PCD: DALMATINSKI BORDOŽANIN!

Plavac mali crni

Plavac mali crni

Crljenak/Zinfandel/Primitivo

Crljenak/Zinfandel/Primitivo

Dobričić

Dobričić

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OBITELJ NA OKUPU U BUTELJI: CRLJENAK i DOBRIČIĆ KAO RODITELJI, TE PLAVAC MALI KAO NJIHOV POTOMAK

Nije greška! Po uzoru na ono kako to rade vinari u bordoškome kraju, dakle koristeći kapljicu više tamošnjih sorata za jedno, finalno vino teritorija, i označavajući to vino s naglaskom na apelaciju što sadrži geografski pojam (odlična reklama na etiketi za određeni, navedeni kraj!), trebao bi se roditi tipični dalmatinski blend. Ideja se već duže vrijeme vrzma u glavi prof. dr. Edija Maletića, predstojnika Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Prof dr. Edi Maletić

Prof dr. Edi Maletić u društvu s novinarom Vitomirom Andrićem. Ovaj put s plavcem u varijanti opolo!

On je razrađuje i realizaciju predlaže vinarima iz Dalmacije, koji, kao uostalom i gotovo svi drugi proizvođači kapljice u Hrvatskoj, robuju jednosortnome vinu i označavanju vina po nazivu sorte. S jedne strane ozbiljan rad na profiliranju tipičnog organoleptičkog izričaja vina  od samoga Plavca maloga po pojedinim dalmatinskim vinogorjima i marketing energično ustrojen u isticanje, kroz to, vlastitih posebnosti, a s druge strane igranje s kupažama u kojima će nositelj biti Plavac mali a pratitelji druge, preporučljivo, domaće crne sorte – sjajna obiteljska priča upravo ova s Plavcem malim te njegovim roditeljima Crljenkom i Dobričićem – mogli bi polučiti znatno veći uspjeh na tržištu kako za sâm proizvod, tako i za cijeli predio (turizam!!) gdje on nastaje.

Prof. dr. Maletić probni balon pustio je na radionici u sklopu manifestacije Grand Tasting 2016 u Zagrebu krajem veljače a u organizaciji tvrtke Vinart. Čelni čovjek Vinarta Saša Špiranec Maletiću je predložio Masterclass na temu Plavca i Crljenka, a ovaj je priči dodao i Dobričić, što je bilo logično jer Crljenak i Dobričić roditelji su Plavcu malome. Upravo s te tri sorte prof. dr. Maletić vidi dalmatinsku kupažu po bordoškom uzoru, s time da misli da bi u njoj vino dobričić bilo najmanje zastupljeno, tek da začini kompoziciju. Za sortu Dobričić takav cuvée bio bi zacijelo jako dobar, naime dok Plavca maloga ima dosta, a već se dobro proširio i Crljenak, Dobričića je malo, eno-kreacija sastavljena od roditelja i njihova potomka (možda bi dobar naziv vina bio Obitelj, odnosno za strano tržište Family…) mogla bi rezultirati poticajem dalmatinskim vinarima da je zasade više. Prvu sliku o mogućem dalmatinskom bordožaninu najbolje može dati degustacija više kombinacija spomenutih triju sorata u nekoliko različitih omjera, pa da se strukovno potkovani nazočni izjasne o dobitnoj mješavini.

Prof. dr. Maletić na kušanje polaznicima radionice, koji su svi reagirali s oduševljenjem na njegovu ideju o dalmatinskome blendu, ponudio je nekoliko kombinacija vina spomenutih triju sorata, a moguće je da se većini osobito dopala ona s Plavcem malim i Crljenkom u količini od po 40 posto i s udjelom Dobričića od 20 posto. Da bi se u kupaži ostalo u što tješnjoj vezi s teritorijem i da se to i lijepo vidi u organoleptici vina, s obzirom da je Dobričić sa Šolte, Crljenak s područja susjednih Kaštela, a da Plavac mali punu raskoš pokazuje na dalmatinskome jugu, nije nelogično razmišljanje da u mješavinama na područjima Šolte i relativno blizu joj Kaštelima budu zastupljeni Dobričić i Crljenak u većoj mjeri, a u mješavini na dalmatinskome jugu da dominantan bude Plavac mali, Crljenak da bude u istoj količini ili nešto manje udjela od Plavca, a najmanje da bude Dobričića, koji treba poslužiti kao začin. Inače, vrijedilo bi i vidjeti kako bi se šoltanski Dobričić ponašao na boljim pozicijama na Braču, Hvaru, Pelješcu, pa onda donijeti definitivnu odluku. Uostalom, ne mora biti administrativno strogo propisan jedan recept sa samo jednim omjerom obveznim za sve, primjeri iz inozemstva gdje se kreiraju kupaže kao brand teritorija pokazuju da pravilnik udruge lokalnih vinara predviđa različite omjere a prostor za manevriranje definiran je granicama od – do postotaka za svaku pravilnikom predviđenu uporabljenu sortu, ovisno o tome kakav treba dobiti ujednačeni organoleptički profil karakterističan za teritorij.

Prof. dr. Edi Maletić, prof. dr. JAsminka Karoglan Kontić i prof. dr. Iban pejić, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: oni su vrlo aktivni u projektu genetičke identifikacije sorata, pa su bili i sudionici otkrića da je Zinfandel porijeklom iz Srednje Dalmacije i da su on i šoltanski Dobruičić roditelji Plavcu malome

Prof. dr. Edi Maletić, prof. dr. Jasminka Karoglan Kontić i prof. dr. Ivan Pejić, sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: oni su vrlo aktivni u projektima genetičke identifikacije autohtonih sorata vinove loze u Hrvatskoj, pa su bili i sudionici otkrića da je Zinfandel porijeklom iz Srednje Dalmacije i da su on, tj. Crljenak i šoltanski Dobričić roditelji Plavcu malome

Prof. Maletić  objašnjava  kako on gleda na sastav sorata u dalmatinskome blendu:

– Plavac mali sa svojima kičmom i snagom bio bi u ovome dalmatinskome cuvéeu kao Cabernet sauvignon u bodroškome, Crljenak, koji je s taninskog aspekta mekaniji, te je voćniji i bude s više kiseline, odigrao bi uklogu Merlota, i omekšao kompoziciju i pridonio svježinom, a Dobričić bi, kao kod Bordožana Cabernet franc, popunio kreaciju bojom i začinskom komponentom. U bordoškoj regiji za kupažu se u maloj mjeri rabi i Petit verdot, u Dalmaciji bi njegovu ulogu mogao preuzeti Ljutun, koji također začinjava ali ima i jako dobru kiselost pa je u stanju dodatno pridonijeti svježini.

Još je jedna sorta za koju prof. Maletić smatra da bi se mogla koristiti kao jako dobar partner vinu od Plavca maloga, a to je hvarska Drnekuša.

Što se tiče vina od Plavca maloga, vrijedno bi bilo razmisliti o tome da ga se malo kombinira – možda s 10 posto – sa tom zapostavljenom  crnom sortom otoka Hvara. Naime ona se, kako sam čuo od nekoliko hvarskih vinara, znala saditi na parcelama na većoj visini od onih gdje je Plavac mali, stoga da bi plavce s, npr., Ivana Dolca, iz Svete Nedjelje proizvedene od grožđa već i s dosta suhvica tako da su s visokom alkoholom i k tome i neka s neprovrelim sladorom a i njeguju se u drvenim bačvama i poglavito u barriqueu koji dodaje slast, obogatitila – često nedostajućima im – svježinom i živosti.

Prisjećam se, inače, kako su kutjevačku kupažu u 2006. radili Vlado Krauthaker i revija Svijet u čaši. Krauthaker posjeduje pokusne nasade s 30 različitih vinskih sorata a svaka sorta zastupljena je u trsju količinski premalo da bi imalo smisla od nje raditi zasebno vino redovno namijenjeno tržištu. Kako u nas postoje mali vinogradari i vinari kojima također nedostaju količine, logično je bilo razmisliti o tome da se vino na tržište i s izgledima za uspjeh plasira na drukčiji način. Predložili smo Krauthakeru da odaberemo desetak crnih sorata iz njegovih pokusnih nasada a koje mu svake godine daju bolji rezultat od drugih, i da od njih napravimo cuvée. Prijedlog je prihvaćen i Svijet u čaši u svakome je broju objavio reportažu o aktualnom stanju u trsju u tijeku vegetativnog razdoblja, a nakon berbe reportaže su bile iz podruma gdje se nakon kušanja mladih vina izbor suzio na četiri sorte i gdje je onda trebalo degustacijama odrediti definitivni omjer sorata. Poslije toga kupaža glavninom merlota, potom cabernet sauvignona, syraha i malbeca, nazvana Zajedno, stavljena je na dozrijevanje u barrique, i reportaže su bile o tome kako se vino razvija…. Nakon koju godinu vino, napunjeno u 150 magnuma i etiketirano posebno dizajniranom etiketom i sa stihovima Loza Miroslava Krleže na stražnjoj naljepnici, prezentirali smo u lijepoj drvenoj poklon-kutiji na našem Ateljeu okusa, godišnjoj smotri najboljih hrvatskih vinara i kuhara.

Na Novu godinu 2016. otvoren je jedan magnum Zajedno 2006, i vino je s desetljećem na plećima bilo jako, jako dobro! Poslije više Svijet u čaši i Krauthaker nisu ništa ovakvoga radili, ali zadovoljstvo nam ostaje u tome što se vidjelo da je Krauthaker kasnije izašao na tržite s kupažom merlota i cabernet sauvignona s nazivom Mercs!

