Archive | July 2016

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07_08_2016 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

Svijet u casi logo & Suhi u casi logoVinske zvjezdice - 5   VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.

SRPANJ / JULY – 2016 – KOLOVOZ / AUGUST

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA

Čari ljeta

Čari ljeta

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE and SWEAT, GENUINITY and BUSINESS, JOY and  PAIN, ANXIETY and EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UZORCI SU S TRŽIŠTA / SAMPLES ARE FROM THE MARKET

smjesko smajlic[1]♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

 ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer.

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati / drink or hold • ⇒ – čuvati / hold •  vino uz jelo – preporučljivo trošiti uz hranu / recommended to drink with food

Case vinske, kompletUzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača distributeru nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

    HRVATSKA  Zastava CroatiaCROATIA

♣ ♣ ♣ (♣) (L) RAJNSKI RIZLING 2015 – TOMAC   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: dozrijevanje: 7 mjeseci • velika bačva (20 hl) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% • SO2 ukupno: 80 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (cca 2000 butelja) • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro.

VINO je složeno, sadržajno, bogato, dotjerano, skladno dinamično, još mlado. Iako se lijepo pije uz hranu, bolje ga je pričuvati još neko vrijeme, u usponu je i treba mu vremena u butelji. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto, na nosu lijepo iskazano, puno, upućuje na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo/ jabuka), floralno, mineralno. U ustima vrlo živo, puno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, živahnog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  • 12°C

Obitelj Tomac: nova berba, nove etikete

Obitelj Tomac: nove berbe na tržištu, nove etikete

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2015 – TOMAC 

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: dozrijevanje: 7 mjeseci • velika bačva (20 hl) ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% • SO2 ukupno: 80 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (cca 2600 butelja) • boca: teška, masivna, teretna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro.

VINO je zanimljivo, kompleksno, sadržajno, bogato, s karakterom, ozbiljno, skladno, svježe, s dosta živosti. U suglasju je sa: terroireom, tipologijom, sortom. Još mlado, treba mu vremena u boci.  U usponu je. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu intenzivno ali ne i agresivno, solidno razvijeno. Upućuje na voćnost (voće: domaće/ bijelo / koštićavo / breskva; južno/ grape), floralno (cvijeće: svježe – bijelo), list smokve – diskretno, blagi osjet drveta. U ustima slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg ugodno gorkastog relativno dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo • velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ (♣) (L) CHARDONNAY 2015 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: dozrijevanje: 7 mjeseci • velika bačva ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% • SO2 ukupno: 80 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (cca 3300 butelja) • boca: teška, masivna, teretna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dosta dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro.

VINO je skladno, dotjerano, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom. U špici. Izgledom živahno i bistro, slamnato-žuto. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ bijelo/ koštićavo), osjet drveta – dodir. U ustima zaobljeno, sa dobro pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro, gorkastog, srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo • 10-12° C
Trdenic skrlet

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) ŠKRLET 2015 – TRDENIĆ

MOSLAVINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Škrlet ■ OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je svježe, pitko. Izgledom živo, ima ugodnu aromu, na nosu upućuje na cvijeće, u ustima traje. ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

 pjenušci  – sparklings

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (L) ŠEMBER brutŠEMBER

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina – strmina ■ OZNAKA na etiketi: pjenušac proizveden klasičnom metodom – vrhunsko s k.z.p. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je složeno, živo, svježe, puno. Izgledom žućkaste boje, finog perlanja. Miris je dobro izražen, upućuje na kvasce, ima i voćnosti. Vrlo dobra tijela, u ustima traje. ■ SERVIS:  vino uz jelo  (prijat će i kao aperitiv i uz jela kao npr. školjke, tjestenine s  bijelim umacima…) • veća čaša tulipanova oblika • 10° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣  (M-L) POŠIP 2015 – PZ POŠIP 

KORČULA ČARA ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je ugodna mirisa, ima voćnosti, daje podosta i na mediteransko bilje, skladno, puno i toplo, dobroga tijela. ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo  • 12° C

♣ ♣  (XL) STINA POŠIP 2015 – JAKO-VINO

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, BRAČ ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol%

VINO je, neočekivano, pokazalo nedostatak svježine. Izgledom živahno u ustima slankasto, sa kiselosti koja nekako ne pridonosi svježini. Tijelom & strukturom dobro. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ (♣) (L) STINA VUGAVA 2014 – JAKO VINO

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA ■ VINOGRAD, sorta: Vugava

VINO je neuzbudljivo, prezentiralo se i kao ne baš posve čisto. Na nosu diskretno. U ustima sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L) ZLATAN PLAVAC 2010 barrique – ZLATAN OTOK/Plenković

HVAR ■ VINOGRAD: Sveta Nedjelja • kosina – strmina • ekspozicija: jug – zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM: selekcija grožđa • dozrijevanje:  barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, ozbiljno, skladno, autorsko. Toplo, i s još dosta živosti. S finim je tercijarnim bouquetom, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, lijepo se pije uz hranu, a i uz meditaciju. U špici je koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno, s jako dobrom uljnosti. Na nosu umjereno, lijepo razvijeno, upućuje na osjet fino paljenoga, kave, kože /nijansa, hlapljive kiselosti – prihvatljivo i zanimljivo, zatim na voćnost, izraženu dobro (voće: Zlatan plavac Plenki + Caplar Tomicdomaće /crveno – ukuhano), začine/mirodije (bijeli papar…) – dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, tanin živ ali i uglađen. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, živog, gorkastog, dugačkog i grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) CAPLAR 2012 barrique – TOMIĆ    

HVAR ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Cabernet sauvignon & Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno, dotjerano, toplo, s dosta živosti. S blagim je tercijarnim bouquetom, doima se u špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko-granatno, providno. Na nosu diskretno, upućuje na osjet kože, paljenoga i dima /blago, čokolade, kave, začine /iskazano s mjerom i dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, s uglađenim taninom, slankasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slankastog dosta dugačkog grijućeg završetka. Retronazalno: badem ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (L) BONAPARTE PLAVAC 2015 – VINA ROTA    

PELJEŠAC, KUNA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je dotjerano, čisto, iako djeluje kao svakodnevno ipak ima stanovitu kompleksnost. Toplo je, skladno, vrlo dobra tijela, solidne trajnosti u ustima. ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo  (jača jela) • 16-18° C

♣   (M) BOGOMDON 2015 – JAKO VINO 

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA ■ VINOGRAD, sorta: Plavac mali, Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je bez finoće, u padu. U ustima: tanin zelen, slankasto, sa izraženijom kiselosti koja nije u funkciji svježine, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro, gorkastog, srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 16° C

pjenušci  – sparklings

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) GODIMENT extra brut – JAKO VINO

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA ■ VINOGRAD, sorta: Pošip, Vugava, Chardonnay, Viognier ■ OZNAKA na etiketi: 11,5 vol%

VINO je svježe, lepršavo i lagano, dopadljivo, nekomplicirano, lijepo pitko i na dužu stazu. Izgledom živahno, s perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima. Na nosu upućuje na voćnost. U ustima mekano, sa dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg završetka ■ SERVIS:  aperitiv, osvježenje • 8-10° C

♣  (XXL-XXXL) SABION 2014 – KORTA KATARINA

KORČULA ■ VINOGRAD, sorta: Pošip ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%

VINO se pokazalo bez finoće, i kao da prelazi zenit. Izgledom neobično – jače žuto. Na nosu je upućivalo na vrlo zrelo voće, u ustima gorkastog završetka…

______________________________

Klub   2016 – Vodič za pametnu kupnju

DEGUSTACIJE kod STAROG PUNTIJARA i u hotelu ESPLANADE *****  – Degustacije Kluba Vinske zvijezde s ocjenjivanjem za potrošački putokaz bile su u hotelu PUNTIJAR u zagrebačkim Gračanima, i, ubrzo potom, u hotelu ESPLANADE *****  u Zagrebu. Dva su kušanja održana u kratkom razmaku zbog nastupajućih godišnjih odmora.Vinske-zvijezde Puntijar

U hotelu Puntijar uz stalni trio Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, kušači su bili enolog Ivica Perak proizvođač vina iz Kutjeva i savjetnik u nekoliko vinskih podruma, te Boris Bernašek iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Vrutak, Vina je na početku potočio vlasnik hotela te restorana Stari Puntijar Zlatko Puntijar, a potom ih je točio Nikola Brezić.

DKS_56139964 29.06.2016., Zagreb - Hotel Esplanade, ocjenjivanje vina. Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

U Esplanadi su pak uz Andrića, Kozarčanina i Suhadolnika ocjenjivali sommelijerka Jelena Šimić Valentić, Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), proizvođač Boris Drenški Bodren, novinar Tomislav Radić. Vina je točio Tomislav Klišanin.

Čitajte i na blogovima VinoVito, Bakhov sin, suhiucasi.wordpress, te u 24 sata, u Svijetu u čaši. ■

______________________________

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUNI SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VINO.hr, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo hotelima PUNTIJAR te ESPLANADE na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

 ________________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2015 Avangarde – TOMAZ 

HRVATSKA ISTRA MOTOVUN  ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je živo, skladno, ugodna mirisa, u ustima gorkasto, relativno trajno. ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo (tjestenine, jela od bijeloga mesa) • 10-12° C

♣ ♣ (♣) (L-XL) MALVAZIJA 2015 – CORONICA 

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol%

VINO ima kompleksnost, dotjerano je i skladno, s dosta živosti, u suglasju sa sortom, lijepo se pije. U špici, koja bi mogla trajati. Izgledom živahno, bistro, na nosu diskretno, upućuje na mineralno, voćnost. U ustima slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, tijelom & strukturom vrlo dobro, srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ vino uz jelo • 10-12° C

♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2015 – AGRIS 

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je dotjerano, čisto, svježe, s voćnim mirisom, skladno, u ustima slankasto ■ SERVIS: ⇑ • 10-12°C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ (♣) (M) VIOLETTA 2015 – KOZLOVIĆ

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot, Teran ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%

VINO je dotjerano, uredno, skladno, u špici. Izgledom živahno, pink ružičasto, na nosu upućuje na voćnost (voće: domaće/crveno/koštićavo), s notom je mineralnoga. U ustima mekano, slankasto. Tijelom & strukturom dobro, gorkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 10° C

Veralda IstrijanVinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) ISTRIAN 2015 – VERALDA

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Refošk ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol%

VINO je složeno, mlado a s obilježjem zreloga. S dosta živosti, skladno, dotjerano, toplo, lijepo se pije, u špici koja bi mogla potrajati. Izgledom živahno, tamno-crveno, na nosu puno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; bobičasto). U ustima zaobljeno, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ vino uz jelo  (janjetina, biftek, divljač) • veća čaša (bordoška) • 16° C

♣ ♣  (M) TERAN 2015 – ROMEO LICUL

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Teran ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol%

VINO je nekomplicirano, u suglasju sa sortom. u špici. Izgledom tamno. Na nosu umjereno, upućuje na zemlju, voćnost. U ustima zaobljeno, tanin živ a uglađen, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, gorkastog, srednje dugog kraja ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

Kutjevo-grasevina-Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ (♣) (M) GRAŠEVINA 2015 vrhunsko – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je složeno, svježe, lijepo pitko, s voćnim aromama, slasna okusa, s dobro pratećom kiselosti. ■ SERVIS: ⇑  vino uz jelo  (riba, bijela mesa) • 10-12° C.

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ (♣) (XL) GRAŠEVINA 2013 – ANTUNOVIĆ   

ERDUT ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: 12.5 vol%

VINO je kompleksno, zrelo i skladno, dopadljivo, lijepo se pije. U špici je. Izgledom živahno, na nosu fino izraženo, upućuje na voćnost, floralno, med – poljubac, osjet kvasaca, plemenite plijesni – dodir. U ustima zaobljeno, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro ■ SERVIS:  ⇑ vino uz jelo • 10-12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) CHARDONNAY 2015 vrhunsko – KUTJEVO d.d.

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je dotjerano, skladno, složeno, ima punoću, sočno, uvlači se pod kožu. Upućuje blago na plemenitu plijesan. Zaobljeno, lijepo pitko ■ SERVIS: ⇑  vino uz jelo  (riba, bijela mesa) • 10-12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ (♣) (M) SAUVIGNON 2015 – PINKERT

BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je skladno, u suglasju sa: sortom, sada za popiti. Na nosu upućuje na floralno, u ustima blago sugerira slast, slankasto ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣  (M) CUVÉE BLANC 2015 – ANTUNOVIĆ

ERDUT ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%

VINO je s mladenačkim nabojem, svježe i s dosta živosti. U špici. Izgledom živahno, bistro. Na nosu umjereno, upućuje na mineralno – dodir, voćnost. U ustima slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vitko, svježeg gorkastog srednjeg dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

___________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

____________________________

♣ ♣ (M) ZELENI SILVANAC 2015 – ANTUNOVIĆ

ERDUT ■ VINOGRAD, sorta: Silvanac zeleni ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je s mladenačkim nabojem, svježe, ne djeluje kao komplicirano, u špici. Izgledom živahno, na nosu diskretno, upućuje na voćnost. U ustima slankasto, tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣  (M) CHARDONNAY 2015 – PINKERT

BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol%

VINO se pokazalo prerazvijenime, prelazi/prešlo zenit. Na nosu upućuje na voćnost, u ustima zaobljeno, sugerira slast, slankasto, tijelom & strukturom dobro, srednje dugog završetka. ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ ♣ (M) ROSÉ 2015 – PINKERT 

BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Frankovka ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%

VINO je nekomplicirano, na nosu suzdržano, upućuje na voćnost, u ustima: tijelom & strukturom vitko, gorkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 10° C

     FRANCUSKA  Zastava Francuska   FRANCE

Chablis

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (X-XL) CHABLIS 2015 – DOMAINE du CHARDONNAY    

CHABLIS ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA na etiketi: aoc • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je složeno, puno, živo i svježe, dotjerano, mineralno, s izraženim mirisom na bijelo i žuto voće, ■ SERVIS: ⇑  vino uz jelo  (aperitiv, riba, plodovi mora) • 10-12° C

Champagne

šampanjci  –  champagne

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXXL) GRAND VINTAGE 2006 brut – MOËT & CHANDON

CHAMPAGNE ■ OZNAKA na etiketi: brut • 12,5 vol%

VINO je vrlo kompleksno, sa finim tercijarnim bouquetom, lijepo se pije, za meditaciju. Izgledom živahno, s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu umjereno, upućuje na osjet kruha/brioša, maslaca. U ustima zaobljeno, slano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (šampanjska) • 10° C

Côtes du Rhône

♣ ♣  (XL) CÔTES du RHÔNE 2014 French Connection – LAVAU

RHÔNE ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Syrah, Grenache ■ OZNAKA na etiketi: aoc • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je dojmljive boje, ugodne arome, puno, ali nije baš zahtjevno ■ SERVIS: ⇑ vino uz jelo • 16° C

   ITALIJA   Zastava ItalijaITALIA

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXL) SAUVIGNON 2015 – JERMANN

FRIULI VENEZIA GIULIA COLLIO ■ VINOGRAD, sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je kompleksno, dotjerano i skladno, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom. Lijepo se pije. Izgledom živahno, bistro. Na nosu umjereno, upućuje na voćnost, floralno. U ustima zaobljeno, uglađeno slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  (marinirano bijelo meso) • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣  (M) ALICIA PINOT GRIGIO 2015 – ASTORIA 

FRIULI VENEZIA GIULIA ■ VINOGRAD, sorta: Pinot sivi ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je zrelo, prelazi zenit. Izgledom bistro. Na nosu suzdržano, pokazuje nešto voćnosti i floralnoga. U ustima zaobljeno slankasto, gorkasto. Tijelom & strukturom dobro, gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

Veneto

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣ (M) MINA 2015 – ASTORIA

VENETO COLLI di CONEGLIANO ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay, Manzoni, Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%

VINO je donekle kompleksno, dotjerano je i skladno, s dosta živosti. Lijepo se pije. U špici, koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, na nosu umjereno, puno, upućuje na voćnost, floralno (cvijeće: svježe / bijelo). U ustima uglađeno, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  vino uz jelo  (salata od hobotnice s kaparima, teletina) • 10-12° C

pjenušcibollicine

♣ ♣  (L) PROSECCO ROSÉ FLORAL EDITION 2016 brut – VALDO 

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Glera ■ OZNAKA na etiketi: brut • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je jednostavno, lijepe ružičaste boje, s finom sitnim mjehurićima, u mirisu i okusu osjeti se voćna nota.  ■ SERVIS: 8° C

_______________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

TRI MUŠKETIRAMe Radovan Ter Benvenuti CS Festigia Laguna

MERLOT 2009RADOVAN (Zapadna Istra, 14,1 vol%); TERAN 2011BENVENUTI (Centralna Istra, 14,7 vol %); FESTIGIA CABERNET SAUVIGNON 2011LAGUNA VINA (Zapadna Istra, 13,7 vol %)

Iz Istre izvanredna odležana crna kapljica s dodanom vrijednošću! Kod manjih proizvođača Radovana i Benvenutija  ta godišta, na žalost, više nije moguće kupiti, kod Agrolagune možda bude sreće za koju butelju. Za svaki slučaj pogledati u vinotekama MIVA MOHOR te VIVAT FINA VINA a za Festigiju u Agrolaguninome podrumu u Poreču.                     07/2016.

Advertisements

Okusi hrvatske tradicije/ TANJUR i ČAŠA KAO OGLEDALO TERITORIJA

Okusi

Osvajači plakete Okusi Zagorja, u društvu s krapinsko-zagorskim županom Željkom Kolarom i predsjednicom Županijske skupštine Vlastom Hubicky. U Krapinsko-zagorskoj županiji zasad je 14 dobitnika. Župan Kolar kaže da je u 2016. do sada u 2016. u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježeno 37 posto više turističkih dolazaka nego lani i 35 posto više noćenja, a ambicije su do kraja godine ostvariti milijun dolazaka. Njegova izreka: Pločica je okrenuta – prije se pomagalo slabima, u nadi da će biti bolji ali na kraju oni su propali, sad se pomaže boljima, da budu još bolji!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ENOGASTRONOMIJA KAO DIO KULTURE i NARODNIH OBIČAJA i KAO RIZNICA TRADICIJSKIH NACIONALNIH i REGIJSKIH VRIJEDNOSTI DADE SE ODLIČNO VALORIZIRATI KROZ TURIZAM. U NAS JE POKRENUT NOVI PROJEKT VEZAN UZ POPULARIZACIJU IZVORNIH LOKALNIH NAMIRNICA i JELA. DOSAD SU u LIJEPOJ NAŠOJ UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA ŠTO NJEGUJU PONUDU ORIGINALNE DOMAĆE HRANE  i PIĆA DODIJELJENE 44 PLAKETE, NAJNOVIJA PODJELA ODVIJALA SE PRIJE KOJI DAN ZA PODRUČJE KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE   

Ambijent vrlo lijep – i znakovit!, stol zamaman. Prostrani restoran Villa Zelenjak, uz Sutlu-Sotlu u zelenilu  između Klanjca i Kumrovca a pored kojega je spomenik hrvatskoj himni Lijepa naša, dočarao je na sjajan način bajku na dlanu, slogan kojim se reklamira Krapinsko-zagorska županija što se sve jače nastoji nametnuti kao turističko odredište, među ostalime i sa svojom gastronomijom s jedinstvenim mirisima i okusima, baziranom na lokalnoj tradiciji i pedantnoj izvedbi. U Zelenjaku je naime, u nazočnosti i krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara i predsjednice Županijske skupštine Vlaste Hubicky, upravo održana svečana podjela plaketa,

Branko

Branko Greblički Ventek prilikom preuzimanja pločice Okusi Zagorja, sa županom Kolarom i predsjednicom Županijske skupštine Vlastom Hubicky. Dolje: Ventek s organizatorom projekta Okusi hrvatske tradicije Borislavom Šimencom na ulazu u svoj restoran gdje je pločica i postavljena

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Okusi Zagorja dodijeljih vlasnicima odnosno predstavnicima 14 restorana Hrvatskog zagorja što sustavno njeguju tradicijsku kuhinju kraja. Slijedio je banket. Dobitnici su BlueSun hotel Kaj restoran Academia – Marija Bistrica; restoran Dvorac Mihanović – Tuheljske Toplice; hotel Terme Jezerčica – Donja Stubica; klet Bolfan Vinski vrh – Hraščina; klet Grešna gorica – Desinić; klijet Lojzekova hiža – Gornja Stubica; Majsecov mlin – Donja Stubica, pansion Rody – Gornja Stubica; restoran catering Sermage – Sveti Križ Začretje; restoran Magdalena Villa Magdalena – Krapinske Toplice; restoran Zaboky – Zabok, Villa Zelenjak Ventek – Kumrovec; vinarija Micak Klet Zagorski dvori – Marija Bistrica; vinarija restoran & pansion Vuglec-breg – Škarićevo ponad Krapinskih Toplica. Dakako da se svaki od tih ugostiteljskih objekata prezentirao s prigodnim domaćim specijalitetima, a, kako je više vlasnika objekata uključeno i u proizvodnju vina, u ponudi se našla i plemenita kapljica – bijela i (vrlo ozbiljna!) crna, te visokopredikatna slatka desertna, pjenušci…

Bajka

Villa Zelenjak Ventek – bajka na dlanu, izvana, te, u nastavku, na stolovima unutra

Zagorski hladni narezak

Zagorski hladni narezak: kobasica, salama, šunka, špek, svježi sir… Idealno bi bilo za razvoj proizvoda i ukupne ponude da restoranski izbor tradicijskih specijaliteta bude i u funkciji plasmana tih izvornih produkata i u trgovinama, i obratno. Jedan od preduvjeta da stvar dobro funkcionira je i brendiranje, konkretno da proizvod unutar svoje kategorije bude organoleptički standardiziran, stilski ujednačen. A to znači da bi za svaki proizvod trebalo imati i pravilnik o produkciji kojega bi se proizvođači članovi priznatoga tijela što stvara brend morali pridržavati. Imamo li mi to sređeno kako treba?

Gastronomija se, s obzirom na različitost i originalnost po teritorijima isprofilirala kao čuvar tradicijskih nacionalnih i regijskih vrijednosti, i pokazuje se, kao dio kulture i narodnih običaja, vrlo vrijednom baštinom koju se dade i odlično valorizirati kroz turizam.

