SLAPNICA – ŽUMBERAČKI RAJ
NA BRANIKU PRIRODE
Uz svjetski Dan zaštite okoliša 5. lipnja i Dan zaštite planinske prirode 8. lipnja
Slapnica, u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Facebook ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
EKOLOGIJA, GASTRONOMIJA, REKREACIJA, DRUŽENJE, PRIRODI PRIJATELJSKI TURIZAM
Kako zamišljamo raj? Kao čist i uredan, uščuvan zeleni ambijent sa žuborom potoka, kao mjesto gdje nema stresa, gdje nije ni prevruće ni prehladno, gdje se uživa već i pogledom, gdje se sportski rekreira npr. šetnjom, gdje se dobro jede i pije, gdje se veseli, gdje se druži s dobrim vibracijama.
Pa, to je – potok Slapnica u svom gornjem toku, u parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje! U povodu svjetskog Dana zaštite okoliša i Dana zaštite planinske prirode već godinama se uz obale Slapnice na livadi okruženoj gustom šumom i pored tradicijske drvene selske kuće upravo uz taj 5. i 8. lipnja održavaju cjelodnevni susreti ljudi dobre volje najrazličitije dobi i najrazličitijih zanimanja na kojima se zbori o ekologiji i potrebi njegovanja prirodnog ambijenta, ali ne samo i da se priča nego se i pokazuju konkretni rezultati akcija na čišćenju žumberačkoga kraja od otpada, zatim na kojima se održavaju kulinarske radionice na otvorenome, na kojima se na svježem zraku i s primjerenim odnosom prema ambijentu gušta u finoj domaćoj hrani i odličnom vinu, na kojima se odvijaju i likovne radionice za odrasle ali i za klince… Organizator je ekološka udruga Slapnica, na čelu koje je prof. Ivan Dropuljić, dokazano izvrstan organizator inače znan i kao osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Toliko je utjecajan da ne samo što na Slapnici okupi goste iz cijele Hrvatske, pa i iz susjednih zemalja a ove godine stigao je čak i jedan iz – daleke Champagne, a i jedan iz SAD!, nego je vezama tamo negdje visoko gore na plavome nebu uspio u potpunosti oboriti meteorološke prognoze koje su za tu ovogodišnju lipanjsku, pokazalo se – sunčanu subotu ozbiljno upozoravale na vrlo nestabilno, s pljuskovima…
S eko-rasprave na Slapnici, o Slapnici a i šire: predsjednik eko-udruge Slapnica prof. Ivan Dropuljić (drugi slijeva na slici gore), Antonela Marić iz TZ Zagrebačke županije (prva zdesna na gornjoj slici) zatim tajnik udruge Vlado Horina (drugi zdesna na slici gore), inače vijećnik u Zagrebačkoj županiji i tajnik udruge te moderator na skupu, pa, na donjoj slici, Jadranka Rilović, glavna urednica Drugog programa Hrvatskog radija, Opatijka Karin Mimica, čelnica znanih Gastronauta i izdavačica vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši, Romeo Ibrišević iz udruge za zaštitu okoliša Zelene stope (Marko Čolić)
O cikloturizmu govorila je i Antonela Marić iz Turističke zajednice Zagrebačke županije. Istaknula je da biciklizam u poslijednjih nekoliko godina sve više dobiva na važnosti, a Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. i Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do 2025. predviđaju intenzivni razvoj cikloturizma i drže ga jednim od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom. Cikloturizam kao važno obogaćenje turističke ponude, unaprjeđenja turističkog proizvoda i povećanja atraktivnosti destinacije može dati značajan zamah razvoju cjelogodišnjeg turizma, i, što je na kraju bitno – gospodarskom i drugom razvoju ruralnih krajeva… Nedavno je Turistička zajednica Zagrebačke županije predstavila tri nove cikloturističke rute: Savsku, Zagrebačku (mogu li i Turistička zajednica grada Zagreba i Turistička zajednica Zagrebačke županije u svrhu izbjegavanja mogućih i težih ozljeda pješaka ali i radi boljeg prometnog imagea Zagreba kao domaćina baš i prema turistima, ikako utjecati na to da se pojedini biciklisti – a dojam je da je takvih sve više! – gradskim pločnicima i među pješacima ne voze luđački kao da su na trkalištu, a i na to da se u vožnji drže označenih svojih staza, kao i na to da s biciklističkih staza nestanu – sve češći – mopedisti, uz koje se prošverca i poneki motociklist?!) i Rutu slapova. A upravo se Ruta slapova, prava adrenalinska, prostire na području Žumberka. Pruža avanturistički izlet u, za mnoge, još neotkriveni dio Žumberka. Počinje u mjestu Bregana, laganim usponom prema Grdanjcima i Koretićima, nakon čega uspon a kasnije i spust postaju sve zahtjevniji. Trasa ide do doline Slapnice te slapa Brisalo i Vranjačkog slapa, da bi završila u Krašiću, središtu Doline kardinala.
