na WBWE tražeći kako, s jedne strane manje količine neke po svojstvima specifične kapljice visoke kakvoće za neka svoja eksikuzivna punjenja, tako i veliku količinu po njihovu mišljenju za njih ineresantnih vina za neka prigodna punjenja, pa i u – za pivo vrlo prepoznatljive – limenke, u zadnje vrijeme sve popularnije i za vino.
Nakon desetljeća i pola WBWE je 100-postotna poslovna manifestacija, na kojoj se posjetitelji u dva dana imaju prilike upoznati s cjelokupnom godišnjom berbom na globalnoj razini. Sajam u Amsterdamu bitan je i stoga što se tu može saznati i dosta naučiti o aktualnim kretanjima na vinskom tržištu, upoznati se s raznim novim, pa i nekim alernativnim rješenjima u kontekstu punjenja i pakiranja, ali i s raznim novostima vezanim općenito uz marketing. Sastavni dio manifestacije po novome je i strukovno ocjenjivanje vina ponuđenih na sajmu na prodaju
Značenje sajma je svakako i u tome što se u njegovu sklopu održava, pod nazivom World Bulk Wine Competition – strukovno ocjenjivanje uzoraka prijavljenih za izlaganje. U žiri se za članove pozivaju pomno odabrane osobe u vinskome svijetu visoko afirmirane u kategorijama enolozi, vinski trgovci, ugostitelji, vinski pisci. U Amsterdamu imaju prilike uzorke kušati na dva načina – sjedeći u komotno za stolom u miru, te poslije, na sajmu, na štandovima izlagača- ponuđača vina. Žiri je brojao 25 kušača iz različitih zemalja, a iz ove šire naše balkanske regije sudjelovali su Nataša Bresliska i Zoran Peev iz Sjeverne Makedonije.
Ove godine za ocjenjivanje su prijavljena 232 vina iz 15 različitih zemalja svijeta, dosta vina je iz Australije, Novog Zelanda, Argentine, Čilea, Francuske, Italije, Španjolske… spominju se i Južna Afrika, pa Rumunjska, Mađarska. Dodijejena su tri Velika zlata (Grand Gold ili Platine), 34 Zlata i 31 Srebro. Ovdje valja reći kako su svi uzorci koji su se našli na degustaciji zapravo još tek neke baze od kojih će različitim kombinacijama ovisno o tome tko kupi koju od tih baza ili dio od nekih baza nastati finalni proizvodi što će se brendirati za tržište.
Evo i koja su se vina i od kojih ponuđača najviše dopala žiriju. Pogled na tablicu otkriva ne samo medalje i njihovu vrijednost nego i iz kojih zemalja i od kojih proizvođača su vina stigla u Amsterdam. Najprije prikaz osvajača Velike zlatne odnosno Platinaste medalje te zlatnih medalja, a u nastavkiu su dobitnici srebrnih odličja.
Žiri u predahu ocjenjivanja na WBWE 2023 u Amsterdamu
Ocjenjivanja
HRVATSKI LAUREATI MUVINE 2023 u KAISERU na KAJZERICI
U restoranu Kaiser koji na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš znani sommelier Mario Meštrović održana je svečana dodjela Velikih zlatnih (=Platnastih) i Zlatnih medalja koje su hrvatski proizvođači plemenite kapljice osvojili nedavno na 26. međunarodnom OIV- ocjenjivanju MUVINA u slovačkom gradu Prešovu. Na tom vrednovanju, na kojemu je, inače, kao degustator-ocjenjivač sudjelovao i Meštrović, Hrvatska je ove godine prednjačila brojem prijavljenih uzoraka i brojem dobivenih medalja. Posebno lijepa vijest je to da je na ocjenjivanju u Prešovu ne samo Veliku zlatnu medalju nego i – s obzirom na najveći broj od žirija ubranih bodova – titulu najboljega od svih ukupno zaprimljenih uzoraka dobilo hrvatsko vino, a riječ je o Rajnskom rizlingu Primus 2015 od Tomislava Bolfana.
Laureati kojima su u Kaiseru uručene diplome i medalje osvojene na MUVINI 2023:
Bolfan Vinski vrh – Veliko zlato za Rajnski rizling 2015. Primus, uzorak s najviše osvojenih bodova.
Kraljevski vinogradi – Veliko zlato za Plavac mali 2019 i Veliko zlato za Pošip 2022, • Zlato za Crljenak 2019.
Matočec – Zlato za Chardonnay i za Graševinu, Inače, ta vinarija, čuje se, ukupno ima već više 900 osvojenih • Milatić vinarija – Zlato za Plavac mali 2020 • Seletković – Zlato za Škrlet 2022 • Velebna – Zlato sa Chardonnay inox 2021 • Fiolić – Zlato za Merlot 2018 • Iz susjedne nam BiH: Milas – Zlato za Blatinu barrique 2012 • Škegro – Zlato za Blatinu 2021
Većina nagrađenih prijavila su se za nastup na 16. Zagreb Vino.comu!
Završnica večeri protekla je u slasniim ukusnim zalogajima australskih Wagyu-steakova te Black Angus Gold steakova koje je na vatri i ugljenu osobno pripremio sommelier Mario Meštrović u domaćinskom Kaiseru kod Hipodroma.
_____________________________________
Sezona novog vina
PORTUGIZAC, MLADO MEDJIMURJE, FRANKOVKA… a – ISTARSKI MLADUH?
Sjeverozapadni dio Hrvatske poznat je već odavno po slavljenju mladoga vina, uglavnom rađenog od sorte Portugizac, portugizac kao novo mlado vino dosta je popularan i u Slavoniji u požeškom i kutjevačkome kraju. Veliku modu novog mladog vina u cijelome svijetu dobrom su svojom organziranošću kreirali Francuzi s područja Beaujolaisa ispod Burgundije, oni su prikladnim energičnim marketinškim pristupom vezanom uz svoje novo mlado vino maltene pokorili cijeli svijet. Treći četvrtak u studenome proglasili su kao službeni početak kraljevine novog mladog beaujolaisa (Beaujolais nouveau est arrivé), medjutim naši vinogradari i vinari, pokazujući više zaigranost nego poslovno razmišljanje, nisu se uspjeli dogovoriti oko jedinstvenog datuma službenog otvorenja kraljevine nove mlade cro-kapljice.
Dok se nekad pod novim mladim vinom automatski smatrala kapljica od Portugisca, danas u Hrvatskoj imamo više vrsta novog mladog vina i različite datume prvog izlaska te kapljice pred publiku. Portugizac se nekako najviše vezuje uz Zagreb i okolicu, Međimurci već nekoliko godina zaredom imaju svoje Mlado Međimurje od njihovih raznih bijelih sorata (nije službeno definirano koje su), njihovo Mlado Medjimurje već na pogled je prepoznatljivo po odabiru istog tipa prozirne bordoške butelje i po dizajnerskoj stilistici kreirane etikete. Istrani su svojedobno – još za carevanja Ivice Matoševića na kormilu udruge Vinistra, dosta pompozno startali sa svojim prvim ceremonijalima vezanim uz mlado vino Mladuh…
Izlasci manje više svih naših novih mladih vina budu potkraj listopada i u prvoj polovici studenoga. Zagreb je sada pozornica ne samo za slavlje novog mladog portugisca nego i za vina Mlado Medjimurje, pa eto i za feričanačku novu mladu frankovku…
Vinski biškupi, kojima nije bitno je li protagonist u čaši portuigizac ili neka druga sorta/mješavina sorata, dali su sebi oduška – svuda!
Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude
ZAGREB VINO.COM 2023
Već godinama kraj studenoga i početak prosinca vezuje se u nas uz međunarodni festival plamenite kapljice i kulinarstva ZAGREB VINO.COM u zagrebačkom hotelu Esplanade. Stigli smo eto na sam prag ovogodišnje smotre. Evo riječi osnivača i direktora manifestacije prof. Ivana Dropuljića:
– Dragi prijatelji dobrog vina i dobre hrane! Vrijeme leti, i začas nas evo ponovo pri kraju kalendarske godine, u adventskom razdoblju za koje smo naviknuti da bude u znaku pojačanog veselja, ali istodobno i razdoblju koje je – nakon toliko kroz protekle mjesece održanih značajnih priredbi što nam na različitim poljima po običaju donose puno radosti – na dostojan način obilježeno, kao za tekuću godinu završnom velikom smotrom, međunarodnim festivalom Bakhova nektara i delicija na tanjuru znanom kao Zagreb Vino.com. Festival 30. studenoga 2023. u 11:00 sati svečano otvara predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Srdačno zahvaljujem predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću, te Ministarstvu poljoprivrede, Ministarsvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svima koji su sve ove godine podržavali Zagreb Vino.com. Po tradiciji, veliki odaziv s jedne strane proizvođača/ponuđača plemenite kapljice te raznih delikatesa, a s druge strane posjetitelja kako iz segmenta enologije, sommelijerstva i ugostiteljstva, trgovine tako i iz segmenta krajnjih potrošača te dolazak i zainteresiranih iz inozemstva uvjerljivo govore o tome da smo kao manifestacija na pravome putu podizanja kulture konzumiranja vina, te posebno i promidžbe hrvatskih eno-gastro posebnosti i vrijednosti. Ponosan sam i na veliki broj stručno vođenih vinskih radionica divljenja vrijednih sadržaja vezanih ne samo uz našu domaću, hrvatsku vinsku scenu nego i uz najpoznatija i najcjenjenija svjetska vinska područja. Žao mi je što i ovaj put ne možemo bez tužnih vijesti zbog toga što su nas zauvijek napustile drage i u eno-gastro sferi istaknute osobe, prošle godine popis imena kojih se moramo prisjetiti bio je uistinu velik, ovaj put eto dosta je manji. Uz dostojnu počast, posljednji pozdrav i želju da im bude laka zemljica s ovoga mjesta upućujem prof. dr Nikoli Miroševiću, Zvonimiru Tomcu, Concettu Pilatu.
Profesor Dropuljić zaželio je svima dobrodošlicu na 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb VINOcom 2023 u zagrebačkom hotelu Esplanade, uvjeren da će vrijeme provedeno na priredbi svi provesti sadržajno i da će na odlasku sa sobom ponijeti najljepše uspomene.
Za 16. Zagreb Vino.com 2023 – čuli smo na nedavnoj pressici održanoj u hotelu Esplanade – prijavilo se nešto više od 25o izlagača. Vrijedi svakako kazati da je među prijavljenima većina sudionika – ako ne i svi! – nedavno u Esplanadi održanog skupa Dalmatinske vinske ikone, tako da će zaintersirani za ikone a koji iz ovih ili onih razloga nisu bili na spomenutoj prezentaciji samo najboljega od onoga iz ponude nešto više od 20 dalmatinskih vinskih podruma – sudionika revije ikona moći barem djelimice nadoknaditi gubitak. Po običaju, Zagreb vino com i ove godine nudi bogat izbor vrlo atraktivnih vnskih radionica.
Dogovoreno je i da se u okviru Vino.coma 2023 podijele medalje što su ih hrvatski proizvođači pjenušaca osvojili ove jeseni na tradicijskom susretu europskih biotehnologa u Supetru. Susret biotehnloga, inače kurs za doktorande za stjecanje titule doktora, u Supetru na Braču održava se već dugo vremena svake druge godine i svaki put u okviru događanja odvija se stručno ocjenjivanje vina, uvijek na neki drugi temu i ne nužno uvijek samo hrvatskih. Za prekid od nekoliko susreta kriv je bio covid 19. Ove jeseni povratak se htjelo proslaviti prigodno, pa su kao simbol slavlja kao tema izabrani pjenušci, a s obzirom da se susret odvija na tlu Hrvatske kao domaćina odlučeno je, logično, da pjenušci budu iz ponude podruma Lijepe naše. Opširnije o susretu biotenologa u Supetru – u prošlom izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com
Evo nagrađenih:
Velika zlatna medalja i Šampion: MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić
Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember; Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić
Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander
Evo i lista izlagača, po danima i dvoranama
E – Smaragdna dvorana – Emerald ballroom • P – Paris dvorana • I – Istanbul dvorana • V – Venice dvorana
IZLAGAČI 30.11./01.12.2023. (četvrtak/petak)
IZLAGAČI 02.12./03.12.2023 (subota/nedjelja)
VINSKE RADIONICE
CLUB BOARD ROOM
30 11.2023. (četvrtak)
11:00 – 12:30 h
Moderator: Roko Bekavac Tema: Vuelta a España Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. U dva MasterClassa ide se najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i enologa Pirenejskog poluotoka: *Recaredo Serral del Vell 2017 *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015 *Pazo Señorans Albariño 2022 *Puro Rofe Blanco 2021 *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021 *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021 *Barco del Corneta La Sillería 2020 *El Vunculo Alejairén 2020 *Abel Mendoza Malvasia 2022 *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018 *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020 Cijena ulaznice: 110 € • Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820, E mail : roko.bekavac@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
13-14:30 h
Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Vina Domano Hercegovina Opis: Saznajte kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba
____________________________________
__________________________________________
15-16:30 h
Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Katich Winery – imotska vinska senzacija Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhone Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba
17-18:30 h
Moderator: Nenad Trifunović (vinopija) Tema: Kušanje Dingača na slijepo. Opis: U ovom vođenom slijepom kušanju moderator će otkriti ono što nećete u javnosti čuti niti u stručnim krugovima. Zaronit ćete u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača uz priliku da sami odaberete svoje favorite. Možda se iznenadite rezultatima. Prepustite se uvijek atraktivnom moderiranju upućenog vinopije i sudjelujte u možda povijesnom kušanju na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja. Radionica je prilagođena i početnicima i profesionalnim kušačima. Cijena ulaznice: 50 € Kontakt i rezervacije: vinopija@vinopija.com Maksimalno 12 osoba.
01.12.2023. (petak)
11:00-12:30 h
Moderator: Roko Bekavac Tema: Vuelta a España II Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021 *Vina Tondonia Rose Gran Reserve 2012 *Suertes del Marqués Las Suertes 2021 *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020 *Villa de Corullon Mencia 2020 *Ultreia Valtuille Mencia 2020 *San Román 2020 *Dominio de Pingus PSI 2020 *Clos I Terrasses Laurel 2018 *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019 *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012 *Tradicion Amontillado Tradición VORS Cijena ulaznice: 110 € Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820 E mail : roko.bekavac@gmail.com Maksimalno 12 osoba
13:00-14,30 h
Moderator: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998. Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Merle, berbi od 2002. do 1998. enologa Niel Bestera, koji je znanje usvajao u Chateau Margauxu, Cijena ulaznice: 100 € Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
15:00-16,30 h
Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.oo. Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr 091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba.
17:00-18,30 h
Moderator: Ivo Ivaniš Tema: Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da se je uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje bivaju ocjenjena sa najboljim ocjenama, na uvaženim ocjenjivanjima vina diljem svijeta. Zasađena, u nas pa gotovo jedino, u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je da se upoznamo sa njenom prošlošću i sadašnjosti ali i da se upoznamo sa potencijalom koji ona posjeduje. Kušat će se vina od najmlađih do starih, poneka koja nikada nisu bila predstavljena nigdje i sada će javno biti kušana po prvi put. Vina su od suhih do slatkih, sa i bez upotrebe bačve u proizvodnji, itd. Kontakt i rezervacije: vina.ivanis@gmail.com ili na mob Ivo Ivaniš 098219474. Ulaz: Radionica za profesionalce – novinare, sommeliere, ugostitelje, vinske trgovce itd. Maksimalno 12 osoba.
02.12.2023 (subota)
11:00 – 12:30 h
Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA Tema: Pinot Noir Masterclass: Old World vs New World Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata. Kakve su sličnosti i razlike? Koje će se sve stilske izričaje pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?
Premier cru selection – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina – Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika – Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA – By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija – Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland – Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija – Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska – Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska – Korak, Crni Pinot ‘Cimbuščak’ Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska – Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka Cijena ulaznice: 125 € Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, +385 91 577 0053, info@wineclubcroatia.com Maksimalno 12 osoba.
13-14:30 h
Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Lynch Bages Vertikala 1998. do 1966. Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije, čuvene apelacije Bordeauxa, Pauillac i čuvena vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih. 1 Blanc de Lynch Bages 1998. 2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986. 5.Chateau Lynch Bages 1966. Cijena ulaznice: 250€ Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
15-16:30 h
Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o.) Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr 091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba.
17-18:30 h
Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: Bodega Catena Zapata Opis: Najvažnija južnoamerička vina stigla su u Hrvatsku. Istražimo zajedno karakter argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na neizostavnu svjetsku kartu. Kušat će se osam uzoraka: 1 Catena chardonnay 2022 2 Carena Alta chardonnay 2021 3 Catena Adriana chardonnay wb 2021 5 Catena malbec 2021 6 DV Catena Tinto historico 2021 7 Catena Alta cabarnet sauvignon 2020 8 Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020 Cijena ulaznice: 85 €. Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić, mob 0915227778, e-mail lugaric.darko@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
03.12.2023 (nedjelja)
11,00 – 12:30 h
Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: 12 Maceriranih vina ispod radara by Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju probranu publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja nisu doprla do svoje publike. Njihovu lepezu, istražimo zajedno na radionici 03.12.2023 u nedjelju sa početkom u 11 h. Kušat će se 12 uzoraka: 1 Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera 2 Jagunić Stare sorte 2020 3 Glavica Graševina amfora 2021 predpremiera 4 Klet Romić Škrlet 2019 5 Korija Graševina 2017 6 Testament Pošip Zenit 2018 7 Kurtalj Rajnski riesling 2017 8 Gregorić Sivi pinot 2019 9 Dobravac Siminor 2018 10 Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021 11 Bolfan Natura traminac 2017 12 Braje VelTraPi 2020 Cijena ulaznice: 50 €.Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić , mob 0915227778 , mail lugaric.darko@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
13,00 – 14:30 h
Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić Tema: Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Prekopali smo arhive moslavačkih vinara čije eksponate otvaramo na radionici 03.12. Popis vina: 1. Klet Romić – macerirani škrlet 2018. 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017. 3. Vinarija Košutić – škrlet 2017. 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru). 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015. 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015. 7. Vinarty wines – škrlet 2012. 8. Vinarija Mesarić – škrlet 2011. 9.OPG Ivan Kosovec – Selekcija 2011. 10. Vinarija Voštinić Klasnić – škrlet 1992. Cijena ulaznice: 65 eura Kontakt i rezervacije:info@corkcroatia.hr, 092/ 266 – 5612 Maksimalno 12 osoba.
15:00 – 16:30 h
Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di Tema: Simfonija Ljubavi – Manje poznata kvalitetna vina sa otoka Lastovo – vina od malih velikih vinara. Umjetnička vina obućena u etikete sa originalnima slikama (akril, ulje) – svaka etiketa ide sa temom koja je vezana za tradiciju Lastova i jednim poetskim tekstom iz mjesta gdje se vino rodilo. Interaktivna prezentacija tog najboljeg sa najudaljenog naseljenog hrvatskog otoka. Daniela zastupa svoju zakladu koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohnotnih blaga i povezivanje vinskih priča sa slikanjem i pisanjem. Opis: Koliko bogata je lastovska zemlja i kakva vina daje? Koje su autohtone vinske sorte? Kako se vinari izborili sa izazovnom godinom? Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim vinom sa Lastova možemo impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbilnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskog poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Na radionici će se kušati sljedeće: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim Lastovski pečenjak + novo brandirana umjetnička vina (limitted edition), naslijepo Teuta`s Crown: Teuta Bianca, Teuta`s Crown: Teuta, Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje, Crni Fumar, Fumar: Muško vino bilo, crno, Katarina`s Crown: Vino za dvorac Cijena ulaznice: 44 € Kontakt i rezervacije: 0915588649 (WhatsApp), dicascataworld@gmail.com Maksimalno 12 osoba.
Tim-bilding – nova društvena kategorija
ORASPOLOŽENE UDOVICE
Znamo za udovice, ucviljene udovice, vesele udovice, crne udovice… a znamo i za team building…. Odnedavna imamo i kategoriju oraspoloženih udovica, i tim bilding za vinske udovice! Krivac za to je poslovno vrlo uspješni poduzetnik iz Jastrebarskoga Željko Pavković, osnivač i donedavna vlasnik nadaleko znane i cijenjene tvrtke za prodaju opreme za vinogradare i vinare PA-vin a sada – nakon što je vođenje tvrtke službeno preuzeo njegov sin – na putu prema mirovini. Medjutim u ovome času ipak, u stvarnosti, još ne i prema potpunom umirovljenju i statusu klasičnog penzića, ima još, kaže, u njemu snage za različite društvene aktivnosti što mogu donijeti dobrobit društvenoj zajednici.
Najnovija njegova invencija je Tim bilding za vinske udovice, nakon realizacije koje je proizašao i termin oraspoložene udovice! E, pa, efekti akcije zavrjeđuje poštovanje!
Kako je PA-vin smješten u srcu kroz posljednje godine iznimno uspješne vinogradarsko-vinarske-vinske Plešivice, Pavković je dakako vrlo tijesno surađivao s lokalnim vinarima i posebice vinskim zvijezdama što su Plešivicu, nakon onog davnašnjeg srozavanja u ponor zbog afera s delancima, podignuli u blještavu vrhušku, i, druželjubiv kakav jest, s njima je, kao susjedima, kroz poslovne aktivnosti ostvario i dubok prijateljski odnos. Nažalost, u posljednjem desetljeću dogodilo se to da nas je zauvijek napustilo nekoliko istaknutih protagonista-zaslužnika za plešivički povratak te za zlatni uspon vinske Plešivice u špicu kakvoće i općeg poštovanja. Otišlo je, prisjetimo se, par najjačih imena: Drago Režek, Stjepan Šember, zadnji je bio Zvonimir Tomac… Prisjećajući se poslovnih druženja ali i privatnih prijateljskih druženja s njima na veselicama, te toga da su, uz pajdaše-muževe koji su bili i medijske zvijezde, i supruge tih vinogradara i vinara davale veliki obol ukupnom uspjehu svake pojedine vinska kuće međutim one sa svojim radom unutar kućanstva i najčešće u kuhinji nisu bile i za širu javnost toliko vidljive kao njihovi supruzi, Pavković se domislio da bi bilo lijepo tim suprugama, sada vinskim udovicama, posvetiti veću pažnju i omogućiti im neke lijepe trenutke što će ih, iako ne mogu odagnati tugu zbog gubitka supruga, jače ORASPOLOŽITI. I tako je Željko Pavković okupio plešivičke vinske udovice Maricu Frlan, Ružicu Šember, Dragicu Režek, Pavicu Tomac, Pavicu Bakon, Smiljku Rožić … i poveo ih na dvodnevno putovanje u vinske Slavoniju i Podunavlje. Prva stanica bila je kod Vlade Krauthakera u Kutjevu, nakon ugodnog druženja s domaćinom i njegovom suprugom Ružicom otišlo se do Ivana Enjingija, pa do Galića i u Kutjevo d.d.. A na cijeloj ruti dvodnevnog izleta našli su se i Đakovo, gdje je posjećena ergela lipicanaca, pa Kopački rit, a onda i podrum Belje, posjećeni su i obitelj Gerstmaier te vinar i ugostitelj Josić, za finale je ostavljen obilazak Osijeka…
– Veseo sam jer putovanje je bilo vrlo ljepo i drago mi je što sam na licima udovica vidio da su dame lijepo oraspoložene. Posebno me veseli to što se ovo putovanje pokazalo kao okidač za nastavak ovakvih dragih druženja koja nam svima nedostaju i koja šire prijateljstvo, naime udovica Marica Frlan, koja stoji uz vrlo znani i popularni restoran Frlan u Vivodini, odmah ispod mjesne crkvice, najavila je da će se i ona sa svoje strane pobrinuti da se ovakva druženja nastave, tako da su već za oraspoložene plešivičke vinske udovice predviđeni i izleti uVivodinu a onda i u Vivodini susjednu slovensku Belu krajinu gdje ima odličnih vinogradara/vinara. Razgovaralo se i o posjetu vinski nadaleko znanome Bizeljskome, tamo, znam to točno, postoji takodjer vinska udovica gospođa Pinterič, suprug koje Milan je bio vrlo istaknut u tamošnjim vinskim krugovima, nakon što je on otišao prema nebu njegovim stazama uspješno kroči sin mu Simon. Želja je spojiti Plešivicu, Belu Krajinu i Bizeljsko i razvijati prijateljstvo i suradnju – rekao je Željko Pavković.
Željko Pavković aktivan je, inače, i u projektu koji bi u poslovnom smislu mogao biti vrlo značajan za vinorodnu Plešivicu. Pavković je unutar 105 aktualnih aktivnih sudinika u projektu jedan od jačih vlasnika nedavno za rad zatvorenog na lijepoj poziciji na brdu lociranog vinskog podruma PZ Plešivica za koji je planirano da se cijeli obnovi ali s time da u gornjem dijelu, koji se najprije obnavlja i koji bi se, s prikladno uređenima regijskom vinotekom i kušaonicom plešivičkih visokokvalitetnih vina, trebao službeno otvoriti na Dan grada Jastrebarsko 13. studenoga 2024. U donjem dijelu, obnova kojega će duže potrajati, trebao bi biti proizvodni pogon. Zamišljeno je da bi on funkcionirao prvenstveno kao pomoć i poticaj mnogim manjim ali ambicioznijim lokalnim vinogradarima koji kod sebe doma nemaju odgovarajuće uređen i opremljen podrum da uz pomoć ekipe izabranih stručnjaka najprije za vinogradarstvo pa vinarstvo kreiraju u trsju osobito dobru sirovinu za stvaranje, u ovom našem podrumu, izvrsnih vina, novih plešivičkih eno-gastronomskih i turističkih aduta.
PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!
…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
vodič za pametnu kupnju – 11. 2023 – hints to the smart purchase
______Mala pomoć za opis vina ______
■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■
LEGENDA
. ⇑ – trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food
⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆ ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.
Tags: Alen Bibić, Andrea Gabrielli, Ante Toni Bačić, Antun Šagovac, Barbara Bacic, Belizar Miloš, Bernard Olivier, Borut Blažić, Božica Marković, Bruno Graberšek, Darko Lugarić, Darrel Joseph, Davor Zdjelarević, Dragan Jelić, Drago Bulc, Franjo Francem, Gaia Gaja, Gianfranco Kozlovic, Goran Kramarić, Hrvoje Zirojević, Iki Malinkovski, Irena Lučić, Ivan Dropuljić, Ivan Goričanec, Ivan Jug, Ivan Violić, Ivana Puhelek, Ivana Suhadolnik, Ivo Bašić, Ivo Kozarčanin, Ivona Djipalo, Jancis Robinson, Janez Bratovž, Josef Schuller, Josip Korak, Josip Nuić, Josip Vrbanek, Juraj Violić, Jure Tomič, Karin Mimica, Karmela Tancabel, Klaudio Jurčić, Krešimir Šesnić, Kristijan Kure, Kristina Delfin Kanceljak, Ksenija Matić, Laura Velasco, Leo Gracin, Luisa Rocca, Luka Marić, Maria Eugenia Fuentes Perez, Marija Kosor, Marija Vukelić, Marijan Žganjer, Marin Berovič, Marjan Simčič, Martina Tomac, Milan Budinski, Ministarstvo turizma RH, Miodrag Hruškar, Miroslav Latal, Mladen Horić, Mladen Vukmir, Moreno Coronica, Nataša Puhelek, Nikola Stanić, Paul Robert Blom, Pedro Ballesteros Torres, Robert Gorjak, Rudolf Štefan, Sabina Salamun, Sanja Muzaferija, Sasa Zec, Saša Špiranec, Silvija Munda, Siniša Lasan, Slaven Jeličić, Soundset Plavi radio, Stasa Cafuta Trcek, Stefania Tacconi, Stjepan Pozvek, Suzana Zovko, Tamara Suhadolnik Šesnić, Thomas Vaterlaus, Tomasz Prange, Tomislav Stiplošek, tomislav tomac, Tullio Fernetich, Veljko Ostojić, Vito Andrić, Vittoria Alessandria, Vladimir Tsapelik, Vlado Horina, Wojciech Bosak, Zdenko Milas, Zdenko Šember, Zoltan Györffy, Šime Škaulj, Štefica Kramarić, Željko Bročilović Carlos, Željko Garmaz, Željko Kolar, Đuro Horvat
Recent Posts
Archives
- April 2024
- January 2024
- November 2023
- October 2023
- September 2023
- July 2023
- May 2023
- April 2023
- February 2023
- January 2023
- November 2022
- October 2022
- September 2022
- August 2022
- June 2022
- May 2022
- April 2022
- February 2022
- January 2022
- November 2021
- October 2021
- September 2021
- July 2021
- June 2021
- May 2021
- April 2021
- March 2021
- February 2021
- January 2021
- December 2020
- November 2020
- October 2020
- August 2020
- July 2020
- May 2020
- April 2020
- March 2020
- February 2020
- January 2020
- December 2019
- November 2019
- September 2019
- July 2019
- June 2019
- May 2019
- April 2019
- March 2019
- February 2019
- January 2019
- December 2018
- November 2018
- October 2018
- September 2018
- August 2018
- July 2018
- June 2018
- May 2018
- April 2018
- March 2018
- February 2018
- January 2018
- December 2017
- November 2017
- October 2017
- September 2017
- August 2017
- July 2017
- June 2017
- May 2017
- April 2017
- March 2017
- February 2017
- January 2017
- December 2016
- November 2016
- October 2016
- September 2016
- August 2016
- July 2016
- June 2016
- May 2016
- April 2016
- March 2016
- February 2016
- January 2016
- December 2015
- November 2015
- October 2015
- September 2015
- August 2015
- July 2015
- June 2015
- May 2015
- April 2015
- March 2015
- February 2015
- January 2015
- December 2014
- November 2014
- October 2014
- September 2014
- August 2014
- July 2014
- June 2014
- May 2014
- April 2014
- March 2014
- February 2014
- January 2014
- December 2013
- November 2013
- October 2013
- September 2013
- August 2013
- July 2013
- June 2013
- May 2013
- April 2013
- March 2013
- February 2013
- January 2013
- December 2012
Categories
- Berbe/Harvesting time
- Blagdani / Festivities
- Competitions
- Degustacije / tastings
- Eko Eko
- Festivali
- Festivals
- Folklor
- Gospodarstvo/Economy
- Hrana i zdravlje/Food and Health
- Inicijative
- Iskustva drugih
- KRONIKA – CHRONICLE
- Kuhinja & (pre)hrana/Cooking & food
- Marketing
- Mjehurici/Bubblies
- Narančasta vina/Orange Wines
- News in short
- Ocjenjivanja
- Ocjenjivanja – contests
- Ocjenjivanja / Competitions
- ocjenjivanja/Fairs
- Odasvud pomalo /A bit from everywhere
- Osobnosti/Personalities
- Po svijetu…/Around the world…
- Potrošački putokaz/Buying Guide
- Priznanja / Awards
- Promocije/Promotions
- Pucke svecanosti
- Pucke svečanosti/ Festivities
- Putopisi
- sajmolvi
- sajmovi
- Sajmovi – Festivali – Ocjenjivanja/Fairs – Festivals – Contests
- Sasvim nešto drugo / Something completely different
- Sasvim nešto drugo/Something completely different…
- Skitnje Hrvatskom/Through Croatia
- Sorte grožđa
- Sorte grožđa/Grape varieties
- Statistike/Statistics
- Svijet vina / The World of Wine
- Svjetske vinske legende/World's Wine Legends
- Turitam
- Turizam
- Turizam & promocija/Tourism & promotion
- Turizam i enogastronomija/Tourisme & oenogastronomy
- Turizam/Tourisme
- Ukratko / News in Short
- Uncategorized
- Zrnca za razmišljanje/Something to think about