Archive | May 2019
May 22, 2019  

Peti Dani hrvatskog pršuta/ DELIKATESA PAR EXCELLENCE

KROZ

 

 

Kad se kaže pršut moralo bi biti jasno da se radi o delikatesi par excellence. U komparaciji postoje tri razine – dobro, bolje, najbolje, a proizvodu dostojnom naziva pršut, pogotovu ako ga prati i oznaka zemljopisnog porijekla, mjesto je u kategoriji najboljega – da budem slikovitiji: na nivou Rolls Roycea, Jaguara, Mercedesa… Možemo biti sretni što je produkcija pršuta na ovim našim prostorima s dugom tradicijom. Na nama je da je njegujemo i dalje.

                Unatrag nekoliko godina u Lijepoj našoj održava se manifestacija Dani hrvatskog pršuta, četvrta, lanjskog proljeća, odvijala se u Dubrovniku, peta je bila nedavno u Zagrebu, a za sljedeću, šestu, u 2020. kao domaćin je najavljen Zadar. Za vrijeme petih Dana hrvatskog pršuta održanih u Metropoli najprije u obliku strukovnog skupa o pršutu i, sutradan, u obliku prodajne prezentacije hrvatskog pršuta široj publici na Trgu bana Jelačića gdje su posjetitelji mogli kušati proizvode i upoznati se sa svim četirima zaštićenim vrstama hrvatskog pršuta: dalmatinskim, drniškim, istarskim i krčkim, čule su se izjave i podaci koje vrijedi objaviti.

Sudionici strukovnog skupa o pršutu u zagrebačkom hotelu International: Dragan Kovačević iz HGK, Ana Babić – Pršuti Voštane, Drago Pletikosa – Drniški pršut, Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac, Ante Madir izvršni direktor Klastera Hrvatski pršut, te moderatorica Alma Radoš (Marko Čolić)

                Nives Marušić Radovčić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu kazala je da su hrvatski pršuti jako dobre kvalitete, pogotovu otkako je uvedena zaštita proizvoda s time da se kontrolira tehnološki proces produkcije i tako jamči bolja kakvoća kojom domaći proizvod može i te kako konkurirati istorodnom stranome te da se na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu upravo uvodi novi kolegij Proizvodnja i kvaliteta pršuta kojime će se i dodatno znanstveno podupirati pršut kao najkvalitetniji mesni proizvod i jače nadzirati sve od sirovine preko svakog koraka u njegovu nastanku do, na kraju, i kvalitete gotovog artikla.

Čarobni pladanj

Čulo se i da smo prošle godine uvezli 3.848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti većoj od 21,5 milijuna eura, a izvezli 1.113 tona, za 6,5 milijuna eura. Oko 88 posto ukupnog našeg izvoza ide na tržište EU, a nešto više od 11 posto u zemlje CEFTA-e, najviše izvozimo u Sloveniju (35,5 posto ukupnog izvoza) te Italiju (28,1 posto).

Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, rekao je da zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Kovačević je i naglasio da najnoviji statistički podaci za 2018. godinu ukazuju na porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali da, nažalost, još uvijek izvozom ne pokrivamo niti trećinu uvoza, a da bi se stanje popravilo potrebne su nam nove investicije u proizvodne kapacitete kako bismo udvostručili proizvodnju pršuta i sa 700 000 komada godišnje barem za početak podmirili potrebe domaćeg tržišta… Kovačević je istaknuo i to da je kao jedan od preduvjeta za izvornost i kakvoću pršuta te za jačanje konkurentnosti povećanje vlastite svinjogojske proizvodnje, konkretno namjenske proizvodnje tovljenika za pršute, jer za dobar pršut s vrhunskim aromama i okusom uz tradicionalnu tehnologiju presudna je kvaliteta mesa. Kovačević je pozvavši Ministarstvo poljoprivrede da pomogne u stvaranju programa potpora za ciljani uzgoj crnih slavonskih svinja i njezinih križanaca, koji bi se koristili kao vrhunska sirovina za proizvodnju pršuta i šunki. Na to je replicirao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, navodom da je svinjogojstvo strateška grana što je Vlada planira razvijati: Dat ćemo nacionalnu financijsku potporu kako bi se podignula primarna proizvodnja i time dobila kvalitetna sirovina za proizvodnju hrvatskog pršuta.