Očistimo Hrvatsku! Romeo Ibrišević, vrlo agilni aktivist udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope, sa svojim je kolegama u posljednjih 13 godina iz nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj uklonio nekih 15.000 olupina motornih vozila! Na susrete na Slapnici uvijek doveze neku svježe uklonjenu okupinu i na njoj – prigotavlja vrlo ukusnu kotlovinu, koju su šaljivdžije nazvali kotlovina olupina. Udruga Zelene stope u izvlačenju otpada dosta surađuje s poštarima Samobora, Svete Nedjelje i Jastrebarskoga, i upravo dan prije skupa kod Dropuljića na Slapnici izvučene su kod jednog sela olupine triju fićeka, i na jednoj je od njih pripremana kotlovina
Zagrepčanin Zvonko Bilić pobrinuo se za odličnu juhu/varivo od goveđih repova, a bilo je i žumberačkih janjaca i odojaka s ražnja
Iz Osijeka je s ekipom stigao Damir Zrno, da bi bilo i fiša. U prigotavljanju mu potporu daje Zagrepčanka Zrinka Mlakar. Donja slika: riječ je ne o nesavjesno ostavljenom otpadu, nego o tek privremeno u Slapnici na hlađenju ostavljenim buteljama što se doimlju kao nasukane ribe…
Vina je uz Slapnicu bilo odasvud, iz raznih krajeva Hrvatske, ali i iz inozemstva – iz Španjolske i Francuske! Od vinara i osobno nazočni Velimir Korak i Zvonko Tomac s Plešivice, a sa svojim škrletom i vinar i ugostitelj Kezele koji u Šumečanima kod Ivanićkog Graberja ima lijepi seoski turizam
Novinar i urednik rubrike Potrošač u 24sata Ivo Kozarčanin ove se godine kao kuhar okušao s domaćim grahom, domaćim suhim mesom i kobasama
Inače, u povodu svjetskog Dana zaštite okoliša 5. lipnja 2017. Hrvatska pošta d.d. i ekološka udruga Zelene stope, pod mottm Dopisnica više – olupina manje izdali su prigodnu dopisnicu Očistimo Hrvatsku, tiskanu u nakladi od 10.000 primjeraka.
Osmislio ju je zagrebački dizajner Orsat Franković, a na njoj su fotografije iz akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina powered by Renault. Fotografije je snimio Romeo Ibrišević, osnivač udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Zelene stope koja već 13 godina u suradnji s markom Renault provodi spomenutu akciju. Ta prigodna dopisnica, koja se može kupiti po cijeni od 2,80 kuna, ponajprije je namijenjena poštarima: zamišljeno je da putem nje oni udruzi Zelene stope dojavljuju točnu lokaciju automobilske olupine odbačene u prirodi, a onda će Udruga organizirati izvlačenje olupine i reciklažu.
Gost iz Champagne, enolog Pierre-Yves Bournerias iz Enološkog instituta Champagne, u razgovoru s novinarkom Anom Rogač
Za udrugu Zelene stope i njezinu akciju Očistimo Hrvatsku od auto olupina poštari već dobro znaju. Naime, poštari Samobora, Jastrebarskoga i Svete Nedjelje zahvaljujući Hrvatskom sindikatu pošte pridružili su joj se još prije šest godina i kontinuirano u njoj sudjeluju, i to, hvali ih Ibrišević, na dobrovoljnoj osnovi: obilaze šume i parkove prirode, bilježe GPS-om lokacije olupina te potom aktivno sudjeluju u njihovu izvlačenju. Sada se ovom dopisnicom pozivaju poštari iz ostatka zemlje da se pridruže akciji i povećaju broj otkrivenih i izvučenih olupina.
Inače, fotograf Romeo Ibrišević tijekom akcije Očistimo Hrvatsku prošao je u posljednjih 13 godina više od 200.000 kilometara i pobrinuo se sa svojom ekipom da se više od 15.000 automobilskih olupina makne iz nacionalnih parkova i parkova prirode. Uvijek i iznova cilj je akcije, a time i ove prigodne dopisnice, osvijestiti građane o važnosti očuvanja prirode i okoliša kao temeljnih vrijednosti života pojedinca i društva te ukazati na krive postupke čovjeka prema prirodi, sve da se spriječe neke buduće greške u koracima… ♣ SuČ – 06/2017
Za kraj – Slapničin raj!
JAHTOM DO VRHUNSKIH HRVATSKIH VINARA
ZANIMLJIVA AKCIJA NEKOLICINE PROIZVOĐAČA PLEMENITE KAPLJICE S PODRUMIMA SMJEŠTENIMA NA JADRANSKOJ OBALI BLIZU MORA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Da se može, može se! Evo, i u općenito kriznome vremenu i uz dodatne domaće gospodarske nevolje uspjelo se, barem po dosadašnjim službeno objavljenim pokazateljima, ove godine u nas u turizmu ostvariti nešto bolji rezultat u odnosu na prethodnu sezonu, za koju je rečeno da nam je bila najbolja do sada.
Ministar turizma Darko Lorencin
Rast financijskih pokazatelja u turizmu, uz fizičke pokazatelje, jasno ocrtava tijek ovogodišnje turističke sezone, koja je prema svim dosadašnjim brojkama bolja od 2012. godine. Ovaj uspjeh u turizmu rezultat je kvalitetnih priprema, predanog rada turističkog sektora, aktivnosti koje Ministarstvo turizma provodi u suradnji s privatnim sektorom. Iako 2013. godina još nije završena, vjerujem da će i na godišnjoj razini turistički rezultati biti dokaz snage turističkog sektora, komentirao je ministar turizma Darko Lorencin. Godinu 2013., osim po odličnim rezultatima u turističkom prometu, financijskih pokazatelja i zaposlenosti, pamtit ćemo i po strateškim odlukama koje smo donijeli. Strategija razvoja turizma iznjedrena u sinergiji s privatnim sektorom te Strateški marketinški plan, koji je u izradi, utrt će put daljnjeg razvoja do 2020. godine. Hrvatska kao turistička zemlja može pružiti još puno sjajnih turističkih proizvoda, a upravo promjenama koje provodimo ostvarit ćemo konačni cilj, a to je svrstavanje Hrvatske među dvadeset najkonkurentnijih turističkih zemalja u svijetu.
Lorencin je inače nedavno na Danima hrvatskog turizma u Zadru predao i nagrade najboljima u hrvatskome turizmu u 2013.
Turistički prvak za 2013. je Dubrovnik, koji je i najbolja velika destinacija na Jadranu, najbolja srednja je Split, a najbolja mala Cavtat, dok je najbolji na sjevernom dijelu zemlje Zagreb. Nagrade su rezultat ovogodišnje akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, koju tradicijski dodjeljuju HRT i Hrvatska gospodarska komora, a od ove se godine dijelu akcije pridružila i Hrvatska turistička zajednica. Ocijenjeno je 98 turističkih odredišta, 91 hotel, 50 marina, 50 kampova i više od 900 plaža.
S dodjelom dvaju ključnih trofeja dubrovačkome kraju (Dubrovnik, Cavtat) sjajno su se poklopili tema koju obrađujemo u nastavku – akcija Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara u koju je uključen i posjed Korta Katarina iz Orebića, te ideja osmog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com da ove godine grupu istaknutih specijaliziranih eno-gastronomskih a time i turističkih novinara na studijsko putovanje povede upravo u Dubrovačko-neretvansku županiju (Dubrovnik, Konavle, Pelješac, Korčula, Komarna…)
Neke najave govore o tome da bismo ovu godinu mogli završiti sa sedam milijardi eura ostvarenih od turizma. Razlog za veselje? Da. Ali ne i posve, jer mogli bismo znatno bolje kad bismo se ne samo deklarativno nego i stvarno turizmu posvetili u tijeku svih mjeseci u godini. Dakle, kad bismo, s jedne strane, maksimalno u funkciju stavili turističke potencijale u unutrašnjosti, a s druge strane kad bi se, primjerice, turistička mjesta na našemu Jadranu i nakon sredine listopada potrudila oko potencijalnih gostiju, da oni budu i stvarni. Jedan konkretan i indikativan primjer nečega što nije dobro: u široj okolici našega na svjetskoj razini proklamiranoga bisera Dubrovnika već u drugoj polovici listopada odnosno u studenome više gotovo da nije moguće naći kvalitetniji smještaj! Hoteli u Konavlima, na Pelješcu zatvoreni su, a i u Korčuli jedva da koji radi, većinu pak apartmana u privatnom vlasništvu prati glas da nemaju grijanja a to, dakako, zimi – makar na morskome jugu zime nisu oštre kao na sjeveru – nije nimalo privlačno. Istina je da nije realno kroz zimsko razdoblje očekivati turističku navalu, ali teško je povjerovati da se goste ne bi moglo dobiti i zimi, naime nisu danas svi koji putuju usmjereni samo na sunčanje i kupanje, privlače ih i zdravi morski zrak, kulturno-povijesne znamenitosti, lov, ribolov, eno-gastronomija. A baš dubrovačko, ali i hvarsko, područje tu ima što za kazati! Treba se organizirati, i ponudu obznaniti. I držati poneki smještajni objekt otvorenime! Ako Talijani, ludi za lovom, rado dolaze zimi u našu unutrašnjost, zašto ne bi radi divljači potegnuli i do Pelješca? Dubrovnik je, cijeli, spomenik, grad Korčula dobrim dijelom također, Ston sa zidinama i solanom, atrakcija su svakako Mali Ston s uzgajalištem kamenica, vinogradske pozicije Dingača i Postupa. Nema razloga da lokalni specijaliteti bazirani na divljači i ribi, te vino ne budu veliki aduti i snažni magneti.
Festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com, koji se već osam godina održava krajem studenoga u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, unatrag tri godine poziva u goste po dvadesetak renomiranih inozemnih novinara specijaliziranih za vino, gastronomiju i turizam, i svake godine uoči festivala za njih organizira četverodnevno studijsko putovanje u neki od hrvatskih vinorodnih predjela. Nakon Slavonije, Istre te lani Hrvatskog zagorja, Međimurja i Moslavine, ove godine na redu su bili Dubrovnik, Konavle, Pelješac i Korčula. Na Pelješcu se za tu grupu, pojačanu s nekoliko hrvatskih vinskih i turističkih pera, nije mogao naći odgovarajući smještaj, na jedvite jade spavanje je uspjelo u gradu Korčuli… Kakve utiske o hrvatskoj turističkoj ponudi ti stranci, koji imaju utjecaj na javno mnijenje u svojim sredinama, mogu odavde ponijeti kući? A pozvani su u ovu sredinu upravo zato da o njoj prošire dobar glas… Ne samo kroz vino.
