Archive | April 2015

DUBROVNIK FestiWine 2015/ CRVIK, i CEBALO!

Dubrovačka karaka!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

CJELOTJEDNA MANIFESTACIJA POSVEĆENA ENO-GASTRONOMIJI u NAJLJEPŠEM GRADU NA SVIJETU BILA JE u ZNAKU KONAVALA (UKUPNI ŠAMPION OCJENJIVANJA, S OSVOJENIH VIŠE ZLATA i SA JEDNIM SREBROM, POBJEDNIK U IZBORU NAJBOLJEGA TEKUĆEG PRATITELJA MALOSTONSKIH KAMENICA u ČAŠI), TE DUBROVAČKE MALVASIJE, GRKA i PLAVCA MALOGA. O POBJEDNIKU POSEBNO i OPŠIRNIJE u IDUĆEM PRILOGU

Dubrovnik FestiWine, dubrovačka vinska setemana, potkraj travnja. Manifestacija, pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije, posvećena vinu i dobroj hrani, konkretno vinu iz, logično, Dubrovačko-neretvanske županije.

Večer poezije pod okriljem Bakha, ocjenjivanje – kušači većma iz inozemstva! – i dodjela odličja, pa sljubljivanje malostonskih kamenica s dubrovačko-neretvanskom kapljicom, gala-večera s domaćim i inozemnim chefovima kao glavnim zvijezdama, prezentacije i promocije, festival Bakhova nektara… Cijele sedmice (setemana) u boljim dubrovačkim restoranima posebni menui (po prigodnim cijenama), uz sljedove kojih su se sljubljivala županijska vina…

Glavni dobitnik – vino od grožđa s trsja unutar Dubrovačko neretvanske županije!

 Šampion Andro Crvik sa županom Nikolom Dobroslavićem, te s jednim od prvih čestitara, Franom Milošom

Drugi regijski festival plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2015. donio je i te kakav razlog za slavlje Andru Crviku i njegovu sinu Petru iz Konavala, te Branimiru Cebalu iz Lumbarde na Korčuli. Crvikov Pomet 2012 plavac mali selekcija ukupni je šampion Dubrovnik FestiWinea! Dok je taj zlatni uzorak prvak među crnjacima, dotle je Cebalov Grk 2013, dakako i on zlatni ali s neznatno manje bodova, pobjednik u kategoriji bijelih vina. Čestitke!

Pobjedničke butelje – Pomet plavac 2012 selekcija od Crvika, i Cebalov Grk 2013

Crvik se inače na festivalu istaknuo ne samo s crnim nego i s bijelim vinom, svojom Malvasijom 2013 Tezoro, koja je na ocjenjivanju kapljice u kategoriji bijeloga vina po broju osvojenih bodova završila na drugome mjestu, iza Cebalova Grka, i koja je na temelju glasovanja uistinu brojnog žirija (27 članova!) iz sektora eno-gastronomije proglašena najboljim parom malostonskim kamenicama na degustaciji/izboru održanome u sklopu Dubrovnik FestiWinea 2015 u restoranu Villa Koruna u Malome Stonu. Crvik je inače za svoju Malvasiju 2014 Tezoro primio srebrnu medalju, dok je za crna vina, pored zlata za šampionski Pomet 2012 plavac mali selekcija, zlata dobio i za Merlot 2012 Negromant i za cuvée Vilin ples 2012. Stoga se podrum Crvik može smatrati doista apsolutnim, nadmoćnim pobjednikom Dubrovnik FestiWinea 2015.

Na Dubrovnik FestiWineu 2015 dodijeljeno je 16 zlatnih medalja, od toga 12 za crna i četiri za bijela vina, te 12 srebrnih medalja. U odnosu na prošlu godinu, vina su ukupno gledano bolje ocijenjena, te je zajednički komentar kušača kako se napredovalo, pogotovo s plavcem malim. Ja bih svejedno dodao to da su osjetno narasla i bijela vina, bilo ih je nekoliko lijepih i iz vrlo problematične berbe 2014.

Osvajači zlatnih medalja su (redosljed je po oficijelno osvojenim bodovima): Branimir Cebalo za Grk 2013, Andro Crvik za Malvasiju dubrovačku 2013, Meneghetti-Glavić za Malvasiju 2013 i Frano Milina Bire za Grk 2014 Bire u grupi bijelih vina, te u kategoriji crnih vina Crvik za Pomet 2012 plavac mali selekciju, Šimunović i Szabo za Markus Pepejuh dingač 2011, Crvik za kupažu Vilin ples 2012, Obrt Dingač za Dingač 2011, Korta Katarina za Plavac mali 2010, Volarević za Plavac mali 2011 Syrtis, PZ Putniković za Libertas 2011, Vinarija Ponos Ivo Cibilić za za Dingač 2012, PZ Postup za Postup 2012, Crvik za Merlot Negromant 2012, Poljopromet d.o.o. za Plavac mali 2011 Terra Madre, i Dubrovački podrumi za Plavac Plausus 2009.

Usporedio sam svoje ocjene s finalnima i moj bi redosljed po dodijeljenim bodovima bio sljedeći: Malvasija 2013 Tezoro 2013 (Crvik), Grk 2013 (Cebalo), Grk Bire 2014 (Frano Milina), Malvasija 2013 kuća Glavić (Meneghetti Glavić) kod bijelih, a kod crnih: Dingač 2011 Markus Pepeljuh (Šimunović-Szabo), Vilin ples 2012 (Crvik), Postup Donja Banda (PZ Postup), Plavac mali 2011 Terra Madre (Poljopromet), Pomet 2012 plavac mali selekcija (Crvik), Dingač 2011 (Obrt Dingač), Merlot 2012 Negromant (Crvik), Plavac mali 2010 (Korta Katarina), Plavac mali 2011 Libertas (PZ Putniković)…

 Ocjenjivački žiri za vino

 S izbora najboljeg vina za stonske kamenice: Kao najbolje ružičasto vino uz kamenice izabran je Rosé 2013 od Korta Katarine

Korta Katarina, koja vinograde ima na pozicijama Dingač i Postup, izlazi još i s Plavcem malim, a i pošipom, Pošip međutim ne uzgaja nego grožđe kupuje u korčulanskoj Čari. Sva vina dozrijevaju u drvu – u podrumu je 220 barrique! – bijelo u količini od 50 posto i dužini od pola godine, tada se drveni dio pomiješa s pošipom samo iz inoksa, a crno najmanje po jednu godinu, slijedi najmanje po osam mjeseci odležavanja u boci prije izlaska na tržište. Lanjska berba bila je izrazito nepovoljna, ipak Korta Katarina je, kaže enologijnja Nika Silić, uspjela doći do neke manje količine dobroga grožđa od Pošipa, ali s nižim sladorima i s višom kiselošću nego što je standard za njihovo mirno suho vino, pa je svo dobiveno vino 2014. iskorišteno kao baza za – prvi Kortin pjenušac! Uvijek neko zlo i za neko dobro!  Sjedište Korta Katarine nalazi se uz samu orebićku plažu i s pogledom je na otok Korčulu. Kompleks s podrumom obuhvaća i veliku zgradu koja se preuređuje u i ugostiteljski objekt za turizam (osam soba i restoran), s pet zvjezdica, otvorenje se očekuje 2016.

 Krešo Vučković Bagio na sto je muka jer zbog loše prošlogodišnje berbe nije na Korčuli uspio doći do pošipa kakvoće koja bi zadovoljavala vinariju Dingač, a Pošip 2013 od Grgića, vrlo fin, na izmaku je. Miljenko Grgić, kojemu je sada 92. godina u tijeku, kad je došao na Pelješac namjeravao je kupiti terene za vinograd ali cijene parcela koje su bile pokrivene šumom i makijom bile su 20 eura za četvorni metar što mu je bilo previše, pa se odlučio pronaći pouzdane kooperante i od njih kupovati grožđe. Posao je išao dobro, Grgić se etablirao i sa svojim dalmatinskim eno-uradcima, proizvodnja se količinski pomalo širila i sad mu nedostaje podrumskog prostora, stoga je odlučena gradnja novoga podruma površine dva puta po 400 četvornih metara, građevinska dozvola trebala bi biti gotova ovih dana i gradnja starta odmah čim dozvola stigne. Očekuje se da bi prva berba u tom novome dijelu, koji je predviđen uz ovaj postojeći, bila na jesen 2016. godine. Ovaj dio gdje je podrum sada pretvorit će se, veli Krešo Vučković, u objekt s turističkom svrhom: u prizemlje će biti smješten restoran, a na katovima će se urediti visokokomforne sobe za turističko noćenje

 Pragovi za medalje bili su sljedeći: Veliko zlato – 92 do 100 bodova, Zlato od 85 do 91,99 bodova, Srebro od 82 do 84,99 bodova, Bronca od 75 do 81,99 bodova. S obzirom da s današnjima znanjem i opremom nije veliko umijeće proizvesti korektno pa i više nego korektno vino koje može (relativno) lako dobiti srebrnu medalju (80 ili 82 do 85 bodova) i s obzirom da je danas na globalnom tržištu i ponajviše takve kapljice, predlažem organizatoru za iduću godinu – bilo bi, smatram, korisno! – da se poveća raspon bodova za kategoriju takvih vina konkretno da srebro bude od 82 do 89,99 bodova, zlato, kojega je uvijek manje (i kojega treba i zavrijediti!), da bude od 90 do 94,99 bodova (promatrajmo ga kao 18 karatno), a veliko zlato (24 karatno) od 95 do 100 bodova. To postroženje zasigurno se neće svidjeti mnogima (u Dalmaciji), ali na taj način dubrovački bodovni pragovi bi se nivelirali, izjednačili s onima na renomiranim velikim svjetskim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles, bitno je, ako se želimo uspoređivati s drugima, da zlato i srebro, kao što je to i u stvarnosti glede tih plemenitih metala, imaju svuda jednaki sjaj.

 POEZIJA UZ VINO, i u KUHINJI  

Ocjenjivača Bakhova nektara i ove godine je, kao i lani, bilo, s predsjednikom žirija, 15, brojni članovi stigli su iz zemalja Europske Unije koje slove kao jako dobra tržišta za vino, jedan degustator je bio Amerikanac a jedan je doletio čak iz daleke Kine! Predsjednik komisije: slovenski enolog Bojan Kobal, glavni meštar za vino Ptujske kleti Pullus, a društvo su mu pravili grčka enologinja Anna Aga, nizozemski novinar Chris Alblas, nizozemski uvoznik i trgovac vinom Paul Robert Blom (u Dubrovniku je proslavio 72. rođendan!), zatim enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelierskog kluba Franjo Francem, ugledni talijanski vinski pisac Andrea Gabbrielli, pa američki novinar Darrel Joseph, potom aktualni hrvatski prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, Angela Muir iz Velike Britanije, vinska konzultantica i jedna od glavnih na ocjenjivanju Decanter World Wide Award, konzultant u ugostiteljstvu Aleksandar Noršić, enolog Tihomir Prusina iz Bosne i Hercegovine, Jože Rozman, vinski novinar iz Slovenije, Željko Suhadolnik, glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Šveđanin Lars Torstenson, koji radi kao enolog i eno-savjetnik na jugu Francuske (Languedoc) i Peng Wu, uvoznik vina i voditelj škole vina u Kini.

 Lijepi uvod u drugo izdanje regijskog vinskog festivala Dubrovnik FestiWine 2015: poetska večer Vino/Vinari u stihu – Vino u čaši! Pozornica zbivanja: elitni dubrovački hotel The Pucić Palace. Zvijezde večeri, uz akademika Luku Paljetka, vinogradari-vinari umjetnici Luka Krajančić, koji se dokazao kao pjesnik, te Frano Miloš, koji se dokazao i kao pjesnik i kao fotograf. Dva vinara dubrovačko-neretvanske županije pa na istome mjestu i događanju, k tome i s osmjesima! Govoreći OPĆENITO: ako u nekim stvarima – međuvinarskim odnosima – ne uspijeva vino sâmo, uspijeva eto vino povezano s umjetnosti!

Organizator – Dubrovačko-neretvanska razvojna agencija i, kao izvršni producent agencija Dubrovnik PartneR – za festival su napravili dobar raspored: odličan uvod bila je večer vina i poezije. Na toj večeri za pamćenje Vino/Vinari u stihu, pod pokroviteljstvom župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića, klasičan menu obogaćen je bio poezijom, svaki slijed na tanjuru popraćen je stihovima što Luke Paljetka, što vinogradara/vinara Luke Krajančića što Frana Miloša, te dakako kapljicom Krajančića i Miloša. Evo i nekih naslova radova tih vinara-pjesnika: Boje i suze Stagnuma, Kratko o kamenju, Težaška, Dil mene, Plavac, Konoba, Pelješki, Kamen, Plavac, Nevera….

Životno!

Dubrovnik, Stradun. Dolje: živost u uskim uličicama uz Stradun – puno restorančića

U dubrovačkoj setemani u srcu grada, u uskoj uličici i lokacijom tik uz Stradun, wine-bar je otvorila imoćanska vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac, koja inače, s malim zalogajima, uz vlastita vina nudi i vina Andra Crvika. Na slici su Nikola Grabovac i njegov rođak enolog kuće Mislav Maršić, dok nazdravljaju Grabovčevim pjenušcem za uspjeh lokala

Zatim, za ocjenjivače, u ponedjeljak i utorak predviđeno je ajnfaranje degustatora u Konavlima – kod Crvika, Karamana, u Dubrovačkim podrumima, te na Pelješcu – kod Rozića, Miloša, Saints Hillsa, Grgića, Korte Katarine. Smisao je bio uvući se u županijsko vino prije ocjenjivanja, posebice je to bilo korisno za inozemne degustatore. Vrijedno bi, po meni, tu priču od iduće godine proširiti i na Komarnu i na Korčulu… U srijedu i četvrtak odvijalo se strukovno ocjenjivanje vina (ponavljam: samo županijska, ne i ona sa strane!; ovaj put međutim s manje prijavljenih uzoraka nego lani).

Dubrovački podrum: temperamentna prezentacija Ive Ivaniša, u nazočnosti direktora Bože Martinovića. Dubrovački podrum danas upravlja s oko 40 hektara vlastitih vinograda, od toga 28 ha pokrivaju Merlot i Cabernet sauvignon, 11 hektara Plavac mali i jedan hektar Crljenak. Najuspjelija vina kuće su vrlo dotjerani Plavac Plausus i Merlotina, o jako dobrim godinama istakne se i Cabernet sauvignon Trajectum Miho Rozić s vinogradima je na sjevernoj strani poluotoka Pelješca. Trsje mu je – 25.000 loza – 80 posto na znanoj i prilično nakošenoj poziciji Mili, s koje se lijepo vidi more. Sorta Plavac mali, uzgoj – starinski, grmoliki, en gobelet. Rozić proizvodi ružičasto i crna vina – Plavac Ponikve, Plavac Mili u suhoj i polusuhoj varijanti te desertni poluslatki Plavac Elihu  Vrlo interesantan je Frano Miloš iz Ponikvi, umjetnička duša, vinogradar, vinar, maslinar, uzgajivač mediteranskog aromatičnog i ljekovitog bilja za čajeve, pjesnik, fotograf (sjajne slike!)… U vinskom segmentu osobito poznat po vinu Stagnum, koje (ono u suhoj varijanti) neki uzdižu u nebo a neki su – suprotnog stava. Priklonio se organskom uzgoju (od 2012. posjeduje i certifikat o tome) i, u podrumu, tradicijskom načinu rada. Masline – sorte su Oblica 80 posto i Paštrica 20 posto – daje međutim preraditi na najsuvremeniji način. S obitelji brine o 15 hektara vinograda, 95 posto pokrivenog Plavcem malim. On i njegov sin Ivan ponudili su u njihovoj lijepoj prostranoj kušaonici na degustaciju sve etikete, sa suhim i slatkim Stagnumima (Stagnume obično drži po tri godine u bačvi i onda još tri godine u boci), sa suhim se išlo do berbe 2003, jednu količinu toga vina čuvao je u boci sve do 2013. kad ju je pustio na tržište, dakako, po drukčijoj cijeni! Od vina dojmio me se osobito Stagnum 2007 kasna berba, poluslatko sa 16,5 vol % i 16 g/lit neprovreloga šećera, a maslinovo ulje, mljac – izvanredno!

 Na ručku u OPG Antunović u Kuni pelješkoj: na kušanje su od Vedrana Kiridžije stigli Dingač 2011 koji je ovih dana izašao na tržište, te, pretpretpremijerno, Dingač 2012 (jako dobar!) koji se uskoro treba napuniti u bocu

U četvrtak popodne prezentaciju svojih predikata u hotelu Lucić Palace održao je Boris Drenški Bodren, a navečer je u Excelsioru organizirana gala-večera sa chefom Tomažom Kaučičem iz vipavskog restorana Pri Lojzetu u Zemonu, te Excelsiorovim chefom Petrom Obadom.

Bodren u hotelu Lucić Palace. Došli su ga bodriti Andrej Markulin, upravitelj podruma Galić iz slavonske Zlatne doline, i Galićev enolog Slaven Jeličić. Bodrenu je, rekao je, dubrovačko tržište posebno interesantno jer naš jug nema taj tip slatkog predikatnog desertnog vina što ga on proizvodi u Hrvatskome zagorju, a Dubrovnik je i pun gostiju koji sebi takvo vino mogu priuštiti

Gourmet-spektakl pokazao se kao prava autorska večer s potpisom renomiranih kuhara. Za odabir vina i sljubljivanje s hranom za tu prigodu u Excelsioru zadužen je bio aktualni sommelijerski prvak Hrvatske Siniša Lasan, a kroz kroz program uz sedam kreativnih slijedova i sedam vrhunskih vina Dubrovačko-neretvanske županije vodio je Rene Bakalović. Prihod od večere, naplaćivane po osobi po cijeni od 500 kuna, namijenjen je jednomjesečnom stručnom usavršavanju u restoranu Pri Lojzetu u dvorcu Zemono za dvoje pobjednika u natječaju za mlade kuhare u organizaciji sklopu Dubrovnik FestiWinea.

_______________________________

 Tomaž Kavčić u društvu sa Sinišom Lasanom

SINIŠI LASANU MEĐUNARODNA ASI-DIPLOMA – Ovih je dana ASI (L’Association de la Sommellerie Internationale, Međunarodno udruženje sommeliera) objavio rezultate ispita za međunarodnu ASI diplomu (2015 International A.S.I. Sommelier Diploma). Ispit se sastojao od pismenog testa, opisa vina, eseja (sve na engleskom jeziku) te provjere praktičnih vještina (prezentacija i dekantiranje vina, pogađanje naslijepo dva vina i tri jaka pića). Ispit je održan istovremeno u devet zemalja u ožujku ove godine, pristupila su mu 52 kandidata, od kojih je sve testove i prepreke prošlo njih 22 (među njima šest Japanaca!). Ispitu u Hrvatskoj, u Akademiji vina u Zagrebu, pristupilo je sedam kandidata članova Hrvatskog sommelier kluba. Najbolje rezultate pokazao je Zagrepčanin Siniša Lasan, sada zaposlen u dubrovačkom restoranu Proto. ■

________________________________

U petak i za vikend na Pločama, u prostoru Lazareti, festival kapljice uz nastup proizvođača, bilo ih je manje nego lani pa se već počelo govorkati i da neki vinari bojkotiraju festival ali i da bi se manifestacija mogla od poligona za promidžbu regijskog tj. županijskog dubrovačko-neretvanskoga vina pretvoriti u još jedan opći sajam s uzorcima odasvud, što bi po meni bio skroz krivi potez. No, ipak, sada u Dubrovniku bili su gotovo svi vinari koji tu nešto znače (istina, šteta je da nismo sreli i Cebala, Birea i Krajančića). Objašnjenje župana Nikole Dobroslavića o tome zašto je u odnosu na lani falilo vina na ocjenjivanju i proizvođača na izložbi dano na službenom otvorenju festival ima logike: berba 2014. bila je tako loša da su proizvođači, od kojih ih je većina vrlo mala u kontekstu količine, izgubili i više od 50 posto od uobičajenoga roda, k tome kod nekih i ono što se uspjelo spasiti još uglavnom i nije bio spremno za kušanje/pijenje, a dosta proizvođača i nije bilo zadovoljno  razinom kakvoće kapljice iz tako slabe berbe pa je nisu htjeli pokazivati…

CRNO IZ POLJA, i KAPLJICA IZ POKALA

Paralelno s izložbom vina, u Lazaretima je održana prezentacija Kreiranje novog vina na bazi sorte Plavac mali, naručitelj je bila Dubrovačko-neretvanska županija, a izvršitelji prof. dr. Edi Maletić i prof. dr. Damir Kovačić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, zatim Frano Vlašić, Jakov Kolega, kao i Miodrag Hruškar i Krešimir Hren iz tvrtke Eno-ekspert. Pošlo se od toga da vino od Plavca maloga od grožđa iz vinograda u polju, dakle sa slabijih položaja sve više gubi pozicije na domaćem tržištu, a cilj je bio ponuditi novo, kvalitetno vino za svaki dan, za srednji cjenovni segment i za širi sloj domaćih potrošača.

__________________________________

KREACIJA NOVOG VINA NA BAZI SORTE PLAVAC MALI – O čemu je riječ, kako je stvar zamišljena i postavljena?  Evo: naglasak je na podizanju kvalitete vina nižeg i srednjeg ranga kakvoće!

Po provedenoj anketi ispostavilo se da većina potrošača percipira plavce kao visokokvalitetna i vrhunska vina s (pre)visokom cijenom. Plavci osrednje kakvoće i iz srednjeg cjenovnog segmenta imaju prilično nepovoljan odnos cijena-vrijednost. Nešto je, kazano je na predavanju, trebalo napraviti da se i plavci iz tog srednjeg cjenovnog razreda tržišno podignu.

Kod plavaca iz srednjeg cjenovnog segmenta i osrednje kakvoće trebalo bi revidirati rad u vinogradu i u podrumu, a prihvatljive bi bile, rečeno je kroz prezentaciju, kupaže s drugim kvalitetnim sortama. Mišljenja ispitanika oko slatkastih varijanti bila su podijeljena.

Napomena autora prezentacije: kupaže plavca s vinima drugih sorata ne bi trebalo nazivati plavcima, radi izbjegavanja mogućeg negativnog utjecaja na image vina od kultivara Plavac mali.

Povremeni potrošači i nepotrošači: preferencije su više u skladu s konceptom novog vina, modernoga vina, a to znači manje alkohona, te pitkija kapljica. Iskazana je naklonost slatkastoj varijanti i mješavinama. Posebno mlađi potrošači pokazali su se sklonima inovativnim rješenjima.

Problemi plavca iz polja: grubi tanini/trpkost, slabo tijelo, manjak kiselina, nesklad, nestabilnost, gubitak boje i arome. Plavac iz polja dakle nema veći potencijal.

Kovacic i HruskarProf.dr. Damir Kovačić i enolog Miodrag Hruskar za vrijeme prezentacije

U svakome slučaju, vino od Plavca iz polja mora se popraviti. U vinogradu se traži: manje opterećenje trsa, djelomična zamjena sortimenta radi eventualnih kupaža. Nužno je poraditi na vinifikaciji, korekciji tanina, po potrebi i na dokiseljavanju, vidjeti kako i u kojoj mjeri pribjeći kupažiranju s vinima drugih sorata. Proizvodnja vina orijentirana je na ona za svaki dan, za srednji cjenovni razred (mpc. 29,99 kn/boca), dakle, ponovljeno je, na manje alkoholno, pitko, skladno vino, u suhoj, polusuhoj i poluslatkoj varijanti, mješavinu plavca s drugim sortama, moderan i minimalistički dizajn, fantazijski naziv.

Za pokusna vina za ovaj projekt grožđe Plavca malog iz polja koristile su četiri zadruge vinificirajući manje količine (150 do 300 litara): PZ Dingač, PZ Janjina, PZ Putniković,  PZ Stoviš.

Bilo je nekoliko varijanti: sortno vino plavac mali – 100 posto; kupaža 1. plavac mali –  85 posto i merlot 15 posto; kupaža 2. plavac mali – 70 posto i merlot/syrah 30 posto; kupaža 3. plavac mali – 60 posto i merlot/syrah/cabernet sauvignon 40 posto; kupaža 4. plavac mali – 85 posto i merlot iz prethodnog godišta 15 posto… ∎

________________________________________

Prilika je ovo da se vezano uz vino od Plavca maloga ali i uz vino općenito kaže još nešto, što je bitno kako za njegovanje imagea kapljice nekoga teritorija, tako i za efikasan razvoj imagea vinorodnog područja i turističkoga odredišta.

ZANIMLJIVO JE DA SE NARUČITELJ KREACIJE NOVOG VINA NA BAZI SORTE PLAVAC MALI NIJE DOTAKNUO DINGAČA, A NI POSTUPA, KOJI BI TREBALI BITI PARADNI KONJI I DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE I CIJELE HRVATSKE! I NESHVATLJIVO JE DA VRLO FINI DUBROVAČKI UGOSTITELJSKI OBJEKTI – gdje je su i hrana pa i ambijent bili i više nego odlični, uvjerili smo se svi iz grupe ocjenjivača vina na Dubrovnik FestiWineu – NUDE U BOKALIMA VINO – valjda izabrano kao vino kuće – PORAŽAVAJUĆE KAKVOĆE I SASVIM U NESKLADU S IZVRSNOŠĆU JELA!

Boris Violić, koji je prošle godine na Dubrovnik FestiWineu osvojio medalju, te, desno, Mato Vlašić iz Prapratnoga na Pelješcu, s dvama vinima Prapratno 2012, jednime s bijelom etiketom i označenim kao vrhunsko (srebro na ocjenjivanju u Dubrovniku), mpc. je oko 90 kuna, a drugime s crvenom etiketom i označenime kao kvalitetno, mpc. je 50 kuna. Veli da mu je na komisiji na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo na kušanju za izdavanje dozvole za stavljanje u promet i to s crvenom etiketom (u Dubrovniku: visoka bronca, zamalo srebro) prošlo kao vrhunsko, ali da se s obzirom na sve slabiju kupovnu moć naših ljudi ipak opredijelio da ga označi kao kvalitetno s k.p. kako bi g, ne rušeći image bijeloj etiketi, mogao ponuditi jeftinije i doći do novca brže!

 Pozicije Dingača i Postupa s Plavcem malim mogle bi vjerojatno ući u kategoriju onoga što iz vrlo uređenog segmenta francuske apelacije i iz pripadajuće mu francuske terminologije poznajemo kao grand cru i premier cru! Ali iako se rado hvalimo dingačem i postupom, kod nas se ništa nije napravilo da tako i bude, tj. da se, naravno nakon, najprije, točnog prostornog definiranja, dakako u suradnji s vinogradarskom strukom, VINOGRADARSKE cru-pozicije Dingač i Postup (koje bi po meni trebale dobiti tretman nacionalnog parka gdje se ne može raditi kako je kome volja!) izrade za sve proizvođače obvezujući pravilnici o ponašanju u vinogradu i, poslije, u podrumu kako bi se isprofilirala stilistika vina dingač i pošip, te o najranijem mogućem, radi bolje propagande preporučljivo jednom udarnom terminu izlaska tih vina na tržište. Koga zanima kako se stvari uspješno rade može se informirati preko primjera vina barolo (dingač) i barbaresca (postup) u Pijemontu. Dakako da županija ne može tu uvesti diktat, ali može i morala bi autoritetom i ako treba uskraćivanjem određenih potpora financijskog ili drugoga tipa poraditi na tome da se vinari po županijskim vinogorjima a vezano uz određene posebnosti pojedinog užeg teritorija (bilo položaji posebne kvalitete, bilo dominantnost neke sorte…) KVALITETNO POSLOVNO UDRUŽUJU i da onda ONI, opet u suradnji sa strukom iz segmenta vinogradarstva i vinarstva te marketinga, donesu takve pravilnike, kao nužne temelje za unaprjeđenje kakvoće proizvoda, za razvoj robne marke teritorija i za dobru reklamu dotičnog teritorija.

Dubrovnik kao zvijezda našega turističkog juga tik je uz Konavle (Malvasija dubrovačka), nadomak je Pelješcu (Plavac mali; Ponikve, Dingač, Postup…) i otoku Korčuli koji pak ima svoj turistički biser – grad Korčulu (lumbarajski Grk, u unutrašnjosti Pošip)! U Dubrovnik ne dolazi bilo tko, dingač i postup a rekao bih i neka vina iz trsja s obećavajućih sjevernopeljeških Ponikvi, kao i zasad tek nažalost samo dva grka iz Lumbarde te neke prvoklasne pošipe, ne može pa i ne mora piti svatko. Kao što ni svatko, makar bi to želio, ne može voziti mercedes ni bmw a kamo li bentley, jednostavno jer to nije u stanju sebi priuštiti… Županija koja ima bisere Dubrovnik, Korčulu, ali i pelješke pozicije Dingača i Postupa, pa i doista interesantne položaje kod Ponikvi, ipak se, mislim, morala još prije dosta vremena usredotočiti na unaprjeđenje onog potencijalno najboljega što može ponuditi, što nosi reklamu na više frontova, što može biti i te kako dobra baza za turizam (eno-gastro turizam) i u mjesecima od sredine listopada pa do ožujka, kad se primjerice na Pelješcu ne može ili jedva da se može naći otvoreni hotel… Saints Hills Ernesta Tolja na festivalu u Dubrovniku prezentirao je dva nova vina: Black 2011, od Plavca maloga s Komarne uz dodatak plavca s Dingača, te bijeli Frenchie, od grožđa Sauvignona bijeloga iz Istre (bordoški štih!), odakle su i vina Nevina od Malvazije istarske i Chardonnaya. Frenchie je kao naziv izabran u čast Toljevog enologa savjetnika Michela Rollanda, na etiketi je njegov profil u crtežu

 S jedne strane dobro je međutim da se županija brine o tome kako kvalitativno unaprijediti ponudu vina pristupačnijeg cjenovnoga ranga, a s druge strane nevjerojatno je da produkciji bolje kakvoće vina i s primjerenijim odnosom kvaliteta-cijena već nisu dorasli svi lokalni vinari! To govori i o stupnju angažiranosti tih vinari vezano uz posao koji obavljaju.  Lako je moguće da je to baš i stoga što nisu skupa te na kolosijeku popularizacije svojega kraja i kroz svoj proizvod, nego se lovi pojedinačno, svatko za sebe, da se samo za sebe ulovi (neki zacijelo ne prezaju ni od lova u jače mutnome!) što više dok traje (ljetna) sezona…

 Dečki s Komarne – Davor Martinović, direktor posjeda Terra Madre Poljoprometa iz Metkovića, te Volarević, dolje je Mihovil Štimac s imanja Rizman (lijevo) u razgovoru s enologom Larsom Tornstensonom koji je bio o ocjenjivačkom žiriju

 Marija Mrgudić sa kćerkom Antonijom i s kolegom vinarom Pavom Miličićem. Marija je kao kuriozitet na festival donijela i bijelo vino od Plavca sivoga, mutanta Plavca malog

 Što se pak tiče posluživanja vina niskoprosječne organoleptike i kvalitete na otvoreno i u bokalima u boljim ugostiteljskim objektima, dolazak do zadovoljavajućeg rješenja svakako je kompleksan i kompliciran. Logično je da restoran ima u ponudi i neko kućno vino koje može plasirati po nešto nižoj cijeni, ali nije logično i normalno da vlasnik restorana, posebice ako je, k tome, njegov objekt na ekskluzivnome prostoru poput Dubrovnika, ne shvaća ili ga nije briga to da uvrštenjem u svoju ponudu proizvoda koji kvalitetom bitno odudara od svega ostaloga u lokalu ruši renome i sebi a u dobroj mjeri i predjelu gdje radi. I u izboru tog za gosta u restoranu cjenovno pristupačnijega kućnog vina valja se držati nivoa.

Činjenica je da uz premium i skupa vina za posebne trenutke postoje vina za svaki dan i za nešto jednostavniju hranu, a činjenica je i da neki gosti vole uz jelo i poslije jela popiti i koju čašicu više, pa u restoranu strahuju da bi naručivanjem butelja mogao jače stradati njihov novčanik. Zato je opravdano da i bolji ugostiteljski objekt ima u ponudi butelje cjenovno nižeg ranga te kućno vino. Činjenica je i da je danas u nas – a potvrda toga dobrim je dijelom i ova spomenuta naručena studija o tome kako unaprijediti kvalitetu vina nešto nižeg cjenovnoga nivoa i kako kod tih vina poboljšati odnos kakvoća/cijena – teško u segmentu pristupačnijih cijena naći nešto bolju kakvoću. S jedne strane ne bih se usudio tvrditi da i neki od onih poznatijih domaćih vinara, posebice tamo gdje im potencijalno tržište kroz turizam dolazi na kućni prag,  grožđu za koje misle da je najbolje, radi povećanja količine svoje prve i u plasmanu skuplje kvalitativne linije, ne dodaju, malo nategnuto, i ono koje i nije baš tako najbolje ali za koje drže da ipak neće jače narušiti kakvoću te prve linije, a s druge strane ne bih ni tvrdio da nema, i u većem broju, nepedantnih i ne baš posve strukovno osposobljenih vinogradara i vinara. Činjenica je i to da su mnogi proizvođači u nas količinom mali i da zbog toga nisu u stanju stabilno i na dugi rok opskrbljivati jednoga, a pogotovu više ugostitelja, pa taj onda kad pipa presahne mora po vino na drugi izvor, koji moguće i nema kakvoću prvoga. A činjenica je i to da je naše ugostiteljstvo općenito na glasu po tome da vino prodaje po višim cijenama nego što bi trebalo. Činjenica je – a to može doći do izražaja upravo u jakim našim turističkim centrima kamo dolaze brojni gosti što slabo ili nikako poznaju hrvatska vinogorja i vina i koji nemaju predodžbu o stilistici kao što je imaju npr. kad su u pitanju bordoška, burgundijska, toskanska, pijemontska kapljica – i da brojni oni za koje se kaže da plivaju u novcu i nije im problem za svoj užitak za stolom potrošiti i astronomsku svotu, nisu, naročito kad su na odmoru i dakako ne žele ga ničime pokvariti, baš skloni izdvajati veću paru za nešto za što nisu sigurni da će im se dopasti.

Delicije iz dubrovačkih, konavoskih i peljeških restorana. Sjajna jela u nekima od restorana popraćena su, na žalost, debelo nižerazrednom kapljicom

Možda bi dakle županija s vrlo visokim potencijalom u turizmu morala svojim autoritetom i angažmanom na neki naravno danas društveno prikladan način – (većom) pomoći u organizaciji učinkovitih edukacija oko vina i za ugostitelje i za potrošače, nekim poticajima ne u novcu nego kroz određene pogodnosti npr. vezano uz marketing, zatim pedantnijim klasifikacijama objekata i nadzorom nad njima  – mogla stvar usmjeriti boljim tokom…

Dubrovačka vinska setemena s FestiWineom bila je, sve u svemu, lijepo iskustvo. U Dubrovniku vrijeme je poslužilo – bilo je krasno, cruisera u Gružu kao na tekućoj vrpci – svakog dana po dva nova, turista priličan broj.

Na kraju, ne mogu ne spomenuti i još jednu županiju: Zagrebačka županija već je prije niz godina u želji da popularizira što jače svoj Bakhov nektar krenula s ocjenjivanjem i izložbom – doslovno: izložba! –  vina, možda bi bilo dobro da se sada, nakon toliko vremena statičnosti, u Zagrebu, koji je također i izrazito turistički, prijeđe u dinamičnije vode. Ne treba biti mrsko kopirati ono sto je dobro! Za kvalitetnu organizaciju priredbe koja propagira vlastiti proizvod (ne samo vino, nego i gastronomiju, turističku ponudu) Dubrovčani su se za sredstva izborili preko europskih fondova, pa – evo inspiracije…

Anđela Matić iz agencije Dubrovnik PartneR kao operativnim tijelom u organizaciji festivala Dubrovnik FestiWine najavila je da se s ovim dobrim rezultatima počinje već s pripremama za izdanje 2016. Usput, ali ne i nevažno: bilo bi dobro da se s organizatorima sličnih događanja u Hrvatskoj koja su se ove godine i lani međusobno preklapala u datumima održavanja – primjerice Dalmacija Wine Expo u Splitu i ocjenjivanje za Vinistru u Poreču – i dođe do dogovora o tome da baš sve tri priredbe ne budu u istome tjednu i terminu.  ♣

Ivo Cibilić, pomorski kapetan koji se, kao svojedobno i Pavo Miličić, odlučio pokrenuti proizvodnju vina od grožđa s Dingača, te Radoslav Pezo (desno), enolog koji proizvodi vino na obiteljskom posjedu Šunj a i Cibilićev je eno-savjetnik. Pezo je na festival donio ružičasti pjenušac od Plavca maloga

SuČ – 04/2015

 

Advertisements

PORTUGIESER du MONDE 2015 / BUDI SVOJ!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t   

U PEČUHU TREĆA MEĐUNARODNA SMOTRA PORTUGIZACA, OKO KOJEGA SE, IAKO SORTA OPĆENITO IMA AUTSAJDERSKI IMAGE, OČITO ISPLATI POTRUDITI VIŠE, a MALO JUŽNIJE, UZ GRANICU s HRVATSKOM, SVE u ZNAKU – VILLANY FRANCA!

Vrlo lijepi mađarski Pečuh, grad pet crkava (Fünfkirchen) i u 2010. europska prijestolnica kulture, inače smješten u mađarskoj Baranjskoj županiji (Baranya, ili Majka vina, od od bor=vino i anya=majka), nedavno je bio, po treći put, domaćin međunarodne manifestacije Portugieser du Monde, koju organizira tvrtka VinOliva Kft, izdavač vinske revije Pecsi Borozo, i koja obuhvaća strukovno ocjenjivanje portugizaca te, dan iza, i festival toga vina. Pokrovitelji su bili dr. Zsolt Páva, gradonačelnik Pečuha, te Péter Gál, zamjenik državnog tajnika u sektoru zaštite porijekla.

Ovaj put s portugiscima su u kompleksu Zsolnay, nekad glasovitoj tvornici keramike obitelji Zsolnay a danas pećuškom kulturnom centru, sudjelovali proizvođači iz osam država, među njima i oni iz Hrvatske. Uz domaćine Mađare, te nas, konkretno su još tu bili i Slovenci, Srbi, Slovaci, Česi, Austrijanci i Nijemci.  Ukupno je na ocjenjivanje 2015. stiglo 67 vina. Prve godine bilo ih je 62 iz četiri države, a lani su stigla 72 uzorka iz šest zemalja, dakle interes za sudjelovanjem među državama rastao je, što, naravno, ohrabruje organizatora.

Pečuh, Varoshaza odnosno gradska vijećnica. Dolje, glavni trg

 Tako da za iduću godinu on najavljuje bogatiju priredbu, s promocijom i knjige ne samo uspomena na dosadašnja tri festivalska izdanja nego i s prikazima sorte Portugizac i područja gdje se ona danas najviše uzgaja…

Gradonačelnik Pečuha Zsolt Páva (desno) i glavni organizator festivala Portugieser du Monde Zoltan Györffy

Degustatori su ove godine, uz domaćine, bili Slovaci, Talijani, Slovenci, Srbi i Hrvati, iz Lijepe naše pozvani smo trojica – prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb & Culinaria.vino.com te novinari Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja ispred Svijeta u čaši.

Šampioni 2015. su iz Austrije, Češke i Mađarske, a riječ je o vinima Blauer Portugieser 2014 Haralda Schachla iz vinogorja Thermenregion, pa Modrý Portugal 2012 Vita Sedlačeka iz Moravske, te Cuvéeu 2012 Borossa Czalada iz Villanya.

Zlatne medalje osvojili su Bock Pince Porta Géza Selection 2012 (Villány), Tamas Günzer Pinceszete Oportone 2013 (Villány), Zoltan Günzer Villányi Portugieser 2014 (Villány), Zoltan Günzer Villányi Portugieser 2013 (Villány), Harald Schachl Granat Portugieser 2014 (Thermenregion, Austria), Hummel Pinceszet Villányi Portugieser Gelassenheit 2012 (Villány), Mozsa Vince Paksi Vinceszet Jusztina Portugieser T 2013 (Tolna), Mozsa Vince Paksi Vinceszet Jusztina Portugieser H 2013 (Tolna), Radim Stavek Modrý Portugal 2012 (Moravska, Češka), Simon Pinceszet Egri Portugieser 2013 (Eger), Terra Parna Modrý Portugal 2011 (Malokarpatska regija, Slovačka), Imre Tiffan Ó Cuvée 2009 (Villány), Tiffan’s Pinceszet A Régimódi 2013 (Villány), Vineas Tenkes Momentum 2014 (Villány).

Od tri prezentirana hrvatska uzorka srebrnu medalju dobio je ružičasti pjenušac Poy extra sec od Mladine.  Srebra su primili i Slovenci – KZ Metlika (portugizac berba 2014), te, iz Srbije, iz Srijema, Mačkov podrum (berba 2014) i Vinarija Kiš (berba 2013).

Zsolnay kulturni centar: prostori za događanja iz domene kulture i umjetnosti, edukacije, smještajni kapaciteti, manji pogon proizvodnje keramike koji je još uvijek u funkciji

Nakon što su svi uzorci ocijenjeni u prvome krugu, prišlo se nekoj vrsti pripetavanja: najbolji iz prve runde vrednovani su ponovno, da ispliva crème de la crème. A, bogme, kreme je bilo! Na ocjenjivanju te kasnije na Zsolnay-festivalu, na kojemu je nastupilo 17 vinarija i posjetiteljima – bilo ih je nekoliko stotina – na degustaciju ponudilo pedesetak etiketa, ali i na posebno i prigodno organiziranoj izložbi-degustaciji u vinskom selu Villany u društvu s više tamošnjih vinaria lijepo se moglo zapaziti kako se i od kultivara što općenito među sortama ima status autsajdera a nimalo favorita, može proizvesti vrlo fino višegodišnje zrelo vino i plasirati ga za i – po nekoliko desetaka eura po butelji!

Za razliku od situacije u nas, drugdje portugizac srećom ne počiva samo na novoj mladoj kapljici. Natjecanje Portugieser du Monde ima tri kategorije: novi mladi portugisci, portugisci stariji od godinu dana  i cuvéei u kojima portugizac mora biti zastupljen s najmanje 25 posto. Priredba, koja je inače odlično iskustvo, odmah službenim stavom organizatora pokazuje da na portugizac nipošto ne treba gledati kao na tek mlađahnu kapljicu samo za potrošnju do kraja godine kad je bila berba ili do kraja siječnja u godini što slijedi berbu. Govori o tome i datum održavanja ocjenjivanja i festivala – sredina travnja, kad su, primjerice, portugisci u nas, na Plešivici gdje je i najviše etiketa te kapljice u Hrvatskoj i gdje im se, u nas, i najviše pridaje pažnja kao (županijskoj) robnoj marki (mladog) vina, već – riješeni.

U kulturnom centru Zsolnay lijepi je restoran s jako dobrom hranom, za koju je zadužen chef David Kisuti, jedan od inače šesteročlane grupe službeno nazvanih perspektivnih mladih kuhara Pečuha, na slici u restoranu uz peć napravljenu od materijala crni eozin što ga je proizvodila tvornica keramike Miklosa Zsolnaya. Peć je iz 1912. godine i sada je jedina takva – istinski unikat! – u Mađarskoj!

Kao kušač u Pečuhu i gost na festivalu imao sam se prilike osobno uvjeriti da se od portugisca dade dobiti i ozbiljno vino za čuvanje i na nešto duži rok, kao što je npr. slučaj i s beaujolaisima, naime i oni postoje ne samo u kategoriji primeur nego i kao poneku godinu odležana kapljica. Mađari iz vinorodne okolice Pečuha i iz Villanya podastrli su vrlo lijepe uratke stare ne samo jednu nego i po nekoliko godina a kojima je trebalo skinuti kapu, ali ne i samo zato što nisu zabrinjavajuće i posve degradirali. Tih dana u Mađarskoj susreo sam i proizvođača iz Slovačke (područje Trnave) koji portugizac obvezno dozrijeva po jednu godinu u rabljenom barriqueu i onda nakon kupažiranja najboljih barriquea jož godinu u inoksu.

Kreacija chefa Kisutija, u znaku gusje jetre

I, što je još važno za ponuđača i za njegov kraj: takav zreli portugizac dade se plasirati, kako sam vidio na smotri te kapljice u Villanyju gdje je nastupilo 12 vinskih podruma a dva su od njih kao kuriozitet nudili portugisce iz berbi 2003. i 1996! (ti su bili ipak prestarjeli, ali još uvijek pitki; vjerojatno portugizac i u najboljoj verziji ne bi trebalo čekati za konzumaciju duže od tri do četiri godine) – i po maloprodajnim cijenama od 7 do 18 pa i nešto više od 20 eura za butelju!

Ocjenjivanje: prof. Ivan Dropuljić iz Hrvatske, i Staša Cafuta Trček iz Slovenije. Dolje: svi ocjenjivači na trećem festivalu Portugieser du Monde

Zsolnay centar Pečuh, festival portugisca: veliko zanimanje

CABERNET FRANC CROCUS DHC

Dolazak u Pečuh na ocjenjivanje i festival portugisca bila je nova prigoda i za sadržajno zadržavanje u Villanyju. Uvijek vrlo rado dođem u Villany, malo atraktivno mađarsko vinogradarsko-vinsko selo neposredno uz državnu granicu s Hrvatskom (granični prijelaz Donji Miholjac/Dravaszabolcz). Glavna ulica – prepuna simpatičnih kućica u kojima su kušaonice vina lokalnih proizvođača! A na Diofaz Teru, Trgu Oraha – elegantan hotel-restoran (bor hotel-etterem) Crocus Attile Gerea, ikone vilanjskog vinogradarstva i vina. Crocus je, inače, u prijevodu šafran, a taj cvijet i mađarski izraz za nj – crocus, izabrani su za vizualni simbol lokalne apelacije Districtus Hungaricus Controllatus.

 Cabernet franc postao je Villany franc

U najnovije vrijeme posebno se kroz Crocus DHC nastoji marketinški istaknuti ono što je za Villany već dokazano kao uspjeh u praksi na licu mjesta – vino od sorte Cabernet franc! Na spomenutoj maloj vinskoj smotri nedavno u Villanyju proizvođači su, uz portugizac kao temu netom održanih ocjenjivanja i festivala, donijeli upravo i vina od Cabernet franca koja inače nastoje promovirati svijetom kao svoj adut i svojega paradnog konja. Izvrstan cabernet franc kod Attile Gerea (2009), Tamasa Günzera (2011), Zoltana Günzera (Ördög-arok ili đavolji grob, 2009), Horsta Hummela (Panthera 2011; bio-produkcija), Joszefa Bocka (2009)…

Na posjedu Wylyan (to je stari naziv za Villany; Nijemci su mu dali naziv Willand): vlasnica Monika Debreczeny

Wylyan je jako dobro organiziran i za prihvat vinskih turista, kojih je u Villanyju poprilično

 Kampanja za vilanjski cabernet franc, koji je dobio novi naziv – Villany Franc, pod mottom je Villany Naturally – 100% Franc/100% Villany. Uz  naziv ide i amblem DHC Crocus s crtežom šafrana. Cabernet franc, porijeklom iz bordoškoga kraja i poznat kao jedan od roditelja Cabernet sauvignona, već odavna raste na području Villanyja. Vino od Cabernet franca rijetko se nalazi sâmo, obično je dio mješavine, primjerice bordoškoga blenda, dakle baš i u zavičaju kultivara. U predjelu Villanyja međutim Cabernet franc daje odličan rezultat, kažu da je tu našao novu domovinu, čak glede izričaja i bolju od one prve i prave, pa je ovdje uobičajeno da ga se puni u bocu samoga, a eto izabran je i da bude zaštitni znak Villanyja. Cabernet franc iz Villanyja bude vrlo kompleksan, pun, koncentriran, voćan a s finim herbalnim nitima, elegantan.

Tako se eto u Villanyju sve više čuje novi naziv – Villany Franc!

Vinogradi oko Villanyja

 Kako sve podliježe određenim pravilima ponašanja tako je to i u slučaju Villany Franca DHC Crocus: za premium vina maksimlni dopušteni prinos po hektaru je 6000 litara, a za super premium kvalitativnu kategoriju 3500 litara po hektaru. Unutar apelacije DHC  je oko pet posto superpremium vina, 30 posto je premium vina a oko 60 posto vina u razini je classic (valjda bi se to prevedeno na našu apelaciju  smatralo kvalitetnime s kzp).

Horst Hummel (lijevo) ima odličan Cabernet franc Panthera 2011. On je, inače, taj koji svoje portugisce plasira po 17,5 jednoga te po nešto više od 20 eura po butelji drugoga. U društvu je sa slovačkim proizvođačem Jozefom Zavolenskim (Trnava), koji svoju butelju portugisca uspije istržiti za gotovo osam eura u maloprodaji

Povijest vinogradarstva i proizvodnje vina u vinogorju Villany-Siklos seže u vrijeme imperatora Proba, negdje u treće stoljeće nakon rođenja Krista. Vinogradi su uglavnom na padinama brda na između 140 i 350 metara nadmorske visine. Tlo je ilovasto-vapnenasto, s dosta prapora (loessa). Prosječna godišnja temperatura tu se kreće oko 11 Celzijevih stupnjeva, dana bez mraza je najmanje 200, a godišnje se broji više od 2150 sunčanih sati.

Vinogorje Villanyja obuhvaća ukupno nekih 2463 hektara pod trsjem. Navodno je u oblasti Villanyja oko 40 jako dobrih pozicija, kao ponajbolje slove Akasztofa, Bocor, Dobogo, Fekete-hegy, Gombas, Gonter, Hajdus, Jammertal, Konkoly, Kopar, Kovesfold, Makar, Mandolas, Ordog-arok, Pillango, Remete, Sota, Sterntal (Csillag-volgy), Varerdo, Varoshegyi, Weingarten. Od spomenutih 2463 hektara crnim je sortama zasađeno 1976 ha, a 487 bijelima. Tipične sorte Villanyja su Portugizac, Pinot crni, Frankovka, Merlot, Syrah, Cabernet franc, Cabernet sauvignon. Francuski kultivari stigli su u vilanjski dio Mađarske odavna, bordoški kultivari te ronski Syrah izvanredno su se tu snašli, i posve udomaćili.

Već prilično dugo poznajem i volim vina od Attile Gerea i Jozsefa Bocka, novi(ji) koji plijene svakako su Vylyan, Sauska. Za mene sjajno otkriće iz najnovijeg posjeta ovih dana: Horst Hummel, a i Tamas Günzer.

Veteranu Gereu, znanome i po tome što ima zajedničko poduzeće sa austrijskim (gradišćanskim) vinarom Franzom Weningerom, uvijek se rado vraćam: ovaj put iznenadio je i te kako ugodno sjajnim ozbiljnim crnim vinom Fekete Jardovany (Jardovany crni), o kojemu detaljnije u nekom idućem napisu…  ♣

S velikanima Attilom Gereom, te Joszefom Bockom. Dolje:  S Andreom Gere (Attilina kćerka) i s Tamasom Robertom iz kuće Jozsefa Bocka

 

Villany – tipično vinsko selo! Središte je ispunjeno kućicama lokalnih vinogradara/vinara koje funkcioniraju kao pilnice

Na Diofaz teru ili Trgu oraha je hotel s restoranom Attile Gerea visoke kategorije

 SuČ – 04/2015

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE 03-04/2015.

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly   

Svijet u casi logo & Suhi u casi logo 

KLUB

 Vinske zvijezde logo

VODIČ za PAMETNU KUPNJU 

Od/since 1994.   

OŽUJAK/MARCH – 2015 – TRAVANJ/APRIL

Prva čevrt u godini – rezervirana za promocijske degustacije. Prizor s pretpremijera toskanskih vina u Firenzi, kamo organizator o svom trošku pozove i više od stotinjak vinskih novinara iz cijeloga svijeta, te dosta uvoznika i distributera s najjačih tržišta

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINAAUSTRALIJABOSNA & HERCEGOVINAČILE – CHILEFRANCUSKA – FRANCE ITALIJA – ITALIAMAĐARSKA – MAGYARORSZAGNJEMAČKA – DEUTSCHLANDSAD – USASLOVENIJA

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

 Smjesko♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Šampion/Champ99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

 ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

 ♣ ♣ ♣ ♣ Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

 ♣ ♣ ♣  – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

  ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣  7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.

Case vinske, komplet

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail,  0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €)  • M = medium (40-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

  • Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA  Zastava Croatia CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) RAJNSKI RIZLING 2011 – KORAK   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 400 m • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna – povjetarac • sorta: Rizling rajnskipristup u trsju: prirodi prijateljski OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 12,9 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – uredan OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • s dosta živosti • lijepo se pije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći) • osjet nijanse petroleja U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (XXL) RAJNSKI RIZLING MMXI – ŠEMBER    

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje 25 dana • dozrijevanje: 24 mjeseci • velika bačva (20 hl) • drvo rabljeno OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo

VINO je zanimljivo – drukčije – treba mu se posvetiti • kompleksno • sadržajno • autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • umireno, još s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu, u suglasju sa: tipologijom – dobi • u špici koja može trajati IZGLEDOM žućkasto NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno (zemlja) • voćnost, izraženu dobro (plodovi: u/kuhani – bijeli – koštićavi – domaći/dunja) • floralno • maceraciju s fermentacijom • mirodije, prikazano s mjerom • osjet kruha – banana, dodir U USTIMA zaobljeno – kremasto • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (odojak, janjetina s ražnja, peka, bijela i plava morska riba s roštilja… ) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14 – 16° C

Dalmacija / Dalmatia

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣  (L) POSTUP DONJA BANDA 2012 – PZ POSTUP   

PELJEŠAC, Postup ■ VINOGRAD: kosina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • 15,2 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • vrlo toplo – alkohol jače grije • robusno • donekle rustikalno • u suglasju sa: terroireom – sortom • u špici IZGLEDOM rubinsko-granatno NA NOSU dosta intenzivno – razvijeno • upućuje na začine/mirodije, prikazano s mjerom/rogač • voćnost (plodovi: tamni) • herbalno • osjet čokolade – hlapljive kiselosti, prihvatljivo U USTIMA sa živim – dosta izraženim taninom • sugerira slast • tijelom & strukturom potentno • sušećeg – malo oporog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ (tamna pirjana mesa, zreli tvrdi sir) • veća čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ (♣)       (M-L) PUTALJ 2013 kaštelanski crljenak – KOVAČ   

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, KAŠTELA-TROGIR ■ VINOGRAD: Putalj, Kozjak • kosina – terase • ekspozicija: jug • nadmorska visina: 200 – 300 m • sorta: Crljenak kaštelanski/Zinfandel PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: dio ukupne količine inoks – dio barrique (225 ℓ) OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,9 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: tipa DIAM OPREMA, DESIGN: uredno.

VINO je skladno • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati

 _____________________________

NAPOMENA: Dio Kovačeva crljenka Putalj iz 2013 dozrijevan u barriqueu pokazao je na nosu malo veću suzdržanost i nešto slabije iskazanu voćnost, zatomljenu boravkom vina u barriqueu. U ustima, kod vina dozrijevanog u barriqueu dojam je bio nešto jače strukture, oporost se osjetila malo više nego u onome samo iz inoksa, međutim čini se opravdanime očekivati da će vino iz barriquea nadoći s još vremena provedenoga u butelji i da će u konačnici nadmašiti uzorak iz inoksa koji je u početnoj fazi bolje legao. Bilo bi korisno za proizvođača ako je pokušao u malenoj količini u nekoliko različitih omjera pokusno pomiješati ta dva vina, da vidi – i time stječe dragocjeno iskustvo – i koji bi postotak inoksa a koji barriquea bio u ovome slučaju najbolji za vino koje ne treba duže čekati.

_____________________________ 

IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, (plodovi: tamni/crveni, plavi – koštićavi – domaći/trešnja, plava šljiva) • herbalno, diskretno U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – blago sušećeg – blago oporog – relativno dugog – grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑ ⇗  • veća čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣  (L) DILATUM 2010 – PZ KAŠTELA COOP

KAŠTELA-TROGIR ■ VINOGRAD sorta: Babica, Ljutun, Glavinuša, Ninčuša, Dobričić, Plavac mali OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p (????!!!!) • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux

VINO je sa jakim tercijarnim bouquetom • debelo prešlo zenit – starikavo – mlitavo – jače u padu IZGLEDOM granatno • svijetlo • umorno U USTIMA tijelom & strukturom tanko – razrijeđeno • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14° C

__________________________________

Klub Vinske zvijezde logo

KUŠANJE u KONOBI DIDA – Degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde, ovaj put bila je u popularnoj zagrebačkoj konobi DIDA. Vina je točio Martin Nikolić.

Na slici su, kao kušači,Ivo Kozarčanin, Ivana Puhelek, Željko Suhadolnik, Vito Andrić, Dino Kušen, i Mladen Papak, te Martin Nikolić, sommelier konobe Dida koji je točio vino

Vina za ovo ocjenjivanje u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT, BORNSTEIN, DROPI PROMOCIJA, MIVA, ROTO DINAMIC, VINTESA, VRUTAK

 Ovim putem srdačno zahvaljujemo!

Uz domaćina – Tomislava Vuka

PETROVA 176 – 10000 ZAGREB

ponedjeljak-subota od 11 do 24 sata; nedjelja od 11 do 18 sati

__________________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

 ♣ ♣  (M-L) MALVAZIJA 2013 Kabola – MARKEŽIĆ KABOLA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • sorta: Malvazija istarska pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki/zelena eko markica OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je skladno • ima stanovitu kompleksnost • ipak nije i uzbudljivo • u špici je IZGLEDOM slamnato-žuto NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost • floralno, dodir U USTIMA slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (riba) • 10 – 12° C

♣ (♣)   (M) ŽLAHTINA 2013 Šipun – ŠIPUN   

KRK, Vrbnik ■ VINOGRAD, sorta: Žlahtina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 11,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux

VINO je umireno – ravno • nekomplicirano – obično • prelazi/prešlo zenit IZGLEDOM vodo-blijedo NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost U USTIMA tijelom & strukturom vitko/tanko – prazno • kratkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • 8° C

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (L-XL) MERLOT SUPERIOR 2009 – Franc ARMAN   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,2 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno

VINO je široko • mesnato • vrlo toplo • umireno, ali još s dovoljno živosti • u špici • za kapljicu s toliko godina na plećima očekivalo bi se da će kao rezultat razvoja pokazati i više IZGLEDOM rubinsko-granatno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni – tamni/plavi – koštićavi – domaći/šljiva) • herbalno, umjereno • začine/mirodije, prikazano s mjerom – dobro uklopljeno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – blago oporog – dosta dugog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (bordoška) • 18° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

 ♣ ♣ ♣ (♣)  (M) TRAMINAC 2013 Premium – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM, Ilok ■ VINOGRAD, sorta: Traminac crveni, manjim dijelom Traminac mirisavi OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je vrlo toplo • mesnato – korpulentno • široko • ima kompleksnost • s dosta živosti • muško – robusno, pomalo i rustikalno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • zlatno NA NOSU isprva intenzivno, poslije se malo smiri – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: bijeli – žuti – koštićavi – domaći/marelica – orašasti) • floralno • med, poljubac • osjet karamela, dodir U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • slatkastog – svježeg – dosta dugačkog – jače grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2013 – ILOČKI PODRUMI   

SRIJEM, Ilok ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je vrlo toplo • sadržajno • bogato – široko • mesnato • zrelo • dotjerano • s dosta živosti • robusno • lijepo se pije, uz hranu, • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • zlatno NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: bijeli – žuti – koštićavi) • floralno • med U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast • tijelom & strukturom potentno • slatkastog – svježeg – dosta dugačkog – jače grijućeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša • 12 – 14° C

 Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M-L) CHARDONNAY 2012 Rosenberg – KRAUTHAKER   

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • drvo novo – rabljeno • slavonska hrastovina OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – uredan OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU diskretno • upućuje na začine/mirodije, prikazano zasad malo izraženije – ipak s mjerom • osjet maslaca – vanilije  • voćnost (plodovi: bijeli – koštićavi – domaći) U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (bijela i plava riba sa žara, brudet, pečena piletina, teletina…) veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12 – 14° C

 ♣ (♣)    (M-L) SAUVIGNON BLANC 2014 – GALIĆ   

KUTJEVO ■ VINOGRAD, sorta: Sauvignon bijeli PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: 15 % grožđa ostavljeno na maceraciji 12 sati i potom na kraćem odležavanju na talogu u hrastovim bačvama od 500 litara OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca, model, tip: bordeaux OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je s mladenačkim nabojem • svježe • ne baš (još) posve harmonično • još kao da nije dovršeno – traži vremena • u suglasju sa: sortom – dobi IZGLEDOM zelenkasto-žućkasto NA NOSU intenzivno • upućuje na voćnost • floralno • vegetalno/herbalno U USTIMA malo grubo • sa naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗ • 12° C

♣ ♣ ♣  (L) MERCS 2012 – KRAUTHAKER   

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Merlot, Cabernet sauvignonpristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • u usponu/treba mu još vremena u butelji IZGLEDOM živahno • rubinsko – tamno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno (kamen) • začine/mirodije, prikazano s mjerom • osjet vanilije, dodir – čokolade • voćnost (plodovi: tamni/ bobičasti – domaći/kupina) • herbalno, diskretno U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – relativno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) •18° C

ARGENTINA Zastava Argentina ARGENTINA

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (M) TORRONTÈS 2013 Terroir – KAIKEN   

SALTA ■ VINOGRAD: na višoj nadmorskoj visini • sorta: Torrontès ■ OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • polusuho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux OPREMA, DESIGN: uredno ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • svježe • dinamično • dopadljivo • lijepo se pije, uz hranu • s još izraženim primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost • vegetalno • začine/mirodije, uklopljeno U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog – svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (rižoto s mnogo povrća) • srednje velika do veća čaša (bordoška, sa širim otvorom) • 12° C

 ♣ (♣)    (M) MALBEC 2013 rosé– KAIKEN   

MENDOZA ■ VINOGRAD, sorta: Malbec OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • polusuho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je nekomplicirano • bez finoće • u špici IZGLEDOM živahno • ružičasto • tamno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost U USTIMA slatkasto • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja – čaša • 12 – 14° C

_____________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! z Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_____________________________

 AUSTRALIJA Zastava Australija  AUSTRALIA

Vinske zvjezdice - 3♣ ♣ ♣  (S-M) CHARDONNAY 2013 AUS Estate Reserve – De BORTOLI   

JUGOISTOČNA AUSTRALIJA ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • polusuho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar

VINO je vrlo pametno dizajnirano • savršeno realizirano • skladno • dotjerano • svježe • s dosta živosti • dopadljivo/koketno • ostavljajući dojam maltene savršenosti djeluje malo tehničko • lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u suglasju sa: sortom • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zreli – bijeli) • začine/mirodije, prikazano s mjerom – dosta dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – vanilije – bijele čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slatkasto – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slatkastog – svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (masnija riječna riba prigotovljena na pikantniji način) • srednje velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣  (L) GRACE & GLORY SHIRAZ 2013 – TOMICH VINEYARDS   

JUŽNA AUSTRALIJA McLAREN VALE ADELAIDE HILLS ■ VINOGRAD, sorta: Syrah OZNAKA na etiketi: s k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – moderno ODNOS SADRŽAJ – CIJENA:  vrlo dobar

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • podesno i za trenutke meditacije / lijepo se pije, uz hranu, • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u usponu – u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno • rubinsko NA NOSU upućuje na voćnost • začine/mirodije /papar, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim – taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (odležani ramstek, biftek, divljač ) • vrlo velika čaša (bordoška) •18° C

 ♣ ♣  (S-M) SHIRAZ 2013 Estate Reserve – De BORTOLI   

JUGOISTOČNA AUSTRALIJA ■ VINOGRAD, sorta: Syrah OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • polusuho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna

VINO je nekomplicirano – neuzbudljivo • u špici IZGLEDOM rubinsko – granatno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti) • osjet dima U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slatkasto • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14 – 16° C

 ČILE Zastava Cile CHILE

Vinske zvjezdice - 4♣ ♣ ♣ ♣     (XXL) SYRAH MONTES ALPHA 2011 – MONTES   

VALE DE COLCHAGUA, APALTA ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Syrah OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca modificirana, model, tip: rhône OPREMA, DESIGN: elegantno  decentno • prepoznatljivo iz daljine

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • dotjerano • iako se još osjeti utjecaj bačvice ipak skladno • dinamično • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • u usponu – u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko NA NOSU upućuje na mineralno (zemlja – kamen) • mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga – vanilije, dodir – čokolade • voćnost U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C

FRANCUSKAZastava Francuska  FRANCE

Côtes du Luberon

♣ ♣   (M-L) PETULA 2014 sélection parcelaire – MARRENON   

LUBERON ■ VINOGRAD, sorta: Syrah, Grenache OZNAKA na etiketi: Luberon a.o.c. • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je svježe – lepršavo • dinamično – s dosta živosti • lako se pije, i na dužu stazu • s primarnim aromama • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto (pink panter) NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – bobičasti – domaći/malina, crveni ribiz) • floralno • vegetalno/herbalno, diskretno U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ srednje velika čaša • 8 – 10° C

 ITALIJA Zastava Italija ITALIA

Toscana ANTEPRIME TOSCANE 2015

Bolgheri doc

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BOLGHERI ROSSO SUPERIORE 2012 – ORNELLAIA, Cabernet sauvignon, Merlot, Cabernet franc, Petit verdot, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) BOLGHERI ROSSO SUPERIORE 2011 – TENUTA ARGENTIERA, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) PIASTRAIA 2011 Bolgheri rosso – MICHELE SATTA, Cabernet, Syrah, Merlot, Sangiovese à 25 %, 13,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣   (XXLXXXL) Le SERRE NUOVE 2012 Bolgheri rosso – ORNELLAIA, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) I CASTAGNI 2007 Bolgheri superiore – MICHELE SATTA, Cabernet sauvignon 70 %, Syrah, Teroldego, 13,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) BOLGHERI ROSSO 2013 – Le MACCHIOLE, Merlot 50 %, Cabernet franc, Syrah, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) BOLGHERI ROSSO 2013 – DONNE FITTIPALDI, 13,5 vol%

 Brunello di Montalcino docg

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)   (XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Rennina – PIEVE SANTA RESTITUTA, 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Sugarille – PIEVE SANTA RESTITUTA, 15,0 vol%

 ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2009 riserva – STELLA di CAMPALTO, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SIRO PACENTI, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SESTA di SOPRA, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SESTI, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2009 riserva Franci – TASSI-FRANCI, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2009 riserva Ferrovia – PIAN DELLE VIGNE, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – POGGIO di SOTTO, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣     (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – LOACKER CORTE PAVONE, 15,0 vol%

Montalcino – tradicijsko postavljanje oslikane keramičke pločice kao ilustracije berbe 2014.: Fabrizio Bindocci, predsjednik Konzorcija za Brunello i čelni čovjek vrlo uglednog montalčinskog vinskog posjeda Il Poggione, te Carlo Petrini Carlin, prvo ime organizacije Slow Food

 ♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – Il  POGGIONE, 14,5 vol%    

♣ ♣ ♣ ♣    (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Pellagrilli – SIRO PACENTI, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SCOPONE, 14,0 vol%   ♣ ♣ ♣ ♣   91 (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Tassi – TASSI-FRANCI, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣    (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2009 riserva Ugolaia – LISINI, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣    (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 selezione Vigna delle Raunate – MOCALI, 14,0 vol% 

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – CAPRILI, 15,0 vol% 

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Montosoli – ALTESINO, 14,5 vol 

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 selezione Loreto – MASTROJANNI, 15,0 vol% 

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – ALTESINO, 14,5 vol 

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 Altero – POGGIO ANTICO, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – CAPANNA, 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣    (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SALVIONI, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – SASSODISOLE, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – La FIORITA, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – MASTROJANNI, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣     (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – LISINI, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣    (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – QUERCECCHIO, 14,5 vol% 

♣ ♣ ♣     (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – UCCELLIERA, 15,0 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – PACENTI FRANCO CANALICCHIO, 14,5 vol%  

♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – VERBENA, 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – CASTIGLION del BOSCO, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – POGGIO ANTICO, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – PIAN DELLE VIGNE, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – TALENTI, 14,5 vol% 

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – TENUTA le POTAZZINE, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – LAMBARDI, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣   (XXL) RUNELLO di MONTALCINO 2010 – La VELONA, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – La PALAZZETTA, 14,5 vol%   

♣ ♣ ♣  (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2009 riserva Poggio Abate – La PODERINA, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣   (XXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2010 – La PODERINA, 14,5 vol%   

 Carmignano docg

♣ ♣ ♣ ♣  CARMIGNANO 2009 riserva Treffiano – TENUTA di CAPEZZANA, Sangiovese 80 %, Cabernet, Canaiolo, 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  CARMIGNANO 2011 riserva Montalbiolo – FATTORIA AMBRA, Sangiovese 70 %, Canaiolo, Cabernet, 14,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣  CARMIGNANO 2011 riserva Elzana – FATTORIA AMBRA, Sangiovese 90 %, Cabernet sauvignon, 14,5 vol %    

♣ ♣ ♣ ♣  CARMIGNANO 2012 riserva Piaggia – PIAGGIA/Mauro Vannucci, Sangiovese 70 %, Cabernet & Merlot 30 %,  14,0 vol %    

♣ ♣ ♣ ♣ CARMIGNANO 2013 Il Sasso – PIAGGIA, Sangiovese 70 %, Cabernet 20, Merlot 10 %, 13,5 vol %    

♣ ♣ ♣ ♣ CARMIGNANO 2011 Villa di Capezzana – TENUTA DI CAPEZZANA, Sangiovese 80 %, Cabernet sauvignon, 14,0 vol %    

♣ ♣ ♣ ♣ CARMIGNANO 2011 riserva Villa Medicea – VILLA ARTIMINO, Sangiovese, Cabernet, Merlot, 14,0 vol %    

Consorzio tutela vini di Carmignano: grofica Beatrice Contini Bonacossi, s posjeda Tenuta di Capezzana, Paolo Valdastri, savjetnik u konzorciju, Realmo Cavalieri, director konzorcija i predstavnica posjeda Artimino

 ♣ ♣ ♣  CARMIGNANO 2012 – Il SASSOLO, Sangiovese 80 %, Cabernet, Merlot, 14,0 vol %    

Chianti

♣ ♣ ♣  (M-L) CHIANTI 2012 riserva Clement – FATTORIA BINI, Sangiovese 70 %, Merlot, 14,0 vol%

 Chianti – galopom prema naprijed

  ♣ ♣ ♣  (M-L) CHIANTI 2009 riserva Donna Claudia – FATTORIA CASAGRANDE, 13,5 vol%    

Chianti  Rùfina docg

♣ ♣ ♣ ♣   (XL) CHIANTI RUFINA 2009 riserva il Cedro – FATTORIA LAVACCHIO, 14,5 vol%

                  Faye Lottero, Fattoria Lavacchio

 ♣ ♣ ♣ ♣   (XL) CHIANTI RUFINA 2011 il Cedro – FATTORIA LAVACCHIO, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) BUCERCHIALE 2011 riserva – FATTORIA SELVAPIANA, 15,0 vol% 

♣ ♣ ♣ ♣     (XL) CHIANTI RUFINA 2011 riserva – FRASCOLE, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣    (L) NIPOZZANO 2011 vecchie viti Chianti Rufina – MARCHESI di FRESCOBALDI, 14,5 vol%     

♣ ♣ ♣ (♣)     (M-L) CHIANTI RUFINA 2012 – FATTORIA SELVAPIANA, 14,0 vol%   

♣ ♣ ♣  (M-L) CHIANTI RUFINA 2012 – FRASCOLE, 13.5 vol%

Chianti Colli aretini

♣ ♣ ♣ (♣)  (M-L) CHIANTI 2012 riserva Colli aretini – MANNUCCI DROANDI, 14,5 vol%     

♣ ♣ ♣    (M) CHIANTI 2013 Colli aretini – PATERNA, Sangiovese, Canaiolo, Colorino, 13,5 vol%

Orcia doc

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) BANDITONE di CAPOTONDO 2011 – CAMPOTONDO, Sangiovese, Colorino, Merlot, 15,0 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) CAMPOTONDO 2011 riserva – CAMPOTONDO, 15,0 vol%

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) FRASI 2010CAPITONI, Sangiovese 90 %, Canaiolo, Colorino, 14,0 vol %

Marco Capitoni iz toskanskog vinogorja Orcia, sa sjedištem u selu kod mjesta Pienza, znanoga po brojnim sirarima (npr. Silvana Cugusi!) i sjajnim sirevima, mali je proizvođač (20.000 butelja), ali s finim vinom. Ima dvije linije: Capitoni, od 80 posto sangiovesea i 20 posto merlota, te Frasi, isključivo od sorte Sangiovese. Ima ukupno 15 hektara zemljišta, a uz vino, sa 5 ha pod trsjem, proizvodi i žitarice za brašno i tjesteninu. Priredio je vertikalnu degustaciju Frasija od 2011 do 2001, iskočila je berba 2010 

Vino nobile di Montepulciano

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 selezione Poderuccio – TRIACCA, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – FATTORIA della TALOSA, Prugnolo gentile 85 %, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 riserva Bianca – BOSCARELLI, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣ (♣)   (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – Le BERNE, 15,0 vol%  

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – CROCE di FEBO, 14,0 vol % 

♣ ♣ ♣  (XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 selezione Vigna d’Alfiero – TENUTA VALDIPIATTA, Prugnolo gentile 85 %, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – BOSCARELLI, Prugnolo gentile 85 %, Canaiolo, Colorino, Mammolo, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 selezione vigna Scianello – La CIARLIANA, 15,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – POLIZIANO, Prugnolo gentile 85 %, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – TENUTA di VALDIPIATTA, Prugnolo gentile 85 %, Canaiolo nero, 14,5 vol%

Podrum obitelji Dei, iz Montepulciana

 ♣ ♣ ♣   (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 – DEI, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 Quercione – LUNADORO, Prugnolo gentile, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣   (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – CANNETO, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – ICARIO, 14,5 vol%     

♣ ♣ ♣  87 (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – Il CONVENTINO, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 selezione Antica Chiusina – FATTORIA del CERRO, Prugnolo gentile, Mammolo, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2010 selezione Simposio – TREROSE, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – TENUTA di GRAZIANO della SETA, Prugnolo gentile, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 – FANETTI, 15,0 vol%     

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2011 riserva – CONTUCCI, 14,0 vol%     

♣ ♣ ♣  (XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – AVIGNONESI, Sangiovese, 14,0 vol% 

♣ ♣ ♣  (XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 Santavenere – TRIACCA, Sangiovese 90 %, Colorino, Merlot, 13,0 vol %  

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – FATTORIA della TALOSA, Prugnolo gentile 90 %, Merlot, 13,5 vol%

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 – FATTORIA del CERRO, Prugnolo gentile 90 %, Mammolo, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINO NOBILE di MONTEPULCIANO 2012 Pagliaretto – LUNADORO, Prugnolo gentile, 14,0 vol%

 Vernaccia di San Giminiano

♣ ♣ ♣ VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2011 riserva – PANIZZI

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2012 riserva – FALCHINI

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2012 Fiore – MONTENIDOLI, 24 sata na pokožici, samotok (bez prešavine)    

♣ ♣ ♣ VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2013 – PANIZZI

♣ ♣ ♣ VERNACCIA di SAN GIMINIANO Tradizionale 2012 – MONTENIDOLI, maceracija od tjedan dana na četiri Celzijeva stupnja, s blago oksidativnim štihom

♣ ♣ ♣ VERNACCIA di SANGIMINIANO 2011 riserva – TERUZZI & PUTHOD

♣ ♣ ♣  VERNACCIA di SAN GIMINIANO 2013 – POGGIO ALLORO

 _________________________

VERNACCIA di SAN GIMIGNANO – Vernaccia di San Giminiano proizvodi se isključivo od grožđa iz vinograda unutar općine San Gimigiano, smještene na sjeverozapadu provincije Siena, u srcu Toscane. Na tom je brežuljkastom području trsje na nadmorskim visinama između 200 i 400 metara. Pod navodom San Gimignano postoje dvije apelacijske oznake – San Gimignano doc, te ona stepenicu viša i tijeno vezana baš uz sortu Vernaccia – Vernaccia di San Gimignano docg.

Ukupna površina vinograda unutar općine San Gimignano je oko 1900 hektara, od kojih je 720 ha namijenjeno proizvodnji vernaccie. Pravilnik o proizvodnji Vernaccije di San Gimignano docg, uz opciju korištenja isključivo sorte Vernaccia, dopušta i mogućnost uporabe i drugih bijelih kultivara s udjelom od najviše 15 posto, s time da se ne smiju rabiti sorte kao npr. Traminac, Rizvanac, Muškat bijeli, Malvasia di Candia, Malvazija istarska, Incrocio Bruni 54, međutim zanimljivo je da se – do najviše 10 posto – u vinu ipak dozvoljava prisutnost aromatičnih sorata poput Sauvignona bijeloga i Rizlinga rajnskog!

Za redovnu Vernacciju di San Gimignano kao maksimalni prinos grožđa po hektaru određeno je devet tona. Nižim prinosom i brižljivom selekcijom najboljega grožđe može se ući u kategoriju riserva, što znači i to da vino mora u podrumu na dozrijevanju provesti najmanje 11 mjeseci i potom, prije izlaska na tržište, najmanje još tri mjeseca u butelji. Vinifikacija, dozrijevanje te punjenje vina u bocu moraju se odvijati unutar granica općine San Gimignano.

Slijeva: Falchini, Alberto Testoni -Montenidoli, te Panizzi

Vernaccia di San Gimignano bude dosta kompleksno vino, suho, s neopterećujućim alkoholom, uglavnom se on kreće oko 12,5 vol%, tako da je kapljica lijepo pitka.

Kao najbolji proizvođači slove Panizzi, Falchini, Montenidoli, Teruzzi & Puthold, Guicciardini Strozzi…

_________________________

Toscana igt

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) TREBBIANO di CAPEZZANA 2013 – TENUTA di CAPEZZANA, Trebbiano, 13,5 vol%   

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL-XXXL) GHIAIE della FURBA 2009 – TENUTA di CAPEZZANA, Cabernet sauvignon 50 %, Syrah, Merlot, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) POGGIO dei COLLI 2013 – PIAGGIA,  Cabernet franc, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) CARMIONE 2012 – PRATESI, Cabernet sauvignon 50 %, Merlot 40%, Cabernet franc, 14,5 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) DULCAMARA 2012 – I GIUSTI e ZANZA, Cabernet sauvignon, Merlot, Petit verdot, 14,0 vol%

♣ ♣ ♣  (XXL) BELCORE 2013 – I GIUSTI e ZANZA, Cabernet sauvignon, Merlot, 14,5 vol%

_________________________

 ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) FLACCIANELLO DELLA PIEVE 2011 – FONTODI   

PANZANO, Conca d’Oro ■ VINOGRAD: kosina • amfiteatar • sorta: Sangiovese • gustoća sadnje: 6000/ha • pristup u trsju: biodinamski PODRUM: posebna selekcija najboljeg grožđa s najboljih parcela • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 21 dan • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: inoks • malolaktika: da – u barriqueu • dozrijevanje: 24 mjeseca • barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina Allier & Tronçais OZNAKA na etiketi: Toscana Colli centrali i.g.t. • suho slatko • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (60.000) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • za trenutke meditacije / lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatno • tamno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: posušeni – u/kuhani – tamni) na mineralno (kamen) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – ugodno gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  ⇒ velika čaša (bordoška) • 18° C

 ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL-XXXL) SYRAH 2011 Case Via – FONTODI   

PANZANO Conca d’Oro ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Syrahpristup u trsju: biodinamski PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) • francuska hrastovina OZNAKA na etiketi: Toscana Colli centrali i.g.t. • suho • 15,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • vrlo toplo • dinamično – s dosta živosti • podesno i za trenutke meditacije / lijepo – lako se pije, uz hranu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/ plavi – domaći) • začine/mirodije (papar…), prikazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (pečenja, peka, divljač..) • velika čaša (bordoška) • 18° C

 ♣ ♣ ♣  (XXXL) Le CUPOLE 2012 – TENUTA di TRINORO   

VAL d’ORCIA ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 400 – 600 m • sorta: Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Merlot, Petit verdot • gustoća sadnje: 10 000/ha • loze stare: 22 godine • pristup u trsju: prirodi prijateljski PODRUM: dozrijevanje: 8 mjeseci barrique (225 ℓ; rabljene bečvice) + 10 mjeseci cisterne od betona OZNAKA na etiketi: Rosso di Toscana i.g.t. • suho • 14,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux  • ČEP: pluteni – ozbiljan OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: zanimljivo

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • muško • s karakterom • skladno • dotjerano • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – dobi • u usponu/dobro će mu doći još vremena u butelji • ipak i sada se lijepo se pije, uz (krepku) hranu  IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • herbalno, umjereno – diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade, dodir U USTIMA sa živim – izraženim ali ne i grubim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – ugodno gorkastog – blago oporog – dosta dugačkog – grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ ä (pečenja, peka, divljač, zreli polutvrdi ovčji sir… )  ⇒ • veća (sada) do velika (kad vino još odleži koju godinu) čaša (bordoška) • 18° C

vinsanto 

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINSANTO 2003 Chianti Classico – FÈLSINA   

CHIANTI CLASSICO, Castelnuovo Berardenga ■ VINOGRAD, sorta: Trebbiano, Malvasia del Chianti, Sangiovese • gustoća sadnje: 5400/ha • loze stare: 35 godina PODRUM: posebna selekcija grožđa • grožđe ubrano pa prosušivano do početka veljače iduće godine • vinifikacija kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: drvo: bačva od 100 litara • fermentacija pa potom u istoj bačvi i dozrijevanje: 7 godina SLATKO DESERTNO ■ OZNAKA na etiketi: Chianti Classico d.o.c. • slatko • 16,0 vol% NAPUNJENO u: 0,375 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – srednje dužine

VINO je drukčije – u oksidativnome tonu • kompleksno • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo – alkohol poprilično grije • s dosta živosti • podesno za trenutke meditacije • sa tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: tipologijom • u špici koja može trajati IZGLEDOM živahno – bistro • jantarno NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na začine/mirodije (korica naranče, posušena), prikazano s mjerom – dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga drva – karamela – konjaka – smole • voćnost (plodovi: posušeni) U USTIMA slatko – sa izraženom – kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugog završetka ■ SERVIS: ⇗ (zreli tvrdi sir, slatki kolači s orašastim voćem kao npr, orahrnjača…) • manja čaša za desertno vino • 12° C

Veneto

pjenušcibollicine

♣ ♣ (♣)  (L) CUVÉE TENUTA VAL de BRUN PROSECCO SUPERIORE di VALDOBBIADENE extra dry – ASTORIA   

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD, sorta: Glera PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) OZNAKA na etiketi: d.o.c.g. • extra suho • 11,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: champagne OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je zrelo • skladno • dotjerano • svježe – lepršavo • lako se pije, i na dužu stazu • s primarnim aromama ali i sa naznakama sekundarnog bouqueta • u suglasju sa: tipologijom • u špici IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima NA NOSU upućuje na voćnost • osjet kvasaca U USTIMA zaobljeno • slatkasto • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – svježeg – kraćeg završetka  ■ SERVIS:  ⇑ (aperitiv, tjestenina sa svježim sirom…) • srednje velika – visoka uska čaša za pjenušac • 8° C

MAĐARSKA  Zastava MadjarskaMAGYARORSZÁG

Pannon

♣ ♣ ♣  (M-L) PÉCSI CIRFANDLI 2013 – LISICZA   

PECS (PEČUH) ■ VINOGRAD sorta: Cirfandli /Zierfandler OZNAKA na etiketi: minosegi szaraz feher bor • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: jednostavno – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je skladno • dotjerano • ima eleganciju • svježe • s dosta živosti • podesno kao ljetno vino / lako se pije, i na dužu stazu • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • u špici IZGLEDOM  živahno – bistro • žućkasto NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći/jabuka) • floralno • vegetalno, diskretno • mineralno • osjet kruha U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – fino kiselkastog završetka ■ SERVIS:  ⇑ (aperitiv, uz školjke, bijeolu ribu ) • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C

NJEMAČKA  Zastava NjemackaDEUTSCHLAND

Mosel

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) ÜRZIGER WÜRZGARTEN RIESLING 2012 Alte Reben GG – Dr.LOOSEN

MOSELA ■ VINOGRAD: kosina – strmina • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna • sorta: Rizling rajnski • loze starije od 100 godina OZNAKA na etiketi: Grosses Gewächs • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: ozbiljan OPREMA, DESIGN: decentno – uredno – tradicijsko

VINO je dojmljivo • kompleksno • sadržajno • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu / podesno i za trenutke meditacije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • u usponu IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno (kamen – kremen) • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći – egzotični/citrusi) • mirodije • osjet nijanse petroleja U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  (školjke, morska oborita riba ) • velika čaša • 12° C

SAD zastava USA 1.jpgUSA

California / Kalifornija

♣ ♣ ♣  (M) WOODBRIDGE CABERNET SAUVIGNON 2012 – ROBERT MONDAVI WINERY   

KALIFORNIJA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon OZNAKA na etiketi: k.z.p. • suho • 13,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je zrelo • skladno • korektno • lijepo se pije, uz hranu • u suglasju sa: sortom • u špici IZGLEDOM rubinsko – granatno NA NOSU upućuje na začine/mirodije, uklopljeno • osjet čokolade • voćnost, izraženu srednje U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto • tijelom & strukturom potentno – vrlo dobro • gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣  (L) ZINFANDEL 2012 – CANYON OAKS   

KALIFORNIJA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel/Crljenak OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 13,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je zrelo • s dosta živosti • dopadljivo • lijepo se pije, uz hranu • u špici IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/ plavi – bobičasti – domaći) • začine/mirodije, s mjerom • osjet dima, dodir U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C

♣ ♣ ♣  (L) OLD VINES ZINFANDEL 2013 – PREDATOR   

KALIFORNIJA, LODI ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel/Crljenak OZNAKA na etiketi: k.z.p. (zaštićeno porijeklo) • suho • 14,0 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni OPREMA, DESIGN: uredno – moderno

VINO je za širu publiku • vrlo toplo • s dosta živosti • dopadljivo • u špici IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno NA NOSU intenzivno • upućuje na začine/mirodije • osjet paljenoga – dima – vanilije U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • 16 – 18° C

 SLOVENIJA Zastava Slovenija SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣ ♣  (M) SAUVIGN0N 2014 Verus – VERUS   

ŠTAJERSKA SLOVENIJA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 12,5 vol% NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj OPREMA, DESIGN: uredno ODNOS SADRŽAJ – CIJENA:  dobar

VINO je naglašeno aromatično, na kolosijeku sorte • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • traži još vremena IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – egzotični) • floralno (cvijeće: svježe) • vegetalno U USTIMA sugerira slast – slankasto – sa naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇗ (svježi sir i vrhnje, naresci, jela sa šparogama, školjke) • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12 C

___________________________________

kušano još… / tasted too • veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies

 Sjajni, nedavno kušani BAROLO CAROBRIC 2001 i BRIC del FIASC 2001 pijemontske kuće PAOLO SCAVINO! ▪ Ukazala se prilika i za kušanje nekih starijih, za hrvatske prilike – gdje se nema strpljenja pričekati s konzumacijom – relativno čak vrlo starih vina: MERLOT KORLAT 2007 od BADELA 1962, te MERLOT FESTIGIA 2009 od porečke AGROLAGUNE, kao i CABERNET SAUVIGNON FESTIGIA 2009 i CASTELLO FESTIGIA 2009 također od AGROLAGUNE. Sva tri vina (pluteni čepovi pokazali su se visokokvalitetnima!) predstavila su se u jako dobrom svjetlu, živa, s još dosta voćnosti, lijepo pitka, po meni mrvicu je ipak odskočio Cabernet Sauvignon 2009 Festigia

 __________________

 SADRŽAJ FENOLA

CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST

CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox

SuČ 03-04/2015

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU/03-04.2015

  Google translater: http://translate.google.com/translate_t

HRVATSKA 365: KARTA ZA LJUBLJENJE – Turistička sezona 2015. pomalo se u nas budi. Zanima vas koje je najljepše mjesto za poljubac na Rivijeri Crikvenica? Ima 10 romantičnih lokacija, koje su nedavno i obilježene oznakama This is a Good Kiss Spot, a dobile su svoje mjesto i na posebno pripremljenoj i otisnutoj Karti za ljubljenje.

Oznake su dio pokreta, koji je, kažu, svijetom proširio čarobnu poruku ljubavi. Originalnu ideju pod nazivom This is a Good Kiss Spot razvila je skupina 0707 iz Italije.

Poljubac je prvi korak, hoće li se pokret unaprjeđivati, možda u režiji skupine 0708?

Svako od četiri mjesta Crikveničke rivijere – Crikvenica, Dramalj, Jadranovo i Selce, ima nekoliko lokacija koje su idealne za podjelu poljubaca. Potražite Prvu na Veloj paladi i Vječnu na gradini Badanj u Crikvenici, prošetajte do Jedinstvene u dramaljskoj lučici Pazdehova i Neponovljive pokraj tunere u Jadranovu. Uživajte na Slatkoj, Savršenoj i Tajanstvenoj, smijte se i zabavite s vašim voljenima na Zaigranoj, Moćnoj i Jedinoj!

Iz Turističke zajednice grada Crikvenica poručuju: Prepustite se romantičnim osjećajima, posjetite naša mjesta za ljubljenje i uživajte s vašim voljenima! A nakon što obiđete sve lokacije, posjetite i Ljubavnu cesticu i Mediteranski labirint ljubavi u Crikvenici. Uživat ćete u prekrasnoj prirodi, opustiti se i obnoviti energiju.

__________________

QVEVRI 2011 JE VANI! – Proljeće je vrijeme sadnje vinograda, dakle početka, ali može biti i vrijeme svojevrsnog završetka. Već unatrag nekoliko godina obitelj Šember na Veliki četvrtak vadi vino lanjske berbe s tropa i iz amfore, a ove godine je i promovirala svoje prvo gotovo vino iz amfore iz berbe 2011 kojemu je baš ovogodišnji Uskrs bio predviđeni termin izlaska iz podruma!

Veselo kod Šemberovih, kao, uostalom, i uvijek. Vina iz 2014. s obzirom na godište, manje je, a ovo lanjsko što sam kušao iz amfore – jako dobro, malko slabije strukture nego inače, ali s vrlo lijepom kiselosti i svježinom, doimlje se kao izvrsna baza za (ipak malo drukčiji!) pjenušac,  čini se da gazda Zdenko baš i namjerava šampanjizirati tu 2014. iz amfore, te ono za što se strahovalo kako će na kraju ispasti pretvoriti u proizvod s dodanom vrijednosti. Bravo, Zdenko, predaje nema, hrabrošću se ide naprijed, i uči se kroz nju, a ne kroz rutinu i ziharaštvo…

Pročulo se za događanje kod Šemberovih čak i na našem dubokom jugu, pa evo naiđosmo u Donjim Pavlovčanima i čuvenog pelješkog Matuška, i sina!

Lijepo vrijeme, odličan mali od kužine (pečenjar Frlan junior, nema mu ravna kad su u pitanju janko i race s ražnja…)

Nakon što su iz amfore zapremnine 1500 litara izvađeni vino i trop, koji je odmah lagano isprešan – posebno svečan i za Šemberove značajan trenutak: prezentacija – i to, i te kako efektna! – dugo očekivane prve obiteljske butelje Qvevri 2011! Oko 500 boca à 0,75 lit tog Qvevrija (kvevri je izvorni gruzijski naziv za amforu).

Dosad je u Hrvatskoj po pitanju vina iz amfore na tržištu bilo neriješeno 1:1 između sjeverozapadnoga dijela i Istre, s ovom Šemberovom buteljicom Plešivica sad vodi 2:1! Interesantna ta Plešivica, sve neke posebnosti: pjenušci i amfora, pa i pjenušci iz amfore!

 PLEŠIVICA KAO HRVATSKA CHAMPAGNEA? – Franciacortu u Lombardiji nazivaju, s pravom, talijanskom Champagneom, može li Plešivica doći do naziva hrvatska Champagnea? Baza je tu: već je popriličan broj proizvođača pjenušavoga vina a i dalje je povećan interes za proizvodnjom pjenušaca, metoda je šampanjska a ne charmat kao za prosecco, kakvoća raste, mada, na žalost, ne i brzinom kojom bi trebalo da kraj (brže) dođe do spomenutog naslova. Među najnovijim plešivičkim šampanjerima je obitelj Milana Ivančića, inače znanog i sjajnog vinskog biškupa za Martinje, i sina mu Kreše Ivančića iz sela Plešivica: Ivančići su upravo izašli sa svojim pjenušcem Griffin (naziv je, objašnjenje je, dio iz starog obiteljskog grba) njegovanim u butelji dvije godine na kvascu. Premijera Griffina bila je za širu javnost na nedavnom 14. Sajmu proizvoda hrvatskog sela kod Boćarskog doma u Zagrebu.

Plešivica bi se uistinu morala trgnuti, bolje organizirati u vinskoj branši i vidjeti što zapravo želi, na koji se način kani kvalitetno pozicionirati na tržištu. Od nekada znana po graševini (Borička), rajnskom rizlingu i bijelom pinotu (za koji se poslije ispostavilo da je dobrim dijelom zapravo riječ o chardonnayu), potom neko vrijeme na zlu glasu po patvorinama pojedinaca, a onda uskrsnula pojavom nekolicine vinara s vrhunskim proizvodima na kojima na žalost i sada još uvijek sve počiva, po potencijalu svakako zavrjeđuje bolju poziciju od ove sadašnje.

Tamo nema, kao drugdje u našim vinogorjima, jedne ili dviju domaćih sorata oko kojih se vrti stvar, tamo su se međutim iskristalizirale tri vrhunske međunarodne a očito dobro udomaćene bijele (Chardonnay, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli) i jedna crna sorta (Pinot crni). Po tipu, uz suha mirna vina svakako bi tamošnji adut trebao biti extra brut odnosno brut pjenušac, za koji su primjenjive – sve četiri sorte (sauvignon bez maceracija i s fermentacijom na neutralnom, najbolje selekcioniranom domaćem kvascu). Svakako bi bilo dobro usredotočenje na jedno ili dva, možda tri vina na kojima bi trebalo poraditi da postanu jake robne marke vinogorja, i to pod nazivom vinogorja, a ne sorte. Ima takvih primjera vani: ustanoviti u postocima prikladan omjer zastupljenosti spomenutih bijelih sorata u cuvéeu Plešivica. Crno bi moglo počivati na Pinotu crnome i, ako je još na Plešivici ima, sorti Lovrijenac, a treće vino robna marka da bude pjenušac. To dakako nipošto ne znači da se paralelno ne bi mogla i trebala proizvoditi i jednosortna vina od navedenih sorata i (bijela) vina macerirana u bačvi ili amfori, samo bi ona morala biti s drukčijom apelacijskom oznakom.

Ali, za sve to treba zajedništvo proizvođača i dogovor, te dakako i vjetar u leđa određenih institucija. Možda bi bilo bolje da se Zagrebačka županija, koja se svojedobno upustila u stvaranje robne marke Portugizac Plešivica, sada angažira i uključi na ovu stranu, radi ostvarenja županijske robne marke vina s dodanom, višom vrijednosti

Na slikama su Milan Ivančić (gore) s pjenušcem Griffin, te mladi Tomislav Tomac (s jazavčarom Hugom!) koji s ocem Zvonimirom na Plešivici – položaj Šipkovica Kraljeva vila na 280 metara nadmorske visine – upravo podiže vinograd sađen Pinotom crnime (4000 trsova/ha) ponajviše namijenjenom pjenušcima.

_________________________

OD VINOGRADA DO VELEGRADA: CORONICA WINE & GOURMET! – Sve počinje u vinogradu, rado će reći Moreno Coronica. I, evo – iz svojega vinograda u Istri kreće prema Zagrebu, naime najprije je sa svojom kapljicom protagonist večere u zagrebačkim Dobrim vinima a u drugoj polovici travnja uvečer gostuje u restoranu Zinfandel zagrebačkoga hotela Esplanade, nastupit će kao zvijezda na večeri velikih vinara Coronica Wine & Gourmet. Pet sljedova chefice Ane Grgić, te Morenova ponajbolja vina. Dakako, ona što počinju sa Gra… odnosno Gran – Gran Malvazija, Grabar i Gran Teran.

Još nikako da iz Istre dobijem službeni odgovor na opetovano pitanje kakav će naziv biti na etiketama hrvatskoga vina od sorte Teran od berbe 2013….

 _____________________

BISTRÒ U PROLJETNOME TONU – Esplanadin Bistrò u proljetnome tonu: atraktivno, zar ne?

_____________________

 ZLATNA ŠAJBA ZA PROFESORA BALTAZARA! –  Ako si profesor, k tome ime ti je Baltazar, a iza sebe imaš i Gašpara i Melkiora, ali i Slobodana, pa – kako da ne budeš uspješan! Upravo Baltazar – lijepa vijest neposredno prije Uskrsa! – uspješan je i te kako bio na nedavnoj samoborskoj Salamijadi 2015, gdje je osvojio Zlatnu šajbu! Ugostitelj Bobo Čimbur, koji vuče konce njegovih Baltazara, Gašpara i Melkiora u zagrebačkoj Novoj vesi – veseo k’o malo dijete!

U riznici kod njega još je kurioziteta: butelje i magnumi s vinom naziva  Si tu me quittes… odnosno po naški Ako me ostaviš…, ilustracija je na etiketi ne s francuske Azurne obale nego, pogađate, s našeg Jadrana, konkretno iz šibenskoga kraja – popularni Mišo Kovač, iz vremena njegove mladosti. A vino je ne od Babića, nego od Plavca maloga, i ne od grožđa iz vinograda kod Šibenika nego s trsja s otoka Visa! I tu stvar ne staje: autor vina s prezimenom je Protega! Ali riječ je o bratu, Ivanu Protegi. Vino Si tu me quittes…  je iz berbe 2011., maceracija je trajala 33 dana, dozrijevano je 18 mjeseci u dvama barriqueima od Tofrada iz Slavonije, sa 16,7 vol% je alkohola i sa 4 g/l ostatka sladora, ukupna kiselost je 6 g/lit. Autor će se rado pohvaliti da je 2013. za nj na Sabatini dobio zlatnu medalju, a Bobo Čimbur, kao da mu se restoran Baltazar nalazi uz kakvu našu marinu, npr. prekrasnu skradinsku, na sve to stavlja krunu informacijom da je cijena butelji, ako netko baš inzistira da je kupi – iznad 1000 eura! Na tržištima u boji – sivome tržištu, dodaje, mogla bi biti i 2000 eura, a na crnome i tri tisuće!  Namjerno ne govori cijenu u kunama nego u eurima da odmah time potencijalnim kupcima sugerira da ako uzimaju kredit to radije učine u eurima nego u švicarskim francima…

_______________________

VRLO KOMPLEKSNA PRIČA O MASLINOVOM ULJU – Sa zdravom prehranom mora se početi od djetinjstva, a maslinovo ulje je, premda smo mediteranska zemlja, jedna od prilično zanemarenih namirnica u Hrvatskoj. Povećanje njegove potrošnje kod nas podržava Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, rekao je Dražen Miloloža, tajnik Grupacije za maslinarstvo HGK na predstavljanju projekta Priča o maslinovom ulju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Projekt – rezultat inicijative članica HGK Grupacije za maslinarstvo – sufinanciran je od Međunarodnog vijeća za masline (IOC), a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatska gospodarska komora.

Cilj projekta je povećati korištenje maslinovog ulja u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, educirati osoblje škola i vrtića zaduženo za planiranje i pripremu hrane te posredno i roditelje i djecu o maslinovom ulju i njegovim povoljnim učincima na zdravlje te načinima kako uključiti maslinovo ulje u jelovnik djeteta. U nas se konzumira samo po dvije litre maslinovog ulja godišnje po stanovniku, dok je europski prosjek oko četiri litre.  U nekim mediteranskim zemljama kao što su Grčka i Italija troši se i više od 10 litara maslinovog ulja po stanovniku.

Lijepa je ta inicijativa za povećanjem konzumacije maslinovoga ulja u nas, ali organizirajući prezentacije o koristi od toga ulja za zdravlje kao da se zaboravljaju možda i najvažniji razlozi zbog kojih se ono u Hrvatskoj prije slabo trošilo – zbog slabe opremljenosti uljara i njihove šlampavosti domaće maslinovo ulje bilo je većma užeglo, i zbog čega se zadnjih godina otkako se kakvoća, barem u kategoriji ekstra vergine i u našoj Istri, vinula u vrh, nedovoljno troši sada: u aktualnim okolnostima kad brojni naši ljudi kopaju po kantama za smeće snažna prepreka većoj konzumaciji je njegova maloprodajna cijena.

Ima doduše na tržištu maslinovog ulja s mpc. što nije uzletjela do neba, ali treba biti svjestan toga da nije svako ulje zato što na etiketi na boci stoji da je maslinovo jednako dobro u organoleptici i po zdravstvenim učincima. Najbolje je bi trebalo biti ekstra djevičansko maslinovo ulje koje treba najčešće platiti između 150 i 200 kuna za litru, stepenica ispod je djevičansko, koje po litri stoji  od 80 i do 100 kuna, a veliko je pitanje koliko potrošač kad kupuje bocu pogotovu na tržnicama pa i sajmovima može doista biti siguran da je kupio ono pravo…

_____________________

EXPO, i VINEXPO – Nismo bili na ProWeinu 2015, a niti na Vinitalyju 2015, nema nas ni u Milanu na svjetskoj izložbi Expo 2015, posvećenoj hrani i energiji, slogan je Hraniti planet/Energija za budućnost (1.svibnja do 31. listopada, 200 hektara izlagačke površine, očekuje se oko 20 milijuna posjetitelja!). Milano nam geografski nije daleko, zanimljive poljoprivredne proizvode imamo, turistička smo zemlja. Navodno, ne idemo u Milano jer da nema para, novac je, rečeno je nedavno na TV, utrošen na pomoć stradalima od poplava. Na primjedbu tv-novinara da se možda ipak moglo naći neko rješenje jer je važno nastupiti na takvoj manifestaciji te na primjedbu da nam je organizator ponudio popriličan popust za nastup, naša ministrica vanjskih poslova dosta s visoka odgovara da o tome ništa ne zna, okreće se i odlazi s razgovora…

Hoće li bez nas proći i najjači svjetski sajam vina Vinexpo sredinom lipnja u Bordeauxu? Čuje se da vjerojatno ipak neće, naime nekoliko je zainteresiranih hrvatskih proizvođača da se tamo pojave.

Nije dobro malo ići, malo ne ići na manifestacije takve vrste. Bitni su kontinuitet i dobra priprema za nastup, koja uključuje primjerenu animaciju ključnih ljudi s tržišta, a to su uvoznici, distributeri, ugostitelji, (vinski i gastro) novinari…

Prijedlog nekih hrvatskih proizvođača je da se ubuduće jedne godine ide na ProWein, a iduće na Vinexpo (on je ionako bienalan). Bolje išta, nego ništa…

HRVATSKA VINA u SAD – I ove godine hrvatski vinari, u organizaciji Udruženja vinarstva RH Hrvatske gospodarske komore predstavili su svoje eno-uratke publici u SAD, prezentacija je, konkretno, bila u njujorškom Astor-centru, jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora u gradu. Nastupile su 24 hrvatske vinarije s više od stotinu različitih etiketa. Na kušanje i, posebno, na radionice pozvani su novinari, uvoznci, distributeri, vlasnici restorana i sommelijeri… Prva radionica bila je pod nazivom Taste Croatia, predavač Christy Canterbury MW, a druga radionica nosila je naslov American Winemakers – Grgić, Anderson Korta Katarina i Benmosche – Who Fell in Love with Blue Adriatic (Američki vinari koji su se zaljubili u plavi Jadran), tu su kao predavači sudjelovali opet Canterbury MW, te Cliff Rames, moderator na obje radionice bio je Saša Špiranec.

Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva organizirali su i enogastronomsko predstavljanje Hrvatske.

Manifestacija u New Yorku odvijala je u sklopu projekta Promidžba hrvatskih vina na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, a realizacija je sufinancirana sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (mjera Promidžba vina na tržištima trećih zemalja).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori rado će istaknuti kako kontinuirano rade na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, i kako je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište. Živi bili, pa vidjeli!

Evo. u nastavku, najnovijeg izvještaja o izvozu hrvatskih vina koji smo nedavno primili:

U prvih devet mjeseci 2014. godine Hrvatska je izvezla oko dva milijuna litara (=20.000 hl) vina u vrijednosti od gotovo sedam milijuna eura, najviše u Bosnu i Hercegovinu – 804.916 litara, u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura (u prosjeku cca tri eura po litri); zatim u Njemačku – 448.846 litara, u vrijednosti od oko 1,1 milijun eura (cca 2,5 eura po litri); Italiju – 170.546 litara u vrijednosti od 193.747 eura (1,1 euro/lit); Srbiju – 119.331 litru u vrijednosti od 599.183 eura (oko 5 €/lit); Crnu Goru – 91.261 litru u vrijednosti od 650.102 eura (oko 7 €/lit); te u SAD – 68.640 litara u vrijednosti od 358.141 eura (cca 5,2 €/lit). U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 16.450.180 litara (=164.502 hl), u vrijednosti od gotovo 17,5 milijuna eura. Najviše vina kupljeno je u Makedoniji – oko devet milijuna litara, u vrijednosti nešto većoj od sedam milijuna eura (u prosjeku: oko 0,8 €/lit); Italije – nešto više od dva milijuna litara, u vrijednosti od nešto više od dva milijuna eura (0,96 €/lit); Kosova – 1.887.785 litara u vrijednosti od 1.111.168 eura (0,58 €/lit); Bosne i Hercegovine – 1.302.108 litara u vrijednosti od 1074.011 eura (0,82 €/lit). Inače uvozimo vino i iz Nizozemske i Kine, iz Nizozemske ga je u prvih devet mjeseci lanjske godine stiglo 786 litara u vrijednosti od 9457 eura (12 €/lit!), a iz Kine 200 litara u vrijednosti od 3714 eura (18,57 €/lit!)…

___________________

 AUSTRIJA: ODRŽIVO VINOGRADARSTVO – Austrija je prošle godine u lipnju na svoj nacionalni dan vinogradarstva predstavila projekt održive poljoprivrede Nachhaltig Austrija odnosno Sustainable Austrija. Projekt je rađen u suradnji Udruženja austrijskih vinogradara s odgovarajućim vodećim znanstvenim institucijama. Ovih dana Austrijanci su javnosti predstavili markicu što će se tiskati na etiketi vina proizvođača koji je odlučio krenuti eko-putem. Održivost u poljoprivrednoj proizvodnji ne smije ostati tek na toj riječi, ona mora biti definirana, kontrolirana i zajamčena, kaže Johannes Schmuckenschlager, predsjednik Udruženja austrijskih vinogradara. Austrian Wine Marketing Board pobrinuo se za likovno rješenje markice, koju na slici vidimo u njemačkoj i engleskoj verziji. Osvještenost vezano uz okoliš, visok društveni standard i ekonomaski uspjeh nisu nipošto u raskoraku, dapače, danas oni ulaze među prioritete u biznisu. Potrošači traže jaču odgovornost od svijeta biznisa i ekonomije, kazao je Willy Klinger, izvršni direktor AWMB-a.

Austrijanci, koji su su sebi dali zadatak da svoje vino pozicioniraju u višem cjenovnom rangu, uspijevaju vrlo dobro na svjetskom tržištu vinom. Prošla godina za njih je bila, rado će se pohvaliti, osobito uspješna glede izvoza, unatoč manjoj ukupno proizvedenoj količini. U 2014. dostigli su izvoz od 50 milijuna litara i ostvarili zasad rekordni prihod od prodaje svoje plemenite kapljice vani – 146 milijuna eura! To je u odnosu na vrijednost izvoza u 2013. povećanje od sedam milijuna eura. Willy Klinger smatra da je izvoz mogao biti i veći ali eto nije bio jer Austrija se zbog meteoroloških (ne)prilika u posljednjim godinama susreće s problemom manjka vlastitoga vina. Sad su oči uprte u nebo, s nadom da ova godina neće biti poput lanjske  pa i predlanjske i da će se godišnja produkcija vratiti na uobičajenih 2,5 milijuna hektolitara.

Najjače uvozno tržište za austrijsko vino su Njemačka i Švicarska, a u posljednje vrijeme jače im se otvaraju tržišta poput Nizozemske, Belgije, skandinavskih zemalja, Velike Britanije i SAD. Iz AWMB-a javljaju da postoje naznake poboljšanja plasmana i u susjedne i geografski im blize zemlje poput Slovačke, Poljske, pa i – Hrvatske. Inače, naš uvoz iz Austrije od siječnja do rujna prošle godine bio je 79.745 litara vina, u vrijednosti od 253.524 eura, a u istom razdoblju naš izvoz u Austriju iznosio je 65.602 litre vina, u vrijednosti od 206.222 eura.

____________________

GEMIŠTOM DO ZVIJEZDA…, ILI ZVIJEZDE ZA KUTJEVAČKI GEMIŠTKutjevo d.d. iz Kutjeva neumorno nastavlja svoju kampanju za gemišt, koju je počelo lani uz pomoć Roberta Prosinečkoga kao zvijezde i Andreje Andrassy kao manekena. Sad pak preko gemišta Kutjevo d.d. traži nova lica koja će u reklamama i na jumbo plakatima propagirati gemišt od graševine tog velikog kutjevačkog podruma, i koja imaju šansu, navodi se iz stručnog stožera Kutjeva d.d. za službenu uspostavu gemišta, da kroz tu suradnju s Kutjevom d.d. i fotografom Damirom Hoykom i sâmi postanu zvijezde.

Iz redova Kutjeva d.d. kažu da su u centru njihova poslovanja uvijek ljubitelji izvrsnoga vina i da vjeruju da njihova graševina 2004 u litrenoj boci i te kako zavrjeđuje naklonost potrošača jer je odskočila po bodovima na ocjenjivanju u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Odabir budućih zvijezda Kutjevo d.d. zasnovalo je na naprednoj tehnologiji i atraktivnoj aplikaciji koja istovremeno i uživo povezuje web stranice i Facebook. Svi zainteresirani kandidati moći će učitati svoje fotografije na webu ili Facebooku te pratiti javnu objavu svoje fotografije još u fazi natjecanja. Prikupljajući kroz to glasove publike za profesionalni casting, i odmah će doživjeti svojih pet minuta slave. U izboru među kandidatima odlučivat će publika na Facebooku i stručni žiri, te će se zajednički sužavati krug do pobjednika.

Kutjevo d.d. za sebe tvrdi da se s njegovom graševinom radi najbolji gemišt i da je najbolji proizvođač graševine, što potvrđuju podaci i da su najnagrađivanija vinarija u Hrvatskoj, u 2013. i 2014. godini njihova vrhunska vina, ledene berbe i pjenušac osvojili su čak 33 razne nagrade i priznanja. Ujedno, vele u Kutjevu d.d., prema mišljenju potrošača Graševina Kutjevo pruža najbolji omjer cijene i kvalitete.

U današnje vrijeme ekonomske krize kad se gleda na svaku kunu brzo se i bez posebne reklame pročuje za proizvod/vino koje je dobro a cjenovno priuštivo, pa se postavlja pitanje je li u reklamiranje baš takvog proizvoda nužna kampanja kao da je riječ o nečem posebnome. Zar ne bi bilo bolje da se Kutjevo d.d. orijentiralo jače na reklamiranje onoga najboljega što posjeduje a to su sjajni visoki predikati, kategorija kojoj s obzirom da kod nas nema šire navike na kraju obroka uživati u čašici izborne berbe prosušenih bobica ili ledenoga vina i stoga što ta vina ne mogu biti jeftina, svakako treba pružiti financijski jači kampanjski vjetar u leđa (vjetar u leđa, to je u najnovije vrijeme jako popularni termin kod nas)?

Što se tiče samohvale o najboljem gemištu, bilo bi dobro da se ona komparativno provjeri/potvrdi i na širem, zašto ne i međunarodnome planu, ako već ne zasad još (a zašto i ne?!) u organizaciji samog Kutjeva d.d. i u Kutjevu a onda na izborima najboljeg gemišta ili špricara koji se održava, primjerice, u Gornjoj Radgoni.

Inače, nisam čuo ni vidio da je Kutjevo d.d. poslalo kutiju litrene graševine i kutiju mineralne vode svojemu prvom manekenu Robertu Prosinečkome u Azerbajdjan, gdje je on kao novi izbornik tamošnje nogometne reprezentacije upravo debitirao pobjedom… Žuti se međutim zacijelo snašao u dobroj ponudi butelja na tamošnjem tržištu…

_________________________

KRALJEVINA ZELINA – U lijepom ambijentu restorana Apetit na zagrebačkom Cmroku promovirana je nova berba (2014.) robne marke Zagrebačke županije Kraljevina Zelina. Ove godine pravo na tu oznaku nose Jarec-Kure, Puhelek-Purek, Kos Jurišić, Željko Kos i obitelj Žigrović. Kraljevina Zelina, iz berbe 2014. dosta vitka, s niskim alkoholom i dobrom kiselosti, pozicionirana je kao ljetno vino. Na dan promocije u Zagrebu je bilo sunčano i toplo kao u kasno proljeće, i prisutni su mogli već sada osjetiti što im treba tražiti u vrućem ljetu za osvježenje. Inače, nikad do sada na promocijama Kraljevine Zeline nije bilo toliko poznatih odoba: uz na određeni način domaćine župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i gradonačelnika Zeline Hrvoja Košćeca te županijsku vinsku kraljicu Helenu Čegec vidjeli smo Doris Pinčić, Bojanu Gregorić, Vladimira Kočiša Zeca, Tihomira Asanovića Popa i Vedrana Božića, orguljaša i gitarista nekad iznimno popularne zagrebačke grupe Time, harfisticu Doris Karamatić

______________________

VINA LAGUNA: PROLJETNA BERBA ZLATA NA MUNDUS VINIJU 2015 – Trebalo je to proslaviti, i učinjeno je!

Na strukovnom ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj posljednjih godina porečka Agrolaguna ima dosta uspjeha, i s bijelim i s crnim vinom, a na ovogodišnjem proljetnom vrednovanju zasjala je zlatom s malvazijama, dakako onima ponešto pa i do i duže odležanima i iz gornjeg razreda kakvoće Laguna vina zvanoga Festigia.

Direktor Goran Kramarić, enolog Milan Budinski i marketingašica Suzana Diklić odlučili su podijeiti radost najnovijih medalja sa Zagrepčanima, i u suradnji sa Dobrim vinima u wine-baru te kuće organizirana je večera uz izdvojenu kapljicu: Malvazija 2013 Festigia, Malvazija 2013 Festigia riserva Vižinada, Malvazija 2011 Festigia riserva Vižinada, Malvazija akacija 2012 Festigia Riserva, završetak je bio u znaku sireva (Agrolaguna proizvodi jako dobre sireve) i Merlota 2012 Festigia. Malvazija 2013 Vižinada Festigia riserva ponuđena je pretpretpremijerno, njoj treba još vremena u butelji i izaći će oko Božića ove godine.

Od onih koji su vodili kroz program nisam čuo da su publici naglasili nešto vrlo važno, što medalju osvojenu na Mundus Viniju čini vrijednijom: tamo, za razliku od niza međunarodnih vrednovanja plemenite kapljice a posebice onih u nas, s 85/100 bodova počinje srebro, dok se zlato dobiva tek s 90/100, a veliko zlato s 95/100 bodova.

Dobru vijest za ljubitelje sira iznijela je Suzana Diklić: napokon sir Lagunine sirane Špin pod nazivom Grana Istrijana (jer veličinom koluta, dugim dozrijevanjem, od 1,5 godine, strukturom koju treba lomiti, i okusom sliči znanom grana padanu) dolazi na tržište, veliki kolut izrezat će se u manje komade i oni će se vakumirati, kako to rade Talijani…

________________________

APETITLIH u APETITU: GAJA el REI – A kako bi u restoranu s nazivom Apetit i bilo drukčije do li apetitlih?! Salama od crne slavonske svinje, plodovi mora i riba iz našeg Jadrana, gljive iz naših šuma, pa ramstek od ženke siementalske pasmine uzgajane u nas na tradicijski način, uz hranidbu s velikim udjelom kukuruza, što rezultira krasno mramoriranim mesom s visokim postotkom intermuskularne masnoće… Meso je odležano u uvjetima suhog zrenja (dry ageing) od 30 do 45 dana zavisno od postotka masnoće, veličine i starosti goveda. Na kraju, soufflé od paškog sira posut listićima istarskog tartufa… A u čaši, ouverture s bijelim šampanjcem Billecart Salmon brut non millesimé, potom revija Angela Gaje, sa sjajnim manekenima iz njegova tri podruma – jednog u Barbarescu u Pijemontu – Gaja & Rey chardonnay star 10 godina (godište kad je svijet ugledala Gajina kćerka Gaia!), drugoga Ca’Marcanda u oblasti Bolgheri u Toscani (kupaža Ca’Marcanda 2011 – bordoški blend cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot), i trećega Pieve Santa Restituta u Montalcinu također u Toscani (Brunello Rennina 2010; sorta Sangiovese), završetak kruna, ponovno iz Barbaresca – još svježi 15-16-godišnjak Barbaresco 1999 (sorta Nebbiolo)! Tako dobar menu i tako dobra vina da bih se usudio reći da se, kad bi na ovakvom događanju sjedili za istim stolom, hadezeovci i esdepeovci uopće ne bi svadili!… Sutradan bilo bi zacijelo sasvim drukčije: prepirka u Saboru i pitanja otkud im, i jednima i drugima pojedinačno, 950 kuna za tu večeru…

Organizator ovog događanja, na kojemu je kao predstavnik kuće Gaja vina prezentirao Gabriele Oderda a na kojemu je domaćin ispred Apetit Cityja bila Sanja Cabalier, bila je tvrtka Acrobat na čelu s Dinom Kušenom, koja u Hrvatsku uvozi brojne ponajbolje svjetske butelje iz više zemalja, ali koja uvozi i razne vrhunske delikatese, no koja ima i svoj pogon za proizvodnju delicija od mesa. Vinoteka Svijet vina i ponuda Svijet mesa/Meat the King u zagrebačkom su Boćarskom domu.

___________________

TURIZAM, i VINOGRAD U BAČVI! – Koliki li danas sanjaju bačvu, pogotovu na godišnjem odmoru! E, pa od lipnja ove godine u selu Razvođe podno Promine a i nedaleko od nacionalnog parka Krka u šibenskom zaleđu moći će se i spavati u bačvi!

Vinogradar i vinar Marko Duvančić dosjetio se na svom seoskom imanju otvoriti turistički objekt što će smještaj nuditi upravo u bačvama. Prije tri godine Duvančić, koji je u podrumu imao velike, više od stoljeća stare a neiskorištene bačve i koji je razmišljao o tome kako da poboljša plasman svojih vina, odlučio se na to da ih privede funkciji pretvorbom u hotelske sobe. Potporu su mu pružili Ministarstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica, a financijska baza za realizaciju je kredit. Zanimanje turistički agencija za bačveni hotel veliko je.

Moderni Diogeni imat će, za razliku od originalnog Diogena, normalnu rasvjetu i sav nužan komfor, a domaćin će zasigurno u bačvama-sobama u ponudi i ostaviti koju svoju butelju.

Očekivalo bi se, inače, da će se za turizam u bačvi i prije nego u općini Promina dosjetiti u našoj najrazvijenijoj turističkoj regiji Istri, gdje, blizu Višnjana, i postoji selo Bačva. Upravo tu u Bačvi vinograde je podigao znani naš šampanjer Đordano Peršurić. U okolici pak Bačve ima dosta poznatih vinski kuća.

___________________

  ZVIJEZDE UZ BOVIN! – Zagrebački nastup makedonske vinske kuće Bovin iz srca Tikveškog vinogorja protekao je – zvjezdano! Ivica Propadalo, Aki Rahimovski, Tihomir Pop Asanović, te kulinari, gastronomi Zoran Šimunić Zok i Robert Ripli (ne Riply!). Uz specijalitete Gastronomada na kušanje je ponuđeno desetak vina. Nije čudno što je bilo veselo, a zamislite kako bi bilo da su uz Akija stigli i ostali članovi Parnog valjka, a uz orguljaša Popa Asanovića njegovi pajdaši iz zagrebačke supergrupe Time!

Kapljicu je prezentirao Boris Nećev, enolog Bovina, vinarije sa 65 hektara vinograda  i s proizvodnim kapacitetom od 1,5 milijuna boca vina godišnje. Bovin, koji je osnovan 1998. kao prva privatna vinarija u Makedoniji,  s vinima je već neko vrijeme prisutan i na hrvatskom tržištu, poznat je po tome što ima vina s dobrim odnosom između kakvoće i cijene, ali i vino za zahtjevnog i novcem neopterećenog kupca. Vrhunac uzbuđenja u Zagrebu zabilježen je kad se razgovaralo o crnjaku od Vranca s pozicije Disan, koju se nerijetko uspoređuje s našim Dingačom, te kad je na red za priču došlo vrhunsko gusto vino od Vranca My Way, po cijeni od – 150 eura za butelju…

_______________________

JAPAN VOLI FRANKOVKU! –  PP Orahovica na japanskom tržištu! Vino je stiglo u Tokyo, taman pred početak sajma Super Market Trade Show u Tokyo Big Sight centru, gdje je japanski kupac Fuji Trading Co. predstavio hrvatska vina.

Sajam je posjetilo gotovo 85.000 poslovnih ljudi, vlasnika robnih centara, trgovina, restorana i hotela. Velika je bila ponuda vina iz cijelog svijeta, posebice iz Francuske, Italije, Španjolske, Kalifornije i Čilea… Uz dobru pripremu promidžbenih materijala i trud našeg partnera, Japanski su ljubitelji plemenite kapljice imali priliku čuti o Hrvatskoj kao zemlji izvrsnih vina. Optimistično vjerujemo da uskoro slijedi nova veća narudžba vina, a spremni smo i na proširenje asortimana i kvalitetnih i vrhunskih vina – rekao je Josip Tokić, voditelj PJ voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica.

______________________

ČARLIJEVI ANĐELI i ČAŠNE SESTRE – Tko su one, zapravo: Čarlijevi anđeli i/ili čašne sestre i/ili Morana, Nataša, Lada? Morana, Nataša i Lada svakako jesu, Čarlijevi anđeli mogle bi biti a deklariraju se kao čašne sestre. Gdje je kvaka? Pa, vino i dobra hrana!

U najnovije vrijeme uz vino i oko vina rado se okupljaju uistinu brojne pripadnice ljepšeg spola. Vidjelo se to na festivalu Zagreb Vino.com u Esplanadi, ali još i jače na ovogodišnjem Pink Dayu u Mimari. Gotovo da je i među izlagačima i među posjetiteljima udio žena narastao barem na pola-pola, ako ne i na više od polovice. Žene u vinu nisu tek vinska momčad, one imaju pristup Bakhovom nektaru s dodanom vrijednosti. Uz to što proizvode vino sa šarmom, priređuju vinske festivale, okupljaju se na klupski način oko čašice i fine hrane, i to vrlo osmišljeno. Čašne sestre, dakako uz blagoslov velečašnoga, na druženjima koja priređuju podastru delicije iz vlastite kuhinje, svaki put izaberu neku vinsku temu i nastoje pastvi prezentirati kapljicu, potiču na komentare i diskusije oko organoleptike i kvalitete vina, oko, što je vrlo vrlo važno a u nas dosta zanemareno, dakle boce, etikete, kapice, pa oko sljubljivanja dotičnih vina s hranom.

Kapelica u kojoj čašne sestre superior, iz intelektualnoga kruga Morana Zibar, Nataša Dević i Lada Radin drže programe je zagrebački mini-vinski hram Vintesa. Najnoviji susret na kojemu su kušani, prezentirani, i komentirani Žlahtina 2013 Šipun, Pošip 2013 Nuić, Sauvignon 2013 Springtime Prigora, crni cuvée Dilatum 2010 PZ Kaštela Coop i bijeli pjenušac Maximo od Kutjeva d.d., a što je sve posnimio vrijedni Julio Frangen, počeo je i završio molitvom:

Čašo naša, koja jesi na stolu/ Rosi se stijenka tvoja/ Budi ispunjenost moja!/ Budi nam tu s gutljajem tvojim/ Kako pred očima, tako i u ruci/ Nađi nam se u veselju i muci.

Vino naše svagdašnje daj nam danas/ I dopusti nam zdravice naše/ Kako i mi dopuštamo braći i sestrama našim/ Uvedi nas u napast/ Ali ne uvedi nas u mamurnost/ izbavi nas od zla, Amen…

___________________

ZAGREBAČKI SAJAM WHISKYJA – Dobili smo eto i sajam whiskyja. Debitantska manifestacija održana je u zagrebačkom Hypo centru, pod sloganom Jedno piće, tisuću okusa. Štandova nije bilo mnogo a izlagali su naši uvoznici, whiskyja je bilo puno, i to raznolikih. Zastupljene brojne robne marke kao Ardbeg, Glenmorangie (nudili su ih braća Tuđen na štandu kuće MIVA), Grants, Glenfiddich, Johnny Walker, Jameson, Ballantines…  Organizator je pazio da ne bude alkoholiziranih – ulaznica je koštala 50 kuna a svaka degustacija po 10 kuna, k tome ponuđena je i hrana – mladi kozji sirevi Sanje i Ivana Grčevića iz Pisarovine, te toplu hranu koju je prigodno za konzumaciju s whiskyjem pripremao restoran Spoon…

___________________

PLACE2GO: PECS & BUDAPEST – Zgrada Boćarskoga doma okupila je turističke zajednice i urede, putničke agencije, avio-kompanije, a šator ugostitelje s raznim specijalitetima i proizvođače s njihovim delikatesama. I nije bilo važno idu li zidari od zgrade prema šatorašima ili šatoraši prema zgradi. Boće i boce nisu letjele, automobili svi na broju i uščuvani, paljevine je bilo ali samo na jeziku – od pikantnih zalogaja i palinke… Policije – ni otkuda! Zagrebački Boćarski dom i šator pored njega bili su u znaku turizma i gastronomije Place 2 Go.

Karlovački hotelijer Ivan Srakovčić (Korana Srakovčić i vrlo lijepi turističko- rekreativni i ugostiteljski objekt u selu Ribnik na Žumberku) sa svojim kobasama udružio se s vinskom damom Melitom Vrbanek u propagandi Zelenog srca Hrvatske, a zagrebačka arhitektica također Melita ali Matijević pozivala na slaninu i kulin koje njena obitelj proizvodi čisto domaćim i manufakturnim načinom u Baranji, konkretno u Suzi, a Zoltan Gyorffy, glavni urednik eno-gastro časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha, nudio je pikantne male zalogaje s raznim namazima i nadjevima na bazi paprika i papričice, među njima i onima od kojih trne jezik, te, da se ugasi vatra, pomno izabrana fina bijela (pečuški cirfandli) i crna (vilanjski cabernet franc) vina mađarske majke vina Baranje.

Prilično aktivno ali dakako ne samo plamtećim kanapeima i vinogasnim mjerama u Place 2 Go (Plejs to go) uključili su se Mađari, koji su prezentaciju svoje turističke ponude, začinjenu malim zalogajima i većim gutljajima vina održali i u svom Institutu u središtu Zagreba. Mađarska turistička zajednica redoviti je sudionik sajma Place 2 Go, i dakako željela je animirati Hrvate za veći posjet Hungariji. Mark Kincses  iz ustanove Hungarian Tourism Ltd (Mađarska turistička zajednica) kaže da već sada popriličan broj Hrvata dolazi u Mađarsku turistički, osim u Budimpeštu i na Blatno jezero te u zemljopisno nam blize Villany (vino), Harkany (toplice) i doista krasni Pečuh, europsku prijestolnicu kulture u 2010. Mađarska, koja nema mora ali posjeduje druge adute, lijepo se razvila u turističku zemlju, lani je zabilježila čak 78 posto veći turistički posjet u odnosu na 2013., i u sklopu toga 10,8 posto veći broj stranih noćenja. Najviše posjeta bilježi, logično, glavni grad Budimpešta, koja ima što ponuditi: povijest, kulturu i zabavu, arhitekturu, gastronomiju – eto ima i četiri restorana s Michelinovim zvjezdicama: Costes, Onyx, Borkonyha i Tanti. Peštanski hoteli do kraja ožujka gostima koji ostanu noćiti četiri noći odobravali su jedno noćenje besplatno i besplatan ulazak u spa! Od 10. do 26. travnja u Budimpešti se u čast proljeća organizira festival s brojnim sadržajima.

________________________

TRI, DVA, JEDAN, BUNCEK – KRENI! – Tema su bili buncek u nekoliko verzija, npr. svježi i pečen klasično, do hrustave korice, zatim svjež i dugo pečen na nižoj temperaturi, potom pacan pa pečen, onda pacan i dimljen pa kuhan, te zagrebački odrezak. A od vina pjenušac, pa rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, cabernet sauvignon i mješavina od crnog pinota, frankovke i cabernet sauvignona, kraj je pripao visokim slatkim predikatima. Zanimljivo, mljac!

U Klubu Zagoraca u Zagrebu, opremljenom – se razme! –  šparhetom, osobno nazočna trojica šire znanih vinara Hrvatskog zagorja – Tomislav Bolfan Vinski vrh, Boris Drenški Bodren i Boris Vuglec Vuglec-breg (oni su prezentirali i vina kuće Petrač), dvojica popularnih chefova – Tomislav Špiček i Tomislav Gretić, jedan znani ugostitelj – Božo Huzak, iz restorana Ribič tik uz magistralu Zagreb–Zabok, čuven ne toliko po ribama koliko po kilometarskom zagrebačkom odresku. Na koji je trznuo čak i veleposlanik Japana Keiji Ide, ovaj put gost sa suprugom u zagrebačkom Klubu Zagoraca.

Pozvan je bio, čujem, i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, jer intencija je bila i razgovarati, u društvu i s nekolicinom vinskih i turističkih novinara, o jednoj osobito ozbiljnoj stvari, ali Kolar se nije pojavio… Možda će idući put, naime Franjo Sinković, predsjednik Kluba Zagoraca, veli da će se susreti u zagrebačkim prostorijama uz šparhet održavati redovito svakog posljednjeg utorka u mjesecu, svaki put na drugu tanjursku i čašnu temu, ali i uz ozbiljne diskusije o eno-gastru u zagorskom turizmu.

Župana Kolara konkretno se očekivalo u Klubu Zagoraca da se i krene s inicijativom o obnovi, modernizaciji nekad vrlo popularnog a onda potonulog Sajma zagorskih vina uz jezera u Bedekovčini, na lokaciji savršenoj da bude posjećeno izletište (lijepa priroda koju za turizam treba doduše malo i dotjerati, mogućnost rekreacije vožnjom čamcima, sportskim ribolovom, malim sportovima…, rekreacija uz domaću papicu i kapljicu, mužikaše). Sajam zagorskih vina na bedekovačkim bajerima odvijao se pred ljeto, bilo bi logično da tako bude i ubuduće. Drvene domaće kućice s ponudom specijaliteta, vina… Uoči Sajma strukovno ocjenjivanje, na sajmu klasična podjela nagrada, radionice na temu zagorske kuhinje i vina. Ponuda raznih izletničkih i turističkih aranžmana za ljeto, jesen ali i zimu u Hrvatskom zagorju. Prikladna animacija publike…

I, onda, dođem doma: gle, na malome ekranu opet ti kajkavci u bijelome s kuhačom – Tomislav Špiček i Tom Gretić, kao članovi žirija u tv-emisiji o kuhanju Tri, dva jedan… kreni! Iako su stalno na tv, možda to netko još ne zna, a šteta je to ne znati: Špiček je sada zaposlen kao chef u restoranu Kaptolska klet vis à vis Katedrale, a Tom Gretić, dimenzijama ništa manje kuharski uvjerljiv od Špičeka, vratio se  iz Istre i sad u Zagrebu otvara konzultantsku agenciju vezanu uz kuharstvo i gastronomiju….

SuC 03-04.2015

PROIZVOD i APELACIJA KAO KLJUČNA INFORMACIJA

2. G.E.T.-konferencija o eno-gastro turizmu

ZAJEDNIŠTVO, ORGANIZIRANOST, i TIJESNA VEZA S TERITORIJEM

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

U LUDBREGU JE, u ORGANIZACIJI ZAGREBAČKE UDRUGE  G.E.T. REPORT a UZ POTPORU MINISTARSTVA TURIZMA RH i POKROVITELJSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE, ODRŽAN SKUP NA TEMU KOMUNIKACIJE VEZANE UZ VINO i SUVREMENE NOMADE  KOJE ONO MOTIVIRA i PRIVLAČI DA POSJETE NEKI KRAJ. EVO o TOME NEKIH MOJIH SAZNANJA i ISKUSTVA S PUTOVANJA PO INOZEMSTVU

U suvremenome modernom svijetu iznimno razvijenih veza i s ponudom svega a koja ne samo da vreba nego naprosto bombardira, nužno je – želi li se uspjeh – prikladno i, svakako, iznijansirano obraćanje onima koji jesu cilj obraćanja.

Naročito ako su ti kojima se komunikacijom obraća posve ili u većoj mjeri neupućeni u realnost područja što ih nastoji pridobiti za sebe.

Kako sam imao dosta prilike putovati i po vani, pokušavam prenijeti neka svoja saznanja i iskustva vezano uz komunikaciju oko vina a i vinskog turizma u razvijenim vinskim zemljama. Mislim ovdje na komunikaciju kao pojam u dosta širokom smislu, naime već sâme neke proizvode, konkretno one tijesno vezane uz zemlju a u takve spada i vino, treba promatrati kao stanoviti – i moguće vrlo učinkovit! – oblik komunikacije, i to s čvrstim dodirom upravo s turizmom.

Ono što sam uočio da vani postoji, na žalost u dobroj mjeri nedostaje kod nas. A to su: zajedništvo – nije bitan privatni kolosijek ali svakako jeste onaj poslovni, zatim dobra i međuprofesionalna organiziranost kojoj je svakako takvo poslovno zajedništvo oko neke određene materije čvrsti temelj, i težnja da se ide naprijed ne samo unaprjeđenjem kvalitete nego i osmišljenim i naglašenim isticanjem onoga što se smatra vlastitom perjanicom i vlastitom komparativnom prednošću.

Ovdje, konkretno, vina kao ogledala određenoga – u pravilu ponajprije užeg – područja što po orografiji, najzastupljenijim vrstama tla, klimi i naročito mikroklimi te lokalnoj tradiciji i lokalnome mentalitetu čini jednu, svoju, prepoznatljivu cjelinu, makar ona bila i tek u nijansi drukčija od one u predjelu u neposrednom susjedstvu.

I nijansa može činiti prevagu!

ETIKETA, BOCA, ČEP… SVEMOĆNI INTERNET

Za onoga tko ništa ne zna o proizvodu, u ovome slučaju vinu nekoga kraja, bitan prvi kontakt – nerijetko on bude, u vinoteci ili restoranu, nekad negdje i stotinama ili tisućama kilometara udaljen od mjesta rađanja toga vina – sa proizvodom svakako su etiketa, te boca svojima oblikom, veličinom i težinom. Ali i čep – ne mislim ovdje na onaj pluteni s problemom TCA koji se može dogoditi i najboljem vinaru – ima svoju komunikacijsku ulogu. Naime kad se vidi – po sirovini, načinu izrade, dimenzijama (dužina i širina), elastičnosti a i po mogućim tragovima vina sa strane, što sve upućuje na kvalitativnu razinu čepa – kojim se čepom proizvođač odlučio poslužiti, moguće je zaključiti u koju kvalitativnu kategoriju spada kupljeno vino, a i izvesti zaključak o tome što sâm proizvođač misli o tom svome vinu pa onda i o potrošačima na tržištu gdje ga nudi.

__________________________

 NAJČEŠĆI TRADICIJSKI MODELI BOCA ZA VINO PO REGIJAMA

Lijeva strana, Francuska, slijeva: bordeaux, bourgogne, champagne, alsace, clavelin (Jura). Desna strana, ostalo, slijeva: porto, sherry/xeres, rhein, mosel, bocksbeutel (Franken). Uglavnom, nazivi modela su ujedno i geografski pojmovi

___________________________

Boca modelom (oblikom), zapremninom i gramaturom može otkriti geografsko porijeklo vina, korištene sortu ili kombinaciju sorata, tipologiju (je li u njoj redovno vino, tj. suho odnosno s manjim ostatkom neprovrela sladora a namijenjeno redovnoj konzumaciji – klasična butelja 0,75 l, ili je pak u njoj slatko desertno/visoki slatki predikati, prošek, vinsanto, tokajac…; najčešće zapremnine su od 0,2 l do 0,5 l, ili pak neko specijalno, alkoholizirano vino), te stupanj kakvoće i ozbiljnosti vina. Logično je da boca svojom težinom komunicira tip vina u njoj – laganija svakako mlađu, svježiju i vitkiju kapljicu s nižim alkoholom, a teža korpulentniju, alkoholno jaču kapljicu, onu elaboriraniju i sposobnu za duže odležavanje.

Glede oblika, postoje rajnska butelja karakteristična za vina njemačke rajnske oblasti i vina od sorte Rizling rajnski, a takva no sasvim malo modificirana (malo veće visine) obilježava vina francuskog Alsacea i od sorata koje su adut tamo, a to su Rizling rajnski, Pinot gris (Pinot sivi), Gewürtztraminer (Traminac mirisavi) i Sylvaner (Silvanac zeleni). Tu je šampanjska boca za šampanjac (i njegove sorte: chardonnay, pinot crni…) a koju su preuzeli i kao takvu ili uz manje modifikacije rabe je i drugi proizvođači pjenušaca. Znana je i bordoška butelja, karakteristična za vina iz regije Bordeaux i za francuski jugozapad ili Sud Ouest te za vina od tamošnjih kultivara, uglavnom u kombinacijama – Sauvignon bijeli, Semillon, te Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Petit verdot, ili samima – Malbec, Tannat. Burgundijska butelja svojstvena je dakako burgundijskom vinu i sortama Chardonnay, Aligoté,  Auxerrois, Pinot noir (Pinot crni), Gamay (Beaujolais), ali takav model butelje, moguće u nijansama modificiran, rabi se i za vina Burgundiji geografski blize zapadne Loire ali od Sauvignona bijeloga, te za vina iz također Burgundiji zemljopisno blize doline rijeke Rhône a od tamo najvažnijih sorata Viognier, te Syrah, Grenache, Mourvèdre, i kombinacijama spomenutih crnih kultivara… Butelju vrlo sličnu burgundijskoj lansirali su Talijani iz Pijemonta za njihove Barolo, Barbaresco, Roero, Barberu… i nazvali je Albeisa, po gradu Albi u čijoj su okolici i najjače tamošnje vinogradarske pozicije, zasađene uvelike sortom Nebbiolo. Nijemci iz Franačke (Franken) svoja vina nude u plosnatoj boci zvanoj Bocksbeutel. Francuzi u vinorodnom području Jura imaju pak za svoja žuta vina (vin jaune, od sorte Savagnin) specifičnu butelju clavelin, volumena ne 0,75 lit. nego zapremnine 0,62 lit.

Uz klasične, da tako kažem normalne butelje, postoje i one specijalno dizajnirane da budu ekskluzivna izgleda. I takve boce nešto komuniciraju; nerijetko potrošač, osvojen dizajnom butelje, automatski pomisli da je u njoj kapljica ekstra kakvoće, no vrlo često dogodi se da je proizvođač upravo izborom takvog modela ludog dizajna htio ponajprije podignuti kod potencijalnog kupca prvi dojam o svom proizvodu i, nadajući se i hitroj prodaji, brzinski na sebe i svoj proizvod skrenuti pažnju…

Od etikete ozbiljan kupac očekuje da kroz svoje kratke ali bitne oznake – ispisane dovoljno velikim slovima i otisnute s dobrim kontrastom između boje slova i boje pozadine tako da budu lijepo čitljive (etiketa, kao i vizitka, iako je poželjno da su estetski na nivou, nisu tu radi umjetničkog dojma i mogućeg iživljavanja dizajnera nego da pruže informaciju!) – kvalitetno i konkretno, a ne pseudo poetskim opisima,  objasni to što je u boci, prvenstveno s aspekta porijekla, te korespondencijom sorte/sorata i tipologije/organoleptičkog profila sa zemljopisnim porijeklom. Na stražnju stranu nerijetko se navedu i praktični savjeti: uz koju (lokalnu) hranu, te, ikonicama, i na kojoj temperaturi poslužiti vino.

______________________________

FACT SHEET/SCHEDA TECNICA

Chianti classico Vigna del Sorbo docg riserva – Fontodi

Appellation:  Chianti classico docg riserva

Grapes: Sangiovese 90% + Cabernet sauvignon 10 %

Vineyard: Vigna del Sorbo, with the south-west exposition and 30 years old vines

Density:  3500 – 6000 vines/ha

Training system:  Guyot

Fermentation: temperature controlled stainless steel tanks, with indigenous yeasts

Ageing: 24 months in Tronçais and Allier barrels, 50 % new ones

Average production:  30.000 bottles

_____________________________

Dobrodošla dogradnja podataka iznesenih na etiketi su liste s tehničkim podacima o vinu i njegovu nastanku (fact sheet, la fiche technique, scheda tecnica: vinogorje, svojstva pojedine vinogradarske pozicije s obzirom na tlo, nadmorsku visinu, izloženost i osunčanost, korištena sorta, gustoća sadnje, način rada u trsju, prinos, termin berbe, pa a onda, iz podruma, vinifikacija/maceracija, način i dužina dozrijevanja…) što se stavljaju na – danas u komunikacijskome smislu duboko i široko prodirući i svemoćni – Internet. Naravno, ponajprije unutar stranica o vlastitom vinogradarsko-vinarskom posjedu.

S obzirom da je ponuda golema, potrošač se uglavnom – logično! – pri izboru butelje okreće isprva onoj boci sa zavičajem koji je njemu poznat i koji je i šire znan te koji ima određenu reputaciju, a potom, unutar toga, na etiketi gleda na ime/naziv proizvođača i bira vino što mu se nudi po njemu prihvatljivoj cijeni, stoga je eto kao oblik učinkovite komunikacije prema potencijalnom kupcu vina, i prema potencijalnom vinskom turistu, bitno svim silama raditi na imageu svake pojedine vinorodne regije, pa i vinogorja.

Što je vino višeg ranga pa, sukladno tome, i skuplje, to je važnije pobrinuti se dati informaciju u što više detalja, naime potrebno je objasniti potrošaču zbog čega za proizvod mora izdvojiti više novaca. I radi čega mu se isplati i posjetiti kraj gdje to vino nastaje.

Već za kvalitetnu komunikaciju preko etikete nužni su spomenuta dobra organiziranost (vinske) branše, naime tek iz toga i može proizaći nastojanje da se na jasan, precizan i uvjerljiv način proizvod nametne na višoj razini – a to znači kao bitan sastavni dio teritorija, kao zanimljivost i posebnost što resi taj teritorij. Bolje je umjesto teritorija upotrijebiti izraz TERROIR, stoga što je on kompleksan i sadržava više pojmova: upravo navedeni teritorij s položajima i tlom pa i mikroklimom, što nije prenosivo, zatim specifični mentalitet stanovnika kraja, lokalne običaje vezane uz enologiju i gastronomiju…

______________________________

G.E.T: TOMISLAV i SILVIJA, i ZAJEDNIČKA NITTomislav Stiplošek i Silvija Munda (na slici sa Željkom Balja, voditeljicom kroz program) koji drže udrugu G.E.T. Report, inicirali su konferencije o eno-gastro turizmu u nas. Na ovoj drugoj GET-konferenciji u Ludbregu a na temu komunikacije trudili su se u redove predavača okupiti vrlo ugledna imena poput prof. dr. sc. Marija Plenkovića, Hvaranina, znanstvenog savjetnika i redovnog profesora u trajnom znanstveno-nastavnom zvanju (društvene znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, komunikologija) Univerze u Mariboru i Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Romanu Lekić, predstojnicu katedre za turizam na Veleučilištu Vern u Zagrebu, ekonomista Željka Latinovića, vlasnika privatnog savjetodavnog poduzeća La-Company iz Zagreba, Ivu Kozarčanina, urednika u 24sata i blogera s imenom Bakhov sin, Loreenu Meda, iskusnu ugostiteljku, mr.sc. Dijanu Katicu, predsjednicu Uprave HF Eko-Etno Grupe d.o.o. i članicu Odbora za turizam Hrvatskog sabora, te dr. sc. Ivana Heraka, nekadašnjeg ministra turizma RH a sada prodekana na Visokoj poslovnoj školi u Višnjanu te gosta-predavača na Veleučilištu Vern u Zagrebu i na Fakultetu za hotelijerstvo i menađment u Iki, a pozvan sam bio i ja.

U predavaonici u ludbreškom hotelu Amalia smo predavači, slijeva: Ivo Kozarčanin, Romana Lekić, Željko Suhadolnik, Tina Čubrilo kao članica Izvršnog odbora FIJET-a (svjetske federacije turističkih novinara) i predsjednica FIJET-ova ogranka za Hrvatsku, zatim Loreena Meda i Željko Latinović. Na slici nema predavača prof. dr. sc. Marija Plenkovića koji je morao ranije (prije predviđenog skupnog fotografiranja) otići s konferencije, a ni najavljenih predavača Dijane Katice i Ivana Heraka koji su, nažalost, u posljednji trenutak zbog više sile otkazali dolazak (Marko Čolić)

Prof dr.sc. Mario Plenković predavao je na temu pod naslovom Vino kao kultura sublimirane komunikacije u turizmu, dr. sc. Romana Lekić o kreativnoj komunikaciji u turizmu, Ivo Kozarčanin o vinskim vodičima, Loreena Meda o komunikaciji između ugostitelja i proizvođača, Željko Latinović o mogućnostima financiranja iz EU-fondova, a ja sam iznio ovo što se može pročitati u mome opširnome tekstu.

Zajednička nit koja se provlači kroz sva odslušana predavanja i diskusije poslije je nešto što baš i ne ide u prilog hrvatskim proizvođačima vina, te djelatnicima u turizmu, a to je da: Hrvati, barem oni koji žive i rade u Hrvatskoj, općenito (iznimke potvrđuju pravilo!) smatraju da o svemu, a ponajprije o politici, sportu i vinu najviše i sve najbolje znaju, da maltene svaki pojedinac koji nešto proizvodi i nudi, a pogotovu kad je u pitanju vino, smatra da je njegov artikal najbolji, da je puno onih koji imaju vrlo malu produkciju pa smatraju da je već to dovoljan razlog za očekivanje da će im na tržištu proći visoka cijena proizvoda, potom da prebrzo očekuju zaradu i gledaju radije kratkoročno nego dugoročno, da nisu skloni poslovnom zajedništvu, interesnom udruživanju i timskome radu a što bi im kasnije, kad vlastito vinogorje (teritorij) podignu da razine jače reputacije i afirmacije, donijelo dugoročno veću korist, da se, s desnom rukom na srcu, rado hvale nekim posebnostima u svojemu kraju i domovini općenito kao da su to maltene svjetska čuda (a neka stvarno i jesu!) ali da se uopće ne trude u osmišljavanju da od toga realiziraju turističku atrakciju na način da je mogu dobro valorizirati, da su pojedinačno tanki a skupno nedovoljno organizirani u marketingu, da kad robu predaju, na plasman dalje, distributeru, smatraju da je time njihov posao oko tog poglavlja završen, da kad se poslom šire nemaju pravu viziju kako da kroz taj proces prođu što ekonomičnije i učinkovitije ali ni viziju kako do uspješnog tržišnog finala njihovog konačnog produkta, da ne umiju rješavati potrebnu papirologiju za dobivanje poticaja iz fondova EU odnosno da se, ako već sami za to iz ovih ili onih razloga nisu sposobni, ne trse potražiti pomoć za to od onih koji se profesionalno bave savjetovanjem (savjet treba dakako i nešto platiti, ali svaka se škola na ovaj ili onaj način plaća!). A, eto, izneseno je na skupu: pokazali su se naši u dosta navrata i dovoljno smjelima, valjda zahvaljujući iskustvu o slabijim kontrolama od prije, da sredstva dobivena kroz namjenske poticaje tijesno vezane uz posao kojime se bave iskoriste u privatne svrhe, što ih sada, međutim, i te kako zna opeći jer nadzor EU-a je strog i pedantan. Naravno nitko tko daje novac ne prihvaća da ga se vuče za nos, da se toga bude svjestan ne treba biti niti preinteligentan niti putovati svijetom… ■

________________________________

BAKHO KAO MAGNET

Bitno je istaknuti da je vino kao komunikacija određenog terroirea prema potrošaču – i turistu! – postalo sjajan je magnet za privlačenje posjetitelja u neko određeno područje, definirano određenom apelacijom. Što je apelacija jača, zanimanje će biti jače.

Koliko god je proizvođaču cilj plasirati po što višoj cijeni što više boca na razna tržišta jer vlastito uže tržište najčešće je premalo da bi omogućilo zadovoljavajući plasman, toliko proizvođačima i općenito lokalnoj zajednici, koja pak mora prirediti i razne atraktivne sadržaje za posjetitelje kad dodju, mora biti važno i privući potrošače s tih drugih tržišta da određenu kapljicu dođu konzumirati i kao gosti upravo u zavičaj dotičnoga vina.

 Dolaskom gostiju i njihovim zadržavanjem na nekom teritoriju stvar ne staje na toj jednoj butelji nego se širi i na više njih, zatim i na hranu, spavanje, kupnju suvenira i poneke svakodnevne potrepštine, dakle financijska berba ostvaruje se višeslojno, i na korist upravo i cijeloga kraja odakle je vino.

Da bi najprije etiketa, pa internetska prezentacija vlastitog proizvoda i teritorija i potom i vino uspjeli kako treba prenijeti poruku potrošaču, nužan je prikladan apelacijski sustav zahvaljujući kojemu bi se, odgovarajućim oznakama, pridonijelo tome da snažno do izražaja, uz kvalitativni rang kapljice, dođe upravo i izvornost/tipičnost vina za pojedino vinorodno područje, dotično vinogorje, specifični terroir.

Iako po svom zemljopisnom položaju jeste izrazito turistička i vinogradarsko-vinarska, čak je s tradicijom u uzgoju vinove loze i proizvodnji vina što seže u šesto stoljeće prije Krista, Hrvatska danas još uvijek na svjetskoj pozornici u segmentu vina i vinskog turizma nije na razinama na kojima bi morala i mogla biti.

Dobrim dijelom upravo i stoga što se nije dovoljno predano i temeljito trsila oko njegovanja i unaprjeđenja poslovne dimenzije te, doista dugačke svoje vinogradarsko-vinarske tradicije (za koju, inače, vani gotovo nitko ne zna!), oko uvjerljivog profiliranja vina ne samo po kvaliteti nego i, u organoleptici, po jačem izričaju teritorijalne pripadnosti, ali ni oko apelacijskog označavanja, tako da bi se vino već od prvog pogleda na etiketu pokazalo dovoljno snažno vezanim uz terroir u najpozitivnijem smislu, pa da eto, dostizanjem, kroz vrijeme, i visoke cijene za butelju, cijene koju je potrošač spreman i platiti, i postane osobito motivirajuće za privlačenje gostiju, i to onih za koje se kaže da su dobri, u pojedina, naša, vinorodna područja.

Logično je da djelovanje bude na podlozi više proizvođača što u pojedinom, užem području – naime kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno! – u glavnoj liniji dobro funkcioniraju kao skup jedinki u nastojanju vlastitog dobrog promoviranja i poslovnog uspjeha kroz jaki angažman na promociji i općenito kraja.

Što se tiče vremena, koje je za to potrebno, ono nam, vidljivo je, nedostaje. Jer nismo krenuli kad smo trebali. Uz zemlje-tradicijske proizvođačice vina pojavile su se one koje u segmentu VINO žele postati nove sile i uzeti dio tržišnog kolača, čak im u tome na ruku idu i klimatske promjene tako da se predviđa da se će već uskoro pojas uzgoja vinove loze na sjevernoj polukugli proširiti znatno na sjever. Znači, povećava se broj ustiju koji iz istog izvora traže jelo… I dok netko spava, netko drugi radi, pa onda uspijeva sebi i prigrabiti dobar dio od cijeloga, količinom inače ograničenog kolača….

Glede apelacija za vina, za koje će vjerojato pojedinci reći da s njima ne treba komplicirati i da su one u Starome svijetu ionako podosta ograničavajuće u odnosu na one u zemljama Novoga svijeta pa ipak vina iz niza zemalja Novoga svijeta pronalaze dosta kupaca na našem planetu, vrijedi biti vjeran ovom europskom modelu, barem zasad, dok taj model još uvijek drži jače stranu osebujnoj teritorijalno karakterističnoj kapljici, nego što drži stranu kapljici pretežito novosvjetskoga tehničkog izričaja, makar i izričaja dovedenog maltene do savršenstva u tom tehničkom smislu.

     Apelacijski pristup i označavanje vina u nas su manjkavi u smislu da se uz navod vinogorja koristi uopćena oznaka s kontroliranim zemljopisnim porijeklom (kzp) i da se rabe izrazi vrhunsko odnosno kvalitetno ali bez jamstva na tržištu kako o toj kakvoći, tako i o organoleptičkoj tipičnosti vina za neko, na etiketi navedeno vinogorje.

USTROJ, PRAVILA

Proizvođači po vinogorjima u Hrvatskoj nisu se organizirali na odgovarajući način, osim donekle u Istri i, u nekom obliku, u Međimurju gdje se stvar vrti oko Moslavca/Pušipela, i dakako da onda nisu, osim u Istri za tzv. mladu malvaziju (onu koja na tržište ide u prvoj godini nakon berbe) i u nekoj mjeri u Međimurju za Pušipel, ni doneseni detaljni pravilnici vezano uz kvalitetu i organoleptičku tipičnost vina za pojedino područje. Primjer upravo Istre, koja se pored malvazije nije dovoljno posvetila i svome teranu pa od berbe 2013., godišta našeg ulaska u EU, više ne smije na etiketi ni spomenuti naziv Teran jer EU-zaštitu izborili su za sebe Slovenci s Krasa za svoju marku Kraški teran, morao bi biti pouka baš vezano uz nužnost osmišljenog razvijanja, njegovanja tipičnosti proizvoda za neki teritorij i osmišljavanja dodatne prikladne komunikacije o tome. To njegovanje vezanosti i tipičnosti proizvoda za neki kraj administrativno, eto, donosi mogućnost određenih zaštita, uvedenih da budu efikasne pravne i komunikacijske mjere za pomoć boljeg plasmana na tržištu kako zaštićenog proizvoda tako i područja gdje se proizvod rađa.

Ima, doduše, pokušaja zajedništva među našim proizvođačima po užim područjima i vinogorjima, ali to je u povojima, a vrijeme ide… Slavonci nastoje s graševinom, Međimurci s moslavcem (oni su pogodak jer ih ima količinski dovoljno), Moslavina sa škrletom, Plešivičanci pokušavaju s portugiscem (a što je s njihovim jačim sortnim adutima?!), Zelinčani sa kraljevinom (slika) i barem su se dogovorili oko zajedničkog izlaska vina robne marake Kraljevina Zelina na tržište, ali kraljevina se (kao i portugizac) još nije u čaši i pokazala kao istinski dragulj, k tome to su sve malene količine, a od tolikih proizvođača vina u zelinskome kraju uglavnom ih pod županijskom markom Kraljevina Zelina uspije izaći tek po petoro – šestoro… Što je poslovnim udruživanjem u Hrvatskom zagorju, Dalmaciji?

Dakle, bitni su na znanstvenoj podlozi institucionalizirano vrednovanje pojedinih vinogradarskih pozicija i njihovo definiranje granicama, čvrsti dogovori o uporabi lokalnih sorata (preporučeni klonovi, zatim da li jedna lokalna sorta 100 posto, ili miješanje lokalnih sorata u ovom ili onome omjeru, miješanje domaće izvorne sorte ili domaćih autohtonih sorata s nekom udomaćenom sortom inozemnog porijekla u nekom određenom omjeru…), pa o preporučenoj minimalnoj gustoći nasada, maksimalnome prinosu po trsu/hektaru, rokovima berbe, uporabi sojeva kvasaca za alkoholnu fermentaciju, maceracijama (bijelih sorata: na niskim temperaturama, odnosno uz alkoholno vrenje), ostatku neprovrelog sladora u kapljici, načinu (inoks, drvo…) i dužini dozrijevanja…, a što sve vinu daje i kvalitetu, i pečat kraja, znači ono što je i te kako iskoristivo kroz turizam.

TASTE of TUSCANY, veljača 2015: svjetske pretpremijere novih berbi vina Chianti classico docg u Firenzi, i Brunello di Montalcino u Montalcinu

 Za usporedbu s inozemstvom: danas poslovno iznimno snažni Consorzio Chianti Classico, utemeljen, inače, 1924. godine, a koji pokriva ponajbolji vinogradarski dio toskanske oblasti Chianti smještene inače između Firenze i Siene, krenuo je, s ciljem podizanja nekad narodskog vina chianti na razinu osjetno više kvalitete i bolje tipičnosti, s projektom Chianti Classico docg 2000 još potkraj prošlog stoljeća. Projekt, u koji su bili uključeni brojni istaknuti stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo ali i marketing, obuhvatio je sve ovo što je gore spomenuto, i trajao je, do donošenja za sve tamošnje proizvođače obvezujućih smjernica, punih 10 godina. Svake godine javnost je preko novinara obavještavana o novostima, i ne samo da se kakvoća vina povećavala nego je vino postajalo uvjerljivije i cjenjenije kao odraz teritorija. Upravo i cijene buteljama rasle su; danas ima dosta Chianti Classica docg koji se prodaju po svotama podjednakima onima za čuveni brunello, o čemu se nekad u Chiantiju moglo samo sanjati!… A vinskih turista ne nedostaje…

Kod nas svaki proizvođač ima mogućnost u principu raditi u vinogradu i u podrumu pa i glede komercijalizacije proizvoda maltene kako ga je volja. Po zakonu smije, da bi vino moglo nositi naziv sorte, dodati manji postotak druge sorte. Može rabiti kvasce i zakonski dopuštene eno-aditive bez nekih ograničenja. U suvremenoj proizvodnji sve su prisutniji komercijalni preparati kvasaca koji provode alkoholnu fermentaciju i koji su na neki način i dirigirani da istaknu, potenciraju određene arome, a s obzirom da se sojevi kvasaca općenito jako razlikuju po sintezi hlapljivih spojeva relevantnih za kvalitetu vina kao što su viši alkoholi, hlapljivi esteri, hlapljive kiseline itd., njihova primjena može rezultirati kapljicom koja često nije (dovoljno) prepoznatljiva po sortnoj aromi i po području proizvodnje. Autohtoni sojevi kvasaca igraju vrlo važnu ulogu kod tipičnosti senzornih karakteristika sortnih vina, stoga je u proizvodnji vina vrijedno koristiti sojeve kvasaca izolirane iz domicilnog vinogorja. Istraživanja su pokazala da su signifikantno veći sadržaj ekstrakta bez šećera u odnosu na vina dobivena epifitnim mikroorganizmima i komercijalnim sojem sadržavala vina fermentirana s autohtonim sojevima!

Šteta je što službenih i obvezujućih kušanja vina nekog područja vezanih uz organoleptičku tipičnost kapljice za dotični kraj nema, a kad je situacija takva, nije neobično što se ni na degustacijama vina radi izdavanja dozvole za puštanje u promet naglasak ne stavlja i na navedenu tipičnost u organoleptici vezanu uz sortu/sorte i uže geografsko područje.

Pa se, eto, događa da, unutar iste apelacijske oznake na etiketi, neka vina deklarirana kao malvazije u Istri pokažu izraziti sovinjonski štih, a u jednom drugom hrvatskom vinogorju i opet unutar iste apelacijske oznake, nađu se graševina sa sovinjonskom notom i, kod susjednog proizvođača iz istog vinogorja, graševina s nijansom traminčeve arome! To ne mora automatski značiti da je proizvod loš, naprotiv može biti riječ o organoleptički odličnom vinu, ali važno je u kontekstu komunikacije koliko je tako stvoreni pojedinačni produkt i tipičan i kao takav snažan u smislu ciljanog informiranja i učinkovit kao sredstvo za ostvarenje kompleksnog poslovnog rezultata u svom zavičaju.

Svojevrsna je priča vino dingač s kojime se toliko ponosimo i hvalimo kako je prvo međunarodno zaštićeno vino, s dokumentom o zaštiti starijim od pola stoljeća, što nam tržišno danas slabo znači jer zaštićena je, tada, kapljica jednoga proizvođača vina koji je u ono doba prijašnjeg režima i mogao postojati u pravnome smislu da bi mogao puniti vino u butelju. Danas je međutim na Pelješcu i s vinogradima u području Dingača podosta proizvođača, i s – različitim dingačima.

Pitanja su: Koliko je uopće teritorijalna granica vinogradarske pozicije Dingač danas čvrsta a koliko labava, labilna? Mora li kapljica s pelješke pozicije Dingač biti isključivo od Plavca maloga, ili može biti, npr. radi svježine, i uz dodatak malog postotka lokalne Drnekuše, je li dopustivo iskorištavati zakonsku mogućnost i dodavati 15 posto neke druge sorte pa ubaciti i nešto posve sa strane (puno se, i godinama, uz berbe na Pelješcu govorilo o šleperima i cisternama s makedonskim grožđem od sorte Vranac, atraktivnim za pelješke proizvođače zbog odlične boje, dobre voćnosti i znatno povoljnije cijene kilogramu grožđa od cijene za kilogram plavca maloga s Dingača!).

Dingač, čuveni položaj na južnoj strani poluotoka Pelješca, sorta Plavac mali s kojom se dičimo i koja je potomak svjetski znanog Zinfandela (Crljenak, Primitivo), u blizini je jadranski biser Dubrovnik: od sredine listopada do ranog proljeća na Pelješcu a čini se – imao sam nedavno takvo iskustvo! – i na susjednoj Korčuli (gotovo) nijedan hotel ne radi! Hrvatska 365!

Je li za dingač nužno rabiti suhvice (tradicija) ili ih treba odvajati (zagovaraju oni skloniji modernom pristupu), ili pak treba (dogovorno) tolerirati obje varijante, smije li jedan proizvođač vino dingač unutar klasične etikete Pelješko vinogorje, položaj Dingač, kzp, plasirati kao slatkasto a drugi kao suho odnosno kao gotovo suho, jedan izlaziti s vinom već prije ljeta, u godini što slijedi berbu, drugi tek nakon par godina, jedan dozrijevati ga bez drva a drugi u barriqueu?…

Zašto se ne razmišlja bolje o tome da ono nešto, čime se želi zainteresirati tzv. kritičnu masu potrošača, jednostavno mora imati svoj prepoznatljivi profil, standard, s istaknutim posebnostima, specifičnostima vezano uz određeni kraj, i da mora biti i iskomunicirano kao takvo, da bude dovoljno uočljivo a onda i prihvaćeno i kao original, osobenost? Dakako, ponuda unutar postavljenog prepoznatljivog standarda oko kojega se plete marketing ima biti stabilna.

Komunikacija se teško ili nemoguće razvija ako nema čvrst temelj, ali ako počiva na nečemu što je u ukupnosti dovoljno karakteristično za cijeli neki kraj i barem malo različito od konkurencije, te i kao takvo i prezentirano – modernim rječnikom kazano: ako počiva na brandu područja, ima šansu u poslovnome smislu rezultirati i vrlo snažnim kompleksnim efektom.

PROIZVOLJNO, i BEZ POKRIĆA

Očito je da su neki proizvođači u Hrvatskoj osjetili manjkavost u aktualnom domaćem apelacijskom sustavu i u službenom označavanju na etiketama vina, naime na našim etiketama znaju se, s ciljem da se istakne vrijednost vina i eventualno stekne bolja pozicija na tržištu, naći oznake koje se iz istih razloga koriste i vani, samo dok su one vani rezultat nekakvih dogovora i pravilnika vezanih uz teritorij, a u nas su sasvim proizvoljne, nemaju nužnog službenog pokrića, i čudno je kako već neke vinske kuće koje ih rabe nisu, pogotovu nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, i tužene odnosno kažnjene zbog neprikladnog korištenja.

Primjerice izrazi riserva, reserve, reserve, grand cru… Kod Talijana, koji, inače, u nekim područjima (npr. Pijemont, dio Toscane, Valpollicella…) rabe za komunikacijsko potenciranje kvalitete i izraz superiore, oznaka riserva povezana je uz vino s trsja na boljim pozicijama (toponim se često i navodi na etiketi), i od starijih loza te od pomnije selekcioniranog grožđa, kao i s dužim dozrijevanjem u drvetu u podrumu prije izlaska na tržište.

U Španjolskoj su pravila i detaljnija: oznaka reserva ukazuje npr. i na to da je bijelo vino odnosno rosé moralo prije izlaska na tržište u podrumu odležati najmanje dvije godine od čega šest mjeseci u drvu, a za crno vino znači tri godine odležavanja u podrumu prije izlaska na tržište, od čega najmanje jednu godinu u drvu.

Gran reserva pak za bijelo i rosé kaže da je vino barem četiri godine provelo u podrumu prije izlaska na tržište a od toga najmanje pola godine u drvu, dok za crno veli da na tržište smije iz podruma tek nakon pet godina po berbi, i da od tih pet godina najmanje dvije godine mora provesti u drvenoj bačvi…  Španjolci inače imaju na etiketi, uz logotip područne udruge vinogradara/vinara (Consejo regulador de…) kao jamstvo, i sljedeće oznake: joven i crianza, prva upućuje na mlado vino koje na tržište izlazi u godini nakon berbe i nije boravilo u drvenoj bačvi odnosno u drvu je provelo tek neko vrlo vrlo kratko vrijeme, a druga na vino koje na tržište smije tek nakon tri godine od berbe s time da mora neko vrijeme provesti u drvu, u pokrajini Rioja to je barem šest mjeseci…

Raspored apelacija u Burgundiji: Grand cru i premier cru – pozicije s tlom koje je mješavina ilovače i vapnenca (clay & limestone) i na kosinama na vrhu brda(šca) iznad sela i iznad vinskoga puta – vinske rute (Wine Route), zatim općinska apelacija village aoc posve u podnožju brda(šca) i u ravnini sa selom a iznad nacionalne ceste (Route Nationale), te, kvalitativno na dnu piramide, regijska apelacija, u ravnici ispod nacionalne prometnice (Route Nationale)

Oznaka grand cru koja se pojavljuje na nekim hrvatskim etiketama posve je neutemeljena, a u Francuskoj, gdje službena klasifikacija počiva na kvaliteti vinograda, ona čini vrh piramide kakvoće i navodi se na etiketi s nazivom prestižnog vinograda. Logično, jer ako se stavi oznaka grand cru kao vrh vrhova, tada potrošač treba i znati iz kojega je točno vinograda grožđe. Tom oznakom kao informacijom potrošača treba i navesti da dođe i pogledati vinograd u pitanju, a to znači da ne ostane kao kupac jedne butelje, nego da naiđe kao (vinski) turist u taj teritorij.

Inače na rang-ljestvici u Burgundiji ispod grand crua aoc u hijerarhiji je 1er cru aoc, također praćen s nazivom tog premier cru vinograda, a ispod njega je aoc village, uz navod općine u kojoj se nalazi vinograd. Bazu u francuskim vinorodnim područjima, za koja su po

Oznake vinogradarskih parcela – poslije i nazivi vina glasovite burgundijske Domaine de la Romanée Conti

appellation d’origine contrôllée (aoc) inače striktno određene sorte što se smiju rabiti da se dobije dozvola za oznaku aoc (Burgundija npr. Chardonnay, Aligoté, Auxerrois, Pinot crni, Gamay; Bordeaux: Sauvignon, Semillon, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Petit verdot…), čine vina generične apelacije Bourgogne blanc i Bourgogne rouge aoc, Bordeaux aoc… od grožđa koje može biti iz vinograda unutar cijele vinorodne regije i s kvalitativno slabijih pozicija. Languedoc aoc je pak sortno vezan uz kultivare Grenache, Syrah, Mourvèdre, Loire uvelike na Sauvignon bijeli (zapadni dio) i Chenin blanc te Cabernet franc (istočni dio). Talijani u Toscani guraju Sangiovese, oni u Pijemontu Nebbiolo i Barberu, na Colliju Rebulu, Friulano, Malvaziju i Sauvignon, na Krasu Vitovsku i Teran, a na Siciliji Grillo, Nero d’Avola…

Za vina koja su u nekome vinorodnom dijelu od sorata što ne slove službeno kao tipične za kraj i za vina rađena na drukčiji način od onoga što slovi kao tipično – dio takvih eno-uradaka može se nazvati vinima koja bi trebala biti na svoj način osobni umjetnički izričaj vinogradara/vinara – postoji apelacija Vin de Pays uz dakako naziv vinorodnog područja, u Italiji je to Indicazione geografica tipica.

U Njemačkoj se, iz razloga bolje komunikacije ranga kakvoće i tipičnosti, sve jače vidi težnja za implementacijom francuskog načina apelacije i označavanja, pa vrlo značajna i moćna udruga ponajboljih proizvođača VDP već i rabi izraze Grosses Gewachs i 1Lage kao pandan grand i premier cruu, te Ortswein kao francuski village, najdonje na ljestvici je bazni Guts Wein…

Znani i cijenjeni vinograd Gattera za Barolo u Piemontu. Lijepo se vide i granice vinograda Enrico, Monfalletto i Elioro (dolje)

 Mi nemamo tih nijansi, nego se s kvalitetnoga s kzp spuštamo odmah na stolno vino s kontroliranim porijeklom što je, bez obzira i na dodatak s kontroliranim porijeklom, degradacija, posebno nezgodna ako vino nije nimalo takvo kako sugerira ta oznaka. Još do nedavno npr. na dodatne naljepnice što su ih uvoznici dužni staviti na strane butelje namijenjene hrvatskom tržištu, npr. vina iz Italije označena u originalu s igt u nas su automatski deklarirana kao stolna…

TOPONIMI KAO NAZIVI KAPLJICE

I u Toscani su svojedobno, posebice u zoni kod Bolgherija, za vina koja su rađena od inozemnih sorata kao Cabernet sauvignon i Merlot, a ne od lokalnog Sangiovesea, i uz dozrijevanje u barriqueu umjesto u velikim bačvama, duže vrijeme držali oznaku vino da tavola odnosno stolno vino, ali kako su ta stolna vina bila toliko dobra da su ih svjetski vinski kritičari prozvali Supertoskancima pa je postalo smiješno svrstavati ih i dalje u vino da tavola a i kako je pritisak udruga proizvođača odnosno konzorcija ojačao, institucije talijanske države vezane uz vino morale su popustiti i donijeti dopune u apelacijama i označavanju.

Uz to što je uvedena upravo spomenuta apelacija igt, vinima iz oblasti Bolgheri, za koju se govori da je s obzirom na puno zasađenog Merlota i Cabernet sauvignona te Sauvignona bijeloga talijanski Bordeaux, službeno je dopušteno da nose oznaku Bolgheri doc, odnosno za vina više kvalitativne kategorije Bolgheri doc superiore…

U Hrvatskoj sada otkako je zemlja u EU postoje opcije zaštićena oznaka izvornosti (ZOI; PDO ili protected designation of origin) i, doslovno prevedeno, zaštićena zemljopisna indikacija (PGI ili protected geographic indication), ali zasad se na etiketama hrvatskih vina jako rijetko vide.

U Burgundiji: naziv vina po mjestu (općini) proizvodnje – Gevrey Chambertin, po rangu kakvoće – 1er cru, te po nazivu vinograda klasificiranoga kao Premier cru – Petite Chapelle. Francuzi imaju na etiketi još nešto što se u komunikaciji prema kupcu može pokazati kao jako važnime: proprietaire/récoltant znači da je proizvođač rabi grožđe samo iz vlastitih vinograda i da sam puni vino, a negociant znači da vinska kuća (i) kupuje grožđe, ili vino, pa finalizirani proizvod nudi tržištu

U više vinskih regija svijeta kao naziv za vino rabi se ne, kao kod nas gotovo isključivo, naziv kultivara (koji je prenosiv!), nego, kad je ionako određeno koje su sorte kao tipične dopuštene unutar neke apelacije, naziv regije ili užega kraja ili pak vinogradarskog položaja (što nije prenosivo!), primjerice Bourgogne, Meursault, Gevrey Chambertin, Beaujolais, Bordeaux, Barolo, Barbaresco, Roero, Chianti, Chianti Classico, Chianti Rùfina, Bolgheri, Gabarinza, Salzberg… To je odlična reklama za teritorij naziv kojega se eto preko butelje prenosi cijelim svijetom.

Austrijanci su u najnovije vrijeme krenuli tim u putem uvođenjem apelacije DAC = Districtus Austriae Controllatus, pa kad npr. na etiketi stoji Kamptal DAC zna se i bez posebnog navoda na etiketi da to mogu biti vina od Veltlinca zelenog odnosno od Rizlinga rajnskog, a kad stoji Mittelburgenland DAC, i bez naziva kultivara zna se da je tu sortni protagonist Frankovka…

Zar maloprodajne cijene ovih bordoških vina od 84 do 135 eura nisu dovoljno stimulirajuće da pokupimo nešto od Francuza?

To eto jasno, i u domeni komunikacije kao teme, govori o nužnosti udruživanja jedinki unutar branše, i formiranja te postojanja dobro organiziranih poslovnih asocijacija unutar branše, kao i o potrebi obogaćenja apelacijskog sustava i apelacijskih oznaka. Dobro organizirane poslovne asocijacije po vinogorjima u kojima djeluju imaju veće izglede od pojedinca da dobiju financijsku potporu iz raznih fondova, mogu financijski povoljnije a s učinkovitijim rezultatom nego što je to u stanju učiniti pojedinac investirati u razvoj proizvoda i u marketing i proizvoda i cijeloga kraja, imaju snagu u zaštiti svojih interesa (ustroj apelacije, odgovarajuće označavanje proizvoda na etiketi, ali i pravna zaštita teritorijalne robne marke od moguće zloporabe npr. nedopuštenog korištenja afirmiranog naziva za vina nekih drugih područja koja pojedini ponuđači na taj način, a varajući potrošače, žele prodati i što bolje unovčiti), a i u stanju su preko vlastitog osnovnog proizvoda (ovdje vino) vinuti se i do statusa jake institucije višeslojnog visokog businessa baziranog, kao dogradnja, na proizvodnji i komercijalizaciji raznih predmeta za transport i serviranje vina (torbe, vadičepovi, čaše, dekanteri, pregače…), odjevnih predmeta (majice, veste, jakne…), suvenira, dakako sve s logotipom branda (i proizvod i kraj!), te čvrsto vezanog  uz ugostiteljstvo i turizam kao gospodarske grane…

Dakle: stvaranjem, na nekom prostoru koji se po prirodnim obilježjima smatra cjelinom za sebe, snažnog međuprofesionalnog odnosa te usklađenog djelovanja počevši od službenog definiranja i formiranja vodećeg tipičnog/vodećih tipičnih proizvoda, pa preko dotjeravanja ambijenta, kreiranja prikladnih društvenih sadržaja, osiguranja smještajnih kapaciteta i osmišljenog marketinga koji svakako uključuje i strukovno dobro uređivane tematski orijentirane od branše i lokalne društvene zajednice suportirane publikacije znatno iznad nivoa klasičnih odrađivačkih PR agencija, te obvezno barem jednom godišnje promocijom za medije i kupce i na vlastitom kućnom pragu uz dovođenje novinara i vinskih trgovaca s najzanimljivijih tržišta (jedno je prezentirati vino na klasičnoj izlagačkoj manifestaciji negdje drugdje, a sasma drugo je dovesti u vlastiti kraj specijalizirane novinare, trgovce i goste, od kojih se očekuje da budu vjerni klijenti, da vlastitim očima na izvoru vide gdje i kako vino nastaje), ali i uz kontinuirane nastupe na odgovarajućim međunarodnim sajmovima odnosno manifestacijama, postiže se višestruka dugoročna korist osim za one koji se bave izravno proizvodnjom i prodajom te, neke tzv. lokomotive (vino, ali i sir, tartuf, maslinovo/bučino ulje, pršut, kulen… ), i za ostale koji su tu, svatko u svom segmentu, logični pratitelji a to su npr. ugostiteljski objekti, smještajni objekti, muzeji i galerije, razne prodavaonice itd…

Nije loše u svjetlu ovih spomenutih organizacijskih i akcijskih aspekata razmisliti o komunikaciji prema potrošaču, i vidjeti kako se optimalno postaviti! ♣

Ludbreg, glavni trg – Centrum Mundi, većina sudionika odmah nakon Konferencije. Dan poslije ovdje je bilo veliko gradsko slavlje Centruma Mundi

SuČ – 03/2015