KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 140
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
GRADJANSKI ODGOJ – Nakon prašine oko zdravstvenog odgoja u školama, sad se diže nova, oko građanskog odgoja. Slušam preko malog ekrana neke reakcije na tu inicijativu, ne mogu vjerovati. Svećenik sa znakovitom pogledom veli da je proučio prijedlog i da mu zamjera što u njemu nigdje ne vidi domoljublje! Napokon, diže se gospođa s mikrofonom i stvar stavlja gdje joj mjesto: građanski odgoj u školi vezan je uz pristojno ponašanje, ULJUDNOST! Zauzetost poslom ali i komocija a možda i niža osobna civilizacijska razina te stav da su nečije dijete i rođak maltene besprijekorni samo stoga što su njegovi očito ne idu na ruku razvoju uljudnosti, tolerancije, čuvanju okoliša i javnoga dobra, ali mogu ići na ruku bahatosti, prostačkom ponašanju, opijanju već od rane dobi, divljačkoj vožnji automobilom i motociklom cestom, ali i biciklom pa, koliko vidim u najnovije vrijeme, i moticiklom a čak i automobilom po pločniku, potom parkiranju bilo gdje, pljuvanju HRAĆKANJU na pod, uništavanju po javnim površinama uključujući i šaranje po fasadama (kad bi policija, koje na žalost obično nema tamo gdje je treba – pa, gdje su ti kvartovski bobbyji o kojima se toliko pričalo? – i pravosuđe takve stvari sankcionirale jačim novčanim kaznama, prikupila bi se, barem u prvoj godini ili u prve dvije godine dok pamet ne prevlada, od kazni zasigurno lijepa svota za proračun!…), nedovoljnom znanju o svojoj zemlji i nedovoljnoj svjesnosti potencijala ove zemlje. Pa, zašto onda ne bi škola pokušala djelovati na to da se nove generacije bolje odgoje?
Općenito, radi uljuđenijeg i zdravijeg života ali i stoga što smo i turistička zemlja koja se i prema van mora pokazati u najboljem svjetlu i uvjerljivo iskazivati svoj pozitivni stil života da bi joj iz vana i dolazilo ono pretežito najbolje. Ovo je dakle i te kako i pitanje domoljublja, ali ne na način na koji se naviklo do sada, tj. sviranja himne i svećeničkog blagoslivljanja u svakoj i trivijalnoj prigodi, maltene kod otvaranja javnog zahoda, i držanje desne ruke na srcu – ponajviše da se provjeri je li u džepu sakoa, na sigurnome mjestu, novčanik koji bubri… do stanja kad se lakonski kaže: tko je jamio, jamio…
I DALJE DOBRI REZULTATI U TURIZMU – Ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić u govoru o ostvarenom turističkom prometu za prvih osam mjeseci ove godine rekli su da je za razdoblje siječanj-kolovoz 2013. u odnosu na isti period prošle godine ostvaren porast od 5,4 posto u dolascima (10.095.906 dolazaka) i 3,3 posto u noćenjima (60.522.631 noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu. Porast u dolascima su ostvarili i domaći turisti s 0,2 posto (964.001 dolazaka). Porast turističkog prometa (noćenja) je u razdoblju od siječnja do kolovoza realiziran s emitivnih tržišta Njemačke (12.187.871 noćenja; +2,8%), Slovenije (6.808.776 noćenja; +1,8%), Austrije (4.722.367 noćenja; +2,6%), Češke (4.294.119 noćenja; +2,6%) Poljske (3.788.441 noćenja; +21,1%), Slovačke 2.307.884 noćenja; +1,9%), Mađarske (1.727.293 noćenja; +8,4%), Velike Britanije (1.537.744 noćenja; +25,6%) i Francuske (1.460.192 noćenja; +5,3%). O prihodu bit će riječi kasnije. Direktorica HTZ-a Meri Matešić kazala je da Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. a uskoro će se krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već su definirani novi modeli udruženog oglašavanja te je raspisan natječaj. To su koraci koje činimo za pripremu 2014.turističke godine.
Na slikama su ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda Hrvatske turisticke zajednice Meri Matešić na prezentaciji rezultata u turizmu u prvih osam mjeseci ove godine, te ekipa hrvatskih i inozemnih vinskih i turističkih novinara koje je pjenušcem ugostio Tomislav Gorša, vlasnik hotela Palma u Biogradu na moru, govori, vrlo zadovoljan ovom sezonom
TJEDAN KAJKAVSKE KULTURE – Tradicijski Tjedan kajkavske kulture u Krapini: glazba, sport, umjetnost, narodni običaji, enogastronomija. Svakog dana nešto, ali u petak, gle: 13. rujna, bilo je baš i za svakoga nešto. Turnir u uličnoj košarci, nastup KUD-ova, izložba karikatura, pričaonica za djecu, prezentacija starih običaja i proizvoda Hrvatskog zagorja, s
Predsjednik Društva za kajkavsko stvaralaštvo i predsjednik Izvršnog odbora festivala Ivica Cerovečki, inače vlasnik krapinske tvornice konfekcije Kotka, zatim Siniša Leopold kao umjetnička alfa i omega, pa krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović
naglaskom na štruklima (a mogla je baš još biti i bućnica!), te, u skladu s godišnjom dobi, na berbi grojzdja. Navečer koncert Popevke za navek, najpopularnijih uradaka s dosadašnjih festivala kajkavske popijevke u Krapini. Subota je, po običaju, bila rezervirana za koncert novoskladanih kajkavskih popevki.
Iz Zagreba s Glavnog kolodvora polazio je cug za Krapinu, nazvan Krapek, pa kaj ni moglo biti jednostavno i lepše – Cug?! Povratna karta, zamislite, bila je – pet (5) kuna! Ima li toga igdje? Uz predočenje vozne karte za Krapek, ulaznica u vrlo zanimljiv i atraktivan Muzej krapinskih neandertalaca stajala je 25 kuna. Pa tko ne bi išao? Mudro je bilo, umjesto poći dva puta u trgovinu u susjedstvu s ponudom sve po 12 kuna, otići Cugom u Krapinu…
Tjedan kajkavske kulture obilježen na pekarski način • Pomama za bućnicom i štruklima
Vatroslav Maltar i Barbara Suhodolčan,u vježbi pjesme Zagorje moje, dragi moj dom • Prizor s ulica Krapine za vrijeme trajanja Tjedna kajkavske kulture – i to postoji, barem u Hrvatskom zagorju: plemićka mladež iz sekcije za dvorske plesove klanječkog KUD-a Antun Mihanović
ŠAMPION ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – Vinski šampion Zagrebačke županije za 2013. je Traminac ledene berbe 2012 od Željka Šimanovića iz Pribića, dok je nagradu koja se po izboru žirija vinskih novinara dodjeljuje za najbolji rajnski rizling osvojio Danijel Franjo, a za najbolji chardonnay proizvođač Ivan Makovec. Dodjela priznanja održana je u centru West Gate u Zaprešiću, u sklopu manifestacije Rujanfest 2013. U West Gateu je bila i, 10. po redu, Izložba vina zagrebačke županije, s time da su ovaj put vina mogli kušati ne samo uzvanici na dodjeli priznanja nego, u obadva dana, i drugi posjetitelji priredbe.
Na slici Dražena Kopača su, s odličjima, glavni laureat Šimanović (sasvim desno) i njegova kćerka Iva (druga slijeva), sa županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, županijskom pročelnicom za poljoprivredu Gordanom Županac i županijskom Vinskom kraljicom Ivom Braje. Na ocjenjivanju je ove godine bilo ukupno 100 uzoraka, a strukovnu komisiju kao predsjednik vodila je dr. Stanka Herjavec, dok je predsjednik novinarske komisije bio Željko Suhadolnik
PIJEMONT NA PLEŠIVICI – Visoka delegacija vlade talijanske regije Pijemont posjetila je ovih dana Zagreb, a Giovanni Negro, predsjednik Regijskog savjeta Pijemonta, inače i vlasnik obiteljskog vinogradarsko-vinarskog posjeda Negro Angelo & figli iz pijemontske oblasti Roero koja se nalazi s desne strane rijeke Tanaro, dakle na suprotnoj obali od Langhe i predjela svjetski glasovitih Barola i Barbaresca, našao je vremena da, nakon prijepodnevnog radnog boravka u našem Parlamentu i kod talijanske ambasadorice u Hrvatskoj, u popodnevnim satima obiđe vinorodnu Plešivicu. Zahvaljujući Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, boravio je kod proizvođača Velimira Koraka, Zvonimira Tomca i Zdenka Šembera, dakle trenutno najboljih u Plešivičko-okićkom vinogorju. Naravno da smo se tamo zatekli i Svijet u čaši i ja. Negro se oduševio krajolikom koji ga, kazao je, konfiguracijom i raznovrsnošću vegetacije (vinograd, voćnjak, šuma…) podsjeća na područje njegova Roera. Uz vina koja su tipična za spomenute proizvođače (chardonnay sur lie, crni pinot, pjenušci, tzv. narančasta kapljica iz amfore…) te plešivički specijalitet copanjak, razmijenjena su iskustva u uzdržavanju vinograda i produkcije vina (i Negro ide eko-putevima), razgovaralo se o ovogodišnjoj berbi (Negro kaže da se u Pijemontu nakon niza vrlo vrućih godina stvar konačno vratila na normalu!), o važnosti posvećivanja maksimalne pažnje ne samo vinu kao jednom od bitnih proizvoda kraja, nego čitavome teritoriju, jer to donosi dugoročnu korist cijeloj društvenoj zajednici i pojedincima. Na rastanku, Negro, kojemu je ovo bio prvi posjet Hrvatskoj i kojega su vina kod sva tri proizvođača oduševila, pozvao je u posjet Roeru, gdje je upravo utemeljen Konzorcij (po naški: udruga) Roero, baš s ciljem da se na međuprofesijskome planu jače i učinkovitije radi na poboljšanju ponude i na promociji cijeloga područja.
Na slikama: Giovanni Negro u Korakovome vinogradu diskutira s Velimirom Korakom, koji je s ovom godinom odlučio krenuti i u pjenušce i za tu proizvodnju posebno je, ranije, brao grožđe, zatim Negro sa Zvonimirom Tomcem u Tomčevu podrumu, te Negro u kušaonici Šemberovih, u društvu sa Stjepanom i Zdenkom Šemberom te Ivanom Dropuljićem
HRVATSKI SIREVI NA CHEESEU, za NOJEVU ARKU – Diljem svijeta tradicijski manufakturni proizvodi nestaju zabrinjavajućom brzinom, odnoseći tako sa sobom u mračne dubine ponora znanje, tehniku, kulturu i krajolik kao bitne dijelove baze za njihovu produkciju. Riječ je o golemom gubitku u bioraznolikosti. A sjećanja, i baš te arome i okusi bili su dio nas kroz tisućljeća!
Da bi se barem malo pomoglo u tome da se taj očito neumitni odlazak, ako ne zaustavi a ono uspori, znana organizacija Slow Food, sjedište koje je u pijemontskome mjestu Brà, lansirao je kampanju nazvanu Spasimo sir! Među konkretnim koracima u tome smislu Slow Food, organizirajući u gradiću Brà, ne samo u dvoranama nego i na ulicama i trgovima kao pozornici sa štandovima, u drugoj polovici rujna svake druge godine, možda i najveću i najbogatiju, u svakome slučaju najvrijedniju smotru sireva na svijetu – Cheese (na rasporedu upravo 2013.!), potiče proizvođače upravo takvih specifičnih manufakturnih sireva koji se eventualno još mogu kupiti tek u njihovim selima, da izlože te svoje uratke i upoznaju široku javnost s njima. Slow Food je ustanovio i Nojevu arku, u koju, poput Noje koji je prije potopa smještajući na svoju arku životinje da ih spasi od uništenja, uvrštava i sireve što su u najvećoj opasnosti od nestanka. Inicijativa je izazvala veliku pažnju u svijetu i mnogi proizvođači, ne samo iz Europe nego i s drugih kontinenata šalju Slow Foodu svoje sirne prijedloge za uvrštenje među putnike Slow Foodove Nojeve arke. U katalogu Nojeva arka Slow Fooda zavedeno je dosad raznih sireva iz 20 zemalja.
Ove godine za Nojevu arku Slow Fooda nominirana su i dva sira iz Hrvatske, konkretno žmanski sir i sir škripavac.