Direktorica HTZ-a Meri Matešić kazala je da Hrvatska turistička zajednica već sutra nastavlja s organizacijom edukativnih radionica na području marketinga i razvoja proizvoda. a uskoro će se krenuti u izradu novih kreativnih vizuala i rješenja koja bi u budućnosti trebali predstavljati hrvatski turizam. Već su definirani novi modeli udruženog oglašavanja te je raspisan natječaj. To su koraci koje činimo za pripremu 2014.turističke godine. A iz Ministarstva turizma stiže vijest da je temeljem odluke o raspolaganju sredstvima Fonda za razvoj turizma, koju je donijela Vlada RH na sjednici 26. rujna, Ministarstvo turizma pripremilo i raspisalo program Fond za razvoj turizma u 2013. godini, s ciljem razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove u svrhu jačanja konkurentnosti turizma. Sredstva iz programa Fond za razvoj turizma namijenjena su javnom sektoru i to za projekte razvoja javne infrastrukture i očuvanje resursne osnove – turističkih atrakcija. Bespovratne potpore dodjeljivat će se, primjerice, za izgradnju višenamjenskih objekata, objekata sportsko-planinskih turističkih odredišta, tematskih parkova, javnih golf igrališta, ali isto tako i za očuvanje kulturne, povijesne i prirodne baštine. Sredstva su namijenjena direktno za investicije te za izradu projektne dokumentacije i dokumentacije za kandidiranje projekata na fondove Europske unije. Ministarstvo sufinancira do 80 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta. Ukupna vrijednost projekta koji se kandidira za korištenje sredstava iz fondova EU, ne smije biti manja od 7,5 milijuna kuna.
Lijepi kompleks Korta Katarina, zasad samo vinski podrum s kušaonicom vina, u skoroj budućnosti imat će i lukszuzni restoran i luksuzni smještaj
Kušaonica u sklopu Korta Katarine
Može li se najaviti i neki Fond zahvaljujući kojemu bi se u glavama tzv. kritičnoga broja domaćina izravno na terenu promijenio nabolje odnos prema turizmu i uspostavila orijentacija s dvomjesečne sezonske ponude sunca i mora na cjelogodišnju ponudu, baziranu na inicijativama vezanim uz sadržaje i mimo kupanja i sunčanja?
A ne tek po zimi, nego i po ljeti dobrodošle su razne inicijative vezane uz plasman ponude mimo one vezane uz praćakanje i prženje. Vino se pokazuje kao vrlo privlačan motiv dolaska u neki kraj, pa zašto to bolje, zapravo maksimalno ne iskoristiti? Naime, ne samo da se dobrom vinskom i gastronomskom ponudom povećava prodaja kapljice i drugih lokalnih specijaliteta, nego se gostu pruža prilika da više toga vidi, da mnogo toga ekstra-zanimljivoga kuša, što ga svakako može navesti da se vrati kao turist ali i da svojim pričanjem kao vrlo učinkovitom usmenom reklamom potakne još nekoga da nas posjeti. Za pohvalu je, tako, akcija grupice proizvođača vina iz našeg morskog priobalja nazvana Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara.
Na Pagu u podrumu Boškinac naišao sam na vrlo elegantni prospekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara. Odlična zamisao! Da bi se nešto moglo kvalitetno plasirati treba se, uz to da se, dakako, ponudi i da se ponuda razglasi, prvenstveno obratiti krugu s dubljim džepom i spremnime da i potroši za svoj užitak, a takvi bi trebali biti upravo jahtaši. To posebice vrijedi za ekskluzivnije i skuplje proizvode i usluge koji nisu nužni za osnovni svakodnevni život. Nadam se da su se ovi naši vinari-ponuđači dobro promovirali na prikladnim mjestima, među njima svakako i na sajmovima nautike kod nas a i vani.
Siguran sam da ovakva inicijativa nosi korist koju je, ako se ne vidi odmah i jače, direktno, moguće već i prije kraja turističke sezone osjetiti indirektno. Proizvođačima vina Ivi Dubokoviću, zatim Borisu Šuljiću Boškincu, Zoranu Radanoviću i Marku Pavlaku iz Korte Katarine, Andri Tomiću iz hvarske Bastijane, koji su zajedno krenuli u akciju Jahtom do vrhunskih hrtvatskih vinara, uputio sam nekoliko pitanja na ovu temu, i evo što kažu Pavlak i Duboković:
Čija je bila zamisao zamisao za akciju Jahtom do vodećih hrvatskih vinara?