Umijeće rezanja (Marko Čolić)

Čula se i rečenica Jedino kvalitetom možemo konkurirati jeftinijim talijanskim i španjolskim pršutima na našem tržištu. Znači li ona da ma kako mi hvalili naš pršut on zasad ipak još nije i dovoljno uvjerljiv kvalitetom pa su mu stoga jeftiniji uvozni pršuti zabrinjavajuća konkurencija? Pitanja su i sljedeća: na kojem su kvalitativnom nivou ti talijanski i španjolski pršuti koje uvozimo i koji nas straše kao konkurencija domaćem pršutu, jesu li oni s odgovarajućom zaštićenom oznakom kao jamstvom za kakvoću i ako jesu a na našem su tržištu jeftiniji od domaćeg pršuta je li to možda zato što su proizvodni troškovi u Italiji i Španjolskoj dovoljno niži od troškova u Hrvatskoj tako da tim inozemnim pršutima stvarno maloprodajna cijena ovdje i može biti niža od one od naših pršuta? Razmišljanje ide i u sljedećem pravcu: jesu li ti talijanski i španjolski pršuti-konkurenti što ih vidimo jeftinijima na hrvatskom tržištu po nižoj cijeni zato što ipak ne spadaju u prvu ligu, moguće je da su ih naši uvoznici i trgovci predvidjeli nuditi ovdje kao tzv. zamjensku robu, koja je po logici jeftinija od renomiranog originala. Ako je ovo drugo slučaj, zašto, kad smo svjesni visoke kakvoće domaćih pršuta i kad već, kako se govori za javnost, toliko dobro prolazimo s njima vani, uopće i navoditi da su jeftiniji talijanski i španjolski pršuti zabrinjavajuća konkurencija našim izvornima i odličnima?! Razlog zabrinutosti da je moguće manje kvalitetna roba s povoljnijim maloprodajnim cijenama ozbiljan konkurent prvoligašom proizvodu može biti taj da se u Hrvatskoj ceh, u ovome slučaju domaći pršutarski klaster, nije u dovoljnoj mjeri do sada pobrinuo da potrošačima objasni što su zaštićene oznake kvalitete i osebujnosti i navikne ih da ne podliježu uvijek samo nižoj cijeni nego da na temelju educiranosti prikladno odmjere vrijednost koju dobivaju i cijenu što je za tu vrijednost treba platiti.

Nema sigurnih svetinja

Pršut kao osebujni specijalitet nekog kraja proizvod je koji se na tržištu pojavljuje u pravilu sa zaštićenom oznakom kakvoće i porijekla koja ukazuje i na stanoviti tipičan organoleptički profil produkta određenoga geografskog područja. To znači da ta oznaka kao potvrda kvalitete i specifičnosti (specifičnosti bazirane na ekološkim uvjetima u kojima se svinja uzgaja i tradicijskoj tehnologiji prerade mesa) počiva na čvrstom temelju, a taj su temelj i visoka samoorganiziranost proizvođača nekog teritorija koji moraju biti duboko i iskreno zainteresirani jer od pršuta izravno žive. Unutar te samoorganiziranosti kroz poslovnu udrugu bitna je i oštra samokontrola proizvodnje i finaliziranog proizvoda, nadzor koji ima veću težinu od uobičajene rutinske kontrole državnih inspekcijskih službi. Bitna je i tržišno raspoloživa dovoljna tzv. nužna minimalna odnosno kritična količina proizvoda kako nedostatak ponude i nedovoljna obrazovanost potrošača ne bi stvorile neke povoljne uvjete ponuđačima za švercanje, na grbači renomirane marke, manje kvalitetne robe.

Sigurnih svetinja, kojih je možda i bilo, jednostavno, više nema, naglašeno ih ruše osobe sklone stranputicama kako bi podebljale svoj džep, ali i osobe koje koriste legalne mogućnosti za proizvodnju i plasman, pod pojmom originala, nečega što može proći pod službenom kvalifikacijom kao zamjenski proizvod i što se nudi po atraktivnijoj cijeni od originala, ali i što šteti imageu originala a time i poštenim proizvođačima koji ustrajavaju na kolosijeku originala. Živimo u vremenu, možda i izraženije nego što je bilo ikad prije, vrlo rafinirano krivotvorenih (više ne nužno i jednostavno patvorenih!) delikatesa, a i pića, posebice vina, iz kategorije osebujnih i visokocijenjenih te kao takvih izazovnih za pokušaje da se, radi lakšeg i bržeg stjecanja novca, kroz sjaj visokog imagea izvornog proizvoda raznim manipulacijama, moguće korištenjem sirovine slabije kakvoće i vrlo često korištenjem u proizvodnji tehnologija što mogu biti na pragu originalnih ali i što istodobno u nekim elementima dosta odstupaju od originala omogućujući lakši i brži postupak i hitriji izlazak finalnog artikla na tržište pa time, na plećima izvornika kao magneta za kupca, i dobru međutim nezasluženu zaradu. Druga opcija je – čini se da je ona, konkretno, najčešća kod vina planetarno popularnih vinskih podruma – uporaba etiketa koje izgledom, tj. dizajnom, pa i biranim izrazima i formulacijama indirektno upućuju na nešto elitno i izvorno da bi se proizvod, na račun originala, nudio po dosta višoj cijeni od one što bi je mogao ostvariti bez takve tehničke dorade, makar, da bi prodaja dobro išla, cijeni ne i toliko visokoj kao što je ona od originala, dakle za šire tržište atraktivnijoj.

