Proizvodnja&plasman i gušti su gušti / S Vrha KA VRHU!

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK  · Snimio MARKO ČOLIĆ

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Degustacija na Vinskom vrhu: uz domaćine – vinski novinari i sommelieri, direktor festivala Zagreb Vino.com…

TOMISLAV BOLFAN u SKLOPU DODJELE PRIZNANJA ZA POSTIGNUĆA GODINE u ORGANIZACIJI ZAGREBAČKE MARKETINŠKE KUĆE VINART UVRŠTEN JE MEĐU KANDIDATE ZA NAJBOLJEG PROIZVOĐAČA VINA NA PODRUČJU BREGOVITOG HRVATSKOG SJEVEROZAPADA. KOJI SU NJEGOVI ADUTI ŠTO SU GA DOVELI UZ RAME HRVATSKE VINSKE VRHUŠKE s PLEŠIVICE – TOMCA, OSVAJAČA TITULE ZA 2017, i KORAKA?

Iako je već dugo – 11 godina – prisutan na Vinskom vrhu, Tomislav Bolfan tek se, zapravo, uspinje prema vinskome vrhu! Čudna neka konstatacija? Pa, ne! Vinski vrh s velikim početnim slovom naziv je lokacije na kojoj se nalazi Bolfanov istonazvani poljoprivredni posjed s ukupno oko 32 hektara od čega je vinograda 20 ha a ostalo su voćnjak, pašnjaci, livade i zemljište pokriveno šumom, dok je drugi vinski vrh o kojemu govorim, onaj s malim početnim slovima ali s vrlo velikim značenjem, vezan uz stupanj napretka u kvaliteti i vezan uz stalnost visoke kvalitete proizvoda, ponude. Tomislav Bolfan, koji je kroz proteklo desetljeće doista dobro posložio i stabilizirao svoju produkciju i dobro osmislio kompletnu ponudu te koji nas navikava na upravo spomenuti kvalitativni uzlaz i na kontinuitet, postupno ali uvjerljivo sa svojeg Vinskog vrha pokazuje da kroči ka VRHU.

Upravo ovih dana, u vremenu pred kraj godine, Bolfan, koji je, inače, bio u prvoj postavi udruge Grand Cro što su je osnovali ponajbolji  vinari Lijepe naše s ciljem učinkovite promidžbe njih samih ali i hrvatske vinske kakvoće (pa su se onda razvodnili), primio je lijepo službeno priznanje za svoj rad: zagrebačka tvrtka Vinart, inače iz marketinškog sektora a koja je upravo ustanovila nagrade za postignuća godine i nedavno i prve povelje podijelila na svečanosti u hotelu Sheraton, uvrstila je Bolfana-Vinski vrh kao kandidata – ostala dva su bili Tomac i Korak, na kraju je šampionom proglašen Tomac – za titulu Najbolji vinski podrum godine u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad za 2017.! Ovo šampionsko odličje, eto, nije otišlo u Bolfanove ruke, ali to da je – kad se zbroje Vinartovi kandidati za najbolje vinske podrume u Slavoniji i Podunavlju, Bregovitom sjeverozapadu Hrvatske, Istri i Kvarneru te u Dalmaciji – član grupe od 16 vinskih reprezentativaca Lijepe naše  svakako mu i te kako godi.

Tomislav Bolfan kao moderator, gore desno su i enolog Andrej Rebernišek i, lijevo, Veronika Ujević iz prodaje. Dolje, slijeva: Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata, te sommelier Mario Meštrović sa suradnicom

Bolfanovu dobitnu kombinaciju čini više faktora. Jedan je sjajni, industrijom (još!) nezagađeni a potkraj 2006. godine od njega preuzeti poljopriv-redni prostor, s vinogradskim pozicijama na, dijelom, jugo-istoku i, dijelom, prema zapadu okrenutim trsnim padinama pored sela Hraščina kod Konjšćine a koje se uzdižu do 350 metara nadmorske visine i koje su s laporastim tlom jako bogatim vapnencem što vinu daje izraženu mineralnost. Zatim, tu su dokazano općenito odlične i baš za taj teritorij vrlo podesne sorte (ponajprije su to rizling rajnski, sauvignon bijeli, pinot crni). Bitan je, od početka, i Tomislavov ozbiljan priklon prema ekološkom pristupu, u pravcu biodinamike – od 2009. kontrolira ga nadležna ekološka stanica i on ima i certifikat da je 100 posto eko-imanje. Veliki su njegovi predanost i pedantnost, i to žarko stremljenje da se posjed ustroji na način da proizvodnjom bude samodostatan – uz vinovu lozu uzgajaju se, za kruh vlastite produkcije, na eko-način i stare sorte žitarica (kukuruza i pšenice konkretno pir), zatim tu je i razno povrće, vodi se briga o 11 angusa s time da je plan proširenje pašnjaka na 20 ha i povećanje broja goveda na 30, k tome upravo je završen i kokošinjac za kokice hrvatice i za zagorske purane… Vidljivi su Bolfanovo nastojanje da se konzultira s onima za koje je uvjeren da imaju više znanja i iskustva, u pozitivu mu valja upisati i to da voli obilaziti uspješne i ugledne kolege u inozemstvu, prisjećam se da sam na početku njegove vinske avanture i ja vodio njega i njegova podrumara u Gradišće, u podrume Hans Igler, Franz Weninger, Gesellmann i kod nekih članova renomiranog marketinškog udruženja vinara Pannobile….. Bitan je i Bolfanov poriv da stalno ide u pozitivnom smislu naprijed, dakle ne zadovoljava se postignutime.

Tomislav Bolfan: Uvijek ići naprijed, nikad biti samozadovoljan!

U cijelu tu zagorsku bajku na dlanu, spadaju, na Vinskome vrhu, i smještajni dio s pet dvokrevetnih soba i restoran sa 45 sjedećih mjesta, u kojemu se, uz vlastito vino, poslužuju najvećim dijelom na samome posjedu na domaći i na eko-način uzgojena i pripremljena hrana bazirana na sezonski svježim namirnicama, a onda i sirevi i neke mesne delicije proizvedeni isključivo na OPG-ima u krugu od najviše desetak kilometara.

Ključnu ulogu imaju, svakako, stručnost i predanost i privrženost Bolfanovih glavnih suradnika, a to su za vino enolog Andrej Rebernišek, za hranu chef Krešo Hrković, zatim direktor i voditelj ugostiteljstva i podruma Branimir Puškadija te, u prodaji, Veronika Ujević i Bruno Barić.

OD MLADE BAZE DO RAJNSKOGA IZ 2007!

Prije kratkog vremena na Vinskom vrhu održana je za grupu novinara prezentacija Bolfanove ponude, s naglaskom na vina. Nakon razgleda vinskog podruma i restoransko-smještajnog dijela, u nazočnosti Tomislava Bolfana te njegova stručnog suradnika enologa Andreja Rebernišeka ali i Branimira Puškadije, kao i Veronike Ujević i Brune Barića, najprije su predstavljene Bolfanove berbe koje su upravo izašle ili baš sada na kraju kalendarske godine izlaze na tržište, slijedio je pokaz njegova ulaska u pustolovinu maceracije bijelih sorata s dvama novim vinima – Aromano i Tingo, a vrhunac je bila sjajna vertikala od 10 vina različitih etiketa Bolfanovog rajnskog rizlinga od 2016 pa sve do 2007. kad je Bolfan imao prvu kompletno svoju berbu (svaka čast, baš taj rajnski iz 2007. bio je kruna kušanja!). Da se ne bi s vertikale prešlo (prebrzo) u horizontalu, priređena je i degustacija izvornoga i na tanjuru: sireva nekoliko zagorskih OPG-a s kojima Bolfan surađuje i domaćeg kruha Vinskog vrha kao startera, zatim – to je za ovu priliku uletjelo kao dar, zahvaljujući ribiču-novinaru Ivi Kozarčaninu koji se dan prije vratio s Jadrana – bijele ribe iz paškog akvatorija za prvo jelo, potom pečena domaća guska lokalnog uzgajivača dakako uz domaće mlince, i, na kraju, domaćeg jabučnog štrudla Vinskog vrha s debelim mlincem!

U podrumu, uz barrique: Tomislav Bolfan, Andrej Rebernišek i Branimir Puškadija

Sjajan susret, atmosfera izvrsna. Bolfan kao moderator, pred svakim uzvanikom papir s popisom vina na kušanju i sa, kod svakog vina, podacima o, dakako, godištu berbe, ali i o osnovnoj analitici (sorta/sorte, alkohol, ukupna kiselost, ostatak neprovrelog sladora…), uz svako vino iznesene su i informacije o vinifikaciji, dozrijevanju.

Kušana su mirna vina Bolfan cuvée bijeli 2016 (bijeli pinot, sivi pinot, rizvanac, graševina, sauvignon; inoks; bazno vino; 12,5 vol %, ostatak sladora 2,9 g/l, ukupna kiselost 7,2 g/l; proizvedeno nešto više od 12.000 litara), Bolfan pinot sivi 2015 (šest mjeseci na finom talogu u bačvici; 13,0 vol %, ostatak sladora 4,6 g/l, kiselost 5,5 g/l; 5600 butelja), Bolfan riesling 2016 (šest mjeseci na finom talogu u velikoj bačvi; 13,0 vol %, ostatak šećera 9,1 g/l, kiselost 7,3 g/l; 12.000 boca), Bolfan sauvignon 2016 (berba u više navrata, svaka partija zasebno vinificirana pa poslije kroz kušanja kreirana kombinacija tih partija; 12,5 vol %, ostatak sladora 3,8 g/l, kiselost 7,5 g/l; 13,5.000 boca / iz berbe 2017 trebalo bi ga biti oko 18.000 litara), Bolfan Pinot crni 2015 (dozrijevanje godinu dana u novom barriqueu, dio je bio i u rabljenom barriqueu a dio u velikoj drvenoj bačvi; ovo je vino napunjeno ne samo u butelje od 0,75 l (6500 boca) nego i u 100 boca od tri litre; 13,0 vol %, ostatak sladora 2,0 g/l, kiselost 5,4 g/l).

Slijedili su pjenušci Bolfan Centurion gold brut nature (chardonnay; četiri godine na kvascu; punjen u bocu bez ekspedicijskog likera; 13,0 vol %, ostatak sladora 1,1 g/l, kiselost 6,5 g/l; 4000 butelja) i Bolfan Centurion silver (mješavina sorata kao za Bolfan cuvée; desetak mjeseci na talogu u boci,; 12,0 vol %, ostatak sladora 33,9 g/l; kiselina 6,8 g/l; 6000 butelja).

Noviteti u paleti proizvoda i pretpremijerna degustacija: Bolfan Aromano 2016 (90 posto sivog pinota i 10 posto traminca; macerirano u drvu najprije tri dana bez alkoholne fermentacije potom još dugo vremena uz alkoholno vrenje i to uz pomoć vlastitog kvasca; dozrijevalo u barriqueu; pretakano bez prisutnosti kisika; 14,0 vol %, ostatak sladora 1,6 g/l, kiselost 5,8 g/l; 5300 boca; izlazak na tržište planira se tijekom 2018. godine) i Bolfan Tingo 2016 (traminac s parcele koja uopće nije prskana; maceracija je bila uz alkoholnu fermentaciju i trajala je sedam dana; prvo i jedino dodavanje SO2 i to u količini od 20 mg/l bilo je neposredno prije punjenja; 12,5 vol %, ostatak sladora 1,6 g/lit, kiselost 4,4 g/lit;  i ovo vino van bi trebalo ići u 2018, vjerojatno pred ljeto)

Vertikala rizlinga od 2015 pa sve to 2007, kad je bila prva Bolfanova berba

Vertikala Bolfanovih rizlinga obuhvatila je 10 vina iz berbi 2015, 2013, 2012, 2011, 2010, 2009, 2008 i 2007. Odskočili su rizlinzi  2007; 2008 Primus; 2011 Bolfan te 2013 Primus, vrlo vrlo dobar bio je 2013 Bolfan, dok je 2015. djelovao još premlado.

Diskusija živa. Rekao bih da je Bolfanova žarka želja i bila čuti komentare sa strane. I dobra je ta znatiželja, pa i kad se uvijek i ne čuje laskanje. Iz ovakvih ozbiljno koncipiranih susreta može se uvijek nešto korisno novo saznati i nešto naučiti, pa se kasnije time voditi u radu. Ocjena odličan za koncept i realizaciju! Osobito veseli i najava novog susreta na Vinskom vrhu, s vertikalom crnog pinota!!

Vinograd posjeda Vinski vrh, jesenski prizor / Dolje: Na hrptu brežuljka – kuća u kojoj su restoran i gostinjske sobe. Okolica je idealna za rekreaciju šetnjom

Goveda u vlastitom uzgoju, te, dolje, pogled i na tanjure: apetitlih, kaj ne?

Nadam se živo da će se ubuduće jednom godišnje, kad Bolfan i Rebernišek ocijene da su im nova mlada vina ali i neka vina starijih godišta spremna za pokaz, na Vinskom vrhu i nastaviti s ovakvim prezentacijama. Uz to što su korisne glede povratne informacije proizvođaču, takve prezentacije na koje se pozovu za vino specijalizirani novinari, pa i neki istaknutiji sommelieri i vinski trgovci, i te kako su korisne u marketinškom smislu, a to naravno znači i za plasman proizvoda. Ako je nešto jako dobro i donosi dobar image te se na tržištu želi plasirati bolje pa i time da se pred kupca pusti po višoj cijeni koju to što je jako dobro i zavrjeđuje, nužno je potruditi se da potrošač dobije i objašnjenje o čemu je riječ kako bi shvatio a onda i prihvatio tu višu cijenu. Mnogi hrvatski vinari mogli bi se ugledati na Vinski vrh glede predstavljanja svojih uradaka (svojedobno je, istina, ovome slične susrete organizirao kod sebe u podrumu Vlado Krauthaker, u najnovije vrijeme to npr. radi kod sebe obitelj Tomac), naime trebalo bi razdvojiti ono što je ozbiljno i korisno za napredak u proizvodnji i pri nastupu na tržištu od veselice, a najčešće se ipak naši vinari odlučuju za veselicu. Nemam ništa protiv veselice, dapače, ali ona je ipak – jednodimenzionalna. Ovakvo ozbiljno predstavljanje je višedimenzionalno, svatko kroz predviđeni program sasvim dovoljno konzumira, a bitno je da takvo događanje i za domaćina i za uzvanike završava ne samo s punim trbuhom i prpošno veselijom glavom, nego i zadovoljstvom što se nešto više saznalo i naučilo.  ♣  SuČ – 11/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Hrvatska u Austriji i Švicarskoj/ KOLIKO SU BEČ i ZURICH VEĆ NAŠI?

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PROIZVOĐAČI BAKHOVA NEKTARA OKUPLJENI u UDRUGU VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI KRENULI SU NEDAVNO u SVOJEVRSNU OFANZIVU NA EUROPU, A USKORO ĆE i u AMERIKU, NE BI LI SE s VINOM NAPOKON BOLJE POZICIONIRALI NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU. PROMOCIJSKA GOSTOVANJA REALIZIRANA SU UZ FINANCIJSKU POTPORU FONDA EUROPSKE UNIJE

Hrvatski vinari u hotelu Four Seasons u Ženevi

Hrvatska treba, i eto i traži bolju poziciju na međunarodnom vinskom tržištu. Brojne medalje visokoga sjaja osvojene posljednjih godina na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima poput  Decanter World Wide Awarda, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles dakako sâme nisu dovoljne za ispunjenje spomenutoga zadatka, one su tek poželjan dio ukupnog alata za ostvarenje ambicioznoga cilja. Hrvatska gospodarska komora koja pod svojim okriljem u Udruzi vinarstva okuplja proizvođače Bakhova nektara Lijepe naše odlučila je pokrenuti svojevrsnu jaču vinsku ofanzivu na Europu a i na Ameriku, i u tome kontekstu nedavno se pobrinula za gostovanja naših vinara u Beču te potom i u Zürichu i Ženevi, a u pripremi su i skorašnji nastupi u Münchenu te u SAD, pa onda, vjerojatno, i u Kanadi. Prezentacija hrvatskih vina na tržištu SAD kao projekt u više segmenata – kušanje vina za stolovima u društvu s vinarima, masterclass te promocija u utjecajnom časopisu Wine Enthusiast – planira se za iduću godinu u nekoliko navrata. Prvi bi bio u New Yorku u ožujku 2018., slijedio bi još jedan nastup u New Yorku, a u listopadu 2018. bio bi i jedan nastup u Miamiju. Vinarije koje su izrazile interes za odlazak u SAD u okviru brand-strategije Vina Croatia – vina mosaica su ove: Agrolaguna, Badel 1862, Mokalo, Citrus, Degrassi, Fakin”B&M”, Iločki podrumi, Jako-vino, Kabola, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Matošević, Miloš, Jasna Antunović Turk, Feravino, Rizman, Dingač-Skaramuča, Veralda, Vina Bibich, Vino Buhač, Vinogradi Volarević, Vina Cattunar i Zlatan Otok.

Tu su, vezano uz hrvatsko vino, nedavno održane prezentacije i masterclass u Švicarskoj: restoran Zunfthaus zur Waag (plava zgrada) u Zürichu i, dolje, hotel Four Seasons des Bergues u Ženevi

Predstavljanje hrvatskih vina na tržištu Švicarske, koja nije članica Europske Unije, bio je projekt težak milijun i 400 tisuća kuna, a čak 80 posto od toga financirano je sredstvima što ih je Udruženje vinarstva HGK povuklo iz EU fondova, iz tzv. Vinske omotnice. Plan je sada da se iduće godine u Hrvatsku iz Švicarske, ali i iz drugih država inozemstva, dovedu vinski novinari, uvoznici i distributeri plemenite kapljice da i na licu mjesta, tj. izravno u zavičaju vina, u potpunosti, dakle od vinograda do stola, dožive etikete što su ih imali prilike kušati na prezentacijama u svojim zemljama. Sa Švicarcima je konkretno dogovoreno da dođu u Lijepu našu na proljeće iduće godine te da tom prigodom obiđu Dalmaciju i Istru, kao i da posjete sajam Vinistra. Početkom ljeta ili najesen 2018. organizirat će se posjet američkih medija i uvoznika vina Hrvatskoj, na kušanje nazvano Taste the Place. Korisno bi bilo da se strani novinari i uvoznici vina pozovu u Hrvatsku i u vrijeme održavanja već više od deset godina najznačajnije hrvatske vinske smotre Zagreb Vino.com, jer tu je visoka koncentracija relevantnih proizvođača iz svih naših krajeva. Organizator Zagreb Vino.coma do prije dvije godine sâm je pozivao ovamo, na turneju hrvatskim vinogorjima i na obilazak festivala, strane novinare iz raznih zemalja Europe koje su za Hrvatsku interesantna vinska tržišta i turistička emitivna tržišta, koliko znam želja mu je bila da, nadajući se povećanju budžeta, za takvu akciju koju sada HGK propagira prikladnim sloganom Taste The Place, počne pozivati još i uvoznike-vinske trgovce iz vana, ali na žalost budžet se nije povećao nego je, zbog izostanka potpore onih kojima je moralo biti stalo da se relevantne osobe iz faha iz inozemstva dovedu k nama na Taste The Place, posve splasnuo pa su ti poslovno orijentirani posjeti izvana prestali.

Atmosfera na kušanju u Zunfthausu u ZÜrichu

Na masterclassu u Zürichu, i, dolje,u Ženevi

Hrvatska godišnja proizvodnja vina – po podacima iz Državnog zavoda za statistiku kao izvora a, kako je navedeno, obrađenima u Hrvatskoj gospodarskoj komori – kreće se ukupno oko 992.000 hl. Istodobno, Agencija za plaćanje u poljoprivredi govori o registriranoj domaćoj proizvodnji za tržište od oko 773.040 hl. Uvoz vina u Lijepu našu je ukupno nekih 309.936 hl, u vrijednosti od 30.766.976 €. Najviše nam kapljice stiže iz Makedonije, potom iz Italije, Francuske, Njemačke, Kosova, Bosne i Hercegovine, Slovenije… Rinfuzno vino, ponajviše iz Makedonije i Italije, u ukupnom uvozu sudjeluje sa čak 184.112 hl, znači više od polovice! A naš izvoz iznosi nekih 36.080 hl, dakle količinski desetak posto od uvoza. Ukupna vrijednost našeg izvoza vina je 10.531.686 €, znači nekih tri puta je manja od vrijednosti uvoza. Količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, pa u Njemačku, Crnu Goru, Srbiju, SAD, Poljsku, Švicarsku… Iz tablice o izvozu dobivene od HGK može se vidjeti da za mirna vina u boci u izvozu ukupno u prosjeku postižemo cijenu od 3,62 € za litru, za rinfuzna vina 0,97 €/l, a za pjenušce, kojih izvezemo 31.778 litara u ukupnoj vrijednosti od 516.806 €, bogme 16,26 €/l! U izvozu ubočenoga vina u Kinu u prosjeku dosižemo čak 6,83 € za litru, u Crnu Goru 6,30, SAD 6,15, Švicarsku 5,38, Kanadu 5,00 €. Međutim u Austriji ne prolazimo bolje od 3,82 € za litru a u Njemačkoj je prosjek oko 2,55 €. U vrijednosnom smislu od izvoza pjenušaca najviše realiziramo plasmanom u Singapur, Njemačku, Nizozemsku, Crnu Goru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima…

Motiv iz Zuricha

POSLOVNA RAZVOJNA i TRŽIŠNA STRATEGIJA

Zanimljive tablice, koje svakako pomažu u kreiranju prikladne daljnje poslovne razvojne i tržišne strategije vezane uz naše vino na našem tržištu, uz naše vino kao mogući sjajan izvozni adut na kućnome pragu, a i vezane uz naše vino u klasičnom eksportu. To bi kreiranje prikladne daljnje strategije značilo – tako to rade najjače i najuspješnije vinske zemlje – stalno poticanje kvalitativnog unaprjeđenja proizvodnje i kontinuiteta u toj rastućoj kakvoći, pojačano stavljanje težišta na osebujnost proizvoda a što je izravno vezano uz uži teritorij kao cjelinu s obzirom na pedološke i mikroklimatske karakteristike i lokalne sorte, te poticanje ostvarenja tzv. kritičnog količinskog opsega visokokvalitetnog i za određeno vinogradarsko područje tipičnog, izvornog specifičnog dakle za svoj kraj profilom (a ne tek nazivom sorte na etiketi!) visokoprepoznatljivoga vina, ogledala kraja u čaši uz koje je moguće kvalitetno vezati promidžbu dotične kapljice i, istodobno, i njenog zavičaja. Da bi se na međunarodnoj pozornici realizirala šira afirmacija države kao vinske zemlje mora postojati dakako i dobra promocija, sa čvrstim temeljima, a upravo stubove takve promocije svakako čini ono što je izvorno, tradicijsko i što ljubitelja kapljice navodi i da posjeti zavičaj proizvoda. I ovom prigodom ukazujem da Hrvatskoj nedostaje kvalitetne samoorganizacije vinara po vinogorjima tako da svaki kraj za sebe osmišljeno i kvalitetno kreira specifičnu vlastitu vinsku politiku, da iznjedri svoju teritorijalnu robnu marku kao perjanicu teritorija, i da bude stalno, dakle u kontinuitetu, i kvalitetno kreativno aktivan i na promidžbenm planu. Krovna (kuća se gradi od temelja prema krovu a ne obratno!) organizacija je nadgradnja, svakako neophodna u marketingu cijele zemlje.

Prvi od naših vinara na nedavnoj turneji po Švicarskoj koji je čuo da kao rezultat ovog gostovanja u Švicarskoj slijedi uvoz bio je Boris Drenški Bodren. U razgovoru uz kavu – u prigodi što se ukazala sasvim iznenada, neočekivano – s vlasnikom restorana Zunfthaus zur Waag Seppom Wimmerom, koji inače posjeduje ukupno tri restorana, jedan i u Austriji, te koji je i uvoznik vina u Švicarsku i koji svaki dan u zgradi Zunfthaus ima od tri pa do sedam raznih događanja te koji dnevno samo u restoranu proda po 50 butelja Bakhova nektara i koji je lani s vinom napravio milijun eura prometa, Drenški te vlasnik krapinske tvornice konfekcije Kotka Ivica Cerovečki nagovorili su Wimmera da kuša Bodrenove predikate, i Wimmer se oduševio te u pozdravnom govoru na večeri hrvatskih vinara sa švicarskim uvoznicima u Zunfthausu najavio uvoz preko svoje tvrtke i stavljanje Bodrena na vinsku kartu svojega restorana. Sugestivni krapinski modni mačak Cerovečki zamalo je Wimmeru plasirao Kotkino odijelo! Uz Wimmera, Bodrena i Cerovečkog na slici je Splićanka Antea Tičinović, koja u Zunfthausu radi kao kuharica

Možda još jedna poslovna šansa za Bodrena, na slici je on s Belindom Stublia, iz tvrtke Lucullus fine & rare wines

Hrvatski vinari s velikim su očekivanjima, krenuli i u Zürich i Ženevu. S vinima je u Švicarsku pošlo 17 podruma, konkretno Galić, Krauthaker, Zlatan otok Plenković, Stina Jako-vino, Iločki podrumi, Badel 1862, Matošević, Kozlović, PP Orahovica, Boris Drenški  Bodren, Jagunić, Rizman, Miloš, Feravino, Kutjevo dd., Dingač-Skaramuča, Katunar. U režiji Hrvatske gospodarske komore i uz logističku potporu švicarske agencije Mettler-Vaterlaus, prezentacije i radionice (masterclass) održani su u popodnevnim satima u doista reprezentativnim prostorima, u Zürichu je to bio restoran Zunfthaus zur Waag, a u Ženevi elitni hotel Four Seasons des Bergues, na obali jezera.

__________________________________

Izjave

Anton Katunar i Ivan Barbić MW

ANTON KATUNAR: – Ovo je bila vrlo ozbiljna prezentacija vinske Hrvatske na međunarodnom tržištu. Promidžba se očito mora odvijati uz maksimalan angažman države, preko, konkretno HGK-a. Ja sam u Švicarsku došao s autohtonim sortama žlahtina te plavac mali. Uzvanici su pokazali veliko zanimanje. Dosta im se dopala žlahtina iz mojega novijeg vinograda na poziciji Šupele, gdje imam 30 hektara zasađenih s oko 220.000 loza. Za usporedbu, cijelo Vrbničko polje prostire se na stotinjak hektara zasađenih s oko 550.000 trsova.

Igor Hruškar, PP Orahovica

IGOR HRUŠKAR, PP ORAHOVICA – Obje prezentacije bile su na visokom profesionalnom nivou, organizacija i publika vrlo kvalitetne. PP Orahovica, koja inače proizvodi, ovisno o godini, od 550.000 do 700.000 litara vina, zasad još nema uvoznika i distributera u Švicarskoj, upravo ga tražimo, vidjet ćemo kako će ispasti. Ne očekujem neki količinski veliki izvoz u Švicarsku, ali s obzirom na interes gostiju za vina sorata koje nisu ni chardonnay ni sauvignon ni merlot odnosno cabernet, rekao bih da imamo šanse, s graševinom i zelenm silvancem. Inače, upravo u PP Orahovici radimo na projektima izvoza u BiH i Kinu. Od nedavno nešto već izvozimo u Nizozemsku a i Japan.

Karmela Tancabel, Iločki podrumi

KARMELA TANCABEL, ILOČKI PODRUMI: – Nivo prezentacija bio je zavidan. Posjetitelja mnogo, interes za vinima velik. Moje je međutim mišljenje da su distributeri došli u manjem broju od očekivanoga. Iločki podrum prezentirao se s graševinom i tramincem u kvalitetnoj i vrhunskoj kategoriji. Imala sam nekoliko zanimljivih razgovora, i vjerujem da ćemo i u Švicarskoj uskoro naći uvoznika i distributera. Zasad smo s vinom prisutni na 13 tržišta u zapadnoj Europi, te i u Japanu.

BRANIMIR ANĐELIĆ, DINGAČ SKARAMUČA: – Ovo je za našu vinsku kuću napokon malo jači angažman na švicarskome tržištu. Odziv gostiju na prezentacijama bio je velik. Fokusirali smo se na naše Dingač i Postup, vidio sam da su uzvanici bili zadovljni ne samo kakvoćom nego i odnosom kakvoće i cijene. Dingač-Skaramuča godišnje proizvede oko 300.000 butelja, 90 posto je crnoga vina. Izvozimo u 13 zemalja, a najviše uspjeha imamo u Njemačkoj i SAD.

Jakov Vrbat i Mario Ćupić, Kreiss Suisse, uvoznici vina Kutjeva d.d

EMIL MEHDIN, JAKO-VINO: – Zadovoljan sam s prezentacijama. Ovo je po meni bila prva smislena akcija HGK na promociji hrvatskog vina u inozemstvu. Dobro je da je organizacija na terenu prepuštena nekome tko živi u Švicarskoj i tko dobro zna kako lokalni trgovci i potrošači dišu, a k tome i dobro zna kako treba organizirati ovakvo predstavljanje. Jako-Vino ima uvoznika u Švicarskoj, to je Landolt Weine, s kojim jako dobro radimo. Uspješno plasiramo baš naša skuplja vina. Očito je da jedna Hrvatska, koja je površinom mala zemlja, mora sebi stvoriti image na visokoj kvaliteti proizvoda. Jako-vino, koje sada proizvodi oko 200.000 butelja s time da su nam adut autohtone sorte pošip, tribidrag i plavac, prisutno je s kapljicom na 19 tržišta u inozemstvu, a najviše plasiramo u SAD, Japanu, Kanadi, jako nam dobro ide i vinski čuvena Francuska. S obzirom da sad imamo dovoljno vinograda i trsja u rodu za širenje proizvodnje vina, produkciju namjeravamo povećati na oko 350.000 butelja godišnje, a sva će vina i dalje biti s visoko izraženim karakterom.

JAKOV VRBAT i MARIO ĆUPIĆ, KREISS SUISSE: –  Mi smo uvoznici vina Kutjeva d.d. u Švicarsku. Tvrtka Kreiss Suisse specijalizirala se za uvoz i distribuciju kapljice i hrane s područja bivše Jugoslavije. Inače, mi smo i vlasnici banjolučke Vitaminke. Što bi trebalo napraviti za bolji uvoz vina iz Hrvatske u Švicarsku? Trebalo bi malo korigirati cijene hrvatskome vinu jer su, dojam je, ipak malo previsoke. Svakako bi vrijedilo još poraditi na marketingu, a to konkretno znači na češćim prezentacijama ovdje pa i na objavi klasičnih reklama. Ako se ne pojavljujete, začas u ovome moru ponude padnete u zaborav. ■

____________________________________

Ženeva, jezero: to je vodoskok – 140 metara u visinu, nebu pod oblake!

Odaziv pozvanih bio je jako dobar, s time da je u Zürichu stiglo ipak više uzvanika nego u Ženevi, no učinilo mi se da je u Ženevi poslovni profil bio nešto jači. Nazočili su novinari i distributeri, hotelijeri, restorateri, sommelieri… Masterclass u trajanju od sata i pol i u Zürichu i u Ženevi vodili znani vinski publicist i vinski edukator Thomas Vaterlaus, glavni urednik ugledne vinske revije Vinum koji je već dosta puta bio u Hrvatskoj na vinskim turama i dobro poznaje naša vina, te (zasad) jedini hrvatski Master of Wine Ivan Barbić, prijeklom inače iz okolice Zagreba a od malih nogu s boravkom u Švicarskoj, zaposlen, u švicarskoj tvrtki Bataillard što se bavi trgovinom vinom. Nakon kušanja vina u društvu s proizvođačima te masterclassa, druženje hrvatskih vinara i švicarskih gostiju nastavilo se na večeri u ciriškom restoranu Zunfthaus zur Waag a u Ženevi u hotelu Four Seasons. Večere su bile kruna događanja: slijedovi vrlo profinjeni, po meni ipak s nešto rafiniraniji i upečatljivji u hotelu u Ženevi.

Predstavnici Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić i Igor Barbarić u razgovoru s Ivanom Barbićem MW. Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice HGK Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, zadovoljna je bila nastupom hrvatskih vinara u Zürichu. Kaže da se isplati kod nas potruditi se, u proizvodnji i ponudi u Švicvarsku, vina više do najviše kvalitativne kategorije, jer tržište Švicarske, s 8,5 milijuna stanovnika, vrlo je interesantno s obzirom na visoku kupovnu moć Švicaraca

Može se reći, promatrano sa strane, da je popodnevno predstavljanje hrvatskih vinara u Švicarskoj prošlo kao priredba odlično. Svakako je dobar potez HGK-a bio u tome da pomoć u organizaciji na terenu potraži u lokalnom partneru, koji poznaje situaciju u svojemu okružju, koji je i te kako iskusan u priređivanju ovakvih događanja, koji dobro zna koga treba pozvati na prezentaciju ovakve vrste, te iza kojega stoji i jak eno-gastro medij (Vinum). Pohvala za izbor lokacija visokoga sjaja. Logistika domaćina je funkcionirala besprijekorno. HGK se pobrinula da uzvanici dobiju brošuricu Vina Croatia – vina mosaica u kojoj se u važnim crtama predstavlja vinska Hrvatska, te degustacijski katalog s popisom izlagača i s kontaktima svakoga od njih, kao i s popisom vina što ih svaki izlagač nudi, navedeni su dakako podaci o sorti/sortama te o godištu berbe, a u dnu stranice stavljen je i navod uvoznika kod onih vinara koji ga već u Švicarskoj imaju.

Što se tiče našega dijela posla u realizaciji ovoga hrvatskog vinskog nastupa u Švicarskoj našao sam razloge za primjedbe. Hrvatski vinari predstavljali su se svaki za svojim stolom. Raspored vinara po stolovima mi je bio posve nejasan, djelovao je čak i ne da je određen abecednim redom, nego da kao posve nasumičan. Pri stvaranju rasporeda vinara-izlagača nasumičnost bi svakako valjalo izbjeći, a ne bi se u razmještaju trebalo držati niti abecednog reda, logično bi bilo voditi se zemljopisnim porijeklom, znači pripaziti da na okupu zajedno budu vinari po regijama odnosno vinogorjima iz kojih dolaze, pa te regije onda i istaknuto označiti nekim panoom. Izravna vizualna registracija lokacija u geografskom smislu dodana je vrijednost,   naime posjetitelj koji – makar možda i samo iz nekog turističkog posjeta Hrvatskoj – nešto zna o hrvatskome vinu može svoj redosljed obilaska izlagača urediti na određenoj podlozi svojih preferencija, a onaj koji slabo poznaje hrvatsku vinsku stvarnost i koji je odlučio obići sve stolove redom kako su postavljeni kad vidi na kojemu se dijelu vinske Hrvatske trenutačno nalazi na prezentaciji lakše će zapamtiti tko je i koja su vina odakle. Korist od ovakvog zemljopisnog rasporeda s naznakom porijekla je i u tome što je na jednom punktu moguće  kvalitetno uspoređivati vina više proizvođača pod različitim etiketama a od istih sorata i iz istoga prostora, tako se upoznaje i s organoleptičkim profilom određenog vina što determinira taj određeni prostor. Primjedba se odnosi i na degustacijski katalog podijeljen svakom uzvaniku da zapiše dojmove o vinima. Kad se prezentiramo strancima u želji da im nešto i poslivno ozbiljno plasiramo moramo se, ne zanemarujući istodobno naš jezik, maksimalno prilagoditi njihovom jeziku i navikama vezano uz označavanje vina na etiketama vani. Neke naše nazive i izraze jednostavno valja strancu pojasniti. Lijenost u ispisivanju punog naziva mora nestati.

Dijana Ostojić, Badel 1862

Da bi se kupac odlučio potrošiti treba mu biti posve bistro što to kupuje. Evo o čemu govorim: na stranici br. 2 kataloga, proizvođač Krauthaker: Zelenac ibpb 2011. Što nekome Švicarcu znače i zelenac i ibpb? Ništa. Je li bilo teško u zagradi kao objašnjenje navesti da je zelenac isto što i Rotgipfler, te da je kratica ibpb isto što i TBA? Švicarci zasigurno znaju za naziv Rotgipfler, a pogotovu za izraz Trockenbeeren Auslese, kraticom TBA. Bez obzira na to što znam da neki naši vinari neće niti čuti za to da se uz naziv graševina nekome neupućenome spomene i međunarodno znani sinonim, smatram da bi bilo korisno u zagradi navesti Welsh Riesling ili Riesling italico. Gledam i na stranici 8, Stina-vino: Stina Tribidrag 2013. Bez obzira što bismo mi htjeli da tribidrag bude kao naziv glavni, ne bi se trebalo libiti u zagradi pojasniti da je riječ o zinfandelu, a zašto ne spomenuti i crljenak, pod tim nazivom je zapravo i krenula priča o hrvatskome porijeklu zinfandela i makar je crljenak strancu problem izgovoriti ipak je taj izraz ostao u sjećanju brojnih stranaca.

Marin Plenković, Zlatan otok: Zlatan plavac grand cru uvijek dobro prolazi!

Dobro su se domislili u kući Zlatan otok, Marin Plenković dao je napisati u katalog sljedeći naziv vina: Zlatan Crljenak-Zin 2011. Na stranici 9 – Iločki podrumi, graševina kv, graševina vrh, traminac kv, traminac vrh.  U zagradu se moglo staviti ono što bi u prijevodu odgovaralo i što se zna i koristiti vani: quality i premium. Stranica 12, PP Orahovica: silvanac zeleni, te frankovka, zatim izraz izborna berba. Po riječi silvanac strancu je moguće shvatiti o kojem je kultivaru riječ, ali ljepše bi se vidjelo da je u zagradi stavljen izraz poznat u cijelome svijetu – Grüner Sylvaner, Kod frankovke u zagradi su mogli stajati Blaufränkisch, Franconia. Kao što je izraz Blaufränkisch uz svoje vino Frankovka Miraz 2015 stavilo Feravino. Kad sam već kod naziva sorata, moram kao pozitivno navesti da je Dominik Jagunić ispod naziva svojega vina Rizvanac 2015 pod oznakom sorte dao napisati internacionalno najpoznatiji izraz Müller Thurgau (inače, sortu je u Geisenheimu stvorio prof. Hermann Müller, rođen u švicarskom kantonu Thurgau, otud joj naziv. Isprva se govorilo o križanju rizlinga sa silvancem zelenim, potom se na bazi nekih DNA istraživanja smatralo da je riječ ne o silvancu zelenome nego o u Švicarskoj raširenoj sorti chasselas, a najnovije treće DNA istraživanje kaže da se zapravo radi o križancu između rizlinga i kultivara madeleine royale. Rezultat najnovijeg istraživanja koji je 2010. objavio José Vouillamoz kaže da je kultivar madeleine royale, križanac nastao  još u 19. stoljeću, spoj pinota i sorte schiava grossa). Što se tiče izborne berbe, svjetski znani izraz je Beerenauslese ili BA.

U očekivanju masterclassa: Dominik Jagunić

I još nešto, što pak jače ide na dušu samih proizvođača: na prezentacije ovakve vrste, za profesionalce, bilo bi dobro da se donesu sa sobom i izlože liste s tehničkim podacima za svako vino (lokacija vinograda, nadmorska visina, tlo, mikroklima, starost trsova, način berbe, eko-usmjerenje ako postoji, način vinifikacije i dozrijevanja, analitički parametri, a možda i kakav podatak koji bi sugerirao u koji cjenovni razred je vino svrstano. K tome, danas kad svi već imaju mobitele kojima je moguće napraviti kvalitetnu fotografiju, te kad se mogu koristiti i lako prenosivi tableti, logično bi bilo da proizvođač-ponuđač vina potencijalnome uvozniku slikovno prezentira svoj posjed i nastanak vina, stvar može djelovati mnogo uvjerljivije nego bez toga…

Branimir Anđelić, Dingač-Skaramuča: dobar odnos kvalitete i cijene

Sad treba vidjeti efekte u smislu plasmana našega vina u Švicarsku. Ali ne treba odmah očekivati mnogo, zna se dobro da je proces dugotrajan, i da bi se vidjela korist nužno je i dalje svako toliko skretati pažnju na sebe, kakvim novim događanjem možda i manjeg opsega, pa i kakvim ponovnim pojavljivanjem na ovoj razini, kakvom klasičnom reklamom. Uglavnom, na ovakvom tržištu koje je vrlo zahtjevno i na kojemu se nalazi more etiketa iz cijeloga svijeta – navodno 130.000!, potreban je kontinuitet u pojavljivanju.

Zasad inače Hrvatska u Švicarsku izvozi 73.379 litara vina, u vrijednosti od 394.571 €. Od 17 vinarija koje su izlagale u Zürichu i Ženevi kako čujem 10 ih već ima uvoznika u Švicarskoj. Jedan je npr. Slavonac Josip Blažević koji u Schaffhausenu vodi tvrtku Vallis Aurea i već godinama se dosta trsi na promociji vinske Hrvatske u zemlji Wilhelma Tella, jedan je pak uvoznik Kreiss Suisse za koji radi Jakov Vrbat, a jedan je Marc Landolt za kojega sam čuo mnoge pohvale i od Thomasa Vaterlausa i od kuće Stina Jako-Vino s kojom Landolt radi.

Oko Švicaraca koji, kažu mi domaćini, konzumiraju 36 litara vina po stanovniku, vrijedi se potruditi a nužno je i biti originalan i ponuditi im – više uzvanika s kojima sam popričao na prezenjtacijama to su baš i isticali – ne vina od svjetski razvikanih sorata jer oni takvih vina već imaju u izobilju, nego ono što je izvorno naše, a to su graševina, pošip, moslavac, malvazija istarska i malvasija dubrovačka, frankovka, teran, babić, plavac…, zatim narančasta vina, pa i pjenušci.  Svakako treba i odgovarajuće iskoristiti to što u Švicarskoj imamo Barbića MW, pa spomenutog Blaževića, zatim Belindu Stublia iz tvrtke Lucullus za fina i rijetka vina, kao i to što u Švicarskoj imamo dosta ugostiteljskih djelatnika Hrvata, a, uostalom, i to što nam je sklon glavni urednik revije europskog formata Vinum Thomas Vaterlaus, koji preporučuje da Švicarcima ne nudimo jeftina vina jer ih oni ne žele… ♣

Josip Blažević iz tvrtke Vallis Aurea iz Schaffhausena s grupom hrvatskih vinara s kojima radi na uvozu kapljice u Švicarsku, a to su Rizman, Miloš, Galić,Krauthaker, Kozlović, Plenković, Matošević 

_____________________________________

HRVATSKA ŠVICARSKOJ IMA ŠTO ZA PONUDITI! – Susret s Thomasom Vaterlausom, glavnim urednikom uglednog švicarskog vinskog magazina Vinum, iskoristio sam za kratak razgovor o tome što on misli kakve su šanse za dobar plasman hrvatskoga vina u Švicarskoj, zapravo što bi bilo nužno da poduzmu hrvatski vinari za učinkovito ostvarenje toga cilja.

Ivan Barbić MW i glavni urednik revije Vinum Thomas Vaterlaus (desno) pripremaju se za masterclass

– Pa, počeo bih ovako: Švicarci vole vino, i godišnje ga po stanovniku troše oko 36 litara. Na tržište Švicarske vinari iz drugih zemalja rado se žele probiti jer znaju da je u Švicarskoj standard visok i da se tu dosta troši baš i na užitke za stolom. U Švicarskoj se danas može kupiti oko 130.000 različitih etiketa vina! To što oni sebi pri kupovanju mogu dosta toga dopustiti učinilo je Švicarce vrlo probirljivima, dakle oni nisu obični konzumenti. Može se reći da je švicarsko tržište već zasićeno vinom i, koliko znam, švicarski uvoznici teško se odlučuju iz drugih zemalja uvrstiti u svoju ponudu nova imena. Ali ako namirišu nešto posebno, uzet će to, s time da onda u većini slučajeva netko drugi s kojim već rade ispada iz igre. Uglavnom, ovamo nema smisla nuditi prosječna i jeftina vina. Razna istraživanja i ankete pokazali su da na švicarskom tržištu najbolje idu butelje u maloprodajnom cjenovnom rasponu od oko 20 i 25 do 40 SFR, a to je gotovo jednako tim svotama u eurima. Imate vi svojih aduta, samo morate biti precizno svjesni koji su oni, i s njima valja izaći, njih je nužno isticati. Švicarci traže ne tek bolju tehničku izvedbu nego, uz kompleksnost, žele i originalnost, osebujnost, nešto novo i nešto drugo, bilo da se radi o sorti odnosno sortama bilo da se radi o tehnologiji proizvodnje. Švicarci jesu dosta okrenuti švicarskoj kapljici, a kad kupuju uvoznu gledaju da to bude prvenstveno od sorte odnosno sorata koje karakteriziraju određeni kraj kao i na to da način proizvodnje bude barem malo drukčiji od uobičajenog, svuda raširenoga i već klasičnoga za mirno vino.

Feravino je dosta komplimenata dobilo za frankovku Miraz 2015

Josip Miloš ostavio je dobar utisak sa Stagnumom ali i s maslinovim uljem

Konkretno npr., Švicarci dosta vole pjenušce, a mnogo se u novije vrijeme zanimaju i za vina od duže maceriranih bijelih sorata, pogotovu ako se u proizvodnji rabi i amfora. Chardonnaye, sauvignone, merlote, cabernete iz Hrvatske u klasičnoj tehnologiji ne treba ovdje podastirati, jednostavno zato što ih ima sasma dovoljno iz Francuske. U smislu sorata lijepe izglede Hrvatske na švicarskom tržištu vidim u graševini, pošipu, grku, vugavi, frankovki, babiću, plavcu, crljenku odnosno tribidragu, sinonimi su, podsjećam, svjetski poznati izrazi zinfandel i primitivo. Hrvatska s obzirom na bogatstvo svojih domaćih sorata ima konje za trku. A što se tiče tehnologija, u prednosti ste jer imate jako dobre pjenušce, zatim u mirnoj kategoriji imate vino iz inoksa, vino dozrijevano u bačvicama i velikim bačvama, imate i bijela vina s različitim dužinama maceracije, sve do tzv. narančastih vina, tu ste u proizvodnji među pionirima. Upravo o orange-uradcima u Švicarskoj se mnogo objavljuje u medijima javnog informiranja, i to biste trebali bolje iskoristiti. Isto tako i tu famoznu vezu crljenak odnosno tribidrag-zinfandel, primitivo. Vrijedilo bi u vašima promidžbi i ponudi znatno jači naglasak staviti na pojedina uža vinogradarska područja pa i vinogorja unutar Hrvatske, to je svakako plus za promociju i plasman, i to ne tek neke etikete nego i cijelog odredjenog teritorija. Naime ako se dobro i precizno komunicira zemljopisno porijeklo vina unutar neke države, potrošač, pogotovu radi li se o turistu koji vam dolazi a znam da Švicarci jesu turisti u Hrvatskoj, ono što mu se dopadne zapamti ne tek po tome da stiže iz Hrvatske općenito nego po osebujnosti  vezanoj baš uz neki određeni kraj. Dobro je to što je već dugo godina u Švicarskoj Josip Blažević koji se preko svojega poduzeća Vallis aurea koliko vidim poprilično trudi na promidžbi i na plasmanu hrvatske kapljice ovdje. Sad eto hrvatsko vino u Švicarsku, uz Blaževića, uvoze i Landolt Weine, Maestral AG, Kreiss Suisse SA. S obzirom da ste s vinom i to s dobrim izborom etiketa već prisutni na ovome tržištu, ne morate kretati ispočetka. U promidžbi biste mogli bolje valorizirati i nazočnost velikog broja Hrvata koji rade u švicarskom ugostiteljstvu, ne nužno zaposlenima samo u onim lokalima u vlasni’štvu Hrvata. K tome, i sâmi hrvatski proizvođači, pojedinačno, morali bi se češće pojavljvati u Švicarskoj, sa svojim uvoznicima češće priređivati prezentacije a oni koji još nemaju uvoznika morali bi potražiti neke druge načine da skrenu pažnju na sebe… Uglavnom, da vas potrošači ne zaborave potrebni su češći nastupi, bolja pripremljenost svakog pojedinca za prezentaciju, stanovita, u pozitivnome smislu, agresivnost u istupu, konstantna animacija na razne načine. ■

___________________________________

VINSKA ŠVICARSKA: OSOBNA KARTA – Švicarska ima oko 15.000 hektara vinograda, od čega ih je 12.000 u francuskome dijelu, u talijanskome Ticinu je 1000 ha, a u njemačkim kantonima Zürich, Graübunden, Schaffhausen 2000 ha. Proizvodnja se kreće oko 1,1 milijun hektolitara. Izvoz je samo jedan posto. U Švicarsku se godišnje uveze oko 190 milijuna litara vina, što čini oko 60 posto ukupne konzumacije.

U njemačkoj Švicarskoj najpoznatiji proizvođači su Marta i Daniel Gantenbein, Martin Donatsch i Irene Grünfelder, s područja Graubündena (chardonnayi i crni pinoti). U francuskome dijelu u kantonu Vaud (Waadt) gdje je dosta raširena plemenka ili chasselas, zvijezde su Raymond Paccot i Louis Bovard, u Valaisu (Wallis) Dominique Rouvinez, pa Didier Joris (syrah), Jean-René Germanier (syrah), Domaine Mercier (syrah), a sa slatkim desertnim vinima (sorte petite arvine, marsanne…) ističu se Marie Therese Chappaz, Dominique Rouvinez.

U talijanskome Ticinu gdje ima dosta chardonnaya i merlota cijenjeni proizvođači su Vinattieri, Luigi Zanini, Christian Zündel, Gialdi (Brivio). ■

____________________________________

CROATIA VINO u BEČU – Hrvatska je svoja vina u Beču prezentirala na poznatom trgu Am Hof. Kapljicu je, u organizaciji Udruženja vinarstva HGK, izložilo 11 hrvatskih vinarija, okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica. Sudjelovali su Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak-Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo d.d., PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok i PZ Vrbnik, a s delikatesama Delikroat i Aura Delikatessen. Želja je bila, kažu iz HGK, podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske u turističkoj posezoni, dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi, te poručiti im da proizvode koje su konzumirali u Hrvatskoj mogu kupiti i kod kuće.

S promidžbeno-prodajnog nastupa hrvatskih vinara u Beču (gore), te prizor s masterclassa koji je vodio Suvad Zlatić

Cilj manifestacije je ne samo jačanje imidža hrvatskih vina i vinarija nego i jačanje cjelokupnog imidža Hrvatske na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija hrvatskim vinarima osobito važna. Austrija je blisko, značajno, ali prije svega zahtjevno tržište. Ako naša vina, dodaju iz HKG, budu prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to će nam zasigurno osigurati probitak i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku projekta. Vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić.

Iz HGK i podatak da izvoz hrvatskoga vina na austrijsko tržište bilježi porast. U prvih pet mjeseci ove godine izvezli smo tamo 718,5 tisuća litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriji plasirali ukupno 675 tisuća litara Bakhova nektara.

U nastavku očekujemo daljnji rast i proboj hrvatskih vina ne samo na austrijsko tržište nego i na tržište drugih članica EU, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao u Beč dati podršku našim vinarima.

Iz Beča, gdje je masterclass o hrvatskome vinu vodio Suvad Zlatić, s titulama Best sommelier of Austria 2014, Ambassadeur du Champagne 2015 i 2016, i Vineus  sommelier od the year 2016, vezano uz nastup hrvatskih vinara dobio sam i komentar vinskog novinara Darrela Josepha, koji piše:

Prezentacija u Beču bila je  na nivou. Mislim da je izbor trga Am Hof za poprište degustacije sjajno pogođen. Vina vrlo dobra. Masterclass također vrlo dobar u smislu programa, no slabiji od očekivanoga u smislu posjeta. Rekao bih da je promidžba u Austriji malo zakazala, naime da je bila bolja siguran sam da bi se skupilo više gostiju.

U Beču je inače nastup hrvatskih vinara bio promocijsko-prodajnog karaktera. Sljedeća takva akcija bit će u Münchenu na Wittelsbacherplatzu u turističkoj predsezoni, konkretno od 17. do 20. svibnja 2018. ■                                                                                                                          SuC 11.2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Zagreb Vino.com 2017/ PONAJBOLJE IZ HRVATSKE, a NA RADIONICAMA i PONAJBOLJE IZ SVIJETA

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t DVANAESTI FESTIVAL u ZAGREBAČKOM HOTELU ESPLANADE VRATA OTVARA u PETAK 24. STUDENOGA u 11 SATI, a i u PETAK i u SUBOTU 25. STUDENOGA BIT ĆE OTVOREN OD 11 DO 18 SATI. CIJENA JEDNOKRATNE ULAZNICE JE 200 KUNA. REVIJA SVIJET u ČAŠI IMAT ĆE U SKLOPU MANIFESTACIJE SVOJ ATELJE OKUSA NA KOJEMU ĆE SE OBILJEŽITI PUNIH 25 GODINA NEPREKIDNOG IZLAŽENJA ČASOPISA i PROMOVIRATI NAJNOVIJE IZDANJE – BROJ 156. KLUB VINSKE ZVIJEZDE PODIJELIT ĆE PRIZNANJA NAJBOLJE OCIJENJENIM VINIMA SVOG POTROŠAČKOG PUTOKAZA ZA 2017   

Evo nas na pragu 12. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2017. Zagrebački hotel Esplanade izlagačima je pun kao šipak, a kad se vrata festivala otvore, u petak 24. studenoga u 11 sati,zasigurno neće trebati mnogo da publika dupke ispuni prostor s ove strane izlagačkih stolova. Festival će 24. i 25. studenoga biti otvoren od 11 do 18 sati.

Osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, te međimurski vinar Rajko Cmrečnjak. Obojica ove godine obilježavaju 25 godina otkako su ozbiljno profesionalno na vinskoj sceni

 – Godina je prohujala poput vihora. Hrvatska vinska scena postala je iznimno živa, neusporedivo je ovo sada s onime što je bilo prije 12 godina kad sam startao s festivalom, a pogotovu prije 25 godina kad sam se aktivno uključio u vinski svijet. Interes i izlagača i posjetitelja rastao je do mjere da je sada za festival najveći problem prostor, kojega, nažalost, u zgradi hotela Esplanade na raspolaganju više nema. U tom zadanom okviru nastojao sam koliko sam god mogao izaći ususret izlagačima oko nastupa, volio bih da sam mogao i više napraviti i za komociju posjetitelja, međutim tu bih trebao biti doista čarobnjak, jer s obzirom na reprezentativnost vinske ponude pa i na doista reprezentativne vinske radionice pritisak na ulaz je, razumljivo, golem, a ja se ne bih osjećao nimalo ugodno da dijelu publike administrativno sprječavam da dođu uživati u plemenitoj kapljici. Svjestan sam ipak da za iduću godinu moram naći neko novo rješenje, možda, pokaže li se mogućime, i proširenjem izlagačke površine na prostor izvan matične hotelske zgrade – kaže mi prof. Ivan Dropuljić,osnivač i direktor festivala.

Zagreb Vino.com 2017 odvija se na izlagačkoj površini od oko 2500 četvornih metara, a okuplja nekih 300 izlagača, uz one iz Hrvatske i neke iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Austrije, Italije, Francuske. I ovaj put riječ je o klasičnom festivalskom izlaganju za stolovima. Na jednome mjestu podastrta je cijela vinska Hrvatska, a dobro su zastupljene i neke zemlje u okolici. Vina su tu i onih najviših kategorija kakvoće i visokog cjenovnog razreda. Jedinstvena prilika za kušanje i visoki užitak. Adut manifestacije svakako su radionice.

– Osobito sam ponosan na radionice, koje su zadnjih godina doživjele veliki uspon i kroz koje su prezentirani  uistinu svjetski vinski velikani poput npr. Domaine de la Romanée Conti, Château Margaux, Château Angélus,  Joško Gravner, Clos Mont Olivet, Vlado Krauthaker, itd. I ove godine na radionicama su sve prvoligaši, konkretno prezentirat će se npr. ponajbolje etikete glasovite šampanjerije Taittinger – šest šampanjaca, među njima i čuveni kao Brut Reserve, Prestige Rosé, Comte de Champagne, pa ponajbolji pjenušci šampanjerije Majolini iz talijanske Champagne Franciacorte – Franciacorta Majolini Brut, Franciacorta Majolini Brut Satèn 2013, Franciacorta Majolini Brut Vintage 2009, Franciacorta Majolini Brut Electo 2008, Franciacorta Majolini Pas dosé Aligi Sassu 2009, Franciacorta Majolini Brut Rosé Altéra, Franciacorta Majolini Brut Blanc de Noir, Franciacorta Majolini Riserva Valentino Maiolini 2005, tu su i radionice s vinima Château LaTour, Gruaud Larose, pa Almaviva, pa Krauthakerova arhiva, Tomčeve amfore, engleski pjenušci, zatim najavljena su i ekskluzivna vina sjajne makedonske kuće Chateau Kamnik –  Merlot Single Vineyard Reserva: 2015, 2014, 2013, 2010, 2007, potom 2005 Merlot Signature, Grand Reserva 2008,  Merlot Signature, Grand Reserva 2012, a bit će tu još toga. Kao posebnost ističem i radionicu vezanu uz vina Rusije, koja je Zagreb Vino.comu 2017 službeno zemlja-partner – veli još prof. Dropuljić.

Taittinger, krema

Na kušanju i na dogovoru kod Elene Majolini vezano uz radionicu posvećenu pjenušcima talijanske Champagne Franciacorte: s Elenom Majolini su prof. Marin Berovič, voditelj ove i još nekoliko radionica,i Ivan Dropuljić

Zemlja-partner Zagreb Vino.comu ove je godine Rusija. Na slici je ruski veleposlanik Anvar Azimov

A evo i riječi veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj NJ.E. Anvara Azimova:

– Jako mi je drago da je Ruska Federacija na 12. Zagreb Vino.com 2017 pozvana kao zemlja-partner. Vinska tradicija u Ruskoj Federaciji traje više stoljeća. Upravo ove godine obilježavamo 370 godina otkako su počele isporuke ruskih vina na ruski carski dvor. Na europske stolove  rusko je vino stiglo za vrijeme Napoleona 1. Usprkos poznatih određenih teškoća vezanih uz izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u Rusiju, rusko je tržište uvijek otvoreno za hrvatsko vino, znano po svom neponovljivom ukusu. Organizatorima, sudionicima i gostima Festivala želim svako dobro, poručuje veleposlanik Azimov.

U sklopu festivala Zagreb Vino.com obilježit će se jubilej prve hrvatske revije za vino i gastronomiju Svijet u čaši, koja je na Martinje 11. studenoga 2017 napunila 25 godina neprekidnog izlaženja. Na svečanosti u stilu našeg tradicijskog ateljea okusa u subotu popodne u Esplanadi promovirat će se najnovije izdanje Svijeta u čaši, broj 156.

Jubilarci Svijeta u čaši, sa četvrt stoljeća vinskoga rada na plećima: Željko Suhadolnik, Mladen Horić i Marko Čolić. Na svečanosti u povodu jubileja predstavit će se najnovije izdanje revije Svijet u čaši br. 156

U okviru Zagreb Vino.coma održat će se i dodjela priznanja vinima i vinarima koji su sudjelovali na ocjenjivanju vina kluba Vinske zvijezde za potrošački putokaz kroz 2017. godinu. Evo i neslužbenog popisa nagrađenih:

Pet zvjezdica

Red 2011- Meneghetti

Merlot 2012. izborna berba – Krauthaker;  Zlatan plavac Grand cru 2011 – Zlatan otok;  Cabernet sauvignon 2011 Single vineyard Los Aromas Terrazas de los Andes – Bodegas Chandon; Red 2011 –Meneghetti

Četiri zvjezdice

Rajnski rizling 2011 Amfora  – Tomac; Pinot sivi Superior 2015 Bagueri  – Klet Brda; Merlot Superior 2012 – Franc Arman; Tempranillo 2013 Las Escarilas Crianza –Finca Antigua; Nerafino 2013 – Castel Firmian – Mezzacorona; Furmint 2017 Seven numbers  Single vineyard – Puklavec Family Wines; Grand Marrenon Rouge 2012 – Marrenon Vignobles en Luberon; Karizma 2012 – Petrač; Venje 2008 kasna berba barrique – Enjingi; Mercs 2015 –  Krauthaker; Dingač 2013 – Kiridžija; Plavac mali barrique 2011 – Bastijana Tomić; Plavac mali 2015 – Grgić; Fransola 2015 – Torres; Chardonnay 2014 Ice Wine – Bodren; Calafuria Salento 2016 – Tormaresca; Syrah 2012 Korlat – Badel 1862/vinarija Benkovac; Kadarka Fantazija 2013 – Tonković; Satir 2015 –  Crvik; Merlot 2013 –  Krauthaker;  Crni pinot 2015 – Galić; Teran 2011 barrique – Franc Arman; Riesling 2015 Classic – Hugel; Syrah 2013 – Jakob; Tvoja krv i moja 2013 – G&J vina; Sancerre 2016 – Domaine Vacheron; Clarendelle 2012 rouge –Clarence Dillon; Blanc de Blancs Brut – Charpentier; Pomino Pinot Nero 2013 – Frescobaldi; Sangreal Merlot 2013 – Bibich; Boškinac Cuvee  2013 – Boškinac

Najbolje ocijenjeno bijelo vino

Rajnski rizling 2011 Amfora – Tomac

Tomislav i Martina Tomac, s Reneom Bakalovićem, voditeljem na dodjeli Vinartovih nagrada za postignuća godine. Kuća Tomac proglašena je najboljim podrumom u regiji Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, a Tomislav Tomac proglašen je Osobom godine, prvime u kategoriji Osobe-Zaslužnici 2017

Najbolje ocijenjeno crveno vino

Merlot 2012 izborna berba – Krauthaker

Najbolje vino od hrvatske autohtone sorte:

Zlatan plavac Grand cru 2011 – Zlatan otok

Smješko – Posebno priznanje za odličan odnos kvalitete i cijene:

Tempranillo 2013 Las Escarilas Crianza – Finca Antigua; Nerafino 2013 Castel Firmian – Mezzacorona;

Furmint 2017. Seven numbers  Single vineyard – Puklavec Family Wines

Najbolje ocijenjeno mlado vino od portugisca:

Purtugizec 2017 – Agro Damir Drago Režek

Trenutno aktualno: portugizac! Na ocjenjivanju novih mladih portugizaca u organizaciji kluba Vinske zvijezde a za potrošački putokaz najboljime se pokazao Purtugizec 2017 kuće Agro Damir Drago Režek iz sela Plešivica na Plešivici. Na slici uz vinskog biškupa krstitelja mošta na vino Martina Drelea su Damir Režek i mama Dragica Režek

LISTA IZLAGAČA

Evo i liste izlagača na Zagreb Vino.comu i njihova rasporeda po dvoranama.

Smaragdna dvorana / Emerald Ballroom

 ARMAN FRANC opg, HRVATSKA E01

PRELAC Vino, HRVATSKA E02

IQ MALVAZIJA ISTARSKA, HRVATSKA E03

GERŽINIĆ opg, HRVATSKA E04

ALFERDO COSSETTO opg,HRVATSKA E04

MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ,HRVATSKA E05

PROVIĆ Vinarstvo doo, HRVATSKA E06

MIKLAUŽIĆ vinarija,HRVATSKA E07

ZIGANTE Vina po., HRVATSKA E08

NIKO VIOLIĆ,HRVATSKA E08

MARKOTA Vina doo,HRVATSKA E09

FERAVINO doo, HRVATSKA E10

KUTJEVO dd, HRVATSKA E11

ĐAKOVAČKA VINA dd,HRVATSKA E12

BADEL 1862,HRVATSKA E13,E14

• vinarija BENKOVAC,  E13
• vinarija DARUVAR, E13
• KRIŽEVAČKI VINOGRADI  E14
• KURIJA NESPEŠ-BADEL,  E14
• PZ SVIRČE,  E14

ŠAFRAN vinarija, HRVATSKA E15

IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16

ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17

MLADINA podrum,HRVATSKA E18

BELJE vina,HRVATSKA E19

KROLO-DOM doo,HRVATSKA E20

VEDRAN KIRIDŽIJA opg,HRVATSKA E20

ADŽIĆ vina,HRVATSKA E21

MILIČIĆ vina, HRVATSKA E22

KRALJEVSKI VINOGRADI,HRVATSKA E23

ZLATAN OTOK doo (Plenković), HRVATSKA E24

VINO-HVAR doo, HRVATSKA E25

BASTIJANA doo (Andro Tomić), HRVATSKA E26

SKARAMUČA DINGAČ export vina, HRVATSKA E27

RADOVIĆ vina Potomje PZ, HRVATSKA E28

MATUŠKO vina, HRVATSKA E28

MRGUDIĆ vinarija, HRVATSKA E29

BENMOSCHE Family, HRVATSKA E29

ANTUNOVIĆ MATO pg, HRVATSKA E29

CRVIK vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E30

EDIVO doo, HRVATSKA, E31

PETRAČ doo, HRVATSKA E32

TOMAC vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E33

KORAK vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E34

ŠEMBER pg. HRVATSKA E35

BUHAČ vino, HRVATSKA E36

GALIĆ VINA, HRVATSKA E37

ŠTAMPAR vinarija,HRVATSKA E38

FAKIN vina, HRVATSKA E39

TOMAZ VINA pto, HRVATSKA, E40

ROSSI VINARIJA, HRVATSKA  E41

DEGRASSI doo, HRVATSKA E42

Paris:

 NOVAK vinarija, HRVATSKA P01

KOJTER vina, HRVATSKA P01

HORVAT vina, HRVATSKA P02

KOCIJAN vina, HRVATSKA P02

KALAZIĆ vinarija (Kronos doo), HRVATSKA P03

JAKOB vina doo, HRVATSKA P04

VUINA vinarija, HRVATSKA P05

ARMAN MARIJAN, HRVATSKA P06

PILATO ELIĐO opg, HRVATSKA P07

RITOŠA vina, HRVATSKA P08

Braća Nikola i Albert Benvenuti. Na nedavnoj dodjeli priznanja Vinarta za postignuća godine podrum Benvenuti proglašen je najboljim u Istri i na Kvarneru, a Nikola Benvenuti ušao je, kao Zaslužnik, i u nominaciju u kategoriji osobe godine u hrvatskom vinskome svijetu

BENVENUTI obrt, HRVATSKA P09

LAGUNA vina, HRVATSKA P10

RADOVAN vina, HRVATSKA P11

POLETTI LOREDANA Vina Poletti, HRVATSKA P12

CORONICA vina ATC doo,HRVATSKA P13

KOZLOVIĆ FRANCO, HRVATSKA P14

MEDEA VINA, AGROPRODUKT doo, HRVATSKA P15

MIMICA vinska kuća Mimica Kuća sretnog čovjeka, HRVATSKA P16

METKOVIĆ MONIKA, BOŽO obrt, HRVATSKA P16A

KOLARIĆ vina, HRVATSKA P17

KURTALJ gospodarstvo, HRVATSKA P18

JAGUNIĆ pg, HRVATSKA P19

BARUN vina, HRVATSKA P20

BRAJE izletište vinogdradarska kuća Braje, HRVATSKA P20

JAREC-KURE obiteljsko gospodarstvo, HRVATSKA P21

KOS ŽELJKO Vina Kos, HRVATSKA P22

PUHELEK–PUREK og, HRVATSKA P22

LEGOVINA, HRVATSKA P23

CLAVIS doo, HRVATSKA P24

Cuba-Zinfandel

 BAKOVIĆ vina, HRVATSKA K01

SAINTS HILLS doo, HRVATSKA K02

MENEGHETTI vina doo, HRVATSKA K03

BIBICh vina pto., HRVATSKA K04

BOŠKINAC vinarija, HRVATSKA K05

DUBOKOVIĆ,HRVATSKA K06

CAPO doo, HRVATSKA Z01

DAMJANIĆ vina, HRVATSKA Z02

MONTE ROSSO, HRVATSKA Z03

MATOŠEVIĆ vina,HRVATSKA Z04

FRANKOVIĆ vina, HRVATSKA Z05

UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07

• IVAN KATUNAR
• ŠIPUN
• GOSPOJA PZ
• VRBNIK PZ
• NADA vinarija
• PAVLOMIR vinarija

DEKLIĆ vina, HRVATSKA Z08

Sjajan uljar, najavljuje i odličan put u vinskome svijetu: Klaudio Ipša

 IPŠA vinarija, HRVATSKA ZO9

ŠIMANOVIĆ og, HRVATSKA Z10

CMREČNJAK vinogradarstvo-podrumarstvo, HRVATSKA Z11

ŠTRIGOVA podrum, HRVATSKA Z12

KORTA KATARINA Rivijera Orebić doo, HRVATSKA Z13

DVANAJŠČAK KOZOL vina, HRVATSKA Z14

COSSETTO opg, HRVATSKA Z15

KOPJAR vinarija, HRVATSKA Z16

VOLAREVIĆ vinogradi, HRVATSKA Z17

TOŠIĆ vino, HRVATSKA Z18

TERRA MADRE vina, HRVATSKA Z19

VINOPLOD Vinadija dd, HRVATSKA Z20

MARKUS, HRVATSKA T21

CATTUNAR zo, HRVATSKA Z22

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23

CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24

TIKVEŠ VV, MAKEDONIJA Z25

STOBI Winery, MAKEDONIJA Z26

IURIS vinarija, HRVATSKA Z27, Z28

COLLIS, HRVATSKA Z29

LOVREC vino, HRVATSKA Z30

PJENUŠCI dga, HRVATSKA

LU-MA EKSKLUZIV doo, HRVATSKA Z31

• ISTENIČ, SLOVENIJA
• DAMARIUS, HRVATSKA
• JAKOVAC VINA, HRVATSKA

Janez Istenič: jubilarac s i te kako dugim radnim stažom: iduće godine slavi pola stoljeća svoje pjenušave djelatnosti na Bizeljskome  

Istambul:

 GANGL Wines, AUSTRIJA I01

UMATHUM & ZANTHO, AUSTRIJA I02

CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03

BOVIN, MAKEDONIJA I04

ERDEVIK PP, SRBIJA I05

ZVONKO BOGDAN vinarija doo, SRBIJA I06

VUKOJE 1982 podrumi doo, BOSNA i HERCEGOVINA I07

ŠKEGRO vinarija, Blatina doo, BOSNA i HERCEGOVINA I08

ČITLUK vinarija dd, BOSNA i HERCEGOVINA I09

BIRRA DEL BORGO srl ITALIJA I10

TENUTA i FAURI, ITALIJA I11

NUIĆ vinogradi, BOSNA i HERCEGOVINA I12

ZADRO Vina doo, BOSNA i HERCEGOVINA I13

P&F JERUZALEM ORMOŽ doo, SLOVENIJA I14,I15

FAZAN vinarija, BOSNA i HERCEGOVINA I16

ŠČUREK STOJAN vinarija, SLOVENIJA I17

MAROTEIRA VIHNOS lda, PORTUGAL I18

GRABEN vino, SLOVENIJA I19

SANABOR vino, SLOVENIJA I20

VINARI KORČULE, HRVATSKA I21-I28

• IGOR RADOVANOVIĆ opg
• KORČULA VINO BLATO PZ
• NERICA PZ
• BIRE vinarija
• BLATO 1902 vinarija dd.
• BRANIMIR CEBALO vinarija
• KUNJAS vinarija
• LUKA KRAJANČIĆ vinarija
• PZ ČARA vinarija
• ZURE vinarija
• BAČIĆ vinarija

Jedan od najboljih, ako ne i najbolji: Roberto Voerzio, La Morra, Pijemont! Barbera d’Alba, Nebbiolo d’Alba, nekoliko barola. Posjet Voerziju i impresivna degustacija u njegovu podrumu: Barbera d’Alba 2012 Pozzo dell’Annunziata, Barolo 2012 Rocche dell’Annunziata, Barolo 2007 Fossati Case nere riserva 10 anni, te Barolo 1999 La Serra! Cijene do neba, ali sve se proda bez problema. Još se jednom pokazuje: ako je zvjezdana kakvoća zvjezdane cijene nisu prepreka plasmanu. Ovih dana mala hrvatska delegacija na čelu s Domagojem Dropuljićem, sinom prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb Vino. coma, razgovarala je s Voerzijem o tome da se njegova vina nađu i na hrvatskom tržištu te o tome da se pojavi na Zagreb Vino.comu. Teško da će doći kao izlagač, ali mogao bi iduće godine stići da održi – masterclass!

Venecija / Venice:

 VRSALJKO vina, HRVATSKA V01

MASLINA i VINO PZ, HRVATSKA V02

SINOVČIĆ opg, HRVATSKA V03

BEDALOV vina, HRVATSKA V04

PERIŠIN VLADO opg, HRVATSKA V04

MATELA vinarija, HRVATSKA V05 

PLANČIĆ braća, HRVATSKA V06

SONTACCHI vinarija, HRVATSKA V07

MATOČEC vinarija, HRVATSKA V08

AGRIS doo, HRVATSKA V09

STINA VINA doo, HRVATSKA V10

AGRONOMSKI FAKULTET, HRVATSKA V11

LIPANOVIĆ vina, HRVATSKA V12

MATOŠIN opg, HRVATSKA V12

AK vina, HRVATSKA V13

GRABOVAC vinarija, HRVATSKA V14

PLANTAŽE 13.  JUL A.D, CRNA GORA V15

UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA V16, V17

• OPG ĐURINSKI, HRVATSKA V16
• IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17
• OPG FRANJO, HRVATSKA V17

 Oleander terasa/terrace:

 VERGAL, HRVATSKA T01

CORVEZZO Winery, ITALIJA T02

GLIGORA sirana, HRVATSKA T03

CHIAVALON, HRVATSKA T04

GORIČAR ribogojstvo, SLOVENIJA T05

RESSEL pivovarna doo, SLOVENIJA T06

DUKE GROUP, SLOVENIJA TO7

OSTER ROB, SLOVENIJA T08

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA T09

KODILA doo, SLOVENIJA T10

ADRIA-KARTON, HRVATSKA T11

MATOŠEVIĆ –PRENC opg, HRVATSKA T12

ARONIA LIFE, HRVATSKA T12

DRAŽIN Riba jdoo, HRVATSKA T13

BOSNIĆ mljekara doo, HRVATSKA T14

BIJELIĆ pčelarstvo, HRVATSKA T14

GOOD SPIRIT doo, HRVATSKA T15

GRBIĆ doo, HRVATSKA T16

DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17

DOBOŠIĆ opg, HRVATSKA T18

IGO-MAT, HRVATSKA T19

VILMA slastice, HRVATSKA T20

ROCA, HRVATSKA T21,T22

MADIRAZZA vinarija, HRVATSKA T23

FIORE VINA, HRVATSKA T24             

ANĐELINI vina, HRVATSKA T25

OLEA B.B. doo, HRVATSKA T26

LETTRES doo, HRVATSKA T27

MILENA obrt, HRVATSKA T28

DIDA KONOBA, HRVATSKA T29, T30

BEDEKOVICH vina doo, HRVATSKA T31

PRIMORES,HRVATSKA T32

VOĆNE RAKIJE & LIKERI ŠOKAC, HRVATSKA T33

STARA SOKOLOVA, SRBIJA T34

VETROPACK STRAŽA tvornica stakla doo, HRVATSKA T35

VUGLEC BREG doo, HRVATSKA T36

BOLFAN VINSKI VRH doo, HRVATSKA T37

BODREN, HRVATSKA T38

ŠKRLET po., HRVATSKA  T39,T40

• VOŠTINIĆ-KLASNIĆ vinarija
• FLORIJANOVIĆ vinarija
• ILOVČAK vina
• KEZELE seoski turizam
• TRDENIĆ vinarija
• MIKŠA vinarija
• JARAM vinarija

KOS-JURIŠIĆ vina, HRVATSKA T41

ADRIATIC SHELL, HRVATSKA T42

SZABO podrum,HRVATSKA T43

PINKERT vinarija, HRVATSKA T44

KOLAR vinarija, HRVATSKA T45

ANTUNOVIĆ vinarija, HRVATSKA T46

SIBER vinarija, HRVATSKA T47

SVIJETLI DVORI vinarija, HRVATSKA T48

MISNA VINA, HRVATSKA T49

ALL4WINW, HRVATSKA T50

STRUČIĆ vinarija, HRVATSKA T51

CARIN, HRVATSKA T52

PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53

VOŠTANE pršut, HRVATSKA T54

RAAK vinarija, HRVATSKA T55

KOSTANJEVEC vinarija, HRVATSKA T56 

ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57

JOSIPOVIĆ pjenušci i vina, HRVATSKA T58

BRZICA vinarija, HRVATSKA T59

PERAK vinarija, HRVATSKA T60

PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61 i T62

KRAUTHAKER doo, HRVATSKA T63

MATIJEVIĆ opg, HRVATSKA T64

CROMARIS, HRVATSKA T65

BURETIĆ BREGI doo, HRVATSKA T66

VINSKE PRIČE, HRVATSKA T67

PODRUMAREV DNEVNIK, HRVATSKA T67

HABY, HRVATSKA T68

BOĐIRKOVIĆ mo, HRVATSKA T69

W.F.R. DISTRIBUCIJA, HRVATSKA T70, T71

BADEL 1862, HRVATSKA T72

STEKLARNA ROGAŠKA doo, SLOVENIJA T73

ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75

MRKI mto, HRVATSKA T76

BABA DELICIJE, HRVATSKA T77

SB DESIGN doo, HRVATSKA T77

ZLATKOV IGOR domaća radinost, HRVATSKA T78, T79

AURA PROIZVODI doo, HRVATSKA T80, T81, T82, T83   ♣  SuČ 11.2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 10.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

 ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

PORTUGAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ • G.E.T. i NA PAPIRU • JUBILARAC BALTAZAR • DOŽUPAN IZMEĐU VINSKIH KRALJICA • CRNJAC & ZADRO: I TE KAKAV RAZLOG ZA SLAVLJE! • STEVEN SPURRIER BRIDE VALLEY SPARKLINGS • VIŠENAMJENSKI BARRIQUE • PETNAEST GODINA HRVATSKIH VINSKIH VITEZOVA • TOP CRO-TURISTIČKIH 10 u 2017. • ISPODPOVRŠINSKI PAŠKI FOTO-SAFARI, RIBANJE, PLODOVI MORA SVJEŽI i DIMLJENI, VINA IZ PODMORSKOG PODRUMA • VIVAT FINA i PRIRODNA VINA • ROXANICH HERITAGE HOTEL • REVIJA PRŠUTA u TINJANU • DANI TARTUFA ZIGANTE • S PJESME NA VINOREL

__________________________________________

Mlado vino Zagrebačke županije

PORTUGAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ! – Ili, u našem prijevodu te najave u nobl-bjelosvjetskom izdanju: Novi portugizac stigao je! Uskoro ćemo pjevati i EU pjesmu: Beaujolais nouveau est arrivé!

Godina 2017. u vinogradarskome smislu bila je u nas ranija, i domaći portugizac kao novo i mlado vino, naš beaujolais nouveau, dospio je ranije u fazu užitnosti za potrošnju.

Šampion na ocjenjivanju portugizaca 2017: Damir Drago Režek, u društvu s kolegom vinarom Dragom Kurtaljem kao domaćinom ocjenjivanja i znanim ugostiteoljem Bobom Čimburom iz Kurtaljevoj zagrebačkoj kušaonici susjednog restorana Baltazar

Pobjednički portugizac Agro Damir Drago Režek, u sredini, s prvim pratiteljima – portuigiscima od obitelji Kreše Režeka i obitelji Golubić

Krešo Režek sa suprugom

Renata Golubić

Iako je svojedobno Zagrebačka županija, s obzirom na dugu tradiciju mladog portugisca u Metropoli i okolici, uprla snage u popularizaciju upravo portugisca te je kreirala robnu marku Portugizac Plešivica, zadnjih godina dolazak mladog vina ovdje baš i ne prate neke osobite akcije, eto izostali su i festival portugisca u Zagrebu i ceremonijalno službeno otvaranje prve butelje spomenute županijske robne marke. Za razliku od nas, dobro organizirani Francuzi ne spavaju, oni su već odavno dobro smišljenim marketinškim aktivnostima svoj nouveau ili primeur progurali kroz cijeli svijet. Njihova fešta službeno počinje, to već i vrapci svih zemalja znaju, trećeg četvrtka u studenome… Ostavljaju nam, Francuzi, prije početka najezde njihovoga nouveaua, svake godine po nekoliko tjedana, odnosno taman toliko vremena da popijemo te malene količine portugisca koje imamo, potom caruju oni…

S obzirom na to da je, kako se, sa žaljenjem, ovih dana slikovito izrazila djelatnica Zagrebačke županije, Udruga Portugizac Plešivica na infuziji, klub Vinske zvijezde iz Zagreba, u želji da se portugiscu kao tradicijskom mladom vinu zagrebačke okolice ipak dade vjetra u leđa, pokrenuo je lani ocjenjivanje mladog portugisca. Ove godine i nastavilo se s degustacijom i vrednovanjem, a kušači – predstavnici enološke struke, sommelijerstva, ugostiteljstva, informativnih medija specijaliziranih za eno-gastronomiju – okupili su se pretposljednjeg dana listopada u simpatičnom domaćem ambijentu zagrebačke kušaonice vina plešivičkog vinogradara i vinara pa, otprije koju godinu, i ugostitelja Drage Kurtalja. Za ocjenjivanje je stiglo ukupno 14 uzoraka, od toga 11 mladih portugizaca, dakle iz berbe 2017, i tri starija – jedan iz 2016, jedan iz 2013. i jedan iz 2001. Jedan pak, iz 1995. kušan je naknadno, posve slučajno i, naravno, izvan službene konkurencije… Kao početno vino, za ujednačavanje, korišten je mladi portugizac od Drage Kurtalja. Kurtalj kao domaćin ocjenjivanja nije želio, da ne ispadne da je u sukobu interesa, dati to svoje vino na ovo oficijelno ocjenjivanje kod njega u lokalu, možda je poslije i požalio jer upravo i njegov portugizac pokazao se jednim od (naj)boljih u konkurenciji.

Nekoliko vina lijepo je govorilo kako o pedantnosti proizvođača tako i o tome da je na Plešivici 2017. bila sklona portugiscu.

Portugisci s ocjene

Šampionom za 2017. postao je portugizac Damira Drage Režeka, dok drugo mjesto dijele portugisci Krešimira Režeka i obitelji Golubić. Lijepo vino bilo je i ono što ga je na kušanje prijavio i poslao i Dominik Jagunić. Mislim da je Jagunić zavrijedio i priznanje za etiketu, naime vrlo je decentna, i živošću posve u skladu s pojmom mladoga vina.

Portugisci 2017: ocjenjivački žiri

Nedugo nakon što je ocjenjivanje završeno, u kušaonicu Kurtalj naišao je Damir Režek, taman u pravi čas da mu se zdravicom čestita na naslovu prvaka.

Portugizac 1995 od Drage Režeka, Damirova oca, pokazao se i izvrsnome svjetlu!

Kuća Agro Damir Drago Režek a i Krešimir Režek već godinama su konstante u jako dobrom portugiscu. U kakvoću portugizaca iz 2017 dvoje vicešampiona – Krešimira Režeka i obitelji Golubić mogli su se uvjeriti posjetitelji sajma Dani hrane Zagrebačke županije i grada Zagreba 2017., priredbe u zagrebačkom Boćarskom domu na kojoj su izlagali Josip Braje, Robert Braje, obitelj Vučinić, Krešo Režek, obitelj Majcenović, obitelj Jurkovac, Željko Gregorić, obitelj Golubić, Griffin-obitelj Ivančić, PZ Plešivica, međutim nisu sudjelovali ni Damir Drago Režek ni neki drugi od plešivičkih vinara znanih po dobrom portugiscu, a niti vodeći plešivički vinogradari-vinari Korak, Šember i Tomac.

Uz mr. Franju Francema, koji je godinama radio kao enolog u podrumu Mladina tako da dobro poznaje portugizac, u žiriju su sada bili još i prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor najjačeg hrvatskog festivala plemenite kapljice Zagreb Vino.com, sommelier Tomislav Jakopović, te ustaljeni novinarski trio Vito Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik. Kasnije se pridružio i znani ugostitelj Bobo Čimbur, vlasnik restorana Baltazar. Cijeli tijek kušanja, a, poslije, i kombiniranje najboljih potugizaca s tipičnom jesensko-zimskom domaćom hranom iz kuhinje majstorice Andreje Štajnkler, kamerom je pratio fotić Julio Frangen. Za krunu na kraju pobrinuo se Čimbur koji je iz svojega podruma donio sjajni portugizac Drage Režeka (Damirova oca) iz 1995!

Priznanja za portugizac dodijelit će se u sklopu redovne službene podjele odličja kluba Vinske zvijezde na festivalu Zagreb Vino.com krajem studenoga.

Portugizac, znan i po sinonimima Vöslauer (Austrija), Blauer Portugieser (Austrija, Njemačka), Badner (Njemačka), portugalka (Slovenija), modry Portugal (Češka), portugais bleu (Jura, Francuska), autrichien (Francuska), portugues azul (Portugal), kek oporto (Mađarska; danas se međutim u Mađarskoj više ne rabi kek oporto nego se korsti portugieser), nije, kako naziv sugerira i kako neke priče vele, sorta iz Portugala, navodno donesena u 18. stoljeću u Austriju iz Porta od strane austrijskog veleposlanika u spomenutoj zemlji na Iberijskome poluotoku Johanna von Friessa, koji ju je zasadio na području Vöslaua. Ampelograf iz 18. st. Goethe tvrdio je da je portugizac isto što i portugalski moreto do Alentejo, međutim istraživanja na bazi DNA pokazala su da portugizac kao sorta nema domovinske veze s Portugalom, te sugerirala da mu je porijeklo u Njemačkoj odnosno možda i prije u Austriji, i to na njenu jugu. Portugalski sinonim portugues azul (plavi portugizac) nije, dakle, glavni naziv sorte, nego je prijevod u svojstvu sinonima.

U  njemačkim znanstvenim i istraživalačkim institutima, npr. i u onome glasovitome u Gailweilerhofu, ove su se godine, čini se, približili otkriću porijekla sorte portugizac. Na temelju ispitivanja zaboravljene ali i relativno nedavno pronađene sorte Zimmettraube i provedenim analizama DNA sve izvjesnije je da su portugizac, ali, navodno, i frankovka, sorte porijeklom iz Donje Štajerske, što bi moglo značiti da izvorno pripadaju i području na kojemu se danas prostire Slovenija, moguće i sjeverozapadnome djeliću Hrvatske uz sadašnju državnu granicu sa Slovenijom…  ♣

G.E.T. i NA PAPIRU – G.E.T. je udruga za promicanje Gastronomije, Enologije i Turizma, a prije koju godinu utemeljili su je Tomislav Stiplošek i Silvija Munda. G.E.T. Report  je informativno sredstvo na pomoći za ostvarenje spomenutog zadanog cilja. Nakon duže prisutnosti na elektroničkim medijima, G.E.T. Report, koji je inače u domeni vinskog turizma ustanovio godišnju nagradu Bijeli grozd, sada je i na papiru. Prvo tiskano izdanje neslužbeno je predstavljeno posljednjeg dana berbe plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u krugu njegove kušaonice u zagrebačkoj Novoj vesi, gdje je u prvoj polovici listopada Kurtalj ceremonijalno skinuo nekoliko preostalih grozdova. Kurtalj je dakako pravu berbu na Plešivici imao ranije, dosta ranije nego inače, i za ovu prigodu svojega kasnog zagrebačkog trganja mogao je već donijeti – novi mladi portugizac. Ovaj tekući crni mladuh odlično se uklopio u malu proslavu tiskanog prvijenca G.E.T. Reporta.

Na slici su Tomislav Stiplošek i Silvija Munda s prvim brojem G.E.T. Reporta, u društvu s Dragom Kurtaljem i njegovom suprugom Dubravkom, u zdravici za svijetlu budućnost revije.

Što se tiče G.E.T. Reporta kao revije, evo tehničkih podataka: osovina su dakako Stiplošek, kao glavni urednik, i Silvija kao tehnički, pomoć im novinarskim prilozima pomaže nekoliko suradnika (Martina Bek i Otto Barić). Časopis je mjesečnik, zamišljen da se plasira samo putem pretplate, dakle neće ga biti na kioscima. A-4 je formata, u boji je, ima 72 stranice, a neki su tekstovi objavljeni i na engleskom jeziku.  ♣

JUBILARAC BALTAZAR – Kultni zagrebački restoran Baltazar, koji ove godine slavi 35. obljetnicu postojanja, neko je vrijeme poslovao u znaku čuvena tri kralja – Baltazara, Gašpara i Melkiora. Dvorište u Novoj vesi već je dugo ugostiteljski kompleks – objekt Baltazar je image gradio na mesnim jelima, a jedna od ostale dvije jedinice primarno se bavila ribom, druga je pak radila kao wine-bar i bila je pozornicom uspješnih vinskih i enogastronomskih događanja u kojima je neko vrijeme značajnu ulogu imala i revija Svijet u čaši. Ali vrijeme ide, sve se mijenja, i vlasnik Slobodan Čimbur smatrao je da je došao trenutak za novitete. Odlučio je, sigurno i potaknut lijepom okruglom obljetnicom, preurediti nekadašnji riblji hram i otvoriti fine dine&wine prostor B 35 (=Baltazar, 35 godina). Savjetima mu je pomagao i pomaže mu afirmirani zagrebački sommelier i predavač Hrvatskog sommelier kluba Mario Meštrović, a u kuhinji mu pak ruku daje mladi ali već iskusni chef Dario Bionda, koji je zanat pekao u znanim restoranima Monte Mulini, Bevanda, Bistrò Apetit…  Kako je najavljeno, radi veće dinamike u ponudi B35, koji ima samo sedam stolova, menu će se češće mijenjati, a isto tako i izbor vina što će se preporučivati uz pojedine sljedove.

Čimbur, na slici s Biondom, ovih je dana iz svojega podruma, gdje smo, inače, vidjeli mnogo prašnjavih boca što se na prvi pogled doimlju da ih je bolje zaboraviti, izabrao jednu nasumce, pa da vidimo što se kroz svo to vrijeme dogodilo s vinom. Riječ je bila o suhoj graševini kasne berbe od Vlade Krauthakera iz 1992, dakle iz vremena početaka znanog kutjevačkog enologa kao samostalnog proizvođača vina. Vino se pokazalo, naravno, nakon toliko godina, drukčijime, ali i u vrlo zanimljivom svjetlu, svakako prikladno da se kao nešto drugo i nešto zanimljivo ponudi i (ne bilo kojemu, nego vinski verziranome) gostu, ali, dakako – u posebnoj prigodi odnosno uz pomno izabrano jelo. E, tu opet do izražaja dolazi upravo sommelier: njegov je zadatak ne tek da sugerira koja vina naručiti za restoran i koje vino adekvatno preporučiti gostu, nego i da vodi brigu da su vina u podrumu dobro skladištena, te da – i iz ekonomskih razloga! – povremeno otvori koju (stariju) butelju i kontrolira kondiciju kapljice pa da vidi je li neko (starije) vino još za poslužiti, ako jeste da dade prijedlog kako i kada, međutim ne tek da ga proda da ga se riješi što prije nego da gost bude zadovoljan i da se onda o tome razvije priča, naime dobra priča dovodi novog, i dobrog gosta.Mario Meštrović rekao je da upravo radi na tom slučaju!..   ♣

DOŽUPAN IZMEĐU VINSKIH KRALJICA – Dvadesetčetverogodišnja Lucija dolazi iz obitelji koja se generacijama bavi proizvodnjom grožđa i vina te na tradicionalan način po vlastitoj recepturi spravlja aromatizirano vino bermet. Lucija Fabek iz Samobora, studentica četvrte godine Ekonomskog fakulteta, nova je vinska kraljica Zagrebačke županije za 2018. godinu. Svečanost krunidbe, popraćena promocijom najboljih vina i vinara Zagrebačke županije, upriličena je u hotelu Westin Zagreb. Lentu je novoizabranoj kraljici stavio zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, a krunu je predala dosadašnja Vinska kraljica Lucija Šember.

Lucija Fabek je 16. po redu vinsku kraljicu Zagrebačke županije. Prva pratilja joj je Danijela Uvodić iz Marije Gorice.  ♣

CRNJAC & ZADRO: i TE KAKAV RAZLOG ZA SLAVLJE! – Bogme, i te kakav razlog za slavlje: kompanjoni Ivan Zadro iz Domanovića, osnivač hercegovačke vinarije Zadro, i Miljenko Mićo Crnjac, vlasnik mljekare u Livnu (kojeg li spoja: žilavka i blatina & livanjski sir!), imali su ove godine sjajnu berbu – prije berbe! Osvojili su, na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2017, dvije platinaste medalje, jedno srebro, jednu broncu i jedno priznanje-preporuku! Platinasta odličja su za Žilavku 2016 i Blatinu 2015, srebro je pripalo Cabernet sauvignonu 2015, bronca crnjaku Rondo 2015, a preporuka Chardonnayu 2016.

Odličja su isporučena u rujnu, u vrijeme prave berbe, s kojom su zadovoljni, pa su C&Z i te kako imali razloga za veselje. Zadro i Crnjac, na slici, priredili su veliku proslavu u prepunom zagrebačkom restoranu Okrugljak (s više strabna čujem da Okrugljak Bože Crnjca radi k’o zmaj, da obara s nogu, i stalno je pun; bravo!) najprije je bilo kušanje vina-laureata, uz priklane male zalogaje, a potom obilna večera, i zabava uz tamburaški sastav i Branka Uvodića… ♣

STEVEN SPURRIER BRIDE VALLEY SPARKLINGS – Malo tko povezan sa svijetom eno-gastronomije ne zna za Stevena Spurriera, vinskog trgovca, pisca i edukatora, tijesno povezanog s jednom od najutjecajnijih vinskih revija na svijetu – Decanterom, te povezanog i s velikim međunarodnim ocjenjivanjem vina World Wide Award što ga Decanter organizira već godinama u Londonu. Istodobno, vjernojatno malo tko zna da je Steven Spurrier sa suprugom Arabellom vlasnik vinskog posjeda The Court House Estate Bride Valley Vineyards u Južnom Dorsetu u Engleskoj, te da tamo proizvodi engleski pjenušac, u kategorijama Blanc de Blanc (od chardonnaya, s 20 mjeseci odležavanja na kvascima u butelji), zatim Brut Reserve (50 posto pinot meunier, 30 posto chardonnay i 20 posto pinot crni, s izlaskom iz podruma nakon tri godine odležavanja na kvascima, i Rosé Bella (od pinota crnoga te s nekih 10 posto chardonnaya, na tržište izlazi nakon dvije godine odležavanja na talogu u butelji). Sad su mu na tržištu pjenušci iz berbe 2014.

Steven Spurrier sa suprugom Arabellom

Spurrierovi, čije pjenušce je nedavno na imanju Villa Istenič na Bizeljskom prezentirao Mario Tomeković, u posljednje vrijeme zaposlen  kao sommelier u Londonu,  imaju farmu s ukupno  oko 80  hektara površine, od čega je oko 10 ha vinograda smještenog na izrazito vapnenačkome tlu i na ponajboljim jugoistočnim, južnim i jugozapadnim pozicijama, a zasađenog s 42.000 loza. Sorte su chardonnay, pinot crni i pinot meuniere, u francuskom rasadniku Guillaume (koji je svojedobno dosta radio i sa hrvatskim i slovenskim vinarima!) pomno je izabrano za lokalne eko-uvjete najpovoljnijih sedam klonova chardonnaya (55 %), četiri od pinota crnoga (25 %) i dva od pinot meunierea.

Spurrier je u vino ušao kao trgovac još 1964. godine, u Londonu. Četiri godine poslije vjenčao se i preselio u francusku Provenceu, a potom je došao u Pariz i 1971. u najužem središtu grada postao vlasnikom malog vinskog boutiquea Les Caves de la Madeleine. Godine 1973. osnovao je prvu francusku privatnu vinsku školu pod nazivom L’Academie du vin. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća vraća se u London i koncentrira se na podučavanje o vinu, pisanje o vinu, savjetovanje vezano uz vino. Već više od 20 godina on je kolumnist i degustator revije Decanter. Njegova supruga Arabelle kupila je krajem osamdesetih godina farmu u Južnom Dorsetu i dvadesetak godina tu se odvijala klasična lokalna poljoprivredna proizvodnja, uz uzgoj ovaca. Steven kao vinski čovjek nagovorio je suprugu da se okrenu i vinogradarstvu, i prva berba grožđa u vinogradima Bride Valley bila je 2011, pjenušac je izašao na tržište krajem 2014…  ♣

VIŠENAMJENSKI BARRIQUE – Dosjetila su se braća Hrvati: barriquea se nakon što je u svrhu dozrijevanja vina korišten tri-četiri puta ne treba rješavati – život on može lijepo nastaviti kao utočište za grah, na Danima hrane Zagrebačke županije i grada Zagreba rekli bi bažulj. Pedantni vlasnik bačvice snašao se u izbjegavanju da mu grah dobije po drvu ili vaniliji, kako je vidljivo, pobrinuo se da bažulj ne bude u izravnom dodiru s drvom.  ♣

PETNAEST GODINA HRVATSKIH VINSKIH VITEZOVA – Milenijska fotka Marka Čolića: hrvatski vinski vitezovi ispred velebne zagrebačke katedrale! Ima ih bogme dosta, ali na slici nisu samo oni, tu su i neki gosti iz vana, među njima i neuništivi veliki viteški vođa Tintera Tombor te naš Mate Kliković iz Gradišća, gdje je najprije nastala Bratovština panonskih vinskih vitezova, koja je onda prerasla u Bratovštinu europskih vinskih vitezova. Bratovština hrvtskih vinskih vitezova okuplja veći broj uglednih ljudi odavde, a ovaj sastanak u Zagrebu bio je prigoda da se u jubilarnoj godini hrvatskoga reda neki članovi promaknu u viši čin, pa su tako u viši rang ušli Juraj Mihaljević, Vlado Krauthaker, Đuro Horvat, Petar Cota…  Nakon skupa u Zagrebu, na novom susretu vitezova nedavno su bili naši u Željeznom u Gradišću…  ♣

Dani hrvatskog turizma

Laureati na slici s premijerom Andreejem Plenkovićem

TOP 10 u 2017 – Na nedavnim Danima hrvatskog turizma obznanjeno je tko su aktualni Top-10 u hrvatskome turizmu. Pa, evo: u kategoriji Kulturne turističke atrakcije godine: Kneževa palača u Zadru; u kategoriji Turistički događaj godine: varaždinski Špancirfest; u kategoriji Invencije u turizmu: Family Hotel Amaris; u kategoriji Marina godine: Marina Frapa u Rogoznici; u kategoriji Restoran godine: Villa Ariston iz Opatije. Zanimljivo je da su u najužoj konkurenciji za trofej bili i San Rocco iz Brtonigle i Esplanadin Zinfandel’s, a da u toj istoj užoj konkurenciji nije bilo rovinjskog Montea koji nosi Michelinovu zvjezdicu!. U kategoriji Kampa godine pobjednik je Camping Resort Lanterna Poreč, dok je u kategoriji Najbolje turističke agencije šampion Uniline Travel Company iz Pule. Hotelom godine proglašen je rovinjski Monte Mulini. Turistička destinacija godine: Split. Nagrada Anton Štifanić pripala je Anti Mrvici iz splitske Jadrolinije, dok je nagradu za životno djelo primio Niko Bulić, nekad direktor Hrvatske turističke zajednice.

A gdje je Dubrovnik? ♣

Turistička ekskluziva

ISPODPOVRŠINSKI FOTO-SAFARI, RÍBANJE, PLODOVI MORA SVJEŽI i DIMLJENI, VINA IZ PODMORSKOG PODRUMA… – Ma, di toga ima? Sjediš doslovce na moru, i uživaš vidom, mirisom i okusom u jedinstvenom ambijentu i brojnim čarima što ih taj ambijent pruža. Ma ki to more platit?

Kod Zadranina Marka Duševića, koji na Pagu u uvali na osami na južnoj strani otoka ima pogon za uzgoj i preradu školjaka i, gle, za odležavanje vina u buteljama pod morem – prava platforma za – elitnu turističku ponudu! Koja može trajati kroz gotovo cijelu godinu, npr. vikendima, koja ne pretpostavlja dolazak većeg broja gostiju odjednom, koja se bazira na za gosta polurobinzonskom doživljajnom aspektu – poslovnjacima će omogućiti efikasno opuštanje npr. ronjenjem (Dušević ima potrebnu opremu ne samo za sebe nego i za više osoba), plivanjem, pomaganjem u dizanju mreže… dakle identificiranje s prirodom i lokalnim načinom života i upoznavanje jednog specifičnoga posla. K tome, tu je i uživanje u plodovima mora iz ekskluzivnog izvora i baš i na samome tom ekskluzivnom izvoru!

Taj turistički segment čak i ne bi trebao značiti neki značajniji utrošak vremena domaćina na gosta, do mjere da mu pravi jače probleme u obavljanju njegova svakodnevnog redovnog posla, a, opet, može domaćinu donijeti i te kako lijep prihod!

Marko, koji uz uvalu ima obiteljsku kuću i koji bi mogao ponekom takvom gostu ponuditi smještaj, razmišlja o netom spomenutoj turističkoj opciji, međutim, s obzirom da je sada uistinu, što se veli, Marica za sve u tom svom cor-businessu oko uzgoja i prerade školjaka, ipak bi radije pričekao da u susjedstvu proradi kamp s pet zvjezdica otvaranje kojega je najavljeno za dvije godine, naime dotle se Marko nada učvrstiti i malo i proširiti proizvodnju, angažirati u poslu i nekog suradnika, pa bi turistička priča išla lakše. Zasad na ovaj doživljaj koji spominjem prima povremeno ponekog prijatelja – ali to je i te kako dobro kao uhodavanje, jer stječe iskustvo i rutinu i u tom, gostinjskome dijelu, a, bogme, kako i tkogod naiđe rode se i nove (dobre) ideje…

U provjeru Duševićevih potnencijala stigli su nedavno Marku u goste na Pag znane i cijenjene osobe iz eno-gastro faha – Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma (na kojemu Dušević izlaže svoje proizvode), Mario Meštrović, sommelijer i iskusni ugostitelj, predavač o sommelijerstvu i savjetnik u ugostiteljstvu, te Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata specijaliziran za eno-gastronomiju. I ne mogu se nadiviti, kako je sve bilo lijepo…

Marko Dušević glavninom se bavi dagnjama, koje dimi i konfekcionira za prodaju. Uz dagnje, u određenoj količini ima i volaka, repove škampa, filete trlje. Uzgoji i preradi godišnje oko 10 tona školjaka. A u podmorskom podrumu na nježnom ljuljuškanju drži po godinu i više dana butelje od oko 20 vinskih podruma iz Hrvatske i Slovenije, riječ je o vinima proizvedenima, kaže, od ukupno nekih pedesetak sorata. Zahvaljujući očito kakvoći i posebnosti svojih proizvoda te svojoj marljivosti dosta se dobro pozicionirao na tržištu, naglašava kako radi s oko 20 ponajboljih restorana u Hrvatskoj, dio produkcije izveze u Sloveniju, posebice na Bled i u Goriška brda, a sad mu se otvaraju Italija i Austrija. Upravo 6. studenoga predstavlja se sa svojim delicijama na festivalu narančastih vina u Beču…  ♣

Komorni festivali

VIVAT FINA PRIRODNA VINA – Zagrebačka vinoteka Vivat Fina Vina okupila je na mini – ili, možda bolje reći, komornom – festivalu na temu vina rađenih prirodi prijateljskim pristupom proizvođače Jo Ahearne MW sa Hvara, Giorgija Claija, Veraldu, Damira Dobravca i Roxanicha iz Istre, Tomislava Tomca iz Jastrebarskoga, Ducala (Svečina, uz austrijsku granicu) i Gordiju (iz okolice Ankarana) iz Slovenije, Ronco Severo (Colli orientali del Friuli) i Dragu (Collio) iz talijanske Furlanije, te Gernota Heinricha iz Burgenlanda u Austriji. Mladen Rožanić, koji je zauzet oko svog projekta hotela i vinskog podruma u Motovunu – vidi prilog u nastavku, te Clai, Veralda i Heinrich samo su poslali vina, na žalost nisu bili i osobno nazočni.

Doček na ulazu – uz Ivanu Valić i Anu Ivančić iz Vivata: na stolu vina iz istre (Clai i Veralda) i Austrije (Heinrich), a oko stola plešivički proizvođači Tomislav Tomac, Antonio Ivančić (proizvođač vina iz amfore i uvoznik amfora) i Dominik Jagunić.  Jagunić je debitant u sferi narančastih vina, počeo je s berbom 2017. a na maceraciju stavio je rajnski rizling

Ivana Valić prezentirala je Heinrichov orange, riječ je o mješavini sivog i bijelog pinota (77 % i 33 %) iz 2015, maceracija je trajala 21 dan, potom je vino dozrijevalo 16 mjeseci u rabljenom francuskom barriqueu. Heinrich je, smatrajući da je tako u potpunosti na kolosijeku ovoga tipa vina, kapljicu napunio u bocu od terakote. Kad se vino popije ostane lijepi ukrasni suvenir

Jo Ahaerne MW

Jo Ahearne MW već duže vrijeme živi u Svetoj Nedjelji na Hvaru i tu proizvodi vino od lokalnih sorata pošip, bogdanuša, kuč, drnekuša, plavac mali… Svojih vinograda nema, pa kupuje grožđe, od, kaže, sedmero provjereno dobrih hvarskih vinogradara koji imaju trsje na boljim pozicijama. Uz vina Plavac mali 2014 i Pošip 2016 s pet posto kapljice iz 35-dnevne maceracije, donijela je i vino Wild Skins, mješavinu pošipa, bogdanuše i kuča od kojih je pošip macerirao 35 dana, bogdanuša 10, a kuč četiri, zatim i rosé od drnekuše, sorte što dobro uspijeva na većim visinama i što su je nekad na Hvaru proizvođači vina u manjoj količini miješali s plavcem da bi on imao bolju kiselost i svježinu. Danas drnekuše, žali se Jo, na Hvaru ima ukupno još jedva 1,5 hektar

Cep Gordia i, lijevo, Martina Tomac

Andrej Cep Gordia iz Ankarana, za istim stolom kao Martina Tomac, pokazao je obećavajuću orange mješavnu malvazije istarske, te sivog i bijelog muškata dobivenu uz četirimjesečnu maceraciju u amfori. Vino je još u bačvi

Damir Dobravac

Damir Dobravac iz Rovinja – lijepa ali još premlada Simfonija 2011, mješavina malvazije istarske (70 %) i chardonnaya (30 %) s 15 dana maceracije u bačvi i sa četiri godine dozrijevanja u drvu

Mitja Loduca Ducal iz Svečine – izvanredni, upečatljivi Rajnski rizling 2013, potom Rajnski rizling 2011 a, onda, i vrlo lijepi Laški rizling 2015. S  berbom 2015. Ducal je krenuo i u maceracije u amfori, vino, koje je još u drvenoj bačvi, prošlo je maceraciju od osam mjeseci.

Stefano Novello Ronco Severo iz Italije, s Borisom Ivančićem, vlasnikom tvrtke Vivat Fina Vina, i sa Sašom Špirancem, oduševljenima Friulanom 2015 riservom, te rebulom i sivim pinotom iz 2015.

Ivančić Novello i Špiranec

Bilo je kapljice klasičnoga izgleda i one tzv. narančaste, od bijelih sorata s dužim maceracijama popraćenim alkoholnim vrenjem. Očito je da svatko i kroz oblike maceracuije i dozrijevanje nastoji pronaći neku svoju optimalnu varijantu, koja će ga dakako u pozitivnome smislu razlikovati od konkurencije.

Ducal – Mitja Lo Duca

Na malome prostoru popriličan broj lijepih i zanimljivih vina, najviše su me se dojmili standardno sjajni uradci našega Giorgia Claia (Malvazija sv. Jakov 2015., jako dobar Ottocento bijeli iz ne dobre 2014!), pa Pošip 2016 u kojemu je pet posto vina što je 35 dana maceriralo u inoksu, i dinamični i elegantni Plavac mali 2014 (Sveta Nedjelja, 20 mjeseci dozrijevanja u barriqueu od slavonske hrastovine) od Joe Ahearne kao i od Ducala dva rajnska rizlinga, jedan iz 2011 (godina dana u drvu plus godina dana u inoksu) a drugi (rekao bih i kralj toga popodneva) iz 2013, s dvije godine drveta i jednom godinom u inoksu, sjajan im je bio i laški rizling iz 2015.   ♣ 

ROXANICH HOTEL – Mladen Rožanić iz podruma Roxanich krenuo je u veliki pothvat – podizanje Roxanich Heritage Wine Hotela! Pohvalit će se da su građevinski radovi u središtu Motovuna već debelo u tijeku. Ukupna vrijednost cjelokupnog projekta je oko 79 milijuna kuna, od toga na sam hotel otpada 48 milijuna kuna, investicija u podrum je pak oko 31 milijun kuna. Dio sredstava je, čujem, osiguran od Europske Unije temeljem nacionalnog programa pomoći sektoru vina od 2014 do 2018, a iznosi oko 9,9 milijuna kuna. U povodu početka izgradnje za javnost su govorili su govorili župan Istarske županije Valter Flego, načelnik Općine Motovun Tomislav Pahović, te Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, kao i Idis Turato, nagrađivani arhitekt čiji je Arhitektonski biro Turato projektirao cijeli kompleks.

Odabir starog motovunskog podruma kao mjesta za izgradnju novog vinskog centra ima za cilj širenje djelatnosti na turizam, kulturu i organizaciju raznih tematskih događanja vezanih uz filozofiju vina. Roxanich Heritage Wine Hotel svojim će radom, vinskom i gastronomskom ponudom biti  intimno povezan s Motovunom i Istrom, a suradnjom s domaćim proizvođačima hrane potrudit ćemo se dodatno afirmirati autentični doživljaj Istre. Tome će pomoći i naši budući zaposlenici, očekujemo da ćemo ih zaposliti između 25 i 30. Izgradnja hotela za nas je svojevrsni povratak u Motovun, mjesto od kuda je prije desetak godina i krenula naša vinska poslovna avantura, naglasio je Rožanić prisjećajući se i početaka Vinarije Roxanich.

Hotel, za koji se očekuje da bude gotov do sljedećeg ljeta, prostirat će se na gotovo 3000 kvadratnih metra, imat će 28 hotelskih i četiri apartmana, restoran, bar, trgovinu, konferencijske dvorane, kuhinje, saune, servisne prostorija i garaže. Roxanich Heritage Wine Hotel i vinski podrum s radom bi trebali krenuti s početkom ljetne turističke sezone sljedeće 2018. godine.  ♣

Festival pršuta u Tinjanu 2017

SLANI POSUŠENI SVINJSKI BUTOVI KOJI SE SLATKO JEDU! – U Istri se u listopadu događa svašta nešto, puno lipih stvari. Među ostalime i festival pršuta u Tinjanu. Istarski, dalmatinski, kraški, parmski (di Parma), štajerski (Austrija), štutgartski (da, Njemacka!), pa jamon iberico…

Šampion 2017: Mladen Dujmović…

…i šampion 2017 Eurodelikatese, iz Dalmacije

Ove godine u Tinjanu su na strukovnom ocjenjivanju izabrana dva kralja pršuta: jedan je šampion iz Istre – Mladen Dujmović, a drugi iz Dalmacije – Eurodelikatese.

Pršuti veći, manji, plećke, a bilo je i drugih mesnih prerađevina poput kobasica, salama, čvaraka. U šatoru među pršutima u Tinjanu i nešto što s pršutom pa ni s mesom nema veze – kolači!

Pisinum

Na štandovima Baba Delicija i Pisinuma goleme mrcine – posušeni butovi od po 13 i 14 pa i do 20 kilograma, od svinja koje su težile i više od četiri kvintala!

Cijene raznolike, uglavnom visoke, ali razumljivo – ipak je riječ o posebnoj deliciji. Kod Španjolaca, čija je inače pata negra toliko razvikana i slovi kao vrlo vrlo skupi proizvod, rezani pršut jamon iberico nudio se po cijeni od 115 kuna za 10 dag, a naše pak simpatčne dame u narodnoj nošnji cijenile su dalmatinski pršut Roca po  600 kuna za 10 dag. Španjolci su za svoju plećku u cijelome komadu tražili 150 kuna  za kilogram, dok su netom spomenute Dalmatinke za cijeli but tražile 270 kn po kilogramu.

Baba delicije

Posjetitelja dosta. Koliko je sebi tko priuštio a koliko je tek razgledavao, eh – to je pitanje. Ovakav sajam pršuta samo je jedanput godišnje i vrijedilo je zavući ruku u džep pa kušavati. Kako sam primijetio, rezani pršut nudio se u porcijama od po 10 dag na više, možda bi trebalo i ovdje, kao što sam vidio na festivalu pršuta u susjednoj nam zemlji, uvesti i mogućnost plaćenog kušanja i manjih količina, npr. od po jednu lijepu krišku tako da i onaj tko ima tanji novčanik i tko ne može puno jesti bude za svotu što je smije potrošiti u stanju kušati više uzoraka od različitih proizvođača. To da publika kuša što više, i od raznih pršutara bilo bi dobro i s edukacijskog aspekta, naime od upućenijih i obrazovanijih stvara se kvalitetan potrošač…

Jamon iberico

Izložen je i pršut u kojemu je svojedobno uživala i tv-zvijezda Kremenko!

Roca

Igor Zlatkov, nadareni umjetnik koji na Cresu od drveta izrađuje pladnjeve za posluživanje hrane i pića predstavio je, vješanjem kriški poput rublja, novu tehniku sušenja pršuta ili šunke koji su još gnjecavi pušteni na tržište…

Organizator festivala iskoristio je privlačnost pojma pršut da uokolo šatora s pršutarima okupi i proizvođače sira, zimnice, ponuđače raznog sezonskog povrća i voća, i vina. Kao izlagače susreo sam bračni par liječnika (Olivier Ertzbischoff i Jaqueline Marovac, na slici sa kćerkom) u mirovini koji se u Istri vrlo dobro snašao u proizvodnji plemenite kapljice Koquelicot (pjenušcima i bijelim vinima dodan je crnjak Nomad od merlota, cabernet sauvignona i terana)…, pa je manifestacija bila utoliko bogatija. Srećom, i vrijeme je odlično poslužilo…  ♣

Pršuti iz Stuttgarta i iz austrijske Štajerske

Igor Zlatkov

Njegovo veličanstvo tartuf

Giancarlo Zigante

ZIGANTE TRUFFLE DAYS 2017 – Jesen je prava sezona za gljive, a Istra je područje koje se diči s najcjenjenijom vrstom – tartufom. Nalazišta su većma u dolini rijeke Mirne, kod Livada podno Motovuna. Istra je povlašteno područje jer ima svježeg tartufa kroz gotovo cijelu godinu, k tome dok kod Francuza preteže crni tartuf a kod Talijana bijeli, dotle u Istri dobro uspijevaju i najznačajniji bijeli i tri vrste crnoga, objasnit će sommelijer Žarko Mitrović.

A kako je tartufar i ugostitelj te, od prije koju godinu i proizvođač vina za tržište, Giancarlo Zigante, kao pronalazač najvećeg tartufa na svijetu završio u Guinnessovoj Knjizi rekorda, logično je da upravo njegov restoran – Zigante u Livadama bude značajan centar za uživanje u jelima s tom plemenitom gljivom. Na prostoru uz taj restoran svake jeseni održava se eno-gastro festival Dani Zigante tartufa. Manifestacija je pod šatorom i odvija se vikendom, od 10 do 19 sati, a ove godine startala je 16. rujna, te će trajati kroz 10 vikenda, veliko finale je predviđeno za 18. i 19. studenoga. Lijepo uređeni interijer šatora svojevrsni je izložbeno-prodajno-konzumacijski eno-gastro salon s prikazom bijelog i crnog tartufa te s prerađevinama od tartufa, primjerice raznim namazima, gotovim umacima za tjesteninu, ali i prerađevinama od mlijeka i mesa obogaćenim tartufom, primjerice sirevima, raznim salamama, a tu je i maslinovo uljem s tartufom… Naravno da se na štandovima nalaze i selekcije vina domaćina Zigantea i drugih istarskih proizvođača. Izloženi artikli mogu se kupiti za ponijeti kući, a mali zalogaji i čaša vina mogu se kušati hodajući u obilasku izlagača, za goste koji se opredijele za ozbiljna jela uređeni su u šatoru posebna kuhinja i restoranski prostor kao dodatak ponudi klasičnog Ziganteova restorana. Za kreacije brine znani chef Damir Modrušan…   ♣

Chef Damir Modrušan sa svojom kreacijom na bazi tartufa,te sommelier Žarko Mitrović dok gostu riba tartuf na jelo

KLAUDIO IPŠA ZAGRIZAO ZA VINO… – Nije mu bilo dovoljno to što igra u prvoj – ne samo domaćoj nego i međunarodnoj! – ligi maslinova ulja, pa je zagrizao i za  – vino.  Pedantan kakvime se pokazao s maslinama i uljem, Klaudio Ipša postaje sada i te kako konkurencija ne samo istarskim vinarima nego i proizvođačima vina u cijeloj Hrvatskoj. Krenuo je temeljito od početka: najprije se pobrinuo za jako dobru poziciju za vinograd, riječ je o lokaciji Santa Elena, na flišu na proplanku na 420 metara nadmorske visine na brijegu iznad njegova sela Ipši i po tartufu znanih Livada, u susjedstvu Motovuna. Zasadio je 21.000 trsova, konkretno sorte malvaziju istarsku, pinot sivi, teran, refošk i merlot. Odlučio se, s obzirom na prednost nezagađenog teritorija, na vinogradarstvo i podrumarstvo na prirodi prijateljski način, da dobije što čistiji i zdraviji finalni proizvod. Konzultirao se s vinogradarima i vinarima koji slično razmišljaju, potražio je i enologa savjetnika i našao ga u Matjažu Lemutu Tiliji, i sa sinom Ivanom počeo proizvoditi vina i od bijelih sorata s dužim maceracijama popraćenima alkoholnom fermentacijom, da i u bijelome vinu dobije polifenole koje resi antioksidativna aktivnost. Maceracije provodi u otvorenim kacama u dužini od 11 pa i do 25 dana, uglavnom one traju najmanje toliko koliko traje i alkoholno vrenje, koje se, inače, glede temperaturnog maksimuma vrti oko 24 Celzijeva stupnja. Vino potom odlazi u bačvice, s time da bijelo u drvu na finom talogu i uz povremeni bâtonage bude barem 10 mjeseci, poslije je na redu dakako punjenje u bocu i odležavanje neko vrijeme. Malvaziju i sivi pinot puni samostalno, a od merlota i refoška u omjeru pola-pola radi cuvée. Kad trsje terana stasa, najvjerojatnije će se grožđe te sorte, ako ne svo a onda u određenome dijelu, pridružiti merlotu i refošku. Smisao je, veli ipša, dobiti iskreno vin terroirea. Malvazija istarska, refošk i teran jesu sinonim Istre, a francuz merlot je već jako jako dugo prisutan u Istri gdje jako dobro uspijeva pa ga se može smatrati debelo udomaćenim kultivarom.

Sad su na tržištu aktualna Ipšina vina Malvazija 2015, Sivi pinot 2015 – oba posve suha i sa 14 vol %, te Santa Elena crno 2015 za koje je najbolje još strpiti se s konzumacijom i pričuvati ga.

Na slikama je Klaudio Ipša u svom vinogradu Santa Elena, uz nasad u rodu te uz sasma mlado trsje, zatim u svom podrumu i, dakako, s maslinovim uljem 2017, koje sam imao priliku kušati netom izneseno ispod preše – a kakvo je nego odlično! ♣

S PJESME NA VINOREL! – Nakon dugo godina sreo sam je u vinoteci. Zadarska pjevačica vedrih nota Marina Tomašević izabrala je pravo mjesto gdje se široj javnosti može lijepo pokazati u novom svjetlu – kao slikarica koja radi tehnikom vinorela, dakle kao boju koristi vino. Kao likovnjak ostala je vjerna glazbenoj estradnoj sceni: evo, iz njena ateljea, nekoliko uspjelih portreta znanih naših pjevača i skladatelja Gibonnija, Miše Kovača, Tomislava Ivčića, Tončija Huljića, Olivera Dragojevića, Vinka Coce, Jolea, Tomislava Bralića…   ♣

Marina Tomašević

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2017/ SEDAM ZLATA ZA NAŠE u BERGAMU

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Domaćini na otvorenju ocjenjivanja: vinar Medolago Albani, predsjednik Konzorcija za vina Valcalepija, zatim Sergio Cantoni, direktor velike vinarske zadruge i direktor ocjenjivanja, te Sara Cantoni, glasnogovornica i prevoditeljica

HRVATSKO VINO OVIH JE DANA BILO U SVOJEVRSNOJ EUROPSKOJ OFENZIVI. BEČKOM POHODU NA AUSTRIJU i ŽETVI ZLATNIH MEDALJA NA OCJENJIVANJU EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u ITALIJI SLIJEDILE SU, s CILJEM OSVAJANJA ŠVICARSKE, AMBICIOZNE PREZENTACIJE CRO-KAPLJICE u ZÜRICHU i ŽENEVI

Duša ocjenjivanja: profesor Mario Fregoni

Hrvatsko vino ovih je dana bilo u svojevrsnoj europskoj ofenzivi. Najprije u Beču u pohodu na Austriju, potom na žetvi odličja na tradicijskom 13. ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2017 u Bergamu gdje nam je dodijeljeno sedam zlatnih medalja, slijedile su ambiciozne prezentacije 17 hrvatskih vinarija u Zürichu i Ženevi u Švicarskoj.

U Bergamu na tradicijskom listopadskom svjetskom susretu vina od merlota i caberneta, gdje već tradicionalno imamo puno uspjeha, ove su se godine iz Hrvatske zlatom zakitili Korlat cabernet sauvignon 2012 od Badela 1862, zatim Agrolagunini Cabernet sauvignon Festigia 2011, Cabernet sauvignon Festigia 2015 te Castello Festigia 2015, Krauthakerovi Merlot 2015 i cuvée K-7 2015, kao i Miraz Cuvée 2015 od Feravina.

Ove godine ocjenjivanje je proteklo po prvi put bez uzoraka iz Francuske ali to ne znači da nije bilo onih rađenih francuskom rukom, naime stiglo je čak 17 uzoraka iz Kine, zemlje u kojoj je kao konzultanata angažirano upravo i dosta francuskih enologa. Iz Izraela je došao 21 uzorak. Hrvatska zastupljena dobro, preko Agrolagune, Badela 1862, Capa, Feravina, Krauthakera.

U Bergamu je na ocjenjivanju bilo 255 uzoraka vina iz 23 zemlje. Ukupno 40 posto etiketa iz Italije i 60 posto iz inozemstva.

Po prvi put na degustacijskoj listi našli su se i međuvrsni križanci u nastanku kojih su korišteni cabernet odnoso merlot, jedan od takvih bio je, primjerice, incrocio Terzi 1 (cabernet sauvignon X barbera) a drugi rebo (merlot X teroldego).

Komisija za ocjenu bilo je sedam, a svaka je brojila po čak 11 odnosno 12 članova. Polovicu članova u svakoj komisiji činili su enolozi. Nazočno je bilo ukupno 75 degustatora iz 29 zemalja, iz Hrvatske smo bili Ivan Dropuljić kao direktor Zagreb Vino.coma i ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u čaši. Iz susjedne Slovenije su bili pozvani koparski vinogradar i vinar te dopredsjednik Međunarodne unije enologa Iztok Klenar, zatim ljubljanski prof. Marin Berovič, i enolog Kleti Brda iz Goriških brda Darinko Ribolica. Iz također susjedne nam Srbije odazvali su se Marina Bogičević koja inače vodi podrum Grabak u Trsteničkom vinogorju, te Nikola Biorčević i Mirko Rnjak, iz trgovine i medija.

Pragovi za medalje: velika zlatna – od 92 do 100 bodova, zlatna 85 do 91,99 bodova, srebrna od 82 do 84,99 bodova.

Kao mjesto ocjenjivanja izabran je objekt Corte Berghemina uz velebni Castello di Pegazzano u Pegazzanu

Na ovogodišnjem ocjenjivanju u Bergamu najviše dodijeljeno odličje bila je zlatna medalja, a najviša postignuta ocjena bila je 90 od 100 mogućih bodova.  Najviše zlata – 30 – dobili su domaćini Talijani. Veliki su uspjeh postigli Kinezi, koji su primili 10 zlatnih medalja, Srbija ih je osvojila osam, Hrvatska, da ponovim – sedam, Izrael pet.

Predsjednik jedne od komisija bio je prof. Marin Berovič s Kemijsko-biotehničkog fakulteta u Ljubljani, a član komisije na slici u sredini je Iztok Klenar, koparski proizvođač vina ali i dopredsjednik Međunarodnog udruženja enologa

Evo – da se vidi kako tko od nagrađenih stoji unutar zlatne grupe – pregleda najuspješnijih osvajača zlatnih medalja i navoda njihovih bodova.

Etiketa Valcalepio Rosso riserva ilustrirana Caravaggiom

Po broju bodova najbolje su se – dijeleći prvo mjesto sa po 90/100 bodova – plasirali Wakefiled/Taylors Wines (Clare Valley, Australija) s Taylors merlotom 2016, i Parco del Venda (Colli euganei, Italija) s cabernetom Boccon 2016. Na drugo mjesto, sa 89,63 boda, dospjela je kineska kuća Yinchuan Xinnin Winery iz Helanskog istočnog gorja, sa Znogqing cabernet sauvignonom 2015. Treće mjesto, s 89,30 bodova, zauzela je talijanska vinska kuća La Colombera iz vinogorja Colli trevigiani, s merlotom Corti 2009. Četvrto mjesto sa po 89,20 bodova dijele opet kineska tvrtka – Ningxia Shaquan Winery, s merlotom Helan Mountain Fontaine Sable desert spring iz 2016., i južnoafrička kuća Tombalina Wines Aaldering Vineyards and Wines iz Stellenboscha, s mješavinom cabernet sauvignona i merlota 2012. Peti, s 89,10 bodova, je Colombin (Yantai) Cork Co s cabernet sauvignonom Mengpuyuan 2015, šesti je, sa 89,00 bodova, izraelski Barkan Wine Cellars s cabernet sauvignonom Superieur 2012 iz Galileje. Na sedmo mjesto sa 88,86 bodova plasirala se PR Vinarija Grabak iz Trsteničkog vinogorja u Srbiji, s vinom Modrovrana 2015. Osmi, sa 88,80 bodova je argentinski Trapiche/Finca Laborde s cabernet sauvignonom 2013 Maipu Mendoza Terroir Series Edition Limitada. Deveti je Supergal Flam iz izraelskog vinogradarskog područja Judean Hills – Flam, s vinom Flam classico 2014. Deseto mjesto dijele, s 88,43 boda – posjed Kovačević iz Srbije, s kapljicom Aurelius Edicija Redition 2012 i kineski Ningxia Shaquan Winery s cabernet sauvignonom Fontaine sable 2015. S 88,40 bodova 11. mjesto drži Viraghegyi Bor Kft iz mađarskog Szekszarda s cabernet sauvignonom Viraghegyi 2011, a 12. poziciju s 88,29 bodova dijele Tenuta Mosole Sergio (Licio) iz talijanskog istočnog Veneta s kapljicom Hora sexta 2013 i kineski Chateau Rong Yanmei s Lan Shanhong cabernet sauvignonom 2015.

Hrvatski vinari bodovno su prošli ovako: Badel 1862 je za Korlat cabernet sauvignon 2012 dosegnuo 87,71 bod, najviše od naših predstavnika, a Agrolaguna je za svoj cabernet sauvignon Festigia 2011 dobila 87,22 boda, za mješavinu Castello Festigia 86,29 bodova, a za cabernet sauvignon Festigia 2015 86,10 bodova. Feravino za Miraz Cuvée 2015 osvojilo je 86,20 bodova, Krauthaker pak za Merlot 2015 87 a za mješavinu sorata K-7 2015 86 bodova.

Iz Srbije, uz netom spomenutog Kovačevića (koji je zlatno odličje dobio i za Aurelius Edicija Sedition), zlata su osvojili još i Art Wine za merlot Sumarum 2013, Atelje Vina Šapat za cabernet sauvignon iz 2013, vinarija Pusula Astra ITB za cabernet Pusulu 2013, te Fruškogorski vinogradi za merlot Quet 18+Edition 2012.

Naš stol, na svečanoj večeri: Suzana ŽiviĆ iz Konzorcija za vino Valcalepio, tv-snimatelj Dušan Veličković, Nikola Biorčević, Marin Berović i Darinko Ribolica

Uz standardne medalje, u Bergamu se dodjeljuju i posebne novinarske nagrade. Na temelju bodova koje osvoje od novinara-degustatora proglašavaju se nacionalni prvaci. Po odluci novinara koji su ocjenjivali vina, hrvatskim nacionalnim prvakom proglašen je Miraz cuvée 2015 od Feravina.

Ostali proizvođači-prvaci po državama su: za Argentinu Trapiche, za Australiju Wakesfield/Taylors, za Kanadu Tombalina Konzelmann Winery, za Češku Baloun, za Njemačku Anselmann GmbH, za Grčku Ktima Vourvozukelis, za Izrael Supergal-Flam, za Italiju Palmeri, za Moldaviju Granovia Wines, za Makedoniju Gama Demir Kapija, za Rumunjsku Domenile Viticole Tohani, za Rusiju Fanagoria, za Srbiju Izba Jovanović, za Slovačku Movino, za Sloveniju Constantini, za Južnu Afriku Tombalina Wines Aaldering Vineyards & Wines.

Posebne nagrade za križance s vinima od merlota i caberneta pripale su Cantini Toblini za Rebo Limaro 2013, i Cantini sociale iz Bergama za Incrocio Terzi iz 2016.  ♣  SuČ – 10/2017

Posjet posjedu Il Cipresso u mjestu Scanzorosciate i vođena degustacija desertnog vina Moscato di Scanzo uz tamnu čokoladu. Vino toči osobno vlasnica posjeda Il Cipresso Angelica Cuni. Sasvim lijevo je prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com. Na najavnoj pressici za festival po tradiciji će se predstaviti hrvatski osvajači zlatnih medalja ove godine u Bergamu

________________________________

PIJ SVOJ TERROIR, i BIT ĆEŠ ZDRAV! – Organizatori ocjenjivanja Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme  – Vignanioli bergamaschi i Konzorcij za zaštitu vina vinogorja Valcalepio rado će istaknuti kako događanje u Bergamu  nije tek tehničko kušanje, nego ima bitno višu razinu, a riječ je o druženju, prezentaciji teritorija i razmjeni iskustava. Svake godine posljednjeg dana službenog programa u Bergamu se u prostorima tamošnje Gospodarske komore organizira okrugli stol na neku zanimljivu aktualnu temu, ovaj put tema je bila bolja valorizacija vlastitog teritorija u smislu zdravlja. Prije opće diskusije nastupilo je pet predavača: Rachel Radmilli, znanstvena istraživateljica s odjela antgropologije Sveučilišta Malta, govorila je o vinu kao spojnici između prirode i kulture, Kevin Schembri s odjela za genetiku također Sveučilišta Malta pričao je o zdravstenoj korisnosti konzumacije hrane proizvedene na teritoriju na kojemu se živi, Pierre Courjault-Radé, professor iz Toulousea, specijalist za okoliš, iznio je rezultate istraživanja o međuakciji između mikrokozmosa terroirea i mikrokozmosa čovjeka a vezano uz bolje zdravlje. Giampaolo Braceschi iz Centra za proučavanje degustacija iz Brescije opredijelio se za predavanje pod naslovom Kako pri degustaciji kroz organoleptiku mjeriti povezanost vina s teritorijem. Andrea Casadei prezentirao je kroz eno-gastro proizvode teritorij Valcalepio. ■

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