– Na ideju sam došao ja, i dao inicijativu da se krene u to. Trebalo je nekako usmjeriti sve te jahtaše. Već nekoliko godina pokušavam promovirati Korta Katarinu upravo i među jahtašima. Veliku ulogu odigrao je ovdje i Darko Šupuk iz magazina Yachts, koji je odradio vizuale i sve popratio u svom časopisu – kaže Marko Pavlak iz Korta Katarine.
NEKIMA JE PROJEKT BIO SKUP
Je li u planu i proširenje grupe, naime po smještaju na jadranskoj obali i po kakvoći vina tu bi mogli ući još neki naši vinari?
– Još neki hrvatski vinari pozvani su bili da se uključe ali nekima je, rekli su, projekt bio preskup, a neki su kazali da im to nije potrebno.
Znači, dogovorili ste financijsku participaciju, u zajedničku blagajnu, radi realizacije zajedničkoga cilja. Koliki je to otprilike bio trošak po svakome podrumu? Jeste li dogovorili i neki kodeks ponašanja glede prihvaćanja gostiju (protokol), promocije?
– Ništa posebno nismo dogovarali oko financija. Ovo je bio početak akcije namijenjene promociji za područje Dalmacije s ciljem usmjeravanja gostiju u vinarije. Nismo pričali ni o kakvim članarinama a ni o nekim posebnim pravilima ponašanja, jer ovaj naš sadašnji kvartet nije, barem ne zasad, nikakva udruga. Kad sam rekao da su neki dalmatinski vinari upitani da se priključe akciji odovorili da im je to preskupo to se odnosilo tek na troškove izrade kataloga.
Što vam je još u ponudi osim ugodnog ambijenta, hrane i vina? Na što su gosti kad su bili kod vas najbolje reagirali?
– Koncept dolaska jahtom sam po sebi je u startu jako atraktivan. Ambijent je neponovljiv u sve četiri vinarije. Mislim da svatko od nas četiriju može ponuditi i atraktivne dodatne sadržaje za gosta koji dođe u posjet. Gosti jahtaši koji su nas obišli ovoga ljeta bili su zainteresirani prvenstveno za vino, pa zatim za hranu. .Konkretno Korta Katarina, smještena, inače, tik iznad lijepe plaže Trstenica, nudi najprije razgled vinarije, uz, dakako, strukovna objašnjenja oko proizvodnje vina, zatim slijede degustacije vina ali i sireva, mesnih prerađevina, mariniranih riba te maslinovoga ulja lokalnih proizvođača. Za goste željne snažnijeg eno-gastronomskog doživljaja imamo program Korta Katarina Experience, a riječ je o ručkovima ili večerama za koje po šest sljedova osmišljava i prigotavlja angažirani izabrani vrhunskih chef, dakako uz ta jela poslužuje se kapljica Korta Katarine. Za takav aranžman nužno je prethodno se najaviti i dogovoriti. Tijekom turističke sezone u Orebiću je moguće noćiti u nekoliko visokokategoriziranih hotela i privatnih vila, primjerice u Grand hotelu Orebić, pa u small luxury hotelu Indijan Ive Violića Indijana, susjedna Korčula na otoku Korčuli smještaj nudi primjerice u hotelu Lešić Dimitri s pet zvjezdica. Uskoro bi Korta Katarina trebala otvoriti vlastite smještajne kapacitete, koji su još u fazi uređenja. Od onoga što svakako treba vidjeti u Orebiću to su dvorišta starih kapetana, Pomorski muzej i Kapetansko groblje, ne može se izostaviti ni razgled grada Korčule…
Jedinstveni Dingač
Koji su indirektni pokazatelji uspjeha akcije, a koji direktni? Direktni ne u smislu da navodite vaše prihode i zaradu, nego da kažete u kojim postocima su se zahvaljujući akciji Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara povećali posjeti vašim vinarijama, te konzumacija kod vas, odnosno prihodi od kupovine vina.
– Za početak, rekao bih, najvažnije je bilo dobro informirati i uputiti turista. Mislim da smo u tome jako dobro uspjeli. Oko 2500 naših luksuznih kataloga razdijeljeno je po obali najjačim potencijalnim klijentima. Veliki dio kataloga završio je i izvan Hrvatske, na mega-jahtama. Da se razumijemo: ovo nije akcija koja dovodi veliku skupinu ljudi, ali dovodi dobre goste. Samo tri posjeta jahtaša bila su dovoljna da se vidi da se cijeli ovaj projekt i te kako isplati organizirati.
Kakve promotivne akcije pripremate za sljedeću sezonu?
– O tome zasad još ne mogu pričati, naime za iduću sezonu trebali bismo ponovno sjesti za stol i dogovoriti se. Poručiti međutim mogu ovo: posjetite nas, tj. Korta Katarinu, sail to us, to Korta Katarina: 42°58’47,80″N 17°11’36,71″E
______________________________
HORIZONTALNA VERTIKALA – Dobra priprema baš i za iduću turističku godinu: nešto između vertikale i horizontale, jer riječ je bila o samo trima godištima, i to recentnima. Drukčije nije ni moglo, iako je prva berba zabilježena 2006., naime starijih vina praktički više i nema (prodano!)…
Ideja je Zorana Radanovića iz Korte Katarine bila da se na kušanju pokaže kapljica iz triju godišta koja se još mogu naći na tržištu, za pošip su to 2012., 2011. i 2010., a za Plavac mali 2010., 2008. i 2007. Za posjed Korta Katarina, sa sjedištem i upravom u Orebiću a s vlasnicima u SAD, bilo je zanimljivo skrenuti pažnju javnosti i na to da se prerada grožđa od 2010. odvija u novom vrlo moderno opremljenom podrumu i da su sukladno tome i vina u vrlo modernom ruhu. Za publiku, pak, okupljenu u zagrebačkome wine baru Dobra Vina na večeri s odgovarajućim sljedovima uz Pošip 2012, 2011 i 2010 te uz Plavac mali 2010, 2008 i 2007 dobitak je bio što se moglo usporediti ista vina iz nekoliko različitih godišta i uvjeriti se da i (dalmatinsko) vino nešto starijeg godišta može biti vrlo živo te i te kako zanimljivo.
Ovakav potez Korta Katarine i Dobrih vina svakako valja pozdraviti jer to je svojevrsna (nužna!) edukacija naših domaćih potrošača koji u većini slučajeva nemaju povjerenja u vino starijeg godišta što, ako je na odgovarajući način proizvedeno i punjeno, s vremenom samo dobiva, ostvaruje tzv. dodanu vrijednost. Za sve one koji dobro znaju moguće dosege vina – prava poslastica. Upravo među jahtašima, koji sebi mogu priuštiti – pa se eto na taj način pomalo vinski obrazuju, tako da su i u stanju uočiti veću, dodanu vrijednost – takvih je veći broj…
Po meni, izvrstan Pošip 2011, vrlo vrlo dobar i onaj iz 2010, što se plavaca tiče prednost bih dao vrlo kompleksnoj, i zanimljivoj berbi 2007, drugi favorit za mene bila bi školski čista malo možda još ukočena, ali odlična 2008. ■
____________________________
Kompleks Boškinac obuhvaća vinariju, konobu, restoran i hotel s osam soba i tri suite. U konobi i u restoranu osmislili smo ponudu za vrhunski eno-gastronomski užitak. Ali, kako se ne može samo sjediti i jesti i piti, pobrinuli smo se i za dodatne sadržaje. Za ljetno vrijeme imamo i prostrani vanjski bazen za kupanje, a nudimo i masažu pod baldahinom. Organiziramo izlete po Pagu, primjerice u Park maslina u Lunu, pa do Ornitološkog rezervata u Kolanu te do Paškog trokuta nastanak kojega se povezuje s pojavom NLO, ali i do Novalje i antičkog vodovoda iz prvog stoljeća te do Caske gdje su ostaci nekadašnjeg naselja Cissa. U blizini nam je i famozna plaza Zrće – kaže Boris Šuljić Boškinac.
Boris Šuljić Boškinac: u Novalji: kompleks Boškinac, koji se sastoji od hotela i restorana visoke kategorije, konobe i vinskog podruma, te, malo podalje, vinograda s Gegićem, Chardonnayem Sauvignonom te Merlotom i Cabernet sauvignonom
———–ooo————
Podrum Bastijana u Jelsi na Hvaru: enolog Andro Tomić sjajno je uredio svoju kušaonicu, a osmislio je i programe uživanja u vinu na starorimski način, tako da je sadržaj koji nudi gostu vrlo atraktivan
Omiljena uzrečica enologa i proizvođača vina Andre Tomića iz Jelse je: Vino se pije na ure, a ne na litre. Nije čudno to što je Tomić ponudu u svojoj vinariji Bastijana formirao po uzoru na način uživanja u vinu iz doba Starih Rimljana. Degustacijski prostor uređen je kao triklinij, prema starorimskim sobama za hedonizam. Degustaciji prethodi razgled vinarije uz objašnjenja, a kasnije na kušanju vina uz svako vino poslužuju se mali zalogaji, svojstvima usklađeni s vinima. Vina su Beleca (pola bogdanuše, pola pošipa), Sv. Klement bijelo (pošip), Plavac, Sv. Klement crno (plavac mali, plavac veliki, drnekuša), Plavac mali barrique, Caplar (plavac mali 50 posto, cabernet sauvignon 50 posto), prošek Hektorović (bogdanuša, maraština, prč).
Hvaranin Ivo Duboković, koji je na tržištu sebi stvorio jaki renome s etiketama Medvid, vinom rađenim u suradnji s Ivanom Barbićem, te Medvjedica, kaže da je zamisao poteklu od Marka Pavlaka odmah i rado prihvatio jer je po njegovom sudu jako dobra za vinare. Što se tiče proširenja grupe, bilo bi, veli, zaista dobro da je uključenih više, sinergija bi učinila svoje.
Ivu Dubokovića, snimljenog u njegovu vinogradu na Medvid Bodu ua južnoj strani Hvara, nije trebalo dugo nagovarati da se uključi u akciju Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara
– Svi znamo dobro što treba kad dođe gost, svi se ponašamo u poželjnim okvirima. Uspjeh prema ciljanoj skupini gostiju ostvaruje se – govori.
Duboković veli da zasad njegov podrum, u koji može u isto vrijeme primiti tridesetak osoba, nudi samo degustaciju vina. I njegova su iskustva da jahtaši dolaze prvenstveno radi vina. Reakcije na katalog su jako dobre, a gosta koji naiđe rado se, što se tiče idućeg odredišta, savjetuje ponajprije da posjeti jednog od trojice kolega iz kataloga.
Na pitanje o pokazateljima uspjeha akcije Duboković odgovara da je posjećenost u vinski podrum povećana, i to jako dobrim gostima.
– Komunikacija između vinara i gosta kad dodje u podrum od velikoga je značenja, naime ono što se doživi u izravnom susretu s vinarom ne može se nikad doživjeti čitanjem vinske karte u ugostiteljskom objektu, ma koliko informacije u nekoj vinskoj karti bile iscrpne. Nakon obilaska podruma gosti ne samo da kupe butelje, nego našu kapljicu, koja im se dopada, naručuju u restoranima. Ako je povećanje posjeta takvih dobrih gostiju tek koji postotak, već to je vrlo zadovoljavajuće. Rekao bih da je ovdje, u okviru ove na određeni način poslovne grupe ljudi, jako važno još nešto: održavanje i razvijanje dobrih odnosa među kolegama vinarima. U mnogim sredinama na žalost tome nije tako. Ovaj projekt Jahtom do vrhunskih hrvatskih vinara priču gradi u dobrome pravcu. Nadam se da će napokon i drugi vinari s podrumima uz more prepoznati vrijednost projekta i da će nas iduće godine u skupini biti više. Što nas je na obali uključeno više, to ćemo svi više i profitirati.
U konobi kod Dubokovića
Suhi u čaši 