Drniški i dalmatinski pršut (Marko Čolić)

Sama službena inspekcija čak i ako je aktivna a ne mlitava kao što je u nas, nije dovoljna da riješi situaciju i da razvija stvar nabolje, pa je i iz tog razloga nužno da se proizvođači/ponuđači istorodnog produkta koji direktno žive od njega kvalitetno poslovno udruže kako bi dobili na jakosti te definirali i čvrsto formirali politiku svoje djelatnosti, pravilnicima pa i vlastitom kontrolom unutar tijela osigurali da se ta politika provodi. Ne samo u proizvodnji i u izboru pravog najranijeg trenutka za stavljanje proizvoda na tržište kako bi se ostvario produkt što bi pred kupca izlazio s visokom dodanom vrijednosti, nego i da ga se prikladno zaštiti vezano uz zemljopisno porijeklo i tradiciju kraja te pošteni pristup. Bitnjo je i razvijati kredibilitet asocijacije (a kredibilitet poslovne udruge se ne povećava ako među članovima udruge postoji čak i samo jedan opterećen čak nizom afera u poslovanju!!). Vrlo važan je i dobro osmišljen i uvjerljiv marketing, sastavljen ne tek širenjem informacije da proizvod postoji i obavijesti gdje ga se može kupiti, nego sastavljen i od edukacije konzumenta o proizvodu, da kupac sazna i shvati u čemu je bitak te da, kad kupuje, bude dovoljno svjestan odnosa izvornosti/kakvoće i maloprodajne cijene artikla. Prednost poslovnog udruživanja je i u tome što je grupi – koja je dakako snažnija od pojedinca – s poslovnom orijentacijom i s prikladno predočenim planom rada lakše dobiti znanstvenu, financijsku i drugu potporu.

Danas element autentičnosti, ako već ne uvijek i apsolutne izvrsnosti (postoje pedantniji i nešto manje pedantni proizvođači), jamči zaštita oznakom izvornosti i porijekla dobivenom ne na temelju političke odluke nego kao rezultat snažnog angažmana poslovne udruge proizvođača i insajderske  kontrole udruge (jer svakome članu koji se pošteno trsi stalo je da u svome društvu nema muljatora) i za degustaciju oformljenog organa udruge pojačanog u organoleptičkom ispitivanju, radi balansa i nepristranosti, i s nekoliko eksperata u materiji sa strane.

Tijekom petih Dana hrvatskog pršuta zaključeno je kako je idući zadatak brendiranje domaćih proizvoda. Italija je uložila ogroman novac kako bi brendirala i učinila prepoznatljivim pršut iz Parme, koji ima dugu tradiciju. Tek uz dobro oformljeni brand možemo s vremenom računati i na prolaz viših cijena kod naših proizvoda. Sama zaštita i označavanje proizvoda ne jamči odmah i na brzi rok višu cijenu. Upravo (kvalitetna – prim. ur.) zaštita i prikladno označavanje proizvoda te edukacija domaćeg i vanjskog tržišta mogu i te kako pomoći u kvalitetnom brendiranju proizvoda, izjavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta na okruglom stolu o certificiranim pršutima.

Osvajači zlatnih medalja s priznanjima, u društvu s Tugomirom Majdakom, državnim tajnikom pri Ministarstvu poljoprivrede (četvrti zdesna) (Marko Čolić)

Uoči Petih Dana Hrvatskog pršuta u Zagrebu, manifestacije koja može vrlo dobro odigrati ulogu promotora i edukatora potrošača ali u tom zadatku ne smije ostati i jedinom, održano je strukovno ocjenjivanje pršuta na kojemu su – kako je naveo Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta što okuplja proizvođače odgovorne za 95 posto ukupne proizvodnje pršuta u Hrvatskoj –  sudjelovali istarski pršut, plasira pod zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) izdanom na razini Hrvatske i Slovenije (nejasno je da istarski pršut može nositi ZOI a baza za većinu proizvodnje nije u Istri uzgojena svinja), zatim Krčki pršut, kao i dalmatinski i drniški pršut, na razini Europske Unije zaštićeni oznakom zemljopisnog porijekla. (Drago Pletikosa iz tvrtke Belcrotrade i predsjednik Udruge drniškog pršuta kaže da su dalmatinski i drniški pršut gotovo identični, u procesu proizvodnje nema nikakve razlike između drniškog i dalmatinskoga.)

