Mundus Vini 2015 / PET ZLATA ZA VINA HRVATA

summer tasting

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Milenijska fotografija snimljena ispred nojštadske dvorane Saalbau: svi značajniji degustatori vina iz cijeloga svijeta

NA RUJANSKOM IZDANJU JEDNOG OD NAJVEĆIH i NAJZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA VINA u SVIJETU, u NJEMAČKOM NEUSTADTU AN DER WEINSTRASSE, NA 28 POSLANIH UZORAKA HRVATSKA JE OSVOJILA PET ZLATNIH i TRI SREBRNE MEDALJE, a LAUREATI SU BADEL 1862, VINA BELJE i ILOČKI PODRUMI

I drugi ovogodišnji Svijet Vina u Novigradu na Vinskoj cesti (Neustadt an der Weinstrasse) u njemačkom vinorodnom Palatinatu, carstvu rajnskog rizlinga, bijelog i sivog pinota, chardonnaya, zelenog silvanca i crnog pinota, te dornfeldera i nekih drugih crnih križanaca, završio je. Riječ je dakako o međunarodnom ocjenjivanju Mundus Vini, jednom od najvećih i najznačajnijih svjetskih vrednovanja Bakhova nektara. Od lani, zbog pojačanog interesa proizvođača da predstave svoju kapljicu ekspertima-degustatorima iz niza zemalja i potom, kad se objave rezultati, što prije i cijeloj svjetskoj javnosti, Mundus Vini se održava dva puta godišnje – prvo kušanje je u veljači i na određeni je način povezano sa diseldorfskim sajmom ProWein (iduće godine bit će od 13. do 15. ožujka), a drugo je početkom rujna i na svoj je način uvod u predblagdansku šoping-groznicu.

Saalbau u Neustadtu, gdje se ocjenjivanje odvija. Tu se inače održavaju i koncerti i kazališne predstave. Dolje: komisije u radnom zanosu, ova u prvom planu je s brojem 17

Službeni rezultati s ovog ljetnog ocjenjivanja kažu sljedeće:

Mundus Vini 2015 summer tasting okupio je 4300 vina iz 40 zemalja. Ukupno, dakle s ovogodišnjim pretproljetnim izdanjem, broj se za 2015. kreće oko 8430 uzoraka, a to je oko 1100 etiketa više nego što ih je pristiglo lani, oko 2200 pak više od predlani. Veliki brojevi ne moraju automatski i uvijek značiti i visoku kvalitetu, ali zasad se Mundus Vini uspješno nosi s njima. Obično su u zemlji-domaćinu neke manifestacije najbrojniji domicilni sudionici, međutim sada, na ljetnom vrednovanju Mundusa 2015, s najviše vina nastupili su Talijani – 1051, poslije njih su bili Nijemci s 800, pa Španjolci sa 693, Portugalci s 340 i Francuzi s 296 uzoraka. Tzv. velike sile – SAD i Ruska federacija poslale su ukupno 64 uzorka, Amerikanci 44, a Rusi 20. Oficijelni podatak dobiven od organizatora – izdavačke kuće specijalizirane za publikacije o vinogradarstvu, vinarstvu, sommelijerstvu i vinu (ali i pivu, osobito onome iz kategorije craft, te o kavi!), govori o hrvatskoj prisutnosti u ljetnome terminu sa 28 mirnih etiketa (12 crvenih i 16 bijelih). Iz Bosne i Hercegovine bilo ih je osam, Makedonije 15. Slovencima, čini se, ljetni termin nije zanimljiv, oni radije šalju na onaj pretproljetni. Inače, prijavljeni su bili i uzorci i iz nekih država o kojima se, barem kod nas, ne razmišlja uopće kao o vinskim zemljama, primjerice iz Nizozemske (1), Danske (5) i Tajlanda (10).

HSS – Hrvatska, Slovenija, Slovačka: prof. Marin Berovič kao predsjednik žirija, te Franjo Francem i Andrej Ondrejmiška kao članovi

Ocjenjivača je bilo nekih 150 iz 36 zemalja, iz Hrvatske nas dvojica – mr. Franjo Francem, kao dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja ispred Svijeta u čaši i bloga Suhi u čaši, dok su iz Slovenije kao kušači radili prof. Marin Berovič i Dušan Brejc.

Dodijeljeni su 33 velike zlatne medalje, 768 zlata i 858 srebra. Najviše medalja pripalo je Italiji (380), slijede Njemačka (356), Španjolska (271), Portugal (145) i Francuska (123). Zemlje dobitnici najviše medalja poredane su kao i na listi broja uzoraka! Iz Novoga svijeta po broju osvojenih medalja prednjači Australija, s ukupno 72 medalje, od čega dva velika zlata i 44 zlata, odmah iza je Južna Afrika sa 41 medaljom (jedno veliko zlato, 11 zlata), SAD su osvojile šest zlata osam srebra, Novi Zeland devet zlata i sedam srebra, itd.

Hrvatski dobitnici – Korlat Merlot 2011 boutique od Badela 1862, i baranjska Graševina 2011 od Vina Belje

Hrvatska je na Mundus Viniju 2015 ovoga ljeta osvojila pet zlata i tri srebra! Pozlaćeni su Graševina 2006 Goldberg od Belja, Graševina 2011 Goldberg također od Belja, zatim Traminac 2014 kvalitetni od Iločkih podruma te, u kategoriji crnih, Korlat 2011 Merlot Boutique od Badela 1862 i Dingač 50 ̊ iz 2011 također od Badela 1862, a posrebreni Graševina 2014 kvalitetno od Iločkih podruma, te Merlot 2012 Goldberg suho od Belja i Ivan Dolac plavac mali 2009 od Badela 1862. Dakle, unutar osam medalja tri dobitnika: Badel 1862, Belje, I Iločki podrumi. U mojoj komisiji nije bilo niti jednog uzorka ni iz Hrvatske niti iz drugih zemalja s kojima smo nekad bili u državnoj zajednici, tako da ne mogu izravno prenijeti iskustvo s Mundusa vezano uz njih.

BiH se okitila s dva zlata, a slavljenik je Josip Nuić iz Ljubuškoga sa Syrahom 2012 i s Merlotom 2012, dok je Makedonija uzela tri srebrne medalje, jedna je pripala vinu Syrah 2013 Dioniz barrique Dalvina Dooela iz Bosilova, a dva vinariji Stobi iz Gradskoga, za Vranec 2012 Veritas i za Vranec 2013.

Zlato i srebro su, inače, rekao bih, u kontekstu osvojenih bodova ovdje s nešto jačim sjajem nego na drugim značajnim ocjenjivanjima: zlato, da tako kažem, 18-karatno počinje s 90/100 bodova (drugdje već s 85, pa 86, 87 ili 88), a VELIKO zlato odnosno 24-karatno s 95 bodova (drugdje s 90, 91, 92 odnosno 93 boda). Dakle, ovdje na Mundus Viniju u bodovnome smislu tek je srebro ono što drugdje bude već zlato!

Ali…

Nema bez tog famoznoga Ali… Tako kako sam upravo napisao uvjerljivo je bilo na ocjenjivanju potkraj veljače 2015., i, iskreno, obradovao sam se tim podignutim pragovima, posebice za zlato i veliko zlato, naime doduše i srebro, ali pogotovu zlato i osobito veliko zlato treba i te kako i zavrijediti. Međutim sada, nakon ovog ljetnog ocjenjivanja, moj je dojam da se organizator pobojao da se malo prenaglio u tom pooštrenju pragova. Na ljetnom vrednovanju dočekali su nas malo izmijenjeni ocjenjivački listići. Na ljetno ocjenjivanje izašlo se – kao da je riječ o bojazni da bi posljedice strožih pragova za medalje mogle biti značajnije manji broj osvojenih medalja višeg i najvišega sjaja i moguće mrgođenje proizvođača – s listićem s ponešto modificiranom bodovnom tablicom u pojedinim kolonama što, rekao bih, uz pristup kušača prema kategorijama vrlo dobar i odličan jednak kao i do sada omogućuje, utisak je moj, osvajanje nešto više bodova i nešto lakši dostup u zone medalja! Nadam se živo da je to bio na neki način pokus, i da ovo ipak neće i potrajati. Razumljivo mi je da organizator gleda na to da ide na ruku proizvođačima, koji plaćaju za to da njihova vina budu vrednovana na stručan način i nadaju se medalji što je mogu tržišno iskoristiti, ali ipak – ocjenjivanja se provode i za potrošače!

Ima i još nešto: na svim ili gotovo svim međunarodnim ocjenjivanjima vina, u nekom valjda strahu i od inflacije odličja, na preporuku OIV-a uvedeno je pravilo da se službeno dodjeljuje tek 30 posto medalja u odnosu na ukupno prijavljeni i ocijenjeni broj uzoraka. Po meni, čista činovnička mjera. Zašto neki uzorak, ako osvoji dovoljno bodova za neku medalju, ne bi tu medalju i javno primio, zašto ne bi bilo i javno obznanjeno da mu je pripala? Uz držanje dovoljno visokoga bodovnoga praga za medalje, a po meni je to razumno upravo s ovim rasporedom – 85 do 90 za srebro, 90 do 95 za zlato a od 95 do 100 za veliko zlato – te uz pridržavanje prijašnjeg, klasičnog ocjenjivačkog listića nije potrebno posizati za administrativnim mjerama… Zašto bojazan od inflacije medalja rješavati birokratski, kad se to, valjda, može i riješiti sasma prirodnim putem?

Inače, neujednačeni rasponi bodova za medalje na raznim ocjenjivanjima stvaraju stanovitu zbrku i teoretski omogućuju da se netko tko kući ponese zlatno odličje zapravo i prošvercao u kategoriju zlata… OIV, te međunarodno udruženje enologa UOEI i organizatori raznih ocjenjivanja trebali bi se dogovoriti (hoće li se to ikad dogoditi?!) oko globalne standardizacije bodovnih raspona, tako da medalje svuda imaju jednaku vrijednost, a, ponavljam, moje je stanovište da bi u okvirima danas općeprihvaćenog ocjenjivanja vina, najbolje bilo da se slijedi baš primjer raspona bodova koje ima Mundus Vini. Evo i zašto: s modernom tehnologijom, modernom opremom i besprijekornom higijenom u podrumu nije teško s vinom dostići 85 bodova, što je već (početno) srebro. Za zlato (kažu: najplemenitiji metal) valja ponuditi i kudikamo više, dakle da vino znatno nadiđe besprijekornost u tehničkom smislu i da bude višeslojno, s izraženim karakterom i sa sposobnošću da se s vremenom razvija do visoke dodane vrijednosti.

ZANIMLJIVA POPODNEVA: PJENUŠAC KOD FRITZA WALTERA!

Meininger Verlag kao organizator Mundus Vinija u popodnevnim satima uvijek priredi izlet u neki vinorodni kutak na udaljenosti do npr. sat vremena vožnje autobusom od Neustadta. Nakon prvog ocjenjivanja prije podne i nakon ručka pošlo se u Kaiserslautern do nogometnog stadiona 1. FCK, zdanja koje nosi ime jednog od najvećih igrača Njemačke ali i Europe pa, tada, možda i svijeta – Fritza Waltera. Lijepi objekt u modernome gradu, nije prevelik ali nije ni mali. Ugodan je osjećaj naći se na igralištu znanog kluba iz Bundeslige, a pogotovu kad je posvećen legendi. I kad te domaćin tamo, kao gosta, dočeka s pjenušcem!

Eh, sad: kakve veze imaju nogomet i stadion s vinom, i ocjenjivačima vina? Vidjelo se da – imaju i te kako veze s užicima za stolom.

Stadion Fritz Walter u Kaiserslauternu

Ulaz u jedan od stadionskih salona, onaj s imenom Fritz Walter. Iz tih je salona (loža) moguće gledati utakmicu i istodobno uživati, kao i u svakom restoranu, u gastronomskim specijalitetima i piću

Organizator se odlično dosjetio da pokaže i nešto sasma drugo, ali na kraju je opet to bilo i u kontekstu eno-gastronomije. Netko tko možda ide i na svaku utakmicu ali nema prilike vidjeti i ono što na stadionu za mnoge i nije vidljivo vjerojatno i ne razmišlja o tome da se i na tekmu može poći i s eno-gastronomskim motivom. Kompleks Fritz Walter u Kaiserslauternu to je ljepo pokazao. Skriveno od oka šire javnosti nekoliko je velikih salona s ostakljenom stijenkom okrenutom prema igralištu, tako da je iznutra, sjedeći za stolom, i uz jelo i piće, moguće bez ikakvih smetnji pratiti utakmicu na svakome djeliću igrališta. Saloni, opremljeni kuhinjom i šankom te restoranskim stolovima, ovdje su u nekoliko razina, i otvorenih su vrata ovisno o tome koliko tko kotira i koliko je spreman izdvojiti novca kao ljubitelj nogometa, kao potpora klubu ali i pri naručivanju jela i pića. Naj naj salon je dakako onaj s imenom i prezimenom Fritz Walter.

___________________________________

Zum Wohl, die Pfalz: Oliver Gabel

PFALZ GENERATION – Kušanje kapljice dvadesetorice najboljih mladih proizvođača iz Palatinata, u jednom od salona na stadionu u Kaiserslauternu. Za ovu prigodu izabrana je mlada vinska reprezentacija Palatinata.

Vina vrlo lijepa, moderna ali ne tehnička nego i s karakterom, više od drugih dopali su mi se Granit Riesling 2014 trocken i Weissburgunder 2014 trocken (sa zrenjem u bačvi) od Jürgena Grafa iz Weyhera, zatim Kallstadter Saumagen Riesling 2014 trocken, Chardonnay Petite Lie 2014 trocken (na kvascu ali ne i u drvu) i Spätburgunder *** 2013 trocken barrique od Jensa Bühlera iz Kallstadta (na slici dolje je lijevo), pa Stieg 2013 Weissburgunder i Spätburgunder 2012 od od Olivera Gabela (na slici ovdje desno) iz Herxheima, onda Sausenheimer Honigsack Spätburgunder 2012 Zugpferd trocken od Dorothee i Karoline Gaul iz Grünstadt-Sausenheima, izdvojio sam i Spätburgunder 2012 Heiligenberg trocken od Mathiasa Stachela iz Maikammera, potom Pinot noir vieilles vignes 2013 agé od Andreasa Grimma iz Schweigen-Rechtenbacha, k tome Altenberg Grauer Burgunder 2014 od Thorstena Langen-waltera iz Weisenheima, Forster Ungeheuer Riesling 2014 trocken, Forster Jesuitengarten Riesling 2014 trocken i  Grauburgunder 2014 Kernstück od Yvonne i Martina Lucasa iz Forsta, Weisserburgunder 2014 Pfarrwingert od Stefana Martina iz Steinfelda, na kraju i LIMIT Riesling 2014 Alte Reben i LIMIT Spätburgunder 2012 Gimmeldinger Mandelgarten od Franka Shäfera iz Neustadt-Mussbacha. ■

Jens Buehler

________________________________

          Sljedeće popodne odveli su nas u RheinHessen na imanje Erbeldinger u mjesto Bechtheim, između Ludwigshafena te Oppenheima i Mainza. Imanje vode Stephan Erbeldinger i njegova supruga Edith, kao nasljednik vidi se sin Christoph, sada glava proizvodnje vina. Vrlo moderno, sjajno opremljeno obiteljsko gospodarstvo s oko 35 hektara vinograda, sa suvremenim vinskim podrumom, te s oko 400.000 boca godišnje proizvodnje, 12 različitih etiketa pjenušca (klasična metoda), na rang-ljestvici 100 najboljih obiteljskih vinogradarsko-vinskih turističkih gospodarstava u Njemačkoj Erbeldingeri su na devetome mjestu! Značajnije su okrenuti eno-gastro turizmu, imaju lijepi odgovarajući prostor za goste, a uz vino mogu ponuditi i hladnu i toplu hranu.

Peteročlana obitelj Erbeldinger (desno) iz Bechtheima, u nazočnosti vinske kraljice RheinHessena, čelnika Udruge vinogradara i vinara te pokrajine i Christopha Meiningera (sasvim lijevo) iz izdavačke kuće Meininger Verlag, organizatora Mundus Vinija, pozdravlja goste degustatore ispred ulaza u svoj dom. Dolje: dio vinograda Erbeldingerovih, tik uz njihove kuću i podrum

Najbolja vina kuće Erbeldinger: Hasensprung (zečji skok) Weissburgunder 2013 Privat, i Sonnenberg (osunčano brdo) Spaetburgunder 2012 Privat

Ponuda etiketa vrlo velika, nekoliko nivoa i cijene, mpc. za butelju umjerene i može se reći da odgovaraju postavljenim i ponuđenim kvalitativnim razinama. Erbeldingeri se posebno diče bijelim pinotom, rajnskim rizlingom i crnim pinotom. U špic-kategoriju spadaju vina s oznakom Privat. Odlična, i najbolja su za mene bila Hasensprung Weissburgunder Privat 2013 (15,70 €) i Sonnenberg Spätburgunder 2012 Privat (18,70 €).

Da bi istaknuo svoj internacionalni karakter, Mundus Vini treće popodne u suradnji sa Španjolskim institutom za vanjsku trgovinu (ICEX) poveo je kušače u jedan vrlo lijepi (odlična, vinima izvrsno prilagođena hrana) lokalni restorančić na putovanje – vinskim predjelom Rias Baixas u regiji Galicija na sjeverozapadu Španjolske (Denominaciòn de Origen Rias Baixas), 4027 ha vinograda, tlo uvelike s dosta granita i škriljevca, klima s puno utjecaja s Atlantika, više od 2200 sunčanih sati godišnje, padalina između 1150 i 1650 mm godišnje, sorte uglavnom bijele, dosta od njih raširene i u susjednom Portugalu – Albarino (95 %), Treixadura, Loureiro, Caino, Torrontes, Godello…, 180 vinarija, neke butelje na tržištu su i po 30 i više eura, dopali su mi se Vindel 2012 od Albarina (Vindel je klon Albarina koji daje manji prinos) kuće Martin Codax, i Albarino seleccion de Anada 2007 kuće Pazo de Senorans… Moderator Pedro Ballesterros Torres MW, ukupno: vrlo zanimljivo iskustvo… ♣               SuČ – 09/2015

Pedro Ballesteros Torres Master of Wine, dok, u nazočnosti direktora tijela Consejo Regulador de Dominacion de Origen Rias Baixas, prezentira vina toga španjolskog područja

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2015.- BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   &  VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

Od/since 1994.    

RUJAN – 2015 – SEPTEMBER

Istra: vinogradarsko-vinarski posjed Kabola

U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • RUMUNJSKA – ROMANIA • SLOVENIJA

         Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.

_____________________________

SADRŽAJ FENOLA/PHENOL CONTENT

CRNO vino/RED wine – Izrazito bogato/Very very rich: sa iznad/with over 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija/Overaverage concentration: od/from 3500 do/to 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija/Average concentration: od/from 2000 do/to 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija/Underaverage concentration: s manje od/with less than 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino/WHITE wine – Izrazito bogato/Very very rich: iznad/over 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija/Overaverage concentration: 350 do/to 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija/Average concentration: 250 do/to 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija/Underaverage concentration: manje od/less than 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST/ANTIOXYDANT ACTIVITY

CRNO vino/RED wine – Iznadprosječni potencijal/Overaverage potential: s više od/with more than 11 mM Trolox • Prosječni potencijal/Average potential: od/from 7 do/to 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal/Underaverage : s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino/WHITE wine (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal/Overaverage potential: iznad/over 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal/Average potential: od/from 0,4 do/to 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal/Underaverage potential: manje od/less than 0,4 mM Trolox

___________________________

CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €) • M = medium (40-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)

_____________________________

• Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 83 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North-Western Uplands

♣ ♣ ♣  (M-L) SAUVIGNON 2013 – BOLFAN VINSKI VRH   

ZAGORJE-MEĐIMURJE, ZLATAR ■ VINOGRAD: Vinski vrh, Hraščina • kosina • sorta: Sauvignon bijeli • pristup u trsju: prirodi prijateljski – biodinamski ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: loire • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je kompleksno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/citrusi, dodir) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ (svježi kozji sir, tjestenina s umakom od sira, s umakom na bazi zelenog povrća, rižot s plodovima mora) • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣  (M) SAUVIGNON 2014 – PUHELEK PUREK   

PRIGORJE-BILOGORA, ZELINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • osnovni model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je aromatično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • s mladenačkim nabojem – svježe i s dosta živosti • lako se pije, i na dužu stazu • podesno za ljetnu vrućinu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU jače iskazano, osobito odmah na početku • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – bobičasti – domaći/ogrozd, vinogradska breskva, jabuka) • vegetalno ■ U USTIMA sa donekle naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑• srednje velika čaša (bordoška) • 8 – 10° C

♣ ♣ (M) RIZLING RAJNSKI 2013 Crni mačak – JAGUNIĆ   

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: loire ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – simpatično – u dva dijela – pregledno – čitljivo: dobro

VINO je zrelo • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro – zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na nijansu petroleja, tipično za malo odležani rizling • mineralno, dodir • voćnost (plodovi: zeleni – bijeli – koštićavi – domaći/jabuka, breskva, citrusi) ■ U USTIMA zaobljeno • sa dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ (♣) (XL) SIVI PINOT 2014 – BIBICH   

SKRADIN ■ VINOGRAD sorta: Pinot sivi ■ OZNAKA na etiketi: polusuho • 13,0 vol%

VINO se lako pije • kapljica je osobito za ljubitelje slađih nota • umireno – ostatak sladora nije napadan ali je svakako vino malo uravnio, umrtvio • u špici – kao da prelazi zenit ■ IZGLEDOM bistro • jače žućkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: bijeli – žuti/slatko od dunje) • med, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno – slatko – sa preslabo pratećom kiselosti za tu slast • tijelom & strukturom vitko • slatkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (XXL) DINGAČ 2011 – KIRIDŽIJA   

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač • kosina • ekspozicija: jug-zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: u drvu ■ OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je kompleksno • široko • zrelo • dotjerano • skladno • vrlo toplo • u suglasju sa: sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mirodije, prikazano u tragu – uklopljeno • osjet animalnoga/koža, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle i kremasto • sa uglađenim – pomalo prašnastim taninom • sugerira slast • tijelom & strukturom snažno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C

♣ ♣ ♣ (M) PLAVAC 2013 premium – SKARAMUČA   

PELJEŠAC ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 13,0 vol%

VINO je dotjerano • skladno • s dosta živosti • u suglasju sa: sortom • lijepo – lako se pije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM tamno ■ NA NOSU privlačno ■ U USTIMA privlačno • zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim ipak fino zrnatim taninom • sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 16° C

______________________________

Klub VINSKE ZVIJEZDE

KUŠANJE: GALERIJA VINA MIVA/Bistrò JADRANKA Zagreb – Degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde, bila je u kompleksu Galerija vina MIVA/bistrò Jadranka u Zagrebu. Kušači su, uz Vitu Andrića, Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika iz Kluba Vinske zvijezde, bili Tomislav Tuđen iz MIVA-e, Jelena Šimić Valentić, sommelierka / voditeljica vinske škole Pupitres i uposlena u vinoteci Svijet vina u Zagrebu, te zelinski vinogradar i vinar Željko Kos. Vina je točio Hrvoje Antolić.

Kušači, u Galeriji vina MIVA/bistrou Jadranka u Zagrebu

 

Vina za ovo ocjenjivanje u organizaciji kluba VINSKE ZVIJEZDE dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, FINES WINES, GRO-PROM, MIVA, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo GALERIJI VINA MIVA / bistròu JADRANKA na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

_______________________________

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (♣) (XL) Sv. JAKOV 2013 malvazija – CLAI   

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD, kosina • sorta: Malvazija istarska • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM, dozrijevanje: bačva ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – decentno – u jednom dijelu

VINO je drukčije • sadržajno • široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • vrlo toplo • umireno, ali i s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zlatno-žuto • uljasto ■ NA NOSU diskretno – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: posušeni – u/kuhani – bijeli – koštićavi – domaći – orašasti) • floralno (cvijeće: posušeno) • maceraciju (s fermentacijom) • osjet kruha – maslaca, dodir – drva. fino – nijanse karamela ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – sa vrlo dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (brudet, pečenje od bijelog mesa, peka ) • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣  (M) MALVAZIJA MONTIRON 2014 – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD Montiron • sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je dosta kompleksno • sadržajno • dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU isprva suzdržano – ipak najavljuje finoću • upućuje na mineralno • voćnost • floralno • herbalno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – mekano • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • srednje velika čaša • 12–13° C

♣ ♣ (♣) (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 IQ – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je jako dobro uspjelo s obzirom na berbu 2014. koju ne prati dobar glas • dotjerano • skladno • toplo • svježe • u suglasju sa: dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto – zelenkasti odsjaj ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • herbalno (prosušena trava), poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣ (M) VIOLETTA 2014 – KOZLOVIĆ   

HRVATSKA ISTRA ■ VINOGRAD: Vale i Santa Lucia • nadmorska visina: 200 – 240 m • tlo: fliš, vapnenačke stijene, glina • sorta: Merlot 80 %, Teran 20 % ■ PODRUM, vinifikacija: crio-maceracija: 5 sati • dozrijevanje: inoks ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • osnovni model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka

VINO je ugodno voćno • nekomplicirano • malo ravno ■ IZGLEDOM živahno • intenzivnije ružičasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni – koštićavi – bobičasti – domaći/malina, jagoda, trešnja…) ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

♣ ♣ ♣ (L) TERAN 2011 – KABOLA (Markežić)   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Teran • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. – Hrvatski eko-proizvod • suho • 13,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro.

VINO je vrlo kompleksno • zanimljivo • ne igra na prvu loptu i treba mu se pažljivije posvetiti • u suglasju je sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sa vrlo živim kiselinama, donekle i naglašenom kiselošću • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – relativno mekanoga – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • poželjno dekantirati • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (M-L) REFOŠK 2013 – PRELAC   

HRVATSKA ISTRA Momjan ■ VINOGRAD, sorta: Refošk ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je rustikalno • u suglasju je sa: terroireom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može još trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ NA NOSU upućuje na herbalno, umjereno • voćnost (plodovi: tamni/plavi) ■ U USTIMA slankasto – sa ponešto naglašenom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (roštilj, peka, gulaš…) • srednje velika čaša (bordoška) • 16° C

♣ ♣ ♣  (XL) PUNTA GRECA MERLOT 2012 – MEDEA   

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • osnovni model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: posušeni/prosušene bobice – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (♣) (M) MERLOT 2014 – MEDEA   

HRVATSKA ISTRA, ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: vrlo decentno

VINO je vrlo uspjeli crnjak za 2014 • dotjerano • toplo • s mladenačkim nabojem • nekomplicirano • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost ■ U USTIMA mekano • sa uglađenim taninom • slankasto – sa ponešto naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (M-L) CABERNET SAUVIGNON 2009 – VINA BELJE   

PODUNAVLJE – BARANJA ■ VINOGRAD: Banova kosa, lokacija Karanačko brdo • nadmorska visina: 220 m • tlo: pleistocentske naslage lesa • (mikro) klimatski uvjeti: kontinentalna klima s izraženo vrućim ljetima i hladnim zimama, amplitude između noći i dana u ljetnim mjesecima izražene značajno • sunčani dani u godini: 2000 • oborina: 580-620 mm • sorta: Cabernet sauvignon • loze mlade: 5 godina • prinos po trsu: do 1,8 kg • pristup u trsju: konvencionalan ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 14 dana • vasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (vinimatic) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 23°C • malolaktika: da • dozrijevanje: 36 mjeseci • velika bačva (100 hl) • drvo novo • hrastovina: slavonska • u boci, prije izlaska: 4 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,4 vol% • ukupna kiselost: 6,2 g/ℓ • hlapljiva kiselost: 0,57 g/ℓ • ostatak sladora: 2,3 g/ℓ • SO2 ukupno: 98 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 • boca: zdepasta – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: retro etiketa slabije, puno teksta, presitna slova ■ ODNOS SADRŽAJ – MALOPRODAJNA CIJENA: vrlo, vrlo dobar ■ PREPORUČUJEMO! – NAJBOLJE OCIJENJENO u OVOJ SERIJI

VINO je sjajno • kompleksno – očito dugačko odležavanje mu je i te kako odgovaralo • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • s elegancijom • vrlo toplo • s profinjenim tercijarnim bouquetom • još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo pitko, sjajno ide uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • vrlo tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na osjet čokolade • herbalno, diskretno • voćnost (plodovi: ukuhani – tamni – bobičasti – domaći) • začine/mirodije, u tragu – vrlo dobro uklopljeno • mineralno, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • blago sugerira slast – slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (pirjana tamna mesa, divljač, zreli sirevi… ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • vrlo velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) FRANKOVKA 2012 Goldberg izborna berba – VINA BELJE   

PONDUNAVLJE – BARANJA ■ VINOGRAD: Goldberg • blaga kosina • nadmorska visina: 220 m • tlo: pleistocentske naslage lesa • (mikro) klimatski uvjeti: kontinentalna klima s izraženo vrućim ljetima i hladnim zimama, amplitude između noći i dana u ljetnim mjesecima izražene • sunčani dani u godini: 2000 • oborina: 580-620 mm • sorta: Frankovka (Blaufränkisch) • loze mlade: 5 godina • prinos po trsu: do 1,8 kg • pristup u trsju: konvencionalan ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • grožđe prosušivano /na trsu • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 14 dana • kvasci: kupovni selekcionirani • posuda: inoks (vinimatic) • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: 24 °C • malolaktika: da • dozrijevanje: velika bačva • slavonska hrastovina • u boci, prije izlaska: 4 mjeseca ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 15,0 vol% • ukupna kiselost: 6,5 g/ℓ • hlapljiva kiselost: 0,61g/ℓ • ostatak sladora: 3,9 g/ℓ • SO2 ukupno: 74 mg/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: vrlo teška – ekstravagantna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: retro etiketa slabije, puno teksta, presitna slova.

VINO kojemu (je) vrijeme i te kako koristi(lo) • kompleksno je • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • vrlo toplo • umireno, ali s dosta svježine i živosti • u suglasju sa: terroireom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • dojam: u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s nijansom granatnoga • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: u/kuhani – tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • mekanog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗• poželjno dekantirati • vrlo velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (♣) (L) PINOT CRNI 2014 – GALIĆ   

KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pinot crni ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • lako se pije, uz hranu • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – bobičasti – domaći) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka. ■ SERVIS: ⇑ (crveno meso s roštilja…) • srednje velika čaša • 16 ° C

ARGENTINA ARGENTINA

♣ ♣ ♣  (M) TORRONTES 2013 Broquel – TRAPICHE   

VALE de CAFAYATE ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 1700 m • sorta: Torrontes ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je višeslojno • vrlo aromatično, na momente djeluje čak i malo pretjerano • pikantno • dinamično – s dosta živosti • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU intenzivno – razvijeno • upućuje na mineralno • floralno • borove iglice • začine/mirodije • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa donekle naglašenom – kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (brudet, peka s peradi, možda i nešto iz isočnjačke kuhinje) • veća čaša (bordoška) • 12-14° C

 ♣ (♣) (S-M) ASTICA TORRONTES 2014 – TRAPICHE   

CUYO ■ VINOGRAD, sorta: Torrontes ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj

VINO je svježe • dopadljivo • dotjerano • nekomplicirano • lako se pije • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU dosta izraženo • upućuje na voćnost (plodovi: egzotični) • floralno (cvijeće: svijetlo) • mirodije ■ U USTIMA mekano – blago pikantno • sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (aperitiv, svježi sir …) •10-12° C

Restoran Trilogija, Zagreb: kušanje vina Trapiche za hrvatske uvoznike i distributere

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 finca Suarez Lastra – TRAPICHE   

MENDOZA ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 1870 m • sorta: Malbec ■ OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – s puno objašnjenja na retro strani ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir ■ PREPORUKA

VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • mineralno • začine/mirodije, s mjerom ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška ) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 finca Jorge Miralles – TRAPICHE   

MENDOZA ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 970 m • sorta: Malbec ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir ■ PREPORUKA

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • koncentrirano – mesnato • ozbiljno • zrelo • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi – koštićavi/šljiva, trešnja) • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga drva – vanilije, poljubac – čokolade/kave – duhana ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) MALBEC TERROIR SERIES 2009 Finca Domingo Sarmiento – TRAPICHE   MENDOZA, Valle do Uco ■ VINOGRAD: La Consulta • nadmorska visina: 1030 m • sorta: Malbec • berba: u više navrata • selekcija najboljeg grožđa iz vinograda la Consulta ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • nastojanje glavnog enologa kuće Trapiche Daniela Pija da kreira najbolje od najboljega ■ OZNAKA na etiketi: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška – odgovara vinu: da • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – s puno objašnjenja na retro strani ■ PAKIRANJE: profinjeno • boce umotane u papir ■ PREPORUKA

VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • elegantno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: u/kuhani – tamni/plavi – bobičasti) • mineralno • osjet čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣  (S-M) ASTICA MALBEC 2013 – TRAPICHE   

CUYO ■ VINOGRAD sorta: Malbec ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: obično

VINO je za neobveznu konzumaciju i za svakodnevni obrok • skladno • u suglasju sa: sortom – dobi • lako se pije, uz hranu, • u špici ■ IZGLEDOM rubinsko ■ NA NOSU čisto • upućuje na voćnost (plodovi: tamni) ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sa dosta dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ (tjestenina) • 16° C

 ♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ISCAY MALBEC & CABERNET FRANC 2009 – TRAPICHE   

MENDOZA ■ ISCAY na jeziku Inka znači dva, dvoje, dvojica; naziv je korišten za vino iz više duplih razloga, primjerice dvije su sorte, dva su uključena vinska posjeda unutar Trapichea konkretno Finca las Palmas i Finca los Arboles, dva su eksperta kreatora konkretno stručnjak za vinogradarstvo Marcelo Belmonte i enolog Daniel Pi, radilo se na kolosijeku znanosti i struke te na kolosijeku umjetničkog dojma ■ VINOGRAD: sorta: Malbec, Cabernet franc ■ PODRUM dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA na etiketi: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka, teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – uredno

VINO je sadržajno • kompleksno • bogato • ozbiljno • zrelo • dotjerano • skladno • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – dobi • lijepo se pije, uz krepku hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno – neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: u/kuhani – tamni/crveni, plavi) • herbalno, diskretno • osjet fino paljenoga (drva) – dima, poljubac – vanilije – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • blago sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇒ (topla zamašćena jela: divljač – pirjano tamno meso – peka…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • vrlo velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ (♣) (L) PETIT VERDOT 2013 – BROQUEL   

MENDOZA, MAIPU ■ VINOGRAD: Cruz de Pedra • sorta: Petit verdot • berba: u više navrata / selekcija najboljeg grožđa ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: 15 mjeseci • barrique (225 ℓ) • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: na granici suhog i pulusuhog (4 g/ℓ neprovrelog sladora) • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni • DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je zrelo • dotjerano • svježe • s dosta primarnih aroma • u suglasju sa: tipologijom – dobi – što se tiče sorte vino je tako ispeglano da ono na nju, koja inače ima dosta jak tanin, slabije asocira • u špici ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – ljubičasti tonovi • tamno – neprobojno ■ NA NOSU intenzivno • upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi) • osjet vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • sugerira slast – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS:  veća čaša (bordoška) • 16° C

________________________________

 UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! • Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

FRANCUSKA FRANCE

Languedoc Roussillon

♣ ♣ ♣ (M) BILA HAUT 2013 blanc village – MICHEL CHAPOUTIER   

LANGUEDOC ROUSSILLON, CÔTES de ROUSSILLON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grenache blanc, Grenache gris, Macabeu • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ OZNAKA na etiketi: Haut Côtes du Roussillon village a.o.c. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS CIJENA KVALITETA: vrlo dobro

VINO je kompleksno • svježe – s dosta živosti • skladno • lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svijetlo) • osjet kruha – maslaca, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (burgundijska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣  (M) BILA HAUT 2013 rouge village – MICHEL CHAPOUTIER   

LANGUEDOC ROUSSILLON, CÔTES de ROUSSILLON ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Grenache noir, Carignan • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ OZNAKA na etiketi: Haut Côtes de Roussillon rouge a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS CIJENA KVALITETA: vrlo dobro

VINO je kompleksno • s dosta živosti • puno • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu, • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: tamni/koštićavi – bobičasti) • herbalno, diskretno • začine, prikazano u tragu – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (burgundijska) • 16-18° C

Loire

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) POUILLY FUMÉ 2014 – PASCAL JOLIVET   

LOIRE ■ VINOGRAD: kosina • tlo: kreda 50 %, 30 % kremen, kreda i ilovača 20 % • sorta: Sauvignon blanc • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji ■ OZNAKA na etiketi: Pouilly Fumé a.o.c. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: loire • ČEP: pluteni

VINO je višeslojno • dotjerano • skladno • elegantno • školski tipično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • s primarnim aromama • lijepo – lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u usponu – u špici koja može potrajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • vegetalno/herbalno, diskretno (paprika, trava…) • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi/zelena jabuka, citrusi) • floralno, nježni dodir (cvijeće: svijetlo) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (kozji sir, rižoto s umakom od zelenog povrća…) • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

Provence

♣ ♣ (♣)  (XXXL) WHISPERING ANGEL cuvée d’ESCLANS 2014 – SACHA/ALEXIS LICHINE   

PROVENCE ■ VINOGRAD, sorta: Grenache (najveći udio), Vermentino, Cinsault ■ OZNAKA na etiketi: Côtes de Provence a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je sadržajno • mesnato • svježe – manje lepršavo, više ozbiljno • dotjerano • skladno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto • svijetlo ■ NA NOSU isprva suzdržano • upućuje na voćnost • floralno, dodir ■ U USTIMA se pokazjuje s prilično većom ekspresivnosti i boljime nego na nosu • zaobljeno • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12-14° C

 Rhône

♣ ♣ ♣ (♣) (L) PETULA 2014 rosé sélection parcellaire – MARRENON   

DOLINA RHÔNE, LUBERON (prije CÔTES du LUBERON; između Rhône i Provence) ■ VINOGRAD, sorta: Grenache, Syrah ■ OZNAKA na etiketi: a.o.c. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je bogato • s dosta živosti • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • vrlo užitno – lijepo – lako se pije, uz hranu, pa i na dužu stazu • u špici koja još može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • nježno ružičasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: svježi – tamni/crveni – bobičasti – domaći/malina, šumska jagoda) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C

ITALIJA ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣  (M) MOSCATO GIALLO 2014 Castel Firmian – MEZZACORONA   

TRENTINO ■ VINOGRAD, sorta: Moscato giallo (Muškat žuti) ■ OZNAKA na etiketi: 10,5 vol%

VINO je uredno • čisto • dopadljivo• nekomplicirano • skladno • s dosta arome – u suglasju sa: sortom • lako se pije, ■ NA NOSU dobro iskazano • upućuje na voćnost • mirodije ■ U USTIMA zaobljeno • slatko • tijelom & strukturom vitko/tanko ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) PIGNOLO 2010 Ronco del Balbo – PETRUCCO   

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Pignolo ■ OZNAKA na etiketi: d.o.c. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je višeslojno • široko • s dosta živosti • ozbiljno • dotjerano • skladno • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa ■ NA NOSU dosta intenzivno • upućuje na mineralno • osjet fino paljenoga – dima, dodir – kave – kože, nijansa • herbalno, diskretno • voćnost • začine/mirodije, prikazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremoznosti • sa živim – uglađenim – donekle zrnatim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – prilično dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Veneto

pjenušci – bollicine

♣ ♣ ♣ (M-L) PROSECCO di VALDOBBIADENE SUPERIORE extra dry – VILLA SANDI   

VALDOBBIADENE ■ VINOGRAD sorta: Glera ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA na etiketi: Prosecco di Valdobbiadene d.o.c. • extra suho • 11,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ

VINO je svježe – lepršavo • veselo • nekomplicirano • lako se pije • za ljubitelje slađih nota ■ IZGLEDOM živahno – bistro • svijetlo do vodo blijedo • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano • slatkasto • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • čaša (za pjenušac) • 8° C

NJEMAČKA DEUTSCHLAND

Rhein

♣ ♣ ♣ ♣   (XL) WACHENHEIMER RIESLING 2013 – BÜRKLIN WOLF   

RHEIN PFALZ ■ VINOGRAD: Wachenheim • sorta: Riesling ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein

VINO je kompleksno • sadržajno • svježe • dinamično i s nervom • ozbiljno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi – domaći – egzotični/jabuka, citrusi…) • osjet nijanse petroleja, odlično uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12° C

RUMUNJSKA ROMANIA

♣ ♣ (♣) (L-X) FETEASCA NEAGRA 2013 Castel Huniade – CRAMELE RECAS   

BANAT TEMIŠVAR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Feteasca neagra ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhône • ČEP: DIAM 1 ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – jedva čitljivo, na retro-strani i nečitljivo (sićušna slova)

VINO je s dosta živosti • dotjerano • skladno • u špici ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • ne jako tamno ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – tamni/crveni, plavi – koštićavi – bobičasti – domaći) • vegetalno/herbalno (trava), diskretno • osjet čokolade, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – ugodno gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 14-16° C

SLOVENIJA  SLOVENIA

Dolenjska

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL) RUMENI MUŠKAT 2012 oranžno vino – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rumeni muškat/Muškat žuti • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: dvije godine • posuda: drvo – bačvica • dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je drukčije • aromatično • višeslojno • sadržajno • široko • mesnato • s dosta živosti • autorski rad • ozbiljno • vrlo toplo – alkohol na momente malo peče • sa zanimljivom oksidativnom notom • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • podesno i za trenutke meditacije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • jantarno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na maceraciju (s fermentacijom) • mineralno • floralno (cvijeće: posušeno) • mirodije (muškatni oraščić), prikazano s mjerom – dobro uklopljeno • osjet kruha – maslaca – karamela, dodir ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • slasnog – svježeg – dugačkog – grijućeg završetka • retronazalno odaje dašak meda ■ SERVIS: ⇗ • prije posluženja poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) SVETOVNO VINO 2012 – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Cabernet sauvignon ■ PODRUM, vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 20 dana • dozrijevanje: 24 mjeseca – barrique (slovenska, hrvatska i austrijska hrastovina) ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko zgp • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je kompleksno, i dopadljivo • djeluje kao umireno ali je i s dosta živosti • zrelo • skladno • toplo • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU upućuje na mineralno • herbalno, dodir • voćnost • mirodije, u tragu, vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – s dozom kremastoga • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – mekanog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣   (L-XL) MODRA FRANKINJA 2009 barrique – PRUS   

BELA KRAJINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 15,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka – ne odgovara ovome vinu; više bi odgovarala za predikat ili rakiju • osnovni model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično

VINO je široko • mesnato • dotjerano • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • odaje dozrijevanje u bačvici • još vremena u boci moglo bi mu dobro doći ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ NA NOSU prilično dobro iskazano • upućuje na herbalno, diskretno • začine/mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga (drva) – dima, dodir – kave • voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ (tamna mesa, pečenja, roštilj… ) • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

 Primorska

♣ ♣ ♣   (XL-XXL) CABERNET FRANC 2011 – BATIČ   

VIPAVA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet franc • pristup u trsju: ekološki – biodinamski ■ PODRUM, dozrijevanje: bačva • drvo ■ OZNAKA na etiketi: kakovostno zgp • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno

VINO je kompleksno • dinamično • dotjerano • toplo • u suglasju sa: sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu, • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • mirodije, prikazano s mjerom • osjet fino paljenoga drva – koža, dodir • vegetalno/herbalno ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa donekle naglašenom – dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

Štajerska

♣ ♣    (L) MODRI BURGUNDEC 2014 rosé – VINO KUPLJEN   

LJUTOMER-ORMOŽ ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni ■ OZNAKA na etiketi: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna

VINO je umireno • nekomplicirano • ima punoću • lako se pije • u špici ■ IZGLEDOM ružičasto/boja u nijansi podsjeća na koricu luka ■ NA NOSU suzdržano • upućuje na voćnost • floralno (ruža) ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom: dobro ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

_________________________________

ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE & IMPRESSIVE OLDIES

 BARBARESCO 2005 Bric Balin – MOCCAGATTA   

PIEMONT ■ VINOGRAD sorta: Nebbiolo ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

PALEO 2007 rosso – Le MACCHIOLE   

TOSCANA Bolgheri ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvici ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,5 vol %

CEPPARELLO 2005 – ISOLE e OLENA   

TOSCANA OBLAST Chianti Classico ■ VINOGRAD, sorta: Sangiovese ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvi ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 14,0 vol %

DUNICO rosso 2009 – MASSERIA PEPE/ACCADEMIA DEI RACEMI   

APULIJA ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo (Zinfandel, Crljenak) ■ PODRUM, dozrijevanje: 1,5 godina u hrastovoj bačvici ■ OZNAKA NA ETIKETI: suho • 15,0 vol %

ISTRSKI RUBINI 2006 Merlot – VINAKOPER   

SLOVENSKA ISTRA, Koper ■ VINOGRAD, sorta: Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: 2 godine u hrastovoj bačvici ■ OZNAKA NA ETIKETI: vrhunsko • suho • 14,5 vol %

SuC o9.2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 09/2015 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

CRO-turizam

Ministar turizma Darko Lorencin, s istarskim vinogradarom/vinarom Francom Kozlovićem, aktualnim predsjednikom Udruge vinarstva pri HGK

REKORDNIH OSAM MILIJARDI DOLARA!!! – Ova nam je turistička sezona do sada išla jako dobro. Ministar turizma Darko Lorencin najavio je mogućnost, do kraja ove godine, ostvarenja od turizma rekordnih osam milijardi dolara, ako ne i više. Ohrabrujuća vijest u ovoj već duže trajajućoj nezgodnoj gospodarskoj situaciji. Bravo! Kad nešto kaže za medije, Lorencin uvijek bude strogo poslovan, čovjek, rekao bih, radi punom parom, i jednostavno i da to i želi ne stigne se poput niza svojih kolega u javnosti politički i na stranačkoj liniji već zabrinjavajuće jeftino i totalno neukusno prepucavati poput piljarice na tržnici. Bogme da, kako se zahuktalo ovih dana s tim prepucavanjem, možda bismo Sabor mogli preimenovati u – Hrvatski Dolac…

Jedna od uzdanica hrvatskog turizma svakako je, i to već godinama, Istra, koja se eto dobro organizirala u ponudi eno-gastronomije, sporta i rekreacije, najčešće i miješajući ih u svojim programima za goste. Znamenitosti, kultura, krajolik, dobra hrana i specifične delikatese, dobro vino, sport, aduti su za cijelu godinu a ne samo za ljeto. Denis Ivošević, pročelnik za turizam u Istarskoj županiji, kaže:

– Istra se na međunarodnom planu vrlo dobro brendirala kao gourmet-destinacija i svake godine u individualnim aranžmanima posjeti je oko 200.000 gostiju koji dolaze prvenstveno radi hrane i vina. Još posebno oko 60.000 gostiju dolazi nam, također individualno, prvenstveno radi maslinova ulja.

Nedavno je u Istri za gourmete i sve koji su željni rekreacije organizirana priredba Istrian Wine Run – trčanje stazama na kojima su znani vinski podrumi.

To, drugo izdanje istarskog hedonističkog maratona okupilo je oko 700 maškaranih trkača žednih sportskih uzbuđenja i dobre zabave. Nesvakidašnja atletska utrka u kojoj natjecatelji uživaju u vrsnim istarskim vinima i domaćim delicijama uz brojne Hrvate privukla je i znatan broj stranih posjetitelja koji su do Istre potegnuli čak iz Ujedinjenog Kraljevstva, Ukrajine, pa i prekooceanskih SAD.

Prošlogodišnji najbrži ultramaratonac Robert Radojković ove godine slavio je u kategoriji maratona, dok je pobjedu u ženskoj kategoriji odnijela Barbara Belušić, a oboje su doma otišli bogatiji za količinu vina izraženu u broju litara koja je odgovarala broju kilograma njihove tjelesne težine. Osim u maratonu, trkači su se natjecali i u polumaratonu te štafeti (3 x 7 km), u kojoj je pitanje prestiža bilo što kreativnije se maskirati, što je pošlo za rukom veseloj ekipi Havajaca. Među polumaratoncima, najbrži je bio Robert Vegše, a u ženskoj kategoriji slavila je Sandra Bogdanović.

U novinarskoj štafeti koja je posebno uvedena ove godine pobjedu je uvjerljivo odnijela ekipa 24 sata ispred drugoplasirane ekipe CMC televizije. Brzonogi novinari nisu krili zadovoljstvo osvojenom prvom nagradom – vikend aranžmanom u Istra-turistovom Sol Garden Istra**** hotelu u Umagu.

Atraktivna trkačka trasa spojila je živopisni Momjan, Buje i Brtoniglu s konačnim ciljem u umaškom Stella Marisu, gdje su na kraju dobro zagrijani sudionici opušteno uživali u glazbenom i animacijskom programu. U svojoj vinskoj avanturi trkači su imali prilike obići 15 vinskih posjeda renomiranih istarskih proizvođača poput Kozlovića, Kabole, Prelca, Sinkovića, Frankovića, Celege, Gambaletta, Veralde, Cattunara, Agrolagune, Novacca, Vina Capo, Coronike, Fiorea i Cuja.

Istrian Wine Run pokrenut je 2014. godine po uzoru na francuski Marathon du Médoc, u kojemu svake godine sudjeluje više od 10.000 trkača iz cijeloga svijeta, obilazeći pri tom vinarije u regiji Bordeaux. Istarsku utrku organizira sportsko društvo Trickeri, zajedno sa istarskom Vinistrom, a ove godine im se, prepoznavši značenje ovakvog sportsko-zabavnog gastro događaja u promociji destinacije i produljenju turističke sezone, pridružio i umaški Istraturist. ∎

Truffle days 2015 – Livade

TARTUF, ULJE OD ULIKE i VINO = ZIGANTE! – S tartufom je dosegnuo Guinnessa, s maslinovim uljem diže se pomalo prema nebu, u ugostiteljstvu spada u istarski Top, a sad je na redu intenzivna komunikacija s – Bakhom, da stekne i njegovu milost. Restorater, tartufar, uljar a od prije koju godinu i vinar, sa šest hektara vlastitog vinograda – Giancarlo Zigante stvar ni milimetra ne prepušta slučaju: za savjetnika za vinska pitanja angažirao je ni manje ni više nego znanog porečkog enologa i profesora na vinskoj školi Marija Stavera! Kao iskusan poslovni čovjek, svjestan je i značenja dizajna, pa se i tu potrudio naći strukovnu pomoć. Nedavno je polivalentni Giancarlo Zigante (na slici sa sinom i kćerkom te enologom Staverom i chefom Damirom Modrušanom), inače brat od vinskoga Duilija Zigantea, u svom restoranu Zigante u Livadama (koji resi velika oznaka o tome da je Giancarlo s pronađenim rekordno velikim tartufom ušao u Guinnessovu Knjigu rekorda) prezentirao aktualnu paletu svojih vina (sedam proizvoda) i novi vizualni identitet vlastite kapljice (niske, zdepaste boce, svježa etiketa).

Budući da smo u sezoni gljiva, dakako da se nije mogla izbjeći priča i o tartufima, naime Giancarlo Zigante svake godine od kraja rujna do početka studenoga ima sjajnu manifestaciju Dani Zigante Tartufa.

Giancarlo posjeduje vinograde na prema rijeci Mirni blago nagnutim terenima na jako dobroj poziciji Frasco kod Kostanjice. Nešto trsja ima i u najmu, a nešto grožđa i kupi. Najviše su od sorata zastupljeni Malvazija istarska i Teran. Prvu berbu odradio je 2012. godine. Sad je na oko 30.000 butelja proizvodnje, ali stalno se pomalo širi i već od 2015. očekuje gotovo dvostruku količinu – oko 50.000 butelja.

Etiketa je sljedećih sedam: pjenušac Zigante brut (od Malvazije istarske, metoda charmat), te, u mirnoj grupi, Malvazija, pa Frasco (chardonnay, bijeli pinot i sauvignon), zatim Rosé Castagno (teran, plavina odnosno brajdica, zatim – gle! – vranac; kaže da grožđe nije uvezeno iz Crne Gore ili Makedonije, nego da ima nešto trsova Vranca u svom vinogradu), potom Teran San Stefano gran riseva (ne boji se grmljavine Slovenaca i sankcija EU; gran riserva – izraz koji u nas nema službenog pokrića, za njega je selekcija najboljega grožđa, duga maceracija do i mjesec dana te dozrijevanje u drvenim bačvama zapremnine od 2000, 500 i 225 litara u trajanju od 1,5 godine), onda Cuvée San Stefano (cabernet sauvignon i merlot, kraća maceracija – od osam dana – i kraći boravak u drvu, stanovita količina dozrijeva i u inoksu), i Cabernet sauvignon (20 dana maceracije, manji dio dozrijeva u drvu a veći u inoksu). Vina se uglavnom prodaju u restoranu Zigante u Livadama, ali, veli Giancarlo, ima ih i u nekim vinotekama po Istri i izvan Istre. Zigante ne forsira prodaju drugdje jer mu je njegova kapljica odlično tzv. kućno vino u restoranu. Ove godine, pohvalit će se, lokal je radio izvrsno.

_____________________________

Zrnca za razgovor uz čašu vina… – U prošlosti su neki smatrali da je tartuf hrana vještica, neki pak da je riječ o životinjskoj vrsti, a neki da je riječ o mineralu.

Bijeli tartuf ne može se pronaći tijekom cijele godine, nego samo u razdoblju od rujna do siječnja.

Tartuf čuvajte u hladioniku. Pogrešno je bijeli tartuf držati u staklenci ili limenoj posudi punoj riže. Riža ga, naime, isušuje. Treba ga staviti u posudu, omotanoga u krpu ili papirnati ručnik. Bijeli tartuf se ne čuva dugo: svakako ga pojedite unutar desetak dana.

Bijeli tartuf se ne smije zalediti, jer gubi sva svoja svojstva. Ne smije ga se niti konzervirati u salamuri, jer gubi miris i okus, a niti u ulju.

Kod pripremanja za jelo očistite ga četkicom, i poslužite ga sirovoga, narezanoga na tanke listiće.

Ako vam bijeli tartuf nude po niskoj cijeni, budite jako oprezni, ako je pak cijena visoka – a jeste!, budite svjesni da u svim mitovima ima i malo istine, a ako vam je cijena previsoka, morate biti spremni na to da – uzbuđenja koštaju! ⦁

_____________________________

Ove godine Dani Zigante tartufa, znani i po tome da se odvijaju u vrlo elegantnome ambijentu, traju od 20. rujna u sedam vikenda do 1. studenoga 2015. Giancarlo Zigante osigurao je, rekao mi je, dvostruko veći šator nego prijašnjih godina, takav da može pokriti površinu od 700 četvornih metara, a predvidio je i vlakiće da turiste voze stazama tartufa, strukovno predavanje o tartufu, zatim kuharske showove s nekoliko gostiju-kuhara, licitaciju bijelog tartufa, izložbu i degustacije vina (i to ne samo istarskih), izložbu i promotivnu prodaju autohtonih istarskih proizvoda (maslinovo ulje, sir, pršut i druge mesne prerađevine rađene tradicijskom lokalnom tehnologijom), nagradne igre s nagradama poput besplatnog vikenda u sobama Zigante **** i romantične večere za dvoje… ∎

KOJEG LI GLUMCA!… – Koleg li gumca! Vidi pogleda! Ma kakav George Cloony! Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz Motovunskoga kraja, uz svoju malvaziju. A ima on i teran – Barbarossa. S obzirom na sadašnju boju njegove brade i s obzirom na boju terana možda bi bilo bolji naziv Barbanera.∎

Berba, i tradicijske berbene svečanosti

GOLO ŽENSKO KOLJENO u FRATARSKOME SAMOSTANU, ZA MISNO VINO! – I to je moguće, ali samo radno, i u vrijeme berbe grožđa. U franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju u Konavlima dame su nogama golima do iznad koljena gazile netom ubrano grožđe. To su bili prvi koraci (na mjestu!) u proizvodnji misnoga vina. Muškarci, u narodnoj nošnji, donosili su kutije s grožđem a žene, također u narodnoj nošnji ali zadignutih sukanja i bose gnječile ga.

Snimaju svatko na svoj način – fratri, tv-novinari, turisti… Na kraju ženskog plesa u kaci – za sve su posluženi tradicijska bijela manestra i vino… ∎

100 POSTO ZAGORSKO u METROPOLI – Sira, putra, vrnja, mleka, jajec i krumpira…. Se to ide v beli Zagreb grad! Hrvatsko zagorje, bajka na dlanu. Dio te bajke vidjeli smo u centru centara – na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Tri dana folklora, pjesme, izložbe hrane i pića, degustacije proizvoda, pokazi starih običaja. 100 posto zagorsko, kaže Sanja Mihovilić iz Odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Krapinsko zagorske županije. Turisti koji su se zatekli u belom Zagreb-gradu mogli su uživati.

Na žalost, lijepe stare pjesme iz folklorne baštine sve se rjeđe čuju, nekako kao da su za njihovu izvedbu predviđeni samo termini određenih manifestacija. Bi li pomoglo tome da te pjesme zažive u svakodnevici npr. to da se, za početak, na ovakvim priredbama, uz originalnu verziju, ponude iste pjesme i u mladeži bližima pop i rock aranžmanima i ritmovima? ∎

ZAGREB FOOD FILM FESTIVAL – Ubrzo nakon Europe na tanjuru na Europskome trgu, s jedne strane zagrebačkog Jelačićeva placa, eto, s prilazom na drugoj strani Trga bana Jelačića – na Zrinjevcu, još jedne atraktivne ulične manifestacije s hranom i pićem, ali i filmom kao protagonistima: Zagreb Food Film Festival. Glavni grad intenzivno i vrlo atraktivno živi na ulici, to je dobro, važno je – ne samo radi turista nego i radi stanovnika metropole – da se, posebice u tmurnome vremenu, događaju lijepe stvari, i na javnim površinama. Simpatične kućice s ponudom različitih specijaliteta, vina, kuharske radionice na kojima se može i štošta naučiti, u večernjim satima u parku filmovi koji svaki na svoj način govore o hrani, piću, užicima za stolom.

Chefovi Branko Ognjenović i Dario Lide te mama koja kuha najbolje Suzy Josipović otkrivali su recepte za svoja najdraža jela ali i prigotavljali ta jela, i to tehnikom zdravog kuhanja na pari… Posjetitelji su imali jedinstvenu priliku ovdje, na otvorenome, kušati delicije kakve se pripremaju samo u vrhunskim restoranima…∎

ANGELO GAJA – NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO! – Jedan od najrenomiranijih i najvažnijih talijanskih proizvođača vina Angelo Gaja dobio je Nagradu za životno djelo. Dodijelila mu ju je američka vinska revija Wine Enthusiast. Urednica časopisa Wine Enthusiast za Italiju Karin O’Keefe kaže kako se bez spomena imena Angelo Gaja ne bi moglo govoriti o renesansi talijanskoga vina: Angelo Gaja jedan je od pionira te priče, beskompromisno okrenut prema visokoj kakvoći i sjajan promotor imagea i svoje vinske kuće i Pijemonta i Italije u svijetu. Angelo Gaja: Kad sam ja počinjao, velika mi je želja bila da aktivno sudjelujem u promjeni imagea talijanskoga vina u svijetu, a koji se tada mogao svesti na izraz cheap and nice = jeftino i dopadljivo… Sada talijansko vino pruža sasvim drugu sliku, dakle – uspjelo se!

To da se uspjelo vidi se po izvozu talijanskoga vina i po interesu kapitala da investira u vinorodne krajeve Italije. Izvoz talijanskoga vina porastao je za 20 posto a ukupan prihod Italije od izvoza vina danas je 2,52 milijarde eura! Lavovski dio pripada mirnim buteljama, koje ostvaruju 1,92 milijarde eura (povećanje od 5,4 posto), sve bolje se izvan Apeninskog poluotoka plasiraju i talijanski pjenušci (boom s proseccom!), oni pak donose oko 406 milijuna eura… Što se tiče ulaganja, dosad je svakako po investicijama prednjačila Toscana, nakon nje, i osobito zone Bolgherija u njoj, oči zainteresiranih za investicije u vino fokusirane su na Gajin Pijemont, procjene su da sada dolazi vrijeme jačih ulaganja upravo tamo. Zaključuje se to po izvještajima što ih daje organizacija WineOwners. Bez obzira na to što se Kina silno otvorila kao tržište i što se tamo dosta prodaje butelja iz bordoškoga kraja, Bordeaux ipak u posljednje vrijeme kao da malo gubi na renomeu, a istovremeno neki talijanski supertoskanci posebice oni iz oblasti Bolgherija te crnjaci iz Pijemonta, posebice Barolo, rastu. U posljednje tri godine interes tržišta za Barolom povećan je za 15 posto, a među najcjenjenijim vinima su ona od Giacoma Conterna, Angela Gaje, Roberta Voerzija, Bruna Giacose, Luciana Sandronea… ∎

AMSTERDAM: SMOTRA OTVORENOGA VINA – Amsterdam je postao prijestolnica otvorenoga vina. Tamo se 23. i 24. studenoga 2015., pod nazivom Genuine Wines, Global Business, održava veliki svjetski sajam otvorenoga vina World Bulk Wine Exhibition (WBWE). Očekuje se 250 izlagača i najmanje 6000 posjetitelja iz faha. To je inače sedmi sajam te vrste. Organizator zadovoljno trlja ruke jer interes ponuđača ove je godine čak 25 posto veći nego što je bio lani. Većina izlagača dolazi iz Španjolske, Francuske i Italije. Osjetno je poraslo sudjelovanje Čilea, Argentine, Južne Afrike i Australije, a eto pokazuje se da se upravo na prodaju otvorenoga vina značajno orijentira i istočna Europa, Moldavija je npr. za izlaganje prijavila 50 posto više svojih ponuđača u odnosu na lanjski broj. Po informacijama iz redova organizatora sajma hrvatskih ponuđača nema, ali ni bosansko-hercegovačkih, pa ni makedonskih, ovih posljednjih prošle godine bilo je nekoliko. Što se tiče posjetitelja iz Lijepe naše, vrlo je vjerojatno da će njih biti, naime ima kod nas npr. ugostiteljskih objekata koji kupuju otvorena vina vani i onda ih u butelji plasiraju svojim gostima. Inače, cijene po litri kreću se od nekih 45 centi do dva eura.

Raslojavanje i marketing vina zacijelo su učinili svoje: sve manje je onih koji imaju više a sve više onih koji imaju manje, i nije lako u većoj mjeri prodati originalno punjenu skupu butelju, kojoj je nerijetko cijena astronomski visoka ne stoga što je vino u boci neke nebeske kakvoće nego zato što je dobro odrađen marketing. Danas otvoreno vino (ne znači da ono na tržištu i završava rinfuzno, ono se kupuje na cisterne i poslije ga veletrgovac napuni u bocu i komercijalizira) na svjetskom vinskome tržištu ima udio od 38 posto, a financijski opseg transakcija vezanih uza nj procjenjuje se na oko tri milijarde eura godišnje. Nije čudno stoga što je ovoga proljeća britanska grupacija Euromoney kupila 40 posto dionica WBWE-a.

Najavljeno je da će se u sklopu Sajma otvorenoga vina održati strukovno ocjenjivanje kapljice, različite radionice te konferencije o situaciji s otvorenim vinom na najjačim svjetskim tržištima za vino kao što su Njemačka, Velika Britanija, SAD, a trebalo bi biti i riječi i o inovacijama u tehnologiji proizvodnje, te o marketingu za ta vina u jakim proizvođačkim zemljama poput Španjolske i Francuske. Očekuje se i dolazak glavnog direktora OIV-a. ∎

VINO LEGIJE STRANACA – Postoji eto i vino Legije stranaca. Rađa je u francuskoj Provansi, i nosi apelaciju Côtes de Provence.

Grande cuvée Esprit de corps, u slobodnom prijevodu bi se to moglo kazati Duh zajedništva. Na etiketi stoji i pravilo Legije stranaca: Nikada nećeš napustiti svoje, ni u borbi ni u životu. Tako ni Legija stranaca nije napustila svoje, kako kažu, strance što su postali francuskim sinovima ne po tome što su primili francusku krv nego po tome što su prolili svoju krv za Francusku. Godine 1954. oformljen je Institut invalida Legije stranaca, kako bi se osakaćenim odnosno oboljelim članovima Legije omogućilo da se kroz rad i zanimaciju lakše integriraju u normalan život, a jedna od aktivnosti je vinogradarstvo i proizvodnja vina. ∎

Gladne oči

VEĆE PORCIJE – VEĆA POTROŠNJA – Često u trgovinama nailazimo na veća pakiranja određene hrane odnosno pića, napitaka, a neki restorani rado se hvale da su im porcije obilate. Trgovačka logika je jasna: veće pakiranje traži manje ambalaže od iste netto mase proizvoda u manjim pakiranjima, i to daje stanoviti prostor za povoljniju prodajnu cijenu istog artikla u većem pakiranju u odnosu na jednaku ukupnu netto masu toga proizvoda u više manjih pakiranja. K tome, trgovac je, dakako, zadovoljniji kad proda odjednom veću količinu pa zacijelo i kroz to ima računa da malo snizi prodajnu cijenu, posebice ako je riječ o hrani koja brže degradira. Potrošač može biti zadovoljan kupnjom većeg pakiranja jer ga ono dođe nešto jeftinije nego da je isti proizvod u istom ukupnom težinskom opsegu kupovao u manjim pakiranjima.

Ali, potrošači, oprez: istraživanja znanstvenika sa sveučilišta u Cambridgeu pokazala su da potrošači koji se ne umiju posve kontrolirati, a takvih je puno, kad se susretnu s većim pakiranjima hrane ili (bez)alkoholnih pića i kad su pred njima veći tanjuri i čaše konzumiraju – bez obzira bili muškarci ili žene, deblje ili ne debele osobe – veće količine jela i pila. Neki podaci govore da to kod odraslih u Velikoj Britaniji znači i do 16 posto veći unos energije u organizam, a kod Amerikanaca čak 29 posto! Iako se već dugo zna da pretjerano uzimanje hrane i pića može uzrokovati razne bolesti koje se smatraju vrlo opasnima i za život, npr. problemi sa srcem i krvnim žilama, dijabetes, pa i neki oblici raka, tek se eto sada otkrilo da prekomjerna konzumacija jela i pića ovisi i o veličini porcija koje se poslužuju u lokalima odnosno veličini kupovnih pakiranja hrane i pića, napitaka, kao i veličini tanjura i čaše iz kojih se jede i pije. Preporuka: manje porcije, te hrana s manje masnoće, a više ribe i povrća, dakako i celera (jer… tko na srcu ima feler, mora često jesti celer…, kaže pjesma…∎

Eko, eko

KOTLOVINA NA OLUPINI, OLUPINA NA RENAULTU! – U prekrasnom prirodnom ambijentu blizu izvora žumberačkog potoka Slapnica na ljetnom eko-skupu koji se nakon radnoga dijela pretvorio u kuharsku koloniju i hedonizam za stolom Zagrepčanin Romeo Ibrišević, osnivač udruge Zelene stope što se godinama bavi temama vezanim uz očuvanje prirode i okoliša, ponajprije uklanjanjem automobilskih olupina iz prirode, zgodno se dosjetio kako da privuče pažnju na svoju plemenitu aktivnost: na livadu pokraj Slapnice dovezao je za tu prigodu autmobilsku olupinu nađenu upravo na Žumberku, i na njoj montirao kuhalo za kotlovinu te se poigrao chefa! Romeo, inače nekad novinar u izdavačkoj kući Vjesnik, a koji je u posljednjih nekoliko godina prešao više od 200.000 kilometara te pronašao, fotografirao i organizirao odvoz više od 15.000 automobilskih olupina s mnogih hrvatskih bisera prirode, od otoka, preko nacionalnih parkova do rijeka i jezera, sada zadovoljno javlja da mu je već 12 godina vjerni partner tvrtka Renault Nissan Hrvatska odobrila potporu i za naredno razdoblje. Direktor prodaje tvrtke, Nenad Pleteš, predao je Romeu ključeve novoga Renaulta Kadjar 1.6 dCi 130 s pogonom na sva četiri kotača s kojim će daljnjih godinu dana nastaviti s radom. Romeo mu je odmah nadjenuo ime: Zelenko.

Romeova konkretna aktivnost na području ekologije – a ona se sastoji ne samo od otkrivanja olupina i njihova uklanjanja iz parkova prirode nego i od pisanja o raznim vrstama onečišćenja prirode – donijela je ovome marljivome čovjeku nagradu Velebitska degenija, koju su mu na proljeće ove godine po drugi puta dodijelili Zbog novinara za okoliš i Hrvatsko novinarsko društvo. Akcija u suradnji s Renaultom proglašena je najboljim komunikacijskim projektom u Renaultu 2007. godine.

Za proširenje aktivnosti zainteresirali su se razni mediji, pa su tako prošloga proljeća Zelene stope, Renault i Radio Sljeme ostvarili edukativno-ekološki projekt Svi na zeleno u sklopu kojega su organizirane dvije akcije čišćenja Medvednice od auto-olupina i drugog otpada, radionice i predavanja o načinima odvajanja otpada u kućanstvima. Djelatnost Zelenih stopa i Renaulta nadahnula je i produkciju HRT-a da snimi četverodjelni eko-putopis radnog naziva (Ne)zagađenom našom čiji je cilj kontrastiranje prirodnih ljepota, bio-raznolikosti, pa i kulturnih znamenitosti s onime što današnji moderan čovjek radi prirodi, te ukazivanje na naše pogreške ne bi li se spriječile neke buduće.∎

KAKVOG LI TANETA! – Kakvog li taneta! Eh, da su Picoki uz piceke kao tanad imali još i ovo oružje, Turci bi pali upola vremena… ∎

TEATAR u GOSTIMA – Čujem, u posljednje vrijeme, izraz svi Krauthakerovi ljudi… A Vlado, kao izvor pozitivne energije, ima ih mnogo, posvuda, raznih dobi i zanimanja, nadarenosti i sposobnosti. Kad je Vlado sa svojim ljudima negdje u javnosti, to je pravi teatar u gostima, dakle ne samo slavlje vina i dobre hrane. Večeru organiziranu u simpatičnom velikogoričkom restorančiću Mon Ami na poticaj voditelja objekta, višestruko nagrađivanog sommeliera i predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Marija Meštrovića, nazočni će – lokal je bio dupke pun! – zacijelo dugo pamtiti. Pet sjajnih sljedova Mon Amija i sedam različitih, jelima odgovarajućih vina s potpisom Krauthaker (od njih dva narančasta i jedno visokopredikatno), zatim edukacija o vinu i njegovu sljubljivanju s hranom u režiji Vlade Krauthakera i Marija Meštrovića, te spontani show (poezija, pjesma, anegdote, vicevi) Miroslava Škore, Vedrana Mlikote, Mirka Švende Žige i Ćire Gašparca dostojan i onih što nisu bili osobno nazočni – Arsena Dedića i Seinfelda.

Nakon apetitiva roséom, za stolom je počelo gorkasto zbog viška celera u carpacciju od grdobine sa na tanke rezance izrezanim također sirovim povrćem (Graševina Mitrovac 2014), stvar je bitno popravila krem juha od pet vrsta gljiva nakon koje su, suprotno crno-humorskim reakcijama i pogađanjima koja je od tih gljiva jestiva samo jedanput, svi osjetno ŽIVnuli, svakako je tome bitno pridonio i odličan Krautov Chardonnay 2013 Rosenberg. Uzlazno se nastavilo crvenim brudetom od palamide sa zelenom palentom (od koprive) i narančastim Zelencem 2012 KUVLAKHE (tipičan gruzijski izraz koji upućuje na porijeklo vina i proizvođača i znači, skraćeno: KutjevoVladoKrauthaker).

Škoro najednom uskače u menù, obznanjuje da i on postaje proizvođač vina (na kutjevačkom Mitrovcu kupio je parcelu sa 6500 trsova i sad, bez obzira na prijateljstvo, otvara, kaže, žustru konkurenciju Vladi!) i izaziva urnebes i salve smijeha – dobar uvod u energetske juneće mišiće na umaku od čokolade i s predizbornim crvenim njokima, sve popraćeno sjajnim ali i tek zapravo obećavajućime (uživati u pravome smislu ne nakon ovih izbora nego nakon onih sljedećih!…) crnime Mercsom 2012 (merlot & cabernet sauvignon). Pa se onda raspištoljio Mlikota, nakon rafala viceva odličnom interpretacijom Arsenovih stihova o damama koje daju od prve. Uz slatki desert od buče i Zelenac 2009 izbornu berbu Međimurec Žiga (veliki Krauthaker je porijeklom iz malog Međimurja!) i Slavonac Ćiro nisu imali drugog izbora: uz poneki vic, dosjetku, zaorila se i pjesma – Žuto, belo, črno i črleno… zato pijmo črno i črleeeno (briga za zdravlje: polifenoli kao antioksidanti, korisno za srce i krvne žile!). Veliko finale: – fotografiranje gostiju (gošća) Mon Amija s Vladom i nekolicinom od svih njegovih ljudi, ponajviše sa Škorom i Mlikotom… Ostali Krauthakerovi ljudi prisutni te večeri umjesto pred fotoaparatima bili su uz Manzoni 2012 Kuvlakhe…∎

MISNI MJEHURIĆI! – Misni pjenušac? A zašto ne? Pogotovu ljeti, te za nedjelju i praznike. To što (zasad!) nije uobičajeno ne znači da je i zabranjeno…

S vinorodne Plešivice mjehurići su se proširili i na susjedni Krašić. Josip Barundić, koji je nedavno izašao sa svojim Barunom, već na ovogodišnjem ocjenjivanju u sklopu Izložbe vina kontinentalne Hrvatske postao je pjenušavi šampion! S njegovim pjenušcem oduševio se Josip Rajaković (na slici s Josipom Barundićem i enologom Franjom Francemom, uz pjenušac Barun), inače vlasnik i voditelj renomirane krašićke tvornice pvc-stolarije ŽE-MA, zaljubljenik u vino i, u slobodno vrijeme, vinogradar i vinar, a od ove berbe (2015) i pjenušar. Da sve bude u najboljem redu, angažirao je eno-savjetnika. Kao što je Barundić svoj pjenušac nazvao Barun, po vlastitome prezimenu, tako bi Rajaković svoj pjenušac mogao nazvati vlastitim imenom ali na način da to bude povezano s Krašićem dakle, možda – Josip Krašićki, ili pak Krašićki Jospjen.

Problema za misni pjenušac ne bi trebalo biti, uostalom, proizvodnja vina pa i pjenušaca počivala je kroz povijest upravo na redovnicima i na crkvi, eto nastanak šampanjca vezuje se baš uz benediktinskog opata Doma Pierrea Pérignona koji je živio u 17. stoljeću… Uz redovnike vezuje se i nastanak PRVOG pjenušavog vina NA SVIJETU, a riječ je o pjenušcu Blanquette de Limoux (danas postoje tri apelacije: Blanquette de Limoux, Blanquette de Limoux methode ancestrale i Cremant de Limoux) nastalog u departmanu Aude na francuskome jugu (Languedoc Roussillon, upravno sjedište je srednjevjekovni Carcassone a važna mjesta su Limoux i Narbonne), gdje je također – i opet benediktinski! – opat samostana Saint Hilaire (sv. Hilarija) 1531. slučajno otkrio mutaciju mirnoga vina u pjenušavo, i – prvi brut bio je rođen. Inače, područje apelacije Limoux obuhvaća 42 općine na površini od 3000 hektara. ∎

PIZZA EXPO 2015 – Pizza je jelo koje je steklo nevjerojatnu popularnost u svijetu, pa i kod nas. Za razliku od brojnih drugih jela iz kategorije fast fooda nutricionisti je – naravno ako se za nju rabe kvalitetne i klasične izvorne namirnice (uglavnom vezane uz povrće i mliječne proizvode) smatraju zdravim jelom.

Što znamo o pizzi? Evo nekoliko štikleca:

• Pizzu obično vežemo za Italiju, ali prapočeci pizze su još u antičkom dobu i, navodno, ne na apeninskoj Čizmi: stari Grci radili su tijesto slično pizzi na koje su kao nadjev stavljali sir i datulje.
• Pizza kakvu znamo danas pojavljuje se u 16. stoljeću kada su Talijani, ponajprije oni u Napulju i okolici, zahvaljujući otkriću Amerike upoznali rajčicu te je počeli stavljati na pizzu.
• Sljedeći veliki korak u proizvodnji pizze događa se gotovo dva stoljeća kasnije. Početkom 18. stoljeća svi počinju na pizzu stavljati mozzarellu. Rajčica, mozzarela i tijesto osnova su pizze kakvu znamo danas.
• U 19. stoljeću pizza postaje toliko popularna da se 1830. godine u Napulju otvara prva pizzerija u svijetu – Antica Pizzeria Port’Alba, koja u istoimenoj ulici, na broju 18, posluje i danas.
• Godine 1889. u Napulju je prvi put ispečena i najpoznatija pizza na svijetu – pizza Margarita. Nastala je povodom posjeta kralja Umberta i kraljice Margarite. Pizzaiolo, majstor za pečenje pizza Rafaele Esposito, kojega mnogi nazivaju i ocem pizze osmislio je patriotsku pizzu koja je i svojim izgledom i okusom oduševila kraljevski par, a posebno kraljicu po kojoj je dobila ime. Za izradu te pizze koristio je nadjeve u bojama talijanske zastave, to jest: crvenu rajčicu, svježi zeleni bosiljak i bijeli sir mozzarellu.
• 1905. godine Gennaro Lombardi otvara i prvu pizzeriju u New Yorku i tako pizza počinje osvajanje Amerike. Lombardijeva pizzerija postoji i danas, mada na drugoj lokaciji, ali još uvijek koristi originalnu peć iz 1905. godine.
• U Hrvatsku pizza na velika vrata dolazi šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prve pizze u nas ispečene su, kažu, u nekadašnjoj pizzeriji Zadar (danas je to restoran Vip) na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
• U Hrvatskoj je najpopularniji nadjev za pizzu šunka, sir, gljive. Usporedbe radi, u Brazilu je tu i grašak, dok Japanci obožavaju pizzu s lignjama i majonezom.
• Najekstravagantnija i najskuplja pizza na svijetu radi se u pizzeriji Nino’s Bellissima u New Yorku. Na pizzu, između ostaloga, stavljaju kavijar i jastoga, a treba je naručiti 24 sata unaprijed. Cijena je prava sitnica – 1.000 dolara.
• Pizzerije predstavljaju 17 posto svih restorana.
• Godišnje se u cijelom svijetu proda pet milijardi pizza.
• Najviše pizza proda se u Dublinu – u jednom satu čak oko 250!
• Postoji čak i Međunarodni dan pizze, s datumom 9. veljače.

Udruga za kulturu stola G.E.T. iz Zagreba i tvrtka DG Sport iz Preloga došle su na zamisao da u nas organiziraju festival pizze – Pizza Expo, 25. i 26. rujna 2015. u hotelu Panorama u Prelogu u Međimurju. U sklopu dvodnevne manifestacije organizira se Pizza kup (u petak 25.09.). Takvo natjecanje održano je i 2014, a u konkurenciji desetak ponajboljih hrvatskih pizzerija, po odluci žirija u sastavu Rene Bakalović, Časlav Matijević, Domagoj Jakopović Ribafish i Loreena Meda, pobijedila je zagrebačka pizzerija O’Hara. Hrvatska javnost je pokazala veliko zanimanje za Pizza kup, i na izdanju 2014. odvijala se žustra rasprava o postupcima izrade pizze i otvorilo mnogo pitanja o namirnicama, pećima, tehnikama rada kako u pizzerijama tako i privatno, kod kuće… ∎

HRVATSKI FESTIVAL HRANE i VINA 2015 – Treće izdanje Hrvatskog festivala hrane i vina predviđeno je za dane od 13. do 15. studenoga, a u zagrebačkoj Areni. Na festivalu će, najavljuje se, biti predstavljena cjelokupna eno-gastro ponuda Hrvatske kroz različite regije i županije, kao i atraktivna ponuda nekih drugih, susjednih nam zemalja regije. Napominje se, vrlo ambiciozno, kako je cilj festivala promocija domaće gastronomije i pozicioniranje Hrvatske kao uzbudljive cjelogodišnje eno-gastronomske destinacije.

Računa se na više od 300 izlagača. Ali, uz izlagački dio planirane su i atraktivne kuharske show-ove vodećih domaćih i inozemnih kuhara, slastičara, autora kuharica, gastro blogera i domaćih estradnih zvijezda. Brojne kuharske radionice i tečajevi posjetiteljima će omogućiti da uz pomoć vrsnih kuhara i gastro stručnjaka besplatno upoznaju kuharske trikove i svladaju brojne recepte. ∎

NIGIRI i MAKI, SUSHI i SASHIMI – Volite li sushi? Posebno educirani kulinarski majstori od prije kratkog vremena pripremaju ga svaki dan u Super Konzumu na zagrebačkom Črnomercu. Prema konceptu američkih sushi-barova, u Super Konzumu Črnomerec nudi se mnoštvo – nekih tridesetak – kombinacija sushija, među kojima su najčešće nigiri i maki, ali tu je i sashimi. Zasigurno će vas oduševiti tanko rezani losos serviran na rukom oblikovanom jastučiću od riže uz dodatak wasabija i umaka od soje, ili nori list lagano premazan wasabijem, obložen rižom i punjen svježim krastavcem, avokadom te fileom lososa…∎

ZA LJUBITELJE. PRIRODNIH VINA – Francuska organizacija Vignerons de nature objavila je raspored sajmova prirodnih vina za narednih nekoliko mjeseci, pa evo što javlja Nicholas Causois, direktor:  

Biodyvin Paris – ponedjeljak 9. studenoga 2015.

Millésime Bio Montpellier – 25. do 2.7 siječnja 2016.

Salon Vinisud Montpellier – 15. do 17. veljače 2016.

Salon VDN Prowein Düsseldorf – 13. do 15. ožujka 2016.

Salon VDN Paris – ponedjeljak 4. travnja 2016.

Kao najnoviji, grupi Vignerons de nature priključili su se Domaine Vincent Couche (Champagne)​, certificirani za o​rgansku and biodinamsku produkciju, Domaine Bernard Duseigneur (Châteauneuf-du-Pape/Côtes du Rhône/Lirac)​, certificirani za organsku i biodinamsku proizvodnju, te Château les Croisille (Cahors), certificiran za organsku proizvodnju.

Aktivnosti se mogu pratiti na Facebooku – Vignerons de Nature: https://www.facebook.com/vigneronsdenature

Inače, potražnja za organski proizvedenim vinima u Europi raste. Evo nekih podataka iz Italije: u posljednjih godinu dana površina vinograda na kojima se grožđe uzgaja na ekološki način povećala se za 6,5 posto i sada obuhvaća oko 70.000 hektara, a to je oko 11 posto ukupne površine pod vinovom lozom na Apeninskome poluotoku. S certifikatom o organskoj produkciji već je 1300 proizvođača. Potrošnja vina dobivenih uz poštivanje eko-standarda povećala se u 2015. do sada za 5,6 posto. Nekih 49 posto potrošača u Italiji organska vina smatra superiornima u odnosu na vina dobivena konvencionalnim načinom.∎

PANDORINA KUTIJA – Marjan Simčič: domaća salama Selekcija i Pandorina vinska kutija Selekcije… Prave salame dolaze u špicu – tek pred kolinje, a vina ulaze u špicu tek pred berbu, neka i ne već prvu sljedeću nego tek nakon tri ili četiri sljedeće. Jednodnevni kruh, jednogodišnja salama i tro- ili četverogodišnje vino, ha? ∎

SLATKO PROLAZI BOLJE! – Očito, slatko prolazi bolje i na području vina! Finska ustanova Alko Monopoly, koja uređuje plasman alkoholnih pića u spomenutoj zemlji, objavila je nedavno popis etiketa što dolaze iz 27 država i koja se u Finskoj nude na prodaju, te njihove maloprodajne cijene. Najviše je vina iz Italije (117), slijede Španjolska i Francuska sa po 113, te Čile sa 110, ostale zemlje zastupljene su sa po manje od 100 etiketa. Hrvatska se ne spominje kao zemlja iz koje je uvezeno neko vino, navodi se samo izraz bivša Jugoslavija, odakle su prisutna dva vina.

Osobitu pažnju privukao je podatak da od ukupno 724 crna vina čak 202 vina imaju ostatak sladora veći od 4 g/l, što ih svrstava u kategoriju polusuhih. Među tih 724 crnjaka navedeno je jedno desertno vino, koje međutim, s obzirom da je desertno i tako je i označeno, nije stavljeno na popis unutar tih slađih 202. Italija drži na finskom tržištu i primat u broju vina s ostatkom neprovreloga sladora, takvih vina u Finsku je s apeninskog poluotoka stiglo najviše iz pokrajine Veneto (od 44 vina iz Veneta 40 ih je s ostatkom većim od 4 g/l neprovreloga šećera, a nisu, po oznaci na etiketi, u kategoriji desertne kapljice). Španjolska je na 113 vina zastupljena s 25 slađih vina a Francuska, također sa 113 etiketa, ima s 13 vina s više od 4 g/l šećera, Čile pak 17, Australija sa 29 vina. ∎

SIMEI 2015: ODRŽIVA POLJOPRIVREDA i SENZORNA ANALIZA – Kao i uvijek, posebno atraktivno na valjda najjačem i najcjenjenijem međunarodnom sajmu opreme za vinogradarstvo, podrumarstvo, punjenje u bocu i ambalažiranje SIMEI, na rasporedu od 3. do 6. studenoga 2015. u Milanu, u organizaciji talijanskog vinskog saveza Unione italiana vini. Uz najmodernije tehnologije i mehanizaciju, uređaje i druge potrepštine nude se i dvije vrlo zanimljive konferencije, pod sponzortsvom OIV-a, CEEV-a (Comité Européen des Entreprises Vins) te FIVS-a (Fédération Internationale des Vins et Spiriteux) – Održiva poljoprivreda te Senzorna analiza. Najnovije iz organizacjskog odbora SIMEI-ja: dosad je taj sajam bio bienalni i održavao se samo u Milanu, a ubuduće će se osim u Milanu odvijati i u Münchenu, jedne godine bit će u glavnom gradu Lombardije a iduće u glavnom gradu Bavarske. ∎

FESTIVAL TURISTIČKOG FILMA – Zagreb je, u organizaciji Turističke zajednice grada i Balduči filma, u Muzeju Mimara pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma RH, gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića te Turističke zajednice metropole (direktorica Martina Bienenfeld), ugostio četvrti Međunarodni festival turističkog filma. Manifestacija je okupila dosad najveći broj filmova – 602, i to iz 52 zemlje svijeta. Predviđeno je 26 nagrada u raznim kategorijama, zatim Grand Prix za najbolji film i nagrada za životno djelo Promocija turizma – stil života. Žiri je radio u sastavu Stuart Forster, poznati britanski turistički novinar i fotograf kao predsjednik, zatim predsjednik CIFFT-e Alexander Kammel, bivša ministrica turizma RH Pave Župan Rusković, poznati skladatelj i dirigent Alfi Kabiljo, Zdenka Šutak iz Ministarstva turizma, Ivana Maltar iz Hrvatske turističke zajednice, Damir Trputec iz turističke agencije Alladin, te poznati redatelj dokumentarnih filmova s HRT-a Miro Branković.

Turizam a ni svečanosti ne mogu bez izleta, fine hrane i finoga vina: za inozemne goste Festivala organizirani su izleti te predstavljanja turističke ponude Zagreba i Trakošćana, a TZ grada Dubrovnika prezentirala je svoju gastro manifestaciju Good Food Festival te gostima ponudila poznate delicije svog područja i izvrsna vina koja se proizvode na tom, turistički iznimno poznatom i priznatom jugu Hrvatske… ∎

DEBATA o JABUCI – Pozivam urednika na HRT-u Mislava Togonala da na radiju a i na malome ekranu organizira debatu o – jabuci! O njenoj korisnosti za zdravlje i uporabi u kuharstvu (slastičarstvu), ali i o aspektima njena djelovanja na međuljudske odnose. Zašto baš jabuka, a ne neko drugo voće? Jer je jedinstvena. U godišnjem smo dobu kad se ona bere, ima je svih boja – crvena, zelena, žućkasta, šarena…, i raznih okusa – slatka, slatko-kisela, kiselkasta, blago opora, koalicijska i kulturna (obje na slici desno!), u našim je krajevima jako rasprostranjena, za nju kažu da je s dosta vitamina i da je zdravo pojesti svaki dan po jednu, a posjeduje i socijalnu dimenziju još od vremena Adama i Eve, u današnje pak vrijeme provlači se eto i kroz informatiku (Apple), postala je sinonimom za jedan od najvećih gradova na svijetu New York (The Big Apple), na našem Jadranu postoji otok Jabuka, u Srbiji pak selo Jabuka, u Bosni i Hercegovini pop-sastav Crvena jabuka, imamo dječji vrtić Jabuka, klub za mlade Jabuka, TV-Jabuku…

Nakon znane epizode s Adamom, moguću i širu kompleksnost njene dimenzije u međuljudskim odnosima danas tek treba zorno pokazati i na drugim primjerima, a to bi bilo moguće npr. baš i javnom raspravom u emisijama informativnih medija. Uz dakako stručnjake za voćarstvo, nutricioniste i kuhare/slastičare, kojima i ne treba dati puno prostora za nastup, svakako kao sudionike razmjene mišljenja valja pozvati i naše političare, ministre – od prvoga na niže – iz aktualne vlade, a i one iz prijašnjih vlada, saborske zastupnike. Pa eto da vidimo do kojih se sve granica diskusija na temu jabuke može proširiti… ∎

OD PICA DO KARIOKA – Od pizza do karioka! Donedavno picerija Baschiera, danas zagrebačka churrascaria (steak house, kuća steakova) Rodizio do Brasil, prvi brazilski restoran u Hrvatskoj. Interijer u modernome stilu, brda narezaka, plodova mora i salata na nekoliko švedskih, pardon brazilskih stolova za posluženje, egzotični kokteli, vino iz Južne Amerike (zasad, doduše, ne brazilsko nego čileansko – Montes, i argentinsko – Kaiken), a mesa, mesaaa, mesaaaaaaa…

Chef Marcelo Antonio Donazzolo (nakon nogometaša iz Brazila eto uvozimo i kuhare!) veli da se nudi 10 vrsta brazilskih na žaru posmeđenih mesnih specijaliteta, od toga šest (npr. odvojeno se peku komadi vratine, plećke, buta itd.) od govedine, i to one uvezene iz Brazila, a ostalo su svinjetina i perad (oni se, nastoji me umiriti chef, nabavljaju u Hrvatskoj). Komadi mesa nabodu se na, kako chef Marcelo kaže, sablju, sve se položi na roštiljsku rešetku i peče, a kad je gotovo cijela sablja ispunjena komadima mesa iznosi se pred gosta i tražena količina ploški izravno mu se nareže na tanjur. Za dobar tek – lijepe i atraktivno okićene Brazilke, smeđeg tena i vruće – kao da su i one sisle sa žara… ∎

RENT-A-VIKENDICA! – Želite s asfalta u prirodu, nešto proslaviti, provesti koji dan na svježem čistom zraku, možda i sakriti se s nekom tajnom voljenom ili tajnim voljenime na nekoliko sati a – nemate vikendicu na selu odnosno prijatelja u čiju biste vikendicu mogli na taj način navratiti… Rješenje može biti – unajmljenje objekta na takvo neko kraće vrijeme.

Konkretno Cukorek Melina, daleko od Metropole, u podsljemenskoj zoni – istočni obronci Medvednice, naselje Bidrovec: drvena kućica s dnevnom sobom i nekoliko spavaćih soba, mlinica (melin), vinski podrum, sjenica koja uz prostrani stol za blagovanje uključuje roštilj, ražanj, krušnu peć, tu su i potok Bidrovec, jezerce (ribnjak), boćalište… Rubnim raslinjem skrivena oaza prostire se na 2000 četvornih metara zelenila. Razmišljate li i o dodatnoj rekreaciji uokolo – postoje planinarske i biciklističke staze i nekoliko planinarskih domova… U organizaciji zagrebačkog GET Reporta (Gastronomija, Enologija, Turizam) upravo u Cukorek Melin vina iz svoje najviše kategorije (Turković, Maximo, pjenušac, predikati) došlo je predstaviti Kutjevo d.d. iz Zlatne doline, na čelu s glavnim enologom Ivanom Marinclinom, a tradicijske zagorske i međimurske specijalitete na tanjuru pansion Mamica iz Puščina između Varaždina i Čakovca, na čelu sa cheficom Sandrom Nedeljko. I ljeti, kad je temperatura u Zagrebu i na 25 stupnjeva, tamo, želite li i ranije ujutro i kasnije popodne uživati na otvorenome, obvezno ponijeti deblje čarape i topliju odjeću… ∎

Cukorek Melin: slijeva – Tomislav GET Stiplošek, Ivan Marinclin Kutjevo d.d. (sjedi), Aleksandar Noršić, sommelier, Sandra Nedeljko chefica restorana Mamica, i Šimun Miloš spiker s Hrvatskog radija, voditelj kroz priredbu

SuČ 09.2015.

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Kaštela / KAIROS – OPETOVANI SRETNI TRENUCI

U prazavičaju Zinfandela

Falile se Kaštelanke da su lipše – i slaje! – neg’ Splićanke

                    Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD SOLINA DO TROGIRA u SMJERU ISTOK-ZAPAD – GRAD OD SEDAM KAŠTELA. JEDAN OD NAJVEĆIH PRIOBALNIH ZALJEVA NA SREDNJEM JADRANU s BRDOM KOZJAK NA SJEVERU a KOJI OD OTVORENOGA MORA ŠTITE POLUOTOK MARJAN i OTOK ČIOVO. DUŽINA MORSKE OBALE: 14,5 km, POVRŠINA OKO 60 m2. ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE: KAŠTEL SUĆURAC. PODRUČJE u SVIJETU MALO POZNATO, ALI IPAK ZNANO PO VINSKOJ SORTI KOJA JE SVJETSKU SLAVU STEKLA U – KALIFORNIJI! BIBLIJSKI VRT, i STORIJA o ZABRANJENOJ LJUBAVI… NEADEKVATNO ISKORIŠTENI TURISTIČKI POTENCIJAL

Kairos, u originalu napisano καιρός, riječ je starih Grka koja označava pravi trenutak, i to opetovano. Stari Grci koristili su dva pojma za vrijeme: chronos i kairos. I dok se prvi vezuje uz kronološki aspekt, protok vremena, drugi se odnosi na trenutak protoka vremena unutar kojega se sve događa. Kako se izrazom kairos obilježava sretni trenutak, pojam Kairos rabi se i kao naziv za Boga sretnog trenutka. Kairosom je prozvano i vino vinogradarsko-vinskog posjeda Vinski dvori ponad Trogira u vinogorju Kaštela-Trogir.

Neobičan naziv na etiketi svakako s marketinškog aspekta izaziva pozornost, ali ne samo to, on i opravdava tu pozornost, jer vino je jako dobro. Svaka mu je čaša – kairos!

Šampionski Kairos 2011 crljenak kaštelanski od Vinskih dvora iz Trogira: pobjedničko odličje u kategoriji samo crljenaka primio je enolog Nikša Zglav. Ostali nagrađeni 2015: lijevo na slici od Zglava je Marin Milan, dobitnik prve nagrade u kategoriji odležanih crnih vina općenito (poklopilo se da je njegov nagrađeni crnjak – vrlo fini! – upravo od Crljenka (berba 2013; njegovan u barriqueu, još nije bio napunjen, 15,2 vol %, količina oko 10.000 litara), a desno od Zglava su Mladen Kuzmanović, prvak u kategorijama bijelo vino i opolo iz 2014, te Jakša Bedalov, prvak u kategoriji crnih sorata općenito, a iz berbe 2014

I službeno je to (i) za 2015. godinu potvrđeno u Kaštelima na strukovnom ocjenjivanju Bakhova nektara iz podruma dalmatinskih, ipak većinom kaštelanskih vinogradara i vinara, koji trsje uzgajaju na padinama Kozjaka: Kairos Crljenak kaštelanski 2011 Vinskih Dvora, tvrtke u kojoj je, inače, svojedobno, od trenutka kad je pokrenuta pa još neko vrijeme, u partnerskom odnosu bio i imoćanski vinogradar i vinar Ante Grabovac, nekadašnji saborski zastupnik, ne samo da je na strukovnome ocjenjivanju ove godine osvajač zlatne medalje u kategoriji crljenaka, nego je i ukupni pobjednik, s bodom i pola prednosti nad, također zlatnima, Pribidragom omiške Kuće sritnog čovika Mimica i Crljenkom kaštelanskime OPG-a Jakše Bedalova iz Kaštel Kambelovca. Vinski dvori tako su ponovili uspjeh iz 2014., kad su također proglašeni šampionima.

Izvorno Crljenak kaštelanski – koji, usput, nama valjda nije bio dovoljno dobar pa je ovdje gotovo iščezao prije nego li su ga u Dalmaciji pred ne puno godina putem DNA otkrili naši i američki znanstvenici vezani uz područje ampelografije i dijagnostike – a koji je raširen na jugu Italije i na Apeninskoj čizmi postao Pimitivo a onda u Kaliforniji i Zinfandel sa svjetskom reputacijom, bio je motiv za posjet Kaštelima.

A i utjecaj znane pjesme Falile se Kaštelanke, da su lipše neg’ Splićanke… imao je učinak. No, uz Kaštelanke lipše neg’ Splićanke postoje još jedne lipe, slatke Kaštelanke, a to su sočne trešnje… Nipošto, kad se govori o Kaštelima, ne treba zaboraviti na bob – još nešto osobito tipično za kaštelansko područje, što se, inače, nalazi između Splita i Trogira, po desetak kilometara udaljeno i od jednoga i od drugoga spomenutoga grada, a proteže se, uz obalu i s planinom Kozjak (779 m) u zaleđu na sjeveru, u priličnoj dužini i obuhvaća sedam Kaštela – Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić, Kaštel Kambelovac, Kaštel Gomilica i Kaštel Sućurac. Ti svi Kašteli administrativno čine jedan grad, danas s, navodno, oko 45.000 stanovnika. Kad je već grad, a ne selo, ne može biti dalmatinsko Dugo Selo, a nije ni Dugi Grad, jednostavno zato jer ovu zonu karakteriziraju brojni dvorci, kašteli (od talijanske riječi castello) što ih je u vrijeme najezde Turaka kao svojevrsne utvrde sagradila lokalna vlastela da bi se obranila od napada, pa se koristi naziv Kaštela.

Kaštel Kambelovac

Zanimljivo: prema unutrašnjosti, tj. kopnu, ti dvorci su izgledali kao utvrde, s kulama, opkopima, puškarnicama i otvorima za topove, a prema moru sasma drugi prizor – izgled je u stilu renesansnih ljetnikovaca sa širokim prozorima i balkonima. Prostorije dvorca krasio je venecijanski nasmještaj, a poseban ugođaj interijeru davale su umjetničke slike i bogate biblioteke… U vrijeme mira plemenitaši-bogatuni imali su doista – kairos!…

Područje Kaštela, gdje je još davno u povijesti došlo do naseljavanja zbog plodne zemlje i mogućnosti vinogradarenja na padinama Kozjaka, dosta dugo vremena u modernoj povijesti bilo je industrijska zona, pa zacijelo stoga nije osobito privlačilo pažnju turista i onih koji vole fino jesti i piti. A da kraj ima potencijal upravo za turizam pokazuje i podatak da su ga još u prvoj polovici 19. stoljeća otkrili i počeli posjećivati i ugledni stranci npr. tadašnji kralj Saske, spisatelji iz Njemačke, a prvi gosti koji su stigli tamo u većem opsegu i koji se mogu smatrati turistima došli su 1895. iz Njemačke, tako da su 2015. Kaštela obilježila 120 godina organiziranog turizma. Kako je bilo nedostajalo smještajnih kapaciteta, 1899. utemeljeno je Društvo za ustanovljenje lječilišta i podignuće kupališta na obali Donja Kaštela, s ciljem da se sagrade potrebni turistički objekti…

Sad se situacija mijenja, turizam ide uzlazno, ali je pitanje koliko se lokalno stanovništvo odmiče od shvaćanja da turizam čine sunce, more i izležavanje na plaži, a koliko radi na tome da iskoristi određene svoje komparativne prednosti, u prvom redu upravo stare dvorce, crkve bogate ukrasima i umjetninama, pa onu vezanu uz zavičaj Crljenka, a i onu vezanu uz maslinu staru 1500 godina što još uvijek živi u Kaštel Štafiliću, kao i površinom od 12.000 četvornih metara velik Biblijski vrt svetišta Gospe od Stomorije kod Kaštel Novoga.

Taj jedinstveni Biblijski vrt nalazi se u podnožju južnih padina Kozjaka u zapadnome dijelu Kaštelanskoga polja. Kad sam ga prije koju godinu pošao obići s magistralne ceste iznad Kaštel novoga, pred mjestom gdje valja poći makadamskim putem tri kilometra prema sjeveru nigdje nije bilo oznake pa je trebalo skoknuti na obližnju benzinsku crpku pitati kako do stići do odredišta.

Kaštel Novi

Tamo je 1189. podignuta crkvica sv. Marije od Špiljana, sada zvane Gospa od Stomorije. Prostor je danas svetište, kamo se hodočasti, posebno, dakako, 15. kolovoza, na praznik Velike Gospe. Kad tim makadamskim putem dođete do kamenog stupa na kojemu je brončana skulptura Ključ sv. Petra, autorski rad kipara Mijića, na ulazu ste u Biblijski vrt. Malo dalje dočekuje vas Spomen-kamen, rad kipara Gugića, na kojemu stoji: Na spomen drugog došašća sv. Oca Ivana Pavla II zasnovasmo Biblijski vrt u Stomoriji nad zaljevom – Pučani Kaštela, 27. rujna 1998. Nasuprot spomen-kamenu zasađena je Papina maslina, koju je iste te 1988. godine blagoslovio Papa Ivan Pavao II. Sjeverno od crkvice uređen je terasasti predio Jidro, pod čijim je starim maslinama postavljena Kolona kamenih masiva megalita, u slavu hrvatskim velikanima koji su u svom znanstvenom i umjetničlkom stvaralaštvu bili nadahnuti Biblijom – svetom Jeronimu, Jurju Dalmatincu, Marku Maruliću, Bartolu Kašiću, Ivanu Meštroviću.

Kaštel Lukšić

 BIBLIJSKI VRT

Dobrodošlicu vam želi i Noina arka, drvena skupltura znanog kipara Lipovca. Istočno od Noine arke prijelaz je preko malog kamenog mosta i dolazi se tradicijskim Putom Procesije na predio zvan Gospina njiva, i na Gospin ružičnjak. Odmah tu je u Getsemanski vrt s maslinama – divljom, jeruzalemskom koja je donesena iz Svete Zemlje, bjelopodnom bisernicom, i našom oblicom.

Kaštela: Biblijski vrt – svetište Gospe od Stomorije

Biblijski vrt: Noina arka

Osobitu pažnju privlači mali vinograd, podignut kao spomenik težaku i spomenik vinovoj lozi, kojoj od svih biljaka najviše i pristaje epitet biblijska, naime u Bibliji vinova loza spominje se 44 puta, vinograd 145 puta a vino 234 puta, k tome vino ima i centralnu ulogu u svakom euharistijskome slavlju. Nakon što je otkriveno porijeklo Zinfandela, taj je vinograd prihvaćen i kao svojevrsno svjedočanstvo o kolijevci Crljenka. Vinograd je zamišljen u 12 redova i sa 12 kultivara, u svakome redu zasađena je druga sorta, tako da su tu, eto, Ninčuša, Glavinuša ili Okatac, Ljutun, Babica, Crljenak kaštelanski (Pribidrag, Tribidrag, Zinfandel, Primitivo), Plavac mali, Dobričić, Crljenak viški, Babić, Vranac, Grk i Plavina. Predstavnici grada Yountvillea u Kaliforniji posebno su posadili nešto Zinfandela odnosno Crljenka, kultivara koji je povezao Yountville i Kaštela.

Biljni svijet vrlo je zanimljiv u ovome Vrtu zamišljenom da bude prostor gdje će rasti biljke što ih navodi Biblija. Tu se nalazi većina od 110 biljnih vrsta što ih Biblija spominje. Među najviše puta ponovljenih su, uz vinovu lozu i maslinu, još i smokva, potom badem, rogač, nar, crni dud, pa biblijske krušarice: pšenica, ječam, proso, onda povrtnice: bob, slanutak, leća, pa crni i bijeli luk i poriluk.

Biblijski vrt: jabuka!

Od šumskog drveća i grmlja u Biblijskome vrtu se nalaze libanonski cedar, jeruzalemski bor, pinjol, Judino drvo, mirta, oleander. Moguće je vidjeti i poljsko cvijeće i bodljikavo bilje koje govori o ljudskoj patnji. Značajno su zastupljene ljekovite i mirisne biljke kao anis, kumin, korijandar, kapar, mravunac, gorušica…

Biblijski vrt: endemsko bilje

Ima, dakle potencijala da se privuku posjetitelji i turisti. Međutim priča oko Crljenka i njegova zavičaja, unatoč tome što se i naš američki vinar Miljenko Grgić aktivno – poticanjem i podupiranjem znanstvenog istraživanja o porijeklu Zinfandela, zatim materijalno a i na određeni način marketinški, uključio u nju, (pre)slabo se ovdje valorizira. U vrijeme kad se objavilo da je Zinfandel isto što i Crljenak kaštelanski, brojni članovi američke udruge Zinfandel Advocates and Producers (ZAP = Ljubitelji i proizvođači zinfandela), zadovoljni što se definitivno otkrila domovina Zinfandela, pokazivali su volju da se uključe u aktivnosti oko stvaranja uvjeta za formiranje u Kaštelima centra kamo bi se dolazilo u posjet Zinfandelu, mnogi su Amerikanci izražavali želju da obiđu to mjesto – lijep izlet s nekog od brojnih cruisera kad dođu u splitski akvatorij, a i sa strane lokalnih struktura iz sektora vina pokazan je interes da se otvori svojevrsna Kuća Crljenka/Zinfandela, s prostranim restoranom i kušaonicom, međutim do sada ništa od toga…

Biblijski vrt: spomenik hrvatskim velikanima

Glavni preduvjet za otvaranje takvoga objekta posvećenoga Crljenku je da ima na tržištu dovoljno crljenka kao vina, i to vina višeg ranga kakvoće na kakav su naviknuli potrošači zinfandela. Situacija se donekle popravlja naime pojavljuje se više etiketa s nazivom Crljenak, ali slabo se popravlja glede količina jer kaštelanski vinari su uglavnom mali, većma im godišnja produkcija ne prelazi 1000 ili 1500 litara. A, rekao bih i da je krajnje vrijeme da se jače općenito poradi i na kvaliteti. Bitno je, ponavljam, da bude dovoljno crljenka na višoj kvalitativnoj razini, a tu stvari šepaju, ne idu dovoljno hitro naprijed. Vidi se to po ocjenama uzoraka s ovogodišnjeg ocjenjivanja (samo tri zlata, najviša ocjena 86,40/100 bodova, ostala dva zlata su sa 85, dakle na knap, vrlo mršavo zlato, dva su crljenka s 84, a ostalo je 83 i niže. Što se tiče bijelih lokalnih vina, najviša ocjena bila je ove godine 82,20/100 ostatak je na 80 i ispod sve do 69, kod opola iz 2014. najviša ocjena je bila 81,20/100, jedna je 80, a sve ostalo je ispod, do 69; u kategoriji crnih iz 2014 jedna je pak ocjena 81,60/100 a jedna 80, ostalo sve je ispod, do 69, a u grupi odležanih crnih vina 82,80, jedna 82,60 i jedna 82, ostalo sve niže. U degustaciji na reviji vina podastrtih na kušanje nakon podjele priznanja – potvrda službenih ocjena. Tek nekoliko proizvođača – naravno oni koji su i iskočili kakvoćom i ocjenom – produkciji vina pristupa na jačem profesionalnome nivou. Nekolicina malih vinara u grupi odležanih vina pokazala da umije proizvesti dobro, ali i to da se ne trsi i da vino, koje je očito imalo potencijala, kako treba i finalizira.

Za boravka u Kaštelima s grupom kolega novinara obišao sam nekoliko tamošnjih proizvođača vina. Prvi je bio Jakša Bedalov, koji sa suprugom Ankicom u Kaštel Kambelovcu vodi konobu i nekoliko apartmana za smještaj gostiju. Bedalov nastavio je posao na zemlji preuzet od oca. Godine 2006. registrirao je OPG. Kaže da je počeo vraćati vinovu lozu na terene i do 400 metara nadmorske visine na padinama Kozjaka gdje je ona bila raširena nekad, prije nego li je preseljena u ravnicu. U brdu ima 1,8 hektara a u polju 0,8 ha. Uzgaja Crljenak (60 posto), Plavac mali (25 posto), te Dobričić i Maraštinu, a uz jednosortna vina proizvodi i jednu mješavinu – cuvée Tribus, od Crljenka, Dobričića i njihova potomka Plavca maloga. Vino je baš moglo biti i s domaćim nazivom: Sritna fameja.

Vinar, kuhar, ugostitelj: Jakša Bedalov sa suprugom Ankicom

– Moja obitelj već pedesetak godina bavi se i turizmom. Supruga i ja na tom smo kolosijeku s dosta žara, naime u turizmu vidimo lijepe mogućnosti i za plasman naših poljoprivrednih proizvoda. Posjedujemo 10 apartmana za oko 22 osobe. Naša konoba otvorena je ne kao klasičan ugostiteljski objekt za svakog namjernika, mi usluge pružamo samo gostima koji su kod nas na smještaju i organiziranim grupama koji kod nas naruče programe vezane uz lokalnu gastronomiju, dakle radionice, ono što se danas moderno naziva cooking class, te na vođene degustacije vina. Ja sam naime izučeni kuhar, nastojim nuditi tipična jela ovoga kraja i u prvome redu kaštelanska vina – kaže Jakša Bedalov, koji nam je priredio sjajan gastro-užitak svojima ribljom hladetinom sa šparogom i rotkvicom, pašticadom od netom ulovljene divlje tune s palentom i suhom šljivom, zatim izvanrednom sipom s crnilom i s bobom. Bob je, da ponovim, tipičan baš za Kaštela i svake godine sredinom svibnja organizira se Fešta od boba. Za desert Bedalov je poslužio kaštelansku tortu, od badema, s čokoladom, narančom, te dakako – prošekom!

Enogastronomija Jakše i Ankice Bedalov: morska hladetina, sipa s bobom, pašticada od tune s palentom, te kaštelanska torta…

…i smotra butelja

CRLJENAK i BABICA, MILJENKO i DOBRILA

Antun Tonči Kovač ima lijepu kuću u Kaštel Sućurcu. Vinu i maslini posvetio se profesionalno, sad živi od vina i maslinova ulja. Inače je završeni inžinjer brodostrojarstva, dugo se bavio uzgojem povrća u plastenicima, a kad mu je to dosadilo prodao je plastenike i 2007. najozbiljnije krenuo u vino.

Na padinama Kozjaka, gdje inače, navodno ukupno ima oko 400.000 trsova vinove loze, Kovač na nadmorskim visinama od 200 do 300 metara na šest lokacija i na terasama, na dobro drenažnome tlu uzgaja 9000 loza, Crljenak i Plavac mali.

Antun Tonči Kovač u svom malom simpatičnom podrumu koji lijepo posluži i kao kušaonica

Uz klasično crno vino, nazvano Putalj, po starom nazivu za Kaštel Sućurac, proizvedem i nešto roséa. Bazu za proizvodnju ulja čini 250 stabala masline – veli Kovač, dok sjedimo u njegovu malenom simpatičnm podrumu sa šest barriquea i ukupnog kapaciteta oko 20.000 litara. – Iz 2013. godine napunio sam 10.000 butelja i kvaliteta je bila vrlo dobra, a iz grozne 2014., najlošije otkako znam za sebe, uz puno muke da proberemo zdrave bobice uspio sam napuniti jedva 2000 boca.

                Po izgledu i urednosti podruma ali i cijelog dvorišta, po kušanome vinu (iz 2013, ali i iz 2012, jako dobar!) i iz razgovora s Kovačem vidljivo je da poslu pristupa ambiciozno i pedantno. Za ono što nije sam znao potražio je savjete od meritornih stručnjaka, kaže da mu je glede proizvodnje dosta pomogao Goran Zdunić s Instituta za jadranske kulture iz Splita. Prepoznali su to kupci, tako da, rado će se pohvaliti Kovač, problema s plasmanom nema. Od njega vino kupuju 11 splitskih restorana, free shopovi (aerodrom, luka), dio se pak proda turistima koji ga dođu posjetiti bilo da su ga otkrili preko interneta bilo da ih dovede putnička agencija.

Neven Vujina pohvalit će se da je valjda jedini na svijetu koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica

I Neven Vujina iz Kaštel Štafilića ušao je u vinski svijet iz sasvim druge profesije. Nekad se bavio popravljanjem kućanskih aparata, a nakon što mu je umro otac, koji je bio poljoprivrednik, vinogradar i vinar, godine 2000. Neven je preuzeo naslijeđene vinograde i potom, 2008., otvorio obrt za proizvodnju i prodaju vina. On je u ovome kraju bio jedan od prvih individualnih proizvođača vina, ako ne i prvi, koji je punio vino u bocu. Sad je opet jedan od prvih – ako ne i prvi i jedini na svijetu! – koji u bocu puni vino od domaće sorte Babica. Vujina ima još i Crljenak, Plavac i Pošip, uz bijelo i crno napravi i određenu količinu ružičastoga vina.

– Nekad je u ovdašnjim nasadima bilo mnogo raznih domaćih sorata, među njima i puno Babice. Ja je nisam otpisao i zaboravio, jer ipak ona je nešto ovdašnje, naše, što drugi nemaju. U posljednje vrijeme počelo se raditi na tome da se ona revitalizira, međutim ne samo ona nego i neki drugi lokalni kultivari.

Babica kao vino ovakvo kakvo susrećemo danas piće je, što se kaže, za svaki dan, a – može li se odgovarajućim radom u vinogradu i podrumu od nje dobiti i nešto više – piće i za nedjelju i praznik? I, koliko bi to moglo biti više?

– Siguran sam da je ambicioznijim pristupom i od Babice moguće dobiti ne tek malo više nego čak i dosta više od ovoga što imamo sada. Pomalo i radim na tome. Možda je Babica mogla i prije zasjati u još boljem svjetlu, ali kad se otkrilo da su Kaštela zavičaj Zinfandela odnosno Crljenka, pažnja se, logično, u jačoj mjeri usmjerila prema Crljenku. U svojim vinogradima imam ukupno oko 4500 trsova Crljenka, a prva berba s kojom sam izašao na tržište bila je 2010., sad je na tržištu aktualna 2011. Vino u dobroj mjeri plasiram u Zagrebu, dio se proda po Dalmaciji a dio uspijem izvesti u SAD – veli Neven Vujina, koji stoji iza robne marke Štafileo, po prezimenu obitelji po kojemu je nastao i naziv Kaštel Štafilić…

U Kaštel Štafiliću nalazi se maslina stara čak 1500 godina. Neka vrlo neodgovorna osoba prije ne tako dugo, čujem, zapalila je tu maslinu, međutim spašavanje je uspjelo i ona eto i dalje živi. Kako je vandal kažnjen, nisam uspio doznati…

Oproštaj (dakako: privremeni!) od Kaštela bio je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću. Rastanak u znaku romantične, komplicirane i na kraju tragične priče o Miljenku i Dobrili, paru za koji bismo mogli reći da je kaštelanska inačica svjetski znanih veronskih zaručnika Romea i Julije. Evo ukratko legende o Miljenku i Dobrili.

U drugoj polovici 17. stoljeća u Kaštel Lukšiću živjele su dvije plemićke obitelji – jedna s prezimenom Vitturi i druga s prezimenom Rušinić. Vitturijevi su imali kćerku Dobrilu, a Rušinići sina Miljenka. Miljenko i Dobrila žarko su se zaljubili, ali njihovoj ljubavi ispriječila se svađa između Vitturijevih i Rušinićevih zbog feudalnih prava nad seoskim težacima. Miljenko i Dobrila sastajali su se potajno, ali kako OZNA sve dozna, tako su roditelji saznali za sastanke, i krenuli odlučno u to da zaljubljeni par razdvoje.

Legenda o Miljenku i Dobrili: Dobrilu u prezentacijama za turiste igra kćerka od kaštelanskog vinogradara i vinara Ivice Radunića (sasvim desno na slici) u čijem vinogradu su i identificirani prvi trsovi Crljenka. Sasvim lijevo je Kaštelanka Alma Radoš (ne izjašnjava se je li i s pedigreom Vitturi!), iz Slobodne Dalmacije, koja je i organizirala za zagrebačke novinare putovanje u Kaštela

Dobrila je stavljena pod strogi nadzor majke, a Miljenko je poslan u Veneciju u duždevu službu. Dobrilin otac odlučio se na podlost da kćer vjenča za postarijim trogirskim plemićem, ali Miljenko je u Veneciji nekako saznao što se to sprema i u posljednji trenutak stigao je u Kaštel Lukšić da spriječi neprirodno vjenčanje. Onda je, kaže dalje priča, Dobrilu njen dragi otac htio strpati u samostan, ali Miljenko se i tu ispriječio, i mačem izazvao incident. Sud ga je osudio na život u franjevačkom samostanu. Dobrila je zatvorena u samostan, a nekako joj je Miljenko uspio poslati poziv da pobjegne iz njenog samostana pa da se nađu, njoj je i pošlo za rukom iskrasti se, međutim Miljenko je iz nekog razloga nije dočekao na dogovorenome mjestu, i sudbina je htjela da ona padne u ruke hajduka. Miljenko se prerušen u fratra štitio da i on ne završi u hajdučkim rukama.

Impresivni dvorac Vittu, i, dolje, jedan od članova obitelji Vitturi Ante Rados de Michieli Vitturi

Prepredeni i zločesti Dobrlin otac prividno prijateljski nastrojen obratio se Miljenkovu ocu s prijedlogom da se Dobrila i Miljenko dovedu u Kaštel Lukšić da se vjenčaju, vjenčanje je i održano ali sreća je bila kratka: Dobrilin otac, ne mireći se s time da mu Miljenko odvodi kćer, večer nakon vjenčanja ubija zeta na mostu ispred svojega dvorca… Nekoliko mjeseci nakon tragičnog događaja Dobrila je od silne tuge posve izgubila razum i ubrzo umrla. Njena posljednja želja bila je da je pokopaju uz Miljenka u crkvici sv. Ivana na Rušincu, građevini iz 16. stoljeća. U toj se crkvici i danas nalazi ploča na kojoj piše: Pokoj ljubovnikom. U Kaštel Lukšiću su i danas Dobrilin dvorac Vitturi iz 15-16. stoljeća, Miljenkov kaštel Rušinić iz 15. stoljeća, te stara crkva iz 1550. godine u kojoj su oni vjenčani. Inače, prema ovoj legendi nastali su roman, drama i opera… ♣                    SuČ – 09/2015

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