Više o Nojevoj arki Slow Fooda na: http://www.slowfoodfoundation.com/ark
CARLO PETRINI – ŠAMPION PLANETA ZEMLJE! – Odjel za zašitu okoliša Ujedinjenih naroda imenovao je Carla Petrinija (na slici), osnivača pokreta Slow Food, Šampionom Zemlje! To je zbog njegovoga doprinosa na području zaštite ambijenta i na području održivog razvoja. Šampionom zemlje proglašena je istodobno i Martha Isabel Ruiz Corzo, direktorica Eko-grupe Sierra Gorda, iz središnjeg Meksika. Ceremonijal dodjele bio je u američkom Muzeju povijesti prirode u New Yorku.
SEAL GROUP Group d.o.o. – U rujnu je u žiži bilo Celje. Tamo se, eto, odvijao Eurobasket 2013, natjecateljski dio na kojemu smo dobro prošli i plasirali se u završnicu u Ljubljani. Celje je u svom središtu, u pješačkoj zoni, kojom dnevno prođe i do osam tisuća ljudi, paralelno s održavanjem Eurobasketa dobilo lijepu vinoteku-winebar Oskarjevo. Lokal je otvorio Aleš Ilc, koji je prije umirovljenja bio vrlo aktivan u gospodarskom životu grada, a sada zanimaciju nalazi u vinogradarenju i vinarenju na Bizeljskom.
Vinoteka nosi naziv po posjedu Oskarjevo na Janeževoj gorci ponad Bizeljskoga što ga je 1892. kupio veleposjednik i veletrgovac Josef Černelč, a od njegovih predaka kupio ga je Aleš Ilc. Od postojećih pet hektara obnovljena su 3,5 ha, vinski podrum suvremeno je opremljen i sad Ilc izlazi na tržište s vinom pod robnom markom Oskarjevo Aleš Ilc & sinovi. Ilc uzgaja Frankovku, Pinot crni, Syrah, Cabernet sauvignon, a od bijelih Muškat žuti, Muškat ottonel, Traminac, Graševinu, Rizling rajnski, Sauvignon i Pinot sivi. Naš je cilj sada osvojiti slovensko tržište, te ostvariti ozbiljan izvoz u Rusiju, Ukrajinu, SAD i Hrvatsku, kaže Aleš Ilc, na slici ispred lokala i u njemu u društvu s Mihom Isteničem iz obitelji bizeljskog šampanjera Janeza Isteniča te sa Srečkom Kunstom, vlasnikom vrlo popularnog restorana u Bistrici na Sutli, kod Kumrovca.
CHÂTEAU HAUT BRION 1992 i SVIJET u ČAŠI – Dolazi iz Bosanske Posavine, radio je u uglednim restoranima u Njemačkoj, od prije kratkog vremena vodi ugostiteljski objekt u Velikoj Gorici. U svom domu i u krugu obitelji i kolege sommelijera iz zagrebačkog ugostiteljstva, mladih naraštaja te Svijeta u čaši pokazao je zaista zavidno kuharsko znanje i umijeće, međutim kulminacija je bila kad je uz sir poslužen kao desert otvorio butelju jako dobro stojećeg bordoškog Château Haut Briona iz 1992 – godine kad je (na Martinje) startala revija Svijet u čaši!
HVALA, ANTO! Lijepo je postati u punom smislu punoljetan (21 godina) uz takvu, također u punom smislu punoljetnu kapljicu!…
FOTO-LEGENDE SA CVIČEKOM – Nije ih lako staviti skupa, jendostavno jer – mnogih, na žalost, više i nema. Uz ćevape, pljesku s kajmakom i gravče-tavče zatekao sam, kod Labusa, dvije legende hrvatske novinarske fotografije – Marka Čolića (treći slijeva), urednika fotografije u nekad iznimno popularnoj reviji Studio i službeno priznatog umjetnika fotografije koji je, inače, uz sve najveće hrvatske estradne zvijezde poslikao i sve zagorske parkove i perivoje (knjiga Ljelje Dobronić: Parkovi i perivoji Hrvatskog zagorja), te Radišu Mladenovića (sasvim desno na slici), nekad prvu kameru Sportskih novosti, koji je pak poslikao sve živo što se moglo iz domene sporta. Kako su se našli kod Labusa u njegovu lokalu u zagrebačkom Maksimiru? Novinarski instinkt! Ugostitelj Milan Labus (sasvm lijevo), koji u svom maksimirskom ugostiteljskom kompleksu sada upravlja i s nekoliko sportskih terena pa je prije dobrog roštilja kod njega tamo moguće zaigrati mali nogomet, tenis, stolni tenis, a djeca pak, kad se dođe obiteljski, imaju ljuljačke i penjalice, uveo je upravo u ponudu ražnjiće, ramstek i biftek, te – cviček! Znani fotići-veterani došli su ne radi sporta ili jela, nego radi osvježenja, naime cviček blago kisi a alkohol mu jedva prelazi 10 vol %. Što bi se reklo: piješ, piješ – da se NE napiješ… I Čolić i Mladenović u odličnoj su kondiciji, i dalje spremni na šalu i viceve. Priča, tako, Marko, uz cviček, da je čuo kako je neki klinac iz Njemačke, koji je s ocem bio na dočeku američkog predsjednika Barracka Obame, iskoristio priliku pa Obamu, kad mu se približio, upitao: Gospodine predsjedniče, moj tata veli da vi prisluškujete sve ljude na svijetu, je li to istina? Obama mu je odgovorio: Don’t worry about that, kid, this is not your father… Ne brini o tome, sinko, nije to tvoj tata…
CLOONEY, ZENATO i CONTERNO – Glede pića, on navodno, najviše voli tekilu. Međutim filmska zvijezda George Clooney, zaljubljenik u Italiju, gdje je neko vrijeme i živio (u vili na jezeru Como), zavolio je i u vino, posebice talijansko. Novinarima na pressici prigodom nedavnog filmskog festivala u Veneciji otkrio je i koja to vina obožava: Amarone della Valpollicella, i to od proizvođača Zenata, te Barolo Monfortino posjeda Giacomo Conterno.
PRODANO KOLIČINSKI MANJE, ZARAĐENO VIŠE – To je posao: prodati manju količinu a ostvariti bolji prihod. Po podacima ustanove ISMEA koja se bavi kretanjima talijanskih poljoprivrednih proizvoda na tržištima, u supermarketima na Čizmi, gdje se prodaje oko 70 posto od ukupne količine vina na tamošnjem tržištu, u prvoj polovici 2013. plasirano je šest posto manje količina vina nego lani u istom razdoblju, ali ostvaren je četiri posto veći prihod. I u izvozu tim putem: količine manje za dva posto, a prihod veći za 1,7 posto. Predviđa se da će se trend nastaviti svakako do kraja ove godine, ako ne i duže. Pad u prodanim količinama najviše se odnosi na rinfuzna vina. Očito je više vinski informiranih i obrazovanih potrošača kojima, kad znaju što kupuju, nije teško za butelju izdvojiti nešto više novaca. Boom u Italiji bilježe pjenušci, ponajviše Moscato d’Asti, a onda i Prosecco. Pjenušci ostvaruju jako dobar rezultat i s količinom i s prihodom, u prvoj polovici ove godine plasirano ih je 17 posto više, a ostvareni prihod je 26 posto veći. Situacija u svijetu: upravo zbog manje potražnje za rinfuzom a povećane za buteljiranom kapljicom, smanjenje prodanih količina je za 1,1 posto, a rast prihoda za četiri posto. U SAD, gdje se rinfuzno vino vrlo slabo traži, prodaja butelja povećana je u količini za 10 posto, a vrijednost je povećana za 12 posto. U Rusiji, gdje su problem takse, posebice na rinfuzno vino, prodaja butelja manja je pet posto u količini, ali vrijednost ostvarena od prodaje nije se smanjila.
ŠTIMAC, KRUNICA, i KAPLJICA – Nerijetko se (i u nas) vidi javne osobe kako se križaju i čuje kako zazivaju Boga. Bez obzira na to što u tijeku utakmice nečime razljućeni znaju opsovati kao kočijaši, nogometaši kad ulaze u igru nakon što se prekriže obično još i poljube križić na lančićima, moguće neki čak oko vrata nose i krunicu. Kako nam reprezentacija igra u posljednje vrijeme, možda bi i izborniku Štimcu bilo pametno nositi krunicu, čulo se s nekoliko strana. U svakom slučaju neki naši vatreni ljubitelji nogometa, vatreniji od Vatrenih, preporučuju mu da oko vrata stavi KRUNICU… Štimac, čiji brat Mihovil na Komarni proizvodi vino pod markom Rizman, u velikoj je, inače, prednosti nad prijašnjim izbornicima, naime kad postigne dobar rezultat ima mogućnost, sretan, počastiti se obiteljskom kapljicom, a kad zakaže, tužan, ima mogućnost njome se tješiti…
NAJTRAŽENIJI: SUPERTOSKANCI – Svako toliko netko kaže kako je era supertoskanaca gotova, ali – oni se pokazuju kao najvrijedniji objekti u prodaji na aukcijama te na zahtjevnijim tržištima. Najnovija potvrda toga da su supertoskanci i dalje i te kako atraktivni dolazi pogledom na Top-100 ljestvicu vrijednosti Searched for, koju je nedavno objavio Wine-Searcher.com, vodeći portal što prati kako koje vino kotira na tržištu.
Nakon objave liste od 50 najskupljih vina na svijetu, portal je sastavio i listu trenutno najtraženijih 100 vina. Na njoj Francuska dominira sa devet vina, i to baš na prvih devet mjesta s time da je na vrhu ljestvice Château Margaux, a Italiju predstavljaju supertoskanci Sassicaia – Tenuta San Guido (13. mjesto), Tignanello – Marchesi Antinori (28.), Ornellaia (33.) i Masseto (39.) – Tenuta dell’Ornellaia, te Solaia – Marchesi Antinori (51). Na toj listi SAD ima 11 vina s time da je najbolje, na 10. mjestu, plasiran Opus One, Australija ih ima tri, Španjolska i Portugal pak samo po jednu etiketu.
NOVI REKORD ZA TALIJANSKI WINE & FOOD – Po nedavno objavljenim podacima udruženja zemljoradnika Italije Coldiretti, broj talijanskih tradicijskih regijskih proizvoda rađenih po pravilnicima donesemima još od prije 25 godina dostigao je rekordnu brojku od 4698. U 2000. godini broj takvih proizvoda bio je upola manji. Najviše zaštićenih tradicijskih regijskih proizvoda imaju Toscana, Campania i Lazio.
LA BODEGA – U centru Zagreba u Bogovićevoj ulici otvorena je La BODEGA, spoj vrhunskog vinskog podruma, konobe i modernog brunch/caffe bara. Uz vrhunska domaća vina i najfinije zalogaje pršuta i sira, oko 1000 uzvanika proslavilo je otvorenje novog mjesta okupljanja. Velika želja managementa je otvorenje sličnih lokala u Splitu, Dubrovniku i Hvaru tijekom iduće godine.
PIJ POMALE! – Pričica jednog ljubitelja plemenite kapljice: Baba stalno brunda: vrak te skeljil, kaj se nemreš več jenom odviknuti od pijače?! Saki dan dojdeš doma natankan do daske… Pa daj se već jenom privikni, baš i kat si v društvu, da piješ pomale!
Bravo! Vsi, do sat, samo pričaju o odvikavanju, a zakaj ne o – navikavanju? Praf mi veli baba, i obečal sem joj da bu po njenom, i ne’m joj lagal: več sem se lepo naviknul da pijem baš POMALE! Me razmete kaj mislim, ju nou vat aj tink?!…
LIKOVNA KOLONIJA KOD KRAUTHAKERA – I Vlado Krauthaker ima svoju likovnu koloniju. Odlučio se majstorima kičice ponuditi barrique koje više ne koristi za vino, da ih oslikaju pa da ima lijepe ukrase kojima može promovirati ne samo svoju vinsku kuću nego, u raznim prigodama i na manifestacijama, i svoje Kutjevo. Pozvao je kod sebe osam slikara iz raznih krajeva Hrvatske, od kojih ih je petoro akademskih.
Među osobito uglednim imenima iz likovnoga svijeta koja su se odazvala bili su Hrvoje Šercar i Stipe Nobilo. Jednu bačvu oslikao je Ivo Raić, znan i u likovnim i glazbenim (pjeva u klapi) krugovima, a jednu ugostitelj s Brača Stanko Marinković, dok se za ukrašavanje jedne bačvice (uz nju stoji ponosni djed Krauthaker) pobrinula, i to s puno uspjeha, Krauthakerova unuka Magdalena.