_________________________________

ZOI i ZOZP – Prisjećam se trenutaka kad sam, prije dosta godina, uglednog sveučilišnog profesora i eksponenta zaštite istarskog pršuta Romana Bošca s kojim sam baš u povodu zaštićivanja istarskog pršuta radio intervju za reviju Svijet u čaši, prije od ostaloga upitao odakle su svinje, a on mi je odgovorio da one stižu iz – čakovečke mesne industrije Vajda, jer svinjogojstvo u Istri za potrebe dovoljne tržišne produkcije pršuta bilo je tek u povoju. Prisjećam se, iz davnih vremena, i susreta s tadašnjem pročelnikom za poljoprivredu Istarske županije Milanom Antolovićem, kojemu sam postavio isto pitanje a on mi je odgovorio da se, dok svinjogojstvo ne procvate u Istri, zapravo štiti tradicijska tehnologija koja za istarski pršut ne predviđa na svinjskome butu slaninu i koja ne predviđa dimljenje nego samo sušenje na vjetru, buri. Prisjećam se i mojih pitanja istarskim i dalmatinskim proizvođačima pršuta na festivalima pršuta u Tinjanu gdje nabavljaju svinjske butove i njihova odgovora da ih kupuju u Mađarskoj i Austriji jer tamo mogu dobiti samo odgovarajući but i ne moraju kupovati cijelu svinju, te odgovora istarskih pršutara s najavom suradnje, za kupovinu butova, sa uzgajivačima svinja iz Slavonije… Hajde, barem je slavonska svinja sirovina iz Hrvatske! U međuvremenu, konkretno u proteklih pet godina,  navodno je – barem je tako kazao Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta – udio domaće sirovine u našim pršutanama porastao s desetak na više od 50 posto.

Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja, naglašava Vlade Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno je velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. ∎

___________________________________

PRŠUTI ROCA – Među (naj)bolje dalmatinske pršute spadaju oni od gospodarstva Roca iz Stankovaca. Prvi put susreo sam se s njima prije koju godinu na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, a ponovno sam ih kušao ovih dana kad sam se na povratku iz Splita za Zagreb nakratko zadržao na gospodarstvu kojime upravljaju Ante i Silva Roca.

Ante i Silva Roca: uz pršute, Ante Roca radi i salame, pa i – kulen!

Nisam primijetio da su Roce sudjelovali na manifestaciji Dani hrvatskog pršuta u Zagrebu, ali ni da su Roce, iako imaju jako dobre proizvode, članovi udruge Dalmatinski pršut. Rekao bih da upravo zbog toga što ima odličan pršut gospodarstvo Roca nije u institucionaliziranome društvu s ostalim dalmatinskim pršutarima! Naime na pitanje jesu li Roce članovi udruge Ante Roca odgovara:

Nismo i nećemo biti dok se neki za mene vrlo sporni dijelovi pravilnika Udruge ne promijene. Definicija dalmatinskog pršuta kako ju je  prihvatila Udruga usmjerena je više na komercijalu nego na kakvoću i autentičnost proizvoda. Ukratko i pojednostavljeno: udruga za dalmatinski pršut prihvaća gotov proizvod ispod devet kilograma težine i dopušta kraće sazrijevanje nego što je zapravo potrebno. Za mene je dalmatinski pršut svinjski but koji je u prikladnim uvjetima dozrijevao najmanje između dvije i tri godine, te koji kad je spreman da ga se načme teži najmanje devet kilograma. Ključno je dakako porijeklo sirovine za dalmatinski pršut, dakle odakle je i kako je uzgajana svinja butovi koje se koriste za pršut. Ja se trsim da za svoje pršute imam što više svinja iz vlastita uzgoja, do sada sam dosegnuo brojku od nekih 150 svojih, u okviru obiteljskog posjeda do 220 odnosno 250 kg uzgojenih svinja, i u skladu s time i godišnju proizvodnju od oko 300 pršuta koje mogu deklarirati kao izvorni dalmatinski. Princip izvornosti ispoštovan je, a u preradi butova rabim samo sol, koja se nanosi trljanjem a ne, kako to radi industrija, ubrizgavanjem. Ukupno godišnje na tržište izađem s oko 1300 pršuta, naime nekih 500 svinja kupim kod provjerenih uzgajivača u Slavoniji. Slavonija je daleko od Dalmacije, ali ipak barem su svinje iz Hrvatske. Znam da dosta hrvatskih pršutara svinjske butove kupuje u inozemstvu, običavaju se opravdavati time kako vani mogu dobiti ne samo kvalitetnu robu nego isključivo butove, znači ne moraju kupovati cijelu svinju.  Ja sam taj višak mesa koji mi ostane kad odvojim butove za pršute odlučio pretvoriti u ukusne prerađevine poput slanine i pancete te salama, kobasica. Odvažio sam se eto, propitavši se na mjerodavnim mjestima kod Slavonaca za recepturu, krenuti i u izradu kulena i kulenove seke. I mogu reći da ti moji dalmatinski kulen i kulenove seke imaju jako dobru prođu! Došao sam na ideju i da radim salamu s tipičnim mediteranskim začinima pa tako imam jednu u znaku aroma ružmarina, dosjetio sam se i da sameljem pancetu pa da solju i s nešto začina obogaćenu smjesu, koja uz dovoljno masnoće ima i sasvim dovoljno krtoga mesa, napunim u crijevo i ponudim sladokuscima kao sočnu salamu!