Revija Svijet u čaši, rođena prije 24 godine, a koja je već u prvoj fazi svojega života prošla dosta svijeta i vidjela štošta što bi se moglo lijepo primijeniti i u nas, već odavna piše o gastronomiji kao adutu u turizmu a i – s obzirom da imamo veliki potencijal u poljoprivredi i proizvodnji hrane ali ga se u nedovoljnoj mjeri koristi – kao o jednome od bitnih razloga za ostanak ljudi na selu što dovodi do razvoja i unaprjeđenja ruralnog prostora. K tome, i u više navrata u elitnim prostorima poput npr. zagrebačkih hotela Esplanade i Intercontinental Zagreb (sada je to Westin) organizirala je –mislim čak i kao u nas prvi priređivač takvog tipa prezentacijskog nastupa – niz uspješnih Ateljea okusa kao uistinu reprezentativnih i velebnih skupova ponajboljih hrvatskih kulinarskih majstora i

Viteška sablja

Viteška sablja

proizvođača vina, s ciljem sa se široj ali i zahtjevnoj javnosti ukaže na svo bogatstvo i zanimljivost domaće kuhinje i kapljice na ovim prostorima te na njihovo moguće značenje za (elitnu) turističku ponudu, konkretno potražnju tijesno vezanu uz neki specifični teritorij. Nedugo nakon što je stvorena nova država, određene strukture u zemlji u sprezi s našim ugostiteljima i trgovcima nastanjenima i s radnom dozvolom u inozemstvu posebice u Njemačkoj kao jednom od najvećih tržšta u segmentu enogastronomije i kao za nas, ovdje, iznimno važnom emitivnom turističkom tržištu, krenule su u projekt Restaurant Croatica, međutim on, iako u suštini dobro zamišljen, na žalost nije bio duga vijeka. Bilo je još pokušaja u Hrvatskoj vezanih uz izbor najboljih nacionalnih restorana i njihovu promociju kroz dodjelu prigodne o tome informativne pločice zamišljene da se postavi na ulaz u lokal, ali i to je ubrzo zamrlo.

Purica i raca z mlincima

Purica i raca z mlincima

Zapečeni zagorski štrukli (gore), te zapečeni štrukli s koprivom

Zapečeni zagorski štrukli, te zapečeni štrukli s koprivom. Na slici lijevo su originalni zapečeni zagorski štrukli, a unatrag više godina postoji i unaprijeđena varijanta – štrukli zapečeni u dosta slatkog vrhnja. Njihov standard postavili su i po njima se proslavili zagrebački hoteli Esplanade i Intercontinental. Odlično moderno jelo s predznakom tradicije. Priznaju li se oni u Okusima kao tradicijski lokalni specijalitet? Bilo bi to dobro, jer u svemu postoji evolucija priznate baze, pa tako eto i u gastronomiji

Laureat

Laureat je i Villa Magdalena iz Krapinskih Toplica, na slici je s plaketom chef Mislav Božić

Zacijelo vrijeme za tako nešto nije u nas još bilo dovoljno dozrelo. Istodobno Slovenci su na istome kolosijeku radili na projektu Gostilna Slovenija, i izradili dosta zahtjevan pravilnik s kriterijima glede toga tko može ući u tu grupu, te se trsili u promidžbi. Je li u Hrvatskoj vrijeme sada napokon dozrelo – kao turističkoj zemlji već je odavna moralo biti zrelo! – vidjet će se uskoro, naime s akcijom popularizacije tradicijskih jela i hrvatskih vina u restoranima u nas krenulo se ponovno, a za to je kao operativno tijelo zadužen DMK Vall042  odnosno Destinacijska menadžment kompanija Vall042 d.o.o., putnička agencija, nakladništvo, usluge i proizvodnja, na čelu s Borislavom Šimencom kao voditeljem i Hrvojem Potrebicom kao glavnim koordinatorom projekta. Šimenc je dugo bio tajnik Hrvatskog kuharskog saveza a i radio je u turističkim tijelima u Varaždinskoj županiji, dakle tijesno je vezan uz gastronomiju ali i uz turizam. Potrebica je također određeno vrijeme proveo radeći u turističkoj zajednici, u Varaždinskim Toplicama. DMK Vall042 u provedbi projekta tijesno surađuje sa županijskim turističkim zajednicama u Lijepoj našoj.

– Polazeći od spoznaja da je pristup prema jelu danas na visokom intelektualnom i emocionalnom nivou i da je gastronomija u moderno doba iznimno značajan motiv putovanja i bitan element ocjene ukupnog doživljaja i razine zadovoljstva gosta turističkim odredištem, a i na temelju našeg dugogodišnjeg rada na području gastronomije i turizma, razvili smo projekt Okusi tradicije – kaže Borislav Šimenc. – Sadržaj projekta usmjeren je na razvoj ponude tipičnih lokalnih namirnica i lokalnih i regijskih kulinarskih prepoznatljivosti, zatim na označavanje i brendiranje lokalnih ugostiteljskih objekata s ponudom tradicijskih namirnica i jela, umrežavanje nositelja standarda Okusi radi zajedničkih edukacijskih, promotivno-marketinških aktivnosti i radi sustavnog razvoja novih turističkih proizvoda na planu gastronomije na cijelom području Hrvatske.

Odličan

Odličan gulaš ponudile su plaketom nagrađene Grešne gorice, a i svoje specijalitete i vino ponudio je Mladen Micak

Šimenc dodaje da po uspostavljenim pravilima u grupu pod zajedničkim nazivnikom Okusi tradicije mogu ući ugostiteljski objekti u Hrvatskoj koji u dnevnoj ponudi stalno imaju najmanje po dva lokalna tradicijska jela (jesu li samo dva jela dovoljna?) i po šest etiketa pića, od čega najmanje četiri vina. Predviđeno je da ti izabrani objekti budu označeni standardiziranom pločicom sa znakom, logotipom, s time da su moguće dvije opcije označavanja: jedna je regijska-lokalna kod koje se stavlja naziv lokalnog prostornog odredjenja, npr. Okusi Zagorja, Okusi varaždinskog kraja, Okusi zagrebačkoga kraja, Okusi Slavonije, ili Okusi Istre…, a druga je Okusi hrvatske tradicije, koja se primjenjuje za objekte što u ponudi uz jela svojega teritorija imaju i jela iz najmanje triju drugih hrvatskih regija. Bitno je, naglašava Šimenc, prikladno označiti i javnosti komunicirati ugostiteljski objekt što nosi standard Okusi hrvatske tradicije, te u široj javnosti izgraditi identitet objekta kao mjesta koje jamči ne samo visoko zadovoljstvo hranom i pićem nego još i istinski doživljaj lokalnih jela i pića.

Realizacija? Standard Okusi hrvatske tradicije utvrđuje se za ugostiteljske objekte – turističko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kušaonica, etno-kuća, bistrò, gostionica, krčma, samostalni odnosno hotelski restoran – koji u pravilu rade kontinuirano najmanje tri godine, koji, naravno, nude originalna lokalna jela, te koji uz to što zadovoljavaju propisane osnovne uvjete struke zadovoljavaju i, dodatno, višu razinu u pet kategorija: hrana, usluga, piće, ambijent, okoliš. Uglavnom, da bi ušao u konkurenciju za dobivanje plakete objekt u vrednovanju mora ostvariti minimum 75 bodova od mogućih 100.

A – tko sudjeluje u ocjenjivanju i odabiru kandidata i potom i dobitnika plakete Okusi hrvatske tradicije? Pokušao sam doći do preciznog odgovora ali – puna je sezona godišnjih odmora i nedostupnost organizatora ovih dana posve je logična, pa za podrobnu informaciju čekam  turističku posezonu…

Uglavnom, radi uvjerljivosti vrlo je važno tko su selektori, pa sam htio saznati detalje o tome – o kojim je profesijama riječ, kojim imenima… Naime već postoje u nas razni izbori najboljih restorana, ali s obzirom na njihovu koncepciju i provedbu te ishode (nije da nisu prepoznani najbolji, nego kao da nekima ipak nije – još? – mjesto među izabranima) – pitanje je jesu li oni na najboljem mogućem kolosijeku. Što se ocjenjivanja i izbora restorana (i trgovina) u akciji Okusi hrvatske tradicije logično je, s obzirom da je riječ o vrlo ozbiljnoj stvari, da selektori budu dobro verzirane osobe s iskustvom na više područja – etnologije, vrhunskog kuharstva te sommelijerstva, estetike i posluživanja, a rekao bih da bi kao član žirija dobrodošao i strukovno obrazovani specijalizirani novinar, naime ako se nešto ne objavi – nije se ni dogodilo!

Što se tiče realizacije projekta svakako je važno i financiranje, u nedostatku novca obično dolazi do polovičnih i kompromisnih rješenja – kako narod kaže: koliko para toliko i muzike, a njima ovdje nije mjesto. Lako je moguće da su prijašnje akcije ovakve vrste pale upravo ponajviše na financijama, šteta bi bila da takva sudbina – pogotovu ako se sada kad je Hrvatska u Europskoj Uniji na ime promocije mogu neka sredstva povući i iz EU-fondova – zadesi i ovaj projekt Okusi hrvatske tradicije 

Zagorski crnjaci

Pažnje vrijedni zagorski crnjaci od Bolfana, Micaka i Vuglec-brega…

– U suradnji sa županijskim turističkim zajednicama u Hrvatskoj su zasad dodijeljena 44 standarda Okusi, konkretno u Krapinsko-zagorskoj 14, u Varaždinskoj 13, u Vukovarsko-srijemskoj županiji osam, u Požeško-slavonskoj osam, u gradu Zagrebu jedno… U tijeku je proces dodjele objektima u Zagrebačkoj županiji, a upravo počinje proces realizacije za Sisačko-moslavačku i Koprivničko-križevačku županiju, do kraja ove godine standardom Okusi bit će obuhvaćeno stotinjak objekata u 10 županija. Tijekom 2017. planira se pokriti sve hrvatske županije – izjavio je Šimenc.

Dodaje da s 1. rujnom 2016. kreće web portal www.okusi.hr a tada bi se i osnovao klaster Okusi hrvatske tradicije. Ostvarenje projekta predvidjelo je i stvaranje promidžbenog tv-serijala Okusi. Zasad su već snimljene 22 epizode, i, čujem, prikazane su već na Varaždinskoj televiziji, a najesen se kreće u nova snimanja. Serijal, koji bi, kaže glavni koordinator Hrvoje Potrebica, epizodom obuhvatio svakog dobitnika plakete Okusi, prikazivat će se preko portala www.okusi.hr a pregovara se o tome da krene prema široj javnosti i preko lokalnh tv-postaja. Pripremaju se i drugi promotivni materijali, oblikuje se, u suradnji s Keramikom Ilovac, i posebna linija suđa Okusi – riječ je o keramičkim tanjurima i zdjelama za jelo, kreiraju se turistički paket-aranžmani i najavljuju razna događanja kao Dani Okusa, zajednički nastupi restorana, posebne godišnje prezentacije…

...te sok od Traminca

…te sok od Traminca

Bude li dovoljno znanja, sloge i logističke (i novčane!) potpore društvenih struktura no bez političkih pritisaka koji su i tu uvijek mogući, ali i volje ugostitelja i trgovaca da u ovim ne baš sjajnim ekonomskim vremenima u nas – kad je i imućniji mogući korisnik ponude oprezan u trošenju i zazire od toga da hrli u kupovinu nečega što je skuplje a on to dovoljno ne poznaje – istraju i da dobru ideju ne počnu izjedati određenim kompromisima, turističku sezonu 2017. mogli bismo s ovog aspekta ponude izvornih jela i pića dočekati uglavnom spremni, a potom i uspješno nastaviti priču. No da bi stvar doista potrajala i razvijala se, i poseban se, dodatni napor – barem ja to smatram osobito važnime – mora početi hitno činiti prema inače reklamama bombardiranim a u edukacijskom kontekstu rekao bih dosta zanemarenim najširim krugovima (ovdašnjih) potencijalnih potrošača (domaći konzument uvijek je bitan u kreiranju imagea, koji onda odjek ima i u inozemstvu!). Govorim ne samo opet o stvaranju čvrstog povjerenja kod potrošača u ozbiljnost organizatora posebice kroz prikladan transparentan pravilnik vezan uz akciju i uvjerljiv izbor ocjenjivača što određuju kome dodijeliti plaketu Okusi, nego svakako i o nužnosti podizanja opće razine eno-gastronomske svijesti i kulture na našim prostorima, o nužnosti i prihvaćanja činjenice da od nečega što je originalno, iskreno i dobro nije logično automatski očekivati da bude u ponudi jeftino (dobro i iskreno, jednostavno, ne može biti jeftino, ali, isto tako, ako je nešto skupo ne znači automatski da je i dobro i iskreno!), tu je nužno da što širi krug kroz potrebnu detaljnu obrazovnu informaciju spozna razlog tome zašto su neki proizvod i neki restoran skuplji, dakle da shvati zašto za nešto doista i vrijedi izdvojiti (investirati) koju kunu više…  ♣ SuČ – 07/2016

Grofovske palačinke i orehnjača

Grofovske palačinke s bagremovim medom, i orehnjača, sjajan kolač koji je, smatram, poprilično zapušten u ponudi, a uglavnom tamo gdje ga se i nudi u jako je šparnoj verziji, s puno žutoga i s tanko pisanim smeđime, međutim očekuje se – obratno!

SVIJET u ČAŠI i TANJURU – 07.2016. – WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

KROZ

Svijet u casi logo

SADRŽAJ / CONTENTS

CHARDONNAY NA RELACIJI HRVATSKA-FRANCUSKA • OPET AKTUALNI EUSEBIO • ODUŠEVLJENI JANEZ No 1 • VINCENTE del BOSQUE u BODEGAS PROTOS • SJAJNA HRVATSKA UVERTIRA u BORDEAUXU • ŠTO BI BILO KAD BI BILO… • ŽIVAHNI ĆIRO • OD VINOGRADA DO USPINJAČE, i NATRAG • ZELINSKA PRINCEZA PJENUŠCA • BAKHOV LUKSUZ IZ KINE • PATRIZIO CENCIONI NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA ZA BRUNELLO • WORLD BULK WINE EXHIBITION 2016 • WoW: PETI ROĐENDAN S GRKOM GRAND PRIX • ŠEMBEROV LET u VISINU • ISTRIA WINE & WALK • GRAN ISTRIANO • JEFTINI UVOZ, JOŠ JEFTINIJI IZVOZ • JURE DEBELUH – SVJETSKI PRVAK U PAŠTI • FRANKOVKA: PINTERIČ i FERAVINO • NAPAD NA BODRENA • POSLOVNOST RAKIJAŠA • VINSKO OCJENJIVANJE POSVEĆENO NIKOLI ZRINSKOME • KABOLA SPREMAN ZA LJETNE VRUĆINE • ŠTO SE DOGODILO SA STANOM i OLLIJEM? • ČILE SAN PEDRO u ZAGREBU • VIOLET GRGICH u DALMACIJI • STRATEGIJA u POLJOPRIVREDI, i SELO • GRUZIJA i MOLDAVIJA u KRUTAKU KOD VELIKE GORICE • FEDOR MALIK: OKUS i MIRIS SLAVENSKOG JUGA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

________________________________

Republika, nogomet, vino            

CHARDONNAY NA RELACIJI HRVATSKA-FRANCUSKA – Sredina srpnja u Francuskoj je slavljenička. A slavi se la Fête de la République, Dan Republike. I odjekuje, dakako, nacionalna himna, koju smo inače i mi, u drugim zemljama, više puta slušali posljednjih mjesec dana na Europskom nogometnom prvenstvu 2016: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyrannie l’etandard sanglant est elevé…! Samo, na žalost Francuza, koji su očekivali da će nacija upravo uz Dan Republike na stadionu u Parizu dobiti od svojih igrača na dar pehar prvaka Europe 2016 u nogometu, nakon završetka finalne utakmice  čula se – druga pjesma…

Pad

Pad Bastille

Fete

Fete de la Federation, Paris, Champ-de-Mars, 14.07.1790

Počeci Republike Francuske vezani su uz datum 14. srpnja daleke 1789. godine, kad je pala Bastilla, tvrđava, zatvor i simbol tiranije. A 14. srpnja 1790. s ujedinjenjem nacije dolazi i do praznika federacije, s velikim skupom na Champ-de-Marsu u Parizu. Od 1880., 14. srpnja se u Francuskoj službeno slavi kao Dan Republike…

Bocco

Veleposlanica Michele Boccoz i Zvonimir Tomac / Dolje: Zdenko Šember, Marijan Žganjer i gdja Michele Boccoz

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sasvim slučajno u Samoboru su se ovih dana, na večeri francuske šansone na glavnome trgu, kod objekta Tin posvećenog velikom Tinu Ujeviću, upoznali francuska veleposlanica u Hrvatskoj njena ekselencija Michèle Boccoz i znani plešivički vinogradari i vinari Zvonimir Tomac i Zdenko Šember, te samoborski kralj kremšnita Marijan Žganjer. Tomac nije propustio priliku u povodu praznika Dana Republike Francuske 14. srpnja, čestitati gđi Boccoz i darovati joj svoj Chardonnay 2015, da kuša, možda i na sâm svečani dan, kakav rezultat svjetski znana francuska sorta, valjda globalno i najpopularnija, daje u hrvatskom vinogradu, u okolici glavnoga grada Lijepe naše.

U Chardonnayu ima i te kako međunarodne simbolike: taj je kultivar potomak francuskog Pinota i jedne vrlo stare sorte koju zbog vrlo velikog broja potomaka što ih je ostavila u svijetu kultivara vinove loze (s najmanje 80 sorata vinove loze u odnosu je roditelj-potomak) nazivaju Casanovom među kultivarima, a riječ je o sorti s trima nazivima već po tome gdje se bila dobro raširila i dugo zadrža(va)la, a ti su nazivi Gouais blanc – francuski (potomak: Chardonnay), Heunisch Weiss – njemački (potomak: Riesling, Blaufränkisch ili Frankovka), te Krapinska belina velika –  po (zagorsko) hrvatski (potomak: Moslavac odnosno Furmint!)…   ♣

Eusebio vino -Olivier Riviere VinosOPET AKTUALNI EUSEBIO! – Legendarni centarfor lisabonske Benfice iz prošlog stoljeća – Eusebio, ponovno je aktualan! Prigodno, uz osvajanje titule europskog nogometnog prvaka od strane reprezentacije Portugala, preporučujem Eusebija – kao vino! Kapljica, istina, nije od najpoznatije portugalske sorte Touriga Nacional, niti je proizvedena u Portugalu, nego je od od španjolske nacionalne sorte Tempranillo i proizvedena je u Španjolskoj, u vinogorju La Rioja, a proizvođač nije Španjolac, nego je Francuz, Olivier Rivière! Kako mi je rekao, vino nosi naziv po vinogradarskome položaju vlasnik kojega je nekad bio Eusebio, međutim nije mi znao reći je li riječ o slavnom tamnoputom portugalskom nogometašu, možda čak i jeste, jer uz profesionalne nogometaše uvijek se vezuju priče o velikim novčanim svotama, a ovo inače doista sjajno kompleksno i gusto moćno vino također je vezano uz popriličnu svotu – butelja u maloprodaji stoji 40 eura! ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAODUŠEVLJENI JANEZ No 1 – Znani bizeljski pjenušar Janez Istenič, nekad nogometni golman u ljubljanskoj Olimpiji, u mladosti član i jedne od selekcija tadašnje jugoslavenske nogometne reprezentacije, toliko je bio oduševljen Šubašićevim obranama na europskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj, posebice obrani onog penala što ga je pucao Sergio Ramos, da je u srijedu, dan nakon utakmice Hrvatske i Španjolske, goste iz Lijepe naše častio svojim pjenušcem No1, dakako nazvanime tako i po Isteničevim golmanskim danima. Ali kad je naišla ekipa Svijeta u čaši na čelu s direktorom Mladenom Horićem, raspištoljio se, pa je uz No 1
na stol donio i svoj prestižni Prestige 2011 brut, a OLYMPUS DIGITAL CAMERAonda i – magnum Rosé Gourmet iz 2003! Na nedavnom ocjenjivanju Vino Ljubljana 2016 za taj Gourmet Rosé 2003 iz magnuma osvojio je titulu šampiona u kategoriji pjenušavih vina… ♣

Uz utakmicu Hrvatska-Španjolska

VINCENTE del BOSQUE u BODEGAS PROTOS! – Okrio sam blago selektora španjolske nogometne reprezentacije Vincentea del Bosquea: tu, u ovom boksu u podzemnom tunelu koji se proteže nekoliko kilometara a u Bodegas Protos Vincente del Bosquepodrumu Bodegas Protos u Peñafielu u apelaciji Ribera del Duero, on čuva svoje butelje crnjaka! Je li koju ponio sa sobom u Francusku da proslavi koju pobjedu? Ili se čvrsto nadao osvajanju naslova prvaka Europe  pa da onda proslavi naslov kad se vrati u domovinu… Znamo kako je završilo. Ali, srećom, vino postoji ne samo da se uza nj čovjek veseli, nego i da u njemu utopi tugu… ♣

SJAJNA HRVATSKA UVERTIRA u BORDEAUXU! –  S Česima perfektno je krenulo, a završilo je kako je završilo – znoj, sram i suze. Došlo je dotle da nam mediji u Hrvatskoj kao ODLIČNU vijest prezentiraju 100.000 eura kazne (a govorkalo se o izbacivanju s europskog prvenstva!) koju HNS treba platiti.

A, evo, lijepe vijesti s europskog nogometnog prvenstva, i iz Bordeauxa: događaj je bio dan prije naše utakmice sa Španjolcima. U Bordeauxu, u jednom od najboljih tamošnjih restorana Le Prince Noir (vlasnik Vivien Durand), nositeljem jedne Michelinove zvjezdice, Hrvatska se svojom eno-gastronomijom pokazala za – pet zvjezdica! Tri kuhara grupacije Jadranka, koja ima ekskluzivne hotele na Lošinju (medju njima Bellevue s pet zvjezdica i elitnu Alhambru – o događanjima u njoj sam opširno pisao, vidi blog www.suhiucasi.wordpress.com i reviju SVIJET u ČAŠI 152!), pokazali su Francuzima bogatstvo izvanrednih namirnica iz Lijepe naše – istarski pršut, paški ovčji sir, kvarnerske kozice i škampe, jastoga, divlje šparoge, janjetinu… –  i majstorstvo u prigotavljanju i posluživanju jela. Vinski dio na visokoj razini zastupao je Vlado Krauthaker (Graševina Mitrovac, Zelenac, Chardonnay, Mercs i Graševina izborna berba prosušenih bobica).Bordeaux Plenki Fournier

Večeru je za sedamdesetak tzv. ciljanih poslovnih partnera uz potporu Jadranke priredilo Ministarstvo turizma RH.

Inače, također vezano uz utakmicu Hrvatska-Španjolska, u Bordeauxu u novootvorenome Gradu vina (La Cite du Vin – vidi blog www.suhiucasi.wordpress.com i Svijet u čaši br. 152!) prezentirala se Hrvatska svojom kapljicom – iz goleme svjetske vinoteke u tome Gradu vina a gdje i Lijepa naša ima butelje, najprije su se posebno za hrvatske i španjolske navijače dan prije utakmice nudila vina bračke Stine, a na sam dan utakmice su se, u velikoj dvorani gdje je postavljen tv-ekran za praćenje večeranje tekme, točila vina Zlatana Plenkovića, slava mu!
Bordeaux nasi kuhari Jadranka Losinj

Bordeaux HRBordeaux EspanaNa slikama: s osobljem restorana Le Prince Noir iz Hrvatske su chef Melkior Bašić, kuhari Ivan Kapitanić i Zlato Belužić, te Rikardo Hesky, direktor operacija, i Milan Pejić iz marketinga Jadranke. U Cité du Vin –novootvorenome Gradu vina u Bordeauxu, uoči nogometne utakmice između Hrvatske i Španjolske priređena je za hrvatske i za španjolske navijače degustacija hrvatskih i španjolskih vina. U središtu pažnje iz hrvatskog kruga bilo je vino Zlatana Plenkovića poglavito Crljenak.

Le Prince Noir – Crni princ. Strepilo se da utakmica ne donese le  Soir noir (=crna, tmurna večer)!…  ♣

Foot Ronaldo +Foot navijaci +ŠTO BI BILO KAD BI BILO… – Sad kad su Ronaldo i njegova ekipa postali europski prvaci odmah nam je lakše: izbacio nas je ne bilo tko, nego ekipa koja je eto osvojila prvenstvo! Ali, čulo se u više navrata i ovo: joooj, da nismo izgubili od Portugala mi bismo bili u finalu, i vjerojatno i osvojili prestižni naslov. Što da se na to kaže? Pa što osim onoga što svakodnevno čujemo na reklamama na radiju i TV: Mi smo Hrvati!

Evo i jednog zgodnog prizora iz tabora portugalskih navijača na stadionu: na jednom ramenu hrvatska, a na drugome portugalska zastava…♣

Blazevic Ciro kobasaŽIVAHNI ĆIRO! – Vrijeme prolazi, ali legendarni Ćiro i dalje je živahan. Više se ne druži toliko s loptom, sad pokazuje, kako kaže – trajne kobasice.  Podeblje i podugačke.  Pik…!  Dođi na meni najbolje! Da bude uvjerljiv, pozira s tri takve kobasice odjednom… Apetit je velik. ♣

Zagrebačka ulica za ljubitelje Bakhova nektara

OD VINOGRADA DO USPINJAČE, i NATRAG DO VINA, i TURIZMA – Zamisao vrlo dobra, vezana uz zagrebačku povijest i za tradiciju zagrebačke okolice, a što se može lijepo iskoristiti i u turističke svrhe: udruga Vinoljupci, koja djeluje oko dvije godine, krenula je s inicijativom da zagrebačka Tomićeva ulica postane mjesto intenzivnih susreta ljubitelja vina kako kroz bogatiju redovnu ponudu kapljice u ugostiteljskim objektima na tome malome prostoru između gradske arterije Ilice te Uspnjače za Gornji Grad, tako i kroz povremena posebna događanja vezano uz Bakhov nektar.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Za one koji to još ne znaju treba napomenuti da su na strmini kojom vozi uspinjača nekad davno bili vinogradi, a da je prije ne baš tako davno na sredini Tomićeve ulice bila vrlo popularna točionica-gostionica Vallis Aurea Kutjevačkog podruma kamo se svojedobno maltene hodočastilo (na graševinu, bunceke, sir, kobasice…), dok je tik do Uspinjače bio tipičan

Joseph-Stéphane Špoljar Barun-dić i barun(d)ica Mara s pjenušcem Barun, te, gore, Plešivičanci Martin Jagunić s pjenušcem Tristar i Damir Režek sa Chardonnayem 2008 sur lie!

Joseph-Stéphane Špoljar Barun-dić i barun(d)ica Mara s pjenušcem Barun, te Plešivičani Martin Jagunić s pjenušcem Tristar i Damir Režek sa Chardonnayem 2008 sur lie!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

zagrebački restoran. Ali onda je ulicom zagospodarilo – pivo! Potom je kod Uspinjače s velikim ambicijama otvorena lijepa vinoteka koja je, dolaskom novog vlasnika, postala wine-bar (tipičnog zagrebačkog naziva Basement). Ne zaboravimo i još nešto: Zagreb, kao još poneki (glavni) grad u svijetu, ima vlastite vinograde, a u neposrednoj blizini Zagreba su Plešivičko te Zelinsko vinogorje, pa bi vinska Tomićeva ulica kao vinsko carstvo u središtu belega grada mogla lijepo poslužiti i kao ishodište za posjet Zagrebačkoj vinskoj cesti (razmišljati o tome da Zagrebačka vinska cesta postane nešto kao bečki Grinzing!!) te vinskim cestama Plešivice i Zeline… Osnove da se Tomićeva proglasi zagrebačkom ulicom vina dakle ima.

Marketingaš Boris Lešić (lijevo) okušava se i u vinu, i kroz tvrtku Agris nudi graševinu te malvaziju iz 2015. U proizvodnom segmentu pomaže mu enolog Miodrag Hruškar iz zagrebačke konzultantske kuće Eno-Expert. Desno na slici je plešivički vinogradar-vinar Željko Gregorić

Marketingaš Boris Lešić (lijevo) okušava se i u vinu, i kroz tvrtku Agris nudi graševinu te malvaziju iz 2015. U proizvodnom segmentu pomaže mu enolog Miodrag Hruškar iz zagrebačke konzultantske kuće Eno-Expert. Desno na slici je plešivički vinogradar-vinar Željko Gregorić

Drago Kurtalj i njegova supruga Dubravka pretpremijerno su potočili njihov novi ojenušac DRI rose, uglavnom od crnog pinota, te s dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja

Drago Kurtalj i njegova supruga Dubravka pretpremijerno su potočili njihov novi pjenušac DRI rose, uglavnom od crnog pinota, te s dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja

U prvoj polovici srpnja u Zagrebu je u režiji udruge Vinoljupci počela vinska manifestacija pod nazivom Vinoljupci u Tomićevoj koja će se, kaže Irena Lučić, predsjednica udruge Vinoljupci (na engleski: Winelovers), održavati nekoliko puta u tijeku godine dana, te cilj koje je kroz atraktivne i bogate programe za Zagrepčane i goste Grada učvrstiti i podebljati vinsku tradiciju Tomićeve ulice. Projekt Vinoljupci u Tomićevoj, koji su poduprle Turistička zajednica grada Zagreba, Turistička zajednica Zagrebačke županije, TZ Grada Ozlja i TZ Grada Jastrebarsko, zamišljen je da predstavlja javnosti hrvatska vina i vinare na suvremen i zabavan način,

Enolog Robert Brkić točio je, uz pjesme poj, pjenušac Poy iz Mladine,

Enolog Robert Brkić točio je, uz pjesme poj, pjenušac Poy iz Mladine,

konkretno kroz eno-gastro radionice, degustacije naslijepo, ocjenjivanja, mini ulične festivale uz sudjelovanje vinara osobno. Pojmovi uz koje je održano ovo prvo okupljanje u Tomićevoj bili su pizza i, odlično izabrano s obzirom na godišnje doba i na zagrebačku vrućinu – pjenušci.

Budući da se govori o priredbi s turističkim karakterom i značajnoj za ovaj naš prostor, te i budući da se s potporom projektu uključilo nekoliko turističkih zajednica trebalo bi se zapitati sljedeće: je li prikladno, za nešto što treba prezentirati nas, toliko često rabiti strane izraze

Lidija Žganjer pozivala je na razne delicije znanog restorana Žganjer iz Jaškova

Lidija Žganjer pozivala je na razne delicije znanog restorana Žganjer iz Jaškova

kao nazive, je li prikladno u Zagrebu naglasak u kontekstu jela stavljati na pizzu kad Zagreb i okolica imaju odlične svoje specijalitete što mogu parirati pizzi a to su npr. štrukli, greblica/copanjak, pera, bućnica…, zatim, je li prikladno na prvoj manifestaciji Vinoljupci u ZAGREBAČKOJ Tomićevoj NE prezentirati i vinare sa Zagrebačke vinske ceste… Je li logično da na priredbi gdje je u glavnu ulogu postavljen pjenušac ne bude baš niti jednog proizvođača pjenušca iz Zeline?

Jedno pitanje za gradonačelnika koji je upravo ovih dana otvorio za promet renoviranu Uspinjaču: zar se nije moglo, kad se već taj dio obnavljao, npr. sa strana uz tračnice uspinjače i možda i na prostor između dviju uspinjača Zelina dama pjenuscazasaditi po jedan red s vinovom lozom kao ukras i kao podsjednik na nekadašnja vinogradarska vremena na ovome dijelu, te kao pomoć projektu Vinoljupci u Tomićevoj i kao svojevrsnu obavijest širokoj javnosti i turistima od kojih ih je puno i iz vana, da i Zagreb, kao grad, ima svoje vinograde… ♣

ZELINSKA PRINCEZA PJENUŠACA – Vinska kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember, inače iz plešivičke obitelji proizvođača i pjenušavih vina, dobila je ozbiljnu konkurenciju – zelinsku princezu pjenušaca! Zgodna mlada djevojka, a tek s kakvom opravom!… Vrućine se najavljuju, žeđ raste, za Zelinčane bi možda dobitno rješenje da u svoj kraj privuku više posjetitelja bilo da ova mlada dama, ovako skockana, dočekuje namjernike na glavnom zelinskome trgu.

Pa, tko se ne bi s njome rado podružio?!!! Istina, čaše s oprave morale bi biti tek manekeni, jer pjenušac bi se u njima začas ugrijao a to nije dobro, međutim lijepa domaća, tradicijska drvena kućica opremljena s hladionikom/hladionicima riješila bi problem hlađenja. ♣

Vinske legende s dalekog Orijenta

Ovako izgleda butelja kineskog vinskog čuda Ao Yuna

Ovako izgleda butelja kineskog vinskog čuda Ao Yuna

BAKHOV LUKSUZ IZ KINE – Bordeaux, Burgundija, Toscana, Pijemont, Rioja, Ribera del Duero, Napa Valley? Ništa pod toga! Najnovije vino namijenjeno šmekerima dubokoga džepa a ponajviše kolekcionarima plemenite kapljice dolazi iz Kine! U priču uključeni imena i pojmovi intrigiraju: Luis Vuitton Moët Hennessy – moćna kuća svjetskog luksuza, Jean Guillaume Pratts – nekad direktor vrlo cijenjenog bordoškog posjeda Cos d’Estournel a sada predsjednik Estates & Wines odjela Moët Hennessyja, zatim Tibet, rijeka Mekong…

Naziv je vina Ao Yun, u značenju: lutanje među oblacima (kao podsjetnik na područja nekadašnjeg uzgoja vinove loze u podnožju Tibeta), a berba je 2013., riječ je o mješavini 90 posto cabernet sauvignona i 10 posto cabernet franca, alkohol se kreće oko 15 vol %! Najavljena maloprodajna cijena za butelju od 0,75 l: 250 dolara, kako vrijeme bude prolazilo cijena će dakako rasti.

Jean Guillaume Pratts

Jean-Guillaume Pratts, predsjednik odjela Moet Hennessy Estates & Wines, govori o vinu Ao Yun

Vino, kojega je ukupno tek 24.000 boca, nedavno je predstavljeno javnosti, a od rujna ove godine 500 kutija bit će u SAD u ponudi njujorškog vinskog trgovca Sherry-Lehmanna, koji će ga prodavati u tri trgovine, u Washingtonu, Los Angelesu, te San Franciscu. Isprva je jedna trećina od ukupnoga broja boca bila rezervirana za prodaju u Kini a u međuvremenu Pratts je dobio ponudu da i svu količinu plasira u Kini….

Priča je počela 2009, kad je Moët Hennessy krenuo u Kini tražti mjesto idealno za proizvodnju vina. Shandong, istočno pobalno područje gdje Château Lafite Rothschild ima joint-venture, odbačen je jer da je prevlažan, Ningxia gdje Moët Hennessy ima pogon Chandon za proizvodnju pjenušaca prehladna je… Nakon perioda traženja izabrana je oblast Yunnan uz Tibet, gdje su jezuitski misionari bili zasadili lozu još u 19. stoljeću.

U 2002. kineska je vlada pomogla farmerima u nekih 25 sela da na kosinama uz rijeku Mekong posade sortu Cabernet sauvignon. Moët Hennessy izabrao je za svoje vinograde parcele u četiri među tih 25 sela, po dva sa svake strane rijeke, na visinama između 220 i 260 metara, te s tlom s dosta šljunka. Moët Hennessy dobio je koncesiju na 50 godina. Zahvaljujući visini, klima je svježa i suha.  Vegetacijski period ovdje traje, kaže Pratts, 160 dana, a to je duže nego u bordoškoj regiji, gdje je on 120 dana. Pratts slikovito objašnjava: Zamislite polagano kuhanje, pirjanje mesa, tako je to i ovdje s dozrijevanjem grožđa. Ono dugo traje, rezultat toga su zrelost, svježina, postojani i čvrsti ali ne grubi nego fini tanini koji daju eleganciju a vinu omogućavaju dugi vijek.

Logistička mora je tamo, u tim predjelima iznad Mekonga, proizvodnja vina, naime do tih sela treba se od civilizacije voziti nekoliko sati brdskim cestama džipom s pogonom na četiri kotača. Na farmama nema struje ni mehanizacije, poljoprivrednici za obradu zemlje kao vučno pogonsko sredstvo rabe jakove. Sve se u trsju radi ručno, dakle ovo je, naglašava Pratts, doista sve ekološki, organski proizvedeno. Kako naručene i kupljene cisterne nisu uspjele stići na vrijeme za berbu 2013 (vinarija u Adongu, najvišem selu od spomenuta četiri, napokon je ipak dovršena 2014), fermentacija je za ovo vino obavljena u velikim lokalnim recipijentima od keramike koji inače služe u tradicijskoj proizvodnji jakog kineskog pića baijiu.

Rijeka Mekong

Iz vinograda na objema stranama rijeke Mekong dolazi grožđe za vino Ao Yun

Na pitanje kako to da je takva kompanija kao što je LMVH odlučila poći Bogu iza nogu da bi proizvodila vino, Pratts odgovara je je riječ o izazovu, bez kojega nema pravog uspjeha, te podsjeća da je Moët Chandon još 1959. pošao investirati u vino u Argentinu, a bio je i prvi strani investitor u vinski posjed u kalifornijskoj dolini Napa, još 1973. godine. ♣

Consorzio Brunello Patrizio CencioniPATRIZIO CENCIONI NOVI PREDSJEDNIK KONZORCIJA ZA BRUNELLO – Novim predsjednikom moćnog poslovnog Konzorcja za vino Brunello iz Montalcina upravo je, po odluci Upravnog odbora udruge, postao  Patrizio Cencioni (60), inače vlasnik jednog od legendarnih imanja brunella La Capanna. Cencioni je već jednom bio na čelu Konzorcija, 2008. godine, a protekle tri godine bio je jedan od zamjenika predsjednika. Cencioni preuzima čelništvo udruge čiji članovi godišnje proizvode oko 9,8 milijuna boca brunella (porast proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu je 11 posto!), zatim 4,5 milijuna boca Rosso di Montalcina (porast 17 %), te 20.000 boca Moscadella i 300.000 boca crnjaka u apelaciji Sant’Antimo. Članovi Konzorcija 70 posto vina izvoze – ponešto i u Hrvatsku, među etiketama ovdje je i Cencionijeva Capanna, uvoznik je Vrutak! – a ostvaruje se godišnji promet od 187 milijuna eura. Brand Brunello na domaćem i međunarodnome planu eto vrlo je jak. Vjetar u leđa proizvodnji i dobrome plasmanu i po visokoj cijeni daje oporavak svjetskog gospodarstva. Cencioni kaže kako će u svom mandatu ustrajati na daljnjem jačanju utjecaja Konzorcija, koji kao organizacija mora biti nositelj ekonomskog razvoja teritorija i koji se mora maksimalno trsiti i propagirati taj teritorij, naime, navodi Cencioni, bez snažnog teritorija nema ni snažnog brunella… ♣

WORLD BULK WINE EXHIBITION 2016 – Svjetska izložba otvorenih vina u Amsterdamu ove se godine održava osmi put. Datumi su 21. i 22. studenoga. Manifestacija se širi iz godine u godinu, ne samo po broju izlagača nego i u broju zemalja sudionica. WBWE okuplja 85 posto vina koja se u svijetu prodaju kao otvorena.  Prošle godine s ponudom se predstavilo više od 200 kompanija iz 20 zemalja. Podrobne informacije o izložbi mogu se dobiti na info@worldbulkwine.com; www.worldbulkwine.com; facebook.com/bulkwine; twitter.com/WBWEAmsterdam; youtube.com/user/WBWEAmsterdam.  ♣

Žene u vinu

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAWoW: PETI ROĐENDAN, s GRKOM GRAND PRIX – Udruga Žene u Vinu ili znakovito WoW (Vau…), koju je utemeljila zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija, posljednjeg dana lipnja proslavila je svojih punih pet godina djelovanja. Čestitke!

Ženski bataljon, pojačan bardovima i bradovma hrvatske novinske i vinske scene Vitom Andrićem, Tomislavom Radićem, Željkom Žutelijom, te Ivanom Dropuljićem, okupio se na terasi restorana Balon kod Boćarskog doma, i ispunjenje svoje prve petoljetke obilježio ne samo uz finu papicu i kapljicu te s dosta veselja, nego i radno, podjelom priznanja izabranim vinarima za OLYMPUS DIGITAL CAMERAnjihove uratke ocjenjivane prije kratkoga vremena u sklopu već uhodane akcije wowica Što žene žele. Žiri od triju članica WoW-a a inače iz redova proizvođača vina – Ivana Puhelek, Monika Prović i Jasna Antunović, u zagrebačkoj vinoteci Bornstein degustirao je i ocjenjivao vina koja je za 2016. predložio Roko Bekavac, sommelier renomiranog splitskog restorana Paradigma. Birali su se pobjednici u grupama bijelo suho, ružičasto suho i crno suho vino te predikatno desertno vino, a idući korak bio je izabrati i ukupnog šampiona, za nagradu Grand Prix WoW 2016. U finalu su se na OLYMPUS DIGITAL CAMERAdoigravanju našla vina od Coronike, Markežića, Tomića Bastijane, Krautkahera, Benvenutija, Birea, Kozlovića, Rizmana i Koraka. U kategoriji bijeloga vina prvak je Grk 2014 Bire od Frane Miline Birea iz Lumbarde, u grupi roséa Opolo nobile 2015 Andra Tomića Bastijane iz Jelse, u grupi crnjaka Santa Lucia crno 2011 od Kozlovića iz Valea u Istri, a u grupi predikatnih slatkih vina Zelenac izborna berba prosušenih bobica 2009 od Krauthakera iz Kutjeva. Čestitke!

Ukupni šampion i dobitnik Grand Prixa WoW 2016 je Frano Milina Bire, koji uz odličje kao nagradu dobiva i putovanje u neko renomirano vinsko područje i posjet renomiranom proizvođaču, organizator zasad još ne otkriva kamo.

WoW kusanje 1Evo nekoliko prizora s dodjele trofeja: ne, nije se Bire toliko promijenio, na slici s članicom žirija Monikom Prović i sa Sanjom Muzaferijom, predsjednicom WoW-a, je Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com, koji je kao distributer Bireovih vina primio nagradu za slavljenika. Nagradu za Opolo Nobile primila je kćerka Andra Tomića, a nagradu z predikatni Zelenac kćerka Vlade Krauthakera Martina.  ♣

Sember ZdenkoŠEMBEROV LET u VISINE – Čekalo se, i dočekalo: svojedobna predviđanja o mladome Zdenku Šemberu kao novoj značajnoj polugi u podizanju ukupne kakvoće u plešivičkoj vinskoj ponudi učvršćuju se na više razina: na njegovima mirnome bijelome vinu, posebice od Rizlinga rajnskog (u suhoj varijanti), na bijelome i ružičastome pjenušcu, na vinu iz amfore i na crnjaku od Pinota crnoga. U posljednje vrijeme OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠember je osobito poboljšao bijeli pjenušac (Šember brut)…

Berba 2015 vraća općenito – nakon slab(ij)e 2014. iz koje je više tamošnjih vinara, pa tako i Šember, grožđe, s obzirom na povišenu kiselost i niže sladore, usmjerilo prema pjenušcu – Plešivicu u igru što se tiče svih kategorija vina koje se tamo tradicijski proizvode: mirno bijelo, posebice od Rizlinga rajnskoga, te crno od Pinota crnoga, bijelo od starih i novih sorata prerađeno preko amfore… Upravo kod Šembera ovih sam dana kušao jako dobar SUHI rizling iz 2015, koji tek treba izaći na tržište, te jako dobro mirno suho vino od Pinota crnoga (još je u bačvi, treba mu vremena, izaći će tek pred Novu godinu ili možda čak i nešto kasnije), ali i mirno vino iz amfore još na dozrijevanju i razvijanju u bačvi. Šember inače opskrbljuje zagrebački nogometni kluba Dinamo, što će neke i dodatno zainteresirati za njegovu kapljicu. Među jačim interesantima mogao bi biti i novi trener Dinama Cico Kranjčar…  ♣

Turistička predsezona i posezona

Istria Wine Walk 2016ISTRIA WINE & WALK – Zadovoljno trljamo ruke: turizam nam je u usponu, pa se i ove godine očekuju veliki promet i veliki prihodi. Neka područja po rezultatima su na istoj razini kao lani, ili možda čak i bolja. Posljedica je to osmišljavanja i realizacije različitih akcija naročito u razdoblju prije i poslije glavne sezone. U glavnoj sezoni većina turista po defaultu kreće put mora, potrebno je eto turiste okupiti i na proljeće i na jesen. Istrani prednjače u mnogo-čemu u turističkom segmentu. Ne moraju sve i sami izmišljati, dovoljno je – nekima je u nas, međutim, i to preteško! – ponešto i kopirati od drugih i prenijeti u svoj kraj te prilagoditi lokalnim uvjetima. Već godinama u bordoškome kraju u predjelu gdje su famozni vinski châteaui održavaju se utrke rekreativaca koji trčanjem obiđu teritorij, upoznaju njegove znamenitosti, te dakako vina i lokalnu gastronomiju. I troše! Istrani su na tragu toga lani i ove godine organizirali akciju Wine & Walk – za ljubitelje pješačenja. Oko 11 kilometara za inspirativnu šetnju uz trsje, uključeno osam vrhunskih istarskih vinara, osam lokalnih proizvođača i ugostitelja, postavljenih sedam okrjepnih stajališta, te čak 600 registriranih  sudionika obilježili su ovogodišnje, drugo po redu izdanje  vinskog pješačkog pohoda Istria Wine & Walk.

Start je bio u Bujama u jutarnjim satima. Svaki sudionik preuzeo je svoju degustacijsku čašu te krenuo vijugavim putevima uz trsje i maslinike u uživanje u bojama, mirisima i okusima Istre.

Na svakoj okrjepnoj postaji rekreativce su čekali istarski specijaliteti poput pršuta, sira i skute, ekstra-djevičanskog maslinovog ulja, istarske fritaje sa šparugama, žgvaceta s palentom…, kao i vina, dakako s naglaskom na malvaziju i teran. Šetnja je završila u Bujama, na malom sajmu lokalnih proizvoda i s partyjem za pamćenje do dugo u noć.

Istria Wine & Walk dio je gourmetskih manifestacija Klastera sjeverozapadne Istre koje se odvijaju tijekom cijele godine. Ljubitelji hrane i pića u svakom trenutku mogu uživati u promocijama istarskih namirnica koje najviše odgovaraju njihovom nepcu. Uz Dane istarskih šparuga, tijekom godine održavaju se i Dani švoja, Dani školjaka i Dani jadranskih lignji.

O popularnosti Wine & Walka govori činjenica da je prodano čak 60 posto  više ulaznica u odnosu na prošlu godinu, i to već 10 dana prije samog eventa! Iznimno smo ponosni što, uz domaće sudionike, raste i broj posjetitelja iz inozemstva. 600 posjetitelja ove godine, govori nam da smo na jako dobrom putu, rekla je Michelle Babić, direktorica ureda TZ Općine Brtonigla. ♣

Gran IstrianoGRAN ISTRIANO – Jedna od odličnih delikatesa iz Istre – ekstra tvrdi masni sir od kravljeg mlijeka, rađen po principu Grana Padano. Dobar za jesti ga u komadićima, dobar i za ribanje. Prihvatljiva mpc. Proizvodi se u velikim kolutovima teškim i do desetak kilograma. Od porečke je Agrolagune, iz Stancije Špin: dugo su razmišljali da li ga uopće ponuditi na širem tržištu (???!!!), ali eto ga konačno ipak, pakiranog u manje trokute, kao što to rade i proizvođači grana padana i parmiggiana reggiana… Pakiranje na prvu djeluje elegantno, ali za takav sir i za status elegantnog pakiranja treba se još malo potruditi i – npr. naljepnicu pedantno i precizno zalijepiti!…   ♣

JEFTINI UVOZ, JOŠ JEFTINIJI IZVOZ! MI SMO HRVATI!!!Mogu samo reći: Mi smo Hrvati! Te poruke naslušali smo se ovih dana, posebice za vrijeme Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj, na malom ekranu i preko radija. Kako li smo, samo, mi uviđavna nacija, ta nema nam ravne: jednostavno ne trpimo teror visokih cijena, i potrošačima i u zemlji i u inozemstvu nastojimo ugoditi jeftinoćom. Jedino se pomalo zbunjujemo – spontano, ili (proračunano) namjerno? –  glede prikladnoga smjera. Lud, zbunjen, normalan….

lubenice 1Proizvođače lubenica u Hrvatskoj prati paradoks u kojemu s jedne strane jeftina roba iz uvoza ruši cijenu domaće robe na našem tržištu, a s druge strane naše lubenice u izvoz idu po nižoj cijeni od one po kojoj se lubenice k nama uvoze, ističe Denis Matijević, predsjednik uprave Agrofructus Grupe sa sjedištem u Donjem Miholjcu!

Puna je sezona lubenice, jedne od naših važnijih povrtnih kultura s udjelom nešto manjim od deset posto u ukupnoj proizvodnji povrća. Lubenica je povrtna kultura koja se konzumira kao voće. Vrijednost proizvodnje lubenica u Hrvatskoj je oko 50 milijuna kuna. Uzgaja se u svim regijama Hrvatske i prisutna je od sredine lipnja kad počinje sazrijevati u dolini Neretve pa sve do rujna kad zadnji plodovi dozrijevaju u Slavoniji. Vidljivi su trendovi povećanja proizvodnje, no otkupna cijena za naše proizvođače pada, a tržište preplavljuje roba iz uvoza. Pomoć države je izostala, a proizvođači su prepušteni sami sebi.

Ovdje moram dodati: Prepušteni su sami sebi – jer su se i prepustili samima sebi.

Cijena hrvatske lubenice, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, za izvezenu tonu u 2015. iznosila je 229 eura, dok se u istoj godini tona uvezene lubenice plaćala u prosjeku oko 273 eura. Situacija je bolja nego u 2014. kad smo za tonu iz uvoza plaćali gotovo 280 eura, dok smo izvozili za niti 160 eura po toni. Nadam se da nam se takva situacija neće ponoviti. Naša lubenica je vrhunske kvalitete i proizvođači moraju nastupati udruženo kako bi bili konkurentniji i postigli veću cijenu na domaćem, ali i na stranom tržištu, kaže još Matijević, i dodaje kako je Agrofructus Grupa u 2015. držala petinu tržišta lubenicama u Lijepoj našoj te da će, ne bude li previše padalina tijekom ovoga ljeta, ove godine imati vrlo dobru sezonu lubenica, s mogućnosti da se po prvi puta u proizvodnji prebaci brojka od 10.000 tona!

Ali, kao što javno kažu donedavni eksponenti projekta Kurikularne reforme, u Hrvatskoj su i komunikacija unutar iste branše, i udruživanje, posebice ono poslovno kvalitetno, teški. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJure Tomic tjesteninaJURE TOMIČ DEBELUH SVJETSKI PRVAK u PAŠTI u ITALIJI! – Ime mu je Jure, a na ploči na ulazu u njegov restoran stoji JRE. Nije greška: Jure je član udruge mladih restoratera Europe – Jeunes Restaurateurs d’Europe, skraćeno: JRE!

Slovenski chef i sommelier Jure Tomič, iz Oštarije Debeluh u Brežicama, svjetski je prvak u prigotavljanju jela s tjesteninom! Brežice su blizu hrvatske granice, nije dakle daleko skoknuti i provjeriti majstorije chefa Jure, koji je, inače, Debeluh uveo u međunarodnu organizaciju JRE. Tomić je u lipnju sudjelovao na kuharskom natjecanju u pripremanju jela s tjesteninom, održanome pod pokroviteljstvom/sponzorstvom znane tvornice Barilla, u talijanskom gradu Parma. U finalu se našao s još tri kuhara – jednim iz Japana, jednim Španjolcem i jednim Nijemcem. Pobjedu je odnio s jelom Fusilli s mladim kozjim sirom i s bučama. Čestitke! ♣

Frankovka!

PINTERIČ i FERAVINO! – Udaljenost poprilična od Sutle/Sotle do Feričanaca, ali eto dva najbolja na ovogodišnjem, inače šestom po redu, međunarodnom festivalu frankovke u slovenskoj Sevnici uz Savu: podrum Simona Pinteriča s Bizeljskoga uz Sutlu, prvak u kategoriji mlade frankovke redovne berbe, dakle one iz 2015. godine, i Frankovka 2012 Miraz od Feravina, prvak u kategoriji zrele frankovke dakle one iz starijih godišta, i ukupni šampion festivala.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZa Feričance u Slavoniji zna se da su odlično područje za crne sorte i predio gdje se Frankovka tradicijski uzgaja (imaju međutim i sjajna izdanja syraha a i cabernet sauvignona) pa s obzirom i na opremljenost podruma i strukovno snažnu ekipu enologa ne čudi šampionska titula Frankovki Mirazu od Feravina, ali Bizeljsko je ipak tradicijski područje pretežito bijelih sorata i bijeloga vina, tamo i iz nekih prijašnjih vremena ima doduše i nešto crnih kultivara, također Frankovke ali i Crne kavčine (Žametna črnina), no pažnja onda nije bila usmjerena na crnu kapljicu kako je bila na bijelu. U novije vrijeme sađeno je nešto internacionalnih crnih sorata poput Pinota crnoga, pa i Syraha i Cabernet sauvignona, a i – njemačkog Dornfeldera, i pojedini vinari daju sebi osjetno više truda truda i u produkciji crnjaka. Simon Pinterič s Bizeljskoga, koji nastavlja stazom svojega oca Milana, inače velikog stručnjaka u vinogradarstvu i vinarstvu, nakon nekoliko godina što je počeo ozbiljnije pristupati i crnim sortama (u nasadu Frankovka Feravino 2012 Mirazuz Frankovku ima i Pinot crni i Syrah i Dornfelder, znan po lijepoj tamnoj boji) eto marljivim radom stigao je s Frankovkom (Modra Frankinja, kako kažu u Sloveniji) do prvog mjesta u grupi vina iz 2015, i sa 17,94 boda, inače samo sa 0,36 bodova zaostatka za šampionom iz Feričanaca, za sobom ostavio više renomiranih slovenskih proizvođača poput KZ Krško, Vinsku klet Metlika itd. U toj mladoj kategoriji Frankovka 2015 Dika od Feravina, ove godine jedinog hrvatskog podruma nazočnog u Sevnici, plasirala se na 34. mjesto. Pinteriča, koji svoja vina prodaje i rinfuzno i to po za kupca vrlo povoljnoj cijeni, ovaj je uspjeh potaknuo da svoju mladu frankovku napuni u butelju u većoj količini…

Iz Hrvatske je u Sevnici bio i jedan član ocjenjivačkoga žirija, konkretno bila je to članica, Martina Bek iz Zagreba. Ostali članovi žirija, kojim je je predsjedao Jože Simoničič, bili su enolog i proizvođač vina Iztok Klenar iz Kopra, inače dopredsjednik Međunarodne unije enologa,  Mojmir Wondra s Ljubljanskog sveučilišta, enolozi Ivanka Badovinac i Bojan Kobal, te novinar i vinski pisac Jože Rozman iz Ljubljane. ♣

NAPAD NA BODRENA!Idem u napad na Bodrena!, kaže Zvonko Sever, vinogradar i vinar iz Klanjca u Hrvatskome zagorju. Sever je već godinama prisutan na vinskoj sceni, osvojio je već više medalja, a već dugo se dosta uspješno bavi i predikatima, ali sad je odlučio, navodi, krenuti maksimalno, i pridružiti se trenutno najrenomiranijim proizvođačima vina Hrvatskog zagorja. Oduševljen je berbom 2015, i siguran u to da u graševini izbornoj berbi prosušenih bobica, tramincu izbornoj berbi prosušenih bobica, tramincu kasnoj berbi ima prave adute.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Posebno se veseli nečemu što zasad gotovo nitko drugi nema, a to je vino od domaće sorte Sokol, koja se tradicijski uzgaja na vinogradskoj poziciji Sokol ponad Klanjca. Mnogi misle da naziv ima veze s pticom sokol, ali to nije točno, kaže Zvonko, ovdje riječ sokol dolazi od izraza se kala, odnosno cijepa se (drvo) naime nekad se na tom mjestu kalalo/cijepalo drvo. Sorta Sokol, koja raste na parceli u vlasništvu Severa i još nekolicine klanječkih vinara, i vino Sokol zaštitit će se, Sever predviđa da bi pravilnik koji bi regulirao proizvodnju vina i odredio bocu te etiketu trebao biti donesen za nešto više od godine dana…  ♣

Dean Vranić dok prezentira rakije

Dean Vranić dok prezentira rakije

KAKVE LI POSLOVNOSTI RAKIJAŠA! – Jedva da se objavila informacija o susretu (znakovito: na mostu!) hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srpskog premijera Aleksandra Vučića s ciljem da se unaprijede odnosi, posebice gospodarski, između dviju država, a već je u Zagrebu održana – prezentacija srpskih šljivovica!  Za to su se pobrinuli ekipa G.E.T. Reporta na čelu sa Tomislavom Stiplošekom, i beogradski novinar iz segmenta eno-gastronomije Dean Vranić. Publiku su činili zagrebački-eno-gastro novinari, ali – ovdje je mjesto bilo i distributerima…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVranić, koji češće boravi u Hrvatskoj i koji je već donosio na privatno kušanje neke rakije iz svoje zemlje, ovaj put se pobrinuo donijeti 26 različitih šljivovica od 25 srpskih proizvođača, s time da su rakije bile od onih starih jedva godinu dana i bez dozrijevanja u drvenom suđu, do onih s dozrijevanjem u bačvama – velikima i malima – te starih od tri do 20 godina! Uz svaki uzorak Vranić je govorio o sortama šljive koje su korištene za tu rakiju (dojam je bio da su najbolje Požegača, Crvena ranka, Trnovača…) te je prezentirao i proizvođača. Vrlo zanimljiva degustacija s više jako dobrih do nekoliko izvrsnih proizvoda. Suštinski, kušanje je pokazalo da se u Srbiji očito mnogo proizvođača rakije šljivovice koja je tamo – ali i u našima Slavoniji i Lici! – zaštitni znak izvornosti, trsi (neki, dakako, uspijevaju u tome bolje) ponuditi ne samo urednu žesticu nego i proizvod s dodanom vrijednosti, i to i u kompletu, pri tome mislim i na vizualni identitet (izbor modela boce, dizajn etikete, čep odnosno zatvarač…).

Bilo je nekoliko vrlo lijepih i elegantnih rakija, s kompleksnim bouquetom, fino zaobljenih maltene kremastih u ustima. Osobno mi se najviše najzanimljivijih uzoraka našlo u grupi od tri do osam godina starosti, nekoliko pak sjajnih rakija bilo je i u starosti od 12 godina. Ni kod jedne šljivovice, pa ni kod onih mladih nije mi se učinilo da su s onim specifičnim jakim mirisom koji konzumenta dugo prati, primjerice dugo i nezgodno kao i onaj kad se pojede češnjak. Primijetilo se ne samo da tvorci rakija, koji inače najčešće koriste bačve od hrasta, duda i bagrema, idu na profinjenost, nego i to da neki, zasigurno s nadom da će biti atraktivniji za šire međunarodno tržište, biranjem hrastovine i OLYMPUS DIGITAL CAMERAzacijelo i načina paljenja dužica pokušavaju šljivi dati jači internacionalni štih pa je i uspijevaju organoleptički donekle približiti konjaku.

Nakon degustacije u simatičnom lokalčiću The Pizza Hause u Tkalči a koji vodi Kiki čija pak supruga Katja peče izvrsno, i te kako je prijao komad pizze…

Bilo bi lijepo da netko tko se ovdje bavi jakim pićima i dobro poznaje hrvatske proizvođače organizira sličnu smotru-radionicu hrvatskih (slavonskih i ličkih) šljivovica i njihovih punjenja, pa da imamo na jednome mjestu prilike vidjeti i osjetiti kako sa šljivom kao finalnim proizvodom namijenjenime zahtjevnijem (međunarodnom) potrošaču stoji Lijepa naša… ♣

VINSKO OCJENJIVANJE POSVEĆENO NIKOLI ZRINSKOME!Miklós Zrínyi – Szigetvár 1566 memorial year international wine competition.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOva godina jubilarna je 450. nakon čuvene bitke kod mađarskoga grada Sigeta, i tim povodom u Sigetu, gdje postoji veliki spomenik na tu bitku s golemim bistama Nikole Zrinskog i Sulejmana Veličanstvenoga, te Pečuhu održane su prigodne svečanosti, konkretno trodnevni festival koji je imao i svoj vinski dio. Jug Mađarske i sjever Hrvatske od Međimurja preko Podravine i Slavonije do Podunavlja vinorodan je pa je odlučeno da se kroz strukovno ocjenjivanje izaberu vina što kvalitetom zavrjeđuju nositi privjesnicu vezanu uz spomenuti značajni povijesni događaj. Smisao je, po riječima voditelja projekta Pétera Laknera, iz Udruge Vinske ceste Pécs-Mecseki, i kroz eno-gastronomiju skrenuti pažnju i na turističku ponudu spomenutih područja.Ocjenjivanje s odvijalo na vinogradarsko-vinskom-turističkom gospodarstvu Novak kod Szigetvara, a uz

Gabriela Ebner

Gabriela Ebner, supruga Andreasa Ebnera, utemeljitelja posjeda

mađarska vina bilo je nekih desetak uzoraka iz Hrvatske. Žiri je radio u dvije grupe, u obje grupe po jedan član bio je i iz Hrvatske. Evo i imena kušača: u žiriju br. 1 bili su Csilla Sebestyén AIWS (predsjednica), Zoltán Győrffy, Željko Suhadolnik, Richárd Labancz, dr. Géza Szabó i Rita Varga, a u drugome András Horkay AIWS (predsjednik), Ivo Kozarčanin, Norbert Lőrincz, dr. Tibor Gonda i dr. Péter Vass. Pravilnikom je bilo  određeno  da privjesnicu mogu dobiti vina ocijenjena za zlatnu medalju u kategoriji bijeloga, ružičastoga te crnoga, a prag za zlato bio je 87/100 bodova. Zlatna odličja osvojili su Vöros cuvée 2011 od Ebnera, zatim Merlot rosé 2015 od Danubiane i Zeleni silvanac 2013 od Orahovice, Vöros cuvée 2015 od Colonusa, Gyöngyozo 2015 od Radoa, Sauvignon bijeli 2015 i Rosé cuvée 2015 od našeg Pinkerta kao i Merlot 2012 od Kovacs-Harmata. Nositelji privjesnice su Zeleni silvanac 2013 iz Orahovice, Merlot Rosé 2015 od Danubiane i Vöros cuvée 2011 od Ebnera, inače i najbolje ocijenjeno vino na ovome natjecanju. Na slikama su oba žirija, te Gabriela Ebner s buteljom pobjedničkog Vöros cuvéea Opapi 2011.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vinski podrum i restoran Ebner

Vlasnik imanja Ebner je Andreas Ebner, porijeklom iz Južnog Tirola. Kad je došao u ovaj dio Mađarske zaljubio se, kaže, i u vinogradarski krajolik kod Szigetvara i tu posadio loze i sagradio podrum kao – hobist. Hobi je u međuvremenu prerastao u posjed od 22 hektara trsja i monumentalnu građevinu koja je, uz to što je suvremeni profesionalni vinski podrum, i veliki restoran. Pored grožđa – od sorata najviše je Pinota crnoga, a potom su Cabernet sauvignon i Cabernet franc od crnih te Rizling rajnski, Sauvignon i Traminac od bijelih, Ebnerovi uzgajaju i jabuke, i uz vino proizvode i voćne sokove. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKABOLA SPREMAN ZA LJETNE VRUĆINE!Marino Markežić Kabola i njegova desna ruka Marko Bratović spremni dočekuju ljetne vrućine: pjenušac Re brut, malvazija iz 2015, rosé Rosa 2015 od terana… Samo ih treba dobro ohladiti! Zvijezda nedavne prezentacije u zagrebačkom hotelu Hilton bio je i Kabolin slatki Muškat momjanski 2015, zanimljiva elegantno aromatična složena kapljica sa skladnom međuigrom slatkoće, alkohola, slanosti. kiselina…  ♣

SIC TRANSIT GLORIA MUNDI / WHATEVER HAPPENED TO STAN AND OLLIE… – Tako prolazi slava svijeta odnosno – što li se dogodilo sa čuvenima Stanliom i Oliom, duetom američkih komičara koji su nekad do suza namijavali publiku i oduševljavali je: evo ih, nakon toliko
Stanlio i Oliosnimljenih filmova koji su obišli cijeli svijet, sada na novom radnome mjestu, u podrumu Valenciso u španjolskoj vinorodnoj Rioji: tu su – nosači toaletnog papira u Valencisovoj kupaonici…♣

ČILE SAN PEDRO u ZAGREBU! – Kao što je zagrebački hotel Esplanade***** znan po međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino.com, tako je – također zagrebački – Sheraton poznat kao pozornica za prezentaciju raznih inozemnih vina po državama. Nakon mini-festivala španjolskih proizvođača prije koji mjesec te nedavno radionice vezane uz španjolsko vino, organiziranih od strane ICEX-a odnosno Španjolskog instituta za vanjsku trgovinu, prije nešto vremena u Sheratonu je bilo predstavljanje vina iz Čilea, poglavito od proizvođača Viña San Pedro, uz kuću Concha y Toro po količini proizvodnje i po paleti proizvoda od baznih do vrhunskih najjačega u spomenutoj latinsko-američkoj državi. Kuća Viña San Pedro za nas u Hrvatskoj i značajnija je od Concha y Toro, jer od obitelji je Lukšić, hrvatskga porijekla. Butelje Viña San Pedro u Hrvatsku uvozi Vrutak.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Čileansko vino u kratkim ali bitnim crtama te vina kuće San Pedro u Sheratonu je predstavio sommelier Hector Riquelme, koji je 2005. bio proglašen najboljim sommelierom Čilea i s kojim sam, inače, 2012. bio u ocjenjivačkoj komisiji Concoursa Mondial de Bruxelles/Chile u Concepcionu! Prezentaciji su nazočili i Davor Luksic, iz vlasničke obitelji San Pedra, te čileanski veleposlanik u Hrvatskoj Juan Luis Nilo, a i stručnjak za vinogradarstvo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta prof. dr. Edi Maletić, OLYMPUS DIGITAL CAMERAkojega vidimo u razgovoru s Riquelmeom. U Zagrebu su se kušala vina Castillo de Molina Sauvignon blanc 2014 reserve i Castillo de Molina Cabernet sauvignon 2013 reserve, Chardonnay 2013 Tabali, Cabernet sauvignon 2013 etiqueta negra gran reserva Tarapaca, te ekskluzivni Sideral 2013 grande vino de San Pedro i Altaïr 2011 grande vino de San Pedro.  ♣

Ocjenjivanje u Čileu

Ocjenjivanje u Čileu – Concours Mondial de Bruxelles / Chile 2012: žiri br. 1 u kojemu sam bio sa sommelierom Riquelmeom. Predsjednik komisije bio je Patrick Valette, francuski enolog koji proizvodi vino ( i) u Čileu, iza njega stoji Baudoin Havaux, direktor CMB-a, sasvim lijevo na slici su članovi komisije Bernard Burtschy, vinski komentator u paoiškom le Figarou, i Englez Adam Lechmere

Krešo Vučković, Violet Grgich i Dražen Boban

Krešo Vučković, Violet Grgich i Dražen Boban

VIOLET GRGICH u DALMACIJI!Miljenko Grgić, naš vinar porijeklom iz Dalmacije a koji već dugo živi i radi u SAD, vodeći vinski posjed Grgich Hills Estate, 1. travnja navršio je 93 godine! Kormilo nad imanjem pomalo sada preuzima njegova kćerka Violet OLYMPUS DIGITAL CAMERAGrgich, koja je sredinom lipnja stigla u Hrvatsku, ne samo da osjeti dah očeve rodne Dalmacije i da se okupa u Jadranskome moru, nego i da izvidi što i kako dalje s posjedom Grgich vina u Trsteniku na Pelješcu. Na proputovanju, susret s prijateljima priredila je u zagrebačkom Vinodolu uz sjajnu večeru s dalmatinskom spizom (izvanredan tartar od kaljske tune, specijalan rižoto s kozicama i škampima…) i s jako dobrima korčulanskim pošipom (2015 i 2013) i pelješkim plavcem (2011 i 2009).

Grgićeva vinarija u Trsteniku nastradala je prošle godine u požaru i još uvijek se obnavlja, ali se istodobno i proširuje, uglavnom očekuje se da bude posve spremna za ovogodišnju berbu. Upravitelj Grgićeve pelješke vinarije Krešo Vučković, na slici s Violet Grgich i sa Draženom Bobanom, voditeljem restorana Vinodol, kazao je kako je u planu da Grgich-vina prihvate bordošku koncepciju ponude, tj. da na tržište  ubuduće izlaze s dva top i glavna vina, i s dva tzv. druga vina, konkretno u svakoj kategoriji s bijelim – pošipom, i crnime – plavcem. Ta dva važna vina – bijelo i crno – bila bi od izabranog ponajboljeg grožđa i više godina, crno najmanje dvije godine, dozrijevana u bačvicama i na finom talogu, a dva tzv. druga vina bila bi od mlađih loza, izraženije voćna, te od znatno manje vremena dozrijevanih pošipa i plavca. ♣

STRATEGIJA u POLJOPRIVREDI, i SELODevastirali smo ruralni prostor. Ljudi je sve manje, obrađenog poljoprivrednog zemljišta također. Tome trebamo stati na kraj, i donijeti poljoprivrednu strategiju da napokon znamo što želimo proizvoditi, izjavio je ministar poljoprivrede Davor Romić na sastanku s članicama Hrvatske gospodarske komore iz sektora klaoničke industrije i prerade mesa. Najavio je i mogućnost snižavanja PDV-a. Radimo simulacije utjecaja na proračun za nekoliko modela smanjenja PDV-a. Našim proizvođačima moramo stvoriti preduvjete kako bi mogli konkurirati proizvođačima na zajedničkom europskom tržištu, istaknuo je.Romic Davor i Bozica Markovic

Dodao je da su ogroman problem sivo i crno tržište i da se akcija MESAR 2016 nastavlja sve dok se ne uvede red. Sivo tržište oštećuje cjelokupno gospodarstvo. Moramo zaštititi one koji legalno posluju, upozorava Romić.

Cilj operativne akcije MESAR 2016. usmjeren je na kontrolu podrijetla i označavanja životinja u klaonicama, prijevoza životinja u cestovnom prometu, zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla koja se nudi na prodaju te sprječavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti klanja stoke.

Iz HGK ističu da na problem sivog tržišta u prometu stokom i mesom od strane industrije ustrajno upozoravaju nadležna tijela. Zadnji put je to učinjeno u veljači 2016. godine kad je i novoizabranom ministru sa sastanka mesne industrije HGK upućen apel da se uvede red u promet stokom i mesom, te suzbije sivo tržište. Pozdravljamo odlučnost ministra i veterinarske administracije u dosad poduzetim aktivnostima za rješavanje ovih problema, a rezultati nadzora pokazuju upravo na ono što smo s našim članicama upozoravali, kazala je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

U Hrvatskoj nepravilnosti u mnogo sektora traju već dugo, upozorava se na njih međutim ne uspijeva ih se iskorijeniti. Jesu li i ovo samo puste i zamorne priče, ili se od njih mogu doista, napokon, i očekivati pozitivni rezultati u neko dogledno vrijeme? ♣

GRUZIJA i MOLDAVIJA u KRUŠAKU KOD VELIKE GORICE! – Krušak nedaleko od Velike Gorice nekad je bilo znano izletište, međutim, ipak, tko bi pomislio, pogotovu otkako više ne funkcionira kao izletište, da će njime jednoga dana zatreperiti i dašak – Gruzije i Moldavije! A za to su se pobrinuli velikogorički odvjetnik Antun Šagovac i njegov prijatelj Ante Žužul, čelnik Školske knjige.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Šagovac, koji je veliki ljubitelj Bakhova nektara, pa i sâm proizvodi vino u podrumu svoje vikendice, često k sebi pozove prijatelje pravnike, suce te gospodarstvenike, da se podruže u ležernijoj atmosferi i uz domaću hranu i vino. Ovaj put Šagovac i Žužul, koji su nedavno bili na putovanju vinskom Moldavijom, sastanak su na Krušaku upriličili radi upoznavanja prijatelja s tom zemljom, naime od tamo su donijeli nekoliko butelja za kušanje ali i bogati slikovni zapis s turneje. Šagovac je izbor etiketa na stolu podebljao s nekoliko butelja koje je bio donio s jednog od prijašnjih putovanja po Gruziji, ali i s vinima iz vlastite produkcije. Uz plemenitu kapljicu i prikazane ambijente iz Moldavije te Žužulova objašnjenja bilo je moguće iz vikendice na Krušaku sasvim lijepo zaviriti u zemlju Moldaviju.Sagovac Gruzija Moldavija vina

Ovome skupu kod Šagovca nazočili su Nikica Valentić, gospodarstvenik koji je svojedobno bio i hrvatski premijer, pa suci Vrhovnog suda Ranko Marijan i Jadranko Jug, sudac Mioč vijećnik Zagrebačke županije Vlado Horina, jedan od predstavnika auto-kuće Citroen u Zagrebu Luka Marić, velikogorički vinogradar i vinar Nikola Hrvačić, vinar Zdravko Jakobović Jakob, zatim plešivički vinogradari i vinari Zdenko Šember i Tomislav Tomac koji po gruzijskom receptu proizvode i vina u amforama, te osnivač i direktor vinskog festivala Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić. Po sastavu sudaca vidi se da je skup bio kvalificiran za donošenje Velikogoričke presude, međutim ona što se tiče vina nije zasad i objavljena, mada je lako moguće da ponajbolje izglede za osvajanje prvog mjesta u grupi ima Valentićev pjenušac jer ipak – točio se iz magnuma, koji je – vjerojatno oko toga mišljenja nisu podijeljena! – spasonosna mjera posebice onda kad se temperatura zraka digne, kako je bilo toga dana, iznad 30 Celzijevih stupnjeva…

Sagovac Valentic pjenusacUz sjajno pečenog odojka (zaslužan za živu bakrenu boju je majstor Butko) na kušanju se iz Moldavije našao i njihov famozni Negru de Purcari vin de calitate natur reserve sec Chateaua Purcari (Cabernet sauvignon 70 %, Saperavi 25 % i Rara Neagra 5%; 13,5 vol %), vino za koje u Moldaviji vele da podsjeća na supertoskance, a iz Gruzije bijeli Tsinandali 2013 (R’katsiteli 80 % i Mtsvane 20 %) s posjeda gruzijskog plemenitaša Chavchavadzea u Kakhetiju, oko 168 km udaljenome od Tbilisija, te crnjak Mukuzani 2013 od Saperavija… Kao posebna iznenađenja ponuđeni su Tomčev pjenušac Amfora rađen od vina od bijelih sorata koje su pola godine macerirane u gruzijskoj amfori, te Pjenušac NiVa za prijatelje i poslovne partnere s kojime je upravo izašao Nikica Valentić. Pjenušac je od grožđa iz Plešivičkog vinogorja, rađen je klasičnom metodom, a majstor enolog bio je Robert Brkić iz podruma Mladina. ♣

Malik Okus i miris slavenskog jugaOKUS i MIRIS SLAVENSKOG JUGA – Slovački enolog i vinski pisac Fedor Malik voli poutovati, a zahvaljujući profesiji imao je i prilike putovati. U više navrata boravio je na području bivše Jugoslavije, i, veli, ti prostori, koji su u međuvremenu od republika u federaciji postali zasebne države naprosto su mu prirasle srcu. Balkanski slavenski jug, od grčke granice pa sve do Austrije i Italije očarao me. Mirisao mi je, prijao mi je. Dragi ljudi, originalna jela i vina. Bilo je samo pitanje vremena kad ću svoje impresije iznijeti u knjizi. Napokon, ta knjiga je ovdje. Bit ću zadovoljan ako se knjiga svidi, te ako se zadovoljstvo čitatečlja približi mojemu u vrijeme kad sam se kretao tim rkajevima južnih Slavena, rekao je, darujući mi knjigu, Malik, s kojim se povremeno susrećem na nekom od međunarodnih ocjenjivanja vina.

U ovoj svojoj knjizi manjeg formata i tvrdih korica, redosljedom od juga prema sjeveru, svakoj zemlji – Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, posvećuje po dvadesetak stranica. ♣

Jarunska vecerLJETNO PREDVEČERJE NA ZAGREBAČKOM JARUNU: ŠPICA SRPANJSKOG TOPLINSKOG VALA! ♣ SuČ 07_2016

Jelo i zdravlje: istraživanja o navikama / OD GRICKALICA – ČIPS, OD UMAKA – SENF

 

Chips razne varijantePriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

VRIJEDNOST PLASIRANIH GRICKALICA u GODINI DOSIŽE U NAS 584 MILIJUNA KUNA, a VRIJEDNOST PLASIRANIH UMAKA 210,4 MILIJUNA KUNA 

Često se govori o prehrani i njenom utjecaju na zdravlje, i u tome kontekstu nerijetko su na udaru različiti proizvodi koje se rado onzumira ne unutar regularnih obroka nego dosta nekontrolirano i u raznim prilikama – u kinu, na utakmici, na rođendanima, zabavama, pred televizorom dok se prate film, serija, sportska priredba… Tada se jede ne iz potrebe organizma za hranom ili iz želje za gastronomskim užitkom, nego iz dosade, valjda i iz neke nervoze, navike da nešto vrti među prstima i stavlja u usta.

Iz grupe tih proizvoda koji se vrte među prstima pa se žvaču, učestalo se spominju tzv. grickalice, a kao jednu od najraširenijih neželjenih posljedica toga grickanja navodi se pretilost, osobito među mladima. Pretpostavljajući, logično, da će pred televizorima baš za vrijeme utakmica Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj, posebice onih sa sudjelovanjem Hrvatske, zubi gledatelja samljeti brdo grickalica, magazin JaTRGOVAC iz Zagreba došao je na zamisao da, u suradnji sa specijaliziranom agencijom Hendal, upravo uoči Prvenstva organizira istraživanje o potrošnji grickalica u nas. Išlo se, napominje izvršni urednik Ja TRGOVCA Goran Pavlović, na nacionalno reprezentativni uzorak od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Provedena je stratifikacija po šest regija i po četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu se pazilo na ravnotežu prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Evo i rezultata:

Grickalice su, kao jedna od najomiljenijih razbibriga, najtraženije upravo u vrijeme velikih sportskih natjecanja. Kategorija slanih grickalica je izuzetno popularna, naime ove proizvode konzumira čak 85,3 posto ispitanika, a ne iznenađuje da je čips najpopularnija vrsta slanih grickalica.

Grupa slanih grickalica, prema Nielsenovoj klasifikaciji, obuhvaća čips od krumpira, uključujući i onaj u obliku štapića, zatim flipseve (ekstrudirane grickalice), čips od kukuruza uključujući i tortilje, zatim krekere, kokice, štapiće, perece, krušne štapiće, orašaste plodove te sjemenke.

Čips u raznim varijantama – s okusom koji vuče na pršut, na paprika, čili, … Čips s okusom paprika najomiljeniji je, odmah iza je onaj slani

Čips se nudi u raznim varijantama – s okusom koji vuče na pršut, na papriku, čili … Čips s okusom paprike najomiljeniji je, odmah iza je onaj slani

Chips slani

Analiza prodajnih rezultata, koja obuhvaća godišnje razdoblje od travnja 2015. do ožujka 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT period) ukazuje na stabilnost u konzumaciji, naime količinski je na ukupno prodanih 12.437 tona plasman smanjen za jedva primjetnih 0,1 posto, dok je u vrijednosnome smislu prodaja istodobno porasla za 1,1 posto i iznosi nešto više od 584 milijuna kuna!

Vodeći proizvođači u kategoriji slanih grickalica u nas su (abecednim redom): Bobi snacks (Bobi), Franck (Čipi čips, Franck, Kroki kroket, Tip top, My Chips), Koestlin (Koestlin, Saltas), Podravka (Kviki) i Štark (Chipsos, Smoki, Prima). Trgovačke robne marke zajedno imaju 38 posto količinskog udjela u ovoj kategoriji.

Na pitanje koliko često jedu grickalice, najveći broj ispitanika (30,5 %) odgovara da ih konzumira nekoliko puta mjesečno. Kod malo određenijih odgovora Samo u posebnim prigodama npr. kad su utakmice, pa na rođendanima, zabavama, postotak potvrdnih odgovora je 24,9 posto, a odgovora Nekoliko puta tjedno je bilo 24,7 posto. Onih koji ovu kategoriju konzumiraju svakodnevno je 5,2 posto, a da uopće ne jedu grickalice odgovorilo je 14,7 posto ispitanika.

Na prvom mjestu omiljenih vrsta grickalica je dosta uvjerljivo čips, kao svoj prvi izbor ističe ga 36,1 posto konzumenata kategorije. Upola manje udjela – 18,8 % – od čipsa ima kikiriki, a potom s još manjim udjelima dolaze: flips – 9,2 %; štapići – 9,1 %; kokice – 8,9 %; sjemenke bundeve – 6,7 %; krekeri – 4,1 %; indijski oraščići – 3,5 %; pistacije – 2 % i sjemenke suncokreta – 1,7 % udjela.

Nikakvih iznenađujućih odgovora nije bilo na pitanje gdje se najčešće kupuju slane grickalice: 98,1 posto konzumenata ovu kategoriju kupuje u najbližoj trgovini. S minimalnim udjelima tu su još i kupnja na benzinskim postajama – 1,1 %; na kiosku –  0,4 %; na štandovima – 0,2 % i u kinu – također 0,2 %.

Kad je riječ o okusu čipsa kao najpopularnije vrste slanih grickalica, paprika je najomiljenija, preferira je 45 posto konzumenata, a nije baš daleko niti slani čips, koji ima 37,1 posto poklonika. Daleko su manje popularni čips s okusom sira – 9,8 % udjela, zatim pikantni  čips – 4 %; pa onaj s aromom jogurta – 2,8 %; onaj s aromom suhomesnatih proizvoda  – 1 %, i s aromom kečapa – 0,3 %.

Goran Pavlović veli kako se željelo vidjeti koliko potrošači paze na zdravstveni aspekt, primjerice opredjeljujući se eventualno više za grickalice s manjim udjelom soli, masnoća itd.  Dobiveni odgovori pokazuju da dvije trećine potrošača – 66,3 posto – kod kupnje ne obraća pažnju na taj aspekt, dok jedna trećina njih – 33,7 posto – ipak pazi na sastav grickalica koje konzumira.

SENF ISPRED KEČAP-a i MAJONEZE

Ja TRGOVINA pobrinula se i za još jedno istraživanje, ono vezano uz potrošnju gotovih umaka koji se također rado često troše, što se veli – u svakoj situaciji.

U potrošnji senf prednjači, nad kečapom i majonezom. Majonezu konzumira ukupno 77 posto anketiranih građana, kečap konzumira njih 80,6 posto, a senf konzumira veći udio potrošača nego majonezu i kečap – čak 89,3 posto ispitanika

SenfU zadnjih godinu dana potrošnja novaca na kečap, majonezu i senf u hrvatskoj maloprodaji iznosila je 210,4 milijuna kuna, dok je količinska prodaja svih triju kategorija umaka u tom periodu dosegnula 6,3 milijuna kilograma. Senf i majoneza blago su i u količinskome i u novčanome smislu povećali svoju prodaju, dok je, istodobno, kečap ostvario mali pad prodanih količina.

U pogledu potrošačkih preferencija, anketno istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal pokazalo je, dakle, da majonezu konzumira ukupno 77 posto anketiranih građana, i da od toga velika većina (59,5 %) najčešće konzumira majonezu Classic. Light-majonezu preferira 12,5 %, majonezu s aromama (chili, limun, jogurt i dr.) njih pet posto. Nekih 23 posto ispitanika izjavilo je da uopće ne jede majonezu. Kad je riječ o jelu uz koje konzumenti najčešće koriste majonezu, na prvome je mjestu sendvič – 39 posto. Dvostruko manje nego uz sendviče majoneza se troši uz pomfrit – 18,3 %. Majoneza se inače konzumira i uz kobasice – 12,2 %, hrenovke – 11,8 %, meso – 10,2%, te i uz salate – 8,2 %, dok na pizzu majonezu stavlja jedva 0,3 % ispitanika.

Kečap redovito konzumira 80,6 posto sudionika ankete. Pritom je blagi kečap – s udjelom od 56,1 posto – dvostruko popularniji od svog ljutog pandana, kojeg rado konzumira 24,5 posto ispitanika. Pomfrit je jelo uz koje čak 44,1 posto ispitanika najčešće jede kečap, dok je na drugom mjestu pizza s dvostruko manjih 21,5 posto udjela. Potom dolaze kobasice (12,3 %), meso (9,4 %), hrenovke (6,4 %), tjestenina (4,2 %), dok je prvoplasirani kod majoneze – sendvič, ovdje na začelju, sa samo 2,2 posto udjela.

Senf uz meso jede oko 1o,5 posto ispitanika, majonezu 10,2 posto, a kečap uz meso kombinira 9,4 posto ispitanika

Senf uz meso jede oko 1o,5 posto ispitanika, majonezu 10,2 posto, a kečap uz meso kombinira 9,4 posto ispitanika

Senf se, dakle, troši najviše. Taj gorkasti dodatak jelima jede čak 89,3 posto anketiranih, a najveći broj njih (49,9 %) senf kombinira s kobasicama. Četvrtina ispitanika – 26,7 posto – konzumira senf uz hrenovke, njih 10,5 posto uz meso, a samo 2,1 posto ispitanika stavlja senf u sendvič. ♣                                                                                      SuČ – 07/2016

Žene u vinu / FRANCUSKI ZA GOURMETE: VOULEZ-VOUS CAFÉ AVEC MOI?

French store vinoPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SOVINJON ILI SUVINJON, ILI SAVINJON? ŠARDONE i TO S NAGLASKOM NA SLOVU E NA KRAJU RIJEČI, ILI ŠARDONE ODNOSNO ŠARDONAJ ODNOSNO ŠARD’NAJ S NAGLASKOM NA A NA POČETKU RIJEČI? TEMPRANILO ILI TEMPRANILJO ILI TEMPRANIJO? BAROLO S NAGLASKOM NA SLOVU O u SREDINI RIJEČI, ILI BAROLO S NAGLASKOM NA SLOVU A NA POČETKU RIJEČI? TO SU TEK NEKI PRIMJERI. U NAS SE ČESTO PRIMJEĆUJE NEZNANJE VEZANO UZ PROIZVODE VRHUNSKE ENO-GASTRONOMIJE, ČUJU SE NEPRAVILAN IZGOVOR RIJEČI TE ČUDNI NAGLASCI TAKO DA IZGOVORENO PONEKAD DJELUJE i NAKARADNO, TE TO ONE KOJI SE OZBILJNIJE ZANIMAJU ZA JEZIK(E), DAKAKO, SMETA. TURISTIČKA SMO ZEMLJA, HVALIMO SE SA SPECIJALITETIMA i PLEMENITOM KAPLJICOM, ŽELIMO LI VEĆE POŠTOVANJE OBRAZOVANIJEG ZAHTJEVNIJEG GOSTA MORAMO BITI NA NIVOU i s GOVOROM. PROFESORICA FRANCUSKOG i TALIJANSKOG JEZIKA MARIJA VUKELIĆ HTJELA BI, KAŽE, STVARI STAVITI NA SVOJE MJESTO … 

Eno-gastronomija je odmak od nagonskoga jesti i piti, to je disciplina nastala da stvara istinski užitak za stolom uz stanovito oplemenjivanje duha. Ona je hedonizam što zadovoljenje potrebe organizma za energijom profinjenim milovanjem više čula diže na intelektualnu razinu.

Unatoč tome što danas živimo u nekom ludom vremenu i vrtoglavom ritmu, u trenucima kad smo za stolom, uz neku – ne nužno jako skupu, nego, bitno je, karakternu – poslasticu na tanjuru i u čaši, dobro je upravo višeslojno koncentrirati se na to što se konzumira. A to znači i nastojati kvalitetno se informirati o hrani i piću od njihovog porijekla preko načina uzgoja odnosno proizvodnje do oblika prikladnog posluživanja, zapamtiti dobro organoleptički doživljaj ali i nazive kušanih proizvoda, da bi se potom bilo u stanju taj isti užitak ponoviti, te dati i dobru preporuku drugima. Dosta – ali ipak, čini se, i premalo u odnosu na broj koji bi bio poželjan! – ljubitelja dobre papice i kapljice to dobro shvaća, i danas eto i jedan vrlo važan segment turističke industrije počiva upravo na dolascima suvremenih nomada na izvorište nekog osebujnog artikla. Više krajeva u svijetu upravo su od svojih tipičnih eno-gastro specijaliteta stvorili i te kako važne adute za privlačenje gostiju. Ali, puno je i potrošača koji, makar su možda/najvjerojatnije i čuli o tome koliko je kvalitetan pristup hrani i prehrani te pićima važan i za (fizičko i mentalno) zdravlje, na žalost ne mare baš za te sitnice

Prof. Marija Vuklić te Nathalie Durbic u simpatičnom lokalčiću French Store, prodaoaonici-kušaonici francuskih delikatesa, vina i jakih pića gdje su održane prve radionice L'Alphabet Francais

Prof. Marija Vuklić te Nathalie Durbic u simpatičnom zagrebačkom lokalčiću French Store, prodavaonici-kušaonici francuskih delikatesa, vina i jakih pića gdje su održane prve radionice L’Alphabet Francais pour les Gourmets

Da bi konzument mogao u dovoljnoj mjeri upiti sve nužne informacije, on, uz to što za to mora pokazati volju, treba naučiti pravilno čitati/interpretirati obavijesti koje se pružaju o proizvodu, počevši od onih na etiketi pa do onih u raznim informativnim brošurama. To naučiti čitati u prvome redu znači razumjeti poruku na način da se određeni proizvod s obzirom na njegovo porijeklo, oblik produkcije kao i posluživanje umije smjestiti u pripadajući mu rang kakvoće. tipičnosti i zanimljivosti, te zdravstvene podobnosti. A za to, opet, valja poznavati ponešto iz zemljopisa i ponešto o tehnologijama nastanka pojedinog artikla, kao, dakako, i jezik, ili barem ključne izraze, te znati pravilno izgovoriti pojmove otisnute na proizvođačkoj deklaraciji, bilo da je riječ o materinskome jeziku, bilo o nekom stranome, posebice onima iz zemalja odakle najviše i vreba gurmanskih poroka, a to su Francuska, Italija, Španjolska, pa onda i Austrija i Njemačka…  Bitno je naravno ponešto znati i o konceptu označavanja prehrambenih proizvoda i pića npr. u smislu apelacijskih oznaka koje, s obzirom da počivaju na određenim pravilnicima, govore mnogo i onda kad etikete izravno ne otkrivaju, primjerice kod vina, korištenu sortu odnosno korištene sorte, pristup primarnoj preradi i dozrijevanju…

Nerijetko se kod nas zapaža da potrošač ne pamti naziv nekog posebno dobrog proizvoda što ga je kušao, niti da pamti područje gdje nastaje te način specifične elaboracije zahvaljujući kojemu on dobiva tu neku posebnost, zatim često se čuju krivi izgovori sorata, vinogorja, čak vezano i uz hrvatske produkte, a kamo li tek za one iz vana. Na žalost, i neke osobe u javnim istupima određene termine izgovaraju netočno, pa to zna zvučati i nakaradno. S obzirom da je po shvaćanjima modernoga društva konzumacija hrane i pića prestala biti čin odmaka od gladi i puko taženje žeđi, za gourmeta je dobro potruditi se u eno-gastro i jezičnom obrazovanju, a budući da je barem kod nas – iako maltene svaki časopis odnosno emisija na elektronskim medijima ima rubriku o hrani i piću, vrlo malo izdanja koja se trse biti edukativna – valja se okrenuti (i) drugim izvorima znanja.

Radionica L'Alphabet francais pour les Gourmets s pojmovima što počinju slovom B (Bordeaux, boire =piti, boules=mjehurici pjenušca...)

Radionica L’Alphabet francais pour les Gourmets s pojmovima što počinju slovom B (Bordeaux, boire =piti, boules=mjehurici pjenušca…). Među polaznicima – samo jedan muškarac!

_____________________

IMAM SLIKU, NEĆU TON, i IMAM TON, NEĆU GLAS! – Baš tako: imam sliku, neću ton! Imam ton, ali neću glas! Kad je na malom ekranu prijenos sportske priredbe gledam bez tona. Mislim da ću i neke dijelove u radijskom programu HRT-a općenito pratiti gotovo bez slušanja glasa, s pojačanim tonom tek kad osjetim da prestaje blablanje i počne glazba.

Neki sportski komentatori ne samo da stalno govore po sistemu što se babi milo, to se babi snilo, i ne samo da u pojedinim trenucima zavijaju kao prase na kolinju, nego – ovo ide i brojne druge novinare i osobe što javno nastupaju pred mikrofonom – pokazuju i nepismenost, naime kad se slaže rečenica očito se ne zna da postoje glagolski prilog sadašnji i prošli pa kao posljedica toga izlijeću besmislice, ne zna se da kad se u rečenici spominje više subjekata u korištenju glagola treba rabiti množinu, problemi su i s padežima ali i sa zamjenicama u smislu da se muška rabi tamo gdje treba biti ženska i obratno, meteorolozi i drugi što pred mikrofonom čitaju prognoze vremena pak ne shvaćaju zakon komparacije pa npr. govore da će danas biti vedro a sutra oblačnije… Posebna priča su izbjegavanja nužnih zastajkivanja u govoru a koja ovise o zarezu i točki, ali bogme i izgovori stranih gradova i mjesta te pojmova (koje se rado koristi), pa i naglasci, zbog čega riječi i imena, razni nazivi zvuče nakaradno.

Čemu služe emisje s uglednim stručnjacima za jezik kao sugovornicima-gostima (Radio Sljeme, svaka čast toj emisiji) o pravilnom korištenju jezika kad se upravo i na HRT-a ne pridržavaju onoga što se uči u školi i što se, kad su u pitanju strane riječi, može naučiti boravkom u inozemstvu, kamo npr. baš sportski novinari često idu?!… ■

_________________________

Budući da je u svijetu, pa i u nas, u domeni eno-gastronomije ono što je vezano uz Francusku uvijek chic, upravo potaknuta tim nespretnostima u izgovaranju konkretno francuskih izraza te nedovoljnom do slabom poznavanju značenja apelacija vani, profesorica francuskog i talijanskog jezika i eno-gastro poklonica inače i s položenom drugom razinom WSET-a Marija Vukelić iz Zagreba došla je na zamisao da organizira tečajeve vezano uz jezik(e) i eno-gastronomiju.

Na početku ljeta krenula je, kao uhodavanje, s radionicama u simpatičnoj maloj prodavaonici-kušaonici French Store što je već dvije i pol godine u Zagrebu drži Nathalie Durbic, koja je inače rođena u Francuskoj i tamo je, u Le Havreu, prije nego li se odlučila doći u Hrvatsku, dugo radila u ugostiteljstvu u restoranu svojega brata. Od jeseni prof. Marija Vukelić namjerava startati s tečajevima u pravom smislu, i sad i priznaje da joj se valja jako dobro pripremiti, ne u jezičnome dijelu gdje je doma, nego svakako u vinskome segmentu u kojemu predavač također mora suvereno vladati situacijom. Uz povremene radionice i dalje u French Storeu predviđen je, kaže prof. Vukelić, tečaj osnova francuskoga prema europskom referentnom okviru A1 i osnova o vinu prema udžbeniku WSET 1.  Prof. Vukelić veli da sama slaže skriptu, da tu ima puno posla, ali i da je sve to veliki izazov.

B kao Bordeaux: prikaz apelacija na području oko grada Bordeauxa

B kao Bordeaux: prikaz apelacija na području oko grada Bordeauxa

– Strahovito me smeta kad čujem nepravilan izgovor i većine profesionalaca koji se danas u Hrvatskoj bave vinima. Evo nekoliko riječi o ideji za projekt, proizašloj iz metode pokreta, plesa, izazivanja različitih osjeta što je provodim s djecom u Waldorfskoj školi u Zagrebu. Učimo dok smo živi, a kad učimo osjetilno to svakako ide brže i stvari se bolje i duže pamte. I vino i specijaliteti i jezik su osjećaj, doživljaj. Ove moje radionice i tečajevi zamišljeni su za manje grupe polaznika tako da pažnja bude maksimalna. Ne želim suhoparna predavanja nego razgovor na zadanu temu i uz konzumaciju odgovarajućih proizvoda, dakle objašnjavaju se pojmovi s etikete kušanih vina, sireva i drugih delikatesa, pojmovi iz pravilnika o proizvodnji vezano uz određene apelacije i zaštićene oznake porijekla, uči se kako pravilno izgovarati riječi kod kojih se po napisanim slovnim znakovima ali i glede naglaska mnogi ovdje ne snalaze. Startala sam, pod naslovom L’Alphabet Français pour les Gourmets, s abecedom francuskog jezika za gurmane, bonkuloviće, profesionalce. Važnost francuskog jezika u svijetu gastronomije ali i u svakodnevnom životu je velika, a za ljubitelje vina te, posebice, profesionalce iz sektora, znanje francuskoga je ne luksuz nego potreba. Jesenski tečajevi razvijat će se u dva smjera: za gurmane-amatere i za profesionalce u eno-gastronomiji. Uz svako slovo abecede na francuskom predstavit će se važne francuske vinske pokrajine, sorte, vina, vinarije, drugi važni pojmovi koji počinju na to slovo, usvajat će se rječnik i konstrukcije vezani uz osnovnu komunikaciju, French store sirkonkretno upoznavanje, predstavljanje, razne druge momente česte u svakodnevnim situacijama, kupovinu vina, kušanje, opis vina i sireva, uz spoj vina i sireva i vina i hrane općenito, bazna pravila pisanja, čitanja, osnove gramatike. Ova francuska abeceda spoj je mojih dviju strasti, jezika i eno-gastronomije, a istodobno i spoj dvaju postojećih projekata, naime uz ove nesvakidašnje radionice spajanja vina i hrane po slovima abecede imam i Malo kazalište, strani jezici kroz glumu na kojemu učenici metodom kazališta na iznimno razigran i veseo način uče francuski jezik – kazala je prof. Marija Vukelić, koja je, rado će se pohvaliti, odlikovana Akademskim palmama od francuskog Ministarstva obrazovanja za zasluge na promicanju francuskoga jezika, a za metodu učenja kroz kazalište dobila je priznanje Europska oznaka jezika.

Prof. Vukelić zasad potencijalne polaznike svojih radionica animira preko prijatelja, osobne mailing liste, društvenih mreža, a cijena radionice u kojoj se poslužuju po četiri različita sira i po četiri vina što se sljubljuju s tim sirevima, stoji oko 300 kuna.  ♣   SuČ – 07/2016

Moje skitnje svijetom / ŠPANJOLSKA KAO VINSKA VELESILA

Zastava SpainPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Pirinejski poluotok: velika većina pripada Španjolskoj, čiji su i Balearski i Kanarski otoci

Pirinejski poluotok: velika većina pripada Španjolskoj, čiji su i Balearski i Kanarski otoci

ZEMLJA s NAJVIŠE VINOGRADA NA SVIJETU – JEDINA S VIŠE OD MILIJUN HEKTARA, TREĆA PO PROIZVODNJI VINA, S 24 MILIJUNA HEKTOLITARA NAJVEĆI SVJETSKI IZVOZNIK PO KOLIČINI i IZA FRANCUSKE i ITALIJE TREĆI NAJVEĆI IZVOZNIK PO OSTVARENOM NOVČANOM PROMETU. TURNEJU PO DIJELU PIRINEJSKOG POLUOTOKA SJAJNO JE ORGANIZIRAO ŠPANJOLSKI INSTITUT ZA VANJSKU TRGOVINU ICEX  

Velika je sreća biti u mogućnosti u zarađivanju za život raditi ono što se voli. Novinarstvo i vino pružili su mi puno toga lijepoga, a među najvrijednijime smatram putovanja svijetom kroz koja sam vidio i upoznao mnoge zemlje, ljude, narodne običaje na svih šest kontinenata. Uz razne sredine u Europi, bile su to i one u Africi, Aziji, Australiji, te Sjevernoj i Južnoj Americi. Kao posebno lijepu turneju pamtit ću onu jednotjednu u svibnju 2016, s obilaskom nekoliko pokrajina Španjolske, konkretno bile su to Baskija, Castilla y Leon i La Rioja.

Espana znakŠpanjolska – što se prostire gotovo čitavim Iberijskim odnosno Pirinejskim poluotokom – golema i bogata raznolikostima, iz povijesti znana kao zemlja kolonizatora, najširim masama u današnjem društvu poznata po nogometu, glazbi, flamencu, borbi s bikovima, ekstravagantnim slikarima i arhitektima kao što su Salvador Dali, Picasso, Gaudi, pa po voću, ovčjem siru i vinu… Upravo ovih dana Španjolska nam je često bila na jeziku, s obzirom da je Hrvatska na Europskom nogometnom prvenstvu bila u grupi sa Španjolcima i, dakako, s obzirom da smo u grupi baš mi slavili osvajanjem prvog mjesta.

Kraljevina Španjolska (španjolskiReino de EspañakatalonskiRegne d’Espanyabaskijski: Espainiako ErresumaokcitanskiReialme d’Espanha) suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske Unije.

_________________________________

DRŽAVNI ORGANIKruna / Poglavar države (španj. La Corona / Jefatura del Estado)

Parlament (zakonodavna vlast, španj. Las Cortes Generales) koji se sastoji od dva doma, a to su Senat (Senado) i Kongres zastupnika (Congreso de los Diputados)

Madrid, Gradska vijećnica, Plaza Cibeles

Madrid, Gradska vijećnica, Plaza Cibeles

 Vlada (izvršna vlast, El Gobierno), sastavljena od predsjednika vlade i ministara

Sudbenu vlasti čine: Vrhovni sud (El Tribunal Supremo); Generalno vijeće sudske vlasti (El Consejo General del Poder Judicial) i Ustavni sud (El Tribunal Constitucional).

Španjolska je podjeljena na 17 autonomnih zajednica (comunidades autónomas) i na dva autonomna grada (ciudades autónomas). Uz španjolski, službeni jezici u autonomnim zajednicama su katalonski, baskijski, galicijski i okcitanski. ■

_______________________________

Španjolska se nalazi između 43°47’24” sjeverne i 36°00’40” južne zemljopisne širine i između 7°00’29” istočne i 5°36’40” zapadne zemljopisne dužine. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirinejskog poluotoka, dijeleći ga s Portugalom. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), zatim sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla (oni su, eto, pod španjolskom upravom!) te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Na sjeveru, Španjolska graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, a na jugu s britanskom kolonijom Gibraltar. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Površina zemlje je 504.030 km2, a stanovnika je nešto više od 46 milijuna.

Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad je s 3.155.359 stanovnika, s okolicom broji ih 5.964.143. Madrid je inače smješten u središtu Pirinejskog poluotoka. Drugi veći, značajniji gradovi su BarcelonaValencia, Valladolid, SevillaZaragozaMálaga

Veći dio Pirinejskog poluotoka čini po postanku stara visoravan Meseta (građena od prekambrijskog i paleozojskog kristaličnog kamenja i starih kamenaca), koju tzv. Kastiljsko gorje (Sistema Central) dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje (Cordillerea cantabrica) i Pirineji (Pirineos; najviši vrh je Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri (Sistema betico) ili Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva koji se pružaju paralelno s obalom Sredozemnog mora. Središnji dio čini Sierra Nevada s najvišim vrhom Španjolske (Mulhacu, 3481 m). Između južnog ruba Mesete (Sierra Morene) i Andaluzijskog gorja uz rijeku Guadalquivir i kod Cordobe nalazi se velika Andaluzijska tektonska depresija. Na sjeveroistočnom rubu Mesete pruža se Ibersko gorje, građeno od krednih i jurskih naslaga, a između Iberskog gorja, Pirineja i Kantabrijskog gorja depresija je rijeke Ebro (Aragonska dolina). S visoravni Mesete izdižu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u tercijaruObala je uglavnom strma i nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske s mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika.

Španjolska se nalazi u umjerenom pojasu, a njen neujednačen reljef utječe na veliku klimatsku raznolikost. Često se za klimu Španjolske misli da je sredozemna (mediteranska). Međutim to je tek donekle točno jer samo priobalno područje istoka, jugoistoka i juga Španjolske ima sredozemnu klimu. Po zemljopisnoj širini, najveći dio Španjolske trebao bi imati sredozemnu klimu, ali eto neke specifične prirodne karakteristike stvaraju drukčije uvjete. Na klimu primarno utječe visoki reljef, odnosno viša nadmorska visina, pa dolazi i do, kako kažu, vertikalne klimatske slojevitosti. Uz to, planine se uglavnom izdižu uz rub države, odnosno Pirinejskog oluotoka, pa su značajna prepreka širenju klimatskih utjecaja s okolnih prostora. Zbog toga središnji dio Španjolske, visoravan Meseta, ima znatno drukčiju klimu od one koja bi odgovarala zemljopisnoj širini tog prostora, konkretno klima je tu u značajnoj mjeri kontinentalna. Na istoku i jugu Španjolske, gdje prevladava sredozemna klima (često se navodi i kao suptropska), srednje mjesečne temperature tijekom godine kreću se od 13°C do 25°C, a prosječno bude od 350 do 500 mm padalina. Za ovo područje karakteristično je dugo, toplo, suho i sunčano ljeto, kad maksimalne temperature dosegnu i 48°C. Sredozemna obala Španjolske ima najveći broj sunčanih sati u Europi. Na svim obalama zime su ugodne, a na jugu čak i tople. Sjeverozapad Španjolske (atlantska obala koja izlazi i na Biskajski zaljev) ima svježiju klimu, pa se temperature kreću 8-20°C. S Biskajskog zaljeva prema Poluotoku kreću se vlažne mase, tako da na planinskim padinama bude poprilično padalina, od 900 do 2000 mm. Zbog blage oceanske klime i dosta oborina, čitavo je područje pod relativno bujnom i zelenom vegetacijom, pa se ova regija često naziva i Zelena obala (Costa Verde). Unutrašnju Španjolsku, s kontinentalnom klimom, karakteriziraju srednje mjesečne temperature od tri do 23°C, s time da tokom zime temperature često padnu ispod nule, a ljeti po danu budu vrlo visoke. U ovoj regiji prosječno se godišnje bilježi oko 500 mm padalina, ali na nekim sektorima i ispod 300. Istočni obod ove regije poprima neke karakteristike mediteranske klime, dok se sjeverozapadni rub približava oceanskoj.

ŠPANJOLCI, KATALONCI, GALLEGI, BASKI

Može se reći da osnovu hidrografske mreže Španjolske čini pet rijeka: Guadalquivir, Guadiana, Tajo, Duero, Ebro. Rijeke na sjeverozapadu Španjolske imaju više vode, kraći tok, relativno veliki pad, ali njihova estuarijska  ušća pogoduju razvoju vodenog prometa. Rijeke koje se spuštaju s visokih planina (Pirineja, Betijskih kordiljera, Kasteljanskog gorja i dr.) imaju velike padove i značajan hidroenergetski potencijal. U vapnenjačkim terenima rijeke su najčešće formirale kanjone, a ima i vodopada i brzaca.

Buran povijesni razvoj utjecao je na karakteristike i raznolikost stanovništva Španjolske. Španjolci čine oko 73% ukupne populacije, Katalonci 16,5%, Galjegi (Galicija) 8%, Baski 2,3%, a ostali 0,2%. Španjolska je jedna od najizrazitijih katoličkih zemalja – čak 97% stanovništva katoličke je vjere, nekih 0,4% je protestanata i 2,6% ostalih. I Španjolska se uvelike urbanizirala, naime danas oko 80% stanovništva živi u gradovima. U starosnoj dobi do 19 godina je oko 33% populacije, u dobi od 20 do 59 godina je 50%  stanovništva, a starijih od 60 godina ima 17%. I Španjolska postaje sve starija, a na to utječe i niski prirodni prirast, koji iznosi svega jedan promil; stopa nataliteta je 10 promila, a mortaliteta 9 promila.

Prostor današnje Španjolske bio je naseljen već u paleolitiku, o čemu svjedoče bogata likovna umjetnost (spilje AltamiraCastilloPindal) te razni drugi arheološki ostaci. U kasnijem razdoblju Pirenejski poluotok naseljavaju Iberi. Oko 1200. godine prije Krista sa sjevera dolaze Kelti, preplavljujući gotovo cijeli Poluotok i mješajući se s domaćim iberskim stanovništvom. Oko 1100. godine prije Krista Feničani i Grci osnivaju svoje prve kolonije.

Između prvog i drugog punskog rata Kartažani osnivaju pak svoje kolonije, među kojima su najvažnije bile na Ibizi i u Cartageni. Porazivši Kartagu u drugom punskom ratu (201. prije Krista), Rimljani započinju postupnu okupaciju poluotoka. U idućih dvjestotinjak godina zauzeli su čitav teritorij Pirinejskog poluotoka. U prvim fazama rimske okupacije domaće je stanovništvo dizalo više ustanaka protiv osvajača. Nakon smrti jednog od vođi ustanka, Viriata (139. godine pr. Kr.), pobjede su bile sve rjeđe te je slabio otpor protiv Rimljana, a do konačnog sloma otporaša dolazi u vrijeme cara Augusta. Rimska okupacija Poluotoka kulminirala je uspostavom potpune rimske vlasti i osnivanjem provincije Hispanije. Pod rimskom vlašću Španjolska je ostala sve do 5. stoljeća. Stanovnici Hispanije prihvatili su rimsku kulturu, jezik i zakone, ali je i njihova važnost Carstvu bila velika.

Početkom 5. stoljeća na prostor današnje Španjolske provalila su germanska plemena Alani, Svevi i Vandali. Ta su plemena došla iz današnje sjeverne Njemačke, a do Pirinejskog poluotoka prošla su dakako kroz današnju Francusku. Alani su osvojili pokrajinu Luzitaniju, Svevi pokrajinu Galiciju, a Vandali pokrajinu Andaluziju. Vandale su kasnije pritisnuli zapadni Goti pa su zato prešli u Afriku, gdje su osnovali vandalsku državu što se održala do sredine 6. stoljeća, a srušio ju je  534. bizantski vojskovođa Belizar.

Španjolski kralj Felipe III, za vrijeme kojega je Španjolska ostvarivala značajan prihod od prodaje svojih vina u kolonije u Južnoj Americi

Španjolski kralj Felipe III, za vrijeme kojega je Španjolska ostvarivala značajan prihod od prodaje svojih vina u kolonije u Južnoj Americi

Nakon što su Vandale protjerali u Afriku, zapadni Goti uništili su u Španjolskoj 585- godine i svevsku državu te su zagospodarili cijelim Poluotokom. Zapadni su Goti oko 600. godine prigrlili katoličku vjeru, pa su se sa svojim podanicima starosjediocima stopili u jedan narod — španjolski. Država zapadnih Gota održala se u Španjolskoj do 711. Te su godine Arapi zauzeli Pirinejski poluotok i srušili državu zapadnih Gota. Arapska država na Pirinejskom poluotoku trajala je nešto više od sedam stoljeća, tj. do 1492. Međutim, već je zapravo u 11. stoljeću počela gubiti dah jer su na nju sve jače navaljivali kršćani iz Franačke. Glavni je grad arapske države u Španjolskoj bila Córdoba. Kršćani, koji su već obitavali na sjevernome dijelu Poluotoka i činili nekoliko državica, među kojima npr. Navarru i Kataloniju, također su od 11. stoljeća radili na potiskivanju Arapa, najprije sve dublje na pirinejski jug. Od malih država nastale su tri veće: Aragonija na istoku, Portugal na zapadu, a u sredini Kastilja. Od 13. stoljeća pod arapskom je vlašću ostao još samo južni dio Poluotoka, s prijestolnicom u Granadi.

Godine 1469. aragonski kralj Ferdinand vjenčao se s nasljednicom kastiljske kraljevske krune Izabelom, te su se time ujedinile države Aragonija i Kastilija u kraljevinu Španjolsku. Ferdinand i Izabela poveli su borbu protiv Arapa (Maura), i poslije desetogodišnjeg rata zauzeli sve njihove zemlje. Godine 1492. osvojili su i do tada glavni arapski grad Granadu. Arapi su zatim posve napustili Španjolsku, koja je napredovala, te postala jedna od najmoćnijih država na europskom kontinentu. Španjolci su potom i sami krenuli u osvajanja drugih područja, na drugome kontinentu. Za kralja Ferdinanda Katoličkog i kraljice Izabele Španjolska je udarila temelje svojima moći, veličini i kolonijalnom gospodstvu.

Rueda

Rueda – lijevo dolje, zeleno; desno u sredini, žuto – Ribera del Duero; desno gore, ljubičasto – la Rioja

VUELTA a ESPAÑA

Kao što sam uvodno naveo, jednotjedna španjolska turneja obuhvatila je Baskiju, odnosno Pais Vasco ili, po baskijski, Euscadi, glavni grad koje je Vitoria ili Gasteiz a provincije su Alava, Viscaya, Guipúzcoa ili, po baksijski, Araba, Bizkaia i Gipuzkoa, zatim Castillu y Leon (predio uz rijeku Duero), glavni grad koje je Valladolid a provincije su Ávila, Burgos, Leon, Palencia, Salamanca, Segovia, Soria, Valladolid i Zamora, te, na kraju, Rioju s rijekom Ebro, a glavni grad koje je Logroño. Španjolski institut za vanjsku trgovinu ICEX htio je ovaj put preko četvero novinara i vinskih pisaca – Vitomira Andrića, zatim glavnog urednika revije Iće&piće Damira Fabijanića, urednika u 24sata Ive Kozarčanina i mene kao glavnog urednika revije Svijet u čaši upoznati širu hrvatsku javnost s vinogradarsko-vinskom stvarnošću triju istaknutih vinorodnih područja svoje zemlje. S nama je na putovanju bila i Montserrat Perez Ripoll iz Španjolske ambasade u Zagrebu, a vodič nam je bila Laura Velasco de los Dios iz ICEX-a iz Valladolida

Valladolid, ispred hotela Melia Recoletos, na startu turneje: četvero hrvatskih novinara gosti ICEX-a - Vito Andrić, Damir Fabijanić, Ivo Kozarčanin i ja, u društvu s Monserrat Perez Ripoll iz Španjolskog veleposlanstva u Zagrebu

Valladolid, ispred hotela Melia Recoletos, na startu turneje: s Montserrat Perez Ripoll iz Španjolskog veleposlanstva u Zagrebu smo nas četvorica hrvatskih novinara gosti ICEX-a – Vito Andrić, Damir Fabijanić, Ivo Kozarčanin i ja

Spomenik Miguelu de Cervantesu u Valladolidu

Spomenik Miguelu Cervantesu u Valladolidu

Valladolid, središte, Gradska vijećnica

Valladolid, središte, Gradska vijećnica

Valladolid - živopisno

Valladolid – vrlo živopisno

ICEX – koji se prije polaska iz Hrvatske raspitao kod nas četvorice o željama glede posjeta i dobio sugestiju da se, radi stjecanja što kompletnije slike o španjolskome vinu, obiđu i veliki i manji posjedi, i oni glasoviti i oni manje znani, i oni iz velikih grupacija i oni iz segmenta poljoprivrednih zadruga kao i oni u individualnome/obiteljskom vlasništvu pa i tzv. garažni, te, svakako, i oni koji su na eko-kolosijeku – izvanredno je, maksimalno poštujući sugestiju o raznolikosti, rasporedio odredišta i odredio timing, tako da je naša grupica u efektivnih pet dana boravka u Španjolskoj obišla 21, moram reći svaku na svoj način impresivnu, vinsku kuću.

Putovanje je krenulo iz Madrida automobilom do oko dva sata i nešto udaljenog Valladolida, u okolici kojega su vinorodno područje Rueda, najpoznatije u Španjolskoj po bijelome vinu, te vinorodno područje Ribera del Duero, carstvo rasnih crnjaka. Već spomenuta rijeka Duero izvire u Španjolskoj, na lokaciji Fuentes del Duero Picos de Urbión Duruelo de la Sierra (Soria), na nadmorskoj visini od 2160 metara, a završava, nakon dužeg toka – pod nazivom Douro – uz portugalske vinograde što su u cijelome svijetu poznati ne samo kao izvorište odlične kapljice nego i kao ambijentalna atrakcija, u Atlantskom oceanu kod grada Porta.

Valladolid: tapas bar. Odlični mali zalogaji uz čašu vina. Bogat izbor etiketa, puno je magnuma u opticaju. Kao posebno elegantan tapas-bar-restorančić zapamtio sam Villu Paramesa. Inače običaj je da kad se uvečer izađe u život obiđe više tapas barova i u svakome kuša neke druge tapase, popije čaša nekog drugog vina i sretne neke druge prijatelje...

Valladolid: tapas bar. Odlični mali zalogaji uz čašu vina. Bogat izbor etiketa, puno je magnuma u opticaju. Kao posebno elegantan tapas-bar-restorančić zapamtio sam Villu Paramesa. Inače običaj je da se, kad se uvečer izađe u život, obiđe više tapas- barova i u svakome kuša neke druge tapase, popije čaša nekog drugog vina i sretne neke druge prijatelje… Tapasima i vinom nas je odlično provela Laura Velasco

Valladolid tapas bar 023

______________________________________

S VINOGRADOM BEZ PODRUMA… – Uz najrenomiranije vinske kuće i podrume s velikim površinama i podrumima te s količinski velikom proizvodnjom obišli smo i vinara koji ima podrum ali uopće nema vinograda, vinara koji ima vinograd ali nema, barem zasad, svoj podrum, kao i vinara koji je tipični garažni, s malim vinogradom, malom produkcijom te s malenim podrumom uređenime doslovno u dvjema garažama jedne oveće stambene zgrade.

Juan

Luis Juan Saenz Comunion sa sestrom Anom, i, dolje, pogled na njihovo trsje na poziciji Valdequinea

Finca Valdequinea trsje

Brat i sestra Luis Juan i Ana Sáenz Comunión iz El Cortija kod Logroña u La Rioji četvrta su generacija obitelji što se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. Luis Juan iznimno je posvećen vinogradarstvu a iako je mlad sklon je u proizvodnji vina tradicijskom pristupu naučenom od predaka. Ana je preuzela obvezu odnosa s javnosti. Vinogradi obitelji Comunión su na 600 metara nadmorske visine, na vapnenasto-ilovastom tlu s dosta kamena.Trsje se uzgaja grmolikim sustavom. Dobar dio loza star je od 90 do 100 godina. Kad je širio vinogradske povšrine – sad brine o 25 hektara – Luis Juan pobrinuo se da najprije posadi američku podlogu i da potom na nju navrne Tempranillo s plemkama uzetima sa stogodišnjih obiteljskih loza. S obzirom da zasad nemaju vlastiti podrum, Luis i Ana priredili su degustaciju svojih vina na parceli s nazivom Valdequinea (površina je šest hektara) po kojoj je njihova robna marka dobila naziv.

Jako dobar, vrlo voćni i mekani Tempranillo 2015 joven (13,5 vol %; mpc. 3 €!), lijepa i Crianza 2013 (14,0 vol%; 8 €), a izvanredno FV (Finca Valdequinea) 2012 limited edition (loze stare 100 godina, 15 mjeseci barrique, 13,5 vol %; mpc 15 €).

Tomas Postigo

Tomas Postigo

S PODRUMOM a BEZ VINOGRADA… – Tomas Postigo enolog je, s podrumom smještenim u oblasti Ruede. Proizvodi odličan, ozbiljan Verdejo (fermentacija u francuskom barriqueu, dozrijevanje sedam mjeseci na finom talogu u bačvici uz batonaž, kušali smo 2011., 14,0 vol %; 15.000 butelja) DO Rueda, te crnjak Tinto Ribera del Duero DO (vinogradi na 750 do 900 metara nadmorske visine, Tempranillo 85 posto i ostatak Merlot, 2013., 12 mjeseci francuskog barriquea, 15,0 vol %; 100.000 butelja).

Postigo i njegov poslovni partner dugo se bave proizvodnjom vina i – uopće ne razmišljaju o tome da kupe vinograd! Radije kupuju grožđe, a na moje pitanje nije li to ipak kriva politika za vinara koji aspirira ne samo na visoku kakvoću vina nego i na stalnost u toj kvaliteti, Postigo odgovara:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA– Naprotiv! Ne samo da to nije kriva politika, nego je upravo ispravna. Vlastiti vinograd ograničava, jer priroda je hirovita, ne samo da su godišta različita po kakvoći nego vreba opasnost od lokalnog nevremena koje pogodi baš tvoj vinograd, a onaj malo dalje poštedi. Mi igramo na kartu kvalitete vina time što smo u stalnome kontaktu s nekih 450 uzgajivača grožđa i vlasnika jednako toliko što velikih što manjih vinogradskih parcela, i te ljude kao radnike i glede njihova prirodi prijateljskoga pristupa kao i njihove vinograde kroz protekle godine smo dobro provjerili. Vinogradare smo navikavali i naviknuli na proizvodnju visokokvalitetnoga grožđa među ostalime i jednim vrlo važnim argumentum: tako što smo kvalitetno grožđe spremni i jako dobro platiti, naime prosječna cijena kilograma vinskoga grožđa ovdje je nešto niža od pola eura, a mi ono što kupimo plaćamo pet do šest puta više, i to je dobar poticaj ljudima da se više potrude.

Postigov formular za praćenje stanja u vinogradima kooperanata. Bolju snimku nije mi dopustio...

Postigov formular za praćenje stanja u vinogradima kooperanata. Bolju snimku nije mi dopustio…

Odnosi vinar-kupac grožđa – vinogradar u Španjolskoj su očito puno drukčiji nego što su kod nas, naime evo još kurioziteta: Postigo i njegov kompanjon kreirali su formulare za praćenje stanja u vinogradima za vrijeme vegetacije, za svakog od navedenih 450 uzgajivača grožđa s kojima surađuju imaju debeli dosije, skupljan godinama. Na početku vegetacijske sezone parcele s trsjem oni obilaze relativno ležerno, međutim i bilježeći, a pravi angažman počinje poslije cvatnje loze i posebice od trenutka kad kožica bobice grozda počinje dobivati boju, objašnjava Postigo. Nadzor je tada maltene svakodnevan, parametri se pomno zapisuju u formulare, i u berbi pada odluka iz kojih će se vinograda grožđe kupiti. Pri trganju, koje se obavlja noću kad nije vruće, prva je selekcija grozdova. Grožđe, pedantno složeno po kutijama, na temperaturi od 5 Celzijevih stupnjeva u kamionu-hladnjači dovozi se u podrum. Idući dan na stolu za sortiranje obavi se druga selekcija. Postigo i prijatelj kupe samo ono grožđe koje prođe i na toj drugoj selekciji, ostatak – vrate vlasniku!

Kvasci koje Postigo rabi za fermentaciju iz vinogorja su u Ruedi i, za crno, iz Ribere del Duero. Svake godine Postigo u suradnji s Institutom za mikrobiologiju uzme uzorke iz vinograda iz kojih je kupovao grožđe i u Institutu naruči selekcioniranje sojeva, s njima Postigo provede nekoliko mikrovinifikacija i vina se onda sa stručnjacima s Instituta kušaju pa se odluči koje sojeve razmnožiti kako bi Postigo iduće godine imao za fermentaciju svojih vina autohtone kvasce iz Ruede i Ribere.

Pitam Postiga na što, dakako osim na grožđe, u tom svom vinskome radu najviše pazi kad troši novac, a on odgovara: na ono što je, pored grožđa, i najvažnije u cijeloj ovoj oriči – na kvalitetnu bačvu koja treba oplemeniti, na čep koji mora dobro zaštititi vino a opet omogućiti mu mikrodoze kisika da se s vremenom razvija, ali i na ukrasnu kapicu koja je u dodiru s čepom i ne bi smjela ispustiti nikakav primiris prema čepu, da poslije s čepa ne prijeđe i u vino…

U GARAŽI –  Roberto Olivan, s diplomom enologa, vodi Bodegu Tentenublo (Tentenublo bi u slobodnom prijevodu bilo: stop oblacima) sa sjedištem u dvjema spojenim garažama u velikoj stambenoj zgradi u selu u Rioji Alavesi.

Roberto Olivan, Bodega Tentenublo, u svom vinogradu

Roberto Olivan, Bodega Tentenublo, u svom vinogradu, i, dolje, stambena zgrada s garažama u dvjema od kojih Olivan ima vinski podrum

Tentenublo garaze

Vinogradi su mu na više mjesta, na nadmorskim visinama između 350 i 700 metara. Najstarija parcela, s lozama starim 70 godina, je ova gdje sam ga snimio, a s nazivom Las Villermas. Od sorata tu su Tempranillo, Garnacha tinta te bijela Viura. Olivan se priklonio organskoj produkciji. Svaku parcelu vinificira posebno i, kaže, na kraju fermentacije ima u posudama oko 40 vina od kojih onda radi kombinacije tako da na kraju na tržište izlazi s tri vina – bijelim Tentenublom od Viure i s dva crnjaka, jedan je Xerico Rioja DO, s dozrijevanjem u betonskoj cisterni i u bačvi od kestenova drveta, a drugo je Tentenublo tinto, dozrijevano devet mjeseci u hrastoivoj bačvi. Ukupna proizvodnja je 45.000 boca godišnje. ■

_______________________________

Glavni dojmovi iz spomenutih vinorodnih dijelova Španjolske su sljedeći: vrlo zanimljiv (vinogradarski) krajolik, posebice u Rioji, nastojanje da se za vinograde izaberu tereni doista najprikladniji baš za vinovu lozu, posvećivanje velike pažnje starom trsju (kad se u Španjolskoj želi naglasiti da je vino od starih loza najčešće se misli na starost iznad 50 godina, sustav uzgoja loze pretežito grmoliki, berbe su vrlo često noćne, podrumi monumentalni (valja kazati da su relacije veliki i mali Španjolska–Hrvatska bitno različite – tamo su sićušni oni /rijetki/ sa 14 do 15 hektara, a nekako normalna je površina barem stotinjak hektara!), vinske kuće što smo ih razgledali sa sjajno su uređenim vanjskim i unutarnjim ambijentom, izvrsno su tehnološki opremljene i sređene, prostorije vrlo prostrane, podrumi besprijekorno čisti, poput apoteke, puno se rabi barrique, najčešće se kombiniraju francuski i američki, kod svih postoje prikladni veći prostori za prijem poslovnih partnera, za prezentaciju i prodaju kapljice. Do prije dva-tri desetljeća vezano uz španjolsko vino šire se znalo tek za crnjak iz Rioje te sherry iz Andaluzije, u kapljici oblasti Ribera del Duero nije se vidjelo ništa do li običnog rustikalnog crnog napitka, bijelo španjolsko vino kao da uopće nije ni postojalo, ali sad je situacija posve drukčija: kakvoćom kapljice iskočilo je više vinogorja, bagatelizirana Ribera del Duero postala je svjetski slavna, posebnu afirmaciju bilježe Priorat i Toro te područje Tarragone u Kataloniji specijalizirano sz pjenušce, vina i te kako cijenjena i poznata, moderna, elegantna, od u najmanju ruku visoko-korektnih baznih pa do onih uistinu izvanrednih i s visokom dodanom vrijednosti, a maloprodajne cijene za te ponajbolje uratke razumne su, nisu (još) nabrijane kao npr. kod Talijana i Francuza za takvu kategoriju.

Noćna berba! Dolje: revija barriquea u Bodegas Faustino

Noćna berba! Dolje: revija barriquea u Bodegas Faustino u Rioji

barrique

Evo nekoliko svježih podataka o španjolskom vinskome sektoru koji je bio predmet posjeta: povijest kulture grožđa a moguće i vina na Iberijskom poluotoku dugačka je, možda čak i nekjih – 5000 godina! Arheolozi po nekim pronađenim ostacima koštica grožđa vjeruju da se tamo loza uzgajala 3000 godina prije Krista! Feničani su sa svojim sortama na Pirinejski poluotok navodno stigli negdje oko 1100. godine prije Krista.

Španjolska je zemlja s najviše vinograda u svijetu, jedina koja ima više od milijun hektara, točnije riječ je o 1021 ha. Danas često spominjemo izraz Chardonnay, ali ako je to najpopularniji vinski kultivar u svijetu, to ne znači i da je najrašireniji. S obzirom na površinu na kojoj raste, najraširenija vinska sorta na svijetu je španjolski Airen! U Španjolskoj inače ima oko 400 autohtonih sorata vinove loze, ali čak 80 posto vina tamo se proizvodi samo od njih 20!

Iako je država s najvećom vinogradskom površinom na Zemlji, Španjolska nije i najveći proizvođač vina na svijetu, ona je, kažu najnoviji podaci OIV-a, po proizvodnji, s 37,2 milijuna hl, na trećem mjestu, iza Italije (49,5 milijuna hl) i Francuske (47,5 milijuna hl)…  Potrošnja vina u Španjolskoj iznosi oko 21,6 litara po stanovniku godišnje.

Najvažnije sorte

Najvažnije sorte: Tempranillo, Graciano, Mazuelo, Monastrell, Garnacha, Verdejo Albarino, Viura, Pedro Ximenez

Glavna španjolska sorta je Tempranillo, riječ je o crnome kultivaru. Od crnih sorata treba spomenuti i Graciano te Mazuelo (Cariñena, Carignan) ali i Monastrell (Mataro, Mourvèdre), pa je tu i Garnacha tinta (Grenache noir, Cannonau). Talijani tvrde da je riječ o njihovoj sorti sa Sardinije, i objašnjavaju da je ona sa Sardinije stigla na istočnu obalu Pirinejskog poluotoka vjerojatno još i 800 godina prije Krista kad se dosta Sardinijaca naselilo u istočna i južna obalna područja Pirinejskog poluotoka, a ako nije prenesena tada, moguće je da je u Španjolsku dospjela, kažu, za vrijeme dok je, od 1479. do 1720., Sardinija bila španjolska kolonija. Španjolci uzvraćaju da prvi sačuvani zapis o sorti dolazi iz Španjolske iz 1513. godine i da je tada uz opis sorte koji posve odgovara Grenacheu crnome upotrijebljen naziv Aragonez (po provinciji Aragon), dok prvi pisani trag o kultivaru Cannonau na Sardiniji datira iz 1549. Gledajući etimologiju, oba svojatanja djeluju uvjerljivo naime dok Talijani govore da Garnacha proizlazi iz inspiriranosti nazivom talijanske sorte Vernaccia, dotle Španjolci kažu da naziv garnacha, s obzirom na tamno-crvenu boju grožđa i vina, ima veze s katalonskim izrazom garnaxa koji označava tamno-crvenu halju kakvu su nekad nosili suci i savjetnici španjolskoga kralja…

A od bijelih domaćih kultivara najznačajniji su Verdejo, Albariño, Viura odnosno Macabeo, pa Palomino, zatim za pjenušce, inače tamo zvane cava, i u najvećoj mjeri rađene u Kataloniji – Parellada, Xarello, te za specijalna vina kao što su sherry što nastaje na jugu Španjolske – Pedro Ximenez, …

Proizvodnja vina podliježe pravilnicima po apelacijama. Apelacija vezanih uz kontrolirano zaštićeno porijeklo i izvornost – Denominación de Origen, ekvivalenti su francuski aoc i talijanski doc – u Španjolskoj je 69. Uz te oznake postoje i one o kontroli porijekla ali vezano za širi prostor i ne toliko ograničavajuću uporabu sorata, tih je oznaka 46, a ekvivalent su onoga što se na razini EU sada naziva Protected Geographical Indication (PGI).

Denominación de Origen (DO) dio je španjolskog regulatornog klasifikacijskog sustava primarno za vino, a potom i za razne prehrambene proizvode, poput sira, začina, meda, mesa i mesnih prerađevina… Neki će vezano uz vino usporediti taj španjolski sustav s francuskime iz 1935. pa možda i s talijanskime iz 1963, ali treba znati da je eto Španjolska ove svoje prve propise o oznakama donijela prije Francuske i Italije, konkretno 1925. za predio Rioje i 1933. Za Jerez / sherry.

DENOMINACIJE

Španjolsko Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i (pre)hrane  (Ministerio de Agricultura, Pesca y Alimentación) dakle odgovarajućim oznakama ističe kakvoću hrane i vina i tu oznaka Denominación de Origen upućuje na ono što je najkvalitetnije u pojedinome proizvodnom području i što je karakteristično za nj. U svakoj regiji odnosno vinogorju postoji poluautonomno vladino tijelo Consejo Regulador (regulatorni savjet) koje je ustanovljeno da izravno svako na svom terenu, propisujući sorte i kontrolirajući porijeklo namirnice i proizvodni process, vodi brigu o kvaliteti pa i osebujnosti produkta što će izaći pred potrošača. Na temelju praćenja nastanka proizvoda i, potom, laboratorijske analize i organoleptičke provjere ustanovi se razina kakvoće finalnog artikla i njegov stupanj korespondencije u izričaju s tipičnošću i karakterističnošću organoleptike za taj kraj, pa se odluči tko može dobiti oznaku D.O. popraćenu navodom teritorija. Na taj način dakako stječe se bolja pozicija proizvoda na tržištu, ali se i popularizira cijeli dotičan kraj. Zaštićene oznake porijekla uvedene su iz dva glavna razloga: jedan je da potrošača dobro upoznaju s onime što kupuje. Definiranjem preporučenih vinskih sorata za neko područje, zatim maksimalnih prinosa, pa rada u vinogradu uključujući i uporabu pesticida, te dopuštenje, i u kojoj mjeri u kojim slučajevima, navodnjavanja odnosno zabranu irigacije, htjelo se za konzumenta osigurati relevantan stalni standard za proizvode određenog teritorija. Drugi razlog za uvođenje D.O. bio je da se osobe sa strane u etiketiranju i reklamiranju vina svojega manje cijenjenoga vinogradskog područja spriječe u mogućoj zloporabi naziva afirmiranog vinogorja.

U hijerarhiji vrijednosti najjača bi trebala biti oznaka Vino de Pago (VP), koja pripada apelaciji Denominación de Origen. i na određeni je način ekvivalent francuskog grand crua. Pago je španjolski izraz za vinogradski položaj, dakle ovdje je riječ o oznaci za najbolje premium vino od grožđa uzgojenog na nekom izdvojenom ograničenom najboljem položaju i proizvedeno na imanju u čijem je vlasništvu dotičan izdvojeni najbolji položaj i koje je s visokom internacionalnom reputacijom. Kriteriji u proizvodnji grožđa i vina vrlo su strogi: vinograd mora biti ekstra s obzirom na smještaj u nekom osobitom mikroklimatu, s obzirom na nagnutost i ekspoziciju, s obzirom na sastav tla i propusnost, prinosi imaju biti mali. Zasad u Španjolskoj postoji 14 oznaka Vino de Pago.

Uz ekskluzivni Vino de Pago, Denominación de Origen Calificada ili DOC (DOCa) najviša je kategorija u klasičnom označavanju po španjolskom vinskome zakonu. Proizvodnja podliježe vrlo rigoroznoj kontroli vezano uz kakvoću i tipičnost. Za kandidaturu za dobivanje oznake DOCa neka regija mora najmanje 10 godina imati oznaku DO Zamišljeno je bilo da oznaka DOCa razumijeva samo za neki kraj preporučene kultivare, zatim da su znatno stroži uvjeti u proizvodnji grožđa i vina i njezi vina nego za DO, to znači da se traže niži prinos, osobito brižna selekcija grožđa u berbi i tik uoči prerade, kao i duže dozrijevanje vina i obvezno punjenje vina kod proizvođača na licu mjesta. DOC odnosno DOCa jamstvo je toga da je vinorodni kraj koji je nosi kroz godine redovit i stabilan u visokoj kvaliteti. Cijena butelji vina DOC morala bi biti dvostruko veća od prosječne cijene butelje vina DO! Prva oznaka DOCa dodijeljena je 1988. Rioji, a druga, 15 godina poslije, dakle 2003. Prioratu. U Prioratu rabe i katalonski izraz DOQ, tj. Denominacio d’Origen Qualificada. Sad su čini se kandidati za dobivanje statusa DOC vinogorja Ribera del Duero, Jerez, Bierzo i Toro.

Denominacion de Origen

Denominacion de Origen

Denominación de Origen ili DO (Denominació d’Origen na katalonskom, Denominación de Orixe na Galicijskom i Jatorrizko Deitura na baskome) osnovna je oznaka kakvoće u španjolskom regulatornom sistemu. Sva ta DO vina moraju biti od grožđa do boce proizvedena unutar naznačenog teritorija, a u produkciji podliježu pravilnicima što ih za svako područje propisuje lokalno tijelo Consejo Regulador, koje eto određuje granice vinogorja, dopuštene sorte za dotično područje, maksimalni prinos grožđa, minimalni alkoholni stupanj u vinu, način i dužinu dozrijevanja vina, i druge pojedinosti tijesno vezane uz taj terroir.

Postoji i oznaka Denominación de Origen Provisional, tj. Privremena oznaka porijekla odnosno DOP, a nju se na određeno vrijeme dodjeljuje vinogorjima koja aspiriraju na oznaku DO.

Vinos de Calidad con Indicación Geografica (VCIG odnosno VC) slobodno prevedeno = kvalitetno vino koje upućuje na određeno geografsko porijeklo, ta je oznaka – po europski Protected Geographical Indication (PGI) – rezervirana za vina koja kakvoćom i osebujnošću nisu na nivou vina DO ali kvalitetom nadilaze ona iz grupe Vino de la Tierra. U toj PGI grupi u vinu mora biti najmanje 85 posto grožđa iz regije čiji naziv se vezuje uz oznaku PGI. Oznaka je uvedena 2003. pri reviziji španjolskog zakona o vinu. Nakon pet godina nošenja oznake VCIG odnosno VC regija može aplicirati za promociju u status DO.

Vino de la Tierra, skraćeno VT ili VdlT, prati uglavnom kapljicu nekog šireg područja i općenito neke srednje kvalitete ali koja, iako se ne očekuje da bude rađena s ambicijom da aplicira za status DO, ipak i nosi neka obilježja kraja. VdlT je ono što je npr. u Francuskoj Vin de Pays, u Njemačkoj LandWein, u Sloveniji Deželno vino. Za Vino de la Tierra nema nekih zahtjeva vezano uz lokaciju vinograda, uporabu vinskih sorata, rad u trsju, visinu prinosa, način i dužinu dozrijevanja, datum izlaska na tržište.

Dno piramide denominacija čini Vino de Mesa ili VdM, riječ je o oznaci stolno vino, u tu grupu ulaze jeftina vina iz uglavnom neklasificiranih vinograda, bilo napunjena u bocu bilo u ponudi kao rinfuza, međutim ta oznaka može se vidjeti i na nekim buteljama vrlo prestižnih i skupih španjolskih vina rađenih inovativno i još neuključenih u gornji kvalitativni dio apelacijskog sistema – bilo da od sorata koje još nisu dopuštene u nekom vinogorju, bilo da su na drukčijem režimu dozrijevanja bilo da nastaju općenito nekom sasma drugom tehnologijom od uobičajene, dakle mimo pravila vezanih uz lokalnu tradiciju i propisanih za pojedino vinogorje.

Very Old Sherry (Vinum Optima Signatum; VOS) primjenjuje se na sherry-vina s prosječnom starosti od najmanje 20 years. VORS ili Very Old Rare Sherry (Vinum Optima Rare Signatum) je za još starije sherryje.

Evo, gledajući kartu Španjolske, od istoka prema zapadu, koja su vinogradarska područja i DO apelacije u toj zemlji:

Binissalem Mallorca DO te Pla y Llevant DO  (Balearsko otočje), pa, na kopnu, Ampurdan Costa Brava odnosno Empordá DO, Alella DO, Penedès DO, Conca de Barbera DO, Tarragona DO, Pla de Bages DO, Priorat DOCa, Terra Alta DO, Montsant DO, Valencia DO, Utiel Requena DO, Almansa DO, Alicante DO, Yecla DO, Jumilla DO, Bullas DO, Somontano DO, Cariñena DO, Calatayud DO, Navarra DO, Campo de Borja DO, Rioja DOCa, Bilbao Chacolí de Alava-Arabaco Txakolina DO, Chacolí de Vizcaya-Bizkaiko Txakolina DO, Chakolí de Guetaria–Getariako Txakolina DO, Mancha DO, Valdepeñas DO, Mentrida DO, Mondéjar DO, Manchuela DO, Uclés DO, Ribera del Jucar DO, Ribera del Duero DO, Vino de Madrid DO, Montlla Morilles DO, Malaga DO, Cigales DO, Rueda DO, Toro DO, Zamora/Tierra del vino DO, Bierzo DO, Arribes DO, Arlanza DO, Tierra de León DO, Valdeorras DO, Monterei DO, Ribeira Sacra DO, Jerez Xeres DO, Manzanilla San Lucar de Barrameda DO, Contado de Huelva DO, Sierras de Malaga DO, Ribera del Guadiana DO, te, na Kanarskom otočju, Lanzarote DO, pa Valle de Guimar, Tacoronte-Acentejo DO, Valle de la Orotava DO, Ycoden Daute-Isora DO i Abona na Tenerifi, La Palma DO na La Palmi, El Hierro DO…

Svaka apelacija označena je vidljivo na boci posebnom naljepnicom regulatornog savjeta pod nadležnosti kojega je vinogorje.

Inače, na etiketama španjolskih vina i druge su oznake koje podrobno upućuju na to o kakvom se načinu proizvodnje i njege te tipu vina radi, konkretno Joven, Barrica ili Roble, Crianza, Reserva, Gran Reserva…

Joven znači mlado. Vino se rano nakon berbe puni u bocu, uglavnom bez prethodnog boravka u drvu, odnosno tek ponekad s vrlo vrlo kratkim dodirom s drvom. Vino, koje ide i rano na tržište – već nekoliko mjeseci poslije berbe, bude s dosta voćnosti i najbolje ga je popiti dok je još mlado, uglavnom unutar godinu-dvije.

Barrica dolazi od francuskoga barrique, a roble znači hrast. S tim oznakama želi se kupca obavijestiti da je vino ipak boravilo u drvenom suđu, ali ne i dovoljno dugo za oznaku crianza. Obično to bude do najviše četiri mjeseca.

Crianza govori o njegovanju, u ovome slučaju dozrijevanju. Vino za taj rang proizvede se od znatno boljega grožđa nego onoga za joven i roble, a u drvu ono mora provesti najmanje šest mjeseci. U najpoznatijim španjolskim vinogorjima za crno vino (Rioja, Ribera del Duero) crianza znači zapravo najmanje 12 mjeseci boravka u drvu. Crianza ukupno – dakle bilo samo u bačvi, bilo što u bačvi, što u inoksu i u boci, mora prije izlaska na tržište u podrumu ležati minimalno 24 mjeseca. Obično se crianza pije odmah po izlasku iz podruma, a u dobroj formi izdržava i pet do šest godina.

Reserva je vino od posebno selekcioniranoga visokokvalitetnog grožđa s ponajboljih pozicija. Ono u drvu mora provesti najmanje od 12 pa, u nekim vinorodnim krajevima, i 24 mjeseca, ukupno prije izlaska na tržište u podrumu ima ležati minimalno 36 mjeseci. U slučaju lošijeg godišta Consejo regulador može uskratiti dopuštenje za oznaku reserva te godine. Vina reserve mekana su, puna, kompleksna, mogu trajati, i kroz to vrijeme razvijati se, i 10 i više godina.

Kod bijelih vina i roséa odležavanje u podrumu mora za kategoriju reserva biti najmanje dvije godine, od toga najmanje šest mjeseci u drvu.

Gran reserva rađa se samo u najboljim godištima, dakako i od posebno brižno selektiranoga grožđa. Dozrijevanje u drvu mora biti najmanje 24 mjeseca, najčešće bude i dosta duže, a ukupno prije puštanja na tržište vino u podrumu treba provesti 60 mjeseci. Vina su vrlo kompleksna, fina, sposobna za trajanje u dobroj formi i više desetljeća.

Bijela i ružičasta vina za oznaku Gran reserve moraju u podrumu prije izlaska odležati najmanje četiri godine, od toga najmanje pola godine u drvu.

Vino blanco je bijelo vino, rosado je ružičasto, tinto je crveno/crno. Cosecha znači berba.

Rueda amblemRUEDAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Španjolska je nadaleko znana po svom crnome vinu, naročito iz  vinorodnih regija Ribera del Duero, uz rijeku Duero, te Rioja, uz rijeku Ebro na sjeveru, kao i po fortificiranome sherryju iz Andaluzije na krajnjem jugu zemlje. Kad već spominjem važnije rijeke uz koje su vinorodni krajevi, kazao bih kako za nas u Hrvatskoj može biti interesantno to da uz rijeku Guadiana u provinciji Caceres u Extremaduri na jugozapadu Španjolske (od tamo je poznat i pršut Pata negra!) i kod državne granice s Portugalom postoji apelacija Ribera del Guadiana DO gdje se, na oko osam hektara, uzgaja i vinska sorta Borba, za koju se pokazalo da ima genetski profil kao i Graševina!

Teritorij Ruede

Teritorij Ruede

U regiji Castilla y Leon uz lijevu obalu rijeke Duero nalazi se vinorodna oblast Rueda, koja se u najnovije vrijeme jako afirmirala sa svojim modernim bijelim vinom. Rueda je danas najznačajnije španjolsko područje bijeloga vina redovne berbe. Prvi naši obilasci i posjeti bili su u Ruedi.

Uz lokalni Verdejo, koji je car vinogorja, i koji je u Ruedi prisutan, navodno, od 16. stoljeća, priznati su za apelaciju i dosta rašireni domaća Viura, koja je u pedesetim godinama prošlog stoljeća introducirana iz Rioje,  te internacionalac Sauvignon bijeli, koji je u Ruedu iz Francuske stigao u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća i koji je s Verdejom vrlo kompatibilan, imaju sličnosti u organoleptici i odlično se slažu pomiješani. Ima i nešto sorte Palomino fino, koja je vrlo rodna i koju Consejo regulador u novije vrijeme brani saditi. Od crnih sorata najviše je Tempranilla, slijede Cabernet sauvignon i Merlot, a sasvim malo je Grenachea.

_______________________________

Quatro Rayas

Quatro Rayas – Silvia Vojca i Maria Estevez

Enolog Angel Calleja

Enolog Angel Calleja

VERDEJO SOBRE LIAS VINEDO CENTENARIO – Quatro Rayas, Agricola Castellana, vinogradarsko-vinarska zadruga s 300 članova koji brinu o ukupno 2150 hektara vinogradi. I ovdje se stvar vrti najviše oko verdeja, kojega proizvode na više načina, kao pjenušac, kao mirno vina redovne berbe, kao desertno slatko i kao desertno fortificirano vino. Jedan od aduta kuće je Verdejo Quatro Rayas sobre lias (sur lie), od loza starih stotinjak godina. Podrumom – u kojemu uz suvremene cisterne od inoksa ima još uvijek i cisterni od betona iz daleke 1935. godine, gospodari enolog  Angel Calleja, a degustacijskom dvoranom mlade Silvia Vojca, zadužena za izvoz, i Maria Estevez, iz odjela marketinga. ■

Beton iz 1935. i suvremene cisterne od inoksa

Betonske cisterne iz 1935. i suvremene cisterne od inoksa

_______________________________

Rueda, između Valladolida koji joj je sjeverno i Madrida koji joj je južno, obuhvaća teritorij sa 74 gradića i mjesta, većina od kojih – njih 53 – se prostire u južnome dijelu provincije Valladolid. Nekih 17 mjesta je zapadno od provincije Segovia, a četiri su na sjeveru provincije Avila. Namjera o kreaciji DO Rueda postojala je još od 1935., međutim stvari su krenule u dobrome pravcu tek nakon 1972, kad je Marques de Riscal tu krenuo s velikom investicijom u trsje i podrum. Rueda je status DO stekla službeno u 1980. godini. Sve se podredilo maksimalnom isticanju i valorizaciji sorte Verdejo, koja nesumnjivo ima veliki potencijal.

Vinogradi su na kosinama odnosno na visoravnima na nadmorskim visinama između 700 i 800 metara. Klima bi s obzirom na geografsku širinu trebala biti mediteranska, ali zbog nadmorske visine više je kontinentalna. Zima je duga i hladna, proljeće i jesen su relativno kratki, ljeto dugačko, jako sunčano i vruće (razlika u temperature između vrućeg dana te noći bude i po 15 i više stupnjeva!). Tamo je kroz godinu 2600 sunčanih sati, oborina je malo, do oko 300 mm. To lozu prisiljava da u potrazi za hranom s korijenom prodire vrlo duboko u tlo, što je jako dobro. A tlo je pretežito šljunkovito, dijelom i pjeskovito, te ocjedito. Zbog velikih kasno-ljetnih i rano-jesenskih vrućina vrućina danju berba se obavlja noću, kad bude svježe, i na nekim etiketama vina zna se naći napisano vendimia nocturna, u prijevodu noćna berba.

Nekad, sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća vina iz Ruede bila su vrlo aromatična, topla i dosta rustikalna. Najcjenjenije vino bilo je Dorado (zlatan), koje se proizvodilo na način vrlo popularan u doba zlatne groznice kad se fortificirano bijelo vino služilo na kraljevskome dvoru. Bilo je to po tipu vino na tragu onih alkoholiziranih iz područja Jereza i Malage. Novije vrijeme izmijenilo je pristup Verdeju i redovnom bijelome vinu, ne puca se više na visoki alkohol nego se ide na voćnost i fine arome, podrumi su opremljeni uređajima za kontrolu i regulaciju temperature i sad se u Ruedi proizvode moderna bijela vina s dosta svježine. Neka su za piće ubrzo poslije berbe a neka su u elaboriranoj varijanti, s dozrijevanjem na finom talogu duže vrijeme i u drvu, i za duže čuvanje.

_______________________________

BODEGAS NAIA – Prvi posjet, pa – pogodak u sridu! BodegasNaia u mjestu Seca u vinogorju Rueda. BodegasNaia bila je prisutna lani na prezentaciji – mini-festivalu španjolskih vina u zagrebačkome Sheratonu, ali tu sam, ne razmišljajući tada puno o španjolskoj bijeloj kapljici, u društvu s Fernandom de Mendozom kušao samo crna vina koja se proizvode u vinogorju Zamora na drugome posjedu grupacije Avanteselecta Manuela Cobea a kojoj pripada i Bodegas Naia. Sad je eto red došao na zvijezdu Ruede – Verdejo.

OLYMPUS

BodegasNaia, enologinja Laura Sanz i direktor izvoza Fernando de Mendoza. Degustacija bijelih vina BodegasNaia

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U izvedbi mlade Laure Sanz, s diplomom iz enologije iz Bordeauxa, Naja Verdejo classic iz 2015. za koju Laura veli da je tamo bila odlična, od loza starih oko 30 godina, s 12 sati maceracije i jednim dijelom fermentiran u barriqueu te potom s pet mjeseci ležanja na finom talogu, s 13,5 vol % alkohola, suho, pokazao se izvanrednime u kompleksnosti, karakteru i punoći, skladu i eleganciji, svježini i potencijalu, pa i cijeni (mpc. = 10 do 12 €). Međutim impresivnime se predstavio Verdejo Najales 2012 od loza starih od 80 do iznad 100 godina zasađenih na izrazito šljunkovitome tlu, proizveden od najboljega grožđa s loza iz različitih vinogradskih parcela. Grožđe sa svake parcele prerađeno je zasebno, a na kraju su vina iz najboljih bačvica sjedinjena. S puno zrelog voća od breskve, kivija, dinje, s mineralnom notom, s odlično uklopljenim drvom, slasno ali ne i slatko, vrlo živo, s potencijalom. Tu smo međutim na 25 € mpc.

Boide

BodegasNaia: Verdejo sam, i sa sauvignonom. Odlična Naja i špica Najales

S-Naja Sauvignon bijeli 2015 i kombinacija K-Naja 2015 sa 85 posto Verdeja i 15 posto Sauvignona vrlo dobri, skladni i lijepo pitki, ali ostali su u sjeni vina Naja i Najales.

BodegasNaia ima 25 vlastitih hektara vinograda, od toga je 15 hektara s lozama starijim od 100 godina.  Imaju klon Verdeja još iz doba prije filoksere, on je uzet iz vinograda sađenog na pjeskovitom tlu kamo trsna uš ne zalazi. Bodegas Naia prerađuje i grožđe s dodatnih 80 hektara uzgojeno u kooperaciji po napucima i pod strogim nadzorom Najinih eksperata. Trsje je na oko 700 metara nadmorske visine, tlo je s ilovačom duboko ispod šljunka. Sustav uzgoja je grmolik. U nastojanju da se grožđe ne bere prerano nego kad je optimalno zrelo, posebna pažnja posvećuje se lisnoj masi kako bi se očuvale kiseline i kako bi se izbjeglo da sunce sprži grožđe. Berba bude po noći, negdje od 23 sata pa do 7 ujutro, dok je lijepo svježe u odnosu na dan. Izlazi se sa dva tipa vina – mladime i onime vrlo elaboriranime, s maceracijama, uz alkoholnu fermentaciju i dozrijevanje na finom talogu u manjim bačvama tonneau (500 – 700 l).  ■

______________________________

Consejo regulador propisuje gustoću sadnje po hektaru, konkretno to znači da na hektar uz grmoliki uzgoj (en gobelet) treba ići najmanje 1100 loza a ako je uzgoj na žicu valja staviti 2200 loza na hektar. Maksimalni dopušteni prinosi su za Verdejo na žici 10 tona/ha a u grmolikom uzgoju osam tona, za Viuru 12 tona na žici a 10 tona u grmolikom uzgoju, za Sauvignon blanc 10 tona na žici odnosno osam tona kod grmolikog uzgoja. Kod crnih sorata maksimalni dopušteni prinos je sedam tona. Pravilnik predviđa sljedeća vina: Rueda Verdejo, od najmanje 85 posto Verdeja (najčešće ga bude 100 posto), Rueda Sauvignon od najmanje 85 posto Sauvignona, te Rueda cuvée od najmanje 50 posto Verdeja, vina moraju biti suha, a alkoholi ne smiju biti niži od 11,0-11,5 vol %. Rueda pjenušac mora se raditi isključivo klasičnom metodom drugog vrenja u boci s time da nakon te druge fermentacije pjenušac u boci prije degoržiranja ima ležati najmanje devet mjeseci na talogu. Brut nature i brut pjenušci trebaju biti od najmanje 85 posto Verdeja, a suhi i polusuhi smiju ga imati manji postotak ali ne i ispod 50 posto. Desertni ali suhi zlatni Rueda Dorado treba dozrijevati barem dvije godine u oksidativnim uvjetima, u bačvi, a mora sadržavati najmanje 15 vol % alkohola.

Consejo regulador, koji na kraju nakon laboratorijske analize vina i organoleptičkog testiranja od strane strukovnog žirija sastavljenog od lokalnih enologa, sommeliera i drugih stručnjaka za vino donosi odluku o tome ima li vino pravo na apelaciju ili ne a u tome slučaju na tržište smije samo kao obično stolno vino, bavi se i promocijom vina Rueda i cijeloga toga vinogradarsko-vinskoga područja, kaže Mario Muñoz Blanco iz Conseja regulador D.O. Rueda sa sjedištem u Valladolidu.   ♣  SuČ_07_2016

(u sljedećem prilogu o kraljevstvima crnjaka –  Riberi del Duero i La Rioji)

_______________________________

YLLERA – Mjesto Rueda, nedaleko od Valladolida. u srcu istoimenog vinogorja. Rueda spada u područje Castilla y Leon. Inače, uz nju, u Castilla y Leonu su i vinogorja Ribera del Duero, Bierzo i Toro. U podrumu sam Yllera, a to je grupacija koju vode dva brata – Marco i Carlos Yllera, iz šeste obiteljske generacije. Marco više brine o imanju u Ruedi, a Carlos o vinima u Riberi, Rioji i Torou.

Grupo Yllera: kušanje sa sommelijerkom kuće Andreeom irimiom

Grupo Yllera: kušanje sa sommelijerkom kuće Andreeom Irimiom

Yllera, čijih se vina sjećam još iz davnih vremena ljubljanskog vinskog sajma Vino i ocjenjivanja u sklopu njega – tada sam prvi put i došao u dodir s njima, upravlja sa 120 hektara vlastitih vinograda a grožđe (prosječna cijena po kilogramu je nešto manje od 0,50 €) i kupuje od kooperanata, s ukupno 500 hektara. Golemi moderni pogon, ogromna ponuda etiketa. Uz direktoricu ICEX-ove ispostave u Valladolidu Lauru Velasco de Dios i sommelijerku kuće Yllera Andreeu Irimiju kušalo se osam vina, polovica su bila bijela i iz Ruede, unutar njih dva pjenušca rađena klasičnom metodom, a polovica crnjaci od 2013. do 2011. iz vinogorja Ribera del Duero, te Toro.

Yllera - bačve-neboderi

Yllera – bačve-neboderi

Tehnički sjajno dotjerana vina, maloprodajne cijene uglavnom za sva oko šest eura, jedno je – Bracamonte 2011 crianza Ribera del Duero DO bilo na 10 €, ali toliko bogme i vrijedi.

S obzirom na izraženiju osobnost, uz taj Bracamonte dopao mi se i pjenušac Cantosan brut Verdejo (100 %) Rueda DO, 24 mjeseca odležavan na kvascu prije degoržiranja. Znatno interesantniji od pjenušca Yllera privé brut od po 50 posto Verdeja i Chardonnaya i s oznakom Vino de la Tierra Castilla y Leon zbog toga što Chardonnay nije na popisu sorata predviđenih pravilnikom za Ruedu pa kapljica nije mogla dobiti oznaku DO Rueda.

Yllera uz proizvodne podrume ima i jedan podrum u funkciji vina i turizma, na način da plemenitu kapljicu spaja s kulturom i poviješću. Stare podzemne galerije koje su nekad služile za čuvanje vina i hrane a koje su bile napuštene i zapuštene Yllera je dala preurediti u labirint gdje vino povezuje s različitim epizodama i likovima iz mita o Minotauru s Krete. Kroz legendu o Arijadni i Tezeju koji je trebao eliminirati Minotaura posjetitelj se upoznaje s počecima proizvodnje vina na europskome tlu. ■

_______________________________

Na brdašcu i okružen trsjem - podrum Finca Montepedrosa

Na brdašcu i okružen trsjem – podrum Finca Montepedrosa

Glavni enolog kuće Lauren Rosillo

Glavni enolog kuće Montepedrosa Lauren Rosillo priredio je odličnu degustaciju verdeja od 2015. pa do berbe 2010.

SVE SE VRTI OKO KAMEN(ČIĆ)A! – U Ruedi posjed Finca Montepedrosa ima znana španjolska vinogradarsko-vinska obitelj Martinez Bujanda. Vinogradi su na kosini, a na vrhu brdašca je novi, moderni podrum. Montepedrosa bi značilo brdo s dosta kamena/kamenčića, a zahvaljujući blizini rijeke Duero tlo iz kojega raste loza je upravo s puno kamenčića. Martinez Bujanda imaju vinski posjed i u la Rioji, tamo je pak naziv Finca Valpiedra, val piedra bi značilo dolina s dosta kamena. Tamo je tlo s puno šljunka što ga je nanijela rijeka Ebro.

U kući Finca Montepedrosa dočekao nas je enolog posjeda Martinez Bujanda Lauren Rosillo, i nakon što što nas je poveo u razgled imanja priredio je degustaciju bijelih vina od Verdeja. Finca obrađuje 25 hektara, sve na prirodi prijateljski način – bez herbicida, pesticida, bez umjetnog gnojiva, za fermentaciju se rabe kvasci iz vlastitog vinograda, za svoj verdejo ne rabe prešavinu nego isključivo samotok. Pomalo se okreću i prema biodinamici. Za bijelo vino ne koriste drvo. Vino na finom kvascu u cisterni ostaje ležati najmanje pet mjeseci. Vina mineralna, vrlo ozbiljna, odlično podnose vrijeme, iznenađujuće živa bila je npr. berba 2010, dakle verdejo sa šest godina na plećima… ■

Finca Montepedrosa: rucak za pet, uz bijela vina Verdejo Montepedrosa (predjelo) i crna vina Finca Valpiedra (janjetina). Inače, vina obitelji Martinez Bujanda u Hrvatsku uvozi Vrutak

Finca Montepedrosa: ručak za pet, uz bijela vina Verdejo Montepedrosa (predjelo: odlični pršut i ovčji sir, te tunjevina s pečenim crvenim paprikama sve zaliveno domaćim maslinovim uljem) i crna vina Finca Valpiedra 2009 i Cantos de Valpiedra 2012 (pečena janjetina). Inače, vina obitelji Martinez Bujanda u Hrvatsku uvozi Vrutak

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

____________________________________