SVIJET u CASI – 11/12. 2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

____s vama od – 11.11.1992  – since, with you____

Zagreb Vino.com 2022, Smaragdna dvorana Esplanade – zagorski vinogradar/vinar Boris Drenški Bodren (peti slijeva u drugom redu) častio je svojim predikatima i pjenušcem za svoj rodjendan. Ovoliko dama teško da je mogao, i ne samo zbog ograničenog stambenog prostora, pozvati kući… Na više strana na festivalu čulo se kako je i dosta posjetitelja na Vino.comu zafeštalo u povodu svog rodjendana, za to što se moglo konzumirati za plaćenu ulaznicu i u glamouru (k tome i bez obveze pospremanja stana poslije) isplatilo se, rekli su neki, ponekog prijatelja pozvati na slavlje na ovu manifestaciju… U prva tri festivalska dana gužva je bila naprosto ubitačna (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ ZAGREB VINO.COM 2022 ⦁ PRVI VIN-EKO u ZAGREBU! ⦁ KRAUTHAKER: TRI DESETLJEĆA SAMOSTALNO NA SCENI ⦁ WOW GRAND PRIX 2022 ⦁ MJEHURIĆI 100+ zero dosage IZ DOLINE KARDINALA ⦁ 30 GODINA REVIJE SVIJET u ČAŠI – pregled aktivnosti

­ ⦁ ulicom žeđi / par la Rue de la Soif ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 2022 – BUYING GUIDE

Od Martinja do Nikolinja

RAZDOBLJE ŽESTOKOG – ALI UGODNOG! – RITMA, s KULMINACIJOM u DANE JUBILARNOG ZAGREB VINO.COMA 2022

Bogme, bilo je naporno čitavog ovog listopada i čitavog ovog studenoga, a naročito u dane prvog adventskog te 15. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, održanog u renomiranom zagrebačkom hotelu Esplanade ovaj put, te nakon predaha od dvije godine, ne, kako smo naviknuli, kroz dva nego (s obzirom da je adventsko događanje pojelo uobičajeno korišteni prostor na terasi Oleander i u restoranu Zinfandel, trebalo je to nekako nadoknaditi!) kroz puna četiri dana.

Premijera Andreja Plenkovića na ulazu u hotel Esplanade dočekao je, kako i doliči domaćinu, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, koji je goste proveo dijelom izlagačkog prostora festivala

Naprosto ubitačni su bili festivalski vikendaški petak, subota i nedjelja, dok je posljednji dan manifestacije – ponedjeljak, bio uglavnom smiren, onakav kakav priželjkuju poslovni posjetitelji što se ne tek jednostavno i tek čašno, nego kompleksno i vrlo ozbiljno posvećuju vinu kako bi mogli unaprijeđivati svoju ponudu, držati svoj radni renome na visokom stupnju, te prikladno – širenjem korisnih saznanja – razvijati tržište. Ponedjeljak inače u ugostiteljskom sektoru slovi kao radno nešto manje gužvovit, i to što je festival obuhvatio i taj prvi dan u tjednu išlo je na ruku restoraterima. Pripomenuti valja da su se u privlačenje svojih kolega iz ugostiteljskog sektora na festival uključile i institucije poput Gastronauta na čelu s Karin Mimicom što brine o pripremi i izdavanju vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, i Udruženja zagrebačkih ugostitelja na čelu s ugostiteljem i hotelijerom Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkih Gračana.

Na Zagreb Vino.com stigli su i prijašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te, u organizaciji Draženke Moll, i grupa počasnih konzula nekoliko raznih zemalja u Hrvatskoj

Međutim koliko je bilo dobro to što su tog ponedjeljka djelatnici u ugostiteljstvu mogli na Zagreb Vino.comu 2022 susresti dosta novih i zasad još manje eksponiranih (ali, učinilo mi se, obećavajućih ponuđača vina!), toliko je i malo nezgodno bilo to što u nedjelju i ponedjeljak na Vino.comu u izlagačkom smislu nije više bio popriličan broj vinskih kuća vrlo visoke reputacije a nazočnih u prvim dvama danima, s njima također bi (novi) ozbiljan poslovni susret i te kako bio od značenja za ugostitelje, trgovce, vinske pisce…

Premijer Plenković na štandu Coletti plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Kolarićć, u društvu s Ivanom Kolarić, suprugom Franje Kolarića, vlasnika spomenutog ovećeg jaskanskog vinogradarsko-vinarskog, ugostiteljskog i turističkog kompleksa. Desno: Andrej Plenković uz Tomislava Voštinića, iz moslavačke vinske kuće Voštinić-Klasnić

Na temelju iskustva (gužvi) iz posljednjih godina predlagao sam organizatoru to da osigura još neku zasebnu prostorijicu u kojoj bi zainteresirani pojedinci iz poslovnog sektora imali priliku na miru od gužve i buke kušati uzorke što bi ih na temelju popisa izložaka mogao od izlagača donijeti i potočiti pa potom vlasniku vratiti neki pomoćni djelatnik te gdje bi se moglo, uz prethodni dogovor, na miru i porazgovarati s vinarom, međutim prijedlog nije pao na plodno tlo. Možda nešto bude naredne godine…

Iz organizacijskih krugova dobio sam podatak da je kroz spomenuta četiri dana svoju ponudu prezentiralo oko 300 izlagača, te da je u četiri dana Esplanadinom festivalskom pozornicom prodefiliralo oko 8000 posjetitelja. Zamijećeno je da je ove godine na festival došao i veći broj političara, štaviše predstavnika tzv. visoke politike, od premijera Andreja Plenkovića i prijašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pa dalje…  Do sada ih nije bilo u tako visokim funkcijama i u tolikome broju. Možda su ove godine naišli u tolikom broju da prof. Dropuljiću kao pokretaču direktoru manifestacije čestitaju na 15-godišnjem jubileju priredbe i na puna tri desetljeća otkako se, kao i revija Svijet u Čaši…

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na štandu osječke obitelji Siber koja vinograde i podrum ima u Erdutu. Desno: Prijašnji predsjednik Mesić na štandu kuša vina plešivičkih vinara

Od Martinja do Zagreb Vino.coma (i Sabornice?): kvarnerski vrlo mobilni kulinar Časlav Matijević na ceremonijalu krštenja mošta Martinju 2022 kod jaskanske obitelji Kolarić, uz inače govornički prilično slobodnog ali kad treba vrlo pažljivog, ozbiljnog vinskog biškupa Davora Dretara Drelea, inače i saborskog zastupnika, te, na Zagteb Vino.comu 2022, u društvu s Premijerom Plenkovićem. Eventualnim uključenjem gastronoma, možda Sabornica ubuduće, kad je budemo gledali preko malog ekrana, bude bolje popunjena i s nasmješenijim licima nazočnih….

__________________________

QATAR 2022: NOGOMET i ZDRAVA ČAŠA VINA… – Najprije nekoliko dana živci na rubu u doticaju sa Zemljom izlazećeg sunca, a potom, baš petak (za metak), susret na travnjaku s kariokama i bosa novom, ne bosom nogom, nego nogom koja nakon par atraktivnih maltene plesnih pokreta i te kako umije iznenada ispaliti i metak, pa i više njih u kratkom roku… Nervoza u porastu, istovremeno predpraznično ozračje i raspoloženje pretvara se u puno praznično, a zna se dobro što to znači. Srećom, neki liječnici ipak, barem uz ručak, preporučuju čašu, da li i ČAŠU?, vina dnevno! K tome, i šeici, tamo daleko, na licu mjesta sadašnjih najvažnijih međudržavnih svjetskih obračuna, odlučili su barem privremeno olakšati pretjerano uzbuđenim i žednim stranim gostima dostupnost određenim tamo inače službeno nedopuštenim ljekovima protiv bola i tuge i, isodobno, pojačivačima dobrog raspoloženja… ⦁

_____________________________

Atmosfera

Moslavački vinari i revija, dakako, škrleta

Od Vardara pa do Triglava, preko Zagreb Vino.coma! Enolozi/znanstvenici, ponuđači vina, enoloških sredstava, ukrasnih drvenih kutija za butelje: Natalija Kuzmanovska i Iki Malinkovski Chateau Kamnik Skopje, Ivana Puhelek, Maja Maslek Lallemand, Frano Milina Bire, Snježana Marković Agronomski fakultet, Tonči Marjan, Dare Špenko drvene kutije za butelje, Franković…

Mara i frendice nameračile su se na vranac, pa kad je tako, kamo je bolje poći do li kod Radovana Vukoja, ali, za druge rasne crnjake, i kod susjeda mu na slici, Vlatka Nuića. Prvorazredna vina ponudili su u Zagrebu i makedonska kuća Tikveš i crnogorske Plantaže 13.jul (Vranac 2015 reserve!)

Mladi koji preuzimaju obiteljsko vinsko kormilo: Patrik Braje, s plešivičkog gospodarstva Roberta Brajea, te Karlo Kos, sa zelinskog obiteljskog gospodarstva Željka Kosa, a sasvim desno su vesele ženskice vinzelinske – Ivana Puheek koja je kormilo preuzela od tate Štefa, i Mirjana Jarec Kure, od, također, tate Štefa, koja kormilo preuzima sa suprugom Kristijanom

Nova snaga na koju hrvatska vinska scena, dojam je, može računati: vinarija Velebna (naziv je inspiriran po obližnjem Velebitu) iz Poličnika kod Zadra. Vlasnik je povratnik kući biznismen Josip Šarić (na slici u sredini), koji je dugo godina radio u Kanadi, ali nevezano uz vino, te koji kaže da je proučavao stručnu literaturu iz vinogradarstva i vinarstva, međutim koji je, sasvim ispravno, angažirao vinogradarsko/vinarskog stručnjaka kao savjetnika. Desno na slici je Šarićev susjed Filip Barjašić, proizvođač maslinovog ulja od sorte Oblica ili Orkula

Na Zagreb Vino.comu bilo je i fine papice, kao prave podloge za vino. Kuća Vindija prezentirala je svoje reprezentativne sireve

Znana kuća suhomesnatih delikatesa Igomat iz okolice Samobora donijela je svoje vrlo ukusne proizvode, a desno je Igor Zlatkov iz Lošinja koji se pobrinuo za prezentaciju lijepih drvenih stalaka i pladanja za posluživanje suhomesnatih proizvoda i sireva (suhiucasi)

Iz Slovenije – Murske Sobote – na festival je došao svoje proizvode pokazati osobno Janez Kodila!!

RADIONICE

 PILLITTERI: KANADA – HRVATSKA – Nešto osobito zanimljivo za posjetitelje odavde a vezano uz cabernete i merlot: radionica na temu spomenutih glasovitih crnih sorata iz Bordeauxa na Zagreb vino.comu koja se odvijala pod vodstvom prof. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, inače i degustatora-ocjenjivača na raznim bjelosvjetskim vrednovanjima vina. Specifičnost je bila u tome što su crnjaci iz produkcije kanadske kuće Pillitteri, te to što je ta kuća na određeni način vezana i uz Lijepu našu, naime u Pillitteriju je kao jedan od glavnih enologa zaposlen naš Aleks Kojundžić, rodom iz okolice Zadra! Aleks, koji je sada u Zagreb poslao uzorke, također šalje svoja vina na ocjenjivanje u Bergamo, a tamo je pozivan i kao degustator, tamo sam ga i upoznao.

Moderator prof. Marin Berovič radionicu je nazvao Velika vina Kanade.  Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih caberneta, te ledenih vina. Vinarija Pillitteri Estates s ponosom nastavlja veliku obiteljsku tradiciju izvrsnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Vina kreira Aleks Kojundžić, rodom iz zadarskog područja! Predstavljeni su izbor najboljih caberneta, zatim crnjaci rađeni tehnologijom veronskog Amaronea, te neka ledena vina, konkretno moglo se kušati Cabernet sauvignon 2020, Cabernet franc Winemaker’s Selection 2016, Trivelante Appassimento 2015, Cabernet franc Appassimento 2015, te Cabernet franc IceWine Reserve 2017 i Vidal IceWine 2016

Na radionici prof. Marina Beroviča, inače po ocu Šibenčanina, prisustvovao i uvaženi znnstvenik i professor sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta Edi Maletić, koji je – bratić od Aleksa Kojundžića, enologa kanadske vinarije Pillitteri (suhiucasi)

Aleks Kojundžić, jedan od glavnih enologa kanadske vinske kuće Pillitteri Wine Estate

Šteta je što se nitko od onih koji se češće javljaju kao prezenteri na raznim radionicama nije, to više što je na Zagreb Vino.comu do sada bilo već više radionica na temu zvjezdano skupih bordoških crnjaka iz bordoškoga kraja, dosjetio da upravo na Zagreb Vino.comu 2022  napravi radionicu vezanu baš uz čuvene bordoške crne sorte ali s prikazom izričaja, paralelno, onih iz Bordeauxa te nekih od onih iz drugih geografskih područja u svijetu gdje je Cabernet kao kultivar dosta raširen, ista stvar mogla bi se ponoviti i s Merlotom. Eto dakle prijedloga da se za iduću značajniju vinsku smotru u nas organizira opsežnija radionica na kojoj bi se paralelno i za (i te kako poučnu!) komparaciju poslužili upravo crnjaci od bordoških sorata iz Bordeauxa, zatim vina tih istih kultivara uzgojenih i prerađenih u Bolgheriju u talijanskoj Toscani, a iz ovog našeg dijela Europe podastru oni proizvedeni u Istri na hrvatskoj i slovenskoj strani, zatim oni iz zadarskog  zaleđa, iz Imotske krajine, pa iz Slavonije i našeg Podunavlja poglavito Baranje, oni rođeni u mađarskom Villanyju, pa u BiH, na sjeveru ali, pogotovu, i na jugu u Hercegovini … ali  i neki iz Čilea i iz Južne Afrike…     

Frane Ševo uz butelje pripremljene za radionicu

ZVIJEZDE PAUILLACA i PESSAC LEOGNANA – Kad smo već kod bordoških kultivara, da kažem kako je na Vino.comu  najavljena bila radionica Vino Bordeauxa – Lynch Bages s područja Pauillac  i  vertikala od 1996. do 1986.  renomiranog posjeda Château La Louvière, Pessac-Léognan. Radionicu je kao voditelj priredio Frane Ševo, koji je dugo godina radio kao sommelier u Njemačkoj. Na žalost prezentacija nije održana jer prijavilo se premalo zainteresiranih, možda i stoga što je cijena ulaznice bila 1700 kuna po osobi.

Predviđeno je bilo da slijedi serija eno-uradaka također vrlo renomiranog Châteaua La Louvière  iz apelacije Pessac-Léognan, inače od 1973. člana respektabilne udruge Union de Grand Cru de Bordeaux. Kao drugo vino na degustaciji a prvo od Châteaua La Louvière planirano  je bilo La Louvière Blanc 1996, 12,5 vol %.  U nastavku – crnjaci, prikazani svi na fotografiji. Dakle, kao treći uzorak Château La Louvière 1996, 12,4 vol %, četvrti Château La Louvière 1995, 12.5 vol%.  peti Château La Louvière 1990, 12.5 vol%, a šesti Château La Louvière 1986, 12.5 vol%.

BORDEAUX vinska regija – U prezentaciji sam trebao sudjelovati i ja, s prikazom bordoškog vinskog područja, pa kad već nije bilo kušanja, evo nešto barem ovdje o tom vinorodnom kraju. Bordoška vinska regija smještena je, kako naziv sugerira, kod grada Bordeauxa, na jugozapadnome dijelu Francuske, u departmanu Gironde. Značajne su tu rijeke Garona (Garonne), uz koju se nalazi grad Bordeaux, te, sjeverno, rijeka Dordognea, koja se ulijeva u Garonnu i tu se, u pravcu Atlantskog oceana formira široko riječno ušće nazvano Gironde, po njemu je i nazvan cijeli departman.

Ukupno je tu oko 120.000 hektara zasađeno vinovom lozom, i to je najveće vinorodno područje u Francuskoj. Na njemu je registrirano oko 8500 proizvođača koji većma na posjedima žive u lijepim većim ili manjim kućama izgledom poput dvorca, pa je uobičajeno da se u nazivu posjeda rabi izraz Château (=dvorac).

Prosječna godišnja proizvodnja ukupno kreće se oko 700 milijuna butelja vina, podijeljenih u više različitih kategorija kakvoće, od onoga u rangu stolnog, kojega je količinski najviše, pa do onog visokokvalitetnog, najboljeg, prestižnog i osobito štovanoga u čitavome svijetu, cjenovno, dakako najskupljega,  Najviše se proizvodi crnoga vina, susjedni Britanci ga nazivaju claret, značajna je količina slatkog desertnog bijelog vina, najpoznatijega iz predjela Sauternes, ima i nešto bijelog suhog vina, roséa, te i pjenušaca, nazvanih Crémant de Bordeaux.

U bordoškoj vinskoj regiji postoje čak 54 apelacije za vino.

Vinovu lozu u bordoški kraj donijeli su stari Rimljani, najvjerojatnije sredinom prvog stoljeća, dakle tradicija produkcije vina tamo je vrlo dugačka. Proizvodnja je doživjela veliki procvat u 12. stoljeću, nakon što su se Bakhovom nektaru otvorila vrata prema Engleskoj, koja je postala velikim kupcem. Za boom je. moglo bi se reći, uvelike zaslužan Henry Plantagenet koji je 1152. oženio Eleonoru od Akvitanije, posjednicu goleme površine zemljišta upravo u bordoškome kraju. Henry Plantagenet postao je 1154. King Henry II kralj Engleske, i za njegove vladavine bordoški kraj gospodarski je silno napredovao upravo na temelju odlične prodaje svojih vina na engleskom tržištu. U to vrijeme najvažnije vinsko područje u bordoškome području bilo je predio Graves. Izvoz bordoškog vina u Englesku bitno je splasnuo za vrijeme znanog Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, a onda se, kad je rat prestao, od 1454.počeo vraćati na stare pozicije.

U 17. stoljeću isušeno je tada močvarno tlo područja Médoc, kako bi se tu posadila vinova loza. Ambijent je očito dobro odgovarao lozi, ona je, naravno, i kako se usavršavao rad u vinogradu, počela davati sve bolju kakvoću, i malo pomalo Médoc je zamijenio Graves na poziciji najprestižnije vinska regije Bordeauxa.

U to vrijeme dominantna sorta bila je Malbec, kojega je početkom 19. stoljeća istisnuo – uvelike u poravcu južne Amerike –  Cabernet sauvignon.

Bordeaux Wine Region Map

Kao posebno značajna godina za bordoško vino ostaje zabiležena 1855., kad se krenulo u klasifikaciju vinograda, koja je na snazi i danas. Ubrzo su gotovo svi bordoški vinogradi klasificirani.  Od 1785. do 1892. nadvijao se mračni oblak nad bordoškim krajem, naime filoksera je desetkovala vinograde. Nakon cijepljenja uslijedio je oporavak.

U prilog uspješnom uzgoju vinove loze išlo je i tlo, bogato s vapnencem i s kalcijem. Tlo u Bordeauxu sastavljeno je od šljunka, kamena, pijeska, ilovače. Najbolji tereni za vinograd su na vrlo ocjeditim šljunkovitim terenima uz rijeku Girondu. Rijeke Garona i Dordogna te Gironda daju tlu dovoljno vlage, a geografski smještaj karakterizira atlantska odnosno oceanska klimu. Domaći vinogradari/vinari rado će reći kako su najbolji vinogradi oni s kojih se lijepo vidi Garona.

Bordoško vinogradarsko područje dijeli se na Desnu obalu tj. ono na desnoj strani rijeke Dordogne, u sjevernijem dijelu i kod grada Libournea, zatim na predio Entre-Deux-Mers, u prijevodu izmedju dvaju mora ili dviju voda, a to je konkretno između rijeka Dordogne i Garonne, te na Lijevu obalu, dakle  lijevu strane korita rijeke Garonne, za zapadu i jugu regije i tik uz grad Bordeaux. Ta, Lijeva obala dijeli se, dodatno, na predio Graves, uzvodno od grada Bordeauxa, i na Médoc, nizvodno od Bordeauxa i na poluotoku s lijeve strane Gironde u pravcu oceana.

Vinograd

U bordoškom vinorodnom kraju dominiraju crne sorte, ukupnim opsegom daleko ispred svih vodi Merlot s oko 62 posto zastupljenosti, slijede Cabernet sauvignon s 25 posto, Cabernet franc s 12 posto, pridružuju se u sasvim maloj količini Petit Verdot, Malbec i Carménère. Od bijelih kultivara na prvom je mjestu Semillon s 54 posto, slijede Sauvignon bijeli s 36 posto, Muscadelle sa sedm posto, u minimalnoj količini ima i Ugni blanca, Colombarda i Folle Blanche (ukupno tri posto). Sustav uzgoja počiva pretežito na dvostrukom i jednostrukom guyotu, u najpoznatijim châteauima i onima s manjom ukupnom proizvodnjom počelo se, barem za onu kvalitativno najbolju kategoriju kapljice, sve se više oslanjati na ručnu berbu.

S obzirom na dosta vlage u zraku povećana je opasnost od raznih bolesti, nekad prije borba protiv njih počivala je uvelike na pesticidima, fungicidima i herbicidima, međutim u najnovije vrijeme ta sredstva za zaštitno prskanje sve se više izbjegavaju i naglasak se, koliko god je to moguće, stavlja na prirodne oblike borbe protiv pošasti, konkretno kroz kvalitetniji rad u trsju te korištenjem zaštitnih sredstava najbližih eko-kolosijeku.

Podrum

Nakon berbe, obavlja se gnječenje nogama odnosno uz pomoć strojeva. Doslađivanje je dopušteno ali u posljednje vrijeme, pogotovu otkako se povećao broj sunčanih sati i otkako su prosječne temperature zraka porasle, što je omogućilo kvalitetnije dozrijevanje, sve više se nstoji brati kasnije. Nekad su gotovo svi crnjaci iz bordoškog kraja bili s oko 12,5 vol% alkohola, područje St.-Emiliona bilo je maliganski nešto jače, a u novije vrijeme zatopljenja alkoholi u vinu svuda su porasli, najčešće na 13 odnosno 13,5 vol %, St.-Emilion je na 14,0 odnosno i 14,5 vol%.  Alkoholno vrenje odvija s pod kontrolirnim uvjetima obično u posudama od inoksa. Nakon alkoholne fermentaije vino se odmah stavlja u tradicijske bordoške barrique-bačvice zapremnine 225 litara. A zašto je upravo barrique od 225 litara tradicijski u bordoškome području? Zato što su nekad bordoški vinogradari radi bolje prodaje kapljice vino dovozili od svojih podruma čamcima rijekom do Bordeauxa kao većeg centra odakle je Bakhov nektar kretao u svijet. S manjom punom bačvicom lakše je bilo manevrirati da je se dovede do čamca, a ondašnji čamci podnosili su nosivost do oko 1000 kg, tako da je vinar u svakoj turi do Bordeauxa u svoj čamac za sigurnu vožnju mogao ukrcati po četiri pune bačvice zapremnine po 225 litara…

Nakon određenog vremena vina s kušaju i na temelju najboljeg dojma naprave se željena selekcija te kombinacija vinograda, sorata i bačvica. Poslije određenog vremena – godine odnosno dvije – dozrijevanja organizira se novo kušanje da se izabere ono najbolje, za tzv. prvo, glavno vino kuće, tzv. perjanica kuće, onda se definira i tzv. drugo vino (second wine), a ostatak ide u, po mišljenju glavnog enologa i njegovih pomoćnika,  u kapljicu bazne kategorije. Vina se napune u butelju i prije izlaska butelje na tržište ostave neko vrijeme na odležavanju u boci da se sastojci posve prožmu i da se dobije najbolji mogući finalni rezutat.

Kod bordoških vina običaj je da se prodaju na način nazvan en primeur. Kod nas se također, prije nekoliko godina, pokušalo uvesti plasiranje en primeur, ali vidjelo se da to nije vjerna kopija onoga što pod tim pojmom  rade Bordožani. En primeur je varijanta plasmana, dakako, uz naplatu, vina dok ono još i nije na svom pravo vrhuncu pa je za proizvođača moguće ponuditi ga jeftinije nego nakon dužeg čuvanja kod sebe u podrumu, a uvedena je stoga da vinogradar/vinar dođe prije do novca nužnog za svakodnevni život ali i za daljnje investiranje.  Vino se nudi en primeur, odnosno ranije nego što je normalno s obzirom na njegov razvojni stadij na putu do pune zrelosti i spremnosti za konzumaciju, po određenoj za kupca prihvatljivoj cijeni s time da se potrošaču-kupcu obvezno savjetuje da vino u određenim uvjetima čuva sâm, kod sebe, još neko vrijeme, nagrada za to mu je u tome što ga u terminu en primeur plaća (mnogo) jeftinije nego u trenutku kad stručnjaci procijene da je dostiglo dovoljnu zrelost te čar s kojom može još dugo trajati…

_____________________________

TIGNANELLO ANTINORI, vertikala – Iz bijeloga svijeta,  Danijel Čečavac, dipl. WSET & WA pripremio je radionicu o svjetski glasovitom supertoskancu crnjaku Tignanello, kuće Marchesi Antinori markiza Piera Antinorija. Vertikala je obuhvatila šest berbi Tignanella: 2018, 2017, 2016, 2015, 2010, 1997 (magnum).

Daniel Čečavac na degustaciji Tignanella

MAGNUMIJADA, te ŽILAVKA i BLATINA – Osobito dojmljive bile su radionice Magnumijada, zatim Herceovačka žilavka, te Hercegovačka blatina. Moderatori: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović. U Magnumijadi Velika hrvatska vina iz velikih boca (1,5 lit) našle su se etikete: Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015. Sva vina u izvrsnoj formi! Čestitke voditeljima radionice na izboru etiketa, poruka proizvođačima: očito je da se i te kako isplati, barem u smislu postizanja vrlo visokih rezultata u kontekstu kakvoće kapljice, i više nego što je to u nas sada običaj posvetiti baš magnum-punjenjima, pa se onda i malo jače treba pobrinuti da šira javnost sazna za to da ta magnum-punjenja postoje i u količinama raspoloživima za tržište.

S radionice Magnumijada. Dolje – vina koja su mi se najviše svidjela

S kušanja žilavki i blatina

Na radionici vezanoj uz žilavku bilo je 12 etiketa, riječ je konkretno o  ovima: Zadro Domano pjenušac, Matić Žilavka 2021; .Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition; Carska vina Vasilj  2021. Gregorius; Vilinka Žilavka Selekcija 2021; Brkić Mjesečar 2021; Matiša Žilavka 2021; Ostojić Žilavka 2020; .Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba;  Matić Žilavka 2019 barrique; Brkić Greda 2018; Škegro Krš Orange;  2018. Milas Žilavka 2016 , dok je Blatina bilo 10, i to:. Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020; Dodig Blatina Riserva 2019; Vinarija Lug Blatina 2019; Vinarija Domano Blatina 2019;.Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018; Matić Blatina 2018;. Ostojić Blatina 2017; Škegro Krš Blatina 2017; Brkić Crveni mjesečar 2015.; Milas 2012. Lijep pregled žilavki i blatina, ukazuje na izglede da i jedno i drugo vino uskoro budu među vodećim adutima ne samo BiH nego i šire regije.

DIPLOMATSKO VINO i arhivska vina od Graševine i Plavca maloga! Prije dosta godina, Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj suradnju kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika odgojena vina u novim barrique bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom, namijenjena su bila da se koriste kao dio ponude u inozemnim veleposlanstvima u Hrvatskoj  te za razne promotivne aktivnosti. Dio vina bio je pohranjen u arhivi zagrebačkog restorana Stari Puntijar, i sad je, nakon dva desetljeća od berbi, a kod nekih etiketa i više od dva desetljeća! – bila prilika provjeriti sadašnju kondiciju tih uzoraka a time i kvalitetu. Dodatak su činila arhivska graševina i plavac mali.

Na radioici Diplomatsko vino bili su, među ostalima, sommelieri Jelena Šimić Valentić te Josip Orišković iz Istre i Kvarnera i Ivo Ivaniš iz Cavtata, vinarka Monika Prović iz doline Neretve, naišao je i Marko Dušević koji u paškom akvatoriju stavlja vinska butelje na odležavanje u dubini mora, s nekoliko zanimljivih uzoraka vina iz mora dopunio je radionicu

Kušali su se:  Vin diplomatique Rajnski rizling Nespeš  2004. barrique , 11,7 vol %; Vin diplomatique  Silvanac zeleni Nespeš  2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique  Sauvignon Nespeš 2004 barrique 12,1 vol %; Vin diplomatique  Chardonnay Nespeš 2003. barrique,  14, vol %; Graševina Mandićevac 1983 PIK  Đakovo; Plavac Ivan dolac 2003 barrique 14,4 % PZ  Svirče. Vina su se pokazala u iznenađujuće dobrome stanju, a posebno iznenađenje bili su Zeleni silvanac Nespeš 2004 te Graševina Mandićevac 1983 koja se predstavila u vrlo vrlo atraktivnom – šeriziranome izričaju!

 Siniša Lasan održao je radionicu na temu CRNOG PINOTA od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, kušana su vina iz sedam berbi, konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020. Lasan je vodio još jednu radionicu vezanu uz plešivičke proizvođače, konkretno on i Franjo Kolarić prezentirali su PINOT GRIGIO Coletti u različitim stilovima, od mladog svježeg do onoga iz amfore.

S radionice sommeliera Siniše Lasana na temu crnih pinota Drage Kurtalja. Obradovan reakcijama nazočnih na radionici, Drago, sa suprugom sasvim desno, zorno pokazuje svoje raspoloženje (Marko Colic)

S plešivičkih crnih pinota skok u Burgundiju: Lasan na radionici o burgundijskim vinima, pretežito crnima (riječ je, dakako, o sorti Pinot noir), s posjeda Albert Bichot

Najviše su mi se dopala vina Meursault 2018 1er cru Les Charmes Cote de Beaune, pa Clos Frantin Monopole, onda Pinot noir 2018 Nuit Saint Georges 1er cru Monopole, te Mercurey 2019 1er cru Champs Mars Domaine Adélie

Siniša Lasan je, s Moranom Petričević, imao i radionicu Burgundy through Albert Bichot Domaines. Obitelj Bichot odavna je etablirana u Burgundiji. Bernard Bichot osnovao je 1831. svoju vinsku kuću u selu Monthéli, nekoliko kilometara južno od grada Beaunea. Krajem 19. stoljeća, njegov unuk Albert Bichot dao je kompaniji svježi pravac. Albert Bichot u vlasništvu ima šest vinarija sa više od 100 hektara vinograda diljem Burgundije. Na kušanje su ponuđena vina Château Long-Depaquit in Chablis – 65 hektara s pet premiers crua i pet grand crua, uključujući Chablis Grand Cru La Moutonne, zatim Domaine du Clos Frantin in Nuits-Saint-Georges – 73 hektara, uključuje poznate apelacije kao što su Vosne-Romanée 1er Cru Les Malconsorts, Chambertin Grand Cru and Grands Echezeaux Grand Cru, Château-Gris – 3,5 hektara, uključuje Les Terrasses rijetka bijela vina iz Nuits-Saint-Georgesa, Domaine du Pavillon – 15 hektara koji uključuju Corton Grand Cru Clos des Maréchaudes i Beaune 1er Cru Clos des Mouches sa područja Côte de Beaune, Domaine Adélie 7,8 hektara sa položaja Mercurey, kao i Domaine de Rochegrès – pet hektara u regiji  Beaujolais

Darko Lugarć u akciji

Sommelier Darko Lugarić predstavio je deset uzoraka hrvatskih vinara iz AMFORA, a marketingaš i vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija prihvatio se teme pod naslovom DEMISTIFIKACIJA PRIRODNIH VINA. Evo što Vinopija kaže:

– Potreba za neindustrijskom preradom namirnice i neprocesuiranim nutrijentom reflektira se i na vinarstvo. Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička vina, ona rađena bez intervencija, ali, eto, najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva! Posjetitelje Vino.coma pozvao je na kušanje sljedećih prirodnih vina: Monte Moro Malvasia,  Pasji Rep Zelen,  Pasji Rep Moser, aMorus Malvasia, Kosovec Frankovka Selekcija; Križ Plavac.

Zanimljiva i za nas nesumnjivo ohrabrujuća radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina pod naslovom RIZLINZI: KOPJAR vs NJEMAČKA. Riječ je o vertikali rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedbi njih s glasovitim  njemačkim vinima od ove velike sorte. Na kušanju: Kopjar 2020 suho, 2019 polusuho, 2018. polusuho, 2017 polusuho, 2015 polusuho i 2013 polusuho,  te primjereni rizlinzi iz Mosela i Pfalza (Palatinata). Kopjar je jako dobro parirao!

Frano Milina Bire i supruga Višnja: onaj tko je bio u potrazi za izgubljenm buteljama mogao je kušati Birin pjenušac Rosé brut (Marko Colic)

I opet  Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, sada U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BUTELJAMA, tj. za kapljicom koju je danas  nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti. Prezentirana su sljedeća vina: Bire Rosé Brut n/v, Lumbarda, Škrlet 2012 Vinarty Moslavina,  Bedekovich Riesling Brisk 2016 Prigora, Bijeli pinot 2006 Dvanajščak-Kozol Međimurje, Graševina 2002 Enjingi Kutjevo, Amber rizling/traminac 2019 Jagunić Plešivica, Pinot noir 2017 Jakopović Moslavina, Lapis rubrum 2017. Petrić Hvar, Modro jezero 2012 Reserva Grabovac Proložac, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007 Degrassi Savudrija, Moslavac 2017 Jančar Moslavina, 100+ Pas Dosé 2018 Barun Krašić.

Priču pod naslovom ŠKRLET – HRVATSKI VINSKI BISER vodio je zagrebaki enolog Krešimir Hren, koji dosta surađuje s moslavačkim vinarima. Nakon nedavno izdane monografije Škrlet – hrvatski vinski biser ova sorta se ponovno našla u središtu pažnje. Radionica je pokazala značajne rezultate u podizanju kvalitete i povećanju raznovrsnosti stilistike škrleta kao vina. Kušano je 12 različitih škrleta svih značajnijih vinara Moslavine.

I, sad, nešto što nije vino ali ima veze s vinom. Riječ je o vrlo intresantnoj, sjajno stručno vođenoj deguistaciji WHISKY u VINSKOM SVIJETU… BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES koju je priredio i moderirano Tomislav Ruszkowski.

S radionice o tome kako je whisky povezan s vinom: Tomislav Ruszkowsky majstorski je održao prezentaciju (suhiucasi)

Opis: Vino i whisky rado su viđeni gosti u svakom domu. Često zajedno čine uspješnu degustacijsku priču dnevnog blagovanja ili neke večeri. Manje je poznato da se whisky i vino susreću puno ranije nego na stolu, naime u fazi sazrijevanja i vino i whisky ponekad dijele isti dom – hrastovu bačvu. Naravno ne u isto vrijeme, ali uvijek istim redoslijedom. U izboru bačvi industrija whiskyja se ponekad oslanja na one koje su prvobitno sadržavale najrazličitija vina iz svih krajeva svijeta. Whisky, dakle, može najbitniji dio svojeg proizvodnog puta provesti u ex vinskim baricima, sherry boutovima ili porto pajpovima. Je li to uvijek sretan brak i tko je bio gazda a tko podstanar moglo se vidjeti, ili barem naslutiti, na ovoj Masterclass whisky radionici. Otvoreno je najprije pet boca glasovite destilerije Bruichladdich edicije Micro Provenance vezane za single malt whiskyje ove poznate destilerije iz ex vinskih bačvi, te, na kraju, boca iznenađenja.

18Y  Bourbon Hogshead/PX Finish, Cask No.012  1992.-2011.  51,6%;  11Y  Chenin Blanc Barrique, Cask No.2486  2009.-2020.  60,4%; 11Y  Cote Rôtie Barrique,  Cask No.2201  2008.-2019.  61,7%; 11Y  Rivesaltes Barrique, Cask No.2557  2008.-2019.  56,0%; 11Y  1st Fill Bourbon Barrel,  Cask No.0922  2010.-2022.  60,4%. Boca iznenađenja: whisky iz bačve u kojoj je dozrijevao glasoviti pedro ximenez.

ODLEŽANI TERAN – I, događanje za pamćenje u Esplanadi a koje je bilo kombinacija radionice i mogućnosti promenadnog kušanja, u ulozi protagonista našao se Teran, a cijela priča održana je neposredno prije Zagreb Vino.coma 2022, kao odličan uvod u festivalsku manifestaciju.

Obitelj Markežić Kabola – tata, mama i kćerka – prisutna je bila i na masterclassu o teranu i, posebno, i na festivalu Zagreb Vino.com 2022 (suhiucasi)

Gianfranco Kozlović sa kćerkom i svojom ekipom, u društvu s prof. Ivanom Pejićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, znanstvenikom koji je s dr. Edijem Maletićem puno radio na istraživanjima vezano uz vinske sorte u hrvatskim vinogradima i na identifikaciji nekih starih i zaboravljenih kultivara kojima je tek trebalo utvrditi identitet (suhiucasi)

Ukupno 19 vinara iz Hrvatske Istre u organizaciji udruge Vinistra  na pokaz je donijelo 33 odležana terana,  najmlađi iz 2019.  a najstariji iz 2006. S područja Buja i Momjana došli su Kabola, Franković i Kozlović, iz Brtonigle Cattunar, iz Kostanjice Dešković, iz Motovuna i Kaldira braća Benvenuti te Bertoša, Fakin, Tomaz i Valenta, iz Vižinade Deklić, Franc Arman, Geržinić, Pilato, Sosich i Vorić, iz Višnjana Poletti i Brčić, iz Rovinja Dobravac.

Dojmovi s degustacije vrlo su povoljni, naime upujuću na to da su Istrani shvatili kako je nužno definirati glavni stil kojime će promovirati teran. Za razliku od jedne šire degustacije terana prije godinu dana a koju su Istrani imali u Zagrebu i na kojoj su se terani u organoleptici međusobno prilično razlikovali, sad se vidjelo da se valjda napokon ide na stvaranje tog prepoznatljivog profila, unutar kojega vinar može i te kako pokazati stupanj svoje ambicioznosti i svoju sposobnost da ostvari kompleksan visokokvalitetan proizvod. Iako sam već dugo, a posebice nakon onih znanih neprilika za hrvatske vinare zbog slovenskog svojatanja naziva teran, zainteresiran za to ramišlja li se nešto u sklopu Vinistre o zaštićivanju terana kao robne marke s pripadajućom oznakom na način npr. kako to rade naši zapadni susjedi Talijani sa za pojedini njihov kraj tipičnu/ tipične sortu/sorte i za vino kao dio istinskog identiteta pojedinog kraja, pa sam se na tu temu i obraćao čelnicima udruge Vinistra, konkretnog odgovora koji bi zadovoljio punoćom i konkretnošću do danas nisam dobio. Ključno bi, za zaštićenu marku, bilo definirati osnovni organoleptički profil terana i odrediti kako raditi vino baze i ono više kvalitatvne kategorije. A za to treba označiti pozicije (tlo, nadmorska visina, izloženost suncu, preporučene klonove, broj loza po jedinici površine, prihvatljive načine rada u vinogradu, maksimalno dopušteni prinos, termine berbe, načn prerade, dozrijevanje (dužinu, vrsta posuda…), uzeti u obzir kakvoću godišta, odrediti prvi mogući izlazak pojedine kategirije vina na tržište…

Uz Kozlovićev i Kabolin teran, među najboljim teranima te večeri bili su mi oni od Marka Fakina, Anno Domini braće Benvenuti, te Fuga od rovinjske obitelji Dobravac a koji je prezentirala istarska sommelijerka Karin Rupena Perdec. Odmah je upalo u oči da na radionici sa svojim uradcima NE sudjeluje (NIJE sudjelovao) – je li to slučajno ili je znakovito?! – jedan od najboljih naših interptretatora sorte Teran – Moreno Coronica (suhiucasi)

Standardno jako dobri baš s teranom – braća Benvenuti – u Esplanadi su na radionici prezentirali svoj klasični teran Anno Domini, a potom, odvojeno, na drugom nastupu u Zagrebu pokazali su se sa novom berbom svojeg posebnog izdanja – Teranom santa Elisabetta 2018 (suhiucasi)

Evo što je na prezentaciji odležanih terana rekao Luca Rossi, kao novi pedsjednik Vinistre:

– Autohtone sorte Teran i Malvazija pozicionirale su Istru kao respektabilnu vinsku regiju i atraktivnu turističku destinaciju. Kako bismo potvrdili status lidera na domaćem vinskom tržištu i promovirali naše najsnažnije adute odlučili smo se na nova vinska događanja pod zajedničkim nazivom Vintage, a prvi od njih posvećen je, eto, sada, odležanim teranima. Tako smo željeli naglasiti neotkriveni potencijal ove sorte i najaviti početak ere modernog terana, našeg velikog vina. Riječ je o najizazovnijoj crnoj sorti u Hrvatskoj.

Teran je divlji pastuh kojega su Istrijani odlučili zajahati –  poručio je još Luka Rossi.

Uvertira u promenadno kušanje bio je masterclass pod nazivom Svijet terana na kojemu su gosti kušali ovo vino u sedam različitih stilova po izboru voditelja masterclassa poznatog sommeliera Emila Perdeca, a pomno kreiran menu od sedam prefinih sljedova osmislila je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić.

– Iako se teran stoljećima njeguje u istarskim vinogradima odlučili smo se za moderan pristup, pa je masterclass otvoren koktelom teranino spritz. Teran je predstavljen u sedam različitih stilova, od pjenušca, finog roséa i svježeg terana do kupaže, potom terana odležanih deset i 18 godina, za kraj je poslužen destilat od terana –  objasnio je svoj izbor Perdec.

Vrhunska kvaliteta – Širi kontekst ovoj vrijednoj istarskoj sorti dao je dr. sc. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koji je otkrio kako se u Udinama 1390. teran darivao uvaženim gostima, a 1641. u djelu De Commentari storici geografici della Provincia dell’Istria spominje ga novigradski biskup Tommasini.

– U 19. stoljeću,  kada je u Istri bilo više od 34.000 hektara vinograda, što je više od današnje ukupne površine pod vinovom lozom u čitavoj Hrvatskoj, teran je bio najzastupljenija sorta s udjelom većim od 80 posto. Za usporedbu, danas je njime zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina, dok na malvaziju istarsku otpada 60 posto – rekao je profesor Bubola.

Dodao je kako se još prije dvadesetak godina teran zbog neprikladnog pristupa u vinogradima smatrao sortom za vina osrednje kvalitete, od koje se prave isključivo mlada i lagana vina, no zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vinara Istre u potpunosti se promijenio pristup u njegovoj proizvodnji pa ova sorta danas daje vina iznimne kvalitete i različitih stilova. Upravo je pokrenuta i klonska selekcija terana u starim vinogradima u Istri, pregledano je 18 lokacija u vinogradima posađenim između 1903. i 1975.

Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i Ivan Marić, izvršni direktor

– Ovo je veliki događaj, ne samo zbog toga što je danas u Zagrebu promoviran teran, u metropoli koja sigurno ima najveći potencijal u promociji i potrošnji ovakvih vrhunskih proizvoda, nego i zbog toga što je riječ o prvoj manifestaciji na ovako visokom nivou otkad smo nakon spora sa Slovenijom dobili i službeno mogućnost korištenja naziva Teran. Iznimno sam ponosan na Vinistru što se odlučila na ovakav iskorak i što je prezentirala odležani teran na najljepši mogući način – poručio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

__________________________________

POZIVNICA za POREČ!

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

___________________________________

U posljednji trenutak prije zaključenja ovog izdanja, posljednjeg u 2022. godini, iz udruge Vinistra, koja sada ima i novog direktora a to je Ivan Marić, stiglo je priopćenje:

Vinistra u 2023. ima velike planove! Evo nekoliko najvažnijih točaka: domaćinstvo prestižnog Concoursa Mondial de Bruxellesa sredinom svibnja, samostalni nastup na jednom od najpoznatijih i najvažnijih vinskih sajmova – Proweinu 2023, te, prema najavi sa skupštine udruge, još osam jačih vinskih događanja u njezinoj organizaciji.

Veliki izazov za istarske vinare izrada je i provedba operativnog marketinškog plana s ciljem unaprjeđenja imidža na regionalnoj razini te brendiranje istarskih vina u suradnji s profesionalnom marketinškom agencijom koja će imati za zadatak osmisliti novi, moderan vizualni identitet i privlačne komunikacijske poruke. Gotova je i nova web stranica kao središnje mjesto prezentacije i promocije vina s interaktivnom kartom istarskih vinara, snažnom bazom podataka i svim relevantnim dokumentima te posebnom rubrikom za registrirane vinare, članove Vinistre, istaknuto je između ostalog na Skupštini u Svetvinčentu.

– Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete događanja u vlastitoj organizaciji i osmišljavanju novih u skladu s modernim zahtjevima vinskog tržišta. Vinistra kao događaj već je godinama dodatni motiv dolaska gostiju u Poreč u svibnju, koji će od iduće godine postati vinski mjesec u Istri. Osmišljavanjem novih evenata poput ekskluzivnog Vintage by Vinistra, na kojem ćemo na proljeće u Zagrebu predstaviti odležane malvazije te, u studenom, po drugi put odležane terane, napravljen je veliki kvalitativan iskorak na hrvatskoj vinskoj sceni uz dodatnu promociju naših vrhunskih autohtonih sorti – kazao je Luka Rossi.  ♣

____________________________________

ČESTITKE JUBILARCU – OD JUBILARCA! – Pressica u elitnoj Esplanadi na kojoj je najavljeno 15. izdanje međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.coma (25.-28.11.2022) protekla je ne samo u uobičajenoj radnoj atmosferi nego i u svečarskom tonu. Osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću upućene su srdačne čestitke uz 15-godišnji jubilej manifestacije, ali i za puna tri desetljeća otkako je profesionalno, najprije kao vinski trgovac, ušao u Bakhov svijet. Dvostrukom svečaru posebno sam čestitao ja osobno, također u svojstvu svečara, naime na Martinje ove godine, dakle 11.11.2022. napunilo se 30 godina od izdanja prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši!

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću (drugi slijeva) za tri profesionalna desetljeća na vinskoj pozrnici i za 15. jubilarni festival Zagreb vino.com (2022). Sasvim lijevo je Stjepan Šagovac, ovogodišnji voditelj press-službe, treći slijeva Željko Suhadolnik, slavljenik za 30. godina revije Svijet u Čaši, te sasvim desno – Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje (Marko Čolić)

Čestitka, sa šampionima iz Bergama, jubilarcu Ivanu Dropuljiću (Marko Čolić)

Šampion i najbolje ocijenjeno vinu u Bergamu – Festigia Cabernet sauvignon 2018 porečke Agrolagune, i Cabernet sauvignon 2019 Premium Vina Belje (suhiucasi)

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću. Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje,  također je i te kako imala razloga za slavlje, naime Cabernet sauvignon 2019 Premiu  Vina Belje te Festigije Caberneta 2018 i Castell  poslovno bliske joj porečke Agrolagune  na nedavnom međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022  u Bergamu kod Milana plasirali su se, po osvojenim bodovima, u sam vrh najboljih! Prof. Ivan Dropuljić bio je iznimno zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com 2022 

Zahvaljujući susretljivosti vinskih kuća Agrolaguna iz Poreča i Belje iz Baranje nazdravilo se, uz jubilej, na najbolji mogući način – odličnim vinima od Agrolagune i Belja koja su potkraj listopada ove godine osvojila nagrade vrijedne dubokog naklona na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet u Bergamu, riječ je o degustaciji specijaliziranog tipa s fokusom na kapljicu od spomenutih dviju sorata. Na tom natjecanju prof. Dropuljić i ja sudjelovali smo kao ocjenjivači više od 15 godina zaredom, covid je onda napravio stanku, a ove godine iz Hrvatske kao degustator je prisutan bio novinar Ivo Kozarčanin. Agrolaguna, a i Belje dosad su u Bergamu postizali redovito lijepe uspjehe, uspjeha je znao imati i Vlado Krauthaker kad god bi sudjelovalo, ali ove godine bilježi se kulminacija, naime vrijedno je ponoviti: Agrolaguna je sa svojim Cabernet sauvignonom Festigia 2018 ukupni šampion ocjenjivanja 2022, to vino, s 94,33 boda ujedno je i najbolje ocijenjeni uzorak ove godine, a Festigia Castello 2020 s 92 boda došla je do Velike zlatne medalje. Vina Belje s Cabernet sauvignonom 2019 Premiums 91,5 bodova uvjerljivo se pozlatilo! ♣

_____________________________

Akcija non-stop, prema završetku godine

FOOLIRANJE u ESPLANADI – Nakon Zagreb Vino.coma, u zagrebačkoj Esplanadi adventska akcija se nastavila punim intenzitetom. Do kraja godine, glavni igrač je prostrana Terasa Oleander. Vino ovdje nije bilo u prvome planu. Dimenzijama štanda istaknula se Rakijarnica! Sa svih strana terase posjetitelji se pozivaju na kušanje niza specijaliteta različitih kuhinja i stilova, dosta veliku pažnju privlačio je INSTTUT za KOBASICE, gdje su se, pod paskom chefa Mate Jankovića, nudili različiti tipovi kobasica, tako da bi se tu ponudu moglo shvatiti i s određenim edukacijskim elementom, naime logično je da je manje informiranom i po pitanju kobasica manje educirnaom potrošaču chef Mate Janković htio i ukazati na organoleptičke razlike izmedju svih tih po nazivima znanih vrsta.

Advent 2022 bio je u znaku fooliranja, vrvilo je ponuđačima kobasica, burgera i pića, na Terasi Oleander hotela Esplanade i na više mjesta u gradu bili su štandovi Instituta za kobasice i Rakijarnice. Dolje: Na terasi Oleander bilo je hodača na visokim štapovima i raznih pajaca, a zatekla se tu i Božić Jelka bez ukrasnih kuglica pa je mogla biti i razigrana, ona je popularnog djedicu neumorno fotografirala!…

Adventskoj atmosferi sa šarenilom boja i s brojnim posjetiteljima što svakodnevnog što prigodno posebnog izgleda duže se zadržavao i Djed Božičnjak, impresivna stasa, srebrne boje kose i bogatih silber brade i brkova te u crvenom plaštu a  dočekale su ga ne samo Božić Jelka nego i  – neočekivano visoke temperature, ⦁

_________________________

Debitant medju jubilarcima

PRVI VinEko u ZAGREBU

Vrući završetak studenoga i početak prosinca ove godine u Zagrebu! Još se nisu slegli dojmovi s 15. jubilarnog izdanja festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com 2022., a već, vezano uz čašu, nova priredba, međutim ova, isključivo, na eko-kolosijeku.

U svečanoj atmosferi uz klavir, nareske, kolače i vino, neposredno prije odlaska na otvorenje festivala, u novootvorenome klubu diWINE u zagrebačkoj Ilici našli su se organizatori, podupiratelji i neki izlagači, konkretno na slici su Tomislava Hodalić iz Hrvatske poljoprivredne komore, uljar Daniel Klinac Kota, te, sasvim desno, Zoran Lutz te Irena Lučić kao priređivači manifestacije

Riječ je o manifestaciji VinEko 2022, najavljenoj kao prvoj izložbi prirodnih vina, maslinovoih ulja i jakih pića u Metropoli, događanje se odvijalo na lokaciji Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu. Ideju je dao Zagrepčanin Zoran Lutz iz tvrtke Indugraf d.o.o., on je bio i operativni pokretač manifestacije, a kao glavni operativni organizator iskazala se Irena Lučić iz poduzeća diWINE. Kao podržavajući partneri i sponzori projekta navedeni su Narodno sveučilište Dubrava, na čelu sa Željkom Šturlićem, zatim Hrvatska poljoprivredna komora na čelu s predsjednikom Mladenom  Jakopovićem, kao i Centar Rudolf Steiner, na čelu sa ravnateljicom dr.sc. Dijanom Posavec.

Na smotri je svoje uratke prezentiralo ukupno dvadesetak izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, riječ je o proizvođačima vina i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o eko-produkciji. Zamisao je bila da kao izlagači nazočni budu i tvorci jakih alkoholnih pića priklonjeni eko-pristupu ali iz tehničkih razloga – čini se o uglavnom prekratkom roku od dobivanja poziva i termina održavanja sajma – to je za ovu godinu otpalo.

Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc,  Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil iz zadarskog zaleđa (10.000 stabala masline!), M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo i te kako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Hrvatska inače, rečeno je na pressici za manifestaciju, trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, mnogo ih ide već i u pravcu biodinamike.

Među izlagačima Bakhova nektara bile su vinarije Bolfan i Zdolc iz Hrvatskog zagorja, Lovrec iz Međimurja, Glavica iz Moslavine, Veralda iz Istre, Opus vino s Komarne, M – enostavno dobro vino iz Slovenije…

Bolfan, Lovrec i Zdjelarević, Šuran, te Zdolc

Na VinEkou 2022 održano je i nekoliko strukovnih predavanja, prvo na redu bilo je ono pod nazivom O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda, zajednički su ga održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje bilo je na temu Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?, a pripremio gaje Nenad Trifunović Vinopija, hrvatski vinski bloger, predstavljen i kao director of business developement u tvrtci Wine&More.

Pažnju su osobito privlačili uljari Kota i Veralda

VinEko izložba imala je bogat popratni program. Posjetitelje su dočekali živa svirka uz live duo Swing That Blues i nagradna tombola, na raspolaganju im je bio i info-relax-shopping kutak u kojem se mogla razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu, predviđen je bio i pop-up-wine shop za kupnju, po povoljnijoj cijeni od uobičajene, proizvoda za ponijeti kući.  Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Znana tvrtka Letina inox prezentirala je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner

Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija, zatim dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, te Sergij Stancich, savjetnik kod Biodynamic Federation Demeter International

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje: posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Uz kupljenu ulaznicu (100 kuna za jednu osobu, 160 kn za dvije) posjetitelji su na dar dobivali Vinska abeceda o pijenju vina te kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u tijeku godine u Hrvatskoj. ♣

_______________________________________

Jubileji

KRAUTHAKER: NAPUNJENA SAMOSTALNA TRIDESETKA NA SCENI

           Počelo je odavna, u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo, ali eto, iako je i u spomenutoj kući bilo i te kakvih uspjeha, kao start računa se ipak od trenutka kad je postao sam svoj, krenuo vlastitim putem, neopterećen razmišljanjima (i) drugih (nadređenih).

Vlado Krauthaker u restoranu Baltazar službeno pozdravlja uzvanike… (suhiucasi)

Zvijezda stabilna a ne tek povremena sjaja na hrvatskoj vinskoj sceni, Vlado Krauthaker, 1992. se u vinski ocean otisnuo samostalno, ubrzo je dosegnuo vrh jarbola i tu se, kao jedan od najboljih i najpouzdanijih, zadržao do dašanjih dana, kad eto, konkretno, s kasnom jeseni i datumski po volji bogu vina Bakhu koji je na svoj način svijetu dao do znanja da je vrijeme uz imendan sv. Martina a to je 11. studenoga ono pravo za obilježavanje prelaska mošta u mlado vino, Vlado Krauthaker odlučio se, u nazočnsti dragih mu osoba prisutnih u njegovu (poslovnom) životu od prvih početaka pa do sada, obilježiti  puna tri samostalno radno uspješna desetljeća.

Vladek nas je okupio u vrsnom zagrebačkom restoranu Baltazar, pozivom da obilježimo 30 godina od prve berbe u VINOGRADIMA KRAUTHAKER!  Tu obljetnicu želimo proslaviti I podijeliti s vama, te kao prije 30 godina uživati u društvu osoba koje su s vinskom kućom Krauthaker od samog početka. S vama želimo podijeliti radost, ponos te lijepa sjećanja na 30 godina rada i stvaranja, učenja i rasta, emocija i zajedništva, svega onoga štoKrauthaker jest. Veselimo se sto ćete svojim dolaskom uveličati naše slavlje u zagrebačkom Baltazaru.  S poštovanjem – Vlado Krauthaker s obitelji.

Uz gitarističku pratnju Ive Raiča, dah uzvanika su svojim izvedbama tradicijskih (vinskih) pjesama zaustavile neke od članica prvotnih Ladarica, odmah ovdje prozvanima – vLadaricama. Prigodnim govorancijama i recitacijama istaknuo se glumac Vedran Mlikota, evo lijepog stiha autora Enesa Kiševića kojega je izgovorio: VINO VOLI BIT’ NOŠENO, VINO NE VOLI NOSIT’ NI KRILA, VINO JE ZAPRAVO TEKUĆA ŽENA ZA KOJU SE MORA IMATI STILA.… (suhiucasi)

Vladina supruga Ružica dobila je za uspomenu portret poslovno uspješnog i u vinskim krugovima vrlo cijenjenog bekrije Vlade (suhiucasi)

Krauthaker s Bobom Čimburom, znanim zagrebačkim ugostiteljem koji je, kaže Vlado, od njega prvi naučio bocu, sljedeći kojega je spomenuo kao kupca prvog kartona je Ivan Dropuljić, nekad trgovac s vinom a unatrag desetljeća i pol organizator međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Susret na Krauthakerovoj svečanosti u kultnome Baltazaru bio je osjetno i osjetilno mnogo više od eno-gastronomskog doživljaja. Vrvio je emocijama. To je bio susret s brojnim osobama raznih profila zanimanja a vezanim ne samo uz Krautića od početka nego i uz trenutke i duži period formiranja Lijepe naše kao svjetski relevantne vinske zemlje. Emotivni susret s dragim osobama iz davnina s kojima se kroz ovih 30 godina iz ovih ili onih razloga prekinulo viđanje. Uz domaćine Krauthakera te Bobu Čimbura iz Baltazara, ponovno na kupu pioniri hrvatske vinska scene, bilo proizvođači, bilo vinski trgovci, bilo ugostitelji, kroničari, vinoljupci afrmirani u raznim profesijama: Ivan Enjingi, Ivan Dropuljić Zagreb vino.com, Zlatko Puntijar, Silvek Degen, Alfi Kabiljo, Nino Dusper Vinotrade Vinum i osnivač Hrvatskog sommelier kluba, Vlado Borošić osobno (osnivač kultne vinoteke Bornstein), Boris Ivančić Vivat Fina vina, Tomislav Gorša Gro-prom, Marijana Gantar Edico Split, pa Božo Roknić, direktor Westina Šušak, direktor Sheratona Darko Radetić, predstavnik Esplanade Ivo Šindilj, Pernjak iz Koprivnice, Zdravko Stojanović Dugi Z, Goran Ostojić…  Događanje kod Baltazara – lijepi svojevrsni povratak u domaću noviju vinsku prošlost, na određeni način i potvrda da smo mnogi od nas sudionika u stvaranju novije hrvatske vinske pozornice – još tu!

Otkako u posljednje vrijeme malo-pomalo redovnu proizvodnju vina preuzima njegova kćerka Martina, Vlado Kauthaker sve veći osobni trud ulaže i u proizvodnju vina iz svojeg ovećeg pokusnog nasada, u kojemu su i sorte kao npr. Bianca, Blauburger, Frankovka, Nebbiolo, Zinfandel/Crljenak… Evo, kod Baltazara, stotla na kojem je izložio vina tih drugih kultivara… (suhiucasi)

Hvala, Vlado, i hvala Bobo Baltazar, hvala Vedrane Mlikota, Ivo Raiču, hvala vLadarice za lijepe trenutke provedene te večeri!  ♣

PUNIH 30 GODINA S VAMA!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Jubileji

WoW – 11 GODINA UDRUGE ŽENE u VINU I 10 GODINA DODJELE NAGRADE wOw Grand Prix: ŠAMPION ZA 2022: BENVENUTI!

Lijep jubilej ove godine proslavila je i udruga WoW / Žene u Vinu, koju je osnovala zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija a koja, uz zagrebački, ima još dva ogranka – u Splitu za Dalmaciju i u Rijeci za Istru i Kvarner. WOW broji više od 150 članica. Udruga je ponajprije namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama koje pišu o vinu, ENOloginjima, sommelijerkama, suprugama vinara, vinskim entuzijasticama, VINOljubiteljicama, kao i vlasnicama restorana, wine barova… Članicom je moguće postati na preporuku barem jedne aktualne ili bivše članice, konkretno žena koje rade vino ili su iz obitelji koja ga radi, koje se bave marketingom i/ili prodajom vina, koje vode vinoteke, izučavaju vino ili ga samo vole te žele o njemu naučiti više. Naravno, vinoljubiteljica ima i među odvjetnicama, liječnicama, slikaricama, arhitekticama, inženjerkama, profesoricama… Uz osnivačicu i aktualnu predsjednicu i članicu uprave Sanju Muzaferija iz Zagreba ključne osobe za rad WoW-a su dopredsjednica Margita Belušić-Gobić, Rijeka, glavna tajnica Meri Cipranić, Zagreb, članice uprave Margita Belušić, Rijeka; Adela Visković, Split, Meri Cipranić, Zagreb. Odnosi s članstvom:  Meri Cipranić. Udruga WoW tijesno je povezana s međunarodnim udruženjem žena u vinu Donne del Vino, na čijem je čelu već godinama toskanska proizvođačica vina Donatella Cinelli Colombini iz Montalcina.

Predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija i ovogodišnji dobitnici nagrada za vina (suhiucasi)

Što žene žele? Konačno smo, eto, to saznali I za 2022. godinu: braća Benvenuti – šampioni sa slatkim gutim muškatom San Salvatore (suhiucasi)

Uz Sanju Muzaferija, Moreno Coronica, prvak u kategoriji crnih vina, naravno sa svojim GranTeranom (suhiucasi)

Među brojnim akcijama udruge posebno se ističu priredba Pink Day tj. festival ružičastih vina sa Green in Pink smotrom visokokvalitetnih maslinovih ulja kao gostom, ove godine manifestacija je jubilarna, 10. po redu, a mjesto i termin su zagrebačka dvorana Lauba, 15. travnja 2023 (čestitke wowicama, i najbolje želje za dalje!), te akcija pod mottom Što žele žele? što kulminira dodjelom godišnjih nagrada za vina i proglašenjem šampiona i dobitnika WoW Grand Prixa. U zagrebačkom Sky Office-u, nedavno je proslavljen 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene su godišnje WOW vinske nagrade  sa dakako šampionskim WOW Grand Prixom.

________________________________

IVAN JUG, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE ZA 2022. – Ivan Jug, zaposlen u zagrebačkom restoranu Noel, proglašen je najboljime na jubilarnom 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske koje je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba i pod pokroviteljstvom HTZ-a, te uz podršku TZ Kvarnera i Grada Opatije, održano 12. i 13. prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Na prvenstvu je nastupilo 27 natjecatelja iz renomiranih hrvatskih restorana, hotelskih kuća, wine barova i konoba. Uz Ivana Juga, ostali finalisti bili su Kristijan Harjač (završio je kao drugoplasirani), sommelier u restoranu Agli Amici iz Rovinja, te Monika Neral (treće mjesto) vlasnica obrta VINNER iz Rijeke.

Ivanu Jugu, prvoplasiranom na 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske, uz glavnu nagrade – studijskog putovanja u Champagne, pripala je i čast predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu sommeliera ASI Contest of the Best Sommelier of the World, koje će se održati u Parizu od 7. do 12. veljače 2023.

Šampion Jug s drugo i trećeplasiranim kandidatima, u društvu novog predsjednika HSK-a Veljka Ostojića

U sklopu prvenstva održana je skupština HSK, na kojoj je za naredni četverogodišnji mandat za predsjednika izabran Veljko Ostojić.

___________________________________

Sanja Muzaferija bila je na nedavnom skupu udruga žena u vinu u Milanu, u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, toskanskom proizvođačicom vina i predsjednicom talijanske udruge Le Donne del Vino. Sanja je i u Italiji obznanila da će se sljedeći festival ružičastih vina Pink Day s revijom maslinovih ulja Green in pink održati 15. travnja 2023. u zagrebačkoj dvorani Lauba!

  Da podsjetim: izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski kustos  (ugledna hrvatska sommelijerka ili sommelijer) selekcionira vina kušana u protekloj godini, on sastavlja svoju širu autorsku listu vina-potencijalnih dobitnika u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka te desertna vina s ostatkom  šećera. Slijedi centralni dio akcije Što žene žele – mogućnost da elektroničkom poštom članice udruge glasuju po svojem izboru. Do sada su glavni izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roko Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, inače aktualni sommelijerski prvak Hrvatske, te višestruko ovjenčan Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. Na redu je, potom, kušanje vina naslijepo da se dobiju prvaci po kategorijama, a onda se među njima bira i šampion, dobitnik Grand Prixa. Običaj je da svaki put šampion WoW–izbora u organizaciji udruge Žene u vinu posjeti neku vrlo renomiranu vinariju ili vinsku asocijaciju, bilo kod nas bilo u inozemstvu. Prošle godine Grand Prix osvojio je podrum Jakob Zdravka Ilije Jakobovića a na putovanje u Milano na internacionalni skup žena u vinu – Donne del vino – sa Sanjom Muzaferijom putovala je Jakobova kćerka Valentina.

Ovogodišnji žiri koji je – u guipi etiketa što ih je predložio sommelier Ivan Jug – birao najbolja vina: Ana Peršurić Palčić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Slijepo kušanje na kojemu se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu Ambasador,  a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija bila je Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije Misal i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući Iločke podrume, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel, danas ona razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT . One su između 12 finalista naslijepo izabrale pobjednike u svakoj kategoriji.

Ovog puta,  u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017 vinarije Bibich i Gran Teran 2015 Morena Coronike. Od desertnih vina u vrhu su se našli San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.

Pjenušac pobjednik je Pavel 2018 Šember; među bijelim vinima pobijedio je St. Hills Le chiffre 2020; najbolji rosé je Bastijan Rosé 2021; od crnih Gran Teran 2015 Coronica. među desertnima pobjednik je – San Salvatore 2013 od obitelji Benvenuti.

 Na kraju – šampion 2022:  – Jednoglasno smo odlučile da sveukupni pobjednik treba biti Benvenuti San Salvatore dakle da je upravo to vino zaslužililo WOW Grand prix 2022 – rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić.

Nagrade koje su se u Sky Officeu dijelile u okviru zagrebačkog Business cluba, gdje sada vinoteku vodi Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In, došli su podignuti gotovo svi dobitelji osobno, nije bilo, iz zdravstvenih razloga, samo predstavnika obitelji Šember.

Lijepe skulpturice u ime vinarije Bastijan, preuzela je Petra Leko, za St.Hills je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić; nagradu za Gran Teran preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix preuzeli su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke vinarije Jakob, predala Valentina Jakobović.  ♣

Promocije

ČUDO OD, NAIZGLED, NI OD ČEGA: PERLICE 100 + ZERO DOSAGE!

Po onome kako je prije otprilike šest godina ambijent izgledao, nitko tada ne bi se usudio reći da će se baš odande roditi čudo. A – rodilo se!!! Drago mi je što sam u ostvarenju krasnog sna svojim skromnim prilogom sudjelovao i ja.

Obitelj Barundić i Ivo Kozarčanin na otvorenju svečanosti Dolje. Barundici s trojicom vanjskih suradnika – Kozarčaninom, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom (Marko Čolić)

Glavni protagonisti priče su članovi krašićke obitelji Barundić – Josip i Mara te njihovi sinovi. Boraveći u više navrata u Dolini kardinala i posjećujući, u svojstvu prijatelja, i njihov dom i podrum u Brezariću, nekim razmišljanjima i sugestijama vjetar u leđa neodlučnim domaćinima a vezano uz neke aspekte daljnjeg rada pravim putem davali smo naš novinar Ivo Kozarčanin, znan i kao Bakhov sin, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i ja, iz Svijeta u čaši. Barundići, koji su se malo-pomalo uspješno razvijali kao proizvođači vina, osjetili su na temelju rastuće potražnje za njihovim buteljama potrebu da se prošire s vinogradom i imali su sreću na položaju Gorice na brdu ponad Krašića kupiti vinograd, zasađen sa za ono područje tradicijskim sortama, loze su bile starije od stotinu godina! Razmišljalo se u obitelji Barundić neko vrijeme o tome da li nastaviti obrađivati te stare loze pa vino proizvedeno od njih iskoristiti za neku svježu ugodno pitku mješavinu prikladnu posbice za ljetne vrućine, ili stare panjeve izvaditi i podignuti novi vinograd s novim i svjetski popularnim sortama. Kroz razgovor o tome kako i što dalje, i na temelju naših preporuka Barundićima da njihova uspješna poslovna budućnost, pogotovu kad već u postojećim nasadima imaju odlične sorte Chardonnay i Pinot crni, ali i izvanredni križanac Manzoni te kad se već nalaze na teritoriju ekskluzivnog naziva Dolina kardinala, na vinskoj pozornici leži ne u većim količinama vina za brzu potrošnju nego u ekskluzivnim uradcima, dakle mirnim vinima nešto kasnijih berbi pa onda duže dozrijevanim u hrastovom posuđu, ali i u u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj sve traženijim pjenušcima rađenim tradicijskim šampanjskim načinom s drugom fermentacijom u boci. S pjenušcima, inače, Barundići imaju već duže iskustvo, ali sad je, eto, sve više stvar ekskluzive.

Vina iz ove posebne ponude

U kontekstu globalnog zatopljenja upravo su se te stare sorte – većma različite beline – kakve su dobili u tom novokupljenom vinogradu pokazale kao izvrsne glede sastava kiselina u tzv. ukupnoj kiselosti i glede visine ukupne kiselosti u berbi, što je sve bitno za dobivanje vina s prikladnom kiselosti upravo za pjenušce. Kod tih kultivara u ovo novije toplije doba nije nužno jako se žuriti s berbom, a s druge strane smanjena je do i eliminirana potreba za dokiseljavanjem. Kozarčanin, Dropuljić i  ja predložili smo Barunima da grožđe iz tog  više od stoljetnog vinograda iskoriste u pokušaju proizvodnje ekstra pjenušca, odmah smo mu dali radni naziv – 100+ bez dozaža ekspedicijskim likerom. Odmah smo sugerirali da se ide na to da pjenušac prije degoržiranja i izlaska na tržište nakon druge alkoholne fermentacije u boci najmanje tri godine provede na svom finom kvascu (razgovaralo se i o tome da se neke boce pokusno ostave nedegoržirane i pet do šest godina…) što silno pomaže u razvoju, poboljšanju harmonije, elegancije, formiranju unikatng bouqueta, naime oslobađanjem manoproteina iz taloga pri raspadanju kvasaca pjenušac dobiva na punoći, blagim finim maslačnim notama, finoj slasti bez ikakvog dodavanja šećera. Barundiće nije trebalo nagovarati dugo, i krenulo se u akciju.

Kozarčanin, Dropuljić i ja sudjelovali smo početkom godine u orezivanju trsja, zatim u berbi, pogledali smo početak primarne prerade, potom smo kad je tome došlo vrijeme kušali mlado bazno vino smješteno u inox, onda ga još provjeravali prije stavljanja u boce na drugo vrenje i pomagali obitelji Barundić pri punjenju tih boca, potom nakon godine dana bila je zajednička provjera novog još nedovršenog pjenušca, kontrolna degustacija slijedila je godinu dana poslije prve, i onda je jedno kušanje bilo malo prje nego što je pjenušac napunio i treću godinu na kvascu.

Mara Barundić s pjenušcem 100+ uz ponuđenu hranu (Marko Colic)

Glazbena zvijezda večeri Ana Rucner u nekoliko vizualnih i glazbenih izdanja (Marko Čolić)

Uzvanici

I sada veliko finale: vrlo lijepa promocija pjenušca 100+ zero dosage Vallée des cardinaux u restoranu Rooftop Lateral na vrhu famoznog crnog poslovnog tornja u Strojarskoj u Zagrebu. Na stražnjoj etiketi magnuma elegantnog izgleda pročitao sam: Stoljetna loza, kao svjedok vremena i postojanja, upornosti, ambicija i učenja. Kao svjedok ljubavi i vječnog prijateljstva. Kao svjedok budućim naraštajima. Na kušanje su, uz fine prigodne zalogaje cateringa Lisak, Barundići uz pjenušac 100 + ponudili crni pjenušac od crnog pinota Perle noir, te, od mirnih vina, Seigneur Chardonnay 2019 sur lie i Cardinal Pinot noir 2016 magnum ČESTITKE BARUNDIĆIMA!  ♣

_____________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik,  MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor tvrtke MAM-VIN d.o.o, koja je izdavala reviju, te MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS…             FAMA/VERBA VOLANT – FACTA MANENT!

Zaokruženo 30-godišnje razdoblje / Što smo radili kroz svo to vrijeme

GODINE SU OSTALE ZA NAMA…

Tri desetljeća je ostalo za nama. Službeno, 30 godina od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI napunilo se na Martinje, 11. studenoga tik prije kraja 2022. Lijep jubilej, vrijedan proslave, ali nekako nije mi baš padalo napamet organizirati prigodnu veselicu u trenucima dok je naš osnivački trio – Mladen Horić, Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik – još uvijek ozbiljno okrznut, naime iz zdravstvenih razloga među nama, spremnog za nove poslovne obveze a i za feštanje, nema jednog člana, onog najvažnijega, bez kojega eto sada ne bismo bili u stanju na za nas uobičajeni, voluminozno i kvalitativno raskošan način obilježiti jubilej. Međutim, kako je velik pritisak kolega i prijatelja bio da svakako treba prirediti događanje na kojemu bi se pažnja šire javnosti skrenula na našu 30 godišnjicu, i zahvaljujući ponudi ljubazne Irene Lučić, osnivačice, još prije dosta godina, udruge Vinoljupci a koja je nedavno u zagrebačkoj Ilici otvorila vinski klub diWINE i ponudila je na raspolaganje i prostor a i svoje usluge u organizacijskom smislu, Marko Čolić i ja odlučili smo se za pressicu na kojoj bismo predstavnicima javnih informativnih medija detaljnije ukazali na to što je sve revija SVIJET u ČAŠI radila u tijeku svojega 30 godišnjeg djelovanja.

Pressicu je otvorila vlasnica kluba diWINE Irena Lučić. S druge strane glasovira sjedimo hrvatske vinske zvijezde Tomislav Tomac, Ivica Perak, Marino Markežić, Velimir Korak, Marijan Kneževići i Vlado Krauthaker kao gosti te ja, Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u Čaši

U tome smislu na događanju smo okupili kremu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – proizvođače s kojima smo se kao časopis družili od početka života revije. Riječ je o proizvođačima koji su na našu vinsku scenu unijeli dosta novina i koji su na našim godišnjim izborima najboljih i SLUŽBENO proglašavani Vinarima godine, a činjenica da je riječ o osobama koje su i danas u kvalitativnm smislu u samom vrhu hrvatske vinska produkcije lijepo govori o tome kako smo te izbore Vinara godine radili vrlo ozbiljno, vodeći računa o opotrošačima, a i sa željom da rezultati izbora i te kako utječu na unaprjeđenje hrvatske vinska kakvoće.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević. vina Belje. Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući tehničaru Zoranu Lutzu i zagrebačkom izdavačkom poduzeću Indugraf, ukrašeni staklene stijenke lokala.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević (Vina Belje). Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući angažmanu tehničara Zorana Lutza i trudu zagrebačkog izdavačkog poduzeća Indugraf, ukrašeni stakleni zidovi lokala

Na klaviru u diWINE-u: ilustracije vezane uz Svijet u Čaši od knjige s istim naslovom i prvog izdanog primjerka revije do primjeraka revije iz vremena kad je krenulo izdanje na internetu. (Rene Karaman)

Na događanje smo uspjeli okupili Vladu Krauthakera, Ivicu Peraka, Velimira Koraka i Marijana Kneževića   kao službeno proglašene Vinare godine, no pozvali smo i Ivana Enjingija te aktualnog glavnog enologa Kutjeva d.d. Ivana Marinclina, međutim oni se nisu odazvali, izostala je, iz razumljivih razloga,  još jedna zvijezda iz prve garniture Vinara godine Svijeta u Čaši, a to je Zlatan Plenković, koji nas je nažalost zauvijek napustio prije nekoliko godina. Od onih uglednika koji nisu bili s titulom trudili smo se dovesti Marina Markežića Kabolu i Zvonimira i njegova sina Tomislava Tomca s kojima smo se tijesno družili od početka izlaska revije a koji su i te kako debelo zasjeli na tron kakvoće hrvatskoga vina i ostat će vječno upamćeni kao pioniri hrvatske proizvodnje maceriranih jantarnih vina rađenih u amfori, Tomci još i po svojim dosezima u sferi pjenušaca. Još su tri osobe bile planirane da budu dio ovog našeg prigodnog skupa uglednika – riječ je o plešivičkom enologu Dragi Režeku, međutim i on, kao i Plenki, više na žalost nije dostupan uživo na ovome svijetu no s obojicom smo bili duboko u mislima sada na jubilarnome skupu, a treći je mr. Franjo Francem, prvi predsjednik Društva enologa Hrvatske i prvi dopredjesnik Hrvatskog sommelier kluba, osobito zaslužan za podizanje vinograda na benkovačkom Korlatu i u doba intenzivnog druženja sa Svijetom u Čaši na vrlo visokoj funkciji u vinskoj kući Badel 1862 kad je ona bila na svom vrhuncu, on nažalost, također iz zdravstvenih razloga nije mogao i osobno biti toga dana s nama u klubu diWINE.

Marijan Knežević, Vlado Krauthaker, Željko Suhadolnik, Ivica Perak i spiker Hrvatskog radija Vjeko Madunić (u posljednje vrijeme vrlo aktivan i u organizaciji prezentacija raznih vinara!) u društvu s uglednom gošćom – znanom gastro-novinarkom i publicistkinjom Božicom Brkan, koja je pokazala svoju novu knjigu, s naslovom Privremeno neuporabljivo

Evo, umjesto da ja pričam, sasvim kratko a iz najnovijih objava znanih naših novinarskih pera pera, o Svijetu u Čaši od početka pa do sada:

 Znani urednik u Večernjem listu, specijaiziran i za vinska teme, Vitomir Andrić  naisao je na Facebooku:  Prije 30 godina, baš na Martinje (11. 11.) izašao je prvi broj Svijeta u čaši. Glavni urednik bio je (i ostao) Željko Suhadolnik Suhi. Za komercijalu i financije brinuo se Mladen Horić Muha, u njegovim prostorijama u MAM-vinu na Selskoj cesti bilo je uredništvo. Fotoreporter je, i danas, veteran Marko Čolić. Trajalo je to tako dok se prije dvije godine se Muha nije razbolio, tako da je časopis prestao izlaziti u tiskanom obliku, prešlo se na online izdanje.

U povodu jubileja, a na inicijativu vlasnice lokala diWINE Irene Lučić, na početku druge polovice prosinca ove godine održana je, na konceptu pressice, svečana prezentacija za medije, bilo je to u spomenutom diWINE baru u Ilici blizu Britanskog trga, gvornome dijelu slijedila je ukusna zakuska. Za tu je prigodu Suhi u goste pozvao i vinare koji su u proteklom razdoblju bili Vinari godine. Revija je naime organizirala i mnoge akcije i manifestacije, među njima bili su i godišnji izbori Vinara i Kuhara godine i proglašenja po 20 najboljih hrvatskih vinara I najboljih 20 hrvatskih chefova.

Suhadolnik je od početka karijere (počeo je u popularnom tjedniku Vikend, gdje je uređivao rubriku posvećenu vinu i gastronomiji), stjecao veliko iskustvo i ugled, putovao je po svijetu, po mnogim glasovitim vinorodnim regijama, prokrstario je temeljito Italiju i postao blizak s mnogim slavnim vinarima i vinarijama. Nema ovdje prostora za sve ih nabrajati…

I, rekoh, ni danas ne miruje, pa su mu uzvanici poželjeli još mnogo ovakvih proslava.

Kamo će osa nego na med: prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, inače također s 30-godišnjom tradicijom u sektoru vina, te predstavnici Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik i Marko Čolić – zahvaljujući samobrskim gastro-ikonama Igomatu I slastičarnici U Prolazu te klubu diWINE nešto se fino, što slano, što slatko, gricnulo, a zahvaljujući nazočnim vinarima nešto se, bogme, i to vrlo vrlo fino, i gucnulo…

 

Marinko Petković, specijaliziran za teme iz poljoprivrede i, kao novinar suradnik Agroglasa i Gospodarskog lista, s pressice o tri desetljeća Svijeta u Čaši zabilježio je i objavio sljedeće:

Poznati vinari Vlado Krauthaker, Ivica Perak, Marino Markežić Kabola, Velimir Korak, Tomislav Tomac i enolog Marijan Knežević biranim su riječima govorili na obilježavanju 30. godišnjice revije Svijet u čaši.

Razgovori po sekcijama – Marino Markežić Kabola i sommelier Tomo Jakopović, te enolozi i voditelji proizvodnje Tomislav Tomac iz plešivičke obiteljske vinarije i Marijan Knežević iz velike baranjske vinarija Vina Belje

Neka djela govore: riječ je o brojnim akcijama kao npr. redoviti izbori Vinara ali i Kuhara godine, Hrvatske vinogradarske općine, Sutla-Sotla, itd, pa reportaže  s eno-gastro scene u Lijepoj našoj ali i u svijetu , stručni članci i intervjui, kazao je emotivno glavni urednik revije Željko Suhadolnik,  prvo hrvatsko vinsko pero, Suhadolnik je počeo svoj profesionalni put u Vjesnikovoj reviji Vikend, a onda je, nakon što je napisao i izdao knjigu Svijet u čaši, postao i do sada ostao glavni urednik Svijeta u čaši.

Utjecajno pero u vinskoj priči naglašava kako mali, ali odabrani i skladan tim revije čini i dan-danas i legendarni fotograf  Vjesnikove revije Studio Marko Čolić, koji i u osmom desetljeću života ne ispušta fotografski aparat iz ruku, i dalje neumorno radi, ide na teren u vinarije i vinograde, obilazi popularne vinske manifestacije u zemlji i svijetu. On je i dobri fotografski duh, uvijek spreman dati dobar savjet mlađim kolegama koji tek kroče u novinarstvo.

Kutjevačka vinska legenda Vlado Krauthaker  istaknuo je da je revija Svijet u čaši pomogla  da se hrvatska vina održe na domaćem tržištu, koje je još devedesetih godina bilo preplavljena jeftinim uvoznim  vinima, posebno onim iz Slovenije. Spomenuo je i brojna druženja, kako u zemlji tako i u inozemstvu, gdje je Suhadolnik, poznat pod nadimkom Suhi, godinama bio degustator i ocjenjivač  vina u više najjačih europskih vinskih  zemalja.

Enolog Marijan Knežević iznio je da je kao mladi enolog  u velikim  vinarijama sa nestrpljenjem čekao da vidi što će Suhi napisati u reviji, koja je bila ogledalo svega onoga što je domaće vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kultura stola, prošla kroz posljednja tri desetljeća. Svijet u Čaši bio je bio putokaz svima nama u struci što i kako valja dalje raditi, bilo da je riječ o novim vinskim etikatama ili berbama. Radilo se o utjecajnom i priznatom peru, koje je na stručnoj osnovi izvještavalo o onome što se događa u velikom vinskom svijetu, ali i manjim vinarijam, koji su tek dolazile na tržište.

Revija – svjedok neponovljivog vremena! Iz Istre je stigao Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koja se proizvodnjom vina bavi već tri generacije, od 1891. godine. Markežić drži da je u vinskom sektoru u nas napravljen veliki iskorak posljednjih 30 godina,  to je vjerno pratila i revija, kao svjedok jednog izazovnog vremena.

Ivica Perak, vlasnik vinarije Perak iz Kutjeva, prisjetio se također davnih dana kad je bio glavni enolog vinarije Kutjevo, te prvih susreta sa Svijetom u Čaši.   Velimir Korak i Tomislav Tomac, bili su predstavnici poznate naše vinske podregije Plešivice. Korak je rekao kako se nada da će Svijet u Čaši, koja sada izlazi u e-obliku, osim na blogu Suhog, od Nove godine ići i na diWINE portalu, i dalje na informativan i edukativan način. Da će i dalje širiti strast prema vinu, proizvodonja kojega je više od običnog posla, jer tu se traži izvrsnost I originalnost, izvornost, drži Korak! Tomac je kazao kako, da nije bilo Suhoga, ni on ne bi krenuo, kao jedan među prvima, s proizvodnjom vina u amforama I s dužim dozrijevanjem kapljice, pa ni s ulaskom u biodinamičku proizvodnju, tj. uzgoj grožđa uz izbjegavanje pesticida i prskanja konvencionalnim zaštitnim  sredstvima.  Dakle, radi se o reviji koja je odredila put mnogim vinarima u Hrvatskoj, zaključio je Tomac…

Atmosfera u publici

Karmela Tancabel,tvrtka WEbyKT

Nakon objave dojmova s pressice javila se Karmella Tancabel, dugo godina glavna u promidžbenom sektoru Iločkih podruma,danas samostalna poduzetnica u vinskom sektoru. Evo što ona piše i sjajno dopunjuje prikaz dojmova s pressice:

Bravo Klub Svijet u Čaši, čestitam od srca. Jako smo intenzivno surađivali od davne 2003. kroz Istravino, Vinariju Novigrad, podrum Brtonigla (Dajla), PZ Stoviš Ston, Postup i Plavac Mili, Iločke podrume, te podruma Vizba Valandovo iz Makedonije, sve vinarije u vlasništvu bivšeg Roto prometa iz Zagreba. Radili smo sjajne projekte podržavajući se uzajamno, sjećam se tih prvih iskoraka s Bakarskom vodicom Prestige, klasična metoda i Grand cuvée koji su pok. Slavko Krčmar i još uvijek brilijantna Ivanka Rosati, u suradnji s Janezom Istenićem kreirali, a mi iz snažnog marketinga i prodaje uspješno lansirali na tržište. Prve berbe iz nasada vinograda u Dajli i kreiranje prvog vrhunskog Terana Dajla 2007 u Hrvata, pod etiketom u obliku ISTRE uz slogan The Art Of Winemaking….. Pa dizanje iz pepela vinograda i vina Iločkih podruma, tada pod vodstvom velikog, nikad prežaljenog Ivana Juroša, te njegovih dostignuća uz pionirku među ženama u svijetu vina Hrvatske, našu Veru Zimu, enologinju s možda najvećim brojem priznanja osvojenih za te ratom pogođene vinarije i vinogorja i to s vinima postratnih berbi, naročito onih iz 2006, 2008, 2009, 2011, 2016, 2018 i 2019. Zaslužna za pristizanje prvih medalja šampionskog, veliko-zlatnog odnosno platinastog sjaja za vina Hrvatske, a koje su stizale iz Verone, Pariza, Madrida, Londona, Ljubljane, Beograda, Novog Sada, Mostara, Mađarske, Slovačke, Kanade, SAD, JAR, Izraela, itd..itd…

Slažem se, vrijeme prolazi, riječi nestaju, a djela i vina ostaju… u arhivi sjećanja i podruma. Svaka čast, Željko Suhadolnik, VI ste bili i ostali vjerni svom stvaralaštvu i postavili ste I te kako visoke kriterije svim generacijama tada i sada, ali i onima koje nadolaze. Čast mi je imati VAS kao prijatelja, ali i cijelu ekipu, od Mladena Horića do Brace… Puno mi je značilo, puno sam naučila, poštivala Vašu iskrenu i objektivnu kritiku, a koja je snažno utjecala na oblikovanje mojih ambicija, školovanje na međunarodnom spektru uglednih vinskih institucija, uz mentorstvo pok. Stevena Spurriera, kako bih postala sve ono što danas jesam.. Na svemu sto ste stvarali i učinili za Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali i sve nas koji smo rasli uz reviju i VAS, uvijek sam bila i ostala ZAHVALNA. Živjeli, i uzdravlje…  HVALA, KARMELA!  ♣

______________________________________

_________________________________________

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje… do Martinja i kraja 2022.

OD 1992. PA DO SADA!

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU – SVIJET u ČAŠI. EVO ŠTO SMO RADILI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i NA AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI

 Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završili smo sa 160. izdanjem. Onda su, u vrijeme još plamtećeg covida, krenule dodatne i osobito velike nevolje sa zdravljem za vođenje posla ključnog člana osnivačkog trija, do stupnja da je tiskano izdanje časopisa moralo biti obustav-ljeno. Nastavilo se, međutim, na Internetu, blogom SVIJET u ČAŠI Kronika po mjesecima.

Naslovnica prvog broja tiskane revije Svijet u čaši, izlazak u javnost na Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, kao direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, zatim Željko Suhadolnik, prije dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom i ostao njen glavni urednik, a tu je i Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg eno-gastro časopisa urednik fotografije.

U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.

POHVALE OD TRIJU PREDSJEDNIKA – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Mladen Horić

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobivala bi pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu, glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego, da ponovim, i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice često bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…

ATELJE OKUSA – Svijet u Čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi a onda Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotel The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. Sudionicima osnivačke skupštine HSK je dodijelio plaketu kao uspomenu na sudjelovanje u osnivanju HSK. Povelja je dodijeljena 1993. godine.

KUHAR i VINAR GODINE – Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine.

Atelje okusa – s proglašenja najboljih u izboru Kuhara godine (hotel Korana Srakovčić u Karlovcu), te s prezentacije vina iz naše vinoteke Zlatni vinar

U istoj godini Kuharem godine i Vinarom godine proglašeni su bili Lidija Kralj, chefica konobe Kapetanova kuća u Malome Stonu na Pelješcu, i Zlatan Plenković

Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum s glavnim enologom Ivicom Perakom, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…

Revija Svijet u Čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

Pripremili smo i izdali knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, uz birana vina

Marko Čolić

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u Čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je, po uzoru na pristup najpoznatijih svjetskih vinskih publikacija, servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide). Uz ocjenu uzorka daju se kratak opis vina i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka. Uzorke smo, dakako u dogovoru s vlasnikom vinoteke, uzimali s polica trgovina (najviše Vrutak, MIVA, Vivat Fina Vina…).  Malo-pomalo postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, tako da su nas od 2000. na ovamo svake godine pozivali prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, zatim svako toliko išli smo i na Wine Summit u Austriju, tražili su nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, a to su Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu. U Sloveniji smo u smislu kušača nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo više godina bili pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a onda i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, sudionici smo bili i prvog nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia u Zagrebu.

 

Kao prvo te vrste u Hrvatskoj a izvan državnih službenih institucija: strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši. Stručni žiri sastavljen od enologa, sommeliera vinskih novinara i vinskih trgvaca u restoranu Zinfandel zagebačkog hotela Esplanade. Ispod: Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini

Svjesni toga da u današnje vrijeme kad je tehnika silno napredovala i kad kao slijed toga više nije – uz maksimalnu higijenu i pojačanu pažnju u radu u podrumu – problem proizvesti tehnički besprijekornu kapljicu, a u želji  da se u postupku (službenog) vrednovanja Bakhova nektara degustacijom pruži veća šansa za bolji rezultat plemenitoj kapljici koja uz tu spomenutu tehničku besprijekornost (sine quae non!) u osjetnoj mjeri a kroz svoju kompleksnost i svoju originasnost (genuinity)/prepoznatljivost pokazuje veze uz svoje geografsko porijeklo (teritorij), sortu, tradicijski stil. Namjera je bila (službeno) ocjenjivanje vina podignuti na višu razinu. A to smo pokušali manjim izmjenama rasporeda bodova po rubrikama u oficijelnom (i već odavna stvorenom) OIV-ocjenjivačkom listiću, rabljenom na uglavnom svim, pa i najrelevantnijim ocjenjivanjima vina u svijetu, a i pri deguistacijama manjeg i na neki način zatvorenog tipa ali ipak s krajnjim ciljem da se rezultati vrednovanja publiciraju. Uz tu blago izmijenjenu tablicu na kojoj je uočljivo da je nešto manja važnost dana boji i bistroći te intenzitetu mirisa i okusa a veća izvornosti/autentičnosti/genuinity te kakvoći mirisa (sklad, kompleksnost, struktura, dužina trananja na nosu i u ustima) te, na kraju, općem dojmu (elegancija, potencijal u smislu trajnosti/razvoja nabolje kroz vrijeme). Paralelno smo objavili i naše vidjenje opisivanja kušanog vina, na tom listiću za opis naveli smo niz termina od kojih je, da se dobije sažet prikladan i naravno uz finanu brojčanu ocjenu kompatibilan deskriptivni materijal za objavu dojma, dovoljno potcrtati ili zaokružiti one najvažnije izraze. Tako eto kupac/(krajnji) potrošač dobiva vrijednu cjelovitu informaciju o uzorku – od one iz koje vidi je li određeno vino po stilu u skladu s njegovim afinitetima, odgovara li ili ne njegovim mogućim zdravstvenim tegobama (polusuho, poluslatko, slatko – sadržaj neprovrelog sladora i mogući probem vezan uz dijabetes. Pružili smo, znakovima, i inormacije o tome je li vino za potrošiti sada ili se isplati s konzumacijom još malo ili pak i  još nešto duže pričekati, kao i obavijest mogućem prikladnom sljubljivanju dotičnog vina s jelima,  navodili smo i maloprodajne cijene svakog objavljenog uzorka u vinoteci. U rangiranju vina nakon ocjenjivanja napravili smo malu ali, smatram, važnu korekciju podižući blago bodovni prag za dodjelu medalja (vidi Potrošački putokaz/Legendu!)

Evo u nastavku objavljujemo listiće-rješenja Svijeta u Čaši glede ocjenjivanja mirnog vina i pjenušaca, te našu konstrukciju listića vezano uz opis vina. Inače, obje naše varijante poslali smo na uvid našim ali i nekim vanjskim uglednim enolozima, pa i OIV-u, zamolili smo za komentar ali mada sun nam se neki javili da su dobili listiće komentare na njih nisu dostavili, niti smo primili neko rješenje od kontaktiranih osoba i institucija. Nipošto ne tvrdimo da je ovo naše najbolje rješenje, ali ostajemo pri stavu da je aktualni službeni ocjenjivački listić OIV-a zastario i da ga, kao što se s vremenom promjene događaju u raznim drugim područjima, treba ažurirati.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO bio je prostrane unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u Čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

Svijet u Čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castella di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u Čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Tkalčićevu ulicu s pogledom na neke drevne zagrebačlke vinograde još u funkciji, pa Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u Čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li (i hoće li!) glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Onda se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

U podrumu PZ Svirče iz Svirača na Hvaru: zdravica za uspjeh udruge a onda i klastera Plavac mali

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Svijet u Čaši i Vlado Krautkaher – vino Zajedno 2006

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govorilo da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u Čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

Iz naših pokušaja da na lijep i prikladan način spojimo  vino, gastronomiju i glazbu: velikani kojih se rado prisjećam(o) davali su nam podršku – Boško Petrović i Tomislav Ivčić s knjigom i časopisom Svijet u Čaši

SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 je stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakako restoranima koji su u knjizi. Kao što se vidi, u tih 30 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣

ALBUM – MALA SuČ-SLIKOVNICA KROZ POVIJEST

Uz sklopu obilježavanja 15. godišnjice  časopisa u zagrebačkom hotelu Antunović organizirali smo Europsku vinsku cestu. Uz hrvatske vinare  nastupili su i vrhunski proizvođači  i ugostitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Francuske, Njemačke, Austrje, Mađarske… Dolje na  slici uz vlasnika hotela Tomislava Antunovića su  Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Znani proizvođač vina Girolamo Dorigo iz mjesta Buttrio u Furlaniji na našoj manifestaciji Europske vinske ceste svojim je pjenušcima, točeći ih uzvanicima-ćestitarima proslavio svoj rođendan!

Željko Suhadolnik i Vlado Krauthaker  neke godine kao degustatori na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu 

U carstvu amaronea,u kući Bertani

S proizvođačima vina Angelom Gajom u Pijemontu i s Aloisom Lagederom u Allto Adigeu (Južni irol), te,dolje, u Pijemontu, s Robertom Voerziom i Enricom (Paolo) Scavinom

S Brunom Rocca i njegovom kćerkom Luisom na njihovu imanju Rabaja u Barbarescu

S Joškom Gravnerom u njegovu vinogradu (gore), te s barunom Francescom Marone Cinzanom i markizom Pierom Antinorijem te enolozima Renzom Cotarellam, direktorom proizvodnje kod Antinorija  i Fabiom Rattom, direktorom Antinorijeve vinarije za brunello, u Montalcinu

S markizom Lodovicom Antinorijem, te sa Giovannijem Manettijem Fontodi, predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico

S grupm ljubitelja vina iz Zagreba kod Enza Bogliettija, sjajnog barolaša iz Pijemonta, i, dolje, u (ne samo po vinu nego i po arhitektonskim rješenjima) čuvenom španjolskom podrumu Marques de Riscal

Grof Stephane von Neipperg Cannon la Gaffeliere, i Louis Havaux, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles,, Phillippine de Rothshield Mouton Cadet, te Camille Seghesio USA

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA                                                                       ______________________________    

___________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine, still, for the exigent consumer

.– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš za neku preporuku / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do/till 5 € • M (edium) = 5 – 10 € • L (arge) = 10 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 € • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •

.⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI Kronika – 09.2022- Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta dolazi na hodočašće. U rujnu se stiže još na jedno hodočašće – BLAŽ ,posvećeno lokalnim vinskim kultivarima Blatini i Žilavki. Izvještaj s priredbe ovog rujna donosi i Svijet u Čaši (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Berba 2022. – Bakho i politika: VINUM CORPS DIPLOMATIQUE ⦁ Berbene svečanosti 2022 – BLAŽ u Međugorju:  BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Predberbeni Pelješac – festa od soli kao lokalni adut u turizmu:  KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!… ⦁ Salon delikatesa i plemenite kapljice VinDel u Mariboru: JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE TEK NAKORAK OD HRVATSKE DRŽAVNE GRANICE! ⦁ Festivali: ZAGREB Vino.com 2022 – IZLAGAČI ⦁ Modri les Noirs 15. i 16. listopada, Kendov dvorec u Idriji: CRNI PINOT u FOKUSU ⦁

­ ⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2022 – BUYING GUIDE ⦁

Berba 2022: Bakho i politika

VINUM CORPS DIPLOMATIQUE

Sredinom rujna 2022. zagrebački se Pantovčak na neko vrijeme preselio na Plešivicu, konkretno na imanje obitelji Zvonimira i Tomislava Tomca. Kod Tomčevih je održana Diplomatska berba 2022, manifestacija kreirana na ovome prostoru prije nekih desetak godina. Spomenuta obitelj Tomac sada je berbeni domaćin političarima bila po treći put.

Plešivička Diplomatska berba 2022 kod obitelji Tomac, slijeva: Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, u sredini, te Tomislav Tomac. Ispod: Nakon ubranih prvih grozdova, visoki gosti u razgledavanju novog vinskog podruma Tomčevih koji je nedavno dovršen i koji je ove godine primio prvu berbu

Otac Zvonimir i sin Tomislav Tomac, nakon upoznavaja predsjednika Milanovića sa svojim imanjem i, dakako, najavom dolaska ekološkog certifikata Demeter, pokazuju i treću generaciju obitelji Tomac – sina Martina, koji u prvoj polovici studenoga ima svoj (vinski) praznik – Martinje…

– Tri su razloga zašto je obitelj Tomac ove godine po treći put domaćin Diplomatske berbe. Prvi je ekološki certifikat kojim će se dugoročno, uvjeren sam, ostvariti velike promjene gopodarski pozitivne za Plešivicu. Iznimno sam ponosan na to što je istim putem odlučilo krenuti još vinara odavde. Drugi je razlog novi vinski podrum Tomčevih koji baš ove godine prima prvi urod grožđa na preradu. Podrum predstavlja svu jedinstvenost, ali i jednostavnost obitelji Tomac. Prirodno, iskreno, ali moćno i hrabro. To su, eto, Tomci. Treći razlog upravo je pristup proizvodnji vina kojime se Tomci vraćaju na svoje izvorne postavke, veličajući snagu zemlje što ih nagrađuje na svoj način, vrhunskim vinom i pjenušcem. Hvala Predsjedniku Zoranu Milanoviću koji se i ove godine odazvao našem pozivu i time omogućio još jednu Diplomatsku berbu! – riječi su to koje se, u objavama na Facebooku, pripisuju gradonačelniku Jastrebarskoga Zvonimiru  Novoselu.

S predsjednikom države uz domaćine Tomce slikali su se i brojni drugi šire poznati i oni manje poznati plešivički vinogradari/vinari. Gradonačelnik kao slijed eko-certifikatu što ga upravo trebaju dobiti Tomci očekuje, kako veli, znatne promjene nabolje za Plešivicu; vinara na slici lijep je broj, koji ukazuje na potencijal, ali, naravno, tek će se vidjeti kojim će se ritmom povećavati broj plešivičkih vinogradara/vinara na putu da dostignu rezultate što ih u kreaciji Bakhova nektara i glede širine visoke reputacije poslovno bitne za njih ali i za cijeli plešivički teritorij, zasad ozbiljno pokazuju njih petero ili eventualno šestero…

– Ova regija jedna je od dvije hrvatske regije koje su se u zadnjih 30 godina posebno uzdignule u kvaliteti i prepoznatljivosti, a to su Istra i, upravo, Plešivica – kazao je sada na Plešivici predsjednik Zoran Milanović. Dodao je kako smatra da je ono što se dogodilo na Plešivici i u obitelji Tomac jako dobar i željeni obrazac za hrvatski turizam: to su manja količina i viša kvaliteta, što samim time opravdana višu cijenu. – Poznato je da radi vina milijuni ljudi putuju svijetom kako bi uživali u degustaciji i potrazi za onim najkvalitetnijim. Valja se, dakle, maksimalno usredotočiti na kvalitetu i prepoznatljivost jer, gledamo li količinski, koliko god da mi ovdje proizvedemo, toliko jedan pekinški restoran popije u jedno dopodne…

Vrijeme je uglavnom poslužilo, po fotografijama s Diplomatske berbe vidljivo je da je bilo veselo. A je li baš Diplomatska berba, ovakva kakva jeste kao priča koja se svake godine kasnije u ljeto odvija na Plešivici, događanje osmišljeno na način da i odgovara upravo spomenutim riječima predsjednika Milanovića, ili je riječ o tek lijepoj jednodnevnoj zabavi za političare? Koliko sam osobno zapazio – kao trajna posljedica Diplomatske berbe, organizirane svojedobno upravo kod Tomčevih, ostao je (odličan!) pjenušac s novim nazivom Diplomat (svaka čast). Po onome što se priča već unatrag koju godinu, Diplomatska berba na Plešivici zapravo je više nešto što se radi da bude na korist (lokalne) politike nego nešto prikladno ustrojeno da bude, kao primarno,  doista u smislu kvalitetne promidžbe (plešivičkog vinogradarskog) kraja kroz plemenitu kapljicu toga područja.

__________________

Uz plešivičku berbu 2022 KOD TOMCA DIPLOMATI, KOD ŠEMBERA VRTIČKI UZRAST – Dok je kod plešivičke obitelji Tomac bila u tijeku Diplomatska berba, dotle je kod također vinske obitelji Šember u susjedstvu u predahu za posljednje etape berbe (za berbu je bio ostao još samo Rizling rajnski) protagonist bio – vrtički uzrast!

Sin Zdenka Šembera Nikola i njegova supruga Martina poveli su svog mališana PAVLA na prvu ozbiljniju šetnju kroz trsje i u upoznavanje vinograda upravo na poziciji PAVEL! Od grožđa iz tog vinograda Šemberi proizvode, klasičnom metodom dakako, izvrstan pjenušac Pavel (sad je u prodaji onaj iz berbe 2018). Dječačić mirno s roditeljima šeta i pogledava uokolo, ali dojam je kao da je na trenutke bio, intuitivno, i malo uzrujan, a kako i ne bi bio videći da na dresovima njegove mame i njegovog tate piše veliki slogan Save Water – DRINK WINE, a na njegovoj uniformi bilo je Save Water – DRINK MILK!.…

_______________

SVIJET u ČAŠI – Ovo je, rekao bih, dobar trenutak da podsjetim na jedan drukčiji pristup povezivanja diplomacije i politike a koji je još 2003. javnosti predstavila prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI, usput – na Martinje 2022. ona obilježava punih 30 godina od izlaska prvog broja časopisa. Riječ je o akciji Diplomatsko vino, koju smo, dobro shvaćajući još onda koliko je vino kao jedinstveni proizvod tijesno vezano uz zemljopisni prostor gdje se rađa i koliko ono može biti važno za razvoj KVALITETNOG turizma u nekome kraju, te nakon što smo u ono vrijeme u više navrata čuli kako se npr. u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima u Europi gostima nude vina što nisu iz Lijepe naše pa čak niti iz zemlje domaćina tim našim diplomatskim predstavništvima (čak nisu bila niti iz Europe, najčešće su bila iz Novog svijeta, poglavito Južne Amerike!!), mi u Svijetu u čaši zamislili kao poseban, kvalitetniji način promocije vinske Hrvatske i kao podršku promidžbi i boljem općem plasmanu hrvatske kapljice  Jedan aspekt razmišljanja u cijelome kontekstu odnosio se upravo na to da se stranom diplomatskome koru u Hrvatskoj ali i hrvatskim diplomatima u svijetu na korištenje ponudi za Lijepu našu tipičan, prikladan, i u estetskome smislu kako treba dizajnirani proizvod, primjeren za posluživanje na doista visokoj razini i primjeren za sudjelovanje i u humanitarnim aukcijama.

Najprije smo krenuli sa suradnjom s kućom Badel 1862, koja je u ono vrijeme sa svojim vinarijama odnosno vinarijama pod svojom ingerencijom bila dobro raspoređena diljem Lijepe naše i u velikom kvalitativnom usponu. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš (danas je to posjed Letterreari) kod Svetog Ivana Zeline za martinjsko krštenje u trenucima kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino kumove nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj. Visoki diplomati bili su pozvani da kušaju mlada vina različitih sorata i iz različitih posuda i ostavljeno im je da za svoje kumče izaberu vino koje im se od svih kušanih najviše svidjelo. Dogovor je bio da do vremena punjenja vina u butelju kum obiđe svoje kumče i kuša ga da vidi kako se razvija. Tako je eto prvi kum – njegovo kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

Da, pristajem biti kumom ovom vinu! Tim su se riječima kumstva prihvatili drugi veleposlanici u Zagrebu za vina iz Nespeša i iz berbe godinu dana poslije. Tako su se tadašnji veleposlanik Finske Ilpo Manninen i počasni konzul Branimir Vlajo brinuli za chardonnay, veleposlanik Japana Kaname Ikeda za sauvignon, veleposlanik Švedske Sture Theolin za zeleni silvanac, a već više puta spominjani veleposlanik Norveške Knut Toraasen uz kojega je stajalo i Društvo hrvatsko-norveškog prijateljstva, ovaj put opredijelio se za traminac, počasni konzul Danske znani zagrebački odvjetnik (vinoljubac par excellence!) Mladen Vukmir odlučio se bio za rajnski rizling. Neko vrijeme nakon što su vina napunjena u butelju organizirali smo sa Zlatkom Puntijarom u njegovom restoranu diplomatski skup  na kojemu smo zajedno s kumovima javnosti prezentirali slasnu tekuću kumčad.

U restoranu Stari Puntijar gosti su razgledali prvi privatni eno-gastronomski Muzej obitelji Puntijar i posjetili vinoteku gdje je pohranjena određena količina boca diplomatskog vina. Druženje se nastavilo uz bogati stol s brojnim delicijama koja su poslužili Zlatni kuhari iz izbora revije Svijet u čaši: Vesna Pranjić, tada šefica kuhinje restorana Stari Puntijar i Tomislav Špiček, tadašnji šef kuhinje restorana Baltazar.

Boce Diplomatskog vina bile su numerirane od broja 0001 do 0500 i nisu bile predviđene za komercijalno korištenje, nego za posluženje u posebnim prigodama (u ambasadama, konzulatima…) i u humanitarne svrhe. Inače, butelja s brojem 0001 i potpisom ambasadora Toraasena predana bila je kao znak pažnje na dar tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću u zagrebačkom restoranu Baltazar.

U ime domaćina Badela 1862, okupljene na kumovanju ambasadora Toraasena pozdravili su Franjo Francem, tadašnji izvršni direktor za vina Badela 1862, te Mladen Horić, direktor MAM-VINa, izdavača revije Svijet u čaši, i Željko Suhadolnik glavni urednik revije. Veleposlanik Toraasen potpisao je više butelja diplomatskoga vina i podijelio ih prisutnim uzvanicima, dar je bio poseban i po tome što su butelje bile popraćene s Diplomatskom putovnicom s potpisom njegove ekscelencije, i pakirane u za tu prigodu posebno rađenoj ukrasnoj kutiji. O Diplomatskom vinu prilog je objavio i talijanski vinski časopis Il Coriere Vinicolo

REVIJA MENU o DIPLOMATSKOM VINU – O akciji Svijeta u čaši Diplomatsko vino opširno je u svom tiskanom izdanju i na svojem izdanju na Internetu izvijestila, među ostalima, i eno-gastro Revija Menu, evo i kako:

Na sajmu Hotel&Gastroteh u Zagrebu, među brojnim uglednicima koji su posjetili štand tvrtke MAM-vin, izdavača časopisa Svijet u čaši, bio je i čelnik države Ivo Josipović. Tom se prilikom upoznao s projektom Diplomatsko vino, te je direktora revije Mladena Horića pozvao u svoj ured na Pantovčaku kako bi se o tome i dodatno informirao.

Prilikom susreta s predstavnicima MAM-vina / Svijeta u Čaši u svom uredu na Pantovčaku predsjednik Josipović pohvalio je projekt Diplomatskog vina i dao sugestije kojim bi se institucijama trebalo još obratiti kako bi on u potpunosti zaživio…

U uredu tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića: Mladen Horić, direktor MAM-vina i Svijeta u Casi, prezentira projekt Diplomatsko vino

Prepoznavši njegovu vrijednost, idejnu širinu, promotivno-komercijalni i humanitarni potencijal, proizvod Diplomatsko vino je inicijalno podržalo pet veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj. Valja naglasiti da kvalitetu navedenog Corps diplomatique vinskog proizvoda na određeni način jamči i glavni urednik časopisa Svijet u čaši, Željko Suhadolnik, koji je već dugi niz godina svojom kompetencijom na području enologije i stručnim člancima u časopisu promotor naše nacionalne enološke tradicije u domovini i inozemstvu. Poduzeće MAM-vin počelo je bilo razgovore/pregovare o suradnji s drugim vinskim kućama s većim kapacitetom ukupne produkcije, primjerice s Belje d.d. te s poznatim hrvatskim vinarima i vinogradarima Vladom Krauthakerom, Davorom Zdjelarevićem, Morenom Coronicom, Franjom Toljanićem i Zlatanom Plenkovićem.

Prepoznajući važnost projekta Diplomatsko vino, ugledni zagrebački ugostitelj i hotelijer Zlatko Puntijar, znan po bogatoj kolekciji knjiga-kuharica i osnivač i vlasnik prvog privatnog eno-gastronomskog Muzeja obitelji Puntijar, pondio se bio da u vinoteci na svom posjedu pohrani određenu količina boca Diplomatskog vina Svijeta u čaši (suhiucasi)

A sada opet ja, da čitav prilog i osobno završim: na žalost okolnosti su se s vremenom bitno promijenile i Svijet u Čaši sâm nije uspio u onome ritmu dalje. Opaka bolest godinu dana prije pojave covida 19 i corone i onda i sâma corona zapečatile su sudbinu tiskanog izdanja revije Svijet u čaši. Nastavak revije u obliku jednomjesečne Kronike uslijedio je, uz podosta teškoća u raznim oblicima, u elektronskom izdanju ( www.suhiucasi.wordpress.com ), žarka želja je bila ipak aktivno dočekati Martinje 2022 i po mogućnosti na neki način i jače obilježiti 30. godišnjicu prve hrvatske vinske revije…♣

Berbene svečanosti 2022: BLAŽ u Medjugorju

BLATINA i ŽILAVKA u PRVOM PLANU

Međugorje i okolica: hodočastilište, te izvrstan ambijent i za – Bakhove sljedbenike!

U carstvu Blatine i Žilavke – svetište s crkvom u Međugorju kamo se sa svih strana svijeta stiže na hodočašće. U rujnu se, ponavljsm, dolazi još na jedno hodočašće – BLAŽ, posvećeno lokalnim vinskim biserima u koje spadaju i trnjak i vranac (suhiucasi)

Kraj ljeta, u srcu prostranog i lijepo uređenog međugorskog sportskog centra u koji je, kako kažu, mnogo investirao tenisač Ivan Dodig: priredba BLAŽ – HERCEGOVAČKI BISERI u ČAŠI. Ali, ne samo blatina i žilavka, nego i trnjak i vranac, a pratnja su i internacionalci poput npr. cabernet sauvignona, merlota…

Pogled na kompleks s velikim bazenom sportskog centra u Međugorju i platoom na kojemu su se brojni posjetitelji-ljubitelji Bakhova nektara od popodneva pa do kasno u noć družili s ponajboljim vinogradarima/vinarima Hercegovine Dolje: pogled s druge strane na bazen i na plato na suprotnoj strani a koji je poslužio kao pozornica za odvijanje prigodnog kulturno-umjetničkog zabavnog (glazbenog) programa

U sklopu sportskog i rekreacijskog centra u Međugorju početkom rujna organizirana je priredba BLAŽ, smotra Bakhovog nektara posvećena prvenstveno blatini i žilavki. Termin ove godine nije baš bio idealan, naime trganje je ponešto uranilo u odnosu na inače i upravo tih dana vinogradari su bili maksimalno zaokupljeni berbom tako da je do posljednjeg trenutka pred početak BLAŽa bila zagonetka hoće li se na priredbi u večernjim satima na lijepom platou uz povelike bazene ipak okupiti i i te kako očekivani svi najznačajniji hercegovački vinaogradari/vinari i osobno. Na kraju, stigli su uglavnom svi, bila bi zaista šteta da nisu! U posljednji tren pojavio se i Radovan Vukoje iz Trebinja, koji je nekoliko tjedana prije ove manifestacije kod sebe u lijepom svom restoranskom prostoru organizirao tradicijsku reviju žilavke…

Najava, spontano iz publike, službenog otvorenja Hercegovačke vinske ceste na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje

Ambijent u Međugorju raskošan, idealan, vrijeme je u meteorološkom smislu odlično poslužilo, publika sjajno raspoložena, mnogo izvrsnih vina, naime uz blatinu i žilavku na kušanje su nuđeni i trnjak, vranac, a od inozemnih sorata chardonnay, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, te razne kupaže…. Bogata i ponuda hrane, pripremane na licu mjesta. Glazba prikladna. Događanje nazvano BLAŽ koje postoji, kažu domaćini, već nekih sedam godina a na kojemu su, uvjerio sam se osobno, hedonisti mogli doći na svoje u punoj mjeri, pokazalo se kao snažan i turistički izazov. S obzirom da u Međugorje dolazi mnogo gostiju, i onih iz inozemstva, koji, inače, vjerujem, nakon obavljenog vjerskog dijela, u većini slučajeva ipak ne propuštaju priliku za skok do impresivnog vodopada Kravice pa i do Muzeja franjevakog samostana sv. Ante padovanskoga na Humcu, bilo bi dobro napokon i maksimalno organizirano se potruditi – to više što su jelo i pilo i fiziološka potreba a razumna doza hedonzma za stolom ne kosi se s katoličkom vjerom, k tome nema ni razloga da vjerski gost à priori izbjegava smještaj na vinskom-turističkom gospodarstvu! – upravo na području eno-gastronomije (višeg ranga) bazirane prvenstveno na ponudi lokalnih proizvoda. Izraz maksimalno organizirano koristim (dobro)namjerno uz BLAŽ ovom prigodom, naime  iako je priredba te večeri u ukupnosti atmosferom ostavila lijep dojam i na prvi pogled odlično uspjela, pitanje je kolika je njena korist bila i na dužu stazu npr. i šire u promidžbenom (i međunarodnom) smislu za lokalno vino, lokalne sorte, lokalne specijalitete. S novinarskog stanovišta gledano prigovor je npr. u tome da je obavijest o održavanju stigla tek koji dan prije najavljenog početka, poslan je tek nepotpuni popis vinara-izlagača, nedostajali su osnovni tehnički podaci, navedeno je – barem u pozivu koji sam ja dobio – da će biti posjeta vinarima ali ne i konkretno kojima (makar na kraju je ispalo jako dobro, obišlo se veći broj vinarija!), nije napisano je li na događanje pozvan veći krug (vinskih i turističkih) novinara, je li se zvalo novinare iz zemalja interesantnih za uvoz vina s ovih naših prostora (sa svojih putovanja svijetom poznajem ih lijepi broj ali nijednog stranog vinskog novinara nisam sreo tih dana u Međugorju a nisam ni upoznan s nekim novima prije mi nepoznatime!), nije dan ni podatak o tome jesu li pozvani koji značajniji vinski trgovci i uvoznici vina i iz vana…  Bilo bi logično da je za pozvane novinare pred početak priredbe organizirana kakva pressica da točno i službeno dobijemo informaciju o tome tko je zapravo organizator BLAŽ-a, da dobijemo finalni popis sudionika, zapravo katalog – ali kataloga nije uopće bilo!, da dobijemo točan program boravka, kao i da razmijenimo vizitke radi lakšeg poslovnog kontakta i poslije. Bio je, istina, uvodno službeni susret, ali za dosta široki krug gostiju različitih zanimanja – vinska radionica i druženje – prve večeri bravka u Hercegovini, na zgodnoj i prostranoj terasi na više nivoa na strmini u okviru café-bara Smokva u Ljubuškome, goste je kratko pozdravio i poželio im dobrodošlicu Andrija Vasilj s međugorskog posjeda Carska vina Grgo Vasilj (naknadno smo, neslužbeno, saznali da je on bio na čelu organizacije priredbe), zagrebački sommelier Siniša Lasan, inače na privremenom radu već godinama na dubrovačkom području, komentirao je pred svima 12 vina – po šest žilavki i šest blatina, kroz prezentacijski nastup Skopljanke Elene Miloševske Jovanovske, inače aktivne u promidžbi vranca, saznali da su u priču BLAŽ uključene i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine i razvojna organizacija UsAid sa sjedištem u BiH, u njihovu izdanju izašla je lijepa publikacija Herzegovina Wine Route (Vinska cesta Bosne i Hercegovine) na trasi Mostar-Čitluk-Ljubuški-Čapljina-Stolac-Trebinje, s detaljima iz povijesti i sadašnjosti vinogradardtva i vinarstva u BiH te s popisom hercegovačkih vinskih posjeda (neobično je da tu nema jednog od najboljih proizvođača hercegovačkih vina Milasa?!) kao i s prikazom prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti  na lokalitetima duž vinska ceste. Publikaciju sam imao sreću na kraju festivala BLAŽ naći na stolu nedaleko od ulaza na prostor manifestacije uz koji su UsAid-ovci veselo uz žilavku, blatinu i pjesmu nazdravljali uspjehu projekta Vinska cesta Hercegovine…

Slučajni susret – ali s obzirom na službene ličnosti pun pogodak! – na festivalu na samom početku dok se još nije stvorila gužva: prvi slijeva na sici je Branimir Penava iz atraktivnog etno-sela Herceg u Međugorju, a treći slijeva dr.sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjsko-trgovačke komore Bosne i Hercegodine, sasma desno na slici je neizbježni prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor vrlo afirmiranog medjunarodnog salona vina i gastronomije Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi. Hotel & Resort Heceg etno selo, udaljen od Međugorja tri kilometra, prostire se na površini od više od 50 000 četvornih metara. Otvoren je bio 2008. godine. Sastoji se od pedesetak građevina od kamena a različitih namjena, uz smještajni dio pokriva i one za eno-gastronomsku ponudu i za razne druge uslužne sadržaje (sport, kazališne i kino-predstave, konferencijske dvorane…) bitne za dobro funkcioniranje kompleksnog turističkig objekta visoke kategorije

Kako je sunce zalazilo, a ispraćeno je sa službene pozornice izvanrednom izvedbom Marka Pecotića Pece čuvene kancone O Sole mio, stizalo je sve više posjetitelja. Ponuda hrane raznolika, od sira i mesnih prerađevina na nekim vinskim štandovima do, na određenim punktovima, specijaliteta u režiji profesionalnh kuhara (suhiucasi)

Vinarija Škegro iz Ljubuškog vrlo je dobro poznata i potrošačima u Hrvatskoj, proizvode je u Lijepoj našoj moguće kupiti npr. preko trgovačke kuće Vrutak koja se reklamira da ima najveću ponudu vinskih etiketa u Lijepoj našoj. Braća Ante i Bariša Škegro te sestra im Andrea podastrli su na kušanje široku paletu vina u kategoriji baznoga i kategoriji Carsus (=Kras, kamen), bazna žilavka iz 2021 laganija, živa i vrlo svježa, dok je ona iz grupe Carsus i iz 2020 a koja je godinu dana provela na razvoju u 500-litrenim hrastovim bačvama, znatno punija, ozbiljna, kompleksna. Od crnih, izvrsni, puni, konkretni, profinjeni i s lijepim izgledima i za daljnji razvoj u butelji Blatina 2017 Carsus i Trnjak 2018 Carsus. Bariša Škegro pohvalio se da je enološki savjetnik vinarije od skora ni manje ni više nego Milan Budinski, koji je, inače, do nedavna bio glavni enolog porečke Agrolagune i bitno se istaknuo s vinima… (suhiucasi)

Ovaj mladac na slici izabran je da prezentira stolačka vina neobična naziva DAORSON, pojma što upućuje na vrlo daleko povijesno razdoblje još od 167. godine prije naše ere, kad je Neretva bila na Balkanu granica Rimske Republike i područja u sklopu te Republike a što su ga, uživajući neku vrstu autonomije, obitavali Daorsi. Glavno sjedište Daorsa i veliko trgovačko središte bilo je kod mjesta Ošanjići blizu Stolca u utvrđenom naselju zvanom Daorsa odnosno Daorson, pa je sada grupa marljivih vinogradara i vinara te zaljubljenika u vino iz toga kraja kad je odlučila osnovati vinogradarsko-vinarsku zadrugu za njen naziv izabrala upravo taj drevni pojam što vuče prema latinskom jeziku. Zadruga, držeći se maksimalno moguće spoja tradicijskog i modernoga, proizvodi vina samo od grožđa Žilavke i Blatine, ali u dvjema kategorijama – Pinnes (to je bilo ime istaknutog lokalnog ratnika) označava mlađu kapljicu, dok se iza naziva Kora nalazi odležanija i složenija Žilavka Selekcija a pod nazivom Barrique blatina dozrijevana u malim hrastovim bačvicama…

Radovan Vukoje, u društvu sa chefom Mihadom Mameledžijom, ponudio je, između ostaloga, izvanredan Vranac Vukoje 2017. (suhiucasi)

Josip Brkić sa sinovima Jozom i Paškom, iz Čitluka. Brkići su 2007. potpuno prestali s uporabom uobičajenih konvencionalnih enoloških sredstava u produkciji plemenite kapljice i okrenuli se posve organskom uzgoju da bi sad bili i na kolosijeku biodinamike. Poznati su i po jantarnoj kapljici. Glede sortimenta posve su vjerni lokalnim kultivarima Žilavki i Blatini. Na BLAŽ-u su i oduševil i žilavkom i blatinom. Vina su u kategorijama svježih i mladih te onih duže dozrijevanih vrlo ozbiljnih u drvenim bačvama. Veći dio vina odležava u drvu, a većina bačava kod Brkićevih je od bosanskog hrasta. Godišnja proizvodnja kreće se ukupno između 150 I 200 hl vina. (suhiucasi)

Ugodno čavrljanje u café-klubu Smokva pred početak vinske radionice. Na slici su kao domaći proizvođači vina Zdenko i njegov sin Tomislav Milas, zatim Elena Miloševska iz Skopja s bogatim iskustvom oko popularizacije Vranca u Makedoniji, te iz Zagreba Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma pa Siniša Medenica i Vjekoslav Madunić kao organizatori en-gastro događanja u Zagrebu, I vinski novinar Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Dolje: Elena Miloševska govorila je pred mikrofonom o svojim iskustvima vezanim uz popularizaciju teritorija uz pomoć makedonske uzdanice Vranca i spominjala mogućnosti Hercegovine s vinskom cestom s kao glavnim protagonistima Žilavkom i Blatinom, a zagrebački sommelier s višegodišnjim privremenim radom u Dubrovniku Siniša Lasan komentirao je vina predstavljena na radionici na kojoj je na degustaciju ponuđeno po šest žilavki i šest blatina, potporu mu je na sceni davala voditeljica kroz program. Na fotografiji snimljenoj u kratkom predahu nastupa, s njima dvoje je (sasvim desno) glavni i odgovorni za sve oko BLAŽA 2022 je Andrija Vasilj. Kušani su sljedeći uzorci žilavke: 1. Tolj 2021, 2. Buntić 2021, 3. Puntar Selekcija 2021, 4. Begić Rastok 2021, 5. Vilinka Selekcija 2021, 6. Brkić Mjesečar 2019, a od blatina 1. Majić 2019, 2. Rubis 2018, 3. Carska 2021, 4. Škegro Carsus 2017, 5. Milas Reserve 2012, 6. Vinarija Čitluk Grand cru 2015 (od prosušivanih bobica, tipologijski na tragu amaronea), najjači dojam ostavile su ova tri posljednja spomenuta (suhiucasi)

HERCEGOVAČKOM VINSKOM CESTOM, TURNEJA PODRUMIMA – Za vrijeme našeg trodnevnog boravka domaćini su se pobrinuli da grupa novinara – nas nekoliko iz Zagreba te nekoliko iz BiH i nekoliko iz Srbije – obiđe neke pažnje i te kako vrijedne lokalitete kao i neke vinare koji su, iako zauzeti s berbom, ipak mogli svaki odvojiti po nekoliko trenutaka za predah da nas prime. Evo gdje smo bili, koga smo od vinara posjetilili: Muzej franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga na Humcu, glasoviti slapovi Kravice, pa Carska vina Grge Vasilja, vinarije Nuić, Milas, Dodig, Ostojić, Majić…

Vinska cesta Hercegovine…

Od Mostara pa do Trebinja….

Zgrada Muzeja na Humcu, lijevo pored crkvice, te, u Muzeju, uz vodiča Mirka Bašića koji je sjajno predstavio-objasnio eksponate. Arheološki materijal prikupljen je na širem prostoru Hercegovine a podijeljen je na izložbe eksponata iz prapovijesti i antike do srednjeg vijeka, u kronološkom okviru od palolitika do kasnog srednjeg vijeka, drugim riječima u vremenskom rasponu od 16.000 godina! Inače, na prostoru ljubuškoga kraja pronađeno je 70 starorimskog spomenika od čega je najveći broj nadgrobnih ploča. U Muzeju je, pod naziovom Humačka ploča, izložen najstariji ćirilo-glagoljski spomenik koji govori o obnovi crkve arkanđela Mihovila u vremenu između 11. i 12. stoljeća…(suhiucasi)

Impresivan prizor slapova Kravice, Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat, pa je kao prirodan fenomen i rijetkost pod zaštitom države. Visina slapa je od 26 do 28 metara a vodeni amfiteatar ispod promjera je 120 metara. Preko sedronosnog sloja od dna do vrha slapa izrasli su trava, mahovina i lišajevi,  a pored slapa nikle su konopljika, smokve i topole. Nekad su uz slap aktivni bili mnogobrojni mlinovi. Inače, i u selu Veljaci, i dalje u općini Ljubuški, vodopad je Koćuša kao jedan od najljepših prirodnih bisera ovoga dijela Hercegovine.

Dakako svi koji dođu rado se slikaju za uspomenu. Upečatljiv začin prirodi ovdje, eto, svakako daje Mostarka s imenom Ruba, koja se tu zatekla sada ne izletnički nego radon, kao dio ekipe UsAid-ove podružnice u Mostaru, vrlo zaslužne na realizaciji projekta Hercegovačka vinska cesta. Rubini roditelji u izboru imena za nju bili su inspirirani Rubaijama, zbirkom stihova na temu života, ljubavi i vina znamenitog perzijskog pjesnika Omara al Khayyama. Na donjoj slici, podno vodopada – jezero je s kupalištem. Vodopad Kravica najatraktivniji je lokalitet na Trebižatu, tri kilometra nizvodno od Vitaljine u Studencima blizu Ljubuškoga. (suhiucasi)

__________________

OD  KRAVICA DO – PERZIJE!: OMAR ibn Ibrahim Al-Nisaburi KHAYYáMI ili OMAR-E CHAYYāM ili OMAR  al  KHAYYAM ili OMER HAJJAM – Lijepa Ruba, eto, odvodi nas, sasma neočekivano, od Kravica do Perzije! Putokaz su bile Rubaije, po kojima je dobila ime, a Rubaije su poezija u obliku četverostiha i one se, kao osobi koja ih je lansirala, pripisuju Omeru Hajjamu. E, sad, tko je Omer Hajjam odnosno, po perzijski Omar-e Chayyām  odnosno kako ga zna svijet, Omar al Khayyam?

Omer Hajjam odnosno Omar al Khayyam

On je perzijski matematičar, astronom i pjesnik, jedna od najsvjetlijih ličnosti u perzijskoj kulturi, a rođen je 1048. u Nišapuru u današnjem Iranu, umro je početkom prosinca 1131. Njegovo prezime prevedeno na hrvatski značilo bi – tkalac šatora. Međutim istaknuo se kao matematičar, osobito značajan je njegov rad na razvrstavanju i rješenjima kubičnih jednadžbi, zatim on je pružao, kako navodi enciklopedija, geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka. Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija. Hajjam je pridonio i razumijevanju postulata o paralelnosti. Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33 godišnjim interkalacijskim ciklusom. Na Zapadu je Hajjam poznatiji imenu Omar al Khayyam i po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao više od tisuću Rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić. ⦁

____________________

CARSKA VINA GRGO VASILJ – Međugorje i Vasilj maltene su sinonmi. Spomene li se Međugorje a pri tome se ne misli isključivo na vjersko hodočašće, u obzir odmah dolazi vinsko hodočašće, a najdublju vezu i s Međugorjem i s vinom ima prezime Vasilj. Obiteljska tradicija Vasiljevih traje duže od 170 godina, s time da su s vremenom od jednog gospodarstva nastala dva – Grgo Vasilj Carska vina te Stanko Vasilj Stankela. Stankela je, uvelike iz zdravstvenih razloga, u posljednje vrijeme donekle posustao, a njegov brat 72-godišnji Grgo Vasilj, izgledom u dobrom zdravstvenom stanju, zahvajujući živahnom potomstvu, uvelike sinu Andriji koji je neko vrijeme živio i u SAD i tamo stjecao određena iskustva, nastupa  pod robnom markom ni manje ni više nego Carska vina Grgo Vasilj. Obitelj Grge Vasilja brine o 22 hektara vinograda, posjeduje, baš u podnožju brdašca na koje se hodočasti do Križa na vrhu,  lijep i moderan vinski podrum, a godišnje proizvede, kako je Grgo osobno kazao, oko 80.000 butelja što bijelog, što ružičastog što crnog vina. Najbolja kvalitativna kategorija plemenite kapljice kuće izlazi u buteljama s etiketama na kojima kao glavni naziv uz sortu stoji oznaka premium edition odnosno ime nekog od članova obitelji Vasilj i oznaka special edition.

Carska vina Grgo Vasilj, Međugorje. Dolje: Grgo Vasilj upoznaje prof. Ivana Dropujića, direktora festivala Zagreb vino.com, s berbama koje tek trebaju dovršiti period dozrijevanja u drvu pa biti napunjene u butelju, ovdje je riječ o blatini iz 2021 koja je već provela nešto više od osam mjeseci u barriqueu Trust i za koju tek treba odlučiti koliko će dugo još odležavati u bačvici, zasad se vino pokazuje u jako jako dobrom svjetlu (suhiucasi)

Kod dobro raspoloženog Grge Vasilja kušali smo Žilavku premium edition 2021, pa Gregorius Žilavka limited edition 2021 s mikrolokaliteta Medjugorje i Vionica (Gregorius je dakako posvećen Grgi), zatim kapljice Sophia special edition 2021 (žilavka i sivi pinot po 50 posto), Nika rosé special edition (od cabernet sauvignona), slijedili su Blatina Premium edition 2020, David special edition 2019 (blatina i cabernet sauvignon po 50 posto, 18 mjeseci u bačvama od slavonskog i američkog hrasta; jako dobro!), Jeanne Cabernet sauvignon special edition 2021 (kao inspoiracija za naziv bila je Jeanne d’Arc odnosno Ivana Orleanska; jako dobro!).

Grgo Vasilj i crnjak David, te, desno, pogled u dio podruma s kušaonicom Vina Dodig (suhiucasi)

Iz podruma Carska vina Grgo Vasilj krenuli smo prema Čitluku u još jedan vinski podrum vrlo zvučnog naziva – KRALJEVSKA VINA Villa MONACO 2000 obitelji Ostojić. Ostojići se ozbiljno razvijaju u dva pravca – proizvodnja vina i rakija, te turizam na selu. Pri prvom koraku na njihovom imanju vidljivo je da njeguju visoke ambicije na obje strane. Pater familias Vlado Ostojić rado će se pohvaliti da vinograde posjeduje na području zvanome Brotnjo, za koje Čitlučani vele da je s vinogradima na ponajboljim pozicijama u Hercegovini. Valjda su i iz tog razloga Ostojići svoju kapljicu označili kao kraljevsku! Iz njihova podruma izlaze vrhunska žilavka, blatina, vranac i merlot za koji se naglašava da je dozrijevao u barriqueu, a što se tiče jakih pića u ponudi su rakije lozovača, travarica, viljamovka, zlatna dunja, zlatna kajsija (marelica), gorki orahovac, od  likera su tu medovača, te onaj od višnje, pa slatki orahovac,  slatka dunja.

Oko vrlo lijepe i oveće kuće, u kojoj su, u prizemlju, restoran a na katovima smještajni kapaciteti za turiste – konkretno dva apartmana, dvije jednokrevetne sobe, šest dvokrevetnih soba i dvije sobe s francuskim ležajevima, velik je prostor s dosta stabala što svojom gustom krošnjom ljeti  jamče debelu hladovinu. Ambijent se doima poput parka. Na nekoliko mjesta postavljene su klupe za sjedenje, na središnjem mjestu nalazi se oveći i klasičnim krovom natkriti a sa strana otvoreni plato sa šankom te stolovima i sjedalicama, za ručkove i večere, kavicu I neko drugo piće na finom zraku. Po potrebi tu se organiziraju razne prezentacije. Na više mjesta na okolnim stablima postavljene su udobne mrežne ljuljačke, za lješkarenje. A na dijelu na kraju tog višenamjenskog parkovnog prostora krasan je bazen, sa sunčalištem s pogledom na okolne brežuljke i vinograde…

Vlado Ostojić sa sinom, uz butelje vina vlastite produkcije. Dolje: detalji iz turističke ponude (suhiucasi)

Jede mi se, jede… spati mi se neće…

OD CRNOPODA DO KREMSA, i NATRAG! – U Crnopodu kod Ljubuškog vinograde i vinski podrum ima obitelj Nuić, koju sam već prije nekoliko godina za jednog posjeta tamo upoznao i osobno doživio kao jednog od najboljih hercegovačkih proizvođača Bakhova nektara. Nekoliko susreta s Nuićima i njihovim vinima poslije, na vinskim događanjima u Zagrebu i Ljubljani, te ovaj posjet Hercegovini sada potvrdili su taj odličan dojam. U impresivno velikoj građevini zamišljenoj da u donjem dijelu bude vinski podrum s odvojenim prostorima za preradu grožđa te za odležavanje i dozrijevanje vina što u inoks cisternama što u drvenim bačvama različitih zapremnina dok je za gornji dio predviđeno da bude kušaonica i restoran visoke kategorije ali dok je donji dio u punoj funkciji gornji je još nedovršen, dočekao nas je Vlatko Nuić, sin vlasnika Josipa Nuića. Nuići trenutno žive nekako na relaciji Hercegovina – Austrija, u Austriji, u glasovitom tamošnjem vinskom području Krems. Vlatko Nuić školuje se za enologa, dok njegov brat u Austriji stječe vještine rafiniranog kuharskog chefa, plan mu je, kad se u zgradi uz vinogradi a gdje je vinski podrum uredi cijeli gornji prostor i za goste, tu osobno voditi restoran. U stalnoj kontroli vinograda i vina u Crnopodu je dugogodišnji stručni suradnik Nuićevih u tome poslu Ivan Marinović, a Vlatko, koji još ima godinu dana školovanja htio bi po stjecanju diplome još nekoliko godina provesti i na usavršavanju u struci u znanim svjetskim vinskim podrumima, kako mi kaže, uglavnom u zemljama engleskog govornog područja, tada bi se vratio u Crnopod i postupno preuzimao vodstvo u obiteljskom podrumu u svojoj domovini.

Vlatko Nuić dočekao nas je, za degustaciju, s ponajboljim etiketama kuće, primjerice s onim crnima a već par godina šire znanima s vinima od Žilavke, Blatine, Trnjka, Merlota, Syraha, Cabernet sauvignona… dakako da je htio prezentirati i nešto posve novo, a to je Nuić Red 7, mješavina sedam crnih sorata što ih Nuićevi uzgajaju. (suhiucasi)

Cijela paleta vinskih etiketa obitelji Nuić, te, dolje, selekcija prestižnih vina obilježenih crnom etiketom (suhiucasi)

Kraj ove naše lijepe BLAŽene hercegovačke turneje obilježili su, vrlo vrlo uvjerljivo, Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, koji su nas u sklopu svojega podruma dočekali s ručkom i sa svojim sjajnim žilavkama – jednom iz berbe 2019 (13,8 vol %) i jednom iz 2016 (13,5 vol %), te s izvrsnom blatinom iz 2012 i odličnim merlotom iz 2011. Finale kakav se samo poželjeti mogao!

Zdenko Milas i njegov sin Tomislav, u njihovom vinskom podrum (suhiucasi)

Zdenko Milas (desno) i Robert Alilović, vlasnik spomenutog vinskog bara Smokva i po struci dizajner, autor etiketa za Milasove butelje (suhiucasi)

__________________

S naše strane državne granice  MODRO JEZERO – NEZAOBILAZNA POSTAJA – Kako čujem od mnogih koji često putuju automobilom na relaciji od Zagreba prema Međugorju i tome dijelu Hercegovine, većina ih koristi autoput do Splita pa potom regijsku cestu prema Imotskome, u pravcu graničnog prijelaza u Vinjanima Donjima. U tom slučaju na području Imotskoga obvezna postaja je Modro jezero ali u – dva oblika!

Modro jezero, Imotski: jedinstven prizor prirodnog fenomena – rijetko viđena takva plava boja vode, u kombinaciji sa sivilom kamena te smeđkastostim i blagim zelenm notama oskudnog krškog raslinja. Kad su zime oštre, voda se na površini smrzne, a kad je duže suša, posebice ljeti, voda privremeno presuši. Ali, Grabovčevo Modro jezero dosad još nije presušio…

Jedan je dakako prirodni fenomen nazvan Modro jezero (inače, postoji i Crveno jezero), prekrasan se prizor promatraču otvara sa stijene na uzvisini i pogledom prema dolje – uokolo kamen i krš, a dno namreškano i čudesno plave boje, o sunčanom danu nezaboravna impresija, idila! Događa se međutim da se nekad i ne naiđe na tu plavu, nego se dođe na sivkasto-smeđkastu boju, naime kad je duže suša jezero privremeno presuši,… I,  mještani dolje, na njegovu dnu, znaju – zaigrati nogomet!…

A drugo Modro jezero must visit stanica je u obližnjem Prološcu, tu dio obiteljskih vinograda te vinski podrum ima familija Grabovac (adresa je: Križnog puta 17!), svojedobno široko znana po nekadašnjem saborskom zastupniku Anti Grabovcu. Otkako je Ante počeo pomalo smanjivati političku aktivnost a njegovi sinovi Milan i Nikola dovoljno su stasali te nakon što im se za stalno, kao enolog, u poslu pridružio Mislav Maršić – rapidno je u visinu skočila obiteljska vinska strana! Grabovci se posebno ističu s vinom što su ga, smatrajući ga najboljime, nazvali, i to je za posebno pozdraviti!, Modro jezero Riserva.  Riječ je o mješavini  (sad je na tržištu aktualna berba 2017) od cabernet sauvignona,  vranca,  trnjka i merlota,  s time da je to Modro jezero rezultat grožđa iz vinograda Vučja draga na brdu ponad Imotskoga i s pozicije Podvornica, kapljica je 24 mjeseca odležavalo u drvu, u kategoriji je ZOI Dalmatinska zagora vinogorje Imotski.

Smijem li primijetiti, evo: Modro jezero zavrjeđuje kako s obzirom na kakvoću kapljice tako i, pogotovu, s obzirom na imoćanski izvorni dragulj Modro jezero, profinjeniji dizajn… U svakom slučaju etiketu dostojnu lokaliteta, da li s (umjetničkom) fotografijom Modrog jezera u zenitu njegova izgleda ili pak s odgovarajućim crtežom, to neka procijene kompetentni… I Modro jezero od Grabovaca podložno je, dakako, meteo-uvjetima, količine, logično, budu različite od godišta do godišta, ali do sada ipak još nije došlo do toga da njihovo Modro jezero i posve presuši. A ako ne daj Bože do toga i dođe, Grabovci bi mogli, kako su se Imoćani dosjetili s presušenim pravim Modrim jezerom, te godine kad vina eventualno ne bude dovoljno za tržište napraviti nešto što, koliko znam, još nitko nije – kao štos a s plemenitom namjerom ponuditi neku simboličnu količinu uredno etiketiranih i opremljenih – praznih butelja Modro jezero (s time da se, kako sam upravo spomenuo, ipak prethodno profini dizajn, tako da ukupna kompozicija bude, nazovimo ga tako,malo umjetničko djelo koje se u stanu može postaviti i kao ukras )…  Dakle, naravno, ne da taj potez bude drski pokušaj neprimjerene zarade nego da se novac eventualno ostvaren od te prodaje daruje u dobrotvorne svrhe, a potrebitih uvijek ima…

Braća Milan i Nikola Grabovac, te enolog Mislav Maršić: kad smo ih u predahu berbe toga dana posjetili i s njima se nakratko zadržali, rekli su nam da su do tog trenutka berbu obavili u opsegu od gotovo 40 posto, s ubranime su bili iznimno zadovoljni (suhiucasi)

Unatoč stisci s vremenom domaćini su ponudili nekoliko na tržište recentno stavljenih  vina, mogli smo se na širem planu uvjeriti u novi napredak u kakvoći, svakako bih istaknuo dosta kompleksni pjenušac Grabovac bijeli brut nature (Imotski jeste na jugu ali je i u zaleđu a Grabovci, unutar svojih sadašnjih ukupno 27 hektara pod trsjem, imaju vinograde na različitim tipovima tla, od škriljevca do plodnijega, od propusne crvenice do ilovače, te vinograde na različitim nadmorskim visinana, od onih dolje na 280 metara do onih na brdu na većim nadmorskim visinama, onima i iznad 400 metara!), pa, od mirnih, i pošip, u njihovu nasadu sorta je tamo od 2015. godine, zatim i Sauvignon riserva 2021 od grožđa iz vinograda s nekoliko pozicija, Chardonnay 2019 Riserva s brdske pozicije Vučja draga, vino je dobrim dijelom nastalo i alkoholnim vrenjem i odležavanjem u drvenim bačvama, osobito lijepa je i kompozicija Draga 2020 od lokalne kujundžuše, zatim od pošipa, žilavke, chardonnaya i sauvignona… ♣

Predberbeni Pelješac: Festa od soli  kao lokalni adut u turističkoj posezoni

KAD PLAVAC, TAKO SLATKO – VOLI SLANO!…

Festival soli idealna je prilika za posjet Pelješcu u najljepšem dijelu ljeta.  Od kraja kolovoza pa do kraja rujna traje jedan od najukusnijih festivala na poluotoku prekrasnih plaža, vrhunskog vina i iznimno kvalitetne soli. Od prošlog ljeta iz Stona se proširio na čitav poluotok, i ove godine bilo je njegovo šesto izdanje. Svake je godine sve bogatiji, interaktivan je, multimedijalan, zabavan. Festival soli jedna je od najatraktivnijih manifestacija u Dalmaciji i sjajan uvod u najljepši dio ljeta kad na pelješkim plažama popuste gužve, a more je i dalje idealno za kupanje.

Od posljednje trećine kolovoza do gotovo pred kraj rujna Pelješani i njihovi gosti i ove su godine uživali u lokalnim specijalitetima i nadaleko poznatim vinima po festivalskim cijenama. Uključeno je četrdesetak poluotočkih restorana, konoba, vinarija, OPG-ova i školjkara, kreirana su i dva festivalska jelovnika po cijenama od 150 i 230 kuna, dok su vinarije nudile neke etikete vina povoljnije i do 20 posto.

Ston je, u odnosu na lokalitete Orebić, Dingač, Postup… na suprotnoj strani Pelješca. Vinski car toga dijela poluotoka već godinama je tvorac famoznog Stagnuma Frano Miloš, kojemu su se u novije vrijeme pridružili sinovi i bitno pomogli unaprijeđenju kakvoće vina iz obiteljske ponude. S moje strane, – Franu Milošu, naprosto fanatiku vinogradarstva, čestitka za to što je silnim recentnim angažmanom u trsju na popriličnim kosinama brežuljaka od područja Ponikve napravio jakog konkurenta nadaleko poznatim i visoko cijenjenim južnim pozicijama Dingač i Postup… (Ivo Kozarčanin)

Pogled na ulaz u novi, moderni podrum Miloševih (Ivo Kozarčanin)

                Kulminacija u Stonu! Središnje mjesto festivala je u Stonu, poznatom po najduljim zidinama nakon Kineskog zida, najfinijim kamenicama i Stonskoj solani što je u 14. stoljeću za Dubrovačku Republiku imala iznimno strateško i gospodarsko značenje a danas je jedna od najvećih turističkih atrakcija na Jadranu, s načinom proizvodnje koji se nije promijenio svih sedam stoljeća. U sklopu Festivala soli, koji je i ove godine imao bogat program, organizirani su bili obilasci solane i sudjelovanje u berbi cvijeta soli. Goste su u Stonu očekivali fotografske i likovne izložbe, Art Park radionica za djecu, koncerti, odlična zabava i vrhunski eno-gastro doživljaji, a od 24. do 28. kolovoza i tradicijska Eko placa s eko proizvođačima iz čitave Hrvatske kao ponuđačima.

                Na festival Pelješkim mostom:  – Festival soli, kao multimedijalni događaj, zadržava svoj tradicionalni termin tijekom kolovoza i rujna s naglašenim ciljem privlačenja što više posjetitelja kako domaćih, tako i inozemnih u posezoni. U skladu s održivim turističkim razvojem Festival soli afirmira postojeće kapacitete, komparativne prednosti ovog područja i tradicijske proizvode, ne ugrožavajući okoliš i skrećući pozornost na bogatstvo nasljeđa, kako gospodarskog tako i kulturnog, naglašavajući partnerstvo dionika lokalne uprave, turizma, malih proizvođača, lokalnog stanovništva i posjetitelja“, ističe Fani Slade, direktorica TZ općine Ston.

Fani Slade dodaje kako su se uz nositelje projekta Solanu Ston i Udrugu Amorette te snažnu potporu lokalne uprave Općine Ston i TZ općine Ston, Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatske gospodarske komore, od prošle godine u organizaciju uključile i turističke zajednice općine Janjina, Orebić i Trpanj i na taj način proširile ovu lijepu festivalsku priču na čitav Pelješac.

Festival soli ujedno je i posljednji od tri ljetna festivala u organizaciji sve četiri turističke zajednice na poluotoku i idealna prilika da ulovite još malo ljeta i naravno na jug Dalmacije doputujete najnovijom atrakcijom – Pelješkim mostom… ♣

Salon delikatesa i plemente kapljice –  VinDel u Mariboru

JOŽEF PRUS – KRALJ KRALJEVINE NA KORAK OD HRVATSKE GRANICE

Festival VinDel 2022 u zgradi slovenskog narodnog gledališča u Mariboru

Već tradicijski mariborski salon vina i delikatesa, nazvan, po logici, VinDel, ove godine održan je ni manje ni više nego u prostoru Casinòa u zgradi Slovenskog narodnog gledališča u središtu Maribora! Ambijent raskošan, bogato osvijetljen, prekrasan, kako i priliči onome što se prezentira. Dejan Bayer kao glava organizacije, iz tijela SloVino što inače i izdaje bogato ilustriranu reviju Slowine news, vrlo zadovoljan, odziv izlagača, pogotovu onih iz vinska branše, ali i publike velik. Ipak i primjedba: prijašnjih godina na sajmovima VinDel bilo je i dosta izlagača izvan Slovenije, što je priredbi davalo svakako višu dimenziju, medjutim ovaj put naišao sam tek na par izlagača iz vana (tri vinara i jedan bačvar iz Italije, jedan vinar iz Gamlitza s juga Austrije, dakle pogranični dijelovi), poslije sam iz kataloga saznao da je Davidov hram iz Ljubna ob Savinji nudio rumove iz Dominikanske Republike. Dojam je bio da su vinari kao izlagači bili u dominantnome postotku u odnosu na ponuđače delikatesa što se jedu. Što se pak hrane tiče, na posebnim punktovima moglo se kušti pršute, zaseku, špek, kobasice i salame, ulja od buče, oraha, badema, lješnjaka, razne jake začine na bazi npr. čilija, zatim razne vrste kave, razne pomurske prigriske…

Atmosfera u raskošnom prostoru Casinòa u sklopu kazališta (Marko Čolić)

Vrlo brzo naišao sam na izlagače vrlo blize/bliske Lijepoj našoj: slovenske vinare koji žive što na samoj državnoj granici Slovenije s Hrvatskom pa eto čak i neke vinogradarske parcele imaju i na hrvatskoj strani, odnosno one koji su vrlo blizu – na doskok! – državnoj granici i u mjestima što su svojedobno bila prava hodočastilišta posebice vikendima i za hrvatske obrtnike željne finog domaćeg vina i druženja uz izvornu domaću hranu u lokalnim gostilnama. Tu bih svakako na prvom mjestu spomenuo vinogradara i vinara Jožefa Prusa iz sela Krmačina odmah ispod naše Vivodine, pa sjajnu kuću pjenušaca Istenič, kao i Janeza Šekoranju s imanja Graben s Bizeljskoga, Puklavce (aktualne Vinare godine u Sloveniji!) iz Ormoža, Milana Hlebeca iz Koga, VinaKoper i Montemoro iz Kopra, Bordona iz Dekana …

Jožef Prus sa svojim adutima u Mariboru: Kraljevinom orange, te bijelim i crnim mješavinama Trio (Marko Čolić)

Jožef Prus, iz Krmačine u općini Metlika, inače do sada pet puta biran za Vinara godine u Slovenije, nekad je bio osobito eksponiran u segmentu visokopredikatnih slatkih desertnih bijelih vina (Traminac, Muškat žuti, Sauvignon…), a onda, s vremenom, malo pomalo postao je i proizvođač posve suhog bijelog vina (Kraljevina, Sauvignon, Pinot bijeli i Pinot sivi) pa potom i crnjaka (sorte: Frankovka, Lovrijenac, Gamay), ali sve na vrlo visokoj razini, o tome koliku je stekao reputaciju govori i činjenica da su mu u kušaonicu na imanje i na degustaciju dolazili odnosno dovođeni su u posjet i predstavnici nekih europskih kraljevskih obitelji! Za pozdraviti je svakako to što se Prus glede kultivara čvrsto drži onih koji su tradicija u njegovu kraju, svakako bih istaknuo Kraljevinu, te Frankovku, Lovrijenac i Gamay. S Kraljevinom je Prus odvažno krenuo i u jantarnu kategoriju, i ostvario sjajan rezultat, koji i te kako uvjerljivo pokazuje kako Kraljevina, koju se kod nas, posebice u zelinskome kraju, pompozno gura u domenu laganog i lepršavog svježeg ljetnog vina, može dati  mnogo mnogo više – izvanredno puno, gusto, ozbiljno i za sva godišnja doba prikladno vino što će fino popratiti i teža jela, ali i što može, sâmo, poslužiti i kao kapjica za uz meditaciju. Sa svojima frankovkom a i lovrijencem kao samostalnim vinma, no i pomiješanima i još uz još dodani im gamay Prus je pružio jaki dokaz koliko su visoki dosezi tih u nas do sada nažalost zapostavljenih kultivara. Doduše, čini se da se u novije vrijeme stvar s frankovkom a i s Teranom krenula nabolje, ali što je s Lovrijencem pa i Refoškom?!

Kraljevina koju je Prus ponudio na kušanje iz berbe je 2017, suha je i sadrži 14,5 vol % nimalo stršećeg alkohola. Grožđe je (iza)brano u vinogradu smještenom na jako dobrom položaju, Prus je išao na kasniju berbu jer s obzirom na dosta sušno vrijeme nije bilo opasnosti od botritisa. Prinos je bio manji od,kilograma po trsu.  Maceracija se odvijala kroz dvije godine, u ovalnoj drvenoj bačvi zapremnine po 1000 litara i paralelno u trima bačvama zapremnine po 600 litara. Nakon odvajanja pokožice vino je odležalo na finom talogu i dozrijevalo u drvenim bačvama još 1,5 godinu. Na međunarodnom ocjenjivanju u Fingerlakeu u Sjevernoj Americi osvojilo je zlatnu medalju! Maloprodajna cijena mu je oko 35 € za butelju.

Prus je na kušanje nudio dakako i svoj crnjak Rdeči trio 2017 s kojim se također (s pravom!) ponosi, riječ je o mješavini frankovke, lovrijenca i gamaya u omjeru po jedna trećina. Kod berbe posebno se pazilo da se dostigne puna fenolna zrelost, maceracija je trajala 20 dana a dozrijevanje nešto više od godine i pola u novom barriqueu. Vino je odlično podnijelo bačvicu, nema grubosti (elago)tanina a ni jeftinih primjesa prženoga/paljenoga, vanilije…  Joža Prus pokazao je (ne dakako na kraju kušanja, sve je išlo primjernim redosljedom!) i svoj skladni i elegantni Beli trio 2019, sastavljen od žutog muškata, sauvignona i traminca, suho, vrhunsko s kzp i s 13 vol %.

Odlične refoške kušao sam kod Mojce Bordon iz Dekana kod Kopra – berba 2016, 14 dana maceracije, tri godine odležavanja u rabljenom barriqueu, te kod Matjaža Babiča iz koparskog vinskog podruma Montemoro, aMorus berba 2013, Mojca Bordon ponudila je i jako dobar Bordon cuvée 2017, od refoška, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, tri godine dozrijevan u drvu

Sadašnja glavna enologinja podruma Radgonske gorice Klavdija Topolovec Špur uspješno nastavlja slavnu pjenušavu tradiciju kuće, na slici je s magnumom s izvrsnom Zlatom peninom Selection 2017 brut. Desno: Milan Hlebec, jedna od vinskih perjanica sela Kog koje je svojom kapljicom proslavio – od nedavno nažalost pokojni – Stanko Čurin, a na slici uz domaćina, koji je između ostaloga nudio, i njima i te kako privlačio publiku, vrlo lijepe Šipon 2021 (suho, 13 vol %), Sauvignon 2021 (suho, 12,5 vol %), su slovenski vinski pisci Staša i Milan

Janez Šekoranja s posjeda Graben na Bizeljskom, jedan od slovenskih pionira u proizvodnji narančastih vina, na svoj je štand doveo aktualn vinsku kraljicu Bizeljskoga Karin Dobrauc Škof, s prijateljicom Kalinom Kranjec. Šekornja je uz Hrvatsku vezan i kao savjetnik nekih vinogradara/vinara iz ivanićgradskog područja. Dejan već sada poziva i hrvatske proizvođače vina i delikatesa i hrvatske ljubitelje gurmanskih poroka da se na idući sajam VinDel odazovu u značajnom broju… ♣

__________________

LISTA IZLAGAČA EMERALD BALLROOM 25/26.11.2022

ARMAN FRANC OPG, HRVATSKA E01; VINO PRELAC, HRVATSKA E02; VINA SIBER, HRVATSKA E03; BARUN VINA, HRVATSKA E04; MISALPJENUŠCI PERŠURIĆ, HRVATSKA E05; VINA VICINIM, HRVATSKA E05; VINARIJA KOPJAR, HRVATSKA E06; ZLATNO BRDO, HRVATSKA E07; NIKO VIOLIĆ, HRVATSKA E08; VIŠKI GRDELIN, HRVATSKA E08; VINA MARKOTA, HRVATSKA E09; ENOSOPHIA, HRVATSKA E10; KUTJEVO, HRVATSKA E11; ĐAKOVAČKA VINA, HRVATSKA E12; BADEL 1862, HRVATSKA E13,E14; VINARIJA BENKOVAC- BADEL 1862, HRVATSKA E13

S popriličnim brojem vina (i likovno!) zanimljivih etiketa prisutan će biti i Osječanin Mladen Siber, s trsjem u Erdutskom vinogorju. Dolje: Siber je (peti slijeva) vrlo aktivan i na području vinskog turizma, i prije kratkog vremena primio je ,kao priznanje za svoj turistički angažman, plaketu Sunčani cvijet ruralnog turizma

Ovih dana Kraljevski vinogradi iz zadarskoga kraja nastupili su u Zagrebu u sklopu serije prezentacija vinara u organzaciji Vjekoslava Madunića. Na slici su Ante Bajlo iz Kraljevskih vinograda, u sredini, Vjeko Madunić, lijevo, te, zadužen za sommelijerski segment, Tomislav Jakopović (Marko Colic)

Mladina u novom ruhu! Znani podrum Mladina iz Pleivičkog vinogorja (50 ha vinograda!), do prije nekog vremena, inače, u sastavu Agrokora dok ga je još bilo, preuzela je tvrtka Pago Croatia. Enoloski savjetnik sada je (i tu!)  Milan Budinski, a upravo izašla neka nova vina – Blend One 2021 (RR, sivi pinot i traminac) te Sivi pinot 2021 i Rose – prezentira mlada brand- menadžerka Paga  Jana Koščec.

VINARIJA DARUVAR- BADEL 1862, HRVATSKA E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862, HRVATSKA E14; PZ SVIRČE-BADEL 1862 D.D.,HRVATSKA E14; VINARIJA ŠAFRAN, HRVATSKA E15; IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16; ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17; CMREČNJAK, HRVATSKA E18; VINA BELJE, HRVATSKA E19; KORTA KATARINA HRVATSKA E20; VINA ADŽIĆ, HRVATSKA E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, HRVATSKA E23; ZLATAN OTOK, HRVATSKA E24; HVAR HILLS, HRVATSKA E25; BASTIJANA, HRVATSKA E26; DINGAČ- SKARAMUČA, HRVATSKA E27; VINA RADOVIĆ, HRVATSKA E28; VINA MATUŠKO, HRVATSKA E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E29; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO CRVIK, HRVATSKA E30; VINARIJA KROLO, HRVATSKA, E31; OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, HRVATSKA E31

CLAVIS, HRVATSKA E32; PODRUM MLADINA, HRVATSKA E33; VINOGRADARSTVO I VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, HRVATSKA E35; VINO BUHAČ, HRVATSKA E36; VINARIJA KALAZIĆ, HRVATSKA E37; VINARIJA ŠTAMPAR, HRVATSKA E38; VINA FAKIN, HRVATSKA E39; TOMAZ VINA, HRVATSKA, E40; VINARIJA ROSSI, HRVATSKA, E41; DEGRASSI, HRVATSKA, E42

Očekuje se, inače, da se na festivalu u Zagrbu odnosno barem na otvorenju manifestacije pojavi i KARIN MIMICA iz opatijske udruge Gastronaut a koja je svoj život u profesionalnome smislu i potpuno posvetila eno-gastronomiji i vezi tog sektora s turizmom

VodiČ 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2022 – zajednička fotografija svih nagrađenih na palubi broda na kojemu je krajem rujna održana podjela priznanja (Marko Čolić)

Dobar uvod u ovogodišnji Zagreb Vino.com – novi , upravo promovirani vodič hrvatskom eno-gastronomskom scenom 100 najboljih hrvatskih restorana 2022, izdanje Knjižnice Gastronaut realizirano uz veliki angažman Karin Mimice (Marko Čolic)

___________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Rovinjola, Rovinj

____________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_________________

Festival MODRI les NOIRS, 15. i 16. listopada – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot – jedna od najcjenjenijih vinskih sorata u svijetu. Francuskog porijekla, a nakon što je proslavila Burgundiju proširila se praktički po svim kontinentima. Kod nas je ima uvelike na sjeverozapadu zemlje, nešto i u središnjoj Slavoniji, posebice Zlatnoj dolini.

Za istinske ljubitelje plemenite kapljice u ove tmurne kišne ranojesenske dane radosna vijest: sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji pozornica je dvodnevne  (15. i 16. 10. 2022) manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put spominje se Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače osnivač priredbe.

Kendov dvorec

__________________

Pinot noir – NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA

Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Dragulj Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime. Kompliciran je za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni! S njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot meunier (mlinarski), potom Lovrijenac (zvan i Pinot St.Laurent) i Auxerrois. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg, ne prevrućeg područja, a u novije vrijeme dosta ga je posađeno i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za Pinot crni su Pinot noir, Blauerspätburgunder, Clevner, Pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd Pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, iz predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o Pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan Morillon noir (inače, u Austriji se danas za Chardonnay kaže i Morillon), a prvi opis vina s nazivom Pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je Pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

Pinot crni (crtež Greta Turković)

U Burgundiji se dugo vremena od Pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene Pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te osobito u Badenu, gdje je zasađeno dvije trećine od ukupne površine Pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od Pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i dugo sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova Pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Prikladna čaša za punokrvni rasni crni pinot

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. Cabernet sauvignona, Merlota, Syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo… no nužno je da to bude vrlo vrlo diskretno), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije i s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a posluzžite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a onog dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. ■

__________________

MatjažL Lemut Tilia

Matjaž Lemut iz vinogradarsko-vinarske je obitelji. Njegov otac Silvester dugo je godina bio glavni direktor Vipavskog podruma a u tome je podrumu, još davno, neko vrijeme radio i Matjaž, koji se, kad je shvatio da je za to došao pravi trenutak, odlučio osamostaliti i nastaviti svoj vinski put kroz vlastiti vinograd i podrum. Uz domaće sorte njegovao je i najrazvikanije internacionalce kao npr. Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi… Među prvima u Sloveniji krenuo je i u sfere jantarnog ili, kako ga šire mase krivo nazivaju, orange vina. I onda se do ušiju zaljubio u Pinot crni, i od njega već godinama vrlo uspješno proizvodi modri pinot u nekoliko kategorija, do uistinu upečatljive špice. Nije se zadovoljio tek s time – želio je svom ljubimcu pružiti i sa svoje strane mogućnost za ljepu promociju i sorte i Bakhova nektara ali i kraja na kojemu se pojedina etiketa stvara. Osmislio je međunarodni festival modrog pinota crnoga i 2018. izašao pred javnost s prvom priredbom posvećenom isključivo crnom pinotu, naziv joj je dao kombinirajući svoj materinski slovenski i za pinot izvorni francuski – MODRI les NOIRS. Inače, Matjaž Lemut je i eno-konzultant, u Hrvatskoj je kao enološki savjetnik neko vrijeme bio u feričanačkom Feravinu, od prije kratkog vremena je eno-savjetnik i na Plešivici, a moglo bi se reći kako se kod nas najviše dosad istaknuo radeći s vinogradarskom obitelji Ipša u Istri koja nije znana po crnom pinotu ali jeste po jantarnom vinu.

Majstor i za komunikacije, uvelike i preko društvenih mreža, Matjaž Tilia svake godine na svojevrsnoj pinotnoj konvenciji okuplja, kao izlagače, brojne renomirane podrume ne samo iz Slovenije nego i iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Italije…. dosad je prodefiliralo ukupno devet zemalja, uspio je kao posjetitelje privući brojne i vrlo renomirane enologe i sommeliere, vinske pisce i vinske trgovce iz raznih zemalja, dođe mu i široki krug potrošača-ljubitelja crnog pinota. Moglo bi se reći da je taj Tilijin festival zapravo sinonim za oveću zajednicu ljubitelja Pinot noira. MODRI les NOIRS  je prva, a zasad i jedina ozbiljna smotra crnih pinota u regiji.

Matjaž le,mut Tilia i Quentin Sadler

Manifestacija MODRI les NOIRS 2022 obuhvaća dva dijela – prvi je vezan uz glavnu radionicu o crnom pinotu i svečanu večeru, a drugi je izlagački skup s tri mini-radionice.

Glavna radionica o crnom pinotu ove godine bit će u Kendovu dvorcu u subotu 15. listopada s početkom u 17 sati, a vodit će se Matjaž Lemut kao organizator te Quentin Sadler, britanski vinski pisac, ocjenjivač na najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, edukator o vinu. Lemut će u kratkom uvodu iznijeti razmišljanje o tome zašto crni pinot nije tek još jedno vino koje može dostići iznimno visoku kvalitetu, a Sadler će pričati na temu (r)evolucije crnog pinota od klasike do avangarde.

Predviđeno je da kao aktivni sudionici na masterclassu budu desetero izabranih vinogradara/vinara koji bi predstavili svaki svoj eno-uradak, a Sadler i Lemut će komentirati uzorke, ostavlja se mogućnost i pozvanim proizvođačima za primjedbe odnosno informacije no opširniji njihovi komentari očekuju se za večerom što će uslijediti, od 19,30 dalje.

Jela za tu svečanu večeru pripremaju chef Kendovog dvorca Klavdij Pirih i njegova ekipa, tu treba istaknuti da restoran Kendova dvorca što se tiče gastronomije ima za 2020, 2021. i 2022. i Michelinovu preporuku. Uz jela bit će, dakako, posluženi crni pinoti servirani na radionici.  Cijena za gala-večer(u) je 80 € po osobi.

Quentin Sadler (sasvim desno), s pajdašima-ocjenjivačima vina s raznih međunarodnih vrednovanja, ovo je prizor iz Dubrovnika s druženja prigodom jednog od posljednjih ocjenjivanja Dubrovnik Festi-Wine. Uz Sadlera su vinski novinar Amerikanac u Beču Darrel Joseph, pa Marin Berovič, Aleksandar Noršić, Željko Suhadolnik… Događanje u Kendovu dvorci bit će prigoda za novi susret…

Festivalski dio, u nedjelju 16. listopda, traje od 13 do 18 sati. Očekuje se sudjelovanje stotinjak vinskih podruma iz raznih zemalja.

Evo dosad prijavljenih vinskih podruma-izlagača:

CASTELFEDER, Italija; ETYEKI KÚRIA WINERY, Mađarska; FRANZ HAAS, Italija; HEAPS GOOD WINE COMPANY, Štajerska Slovenija; JAKONČIČ, Goriška Brda; KRISTANČIČ iz MEDANE, Goriška Brda; MARJAN SIMČIČ, Goriška Brda; MAISON VINCENT GIRARDIN, Francuska; BURJA ESTATE, Vipavska dolina; PASJI REP ESTATE, Vipavska dolina; SANCTUM, Štajerska Slovenija; SALOMON&ANDREW, Novi Zeland; KOVAČEVIĆ vinarija, Srbia; TOMAC, KORAK, ZDENKO ŠEMBER, SONTACCHi, GALIĆ, Hrvatska; TILIA ESTATE, Vipavska dolina; VINA ČUK, Vipava; SAKSIDA WINES, Vipava; VINA VERUS, Štajerska Slovenija; VINA ŠČUREK, Goriška Brda; VINA ZAVEC, Haloze; PRINČIČ, Goriška Brda; JOANNES PROTNER WINES, Štajerska Slovenija; JAMŠEK, Vipava; VINA KUPLJEN Štajerska Slovenija; WINNICE WZGÓRZ TRZEBNICKICH, Poljska…

Quentin Sadler

U nedjelju 16. listopada održat će se i tri mini-radionice, dvije će voditi Quentin Sadler, a jednu Matjaž Lemut. Te mini-radionice primaju najviše po 20 osoba, poslužuje se po pet vina, a cijena po osobi je 30€

Pinot Noirs, selected for YOU (I) – Quentin Sadler, 2) In the glory of pinot noir – Matjaž Lemut 3) Pinot Noirs, selected for YOU (II) – Quentin Sadler

Za informacije  i za obveznu rezervaciju mjesta na mini-masterclassu obratiti se na:   tonja@tiliaestate.si ♣

________________________

VIJESTI / NEWS

Međunarodna ocjenjivanja vina 2022: Mundus Vini, AWC Vienna GOLDBERG RED, NOVO VELIKO CRNO IZ BARANJE – Rujan je tradicionalno u znaku berbe grožđa, ali i – objave rezultata s dva velika međunarodna ocjenjivanja vina, njemačkog Mundus Vini summer tastinga i austrijskog AWC Vienna. Ove godine na oba ta ocjenjivanja je briljirao Goldberg Red 2019, koji je podrumu Belje donio nove dvije zlatne medalje i Baranju još jednom potvrdio kao regiju izvrsnog crnog vina.

Visokonagrađeni Goldberg Red 2019 i njegov kreator glavni enolog Belja Marijan Knežević, snimljen za ovu prigodu sa svojom uspješnicom u podrumu vinarije

U jakoj konkurenciji od više od 11.000 uzoraka vina, koliko ih se ove godine ocjenjivalo na AWC Vienna, iz portfolja Belja zlatne medalje su osvojili i pjenušac La Belle Grand te Merlot 2019  premium i Frankovka 2012 premium. Gledajući zbirno, Vina Belje su na oba spomenuta ocjenjivanja osvojila pet zlatnih i sedam srebrnih medalja!  Čestitka!

– Ovo je zaista veliki međunarodni uspjeh Vina Belje jer riječ je o značajnim vinskim ocjenjivanjima koja po broju prijavljenih uzoraka i, što je bitno, visokim bodovnim pragovima za najsjajnija odličja, spadaju u najcjenjenija u Europi. Iznimno smo ponosni na to što su visoke ocjene dodijeljene i bijelim i crnim vinima, te pjenušcima. Neovisno o tome što u sastav Goldberga Red ulaze međunarodne sorte Cabernet sauvignon i Merlot, ovo vino lijepo odiše terroirom te baranjskom toplinom koju u donosi frankovka. Ovim vinom, kao i cijelom linijom Goldberg, želimo prenijeti svoju strast i znanje u vina koja bi, zahvaljujući najboljim grozdovima s posebnih dijelova vinograda, imala izraženi i jedinstveni karakter od – rekao je glavni enolog Vina Belje Marijan Knežević.

Nova Goldberg serija, u kojoj su Goldberg White (graševina, chardonnay i bijeli pinotI i Goldberg Red, odnedavno je dostupna u odabranim vinotekama, restoranima i hotelima koji u svojoj ponudi imaju vina najviše razine kvalitete, a određena količina će do kraja godine biti dostupna i kroz internet-trgovinu Vina Belje

GOLDBERG RED berbe 2019 – Grožđe je iz nasada iz kojega dolazi sirovina za sva najbolja crna vina Belja. Lokacija parcele je uz položaj Goldberg, dakle u ovome slučaju Goldberg je ne naziv vinograda nego pojam korišten kao naziv brenda, objašnjava Ljljana Mlinaček Vajda, voditeljica marketinga u Belju. Dopuštam sebi ovdje iznijeti mišljenje da bi bilo dobro da je uz pojam Goldberg, korišten kao brend, spomenut, prije riječi Red, i naziv i te parcele od navodno 60 hektara na akojoj se uzgaja najbolje crno grožđe za najbolje crnjake Belja, naime vino iz takvog prestižnog ranga je, između ostaloga, precizno definirano i kao gegrafski pojam, i upravo navod ekstra-parcele s koje stiže extra-grožđe diže vinu vrijednost na tržištu., Uvjerili smo se u to na primjerima iz Francuske i Italije: taj naziv specifične parcele odakle nastaju upečatljiva vina danas-sutra postaje i mamac za vinske turiste…

Tlo u spomenutom vinogradu je degradirani černozem sa zatravljenom međurednom površinom. Sortni sastav vina: Cabernet sauvignon 40%, Merlot 40% i Frankovka 20%. Oko 15% grožđa u kategoriji je prosušenih bobica. Način prerade: fermentacija s maceracijom u trajanju od tri tjedna. Vino je dozrijevalo 1,5 godine u drvenim bačvama zapremine 1.800 lit i, potom, još pola godine u boci. Vino je punjeno isključivo u butelje zapremine 0.75 lit, a ukupno je za tržište u limitiranoj seriji pripremljeno 2.000 butelja. Suhi ekstrakt: 31; ostatak neprovrelog sladora – suho (2,8 g/lit); alkohol 14%; ukupna kiselost: 6.1 g/lit, pH 3,6 ♣

Akcija VRUTKA: Vina hrvatske dijaspore  NAJNOVIJE KUŠANJE AMERIČKIH VINA u AMBASADI u ZAGREBU – Svojedobno je, odmah nakon što je krenula, pažnju šire naše javnosti privukla sjajna akcija zagrebačke trgovačke kuće Vrutak pod nazivom Vina hrvatske dijaspore. Vrutak je kao velika trgovačka kuća posebice okrenuta prehrambenim proizvodima i pićima i, u segmentu pića, osobito vinu, a tu pak naročito onome iz ponude hrvatskih proizvođača odavde i onome iz ponude proizvođača iz hrvatske dijaspore, kojih je, inače popriličan broj, od njih i dosta visoko afirmiranih u svijetu. Na policama Vrutka moglo se s početkom akcije uz veliki izbor hrvatskih vina odavde naći i reprezentativni izbor etiketa Bakhova nektara iz podruma u vlasništvu Hrvata u SAD, Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Africi. Skupa s etiketama odavde bila je to uistinu sjajna revija vrhunskih eno-tvorina kao djela vrijednih hrvatskih ruku. S vremenom, nekako, kao da je akcija malo izgubila na ritmu, ali evo možda sada stiže novi povoljan trenutak za obnovu i dobar nastavak pune valorizacije onoga što su Hrvati dali svjetskoj vinskoj ostavštini.

U nazočnosti voditelja ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj Marka Fleminga iz Ambasade SAD, te Siniše Drkule, direktora Vrutka, i Luke Brugnara, predstavnika kompanije Constellation Brands, pezentaciju vina vodio je naš znani vinski autoritet Saša špiranec (suhiucasi)

U rezidenciji veleposlanika SAD u Hrvatskoj upravo je održana degustacija američkih vina iz aktualne ponude Vrutka, većina njih vrlo tijesno je do bitno i 100 postotno vezana uz Hrvate, među kojima u ovome segmentu svakako prednjači ime Miljenka Grgića, zahvaljujući uvelike i potezima kojega je američko vino dotaknulo vrhove u svjetskim razmjerima.

Na degustaciji kojoj su kao domaćini bili Mark Fleming, voditelj ekonomskih poslova SAD u Hrvatskoj, te Siniša Drkula, direktor Vrutka d.o.o. te na kojoj je nazočio i Luca Brugnaro iz kompanije Constellation Brands, a kojom je uzvanike proveo Saša Špiranec, čovjek s dugogodišnjim iskustvom u segmentu vinska trgovine, pisac o vinima, degustator na renomiranim svjetskim ocjenjivanjima vina, predstavljene su sljedeće etikete:

1. Sauvignon Blanc Private Selection 2020, Robert Mondavi Vinery
2. Chardonnay 2019, Grgich Hills Estate
3. Cabernet Sauvignon 2017, Mondavi Private Selection, Robert Mondavi Vinery
4. Cabernet Sauvignon 2017, Lander-Jenkins Vineyards
5. Zinfandel, 2017 Grgich Hills Estate
6. Zinfandel Predator Old Vine 2019, Rutherford Ranch

Svjetski afirmirani (sjetimo se samo čuvene Pariške presude!!) Miljenko Grgić, kojega s obzirom na poodmaklu dob u vinariji Grgić Hills Estate na poziciji voditelja proizvodnje (s uspjehom!) zamjenjuje Ivo Jaramaz, odigrao je veliku ulogu i u vinarijama Roberta Mondavija, a ovom prigodom prezentirana vinska kuća Rutherford Ranch vezana je uz prezime Zaninović.

Upečatljiv dojam na ovom kušanju ostavili su Chardonnay 2019 Grgich Hills Estate, Cabernet sauvignon 2017 Lander-Jenkins Vineyard, Zinfandel 2017 Grgich Hills Estate, u lijepom svjetlu su još zasjali i Sauvignon blanc 2020 Private Selection Robert Mondavi i Cabernet sauvignon 2017 private selection Robert Mondavi, za one koji vole malo slađe note dobar izbor bio je Zinfandel Predator old vines 2019 Rutherford Rancha.

S obzirom da Miljenko Grgić posjeduje vinski podrum na Pelješcu, šteta je što ovom prigodom nije, radi izravne usporedbe, bilo moguće kušati i njegove dalmatinske interpretacije Zinfandela odnosno Crljenka odnosno Tribidraga odnosno Kratošije, po meni u ovj prigodi moglo se, uz američke sauvignon i chardonnay, naći mjesta i za Grgićev pošip a uz zinfandele za Grgićev Plavac mali…. ♣

Irene’s Private Collection: novo mjesto za vinoljupce u Metropoli  ZAGREB diWINE bar! – diWINE Bar, smješten u zagrebačkoj Ilici nedaleko od Britanca u pravcu Trga Franje Tuđmana, novo je okupljalište ljubitelja Bakhova nektara. Irena Lučić, voditeljica diWine projekta, publici već otprije poznata po manifestacijama vezanim uz njenu udrugu Vinoljupci, odlučila se eto na korak dalje.

– Upravo otvoreni diWine bar mjesto je gdje se mogu popiti čaša finog vina i dobra kava i gdje se istodobno, u ukusno uređenom prostoru može uživati i u dobroj glazbi. To je mjesto predviđeno za okupljanja ljubitelja vina, prostor za eno-edukaciju i promociju vinske kulture, platforma je to i za stručno vođene vinske degustacije, te promocije i vinske partyje… Ukratko – mjesto koje živi za vino i od vina!  – pojasnila je Irena Lučić.

Na slici su, za stolom s vlasnicom i voditeljicom objekta Irenom Lučić, znani propagatori Bakhova nektara, posebice hrvatske eno-scene – vinski pisci i novinari Domagoj Jakopović Ribafish, Marinko Petković, Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin… (suhiucasi)

Vinska karta zamišljena je kao dinamična kategorija, koja se mijenja sukladno s godišnjim dobima, tržišnim novitetima i preferencijama vinske publike. Na karti se trenutno nalazi 15-ak vinskih etiketa koje je moguće naručiti na čašu, naglasak je na ponudi domaćih proizvođača, mahom malih butik-vinarija koje je inače teško pronaći u klasičnim ugostiteljskim objektima. Neka vina s najvišom reputacijom dostupna su samo na butelju. diWine Bar nastoji popularizirati autohtone sorte, ekološku proizvodnju, vinare nove generacije te kulturu vina i vinski bonton. Na vinskoj karti zastupljena su vina iz sve četiri hrvatske vinske regije, što se naglasilo na otvorenju sredinom rujna, kad su gosti, mahom predstavnici eno-gastro medija, imali priliku uživati u pjenušcu Jagunić Three Stars (Plešivica), roséu od plavca malog vinarije Opus (Komarna), bordoškoj kupaži istarske vinarije Anđelini te poluslatkoj graševini Kaptol (Kutjevo).

Zasad je u punoj funkciji samo prizemni dio. Uz taj donji dio, u koji se ulazi s ulice, postoji i oveći prostor na katu, ali on je trenutno u fazi uređivanja. Taj dio bit će, naglasila je Irena, u potpunosti rezerviran za vino, tu će se odvijati razne prezentacije, stručno vođene degustacije, edukacijski programi, zatvoreni vinski partyji…. U planu je da brojna vinska događanja početi u listopadu, konkretno predviđene su, primjerice, Vinske shpitze koje u centar Zagreba dovode vina(re) iz različitih vinskih regija, te koje će prikazati sljubljivanje vina sa književnošću, poezijom, filmom, fotografijom, sportom i glazbom… Najavljene su i radionice Vino za početnike, vođena Rent-A-Wine-Buddy kušanja za strance koji žele upoznati hrvatska vina itd. Što setiče hrane, diWine Bar ima pomno osmišljene sirno-mesne plate koje okusima prate hrvatske vinske regije, kreativne bruschette, fine slastice i zdrave smoothije.

Na otvorenju lokala prisutni su slušali izvrsnu živu svirku akustičnog dvojca Swing That Blues, te pogledali plesni nastup plesačica iz etno-tribal-fusion skupina Waldo i Nipriye, izvođačice su oduševile plesom sa sabljama, kao i čarobnim kostimima.

Vrata diWine Bara za goste su širom otvorena svakim radnim danom od 9 do 23h, a petkom i subotom od 9 do 02. Živjeli! ♣

___________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

__________________

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (L)  LONGO 2021 Luviji – LUVIJI BRACANOVIĆ ■ Hvar, položaji Vorba i Špile; Kurtelaška, Maraština, Trbljan, Zlatarica; eko-pristup; suho; kvalitetno s kzp; ZOI Srednja i Južna Dalmacija, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ vrlo ugodno, svježe, elegantno, lijepo pitko, malo zatomljeno u nosu, ljepše iskazano u ustima, srednje jakog tijela i srednje dužina trajanja ⦁  Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇑

(L-XL) GRK 2021 – MATKOVIĆ ■ Pelješac; Grk; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s poztošnjom, ostaviti vinu vremena za razvoj u butelji ⦁ odčepiti butelju barem sat vremena prije konzumacije vina, radi toga da se vino uspije dovoljno otvoriti ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) TRNJAK 2018 Riserva – GRABOVAC ■ Imotski, Vučja Draga; Trnjak; 12 mjeseci u barriqueu; suho, 13,5 vol %; ZOI Dalmatinska zagora; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

_________________

Jelsa Summer Tasting 2022: RESTORAN TRILOGIJA FINO & VINO ZAGREB – Nakon ovogodišnjeg  4.Jelsa Summer Wine Tasting by Vinske zvijezde – ocjenjivanja vina otoka Hvara (održanog u kolovozu 2022), i Zagrepčani su – potkraj rujna – imali lijepu prigodu kušati najboje od Hvara na popularnoj edukativno-zabavnoj manifestaciji Vinskoj srijedi, koja se, pod ravnanjem prof. Marije Vukelić već nekoliko godina uspješno i na zadovoljstvo hedonista željnih i širih saznanja o vinovoj lozi i Bakhovu nektaru održava u wine friendly restoranu Trilogija Fino&vino,  vlasnika sommeliera Krešimira Šesnića. U restoranu je najprije za predstavnike medija upriličeno kušanje pobjedničkih vina po kategorijama – Bogdanjuše Zlatan Otok 2021., Pošipa Luviji 2021. i Plavca malog Barrique Tomić 2018.

Najboje s Hvara – ua potrošače kao uzvanike priređeno kušanje/ocjenjivanje vina otoka Hvara u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino (Julio Frangen)

Hvarski plavci ponuđeni uzvanicima na degustaciju. Za razliku od ocjenjivanja u jelsi, gdje je bilo drugoplasirano, u Zagrebu je najviše bodova osvojilo vino Zlatan Plenković Exclusive 2016 (Julio Frangen)

Degustacija priređena za uzvanike, ljubitelje hvarskih vina, provedena kao ocjenjivanje u stilu profesionalaca, dakle bilo je to vrlo poučno za prisutne.  Vina su bila podijeljena na tri kategorije – u prvoj bogdanuše, u drugoj ostala bijela vina otoka (prč, pošip, bijeli cuvéei ), a u trećoj plavci. U kategoriji bogdanuša, publici se u Zagrebu najviše svidjela bogdanuša Zlatan Bogdanuša, koja je i na profesionlanom ocjenjivanju na Hvaru dobila najviše bodova. U drugoj kategoriji najviše bodova publike osvojio je i u Zagrebu pobjednički pošip, šampion ocjenjivanja – Pošip Luviji 2021.  Kod plavca maloga, u Zagrebu su najviše simpatija dobili plavci Zlatan Plenković Exclusive 2016, Plavac Ploški Carić 2015 i Plavac Ivan Dolac 2013 vinarije Svirče!  Da podsjetim, na hvarskom ocjenjivanju plavaca redosljed je bio sljedeći: 1. Plavac mali barrique 2018 – Vina Tomić Andro, 2. Zlatan Plenković Exclusive 2016 – Zlatan otok, 3.  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče

Novinari su na kušanju u Trilogiji u Zagrebu imali priliku kušati Zlatan Bogdanušu 2021 koja je na Hvaru osvojila 91 bod od 100 mogućih, te Bogdanjušu Carić 2021 podruma Carić vina (88,10 bodova), zatim Pošip Luviji 2021 koji je na Hvaru osvojio 92,66 bodova i Belecu 2021 od Andra Tomića koja je dobila 91,5 bodova, od crnih dostupni su nam bili samo Plavac mali barrique 2018 od Andre Tomića (91,50 bodova na Hvaru) i Plavac Ivan Dolac 3013 Vinarije Svirče, na Hvaru s 89,5 bodova.  Što se tiče kategorija Bogdanuša i Hvarske bijele sorte slažem se šampionima s ocjenjivanja na Hvaru. Kao jedan od trija (Andrić, Kozarčnin, Suhadolnik) koji je svojedobno pokrenuo ovo ocjenjivanje Vinske zvijezde što je sad na brizi Marije Vukelić osjetio sam se slobodnim izraziti mišljenje da su na Hvaru neka vina bodovno ipak bila malčice precijenjena, a moje osobne ocjene uzoraka kušanih u Zagrebu su sljedeće:

Zlatan Bogdanuša 2021, suho, 12 vol % = 87/100; Bogdanjuša Carić 2021, suho, 12 vol % = 85/100 ⦁ Pošip Luviji 2021, suho, 14 vol % = 89/100; Beleca 2021 Tomić, suho, 12,5 vol % 87/100 ⦁ Plavac mali 2018 barrique Tomić, 15 vol % = vinu treba još dosta vremena i volio bih se s njime susresti za, recimo, godinu dana, po ovome što sam kušao očekujem da bi ocjena bila 92 a možda i koji bod više; Plavac Ivan Dolac 2013 vinarija Svirče = 90/100! Nažalost, novinarima na kušanje nije ponuđen Zlatan Plenković Exclusive 2016 Zlatan otok.⦁

Voditelj restorana Trilogija Fino & Vino Krešimir Šesnić gostima pokazuje lijepu veliku kartu Vinske Hrvatske

______________

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  MALVAZIJA 2018 – IPŠA ■ Hrvatska Istra, Umag; Malvazija istarska, grožđe 100 % iz vlastitih vinograda, suho, kvalitetno s kzp,, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇑

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(L) CHARDONNAY 2018 sur lie – SÜBER ■ Erdut; Chardonnay; odležano na finom talogu u bačvicama od slavonskog hrasta od 500 lit; suho, 13,5 vol%; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ vrlokonkretno i puno, na kolosijeku sorte, međutim ne treba se žuriti s potrošnjom, vino bi moglo dobivati s vremenom u buteji. Odčepiti barem sat vremena prije predviđene konzumacije ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(M-L)  GRAŠEVINA 2021 – SÜBER ■ Erdut; Graševina; suho, 13,0 vol %; kzp  ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; 0,75 lit ⦁  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

Vina Suber – Mladen Siber, koji je povećao svoju vinogradsku površinu u Erdutu s 12 na 15 hektara, predstavlja se ovdje sa dva svoja nova vina – vrlo lijepom graševinom i chardonnayem koji puno obećava!

(M-L) MS CUVÉE 2017 – SÜBER ■ Erdut; Muškat & Sauvignon bijeli (kratica MS vrijedi i za ime i prezime autora – Mladena Sibera!); suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit; dopadljivo, s lijepo iskazanim tipičnim aromama osobito u ustima, živo, skladno, prikladno kao aperitiv i za osvježavajuće pijuckanje uz čavrljanje ⦁ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

(M-L) CROSÉ 2021 – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇑

(L) CABERNET SAUVIGNON 2018 le Sauvage – SÜBER ■ Erdut; Cabernet sauvignon; suho, 13,7 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑

BOSNA HERCEGOVINA

(XXL) ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostarsko vinogorje, Ljubuški, Humac; Žilavka;  tlo s dosta kamena; vino zrelo, mineralno, lijepo zaobljeno voćno-cvijetno, usta slankasta a istodobno i slasna, blago kremozna; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

SLOVENIJA SLOVENIA

(XXXL) KRALJEVINA 2017 orange – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Kraljevina maceracija: dvije godine; odležavano na finom talogu u bačvi 20 mjeseci; nefiltrirano; jantarno; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇗ ⇒

(XL) RDEČI TRIO 2017 – PRUS ■ Bela krajina, Metlika; birane parcele; Frankovka, Lovrijenac, Gamay à 1/3; dozrijevano u drvu, punjeno u butelju u veljači 2021; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XXL) REFOŠK 2016 – BORDON ■ Slovenska Istra; Koparština – Dekani; Refosk; dozrijevano u drvu; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

. – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now •⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 07.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___s vama od – 11.11.1992  – since, with you___

PELJEŠKI LJEPOTAN! – Čekali smo ga, i čekali, a onda je, četiri godine nakon obavljenog potpisivanja potrebnih ugovora, krajem srpnja 2022. na spektakularnoj svečanosti službenog otvorenja zasjao impresivnim sjajem. Pelješki most! PELJEŠKI LJEPOTAN

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Događaj dana, mjeseca i godine: VELEBNO  OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA ⦁ Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci u Ljubljani: APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?… ⦁ Moć i nužnost marketinga:  OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRANJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVODE i USLUGE, REBRANDING, SVE u SKLADU s MODERNIM VREMENOM ⦁ Gurmanski poroci u Novigradu u Istri: CHE GUSTO!…/ KAKVOG LI OKUSA!… ⦁ Polastice iz Doline kardinala: BARUN 100+  2018 PAS DOSÉ VALLÉE DES CARDINAUX ⦁ Podnožje zagrebačke Medvednice: programirano carstvo više vrsta pastrve: GRAČANSKI RIBNJAK! ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

SAMOBORSKO LJETO SA – ZIMSKIM VINOM… ⦁ DVA ZLATA ZA KULEN BELJA

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2022 – BUYING GUIDE_____

___________________________________________

Događaj dana, mjeseca, godine, desetljeća, stoljeća…

VELEBNO OTVORENJE PELJEŠKOG MOSTA

Pogled po danu na impozantnu građevinu–prekomorsku spojnicu dvaju teritorija iste države

Pr(a)va pričest!

Vinska tradicija prikazana u Domu u Putnikovićima. i pelješke vinske špice Dingač i Postup – Bura-Mrgudić i Ivca Radović, kao i Ponikve koja zahvaljujući uvelike i Frani Milošu (Stagnum) i njegovim sinovima na sjevernoj strani Pelješca izrasta u vinogradsku poziciju – novi dragulj, lako moguće na razini prvih dviju spomenutih

Kad je već značenje mosta da spaja, i teritorije i stanovnike, kolika je njegova moć i da na neku tzv. kulturnu ili na barem neku koliko-toliko društveno prihvatljivu razinu međusobnog odnosa i komuniciranja prikazivanih u javnosti spoji i neke javne osobe pojedinačno? Pred Marom Burom Mrgudić, čuvateljicom pelješke nacionalne tradicije, inače, iz obitelji koja već godinama proizvodi neka od najupečatljivijih vina Pelješca (Dingač Bura i Postup Mare) sad na svečanosti otvorenja pelješkog mosta državni čelnički duo pokazao je da ipak može izmijeniti par riječi na način odgovarajuć funkcijama svakoga od tog dvojca (bez kormilara)… Možda bi ubuduće nesuglasice radije umjesto pred kamerama i mikrofonima dvojac mogao, dok konačno protagonisti ne dođu k sebi, radije jedan drugome iznositi i rješavati ih jednom mjesečno i zasebno, ovim čudesnim mostom od Komarne do Brijesta, pričajući. Druženje nakon te rekreativne šetnju po fino pirkajućem maestralu mogli bi okruniti malostonskim kamenicama, pa i na janjetini te na, programirano!!, ponekoj čaši dingača i postupa… Ako ni to ne pomogne – Bog nam pomogao!

Folkloraši u akciji: narodni plesovi našega dubokog juga

Most: značenje – kompleksno: društveno-političko (simbol: povezivanje dvaju dijelova Lijepe naše tako da više nije nužno da se iz vlastite u vlastitu državu ide kroz drugu državu; važno povezivanje i s drugim zemljma), poslovno i turističko (prijašnju rutu kroz BiH, dakako sa zaustavljanjima na graničnim prijelazima, da se sa sjevera Lijepe naše dođe do poluotoka Pelješca u dužini ceste od nekih 50 km i trajanju vožnje autom od, kažu, i do sat i pol vremena, svodi na oko 2,5 kilometra razdaljine i na tek par minuta sjedenja za volanom), kulturno-umjetničko (ljepota, elegancija, ahitektonski i građevinarski pothvat za divljenje, spomenik posvećen nečemu za čovjeka prije naizgled nizvedivome). Tata – arhitekt Slovenac, mama – izvođač radova kineska kompanija, prostor – južna Dalmacija. Dite se proteže od Komarne na hrvatskome obalnom kopnu, do Brijesta na poluotoku, odnosno obratno, ima dvije trake, dužina mu je 2404 metra a širina 21 metar. Navodno je ukupna težina mosta jednaka onoj od 30 pariških Eiffelovih tornjeva zajedno! Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da ispod njega mogu prolaziti i najveći cruiseri. U ukupnom trošku izgradnje sudjelovala je Europska Unija s 85 posto, a to znači, kako je spomenuto na otvaranju, s iznosom od 357 milijuna €. Svečanost službenog otvorenja – krasna, dojmljiva. Sve čestitke redatelju Krešimiru Dolenčiću

Decanter World Wine Award 2022, friški Nagrajenci  u Ljubljani

APSOLVIRANI PRVI i DRUGI ČIN, a DALJE?...

            Prvi i drugi čin najvećeg i unatrag više godina statusno najvažnijeg svjetskog vrednovanja vina Decanter World Wide Award nakon obavljene degustacije u Londonu i obznane nagrađenih te smotrama laureata održanima pred širom publikom (predstavnici medija, vinski trgovci, ugostitelji, krajnji potrošači) u raznim sredinama, završeni su za ovu godinu. Slijedi novo poglavlje – objava o nagrađenima u prigodnoj reportaži u Decanteru, uživanje svakog laureata u samome sebi, u svom proizvodu i u osvojenoj medalji (visokog sjaja), te, dodatno, angažman dobitnika u najmanju ruku jednako zahtjevan kao što je bilo kreiranje te kapljice ovjenčane trofejem, a to je primjereni rad na marketingu i plasmanu, tako da finalni plod truda i ulaganja u poslu bude maksimalan a onda i zadovoljstvo višestruko i potpuno.

Darrel Joseph, Caroline Gilby, Robert Gorjak, Olivia Mason

            U Ljubljani je početkom srpnja održana manifestacija DECANTERJEVI NAGRAJENCI / DECANTER’S AWARDS 2022 kao događanje koje omogućuje vinskim trgovcima, sommelijerima i ugostiteljima, vinskim piscima i široj publici (potrošačima) upoznavanje s nagrađenim etiketama (mogućnost izravnog kušanja!) i druženje s proizvođačima Bakhova nektara iz dijela jugoistočne Europe s naglaskom na alpsko-jadransko područje, ali omogućuje i susret i razgovor s Decanterovim ocjenjivačima. Ovu eto već debelo tradicijasku priredbu unatrag osam ljeta svake godine, odmah nakon obznane rezultata ocjenjivanja DWWA, u glavnom gradu Dežele priređuje Vinska škola Belvin sa sjedištem u Mengešu kod Ljubljane a osnovana u travnju 2002. godine. Riječ je o zasad jedinom slovenskom poduzeću koje se profesionalno bavi vinskom edukacijom. Belvin seminare održava ne samo u Ljubljani nego i diljem Slovenije. Oko 600 sudionika godišnje prođe kroz edukativna događanja u organizaciji Belvina. Konkurentska prednost Belvina su veliko međunarodno iskustvo te praktičan i pragmatičan pristup temi koja se razmatra, kao i umijeće efikasnog prijenosa znanja u praksu. Smisao i cilj su, kaže Robert Gorjak, osnivač i direktor Vinske Škole Belvin i već godinama ocjenjivač vina na raznim renomiranim svjetskim natjecanjima pa i na ovom Decanterovome, ali i osnivač manifestacije Decanterovi nagrajenci, inače otvorene ne samo za slovenske proizvođače vina-dobitnike medalja na DWWA nego i za vinare-laureate iz drugih pogotovu Sloveniji susjednih država – razvijanje i realizacija kvalitetnih i zanimljivih tečajeva, radionica i degustacija namijenjenih kako profesionalcima iz vinske industrije, tako i entuzijastima koji žele proširiti svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Program Provider) najveće vinske obrazovne institucije Wine and Spirit Education Trust (WSET) sa sjedištem u Londonu.

Među ocjenjivačima na DWWA 2022 iz Hrvatske su bili Saša Špiranec (treći slijeva) i Mario Meštrović, te Siniša Lasan. U Ljubljani na predstavljanju nagrađenih nazočili su i Špiranec i Meštrović – na slici iz Ljubljane Meštrović je u društvu prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb vino.coma iz Lijepe naše i Stojana Ščureka, vinogradara/vinara iz Goriških brda), te američki vinski novinar i degustator nastanjen u Beču Darrel Joseph (sasvim desno) (Marko Colić)

  Službeni izvještaj vezan uz ovogodišnje ocjenjivanje vina pod kapom Decantera, inače globalno znanog i vrlo cijenjenog vinskog časopisa, kaže sljedeće: nakon rekordne cifre za ocjenu prijavljenih vina u 2021, ove godine postavljen je novi rekord: na evaluaciju je u 2022. prispjelo 18.244 vina iz 54 zemlje iz cijeloga svijeta! Uzorke je kroz dva tjedna degustacija ocjenjivalo 250 izabranih međunarodnih vinskih stručnjaka, među njima bili su 41 Mastera of Wine i 13 Master sommeliera. Iz Hrvatske kao kušači-ocjenjivači sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović, te direktor zagrebačkog Vinarta i vinski pisac Jutarnjeg lista Saša Špiranec, a iz susjedne nam Slovenije bio je ovdje, dakako, i već spomenuti Robert Gorjak.

            NAČIN RADA – Evo nešto i o načinu rada komisije: kušači na ocjenjivanju dobiju sljedeće podatke nužne za prikladno vrednovanje uzorka – porijeklo vina (zemlja/država, regija/vinogorje), sorta, kategorija vina u smislu mirno odnosno pjenušac, bijelo, ružičasto, crno, redovna berba, odgođena berba, predikat, suho, polusuho, poluslatko, slatko.

            Komisiji se obznanjuje i još jedan podatak, a to je onaj o maloprodajnoj cijeni uzorka ako se on već nalazi na tržištu u Velikoj Britaniji odnosno izračun moguće maloprodajne cijene za uzorak koji (još) nije na engleskom tržištu, taj izračun nastaje na bazi maloprodajne cijene dotične etikete u zemlji porijekla ili eventualno u nekoj drugoj europskoj državi s time da se u obzir uzimaju uvozničke takse što ih potražuje engleska država i marže što ih za sebe formiraju uvoznik i maloprodaja. Na taj način organizator DWWA nastoji pri objavi nagrada potrošaču posebno skrenuti pažnju ako je kod nekog uzorka osobito vrijedan pažnje odnos između maloprodajne cijene vina i kakvoće. Kod objave rezultata ocjenjivanja na službenoj stranici Decanter World Wide Award uz uzorak za koji se smatra da je važno potrošaču istaknuti da ima jako dobar odnos između kakvoće i maloprodajne cijene pored naziva vina stavlja se prigodna oznaka.

Šaljivdžija Stojan Ščurek, dobitnik Platinaste medalje na DWWA 2022 za pjenušac Zero na sebi svojstveni vrckavi način na pozornici je napravio show kojime je privukao najveću pažnju na događanju u Ljubljani

 Sigurno je da je, kad su ocjene vina zaključene, ta oznaka s informacijom vezanom uz mpc kupcu i te kako dobro došla, međutim moje osobno mišljenje je da ocjenjivače, za koje je pri službenom vrednovanju uzorka iznimno važno da se usredotoče na geografsko porijeklo, sortu/sorte, izvornost/iskrenost (identitet), stupanj kompleksnosti te sklad i stupanj elegancije/profinjenosti, ne bi trebalo opterećivati s tim podatkom o cijeni, jer mpc-podatak može utjecati na kušača u smislu da mu prođe kroz glavu to da ako je cijena niža vino možda i nije ni rađeno za neke više dosege pa ga na račun toga može bodovno oštetiti, a s druge strane podatak o tome da je uzorak u (vrlo) visokom cjenovnom razredu može, po analogiji, dovesti do toga da vino dobije i više bodova nego što zavrjeđuje…  Platina, zlato i srebro plemeniti su metali koji svuda, svaki u svojoj kategoriji, sjaje jednako, bez obzira na njihou prodajnu cijenu… Čini mi se boljime ono što npr. radi ocjenjivanje Mundus Vini u Njemačkoj: ocjenjivaču se ne daje podatak o maloprodajnoj cijeni vina, taj podatak čuva se za potrošača. Nakon Mundus Vinija bude u globalnom smislu vrlo važni  sajam vina ProWein, tu Meininger Verlag, koji izdaje nekoliko revija posvećenih vinu i sommelijerstvu i koji i organizira Mundus Vini, u jednom od većih paviljona priređuje reviju etiketa ocijenjenih na Mundus Viniju pa tu uz svaku etiketu postavi ploču s bitnim informacijama o porijeklu i nastanku i svojstvima vina, o njegovoj stvarnoj aktualnoj maloprodajnoj cijeni i mišljenje stručnjaka iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja i sommeliera, inače i kvalificiranih ocjenjivača na Mundus Viniju, o tome u kojem cjenovnom rangu bi bilo realno da se na tržištu nudi dotična etiketa.

PRAGOVI ZA MEDALJE  na DWWA su sljedeći: Bronca 85 – 89/100; Srebro 90 – 94; Zlato 95 – 100. Platina se dobiva pripetavanjem zlata, uglavnom onih sa dobivenih 97/100 bodova, a naslov Best in Show dobiva se pripetavanjem Platina.

            NAGRAĐENI – Na DWWA 2022 nekih 50 uzoraka osvojilo je titulu Best in Show (svojevrsni šampioni), 163 ih je dobilo Platinastu medalju (to bi bilo ono što je na drugim ocjenjivanjima Velika zlatna medalja; Hrvatska ih iz 2022. ima tri platine), 678 domoglo se Zlatne medalje (Hrvatskoj ih je pripalo 16), 5900 Srebro (od toga 111 je išlo u Lijepu našu!), a 8074 Broncu.

Hrvatska je na DWWA 2022 osvojila tri platinaste medalje, a u Ljubljani je od te trojke štand imao samo Gianfranco Kozlović, međutim – ni on ni njegova supruga Antonella nisu bili i osobno prisutni. Od hrvatskog trija nazočnog ukupno u Ljubljani štand su, uz Kozlovićeva predstavnika, imali još vinarije Matočec i Vislander (Marko Čolić)

Platinastu medalju za Hrvatsku dobili su uzorci San Salvatore Muskat 2017 – Benvenuti iz Istre (97/100); Haiku 2019 orange (macerirani RR i Manzoni) – Dvorska vina Šoškić s Plešivice (97/100), Malvazija Santa Lucia 2017  – Kozlović, Istra (97/100)

Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100) – zlato.

Zlatnu medalju primili su od naših  Teran Barbarossa 2019 – Tomaz, Istra (95/100); Graševina 2020 – De Mar, Zagorje Međimurje (96/100); Vallis Rabiosa desertno – Vučemilović, Sjeverna Dalmacija (96/100); Gold Cuvée 2020 – Zlatno Brdo, Baranja (96/100); Cuvée sv. Šimun 2018 – Vina Mario Banko, Istra (95/100); St. Euphemia malvazija istarska 2018 – Vivoda, Istra (95/100); Sauvignon Purek 2021 – Puhelek Purek, Prigorje-Bilogora (95/100; pridodana je ozanaka povoljne cijene tj. da je vino u trgovinama u maloprodji ispod 15 funti); Afrodita malvazja istarska 2019 – Matić, Istra (95/100; pridodana je oznaka o povoljnoj cijeni, tj. kako vino spada u kategoriju mpc od ispod 15 funti); “R” Rajnski rizling 2019 – Jakopić, Međimurje (95/100); Reventon sur lie grk 2019 – Zure , Korčula (96/100); Bartul grk 2019 – Zure (95/100); Pošip prestige 2019 – Kraljevski vinogradi, Sjeverna Dalmacija (95/100); Teran Fakin 2021 – Fakin, Istra (95/100), Traminac ibpb 2016 – Iločki podrumi, Ilok (95/100); Sauvignon 2021 – Štampar, Međimurje (95/100), Korlat supreme 2013 – Korlat Badel, Dalmatinska zagora (96/100) . Sve vrlo vrlo visoke ocjene!!!

DWWA 2022 – hrvatska zlata. Ocjene – gotovo sve 95/100, četiri vina dobila su 96/100

S aspekta logičnog stava da Platinasta, Zlatna i Srebrna i Brončana medalja svuda trebaju imati jednaki sjaj malo je na općoj razini za promatrača sa strane zbunjujuće to što se pragovi za medalje na DWWA bitno razlikuju od onih na drugim također osobito značajnim svjetskim vrednovanjima vina poput Mundus Vinija i Concours Mondiala de Bruxelles. Niti na tim dvama ocjenjivanjima bodovni pragovi za medalje nisu međusobno identični ali su vrlo blizu, dok su kod DWWA kategorije Platine, Zlata i Srebra bodovno za cijeli jedan razred više nego na Mundusu i na CMB, tako da, usporedbom osvojenih bodova, ispada da je npr. Zlato osvojeno na Mundusu i CMB-u tek Srebro na Decanteru, a Srebro na Mundusu i CMB-u je na DWWA tek Bronca…  Pogledom na objavljene tablice s popisom nagrađenih vina na DWWA i na osvojene bodove pojedinih uzoraka uočljivo je da je bi uzorci na DWWA proglašeni Zlatnima, na Mundusu i na CMB-u bili na pragu Platine ili VZL odnosno u kategoriji Platine i VZL. Promatrajući pak samo bodove navedene na službenoj tablici rezultata pored svakoga vina i ne vezujući ih uz DWWA medalje a i istodobno poznavajući dobro neka barem naša, hrvatska vina upada u oči i to da je većem broju uzoraka na DWWA dodijeljeno ipak malo previše bodova. Mišljenja sam da, barem kad je riječ o etiketama odavde koje poznajem, medalja za koju piše da su je dobili još uglavnom i odgovara i da bi medalju toga sjaja osvojili i na spomenutim drugim ocjenjivanjima, međutim na DWWA pripisani im broj bodova ipak pretjeran. Sad proizvođači osvajači medalja na DWWA mogu birati kad spominju svoj uspjeh na međunarodnoj sceni: u trenutku kad im odgovara da ističu na DWWA osvojeno odličje spominju njega, a kad im se čini da bi bolji dojam mogli ostaviti i osobito impresionirati navođenjem-isticanjem pripisanih im  bodova mogu se opredijeliti za tu  opciju reklamiranja.

            U osvrtu na ocjenjivana vina ove godine organizator među ostalime naglašava kako su na DWWA 2022 osobito do izražaja došla tzv. narančasta ili orange (pravilno bi bilo reći: jantarna vina ili amber wines), i to potkrepljuje Platinastom medaljom dodijeljenom hrvatskom vinu Plešivica Haiku 2019 proizvođača Dvorska vina Šoškić, te sa šest Zlatnih medalja uručenih uzorcima iz Hrvatske, Francuske, Gruzje i Italije.

Vinska priredba u Ljubljani bila je lijepa prigoda i za promidžbu lokalnih specijaliteta, primjerice Prekmurske gibanice, inačica tog deserta postoji u Međimurju kao Međimurska gibanica

Ove godine marketinški orijentirana priredba Decanterjevi nagrajenci 2022 s osvajačima medalja prvenstveno s područja Slovenije a onda i nekih od onih iz susjednih joj zemalja inače članica bivše zajednike države, održana je u hotelu Slon u središtu Ljubljane. Doimala se na prvi pogled manjom nego što je znala biti u prijašnjim izdanjima, međutim organizator ljubljanske priredbe Belvin kaže kako je svih ovih posljednjih godina broj izlagača bio podjednak. U svakom slučaju sada, za razliku od prije, uz Slovence i tri laureata iz Lijepe naše, nisu bili prisutni vinari-dobitnici iz drugih zemalja bivše države. Osmi međunarodni salon prestižnih vina privukao je ukupno 36 vinskih kuća nositelja medalja s DWWA 2022. Što se tiče posjetitelja, službeni izvještaj što ga je podastro organizator, ne specifizirajući precizno poslovne kategorije posjetitelja, govori o oko 300 vinskih stručnjaka i ljubitelja vina. Iz Velike Britanije stigla je Caroline Gilby MW, jedna od jakih karika ocjenjivanja u Londonu, a iz Beča je došao Amerikanac Darrel Joseph, inače ugledni vinski pisac, također i ocjenjivač na DWWA. Iz Hrvatske su došli naši degustatori na DWWA – Saša Špiranec i Mario Meštrović. S pozornice u hotelu Slon izlagače i posjetitelje uz domaćina Roberta Gorjaka iz Belvina pozdravili su osobno Caroline Gilby, Darrel Joseph, te Olivia Mason kao voditeljica marketinga DWWA i na neki način zadužena za ovaj naš dio Europe.

            – Decanterove recenzije svake godine stvaraju svojevrsni pozitivni nemir i znatiželju među vinarima, vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina. Sretni smo što možemo izravno publici prenijeti dio Decanterove priče – rekao Robert Gorjak, jedan od vodećih slovenskih vinskih profesionalaca: – I ove smo godine uspjeli spojiti vinare i ljubitelje vina, to je naša misija. Na Salonu su posjetitelji, među kojima je bilo dosta vinskih kritičara iz inozemstva, mogli probati vina etabliranih vinara. Kvaliteta je sve veća, krug kvalitetnih igrača iz ove naše regije sve širi, i Decanter to primjećuje.

Engleska vinska stručnjakinja s prestižnom titulom Master of Wine, Caroline Gilby:

– Salon Decanterovih pobjednika je nesvakidašnje iskustvo koje svim posjetiteljima omogućuje da vinu dodaju “lice“, a i nama prisutnim ocjenjivačima daje priliku da upoznamo vinare i osobno im čestitamo. A svi vinari koji su među Decanterovim dobitnicima zaslužuju veliki pljesak!

Darrel Joseph, vinski kritičar i Decanterov recenzent:

– Oduševljen sam što sam ovdje, Slovenija je izuzetna vinska zemlja, ima svoj i to visoki karakter. Sretan sam što na današnjem Salonu možemo susresti autore vina. Ovo je jedini način da stvarno upoznamo priče iza boce.

Najviše pozornosti među posjetiteljima sada u Ljubljani svakako je izazvala vinarija Ščurek iz Goriških brda koja je za svoj pjenušac Zero dobila Platinastu medalju. Inače su slovenski vinari ove godine osvojili i sedam Zlatnih medalja, dobili su i 70 Srebrnih i 118 Brončanih medalja.

Zlato na granici, ali ne u smislu nekakvih spornih osvojenih bodova nego – na državnoj razini! Naime osvajač Refošk 2018 izlazi iz podruma Vina Brič, smještenog kod Kopra u SlOveniji u pograničnoj zoni tik uz Lijepu našu, a inače u vlasništvu Envera Moralića, vlasnika i Kutjevačkih podruma u SlAvOniji ! Desno: Uz Zlato za bijelo vino Rebula Orbis 2018 (kao što je Malvazija istarska sinonim za Istru, tako je bijela Rebula sinonim za Goriška brda), obitelj Erzetič iz Gorških brda osvojila je Srebro za jednu drukčiju rebulu a koja u genetskom smislu NIJE crna varijanta znane nam bijele Rebule. Riječ je, doduše, o crnjaku s nazivom Črna rebula 2018! A Črna Rebula je Ribolla nera, odnosno Schioppettino, odnosno Pokalca, Pocalza, sorta Furlanije odnosno Friulija, te sjeverozapadnog dijela Slovenije, uz granicu s Italijom. Najpoznatiji proizvođači Schioppettina su Bressan, Girolamo Dorigo, Petrussa… (Marko Čolić)

S obzirom da je, kako još naglašava Robert Gorjak kao organizator i domaćin na Decanterjevim nagrajencima 2022 , namjena manifestacije domaćoj i stranoj javnosti predstaviti vina odavde a koja imaju međunarodno certificiranu kvalitetu dobivenu na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima te pokazati uživo tko su vinari odavde dobitnici ovih značajnih nagrada šteta je što ipak dosta nagrađenih vinara iz ove naše regije nije osjetilo potrebu sudjelovanja na toj priredbi. Tu mislim uvelike baš i na hrvatske vinare. Kad se već slalo uzorke na DWWA u London, a što baš i nije bilo jeftino, bilo bi nekako logično da se, radi poslovno moguće znatno boljeg zaokruženja priče, našlo još malo vremena i sredstava za i osobni nastup na toj manifestaciji s promidžbenim predznakom. Vinari u svojim sredinama imaju već izgrađene ime i image, bitno je takvu marketinški i te kako bitnu nagradu na DWWA iskoristiti koliko god je moguće bolje za promociju i u drugim sredinama, koje valja animirati na uvoz. Od triju naših dobitnika medalja i izlagača u Ljubljani osobno je nazočio samo Matočec!?  Neke naše dobitnike pitao sam, naknadno, kako to da nisu nastupili u Ljubljani, neki su odgovorili da nemaju neku veću proizvodnju vina i da je to razlog, nekako kao da im je  dovoljno da na DWWA medalju gledaju s ushićenjem jer potvrdjuje da rade dobro i daje im sigurnost da će količinu koju nude dobro plasirati, a neki odgovori bili su da je posla puno a vinskih manifestacija također i da se jednostavno ne stigne biti svuda prisutan. Neki hrvatski vinari-dobitnici medalje na DWWA 2022 našli su neka svoja rješenja za vlastitu promidžbu (kod kuće) kao osvajača trofeja na DWWA, primjerice organizirajući na svojim posjedima događanja tipa vinski doručak u vinogradu ili pak zalaz sunca u vinogradu ili pak okupljanje ljubitelja vina kod sebe u trsju odnosno uz podrum a nazvano nekako drukčije. Jedno takvo događanje, s nazivom Kraljevina Food Summer, priredila je npr. enologinja i zaposlenica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, glavna odgovorna za obiteljsku vinsku produkciju, Ivana Puhelek Purek iz Gornjeg Psarjeva kod Svetog Ivana Zelina. Neki drugi vinari dobitnici, uglavnom srebrnih i brončanih odličja (bilo je jedno zlatno!), konkretno oni iz Varaždinske županije odlučili su svoje uspjehe na DWWA 2022 a vidljive kroz medalje javnosti prikazati nastupom na priredbi 19. Decanter World Wine Award 2022 na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije u Varaždinu i u organizaciji Varaždinske županje. S te manifestacije izdan je decentni katalog u kojemu su ukratko predstavljene sve vinarije-laureati, butelje što su dobile trofeje, i u kojemu su, kao kontakti za zainteresirane, tiskane i adrese svih laureata-sudionika u Varaždinu.

Ivana Puhelek Puhelek, Vinska kraljica kraljevine i njeno veliko vino – Sauvignon Purek 2021, na DWWA 2022 Zlatna medalja (95/100) (Marko Čolić)

Ivana Puhelek Purek proslavila je zlatni uspjeh u Londonu večernjim/noćnim eno-gastro tulumom na prostranoj čistini pored podruma Purek Puhelek u Gornjem Psarjevu ponad Zeline

Grupa proizvođača vina iz Varaždinske županije smatrala je nastup na manifestaciji Vinski lideri Varaždinske županije, održanoj kratko vrijeme nakon Decanter World Wine Awarda 2022 boljim rješenjem za prezentaciju svojih jedne Zlatne medalje

 Službene izjave organizatora manifestacije Decanterovi nagrajenci u Ljubljani o tome koji su sve uvaženi domaći i osobito strani vinski novinari, vinski trgovci, ugostitelji iz zemalja što su nama ovdje zanimljive odnosno mogu biti zanimljive kao uvoznici vina odavde, pozvani da dodju u Ljubljanu i koji su se sve odazvali – nije bilo. Sigurno bi najava i obznana potvrde dolaska nekih utjecajnih imena iz poslovnog vinskog svijeta izvana bila korisna i pretpostavljam da bi motivirala naše vinare da u većem broju sudjeluju na Salonu nagrađenh na DWWA. A radi pojačanja promidžbene snage priredbe možda bi se moglo razmišljati i o tome da Ljubljana i Zagreb udruže snage u organizaciji, na način da se jedne godine prezentacija odvija u Ljubljani a sljedeće u Zagrebu…

Je li bilo razmišljanja i razgovora u tome pravcu na razini Gorjak i, s naše strane, Špiranec, koji je takodjer degustator na DWWA a ujedno je i uspješan organizator viskih događana primjerice festivala Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi, pa manifestacije Vinski grad u Zagrebu, Varaždinu, ove godine eto i u Puli? Na moje pitanje o tome upućeno i Robertu Gorjaku i našem Saši Špirancu obojica su mi rekla da zamisao o tome nije loša… ♣

Moć, i nužnost marketinga

OSMIŠLJAVANJE IDENTITETA PROIZVODA, BRENDIRNJE TERITORIJA KROZ SPECIFIČNE PROIZVOD i USLUGU, REBRANDING, SVE U SKLADU s MODERNIM VREMENOM…

Osmišljavanje identiteta proizvoda i usluga, brendiranje teritorija kroz proizvod i uslugu, rebranding, dizajniranje ambalaže u skladu s bitkom (suštinom) proizvoda i usluge a sve u skladu modernim vremenom, izrada iskrenog i uvjerljivog promotivnog materijala, suradnja na projektima s malim proizvođačima ali i s velikim kompanijama… To je nešto što bi i te kako moralo početi jače zanimati hrvatsku vinsku branšu koja nikako da napokon postane ono što je, s obzirom na dugu povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima (dokumenti govore o počecima još u šestom stoljeću prije Krista!), s obzirom na iznimno kvalitetne vinogradske pozicije, klimatsku i pedološku raznolikost područja, značajan broj sjajnih domaćih kultivara a i na, u novije vrijeme, lijepi broj  etiketa s izvrsnim i vrlo ozbiljnim eno-uradcima, kao i s razvijenim turizmom kao sjajnim poligonom za upoznavanje i stranaca i s našim eno-uradcima, već trebala biti, a to je u poslovnom smislu relevantan igrač na globalnome vinskome planu.

Izvorka Serdarević Jurić

To na žalost nije postala zbog izražene sklonosti naših proizvođača prema soliranju, zbog i dosta raširenog zadovoljavanja tek prosjekom, a i zbog upitnih razine stručnosti i stupnja zainteresiranosti nekih položajno bitnih pojedinaca i u političkim struktirama i unutar cjelokupne grane a posljedica čega su neadekvatna poslovna (samo)organiziranost branše po područjima a i, nekako je dojam, i ne baš, kako u kakvoći tako i u intenzitetu i kontinuitetom, najprimjerenija općenita aktivnost pripadnika branše u marketingu. pa time, kao posljedicom u poslovnom smislu, nedovoljni povratni efekti.

Evo lijepe vijesti koja bi u poslovnom smislu mogla biti zanimljiva i za hrvatsku vinsku branšu: riječ je o Zagrepčanki  Izvorki Jurić, predstavnici Lijepe,naše, kao prvoj s hrvatske dizajnerske scene kojoj je to uspjelo biti, na prestižnoj svjetskoj konferenciji za brending First Round u Amsterdamu! Izvorka i njena firma Design Bureau bili su pozvani da svoj način rada predstave na spomenutom okupljanju etabliranih svjetskih dizajnerskih studija, a prezentirali su se temom pod naslovom Dizajn identiteta proizvoda i ambalaže za Hrvatsku kovanicu novca!, sad je upravo Kovanica u kojoj se izrađuju metalni euri i te kako aktualna. S druge strane, Izvorki Jurić vinska branša nije nešto strano, naime, poznajem je već dugo i znam da je već imala poslovne odnose u toj domeni…

Izvorka, inače docentica na Sveučilištu u Zagrebu na Studiju Dizajna pri Arhitektonskom fakultetu gdje drži kolegije Strategije brendiranja i Upravljanje dizajnom dok na Sveučilištu Algebra u Zagrebu vodi i kolegije Dizajn ambalaže, Brending i Dizajn multikultura, danas će, ako treba pričati o sebi, istaknuti kako je na poziciji kreativne i art-direktorice u vlastitom dizajn studiju Design Bureau, gdje vodi tim vrlo kreativnih osoba – dizajnera, ilustratora, copywritera, s njima zajedno radi na raznovrsnim projektima s područja brandinga i dizajna ambalaže.

Osnovni princip je, veli Izvorka, isti kao i na početku, uvijek pristupati svakom projektu kao da je najvažniji do sada, sa strašću, te analitički, tražeći baš to nešto što je specifično i drukčije što se može pretočiti u kreativnu ideju, ispričati i stvoriti neku novu vrijednost za korisnike.

A jedan od značajnih rezultata u karijeri svakako je taj recentni poziv na First Round. Izvorka govori kako ju je, dakako,vrlo ugodno iznenadio i bila je naravno jako polaskana time što su je Armin Vit i Bryony Gomez-Palacio iz UnderConsiderationa uključili u svoju prvu europsku inačicu First Round konferencije. Otkriva kako je UnderConsideration zapravo poznati američki dizajn studio koji vodi nekoliko popularnih dizajn-blogova s višemilijunskim pregledima, među kojima je najpoznatiji Brand New, njega redovito i sama prati.

– Poziv na ovu konferenciju veliko je priznanje za mene osobno, ali i za rad moga studija. Ideja First Round prezentacije je predstavljanje ne tek jednog konkretnog projekta, nego vlastitih znanja i vještina prezentiranja, suradnje s klijentima te načinima na koji teče takva suradnja. Na konferenciji iskusni dizajneri dijele svoja znanja te iskustva rada s klijentima od prve prezentacije do realizacije projekta.

Izvorka Jurić na First Roundu u Amsterdamu:

– Mislim da je naša snaga u strateškom pristupu dizajnu. Ako pogledate naš portfolio vidjet ćete da ne postoji neki prepoznatljivi stil, već svaki projekt zapravo traži i daje odgovor na postavljeni zadatak. Takav način rada omogućuje nam da osmislimo takvu komunikaciju i dizajn koji će biti najučinkovitiji za našeg klijenta, neki brend, proizvod ili uslugu najbolje približiti korisnicima. Volimo raditi projekte koji su uvijek različiti i svježi, koji za nas predstavljaju svojevrstan izazov i donose neku dizajn inovaciju, a time klijentima donose komparativnu prednost na zahtjevnom tržištu.

Naglašava opetovano kako dizajn uvijek korespondira s vremenom u kojem je nastao i odgovor je na današnje potrebe društva ili korisnika, pa je najčešće i odraz onog što se događa u svijetu ili u našoj užoj okolini.

– Naš je posao dosta intenzivan, pa  iako je zabavan i uvijek drukčiji, znamo se i prilično umoriti. Zato se trudimo putovati i redovno odlaziti na periode godišnjih odmora kako bi se fizički i psihički odmorili, prikupili nova iskustva i vratili se na posao spremni za nove kreativne ideje.

Opširnije o Izvorki Jurić i njenom Design Bureauu  na:

https://super1.telegram.hr/snaga/prva-je-kojoj-je-to-uspjelo-iz-hrvatske-izvorka-juric-izlagala-je-na-prestiznoj-konferenciji-za-brending/    ♣

Gurmanski poroci u Novigradu u Istri

 CHE GUSTO! / KAKVOG LI OKUSA!… –

Zajednica Talijana Novigrad (istarski) i Slow Food Istra u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Novigrada i insitucije Sergija Nesicha Bever Forever Organizastion pod pokroviteljstvom Grada Novigrada-Cittanova i Generalnog  Konzulata Republike Italije u Rijeci organizirali su u istarskome Novigradu šesto izdanje manifestacije CHE GUSTO! Smotra s degustacijom kvalitetnih vina, piva i raznih prehrambenih proizvoda renomiranih proizvođača iz Hrvatske, Italije i Slovenije odvijala se na samom kraju srpnja 2022. u večernjim satima na terasi Zajednice Talijana.

Pred brojnom publikom svoje je eno-gastro uratke podastrlo 47 proizvođača. Ovaj susret okusa i užitaka zamišljen je bio kao revija delikatesa i finih pića uglavnom manjih proizvodnih tvrtki  što se drže načela Slow Fooda temeljenog na pojmovima Dobro, Čisto i Pravedno, rekao je  ispred organizatora Glauco Bevilacqua, predsjednik Vijeća Zajednice Talijana iz Novigrada.

Evo i popisa najavljenih izlagača, na cijeloj listi je mnogo interesantnih a nekih i globalno vrlo znanih imena:

Iz Hrvatske, konkretno Istre, kao nastupači najavljeni su bili Mihelić, Ivančić, Diković, Demark, Bertoša, Roxanich, Bura Brew, Tomaz, Monte Rosso, Franc Arman, Degrassi, Radovan, Valenta, Leonardo Palčić, Vorić; zatim Al Torcio ulje, Belić Olea,  Brajko ulje, Červar ulje; Šegon destilati.

Mladen Rožanić, Roxanich vina: legendarni Teran RE, redizajnirano

Iz Slovenje: Montemoro, Korenika & Moskon, Joško Renčel, Vinoteka Brda, Ingrid Mahnič.

Iz Italije: Komjanc, Enoteca Cormòns, Tenuta Stella, Primosic, Venica, Villa Russiz, Renato Keber, Due del Monte i Subida di Monte s Collija; Andrej Milic s talijanskog Krasa (Carso); Murva i Amandum – Isonzo; Fiore dei Libri i Conte d’Attimis Maniago – Colli orientali del Friuli; la Versa – Oltrepo Pavese; Scriani – Valpollicella;  Conterno Fantino – Langhe (zona apelacije Barolo docg); Masarotti; Spirits & Colori – Reggio Emilia; Fred Jerbis– Italia distillati; Antica Cortea Birra di Gorizia – Gorizia.

Moreno Degrassi s Glaucom Bevilacquom (s naočarima, sroji s desne strane Degrassija)

Ovo je mogla biti lijepa prigoda za jaču prezentaciju upravo proglašenog novog predsjednika udruge Vinistra, a to je mladi Luca Rossi, koji nasljeđuje dosadašnjeg čelnika Nikolu Benvenutija i od kojega se očekuje da javnosti što prije iznese svoje prijedloge i svoje viđenje vezano uz daljnji rad tog važnog udruženja vinogradara, vinara a i uljara najvećeg hrvatskog poluotoka.

Inače, Luca Rossi prošle je godine bio kandidat u izboru najboljeg hrvatskog poljoprivrednika. Iako radi i u vinogradu i u podrumu, u obiteljskoj vinariji zadužen je ponajviše za promociju i prodaju, pa članovi Vinistre od mladog vinara upravo na području marketinga i promocije očekuju najviše.

Primopredaja dužnosti – novi predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi i njegov prethodnik Nikola Benvenuti. Očekujemo najave najvažnijih daljnjih aktivnosti te važne udruge istarskih vinogradara, vinara a i uljara. Dosadašnji predsjednik Nikola Benvenuti nije baš bio rječit na tu temu

– Želio bih se zahvaliti članovima Vinistre na ukazanome mi povjerenju. Svjestan sam činjenice da na meni leži velika odgovornost i spreman sam se uloviti u koštac sa svim izazovima koje ova funkcija nosi. Vinistra je kao udruga iznimno kvalitetno posložena, leži na dobrim temeljima, ima jasno razrađenu Strategiju i vjerujem kako ćemo uspjeti realizirati sve zadane ciljeve – istaknuo je novi predsjednik.

Manifestacija u Novigradu istarskome bila je namijenjena svima – lokalnim stanovnicima te domaćim profesionalcima iz sektora eno-gastronomije, turistima što borave u Istri. Ulaznica za posjetitelje stajala je 200 kuna odnosno 25 € po osobi, u cijenu su bili uključeni čaša za degustaiju, torbica za nošenje čaše, te mogućnost kušanja svih izloženih vina.

Iz popisa izlagača uočljivo je da su svi osim dvoje njih iz triju geografskih područja koja su međusobno u neposrednom susjedstvu, konkretno Hrvatske Istre, Slovenske Istre & Krasa, te talijanske Furlanije Venecije Julije, međutim u grupi talijanskih vinara nazočnih  sada u Novigradu dvoje ih je bilo i iz udaljenijih područja u odnosu na državnu granicu između Italije i Slovenije, riječ je o jednome iz Valplolicelle kod Verone i jednome iz Pijemonta. Ako je ovdje bila riječ o želji organizatora da dodatno kao izlagače ima ponekog gosta iz neke druge regije Italije, postavlja se pitanje zašto onda, paralelno, kao poseban gost-izlagač nije bio i neki vinar npr. iz Slovenske Štajerske (tamo ima vlo jakih imena!!), eventualno iz Dolenjske, te, govorimo li o Hrvatskoj, netko iz sjeverozapadnoga dijela Lijepe naše ili netko iz Slavonije/Podunavlja, odnosno netko iz Dalmacije? S druge strane, moguće je da je dovođenje vinara iz Veneta i iz Pijemonta najava nekih promjena u konstrukciji manifestacije, u smislu da bi se priredba mogla sa sadašnjih triju pograničnih regija značajnije proširiti i na po nekoliko istaknutijih predstavnika drugih predjela svake od triju sadašnjih nacionalnh nositelja priče. Pitao sam o tome Bevilacquu ali on se zasad nije o tome htio izjasniti.

Zvijezde Barola iz Pijemonta – duo Guido Fantino i Claudio Conterno iz Monfortea d’Alba, najavili su mi uoči priredbe da na kušanje u Novigrad donose i jedan od svojih ponajboljih Barola, onaj od grožđa iz vinograda Vigna del Gris

Još jedno pitanje za glavnog odgovornoga za organizaciju, Glauca Bevilacquu, ali i za neke druge iskusne naše poslovno snažne organizatore kako u Istri tako i izvan nje: bi li ovakva manifestacija mogla prerasti u neko bitno ambicioznije regijsko eno-gastro događanje s uključenjem u priču i još nekih ciljano izabranih, dakako ponajboljih, proizvođača vina i tipičnih lokalnih delicija iz nama blizih pograničnih regija odnosno susjednih  država kao izlagača, primjerice Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije…?

I još nešto bitno, a na što na žalost nisam dobio odgovor: jesu li na ovu priredbu u Novigrad bili pozvani i neki bitni eno-gastro novinari i neki međunarodno značajniji vinski trgovci i ugostitelji? U svakom slučaju, ako bi manifestacija idućih godina – naravno i uz odgovarajući pomoć društvenih institucija – prerasla ove sadašnje okvire i postala bogatim izlogom ponajboljih tipičnih, specifičnih eno uradaka i gurmanskih specijaliteta s područja ovog južnog i jugoistočnog dijela Europe svakako bi bilo nužno osigurati i posjet važnih vinskih trgovaca a i vinskih novinara iz Hrvatske, Slovenije, Italije, a također i onih iz Austrije, Mađarske, Njemačke, Beneluxa, skandinavskih zemalja, Velike Britanije, pa, Češke i Poljske, zemalja koje su vrlo interesantna kao tržišta… ♣

Ljeto na Krku

IN VINO VERITAS u PUNTU

Potkraj tjedna u drugoj polovici srpnja, dakle u špici glavne turističke sezone, u Puntu na otoku Krku održan je mini vinski festival IN VINO VERITAS, za koji su ideja i koncept rođeni 2019., ali koji je zbog tadašnjih poznatih ograničenja za svoj debut morao pričekati do sada.

Punat iz zraka

Organizatori – TZ Općine Punat na čelu s Brankom Karabaićem i novinarka i vinska promotorica, inače glavna WoW-ica Sanja Muzaferija nazvali su ga vikend-priredbom za uživanje, a rado će naglasiti to da su ga zamislili kao priliku za  jačanje prijateljskih i poslovnih odnosa vinara raznih krajeva Lijepe naše i vinara, vinskih trgovaca i ugostitelja i hotelijera s područja otoka Krka, te kao prigodu da se domaćem stanovništvu te turistima podrobno i kroz izravne nastupe proizvođača predstave i drugi hrvatski vinari i njihova vina, njihove regije. Organizatori su željeli, vele, vinarima omogućiti i kratki predah od vinograda – na moru, jasno, uz pružanje poslovne prilike za promociju i prodaju.

Punat – Trg zahvalnosti, In Vino Veritas 2022

IN VINO VERITAS  je u svom prvom izdanju spojio zelenu i plavu Hrvatsku, i istaknuo je pobratimljenje općina Punat i Tovarnik. Točila su se i pila vina manjih, obiteljskih vinarija, njih šest, a to su vinarija Agris, Kovats, Papak, Pinkert, Siber i Szabo.

Inicijatori i organizatori – Branko Karabaić iz TZ Općine Punat otvara festival, desno na slici je WoW-ica Sanja Muzaferija

Endre Kubik iz vinarije Pinkert, održao je edukativnu interaktivnu radionicu Vinski terroir Baranje, na kušanje je ponuđena kapljica vinarija Pinkert,  Kovats i Szabo. U restoranu Bocoon pak bila je svečana večera s tri slijeda, svako jelo prikladno sljubljeno s odgovarajućim baranjskim vinom. Večeri se pridružio i Domagoj Jakopović Ribafish, koji je zadnju etapu svog trogodšnjeg projekta Rok Otok trebao otplivati krajem srpnja upravo na punatskom području.

Iz Punta Sanja Muzaferija, koja kaže kako su svi bili jako zadovoljni festivalom, najavljuje da će dogodine ovdje, u okviru 2.festivala IN VINO VERITAS,  gostovati vinari s vinima  iz neke druge hrvatske regije, međutim ne precizira i koje

In Vino Veritas 2022 – neke od prezentiranih butelja

Zanimljiv pristup

IN MEDIAS tRES – Logično je da gostujući vinari iz drugih dijelova Lijepe naše ovakvu prigodu da na prodaju ponude svoje butelje u znanom turističkom području u punoj sezoni promatraju s oduševljenjem, upitno je međutim koliko su s ovim terminom izabranim za ovaj festival, makar i s tako kratko trajućim gostovanjem svojih kolega iz drugih krajeva u mjestu gdje domaćin očekuje za sebe maksimalnu berbu od turizma, oduševljeni i autori i ponuđači vina s otoka Krka! Rekao bih da vjerujem kako oni na odabir nekog drugog datuma kao termina održavanja priredbe ne bi imali ništa protiv festivala što predviđa ugošćenje, na njihovom otoku, radi toga da se jačaju međusobno prijateljtsvo i poslovna povezanost, vinara iz ostalih naših krajeva. Vrijedilo bi vezano uz festival In Vino Veritas za budućnost razmisliti o održavanju manifestacije npr. uoči pune sezone, kad u pravilu ima manje događanja, i o realizaciji priredbe u ponešto drukčijoj koncepciji, onoj kroz koju će se atraktivnim cjelodnevnim (jer temperature u to vrijeme još nisu paklene kao što su bile ove u srpnju!) eventom obogatiti program zbivanja u vremenskom periodu najave pune turističke sezone, te i kroz koju će i lokalni vinari biti vidljivi u programu. To druga koncepcija značilo bi primjerice da se ne na jednoj poziciji (npr. glavni trg) u Puntu ili gradu Krku nego na više različitih lokacija (trgova) postave s tri strane otvoreni četvrtasti oveći bijeli šatori sa izlogom nuđenih etiketa, sa šankom s blagajnom i s, ispred šanka, visokim barskim stolićima i sjedalicama, svaki šator da je namijenjen posebno za po jednu pozvanu vinsku hrvatsku regiju, naravno barem jedan morao bi biti predviđen za lokalne, kvarnerske proizvođače. Raspršenost ponude po više atraktivnih mjesta u gradu Krku ili pak po Puntu, kao i radno vrijeme šatora i preko dana potaknuli bi goste da u potrazi za eno-šatorima obilaze grad i bolje ga upoznaju, a ne da se uvečer zadržavaju i piju tek na jednom mjestu. Zamisao o širenju prijateljstva između domaćih i gostujućih vinara i unaprjeđenju suradnje između poslovnih subjekata (s jedne strane gostujućih vinara a s druge strane restorana i hotela s područja otoka Krka), djelovala bi vjerodostojnije nego što djeluje, barem prema van, ovako kao što je sada. I o sadržaju ponude u tim vinskim šatorima kao zanimljivim eno-punktovima prikladnim za upoznavanje cijele vinske Hrvatske vrijedilo bi podrobnije razmisliti, naime idući festival In Vino Veritas mogao bi kroz nekoliko dana u svakom šatoru prezentirati, uz kvarnerske vinare i kvarnerska vina, proizvošače i Bakhov nektar iz drugih hrvatskih regija kompletno po sortama i tipovima kapljice, a potom, za dvije godine svaka regija mogla bi se prezentirati npr. naglašeno s bijelim i ružičastim mirnim vinom i s pjenušcima (prvenstveno od svojih lokalnih kultivara), a onda, u idućim izdanjima, da protagonisti u ponudi budu crna mirna vina, ružičasti pjenušci i slatka desertna vina… ♣

Poslastice iz Doline kardinala

BARUN 100+  2018 pas dosé Vallée des Cardinaux

Pažnju šire javnosti sve više privlače vina Barun obitelji Barundić iz Brezarića kod Krašića, u Dolini kardinala. U vinsku kartu Hrvatske ta obitelj, u novije vrijeme osjetno pojačanim angažmanom na unaprjeđenju kakvoće svojega proizvoda i u marketinškoj aktivnosti kao sastavnome dijelu cijeloga posla, na područje Plešivičkog vinogorja, zasad najafirmiranije po tekućim Bakhovim poslasticama s brdskih padina ponad Jastrebarskoga, učvršćuje relativno novi te geografski uži pojam – oznaku Vino iz Doline kardinala. Pred javnost Barundići izlaze s bijelim i crnim suhim mirnim vinom te s bijelim i ružičastim pjenušcem u extra brut i brut varijanti. Osobito su posvećeni bijelom i u nas još rijetko sađenom kultivaru Manzoni, križancu Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga (u dozrijevanju odlično nakupljanje sladora i, istodobno, jako dobro zadržavanje kiselina) u izvedbi talijanskog profesora Luigija Manzonija, te Pinot noiru odnosno crnome. S obzirom na to da je Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić rodjen na jugu Francuske i da je s roditeljima djetinjstvo proveo tamo, na etiketama se znaju naći i francuski izrazi.

Josip Joseph Stjepan Stéphane Barundić i Mara Špoljar Barundić, sa sinovima koji se odlično snalaze i u vinogradu i u podrumu ali i, na tragu onoga kako ih uče mama i tata, i u kuhinji uz štednjak… S obzirom na uistinu pažnje vrijednu ponudu i odlične hrane te s obzirom da je jedan od sinova krenuo putevim profesionalnog kuhara, u obitelji Barundić lociranoj u ambijentu Doline kardinala vrijedno bi doista bilo – to sam već i prije predlagao – napokon ozbiljno razmisliti o tome da se Baruni organziraju na način da se na visokom nivou i tome primjerenim cjenikom,  i s hranom što prije otvore prema javnosti

Novo poglavlje kod vinske obitelji Barundić, koja se pomalo širi s površinama pod vinovom lozom i sada vodi brigu o pet vlastitih hektara s trsjem i koja pod posebnom pažnjom supruge Mare Špoljar Barundić obrađuje vinograde, nastupilo je pred nešto više od četiri godine kad su Barundići svoj, prije gotovo tri desetljeća na nakošenoj poziciji Hrženjak (brdašcu iznad Krašića) kupljeni vinogradarski jako dobar teren zasadjen s 400 panjeva vinove loze starije od 100 godina, odlučili početi iskorištavati drukčije. Staro trsje nisu bili iskrčili da bi zasadili novo, nego su Mara i Josip Barundić, u prvo vrijeme, kojih desetak godina vrijedno razvijajući obiteljsku vinariju, grožđe odande miješali s drugime, za ostala vina. Kultivari su u tom starom nasadu tradicijski: Lipovina, Štajerska belina, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… A onda su, eto, upravo tu starost trsja napokon odlučili početi koristiti za proizvodnju nekog posebnog vina s dodatnom oznakom staro trsje i kvalitativno s dodanom vrijednosti, kako to rade Francuzi, Nijemci, Talijani, Španjolci (vieilles vignes, alte Reben, vigna vecchia, viñas viejas). U konzultacijama s prijateljima, među kojima smo bili i Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma, vinski pisac i degustator Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja ispred revije Svijet u Čaši, na temu tog posebnog proizvoda i uzimajući u obzir poziciju vinograda i spomenute tradicijski tamo uzgajane sorte iskristaliziralo se da bi najbolje bilo pokušati izaći s pjenušcem klasične šampanjske metode, eventualno i s dužim dozrijevanjem u butelji, tj. ako se mladi pjenušac pokaže u prikladnoj kondiciji za odležavanje ostaviti ga nakon druge fermentacije u boci na razvoju na finom talogu do degoržiranja i čepljenja plutenim zatvaračem, u  šampanjskom stilu – najmanje tri godine…

Prva berba na Hrženjaku za nešto ekstra bila je 2018. U ekipi smo uz domaćine Barundiće te godine od trenutka orezivanja bili i nas trojica uravo spomenutih pajdaša. O tome i o punjenju baznog vina u bocu na šampanjizaciju  Svijet u Čaši je svojedobno objavio reportaže, a Iwek Kozarčanin sad se, evo, prisjeća:

– Vinograd smo orezali u travnju 2018. Sljedećih mjeseci smo ga obilazili i milovali pogledima, pa smo 24. kolovoza pošli u berbu. Grožđe je bilo zdravo, prerada ploda se odvijala u kontroliranim uvjetima. Ubrano smo grožđe isprešali, i pustili ga na vrenje, vino je potom stavljeno na odležavaje na finom talogu u inox-tanku. Svako toliko smo ga, dakako, kušali. Nakon nekog vremena to bazno vino pokazalo se spremnim za šampanjizaciju, bilo je ugodno na nepcu, za razliku od francuskih osnovnih vina za šampanjac koja budu jako, čak pungnentno kisela i teško ih je kao takve piti, međutim baš takvo bazno vino poslije se u gotovom šampanjcu pokaže da je dobro da prije stavljanja na šampanjizaciju bude takvo. Konačno smo to naše osnovno vino 24. srpnja 2019. napunili u šampanjsku bocu, dodali mu kvasce za drugo vrenje i prepustili njima da mirno vino počnu pretvarati u pjenušac, kojemu smo kao radni naziv odredili oznaku 100+ pas dosé, znači bez dodavanja ekspedicijskog likera. Napunili smo 252 magnuma, dakle boca zapremnina kojih je po litru i pol.

Došao je trenutak da, nakon što je pjenušac odležao tri godine pod krunskim zatvaračem i na kvascu, otvorimo prvi magnum 100+  i da kušamo naših ruku djelo i naš zajednički prvijenac na početku karijere. Uz Maru i Josipa Barundića su Ivan Dropuljić, novinarka Ana Rogač i Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

I tako, tri su godine već od onda prošle, i za sredinu srpnja 2022. pao je dogovor da se nađemo kod Barundićevih na kušanju tog našeg bisera. A on se pokazao najprije lijepom žućkastom bojom i s brojnim živahnim sitnim perlicama, pa složenim mirisom s naznakama zrelog bijelog koštićavog voća (kruška, marelica…) i s briošem u tragu, pa s jako dobrom konzistencijom,  te kao svjež, mekan i elegantan, za dodatni razvoj treba mu da poslije degoržiranja još nekoliko mjeseci odleži i na plutenom čepu!…

Mara i Josip Barundić pobrinuli su se za svečanu večeru koja je počela s ovim domaćim nareskom (vlastita produkcija!) i namazom i nadjevom obogaćenim kruškama povrća iz vlastita vrta. Slijedili su velika pastrva pečena s krumpirom u pećnici, zatim pečena patka s mlincima, za slani desert pita od sira a za slatki desert kolačići sa sezonskim voćem… (suhiucasi)

Uz jela su posluženi najprije pjenušac Barun Manzoni Elégance extra brut pa, potom, mirna vina Barun Vallée des Cardinaux Seigneur Chardonnay 2019 sur lie, onda Marquis Pinot noir 2019, pa Cardinal Pinot noir 2019 Vallée des Cardinaux Magnum, a za kraj krajeva – da uz Fête nationale budemo još bliže Francuskoj, i u dvostruki magnum napunjeni izvanredan izvanredno držeći crnjak s francuskog juga – Clos de Joncuas Gigondas (Grenache, Mourvèdre, Cinsault) 1989! Vive la France! Vive la Croatie! (suhiucasi)

Nekako se ovaj naš nedavni srpanjski radno-hedonistički susret kod Barundićevih datumski  poklopio s onime navedenime u uvodu ovog teksta a što govori o zemlji rođenja Josipa Barundića i zemlji njegovo prvog djetinjstva, naime 14. srpnja u Francuskoj je nacionalni praznik, sjećanje na pad Bastille i slavlje u povodu formiranja Republike Francuske! (početak himne: Allons enfants de la patrie, le jour de gloire est arrivé, contre nous de la tyranie l’étandard sanglant est levé. Aux armes, aux armes…). Hrvat s rođenjem i ranom mladosti provedenom u Francuskoj a potom stalno nastanjen u Lijepoj našoj tako, eto, može slaviti DVA Dana Republike!, nije mogao bolje izabrati termn za prvo i odlučujuće otvaranje svog pjenušavog vina rađenog od domaćih kultivara i tehnologijom te načinom elaboracije onako kako u francuskoj Champagnei pristupaju kreiranju svojih ponajboljih šampanjaca. Prigoda je to bila i da se, uz odličnu Marinu domaću kuhinju dodatno skrene pažnja na još tri vina Barun od francuskih sorata a iz Doline kardinala – Seigneur Chardonnay sur lie Vallée des cardinaux i Marquis Pinot noir Vallée des cardinaux u buteljama te na magnum Cardinal Pinot noir Valée des cardinaux…

Priča Barun 100+ nastavlja se i ove godine, iako je dobar dio trsova nastradao u olujama nakon rezidbe. Grožđa će biti iznimno malo i od njega će se ovaj put, lako moguće, raditi tek mirno vino. Pa, da vidimo kakvime će se pokazati… ♣

Podnožje zagrebačke Medvednice – programirano carstvo pastrve

GRAČANSKI RIBNJAK

Ujutro su još u potoku, a oko podneva mogu već biti na tanjuru!