Roca – kuća, restoran i terasa

Sir iz ulja i kamenice – u ingerenciji gdje Silve

Vrijedna obitelj Roca u proizvodnom smislu bavi se i maslinovim uljem ali i sirom, kojega njeguje u maslinovu ulju u kamenicama. Većina proizvoda plasira se kroz ugostiteljstvo, naime Roce imaju – kad se prolazi cestom pored njihove kuće ništa ne daje naslutiti da tu postoji i te kako pažnje vrijedno gourmetsko odmorište i kušalište – krasno uređeni restoran sa stotinjak sjedalica masivnog namještaja u zatvorenom prostoru te sa stolovima i klupama na terasi. Uz nareske poslužuju se i jela tople kuhinje. Dio mesnih proizvoda Roca nudi se na prodaju u simpatičnom dućančiću u sklopu objekta. ∎

________________________________

Šampion petih Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran, a na slci su Zoran Ćevid s priznanjem i, pored njega, Tugomir Majdakk

Na ocjenu je dano deset uzoraka, i evo rezultata:

Šampion Dana hrvatskog pršuta je drniški pršut tvrtke Drniške delicije Maran  s osvojenih 95,38 bodova; sa 94,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut tvrtke Smjeli; Zlato, sa 94 boda, primio je za dalmatinski pršut i Mijukić prom; Zlatna plaketa pripala je i istarskom pršutu Dujmović koji je osvojio 94 boda; sa 92,13 bodova zlatnu plaketu osvojio je krčki pršut Mesnice-marketa  Žužić; sa 90,63 boda zlatnu plaketu ponijela je za dalmatinski pršut Opskrba trade; zlato za 89,75 bodova dodijeljeno je i dalmatinskom pršutu Mesne industrije Braća Pivac; sa 89,38 bodova zlatnu plaketu osigurao je sebi drniški pršut BEL-CRO; na temelju 88,38 bodova zlatnom plaketom zakitio se i istarski pršut Pisinium; s 87,75 bodova zlatnu plaketu osvojio je dalmatinski pršut Voštane.♣  SuC 05.2018

May 22, 2019  

Svijet vina – 2018/2019 – World of Wine/ HRVATSKA NA DLANU – CROATIA AT a GLANCE

______________________________________

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UVOD/INTRODUCTION

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) / Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2;  Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500;  Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: 41,7 godina/years; Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic;    Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 %; Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans; Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %;    Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic; Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000; Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Najduža rijeka/The longest river: Sava;  Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…; Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2; Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km; Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66; Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj; Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…; Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak; Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha; Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381; Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral

VINOGRAD & VINO/VINEYARD & SWINE

Vinogradska područja Hrvatske / Vine-growing territories in Croatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina/Surface

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 19.077 ha;  Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %;  Primorski dio/Littoral part: 47,3 %;  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 73.860

___________________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 ___________________________________

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

  1. Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2957 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2247 ha (hektar manje nego prošle godine/one hectar less then the last year); 3. Dubrovnik-Neretva = 2130,38 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha)

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 37.980

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250;  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70;  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.532 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.641 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.476 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7649 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: merlot (829 ha), cabernet sauvignon (679 ha), plavina (624 ha), chardonnay (606 ha), rizling rajnski (Riesling) (573 ha), frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (475 ha), debit (373 h), babić (babich) (332 ha), pošip (poship) (320 ha), rukatac (rukatatz) = maraština (marashtina) (313 ha), sauvignon bijeli/blanc (271 ha), teran (246 ha), traminac = traminer (236), kraljevina (233), ugni blanc (225), syrah (220), trbljan = kuč (215), pinot sivi/gris (201), kujundžuša (195), pinot crni/noir (179), vranac (178), ranfol (155), žlahtina (153), pinot bijeli /blanc (146), silvanac zeleni = grüner silvaner (144), moslavac = šipon (136), tribidrag = zinfandel (76), škrlet  (73)…

       U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali;  Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha;

Pelješac, južna strana, s Dingačem / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

    Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

TRŽIŠTE – 2018/2019 – MARKET

Prijavljena godišnja proizvodnja vina/Registered annual wine production: cca 732.578 hl, od čega bijelo/out of it white: 530.869 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 201.709 hl;  Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties:

1. Istra = 122.412 hl; 2. Vukovar-Srijem = 115.473 hl; 3. Osijek-Baranja = 110.626 hl; 4. Dubrovbnik-Neretva 86.944 hl; 5. Požega-Slavonija = 83.708 hl

20 vodećih proizvođača vina za 2018/20 leading wine producers for the 2018: Kutjevo d.d, Agrolaguna, Iločki Podrumi, Đakovačka vina, Belje plus, Erdutski vinogradi, Blato 1902, Badel 1862, Vinogradi obrt za poljoprivrednu djelatnost (?), Vupik plus, PZ Vrbnik, Osilovac, PZ Putniković, Poljodjelski obrt Ivan (?), Iločka polja (?), Pelješki vinogradar, PP Orahovica, Vinarija Roso, Dalmacijavino, Poljodjelski obrt i ugostiteljstvo Krešimir Ćorić (?)

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2018

Izvoz – 2018 – Exportation: 56.856 hl, u vrijednosti/in value € 16.134.906.

(U 2017 izvoz je bio/in 2017 exportation was: 51.664 hl u vrijednosti od/in the value of: 13.101.145 €. Najviše u/mostly to: Bosna & Hercegovina, Austrija, Njemačka/Germany, Češka/Czech Republic)

Uvoz vina – 2018 – Importation of the wine: 241.243 hl, u vrijednosti/in value €  30.477.299.

(U 2017 uvoz je bio/In the 2017 importation was: 268.933 hl, u vrijednosti/in the value of:  28.705.956 €. Najviše iz/mostly from Makedonija, Italija

POTROŠNJA/CONSUMPTION

Potrošnja po stanovniku/Consumption per capita: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI PROIZVOĐAČI/MOST RENOWN PRODUCERS

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, te dolje/and down:  Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

______________________________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI = SUHIuCASI, hrvatski revija i blog za vino, kulturu jela, pića i turizam/croatian wine & gastronomy magazine and blog, Zagreb • Željko Suhadolnik; Snimke/Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 05. 2018.

May 9, 2019  

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2019 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

SVIBANJ – 2019 – MAY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

USUSRET LJETU! – Južna strana otoka Hvara, selo Sveta Nedjelja i grand cru vinogradske pozicije iznad. Dolje, ispod Svete Nedjelje – Zlatan otok

U OVOME IZDANJU:

HRVATSKA – CROATIA •  AUSTRIJA – ÖSTERREICH •  ITALIJA – ITALIA

_____________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ                               IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

________________________________________

VINA SE NALAZE NA  TRŽIŠTU / WINES ARE FROM THE MARKET

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (rp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M-L) TRAMINAC CRVENI 2017 – JAGUNIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: traminac crveni ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost (zoi – pdo) • polusuho/off dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna/normal ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je ozbiljno • sadržajno •  mesnato • dotjerano • zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žuto – zlaćana nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost • floralno • med • začinsko bilje – iskazano s mjerom • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • odaje slast – (ugodno) gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (osnovni tip: bourggne) • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: M) CHARDONNAY 2017 – JAREC-KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. (zozp / pgi) • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka – vitka ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno i kompleksno • sadržajno • dosta bogato • mesnato • dotjerano • zrelo • toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom/sortama – tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro • osjet zemlje – kruha ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • uglađeno • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodnog –  solidno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS:   ⇗  (jelo: pečena riba, pečena teletina) • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • 12-14°C

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M) PINOT BIJELI 2017 – JAREC – KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: pinot bijeli ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp/pgi) • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: a la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • svježe • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro • floralno • osjet korice kruha ■ U USTIMA meko – zaobljeno • aromatski ljepo iskazano • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (osnovni tip: burgogne) • 10-12°C

♣ ♣ ♣  (mpc/rp: M) MANZONI BIJELI 2017 – JAREC KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • sorta/variety: incrocio manzoni ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno/quality – s k.z.p. (zaštićeno porijeklo zozp / pgi) • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka/tall – teška/heavy • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je dosta aromatično • bogato, snažno i konkretno, vrlo toplo • dotjerano • za piti: svakako uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žu(ćkas)to ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli – južni/citrusi) U USTIMA zaobljeno • živo • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • solidno dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • -12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: M-L) MANZONI 2017 – BARUNDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić • kosina/slope • sorta/variety: manzoni (incrocio Manzoni, križanac između rizlinga rajnskog i pinota bijeloga koji je stvorio prof. Manzoni) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost (zoi – pdo) – vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana/modified – niska/low zdepasta teška/heavy – odgovara više zs crno nego za bijelo  vino/by the tradition more suitable for the red wine ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je dosta aromatično • sadržajno • sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • svježe i s puno/dovoljno živosti • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano. Upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • sa svježim –  srednje dugačkim završetkom ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: L) TERAN 2015 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: teran • pristup u trsju/approach in the vineyard: prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra zaštićena izvornost (zoi – pdo) ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je ozbiljno • sadržajno • sočno • dotjerano • zrelo • skladno • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni plavi – koštićavi  bobičasti – zreli) • začinsko bilje – dodir – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • s uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (osnovni tip: bordeaux) • 16°C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: M) CHARDONNAY 2016 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka/tall vitka/slim • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • mesnato • sočno • s karakterom • zrelo • skladno • s dovoljno živosti • za piti: najbolje uz hranu • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto sa zelenkastom niti ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli žuti – koštićavi / zreli – orašasti) • začinsko bilje/slatke mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – maslaca ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta  dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑    (jelo: pečena bijela riba,, pečena teletina) • velika čaša (bourgogne) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: L) CHARDONNAY 2015 Goldberg – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: Goldberg • kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: visoka/tall vitka/slim elegantna/elegant • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent ■ VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • sočno • zrelo/mature • skladno/harmonious • toplo • s dovoljno živosti • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkas)to • puno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli žuti – koštićavi – zreli – sušeni – orašasti) • floralno • med, dodir • začinsko bilje/slatke mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje – kvasaca – kruha – plemenite plijesni, dodir U USTIMA meko – zaobljeno, sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (osnovni tip: bourgogne) • 12-14°C

______________________________________________ 

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! /Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_______________________________________________

    AUSTRIJA    ÖSTERREICH

Kamptal

pjenušci – sparkling

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/rp: XXL) RIESLING ELEMENTAR brut – STEININGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kamptal ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: riesling rajnski ■ PODRUM/CELLAR: vino je provelo 12 mjeseci u bačvi/the wine spent 12 months in barrel ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: elementar = a riječ je o drugom vrenju u boci kao i kod klasične metode, samo što se na tu drugu fermentaciju u bocu ne stavljaju klasično bazno vino i kupovni šećer i kvasci, naime kod baznog vina  je u prvoj fermentaciji u određenom trenutku zaustavljeno alkoholno vrenje da bi se fermentacija u boci, tj. njen  nastavak u butelji, odvijala na šećeru i kvascima što potiču od vlastitog grožđa vinificiranog u vlastitom podrumu/second fermentation in bottle, but in this case the bottle has been filled not with the classic basic wine and no bought sugar and yeasts have been added, bottle has been filled with the wine in which at the certain moment the first alcoholic fermentation has been stopped, no bought sugar and the yeasts have been added in order to obtain the sparkling wine with the original sugar, the sugar from the own grapes vinified in the owner’s cellar) • na kvascu u boci minimum 18 mjeseci/on the lees in the bottle minimum 18 months • degoržirano kolovoza 2018 /degorged in August 2018 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: österreichische Sekt • nebistreno, nefiltrirano, finalizirano bez dodavanja ekspedicijskog likera/not fined, not filtered, no liqueur d’expedition added • brut • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • modificirana/modified • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno/very elegant. ■ VINO je zanimljivo • posve drukčije • ozbiljno • višeslojno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom • skladno • umireno, ali još s dosta živosti • za one koji su skloni makar i maloj dozi slasti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • jače žućkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim nimalo agresivnim  mjehurićima  ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost • osjet kruha/brioša – plemenitog drveta ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatk(ast)og – svježeg/živog – kisel(kast)og – (fino) gork(ast)og – isušujućeg – oporog –  (solidno) dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (osnovni tip: šampanjska/champagne) • 10°C

Karl Steininger

Wachau

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/rp: XXL-XXXL) LOIBNER RIESLING 2017 Ried Loibenberg Smaragd – Weingut KNOLL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Wachau ■ VINOGRAD/VINEYARD: Loibenberg • kosina/slope • sorta/variety: riesling • kvalitativna kategorija: Smaragd ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitätswein aus Österreich • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent • etiketa/label: šareno/colourfull ■ VINO je impresivno • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • skladno • svježe • dinamično – s nervom • za piti: najbolje uz hranu – za koju godinu i u trenucima meditacije • u usponu – može trajati – treba mu/vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro – jače boje • zelenkasto – žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: najčešći domaći zeleni bijeli – koštićavi – južni/citrusi – svježi) • floralno • vegetalno, diskretno • začinsko bilje (list peršina, metvica.. – dodir) – vrlo  dobro uklopljeno • osjet zemlje ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • živo  • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog –  solidno)dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (osnovni tip: rajnska/rhine) • 12°C

ITALIJA   ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/rp: L) VETTE 2017 di San Leonardo – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • vinifikacija/vinification kratka hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/short cold maceration without alcoholic fermentation • alcoholic fermentation: 12 dana/days, na 12°C • dozrijevanje/maturation: 5 mjeseci/months • inoks/stainless steel – on the lees, bâtonage ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti i.g.t. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je kompleksno • sortno dobro prepoznatljivo • sočno • s karakterom • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • svježe • umireno, ali još s dovoljno živosti • dopadljivo • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno – trajno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • vegetalno – diskretno (paprika) • začinsko bilje/slatke mirodije – poljubac, vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • uglađeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑  (jelo: bijela riba, šparoge, kozji sir…) • veća čaša (osnovni tip: bordeaux) • 12°C

♣ ♣ ♣ ♣   (mpc/rp: XXL-XXXL) RIESLING 2015 di San Leonardo – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Val di Cembra • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 700 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: riesling ■ PODRUM/CELLAR: alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: 20 dana/days • inoks • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci/months • tonneau (500 ℓ) • hrastovina/oak: francuska/french • na kvascu/on the lees • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: 6 mjeseci/months ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Trentino d.o.c. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: loire • modificirana/modified – teška/heavy • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je moderno • mesnato • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno/elegant • umireno, ali još s dovoljno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto – slamnato-žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, (plodovi: najčešći domaći zeleni bijeli koštićavi/citrusi) • floralno • začinsko bilje – vrlo dobro uklopljeno • osjet kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – bijele čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto • uglađeno • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg/živog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (rhine) • 12-14°C

______________________________________________

SAN LEONARDO PRIJATELJ BIORAZNOLIKOSTI – Renomirani vinski posjed Tenuta San Leonardo iz Trentina koji se potpuno okrenuo organskom uzgoju dobio je krajem prošle godine certifikat BWA – Biodiversity World Association, kao kuća-prijatelj bioraznolikosti. Tri godine trajala je konverzija poljoprivrednih površina San Leonarda od konvencionalne do organske. Cjelokupno manje markiza Carla Guerrierija Gonzage impresivne je veličine i ekološke čistoće. Vinograde okružuje oko 300 hektara inkontaminirane šume, ponosno govori vlasnik posjeda Tenuta San Leonardo kod mjesta Avio u Trentinu

Carlo Guerrieri Gonzaga (lijevo na slici), vlasnik posjeda Tenuta San Leonardo

_____________________________________________

♣ ♣ ♣ (mpc/rp: XXXL) SAN LEONARDO ROSSO 2014 – SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet sauvignon 60 %, carmenère 30 %, merlot 10 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: 24 mjeseci/months • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vignetti delle Dolomiti i.g.t. • suho/dry • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (količina/quantity: 58.800 boca/bottles) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna/normal • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – skladno/harmonious • etiketa/label: prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – jednostavno/simple – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good ■ VINO je dotjerano • složeno • toplo • umireno, ali još s puno živosti • rustikalno • za piti: (najbolje) uz hranu • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začinsko bilje • osjet drveta – (fino) paljenoga / dima – crne čokolade / kave ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim taninom • slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – gorkastog – isušujućeg – malo oporog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečenja, peka, zreli tvrdi sir…) • velika čaša (osnovni tip: bordeaux) • 16-18°C

_________________________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

SYRAH 2011 Križevac – KORAK ■ Plešivica, vrhunsko, suho, 14,8 vol %

MERLOT 2011 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, vrhunsko, suho, 14,5 vol %

BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Sugarille – GAJA ■ Toscana Montalcino, suho, 15,0 vol %

_______________________________________

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •    ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

__________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

_______________________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/ CORK, and  under & around the cork

POIGRAJTE SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Pretpostavljam da vas zanima na koji se to način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim vam izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina, pa – pokušajte!

Vino prikladno temperirajte. Izaberite prikladnu čašu, dakako na stalku da prstima ne mažete stijenke čaše i da ne grijete vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla te s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Nakon što šu operete i posušite, provjerite je li čista mirisa, naime nerijetko se dogodi da netom operena i obrisana čaša mirise na deterdžent odnosno na krpu za brisanje. Ako čaša nema mirisa spremna je da posluži pri degustaciji vina. Priredite i posudu za odlijevanje, naime imate li odjednom više uzoraka na degustaciji i ako svaki pout vino popijete – znate što se može dogoditi. Ako ništa, popustit će koncentracija. Prije početka kušanja na stol stavite ili bijeli stolnjak ili bijeli podmetač, tako da možete bolje promotriti boju. Neposredno porije kušanja čašu ovinite s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog. Usredotočite se, i poigrajte se degustatora-ocjenjivača i sâmi. Uzdravlje! Na početku ove rubrike Potrošački putokaz imate legendu s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang. (SuC 05.2019)

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg vrednovanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost