KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE / 03.2016

U ovome izdanju: Veliki četvrtak za veliko vino i KORACI s vinskom omotnicom / Zaklada Miljenko Grgich / Cipelice – lutalice / Challenge international u Bordeauxu / Roza za dame / Mundus Belje: Medalja za pozniju dob / Zlatan Grand Cru / Mimara, i Krauthaker na kvadrat / Vino i maslinovo ulje… i obratno / Damir i Natalina – VUP / Coronikini zaokreti / Ništa bez advokata (Joška!) / Lijepa naša priča / Noviteti Zagreb Vino.com-a / Macerirana kujundžuša / Vinska kraljica Sisačko-moslavačke županije / Od špeka i rakije do sikavice / Giro d’Italia s crnim pijetlom / Od pionira do veterana domovinskog sommelijerstva / Kak’ su punili naši stari / Ljepota u ljepoti i Plešivica curica / Indonezija i Brussels Air / Spremne za plažu! / Na visokoj poziciji

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VELIKI ČETVRTAK ZA VELIKO VINO – Već se u nas uobičajilo: vinari koji su se upustili u proizvodnju vina rađenih uz duge maceracije, bilo u amfori bilo u drvenoj bačvi, maceracije uz koje se odvijala i alkoholna fermentacija, na Veliki četvrtak odvajaju tekući dio od krutoga. Na Plešivici se to ove godine na Veliki četvrtak dogodilo kod dva renomirana proizvođača – Velimira Koraka, koji je višemjesečnu maceraciju vodio u nekoliko barrique bačvica, te Zdenka Šembera koji je pak kao posudu rabio amforu. Tomci se pak spremaju amforu prazniti nakon praznika. Prijašnjih godina objavio sam fotke vađenja vina iz amfore kod obitelji Tomac i kod obitelji Šember, evo sada i kako je to izgledalo kod Korakovih: bačvica je viljuškarom dovezena do preše i dignuta na potrebnu visinu, s vrha se plastičnim crijevom slobodnim padom najprije ispraznio tekući dio a onda su se s prednjice bačvice izvadila vratašca da se u prešu premjesti trop.

U nekoliko bačvica Korakovi su na maceraciju stavili, odvojeno, grožđe Rizlinga rajnskoga, Sauvignona, Chardonnaya i Pinota sivoga. Da u vrenju tekućina ne bi curila van iz bačve, posude nisu zapunjene do kraja, a dolijevanja kad se vrenje smirilo uopće nije bilo. Pri kušanju kod pražnjenja bačvica nije mi se nimalo činilo da se osjeti oksidacijski štih odnosno, ne daj bože, oksidiranost. Vina su bila s lijepim izričajem voćnosti kombinirane sa specifičnim no sasma blagim osjetom maceriranosti, u ustima su pokazivala svježinu i jako dobru strukturu.  Potencijal kojemu samo treba još vremena. Korakovi su vino iz bačvica i prvu frakciju prešavine spojili u jednu veliku posudu i tu će mješavina provesti nekoliko dana da se prirodnim putem, na prirodno nižoj podrumskoj temperaturi istalože grublje čestice, a onda cuvée ide ponovno u one iste bačvice gdje se odvijala fermentacija, naravno, prije tog novog punjenja dobro oprane, i tu će vina na finom talogu provesti barem jednu godinu. Potom putuju u butelju, gdje će prije izlaska na tržište provesti još neko vrijeme.

S VINSKOM OMOTNICOM u PROŠIRENJE DJELATNOSTI – U jednom od prijašnjih napisa o hrvatskoj eno-gastronomiji i domaćim specijalitetima na jelovniku i na vinskoj karti izravno na kućnom pragu seoskog ponuđača Svijet u čaši osvrnuo se na jedan svijetao primjer iz Plešivičkog vinogorja. Uz protagonista u članku, kao jedan od ponuđača vrijedan hedonističkog eno-gastro posjeta spominje se i posjed obitelji Velimira Koraka u zaseoku Plešivica ponad Jastrebarskoga, na nekih 400 metara nadmorske visine.

Koraci, renomirani hrvatski proizvođači vina, primaju već duže vrijeme goste i na domaće specijalitete na tanjuru, i na glasu su po jako dobroj hrani, ali tek sada, nakon što im se otvorila Vinska omotnica sa sredstvima predviđenim za unaprjeđenje promidžbe i plasmana vina taj svoj ugostiteljsko-turistički dio podignut će na onu pravu razinu. Kreću u preuređenje postojeće kušaonice kapaciteta 40 sjedećih mjesta i proširenje prihvatnog prostora za goste klasičnom dogradnjom i natkrivanjem te ostakljenjem (pomične staklene stijenke tako da se ljeti dobije otvorena terasa) dijela dvorišta pored vinskog podruma. Na ovaj način moći će zimi u zatvorenome ambijentu komotno za stol i na sjedalicu primiti nešto više od 50 osoba, a ljeti, kad se staklene stijenke pomaknu, uz spomenuti broj na tako sezonski otvorenome dijelu bit će u stanju komforno ugostiti i još 50 osoba na mjestu pokraj njihove kuće gdje su i do sada o lijepom i toplom vremenu primali po toliko gostiju.

Između restoranskoga dijela i vinskog podruma planiran je prostor za prodaju vina i destilata s kojima se Korak također uspješno bavi. Dakako, predviđeno je preuređenje i proširenje kuhinje. A na katu u obiteljskoj kući, gdje su Koraci prije predviđali gostinjske sobe za noćenje, pak, uredit će se dvije dvorane za razne skupove i događanja, od toga jedna veća namijenjena će biti prvenstveno za razne konferencije.

Na Plešivici s jaskanske strane- copanjak, na samoborskoj strani greblica. Lijevo: domaći narezak kod Koraka

Kako uvijek uspjehu nekog projekta bitno pridonose ljudi koji tu rade. Koraci i u segmentu personala idu na odgovarajući način naprijed: Josip, mlađi sin enologa i čelnika vinske produkcije Velimira Koraka te njegove supruge Mirjane koja je kao i njena mama odlična kuharica, završio je enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu te odradio i praksu u Južnoj Africi, a drugi sin Bernard otisnuo se u kuharske vode i upravo je na praksi u zagrebačkom restoranu Dubravkin put  kod ugledne chefice Priske Thuring!

Inače, uz klasična i sjajna jednosortna vina od Rizlinga rajnskoga (u svježoj varijanti ali i u blago maceriranoj te uz dozrijevanje na finom talogu u drvenoj bačvi), zatim Sauvignona, pa Chardonnaya sur lie, crnjake od Syraha i Pinota crnoga,  Koraci sada imaju i ružičasti sivi pinot iz 2011 rađen uz trotjednu maceraciju s alkoholnom fermentacijom u barriqueu i s jednogodišnjim dozrijevanjem na finom talogu u drvu, a s berbom 2011 krenuli su i u pjenušce, bjeli od Chardonnaya i Pinota crnoga vinificiranog na bijelo, te ružičasti od Pinota crnoga i Syraha. Uskoro s njima izlaze na tržište. Što se tiče destilata, od njih kao sjajan pamtim onaj u ovom našem okružju malo neobičan i ne baš čest – calvados!  ■

ZAKLADA MILJENKO GRGIĆ – Prvi april, ali je sve istina!

Miljenko Grgić, naš vinar porijeklom iz Dalmacije a koji već dugo živi i radi u SAD, i vodi vinski posjed Grgich Hills Estate, 1. travnja navršava 93 godine! SRETNO!

Miljenko Grgić ostat će zapamćen po tome što se još kao student enologije proslavio na svjetskoj razini 1976. godine na historijskom kušanju znanome kao The Paris Tasting a riječ je bila o degustaciji naslijepo i vrednovanju kalifornijskih i burgundijskih chardonnaya, te cabernet sauvignona. Tada je sa Chardonnayem 1973, koji je kreirao za podrum Chateau Montelena, potukao razvikane burgundijce i otvorio novu, svijetlu  stranicu u povijesti američkog vinarstva.

Miljenko Grgić, koji je 1995. diplomirao na zagrebačkom Agronomskom fakultetu u dobi od 72 godine, ostaje zabilježen kao valjda najstariji diplomant na svijetu!

Miljenko Grgić odigrao je važnu ulogu u otkriću da je zavičaj Zinfandela u Hrvatskoj.

Miljenko Grgić 2004. godine primio je u Hrvatskoj Zlatnu kunu za životno djelo.

Miljenko Grgich među prvima je, 2008., primljen u Kuću slavnih vinara utemeljenu u vinorodnoj dolini Napa.

Lijepa starost, bogat i sadržajan život.

Grgich, koji nikad nije zaboravio zavičaj, ali ni svoj studij na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i koji već godinama ima i vinariju na Pelješcu (pošip i plavac mali), utemeljitelj je zaklade pod svojim imenom a kojoj je cilj stipendiranjem višemjesečnog radnog i edukativnog boravka u ponajboljim kalifornijskim vinskim podrumima pomoći najvrijednijim studentima zagrebačkog Agronomskog fakulteta što su već na samome kraju studija da se dodatno obrazuju i steknu nova praktična iskustva na enološkom području, sve na korist općeg razvoja i unaprjeđenja hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Unatrag par godina po nekoliko najboljih studenata enologije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dobiva od Zaklade Miljenko Grgich stipendiju za četveromjesečni boravak s učenjem u nekoj od uglednih vinarija, zasad onih u Kaliforniji. Grgich je još u nečemu išao na ruku svom Agronomskom fakultetu u Zagrebu: 10.000 kuna od nagrade dobivene za životno djelo darovao je Fakultetu za podizanje banke gena vinove loze!

Prošle godine stipendisti Zaklade Miljenko Grgić bili su Marija Miošić, Matija Lešković te Iva Šikuten. Marija i Matija proveli su na edukaciji u obiteljskoj vinariji Cakebread Callars što u svjetski glasovitoj vinorodnoj dolini Napa – koju, inače, godišnje posjeti oko 4,5 milijuna turista! – ima 240 hektara vinograda, a Iva Šikuten pak provela je svoj staž u kući Ferrari Carano, sa 610 hektara pod trsjem i s 12.000 barriquea samo u podrumima za bijelo vino, u drugoj znanoj kalifornijskoj vinorodnoj dolini, Sonomi, koja od vinske produkcije i vinskog turizma godišnje navodno ostvari više od osam milijuna dolara! Marija je u Cakebread Cellarsu radila i učila u odjelu za bijela vina, a Matija u odjelu za crnjake.

Po povratku Hrvatsku, Marija, Matija i Iva na Agronomskom fakultetu održali su, dakako u nazočnosti dekana fakulteta Zorana Grgića te prodekanice prof. dr. Jasminke Karoglan Kontić, predstojnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo prof. dr. Edija Maletića i čelnika Zavoda za genetiku prof. dr. Ivana Pejića, za svoje kolege ali i za medije javnog informiranja predavanje o svojim iskustvima. Prvo na što su ih Amerikanci upozoravali bila je nužnost besprijekornih čistoće i higijene u podrumu, a dojmilo ih se i nešto i te kako primjenjivo u Hrvatskoj posebice na jugu, gdje zna ljeti i u ranu jesen biti jako vruće pa i sušno, mada ne i tako kao u Kaliforniji: berba noću i pred jutro, dok su temperature takve da omogućavaju očuvanje aroma i svježine u grožđu. Impresionirali su ih i moderni uređaji za optičko sortiranje zdravih i posve zrelih bobica za premium vina. Vidjeli su i još nešto posebno, a što se koristi u vrućoj Kaliforniji gdje se u grožđu lako nakupi vrlo velika količina sladora koja daje osobito visoki alkohol u vinu, lako iznad 15 pa i 16 vol %, što s jedne strane može remetiti sklad vina a s druge strane u SAD podliježe drukčijem režimu poreznog opterećenja, dakako, za takvo prejako vino treba platiti veći porez, a da se to izbjegne rabi se uređaj koji služi za razrjeđivanje vina vodom do mjere da vino ne prelazi porezno kritičnu vrijednost u maliganima.

Upitao sam svo troje – Mariju, Ivu i Matiju jesu li oni možda iz vinogradarsko-vinarskih obitelji pa da zaposlenje nađu na svom obiteljskom posjedu, a odgovor je bio da nisu. Marija i Matija vjeruju da će naći posao kao enolozi u nekom od podruma, dobra referenca i za dobivanje posla u inozemstvu svakako im je iskustvo stečeno u Americi, a Iva Šikuten kaže mi da preferira raditi u okviru akademske zajednice. ■

CIPELICE-LUTALICE – Josipa Andrijanić jedna je od onih koje ne drži mjesto. Proputovala je raznim vinogorjima na našemu planetu, bila na praksi i radila u raznim renomiranim vinskim podrumima gdje se moglo upiti znanje i steći iskustvo.

Sjećam se kad je počinjala svoju eno-karijeru, i kad sam je susreo zaposlenu kod Ivana Enjingija u Kutjevu. Nije se tamo dugo zadržala, krenula je u svijet, obišla sve što je trebalo obići, učila, i došla natrag te počela surađivati s vinskim podrumima u ovim krajevima. Na posjedu Josipa Nuića u BiH zaslužna, među ostalime, za sjajan Trnjak! Koji sam prvi put kušao prije godinu ili dvije na ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj, upravo taj Trnjak našao se na degustaciji u mojemu žiriju. Sad je Josipa angažirana u odličnom makedonskom podrumu Chateau Kamnik. Još nađe vremena za skitanje eno-područjima po raznim meridijanima i paralelama…

I tako mi padne napamet sjajan prijevod engleskoga pojma (pa ne moramo baš u svemu rabiti engleski!) FLYING WINEMAKER. A taj prijevod glasi: CIPELICE LUTALICE! To je naziv Josipinog bloga! ■

CHALLENGE INTERNATIONAL du VIN BOURG en GIRONDE – U živopisnom gradiću Bourg en Gironde kod Bordeauxa, osnovanome krajem 16. stoljeća,  bit će na prijelazu ožujka u travanj festival vina nagrađenih na međunarodnom ocjenjivanju Challenge International du Vin 2016 što ove godine obilježava 40 godina postojanja. Kažu da je ovo ocjenjivanje najveće međunarodno ocjenjivanje plemenite kapljice u Francuskoj. Uz vinare, kao izlagači pojavit će se i autori raznih knjiga o vinu. Počasni predsjednik 40. Challenge International du Vin kanadski sommelier i vinski pisac Jacques Orhon promovirat će ovdje svoju novu knjigu Le Vin Snob. Manifestacija je prodajnog karaktera. Kao poseban gost u povodu ove okrugle godišnjice bit će – Lijepa naša. Za Francuze predviđena je i prezentacija aktualne Vinske Hrvatske. ■

ROZA ZA DAME – Ružičasto u Red Red Wine Baru, u Zagrebu. Robert Naprta, znan kao novinar ali i pisac scenarija za tv-sapunice, a koji se sada bavi proizvodnjom vina u Međimurju, uz Dan žena prezentirao je svoj slatkasti Rosé 2015, kaže: dizajniran tako da se dopadne ženama. Naprta, koji ima vinariju nazvanu Solum i koji – za svaki slučaj na latinskome: Vina bona solum bibite – preporučuje konzumaciju samo dobrih vina, Bakhovu se nektaru okrenuo prije sedam godina a s prvim je vinom izašao 2009. Proizvodi godišnje oko 10.000 butelja, i ako bi se i širio veli da bi to bilo neznatno. U Vugrišincu u Međimurju brine o vlastitih pola hektara pod trsjem te o 0,7 ha u zakupu, a po potrebi i otkupljuje grožđe. Od međimurske sirovine proizvodi samo bijelo vino, i to chardonnay sur lie, a ružičasto i crno su od Cabernet sauvignona što ga kupi u Slavoniji u brodskom Stupniku. Da ne bi od vina napravio sapunicu, angažirao je enologa, a to je Varaždinac Nikola Vrbanić.  Od iduće berbe Naprta planira ući u suradnju s Agromeđimurjem i eventualno startati i s kapljicom od Sauvignona bijeloga. ■

MEDALJA ZA POZNIJU DOB! – Kad sam s ocjenjivanja Chardonnay du Monde 2016 – svojevrsnog svjetskog prvenstva vina od sorte Chardonnay – održanoga ovih dana u Burgundiji dobio izvještaj o ishodu hrvatskoga nastupa tamo, najprije nisam mogao vjerovati čitam li ja to dobro: pisalo je da je u konkurenciji 782 chardonnaya iz 39 zemalja svijeta Chardonnay 2006 Goldberg vrhunsko vino kuće Belje osvojio srebrnu medalju! Uspjeh hrvatskog chardonnaya u domovini Chardonnaya dojmio me se, a nije me začudilo odličje koliko godina berbe: u vrijeme kad sve više proizvođača želi izaći pred javnost sa što mlađim vinom do mjere da to već zabrinjavajuće miriše na enopedofiliju, Baranjci su se odvažili poslati na vrednovanje svojega veterana! Bravo!

Kušači, od kojih je u odnosu na domaćine Francuze više od 50 posto bilo iz inozemstva, i koji su dodijelili ukupno 63 zlata i 196 srebra, u poplavi adolescencije umjeli su i te kako prepoznati i vrijednost – dedeka!

Nakon čestitke Belju razgovaram sa glavnom enologinjom Suzanom Zovko, na slici s direktorom Belja Goranom Miličevićem: kako je pala odluka poslati na to ocjenjivanje 10 godina staro vino?

– Ovo vino iz 2006 bilo je prvo koje je uključeno u našu liniju Goldberg. Prije nekog vremena pojavila se zamisao da bismo mogli malo pogledati u našu arhivu i vidjeti što se tamo događa u bocama. Rezultat testa dopao nam se i odlučili smo poslati taj chardonnay da vidimo i reakciju stručnjaka iz svijeta. Drago nam je da se i njima dopalo. Znači, idemo pravim putem. Moram reći da su se nas u Belju, uz taj chardonnay iz serije Goldberg, vrlo ugodno dojmili i Chardonnay 2006 iz grupe vrhunskih vina, te Graševina vrhunska i Graševina vrhunska Goldberg. S tim vinima ovih dana krećemo na tržište, ponudit ćemo ih u kategoriji arhivske kapljice i vjerujemo da će domaći šmekeri biti i te kako zadovoljni ■

_______________________

Počivao u miru!

In Memoriam

ZLATAN GRAND CRUH! – Otišao je iznenada, izravno s plavog mora, preko svojega grand crua (čitaj: grand kru) Svete Nedjelje prema nebu, kroz oblake… Bio je Zlatan od početka. Bio je grand (velik) kao kuća. Bio je dobar kao kruh. Bio je, osobno, grand cru. Naš dragi ZLATAN GRAND CRU(H)… ■

_______________

MUZEJ MIMARA: IZLOŽBA – TRIJU KRAUTHAKERA! – Nije dovoljan samo jedan, nego su ih tu na kupu – tri! Bogme, posla je s njima toliko da i sâm Vlado mora priskočiti upomoć  slikaru i fotografu Anti Krešiću, koji je, kako se vidi na slici, napravio dva njegova klona! Dok se Krešić i Vlado Krauthaker gombaju s rezultatima Krešićeva umjetničkog rada, fotić Svijeta u čaši Marko Čolić revno snima, međutim tu nije i finale, ovo su samo pripreme za veliko finale. Već godinama kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker okuplja oko sebe umjetnike na likovnoj koloniji gdje se crta tehnikom vinorela (dakako uz uporabu vina!), a gdje se oslikavaju bačvice koje više nisu u enološkoj funkciji ali ih je bilo šteta baciti pa se Vlado dosjetio da od njih napravi ukrase s umjetničkom dimenzijom. I sad eto ti ukrasi s potpisima istaknutih naših likovnjaka kao autora izlaze i pred širu javnost, na nekoliko izložbi koje će u travnju i svibnju biti u Zagrebu. Prva izložba Krauthakerovih oslikanih barriquea otvara se 15. travnja u zagrebačkom Muzeju Mimara, dakako uz prigodni domijenak (hallo, ljubitelji: vino će se, međutim, točiti ne iz barriquea nego iz butelja!), a trajat će deset dana. Nakon toga izložba seli na 10 dana u susjedni hotel Westin, a potom će biti 10 dana i u hotelu Esplanade… ■

VINO i MASLINOVO ULJE, i OBRATNO… – Lutajući već oko 20 godina veljačom i po više od tjedan dana talijanskom Toscanom u okviru promocija vina nazvanih Anteprima di Toscana / Tuscany Taste vidio sam da se većina tamošnjih proizvođača plemenite kapljice vrlo ozbiljno posvećuje i maslinovu ulju, i od ploda sa stabala iz vlastitih maslinika proizvodi sjajno ekstra-djevičansko ulje od ulike. U našoj Istri slično, ali – obrnuto: maslinari se okreću i vinu! Jedan od primjera je Danijel Kraljević Cuj iz okolice Umaga, na slikama u uljari i u podrumu uz bačvu s teranom, a drugi je Klaudio Ipša iz Livada kod Motovuna, na slici s urednikom i voditeljem na Hrvatskome Radiju  Ljudevitom Grgurićem Grgom i sommelierom Klaudijom Jurčićem.

Danijel Kraljević, koji, inače, u svojoj modernoj mini-uljari kapaciteta prerade 700 kg na sat, uz vlastite masline (sorte: Buža, Crnica, Istarska bjelica te strane Leccino i Casaliva) za svoje ulje, prerađuje i masline i za neke od najboljih istarskih/hrvatskih ponuđača ulja, gospodari s oko osam hektara vinograda na pozicijama Baština i Vela Boška te Santa Lucia, na crvenici, na bijeloj i sivoj zemlji. Na poziciji Baština je Cujev vinograd zasađen na terenu na kojemu prije toga 60 godina ništa nije bilo sađeno, tako da se tlo i te kako odmorilo. Cuj proizvodi oko 4500 boca godišnje, od sorata Malvazija istarska, vino koje je zamislio dijelom posebno u svježoj varijanti a dijelom posebno i kao kapljicu dozrijevanu na finom talogu godinu dana, pa Chardonnay i Teran, Muškat momjanski te Merlot. Nije se zadržao samo na mirnome vinu nego je s malvazijom krenuo i u pjenušac, klasičnom metodom. Vrlo lijepi malvazija iz 2015 (mlada varijanta već napunjena u bocu; kušana iz butelje) i teran (koji, dakako, još počiva u drvu; kušan iz velike bačve).

Spomenuta vina iz 2015 svakako pokazuju kvalitativni napredak u Cujevoj kapljici, a on to, osim s godištem visoke kakvoće, objašnjava, kao posebno bitnime, i primjenom novog načina rezidbe i pažljivije defolijacije a što je naučio na tečaju kod osobito cijenjenog i od prije koju godinu i u bordoškome kraju jako traženog talijanskog stručnjaka za rad u vinogradu Marca Simonita s područja Gorizije. Bit ovih zahvata koje preporučuje Simonit je da kao rezultat daje kvalitetnije dozrijevanje općenito te ujednačeno dozrijevanje svih grozdova, a igra s lisnom masom osim boljem fenolnom sazrijevanju pomaže, ovisno o postupcima vezano uz planirani proizvod, bolje nakupljanje sladora za dobivanje mirnoga vina, ali i nešto slabije nakupljanje sladora te očuvanje nužnih kiselina kad se želi dobiti pjenušac. ■

DAMIR i NATALINA: VUP – Da: ne VIP, nego VUP, bolje reći VUPT, odnosno vino, ulje, povrće, kombinirano s turizmom.  Rovinj je baza, a Rovinj je ljepota za sebe. Vrijedi tamo ostati koji dan, i uživati u staroj jezgri, ako ne drugo a ono barem uz pogled na crkvu svete Fume ili Eufemije, zaštitnice grada. Jesu li slučajno – ili su mogli utjecati na to da to bude namjerno – baš tamo gdje se nalaze sa svojm kućom i centralom, ne znam, ali očito je da je lokacija (za užitak) odlična.

Damir i Natalina Dobravac u zelenilu na uzvisini s koje se pruža lijepi pogled na toranj crkve svete Fume i na more, imaju krasnu Villu Dobravac, kompleks s hotelom, terasom, vinskim podrumom, kušaonicom vina. Osnovna im je djelatnost produkcija povrća i pružanje usluge smještaja za turiste – raspolažu s 13 dvokrevetnih soba i tri apartmana, ukupno 40 kreveta. Vino i ulje na neki način nadgradnja su. Damir Dobravac veli da posluju odlično: sa svojim, dakle domaćim, povrćem opskrbljuju 40 posto ugostiteljskih objekata Rovinja. A Natalina domeće kako svake godine kroz njihov hotelčić prođu predstavnici do tridesetak raznih nacija svijeta. Najbolji potrošači su, dodaje, Austrijanci, potom Nijemci, koji preferiraju crno vino, pa Skandinavci i Amerikanci, koji vole moćna crna vina iz barriquea, zatim gosti iz Hong Konga i Singapura, te Talijani, koji pak obožavaju svježu mladu bijelu kapljicu.

Dobravci, kojima u promidžbi pomaže istarska sommelierka Karin Rupena Perdec (slika) gospodare s pet hektara vinograda – s vinom su startali 2007., danas mogu ponuditi oko 18.000 buteja u šest etiketa, zatim s pet hektara maslinika sa 110 stabala masline, i s pet hektara terena za uzgoj voća i povrća. Vinske sorte koje uzgajaju su Malvazija istarska, Chardonnay, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc. Većina vina su mješavine sorata, a nose nazive iz glazbenoga svijeta jer Natalina se bavi i glazbom (pjeva) – Suita, Sonata, te Fuga od terana (60 % od čega je oko 3 % sušenoga pod trijemom sedam dana), cabernet sauvignona, cabernet franca i ancilotte, dozrijevana dvije godine u barriqueu, zatim tu su i macerirani Simfonia orange, te desertni, slatki Allegro od Muškata žutoga s time da je jedan dio grožđa prosušivan (passito), kao najnoviji je, od 2010., pjenušac, s kojime sada izlaze van. ■

CORONIKINI ZAOKRETI – Moreno Coronica, doživljavam ga kao jednog od najboljih vinogradara/vinara u Istri, ali i u Lijepoj našoj, i jednog od najiskrenijih vinogradara i vinara Istre, ali svakako i Hrvatske. Sada s 21 hektarom pod vinovom lozom, želja mu je dosegnuti 25 ha, sorte su Malvazija istarska, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon…. Ruke žuljave i karakteristično tamne od rada u trsju i u podrumu, mozak s vizijom, oči žive, one i uši željni da upiju svako iskustvo bitno za realizaciju vrhunskog proizvoda. Filozofija: što manje intervencija (čitaj: tretmana) u trsju i u podrumu, strpljivost na način da se sredstvima, dakle umjetno i nimalo umjetnički!, ne požuruje priroda, cilj: dobiti maksimalno moguće ekološki čisti i što je više moguće za teritorij i sortu tipičan te karakteran – umjetnički! – proizvod, dovoljno elaboriran i zreo ovisno o kategoriji vina (mlado, odležano). Već tri godine Coronica se druži s Markom Simonitom iz Furlanije, stručnjakom za vinogradarstvo koji mu je, veli, otkrio nove puteve u radu u vinogradu, npr. važnost da se trs što više ukopava u zemlju kako ne bi ovisio o suši i kako bi u plod iz tla doveo što više sastojaka specifičnih za teritorij, pa poseban sustav rezidbe i održavanje lisne mase na drukčiji način od onoga konvencionalnoga,  a što omogućuje dobivanje boljega grožđa. Gran Malvazija – izvrsna, Grabar vrlo dobar, GranTeran svakako jedno od najboljih hrvatskih vina već godinama.

Nedavni posjet Morenu ukazuje na bitne novije promjene kod njega: još do prije nekog vremena poznavao sam ga kao nervčika, nekad jače izraženoga, nekad prikrivenog. Sad zacijelo znam i zašto je bio takav! Nakon operacije kralježnice i oslobođenja pritiska na živac koji je uzrokovao bolove, priznao je – i do ludila, on je drugi čovjek: miran, staložen, nova osoba. Održao je izvanrednu, profesionalnu prezentaciju svojega posjeda, ovako kako je to on sada učinio u nas se susreće rijetko. S novim žarom pristupa ne samo trsu i kapljici u nastajanju – mirnome vinu prirodao je i pjenušac klasičnom metodom, inače namijenjen za plasman prvenstveno na kućnome pragu i eventualno tek u kojoj najboljoj vinoteci odnosno kojem ponajboljem restoranu u Hrvatskoj – nego i dovršenju uređenja novog velikog modernog podruma, građevine s posebnim dijelom i za prihvat gostiju, koji će, kad bude posve gotov, omogućiti optimalne uvjete za kreaciju Bakhova nektara i za rafiniranu ugostiteljsku ponudu/uslugu.

– Drukčiji mi je pristup u vinogradu, znatno bolji od onog prijašnjega. U grožđu dobijem više svježine i bolju strukturu. Posebno je to važno za Gran Malvaziju. Prije sam išao ne samo na nizak prinos nego i na kasniju berbu, na duže držanje vina u barriqueu, međutim danas zahvaljujući drukčijem radu u vinogradu ne berem tako kasno, a šećer i kiseline bolji su mi. Da vino ne opteretim drvom i da u njemu bude više voćnosti smanjio sam boravak kapljice u drvu a barriqueima sam pridodao i velike hrastove bačve… – kaže Moreno Coronica. ■

NIŠTA BEZ ADVOKATA – Pakt je sklopljen. Uz Tomčev pjenušac, Chateau Chalon vin jaune iz francuske pokrajine Jura, Eru i My Way makedonskog Bovina, Six Grapes porto reserve portugalskog Graham’sa i Tokay 6 Culture mađarskog Holdvoglyja. Odluka je pala: nikamo više bez odvjetnika! Dražen Boban iz zagrebačkog Vinodola, Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i Željko Suhadolnik odlučili su pružiti priliku zagrebačkom odvjetniku Jošku Palihniću da konačno i on jače u medijskome smislu izađe u javnost, pa – ne možemo više u medijima javnog informiranja stalno gledati samo četiri uvijek ista advokata… ■

LIJEPA NAŠA PRIČA – Dobro kaže Dražen Boban, inače brat svog prezimenjaka Zvonimira a u slobodno vrijeme vlasnik i voditelj zagrebačkog restorana Vinodol: Nije problem kriza, koliko treba predanije i smišljenije raditi. i koliko treba smanjiti očekivanja. Boban u svakome slučaju, očito, dobro radi, trsi se, a je li odnosno koliko je smanjio očekivanja ne zna se, zna se međutim da mu je restoran odlično posjećen, o ručku i večeri gotovo pun ili posve pun. A riječ je o golemome prostoru: uz onaj izvorni klasični zatvoreni lokal, Vinodol sada obuhvaća i cijelo jedno veliko, naravno nadsvođeno i prikladno preuređeno dvorište u stambenoj zgradi u središtu Zagreba. Treba to znati napuniti! Boban stalno nešto smišlja, a od nedavno svojim jelima goste pokušava povesti na putovanje Lijepom našom. Najnovije je predjelo nazvano Naša priča (a moglo je biti Lijepa naša priča!): na pladnju se nude mesne i mliječne prerađevine te povrće i začini svojstveni svakoj hrvatskoj regiji, primjerice istarski pršut i istarska kobasica od boškarina s malvazijom, dalmatinski pršut, slavonski kulen, međimursko meso it tiblice,

Lijepa naša priča

kobasice i pršut od divljači, podravska prgica, domaći svježi kozji sir, paški sir… Bogata je i plata s desertom, ovdje bi međutim za hrvatski restoran u Hrvatskoj bilo poželjno zvučne strane nazive promijeniti s domaćima te tako i domaćima dati priliku da postanu zvučni. Svakako bi lijepo bilo na pladnju vidjeti i rafiole i imotsku (Bobani su iz Imotskoga!) tortu, ali i makarsku tortu (makarana), pa i rapsku tortu, klasične orahnjaču i makovnjaču… Dražen kaže da imotsku tortu zasad treba posebno naručiti jer originalna izrada je komplicirana, ali ipak – njena je prednost ta što može i odstajati… Možda za početak, kao i kod svega, malo se jače potruditi oko promidžbe… Ako smo svi (mi potrošači) toliki patrioti kakvima se prikazujemo, spomenute torte ne bi trebale imati problema s plasmanom. Bitno je međutim da su one ODLIČNE! Stoga i s te strane ne bi trebalo biti problema s plasmanom… ■

NOVITETI ZAGREB VINO.COM-a – Prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com najavljuje značajne promjene vezane uz taj popularni festival. Nakon punog jednog festivalskog desetljeća to je zapravo i logično. Ali, kao što i naš novi premijer oko nekih stvari dugo skriva izravne odgovore na pitanja, tako i Dropuljić zasad još ne želi odati o čemu razmišlja. Tek kroz maglicu izlazi da bi htio, među ostalime, izlagačima i posjetiteljima osigurati veći komfor. Nije vrijedilo nagovarati ga da ispriča konkretno i detaljno što mu je u glavi. Za svaki slučaj tu je, pored njega, odvjetnik, a to je, opet, Joško Palihnić. ■

MACERIRANA KUJUNDŽUŠA – Dugo macerirano, a ne nužno i narančasto, kaže Milan Grabovac s vinskog posjeda što ga je utemeljio njegov otac Ante, nekad zastupnik u Hrvatskome saboru. Nedavno je obitelj Grabovac iz Imotskoga prezentirala je Kujundžušu 2015 rađenu uz 40 dana maceracije u bačvama zapremnine 500 litara. I meni se već neko vrijeme vrzmala po glavi ideja o maceraciji s alkoholnom fermentacijom nekih sorata tipičnih za neke naše krajeve ali u vinu tržišno u širem smislu nedovoljno prepoznatih, primjerice mislio sam na zelinsku Kraljevinu i baš i na imotsku Kujundžušu. Maceracija bi zasigurno pomogla boljoj strukuturi, a tehnologija koja pretpostavlja na eko i zdrav način uzgojeno te birano posve zrelo grožđe pridonijela bi većoj kakvoći, novi stil valjda i promidžbi. Grabovci međutim nisu skloni ekstremima, pa po Milanovim riječima tu maceriranu kujundžušu namjeravaju spojiti s vinom od iste sirovine ali koje nije macerirano, no dozrijeva i dozrijevat će još neko kraće vrijeme na finom talogu. Nakon sljubljivanja i malo vremena ostavljenoga da se vina bolje prožmu, sljube se, vino bi, kako je najavljeno, na tržište krenulo krajem lipnja. Milan Grabovac, na slici s vinarom Ilijom Jakobovićem (Vina Jakob) i vinotekarom Ivanom Srpekom (Bornstei) veli da su takvim načinom već radili kujundžušu iz berbe 2014. i da se rezultat pokazao kao jako dobar. ■

Vinska kraljica, desno, sa svojom prvom pratiljom

VINSKA KRALJICA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE – I Sisačko-moslavačka županija ima svoju kraljicu. S krunom na glavi u Esplanadi na En Primeuru pojavljuje se Donatella Panković iz Novske. Ona nije iz vinske obitelji, što se u nekim izborima vinske kraljice uzma kao jedan od kriterija, ali veli da vino voli i da je puno učila o njemu i dobro se pripremila za prezentacije županijske kapljice. ■

15. Sajam proizvoda hrvatskog sela

OD ŠPEKA, SLANINE i KOBASICA, VINA i RAKIJE DO – SIKAVICE – Sikavica, ma kako čudno zvučao taj naziv, trenutno je u modi! Ovih 40 dana posta od završetka karnevala pa do Uskrsa predviđeno je bilo i za čišćenje organizma, ali ne samo da nisam siguran da nije bilo nestašluka nego sam siguran da ih je i te kako bilo. A sad

Sjeme sikavice

Uskrs, pa nakon njega gurmanski poroci iz – privremene ilegale ponovno u legalu! Kako onda očistiti organizam? Tu je, kažu, kao spas upravo sikavica, ona kao preparat ne dolazi nužno iz farmaceutskih krugova nego stiže i s OPG-a, ne prati je – barem do sada nisam čuo – govorom onaj grozni, brzinom na mlazni pogon i iritantno na TV i na radiju izblebetani apel Za sva pitanja u vezi s načinom uzimanja te s djelovanjem i mogućim kontraindikacijama konzultirajte se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom… ali to upozorenje prati je na prospektu.

Manda Bačlija

Sikavica je vrsta žitarice od koje se rade granulat i ulje, i koja se miješa i s medom, pa se u takvim oblicima preporučuje npr. za čišćenje jetre. Na 15. Sajmu proizvoda hrvatskog sela moglo se vidjeti sikavicu u izvornome stanju (sjemenkama) i proizvode od nje. Popriličan prostor za stolom zauzela je tvrtka Matičnjak Ive i Mande Bačlije.  Matičnjak ima veliku lepezu artikala, proizvodi ulja od sjemenki konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, grožđa, nara, amaranta, uljane repice, oraha, marelice, lješnjaka, zatim granulat od sikavice te mješavine s medom… Za ulje od sikavice (Sylbium Marianum) Manda Bačlija će reći da je izvor linolne kisleine, vitamina E i silimarina. Ulje ne izaziva alergije, koristi se u prehrani za salatu, kao dodatak prehrani, a i u kozmetici. Ulje sikavice navodno sadrži 65 posto polinezasićenih masnih kiselina (oko 2 % omega-3 i 62 % omega-6), zatim 22 posto oleinske kisleine i vrlo malo zasićenih maslnih kiselina. Nema kolesterola, vitamina E ima 50 mg na 100 grama, a

Sirevi obitelji Šestak s Plešivice

sylmarin-kompeksa 3,58 mg na kilogram…

Po 15. put u Zagrebu je, u šatoru kod Boćarskoga doma, održan Sajam proizvoda hrvatskog sela. Prilika za kušanje izvornih domaćih proizvoda, ali i za kupnju tih proizvoda izravno od proizvođača. Nakon postaje sa sikavicom zastao sam kod nečeg sasma drukčijega, suprotnoga s gurmanskog aspekta – domaćeg špeka – snježno bijele slanine prošarane krasnom živom crvenom bojom mesa a od crne slavonske svinje (njam njam!), te kod kulenove seke ali i domaćih

Radomir Marić s istarskim sirom Cardinal i Stanko Šarčević iz Bošnjaka sa svojom slaninom

rakija iz proizvodnje OPG Stanka Šarčevića iz Bošnjaka, kao i, u neposrednom mu susjedstvu, kod raznih sireva tvrtke Cardinal iz Kanfanara, koju je prezentirao direktor Radomir Marić… I tu čuo, zamislite, sljedeće, na razini svetogrđa: taj sjajan ali donekle još živi špek te kuleni iz lanjske proizvodnje poslužit će se u Bošnjacima za Uskrs – kuhani!… Pa, zašto takve specijalitete namijenjene da se režu i jedu sirovi – sad kuhati? Stanko Šarčević objašnjava: i slanina i kuleni još nisu završili svoj proces dozrijevanja, sad su još, upravo kako sam maločas naveo, još živi, a gotovi za jelo bez termičke obrade bit će tek za koji mjesec, vjerojatno s početkom ljeta… To je eto ta naša neshvatljiva žurba, eto i s hranom, a i s vinom: još malo pa će se u silnom nestrpljenju vino početi konzumirati neposredno po berbi! Ovakve slučajeve nazivam eno-gastro pedofilijom i bagateliziranjem iznimnog specijaliteta te (potencijalno) iznimne plemenite kapljice…

Prof. dr. Damir Kovačić i prof. Tomislav Budin

I, na kraju, susret, uz gemišt, s prof. dr. Damirom Kovačićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i s prof. Tomislavom Budinom. Prof. dr. Kovačić je imao razloga za slavlje: od njega je, prije desetljeća i pola, i krenuo ovaj sajam proizvoda hrvatskoga sela zamišljen da proizvođačima sa sela prezentacijama u velegradu olakša plasman domaćih, lokalnih produkata i specijaliteta. Prof. dr. Kovačić i prof. Budin u – odličnom izdanju i odličnoj formi, nisu mi spominjali sikavicu. Bit će da je kod njih riječ ne o grijehu pa pokajanju i nastojanju ispravljanja (sikavicom…) posljedica od učinjenih prekoračenja za stolom, nego o (jednostavno za reći i za gledati sa strane, a mnogima teško za primijeniti!) – umjerenosti… ■

GIRO D’ITALIA 2016 u GOSTIMA KOD CRNOG PIJETLA – Ljubitelji biciklizma: famozni Giro d’Italia ove godine traje od 6. do 29. svibnja. U nedjelju 15. svibnja dolazi u goste Crnome pijetlu (Gallo Nero) – dotaknut će dakle i famoznu vinorodnu Toscanu i apelaciju Chianti Classico. Najavljeno je da se dionica vozi od mjesta Radda in Chianti do Grevea u Chiantiju. Hoće li toga dana bočice s tekućom okrepom pričvršćene na biciklima biti napunjene vodom, ili famoznim – chianti classicom?!…. Hoće li večera biti na bazi pijetla – galloinvino / coq au vin, naravno u tome slučaju ne bi se dirali oni izvorno crni pjetlovi (Gallo Nero) nego oni svih drugih boja, a koji na tanjuru jednostavno moraju završiti kao crni ako se već tako dugo pod muss kupaju u vrućem chianti classicu! ■

Joža i Šneki: nekad i sad

OD PIONIRA DO VETERANA DOMOVINSKOG SOMMELIJERSTVA: Nekad i sad: Ivan Šneler i Josip Friščić, hotel Esplanade * * * * * Zagreb. ■

NA VISOKOJ POZICIJI – Na visokoj poziciji i, dakako, pogled s visoka. Ivica Kovačević, desna ruka u bračkog hotelijera i poduzetnika Jake Andabaka u vođenju tvrtke, inače i predsjednik Udruge dalmatinskih vinogradara/vinara

LJEPOTA u LJEPOTI (gore) i PLEŠIVICA CURICA – Oštrim okom i uvijek spremnom kamerom legende Marka Čolića.

KAK’ SU PUNILI NAŠI STARI… – Da, evo na slici nekadašnje, drvene sprave za čepljenje napunjenih boca.

Turizam

BRUSSELS AIR i INDONEZIJA –  Sajam turizma Place2Go u zagrebačkom Boćarskom domu. Indonezija je sebi dala dosta truda u prezentaciji. Atraktivni lokalni kostimi na našim ljepoticama, okusni indonezijski slani i slatki specijaliteti u kombinaciji s hrvatskim vinima, prijevoz do istočnoga raja u kombinaciji s Qatar Airwaysom, nagradna igra za posjetitelje sajma, da se osvoji let do odredišta…

Nisu baš neka vremena za putovanja i aerodrome, ali  svejedno, lijepo je već to kad nešto dobiješ na dar, maker i voznu kartu za putovanje na koje iz opreza zbog svih ovih aktualnih zemaljskih turbulencija možda i ne misliš poći… Brussels Air također iznimno aktivan u animaciji. Energično i vrlo hrabro – da li i malo cinično?! – poziva, dakako, svojim letovima, i vozne karte također daje kao nagrade u igrama i preko naših popularnih radiostanica, na turistički posjet, u belgijsku metropolu i glavni grad EU, i to upravo u jeku hvatanja terorista po Belgiji…. Pa dobro, vidimo da se može do Bruxellesa i preko Amsterdama…

SPREMNE (i) ZA PLAŽU… – Dame su spremne za plažu. Turistička sezona počinje.Uvjeravaju nas da smo sigurna zemlja… ■

OZ CLARKE u AGROLAGUNI – U posjetu Agrolaguni bio je Britanac Oz Clarke, koji je s glavnim enologom te kuće Milanom Budinskim za istarske sommeliere održao radionicu  vezanu uz malvaziju. Clarke se izrazio osobito povoljno o malvazijama. Goran Kramarić, direktor Agrolagune podsjetio je da je od 2004. godine, od ulaska Agrolagune u koncern Agrokor do danas uloženo više od 30 milijuna eura u nove nasade i u najmoderniju tehnologiju proizvodnje vina, ali i kadrove. Inače, vinogradi Agrolagune protežu se na 610 hektara površine. ■                                                                        SuČ – 03/2016

SuČ – 03/2016

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/03_2016.

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   &

BUYING GUIDE

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.

OŽUJAK -2016 – MARCH

Povijest, arhitektura, kultura, vino, maslinovo ulje – TERITORIJ! Srednjevjekovni Montalcino u Toscani, ishodište i središte čuvenog Brunella. Prije kratkog vremena tamo je održana velika pretpremijera Benvenuto, Brunello!, na kojoj su novinarima, ali i trgovcima iz cijeloga svijeta prezentirani Brunello 2011, Brunello 2011 Selezione, Brunello 2010 Riserva, Rosso di Montalcino 2014, Moscadello, te Sant’Antimo

 U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRALIJA • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE •  ITALIJA – ITALIA •  MAĐARSKA – MAGYARORSZAG

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

♡ ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

 ⇑ – trošiti  •   ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2015 – BOLFAN

ZAGORJE-MEĐIMURJE, ZLATAR ■ VINOGRAD: Vinski vrh Hraščina • kosina • sorta: Sauvignon bijeli • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno, sadržajno, široko, svježe, dinamično i toplo. Ima karakter. Djeluje ozbiljno, dotjerano je i skladno, na kolosijeku je elegancije. U suglasju je sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. U usponu. Istina, osvojilo je zlatnu medalju na nedavnom ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon u španjolskoj Ruedi i može ga se lijepo piti već sada, ali – zašto tako rano izlaziti s takvim vinom? Iako ga se i sada lijepo pije, takvo vino vrijedi prikladno čuvati i strpiti se s konzumacijom barem još godinu dana. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu ne pršti novosvjetskim načinom, donekle je suzdržano i tako, zapravo, i profinjenije. Upućuje na mineralno, voćnost, floralno, fino vegetalno (diskretno). U ustima zaobljeno, slankasto, blago sugerira slast, s kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro. Svježeg, dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗   ⇒  • veća čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣ ♣  (M-L) PINOT SIVI 2015 – BOLFAN

ZAGORJE-MEĐIMURJE, ZLATAR ■ VINOGRAD: Vinski vrh, Hraščina • kosina • sorta: Pinot sivi • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loite • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je svježe, s puno živosti, skladno, u suglasju sa: tipologijom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu. Može trajati. Premlado! Izgledom živahno, bistro, žućkasto. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost, vegetalno – diskretno. U ustima zaobljeno, sugerira slast, tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, solidno dugog završetka. ■ SERVIS: ⇗ (pohana piletina ili puretina s rizi-bizijem…) • srednje velika čaša (burgundijska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (L) PINOT SIVI 2011 – KORAK

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina – strmina • nadmorska visina: i do 400 m • sorta: Pinot sivi • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija: 21 dan • posuda: drvo • dozrijevanje: u drvu, 12 mjeseci, na finom talogu, uz batonaž ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – uredno – u dva dijela – čitljivo: dobro – šteta je i neobično što na etiketi, ili drukčije na boci, nije i naznačeno da je riječ ne o nekom konvencionalnom roséu nego o nečem sasma drugome…

VINO je drukčije, kompleksno, široko, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, dobi. Lijepo se pije, uz hranu. U usponu – u špici koja može trajati. Izgledom živahno, bakreno. Na nosu isprva malo suzdržano, upućuje na mineralno, voćnost, herbalno – diskretno, maceraciju (s fermentacijom), začine – prikazano u tragu. U ustima fino zaobljeno, s dozom kremastoga, s uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, ugodno gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, fino gorkastog dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14-16° C

♣ ♣ ♣  (L)  SYRAH 2013 Križevac – KORAK

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: Križevac • kosina • sorta: Syrah ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo:  da

VINO je lijepo pitko, s dosta svježine, mekano, ima karakter. Dotjerano je, skladno, u suglasju s terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe i dobi. U špici je, koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom, na nosu lijepo iskazano, razvijeno. Upućuje na voćnost, začine / mirodije prikazano u tragu i vrlo dobro uklopljeno, osjet duhana – dodir, mineralno. U ustima zaobljeno, s uglađenim taninom, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, srednje dugog završetka.  ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 16°C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ (♣)  (M) GRIFFIN 2013 brut – IVANČIĆ

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizvanac (Müller Thurgau) ■ OZNAKA na etiketi: 12,4 vol%

VINO je korektno, žućkasto-zelenkaste boje, svježe, sitno perla, s voćnim mirisom uvelike na jabuku, s izraženijom kiselošću, vitko ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, uz npr. kamenice, hladni narezak) • uska visoka čaša  • 10° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ (L) RUSULA 2015 –RIZMAN

KOMARNA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: polusuho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je ugodno, dopadljivo / koketno, nekomplicirano, skladno. Izgledom ružičasto, nešto jače boje. Na nosu upućuje na voćnost. U ustima zaobljeno, slatkasto-gorkastog završetka. ■ SERVIS: ⇑ (uz veću plavu ribu s roštilja?) • 10-12° C

♣ ♣  (XL)  ROSE 2015 Kairos – VINSKI DVORI

SREDNJA i JUŽNA DALMACIJA, KAŠTELA-TROGIR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: 13,2 vol%

VINO je nekomplicirano, izgledom tamnije ružiča- boja opola. Na nosu upućuje na voćnost (u pravcu jagodičastog voća) i donekle na osjet voćnih bombona. U ustima sa živim taninom, gorkasto, malo i sladi. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ ♣ ♣ (XL) PLAVAC MALI 2012 Primus – RIZMAN

KOMARNA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Plavac mali ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux

VINO je s dosta živosti, fino se pije uz hranu. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost (plodovi: bobičasti). U ustima relativno zaobljeno, sa živim manje-više uglađenim taninom, koji međutim malo suši usta. Tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇗ (ramstek s umakom od šumskog voća, čokolade, maslinova ulja, sa širokim  crnim rezancima) • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣  (XXL) TRAGURION CUVÉE 2011 KAIROS  – VINSKI DVOR

SREDNJA DALMACIJA KAŠTELA-TROGIR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah, Tempranillo ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je toplo, sa tercijarnim bouquetom jačim nego što bi kod takvoga vina trebao biti za toliku (malu) starost. Prešlo je zenit. Izgledom rubinsko–granatno, tamno. U ustima zaobljeno, sugerira slast, slankasto, tijelom & strukturom vrlo dobro. ■ SERVIS: ⇑

♣ (♣)  (XXL) BABIĆ 2011 – GRACIN

SREDNJA DALMACIJA PRIMOŠTEN ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Babić ■ PODRUM, dozrijevanje:   drvo ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je puno i toplo, dosta jakoga tijela, zaobljeno, međutim pokazalo je jaču hlapljivu kiselost koja mu remeti sklad i, dakako, finoću.

_______________________________

Klub 

DEGUSTACIJA u BALTAZARU – Klub Vinske zvijezde najnovije je kušanje održao u zagrebačkom restoranu BALTAZAR. Uz ustaljeni trio Vito Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, kušači su bili znani zagrebački sommelier Mario Meštrović iz restorana Mon Ami u Velikoj Gorici, Tomislav Tuđen, jedan od direktora zagrebačke vinske trgovačke kuće MIVA, vinska kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember iz obiteljske vinarije Šember s Plešivice, te blogerica Morana Zibar. Vina je točio  Ivica Pisk. ■

 

Vina za ova ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, BORNSTEIN, FINES WINES, GASTR0 PANTEON, GRO-PROM, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, PUN SEPET, PZ DROPI, VINOTRADE, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo BALTAZAR-u na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

_______________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ (♣) (L) MERLOT 2013 Kabola –  MARKEŽIĆ KABOLA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO se pokazalo isprva s malo nečistim mirisom koji se s vremeno izvjetrio ali ne baš i do kraja, u ustima je međutim djelovalo čisto, s vrlo dobrim tijelom ali s malo pregrubim taninom.

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2015  – GALIĆ

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je svježe, s nervom, naglašenog mirisa koji se postupno pomalo ipak smiri, u suglasju sa: sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije. Može trajati. Premlado! Izgledom žućkasto-zelenkasto, na nosu isprva intenzivno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: zeleni – bijeli, koštićavi), floralno (cvijeće: svijetlo), vegetalno – umjereno (zelena paprika, list rajčice). U ustima sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (šparoge, školjke, složenac od povrća primjerice tikvica, cvjetače…) • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (M) ROSÉ 2015 – SIBER

ERDUT ■ VINOGRAD: blaga kosina, u blizini Dunava • nadmorska visina: 150 m • sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,5 vol%.

VINO je dobro dotjerano, ima sklada, puno, može se govoriti o ozbiljnijem roséu. Još je premlado, i treba mu vremena. Izgledom živahno, ružičasto kao meso lososa. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost. U ustima zaobljeno, mekano, slankasto, s dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro. ■ SERVIS: ⇗  (jela od mesa) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

♣ ♣  (L)  SOLUM CABERNET SAUVIGNON RUŽICA-ROSÉ 2015 vina bona solum bibite! – NAPRTA

SLAVONSKI BROD ■ VINOGRAD: Brodski Stupnik • kosina • sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: polusuho • 13,5 vol% • ostatak sladora:  cca 10  g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je umireno, toplo, nekomplicirano, djeluje kao koketno (autor i kaže da je dizajnirano da se dopadne nježnome spolu!). S primarnim je aromama. U špici – pomalo kao i da prelazi zenit. Izgledom bistro, ružičasto, ali i dosta tamno,  kao da je riječ o dalmatinskome opolu. Na nosu suzdržano, upućuje na crveno voće. U ustima zaobljeno, jače slatkasto, s kislelosti koja ne pridonosi svježini. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, slatkastog srednje dugačkog grijućeg završetka. ■ SERVIS: ⇑ • 10° C

♣ ♣ ♣  (M)  JAKOB CUVEE 2014 – VINA JAKOB

SLAVONSKI BROD BRODSKI STUPNIK ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Merlot ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: plava / prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivo: slabije / sitna slova

VINO je s dosta živosti, dotjerano, toplo, lijepo se pije uz hranu. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom. Na nosu upućuje na voćnost (plodovi: tamni / crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći). U ustima zaobljeno, sa uglađenim taninom. Tijelom & strukturom dosta dobro, srednje dugog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (pečenja od crvenog mesa) • 16-18° C

♣ ♣ (M) CUVÉE No 1 Boutique 2014 – PINKERT

HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA SUZA ■ OZNAKA na etiketi: 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je skladno, mekano, dosta dobro dotjerano, živahno, nekomplicirano, vrlo ugodno za piti, i na dužu stazu, Prikladno za svaki dan. Izgledom živahno, rubinsko, na nosu lijepo iskazano, upućuje na voćnost, izraženu vrlo dobro. U ustima fino zaobljeno, sa uglađenim taninom. Tijelom & strukturom dobro. ■ SERVIS: ⇑ • 16° C

ARGENTINA    ARGENTINA

♣ ♣ ♣  (M) TORRONTES 2015 Terroir series – KAIKEN

SALTA, CAFAYATTE VALLEY ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 1600 m • sorta: Torrontes ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ PODRUM: prije punjenja provelo šest mjeseci na finom talogu uz miješanje ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno, svježe, činit će se malo neuobičajene aromatike, donekle intrigantno, s nervom – britko. Toplo. U suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Može trajati. Izgledom živahno, žućkasto-zelenkasto, svijetlo. Na nosu vrlo intenzivno, neobično. Upućuje u prvom redu na mirodije, potom i na mineralno, pa na egzotično voće. U ustima zaobljeno, ali istodobno i vrlo pikantno. S ponešto vegetalnim notama miješa se slast, a kiselost jako dobro prati. Solidno dugačak, svježi završetak. Vrijedi mu pružiti još malko vremena u butelji… ■ SERVIS: ⇗ (pikantna jela orijentalne kuhinje) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

AUSTRALIJA    AUSTRALIA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (M-L) VAT 184 MASTER BLEND 2012 – De BORTOLI

NEW SOUTH WALES ■ VINOGRAD, sorta: Petit syrah, Shiraz, Cabernet sauvignon, Petit verdot ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno, bogato, s dosta živosti, dotjerano, elegantno, toplo, u špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom. Na nosu upućuje na voćnost (šljiva, višnja, rogač…), začine / mirodije, osjet čokolade. U ustima zaobljeno, s uglađenim taninom, tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (hobotnica ispod peke, jelenji filet ispržen na naglo na maslacu ) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (XXL) CABERNET & MERLOT 2013 – CAPE MENTELLE

MARGARET RIVER ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon & Merlot ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je kompleksno, puno, odaje boravak u bačvi(ci). Dotjerano je, skladno, toplo, sočno, lijepo se pije uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, tamno. Na nosu fino iskazano, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro, začine / mirodije – prikazano u tragu i vrlo dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, donekle kremasto, s uglađenim taninom. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! ■ Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! ■ The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

___________________________________

ČILE  CHILE

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) SYRAH 2013 Alpha – MONTES

COLCHAGUA VALLEY, APALTA ■ VINOGRAD: kosina – strmina • sorta: Syrah 90 %, Cabernet sauvignon 7 %, Petit verdot ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,75 ℓ ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno – prepoznatljivo iz daleka.

VINO je kompleksno, dotjerano, skladno, elegantno. Lijepo se pije, uz hranu, podesno i za trenutke meditacije. U špici koja može trajati. Izgledom živahno, rubinsko-granatna nijansa, tamno i gotovo neprobojno. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost (plodovi: svježi – tamni / crveni, plavi – bobičasti – domaći), osjet dima vanilije, čokolade – umjereno. U ustima zaobljeno sa živim ali uglađenim taninom, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  (uz patku, gusku, pašticadu… ) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

FRANCUSKA    FRANCE

Côtes du Luberon

♣ ♣ ♣ ♣   (L) GRAND MARRENON blanc 2013 les selections parcellaires  – MARRENON

LUBERON ■ VINOGRAD, sorta: Vermentino 50 %, Grenache blanc 40 % Clairette ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno

VINO je kompleksno, bogato, široko, odaje boravak u bačvi(ci), zrelo, skladno, toplo, osjeti se formiranje tercijarnog bouqueta. Lijepo ga se pije, uz hranu, a podesno je i za trenutke meditacije. U špici, koja može još trajati. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu razvijeno, iskazano diskretno, upućuje na bijelo voće iz kompota, osjet maslaca, drva (dobro uklopljeno), kao da se iz daleka ćuti i zanimljiva fina nijansa petroleja. U ustima zaobljeno, kremasto, sugerira slast, ali je istodobno i s kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugog završetka. ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14° C

ITALIJA   ITALIA

Marche

♣ ♣ ♣  (S-M) VERDICCHIO CASTELLI di JESI 2014 classico superiore – COL di CORTA

■ VINOGRAD, sorta: Verdicchio ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: na kvascu ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – srednje dužine – djeluje kvalitetno ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano, skladno, s nježnim dodirom bačv(ic)e, u špici koja može još trajati. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, svijetlo. Na nosu upućuje na mineralno, voćnost. U ustima zaobljeno, sa dobro pratećom kiselosti, tijelom & strukturom dobro, gorkastog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • 12° C

♣ ♣ ♣ (S-M) VERDICCHIO si MATELICA 2015 estate bottled – BISCI

■ VINOGRAD, sorta: Verdicchio ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u jednom dijelu

VINO je, logično, s mladenačkim je nabojem, svježe, dinamično. Dotjerano, skladno, dopadljivo. Ne djeluje kao komplicirano. S primarnim je aromama, lako se pije, uz hranu i na dužu stazu. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, svijetlo. Na nosu iskazano, upućuje na mineralno – dodir, voćnost – izraženu dobro, floralno. U ustima zaobljeno, blago sugerira slast, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro, gorkastog, dosta dugačkog završetka  ■ SERVIS:  ⇑ • 10-12° C

 Toscana Anteprime di Toscana 2016

Brunello di Montalcino docg

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva vigna Paganelli – Il POGGIONE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese u Montalcinu zvana Brunello (maksimalni dopušteni prinos grožđa: 8 t/ha) ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo, hrastovina, najmanje dvije godine • prije izlaska iz podruma najmanje četiri mjeseca vino mora provesti u boci, a riserva šest mjeseci • brunello se smije puniti samo u boce bordoškog modela ■ NAJRANIJI MOGUĆI IZLAZAK NA TRŽIŠTE: s 1. siječnjem u petoj godini nakon berbe, za riservu u šestoj godini nakon berbe ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 vecchie vigne –  SIRO PACENTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese 100 % ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 –  CORTE PAVONE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese 100 % ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 Il Piaggione – SALICUTTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva vigna Ferrovia –  PIAN delle VIGNE

MONTALCINO ■ VINOGRAD: Vigna Ferrovia • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva – POGGIO ANTICO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva – CASTIGLION del BOSCO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO 2011 – SALVIONI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO 2011 Montosoli – ALTESINO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2011 – Il POGGIONE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva Phenomena – SESTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 –  PIAN delle VIGNE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 – POGGIO di SOTTO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 Altero – POGGIO ANTICO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 Madonna delle Grazie – Il MARRONETO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 –  PODERE le RIPI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva Poggio Doria – TENUTE SIVIO NARDI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva Il Quercione – CAMPOGIOVANNI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 Campo al Drago – CASTIGLION del BOSCO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva – UCCELLIERA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 –  COSTANTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva Vigna delle Raunate – MOCALI 

MONTALCINO ■ VINOGRAD: vigna delle Raunate • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva – CAPANNE RICCI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – SESTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 riserva – TASSI FRANCI FRANCA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2010 selezione Ugolaia –  LISINI

MONTALCINO ■ VINOGRAD: Ugolaia • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – SASSODISOLE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 annata – BIONDI SANTI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – CAPANNE RICCI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 – POGGIO ANTICO

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 – TENUTE SIVIO NARDI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – CAPRILI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 – UCCELLIERA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO 2011 Vigna delle Raunate  –  MOCALI    

MONTALCINO ■ VINOGRAD: vigna delle Raunate • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BRUNELLO 2011 – CAMPOGIOVANNI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2011 –  LISINI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■   ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2011 selezione Tassi – TASSI FRANCI FRANCA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2011 – TENUTA di SESTA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2010 Poggio al Granchio – VAL di SUGA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) BRUNELLO 2011 – La FIORITA

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – TENUTA le POTAZZINE

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

♣ ♣ ♣  (XXXL) BRUNELLO 2011 – MASTROJANNI

MONTALCINO ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (XXXL) BRUNELLO 2011 Loreto – MASTROJANNI

MONTALCINO ■ VINOGRAD: Loreto • sorta: Sangiovese ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ  ■  ⇗

Nobile di Montepulciano

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) VINO NOBILE 2011 riserva bianca –  BOSCARELLI

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile (=Sangiovese), smiju se rabiti i druge u Toscani dopuštene crne sorte u količini od najviše 30 posto; maksimalni dopušteni prinos: 8 t/ha) ■ PODRUM, dozrijevanje: uglavnom u drvu • najraniji mogući izlazak na tržište: nakon dvije godine boravka u podrumu, a nakon tri godine za riservu) ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

Posluživanje Nobilea: sommelijerka Laura Cerundolo

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2011 riserva –  Il GREPPO

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) VINO NOBILE 2012 riserva –  FATTORIA DELLA TALOSA

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2011 selezione Terrarossa –  PALAZZO VECCHIO

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) VINO NOBILE 2011 riserva  –  LOMBARDO

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2012 grandi annate –  AVIGNONESI

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2011 riserva Il Fattore –  NOTTOLA

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) VINO NOBILE 2012 riserva –  GRACCIANO della SETA

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) VINO NOBILE 2012 riserva –  Le BÈRNE

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) VINO NOBILE 2010 vigna Scianello –  La CIARLIANA

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2013 – Le BÈRNE

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2013 –  POLIZIANO

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

♣ ♣ ♣  (XXL) VINO NOBILE 2013–  Le BERTILLE

MONTEPULCIANO ■ VINOGRAD, sorta: Prugnolo gentile ■ OZNAKA na etiketi: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ ■  ⇗

Vernaccia di San Gimignano

♣ ♣ ♣  VERNACCIA 2012 riserva – PANIZZI

SAN GIMIGNANO ■ VINOGRAD, sorta: Vernaccia ■ OZNAKA NA ETIKETAMA: doc • 12,5–13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

♣ ♣ ♣  VERNACCIA 2015 – TERUZZI & PUTHOD

♣ ♣ ♣  VERNACCIA 2013 riserva Crocus – CASA alle VACCHE

♣ ♣ ♣  VERNACCIA 2015 i MACCIONI – CASA alle VACCHE

♣ ♣ ♣  VERNACCIA 2012 riserva – PALAGETTO

♣ ♣ ♣   VERNACCIA 2015 – PANIZZI

MAĐARSKA    MAGYARORSZÁG

Pannon

♣ ♣ ♣  CABERNET FRANC 2012 – RICZU STIER

VILLANY ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: 18 mjeseci • hrastova bačva ■ OZNAKA na etiketi: DHC szaraz vörös bor – suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – običan – svakako preslab izbor za takvo vino ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: obično – malo starinsko

VINO je kompleksno, ozbiljno, odaje boravak u bačvi(ci). S dosta je živosti, zrelo, dobro dotjerano, skladno, toplo.  U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, dobi. Lijepo se pije, uz hranu. Može i duže trajati. Izgledom živahno, rubinsko s granatnom nijansom, tamno. Na nosu razvijeno, upućuje na začine / mirodije (vanilija) – prikazano s mjerom i dobro uklopljeno, (fino) paljenoga (drva), zamjetna je nijansa čokolade. U ustima zaobljeno, donekle kremasto, sa živim a uglađenim taninom. Sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom prilično snažno, dosta dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Pink Day 2016/ RUŽIČASTO i KAO OPTIMIZAM, ZELENO i KAO EKOLOGIJA!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Na otvorenju: minuta šutnje u počast Zlatanu Plenkoviću. Slijeva su WoW-ice Alis Pečarić Marić i Ljiljana Vinković, u sredini je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a zdesna su opet WoW-ice Sanja Muzaferija i Marija Vukelić

THINK PINK & GREEN: OSAMDESETAK IZLAGAČA VINA IZ HRVATSKE i INOZEMSTVA, OKO 12 PROIZVOĐAČA MASLINOVOG ULJA, 1000 POSJETITELJA, INTERAKCIJA PONUĐAČA i KUŠAČA, PILACA JAKO DOBRA. FESTIVAL ROSÉA PRELAZI DRŽAVNU GRANICU, i 7. TRAVNJA BIT ĆE u MARIBORU  

Lijepo i plemenito subotnje poslijepodne u zagrebačkom muzeju Mimara. U rosé i zelenom tonu. Ružičasto je bilo vino, a zeleno maslinovo ulje. Ali ružičasto ovdje, po riječima predsjednice udruge WoW (Women on Wine = Žene u vinu) novinarke Sanje Muzaferije, treba shvatiti i kao simbol optimizma, a zeleno i kao, nužnu nam, ekologiju. Plemeniti aspekt: iskazivanje počasti iznenada preminuloj dalmatinskoj vinskoj legendi, te dodjela financijske pomoći posebno vrijednoj studentici koja je odmah nakon jednog završenog studija upisala drugi!

Službeno otvorenje manifestacije, s gradonačelnikom Milanom Bandićem te organizatoricama WoW-icama, duboko u znaku crne trake. Suze i minuta šutnje te intenzivne tišine za prerano otišloga Zlatana Plenkovića, baš se poklopilo da to bude nekako u istome trenutku za koji je zakazan njegov ukop na Hvaru. Minuta sa Zlatanom, ali i znakovita minuta svakome od nas, i samime sa sobom…

Uređenje, ukrasi, odjeća, etikete u ružičastome tonu. Efektan ulaz u izlagačku dvoranu: Marija Špoljar iz vinske kuće Josip i Marija Barundić iz Krašića

Ovogodišnja, inače na Pink Dayu tradicijska humanitarna akcija pod nazivom Pink Tuesday počela je u prostoru vidikovca Zagreb 360° (Zagreb Eye) 8. ožujka. Nositelj: udruga Dora. Donacije su prikupljane u svrhu financijske potpore mladoj djevojci Ivani Paladin (24) iz Sinja koja se pokazala kao izvrsna studentica i odmah nakon što je na Agronomskom fakultetu završila studij fitomedicine upisala je i novi studij – vinogradarstvo i vinarstvo. Odlučeno je da joj se pomogne vezano uz troškove jednogodišnje školarine. Za nju je skupljeno 13.500 kuna. Događaj dodjele su svojim izvedbama uveličale sopranistica Antonela Malis te harfistica i solistica Marija Mlinar. Uz Udrugu WOW, podršku akciji dale su udruga Lions Klub Zrinjevac i međunarodna organizacija poslovnih žena Zonta.

Kabola je poslao i balone!…

Četvrti Pink Day festival, inače ovaj put održan ne na Dan žena kao što je bilo prijašnjih godina nego desetak dana poslije, ponovno je okupio najbolje hrvatske i inozemne proizvođače ružičastih vina i ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Nastupilo je oko 80 izlagača vina, s nešto više od 100 etiketa, te 12 uljara. Jedan izlagač predstavio se s cvijetom soli iz vlastite produkcije.

Prikladno uređen na Pink Dayu ’16 – poput gospona Fulira – pojavio se Zagrepčanin Mario Tomeković, i zaustavio na čašici kod vinara Ilije Zdravka Jakobovića s vinogradom u brodskom Stupniku, i Osječanina Mladena Sibera, s vinogradpom u Erdutu

Na Pink Dayu u Zagrebu održano je nekoliko pažnje vrijednih radionica. Jedna je bila Italija u ružičastoj čaši kroz koju su predstavnice talijanske udruge Donne del vino Piemonte Fiammetta Mussio i Francesca Poggio prezentirale rosé vina iz regije glasovite po crnom vinu. Kao poseban gost Festivala došao je Tiziano Cacciani, poznati talijanski sommelier za maslinova ulja koji je vodio radionicu Zelena Italija – zelena Hrvatska. Slovenci su u radionici  To Pink or Not to Pink što ju je vodio znani vinski pisac iz Dežele Jože Rozman pokazali ponajbolja svoja rosé vina i najavili novost – održavanje Festivala ružičastih vina i u Sloveniji, bit će to konkretno 7. travnja u Narodnom domu u Mariboru. Upravo stoga je radionici prisustvovala i veleposlanica Slovenije, njena ekselencija Smiljana Knez.

Pink Slovenija, prvi put!: 7. travnja 2016. festival ružičastih vina debitira u Deželi, konkretno u Mariboru. S jako dobrim roseima, mirnima i pjenušavima, prezentirali su se Mihaela Doppler Krsnik Hiža Doppler iz Slovenske Štajerske, i Miran Sirk Bjana iz Goriških brda. S njima na slici je Zagrepčanin Božo Roknić, koji se bavi trgovinom vinom

Od inozemnih vina na festivalu su uz ona iz Slovenije i Italije izložena i neka iz Makedonije (Bovin), Francuske (Vinolicious) i Španjolske (Faustino).

– I ovaj put festival je pokazao da je ne samo vinska smotra nego ružičasti, optimistični pogled na svijet i život te da svake godine ostvarujemo svoj cilj: podignuti ljestvicu kvalitete ružičastog vina, pokazati ženstvenu stranu vina, upoznati Zagreb s najboljim maslinovim uljima, promicati kulturu stola i umjereno uživanje u vinu – rekla je predsjednica udruge WOW i osnivačica Pink Day Zagreb, novinarka Sanja Muzaferija.

Festival je, po službenoj informaciji, obišlo oko 1000 posjetitelja. Brojni i izlagači ali upravo i brojni posjetitelji pokazali su se ove godine i više od toga da su izlagači/ponuđači i posjetitelji/potrošači, puki pilci: prvi su štandove, u odnosu na prijašnje godine, dodatno ukrasili predmetima u ružičastoj boji, boce su i ukrasili s prigodnim ružičastim etiketama, popriličan njih bio je i odjeven u ružičastome tonu, a i brojni posjetitelji stigli su u Mimaru s odjevnim predmetima i rekvizitima ili s barem nekim sitnim detaljem na sebi u rosa boji, čak i gradonačelnik Bandić rado je prihvatio da na festivalu nosi obojene Ščurekove tamne naočale, dakako sada s ružičastim okvirom. Atmosfera je bila razdragana, interakcija izlagača i posjetitelja vrlo uspjela…   ♣  SuČ – 03/2016

Gošće iz Italije, iz udruge Žene u vinu, posjedi Il Poggio di Gavi, Tenuta Tenaglia, Ettore Germano, Cascina Castlet, Marenco iz Pijemonta s mirnim vinom, Cantina Bottega pak s pjenušcima punjenim u ove boce nježne ružičaste boje efektna izgleda

Bilo je izlagača i s francuskim i makedonskim vinom, a jedan inozemni izlagač stigao je i iz Španjolske, koja se u posljednje vrijeme s kapljicom sve jače nastoji promovirati na hrvatskome tržištu. Popriličan broj butelja s roséom donio je sa sobom Pablo Hernaiz, predstavnik grupe Faustino

Hvarski vinar Andro Tomić došao je sa svojim Opolom Nobile s dvjema etiketama za isto vino, jednom klasičnom, ozbiljnom, a drugom prigodnom, veselom, ljetnom, s naglaskom ne samo na Plavac mali, nego i na Malu plavu

 _________________________

Kod Belića se mogla kušati cijela paleta raznih izvanrednih ulja koja proizvodi Olea bb, osim u istarskoj bjelici najviše sam uživao u crnici, itrani, casalivi i buži

OLEA 97 od 100! – Pink Day, ali i zeleno, a i – ozareno crveno u ružičastome.

Rad i znanje, rad i znanje, znanje i rad. I opet: rad, znanje, znanje i rad…. I Istarska bjelica! Crvenkasta lica od sreće i zadovoljstva, Duilio Belić iz maslinarske kuće Olea bb s ponosom pokazuje bočicu sa zelenim i pikantnim uljem koje je nedavno u najnovijem izdanju uglednog međunarodnog ocjenjivanja maslinovoga ulja Flos Olei osvojilo 97 (devedesetisedam!) od mogućih 100 bodova. Nedostaju tek tri boda do – savršenstva. Čestitke, Duilio i Bosiljka! (vidi tekst o maslinovu ulju na blogu http://www.suhiucasi.wordpress.com i, za koji dan, u reviji Svijet u Čaši br. 151!)

Netko bi rekao: trošiti na kapaljku, kao lijek. Ja kažem: kao lijek

Odlična ulja kod Klaudija Ipše, također prednjači ono od Bjelice. Obitelj Ipša specijalno za Pink Day u Zagrebu dala je za bjelicu izraditi etiketu u ružičastome tonu. Odmah uz Ipšu izlagala je kuća Oleum Maris iz Vodnjana. Sjajna ulja od Bjelice, Buže i Žižolere

da, ali nipošto na kapaljku, nego – makar cijena ovog okusnog polifenolika nije nježna – s dobrim domaćim kruhom, na decilitar! Uz još npr. kvalitetan svježi kozji sir, ili pak pašku skutu ili pak grumen odležanog tvrdog ne presuhoga paškoga sira i uz čašu rasnog plavca, crljenka, terana… Radije tako pa jednom u godini, nego igrati se s kapljicama cijelu godinu… Uspješna preventiva odnosno liječenje mora uz fizičku stranu obuhvatiti i onu duševnu, duhovnu… a taj dio nas ne podnosi ni mrvice ni kapljice…

Kod Salvele iskočili su mi bjelica, buža i mješavina Aurum.

Veselo je bilo za stolom uz Lory Masks Musizza, koja inače već 19 godina izrađuje maske za Venecijanski karneval, i koja ima maslinik na području Larun, Vabriga, to je bio prvi projekt FAO u Istri, iz 1960. godine. Lory Musizza kaže da sve u masliniku radi na ekološki način. Interesantna ulja od Buže i Rosulje. Kod obitelji pak Buršić iz Brtonigle osobito mi se dopala mješavina sorata Decleva. Na slici s gospođama Musizza i Buršić te sa Stankom Miljković, WoW-icom iz redova organizatora festivala, je znani brački ugostitelj Stanko Marinković.

Blaženi Stanko Marinković nije mogao odoljeti ni lijepome društvu ni ulju!…

Paul O’Grady – Irac u promodžbi istarskog maslinovoga ulja

Na izlagačkom mjestu s nazivom Brist čujem hrvatski s engleskim štihom! Naravno, izlagač nije iz Engleske, ali jeste iz – Irske! Riječ je o Paulu O’Gradyju, koji je postao – istarskim zetom. Godine 2002. stigao je u Zagreb u sklopu razmjene studenata, u Hrvatskoj mu se dopalo i u Zagrebu je živio do 2009, upoznao je u međuvremenu djevojku, kćerku maslinara Silvana Puhara iz Vodnjana, koja će mu postati suprugom, preselio u Istru i sad je kod tasta u kući ulja Brist uposlen u sektoru promidžbe i plasmana. Izvrsna ulja od Buže, Bjelice, Carbonazze (crnica), te mješavine Intenso i Delicato ■

_________________

VINO & KINO: VEČERI TALIJANSKE KAPLJICE IZ REGIJE MARCHE (ANCONA) i TALIJANSKOG FILMA – Kao uvod u festival ružičastih vina, u zagrebačkom restoranu Potkova (ex Hipodrom) održana su dva zanimljiva programa pod nazivom Vino & Kino, u organizaciji blogerice Jelene Bulum (Wine Time Experience). Interesantan pristup vinu, kod nas nešto novo, drugo, za početak svakako za pohvalu, ali i uz napomenu da bi realizaciju valjalo unaprijediti, ponajprije učiniti preglednijom i dinamičnijom.

Vino & Kino: Jelena Bulum i Tiziano Cacciani

Naviknuti smo da se programi u restorani vezani uz vino svode na večeru s nekoliko sljedova i na posluženje nekoliko vina sljubljenih uz ta jela, te na kraću prezentaciju chefa kuhinje vezano uz ponuđena jela i kraću prezentaciju vinske kuće i vina proizvođača koji taj put gostuje. Jelena Bulum nastojala je priči dati jači intelektualni pristup, i vino pokazati i šire od onoga što je u čaši, a to je s njegovim raznim implikacijama na  život pojedinaca i društva, pa je uvrstila sekvence iz nekoliko znanih talijanskih filmova glasovitih redatelja kao što su Vittorio de Sica i Federico Fellini, te ukazivala na sekvence u kojima se vidi i vino pa objašnjavala o čemu je tu sve u socijalnome smislu riječ. Priređena je i izložba fotografija Eddyja Buccija Planine Sibilini i more.

Jelenin Wine Time Experience i Etno Gastro Experience u restoranu Potkova Nikole Štefanovića

Talijanski su filmovi i fotografije izabrani jer gastronomski dio – vino i lokalni suhomesnati specijaliteti i sirevi bili su iz talijanske pokrajine Marche, glavni grad koje je Ancona, preko puta našeg Zadra. Sommelier Tiziano Cacciani koji je, inače, na festivalu Pink Day održao radionicu o maslinovim uljima, nastojao je gostima na večeri predstaviti Anconu i njene znamenitosti, a i vinorodne Marche, kao i vina pojedinačno (bilo je 13 etiketa, od bazne kapljice do riservi), ponajviše Verdicchio (bijelo) i Rosso Conero, koji su u Hrvatskoj slabije poznati. Druge večeri talijanska vina posluživana su, prikladno sljubljena, uz specijalitete hrvatske kuhinje u izvedbi chefa u Potkovi Ivana Eraka. ■

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Anteprime di Toscana/ TRI STOLJEĆA OD PRVE SVJETSKE ZAŠTITE VINOGRADA!

Iz našeg susjedstva

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TRADICIJSKI FEBRUARSKI SKUP VINSKIH NOVINARA i TRGOVACA IZ CIJELOGA SVIJETA u FIRENCI, SAN GIMIGNANU, MONTEPULCIANU i MONTALCINU. NADVOJVODA COSIMO III de’ MEDICI i GALLO NERO. IZVANREDNA VINA 2010, MNOGA ODLIČNA VINA IZ 2012. i 2011. BERBA 2015 ZA PET ZVJEZDICA! VINSKI BUSINESS u TALIJANA CVATE!

Po već više od dvodesetljetnoj tradiciji, nova vinska godina u – po kulturi, umjetnosti, povijesti, vinu i maslinovu ulju svjetski glasovitoj – talijanskoj pokrajini Toscana počinje ne kao kod nas na dan sv. Vinka, krajem siječnja, nego sredinom veljače, uz dan sv. Valentina, manifestacijom s nazivom Le Anteprime di Toscana, odnosno Toskanske pretpremijere. Nije stoga, zacijelo, slučajno to što se, istodobno s početkom tjedna Anteprima, u Firenci – slično kao i u Zagrebu uz Valentinovo – odvija i festival čokolade. Čokolada ide uz Dan zaljubljenih a rasni crnjak bogme dobro paše uz finu, posebice tamnu čokoladu.

____________________________

VINO & ČOKOLADA: IZVANREDAN SPOJ – Razdoblje od 40 dana između završetka karnevala i Uskrsa predviđeno je za post i za suzdržavanje od užitaka (i) za stolom. Sveti Valentin upleo se, međutim, u te restrikcije, i pomogao da stvari budu ljepše: u mnogim krajevima uz Dan zaljubljenih  priređuju se festivali čokolade, svjedočili smo tome posljednjih nekoliko godina u Zagrebu, a imuna nije ostala ni Firenca. Velika revija proizvoda od čokolade pod šatorima na jednom od trgova u središtu grada!

U korizmi ne mesa, ali neke salame ipak – da! Raditi – da, ali rad je sladak s alatom prikazanim ovdje na slikama.

Salama je napravljena od čokolade i lješnjaka, čokolada je poslužila i kao materijal za izradu čekića, kliješta, odvijača, kuka, slavina, potkova itd….

Kakvog li dobrog uvoda u tjedan Chianti classica, Vina Nobile, Brunella!… ∎

_____________________________

Priličan broj konzorcija za vino – mi bismo to, konzorcij, preveli kao (vinska) udruga – sa sjedištem u jakim vinorodnim dijelovima pokrajine kroz desetak dana u vlastitome dvorištu, dakle u zavičaju dotičnog vina o kojemu brine, organizira za kupce iz zemlje i iz inozemstva te za domaće i strane vinske novinare prezentacije kapljice koja je s obzirom na tipologiju i na konzorcijske pravilnike vezane uz svaku tipologiju (takvih pravilnika kod nas nema!!!) s 1. siječnjem tekuće (ove!) godine stekla pravo na izlazak na tržište. Ponegdje je, primjerice kod bijelih vina iz San Giminiana, riječ o baznoj kapljici već od berbe obavljene u prethodnoj godini, u ovome slučaju to je 2015, kod riservi je riječ svakako o godinu starijem vinu, dok se općenito kod crnih vina radilo sada o berbama 2014 za bazna vina (Chianti) te, kad je riječ o riservama, o Bakhovu nektaru starijih godišta.

Novinari i vinski trgovci te ugostitelji idu utabanom stazom ali ne istodobno i zajedno, nego svaka grupa prema svom rasporedu. Vinskih pera te mikrofona i kamera stiglo je iz cijeloga svijeta, možda je nas pozvanih novinara na cijeloj turneji zajedno s talijanskim kolegama u Giro di Toscana 2016  bilo ukupno i do 200 osoba. Turneja počinje u glavnom toskanskome gradu Firenci, gdje se jednoga dana na jednome mjestu – ove godine bilo je to u Star Hotelu Michelangelo – prezentiraju uradci iz nekoliko, uvjetno rečeno, nešto manjih ili, možda bolje kazano: manje razvikanih konzorcija, idući dan odvijao se u – za različite manifestacije preuređenim – prostorijama nekadašnje tvornice duhana, bio je to prikaz kapljice oblasti Chianti (nekoliko konzorcija!), potom su dva dana – jer vina je u toj skupini uistinu mnogo – bila posvećena apelaciji Chianti Classico. Nakon infuzije snažnim crnjakom predviđen je bio predah s bijelim vinom vernaccia apelacije Vernaccia di San Giminiano u samome, interesantnome mjestu San Giminiano, slijedio je povratak na snažno crno u Montepulciano gdje caruje Vino Nobile di Montepulciano, a veliko dvodnevno finale redovito je u Montalcinu uz Brunello, Rosso, Sant’Antimo, Moscadello…

Degustacija

U firentinskome Star Hotelu Michelangelo dočekali su nas vinari apelacija Bianco di Pitigliano e Sovana, Colline Lucchesi, Carmignano, Morellino di Scansano, Montecucco, Valdarno di Sopra, Vini Cortona, Vini della Maremma Toscana…. Lani su bili nazočni i proizvođači iz oblasti oko grada Bolgherija za koju vele da je to talijanski Bordeaux, međutim ove godine nisu se – nije rečeno iz kojih razloga – pojavili, pa na žalost nije bilo prilike za kušanje Ornellaije, drugog vina kuće – Le Serre Nuove, Sassicaije, te kapljice od Le Macchiole, Antinorijevog Guado al Tasso, Michelea Satte…

Bianco di Pitigliano e Sovana u području Grossetta bazira se na sorti Trebbiano toscano u najmanje 70 do 80 posto. Colline Lucchesi obuhvaćaju od bijelih sorata domaći Vermentino ali i Trebbiano toscano i Malvasiju del Chianti, od stranih pak Chardonnay, Sauvignon, od crnih domaćih Sangiovese, Cilegiolo i Canaiolo a od vanjskih Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Apelacija Morellino di Scansano vrti se oko kultivara Sangiovese, Syrah, Alicante, Malvasia nera, Merlot, Cabernet sauvignon i Petit verdot. Montecucco pak čine bijeli Vermentino, te crni Sangiovese, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah, Petit verdot. Vina Cortona počivaju na Sangioveseu, Syrahu, Cabernet sauvignonu, Merlotu. Vina iz Carmignana bazirana su na domaćoj sorti Sangiovese u količini od 70 do 80 posto, ostatak su lokalni Canaiolo i/ili internacionalni Cabernet sauvignon i Merlot. Valdarno di Sopra doc od sorata je Malvasia Bianca del Chianti, Chardonnay, a od crnih kultivara Sangiovese, Malvasia Nera, Canaiolo, Merlot, Cabernet sauvignon. Vini della Maremma Toscana sadrže kultivare Sangiovese, Cilegiolo, Pugnitello, Merlot, Cabernet sauvignon, Petit verdot, Syrah.

Na štandu Konzorcija za vina Carmignana: Paolo Valdastri kao marketinški savjetnik, Fabbrizio Pratesi, predsjednik Konzorcija, Realmo Cavalieri, direktor…

Od ukupno nekih gotovo 230 toga dana na kušanje ponuđenih vina najozbiljnijima su se pokazala ona iz denominacije Carmignano. Tamo su tri kategorije službeno definirane po pravilniku konzorcija – Barco reale di Carmignano, Carmignano i Carmignano riserva, ove dvije posljednje spomenute kategorije uz glavninu sangiovesea znaju u sastavu imati nešto više cabernet sauvignona i merlota od Barca reale.

Maloprodajne cijene baznoj kategoriji Barco reale kreću se, kako mi kaže direktor Konzorcija Realmo Cavalieri, oko šest do sedam eura za butelju (0,75 lit), kategorija po kakvoći iznad – Carmignano rosso docg  je uglavnom u rangu od 12 do 16 eura, a Carmignano docg riserva ide od 14 do najčešće 20 eura, pojedinci s doista osebujnom kapljicom poput one od kuće Piaggia uspijevaju na tržistu s cijenom i do nekih 30 eura za butelju.

Kao najbolje iz Carmignana izdvojio bih vina Carmignano 2014 il Sasso  (Sangiovese 70 posto, Cabernet sauvignon 20 posto i Merlot 10 posto) te Carmignano 2013 riserva docg Piaggia proizvodjaca Piaggie, Carmignano 2012 riserva Elzana i Carmignano 2012 riserva Montalbiolo te desertni Vinsanto di Carmignano doc 2008 od Fattorije Ambra, il Circo Rosso Carmignano docg 2013 riserva te Carmione Carmignano docg 2014 od Fabbrizia Pratesija, inače predsjednika Konzorcija Carmignano, potom Villu di Capezzana Carmignano docg 2013 Tenute di Capezzana, te Carmignano 2012 docg riserva od Tenute Artimino, dodao bih tu još i vino Sancti Blasi Carmignano docg 2010 i Carmignsno 2013 docg riservu Tenute le Farnete.

Svakako u ovome moru crnjaka treba istaknuti i bijelo vino njegovano u bačvici na finom talogu Trebbiano 2014 od Tenute di Capezzana!

Unutar ostalih apelacija posebno vrijednih spomena smatram, iz oblasti Cortona, Klanis syrah 2012 doc, Castagno syrah 2013 doc od Fabbrizija Dionisija te Merlot 2024 doc kuće Boscarelli. U jako dobrom sjećanju ostali su i Torrione 2013 Valdarno di Sopra doc (Sangiovese 80 posto, Merlot 15 posto i Cabernet sauvignon pet posto) a i Galatrona 2013 Merlot vigna Galatrona Valdarno doc od imanja Petrolo.

Vinogorje i apelacija Montecucco osvojili su vinima Rubino stregato sangiovese 2010 riserva docg kuće Colle Petruccio, Ucurgo sangiovese 2011 riserva docg od Perazzette, Sangiovese 2011 riserva docg od Permoleta, Ad Agio sangiovese 2011 docg od Basilea, te Poggio Lombrone sangiovese 2012 riserva docg kuce Collemassari.

Evo i vina apelacije Maremma Toscana: Syrah 2013 Galfridus Selezione del Saggio doc i Syrah 2013 Santario doc tvrtke De Vinosalvo, Cilegiolo San Lorenzo 2011 kuce Sassotondo, Cabernet sauvignon Vedetta 2011 i Merlot la Cura 2012 kuce La Cura, Pugnitello 2013 igt od Roccapeste, Cilegiolo 2012 Poggio Curzio od Simone Ceccherini, od bijelih vina Vermentino 2014 Matan (eh, Matane, Matane moj!…) od kuće La Biagiola, Rosso il Comandante 2012 iz organske produkcije kuće Basile.

I još Morellino di Scansano: Laire 2011 riserva od Brunija, Rovente 2012 riserva te osobito Rovente riserva 2006 od Col di Bacche Franche Bussegoli, potom Sentinelle 2011 riserva Fattorije Mantelassi, Mandorlaia 2012 kuce Massi di Mandorlaia (Guicciardini Strozzi) kao i Le Valentane 2006 riserva Ville Patrizia.

CHIANTI LOVERS

Konzorcij za vina Chianti, utemeljen 1927. godine, pokriva šire područje vinorodne Toscane oko Firenze i Siene i dio predjela između i oko njih, konkretno Arezzo, Pisu, Pistoiju, Prato. Obuhvaća apelacije Chianti docg, Chianti superiore docg, Chianti riserva docg, Chianti Colli aretini docg kod Arezza, Chianti Colli fiorentini docg kod Firenze, Chianti Rùfina docg uz Firencu, Chianti Colli senesi docg uz Sienu, Chianti Montalbano docg, Chianti Montespertoli docg. S Konzorcijem za vino Chianti ne treba povezivati Chianti Classico, naime Chianti classico ima svoj konzorcij i svoju zasebnu apelaciju. Konzorcij Chianti docg ima ingerenciju nad oko 15.500 hektara vinograda, koji su u vlasništvu nekih 3600 članova, vinogradara/vinara. Ukupna godišnja proizvodnja vina kreće se oko 800.000 hl. Vrijednost napunjenih boca puštenih na tržište kreće se oko 400 milijuna eura. Oko 70 posto proizvodnje izveze se, ponajprije u SAD, Njemačku i Japan, a nova tržišta otvaraju se u Aziji.

Po konzorcijskom pravilniku u prvom je planu, logično, domaća sorta, a to je Sangiovese, koje u vinu apelacije Chianti docg mora biti najmanje 70 posto. U preostalih 30 posto dopušteno je staviti i neku bijelu domaću sortu, ali u količini ne većoj od 10 posto, od inozemnih kultivara dopušten je Cabernet sauvignon, ali maksimalno do 15 posto. Maksimalno dopušteni prinos po hektaru u gušće sađenim vinogradima je 11 tona za bazni Chianti, 9,5 tona za Chianti superiore, Chianti Colli aretini, Chianti Colline pisane, Chianti Montalbano, Chianti Rùfina i Chianti Montespertoli, devet tona za Chianti Colli Fiorentini i Chianti Colli senesi.

Stjecajem okolnosti, vino Chianti, s kojime se nije toliko bavilo kao s Chiantijem Classicom, nije u svijetu steklo reputaciju koju je dosegnuo Chianti Classico međutim stvari se popravljaju. Zasad su općenito gledajući u kvaliteti pa i u imageu u zoni Chianti (dakle ne Chianti Classico!) najdalje dospjeli proizvođači iz apelacije Chianti Rùfina što obuhvaća brežuljke uz samu Firenzu. Chianti Rùfina uglavnom su vrlo kompleksna živa mineralna i dugovječna vina koja u nosu karakteriziraju lijepa voćnost i stanovita pikantnost, a u ustima izraženija ali ne i smetajuća kiselost te živi no ne i grubi tanini.

Na prezentaciji Chianti Lovers, na koju je mogla uz plaćanje 15 eura za ulaznicu za cijeli dan ući i šira publika, predstavljena su bila vina, po spomenutim apelacijama, već i iz 2015. zatim iz 2014. godine, te riserve 2013.

Berba 2014, koja će se u nas pamtiti kao loša, nije se pokazala ni u Toscani naročitom, makar dojam je da je ipak bila bolja nego u dosta drugih krajeva. Na kušanju prigovora na nečistoću i plijesni nije bilo, ali tijelo i struktura uglavnom nisu bili na uobičajenoj visini, kiselost je nešto izraženija. Berba 2015. međutim ostavila je, iako su vina još vrlo mlada, vrlo dobar dojam. Ovo je bila doista pretpremijera, s puno vina još iz tankova, dakle koja tek treba napuniti. Od oko 200 ponudjenih vina izdvojio bih neka koja su mi se učinila ponajboljima, to bi bila sljedeća:

Monica Balzanelli: odličan Chianti San Jacopo 2013, od Sangiovesea. Kušao sam i sjajnu riservu San Jacopi 2009: cijena butelji je samo 11 eura!

Chianti docg 2015: Tenuta San Jacopo, Tenuta di Artimino, Fattoria Lavacchio, Le Querce, Villa Travignoli, Badia di Morrona • Chianti docg riserva 2013: Fattoria Poggio Alloro • Chianti Colli aretini docg 2015: Mannucci Droandi,  Paterna • Chianti Colli fiorentini docg 2014: Le Querce • Chianti Colli fiorentini riserva docg 2013: Fattoria di Fiano • Chianti Montespertoli riserva docg 2013: Casa di Monte, Tenuta Moriano • Chianti Rùfina docg 2014: Fattoria Lavacchio, Colognole • Chianti Rùfina docg riserva 2013: Fattoria Lavacchio, Marchesi de’ Frescobaldi, Marchesi Gondi, I Veroni.

_______________________________

LUDIÈ i CEDRO – Fattoria Lavacchio iz Pontassievea kod Firenze, u vlasništvu Fye Lottero, jedna je od ponajboljih vinskih kuća ne samo u apelaciji Chianti Rùfina nego i u cijeloj oblasti Chianti. Proizvodnja vina je na eko-kolosijeku, organska u pravcu biodinamike. Lavacchio na bazi Sangiovesea proizvodi sjajan Chianti Rùfina Cedro, i još bolji Chianti Rùfina Cedro Riserva, od prije koju godinu ima i vino pod nazivom Puro, riječ je o kapljici bez dodavanog SO2. Nedavno je Faye Lottero, na slici, izašla s vinom Ludiè 2009, posvećenime njenoj djeci s imenima Luna i Diego, riječ je o izvrsnoj kapljici od sorte Sangiovese s trsova sađenih još 1963. godine. Prinos je 0,8 kg po trsu, fermentacija i dozrijevanje bili su u drvu, ima ga samo 1000 boca, a butelja od 0,75 lit stoji u maloprodaji 58 eura.

Fattoria Lavacchio organizirana je i turistički, ima krasan restoran ali i smještajne kapacitete, hotel sa četiri zvjezdice. ∎

______________________________

CHIANTI CLASSICO

Doček na prezentaciji vina vina Chianti Classico Gallo Nero (Crni pijetao) u već tradicijskom prostoru za to – zgradi nekadašnje željezničke stanice (Leopolda) još prije dosta godina stavljenoj izvan prvotne funkcije i namijenjenoj raznim društvenim i kulturnim događanjima – bio je u znaku jubileja: tri stoljeća od – Talijani će se rado pohvaliti! – svjetskog začetka apelacijskog sustava za vino! Napunilo se eto 300 godina otkako je, 1716., nadvojvoda Cosimo III de’ Medici odlučio službeno definirati granice nekih posebno dobrih vinogradskih zona u Toscani, glavninom između Firence i Siene, za koje se uvidjelo da su prikladna za proizvodnju visokokvalitetne kapljice. Riječ je o predjelima Chianti, Pomino, Carmignano i Val d’Arno di Sopra. Vezano uz njih odmah su uvedena pravila ponašanja u vinogradu i podrumu i provodio se poman nadzor o tome da se osigura da se pravila i provode.  U oblasti Chianti nastalo je, dakako, vino koje će pratiti isti naziv i denominacija istog naziva, a potom je unutar toga prostora stvorena i uža apelacija Chianti Classico, s likom crnog pijetla kao zaštitnim znakom. Gallo Nero odnosno crni pijetao, simbol je vezan uz legendu iz vremena ratova za prevlast između Firence i Siene. Konzorcij Chianti Classico utemeljen je 1925. dodine, dakle prije devet desetljeća.

Chianti Classico na kušanju: stol s buteljama dugačak oko 50 metara! Kod renomiranog Castella di Meleto u sektoru prodaje uposlena je Medina Redžić iz Bosne i Hercegovine. Desno dolje: Giuseppe Mazzocolin iz kultne Felsine, i ja!

Kušanje, i moji favoriti: Chianti Classico 2013 Gran Selezione San Lorenzo Castello di Ama, Chianti Classico Vigna del Sorbo Gran Selezione 2012 Fontodi, Chianti Classico San Marcellino Gran Selezione 2011 Rocca di Montegrossi, Chianti Classico Gran Selezione 2011 Tenuta la Novella, Chianti Classico gran selezione 2011 Castello di Meleto, Chianti Classico Riserva 2011 Castello di Uzzano

Konzorcij za Chianti Classico, prva vinska proizvođačka udruga poslovnoga tipa u Italiji, danas obuhvaća 580 članova, od kojih ih 376 puni vino u butelju i izlazi sa svojom etiketom. Konzorcij je uključen i u turizam ali i u proizvodnju (ukrasnih ali i praktičnih: majice, veste, pregače…) suvenira i trgovinu njima. Godišnji promet tog golemoga businessa izražen u novcu procjenjuje se na 700 milijuna eura. Vrijednost napunjenih butelja koje izlaze iz vinskih kuća te apelacije je, kažu u Konzorciju, oko 400 milijuna eura (slično kao i kod Konzorcija za Chianti docg, međutim proizvodnja vina u okviru Konzorcija za Chianti Classico kao udruženja proizvođača vina ali i maslinova ulja, je gotovo tri puta manja!), a vrijednost boca s maslinovim uljem jr oko 10 milijuna eura!

Jubilej je Konzorcij dočekao s, rečeno je, izvrsnim rezultatima: u 2015. ukupna prodaja butelja Gallo Nero povećala se za osam posto, izvoz u odnosu na produkciju iznosi 80 posto, nakon nekoliko godina stagnacije znake oporavka pokazalo je domaće tržište, s porastom, lani, za dva posto. Službe Chianti Classica pomno prate izvoz i izašle su s podatkom da se sada butelje Crnog pijetla nalaze u više od 100 zemalja! Najveći uvoznici Chianti Classica su po tradiciji SAD, Njemačka, i Kanada, a među novima kao kuriozitet valja spomenuti neke koje bi se mogle nazvati egzotičnima: Bahrein, Belize, Bermuda, Nizozemski Nantili, Zimbabwe…

Na ruku veselju ide svakako i to što je 2015 dala odličnu kvalitetu roda, baš za vrhunska vina, a i količina grožđa je nešto veća od prosjeka na bazi 20 posljednjih godina, i iznosi 292.000 hektolitara.

Tribina o povijesnoj zaštiti vinogradarskog teritorija Chianti: Francesco Ricasoli (Barone Ricasoli), Piero Antinori, Sergio Zingarelli, Giuseppe Liberatore

U povodu jubileja, Konzorcij za Chianti Classico organizirao je kao dio proslave niz različitih događanja, a prvi je bio javni razgovor o razlozima uvođenja spomenute zaštite vinogradskog teritorija i dobrobitima koje je ona donijela za cijeli taj teritorij. Uz aktualnog predsjednika Konzorcija Chianti Classico Gallo nero Sergia Zingarellija, vlasnika vinske kuće Rocca delle Macie, među brojnim sudionicima tribine bili su i toskanska i talijanska vinska legenda markiz Piero Antinori, te Francesco Ricasoli iz renomirane vinske kuće Barone Ricasoli, inače potomak famoznog željeznog baruna Bettina Ricasolija, utjecajnog talijanskog političara i zaljubljenika u poljoprivredu i vino ali i svoj kraj, a koji se u povijesti istaknuo na kreaciji recepta – recepta vezano uz udio sorata! – za Chianti Classico. Gala večera – uz zaista bogatu ponudu jela, vina i maslinova ulja – održana je u prostranom i elegantnom predvorju novog firentinskog kazališta Teatro dell’Opera. Inače obilježavanje 300. godišnjice s brojnim koncertima, izložbama, sportskim natjecanjima, eno-gastro seansama trajat će u Firenci i na teritoriju Chianti Classica pet mjeseci, od travnja do kraja rujna. Čak i dionica – inače, deveta – glasovitog biciklističkog natjecanja Giro d’Italia vozit će se predjelom Chianti classica, od mjesta Radda in Chianti do Grevea u Chiantiju!

Tenuta la Novella: Simone Zemella kao tehnički direktor i Elodie Tagliazucchi iz prodaje, te, desno, Vecchie Terre Montefili: Barbara Bettini i enologinja Serena Gusmeri

U stanici Leopolda ove godine se okupilo 165 vinskih kuća, sa čak 587 etiketa vina predviđenih za kušanje u tijeku dva dana, prvog dana isključivo uz servis sommeliera koji su po zahtjevu novinara-kušača točili vina, a drugoga dana još i u nazočnosti proizvođača razmještenih uza stolove po zonama teritorija Chianti Classico, a to su San Casciano Val di Pesa, Greve in Chianti, Tavarnelle Val di Pesa, Barberino Val d’Elsa, Radda in Chianti, Poggibonsi, Castellina in Chianti, Gaiole in Chianti, Castelnuovo Berardenga. Uz vino, u zasebnoj se prostoriji moglo kušati i izvrsno ekstra-djevičansko maslinovo ulje, proizvedeno na 27 posjeda vinara Chianti Classica. U program su bili uključeni i Zaklada za zaštitu teritorija Chianti classico i tijelo Lega del Chianti. O tome koje su dimenzije ovoga događanja lijepo govori i to da se Konzorcij Chianti classico potrudio na ovu prezentaciju vina a i ulja proizvođača iz svojih redova dovesti, da se predstave s produktima, brojne druge talijanske tvorce i ponuđače delikatesa sa zaštićenim oznakama izvornosti i porijekla, pa se, u predahu od vina, moglo uživati u sirevima parmiggiano reggiano dop, grana padano dop, mozzarella di bufala campana dop, toskanskom pecorinu dop, toskanskom pršutu dop, maslinama dop, balzamskom octu iz Modene IGP…

Na svečanoj, tzv. gala-večeri u firentinskom teatru: Renzo Cotarella iz Antinorijeve ekipe, njemački vinski pisac Jens Priewe, i Albiera Antinori, kćerka markiza Piera

Ponajbolji proizvođači: Marco Pallanti – Castello di Ama, Marco Ricasoli Firidolfi – Rocca di Montegrossi, Francesco Mazzei – Castello di Fonterutoli, Giovanni Manetti – Fontodi (s vinom Dino, proizvedenime uz maceraciju Sangiovesea u toskanskim amforama)

Nekih 7000 butelja otčepila je ekipa od 50 sommelijera i vino poslužila 250-orici u ta dva dana nazočnih vinskih novinara, došlih iz 30 različitih zemalja iz cijeloga svijeta. Po običaju, nakon dva dana druženja s novinarima, Chianti classio Gallo nero otvorio je na jedan cijeli dan vrata i za nekih 1500 profesionalaca iz vinskog segmenta (vinski trgovci, ugostitelji, hotelijeri, turistički djelatnici…).

Vina doista previše za dva dana. Stoga – izbor, odnosno pokušaj izbora… Berbu 2014 morao sam kušati podrobnije ako ništa iz znatiželje da konkretno i iz prve ruke saznam kakva je ona vina, kad je tako zakazala kakvoćom u nas, dala u Toscani. Moram priznati da niti tu nisam naišao na nečisto vino npr. s primjesom plijesni. Vina su u globalu bila čista i dotjerana, živa, svježa, s dosta voćnosti, dobro zaobljena, s nešto izraženijom ali ne i jače stršećom kiselosti, najčešće dosta vitkog tijela i srednje dužine do kraća. Berba 2013. ponudila je pak prilično topla i alkoholno nešto jača vina, ali istodobno relativno ravna i u poprilično slučajeva – čast iznimkama! – neuzbudljiva.

U vrlo dobrom svjetlu pokazala se 2012. A, barem po onome što sam ja nasumce izabrao za degustaciju, u odličnom svjetlu 2011, obje su kao toplije godine omogućile i toplija, puna i snažna vina, ona iz 2011. u kategoriji riserva učinila su mi se kompleksnijima i kompletnijima, zasigurno i stoga što su od grožđa iz vinograda na ponajboljim pozicijama, što je tu selekcija rigoroznija, što je sazrijevanje duže a i što su i u butelji vina imala više vremena nego ona iz 2012.

SAN GIMIGNANO

San Gimignano, carstvo bijeloga vina od sorte Vernaccia. Vrlo ugodno i pitko vino, s umjerenim alkoholnim stupnjem (najčešće 12,5 do 13,0 vol %), mineralno, složeno. Vinogradi su na kosinama brežuljaka na visinama od 200 do 400 metara, a tlo datira iz Pliocena. Općina San Gimignano prostire se na 12,500 hektara, od čega maslinici zauzimaju 5600 hektara, a vinogradi 1900 ha. Od tih 1900 ha unutar općine  1000 ha pripada apelacijama Chianti Colli senesi i Chianti igt.  Na Vernacciju di San Gimignano otpada 770 ha, a na San Gimigiano rosso i San Gimigiano Vinsanto 100 ha. Godišnja proizvodnja kreće se oko 40.000 hl. Izvoz vina je oko 40 posto od produkcije, a glavna tržišta su Njemačka, SAD, Nizozemska, Belgija, Japan, Švicarska.

Osnovne karakteristike vina od vernaccije: slamnato žuta boja, sa zlaćanom nijansom kako vino dobiva na godinama. Arome su voćno-cvijetne dok je vino mlado, a starenjem do izražaja dolaze one izrazito mineralne, s notama i na tragu kremena. U ustima vino je suho, slano, s dobro pratećom kiselosti, karakteristika završetka je osjet badema.

San Gimignano: kušanje vernaccije

San Gimignano je imao svoj jubilej – 50 godina od osnutka Konzorcija. Ali i još nešto: u San Gimignanu je proglašen novi pobjednik izbora za najboljeg mladog enologa što u pristupu i u svome radu ide stopama vrsnog majstora proizvodnje vina i degustacije Giulia Gambellija, koji od 2012. osobno više nije među nama, ali jeste s vinom te duhom, svakako medju svim ljubiteljima iskrene kapljice ne samo u Italiji. Uz Giaccoma Tacchisa, koji je upravo nedavno preminuo, Giulio Gambelli bio je osoba koja je nakon drugog svjetskog rata najviše utjecala na razvoj i unaprjeđenje talijanskoga vina. Kolege novinari i vinski kritičari iz talijanskoga portala Winesurf, na čelu s Carlom Macchijem, organiziraju taj izbor u počast Gambelliju već tri godine, a kao mjesto proglašenja pobjednika ove su godine izabrali upravo San Gimignano u vremenu zaustavljanja internacionalne ekipe vinskih pisaca na Anteprima-turneji na vernacciji. Ugrubo, propozicije kažu da kandidat ne smije biti stariji od 35 godina i da se u vinima koja je stvorio mora vidjeti visoka osebujnosti kao i to da slijedi Gambellijevu filozofiju maksimalne moguće prirodnosti u procesu produkcije, od prvih sezonskih radova u trsju do punjenja u bocu.  Podrumi se sami prijavljuju na taj izbor, i s prijavnicom šalju uzorke što ih je kreirao njihov enolog kojega predlažu, a onda strukovna komisija kuša vina i odlučuje. Ove godine prijavljeno je bilo vino od 47 podruma, 30 je bilo crnjaka, 17 bijelih suhih i jedno slatko desertno. Pobjednik je Sebastian Nasello, inače uposlen u montalčinskome podrumu (biodinamska produkcija) Podere Le Ripi Francesca Illyja, brata tršćanskoga kralja kave Riccarda Illyja, i posjednika vinskog podruma Mastrojanni također u Montalcinu.

Najbolji mladi enolog-sljedbenik filozofije Giulija Gambellija – Sebastian Nasello, u sredini je Patrizia Cesani iz Konzorcija za Vernacciju iz San Gimignana, i, desno, ispred organizatora izbora, Carlo Macchi iz Winesurfa

Casa alle Vacche – Lorenzo Tapa i Andrea Ciappi, te Sarah Fioroni s posjeda Poggio Alloro (vino i agroturizam). Dolje: predstavnici kuća Falchini i Panizzi

Vinarima se u prezentaciji svojih proizvoda pridružio i Sergio Dondoli koji je nedavno bio svjetski prvak u proizvodnji sladoleda i u San Gimignanu ima sladoledarnicu

U sjećanju su mi kao lijepa ostala sljedeća vina: Vernaccia 2015 I Maccioni – Casa delle Vacche; Vernaccia 2013 riserva Crocus – Casa delle Vacche; Vernaccia 2015 il Nicciaio – Fattoria Poggio Alloro; Vernaccia 2015 – San Donato; Vernaccia 2014 Fiore – Montenidoli; Vernaccia 2012 riserva – Palagetto; Vernaccia 2015 – Panizzi; Vernaccia 2014 vigna Santa Margherita – Panizzi; Vernaccia 2012 riserva – Panizzi; Vernaccia 2015 – Teruzzi & Puthod.

VINO NOBILE

Ovaj put Vino Nobile zapamtio sam u dosta boljem svjetlu nego prijašnjih godina. Vinogradari i vinari s vremenom su očito dosta naučili o tome kako se nositi s godištem i kako doći do snažnog ali istodobno, od onog dosta rustikalnog, do prilično elegantnog vina. Broj proizvođača koji su sudjelovali sada s vinom na ovoj pretpremijeri dosta se povećao u odnosu na moje početke u posjećivanju toskanskih Anteprima, i sad je u Montepulcianu već 76 vinskih posjeda koje finaliziraju i pune vino u butelju. Napredak je eto već u tome što se više vinogradara/vinara odlučilo za finalizaciju kapljice uključujuci tu dakako i buteljiranje na vlastitome posjedu. Početnoj jezgri nositelja kakvoće a koja je uključivala npr. kuće Avignonesi, Boscarelli, Poliziano, Fattoriju del Cerro (danas: Tenute del Cerro), Dei, Valdipiatta, Salcheto pomalo su se u kvaliteti pridružili i neki drugi proizvođači, jedni uz redova onih već i prije postojećih s buteljom na tržištu, a drugi pak kao sasvim nova imena.

Impresivni podrum Dei

Najnoviji podatak o proizvodnji grožđa za Vino Nobile u Montepulcianu, gdje je ukupno nekih 2000 ha pod trsjem i od toga je 1300 ha za Nobile a 570 za Rosso di Montepulciano, govori o 10.000 tona grožđa za Nobile. Količina Nobilea puštenog na tržište 2015. bila je 6,9 milijuna butelja. Novčana vrijednost vinske proizvodnje (uz Nobile i Rosso di Montalciano, tu su i desertni vinsanto, supertoskanci IGT) vrti se oko 65 milijuna eura. Utjecaj vina na razvoj drugih gospodarskih djelatnosti u općini procjenjuje se na 70 posto!

Jedna od poznatijih žena na čelu vinskog podruma u Montepulcianu je Maria Caterina Dei, a riječ je o podrumu Dei. Na slici je s majkom i ocem, od kojega je i preuzela vodstvo. Maria Caterina je i talentirana pjevcačica, i izdala je nekoliko CD-a

U mjesecu kad se obilježava Dan žena zgodno je spomenuti da su u Montepulcianu žene u znatnoj mjeri poslovno uključene u svijet plemenite kapljice. Među 76 vinskih kuća žene su stopostotno na kormilu njih 16, a u još 11 su suvlasnice. Žene su su osobito zastupljene u sektoru marketinga i plasmana, ali i u enologiji – u 25 vinarija Montepulciana žene su na čelu službi za propagandu i prodaju, a sedam vinarija ima ženu kao glavnog enologa. Među zaposlenicima Consorzio za Vino Nobile ima 65 posto žena! U Upravnom odboru Konzorcija unutar 12 članova tri su žene. Inače, i jedna od suosnivačica talijanske udruge Žene u vinu je proizvođačica iz Montepulciana.

Na kušanje su kao kapljica što je s početkom ove godine po konzorcijskom pravilniku stekla pravo na izlazak na tržište ponudjeni bazni Vino Nobile iz berbe 2013, zatim Vino Nobile 2013 selezione (selekcija), Vino Nobile 2012 riserva, te vina iz prijašnjih godišta, uglavnom 2012. i 2011, dva su Nobilea bila iz 2010, te po jedno iz 2009 i 2007. Nekih, dojam je, 90 posto baznih vina iz 2013 označeno je kao još nefinalizirano i nenapunjeno. Ne sjećam se da je ikad prije bilo na degustaciji toliko uzoraka obilježenih da još nisu gotovi za tršište. I to valjda nešto govori u prilog podizanju opće svijesti vezano uz kvalitetu, naime upravo vina starijih godišta pokazala su koliko mnogo za Nobile znači vrijeme. Bilo bi za Vino Nobile jako dobro kad bi proizvođači s njime premostili još jednu godinu, konkretno da su npr. umjesto berbe 2013 sada dali berbu 2012 i starija godišta, dakle i vino koje više nije u bačvi ili u cisterni na čekanju za punjenje.

Žene u čelništvu podruma: tu je i Olympia Roberti s posjeda Le Bertille (desno). U sredini je na slici znani toskanski enolog Lorenzo Landi, odgovoran za vino te kuće

Ohrabruje to što su berbe novijih godišta od strane stručnjaka koji redovito prate cjelokupnu proizvodnju i stalno kušaju nova mlada vina jako dobro ocijenjene – 2012. s pet od mogućih pet zvjezdica, 2013. sa četiri zvjezdice, 2014. pad je doduše na  tri, a 2015. dodijeljeno je pet zvjezdica.

Za nadati se sada da će se proizvođači udruženi u Konzorcij potruditi da točku njihova pravilnika koja govori o najranijem mogućemu službenom izlasku Nobilea na tržište promijene u smislu da produže barem za godinu dana dozrijevanje/odležavanje (napunjenog) vina u podrumima. Tako da vina na prezentaciju i vinskim trgovcima a i novinarima, koji pak moraju potrošaču prenijeti tržišno korisnu informaciju o raspoloživoj aktualnoj ponudi, kad ih se kuša da bi se o njima objavljivalo, budu finalizirana, u boci. Uzorci s asteriskom kao znakom da su vina za ovakvu degustaciju prigodno napunjena iz posuda mogu se dati na kušanje posebno tek da se vidi potencijal te nove berbe.

Još jedna žena na kormilu: Simona Fabroni, Villa Santa Anna. Prestižno crno vino kuće je Poldo (80 posto sangiovese, 10 posto merlot, 10 Cabernet sauvignon, sve vrlo stare loze), ali pažnju treba zapravo ovdje obratiti na sjajan vinsanto sjajan, rađen na mami staroj 200 godina, berba 2007 koju sam kušao provela je sedam godina na talogu u bačvici a od 50 posto je Malvasije del Chianti, 35 posto od Grecchetta i 15 posto od Trebbiana

_______________________________

TALIJANSKI VINSKI IZVOZ U 2015. –  5,4 MILIJARDI EURA! – Bogme, Talijani imaju razloga za slavlje: 2015. završavaju s 5,4 milijarde eura ostvarenih od izvoza svojega vina! To je 0,3 milijarde eura više nego što se postiglo izvozom u 2014. Odličnom novčanom rezultatu kumovao je jednim dijelom i tečaj eura prema dolaru i engleskoj funti.

Talijani su u 2015. izvezli količinski manje vina ali kako su bili uspjeli postići to da se podigne image njihovih vina u svijetu kapljicu u najnovije vrijeme uspijevaju plasirati po višoj cijeni nego prije, i to je također pridonijelo sjajnim financijskim pokazateljima. Među zlatnim kokama je prosecco, koji i dalje ide kao alva. Odličan uspjeh postižu i toskanski crnjaci. Najboljim tržišima za talijansko vino općenito pokazuju se Kanada i SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Švicarska i Skandinavija, konkretno Švedska i Norveška. Kina je također zadovoljavajuća, te u porastu, ona je glede vrijednosti kao tržište na četvrtom mjestu, nakon SAD, GB i Njemačke, u odnosu na 2014 to je skok za dva mjesta gore. Trenutno, kažu Talijani, najslabije je tržište Rusija. ■

___________________________________

AERODROMI – IDEALNI ZA PLASMAN VINA! – Talijanski proizvođači vina sve veću šansu za plasman butelja, k tome i onih po višim cijenama, vide u zrakoplovnim lukama. Na aerodromima dnevno bude ogroman broj ljudi koji za vrijeme svojega putovanja, posebice i dok imaju nekoliko sati vremena do sljedećeg leta, žele užitke za stolom, ali traže i prikladne darove za najmilije. Iskustvo toskanske kuće Marchesi de’ Frescobaldi koja je ima tome već mnogo godina otvorila krasnu vinoteku s ponudom svojih ponajboljih proizvoda na rimskom Fiumicinu pokazuje da se i te kako isplati investirati u takve prodajne punktove. Nedavno su na milanskom aerodromu Malpensa i na rimskome Fiumicino proradile prodavaonice istaknutog talijanskog proizvođača pjenušca Ferrari, a u nekim drugim zrakoplovnim lukama ljubitelje delikatesa i vina primaju kuće Zonin i Feudi di San Gregorio… ■

Vrlo zanimljiva degustacija vina kuće Salchetto Michelea Manellija, na slici s enologom Paolom Vagagginijem koji je stručnim objašnjenjima pomogao u vođenju degustacije: Vino Nobile od 2014. do 1997!

__________________________________

BRUNELLO di MONTALCINO

U Montalcinu nas je dočekalo 127 proizvođača, a kategorije su bile Brunello 2011, Brunello selekcija odnosno poseban položaj 2011, Brunello riserva 2010, Rosso di Montalcino 2014, te Moscadello, Sant’Antimo. Svi su ponudili bazni Brunello i Rosso, veći dio proizvođača i Riservu, nešto manje njih selekciju odnosno cru, a Moscadella i Sant’Antima bilo je malo. Za jedan dan i 127 samo baznih brunella je previše. Do prije koju godinu imali smo u Montalcinu na raspolaganju dva dana za kušanje, ali u najnovije vrijeme, valjda zbog štednje, organizator je, barem za nas strane novinare, predvidio samo petak, u subotu je već bio povratak. Šteta, jer riječ je ipak o Brunellu i o mnogo proizvođača, i ekstra godištu 2010 ali i, pokazalo se iako se to nije isprva očekivalo u toj mjeri, i odličnome 2011. Uistinu mnogo je bilo uzoraka koje je svakako vrijedilo kušati.

Uz Brunelle iz berbe 2011 i 2010 bilo je moguće kušati i neke stare od 10 do 12 godina (dolje). Pokazali su se u odličnoj kondiciji!

Berba 2010, inače na februarskome skupu u Montalcinu 2011 promovirana kao izvanredna i s pet zvjezdica, doista je tamo bila sjajna. Jako topla ali ne i prevruća, s kišom u pravo vrijeme, tako da je dozrijevanje bilo odlično. Međutim 2011, inače 2012. opet na februarskome skupu u Montalcinu označena sa četiri zvjezdice, bila je vruća i dosta sušna, čujem da su se na mnogim grozdovima stvarale suhvice, ali uradci iz 2011 ove su se godine su također pokazali sjajnima: puni, gusti, s dosta elegancije i, što je bitno, s dosta svježine, barem takvi su bili uglavnom svi od onih koje sam birajući nasumce kušao. Vina lijepe žive boje, gusta, s visokim alkoholima (nerijetko 15 vol %), ali i s dobrom kiselosti (zbog vrućine i suše došlo je do koncentracije sladora ali i kiselina), sa živim ali ne i grubim taninom, s potencijalom da još lijepo izdrže kroz vrijeme i razvijaju se, a ne da padnu…

Među najboljim etiketama: Il Poggione, Corte Pavone, Salvioni, Piaggione Salicutti, Sesti, Campogiovanni, Prime Donne Donatella Cinelli Colombini

Montalčinci su vrlo zadovoljni stoga što je i berba 2015. bila odlična, i na temelju mišljenja stručnjaka zavrijedila je pet zvjezdica, te tako i promovirana na skupu sada, 2016. Eksperti su u najvećim komplimentima složni do jednoglasnosti. Enolozi svjetske reputacije Carlo Ferrini, Paolo Caciorgna i Vittorio Fiore, koji su bili članovi strukovne komisije što je nakon laboratorijskih analiza kušanjem vrednovala berbu 2015, objašnjavaju da su u tijeku 2015. vremenske prilike bile iznimno povoljne za dozrijevanje grožđa, ali, inače, i ističu da je velika stvar i u tome što su proizvođači u Montalcinu malo pomalo i te kako naučili čitati meteorološke signale pa po tim signalima u pravo vrijeme obavljati poslove u vinogradu tako da ih više i neki teži uvjeti ne mogu jače neugodno iznenaditi.

Gordi su vinogradari/vinari Montalcina, ali i ugostitelji i turistički djelatnici, i stoga što je, baš u godini kad se slavi 50 godina od osnutka Konzorcija za Brunello, a svakako zahvaljujući odličnoj berbi 2010, vrijednost njihova proizvoda i njihovih vinograda kao nekretnina porasla, konkretno vrijednost hektara vinograda u Montalcinu sada ide od 500.000 eura naviše.

Porastao je izvoz koji dosiže, unatoč skupoći brunella, 70 posto od ukupne proizvodnje. Najveći uvoznik su SAD, s 30 posto, slijede Velika Britanija, Njemačka i Švicarska s 20 posto, a tu su, iz Azije, i Kina, Japan i Hong-Kong, s 15 posto.

Ostvareni novčani promet u segmentu vina u Montalcinu pokazuje porast, nekih 10 posto veći je u odnosu na prethodnu godinu, i sa 168 milijuna eura u 2014. popeo se na oko 187 milijuna eura.

U 2015 Montalcino bilježi nov boom turista, povećanje 2015. u odnosu na 2014. pokazalo se kao 20 posto. U 2015. registrirano je u tom malenom mjestu oko 1,2 milijuna turista, koji se zadržavaju i više dana i uz to što uživaju u lokalnoj eno-gastronomiji i ostavljaju novac za noćenje troše i na obilaske lokalnih prirodnih ljepota i kulturnih ustanova…

Može li ovaj prilog malo otvoriti oči hrvatskim vinarima koji bi se zasigurno svojom ponudom rado tržišno nametnuli, ali do sada im je, kad već nisu izmislili vlastiti učinkoviti model za to, bilo teško jednostavno kopirati neke prokušane stvari od uspješnih kolega u Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj pa elemente koje je potrebno tek prilagoditi uvjetima ovdje?…  ♣  SuČ – 03/2016

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

PCD: DALMATINSKI BORDOŽANIN!

Plavac mali crni

Crljenak/Zinfandel/Primitivo

Dobričić

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OBITELJ NA OKUPU U BUTELJI: CRLJENAK i DOBRIČIĆ KAO RODITELJI, TE PLAVAC MALI KAO NJIHOV POTOMAK

Nije greška! Po uzoru na ono kako to rade vinari u bordoškome kraju, dakle koristeći kapljicu više tamošnjih sorata za jedno, finalno vino teritorija, i označavajući to vino s naglaskom na apelaciju što sadrži geografski pojam (odlična reklama na etiketi za određeni, navedeni kraj!), trebao bi se roditi tipični dalmatinski blend. Ideja se već duže vrijeme vrzma u glavi prof. dr. Edija Maletića, predstojnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Prof dr. Edi Maletić u društvu s novinarom Vitomirom Andrićem. Ovaj put s plavcem u varijanti opolo!

On je razrađuje i realizaciju predlaže vinarima iz Dalmacije, koji, kao uostalom i gotovo svi drugi proizvođači kapljice u Hrvatskoj, robuju jednosortnome vinu i označavanju vina po nazivu sorte. S jedne strane ozbiljan rad na profiliranju tipičnog organoleptičkog izričaja vina  od samoga Plavca maloga po pojedinim dalmatinskim vinogorjima i marketing energično ustrojen u isticanje, kroz to, vlastitih posebnosti, a s druge strane igranje s kupažama u kojima će nositelj biti Plavac mali a pratitelji druge, preporučljivo, domaće crne sorte – sjajna obiteljska priča upravo ova s Plavcem malim te njegovim roditeljima Crljenkom i Dobričićem – mogli bi polučiti znatno veći uspjeh na tržištu kako za sâm proizvod, tako i za cijeli predio (turizam!!) gdje on nastaje.

Prof. dr. Maletić probni balon pustio je na radionici u sklopu manifestacije Grand Tasting 2016 u Zagrebu krajem veljače a u organizaciji tvrtke Vinart. Čelni čovjek Vinarta Saša Špiranec Maletiću je predložio Masterclass na temu Plavca i Crljenka, a ovaj je priči dodao i Dobričić, što je bilo logično jer Crljenak i Dobričić roditelji su Plavcu malome. Upravo s te tri sorte prof. dr. Maletić vidi dalmatinsku kupažu po bordoškom uzoru, s time da misli da bi u njoj vino dobričić bilo najmanje zastupljeno, tek da začini kompoziciju. Za sortu Dobričić takav cuvée bio bi zacijelo jako dobar, naime dok Plavca maloga ima dosta, a već se dobro proširio i Crljenak, Dobričića je malo, eno-kreacija sastavljena od roditelja i njihova potomka (možda bi dobar naziv vina bio Obitelj, odnosno za strano tržište Family…) mogla bi rezultirati poticajem dalmatinskim vinarima da je zasade više. Prvu sliku o mogućem dalmatinskom bordožaninu najbolje može dati degustacija više kombinacija spomenutih triju sorata u nekoliko različitih omjera, pa da se strukovno potkovani nazočni izjasne o dobitnoj mješavini.

Prof. dr. Maletić na kušanje polaznicima radionice, koji su svi reagirali s oduševljenjem na njegovu ideju o dalmatinskome blendu, ponudio je nekoliko kombinacija vina spomenutih triju sorata, a moguće je da se većini osobito dopala ona s Plavcem malim i Crljenkom u količini od po 40 posto i s udjelom Dobričića od 20 posto. Da bi se u kupaži ostalo u što tješnjoj vezi s teritorijem i da se to i lijepo vidi u organoleptici vina, s obzirom da je Dobričić sa Šolte, Crljenak s područja susjednih Kaštela, a da Plavac mali punu raskoš pokazuje na dalmatinskome jugu, nije nelogično razmišljanje da u mješavinama na područjima Šolte i relativno blizu joj Kaštelima budu zastupljeni Dobričić i Crljenak u većoj mjeri, a u mješavini na dalmatinskome jugu da dominantan bude Plavac mali, Crljenak da bude u istoj količini ili nešto manje udjela od Plavca, a najmanje da bude Dobričića, koji treba poslužiti kao začin. Inače, vrijedilo bi i vidjeti kako bi se šoltanski Dobričić ponašao na boljim pozicijama na Braču, Hvaru, Pelješcu, pa onda donijeti definitivnu odluku. Uostalom, ne mora biti administrativno strogo propisan jedan recept sa samo jednim omjerom obveznim za sve, primjeri iz inozemstva gdje se kreiraju kupaže kao brand teritorija pokazuju da pravilnik udruge lokalnih vinara predviđa različite omjere a prostor za manevriranje definiran je granicama od – do postotaka za svaku pravilnikom predviđenu uporabljenu sortu, ovisno o tome kakav treba dobiti ujednačeni organoleptički profil karakterističan za teritorij.

Prof. dr. Edi Maletić, prof. dr. Jasminka Karoglan Kontić i prof. dr. Ivan Pejić, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: oni su vrlo aktivni u projektima genetičke identifikacije autohtonih sorata vinove loze u Hrvatskoj, pa su bili i sudionici otkrića da je Zinfandel porijeklom iz Srednje Dalmacije i da su on, tj. Crljenak i šoltanski Dobričić roditelji Plavcu malome

Prof. Maletić  objašnjava  kako on gleda na sastav sorata u dalmatinskome blendu:

– Plavac mali sa svojima kičmom i snagom bio bi u ovome dalmatinskome cuvéeu kao Cabernet sauvignon u bodroškome, Crljenak, koji je s taninskog aspekta mekaniji, te je voćniji i bude s više kiseline, odigrao bi uklogu Merlota, i omekšao kompoziciju i pridonio svježinom, a Dobričić bi, kao kod Bordožana Cabernet franc, popunio kreaciju bojom i začinskom komponentom. U bordoškoj regiji za kupažu se u maloj mjeri rabi i Petit verdot, u Dalmaciji bi njegovu ulogu mogao preuzeti Ljutun, koji također začinjava ali ima i jako dobru kiselost pa je u stanju dodatno pridonijeti svježini.

Još je jedna sorta za koju prof. Maletić smatra da bi se mogla koristiti kao jako dobar partner vinu od Plavca maloga, a to je hvarska Drnekuša.

Što se tiče vina od Plavca maloga, vrijedno bi bilo razmisliti o tome da ga se malo kombinira – možda s 10 posto – sa tom zapostavljenom  crnom sortom otoka Hvara. Naime ona se, kako sam čuo od nekoliko hvarskih vinara, znala saditi na parcelama na većoj visini od onih gdje je Plavac mali, stoga da bi plavce s, npr., Ivana Dolca, iz Svete Nedjelje proizvedene od grožđa već i s dosta suhvica tako da su s visokom alkoholom i k tome i neka s neprovrelim sladorom a i njeguju se u drvenim bačvama i poglavito u barriqueu koji dodaje slast, obogatitila – često nedostajućima im – svježinom i živosti.

Prisjećam se, inače, kako su kutjevačku kupažu u 2006. radili Vlado Krauthaker i revija Svijet u čaši. Krauthaker posjeduje pokusne nasade s 30 različitih vinskih sorata a svaka sorta zastupljena je u trsju količinski premalo da bi imalo smisla od nje raditi zasebno vino redovno namijenjeno tržištu. Kako u nas postoje mali vinogradari i vinari kojima također nedostaju količine, logično je bilo razmisliti o tome da se vino na tržište i s izgledima za uspjeh plasira na drukčiji način. Predložili smo Krauthakeru da odaberemo desetak crnih sorata iz njegovih pokusnih nasada a koje mu svake godine daju bolji rezultat od drugih, i da od njih napravimo cuvée. Prijedlog je prihvaćen i Svijet u čaši u svakome je broju objavio reportažu o aktualnom stanju u trsju u tijeku vegetativnog razdoblja, a nakon berbe reportaže su bile iz podruma gdje se nakon kušanja mladih vina izbor suzio na četiri sorte i gdje je onda trebalo degustacijama odrediti definitivni omjer sorata. Poslije toga kupaža glavninom merlota, potom cabernet sauvignona, syraha i malbeca, nazvana Zajedno, stavljena je na dozrijevanje u barrique, i reportaže su bile o tome kako se vino razvija…. Nakon koju godinu vino, napunjeno u 150 magnuma i etiketirano posebno dizajniranom etiketom i sa stihovima Loza Miroslava Krleže na stražnjoj naljepnici, prezentirali smo u lijepoj drvenoj poklon-kutiji na našem Ateljeu okusa, godišnjoj smotri najboljih hrvatskih vinara i kuhara.

Na Novu godinu 2016. otvoren je jedan magnum Zajedno 2006, i vino je s desetljećem na plećima bilo jako, jako dobro! Poslije više Svijet u čaši i Krauthaker nisu ništa ovakvoga radili, ali zadovoljstvo nam ostaje u tome što se vidjelo da je Krauthaker kasnije izašao na tržite s kupažom merlota i cabernet sauvignona s nazivom Mercs!

ORGANOLEPTIKA PO VINOGORJIMA

Zanimljiva degustacija vina održana je ovih dana u kušaonici zagrebačke Akademije Vina, a riječ je o usporedbi vina od Plavca maloga iz više vinogorja Dalmacije, da se vide pristupi proizvodnji te kakve su razlike u tome, i da se dokuči kakve razlike u vinima mogu biti od vinogorja do vinogorja. Ovaj drugi zadatak u ovome je trenutku, kad nema pravilnikom definiranog postupka u proizvodnji i najranijem mogućem  datumu izlaska vina na tržište te kao rezultat toga i organoleptičkog profila kapljice od Plavca maloga po vinogorjima, rekao bih, bio nešto teži.

Plavci na testu u Akademiji vina

Mr. Franjo Francem, iskusni enolog, sada dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, odlučio je organizirati radionicu za koju su se zapravo već odavno morali pobrinuti dalmatinski vinari proizvođači plavca. Možda im ova Francemova inicijativa bude buba u uho, koja će ih potaknuti da se jače angažiraju u kontekstu kvalitete, ujednačenosti stila i u marketingu što bi bi isticao posebnosti. Šteta je što ovome događanju, na koji su pozvani sommelieri – aktualni hrvatski prvak Filip Savić, aktualni prvak kontinentalne Hrvatske i drugoplasirani na nacionalnom prvenstvu Siniša Lasan, pa Ivan Jug, Darko Lugarić, Krešimir Šesnić, Željko Bročilović Carlos, ali i jedna dama – Alena Stuparić, nije bilo barem nekog od proizvođača plavca, da kuša, vidi, čuje, razmisli, prenese iskustvo kolegama u Dalmaciji.

Na kušanju plavaca po vinogorjima: mr. Franjo Francem, u sredini, s Alenom Stuparic, Filipom Savićem, Krešom Šesnićem, Sinišom Lasanom, Klaudijem Jurčićem, Darkom Lugarićem i Željkom Suhadolnikom

Na kušanju se našlo ukupno 40 uzoraka plavaca, i to od većeg broja vrlo renomiranih proizvođača. Uzorci su podijeljeni po vinogorjima, konkretno Hvar, Pelješac te, posebno, i Dingač i Postup, Komarna, Brač, Konavle, Lastovo, i tako, po grupama, kušani naslijepo. Mr. Francem je priču zamislio na način da se vina ocjenjuju po klasičnoj tablici OIV-a do 100 bodova, ali da se na – toj tablici prirodanom – obrascu s ponuđenim pojmovima za opis vina upišu dojmovi o, u mirisu: stupnju voćnosti, mirodijama, utjecaju drva i paljenoga, animalnome, u okusu: o slatkoći, svježini, adstringenciji, tijelu, a rubrika Opći dojam obuhvatila je sklad, kompleksnosti, potencijal. Nakon kušanja svake grupe razvila se diskusija o vinima. U prvome planu nije bila, kao kod klasičnih vrednovanja vina, kakvoća svakog pojedinog uzorka, nego se prvenstveno htjelo na temelju dojmova s kušanja izvući vino koje bi moglo biti najtipičnij predstavnik plavca za tu grupu.  Iz svake grupe izabrano je, za dalje, po jedno vino za koje su se sommelieri složili da bi organoleptikom mogao biti dobar raprezentant svoje grupe i, na kraju, kušani su ti raprezentanti.

Rezultate obrade objavit ćemo, nadam se, naknadno, nakon što dobijemo rezultate ankete, a po onome što sam ja osjetio kroz degustaciju i što se čulo u raspravi najuvjerljivija su bila vina s Hvara i s pelješkog Dingača. Tu je bilo i najviše uzoraka gornje razine kakvoće. Brač je dao ekstreme – jedan vrlo lijepi uzorak i jedan posve u suprotnome pravcu – s puno acetata, Postupi su se pokazali s dosta drva i tanina koji jače suši usta i tu je teško bilo govoriti o vinogorju kao bazi za specifičnu organoleptiku, a ni kod Komarne se nije moglo zaključivati o vinogorju jer je više vina bilo s dosta mana…

Odlično iskustvo, trebalo bi s ovakvim akcijama nastaviti i dalje, mr. Francem najavljuje uskoro ovakve radionice vezane uz Graševinu i Malvaziju istarsku, sorte koje su uz plavac mali najrasprostranjenije u nas i drži ih se hrvatskim adutima. ♣  SuC 02-03. 2016.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 02_03.2016 -THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON A PLATE

&

U prilogu: Špijunaža na Plešivici / Filip Savić u Mendozi / Ugodno mokra veljača u Laubi / Španjolska inicijativa / Doživljava li to Kutjevo početak renesanse / Hrvati napali Japan / Kraljice! / Bistro Apetit u JRE / Ban Jelačić i ratnici Quin Shi Huanga

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

__________________________

Klub prijatelja dobroga vina 1984

ŠPIJUNAŽA! – Nije riječ ni o CIA-i ni KGB-u ni M5 ni SOA-i, ipak, oni koji eventualno nešto muljaju mogu biti sigurni da – OZNA sve dozna, prije ili kasnije!

Riječ je, izvorno, o tradicijskom pretproljetnom skupu lokalnih vinogradara/vinara određenoga kraja koji se okupe da bi svi degustirali nova mlada vina od svih njih i, uz pomoć jednoga ili više stručnjaka iz enologije, i sa strane, vidjeli gdje se u tome trenutku čija kapljica nalazi u smislu kakvoće i potencijala, te da bi oni čije vino muči neki problem saznali ima li (još) načina – i kojih – da se stvari poprave.

Špijunaža 2016 na Plešivici kod Lagradija: domaćin Mislav Velikanović (treći slijeva), novinar Ivo Kozarčanin, predsjednik Kluba Dominik Jagunić, vinari Damir Režek, Franjo Gregorić, Drago Kurtalj…

Sve je počelo briljantnom idejom natjecateljskog naboja – od iste sorte i iz istoga vinogorja proizvesti što bolje vino – tehnologa inž. Franje Jambrovića (da, iz čuvene međimurske enološke obitelji Jambrović što je podignula i vinsko Kutjevo) koji je tada radio za Jaska-Vino i koji je u jaskanskome kraju inicirao stvaranje Kluba prijatelja dobroga vina, osnovanoga 1984. Veliki entuzijast i mentor, pokretač na Plešivici, produkcije pjenušca koja zapravo sada pokazuje pravi zamah, Jambrović je želio pomoći lokalnim vinogradarima/vinarima ne samo u tome da rade bolja vina, nego i u tome da shvate prave vinsko-turističke potencijale svojega teritorija. Da se osobito usmjere na sorte što su se u tome kraju već odavna prije dokazale kao mogući sjajan adut – Pinot bijeli, za koji se poslije ustanovilo da je zapravo Chardonnay, i Rizling rajnski, zatim da se potrude raditi i kompliciranija vina koja će u skladu sa zahtjevom tržišta kvalitetno i buteljirati, a i da se jače okrenu prema pjenušcima, jer plešivički tereni i kultivari, u koje valja uključiti i Graševinu (sjajna je bila ona mladinska iz Boričke o kojoj su posebno brinuli Jambrović i njegov podrumar Francek Slugečić!), te Veltlinac crveni, Plavec žuti, Kraljevinu i još neke druge danas sa zajedničkim  nazivnikom stare plešivačke sorte, mogu dati sjajno bazno vino za šampus. Svake godine pred ljeto, po Jambrovićevoj zamisli, Špijunaži bi slijedile Vinske igre, sa strukovnim ocjenjivanjem gotovih vina spremnih u boci za tržište i s njihovim prikazom, dakako i s ceremonijalom dodjele medalja, najširoj javnosti. Rad Kluba prijatelja dobroga vina pod strukovnom paskom Franje Jambrovića rezultirao je brojnim zlatnim i srebrnim medaljama za plešivičke vinare osvojenima i na tada jednom od najjačih ocjenjivanja u široj regiji – Vinu Ljubljana.

Plešivički vinogradari/vinari nažalost od te sjajne klupske podloge koju im je priredio dobričina Jambrović napravili su do sada – 32 godine poslije – premalo u odnosu na to što im Plešivičko vinogorje s proizvodne strane a susjedni Zagreb, pa i blizina granice sa Slovenijom a od 2013. i EU,  s aspekta plasmana nude. Plešivica nije područje proizvodnje običnih, banalnih vina. To što ih ima možda i više nego što treba ne znači da se teritorij uz malo više truda i bolje organizacije ne može valorizirati bolje!

Vinari Josip Rajaković, Josip Barundić, Željko Šimanović, Krešo Ivančić, Robert Braje, Zdravko Pušćak, Darko Španić , Zdenko Vučinić i Zdenko Šember, u sredini lijevo je enolog Zdenko Ivanković

Istina, nekoliko obiteljskih vinarija s područja Plešivice isplivalo je, i danas kakvoćom ponude i vina i ugostiteljskih/turističkih usluga spadaju u hrvatsku špicu. Sjajni chardonnayi, sjajni rizlinzi, u novije vrijeme i sauvignoni i crni pinoti, odlični pjenušci, interesantna i dotjerana tzv. narančasta vina (i iz amfore)! Oni ukazuju na RASKOŠ te svoje Plešivice curice, i u proizvodnji vlastito usmjerenje upravo prema onome što Plešivica kao najtipičnije i najkvalitetnije, bolje od drugih područja, može pružti. Ostali međutim i dalje kaskaju, iako se mora priznati da su im vina općenito bolje dotjerana – pa i normalno je da se s vremenom barem malo ide naprijed! – očito je da nemaju ambicija i za nešto više. Dosta ih zapravo i kalkulira, naime osnovni posao im nije vino nego se njime bave iz hobija koji jednim dijelom eto mogu i unovčiti pa i ako ono nije visoke kakvoće iako i nije napunjeno u bocu, neki drugi pak, koji su uspješni poslovni ljudi i imaju novaca vinom se bave zato što ga vole ali i zato da se i pohvale pred prijateljima, takvi nerijetko i nemaju (dovoljno velik) vlastiti vinograd nego grožđe kupuju, i ne nužno unutar svojega vinogorja nego i drugdje gdje nađu dobru robu i dogovore dobru cijenu. Žalosno je da od gotovo 20 ili čak i više od 20 vinskih podruma navedenih na popisu ponude Plešivičke vinske ceste filozofijom te kakvoćom ponude još uvijek iskače tek nekoliko njih. Žalosno je i to da većina plešivičkih proizvođača ne pokazuje ni zanimanje da se stvori prava POSLOVNA i INTERESNA udruga lokalnih vinara koja bi mogla pomoći i u unaprjeđivanju kvalitete kapljice i pojedincu i općenito, te  u marketing, a bez koje je teško organizirati dobar marketing za vinsku (i turističku) Plešivicu. Klub prijatelja dobroga vina 1984, iako formalno jeste udruga, nije asocijacija poslovnoga tipa!

S tatom je stigla i Vinska kraljica Zagrebačke županije Lucija Šember

Počeo sam sa špijunažom Kluba: danas, kad je konkurencija na tržištu vina vrlo jaka, ne samo u kontektu domaćih nego i u kontekstu inozemnih vina, umjesto da ta špijunaža bude doista pozornica ozbiljnog kušanja i strukovno poduprtog razgovora, to je – susret radi pajdašije (kakav se može organizirati mimo špijunaže), na kojemu su, tako ispada, najvažniji pijuckanje, čavrljanje o svemu i svačemu, povremeno pjevanje asa (stihovi: Nikaj na svetu lepšega ni, nek je gorica kada rodi, kumek moj dragi daj se napij, dugo nas ne bu daj se ga vžij…) i nakon što se degustacija brzinski odradi – naravno, domijenak. Najrenomiranijim plešivičkim vinarima nije do toga, i godinama više i ne sudjeluju ni s vinom ni osobno, tek sada u najnovije vrijeme, a čujem da je to ponajviše zbog osobnog prijateljstva mlađih generacija s aktualnim čelnikom Kluba i njihovim vršnjakom, neki ipak dođu. Kaskaderi – tj. oni koji, kako sam rekao, kaskaju, morali bi se, ako žele da ih se smatra ozbiljnim vinarima i štovateljima svojega kraja (uh, kako li smo samo jaki na riječima kad se iskazuje domoljublje!), malo zamisliti, zapravo – odrediti prioritete: ostati, sjedeći na dvije stolice (i dalje posao drugdje, a vino kao hobi na amaterskoj razini), na nivou kalkulanta, ili usmjeriti se maksimalno ambiciozno i profesionalno na vino, i to što na višu kakvoću i na vrste karakteristične za svoj kraj!

Velimir Korak (stoji) i Josip Rajaković: čeka se – bruderšaft !

Najnovija špijunaža na Plešivici održana je u vrlo lijepoj kući–vinskom podrumu Lagradi obitelji Velikanović. Podastrto je nekih 70 vina, svrstanih po sortama. I ovdje se lijepo pokazalo što na Plešivici mogu dati Chardonnay, Rizling rajnski, bilo je nekoliko obećavajućih sivih pinota, lijepi par graševina te crveni veltlinac, od istoimene i na Plešivici tradicijske sorte koju valjda još samo jedan proizvođač izdvaja i puni samostalno u bocu.

Sasvim iznenada na kraju degustacije prozvan da nešto kaže bio je enolog i proizvođač Velimir Korak. Na njegov vrlo emocionalni istup, u kojemu je manje komentirao vina pojedinačno – određenu pohvalu je izrekao više općenito i uz napomenu da neke jako dobre baze ne treba prepustiti tome da i ostanu tek dobre baze već ih treba ambicioznijim pristupom nadgraditi – a više se okrenuo onome što ga je tištilo tj. suštini plešivičke vinske priče, do tada popriličan žamor u dvorani stišao se na tišinu da bi se i muhu čulo…. Neke njegove na mah i vrlo oštre riječi pojedincima se u sali zacijelo nisu svidjele, ali te riječi valja shvatiti, i i te kako prihvatiti, u kontekstu onoga što je Korak htio naglasiti, a to je da vinsku i turističku Plešivicu treba graditi na njenim posebnostima, na maksimalno mogućima osebujnosti i kvaliteti, jer to je ono što čini razliku!  Hoće li njegov apel možda promijeniti stvari pa da Plešivica s većom vojskom, dakle kompletna, te hitrije i uvjerljivo krene u zauzimanje šireg dijela čelne pozicije što joj na vinskoj karti Hrvatske po potencijalu i pripada? ♣

FILIP SAVIĆ NA MEJOR SUMILLER DEL MUNDO 2016 – Na Svjetskom prvenstvu u somelijerstvu  Mejor sumiller del Mundo 2016 koje se održava u argentinskoj Mendozi od 20. do 25. travnja Hrvatsku će predstavljati Filip Savić aktualni hrvatski prvak u toj disciplini vezanoj uz ugostiteljstvo i plasman vina.

Izvršni odbor Hrvatskog sommelier kluba odlučio je da će Hrvatsku, na natjecanju za najboljeg sommeliera svijeta 2016., predstavljati doista najspremniji naš kandidat, ali ne automatski onaj koji trenutno nosi titulu našeg šampiona, nego onaj koji pokaže najviše znanja u međusobnom nadmetanju dosadašnjih nacionalnih prvaka, osvajača titule u razdoblju između dva svjetska prvenstva, tj. od 2012.-2015. U posljednje četiri godine imali smo tri prvaka – Dragaan Ružića, Sinišu Lasana i, dva puta, Filipa Savića. Budući da je Ružič odustao od daljnjih takmičenja, Lasan i Savić su nedavno u Opatiji rješavali kvalifikacijski test. On se sastojao od 60 pitanja na engleskom jeziku. Pitanja su bila složena po istom principu kao za svjetsko prvenstvo a ispravnost odgovora kontrolirao je Giuseppe Vaccarini, predsjednik tehničke komisije talijanskog udruženja sommelier ASI-ja. Bolji rezultat polučio je Filip Savić pa će eto upravo on u Mendozu. Želimo mu puno uspjeha!  ♣

UGODNO MOKRA VELJAČA U LAUBI – Novo značajno vinsko događanje u Zagrebu, Vinartova vinska veljača, posljednji tjedan u veljači bilo je vrlo zanimljivo. Saša Špiranec sa svojom ekipom iz Vinarta za organizaciju priredbi i za promociju, u metropoli je priredio Grand Tasting, popraćen edukativnim radionicama na više lokacija. Grand Tasting Saša je zamislio sa sudjelovanjem stotinjak proizvođača – probranih vinskih kuća iz Lijepe naše ali i iz inozemstva s time da su, kako mi je rekao u najavi manifestacije, sva vina dostupna na hrvatskom tržištu, istina neka u vinotekama i drugim prodavaonicama ali neka vanjska i preko trgovaca koji ih nude ambulantno.

Jednosatne radionice na razne teme za po do 40 osoba predviđene su bile u dane prije Grand Tastinga u hotelima Sheraton i Antunović. Josipa Andrijanić je predstavljala vrance, Nina Levičnik konfrontirala je po tri pjenušca istoga tipa iz Slovenije i Hrvatske, Udruga Tribidrag uz pomoć Edija Maletića i Ivana Pejića zavrtila se oko Crljenaka i Dobričića  (roditelji) i Plavca maloga (njihov potomak), Ivana Valić i Martina Bek pripremile su priču o Barolu i Nebbiolu, Ivo Kozarčanin prezentirao je neka iznenađenja (lijepa vina od sorata koje nisu u modi!) Bregovitog sjeverozapada Hrvatske, Mario Tomeković i Tihomir Purišić debatirali su pod naslovom Vinska postmoderna o biodinamičkim vinima, a Jelena Šimić-Valentić izabrala je kao temu Burgundiju, Željko Bročilović Carlos pokazao je rieslinge …

Saša Špiranec, lijevo, u razgovoru s glavnom enologinjom Belja Suzanom Zovko

Veliko tzv. promenadno kušanje (šetnjom uza stolove s proizvođačima) Grand Tasting odvijalo se u lijepome prostoru muzeja Lauba kojega nazivaju Kućom za ljude i umjetnost, a sad je eto postao i Kućom za ljude, umjetnost i vino. Novost u odnosu na većinu drugih vinskih festivala u Lijepoj našoj: mogućnost kupnje vina izravno na festivalu! Dio prostora u dvorani pretvoren je u vinoteku s buteljama proizvođača koji su nastupili na Grand Tastingu i tu se vino moglo kupiti. Propitao sam se o tome kako ide trgovina, zanimljivo je da dosta proizvođača – kako su mi rekli – nije uopće dalo u tu improviziranu vinoteku svoja vina na prodaju. Čudno! Možda nisu htjeli pristati na nešto nižu, promotivnu cijenu kako je običaj u takvim prigodnim prodajama. A ako je vino tu po istoj cijeni kao i u drugim trgovinama u gradu, to svakako nije baš poticaj za kupovinu. S druge strane, pitanje je i koliko je naša publika i naviknula na ovakvim priredbama dodatno trošiti na vino, naime ulaznica i za Grand Tasting stajala je 100 kuna, pa je moguće da je većina posjetitelja za tu cijenu radije obilazila izlagače i kušala – besplatno.

Frano i Višnja Bire – Grk 2015, ali rijetkoga Grka DeForo – niti ispod stola!

Među vinarijama koje su izložile svoje specijalitete bili su Korak, Tomac, Šember, Ivančić, Degrassi, Coronica, Kozlović, Clai, Benvenuti, Matošević, Kabola, Dobravac, Cuj, Gracin, Bibich, Vuina, Stina, Senjković, Bura, Mare, Grgić, Boškinac, Saints Hills, Vinolicious, Skaramuča, Bire, Rizman, Krajančić, Krauthaker, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Bolfan, Adžić, Benvenuti, Markus, Galić, Batič, Trapan, Marof, P&F Jeruzalem, Tement, Gross, Meitz, Cloudy Bay, Schoss Gobelsburg, Frane Šerka itd.

Bistro Lauba pobrinuo se za hranu: uz dnevni jelovnik te nekoliko brzih zalogaja pod kulinarskom palicom chefa Zdravka Marića moglo se sjesti, pojesti, pa krenuti u novi krug kušanja…

Tomislav Bolfan donio je zadnje trzaje svog odličnog cabernet sauvignona iz 2009

Hoće li manifestacija u veljači u Laubi postati tradicijom, vidjet ćemo. O tome će se izjasniti i proizvođači-izlagači. Valjda će stav biti potvrdan, Zagreb kao veliki grad i grad geografski blizu nekoliko zemalja zavrjeđuje i zacijelo je u stanju podnijeti dvije jače eno-priredbe godišnje. U Hrvatskoj je već popriličan broj festivala, Metropola ih sada ima dva značajna, uz ovaj i Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga. Odaziv na prvu Vinsku veljaču u Laubi, čini se, ohrabruje, pa eto neka i budu dva takva jača događanja, to više što su jedno od drugoga udaljena više mjeseci, taman toliko da ljubitelj plemenite kapljice – dobrano ožedni i poželi ponovno u vinsku promenade. ♣

Ljepotica u crnome, s crnim vinima kuće Zlatan Otok Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru • Zagrebački garažni vinar Daniel Szabo, s dvije berbe svog Dingača Pepejuh Marcus – vrlo dobre 2010 i odlične 2011 • Umiljata Spoža Magdalena Senjković s Brača, ali ovaj put ne s roséom Spoža nego s obećavajućim crnjakom Dita 2012 od plavca maloga (20 %), te cabernet sauvignona i syaraha (po 40 posto). Dita je tradicijski brački izraz koji označava staleško nasljeđe, objašnjava Magdalena

ŠPANJOLSKA INICIJATIVA – Krajem prošle godine, u organizaciji ICEX-a, španjolskog Instituta za vanjsku trgovinu, inače dijela Ministarstva za gospodarstvo i kompetitivnost u španjolskoj vladi, u zagrebačkom hotelu Sheraton organiziran je mini-festival španjolskih vina, uz sudjelovanje proizvođača osobno, iz 11 vinskih kuća širom zemlje (npr. Bodegas Altanza, Finca Torremilanos, Marques de Riscal, Fernando de Mendoza…). Bilo je to na visokom nivou – otvorio ga je veleposlanik Španjolske u Zagrebu Nj. E. Eduardo Aznar Campo, a aktivno su s naše strane nazočili i hrvatski ministar turizma, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), te dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba. Španjolci, koji se mogu pohvaliti da imaju najveću površinu pod vinogradima u svijetu – oko 1,17 milijuna hektara, te koji proizvode ovisno o godini od 36,6 do 38 milijuna hl Bakhova nektara, bili su vrlo zadovoljni odjekom i odlučili su nastaviti s prezentacijama, tako da ove godine u Zagrebu planiraju dva nastupa, međutim ne po konceptu festivala nego u formi Masterclassa, za po nekih 60 uzvanika, uglavnom iz redova uvoznika, distributera vina, ugostitelja, sommeliera, novinara. Prva radionica bila bi u svibnju, a druga u listopadu.

Španjolci, trenutno u količinskom smislu najveći izvoznici vina na svijetu, predvidjeli su za kraj svibnja odnosno početak lipnja 2016. za grupu hrvatskih vinskih pisaca nekolikodnevno studijsko putovanje u par svojih vinordnih područja. Vina iz Španjolske, uglavnom ona s Tempranillom u glavnoj ulozi, nazočna su već u Lijepoj našoj, preko Vrutka, Vivat & partnera, Vinotradea, Vina.hr te preko tvrtke D’Avgusta Impeks našeg Željka Kulića, koji živi u Barceloni. Na slikama su dva naša znana chefa – Istranin Damir Modrušan, s predstavnicom kuće Altanza Elenom Sanchez Tendero, i Zagrepčanin Matija Balent s Ricardom Peňalba iz Finke Torremilanos. ♣

DOŽIVLJAVA LI TO, KUTJEVO, POČETAK RENESANSE? – Moram nešto napraviti za Kutjevo!, kaže odlučno Josip Galić, vlasnik 26 vlastitih  hektara vinograda i korisnik grožđa na još 15 hektara u kooperaciji u Kutjevačkom vinogorju. Sad kad eto izlazi na tržište s vrlo dotjeranim vinom razmišlja ozbiljno i višeslojno o fazi koja jednostavno mora pratiti proizvodnju, a to je, dakako, plasman. I to plasman ne samo boce vina, nego i plasman cijelog teritorija, teritorija za koji svi znaju ali koje općenito slabo tržišno funkcionira. Nedavno je napokon otvoren restaurirani krasni Kutjevački dvorac, ali on zasad nije i aktivan u eno-gastro i šire turističkome segmentu (događanja, smještaj…) za širu publiku. Josip Galić uvidio je da konačno treba konkretno poraditi na razvoju u Kutjevu deficitarne ugostiteljske i smještajne ponude, i to i na višem nivou, kako bi se privuklo više gostiju, više i onih gostiju jače platežne moći, te kako bi se goste duže zadržalo na području Kutjeva. U tom smislu Galić, kako čujem, preuzima od Petra Majetića kompleks s vinogradom i manjim hotelom-restoranom, svečano službeno otvorenje preuređenog objekta najavljuje za 12. ožujka kad u Zlatnoj dolini, posebice u Požegi, slave Grgurevo, kao sjećanje na dan kad su lukavstvom uspjeli odbiti tursku opsadu.

Josip Galić, njegov enolog Slaven Jeličić i upravitelj imanja Galić Andrej Markulin predstavili su ovih dana u zagrebačkoj Galeriji vina MIVA svoju kapljicu iz 2015 – Rosé (cabernet sauvignon i merlot po 40 posto te crni pinot 20 posto), Graševinu za koju Jeličić veli da je najbolja od kuće Galić do sada, te sauvignon s izraženim i vrlo tipičnim aromama. Jeličić navodi i kako je 2015. u Kutjevačkom vinogorju bila odlična godina, i to ne samo za bijelo vino i vino ranijih sorata nego i za vino kasnijih te i crnih sorti (na mnogo mjesta u nas zbog perioda kiše u nezgodno vrijeme cabernet sauvignon nije baš ispao sjajno!). Iz 2014, koja nije na dobru glasu, prezentirani su besprijekorno čisti te elegantni Chardonnay sur lie (sedam mjeseci na finom talogu u 500-litrenim bačvama; meni se u tome trenutku baš to vino i najviše dopalo), Bijelo 9 (graševina, chardonnay i sauvignon, 9 mjeseci u bačvi). Iz 2013 potočeni su crni pinot (jedna godina bačve) i Crno 9 (merlot & cabernet sauvignon popola, 18 mjeseci u francuskoj bačvici). ♣

KRALJICE! – Kraljica (Zagrebačke županije) koja je bila, i ona koja je trebala, također, biti… Ivana Puhelek i Mirjana Jarec Kure, gošće Družbe braće Hrvatskoga zmaja!  ♣

HRVATI NAPALI JAPAN! – Hrvati su napali Japan! Zemlju s nekih 130 milijuna stanovnika. Napad je dakako ne s oružjem nego sa željom prodora hrvatskoga vina na tamošnje vrlo zanimljivo tržište. Četiri hrvatske vinarije – Vina Belje, PP Orahovica, Kraljevski vinogradi i Zlatan Otok – predstavile su se u veljači na Supermarket Trade Showu, najvećem sajmu trgovine u Japanu. Zajedničkom nastupu hrvatskih vinara na Supermarket Trade Showu prethodio je izvoz vina u Japan koji je uspješno počeo prošle godine. Japanci su tijekom svakodnevnih vođenih kušanja na sajmu odlično reagirali na sva predstavljena hrvatska vina, pa je distributer Fuji Trading najavio značajno povećanje uvoza hrvatskih vina i dolazak japanskih kupaca u obilazak hrvatskih vinarija tijekom rujna.

Na japanskom tržištu godišnje se, navodno, popije oko 364 milijuna litara vina, a u uvozu dominiraju vina iz Europe, što daje nadu i u komercijalni uspjeh hrvatske kapljice.

Hrvatska vina u Japanu su još uvijek slabo poznata i uvoze se u malim količinama. Reakcije kupaca su, međutim, jako pozitivne, pa planiramo izlazak i s hrvatskim vinom na sve važnije izložbe i sajmove vina u Japanu, kao i samostalna kušanja hrvatskih vina tri do četiri puta godišnje, izjavio je Tsuneharu Hiyoshi, direktor Fuji Tradinga.

Vina Belje u Japan izvoze graševinu. Na ovako zahtjevnom tržištu važno je imati odličan omjer cijene i kvalitete, a naša graševina taj uvjet zadovoljava, kazala je Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica Sektora marketinga i turizma Belja.

Posebno me raduje da je Frankovka PP Orahovice odabrana od strane jednog od najznačajnijih uvoznika vina u Japanu. Udvostručenje naručenih količina u odnosu na prethodnu godinu izvoza pokazuje da je Frankovka PP Orahovica našla svoje mjesto na tržištu Japana te da možemo očekivati i daljnji rast potražnje, naglasio je Josip Tokić iz PP Orahovice.

Kraljevski vinogradi su predstavili pošip, plavac mali i crljenak kao vina najznačajnijih dalmatinskih vinskeih sorti. Naša vina imaju novi moderniji stil izražen u većoj voćnosti vina, manjim alkoholima i znatnom svježinom. Ta naša vina posebno se dobro sljubljuju s tradicijskom japanskom hranom. Crljenak i Jadranska tuna predstavljeni su kao idealan spoj i na Sushi, Tuna & wine Festivalu u Zadru, a sada se već nude i u restoranima u Tokiju i Osaki, istaknuo je Zoran Pantalon direktor Kraljevskih vinograda iz Zadra.

Projekt promocije hrvatskih vina u Japanu financiran je iz Vinske omotnice, mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja iz nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018., a osmislila su ga i prijavila Vina Belje, kojima je ovo peti odobreni projekt promocije vina na trećim tržištima.  ♣

BISTRÒ APETIT u JRE – Bistrò Apetit sa zagrebačkog Cmroka novi je član međunarodne udruge mladih restoratera Europe (Jeunes Restaurateurs d’Europe)!  Izuzetna mi je čast pridružiti se europskim kolegama u ovom uglednom udruženju koje je prepoznalo naš rad i uvrstilo Bistrò Apetit na gastronomsku kartu Europe.  To je izniman uspjeh ne samo za Bistrò, već i za Zagreb i Hrvatsku općenito, jer je gastronomski aspekt turizma oduvijek vrlo bitan. Za naše goste gotovo svakodnevno kreiramo nove sljedove i tako postavljamo nove kulinarske standarde, rekao je chef Goran Kočiš. ♣

BAN JELAČIĆ i RATNICI QUIN SHI HUANGA – Dolazeći tramvajem prema zagrebačkom Trgu bana Jelačića, prva pomisao, u ovim sadašnjim burnim vremenima, bila je: neka nova vojska, teroristi… Ništa od ovih koji u posljednje vrijeme siju strah europskim prijestolnicama! Uz bana Josipa Jelačića postrojena je vojska ratnika koji su svojedovno u tajnoj grobnici u gradu Xi’anu, nekih 1000 kilometara udaljenom od Pekinga, čuvali svojega cara Quin Shi Huanga! Impresivna postrojba. Čuvara cara Shi Huanga bilo je 8000, i bili su teško naoružani. Ovo na Trgu bana Jelačića pored Josipa Jelačića na konju su terakota-ratnici, kopije spomenutih branitelja, jedno od najvećih arheoloških nalaza u Kini koje je mjestu pronalaska donijelo i titulu najsnažnijeg turističkog odredišta u zemlji. Ratnici Quin Shi Huanga stigli su u Zagreb na inauguraciju kineske Nove godine, koja je u znaku majmuna….♣                                  SuČ 02_03/2016

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Mundus Vini 2016/GRAŠEVINA i CABERNET SAUVIGNON BELJE, TE CASTELLO AGROLAGUNA

Früh – 2016 – linG

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD 14 UZORAKA IZ LIJEPE NAŠE OVAJ PUT NAGRAĐENA SU SAMO TRI, i TO SREBROM. JEDNA MEDALJA OTIŠLA JE U ISTRU a DVIJE u PODUNAVLJE

Mundus Vini 2016, pred proljeće. Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz (Palatinat, Njemačka). Četiri dana degustacija. Svako prije podne po, u prosjeku, 60 uzoraka! Dobro je još dok je riječ o bijelome i suhome vinu, ali kad dođu snažni (južni) crnjaci, s robusnim taninom, pa još i slatkasti, nije lako…

Ove godine u pretproljetnom terminu bilo je 5128 uzoraka, iz 150 vinogradarskih i vinskih područja po svijetu. Najviše vina poslali su Talijani – 1289, druga skupina po brojnosti bila je ona španjolska, sa 1126 etiketa, slijede domaćin Njemačka sa 595 vina, pa Francuska sa 550, Portugal sa 512 uzorka…

Međunarodni žiri na Mundus Viniju 2016 u veljači činilo je 160 kušača iz 36 zemalja, najveći broj njih – 58, po očekivanju, iz zemlje domaćina Njemačke. Iz Hrvatske smo bili dvojica – mr. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja, iz Slovenije jedan, Dušan Brejc.

Iz Hrvatske je stiglo 14 vina, sedam bijelih i sedam crnih, što se tiče okruženja Bosna i Hercegovina poslala ih je ukupno sedam, Slovenija pet, Makedonija 12, Austrija 146, Mađarska 44.

Hrvatska se na Mundus Viniju 2016 u veljači zakitila s tri medalje, sve tri srebrne. Osvojili su ih Graševina 2015 od Belja, Cabernet sauvignon 2009 također od Belja, te Castello 2013 od Agrolagune.

U posljednje tri godine otkako je klasičnom ljetnom ocjenjivanju, krajem kolovoza i početkom rujna, pridodano i pretproljetno kušanje potkraj veljače, Mundus Vini je napredovao od nekih malo manje od ukupno 6500 uzoraka na 8500 u 2015., u rujnu ćemo vidjeti koliki će cjelokupni broj biti u 2016. Zanimanje za pretproljetno natjecanje osobito je poraslo, naime dok je 2014. u veljači poslano malo manje od 3000 etiketa, 2015. ih je već bilo 4500, a eto 2016. petstotinjak više nego lani!

Žiri br. 7: Bianca Heupel – Handelshof Rheinbach GmbH Njemačka, Sigfred Tor Frostmo – Barrique-Vin/Vinmagasinet Vinofil Norveška, Alberto Luisini – azienda agricola Allegrini Italija, predsjednik komisije ANDREA GABRIELLI  – slobodni novinar Italija, Jennifer Henne Bartz – Wine Consulting Njemačka, te Željko Suhadolnik – Svijet u čaši, Hrvatska. Sve dane imali smo samo talijanska vina, od prosecca preko bijelih vina od tamošnjih lokalnih sorata (Garganega, Vermentino… ) do crnjaka uglavnoms juga, također od lokalnih sorata (Negroamaro, Primitvo / Crljenak, Montepulciano…) Nevjerojatno koliko mnogo bijelih vina već iz 2015, koliko mnogo poslanih vina još iz cisterne, te koliko mnogo crnih vina s ostatkom neprovrela sladora (a da nisu desertna)!

Organizator – Meininger Verlag – diči se svake godine, kao što to uostalom rade i druga velika svjetska ocjenjivanja poput Decanter World Wide Award, Concours Mondial de Bruxelles…., tim povećanjem broja uzoraka, vjerojatno je da ih svake naredne godine i očekuje po dosta više, međutim pitanje je kamo ta daljnja povećanja i vode, naime proširenje bi morala adekvatno pratiti logistika, dakle više zaposlenih koji će se baviti uzorcima kako na prijemu i pripremi redosljeda serviranja a kasnije i obrade podataka s ocjenjivačkih listića, više poslužitelja vina, veći prostor za degustaciju, više ocjenjivača…

Ponajbolja vina s ovog ocjenjivanja prezentiraju se u degustacijskom prostoru u okviru jednog od najjačih svjetskih sajmova vina ProWein 2016 od 13. do 15. ožujka u Düsseldorfu. ♣  SuČ – 03/2016

_______________________________

HRVATSKO SREBRO U PAUKOVOJ MREŽI – Evo i mreže s organoleptičkim profilom naših srebrnjaka, te preporučene maloprodajne cijene

GRAŠEVINA  2015 – Vina BELJE, preporučena maloprodajna cijena: 4,99 €

CABERNET SAUVIGNON 2009 – Vina BELJE, preporučena maloprodajna cijena: 12,29 €

FESTIGIA CASTELLO 2013 – Vina LAGUNA, preporučena maloprodajna cijena: 11,18 €

_______________________________

Na ovakvim skupovima gdje se nađe mnogo enologa i vinskih novinara zgodno je predstaviti vino svoje zemlje – neoficijelno. Novinar Vladimir Tsapelik iz Moskve (drugi slijeva) donio je na pokaz Rajnski rizling 2015 Chateau Erken i crnjak Odeski Cherniy Reneccanc 2011 Ralevskoye iz Krasnodarska iz Rusije, oba vina lijepa, doduše malo nabildana, ipak crno bolje, od sedam je sorata (Cabernet sauvignon, Merlot, Petit verdot, tu je i Saperavi.,,),  puno gusto i snažno, mpc. 15 €! Uz Tsapelika su enolog Giuseppe Laudicina – Baglio Oro sa Sicilije, enolozi, Dušan Brejc iz Slovenije i Franjo Francem iz Hrvatske

Prof. der Urlich Fischer, iz Organizacijskog odbora Mundus Vinija, tijesno vezan upravo uz degustaciju

Selo Deidesheim: gostionica lokalne udruge vinogradara i vinara, te, dolje, lijepi prizor noću, s glavnog trga: Deidesheimer Hof!

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