DRELOT – Znate li što je to drelot? To je vino novinara, voditelja na radiju i zabavljača Davora Dretara Drelea. Kao što je zagrebački disko-džokej Tratinčica svojedobno imao svoje vino tratinac, tako eto sada Drele ima drelot. Kod Drelea je jedno malo nezgodno to što je drelotom, koji osim na Drelea podsjeća i na merlot, krstio vino za koje govori da je iz njegova vinograda (od nekoliko redova) na Trgu Graševine u Kutjevu! Naravno da je u vinogradu na Trgu Graševine u Kutjevu posađena Graševina, koja naravno, za razliku od opet naravno crnoga merlota, daje bijelo vino. Ali, kod Drelea je sve moguće! On se, veli, ne zamara trivijalnostima, a ni njegov aktualni vincilir Kutjevčanin Branko Mihalj nije dosad imao prigovora na te nijanse glede boje…
MALVAZIJA SA ČETIRI ZEMLJE – Neki gradovi (Karlovac) i mjesta nalaze se na četiri rijeke, a Brtonigla, gdje je čak 97 posto obradivih površina od čega polovica otpada na oranice, 37 posto na vinograde i tri posto na maslinike, je na četiri zemlje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Brtonigla ima 1.684 stanovnika, od kojih ih 11,8 posto prihode ostvaruje samo iz poljoprivrdne djelatnosti a 86 posto prihode ostvaruje od poljoprivrede i ostalih djelatnosti. Upravo to što se unutar općine nalaze crna, crvena, bijela i siva zemlja i što tako mnogo žitelja živi od zemlje, posebice od vinograda, Brtonigla nastoji iskoristiti za svoju promociju i afirmaciju kao visokovrijednog vinskog lokaliteta. Projekt vezan uz malvazije sa četiri četiri zemlje već dvije godine u suradnji sa znanstvenim institucijama razvijaju Općina Brtonigla, Turistička zajednica Brtonigle te općinska Razvojna agencija. Nedavno su u restoranu San Rocco u Brtonigli, uz jela chefa Zorana Čobanova, prezentirana vina od Malvazije istarske uzgojene na tim četirima tlima, a proizvedenima u podrumima vinara Brtonigle Ravalica, Novacca, Veralde (Visintin), Cattunara, i Capa.
Projekt je vrlo značajan za sveukupan razvoj Općine Brtonigla, a posebno za doprinos povećanju prepoznatljivosti naših autohtonih proizvoda i razvoju ovdašnjeg ruralnog turizma, rekao je Doriano Labinjan.
Očekujemo da će se s ovim projektom, kojime se ulaže u analizu i istraživanja utjecaja tla na autohtone sorte ali i u edukaciju mladih vinara, znatno povećati kakvoća, osebujnost i prepoznatljivost vina s područja Brtonigle. Nakon ulaska Hrvatske u EU, lokalni vinari imaju priliku kvalitetno konkurirati i afirmirati domaće autohtone sorte na europskom tržištu. Ideja je da u nastavku projekta vinari budu još i jače prepoznatljivi posebnom etiketom, s logom kojime bi se garantirala kvaliteta proizvoda, što bi dodatno uzdignulo Brtoniglu kao vinsko područje, kazala je Ingrid Palman, direktorica Razvojne agencije Brtonigle.
POVEZANOST i SKLAD SVEGA SA SVIME! – Ono što ostvari priroda u svojoj je jedinstvenosti potpuno, i sve što ona treba s naše strane je to da omogućimo da njeni plodovi u miru dozore i da ona tako ispuni svoje poslanstvo. Prirodno znači povezanost i sklad svega sa svime. Izreka je to koju rado ponavlja slovenski vinogradar i vinar ali i voćar i ratar Valter Mlečnik iz Vipavske doline, koji nastoji svoje poljoprivredne proizvode – a to su, uz grožđe i vino, još i jabuke, kruške, trešnje, orasi, pir, krumpir i kokošja jaja – dobiti na maksimalno prirodan način. I od starih, domaćih kultivara, tako da, eto, Chardonnay miče iz vinograda i na njegovo mjesto u 2014. sadit će lokalni ex Tokaj furlanski (friulano) odnosno sada Friulano, od plemki uzetih iz staroga (iz 1947.) obiteljskog vingrada s Friulanom. Kad je pak sadio pšenicu odlučio se za staru sortu pir, plodove koje preporučuje da se koriste i kao zamjena za rižu u prigotavljanju jela poput rižota. Dio pira melje u brašno, i jedno i drugo pakira u papirnate vrećice i prodaje. Valter ima i certifikat o ekološkoj poljoprivredi. Sin Klemen u Mariboru pak studira ekološku poljoprivredu, tako da, oboružan znanjem u spoju s očevim i svojim iskustvom može uspješno ne samo nastaviti nego i stalno unaprjeđivati eko-aktivnost kod kuće.
Na slikama su internacionalna i multiprofesionalna družina okupljena uz dobru hranu i vino kod Tomca, te Valter Mlečnik u svojoj kušaonici u društvu sa kćerkom Leom i sinom Klemenom. Lea u ruci drži tavu s pirom pripravljenim po receptu za rižot
Mlečnik se, dakako, mnogo druži s istomišljenicima i susreti su uvijek prigoda za kušanja i diskusije. U Hrvatskoj je prijatelje na istom, tj. eko-kolosijeku, našao u obitelji Tomac, koja, kao i Mlečnik, proizvodi i macerirana bijela vina. Ali, tu su i potrošači, Zagrepčani bračni par Baranović, koji su inicijatori brojnih druženja vinara i potrošača. Tako su se nedavno kod Tomčevih okupili bračni par Mlečnik i grupa ljubitelja njihovih vina iz Slovenije, te Baranovići i vinogradar i vinar s Lastova Luka Jurica sa suprugom, koja se bavi ugostiteljstvom. Bila je to nezaboravna fešta od ribe, mesa, kolača, vina, naime svatko je pridonio s nečim. A Baranović, dodatno, svirkom na gitari i pjesmom!
VIKENDAŠKA PEPELNICA – Eto me u Međimurju, kod Zdravka Dvanajščaka, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, na slici sa suprugom Rajkom uz najbolja vina njihove kuće – mješavinu Grofovo 2012 i Pušipel 2012. Pitam što je nova, a on, vješto skrivajući ljutnju, veli: strahovali smo jako za berbu, ali ne zbog vrućina koje su posljednjih godina jake a znaju biti i popraćene dugom sušom, nego nas je mučilo to što je gotovo po cijelome vinogorju bilo i suviše pepelnice, za koju su dosta krivi vikendaši. Oni imaju tek po nekoliko redova s trsjem i ne žive, kao mi, od grožđa i vina, pa se očito stoga i ne trse trsiti se u trsju I, kad treba, intervenirati, kako se ne bi razvijali i širili bolesti i nametnici. Slabo su, žalio se Zdravko, do nikako reagirali onda kad je najviše valjalo reagirali na pepelnicu, i ona je ozbiljno napala vinogorje tako da su s njom imali problema i oni koji su prskali u pravim trenucima…
Evo, dakle, i još jednog razloga zbog kojega je nužno postojanje jake udruge vinogradara i vinara nekoga užeg područja: pa tko drugi do li upravo profesionalni vinogradari i vinari kojima je vino egzistencija treba vladati stanjem u svojoj branši, i iznijeti u javnost problem nedovoljne pažnje i zapostavljanja, od strane pojedinaca, trsja i općenito terena što zarastaju u korov pa onda postaju višestruka opasnost – kao leglo gamadi, te kao izvor bolesti, kao ogledalo neproduktivnosti i zapuštenosti, kao veliki problem ako dodje npr. do požara odnosno poplave…
I BENETTON U VINU! – I Luciano Benetton odlučio se okušati i u vinskom biznisu. U rujnu je izašla u javnost njegova prva robna marka vina Villa Minelli. Vino je proizvedeno u količini od 50.000 butelja, a cijena boci, iako je riječ o velikom imenu svjetske mode, bit će tek 5,5 eura. Benetton, čiju osnovnu, tj. odjevnu tvrtku pamtimo po neobičnim do i šokantnim reklamama, najavio je da će i u segmentu vina ići u drukčije reklame, konkretno, veli da ne misli u reklamnim spotovima o vinu govoriti o vinu nego o socijalnim temama…
ISTARSKI FESTIVAL SIRA – Istra ima i festival pršuta i festival tartufa i festival sira i festival/sajam vina i maslinovoga ulja. To je kategorija proizvoda koji osobito privlače. U Svetvinčentu se ove godine odvijao drugi festival sira. Tijekom dvodnevne manifestacije ljubitelji sira i drugih mliječnih proizvoda mogli su degustirati razne vrste sireva više od 20 proizvođača iz Istarske županije, Kvarnera, Dalmacije, Like, Hrvatskog zagorja i Slavonije, te susjedne nam Slovenije.
Mi smo novi u Europskoj uniji i postavlja se pitanje kako Istra može konkurirati na velikom europskom tržištu. Možemo biti konkurentni na velikom tržištu od 500 milijuna ljudi i sa sirom, kao što smo to već uspjeli sa maslinovim uljem, vinom i pršutom. Pa, mi imamo 23 proizvođača mlijeka! Sada nam predstoji zaštita ovčjeg, kravljeg i kozjeg sira, rekao je istarski župan Valter Flego, na slici u plavoj prugastoj košulji.
Ovogodišnji noviteti Festivala su to što je imao međunarodni karakter i što se održavao nakon što bi popustio temperaturni zvizdan, konkretno u večernjim i noćnim satima. U sklopu manifestacije, od 19 do 2 sata, u Kaštelu su na rasporedu bili izložba i kušanje sireva, dok su na Placi, pod nazivom Ča je nama naša Istra dala, izlagali proizvođači drugih istarskih autohtonih proizvoda. U organizaciji pulskog Rock Caffea na Placi su, u Domaćoj kužini, i pripremana razna tradicijska istarska jela. Glazbena pratnja bio je sastav Sick Swing Orchestra. Dodatni sadržaj promocije sira kao gurmanske delicije donijela je i radionica s programom o sljubljivanju sira i vina.
CORONICA i SAN ROCCO – Koliko je vrijedna dobra suradnja između ugostitelja i vinara pokazuje nedavno organizirana večera u kojoj je jela prigotavljala ekipa hotela/restorana San Rocco iz Brtonigle a za vina se pobrinuo Moreno Coronica. Gost večere bio je Petar Grašo, koji je priredio prvi tanjuur, na jelovniku označen kao Entrée, a radilo se o tartaru od tune.
Na slikama su Moreno Coronica i Tullio Fernetich, vlasnk San Rocca, te chef Zoran Čobanov s ekipom kuhara San Rocca u akciji na prigotavljanju jela
WORLD WINE GUYS – Dvojac Mike DeSimone i Jeff Jenssen, poznatiji kao World Wine Guys, bili su gosti u Istri. Prezentirali su svoju knjigu Wines of the Southern Hemisphere: The Compelete Guide, za koju su dobili i Gourmand International Award za najbolju knjigu o vinu u SAD-u za 2012.
Na predstavljanju nagrađene knjige autori su istaknuli kako su trenutni svjetski trend svježa, aromatična bijela vina, te da ga izvrsno prate hrvatski graševine, sauvignoni, malvazije.
World Wine Guys inače su urednici u jednom od najznačajnijih vinskih magazina, Wine Enthusiastu, te autori na The Huffington Postu. DeSimone i Jenssen su tvorci i bestsellera Fire Island Cookbook, u kojemu su predlagali hrvatska vina uz recepte za međunarodnu izdavačku kuću.
FERAVINO NA AUDI INERNATIONAL POLO NATJECANJU U WINDSORU – Posjetitelji glamuroznog Audi International Polo natjecanja u Windsoru kušali su hrvatska vina vinarije Feravino iz Feričanaca! Audi International Polo jedno je od najvećih svjetskih polo-natjecanja za prestižni Westchester kup. U Guards Polo klubu pokraj Windsora snage su odmjerili engleski Audi tim i tim Equus & Co. iz SAD. Guards Polo Club, inače, jedan je od najprestižnijih polo klubova na svijetu, a na čelu kluba je princ Philip, vojvoda od Edinburgha, suprug britanske Kraljice Elizabete II.
Ovo događanje, kombinacija sporta, zabave i glamura, zasigurno je jedan od vrhunaca u ljetnoj sezoni aristokratskog društvenog života. Brojni okupljeni uživali su u vrhunskim delicijama i samo najboljim pićima, a na vinskoj karti ovog događanja našla su se vina slavonske vinarije Feravino iz linije Dika i Miraz. Vina Feravina bila su odabrana kao jedina vina za posluženje gostima i uzvanicima. Hoće li to uroditi boljim plasmanom kapljice Feravina, vidjet će se.
FLAVOURS OF ZADAR – Čokolada, morska sol, maslinovo ulje, crvena paprika… Iako to možda ne izgleda tako na prvi pogled, ali imaju i te kako veze jedno s drugime. Čokolada, posebice ona crna, s visokim udjelom kakaoa, zna se posluživati poškropljena maslinovom uljem, pa i posuta zrncima cvijeta soli, a neki proizvođači čokolade već u masu, kako se to radi i s lješnjakom, rogačem, ušećerenom koricom od naranče, stave solni cvijet, pa i crvenu papriku. Nešto za Slavonce! Iz Zadra, u blizini kojega je Nin sa solanom, dolaze takve čokolade, pod markom Flavours of Zadar. Kako je Zadarsko zaleđe bilo poznato po uzgoju višnje (maraske), dakako da postoje i (mliječna) čokolada s maraskom, te maraschino praline. Proizvođač: Vitlov.
TERRA MADRE – Nije riječ o projektu talijanske organizacije Slow Food, nego o marki vina tvrtke Poljopromet iz Metkovića, vodeće u opskrbi repromaterijalom poljoprivrednika u Dalmaciji, a i šire. Poljopromet se 2008. godine odlučio na podizanje vinograda, u vinogorju Komarna, i, dakako, na produkciju vina. Iste godine krenulo se s pripremom terena, a prvo trsje zasađeno je 2009. Sorta: Plavac mali. I to, popriličan broj cijepova: 50.000! Godinu poslije teren je pokriven s još 50.000 cijepova, dijelom Plavca maloga a dijelom Pošipa. U međuvremenu se još sadilo, i sada Poljopromet gospopdari s oko 17 hektara vinograda, u kojima je ukupno 100.000 trsova Plavca maloga i 25.000 Pošipa.
Prva vina Plavca Terra Madre i Pošipa Terra Madre puštena na tržište su iz berbe 2011.
Vinogradi Komarne na obali su nasuprot Pelješcu, udaljeni od poluotoka tri kilometra zračne linije, i imaju specifičnu mikroklimu. Prije sadnje vinograda na tome terenu rasla je makija. Prednosti lokacije su i u tome što je, kažu u Poljoprometu, podesna za razvoj vinskog turizma. Dubrovnik je udaljen 70 km, a Međugorje 50 km! Poljopromet se zauzima za stvaranje imagea Komarne kao vinske destinacije. U dogovoru s drugim proizvođačima vina s vinogradima na Komarni, a to su Rizman (Štimac) te Saints Hills (Tolj) išlo bi se u realziaciju vinske ceste.
POZNATE OSOBE ZA DOBRU REKLAMU – Svijet je obišla fotografija Eddija Veddera kako na nedavnom koncertu grupe Pearl Jam u Chicagu drži u ruci butelju vina Roero iz podruma Matteo Correggia iz Pijemonta. Više reakcija na tu fotku stiglo je putem Facebooka i drugih društvenih mreža, a svode se na to da oni koji su poslali poruke vino ne poznaju i nisu ga pili ali da će se svakako sada pobrinuti da nabave butelju. Okreće li se svijet pop-glazbe s pive pomalo prema vinu?
MASLINOVO ULJE KAO MAGNET – Okupljanje u malom istarskom selu Krasica vezano uz maslinu i maslinovo ulje pokazuje koliko su i ta biljka i njeno ulje snažan magnet za okupljanje, druženje i – turizam. Ove godine u Krasici je bio 16. susret Oleum olivarum. Sjajno uspjela manifestacija obilježena je i 11. Međunarodnim likovnim natječajem na kojem je sudjelovalo 77 umjetnika sa 120 umjetničkih radova.
Milan Antolović, pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije, ističe da se u Istri u posljednjih 20 godina uspjela izgraditi izvrsna maslinarska infrastruktura, osnovan je i Klaster, a sad se poduzimaju aktivnosti na zaštiti istarskog maslinovog ulja, kao i na legalizaciji poljoprivrednih objekata i njihovoj registraciji i za pružanje usluge u turizmu.
Dio sudionika 11. Likovne kolonije u Krasici na temu masline (lijevo), te pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović i istarski župan Valter Flego (desno)
Sajmovi, ocjenjivanja, festivali/UKRATKO
Google translater: http://translate.google.com/translate_t .
MERANO WINE & CULINARIA FESTIVAL 2013 – Ovogodišnji, 22. međunarodni festival vina i kulinarike u Meranu bit će od subote 9. do ponedjeljka 11. studenoga, na već uobičajenome mjestu – u palači Kurhaus, u središtu grada. Kao i svake godine do sada, a već ih je prošlo 20 – Merano Wine & Culinaria Festival vršnjak je revije Svijet u čaši!, i ovaj put nastupit će najpoznatiji proizvođači iz Italije i drugih zemalja (valjda i iz Hrvatske) s ponajboljim vinima ali i delikatesama. Vrijednost festivala vina i kulinarike u Meranu je što za nastup propušta samo one proizvođače čiji proizvodi prođu na kušanju strukovne komisije. Najbolje ocijenjenim uzorcima dodjeljuju se priznanja, primjerice za vino koje na vrednovanju osvoji 86 do 89,99 bodova dobiva odličje Rosso, a uzorci koji osvoje 90 do 100 bodova dobivaju odličje Gold.
Ove godine na degustacijsko vrednovanje za festival svoje je uzorke poslalo više od 750 proizvođača. Za izlazak uz izlagačke stolove dopuštenje je dobilo samo 300 proizvođača vina iz Italije, no odlučeno je da se još tridesetorici na temelju kakvoće produkata izabranih novoprijavljenih ponuđača dade mogućnost da se predstave ali samo jedan dan, i to u ponedjeljak 11. studenoga. Helmut Köcher, glavni direktor festivala, najavljuje da će posjetitelji Merana 2013 imati priliku kušati oko 700 različitih vina, svakako ono što je trenutno najbolje u ponudi talijanskih podruma. Po prvi put ove godine u Meranu je na posebnom prostoru pod šatorom dana mogućnost prezentacije 10 najznačajnijih talijanskih vinskih konzorcija. Želja je organizatora, kaže Helmut Köcher, istaknuti vinske posebnosti različitih teritorija kroz njihove etikete docg, doc, igt, pdo.
Nastavlja se i izložba vina vezana uz biodinamiku, ona je i uvod u Merano Wine $ Gourmet Festival, a odvija se 8. studenoga.
I ovaj put gosti festivala bit će, kao prava poslastica, 30 članova udruge Grand Cru de Bordeaux, koja ove godine slavi 40. obljetnicu postojanja i uspješnoga rada.
Poseban pak gost festivala je Gruzija, zemlja koja se smatra kolijevkom vinogradarstva i vinarstva. Helmut Köcher boravio je nedavno tamo i oduševio se, posebice vinima iz amfora. Na velikoj degustaciji u organizaciji udruge Kvevri Wines odabrao je za nastup u Meranu pet vinskih posjeda.
Ima sadržaja i za ljubitelje piva: BeerPassion (=strast za pivom – otkrivanje ponajboljih talijanskih piva).
Festival u Meranu fokusira se i dalje i na kulinarski dio. Ove godine povećan je broj ponuđača-izlagača delikatesa. Veći prostor predviđen je za izložbu Rue de Chef (ulica šefa kuhinje) gdje će se moći kušati najbolji artikli što se rabe samo u sektoru HoReCa. Novost ove godine je Merano Chef Challenge, natjecanje vodećih talijanskih kuhara.
Festival je otvoren od 10 do 18 sati.
Ulaznice za festival vina i kulinarike u Meranu mogu se kupiti već sada, pretprodaji i po popusnoj cijeni, a preko www.meranowinefestival.com. Pretprodaja i popusne cijene bit će do 20. listopada 2013. U pretprodaji dnevna ulaznica stoji 80 eura, ulaznicu za dva dana treba platiti 120 eura, a za tri dana 150 eura. Vođene degustacije stoje od 40 do 80 eura.
MUNDUS VINI 2013 – Jedno od najvećih vrednovanja vina na svijetu – Mundus Vini, koje se odvija o dvama vikendima u njemačkome gradu Neustadtu an der Weinstrasse, vidjelo je ove godine ukupno 6212 etiketa prijavljenih i dostavljenih iz 43 zemlje, od čega čak 3184 crnih vina. Hrvatska je poslala 16 vina, od toga 14 bijelih i dva crna. Do zaključenja ovoga broja rezultati još nisu bili službeno objavljeni, pa ćemo o njima u idućem izdanju.
Ocjenjivača je bilo oko 250 iz 44 zemlje, među njima iz Hrvatske dvojica – enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba Franjo Francem i ja.
Slike prikazuju žiri br 19 s Francemom (gore) i br. 15 sa Suhadolnikom
I osvojeno srebro je lijep uspjeh, naime srebro je na Mundus Viniju i te kako vrijedno jer raspon bodova za srebrnu medalju je kao u nas za zlato, konkretno od 85 do 89,99, zlato je od 90 do 94,99, a veliko zlato od s 95 i više.
VINITALY i UNION DE GRAND CRU DE BORDEAUX – Kuća VeronaFiere kao organizator velikog sajma vina Vinitaly i udruga Union des Grands Crus de Bordeaux kao organizator prezentacije Semaine des Primeurs u Bordeauxu sklopili su sporazum o tome da svoje manifestacije nikako ne održavaju na iste datume da se preklapaju, dakle da omoguće zainteresiranima da budu nazočni i u Veroni i u Bordeauxu.
Sporazum, koji su potpisali Giovanni Mantovani kao glavni direktor sajmišta VeronaFiere i Olivier Bernard (vlasnik posjeda Domaine de Chevalier) kao predsjednik Union des Grands Crus de Bordeaux (slika), sklopljen je na četiri iduće godine i evo termina održavanja Tjedna mladih vina u Bordeauxu i sajma vina Vinitaly u Veroni od 2014. do 2017. godine:
2014: Bordeaux en primeur – od 31. ožujka do 5. travnja; Vinitaly – od 6 . do 9. travnja • 2015: Bordeaux en primeur – od 30. ožujka do 3. travnja; Vinitaly – od 22. do 25. ožujka • 2016: Bordeaux en primeur – od 4. do 8. Travnja; Vinitaly – od 10. do 13. travnja • 2017: Bordeaux en primeur – od 3. do 7. Travnja; Vinitaly – od 26. do 29. ožujka.
FESTIVAL FRANKOVKE – Frankovka je sorta ovih naših prostora. Predugo je međutim bila u zapećku, svi su se u proizvodnji i potrošnji u domeni crnjaka usmjerili prema cabernetu, merlotu, pa onda i syrahu, kao da su se sramili svoje frankovke. Slovenci iz Sevnice odlučili su promijeniti pristup, i, eto, ove godine već su po treći put, u vrlo lijepome ambijentu staroga dvorca ponad svojega grada uz Savu, organizirali Festival Modre Frankinje. Festivalu, koji se inače održavao samo jedno popodne, u subotu, ali koji je uz izlagački dio imao i više zanimljivih popratnih događanja i to ne samo iz područja vina nego i iz područja umjetnosti i turizma, prethodilo je strukovno ocjenjivanje. Za nj je ove godine skupljeno 139 uzoraka iz Slovenije, Hrvatske i Austrije, a u komisiji za ocjenu, koja se sastoji isključivo od žena, iz Lijepe naše bile su Ana Marija Jagatić Korenika iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, i Ivona Đipalo iz tvrtke Vinolab. Iz Hrvatske je na ocjenu prijavljeno gotovo desetak uzoraka, a lijepi uspjeh ostvarilo je Belje s frankovkom iz 2012. Na festivalu smo zatekli i vina s dodirom Francuske i Novog Zelanda. Naime, Novozelanđanin Steve Gee vjenčao se sa Slovenkom iz Slovenske Bistrice i tamo se počeo baviti upravo i frankovkom, a Francois Botton iz Champagne skrasio se u braku sa Slovenkom na posjedu Slapšak, i tu radi frankovku ali i, kao dečko iz Champagne, i pjenušac šampanjskom metodom od sorte Kavčina crna… Na slici, na zidiću uz ulaz u sevnički dvorac, je Steve Gee iza kojega je vrlo lijepi prizor krajolika uz Savu kod Sevnice….
INTERVITIS VIENNA 2014. – Od 30. ožujka do 1. travnja 2014. na sajamskom prostoru u Beču bit će sajam Intervitis Vienna, namijenjen zainteresiranima iz Austrije i susjednih istočnih i južnih zemalja, konkretno ponajviše Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatska. Organizator je Messe Stuttgart s domaćinom Bečkim sajmom, te udrugama vinogradara Njemačke i Austrije. S obzirom da je u spomenutim zemljama mnogo manjih obiteljskih pogona, priređivač je odlučio posebno pripremiti ponudu tehnologije i opreme upravo za manje proizvođače vina, sokova i bezalkoholnih napitaka. Za naše proizvođače zanimljivo je što će se za opremanje pogona moći koristiti i sredstva iz EU fondova.
VIN DEL, 23. LISTOPADA 2013.
MARIBOR, Kongresni centar Habakuk
Organizator Dejan Bajer (sjedi) najavljuje dosad najbogatiju smotru delikatesa i plemenite kapljice!
NASTUPA i SVIJET U ČAŠI!
___________________________________________________
Sajmovi, festivali/ZAGREB VINO.COM 2013
NE STRAHUJEM OD MNOŠTVA ISTORODNIH ENO-PRIREDBI u STUDENOME, KAŽE PROFESOR IVAN DROPULJIĆ, KOJI SA SVOJOM EKIPOM BRUSI ZAVRŠNI DIO PRIPREMA ZA MEĐUNARODNU SMOTRU VINA i KULINARIKE u ZAGREBAČKOJ ESPLANADI. DODAJE DA JE U PUNIH SEDAM GODINA STEKAO POVJERENJE i IZLAGAČA i PUBLIKE i NE SAMO DA ZASAD NIJE BILO ODUSTAJANJA VINARA OD ZAGREB VINO.COMA RADI NASTUPA DRUGDJE NEGO, GOVORI, IZLAGAČKA POVRŠINA u ESPLANADI BIT ĆE MALKO VEĆA A IZLAGAČA SE OČEKUJE OKO 270!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino. Com, sa svojom je ekipom u punom pogonu, naime pripreme za ovogodišnje izdanje priredbe, 29. i 30. studenoga u zagrebačkom hotelu Esplanade, u završnoj su fazi. Glavnina posla obavljena je, a sad se brusi finale. Dropuljić je zadovoljan kako stvari teku.
Prof. Ivan Dropuljić govori o blagom povećanju izlagačke površine u Esplanadi i o oko 270 izlagača
Bez obzira što promidžbe u moru ponude nikad dosta, nije lako na nivou i uspješno realizirati festival vina i kulinarike u ovo današnje vrijeme ekonomske krize i zaista velikoga broja događanja vezanih uz eno-gastronomiju koji nastoje naći svoje mjesto pod suncem i koji su, k tome, u većem broju smješteni upravo u mjesec studeni kao uvod u predblagdansku shopping-groznicu. Dropuljić, doduše, ima iskustva, ovaj festival mu je osmi po redu, a svake godine do sada priredba je bilježila blagi rast kako u izlagačkoj površini i broju izlagača tako i u kakvoći ponuđenih sadržaja i u broju posjetitelja.
– Lani smo se prostrli na oko 2500 četvornih metara, a ove godine očekujem daljnje blago povećanje izlagačke površine. Sudeći po dosadašnjem interesu za izlaganjem, trebalo bi mi još dosta prostora, međutim hotel je ipak ograničen što se tiče dvorana, a i terasa Oleander, na kojoj je šator, ima zadane dimenzije preko kojih se ne može. No, iduće godine ili idućih godina teško da ćemo se više moći širiti. Ne razmišljam, ipak, o odlasku iz Esplanade, to je elitni i elegantni ambijent kakav se teško nalazi a, k tome, dosad smo odlično surađivali i hotel se pokazao kao sjajan partner. Vjerujem da je i Esplanade zadovoljna s nama – kaže za Svijet u čaši prof. Ivan Dropuljić, kojemu su lani neki prigovarali da je imao previše posjetitelja pa su se stvarale gužve, na što on veselo odmahuje rukom uz primjedbu da je bolje da ima viška posjetitelja nego manjka, s druge strane, naglašava, gužva se stvarala u kasnijim popodnevnim satima, onaj tko je htio kušati na miru i koncentirano te i porazgovarati s vinarima mogao je to sigurno učiniti od podneva pa sve do otprilike 16 ili 16,30 sati…
15 INOZEMNIH NOVINARA NA DALMATINSKOM JUGU
Ove godine Dropuljić na Zagreb Vino.comu 2013 očekuje najmanje oko 270 izlagača što iz Hrvatske što iz inozemstva. Dolazi – barem su potvrdili dolazak! – i gotovo 20 inozemnih novinara specijaliziranih za vino i gastronomiju. Upravo i u dovođenju stranih novinara koji pronose glas o manifestaciji ali i o hrvatskome vinu velika je poslovna vrijednost festivala Zagreb vino.com. Sada se čak 15 inozemnih vinskih pisaca odlučilo poći na trodnevno studijsko putovanje na jug Dalmacije što će obuhvatiti Konavle, Dubrovnik, Pelješac i Korčulu. Dropuljić je nastojao formirati i nešto veći budžet za strance, naime želja mu je dovesti u Zagreb i inozemne vinske trgovce.
– Prijave za izlaganje su osim iz Lijepe naše stigle iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, očekuju se i Crnogorci, Makedonci, Austrijanci, Mađari, Francuzi, Nijemci… Dobar dio inozemnih vina prezentirat će se preko uvoznika i distributera. U suradnji s udrugom G.E.T. Report u planu je novi sadržaj: posebno bi nastupila selekcija proizvođača vina koji su na kolosijeku eko i bio-produkcije. Vino bi kao i do sada bilo u zgradi hotela, a sve drugo, kao jaka pića, hrana, kuharski šouovi bili bi pod šatorom. Pod šatorom će možda od vinara biti samo oni neki koji su se prijavili prekasno pa za njih više nije bilo mjesta u hotelskoj zgradi.
S Đurđom Protić, organizatoricom Hrvatskog festivala vina i kulinarike, također najavljenim za studeni! Dropuljić veli da se zbog pretrpanosti studenoga vinskim događanjima istorodnima sa Zagreb Vino-comom ne osjeća ugroženim za svoj festival, veli da se kroz posljednjih sedam godina dovoljno dokazao svojom manifestacijom i stekao veliko povjerenje i izlagača i publike
U planu je i ove godine aukcija vina u dobrotvorne svrhe. Prof. Dropuljić ima već određeni broj boca za dražbu, a javljaju mu se i novi zainteresirani da doniraju butelje. Vino je dobro za srce ne samo zbog antioksidanata koje ima, nego i kao sredstvo da se namakne pomoć u liječenju bolesti srca. Na aukciji u sklopu Zagreb Vino.coma mogle bi se, tako, naći i boce (magnumi, butelje…) s posebno dizajniranom etiketom Veliko srce malom srcu s crnim vinom, kupažom od više crnih sorata što ih kutjevački vinar Vlado Krauthaker već duže vrijeme komercijalno ali neke i eksperimentalno uzgaja u okviru svojega posjeda. Krauthaker je određenu količinu toga napunjenoga vina stavio i na raspolaganje rukometnom klubu Zagreb, tako da on s njime već sudjeluje u dobrotvornim dražbama udruge Veliko srce malom srcu na korist (=za liječenje) djece oboljele na srcu i djece s prirođenim srčanim greškama. Krauthaker, nekad i sam rukometaš, napunio je 260 butelja i nešto magnuma crnoga vina iz 2011 a od osam sorata, vina za koje se špica očekuje, kaže, za četiri do pet godina.
Za dražbu Veliko srce malom srcu
Studeni je, kako je već ovdje navedeno, dosta zgusnut raznim eno-gastronomskim priredbama, kako u Hrvatskoj, konkretno Zagrebu, tako i u okružju, naime Martinje je termin za festival u Meranu na koji naši proizvođači rado odu, onda je, dva tjedna prije Zagreb vino coma, i Vinovita, pa se najavljuje i Drugi hrvatski festival vina i hrane, pa je u Ljubljani, tjedan dana prije Zagreb Vino.coma Slovenski festival vin… Kako Ivan Dropuljić gleda na takvu koncentraciju istorodnih manifestacija, naime nastup na svakoj od njih dosta košta jer uz plaćanje za izlagačko mjesto troškovi su za one izvan Zagreba vezani i uz prijevoz te hotel i hranu u Zagrebu. A gospodarska kriza teško da pruža mogućnost sudjelovanja na više sajmova u tako kratkome razdoblju.
Prof Dropuljić (desno) u društvu s enologom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjom Francemom: od ovoga druženja Zagreb Vino.com mogao bi profitirati primjerice osobito glede zanimljivih radionica
– Mnogi bi očito htjeli imati svoj sajam, pogotovu u periodu kad počinje predblagdanska potrošačka groznica. Meni kao organizatoru Zagreb Vino.coma ostale manifestacije ne smetaju, kao organizator smo se moja ekipa i ja kroz punih sedam godina otkako traje Zagreb Vino.com i te kako dokazali, stekli smo povjerenje proizvođača vina i delikatesa, ali i posjetitelja. Ne znam kakvi su planovi proizvođača glede nastupa na tim drugim manifestacijama, ali, provjeravao sam osobno, otkazivanja Zagreb Vino.comu radi nastupa drugdje zasad nema….
Ivan Dropuljić s Jadrankom Rilović, glavnom urednicom Drugog programa Hrvatskog radija. Kvalitetna medijska podrška Zagreb Vino.comu ne bi trebala izostati!
Sajmovi/ VINOVITA i DALJE, ALI SADA – SREDINOM STUDENOGA
Čelna osoba organizacijske ekipe sajma Vinovita 2013 : Nikola Bunjevac, koordinator
MEĐUNARODNI SAJAM PLEMENITE KAPLJICE NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU TREBAO BI SVOJA VRATA ZA PUBLIKU OTVORITI U NOVOM RUHU, NAJAVLJUJE SE: OBEĆAVAJUĆEM NA RUGI ROK!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Vinovita se ove godine na Zagrebačkom velesajmu vraća u novom terminu, sredinom studenoga, konkretno bit će od 15. do 17. studenoga. Organizator radi na tome da revitalizira sajam koji je posljednjih godina sve jače blijedio i pao na niske grane. Koordinator projekta Nikola Bunjevac, svjestan da oživljavanje nije nimalo jednostavno, napominje da kod sagledavanja ovogodišnje Vinovite treba uzeti u obzir činjenicu da je ovo projekt koji se kani razvijati u iduće dvije do tri godine.
DOBRODOŠLI NA VINOVITU 2013!
Nikola Bunjevac u društvu s proizvođačem vina s Plešivice Damirom Režekom, te direktoricom Turističke zajednice Jastrebarskoga Ivanom Herceg
Propitali smo se vezano uz nove napore Zagrebačkog velesajma oko Vinovite, i evo odgovora.
Za početak, osnovni tehnički podaci o Vinoviti 2013. Konkretno na koliko je četvornih metara planiran ovogodišnji sajam? Gdje će se na Velesajmu on odvijati? Spominjao se ekskluzivan prostor Kongresne dvorane ZV-a… Što točno znači to ekskluzivni prostor?
– Vinovita će se održati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma na 2000 četvornih metara izložbene površine. Kongresna dvorana je najreprezentativniji i tehnički najopremljeniji prostor na Zagrebačkom velesajmu. U njoj se, inače, organiziraju svečana otvorenja sajmova, dodjele priznanja te značajni međunarodni skupovi npr. Kongres UFI-a, Kongres o energetici itd.
Čuo sam da je na prvom sastanku Organizacijskog odbora Vinovite 2013 najavljen i drugi, na kojemu bi se razmatrali neki novi prijedlozi članova Odbora. To znači da su moguće bile i promjene glede sajma u odnosu na ono što se čulo na vašoj prvoj javnoj prezentaciji. Kada se trebalo definitivno znati kako će izgledati Vinovita?
__________________________________________________________
CILJ PROJEKTA
Pozicionirati Vinovitu kao središnju nacionalnu vinsku izložbu, koja bi prerasla u vodeću vinsku smotru u regiji
Okupiti proizvođače svih hrvatskih vinskih područja
Učiniti je mjestom poslovnih susreta vinara i trgovaca/kupaca (trader, buyera) i glavnim arbitarom u onome što je dobro i što su trendovi u hrvatskoj vinskoj industriji
Održati tradiciju organiziranja međunarodnog ocjenjivanja vina pod visokim pokroviteljstvom OIV-a
U budućnosti Vinovitu razvijati u pravcu afirmacije enološke i autohtone gastronomske ponude u funkciji turizma
Naposlijetku postati živi medij koji promovira izvozne potencijale hrvatske vinske industrije
____________________________________________________________
– Koncepcija Vinovite kao središnje nacionalne vinske izložbe poslovnog karaktera je usvojena, kako od strane Ministarstva poljoprivrede tako i od strane HGK-Udruge za vinarstvo, i neće se mijenjati. Ova koncepcija je proizašla kao rezultat općeg stava da je u Zagrebu kao glavnom gradu Hrvatske potrebno jednom godišnje organizirati poslovan sajam na kojem će se okupiti vinari svih hrvatskih vinskih regija i koji će postati medij za promociju izvoznog potencijala hrvatske vinske industrije.
Organizacijski odbor Vinovite 2013
Kako je uopće moguće da se Organizacijski odbor prvi put sastaje tako kasno, odnosno u terminu toliko blizome najavljenom datumu početka manifestacije? Tako je, doduše, bilo i prije! Vremenski tjesnac naime ne ide na ruku kvalitetnim potezima u organizaciji…
– I naša želja je bila da se prvi sastanak Organizacijskog odbora održi ranije, no teško je bilo uskladiti termin sa svim članovima Organizacijskog odbora.
Je li moguće da su sastanci Organizacijskog odbora zapravo pro-forma, kao što su bili u neka prošla vremena kad je ZV i mene uvrštavao među članove, pa o tome nešto i znam? Vezano uz Vinovitu spominje se da Zagrebački velesajam u rukavu ima asa-spasitelja, angažiranoga za popriličan honorar, navodno nešto više od 200.000 kuna… Pa, čemu onda uopće prijedlozi Organizacijskog odbora? Govorka se da je taj savjetnik-spasitelj Davor Butković… Na koji je, konkretno, način predložen spas?
– Kao što znate, članovi Organizacijskog odbora su predstavnici mjerodavnih institucija, tj. Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore, Agronomskog fakulteta, Zavoda za vinarstvo, pa udruga vinara Istre, Dalmacije i Slavonije, najvećih hrvatskih proizvođača vina koji su dali potporu održavanju ovogodišnje Vinovite ali i ukazali na pogreške što ih je Zagrebački velesajam činio u dosadašnjoj organizaciji ovoga sajma. Član Organizacijskog odbora je i Mladen Horić, direktor MAM-VIN-a a time i časopisa Svijet u čaši, koji je i sam iznio niz konkretnih prijedloga za unaprjeđenje Vinovite. U realizaciji ovoga projekta Zagrebački velesajam surađuje i s drugim vanjskim suradnicima, pa tako i sa Davorom Butkovićem, novinarom i dobrim poznavateljem hrvatske i međunarodne vinske scene, koji nam pomaže svojim prijedlozima i sugestijama.
_____________________________________________________________
POSLOVNOST
Hotelijeri i restorateri
Trgovci i distributeri
Uz pomoć i podršku resornih ministarstava, HGK i samih izlagača organizator će na sajmu osigurati prisustvo poslovnih ljudi i vinskih novinara iz zemlje i inozemstva.
_____________________________________________________________
KAKAV ĆE BITI IZBOR POTENCIJALNIH IZLAGAČA?
Ostaje li Vinovita i za stalno u ovome terminu u studenome? Je li, kad gledate sada, doista bilo najbolje rješenje Vinovitu staviti baš u mjesec studeni, kad je on već unatrag nekoliko godina prepun vinskim događanjima, naime treba u obzir uzeti i one priredbe u (bližem) inozemstvu a za sudjelovanje na kojima postoji interes i hrvatskih proizvođača, moguće sada i osjetno povećan s obzirom na ulazak Hrvatske u EU, primjerice manifestacije u Meranu, Ljubljani, Beogradu, pa Festival hrane i vina u Zagreb, Zagreb vino.com…?
– Slažem se sa vašim mišljenjem da je mjesec studeni već opterećen mnogobrojnim vinskim događanjima, kako kod nas tako i u inozemstvu, no s druge strane to je pokazatelj da je to dobar period ako ga odabiru i drugi organizatori. To je i prvi mjesec u kojemu vinari predahnu nakon opsežnih poslova berbe. Ali, isto tako je važno reći da je ovaj termin Vinovite utvrđen nakon razgovora i konzultacija s predstavnicima udruga vinara hrvatskih vinorodnih regija, te, dodatno, i osobno sa značajnim proizvođačima. Ne tvrdim da je taj termin sredinom studenoga zabetoniran, za iduće godine još će o vremenu održavanja Vinovite biti govora, da se onda doista i zacementira jedan za bude mišljenje da je onaj zaista pravi.
S kojih pozicija ste očekivali da bi, pogotovu u svjetlu gospodarske krize kad se gleda na svaku kunu i kad je teško vjerovati da će se netko u periodu od samo dva tjedna odlučiti na trošak za obje manifestacije, proizvođači, već punih sedam godina vjerni Zagreb Vino.comu gdje se okuplja mnoštvo posjetitelja, vinskih novinara, trgovaca, ugostitelja, odustali od Vino.coma radi Vinovite odakle su, zapravo, prije pobjegli jer nije uspijevala privući posjetitelje gotovo uopće, a kamo li one iz vinskog poslovnog svijeta?
_________________________________________________________
KVALITETAN i TEMATSKI AKTUALAN PRATEĆI STRUKOVNI PROGRAM
Okrugli stolovi na temu problematike i potencijala hrv. vinske scene – viđenje ino-tradera
Prezentacija projekta Ministarstva poljoprivrede
Edukacijske i tematske vinske radionice
Uspješne vinske priče (Case Study) vinara
_________________________________________________________
– Koncepti Vinovite i Zagreb Vino.coma su različiti, a na vinarima je odluka da odaberu onaj za koji smatraju da će im donijeti više koristi. Kao što sam već istaknuo, Vinovita je prvenstveno poslovni sajam i mjesto razgovora vinara i trgovaca, hotelijera, ugostitelja, uvoznika i distributera kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva. Na Vinoviti će svaki izlagač imati na svom štandu mogućnost vođenja poslovnih razgovora a u tu svrhu bit će i dodatno uređen i zaseban prostor što će ga moći koristiti svi vinari.
Čuje se da računate na to da političke strukture, primjerice županije, gradovi, ministarstva, gospodarske komore… daju potporu, pa i financijsku, vinarima sa svojega područja, da nastupe na Vinoviti. Je li to bio recept za popunu prostora? I, zašto bi se uopće iz proračuna na financirali nastupi izlagača na ZV-u? Ako se to radi vezano uz nastupe na Zagrebačkom velesajmu onda bi i drugi organizatori i druge gospodarske branše na takvu potporu imali pravo…
– U animaciji izlagača za Vinovitu prvenstveno se obraćamo samim vinarima i njihovim udrugama, a obraćanje županijama i turističkim zajednicama je samo jedan od kanala koji koristimo u animaciji, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje kao krovna pokrajinska udruga vinara poput primjerice Vinistre u Istri postoji tek, praktički za Slavoniju, Graševina croatica. Nastupi vinara u organizaciji županije i TZ nisu iznimka već pravilo, a dobri primjeri su Zagrebačka županija, TZ Jastrebarsko, TZ Zelina, koji organiziraju zajedničke nastupe svojih vinara. Prethodnih godina Splitsko-dalmatinska županija je redovito organizirala nastup svojih vinara na Vinoviti, pa ne vidimo razloga da tako ne bude i ove godine.
_______________________________________________________________
POMAGANJE, KAO VREĆA BEZ DNA! – Materijalno pomaganje institucija na naš način proizvođačima vina da nastupe na nekoj prezentaciji ili nekom sajmu vreća je bez dna. Ministarstvo poljoprivrede, HGK, HOK, županije, gradovi odavna već imaju običaj davati konkretnu potporu vinarima svojega kraja da bi sudjelovali na nekoj smotri odnosno sajmu, što međutim može biti hvale vrijedno samo ako ostvaruje povrat u nekom i za društvo i za vinara-pojedinca značajnijem gospodarskom rezultatu, ali ovako kako se to radi(lo) ovdje zaista (više) nema smisla. Vino je, pogotovu danas, proizvod koji se traži, i ako je ono dobro te s iole nešto karaktera a i ako mu je cijena razumna, njegov plasman je mnogo lakši nego za neke druge produkte. Proizvođači vina, jednostavno, moraju se sami više potruditi i u produkciji i marketingu. Bit je proizvođaču pomagati ne unedogled, nego tek da ga se u nekom prihvatljivome roku postavi na čvršće ekonomske noge i osamostali.
Jedan od učinkovitih načina za uspjeh je, govore to zorni primjeri iz inozemstva, kvalitetna samoorganiziranost unutar branše, po, s obzirom da vino kao proizvod sa zemlje treba biti zorno ogledalo određenog terriorea, geografskim područjima. Na žalost, hrvatski vinogradari/vinari nisu skloni udruživanju, pa ni interesnome, nisu voljni investirati, nisu ni spremni strpiti se nego uspjeh žele odmah, a bez inteligentnog seljaka, udruživanja, temeljitosti i strpljenja nije moguće na tržištu ostvariti pravi rezultat, pogotovu ne po za svakog pojedinca prihvatljivom trošku. Hrvatski proizvođači, osim zasad onih iz Istre i, u još sasvim blagom, početnom obliku onih iz Slavonije, iako imaju registrirane udruge po područjima očito zasad još udrugu faktički doživljavaju tek kao nešto na papiru (druženje, veselicu, kakvo zajedničko putovanje…), a ne i kao tijelo bazirano na za svakoga pojedinca obvezujućem pravilniku, i u kojemu svatko mora dati svoj konkretan doprinos da bi se išlo naprijed. Pa, kad je već kod nas toliko otpora prema kvalitetnome cehovskom udruživanju, čemu onda društveni novac trošiti na tvrdoglave pojedince koji, uglavnom, ne pokazuju neki veći gospodarski iskorak na vlastitome primjeru, a i klone se dati obol na razini društvene zajednice? ∎
______________________________________________________________
MOGUĆNOST PRODAJE VINA ZA VRIJEME SAJMA
Istovremeno s održavanjem sajma knjiga INTERLIBER, kroz šest dana od 12. – 17. 11. 2013. organizirati će se za vinare, sudionike sajma Vinovita, besplatan prostor na kojem će moći prodavati svoja vina posjetiteljima.(100.000 posjetitelja)
______________________________________________________________
Na koliko izlagača računate na Vinoviti 2013, i tko čini okosnicu sajma? Jesu li to veliki podrumi, udruge proizvođača po područjima, ili drukčije? Ima li individualnih privatnih proizvođača kao samostalnih izlagača? Ima li prijavljenih izlagača iz inozemstva? Koliko i iz kojih zemalja? Je li već sav predviđeni prostor ispunjen?
– Na ovogodišnjoj Vinoviti planiramo nastup oko 100 izlagača. Okosnicu sajma će činiti naši najveći proizvođači vina iz koncerna Agrokor, pa Kutjevo, Badel 1862, Feravino, PP Orahovica, udruge vinara Graševina Croatica, Vinistra, Vina Dalmacije, kao i naši najznačajniji vinari. S obzirom da je Vinovita zamišljena kao središnja nacionalna izložba, većinu izlagača činit će domaći vinari, no očekujemo i dolazak izlagača iz Slovenije, BiH, Makedonije, Mađarske, Austrije i Italije. Konačan popis izlagača i raspored prostora bit će napravljen tijekom mjeseca listopada.
Veliki problem prijašnjih Vinovita bio je ne toliko oko realizacije nastupa izlagača, koliko oko publike. Kako ćete riješiti problem posjeta?
– Cilj nam je kao posjetitelje dobiti vodeće trgovačke kuće, uvoznike i izvoznike, distributere, hotelijere, ugostitelje te turističke djelatnike kako iz Hrvatske, regije bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Italije tako i iz šireg inozemstva primjerice Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Rusije, Češke, Slovačke…. Vinovita se održava u istom terminu sa sajmom knjiga Interliber, najposjećenijom priredbom Zagrebačkog velesajma, koju obiđe do 100.000 posjetitelja, pa je i to dodatan razlog zbog kojeg ne bi trebalo dovoditi u pitanje dobru posjećenost Vinovite.
Dolaze li predstavnici najavljene poslovne publike kao gosti ZV-a, tj. da su im plaćeni troškovi putovanja, smještaja? Imate li već neke potvrde dolazaka iz vana, je li moguće znati i neka imena od tih stranih vinskih novinara i medija te distribucijskih kuća za vino koji bi trebali doći?
– Pozivi da posjete Vinovitu upućeni su tijekom srpnja distributerima vina kao što su Coe Vintners iz Velike Britanije, Heinz Eggert i Victoria Weine iz Njemačke, Centrum Wina iz Poljske, Ladoga Group iz Rusije itd., kojima Zagrebački velesajam participira u troškovima putovanja i boravka.
Ocjenjivanje vina: kad će ono biti? Kako teku prijave uzoraka? Na koliko ih računate?
– Ocjenjivanje vina je od 21. do 25. listopada 2013. Ovo je ocjenjivanje jedino u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom OIV-a, to znači da se i odvija po pravilima OIV-a. Uzorke trebal prijaviti do 11. listopada 2013. a kad smo raspisivali prijavu računali smo na oko 300 uzoraka.
_______________________________________________________
KLASIFIKACIJA ODLIČJA
Velika zlatna medalja: za najmanje 92 boda
Zlatna medalja: najmanje 85 bodova
Srebrna medalja: najmanje 82 boda
Brončana medalja: najmanje 80 bodova
________________________________________________________
U prezentaciji Vinovite koju sam nedavno uspio vidjeti navodi se kako se želi osigurati objektivno i neutralno ocjenjivanje vina. Znači li to da prijašnja ocjenjivanja na Vinoviti to nisu bila? Tko će ovaj put voditi strukovno ocjenjivanje, i tko će sastavljati ekipu degustatora? Jesu li predviđeni i neki članovi iz inozemstva? Koji su pragovi bodova za medalje?
– Ocjenjivanje vina je otvoreno za sve kategorije vina a ocjenjuje se po skali od 100 bodova. Pragovi bodova za medalje su od 92 boda naviše za veliku zlatnu medalju, od 85 do 91,99 za zlatnu, od 82 do 84,99 za srebrnu i od 80 do 81,99 za brončanu medalju. S obzirom da je ocjenjivanje po pravilima OIV-a, od pet članova komisije tri člana moraju biti stranci, i to iz različitih zemalja. Predsjednik Ocjenjivačke komisije bit će prof.dr. Bernard Kozina s Agronomskog fakulteta, inače predsjednik Hrvatskog društva enologa – kazao je za Nikola Bunjevac.
Pučke (i vinske) veselice/ JASTREBARSKO, VEDRI UVOD U JESEN
U RAZNIM NAŠIM KRAJEVIMA ZAVRŠETAK LJETA u ZNAKU JE DOGAĐANJA VEZANIH UZ PLEMENITU KAPLJICU, DOMAĆA JELA i NARODNE OBIČAJE. SVE TE MANIFESTACIJE PREZENTIRAJU SE KAO PRIREDBE SA ZNAČAJNOM TURISTIČKOM NOTOM, NO – JE LI TOME UVIJEK DOISTA BAŠ i TAKO KAKO SE NASTOJI PRIKAZATI?
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Jaskanske vinske svečanosti 2013 najavili su gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, zamjenik gradonačelnika i predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarskoga Stipe Bučar, direktorica Turističke zajednice grada Ivana Herceg te poznati jaskanski vinar Tomislav Tomac
JAVISE je izmišljeno prije više godina, još dok je na čelu Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije bio Josip Kraljičković, jedan od osnivača priredbe Jaskanske vinske svečanosti (JAVISE) i jedan od glavnih aktera u stvaranju robne marke Portugizac Plešivica. Treba biti sklon vjerovati da je događanje Jaskanske vinske svečanosti u Jastrebarskome bilo zamišljeno kao odavanje počasti plemenitoj kapljici, koja mnogim žiteljima Plešivice znači egzistenciju, te da je ono stvoreno ne samo kao poligon za promidžbu plešivičkoga vina nego i kao moguća buduća snažna poluga turizmu na plešivičkome području a time i kao potpora općenito gospodarskome razvoju navedenog područja.
Međutim, Kraljičković već nekoliko godina nije više na poziciji županijskog pročelnika (u međuvremenu bio je u Ministarstvu poljoprivrede, kao državni tajnik), zatim, Jaskanske vinske svečanosti, osim, rekao bih, prve priredbe održane na Strosmayerovom trgu u središtu grada, daleko su, danas, više nešto drugo od svečanosti istinski posvećene vinu i promidžbi (nespornih!) turističkih vrijednosti plešivičkoga kraja. One su obična lokalna pučka veselica, gostionica, pa i ne više na trgu u središtu Jastrebarskoga, da čovjek vidi i bude svjestan gdje je, nego pod šatorom na jaskanskom sajmištu na gradskoj periferiji, u ambijentu kakav se može urediti svuda. Preko dana – iako je riječ bila o vikendu – prostor je uglavnom gotovo prazan i što se tiče izlagača i posjetitelja, živost počinje tek s večeri, kad se očekuju nastupi glazbenih sastava. A glazbeni sastavi 85 posto, ako ne i više vremena, sviraju glazbu iz sasma drugih hrvatskih područja… Čak i oznake grada Samobora na ovećem broju štandova u tom šatoru uopće ne upućuju na to da se nalazite u Jastrebarskome…
Očito, organizatorima, koji se trse manifestaciju prikazati kao nešto toliko značajno da zavrjeđuje potporu i iz gradskog, županijskog proračuna a možda se puca i na šire, pojam terroirea, toliko važan u kontekstu vina i vrhunskiih delikatesa pa i turizma – posve je stran.
Gdje li smo: u Samoboru, ili Jastrebarskome? Što li se slavi?
Ovogodišnja priredba prošla je i u stanovitome grču jer je skrojeni i više godina reklamirani projekt robne marke Portugizac Plešivica upravo pao u vodu, naime kao što se zna, otkako smo u EU, u nas više nije moguće na etiketi kao naziv vina rabiti naziv portugizac. Od Jaskanskih vinskih svečanosti 2013 do uobičajenog izlaska mlade kapljice proizvedene od sorte portugizac, u sadnju koje se i u promidžbu dosta ulagalo, bilo je ostalo još malo a nije se još čuo novi naziv za mlado plešivičko crno vino. Ipak, nekoliko dana poslije priredbe JAVISE, na službenom otvaranju berbe na Plešivici ipak je objavljen novi naziv: PURTUGIZEC …
Vino, ili gemišti (nema ništa bez gemišta!), i cuganje?
Organizator Jaskanskih vinskih svečanosti – a to , s obzirom da se na pozivnicama potpisuju gradonačelnik, Grad Jastrebarsko, s time da priredbu, također je i to napisano na pozivnicama, pomažu i Zagrebačka županija i Ministarstvo poljoprovrede, znači: proračun – navodi da se Jastrebarsko ovom manifestacijom još jednom predstavlja širokoj javnosti kao grad iznimno bogate tradicije, koju kroz više od sedam stoljeća posebno krase tradicijski obrti, te turizam i vinogradarstvo što je posljednjih godina svrstalo Plešivicu u sam vrh vinarstva kako u Hrvatskoj, tako i u široj regiji. Jaskanske vinske svečanosti ove se godine održavaju po 21. put, s ciljem promocije jaskanskog vinogradarstva i vinarstva, vrijednih obrtnika te turističkih i gospodarskih potencijala prepoznatih ne samo na hrvatskoj nego i na međunarodnoj razini. Lijepo sročeno – za turistički prospekt… Kaže se i ovo: Priznanja koja je od najuglednijih svjetskih poslovnih časopisa dobio Grad Jastrebarsko, kao jedan od europskih gradova budućnosti i kao grad koji prednjači i pokreće razvoj Hrvatske, ove godine su dodatno potvrđena od strane EU, kada se na svečanosti ulaska Hrvatske u EU, u Bruxellesu, točio šampanjac proizveden na Plešivici.
Premijera Zorana Milanovića,gradonačelnika Zvonimira Novosela i župana Stjepana Kožića deklice vode k Vinskoj kraljici Zagrebačke županije Ivi Braje, a tu ih čeka i Tomislav Tomac s pjenušcem dobrodošlice. Eh, da je tu bila i Vivien Redding…
Gradonačelnik Jaske Zvonimir Novosel najavio je brojna događanja u sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti, među njima je npr., kao naknadno zbivanje, spomenjuta i diplomatska berba grožđa, priređena evo već četvrti puta, ali koja nije i otvorena za publiku. Na njoj predsjednik Ivo Josipović sa suprugom Tatjanom ugošćuje veleposlanike stranih država akreditirane u Hrvatskoj. Ubiranjem prvih plodova u vinogradu obitelji Tomac i ove godine predsjednik Josipović simbolično označava početak berbi grožđa. Na druženju kod obitelji Tomac novi pjenušac prezentiran pod nazivom Diplomat, proizašao je upravo iz tako jedinstvenog događanja kao što je diplomatska berba.
Diplomatska berba kod obitelji Tomac i predsjednik Josipović u akciji
Pod šatorom su se na Jaskanskim vinskim svečanostima nudili domaći gastronomski specijaliteti i vina sljedećih ponuđača: Mladina, Dragutin Ciban, Drago Kurtalj, Zdenko Šember, Damir Režek, Kolarić, OPG Blažek, Robert Braje, Velimir Jagunić, Siniša Šoškić, Željko Šimanović, Darko Španić, Ljubomir Kunović, Ivica Jurkovac, Stjepan Sirovica i Lagradi-Velikanović.
Robert Braje nudio je svoj novi crni pinot. A bombon na štandu Šimanović bila je Iva Šimanović
U zabavnom dijelu programa nastupio je i tamburaški sastav i Gazde. Jedan od Gazda – Hrvoje – prije nastupa okrijepio se narescima i vinom kod gazde Zdenka i gazdarice Ivanke Šember. Ivo Carić (sasvim lijevo), direktor PZ Svirče iz Svirča na Hvaru, u Jaski se našao kao izlagač, naime Udruženje obrtnika Hvara bilo je ove gosine partner Udruženju obrtnika iz Jastrebarskoga
Na jaskanskom sajmištu, izvan šatora gdje su bili proizvođači sa štandovima i ugostiteljski objekti kao i pozornica za glazbene nastupe, program JAVISE 2013 obuhvatio je show pod nazivom KotloVINA show, a riječ je o natjecanju više ekipa u pripremanju, pred ocjenjivačkim žirijem, prigorskoga specijaliteta kotlovine. U pripremi kotlovine ogledali su se i gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel i nekoliko hrvatskih ministara – ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, te Nadica Žužak iz Ministarstva poduzetništva i obrta. Strukovni žiri činili su: chef Robert Slezak, Branko Uvodić, voditelj emisije Lijepom našom, zatim Rene Karaman, glavni urednik časopisa Menu za gastronomiju i turizam, Goran Vuljar, predstavnik glavnog sponzora Limarije Sebastijan, te Silvano Gospodarić sa Narodnog radija.
U pripremi kotlovine ogledali su se i gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel i nekoliko hrvatskih ministara, kao Mihael Zmajlović i Siniša Hajdaš-Dončić… U ocjenjivačkome žiriju bili su Rene Karaman, Robert Slezak, Branko Uvodić, Goran Vuljar i Silvano Gospodarić
Zamjenik gradonačelnika Jastrebarskog i predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarsko Stipe Bučar najavio je ovogodišnju izložbu Eko- Etno Jaska, s brojnim obrtnicima i ponuđačima ekološki proizvedenih proizvoda i suvenira, kao i predstavnicima nekih tradicijskih udruga s područja Grada Jastrebarskoga i okolice. Partner jaskanskom Udruženju obrtnika bilo je Udruženje obrtnika Grada Hvara. U organizaciji Udruženja obrtnika grada Jastrebarskog i Udruge slastičara Hrvatske, predviđena je humanitarna akcija Idemo na slatko. Vješti slastičari ispekli su savijaču od grožđa dugačku čak 200 metara. Sredstva prikupljena od prodaje namijenjena su udruzi Sve za nju koja pomaže ženama oboljelim od karcinoma dojke, te centru Profectus za djecu s poteškoćama u razvoju.
————————————————————————
REAKCIJE, i SA STRANE
VINO i TURIZAM NA JASKANSKI NAČIN – Pod pojmom Jaskanske vinske svečanosti, s kojime je manifestacija svojedobno startala s priličnim dignitetom, Jaskanci od unatrag više godina rade tek lokalni dernek s naglaskom na koncerte zabavne glazbe uvečer, a sve to podupiru institucije i financijskom pomoći, na otvorenju se i službeno pojavljuju naši do samoga vrha rangirani političari, a vjerojatno najviše koristi od svega imaju organizatori koncerata.
Koliko sam čuo, vinari – ali ne onih nekoliko najpoznatijih koji nemaju problema s plasmanom vina i po višoj svoti pa im nije potrebno patiti se pod šatorom na Sajmištu gdje bi prodavali daleko ispod svoje cijene – rado tamo nastupe jer u večernjim glazbenim satima kad domaća publika, očito željna izlazaka, stvori gužvu i kad se ne pita što se pije, važno je da se pije, dobro prodaju svoju kapljicu, ali – to sve nije promocija ni vina ni turizma ni jaskanskoga (vinorodnoga) kraja. Vašar neka ostane vašar, ali neka se financira sam, a Jaskanske vinske svečanosti neka budu na razini dostojnoj vina, kad su već, svojedobno, tako započele… Krenuli su bili, inače, Jaskanci, davno, u još jednu priredbu zamišljenu da bude, u ono vrijeme zbog umnožavanja i patvorenja dosta narušenoga imagea kapljice s Plešivice, promidžba plešivičke kakvoće i poziv Zagrepčanima i Karlovčanima na posjet jaskanskome vinskome kraju, posebice izletištu Mladina unutar Plešivičko-okićkog vinogorja, ali i ta priredba, s nazivom Vinske igre, spuštena je na običan lokalni cugeraj, a Mladine kao izletišta više i nema… Toliko o vinu i turizmu na jaskanski način.
Evo, prepisano iz nedavno dobivenog e-maila, mišljenja o ovoj temi i od nekoga drugoga, ali iz branše:
Dakle, što ovi Jaskanci i Plešivčanci ne kuže, pa to je za poludit’! Već godinama je njima standard Jaskanskih vinskih svečanosti sljedeće: podigni šator na Sajmištu (pazi: na Sajmištu!), osiguraj kotlovinu i jeftinijeg vina a i hektolitre pive i sve nadglasaj tamburašima i lokalnim vis-ovima uz vrhunce umjetničko-kulturnog programa poput nastupa Gazda, Gospodara tambura, Ivana Zaka, Primusa Stacato, Majaše… Bez uvrede, momci, vi svi zasigurno znate svoj posao i niste krivi što ste angažirani, ali – valjda bi moglo na tim Svečanostima, kojima se pridaje takvo društveno značenje, i nešto drugo!
I sad, dođe na JAVISE snobčina iz Zagreba (a voljeli bi Jaskanci da on hvali i kupuje plešivičke butelje po zg-restoranima i šire) misleći: tu će se degustirati fina vina pod kakvim starim orahom, na jaskanskom trgu ili onom njihovom parku/perivoju, pa će tu uživati uz zvuke kakvog učenika Saše Nestorovića i slično, možda će Nina Badrić barem odigrati neki unplugged, možda i Soul Fingersi – a ne, nema toga na Jaskanskim vinskim svečanostima. Ove godine mislim da nisu našli dovoljno sloge organizirati niti Dane otvorenih vrata podruma. Međutim, osim dvojice-trojice proizvođča koji su se tržišno izdignuli, rado nariču kako im nitko ne dolazi, vina se slabo prodaju, pa nema tko što organizirati, neću ja kad susjed neće, a zašto bih baš ja.. itd, itd…, a trebali bismo nešto. Svašta, pa na kraju – ništa. Katastrofa.
A za razliku od Istrana, koji privlače stotine tisuća gostiju – Plešivčanci na dohvat ruke imaju najveći grad i najveće tržište u zemlji, na samo su dvadesetak minuta vožnje od Zagreba. Pa, trebali bi rasturati, kako su blagoslovljeni!!!
Tako zbori Boris Ivančić, vlasnik uvozničke i distribucijske kuće Vivat iz Zagreba.
————————————————————————————-
Vrbovec
KAJ SU JELI NAŠI STARI? – Vrbovec, od Zagreba u odnosu na Jastrebarsko sasma na drugoj strani, bio je u znaku svoje tradicijske manifestacije Kaj su jeli naši stari? Ove godine 33. po redu. Organizatori navode vrlo samouvjereno da je to jedna od najvažnijih gastronomsko-kulturnih manifestacija u Hrvatskoj. Prava vrijednost priredbe, koja bi se mogla sjajno iskoristiti kao turistička atrakcija, zasad je dobrotvorna akcija Vaša i PIK-ova kuna za pomoć Dnevnom centru Stančić u Vrbovcu. Posjetiteljima je ponuđeno da uz dobrovoljan prilog degustiraju specijalitete pripremljene pod vodstvom poznatog kuhara Branka Ognjenovića i uz asistenciju Alme Čatlaka a od 200 kilograma teške mortadele PIK-a Vrbovec. Ne samo da je sav skupljeni novac bio je namijenjen Dnevnom centru Stančić, nego je na svaku od publike skupljenu kunu PIK Vrbovec dodatno darovao po kunu.
Prilozima posjetitelja skupilo se 5000 kuna, a na to je PIK Vrbovec još dao 5000 kuna, dakle ukupno je Dnevni centar Stančić dobio 10.000 kuna.
_______________________________________________________
Varaždin
ŠPANCIRFEST – Tepaju mu: festival dobrih emocija. Pa, on to i jeste! Na ulicama je i trgovima u staroj jezgri Varaždina. Špancirfest. Petnajsti po redu. Nekih 192 razna programa s izvođačima iz 14 zemalja. Među sadržajima: cirkus kao način života. Jedna od umjetnosti – stare cipele kao instalacije u jednoj od simpatičnih ulica… Iz svijeta kozmetike: parfemi GORILLA. Sa dva ‘’L’’ valjda su za žene, s jednim ‘’L’’ valjda bi bili za muškarce… Dosta pozornica, puno glazbe, kazališnih predstava, uličnih performera, puno šetača, lijepa Gradska vijećnica… Iz mnogih kutaka vrebale su delicije na tanjuru i u čaši.
Od Ivana Tomaškovića uz hladionik i pult Eltoma doznajem i za varaždinski kulen. Hallo (najmerno ovdje dva ‘’l’’, ipak smo u EU) Slavonci, jeste li zaštitili svoj, slavonski kulin? Ako niste, i od doma vas iz zasjede vreba rival. Kakva je razlika između ovog varaždinskog i klasičnog slavonskog kulena? Autor Tomašković kaže da je razlika samo u tome što on za svoj varaždinski kulen umjesto paprike, koju rabe Slavonci, koristi papar…
Šetnica, i u pozadini zgrada varaždinske Gradske vijećnice
Ivan Tomašković s varaždinskim kulenom
Muzej, pri MUO/BAJKA NA DLANU, VIVODINA i KRAŠIĆ, ZELINA, STUPNIK i ERDUT
SVIJET U ČAŠI, UZ – ZNAMENITOG CARAVAGGIA!
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Promocija Svijeta u Čaši br. 139 na najljepšoj ugostiteljskoj terasi u Zagrebu
Prva hrvatska revija za eno-gastronomiju i turizam Svijet u čaši u – Muzeju! U zgradi zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, uz ni manje ni više nego – slavnoga Caravaggia! Baš tih dana u MUO je bila izložba slika glasovitog talijanskog majstora kičice…
Stol bogat delicijama i vinima (gore), i atmosfera (dolje). Iako je bila najavljivana kiša, nebo, kad je vidjelo što smo to dolje pripremili i kako su prisutni u dobrome raspoloženju – nije ispustilo niti jednu suzu!
Ali, Svijet u čaši bio je tamo ne i kao eksponat, pa – još dok smo živi i ne trebamo biti muzejski eksponat(i). U sklopu restorana Muzej na, kažu, najljepšoj terasi u metropoli, organizirana je promocija izdanja broja 139 revije Svijet u čaši, prvoga nakon ulaska Hrvatske u EU, a s kojime su, u izdavačkome smislu, pokriveni kolovoz i rujan. Priredba je, kako je i uobičajeno, bila posve u znaku priloga priređenih i objavljenih u tome broju.
Pozdrav i uvodna riječ: uz župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara (drugi slijeva) i voditelja restorana Muzej Ivana Šućura (sasvim desno) su Mladen Horić, direktor MAM-VIN-a, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije
Brojni uzvanici, među njima npr. i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, pa Božica Marković, visoka dužnosnica Hrvatske gospodarske komore koja pokriva segment i pića, Mladen Andrlić i Josip Čular iz sektora hrvatske diplomacije, Zdenka Mesić iz Ministarstva gospodarstva i malog poduzetništva, dr. Christian Brawenz, ataše za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlantstvu Austrije u Hrvatskoj i njegova asistentica Ana Pekić, novinari među njima i glavna urednica Hrvatskog radija Jadranka Rilović, pa estradne zvijezde Alfi Kabiljo, Kićo Slabinac, Hadži iz dueta Kraljevi ulice, vinski trgovci (Vrutak, Vino.hr…), zatim organizatori vinskih sajmova i festivala Nikola Bunjevac što brine o Vinoviti na Zagrebačkom velesajmu i Ivan Dropuljić što brine o Zagreb Vino.comu u Esplanadi, mogli su se podružiti s vinarima i kuharima iz raznih krajeva Lijepe naše, s naglaskom ipak na one spomenute i naslikane u Svijetu u čaši 139, a ti su iz Hrvatskog zagorja – Bajke na dlanu, Krašića i Vivodine, Plešivice, Zeline, brodskog Stupnika i Erduta.
Uz domaćina, Ivana Šućura (Esplanadin kadar!) i njegovu ekipu restorana Muzej na čelu sa šefom kuhinje Krunoslavom Majcenom i voditeljicom PR službe Patricijom Majcen, osobno su nazočili chef Slavko Večerić (Esplanadin kadar), voditelj restorana Turist iz Klanjca, chef i voditelj donjostubičkog objekta Majsecov mlin Marko Živaljić, zatim Damir Podboj kao voditelj seoskog turizma Grešna gorica, ugostitelj i proizvođač vina Boris Vuglec s Vuglec-brega, vinar Robert Zdolc, pa Sanja Đurinski sa sestrom, kćerke Stjepana Đurinskoga iz bistranskoga kraja, inače osvajača velikoga zlata za ledeni traminac na sajmu Agra 2013 u Gornjoj Radgoni, zatim Josip Vrbanek, Robert Braje, Toni Filipec s bermetom, Ivana Puhelek Purek, Mario Kos-Jurišić, Vlado Kos, osvajač, u Zelini 2013, zlatne medalje i nagrade za najbolji dizajn boce s tim pozlaćenim vino, Zdravko Ilija Jakobović Jakob, Zdravko Dvanajščak Kozol sa kćerkom (najbolji pušipel), iz Međimurja… Maslinovo ulje prezentirala je PZ Postira s Brača.
Vina su još dali Belje, Iločki podrumi, Mladina d.d., zelinski šampion PP Orahovica, Mladen Siber, obitelj Jarec-Kure, te Josip Rajaković, za mineralnu vodu pobrinula se Jamnica.
Naravno, druženje je proteklo uz kušanje niza delicija i finih vina iz tih radionica…
Svima koji su nam pomogli da ovu manifestaciju lijepo organiziramo – srdačno zahvaljujemo.
Nadamo se novome susretu, u listopadu.
Ana Pavić i njene suradnice iz Razvojne agencije Krapinsko-zagorske županije
Damir Podboj, voditelj objekta Grešna gorica, Ana Pavić i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar
Chefovi Marko Živaljić iz Majsecovog mlina i Slavko Večerić iz klanječkog Turista
Raskošna ponuda specijaliteta Grešne gorice
Od aperitiva do dižestiva: Samoborac Toni Filipec s bermetom i Zagorac Boris Vuglec s pjenušcem Zlatni Vuglec
Maslinovo ulje PZ Postira
Zagorje i Prigorje: Sanja Đurinski sa sestrom i Mario Jurišić
Iz Zeline: pjenušac, kraljevina, sauvignon, dornfelder i zweigelt. Ivana Puhelek Purek i Vlado Kos
Nasmijani domaćini: Ivan Šućur (desno) sa šefom kuhinje Krunoslavom Majcenom i voditeljicom PR-a Patricijom Majcen
Hrvatsko zagorje, sa sve boljom kapljicom: proizvođač Robert Zdolc
Pušipel Dvanajščak-Kozol, jedan od najboljih – ako trenutno ne i najbolji! – međimurskih moslavaca: Zdravko Dvanajščak sa kćerkom
Vino, kuhnja i pjesma: Damir Folnegović Blaž, voditelj tv-emisije Blaževa kuhinja, Saša Zec, jedan od šefova u Agrokorovu poduzeću Jamnica, Ivan Šućur, domaćin u Muzeju, Mladen Horić, direktor MAM-VIN-a, enolog Franjo Francem, i Hadži iz dueta Kraljevi ulice
Slavonci se odmah nađu! Ilija Zdravko Jakobović, proizvođač vina Jakob, i estradna zvijezda Krunoslav Kićo Slabinac
Nova glavna urednica Hrvatskog radija Jadranka Rilović, u društvu s urednikom HR Nevenom Čikarom, te Mladenom Horićem i Hadžijem: razgovor o novoj eno-gastro emisiji na Drugom programu Hrvatskog radija, u prijepodnevnim satima, a s prijedlozima jela i recepata te vina za (ekonomični) ručak, odnosno večeru za taj dan
Suhi u čaši 