Archive | Svijet vina / The World of Wine RSS for this section

Svijet u – VIŠE OD DVA i POL DESETLJEĆA s VAMA! – Čaši

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje:

www.mam-vin.eu  ;   www.mam-vin.hr  ; www.svijetucasi.hr

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU, SVJETLO DANA UGLEDALA JE 11. 11. 1992., DAKLE u BICI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI SUDJELUJE NEPREKIDNO VIŠE OD ČETVRT STOLJEĆA, i 2018. GODINU ZAVRŠILA JE SA 160. BROJEM!

Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specija-lizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završavamo sa 160. izdanjem.

Naslovnica Svijeta u čaši br. 1: prvi izlazak u javnost – Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec, spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, Željko Suhadolnik, dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i, potom, do sada i ostao njen glavni urednik, te Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg časopisa i urednik fotografije.

Mladen Horić Muha

                                                                                    U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše. Bilo je to u seriji napisa s nadnaslovom Hrvatske vinogradarske općine.

     POHVALE TRIJU PREDSJEDNIKA, i HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobila je pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, podastirući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih opširno predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

SUTLA-SOTLA, DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj

ATELJE OKUSASvijet u čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja  na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi i Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotelu The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Željko Suhadolnik Suhi

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji.

POTROŠAČKI PUTOKAZ te KUHAR i VINAR GODINE – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide) kakvu imaju i druge svjetske vinske revije a u kojoj se uz ocjenu uzorka daju kratak opis pojedinih vina uzetih s tržišta za degustaciju i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka.

Postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, od 2000. na ovamo svake godine pozivaju nas na prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca, Barbere u Pijemont, svako toliko pozivaju nas na Wine Summit u Austriju, ali pozivaju nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/ Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, zovu nas i na vrednovanja na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu, u Sloveniji smo nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo već više godina pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a u najnovije vrijeme i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, bilo smo i na prvom nacionalnom ocjenjivanju Vina Croatia.

Marko Čolić Čola

Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine. Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem

Revija Svijet u čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO prostrane je unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

                Svijet u čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji, Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castello di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

            IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Nedavno se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREBSvijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju interprofesionalne udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Magnum s vinom Zajedno 2006, Krauthaker i Svijet u čaši

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Namjera je bila ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govori da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

ATELJE OKUSA BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

                     To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakak u restoranima koji su u knjizi.

                Kao što se vidi, u tih 20 godina Svijet u čaši doista nije spavao…

VIN-ART-ova titula Zaslužnika Željku Suhadolniku

Svijet u Čaši br. 160 – naslovnica

Prvi ciklus!

______________________________________

SLIKOVNI ALBUM KROZ POVIJEST

Vinari godine Svijeta u Čaši: Vlado Krauthaker kao prvi, potom Ivica Perak Kutjevo d.d.

…Ivan Enjingi te Zlatan Plenković…

…Velimir Korak, te Vina Belje – Marijan Knežević…

S naših akcija Kuhar godine – prizor s revije domaćih kuharskih zvijezda u hotelu Korana Srakovčić u Karlovcu, te i Vinar godine

Zlatni kuhar godine – Lidija Kralj, Kapetanova kuća, Mali Ston, Pelješac, te Vinar godine Zlatan Plenković, Zlatan otok, Sveta Nedjelja, Hvar

Udruga Plavac mali , osnovana na poticaj Svijeta u čaši, slika te u vinskom podrumu PZ Svirče na Hvaru, te prizor s priredbe Dobro mi došel, prijatelj! u Intercontinentalu, gosti iz inozemstva su Joško Gravner, Ivan i Miha Batič te Mate Kliković

Akcija Diplomatsko vino i prvi vlasnik norveški veleposlanik Knut Toraasen, te prilog o tome objavljen u talijanskom časopisu Il Corriere del Vino

Europska vinska cesta revije Svijet u ćaši 2007. u zagrebačkom hotelu Antunović:: uz hrvatske, slovenske te makedonske vinare i ugostitelje sudjelovali su i oni iz Burgenlanda, Mađarske, Francuske, Njemačke… Pored vlasnika hotela Tomislava Antunovića na slici su Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Girolamo Dorigo iz Furlanije (Friuli) proslavljao je svoj 73. rođendan i častio nazočne svojim pjenšucem ii dvostrukog magnuma, a GianLuca (Elio) Grasso iz Pijemonta došao je preuzeti priznanje Svijeta u čaši za svoij jako dobar barolo

Svojim najboljim vinima (Kopar!!) predstavio se Attila Gere iz Villanya, a preko našeg Tonija Bačića koji već dugo živi i radi u Bordeauxu prestižne etikete poslali su bordoški Chateau Thiuley, Chateau Branaire Ducru, Chateau Canon la Gaffeliere, Chateau Brane Cantenac…

a iz Njemačke boce s rizlinzima su od Reichrat von Buhla i Hansa Langa

Imali smo i akciju Naša vina su pjesma. Legendarni glazbenici Boško Petrović i Tomislav ivčić

Svijet u čaši i izdavač MAM-vin na sajmovima Gast u Splitu i Vinovita u Zagrebu. Dolje: Prezentacije sorata i vina te, kao prvo te vrste u Hrvatskoj, strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši u restoranu Zinfandel’s hotela Esplanade u Zagrebu

Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini, te na na ocjenjivanjima Concours Mondial du Sauvignon i, s enologom iz Francuske Patrickom Valletteom,, na Concours Mondial du Chile 2012.

Željko Suhadolnik na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu, s direktorom ocjenjivanja Sergiom Cantonijem i pokroviteljom grofom Grumellijem, kao is Vladom krauthakerom. Dolje: u društvu sa svjetski glasovitim osobama iz vinskog segmenta: grofom Stephanom von Neippergom vlansikom Châteaua Canon la Gaffeliere (Bordeaux) te Louisom Havauxom, utemeljiteljem ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles

Sa zvjezdanim proizvođačima vina: Angelo Gaja i Alois Lageder, a dolje su Roberto Voerzio i Enrico (Paolo) Scavino

 

…Joško Gravner, u vinogradu, te barun Francesco Marone Cinzano Col d’Orcia i markiz Piero Antinori, Antinorijevi enolozi Renzo Cotarella i Fabio Ratto, te,,na slici dolje, markiz Lodovico Antinori i Giovanni Manetti Fontodi, predsjednik Konzorcija za Chianti Classico

S Enzom Bogliettijem u La Morri, i kod Španjolca Marques de Riscala, dolje: Philippine de Rothschild (Château Mouton) i Camille Seghesio iz Kalifornije

Bruno i Luisa Rocca, Barbaresco

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA!                         SuČ 08.2019

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET VINA / WORLD OF WINE: CROATIA 2015-2016.

Croatia WineHRVATSKA na DLANUCROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)Hrvatske vinogradarske regije i zone 2016

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south; the sea border

zAGREB

Glavni grad Hrvatske: centar, trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square, Trg bana Jelačića. Behind – the two towers of the Cathedral (Photo: Tomislav Šklopan)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri i Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one.

Biser hrvatskog juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Biser hrvatskog juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Površina / Surface:56.542 km2

Broj stanovnika / Inhabitants:cca 4.437.500

Prosječna starost stanovništva / Average inhabitants’age: 41,7 godina / years

Državno uređenje / System of government: višestranačka parlamentarna demokracija / multy-parties parliamentary republic  

Nacionalnost: Hrvati / Nationality: Croates = 85 %

Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci / Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vjera: rimo-katolička / Religion: roman-catholic = 80 %   

Jezik & pismo / Language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic

Valuta / Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj / Exchange:1 € = cca 7,60 kuna.

Glavni grad / Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika / inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000.

Značajniji i veći ostali gradovi / Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek…

Najviši planinski vrh / The highest mountain peak: Dinara, 1831 m

Najduža rijeka / The longest river: Sava

Ostale važne rijeke / Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna…

Površina teritorijalnog mora / Territorial sea surface: 31.067 km2.

Ukupna dužina morske obale / Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu / on the coast: 1777 km; otočki je dio / on islands: 4058 km.

Broj otoka / Islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66.

Veći otoci / bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno / National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru / on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet…

Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak

Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno / Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha.

Zaštićene vrste / Protected species: bilja / flora = 44 • životinja / animals = 381.

Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad / old town; Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana / Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala / cathedral.

Vinograd & vino / Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske / Vinegrowing parts of Croatia

Vinogradarska područja Hrvatske / Vinegrowing parts of Croatia

Vinogradarski dijelovi / Vinegrowing parts: Kontinentalna Hrvataska (unutrašnjost, sjeverni dio) / Continental Croatia (internal, northern part of the country) & Primorska Hrvatska / littoral Criatia, coastal part, at the sea side

Četiri regije / Four regions: 1. Bregoviti sjeverozapad / Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija / Dalmatia

Vinorodnih oblasti / Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku / Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

In Istria U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, to

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Amphora serves as a garden decoration, to

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tomislav Tomac

Tomislav Tomac

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner / Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Površina / Surface

Vinogradi, ukupna površina / Vineyards, in total: 20.742 ha

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska / Northern, interior part: 52,7 % (ukupno/ total: 10.552 ha • na istoku / on the east: 6482,5 ha; na zapadu / on the west: 4069,5 ha)

Primorski dio / Littoral part: 47,3 % (10,190 ha)

Broj registriranih parcela vinograda / Number of the registered vineyard’s parcels, total: 83.570

_______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

______________________________

Najveće površine vinograda po županijama / The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra / Croatian Istria = 3108 ha; 2. Dubrovnik-Neretva = 2462 ha; 3. Osijek-Baranja = 2445,6 ha; 4. Split-Dalmacija = 1908,5 ha; 5. Vukovar-Srijem = 1699 ha; 6. Požega-Slavonija = 1424 ha

Broj vinogorja / Number of vinegrowing areas: 72

Vinogorja s najvećom površinom pod trsjem / Vinegrowing areas with the largest surfaces under the vine:

Zapadna Istra / Western Istria = 2460 ha; 2. Srijem = 1699 ha; 3. Kutjevo = 1287 ha; 4. Pelješac = 1015 ha; 5. Benkovac-Stankovci: 1008 ha; 6. Baranja = 971,1 ha

Struktura vinogradarskih imanja u posjedu do 1 ha / Structure vineyards – in possesion till 1 ha = 83 % proizvođača/ producers.

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj / Wine producers in total in Croatia: cca 40.000

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva / family farms = 12.736 ha (najviše / most in the counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 1959 ha; 2. Split-Dalmacija = 1585,5 ha; 3. Zadar  = 992,4 ha)

Broj OPG-a / Number of the family estates, in total: cca 37.386 (najviše u županijama / most in the counties: Krapina – Zagorje = 5282; Split-Dalmacija = 4444; Zagreb: 4109; Koprivnica-Križevci: 3602; Dubrovnik-Neretva = 3343)

Obrt pokriva ukupno / trade is covering in total: 1547,5 ha (najviše u / mostly in: Istra = 499 ha; Vukovar-Srijem = 326 ha; Požega-Slavonija = 196 ha)

Broj poljoprivrednih gospodarstava registriranih u kategoriji obrta / number of the estates registered in the trade category: cca 488 (najviše u / most in: Istra = 105)

Trgovačka društva šire se na / bigger companies are spread over: 6267 ha (najviše u županijama / mostly in the counties: 1. Osijek-Baranja = 1745,5 ha; 2. Istra = 780 ha)

Broj trgovačkih društava u sektoru poljoprivrede / number of the big(ger) companies in the agricultural sector: 293 (najviše u županiji / most in the county: Istra = 42)

Zadruge u poljoprivredi / Cooperatives in the agriculture: 31 (najviše u županijama / mostly in the counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 6; 2. Šibenik-Knin = 5) • One brinu ukupno o / they are taking care, in total, of: 150 ha

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: podrum / cellar Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, gore/ above • Ilok: podrum / cellar

Sorte / Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno / Grape varieties in total: cca 200.

Navedeni kao priznati na službenoj listi / Mentioned on the official list, as approved: 198 • Autohtonih / Indigenous: 60.

Glavne domaće sorte / Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina) / Welsh Riesling – 4.699,6 ha (cca 22 %), MALVAZIJA ISTARSKA / MALVASIA ISTRIANA – 1.736,3 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.716,63 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih / Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 8.152 ha.

Graševina

Graševina

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Malvazija istarska

                                                                                                                       Slijede / following are: Merlot, Rizling rajnski (Riesling), Chardonnay, Plavina, Cabernet sauvignon, Frankovka (Franconia, Blaufränkisch, Lemberger), Babić (babich), Rukatac (rukatatz) Maraština (marashtina), Kraljevina / Königstraube, Pošip (poship), Sauvignon bijeli, Trbljan, Traminac, Kujundžuša (kuiundzusha), Trebbiano toscano, Ugni blanc, Teran, Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot crni, Syrah, Moslavac (Furmint), Vranac Kratošija,  Silvanac zeleni, Refošk, Zweigelt, Crljenak, Zinfandel, Primitivo, Škrlet (shkrlet), Bogdanuša (bogdanusha), Vugava, Grk

Plavac mali crni

Plavac mali crni

Crljenak/Zinfandel/Primitivo

Crljenak/Zinfandel/Primitivo                                                  

__________________________

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Krapinska belina velika = Heunisch Weiss = Gouais blanc

Krapinska belina velika = Heunisch Weiss = Gouais blanc

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before getting the chance to gain the glory of becoming the parent of today’s famous Chardonnay!

______________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali

Zaštićeno / Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač • Dingač iz zraka /Dingač from the air

Dingac iz zraka

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / Total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik): 1015 ha • od toga Plavac mali zauzima / of that, Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

 

Tržište – 2015 –  Market

Godišnja proizvodnja grožđa (procjena) / Annual grapes production (estimation): cca 99.000.000 kg.

Proizvodnja vina / Wine production: 646.129 hl

Bijelo / white: 482.225 hl • Crno / red: 163.904 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj iz 2015. po županijama / The largest wine production 2015 in the following counties:  Osijek-Baranja = 123.515 hl; Istra = 116.692 hl; Vukovar-Srijem = 85.422 hl; Požega-Slavonija = 66.582 hl

Registrirani promet hrvatskim vinom u Hrvatskoj u 2015 / Croatian wines registered on the Croatian market in the 2015: 488.878 hl

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj / Value of the Croatian wine production considering the value of the total agricultural production: 7,3 %

Export-Import 2015

Uvoz vina / Importation of the wine: 290.109 hl, u vrijednosti / in the value of: 29.000.000 €

Izvoz / Exportation: 49.398 hl, u vrijednosti / in the value of: 12.400.000 €

Potrošnja po stanovniku / Consumption per capita: cca 24,5 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Sveta Nedjelja & Ivan Dolac

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primosten Babic embroidery: Primošten, Šibenik

Atraktivne čipke Babića / Attractive  Babic embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj / Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore / Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

_________________________________

Pripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural developmen, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV

Zagreb, 05. 2016.Svijet u casi logo

HRVATSKA NA DLANU – 2013-2014 – CROATIA AT A GLANCE

Croatia WineUVOD / INTRODUCTION

Površina / surface:56.594 km2. Broj stanovnika / inhabitants:cca 4.285.000. Prosječna starost stanovništva / average inhabitants’age: 44,7 godina/years.  Nacionalnost / nationality:Hrvati / Croates = 85 %. Vjera / religion:80 % rimo-katolička / roman-catholic. Jezik & pismo / language & writing: hrvatski & latinično / croate & latinic. Valuta / currency: kuna (1 kuna = 100 lipa).Tečaj / exchange:1 € = cca 7,55 kuna.Glavni grad/ capital:Zagreb – cca 800.000 stanovnika / inhabitants; sa širim područjem / large area- 1.200.000 stanovnika / inhabitants.

Zagreb Trg bana JelacicaGlavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

OLYMPUS DIGITAL CAMERABiser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Značajniji i veći ostali gradovi / significant bigger other towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… Površina teritorijalnog mora / surface of the territorial sea: 31.067 km2. Ukupna dužina morske obale / total coast lenghth: 5835 km, od toga na kopnu / on the coast: 1777 km, otočki je dio / on islands: 4058 km. Broj otoka / islands: 1185, od kojih naseljenih / inhabitated: 66. Veći otoci / biggest islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. Nacionalni parkovi, ukupno / national parks, total: 8, od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes). Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno pokrivaju / surfaces under protection as natural parks, monuments, area in total: 450.000 ha. Zaštićene vrste / protected species: bilja / flora = 44, životinja / animals = 381. Spomenici pod zaštitom UNESCO-a / monuments under the UNESCO protection: Dubrovnik (stari grad / old town); Plitvička jezera / Plitvice lakes; Poreč Eufrazijeva bazilika / Euphrasius’ basilica; Split palača cara Dioklecijana / emperor Diocletianus’ palace; Šibenik katedrala / cathedral.

Vinograd & vino Vina Croatia logoVineyard & wine

Hrvatska vinorodna podrucja vinogorjaVinogradarska područja Hrvatske / Vine-growing regions and areas in Croatia

 

Vinogradarske regije/ vinegrowing regions: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio) / continental (inside, northern part of the country) & Primorska / littoral, coastal. Najnovija podjela je na četiri dijela: Bregovita, uglavnom sjeverozapadna Hrvatska, zatim Slavonija s Podunavljem, pa Istra i Kvarner, Dalmacija / the newest definition is: Croatian Uplands (mostly north-western part of the country), then Slavonia with the Danube region, Istria & Quarnaro and DalmatiaVinorodnih oblasti /vinegrowing areas: 12.

• Kontinentalni dio / continental part:

istok / east = Slavonija, Podunavlje (Danube area) • brežuljkasti sjevero-zapad = bregovita Hrvatska / Croatian Uplands – hilly north-west = Zagorje-Međimurje, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokupje, Moslavina.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku / littoral, from the north-west to the south-east: Istra & Kvarner (Istria & Quarnaro), Dalmacija.

Povijest: Vinovu lozu donijeli su ovamo Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vinaod 2006. koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production from 2006. also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola in Istria, followed soon by Plešivica Tomac familyOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAAmfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / Amphora serves as a garden decoration, tooOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 History: The vine was brought here by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, were planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) tied with wine, many new facilities have been built and inaugurated, the existing estate’s facilities were highly modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants were and still are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPlešivica, vinogradski amfiteatar, samo 30 kilometara od Zagreba / Plešivica, attractive vine amphytheatre, only 30 km from Zagreb

Vinogradi, ukupna površina – u hektarima, po podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju /vineyards, in total – in hectares, the datas are from the State’s Agency for payments in agriculture and rural development, and from the Croatian Chamber of Commerce:  21.074 ha

Broj registriranih parcela vinograda, podatak od Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnome razvoju / number of the registered vineyard parcels in total, the data is from the Agency for payments in agriculture and rural development = 82.984

Najjače po vinogradskim površinama ukupno su sljedeće županije / the strongest in total vineyard surfaces are the following counties: Istra (3.089 ha); Osijek-Baranja (2.484 ha); Split-Dalmacija (2.381 ha); Dubrovnik-Neretva (2.220 ha); Vukovar-Srijem (1.642 ha); Požega-Slavonija (1.469 ha); Zadar (1.318 ha). Ostale županije su s manje od 1000 ha / othercounties are with less then 1000 ha. Zagrebačka županija broji / Zagreb county has 973 ha; Zagreb grad / town cca 797 ha…

Ukupno proizvođača u Hrvatskoj / producers in total in Croatia: 41.331.  Najviše u Krapinsko-zagorskoj županiji / most in the Krapina-Zagorje county: 5541, slijede / following: Zagrebačka županija / Zagreb county: 4658; Splitsko-dalmatinska /Split–Dalmatia county: 4597; Varaždin: 3995; Koprivnica-Križevci: 3962; Dubrovnik-Neretva: 3408; Istra: 2670; Zadar: 2532; Šibenik-Knin: 2023; Virovitica-Podravina: 1141. Ostale županije su s manje od 1000 proizvođača / other counties are with less then 1000 producers.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Slavonija, vinograd/vineyard Venje, Kutjevo Slavonija: vinograd zimi /vineyard wintertimeOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKutjevo: cistercitski podrum /cistecites’ cellarAnno Domini 1232  ⦁  Ilok: podrum / cellarOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 Starost vinograda, većma iznad / age of vineyards, majority over: 30 godina / years.

Sorata koje se mogu naći, ukupno / varieties in total, cca = 240. Sorata navedenih kao priznate na službenoj listi /varieties mentioned on the official list, as approved = 198. Autohtonih / indigenous = 60.

 Glavne domaće sorte / most important local varieties: Graševina (grashevina) / Welsh Riesling – 4.633 ha (22 %), Malvazija istarska / Malvasia istriana – 1.756 ha (8,3 %), Plavac (plavatz) mali – 1.723 ha (8,1 %).

Slijede / following are: direktno rodni hibridi, sorte izvan sortne liste / hybrids, varieties not approved – 1.857 ha; Merlot – 876 ha; Cabernet sauvignon – 727 ha; Plavina – 703 ha; Chardonnay– 700 ha; Rizling rajnski/Riesling– 659 ha; Frankovka / Franconia / Blaufränkisch / Lemberger – 494 ha; Debit– 417 ha; Babić (babich) – 373 ha; Rukatac (rukatatz)/ Maraština (marashtina)- 318 ha; Pošip (poship) – 292 ha; Kraljevina – 275 ha; Trbljan – 262 ha; Trebbiano toscano / Ugni blanc – 260 ha; Teran – 258 ha; Sauvignon bijeli / blanc – 258 ha; Traminac (crveni i mirisavi / red and Gewürtz) – 248 ha; Kujundžuša (kuiundzusha) – 240 ha; Pinot sivi / gris, grigio – 222 ha; Syrah – 211 ha; Pinot crni / noir– 194 ha; Vranac  – 192 ha; Pinot bijeli / blanc – 178 ha; Moslavac / Furmint – 156 ha; Žlahtina – 152 ha; Ranfol / Štajerska belina – 142 ha; Silvanac zeleni / Grüner Sylvaner – 138 ha; Zweigelt – 126 ha; Grenache noir – 106 ha; Kardinal crveni – 105 ha; Refošk – 102 ha; Cabernet franc – 101 ha; Muškat žuti – 89 ha; R’kaciteli – 75 ha; Crljenak / Zinfandel / Primitivo – 74 ha; Škrlet (shkrlet) – 69 ha; Muškat bijeli – 60 ha; Rizvanac / Müller Thurgau – 59 ha; Bogdanuša (Bogdanusha) – 51 ha; Borgonja – 51; Portugizac – 47 ha; Vugava – 43 ha;…. Grk – 16 ha…

U sjeverozapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine pronađena stara sorta Krapinska belina identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Ta se sorta, uz Pinot (crni), vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog kultivara Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina odnosno Heunisch Weiss ili Gouais blanc i jedan od roditelja kultivaru Moslavac, odnosno Furmintu, a možda i Frankovki. Otkriće Zinfandela kao Crljenka kaštelanskoga i otkriće da je Zinfandel odnosno Crljenak jedan od roditelja najvažnijem hrvatskom crnom kultivaru Plavcu malome, kao i ova spoznaja o jednome od roditelja Chardonnayu nađenome u Hrvatskom zagorju baca svakako novo svjetlo na Hrvatsku kao vinsku zemlju! / Found in the north-western part of Croatia, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods (DNA) identified as Heunisch WeissorGouais blanc, which is, with the Pinot (noir), the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication that Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc is one of parents of the varieties Moslavac (Šipon, Furmint) and Blaufränkisch. The discovery of the Zinfandel as Crljenak kastelanski, the discovery that Zinfandel or Crljenak is one parent of the most important croatian native red variety Plavac mali, and of course this new discovery about the Chardonnay’s parental tie with the variety found also in Hrvatsko zagorje area, are throwing the new and significant light on the Croatia as the wine country      

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGraševina

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMalvazija istarska

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPlavac mali

???????????????????????????????Stara Krapinska belina, Heunisch Weiss, Gouais Blanc

OLYMPUS DIGITAL CAMERACrljenak-Zinfandel-Primitivo

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino / the first croate internationally registered wine: Dingač (13. 05. 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine / southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali. Omeđeno za vino Dingač/ designated vineyards for the Dingač wine = 71,5 ha.

Ukupna površina vinograda na poluotoku Pelješcu / total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) = 1086 ha.Od toga Plavac mali zauzima/ of that, Plavac mali is covering there = 960 ha.

Peljesac juzna stranaPelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: DingačDingac s broda

Hvar juzna strana sv. NedjeljaHvar, južna strana / southern slopes, Sveta Nedjelja

OLYMPUS DIGITAL CAMERAHvar, južne padine /southern slopes: Ivan Dolac

 

TRŽIŠTE / MARKET

Proizvodnja vina/ wine production:

470.653 hl, po prijavama o proizvodnji, podatak nedavno dobiven od Agencije za plaćanja u poljoprivredi za 2012. / accordingly to the registered production for 2012., the data received from the Agency for the payment in agriculture and rural development

Početkom 2014. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori (predsjednik Udruženja vinarstva Hrvatske) baratalo se podatkom od 1,4 milijuna hl / at the beginning of this year the president of the Union of the croatoan wine-producers mentioned the production of cca 1,4 million hl.

885.000 hl1,2 milijuna / millions hl cca: te su brojke rezultat pokušaja vlastitog izračunavanja proizvedene količine uzimajući u obzir nešto više od 21.000 ha pod trsjem, zatim u nekoliko navrata od odgovornih osoba čute procjenu da je u nas gustoća nasada u prosjeku oko 4000 loza i procjenu da je prinos po trsu u prosjeku 1,5 – 2 kg, te s obzirom na randman iz grožđa u vino oko 70 posto / by our own calculation on the basis of the cca 21.000 ha of the croatian vineyard surface, average density of cca 4000 plants per hectare and the yield of cca 1,5 – 2 kg of the grapes per plant, and also considering the fact that commonly from the 100 kg of grapes cca 70 litres of wine is produced

Bijelo vino / white wine: cca 65 %; crno / red: 34 %; ružičasto / rosé: 1 %

Mirno vino / still wine: 98,5 % • pjenušci / sparklings: 1,5 %.

Najviše proizvode sljedeće županije/ the highest production is in the following counties: Istra (86.662 hl); Osijek-Baranja (77.122 hl); Požega-Slavonija (48.199 hl), Dubrovnik-Neretva (32.120 hl); Zagrebačka / Zagreb county (25.332 hl), Split-Dalmacija (24.210 hl)

Uvoz sada / actual importation = 128.290 hl,u vrijednosti od / in value of: USD 20.061.811 • najviše iz / majority imported from: Makedonija; Bosna & Hercegovina; Francuska / France

Izvoz sada / actual exportation = 25.900 hl, u vrijednosti od / in value of = USD 12.764.512 • najviše u / mostly to: Bosna & Hercegovina; Njemačka / Germany; Rusija / Russia

Pokrivenost uvoza izvozom / importation covered by exportation: 64 %

Potrošnja po stanovniku, procjena / consumption per capita, estimation: cca 28 lit.

Primosten babic cipkeAtraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

NAJPOZNATIJI i NAJCJENJENIJI PROIZVOĐAČI / MOST RENOWN PRODUCERS

Vinari godine u Hrvatskoj / wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010).

Ostali: Agrolaguna, Kozlović, Coronica, Markežić Kabola, Clai, Roxanich, Meneghetti, Tomac, Bolfan, Bodren, Feravino, Saints Hills, Korta Katarina, Grgich, Kiridžija, Cebalo, Bire, PZ Pošip, Krajančić, Duboković, Badel 1860 / PZ Svirče

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/ most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa).

____________________________________________________

 Svijet u casi logoSuhi u casi logoPripremio / prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam / croatian wine & gastronomy magazine, Zagreb & SUHI u ČAŠI  www.suhiucasi.wordpress.com • Željko Suhadolnik ; Snimke / Photos: Marko Čolić  & Tomislav Šklopan

Izvori / sources: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; OIV • Zagreb, 06, 2014.