ORGANOLEPTIKA PO VINOGORJIMA

Zanimljiva degustacija vina održana je ovih dana u kušaonici zagrebačke Akademije Vina, a riječ je o usporedbi vina od Plavca maloga iz više vinogorja Dalmacije, da se vide pristupi proizvodnji te kakve su razlike u tome, i da se dokuči kakve razlike u vinima mogu biti od vinogorja do vinogorja. Ovaj drugi zadatak u ovome je trenutku, kad nema pravilnikom definiranog postupka u proizvodnji i najranijem mogućem  datumu izlaska vina na tržište te kao rezultat toga i organoleptičkog profila kapljice od Plavca maloga po vinogorjima, rekao bih, bio nešto teži.

Plavci na testu u Akademiji vina

Plavci na testu u Akademiji vina

Mr. Franjo Francem, iskusni enolog, sada dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, odlučio je organizirati radionicu za koju su se zapravo već odavno morali pobrinuti dalmatinski vinari proizvođači plavca. Možda im ova Francemova inicijativa bude buba u uho, koja će ih potaknuti da se jače angažiraju u kontekstu kvalitete, ujednačenosti stila i u marketingu što bi bi isticao posebnosti. Šteta je što ovome događanju, na koji su pozvani sommelieri – aktualni hrvatski prvak Filip Savić, aktualni prvak kontinentalne Hrvatske i drugoplasirani na nacionalnom prvenstvu Siniša Lasan, pa Ivan Jug, Darko Lugarić, Krešimir Šesnić, Željko Bročilović Carlos, ali i jedna dama – Alena Stuparić, nije bilo barem nekog od proizvođača plavca, da kuša, vidi, čuje, razmisli, prenese iskustvo kolegama u Dalmaciji.

Na kušanju plavaca po vinogorjima: mr. Franjo Francem, u sredini, s Alenom Stuparic, Filipom Savićem, Krešom Šesnićem, Sinišom Lasanom, Klaudijem Jurčićem, Darkom Lugarićem i Željkom Suhadolnikom

Na kušanju plavaca po vinogorjima: mr. Franjo Francem, u sredini, s Alenom Stuparic, Filipom Savićem, Krešom Šesnićem, Sinišom Lasanom, Klaudijem Jurčićem, Darkom Lugarićem i Željkom Suhadolnikom

Na kušanju se našlo ukupno 40 uzoraka plavaca, i to od većeg broja vrlo renomiranih proizvođača. Uzorci su podijeljeni po vinogorjima, konkretno Hvar, Pelješac te, posebno, i Dingač i Postup, Komarna, Brač, Konavle, Lastovo, i tako, po grupama, kušani naslijepo. Mr. Francem je priču zamislio na način da se vina ocjenjuju po klasičnoj tablici OIV-a do 100 bodova, ali da se na – toj tablici prirodanom – obrascu s ponuđenim pojmovima za opis vina upišu dojmovi o, u mirisu: stupnju voćnosti, mirodijama, utjecaju drva i paljenoga, animalnome, u okusu: o slatkoći, svježini, adstringenciji, tijelu, a rubrika Opći dojam obuhvatila je sklad, kompleksnosti, potencijal. Nakon kušanja svake grupe razvila se diskusija o vinima. U prvome planu nije bila, kao kod klasičnih vrednovanja vina, kakvoća svakog pojedinog uzorka, nego se prvenstveno htjelo na temelju dojmova s kušanja izvući vino koje bi moglo biti najtipičnij predstavnik plavca za tu grupu.  Iz svake grupe izabrano je, za dalje, po jedno vino za koje su se sommelieri složili da bi organoleptikom mogao biti dobar raprezentant svoje grupe i, na kraju, kušani su ti raprezentanti.

Rezultate obrade objavit ćemo, nadam se, naknadno, nakon što dobijemo rezultate ankete, a po onome što sam ja osjetio kroz degustaciju i što se čulo u raspravi najuvjerljivija su bila vina s Hvara i s pelješkog Dingača. Tu je bilo i najviše uzoraka gornje razine kakvoće. Brač je dao ekstreme – jedan vrlo lijepi uzorak i jedan posve u suprotnome pravcu – s puno acetata, Postupi su se pokazali s dosta drva i tanina koji jače suši usta i tu je teško bilo govoriti o vinogorju kao bazi za specifičnu organoleptiku, a ni kod Komarne se nije moglo zaključivati o vinogorju jer je više vina bilo s dosta mana…

Odlično iskustvo, trebalo bi s ovakvim akcijama nastaviti i dalje, mr. Francem najavljuje uskoro ovakve radionice vezane uz Graševinu i Malvaziju istarsku, sorte koje su uz plavac mali najrasprostranjenije u nas i drži ih se hrvatskim adutima. ♣  SuC 02-03. 2016.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: