Archive | Kuhinja & (pre)hrana/Cooking & food RSS for this section

SVIJET u CASI – 10.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Eto nas već kod Martinja 2021. To je ne samo vinski praznik, nego i lijep jubilej, iako do punog sjaja (tri desetljeća!) nedostaje godina dana. Ova prigodna fotografija našla se na naslovnoj stranici prvog broja revije Svijet u Čaši, izdanog na Martinje 1992! Vinski biškup Simpy i miništrant Riba u akciji blagoslivljanja, po narodnim običajima. I dok su ovdje u prvom planu sa Simpyjem i Ribom vidljivi dobra hrana i domaći specijaliteti te demižonka s vino, u pozadini je nevidljiva, jezgra, u sastavu, Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić

_________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ 6. Goût de France – 2021 – Okusi Francuske: SVJETSKA MANIFESTACIJA OKRENUTA EKO-ORIJENTIRANOJ GASTRONOMIJI SUTRAŠNJICE! ⦁ Restaurant Croatica: 26. DODJELA PLAKETA NAJBOLJIMA MEĐU 100 VODEĆIH HRVATSKIH UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ⦁ Domaći restorani novijeg doba: MATRIX u MODERNOM STILU ⦁ Simbioza iće&piće za primjer: JADRANKA GRIC & GUC MIVA ⦁ Mamma mia:  PIZZA KOJA JE NADIŠLA SEBE ⦁ Bakho ispod mora: LJULJUŠKANJEM DO BRŽEG NAPRETKA u ORGANOLEPTICI ⦁ Zagrebačka Kajzerica,: KORIA & KAISER ⦁ Kulturna baština uz vinske ceste Zagrebačke županije: VIA KINO – NO TIME TO DIE! ⦁ Vinske legende Grgić,Lebar, Enjingi, Crvik, Istenič, Kollwentz, Gaja: SENIORI NADOMAK STOTKE ⦁ Sajmovi, festivali i ocjenjivanja 2021, i oni u pripremi za 2022: PROSECCO DAYS u ZAGREBU / DALMATINSKE VINSKE IKONE u SPLITU / EMOZIONI DAL MONDO u BERGAMU / VINITALY SPECIAL SELECTION – JANTARNA VINA u VERONI / ZAGREB VINO.COM RADIONICE (uzbudljivo!) / DECANTER WORLD WINE AWARD 2022, ključni datumi ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2021 – BUYING GUIDE

_________________________________.

  1. Goût de France – 2021 – Okusi Francuske

SVJETSKA MANIFESTACIJA OKRENUTA EKO-ORIJENTIRANOJ GASTRONOMIJI SUTRAŠNJICE!

            Nakon godine stanke zbog corone/covida19, s tjednom od 14. do 22. listopada 2021. vratila se eno-gastronomska manifestacija na globalnoj razini Okusi Francuske/Goût de France, za koju organizatori ističu da je, po najnovijemu, čvrsto okrenuta eko-osviještenoj gastronomiji sutrašnjice! U priču je, kao kum i pokrovitelj, umiješan famozni chef Alain Ducasse!

            Izdanje 2021., inače ukupno šesto po redu, bilo je, dakle, u znaku odgovorne gastronomije koja prednost daje lokalnim i sezonskim proizvodima, koja promiče povezivanje s lokalnim proizvođačima te druženja i razmjene, etičko ugostiteljstvo, koja promiče kuhanje bez stvaranja otpada i plasman bez stvaranja otpada, učenje o okusima… Bilo je pitanje trenutka kad će se na svjetskoj razini gastronomija, koja se ponajviše vezuje uz hedonizam, istaknuti i u društveno visoko angažiranome smislu, naime već je s ekološkog stanovišta postalo zabrinjavajuće neodgovorno upravljanje resursima posebice u segmentu hrane a kroz hiperprodukciju i kroz jeftino podilazeće komercijalne (čitaj: nezdrave) kreacije te istodobno i bacanje – inače sve skupljeg! – jela. Podatak iz Hrvatske, ovih dana izrečen na radio-valovima: u 2021. do kraja listopada, s tržišta je iz domene hrane u nas povučeno 87 proizvoda jer nije odgovaralo propisu, zatim: puno hrane završi u kantama za smeće, a, eto, istodobno u nas se 26 posto od kućnog proračuna izdvaja za hranu a to je dva puta više nego u većini drugih zemalja Europske Unije…

Francuski veleposlanik NJ. E. g. Gaël Veyssière dok govori o manifestaciji Okusi Francusku/Goût de France (Marko Čolić)

            O tom opredjeljenju prema odgovornoj gastronomiji na pressici u najavi manifestacije u zagrebačkom Francuskom institutu gvorio je aktuani veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj  Gaël Veyssière:

            – Manifestacija ima za cilj isticati važnost odgovorne kuhinje kako u pogledu zdravlja ljudi i okoliša, tako i na području gospodarstva, energije, kulture, obrazovanja… Svijet ugostiteljstva mora više nego ikad prije biti dio održivog, ekološkog pristupa. Mnogo je pravaca na kojima se može raditi: nabavka sirovina, stavljanje naglaska na lokalne i sezonske namirnice, primjereno formiranje jelovnika, educiranje potrošača o okusima i najboljim svojstvima namirnice koja se uzgaja na licu mjesta i rabi se svježa te bez konzervansa inače nužnih pri dužim transportima. Važno je kuhati u količinski razumnim količinama u smislu da se od iskoristivih namirnica kroz moguće viškove ne stvara otpad, zatim tu su recikliranje, pažljivija potrošnja vode i energije, primjerena ambalaža. U Hrvatskoj, kao i u Francuskoj, postoje mnoge regije usmjerene na razvoj poljoprivrede što  brine o okolišu, i koje su odavno shvatile kako je kvaliteta okusa ne samo plod znanja i umijeća chefa, nego je i u cijelome procesu skladnog odnosa čovjeka s prirodom. Pozitivnih primjera u Hrvatskoj imamo i na kopnu, od Međimurja do Slavonije, ali i diljem obale, od Istre do Dalmacije uključujući dakako i otoke, treba se samo trsiti da ti pozitivni sve jače potiskuju one negativne. Kulinarske i gastronomske tradicije Hrvatske i Francuske, između kopna i mora, podudaraju se s obzirom da se koriste vrlo slične namirnice, a opet se svaka tradicija ističe sebi svojstvenim identitetom. Osim odgovorne kuhinje i stavljanja u središte pozornosti regije Centre-Val-de-Loire, željeli bismo u svijetu pa eto i u Hrvatskoj staviti poseban naglasak i na važnost francuskog jezika u eno-gastronomiji,  dakle u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, taj sektor, tijesno vezan uz turizam, i te kako je gospodarski važan jer zapošljava veliki broj osoba u našim dvjema zemljama. Francusko veleposlanstvo u Zagrebu usko surađuje s brojnim svojim partnerima u cilju promicanja učenja francuskog jezika kao jezika struke. Mreža Francuskih alijansi u Hrvatskoj osmislila je niz tečajeva francuskog jezika posebno namijenjenih turističkim djelatnicima i različitim zanimanjima, bilo da se radi o kuharima te konobarima i barmenima, bilo djelatnicima na recepciji i osoblju koje dočekuje goste u hotelima, odnosno vozačima i vodičima organiziranih grupa, ili pak prodavačima i malim trgovcima. Znanje francuskog jezika važno je radi zapošljavanja te radi mogućnosti što se nude zaposlenima u ovoj sektoru!

Uvod u Okuse Francuske u Hrvatskoj bio je festival Taste the Mediterranean pod vodstvom Ingrid Badurine u Splitu na početku listopada (Marko Čolić)

Francuska zbog specifičnosti i kakvoće svojih prehrambenih proizvoda i zahvaljujući nadarenosti i naporima svojih chefova odavna slovi kao svjetski eno-gastronomski div i logično je da se rodilo ovakvo događanje poput Goût de France koje će simultano na globanoj razini tricolore slaviti specijalno baš za stolom! Manfestacija Goût de France/Okusi Francuske 2015. godine uvrštena je, kao Francuski  gastronomski obrok, na popis nematerijalne baštine UNESCO-a! U 150 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, u priredbu se uključuje više od 5000 talentiranih šefova kuhinja i Goût de France stasao je do najvećeg gastronomskog događanja na planetu.

Svojevrsni uvod u događanje Okusi Francuske u Hrvatskoj bio je festival Taste the Mediterranean, u Splitu od 6. do 9. listopada, a u režiji novinarke a i direktorice za Hrvatsku vodiča Gault & Millau Ingrid Badurina. Chefovi, slastičari i čokolatieri s juga Francuske sudjelovali su na tom festivalu u Splitu.

Slastice-kreacije ponuđene na pressici u sklopu događanja Okusi Francusku u Esplanadi (suhiucasi)

Evo hrvatskih restorana uključenih u manifestaciju Okusi Francusku/Gout de France 2021 od 14. do 22. listopada: ZAGREB – Zinfandel’s (Esplanade), Stara škola, Market Street food & drinks; Bistro Fotić; MAČKOVEC  kod Čakovca: Mala hiža Branka Tomašića; SPLIT: Noštromo i Zora bila; OSIJEK: Waldinger

Claude Krajner u društvu s hrvatskim slastičarima za koje je u Esplanadi održao radioicu na temu čokolade (suhiucasi)

______________________________________

CLAUDE KRAJNER i ZA TVRTKU SWAROWSKY – Claude Krajner jedan je od 50 najboljih čokolatijera u Francuskoj. To priznanje, kao i titulu Maître Artisan Chocolatier dobio je 2015. godine. Iste je godine postao i član prestižne kulinarske akademije Académie Nationale de Cuisine. Zanat je pekao u najboljim pariškim restoranima, ali i na Kanarskim otocima gdje je radio kao slastičar u restoranu Les Moulins de Paris na Lanzaroteu. Stalni je predavač na renomiranoj kulinarskoj školi Villa des Chefs u Aix-en-Provenceu, gdje poznati chefovi i slastičari održavaju tečajeve i masterclassove za polaznike. Claude Krajner također je autor personaliziranih čokoladnih proizvoda za velike tvrtke kao što su Kartell, Swarovsky i Palais des Thés ⦁

_____________________________________

Francuski Slavonac chef Claude Krajner, te ove godine nagrađena Michelinovom tzv. zelenom zvjezdicom (povezivanje gastronomije i ekologije!) chefica u Esplanadi i Zinfandel’su Ana Grgić, osmislili su menu za centralnu večeru Okusi Francuske u Esplanadi. Chefica Ana Grgić Tomić, s buteljom vina Zinfandel, u društvu kutjevačkog vinogradara/vinara Vlade Krauthakera koji brine o mini-vinogradu Crljenka na Esplanadinoj terasi Oleander te o proizvodnji i punjenju zinfandela u bocu za potrebe restorana Zinfandel’s (suhiucasi) .

Esplanadin restoran Zinfandel’s na središnjoj svečanoj večeri Goût de France bio je, unatoč tome što je ulaznica koštala 680 kuna po osobi, što se veli, pun k’o šipak, dosta interesenata ostalo je vani zbog nedostatka mjesta. Predmnijevajući da bi tako moglo biti, na pressici sam bio pitao je li predviđeno da se ponudi u prikladnim paketićima na prodaju za van nešto od ponude (npr. čokolada i kolači od čokolade à la française) odgovoreno mi je da o tome nije bilo govora! Menu su za večeru osmislili chefica Ana Grgić i chef maître-chocolatier Claude Krajner, jedan od 50 najboljih francuskih majstora za čokoladu koji je u popodnevnim satima u hotelu a za profesionalne kuhare održao radionicu na temu čokolade, i koji je u predvečerje dan prije u Francuskom institutu u središtu Metropole vodio kušanje čokolade.

Zgodno je spomenuti da je Krajner porijeklom iz Slavonije, a kad su već u pitanju čokolada, restoran Zinfandel’s, vino zinfandel koje se odlično slaže s čokoladom… palo mi je na pamet da je tih gastro-dana vrijedilo – pa sam i to predlagao – na neki način spojiti Krajnera i kutjevačkog vinara Vladu Krauthakera, naime Vlado je već bio kroz neke svojedobne pokušaje suradnje s gastronomadom Reneom Bakalovićem iskazao interes za kvalitetno sljubljivanje čokolade i čokoladnih proizvoda s njegovom kapljicom. Krauthaker u svom vinogradu ima i nasad Crljenka/Zinfandela, k tome i brine o mini-vinogradu Zinfandela na terasi Oleander uz Esplanadin restoran Zinfandel’s te o proizvodnji i punjenju crljenka u bocu za potrebe restorana Zinfandel’s. I još nešto: ovo događanje Okusi Francuske ima, kako je već navedeno, eko-predznak a Krauthaker također u svojima vinogradu i podrumu nastoji biti prirodi prijateljski, znači na eko-kolosijeku… dakle povezanst tijesna da tješnja ne može biti… ♣

Restaurant Croatica

  1. DODJELA PLAKETA NAJBOLJIMA MEĐU 100 VODEĆIH HRVATSKIH UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Evo i o gastronomiji u Lijepoj našoj: na svečanosti na botelu Marina u Rijeci održana je promocija knjige 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2021/22 – tiskovno i on-line hrvatsko i englesko izdanje. Zaslužni za to su prof. Karin Mimica i njena ekipa Abisal biblioteke Gastronaut iz Opatije. Voditeljici projekta i urednici izdanja prof. Karin Mimici najjaču su pomoć u stvaranju ovog vodiča pružili dipl. oec. hot. Marina Selak kao glavna stručna suradnica, te Vlatko Ignatoski kao grafički urednik izdanja. Dodjela plaketa Restaurant Croatica, realizirana je, inače, uz podršku Primorsko-goranske županije, TZ Kvarner, TZ grada Rijeke, Udruge hrvatskih restoratera.                                                 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica projekt je poticanja kvalitete u ugostiteljstvu kroz godišnje izbore najboljih domaćih ugostiteljskih objekata i izdavanje prateće publikacije. S projektom se počelo 1995. godine, a osnovna ideja bila je napraviti istraživanje tržišta o tome koji restorani najbolje zadovoljavaju potrebe i očekivanja gostiju te istaknuti vodeće ne bi li se na taj način motiviralo i ostale na poboljšanje kvalitete ponude i usluge. U 1995. godini istraživanjem je bilo obuhvaćeno oko 700 restorana, dok se 2020. godine ta brojka popela na više od 2400 restorana. Dio glasovanja proveden je preko portala www.gastronaut.hr , a glasači su mogli istaknuti kvalitetu ponude, usluge i ambijenta. Konačnu riječ nakon pregleda svih dobivenih mišljenja dao je Časni odbor projekta koji svaki put i proglašava novu listu 100 vodećih, prezentiranih u knjizi-vodiču. Tijekom 26 godina projekta u grupu Restaurant Croatica je uvršteno ukupno 497 restorana, a titulu je svih 26 godina obranilo šest restorana.

Dobitnici priznanja Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar, pa Branko Greblički Ventek, Vila Zelenjak Kumrovec, Lidija Žganjer, restoran Žganjer iz Jaškova, uz njih su Karin Mimica, voditeljica projekta, Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma RH te, sasvim lijevo, Nikica Karamarko, član Časnog suda (Marko Čolić)

Stotina vodećih hrvatskih restorana 2021/22 dobila je naljepnice Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku.

Restorani su u knjizi 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2021/22 prezentirani tekstom, slikom i specijalitetima kuće te informacijama što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se mogu naći na stolu te destinacije sa svojim gastronomskim i enološkim adutima.

Prisutnima su se, uz Karin Mimicu kao voditeljicu projekta i urednicu izdanja, osobno obratili i Petar Škarpa, direktor TZ grada Rijeke; Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera; Marina Medarić, zamjenica župana  Primorsko-goranske županije; Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta RH; Abi Shalabi ispred Udruge hrvatskih restoratera; Nikola Serdar, savjetnik projekta; Nikica Karamarko, član Časnog odbora;

Ispred nagrađenih ugostitelja se zahvalo Zlatko Puntijar.

Nakon dodjele plaketa i promocije knjige, uslijedio je domijenak tijekom kojeg su ponuđeni na kušanje i prozivodi partnera projekta:

          Aperitivi:  DARNApelinkovac, teranino i liker od kave ⦁ Vinari:  BLATO1902, DEKLIĆ, ERDUTSKI-VINOGRADI, MATIĆ,  PZ-GOSPOJA, PZ-SVIRČE, PZ-VRBNIK,  SIRK,  PAVLOMIR ⦁  Proizvođači i distributeri hrane: BACCALLA DELLA MAMA Milena – četiri vrste namaza od bakalara ⦁  DOPO DROPO – ulje iz sjemenki bijelog i crnog grožđa ⦁ DUKAT – sirevi ⦁ KARLIĆ tartufi – tartufi, sirevi i salamini s tartufima ⦁ KOTANYI – začini ⦁ METRO – veleprodaja za ugostitelje ⦁ QIMIQ – sedam vrsta vrhnja za kuhanje ⦁ PG OREHOVEC – salame od jelena i vepra, pašteta od patke, sušena pačja prsa ⦁ ROVINJOLA – ekstra djevičanska maslinova ulja ⦁ VENDRIJA – vrganji, šitake, šampinjoni, bukovače, panjevka, lisičarke. ♣

Hrvatski restorani novijeg doba

MATRIX u MODERNOM STILU

Moderno vrijeme donosi novu ponudu. Mjesto pod suncem prije nešto više od mjesec dana tražiti je počeo restoran Matrix, u Matrix Office Parku, u jednoj od čeličnih/staklenih poslovnih zgrada pomalo futurističkog a moglo bi se reći i industrijskog izgleda u Slavonskoj aveniji u Metropoli (Zagrepčani su tu aveniju prije nego li je proradila obilaznica nazivali autoputom), sasvim blizu križanja s Heinzelovom. Futurističko izvana sa sobom donosi i futurističko unutra – interijer, prostran i jednostavan, prozračan, te jela s kojima teško da bi se s obzirom na količinu u tanjuru na prvi pogled i prije nego što nađu strpljenja da pričekaju da se predviđeni sljedovi izredaju do kraja, složili klasični naši Zagorci i Slavonci…

Zgrade Matrix, te, dolje, na slici Marka Čolića, interijer restorana Matrix  u jednoj od njih

Matrix, se u ponudi opredijelio za više zanimljivih različitih sljedova u manjoj količini svakoga, nastojeći zadovoljiti gosta koji dođe tek na gablec (jedan ili dva slijeda) te omogućiti gostu koji želi ručak da prođe kroz cijeli menu i uživa u bogatstvu aroma i okusa, pa da na kraju kad se digne od stola ne odlazi pretrpana i teška želuca. Za izbor kvalitetnih namirnica, uglavnom od specijaliziranih domaćih OPG-ova, i za kreacije na tanjuru zadužena je mlada ekipa kojoj je na čelu (26-godišnji!) chef Marko Jantolek, on je u Matrix stigao s lijepim pedigreom – prije je radio u zagrebačkom restoranu Noel koji se zakitio Michelinovom zvjezdicom, a potom i u bistròu Pod Zidom kod zagrebačke tržnice Dolac.

Menu: carbonara u tekućem stanju, tartar ramstek, rižoto s grana padanom,cherry rajčicama i ploškama jezika, goveđa obrazina dugo pirjana i lički krumpir kao pire (Marko Čolić)

– U Matrixu prije svega nudimo doživljaj. U kuhinji ćete naći isključivo dnevno svježe namirnice iz probranih hrvatskih OPG-ova i vrhunsku ekipu kuhara koji jela pripremaju na moderan, nesvakidašnji način – istaknuo je mladi chef te dodao kako mu je veliki poticaj u ooslu to što mu se gosti i osobno zahvaljuju i to što se redovno vraćaju.

Chef Marko Jantolek u akciji u kuhnji, i sommelijerka Manuela Maras u akciji uz gosta (suhiucasi)

Da bi se u okviru i visokog emotivnog doživljaja pospješilo klizanje zalogaja prema želucu brine Manuela Maras, sommelijerka inače već duže vrijeme znana i s pozornice trgovine vinom, tako da je Matrixova vinska karta vrlo pažljivo složena. Vinska karta broji više od sto etiketa ponajboljih hrvatskih, ali i desetak vrhunskih svjetskih vinara, u kojima gosti imaju priliku uživati. Zahvaljujući uvelike Manueli kao Istranki, na stolovima restorana Matrix nađe se i prvorazredno maslinovo ulje s našeg najvećeg poluotoka, koji unatrag već šest godina u svjetskim razmjerima slovi kao ponuđač najboljeg ekstra djevičanskog zelenog tekućeg zlata na svijetu.

– Uvijek je izazov pokrenuti nešto novo i drukčije, ali gosti prepoznaju kvalitetu i to znači da smo krenuli u dobrom smjeru. Tim je mlad, energičan, ambiciozan i stručan te uvijek spreman dati pravu kulinarsku i sommelijersku preporuku da doživljaj u lokalu bude potpun rekla je Manuela. ♣

Simbioza iće&piće za primjer

JADRANKA GRIC & GUC MIVA

Idealan spoj:  zalogaj i gutljaj, po zagrebački gric & guc, bistrò uz vinoteku, gostima na raspolaganju su interijer i terasa, čašica-dvije su za popiti na licu mjesta uz gablec, butelja za ponijeti doma…

MIVA JADRANKA Gutljaj i zalogaj, po zagrebački gric & guc

Isplati se, i te kako, zaustaviti se: bistro Jadranka i vinoteka MIVA vrata do vrata, zagrebačka Vukovarska ulica.  Jadranka i chefica Olivera svakodnevno za GRIC na menùu, koji se tjedno mijenja, nude, uz juhu, još po 11 finih jela, bilo na bazi tjestenine, bilo mesa, petkom je obvezno na rasporedu riba. Mljac!  Sve fino, ipak valja navesti kako kod gostiju od jela s tjesteninom nekako najbolje prolaze ravioli s raznim umacima te rezanci (tagliatelle) s gamberima, a od jela s mesom  pašticada te gulaš s njokima.  Za GUC na raspolaganju je 60 različitih visokokvalitetnih domaćih i uvoznih vina točenih na čašu. Za ponijeti kući: u vinoteci MIVA na raspolaganju je nekih 700 etiketa domaćih i inozemnih mirnih i pjenušavih, te desertnih vina u bocama različitog opsega – od butelje do magnuma i više… GRIC & GUC!!! ♣

Mamma mia!

PIZZA, KOJA JE NADIŠLA SEBE

Nekad davno siromaško jelo talijanskog juga, a unatrag više desetljeća možda i najpopularnije jelo na svijetu! Nesumnjivo je da su glavnu ulogu u stvaranju svjetskog branda od pizze odigrali brojni talijanski iseljenici i oni Talijani koji su, kako mi ovdje kažemo i za našijence, pošli u tuđinu trbuhom za kruhom na privremeni rad, te u drugim zemljama otvorili ugostiteljske objekte sa snažno izraženim identitetom svoje domovine. Pizza kao jelo i crno vino chianti te poneka kancona s džuboksa bili su idealni za start, jer pri otvaranju lokala za plasman nisu zahtijevali previsoku investiciju, važno je bilo krenuti pa onda eventualno pomalo napredovati. Bitnime za popularnost pizze smatram i to da su se, za razliku od nas – govorim to iz iskustva jer imao sam još dok sam radio u tjedniku Vikend koji je izlazio i s izdanjem za naše ljude vani, putovati zapadnom Europom, posebice Njemačkom i Austrijom, baš radi obilaska naših vani i objave priloga o njima, pa sam vidio kako se hrvatski ugostitelji uvelike drže njemačkih naziva za lokale a i jela  –  naši susjedi Talijani u inozemstvu i pri davanju naziva svojim ugostiteljskim objektima (npr. Bell’Italia, Bella Napoli, Paradiso…) čvrsto držali domovine, jelima koja su nudili kao nešto što (re)prezentira Italiju ostavili su originalne nazive te njima a i sa svojom glazbom se probijali do duše (i džepa) domaćih stanovnika.

Velika prednost pizze u smislu plasmana pokazala se i u tome što je kao jednostavno i po cijeni svakome pristupačno jelo bila i praktična jer prikladna i uz hodanje po ulici, te kao takva i podesna za prodaju i na kioscima, a kako je išlo vrijeme pokazala se da je kad se s njome izađe i u nekom bogatijem izdanju i kao pogodna za ponudu i u ljepšem, profinjenije uređenom ugostiteljskom ambijentu. Kako maštovitosti nikad kraja, pizza je malo pomalo, do sada, zahvaljujući i unaprjeđenju kakvoće tijesta kao baze i nekim vrlo skupocjenim sastojcima (pršut, biftek, skupocjene gljive…) koji se stavljaju na to tijesto dosegnula bogme i luksuzno izdanje, a s time su i neke pizzerije uređenjem svojih interijera napredovale do lokala ambijentalno na vrlo visokoj estetskoj razini.

Mislim da se kao primjer toga može navesti zagrebačka, negdje prije godinu dana na Vrbanima i u susjedstvu znanog trgovačkog centra Point otvorena pizzerija Come to Mama. Upravo ovih jesenskih dana vlasnici i voditelji te pizzerije, koja je, inače, kad je već riječ o specijalitetu Italije, baš i mogla s nazivom – primjerice Mamma mia!… – ostati I u nas u talijanskome duhu, ali koja je, kad je već mama u pitanju, baš mogla iskoristiti i simpatičnu hrvatsku tvorbu već iskušanu u ovdašnjem ugostiteljstvu – K dobroj mamici, odlučili su organizirati prezentaciju svog, kako računaju, novog sezonskog hita na tanjuru – pizze s istarskim tartufom! Uz taj novitet poslužene su i druge vrste pizze, od one siromaške Margherite preko Vezuva i onih s inčunima, tunom do one s odležanim biftekom i tartufom.

Bila je to lijepa prilika doista uživati u pizzama, ali s vremenom je naprosto moralo iskrsnuti pitanje – zašto i mi Hrvati, koji s Talijanima dijelimo Jadransko more i koji u naše krajeve nastojimo privući što više turista, nismo više, odnosno koliko treba i sustavno, radili na popularizaciji nekih naših tradicijskih i nekad siromaških jela bilo u izvornom bilo u mogućem obogaćenom obliku…

Različite pizze, iz široke ponude pizzerije Come to Mama. Uz pizze naručiti je moguće i dvadesetak različitih dodataka u porciji zasebno, zatim platu na bazi pršuta, paškog sira, maslina, pa različite salate,nazivi su burrata (burrata, riga, cherry rajčice, bosiljak, grisini), caprese te od tune,, a nude se i kolači…

MAMA BURRATA TUNA SALATA:  50 g  rukola; 150 g  tuna,  40 g  masline, 50 g  mozzarella, 50 g  cherry rajčice, 200 g burrata, 40 g  grana padano, 150 gr pogače  ⦁ MAMA BEEF : 150 g  pelat,  150 g  mozzarella,  150 g  biftek (odležani),  100 g  krema od sira i tartufa,  10 g  cherry rajčica, 10 g  matovilac, 10 g  masline, 0,025 dl maslinovo ulje ⦁ MAMA TARTUF & PRŠUT
70 g  stracciatella di burrata, 70 g  pršut, 10 g  cherry rajčice, 0,025  dl ulje tartuf, 15 g  ribani svježi tartuf , 0,025 dl  maslinovo ulje, 2 g  bosiljak, 50 g  masline kalamata.

                Cijene:   Margherita –  49 kn, Vesuvio – 52, Capricciosa i Vege – po 54 kn, Panzetta, Quattro Formaggi,  Di Mare, Prosciutto, Bianca, Dalmacija, Slavonija i Inčuni – po 64 kune. Nudi se i Le Kolač: pita od jabuka, yuzu cheesecake, klješnjak i bajadera, po 28 kuna.  ♣

Bakho ispod mora

LJULJUŠKANJEM do (BRŽEG) NAPRETKA U ORGANOLEPTICI

Uzorci koji su se među te večeri kušanim kandidatima za spuštanje pod more na višemjesečni boravak pokazali najboljima

Prije dosta godina, još u prethodnom stoljeću, Francuski proizvođač Bakhova nektara Guy Saget s područja Loire odlučio je dio svoje produkcije na dozrijevanje umjesto u klasičnom vinskom podrumu staviti u sasvim novi ambijent za taj zadatak – na dno korita rijeke Loire. Radoznalost vezano uz to može li u konačnici dobiti ne samo drukčiji nego i bolji, zanimljiviji proizvd u odnosu na onaj klasičan bila je jača od straha od štete zbog mogućeg gubitka u kakvoći potopljene plemenite kapjice. Sagetov postupak izazvao je dosta zanimanja u javnosti, i to je vinaru donijelo jako dobru reklamu.

Nakon određenog perioda što su provele u kavezima ljuljuškajući se u rijeci, Saget, koji je u ono vrijeme dosta svojih vina plasirao i preko tzv. free shopova na aerodromima (butelje sam vidio i u zagrebačkoj zrakoplovnoj luci ali to nisu bile one  doslovno iz rijeke Loire),  mogao je ne samo odahnuti, jer butelje nisu bile oštećene i čepovi nisu u bocu propustili vodu, vino nije pokzivalo degradaciju, ali jeste određene promjene u mirisu i okusu. Međutim, koliko je bilo opravdano i isplativo stavljati ih i držati pod vodom tek je trebalo ustanoviti, no – dobar publicitet bio je na djelu.

Malo pomalo i u drugim krajevima svijeta bilo je pojedinaca koji su krenuli u Sagetovu pustolovinu, u nekim slučajevima razlika je bila u tome da su umjesto u slatkovodne tokove ponegdje vina stavljana u more, koje je pružalo veće mogućnosti glede dubine, temperature čuvanja i glede svojega gibanja putem strujanja.  Prvi površni dojmovi onih manje strpljivih vlasnika pokazali su da more u odnosu na slatku vodu rijeke pruža, ako ništa drugo, ono dobivanje ambijentalnim raslinjem ljepše ukrašene butelje za koju je publika bila spremna platiti (i dosta) više od maloprodajne cijene iste butelje s istim vinom ali čuvanima u klasičnom vinskom podrumu. Iz naših krajeva primjer boljeg količinskog plasmana butelje i po višoj cijene imamo na Krku gdje je vinarija poljoprivredne zadruge svojedobno neko vrijeme bila u žiži s buteljama svojega pjenušca držanima određeno vrijeme u podmorju.

Kako se malo-pomalo s vremenom stjecalo iskustvo s vinom čuvanim pod morskom površinom uvidjelo su da njegovanje vina određeno vrijeme – ovisno o tipu i svojstvima originalne kapljice – pod morem pruža lijep poslovni izazov i s obzirom na novi vanjski izgled izgled boce i s obzirom na promjene u organoleptici kapljice. Steklo se naime dojam da vino kojega je određeno vrijeme ljuljuškala morska struja malko brže sazrijeva i dospijeva za kušanje. Bitno je doci do zaključka za koje vino su optimalne neka dubina i dužina boravka pod morem. Za proizvođača vina bitno je da mu vino djeluje spremno za tržište hitrije tako da prodajom može brže do povrata u produkciju uloženog novca, i  do zarade.

Marko Dušević sa sommelijerom Krešimirom Šesnićem, voditeljem zagrebačkog restorana Trilogija Fino & Vino gdje je priređeno kušanje vina-kandidata za stavljanje na njegu u podmorje (suhiucasi)

U svijetu danas navodno postoji i više od 20 pojedinaca odnosno tvrtki koje se između ostaloga i vrlo ozbiljno bave i čuvanjem butelja vina u podmorskim uvjetima, njima se prije određeni broj godina pridružio i Zadranin Marko Dušević, koji s ocem u jednoj od lijepih uvala otoka Paga već vrlo dugo vodi uzgajalište školjaka, riba i račića i pogon za njihovu preradu i pakiranje i plasman kao jadranskih morskih specijaiteta. Dušević se zdušno prihvatio posla, krenuo je najprije s pokusnim stavljanjem pod more butelja hrvatskih vinara, pa je suradnju proširio i na slovenske vinare, probio se, među osalime nastupajući i na raznim sajmovima, i na tržište Europske Unije, i sad se, kao nečime najnovijime, može pohvaliti da ga sve više traže da im vino njeguje pod morem vinari iz drugih europskih zemalja, posebice Italije. Upravo ovih dana Marko se  vratio se js jednog putovanja po Pijemontu, Toscani, srednjoj i južnoj Italiji i donio je sa sobom mnogo butelja tamošnjih proizvođača zaineresiranih za njegove podmorske usluge.  Često nakon  što se s većom količinom butelja vrati s nekog putovanja Marko okupi grupu vinskih znalaca s kojima kuša određene uzorke i prodiskutira o tome koji bi trebali, da dođu do svojega organoleptičkog maksimuma, pod morem stajati duže i eventualno dublje, a koji kraće vrijeme i na manjoj dubini. Najnovija takva degustacija četrdesetak vina bila je kod sommeliera i ugostitelja Krešimira Šesnića u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino, uz zagrebačke sommeliere prisutni su bili i neki vinski trgovci, među njima i Tea DosSantos, uvoznica vina u Nizozemsku. Ona u Hrvatskoj najviše radi s Enjingijem, Kozlovićem i Coronicom, kaže da jako dobro prodaje Kozlovićeve i Coronikine malvazije te Enjingijevo Venje, a da u najnovije vrijeme sve bolje idu i vina Testament.

zagrebačkog restorana Dubravkin put Domagoj Skuliber, i Tea DosSantos, uvoznica vina u Nizozemsku (suhiucasi)

Na kušanju je bilo najprije pet bijelih vina talijanskog juga i od tamošnjih sorata Grillo, Inzolia, Pecorino, Trebbiano, crnjaci, poslije, bili su uglavnom od sorata Nero d’avola,  Negroamaro i Montepulciano d’Abruzzo s juga, Sangiovese (i u verziji famoznog Brunella) iz Toscane, Corvina, Rondinella i Molinara iz Veneta (Valpolicella superiore i Ripasso te Amarone) iz okolice Verone, zatim Barbera i Nebbiolo (i u verzijama Barbaresco i Barolo).  Što Dušević kaže – na što prvenstveno, uz to da, naravno, kapljica bude čista i uredna jer od uzoraka s manom ne može se postići to da mana nestane, treba gledati kod vina koja bi se stavljala pod more? To da su vina dobro strukturirana i s lijepima kiselosti i taninom kao određenim jamstvom da mogu duže trajati i uspješno se razvijati, dakle određenu prednost u odnosu na klasična mirna bijela tu imaju crnjaci i ona od duže maceriranih bijeih kultivara tj. jantarna. Za neka vina poput npr. Brunella od Sangiovesea imaju snažne tanine te ona posebice od Barbatesca i Barola od Nebbiola a koja imaju i snažne tanine i izraženu kiselost postoje konzorcijski pravilnici o najranije mogućem dozvoljenom iszasku na tržište, s time se postiže to da ta vina pred kupca izađu s koliko-toliko pripitomljenim taninom i kiselinama, ali i nakon što ona izađu na tržište treba proći još vremena da lijepo omekane i postanu i posve elegantnima, stoga pojedini proizvođači žele proces omekšavanja malo ubrzati i kao jedan od načina za to vide i u odležavanju butelja neko vrijeme pod morem.

– Iz mojega iskustva vino ne treba držati pod morem duže od godine dana, a kao prednost za vino koje se stavlja pod more u odnosu na klasični pluteni čep ima zatvarač DIAM, posebice modeli 5, 10 i više, naime kod klasičnog pluta događalo mi se da čep propusti more u vino,  dok spomenuti DIAM odlično prijanja – rekao je još Marko Dušević.  ♣

Zagrebačka Kajzerica

KORIA & KAISER!

Protagonisti večeri: Graševina kao bazna, kao de Gotho te kao macerirana i s pozicije Koria, i Koria Cuvée Cabernet sauvignon & crni pinot (Marko Čolić)

Mjesto Kutjevo još odavna naglašeno vinski blista u srcu Zlatne doline, od boga Bakha blagoslovljene Vallis auree i još od starih Rimljana sa slavom na širokom geografskom prostoru. Vinogradi u tome dijelu nalaze se na padinama Krndije na tlu od gline i ilovače te tinčavog škriljevca i silikata, na visinama do 400 metara i na jačim nagibima prema jugu, te Papuka, najstarije planine u tome dijelu Slavonije, na tlu vulkanskog porijekla i na blažim nagibima, a do nadmorske visine i 440 metara. U Kutjevačkom vinogorju najboljim vinogradarskim pozicijama smatraju se Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, međutim, nažalost, do sada nije pokazano dovoljno truda da ti položaji steknu i službenu zaštićenu oznaku u smislu francuske i svjetski cijenjene gradacije cruova. Po mnogima, kad se govori o kakvoći položaja u obzir valja ozbiljno uzeti poziciju Koria, ona tek treba dostići i potpunu afirmaciju. Neki najugledniji kutjevački vinogradari/vinari pokazali su svojim eno-uradcima pod etiketom s nazivom Koria njenu visoku vrijednost, a sad je eto i podrum Kutjevo d.d. kao količinski i kvalitativno jedan od najjačih i kao, kroz svoju povijest, i pravi rasadnik vrsnih majstora vinogradarstva i podrumarstva, danas inače statusno visoko etabliranih privatnih proizvođača plemenite kapljice, odlučio, po, kako čujem, već dugo tinjajućoj želji većinskog vlasnika Envera Moralića, dati svoj puni doprinos u korist uvrštenja i Korie u vinogradarski vrh i nekako uz rame Vinkomiru, Hrnjevcu, Vetovu. U tome smislu ovih je dana Kutjevo d.d. i oficijelno izašlo s novom linijom vina označenom nazivom Koria. Premijerna prezentacija bila je u listopadu u organizaciji agilnog vinskog novinara Ive Kozarčanina i pojekta njega i novinarke Ane Rogač iVino, u restoranu Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici, nastalom od ugostiteljskog objekta Kajzerica i u posljednjih nekoliko godina pod vodstvom našeg istaknutog sommelijera i ugostiteljskog djelatnika Marija Meštrovića (kojemu se, kao najnovije, pridružio sommelijer Ivan Maljevac) u svojevrsni mali hram eno-gastro kulture te istinskog hedonizma što treba počivati ne samo na temeljima instinkta nego i na podlozi spoznaja i saznanja o onome što se poslužuje na tanjuru i u čaši.

Kroz vrlo ugodnu, informativno-poučnu večer, u režiji novinara Ive Kozarčanina u sklopu projekta iVino, vodili su glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin, glava restorana Kaiser Mario Meštrović, chef Mateo Pus, te organizator Kozarčanin (Marko Čolić)

Vinogradarska pozicija Koria nalazi se istočno od spomenutog Vinkomira, a ukupona površina joj je oko 30 hektara. Vinariji Kutjevo d.d. od tih tridesetak hektara pripada oko šest ha, sađenih vinovom lozom 2009. i 2010. godine. Na tri table što pokrivaju oko 3,5 hektara raste Graševina, na četvrtoj tabli i na dijelu pete table što skupa čine površinu od 1,8 ha, nalazi se Cabernet sauvignon, a ostatak te pete table zauzimaju Pinot crni (0,66 ha) i Graševina (0,19 ha).

Prezenteri u Kaiseru bili su, uz organizatora Ivu Kozarčanina, dakako glavni enolog Kutjeva d.d. a to je unatrag više godina Ivan Marinclin, te Mario Meštrović kao domaćin i vrhovni kapetan Kaisera, i mladi chef Mateo Pus.

Evo i priče o vinima – počelo je s pjenušcem Maximo i s baznom graševinom Kutjeva d.d., nastavilo se s Graševinom de Gotho da bi se potom prešlo na kapljicu s pozicije Koria, konkretno maceriranu graševinu i na u nas sasvim novi a inače vrlo rijetko viđeni spoj bordoške i burgundijske sorte Cabernet sauvignon i Pinot crni,  finale bilo je dakako u znaku visokog predikata, naravno, od graševine. Veliko priznanje Kutjevu d.d za sva tri ova navedena vina. Na susretu u restoranu Kaiser na kušanje su, dakle, uvodno ponuđena tri vina od najraširenije vinske sorte u Hrvatskoj i aduta upravo Slavonije u Zlatne doline – Graševine,  vina su to koja već poznajemo iz programa ovog podruma. Riječ je o pjenušcu Maximo bijeli brut, specifičnost kojega je ta da se u njegovo finalizaciji u bocu dodaje ekspedicijski liker predikatne berbe, u ovome slučaju radi se o graševini ledene berbe, taj pjenušac izabran je za ovu prigodu i stoga da se prigodno najavi kako će s idućom berbom uslijediti neke promjene u tehnologiji (s metode drugog vrenja u butelji prešlo bi se na produkciju metodom charmat korištenom za prosecco, a za klasičnu šampanjsku metodu rabila bi se manja količina chardonnaya), zatim je na red došla Graševina 2020 vrhunska, nagrađena zlatom i obilježjem Best ih show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u njemačkom Palatinatu i šampionu ocjenjivanja u Kutjevu i u Vinkovcima, a treće vino u ovoj grupi bila je Graševina de Gotho 2019 u koju se polažu velike nade, ona je nasljednik afirmirane Graševine de Gotho iz 2018 koja je lani bila platinasta na Decanterovu World Wide Awardu 2020.

MAXIMO BRUTKUTJEVO d.d, brut,  12,5vol %

Pjenušac od čiste graševine, ekspedicijski liker od ledene graševine. Drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Posebnost je i ekspedicijski liker kojim se prije puštanja pjenušca na tržište reguliraju arome i slatkoća. On je često tajna proizvođača, a u Kutjevu ga ne skrivaju. Boce su pri čepljenju šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine.

Pjenušac nosi oznaku brut, što znači da po propisu može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu poput kutjevačkih kanapea od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i slanovodne ribe te bijelog mesa.

GRAŠEVINA 2020. VrhunskaKUTJEVO d.d, suho, 13,0 vol %

Zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te u Vinkovcima.

Grožđe je s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo, a vino reprezentativan primjerak svježe ali i ozbiljnije slavonske graševine. Sad je u punoj formi, s izmiješanim voćnim i cvjetnim aromama, punog skladnog okusa i izražene svježine pa je i jako dobra prijateljica laganim predjelima, tjesteninama te jelima od bijelog mesa i bijele ribe.

Graševina, najraširenija vinska sorta u Hrvatskoj, najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine, ima je u gotovo svim zemljama bivše monarhije, a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te naslanjajućem dijelu Vojvodine, ponajprije Srijemu. Nudi nevjerojatnu raznolikost stilova, od pjenušavih do predikatnih bijelih vina.

GRAŠEVINA DE GOTHO 2019KUTJEVO d.d. suho,  13,5 vol %

Grožđe je s Vetova, iz vinograda sađenog 1988. Kasna berba, prezrelo grožđe s 20 posto sušica, sve isto kao i slavna 2018. platinasta, samo o vremenu ovisi koliko može biti na trsu. Berba 2019. morala je krenuti ranije, bilo je 100-200 grama grožđa po trsu više, pa je malo drukčija. Na tržištu vino je oko mjesec dana.

Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo Vallis honesta de Gotho. Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, jedna od teorija je da su naziv dali bugarski osvajaći u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč.

Cisterciti su radili vino do 1536. i dolaska Turaka pred kojima je baš Kutjevo najdulje odolijevalo u Požeškoj dolini. Srušili su opatiju, koja je obnovljena oko 1660. S obzirom da su Turci za svoje vladavine naplaćivali porez i na vino, nisu zabranili njegovu proizvodnju. Otjerani su s tih prostora 1691. i vlast je preuzela Carska komora iz Beča. Car je dodijelio imanje zagrebačkom kanoniku i skradinskom biskupu Ivanu Josipu Babiću koji ga je 1698. darovao isusovačkom redu. Isusovci su obnovili dobro, i na ruševinama opatije sagradili dvorac. Papa je njihov red raspustio 1773. pa su ugarske vlasti preuzele imanje u korist Hrvatsko-slavonske naukovne zadruge. Obitelj Turković kupuje imanje na dražbi 1882. i vlasnik je do 1945. Tad im ga vlast oduzima, od 2004. kombinat preuzima tvrtka Božjakovina d.d. Envera Moralića

MACERIRANA GRAŠEVINA KORIA 2017 –  KUTJEVO d.d., suho, 13,5 vol%, proizvedeno 1500 boca zapremnine 0,75 lit, te po 50 magnuma (1,5 lit) i dvostrukih magnuma (3,0 lit)

Grožđe, u fazi prezrelosti, bere se ručno i odmah se probiru najzdravije bobice. Ostavlja se i manja količina prosušenih bobica, ali dobro se pazi da bobe budu bez botritisa, koji bi vodio u truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. Maceracija se odvijala u inoksu i ukupno je trajala šest mjeseci. Alkoholno vrenje na pokožici, po riječima enologa Ivana Marinclina, trajalo je dva mjeseca. Slijedilo je dozrijevanje od oko dvije godine u drvu. Priča o maceriranoj graševini u Kutjevu d.d. počela je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Osjete se u vinu, ali njihove arome nisu napadne nego diskretne. Berba 2018. njegovana je već u jednom rabljenim bačvicama pa vino ide boljim putem. Luda i mlada je berba 2019., a  mlađa 2020. još luđa, no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati. Tko je pratio razvoj tako dugo maceriranih bijelih vina, zna da se mijenjaju iz mjeseca u mjesec i puno im vremena treba da dosegnu punu ravnotežu i vrhunac. No, zato taj vrhunac i poprilično dugo traje. Vino je vrlo kompleksno, snažne strukture, skladno i elegantno, lijepe pune zlaćane boje, unatoć dugoj maceraciji nije jantarno!), u ustima traje.

KORIA CUVEE CABERNET SAUVIGNON & PINOT CRNI 2017KUTJEVO d.d.. suho, 14,5 vol %,  3628 butelja (0,75 lit),  237 magnuma i 156 dvostrukih magnuma,

Cabernet sauvignon daje najmanje 80 posto sirovine, ali crni pinot i u takvoj manjini sasvim se dobro hrva s njim, ma koliko inače bio nježniji bojom, aromom i okusom. Tajna je u načinu berbe. Grozdovi Pinota crnoga odrezani su od trsa kad su sasvim zreli, ali su ostavljeni na stabljikama na lozi u vinogradu da se prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj dovoljno koncentrirao dok sasvim ne dozrije Cabernet sauvignon. Nakon berbe grozdovi oba kultivara skupa se prešaju i prepuštaju maceraciji i fermentaciji zajedno, u drvenim bačvama. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirane su tri tjedna u velikoj bačvi (1500 i 2000 lit), a one iz 2019. i 2020. dva tjedna, dio je bio u velikoj bačvi a dio u barriqueu ali mirisi i okusi ne pokazuju da drvo iskače. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti – tipično za crni pinot – i crveno voće poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća te zemlje.  Lijepo vino, dobro će mu doći  još nešto vremena u butelji

Neke od majstorija chefa Matea Pusa i njegove ekipe u Kaiserovoj kuhinji

GRAŠEVINA  2018 ledena berba KUTJEVO d.d., slatko,  13,0 vol %, 0,375 lit

Berba često i nije u godini koja piše na etiketi, nego je početkom sljedeće godine, sve ovisi o tome kad temperatura padne na minus sedam stupnjeva. Uz to, u grožđu mora biti 127 stupnjeva sladora po Oechsleovom moštomjeru, a grami neprovrela šećera po litri mjere se u stotinama.

Zašto? Zato što je i onaj mali ostatak vode u bobicama zamrznut pa praktički ne ulazi u mošt. Mošt iz preše curi polagano (kap po kap) kao med. Vrenje se pobuđuje specijalnim vinskim kvascima otpornim na niže temperature. Vino ledene berbe jantarno je žute boje, s malo je alkohola i s puno neprovrela šećera, raskošnog je bukea s vrlo izraženim aromama orašastih plodova i meda. Okus je pun, sladak i, na kraju, istovremeno i ugodno gorkast. Ovakvo visokopredikatno vino savršeno je za popiti ga čašicu u trenucima meditacije a dakako i vrlo je prikladno za spoj sa zrelim sirevima posebice onima s plemenitim plijesnima, zatim s paštetom od gusje jetre i s posebno pripremljenim desertima, uvelike na bazi orašastih plodova. Često se zna reći kako je ovdje riječ o vinu koje jako vole muškarci, posebno kad ga piju žene…  ♣

Kulturna baština uz vinske ceste Zagrebačke županije

VIA KINO: NO TIME TO DIE!

Imali smo, preko ljeta, pjenušave doručke u vinogradu, piknike među trsjem, koncerte uz vinovu lozu, a evo, sad, kad se s obzirom na promjenu godišnjeg doba, skraćenje dana i sniženja tempereature zraka selimo u zatvorene prostore stigle su, u posljednji trenutak, i kino-predstave na vinskim imanjma na otvorenome. Turistička zajednica Zagrebačke županije u sklopu, kako je navedeno u pozivnici, projekta In Cultura Veritas kojemu je cilj povezivanje, razvijanje i promoviranje kulturne baštine uz vinska ceste, u kategoriji Via Kino (lijep hrvatski izraz!) pozvala je na imanje znane plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Roberta Brajea u Lokošin-dol kod Mladine na projekciju jednog od najočekivanijeh filmova krajem ove godine a to je James Bond: No time to die/Nema vremena za umiranje (promoviranje kulturne baštine).

Burger James Bond!

Direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović i Sanda Braje kao domaćica

Robert Braje i supruga mu Sanda Braje

Okupljanje uzvanika kod Brajeovih bilo je predviđeno za dana, od 15 sati, uz prve prigodne ovosezonske kestene i mladi novi portugizac te ove godine u nas veliki hit pjenušac Pét Nat, da bi potom buknula ponuda jela koja voli slavni James Bond a koja je priredila Sanda Braje, supruga spomeutog Roberta. Kao u jednoj od glavnih uloga na tanjuru bio je najavljen Burger James Bond!

Sandin copanjak te druge domaće delicije iz njene kuhinje. Kad Sanda kuha, nema vremena za umiranje…

Prisutni su se lijepo zabavili, zamijećeno je – logično s obzirom da, inače, znam kako se jede i pije kod Brajeovih – kako se gosti zadovoljno glade po trbusima, rekao bih da je poruka s ovoga skupa sljedeća: KAD SANDA BRAJE KUHA, DOISTA NEMA VREMENA ZA UMIRANJE…♣

Novo mlado aktualno

PORTUGIZAC SELECTION KAO PRVE KAPI iz 2021. NA TRŽIŠTU

Novi mladi Portugizac Plešivica Selection 2021 (Marko Čolić)

Prije nešto godina Zagrebačka županija odlučila je pomoći novom mladom portugiscu kao specifičnosti vinorodnog područja Plešivice između Zagreba i Karlovca ne samo da opstane na tržištu nego i da se razvija pod oznakom županijske robne marke. Županija je inicirala osnutak udruge Portugizac  Plešivica i pomagala projektu određenim materijalnim sredstvima i kroz marketing. Smisao je bio da se sorta koja je nekad bila dosta raširena u vinogradima oko Jastrebarskoga očuva na tom prostoru i da se lokalnim vinarima olakša u namjeri da brzo nakon berbe izađu na tržište s prihvatjivim proizvodom što u kućnu blagajnu donosi barem nešto novih sredstava nužnih za financiranje daljnje djelatnosti u nasadu i podrumu.

Promocija novog mladog portugisca iskorištena je i da se podsjeti na uspješno djelovanje malih proizvođača sira Zagrebačke županije, okupljenih u udrugu Sirek

U nekom trenutku činilo se da su stvari krenule putem koji bi omogućio da se i mi u Hrvatskoj u nekoj barem na početklu sasvim maloj mjeri u odnosu na već svjetski razvikane Francuze iz vinogorja Beaujolais, možemo dičiti s mladim novim vinom kao što to rade spomenuti Burgundijci, koji su također s pričom bili krenuli kako bi što prije po berbi vratili kućama barem dio sredstava investiranih u vinograde u tijeku te sezone. Prvih godina nakon što se Zagrebačka županija uključila u novi mladi portugizac i nakon što se ceremonijalno čak i u hotelima svjetskih marki poput Intercontinentala (Zagreb) promotivno svečano otvarala prva butelja novog mladog portugisca, činilo se da će projekt polučiti željeni uspjeh, te da će se područje Plešivice i u potpunosti iskazati po brojnim različitim i uvjerljivim i profiliranim tipovima vina kao nijedno drugo naše (dakle: novo mlado crveno, mirna jednostavnija bijela, mirna bijela vrlo kompleksna, mirno crno vino, pjenušac šampanjske metode i šampanjskoga kvalitativnog dosega, jantarna-dugo macerirana kapljica…)…

Pored Portugisca Plešivica Selection 2021 kao kolektivnog uratka kušati se moglo i nove mlade portugisce još nekolicine individualnih privatnih proizvođača s Plešivice, primjerice Željka Gregorića, obitelji Majcenović, Golubić, Josipa Brajea, Dragutina Cibana… Na slici su Tomislav Haramija i Željko Gregorić, predsjednik i tajnik udruge Portugizac Plešivica, uz predstavljene uzorke (Marko Čolić)

Županija se, rekao bih, nije postavila na dovoljno jasan i čvrst način da lokalni proizvođači budu svjesni društvene pomoći i određene svoje obveze prema društvenoj zajednici kao primatelji pomoći, i udruga je počela stagnirati. Dojam je, potom, da je i Županija na neki način od projekta u nekom trenutku počela dizati ruke, i najnovije vijesti su da se sortu Portugizac u plešivičkim vinogradima počelo u sve većem broju napuštati, da bi se prešlo na glasovite bjelosvjetske kultivare. Spoznaja o nužnosti da u moru ponude budu maksimalno originalni na svim mogućim područjima kao i to da se od portugisca ne mora raditi samo mlado novo vino nego da je od njega moguće proizvesti i ozbiljniju kapljicu, očito nije dovoljno prodrla u mozak dobrog dijela proizvođača navedenog područja. Iako neke iznimke pokazuju da je Portugizac vrijedan uzgoja i da se od te sorte može i te kako proizvesti lijepo vino, pogotovu sada u novije vrijeme kad se klima promijenila na način da je i u ova sjevernija područjima donijela više temperature, općenito očito nije se došlo do toga da portugizac vrijedi zadržati u vinogradima. Tek manji dio proizvođača ostaje mu vjerno. Neki od tih plasiraju ga pod vlastitom etiketom, a neki grožđe predaju u zadrugu, konkretno PZ Plešivica, koja od sakupljenoga roda proizvede novo mlado vino Portugizac Selection.

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josip Kraljičković, predsjednica udruge malih sirara Zagrebačke županije Anđelka Pejaković te Petra Masnec, direktorica TZ Jastrebarskoga I Zagrepčanka Željka Balja kao organizatorica ove promocije novog mladog portugisca u društvu plešivičkih proizvođača vina, ovdje konkretno portugisca (Marko Čolić)

Treće subote u listopadu (Francuzi iz Beaujolaisa već odavna su za cijeli svijet  tempirali izlazak svog novog mladog beaujolaisa za treći četvrtak u studenome!) u Zagrebu je u prostorima Matis Absolut Loungea, u organizaciji udruge Portugizac Plešivica i Autentike te uz potporu Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, održana promocija Portugisca Selection – mladog vina iz berbe 2021. Tada je službeno objavjeno da se sada u cijeloj podregiji Plešivica sorta Portugizac uzgaja na površini od oko 40 hektara, od toga nešto sitno više od polovice (25 ha) otpada na parcele u vlasništvu 17 plešivičkih vinogradara/vinara okupljenih u udrugu Portugizac. Plešivica. PZ Plešivica od skupljenog grožđa Portugisca proizvede, ovisno o godini, između 1500 i 2000 butelja Portugisca Selection, vino se na tržištu nalazi po cijeni od 35 kuna za butelju. Vidjet ćemo kako će se stvari s Portugiscem na Plešivici razvijati idućih godina. Bilo bi svakako dobro da se plešivički vinari na kvalitetniji način bave i marketinškom aktivnosti, malo čudi npr. to da do sada – a očekivalo sam da će se to napokon dogoditi upravo na ovoj svečanosti 2021. u Matizu – uopće se u promidžeben svrhe vezano uz portugizac nisu koristili određenim znanstvenim spoznajama vezano uz koristi za zdravlje koju pružaju fenoli upravo u mladom cr(ve)nom vinu, naime neka znanstvena istraživanja o tome provođena su upravo na portugiscu, a o tome koliko treba zna mag. Ivana Alpeza koja je nekad radila u Zavodu za vinogradarstvo i vinartstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a sad je zaposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH)…

Violinist Dragan marinković gostima Ivanu Dropuljiću i Časlavu Matijeviću te organizatorici dogadjaja Željki Balji svirao i na uho (Marko Colic)

Harfistica Doris Karamatić (Marko Čolić)

Ništa bez glazbe! Za muzički dio u program zaduženi su bili harfistica Doris Karamatić i violinist Dragan Marinković, posao su, sudeći po izrazima lica gostiju, odradili i više nego dobro. Željke Balje, prof. Ivana Dropuljića sa (skorašnjeg) Zagreb Vino.coma i gosta iz Opatije gastronoma Časlava Matijevića, odradili i više nego dobro (Marko Čolić)

Nakon pozdravnih riječi pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije mr. Josipa Kraljičkovića  i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije uz čašu novog mladog portugisca ponuđenog kroz etiketu Portugizac Selection i kroz privatne etikete nekolicine plešivičkih vinara, primjerice Željka Gregurića, obitelji Josipa Brajea, zatim od obitelji Golubić…, ponuđeni su sirevi članova udruge malih sirara Zagrebačke županije Sirek, dok se grickalo i pijuckalo Petra Masnec ispred Turističke zajednice grada Jastrebarskoga predstavila je prirodna bogatstva, atraktivne biciklističke te vinske ceste Plešivice (dobili smo informaciju da se znani jaskanski dvorac unutar lijepog parka uređuje iznutra i da bi uskoro i interijerom mogao biti otvoren za javnost, ali i to da se pristupa uređenju starog vinskog podruma grofa Erdödyja i susjedne mu zgrade u Mladini u kojoj je nekad bio i restoran, ali i da postoje projekti za kompletno uređenjem Mladine kao izletišta,  ♣

Vinski klub  Zagreb

ŠKRLET NA STAZI IZAZOVA

S rasnih crnjaka – sjajne serije ocjenjivačkih degustacija crljenka/zinfandela, dobričića, plavca maloga, trnjka, vranca ovoga ljeta, u prvim danima listopada u zagrebačkom Vinskom klubu  prijelaz na moslavački škrlet!

Poziv Tome Jakopovića, suvlasnika Vinskog kluba i sommeliera koji se dosta trsi na popularizaciji upravo škrleta, na sudjelovanje na ovom susretu zaintrigirao je, jer riječ je o vinu i sorti na stazi izazova.

S kušanja škrleta u Vinskom klubu: gore, sasvim lijevo, u prvom planu: Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, dolje, za stolom – dr. Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sasvim lijevo na slici je Miro Barec, drugi suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

Htjelo bi se, naime, da škrlet bude slavan i perjanica Moslavine, ali, istodobno, premalo ga uopće ima na tržištu (već godinama riječ je, po podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, o nekih jedva ukupno 60 hektara!), zatim pojavljuje se u raznim stilovima, konkretno rađen konvencionalnom tehnologijom uobičajenom za naše krajeve ali i tehnologijom svojstvenom nekim drugim geografskim područjima npr. dugačkim maceracijama primjenjivanima za dobivanje popularno zvanih narančastih/orange vina (pravilno bi bilo jantarnih/amber). K tome, škrleti se u stilistici mirnog vina redovne berbe znaju i dosta razlikovati u sadržaju neprovrelog sladora, prilično nezgodno je, baš pri tome – ali to vrijedi i općenito kod vina jer podatka o suhoći odnosno stupnju slatkoće već na većini vinskh etiketa više nema. Nedostatak te oznake veliki je to problem za ljubitelje plemenite kapljice koji ne vole ostatak neprovrela sladora i kod nekih vina ne očekuju slatkoću, a pogotovu za osobe koje imaju problema s dijabetesom.

Na ovoj analitičkoj degustaciji sada – održanoj, inače, bez nazočnosti proizvođača i šire publike – htio sam vidjeti do kuda su sa škrletom, o karakteristikama kojega sam od ponajboljih poznavatelja i iz fakultetskog vinogradarskog i enološkog miljea čuo puno pohvala, u enološko-gastro-hedonističkom ali i u poslovnom smislu kroz sve te godine napokon stigli moslavački vinari. Na kušanje, kojemu je prisustvovala i dr. Zvjezdana Marković, profesorica na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, bilo je ponuđeno 14 škrleta najpoznatijih proizvođača iz, uglavnom, berbi 2020. i 2019., jedan uzorak bio je iz 2017. Zastupljene autore pod čijim (prez)imenima butelje izlaze na tržište navodim abecednim redom: Florijanović, Glavica, Ilovčak Lagena, Ivanić, Jančar, Kezele, Košutić, Katić-Romić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić. Najveći proizvođači škrleta su, kako mi je rečeno, Marko Miklaužić s nekih 50.000 litara godišnje (njegovo vino nije ovaj put ponuđeno jer, objašnjeno je, da je prodao svu lanjsku količinu), zatim obitelj Trdenić s nekih 40.000, te obitelj Mikša s oko 30.000 litara. Kao cjenovni rang vina za bocu od 0,75 lit bilo je navedeno oko 35 kuna mpc uglavnom za mlada vina konvencionalne produkcije, dok je tek za neka vina – njih par zamišljenih da budu elaboriranija, kao mpc. navedeno 50 do 70 kuna.

________________________________

Sorte

ŠKRLET KAO ROBNA MARKA i VINSKA LEGITIMACIJA MOSLAVINE – Škrlet je sorta kojom se osobito ponose u Moslavini, krenulo se bilo s tim kultivarom i u stvaranje marke vina Sisačko-moslavačke županije. Sinonimi su mu Škrlet tusti, Ovnek žuti, Ovinek slatki, Vinek žuti, Medenaci, Divljak, Šklec, Škrtec, Osukač, Kanigl Grüner… Naziv Škrlet dolazi najvjerojatnije od toga što su bobice grozda škrletne, odnosno grimizne. Na strani grozda koju jače miluje sunce pojave se ljubičasto crvene pjegice. Škrlet je hrvatska riječ za njemački izraz Scharlach, a to je opasna kožna bolest koja se manifestira upravo u osutosti kože crvenim, grimiznim flekicama.

Grozd Škrleta

 Porijeklo: Prvi zapisi o sorti Škrlet objavljeni su 1856. u Gospodarskom listu u Zagrebu. Znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da sorta potječe s područja Pokuplja i Moslavine, uže gledano iz okolice Petrinje, nekad vrlo razvijenog vinogradarskog kraja. Mnogo se uzgaja oko Popovače, Volodera i Kutine, a za to je jako zaslužan doajen hrvatske vinogradarske i vinarske struke inž. Ljudevit Lujo Miklaužić, koji je sortu izvukao iz zaborava.

Rod: Najbolje rezultate daje na južnim terenima i na lakšim pjeskovitim tlima. Dosta je rodan. Dozrijeva u trećem razdoblju.

Svojstva: Različita su mišljenja o vrijednosti Škrleta. Niz poznatih vinogradara smatra da Škrlet može i mora stajati u rangu Pinota. Škrlet je suho kiselkasto vino nježne svijetle žuto-zelenkaste boje, s koncentracijom alkohola obično od 9,5 do 11 maligana, te s ukupnom kiselosti 6 do 8 g/l. Ambicioznije rađeni škrleti od grožđa s boljih pozicija i s reduciranim prinosom dosižu i 13,5 i više maligana.

Jelo i servis: poslužite ga iz manje čaše na 10 do 12 stupnjeva uz sir i vrhnje, bijelu ribu, piletinu, slane pite od sira. ■

_________________________________________

Uzorci na ovoj degustaciji bili su čisti i uredni, pjenušac, rađen tradicionalnom metodom, čuli smo 24 mjeseca na kvascu u butelji i bez dodavanog ekspedicijskog likera, vrlo ugodan, pun, međutim malo siromašan mjehurićima, dobro bi mu došlo još malo ukupne kiselosti. Mirna inox vina većma iz berbi 2020. i 2019. s finom naznakom arome ali i uglavnom ipak dosta jednoslojna, te s tanjim tijelom, rekao bih namijenjena većma za hitru i ležernu potrošnju. Neka su bila suha, neka polusuha čak i do sasvim blizu granice s poluslatkime. Nekoliko je bilo vina rađenih očito s većom ambicijom.        Vrlo zanimljivom predstavilla se mješavina od 60 posto škrleta i 40 posto graševine, a iz berbe 2019, to je vino, inače s 13,5 vol %, dozrijevalo u novoj, srednje paljenoj bačvi, dobro bi mu došlo ostaviti ga na još barem malo vremena na odležavanju u butelji, da stekne višu notu razvoja i elegancije. Još jedno vino – ovo je bilo iz berbe 2017. – nastalo po konvencionanoj tehnologiji ali nakon ipak 24-satne maceracije međutim na niskoj temperaturi da ne dođe do alkoholnog vrenja, te potom dozrijevano pola godine na kvascu (slast, slanost i dobra kiselost), odisalo je lijepom zrelosti i solidnom kompleksnosti te pokazalo vrlo dobru strukturu i trajnost u ustima, samo ga je, da bi otkrilo vrline u punom smislu, trebalo, nakon što je utočeno u čašu, neko vrijeme pričekati da se ozrači i da mu se malko podigne temperatura.

Ostala vina nastala su uz maceracije od više tjedana pa i  do 190 dana a praćene alkoholnim vrenjem, po receptu za tzv. jantarnu kategoriju. Kod jednog vina, iz 2019., maceracija je trajala tri tjedna a slijedilo je dozrijevanje od četiri mjeseca u srednje paljenom rabljenom barriqueu. Jedno pak vino iz 2019., inače s 13,0 vol %, na maceraciji je provelo 190 dana, u ovome trenutku bilo je još donekle grubo, svakako bi na dozrijevanju trebalo provesti još vremena.

Ovi škrleti izdvojili su se dojmljivošću… (suhiucasi)

Najbolji dojam ostavile su mi ove butelje na slici: Škrlet 2017 (eko-produkcija) – Glavica, pa Škrlet 190 2019 od Romića a i izvedbi mladog enologa Nikice Katića (napomena da mu treba dati još vremena!) i Škrlet Dragonada 2019 (nefiltrirano), također podruma Romić (vlasnici su Drago i Nada, otud naziv vinu) i u izvedbi nećaka Romićevih Nikice Katića (i kod njega se još treba malo strpiti s konzumacijom).

Poruka: Nužno bi bilo da se lokalni vinogradari/vinari potrude da se što prije poveća ukupna površina na kojoj se uzgaja sorta Škrlet, te da se dogovore oko ujednačenog organoleptičkog profila unutar kojega će vino kao rezultat promišljenog pristupa u trsju i u podrumu kao nešto vrlo prepoznatljivo za svoje područje s obzirom na potencijal sorte i s obzirom na lokalne ekološke uvjete (ekspozicije, tlo, mikroklima…) ponuditi javnosti u barem minimalnoj tržišno kritičnoj masi. Može se, dakako, ići na nekoliko kategorija, npr. na bazno vino predviđeno za ležerniju konzumaciju kao mlado i svježe, zatim na stupanj više na koji se pale sladokusci (dubljeg džepa!)  – dobro dozrelu i odležanu ozbiljnu punu  kompleksnu mirnu kapljicu (rezerva ili select) te na bazni ali i na elaborirani pjenušac. ♣

______________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________

Vinske legende

SENIORI NA PUTOVANJU – BLIZU STOTKI! 

Vrijeme leti i godine se začas nakupe na plećima. Nekoliko je vinskih legendi iz Hrvatske i okolnih zemalja koje su se na putu do svoje prve stotKe dobrano približili cilju. Neke unatoč dobi manje-više dobro se osjećaju ali su poslove na vinskom posjedu ipak prepustili mlađima, a neke su od njih pak, makar što na plećima nose 80 i 80+, još i te kako i aktivne u vinogradu, podrumu, u nastupima prema tržištu. Evo nešto o tim 80+ velikanima u nas i u susjednim nam zemljama, BILO BI ZGODNO OKUPITI IH NA DRUŽENJU NA JEDNOME MJESTU…

Miljenko Mike Grgić, još uvijek prilično živahan, a 98 mu je, dvije godine do prve stotKe! Sretno

Miljenko Grgić, Grgich Eills Estate, Kalifornija, SAD, 98 godina proslavio u travnju 2021. Naravno da u vinogradu i podrumu više nije direktno aktivan, vođenje imanja prepustio je kćerki Violet, a bitne odluke vezane uz vino donose njegov dugogodišnji enolog Ivo Jaramaz za kapljicu koja izlazi iz kalifornijskog podruma, a  Krešo Vučković Bagio za vina što izlaze uz njegova podruma na Pelješcu. Pozna dob nije međutim nimalo smanjila njegovo zanimanje za stanje u vinodradima i podrumima pa i na tržištima na obje strane, s obzirom na kakvoću proizvoda Grgić Hills Estate i Grgić-vina, legendarni Mike sada, na samom pragu do svoje prve stotKe, može samo biti zadovoljan!

Legenda iz Međimurja Franjo Lebar, prešao 96! Duboki naklon!

                Franjo Lebar, Železna Gora, Štrigova, Međimurje, prošao 96 godina.  Zasluženi odmor!  Franjo Lebar  začetnik je modernog vinogradarstva i vinarstva u Međimurju. Prvi je počeo buteljirati vina, prvi je dobio pravo na oznaku geografskog porijekla, prvi sadio najbolje sorte grožđa… Zaljubljenik u Sauvignon, taj je kultivar zaštitni znak njegove produkcije! Svoje znanje nesebično je prenosio drugima. Danas više ne može raditi ni u vinogradu, ni u podrumu, ali savjetima i dalje rado pomaže.

Ivan Enjingi, Kutjevo, Slavonija. Osam desetljeća i nešto sitno. Malo je vinskih legendi i veličina poput njega. Prvi je privatni vinar koji je punio vina u butelje u bivšoj državi još 1972. Prvi je ekološki proizvođač na ovim prostorima, od 1985., međutim treba istaknuti da je poštovao je prirodu u vinogradu i podrumu i u godinama u kojima nije imao eko-markicu na etiketi. Prvi je kupio stado goveda, danas ih je oko 300, kako bi imao dovoljno prirodnoga gnojiva za prihranu vinograda. Danas brine o više od 50 hektara vinograda na Venju, Hrnjevcu i Mitrovcu, ponajboljim položajima u Kutjevačkom vinogorju

Ivan Enjingi, prošao 81. Nevjerojatne snaga i izdržljivost, te posvećenost. Sve unikatne osobe posebna su kova. Enjingi je i dalje aktivan u poljoprivredi, ne samo u vinogradu i podrumu nego i oko – stada goveda o kojemju brine da bi dobio prirodno, stajsko gnojivo za trsje. Vrlo fletan i u društvenom životu! (Marko Čolić)

Uza sve to, prvi je privatnik čija su vina prije 30-ak godina uvrštena na vinsku kartu legendarnog zagrebačkog hotela Esplanade, prvi je naš vinar o čijim vinima su skladali pjesme, čak i simfoniju (Vinska simfonija Enjingi za tamburaše, autor Davor Bobić iz Varaždina), te je prvi hrvatski osvajač velikog svjetskog vinskog priznanja. Osvajač je i titule Vinar godine u izboru koji je na razini Hrvatske organizirala revija za eno-gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI. Njegovo Venje (Enjingi je jedan od prvih u Hrvatskoj, ako ne i prvi, koji je svoje vino umjesto po navodu sorte ili sorata nazvao po nazivu vinogradskog položaja, kako mu je poticaj dala upravo revija Svijet u čaši!), vino iz berbe 1998., proglašeno je 2004. najboljim bijelim vinom u kategoriji do 10 funta na prvom ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter koje je danas najveće na svijetu. Zbog te mješavine graševine, rajnskog rizlinga, sivog pinota, sauvignona i traminca s položaja čije ime vino nosi, te vina Graševina 2002., koje je na istom ocjenjivanju dobilo 95 bodova, Decanter je objavio tekst pod naslovom Hvala Bogu na hrvatskim bijelim vinima.

Unatoč godinama Enjingi je i dalje je vrlo aktivan u poslu i u vinogradu i u podrumu, uz stoku, ali i, uz tamburašku glazbu i pajdaše i pajdašice. I red je da ima takva sjajna vina kakva ima.

Andro Crvik. Malvasija Tezoro! (suhiucasi)

Andro Crvik, Komaji, Konavle, s punih 81 na ramenima. U posljednje vrijeme posustao u radu u vinogradu i u podrumu jer, veli, ponestaje mu daha. Proizvodni dio prepustio je prije nekog vremena sinu Petru, koji se svakom godinom na toj svojoj, sada glavnoj poziciji iskazuje u sve boljem svjetlu. Tata Andro veseo je i spreman na šalu, pjesmu, pomalo sklada i piše stihove, jedan mu je uradak, s nazivom Sveti Vinko, nedavno, pohvalio se, izašao na YouTubeu. Andro je aktivan u konavoskom vinskom društvu Kokan koje njeguje lokalne narodne običaje, prvenstveno one vezane uz Bakhov nektar. Veli da se osjeća posve spremnime za veselje u povodu Dana sv. Martina, službena čaša novog mladog vina Martinu u čast popit će se kod gospara Mata, kod kojega će se službeno u siječnju popiti i čaša vina u čast sv. Vinka, supruga gospara Mata će ispeći prikle, a to su fritule.  Očekuje se veselje veće nego prijašnjih godina, naime lokalni vinogradari i vinari iznimno su zadovoljni kakvoćom berbe 2021!

Janez Istenič: odmor nakon završene berbe 2021, s kojom je kvalitativno vrlo zadovoljan (suhiucasi)

Janez Istenič, Penine Istenič, Bizeljsko, Slovenija, 81. rođendan stiže mu ovog prosinca tik pred Božić. Janez je u odličnoj kondiciji i još i te kako u snazi, zacijelo zahvaljujući svom sportskom duhu i predanju, naime dugo vremena aktivan je bio u nogometu, nastupao je kao golman, npr. u ljubljanskom NK Olimpija, u isto vrijeme kad su aktivni bili Jusufi, Vladica Jovanović, Vasovitć, braća Čebinac, Zvonko Bego, kao omladinac bio je i član olimpijske nogometne reprezentacije Jugoslavije. Životni put ponio ga je stazama vina, posebice pjenušca koji je počeo proizvoditi na obiteljskom imanju u Staroj Vasi na Bizeljskome, i s vremenom je narastao do jednog od vodećih slovenskih pjenušara i kakvoćom jednog od ponajboljih proizvođača pjenušavoga vina na području cijele danas bivše Jugoslavije. Zahvaljujući Janezu, kuća Istenič danas u podrumu na dozrijevanjju čuva oko 450.000 butelja pjenušca, a na tržištu se nalazi s desetak različitih etiketa pjenušavog vina, najbolja je s nazivom Prestige unutar koje su pjenušci odležani nakon druge alkoholne fermentacije u butelji na kvascu, veli Istenič, oko pet godina, odmah do su etikete No 1 i Rosé Gourmet sa po najmanje tri godine ležanja na kvascu u boci.

Janez Istenič i sin mu Miha, na njihovu posjedu u Staroj Vasi Bizeljsko. Po pjenušavim vinima kuća je naširoko znana, međutim Isteniči se (uspješno) bave i proizvodnjom vinjaka i balzamskog octa! (Marko Čolić)

Isteniču, koji pomalo kormilo posjeda prepušta mladima, konkretno svojoj djeci sinu Mihi i kćerki Barbari te enolozima koje je dobrim dijelom i sam stvorio ili dodatno odgajao na svom posjedu, vrag, što bi rekli njegovi vršnjaci, nije dao mira, i krenuo je u novu avanturu, a to je proizvodnja pjenušca Blanc des  Blancs od 100 posto chardonnaya i bez dodavanog SO2, tu mu je pomoć i potporu pružio renomirani enolog iz Champagne Pierre-Yves Bournerias, inače uposlen Institutu za enologiju međuprofesionalnog ureda za vino Champagne (CIVC). Prva i za tržište probna količina tog pjenušca kojemu se nakon degoržiranja a prije čepljenja plutom NE dodaje sumpor, trebala bi izaći pred kupce prigodno, uz Božić ove godine. Janez Istenič, osobito zadovoljan kakvoćom roda 2021. pobranog za pjenušac, za početak prosinca na svom posjedu u Staroj Vasi najavljuje nastavak internacionanog festivala pjenušavih vina kojeg je inače, taman nakon što se bio lijepo zahuktao, lani prekinula pandemija.

Anton Kollwentz, Weingut Kollwentz Römerhof, Grösshoflein, Burgenland, Austrija. Nedavno je velikm feštom obilježio punih osam desetljeća. Marljivim dugogodišnjim radom dostigao je svjetsku slavu. Iako se, kako kaže, i sada dobro osjeća, ipak smatra da kormilo treba i posve prepustiti mlađima, mladi svojima agilnošću i svježom energijom mogu posve udovoljiti sadašnjem tempu i sadašnjem zahtjevima života,  a on je tu, veli, da dade poneki koristan savjet  vinogradara i vinara s dugačkim plodnim iskustvom.

Vinska legenda iz Burgenlanda, nasmijani Anton Kollwentz u društvu s, nama u Hrvatskoj i u okolnim državama dobro znaiom novinarom Darrelom Josefom, nedavno na proslavi 80. rođendana

Bitno je bilo, naglašava, postaviti prikladnu filozofiju u pristupu proizvodnji i tržištu i postupno je prenositi je na mlađe snage, ponajprije na svojega sina Andija u kojemu je, pokazalo se, našao vrijednog sljedbenika i pouzdanog suradnika. Anton Kollwentz sagradio je svoje carstvo od 25 hektara vinograda na ponajboljim vinogradarskim pozicijama kod mjesta Grosshöflein uz rijeku Leitha, smještenima na jugo-istoku okrenutim nagibima na ilovasto-vapnenastom, laporastom tlu i na nadmorsim visinama većma od oko 180 do 200 metara, dio vinograda je i na položajima na visinama između 280 do 380 m. Nazivi najpoznatijih pozicija su Gloria, Tatschler, Dürr, Eichkogel, Steinzeiler. Tri četvrtine od ukupnog sortimenta uglavnom čine za Gradišće karakteristični Frankovka i Zweigelt te francuski Chardonnay, što se tiče ostatka bitno je spomenuti Sauvignon bijeli. Vina iz vinograda Steinzeiler i Eichkgel zamišljena su kao cuvéei, dok su jednosortna s pozicija Tatschler i Gloria (Chardonnay) te Steinmühle (Sauvignon)…

Angelo Gaja

Angelo Gaja, Barbaresco, Pijemont, Italija, lani je prebacio osamdeseticu. Gaja je talijanski proizvođač vina iz regije Pijemont, užeg područja Langhe i još uže geografski gledano mjesta Barbaresco. Sadašnji vlasnik posjeda Gaja, Angelo Gaja, nije i osnivač tvrtke, nego je unuk osnivača, Giovannija Gaje. Rođen je 1940. Karijeru je na obiteljskom imanju počeo 1961., dakle u dobi od 21 godine. Studirao je na Institutu za enologiju u pijemontskim gradu Alba te na Sveučilištu u Montpellieru u Francuskoj. Diplomu iz ekonomije stekao je na Sveučilištu u Torinu. U vrijeme njegove mladosti u Pijemontu jedva da je bilo stotinjak proizvođača vina s nazivom barolo i barbaresco. Vinogradi su davani na prodaju po relativno dobrim cijenama, i dalekovidna obitelj Gaja, videći očito veliki ekonomski potencijal u njima ali i u mladom i ambicioznom Angelu, ubrzo je postala jedan od najvećih vinogradarskih posjednika u općini Barbaresco.

Nakon niza putovanja po Francuskoj i nakon čestih prepirki s ocem oko rada u trsju, berbe i proizvodnje vina, Angelo je u sustav rada introducirao niz zahvata viđenh na tim putovanjima a koji su u ono vrijeme za Pijemont i vinifikaciju Nebbiola bili revolucionarni. U šezdesetima prošlog stoljeća uveo je u vinograde politiku smanjenja prinosa i zelenu berbu radi dobivanja konačnog ploda za berbu osjetno više kakvoće. Opredijelio se i za praksu izdvajanja najboljeg grožđa iz vinograda s najboljih pozicija za vina-adute s etiketom s nazivom tih vinograda. Proizvodnju tzv. single-vineyard kapljice pokrenuo je 1967. s izabranim grožđem s položaja Sorì San Lorenzo, pa Sorì Tildin 1970, Costa Russi 1978. Godine 1970. Angelo Gaja zaposlio je eminentnog enologa Guida Rivellu, a ubrzo potom uveo je u Pijemont i malolaktičnu fermentaciju, od 1975. počeo je za dozrijevanje vina uz tradicijske velike bačve primijenjivati i francuski barrique. Posadio je i neke francuske sorte, primjerice Cabernet sauvignon. Uporaba barriquea i sadnja Caberneta toliko su razbjesnile njegova oca da je u jednom momentu bijesno opsovao Darmagi!, što bi na lokalnom dijalektu bilo nešto kao dovraga!, dođavola. Lucidni Angelo Gaja poslije je tu riječ Darmagi  iskoristio za naziv svojega vina upravo od Cabernet sauvignona!

– Cabernet povezujem s Johnom Wayneom, kao što Nebbiolo povezujem s Marcellom Mastroiannijem. Cabernet ima snažnu osobnost, otvoren je i dominantan, relativno lako razumljiv. Kad bi Cabernet bio čovjek, muškarac, on bi svake noći odlično obavio posao u spavaćoj sobi, ali uvijek bi to bilo praktički na posve jednak, isti način. S druge strane, Nebbiolo bi bio poput nekakvog zamišljenog, mirnog čovjeka u kutu, mnogo težeg da ga se pročita razumije, ali neusporedivo kompleksnije osobe – znao bi reći Angelo Gaja vezano uz lokalni kultivar Nebbiolo i uvozni, bordoški Cabernet

Angelo Gaja i Alberto Graci, u obilasku vinograda uz Etnu

Poduzetni i svijetu naglašeno okrenuti Angelo Gaja godine 1977. proširio je poslovnu aktivnost kuće Gaja s proizvodnje vina i na zasebnu trgovačku djelatnost Gaja Distribuzione, za uvoz/izvoz i distribuciju vina i raznih potrepština za posluživanje Bakhova nektara,  prvenstveno je tu riječ o raznim tipovima čaša te dekanterima najpoznatijih svjetskih staklara u tom segmentu, konkretno npr. ponajviše od Riedela.

Kad je bio u punoj snazi u poslu – sad prepušta vodjenje tvrtke kćerki Gaii i sinu – njegov plan bio je i uspostaviti joint-venture s nekim od glasovitih kalifornijskih vinskih podruma, ali je onda ipak odustao od širenja u inozemstvo. A kad je već bila rasplamsana želja za ekspanzijom, radije se Angelo odlučio za neka glasovita područja u Italiji, primjerice za Toscanu gdje je kupio imanje Pieve Santa Restituta u Montalcinu i gdje proizvodi svjetski famozni Brunello, kao i za područle Bolgherija, znanoga upravo po francuskim crnim sportama, tu je kupio teren za vinograde i sagradio podrum pa posjed nazvao Ca’Marcanda.

Opet da upotrijebim onu staru: vrag mu nije ni pod starije dane dao mira, pa je prije relativno kratkog vremena uslijedilo novo širenje – krenuo je, Angelo Gaja,  na sam jug Apeninske čizme, na Siciliju, i to u predio gdje je vulkan Etna. Tamo je involviran u projekt Idda.

Idda je joint-venture između Angela Gaje iz Piemonte i Alberta Gracija koji od sirovine iz vinograda kod Etne proizvodi plemenitu kapljicu. Graci je svojim eno uradcima uvjerio Gaju da je razmišljanjem o vinu i rezultatima kao plodovima tog razmišljanja na dovoljno visokoj razini za suradnju sa zahtjevnim pijemontskim velikanom. Vino iz projekta Idda rađa se od grožđa iz trsja što raste na vulkanskom tlu na južnim padinama vulkana Etna ali onima na većoj nadmorskoj visini na kojoj je ljeti danju vruće ali noću temperatura osjetno padne tako da je velika, idealna razlika između one dnevne i te, noćne, a to je jedan od važnih preduvjeta za dobivanje, pogotovu u južnim predjelima, jako dobro strukturirane kompleksne i vrlo elegantne kapljice s dosta svježine, sposobne i za duže odležavanje. Gaja se odlučio za vino s povišenih pozicija na južnoj strani brda Etna razmišljajući i o klimatskim promjenama s globalnim povećanjem temperatura kojemu svjedočimo u posljednje vrijeme i koje bi se mogle još i dugo nastaviti s još dosta jačim povišenjem prosječne dnevne temperature u nižim i ravničarskim ambijentima.

U sklopu Idda projekta Gaje i Gracija su (zasad) dva vina, jedno je Etna bianco 2020 DOC, od domaće sorte  Carricante 100 posto. Vino je vrlo precizno, dinamično i elegantno, na nosu s finim cvijetnim aromama, u ustima vrlo ukusno, živo, iskazuje slanost/mineralnost, vrlina mu je i prilična dužina trajanja na nepcu i jeziku. Drugo, crno, je Etna Rosso 2019 DOC, od sorata Nerello Mascalese većma te od malog postotka Nerella Capuccio. Kompleksno, delikatno, elegantno, svježe, toplo, na nosu s dosta voća – upućuje na trešnju, šipak i sitno tamno-plavo bobičasto voće, osjeti se i zanimljiva mirodijska nijansa, u ustima puno, s uglađenim taninom, vrlo okusno, s dugačkim završetkom.  ♣

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2021, održani i u pripremi, i za 2022.

DIJAMANTI u ČAŠI – PROSECCO DAYS u ZAGREBU

U jeku stanovitih prijepora između Italije i Hrvatske oko naziva prošek-prosecco sredinom listopada u zagrebačkom hotelu Dubrovnik održan je prvi poslovni vinski sajam Prosecco Days. Dvadeset talijanskih proizvođača Prosecca DOC prezentiralo je ukupno više od 60 vinskih etiketa, među kojima i velik broj Prosecca DOC Rosé – ružičastog charmat-pjenušca koji je novitet i na talijanskom tržištu, pušten je tek 2020. godine. Na popisu izlagača našla su se neka Hrvatima vrlo poznata proizvođačka imena, poput Ville Sandi, Bottege i  Astorie. Većina izlagača je po prvi puta prezentirala svoje pjenušce na hrvatskom tržištu. Organizatori ovog događanja bili su udruga Vinoljupci i Talijansko hrvatska gospodarska komora, potporu su pružili Veleposlanstva Republike Italije i Konzorcij za zaštitu marke Prosecco DOC iz Trevisa.

                Irena Lučić, voditeljica projekta Vinoljupci i Andrea Perkov, direktorica Talijansko hrvatske gospodarske komore, organizatorice sajma, pozdravile su sve prisutne, vidno zadovoljne odazivom talijanskih vinara i hrvatske vinske struke. Veleposlanik Republike Italije u Zagrebu, NJ.E. Pierfrancesco Sacco ukazao je na važnost suradnje Italije i Hrvatske te naglasio kako ovakve manifestacije služe povezivanju i jačanju ne samo poslovne nego i međudržavne suradnje. Vicedirektor Konzorcija za zaštitu Prosecca DOC Andrea Batistela istaknuo je kako se nada da je ovo tek prvi ovakav sajam u nizu, te kako vjeruje u uspješnu buduću suradnju talijanskih vinara i hrvatskih vinskih profesionalaca. Naposlijetku, izaslanica gradonačelnika Zagreba gđa Tanja Operta, voditeljica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, zahvalila je prisutnima na inicijativi jačanja talijansko-hrvatskih poslovnih odnosa i naglasila kako će takvi projekti uvijek naići na podršku Grada Zagreba.

Ines Matić Matešković kao ambasador kuće Bottega u Hrvatskoj (suhiucasi)

Revija butelja kuće Astoria, koju ovdje zastupa Roto

Na dvodnevnom sajamskom programu, uz promenadno kušanje pjenušaca, našlo se i predavanje Andreje Perkov pod nazivom Prosecco DOC – prošlost, sadašnjost, budućnost,  tom prigodom moglo se čuti da prvo spominjanje prosecca datira još iz 13. stoljeća, zatim da to vino svoj boom doživljava u renesansi kad se naglašavalo kako ono daje dugovječnost i ljepotu, istaknuto je da je danas  pjenušac prosecco jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda Italije: svaka četvrta boca vina proizvedena u Italiji je prosecco, a čak 80 posto proizvedenog Prosecca DOC popije se izvan Italije!

Između dvadesetak izlagača koji ovdje tek traže kupce na festivalu su bile kuće Bottega i Astoria, koje su već neko vrijeme prisutne na hrvatskom tržištu

Zgodno je ovdje spomenuti i gala večeru Prosecco&Dijamanti na kojoj su osim sa ukusnim sljedovima hrane, pjenušci sljubljeni sa – dijamantima! Partneri gala-večere – Zlatarnice Rodić, za prisutne su pripremili kratko, ali vrlo edukativno predavanje o dijamantima, a prisutne predstavnice ljepšeg spola imale su priliku fotografirati se s dragocjenim nakitom. Dijamanti nisu slučajno izabrani kao tema večere – najdragocjeniji i najsjajniji kamen najbolje dočarava vrijednost koju prosecco ima za Talijane: uspoređuju ga s draguljem i nazivaju dijamantima u čaši…

Veleposlanika Republike Italije u Zagrebu, NJ.E. Pierfrancesca Sacca i vicedirektora Konzorcija za zaštitu Prosecca DOC Andreu Batistelu te izaslanicu gradonačelnika Zagreba gđu Tanju Operta, voditeljicu Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, pozdravile su na festivalu i provele njime Andrea Perkov, direktorica Talijansko hrvatske gospodarske komore, i Irena Lučić, voditeljica projekta Vinoljupci

Pitanje, kao neka vrsta poruke: može li veliki međunarodni uspjeh prosecca motivirati hrvatske vinare na udruženo tržišno djelovanje i potaknuti ih da, po uzoru na uspješne talijanske susjede, ozbiljno prionu na zaštitu i brendiranje domaćih mirnih i pjenušavih i desertnih vina…. ♣

Godišnje kušanje najboljih vina hrvatskog juga

DALMATINSKE VINSKE IKONE

            Dalmatinske vinske ikone naziv je manifestacije u listopadu u Splitu zamišljene kao prestižno dogaĐanje na kojemu bi vinari Dalmacije predstavili isključivo svoja najbolja vina!

Riječ je o prigodnim vinskim radionicama i o jednodnevnom promenadnom kušanju na koje bi vinari iz svih dijelova Dalmacije donijeli samo po jednu ili maksimalno dvije svoje etikete, ali onu/one s kojom/kojima se najviše ponose! Predstavljanjem samo posebnih vina, takozvanih perjanica podruma, vinari bi skrenuli pažnju javnosti i medija na iznimnu koncentraciju kvalitete koja je posljednjih godina u Dalmaciji više nego evidentna, ali i na sortnu i stilsku raznolikost, te autentičnost vina, kaže organizator, a to udruga Dalmatinski vinar.

Naime, poručuju iz udruge Dalmatinski vinar,  u Hrvatskoj niti jedna regija ne posjeduje sortno i stilsko bogatstvo kao Dalmacija, broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih regija zajedno, a potvrda najviše kvalitete dalmatinskih vina stiže s renomiranih internacionalnih natjecanja poput britanskog Decantera gdje Dalmacija osvaja više najsjajnijih odličja od bilo koje druge regije iz ovog dijela Europe, ističe organizator. Stoga se manifestacija Dalmatinske vinske ikone postavlja kao uzbudljiva priredba ekskluzivnog karaktera na kojoj se posjetiteljima pruža prilika na jednom mjestu kušati najvažnija vina Dalmacije i o njima pričati s autorima osobno.

Manifestacija u prostoru restorana Kampus u sklopu Sveučilišta u Splitu a potkraj listopada podijeljena je bila u dva dijela – prvog dana na rasporedu su bile radionice: Dalmatinski rosé – Dalmacija je hrvatska Provansa; Odležana bijela vina Dalmacije kolekcionarske vrijednosti; Male sorte s velikim potencijalomautohtoni kultivari s autentičnim pečatom Dalmacije; Plavac mali, Babić i Tribidrag/Crljenaktri lokomotive crnih sorti; Decanterovi laureati 2021 – kušanje vina koja su osvojila zlatne i platinaste medalje na zadnjem DWWA natjecanju.

Dan poslije slijedili su promenadno kušanje i susreti s proizvođačima, evo i imena i naziva nekih od onih koji su se prijavili za nastup i naziva vina što su ih izabrali za svoju prezentaciju toga dana: Tomić Veliki Plavac mali 2011; Hvar Hills Pharos Maximvs 2013; Grgić Pošip 2019; Gracin Babić 2016; Zlatan otok Zlatan Plavac Grand Select 2013; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Stina Pošip Majstor 2019; Rizman Nonno 2019; Toreta Pošip sur lie 2017; Birin Babić 2016; Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Ante Sladić Lasina 2018; Škaulj Carl Gustaf 2016; Blato 1893 Notturno 2018; Carić Veli Visko 2018; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Boškinac Cuvée 2016; PZ Nerica Mindel; Kraljevski vinogradi Crljenak 2016; Krolo Pošip 2019, Kuća sretnog čovjeka Pribidrag 2016; Livaić Babić Templar Aurum 2016; Markus Babić 2018; Matela Crljenak kaštelanski Tradicija 2018; Matošin Babić 2017; Zadruga Neretvanski branitelj Opus plavac mali 2017; Prović Naron 2018; Provin Merlot 2017; Skaramuča Dingač Elegance 2017; Vuina Crljenak Štafileo 2016; Zore Malvasija dubrovačka 2019; Bora Cuvée 2017; Prgin Babić 2016…

Začuđuje to što na popisu ikona nema i Vedrana Kiridžije s Dingačem, nazvao sam Vedrana da pitam zašto a on je odgovorio: U malome gradu Splitu održava se nekoliko vinskih festivala godišnje. Dok se broj ne svede samo na JEDAN, koji bi bio sasvim dovoljan, ja ne želim sudjelovati… rekao je Kiridžija, posve u pravu.

Vedran Kiridžija i Leo Gracin

Snimljeno nedavno u podrumu Vedrana Kiridžije u Potomju: Vedran, te Leo Gracin na kušanju ponajboljih peljeških vina. Kiridžija i Gracin inače već godinama dobro suradjuju, čak su prije koju godinu izašli sa zajedničkim vinom Contra, sastavljenim od pola Kiridžjinoga plavca malog s Dingača i pola Gracinova babića iz Primoštena, najnovija vijest je da se ubuduće mješavini pridružuje još jedan kultivar a to je – Syrah. Postavlja se pitanje: iako francuski syrah kao vino mediteranske sorte ima određenoga smisla miješati s dalmatinskim plavcem, je li možda, ako se već u ménage à trois željelo uključiti internacionalca, bilo primjerenije, s obzirom na to da je na Pelješcu već duže vrijeme prisutan također francuski kultivar Marselan, u prvom naletu kao trećeg partnera rabiti  Marselan, a tek potom odlučiti se za Syrah…

Predsjednik udruge vinara Dalmacije Leo Gracin veli: Željeli smo našim suradnicima i kupcima omogućiti da na jednom mjestu nađu svoje favorite i izaberu vina u kojima će uživati odnsno koja će ponuditi u svojim restoranima, vinotekama ili široj distribuciji. Nedavno održano internacionalno natjecanje gdje su dalmatinska vina izuzetno dobro ocijenjena budi među nama vinarima ponos, ali glavno tržište i glavni partneri su u Hrvatskoj te se želimo nastaviti zbližavati s domaćim kupcima jer je to naš temelj razvoja.  ♣

– Tradicijsko, već 17. međunarodno ocjenjivanje vina od Merlota i Caberneta Emozioni dal Mondo 2021 održano je u dvorcu Castello degli Angeli kod Bergama u drugoj polovici listopada. Boravak niza istaknutih degustatora vina iz cijeloga svijeta, među kojima je bilo i poprilično vinskih novinara, domaćin je, priredivši, u popodnevnim satima, i razgled cijeloga kraja i upoznavanje gostiju s kulturno-povijesnim znamenitostima područja, iskoristio za lijepu promidžbu teritorija.

Emozioni dal Mondo – medjunarodni ocjenjivački žiri

Na degustaciji-vrednovanju, pod pokroviteljstvom OIV-a, bilo je 220 uzoraka vina iz 18 zemalja svijeta, a degustiralo ih je 56 degustatora iz 18 zemalja. Po prvi put ove godine na ovome ocjenjivanju, održanome u posebnim uvjetima zbog covida19, nije bilo kušača iz Hrvatske (redoviti ocjenjivači bili smo prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com i ja iz Svijeta u Čaši), a iz našeg okruženja došli su oni iz Slovenije i Srbije ali u manjem broju nego inače.

                Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2021 podijelio je 66 zlatnih medalja i, posebno, 15 priznanja za vina koja su vinski noviari – članovi žirija izdvojili kao najbolja među uzorcima što ih je poslala svaka zemlja, dakle proglašeni su na određeni način uzorci-prvaci  za svaku državu.

Evo i rezultata, s time da odmah ističem da su iz Hrvatske zlatne medalje osvojili porečka Agrolaguna i baranjski posjed Vina Belje, prvakom Hrvatske za 2021. proglašeno je  vino iz Belja.

Izvanredan uspjeh Vina Belje – kombinacija Merlot & Cabernet sauvignon 2019 – po bodovima na drugom mjestu u ukupnom plasmanu u Bergamu. Vino je na temelju odluke vinskih novinara, koji su među kušanim uzorcima birali prvake po državama-sudionicama u Bergamu proglašeno i prvakom Hrvatske Čestitke Belju!

Vinogradi Vina Belje s Merlotom i Cabernet sauvignonom korištenima za kreaciju ovog u Bergamu visoko nagrađenoga vina!

                Andrej Dean, predsjednik Uprave Belja plus, o ovom velikom svjetskom uspjehu Vina Belje kaže:

-Puno je sličnosti između Baranje i Bordeauxa, a glavna od njih je proizvodnja iznimnih crnih vina. Terroir, položaji vinograda, tehnologija i znanje vrsnih stručnjaka naša su velika vrijednost koja se prezentira u svakom od nagrađenih vina. Ovaj uspjeh nastavak je velikog trofeja koji smo dobili na Decanteru za Merlot berbe 2008. Tada smo prvi put svijetu pokazali koliki su naši potencijali u proizvodnji izvrsnih crnih vina. Osvojen 91 bod lijepo govori o tome da je da je naš blend cabernet sauvignona i merlota među najboljim vinima od ovih sorti, a prihvatljiva cijena i dostupnost na tržištu sigurno će pridonijeti njegovoj daljnjoj popularnosti kod potrošača.

– U Cabernet sauvignon-Merlotu Vina Belje naglasak je na Cabernet sauvignonu koji osigurava tanine, svježinu i naglašenu teksturu vina. Merlot u ovoj kombinaciji daje sočnost i slast s aromama čokolade i crnog bobičastog voća, Cabernet osigurava stanovitu robusnost te zanimljivost a već pri prvom kušanju je jasno da je riječ o vinu s odličnim potencijalom za daljnji razvoj tijekom dozrijevanja – dodao je Dean.

Deset najbolje nagrađenih zlatnih vina na Emozioni dal Mondo 2021 u Bergamu: 1) I due Lauri 2016 Valcalepio Rosso – Medolago Albani (Italija,  91,75 bodova), 2) Cabernet sauvignon & Merlot Premium 2019 – Vina Belje (91,40); 3) Glaude Danuivet Saint Emilion Grand cru 2019 – SARL de Mour (Francuska, 91,27); 4) Salariato rosso Colli trevigiani 2011 – Ricci Luca (Italija, 91,14); 5) Riserva Famiglia Appassimento Cabernet franc Niagara on the Lake 2015 – Pillitteri estate Winery (Kanada, 90,63); 6) Ten Barrels Cabernet 2018 – Chateau Kamnik (Sjeverna Makedonija, 90,0); 7) Rialto Colli euganei cabernet sauvignon 2020 – Cantina Colli Euganei (89,75); 8) Krunski dokal 2017 – Vinarija Despotika (Srbija, 89,75); 9 Regent reserve 2017 Šumadija – Aleksandrović (Srbija, 89,75); 10) Ilustro 2015 – Fautor (Moldavia, 89,38).

Vinarija Belje zlato je osvojila i za vino Merlot premium 2019 (88,10 bodova) te za vino Goldberg red 2019 (87,44 boda)

Porečka Agrolaguna osvojila je pak zlata za vina Festigia Cabernet franc 2018 s 88,71 bodom te Festigia Castello 2018, sa 87,75 bodova.

Agrolagunina zlata u Bergamu 2021

– Velika je čast osvojiti zlato za vina koja ćemo tek predstaviti svojim potrošačima. Ovo nam je još jedna potvrda kontinuirane kvalitete naših vina, ali i poticaj svim našim vrijednim ljudima koji sudjeluju u stvaranju vinske priče. Dat ćemo sve da i dalje proizvodimo vina koja će postizati ovakve prestižne rezultate na natjecanjima s najboljim svjetskim konkurentima – istaknula je Nerina Zec, predsjednica Uprave Agrolagune.Dokaz da Agrolaguna proizvodi jednu od najboljih crnih kupaža u Hrvatskoj su osvojene 43 medalje, od kojih je 28 zlatnih. Castello Festigia kontinuirano osvaja zlatne medalje na najprestižnijim svjetskim natjecanjima. Ova nagrada je treće zlato dobiveno u ovoj godini, a ujedno i prva potvrda vrhunske kvalitete za berbu 2018 koja će uskoro na tržište. Radi se o crnoj kupaži u čiji sastav ulaze međunarodne sorte, Merlot i Cabernet Franc. Vino odiše istarskim duhom i terroireom i na najbolji način pokazuje sve karakteristike istarskih vrhunskih crnih vina: eleganciju, kompleksnost, mekoću i zrelost tanina, duboku i živu boju, svježinu posebne istarske umjerene mediteranske klime i toplinu istarske crvenice.

Ispred organizatora ocjenjivanja Sergio i Sara Cantoni objavljuju listu nagrađenih

Prvaci po državama:

Australija – Reserve Parcel Cabernet sauvignon 2020 Wakefield Taylors Wines; Kanada – Riserva Famiglia Appassimento Cabernet franc 2015 Pillitteri; Hrvatska – Cabernet sauvignon & Merlot Premium 2019 Belje; Francuska – Glaude Denivet 2019 Saint Emilion Grand Cru Sarl De Mour; Njemačka – Anselmann Pfalzer Cabernet sauvignon im Barrique gereift trocken – Gebrüder Anselmann; Izrael: Recanati merlot 2018 – Recanati Winery; Italija – Punton del Sorbo Maremma Toscana cabernet sauvignon 2018 – Fattoria Mantelassi; Sjeverna Makedonija – Ten barrels cabernet 2018 Chateau Kamnik; Moldavia: Illustro 2015 Fautor; Češka – Manuscript Moravia Cabernet & Merlot 2018 Baloun; Rumunjska – Babadag Pagaia Merlot Rose 2020 Crama Hamangia; Srbija – The Merlot 2017 – Madžić; Slovačka – Cabernet sauvignon VZH 2020 Miroslav Dudo; Slovenija – Goriška brda Schumacher Selection Cabernet franc 2016 vinska klet Brda; Mađarska – Villany Ordegarok Merlot 2018 – Günzer Tamas Pincesete.  ♣

Vina Laguna, maslinovo ulje Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

Vinitaly special

JANTARNA VINA u VERONI

Pandemija je ostavila traga, dakako, i na velikom međunarodnom sjamu vina Vinitaly u Veroni. Obično se ta manifestacija održava na proljeće, a u 2021. specijalno izdanje priređeno je sredinom listopada. Bilo je znatno smanjeno u odnosu na uobičajeni okvir, i ponajviše namijenjeno tzv. fah-publici, dakle vinskim trgovcima, ugostiteljima, sommelierima i enolozima, vinskim novinarima, bitno je bilo ipak ne prekidati slijed unatoč tim novim nepovoljnim okolnostima. Analize pokazuju da je sajam obišlo poprilično poslovnih ljudi iz 60 država svijeta. Znatan odjek ostavila je posebna prezentacija jantarnih (amber) vina, u svijetu popularno zvanima orange wines. Unatrag nekoliko godina u našem susjedstvu značajniji festivali jantarnih vina odvijali su se u Izoli i u Beču, a evo ove godine velik prostor dobili su i u Veroni. Ekipa Orange Wine Festivala iz Izole u suradnji s organizacijskim timom Vinitalyja priredila je detaljnu prezentaciju jantarnih vina pod nazivom Orange Wine Festival @Verona Masterclass, na kojoj se sa svojim maceriranim vinima predstavilo 15 vinara iz šest država. Deset vinara bilo je iz Slovenije. Ostale zemlje sudionice, svaka sa po jednim poizvođačem: Austrija, Grčka, Gruzija, Hrvatska i Italija. Iz Hrvatske se sa svojom jantarnom kapljicom pokazala istarska kuća vina i maslinova ulja Ipša, iz sela Ipši. Ostali nazočni vinari i njihova vina : Burja bela 2019 – Burja, Vipavska dolina; Retro Selection 2019 – Guerila, Vipavska dolina;  Chardonnay Kramarovci 2018 – Marof, Prekmurje; Veliko rebula Java 2019 –  Movia, Brda;  Rebula opoka Medana Jama cru 2019 – Marjan Simčič, Brda; Orange Alte Reben 2018 – Georg Nigl, Austrija; miNimus 2019 – Chatzivaritis, Grčka; Robinia cuvée 2016 – Sebastjan Štemberger, Kras; Malvazija Pivol 2019 – Zaro, Slovenska Istra; Malvazija 2017 – Ipša, Hrvatska Istra; Pynot Rosso 2018 – Emeran Reya, Brda; Rkatsiteli 2017 – Château Bruale, Gruzija; Malvazija 2016 – Rojac, Slovenska Istra, Rebula selekcija 2015 – Svetlik, Vipavska dolina, te Trebež – Dario Prinčič, Collio Italija. Na radionici su podrobno prezentirana vinorodna područja odakle dolaze vina i načini proizvodnje. Zanimanje publike bilo je veliko, po broju onih koji nisu mogli prisustvovati dvostruko u odnosu one posjetitelje sajma koji su uspjeli naći slobodno mjesto. Uz poslovnjake iz više europskih država. veće grupe onih koji su u Veroni pokazali zanimanje za jantarna vina bile su iz SAD i Kanade.

Organizatori Orange Wine Festivala najavljuju za travanj 2022 dvije priredbe vezane uz jantarno vino: 11. travnja bit će cjelodnevna prezentacija jantarnih vina na sajmu Vinitaly 2022. koji  će se, inače, dvijati u terminu od 10. do 13. travnja, a 29.  dana istog mjeseca  bit će tradicijski festival u Izoli. Valjda će se tada na događanjima u svojstvu izlagača pojaviti i još koji proizvođač iz Hrvatske. ♣

ZAGREB VINO.COM 2021 – ATRAKTIVNE RADIONICE

Prof. Ivan Dropuljić

Prof. Ivan Dropuljić, glavni direktor festivala Zagreb Vino.com, užurbano vodi završne pripreme za 15. međunarodni festival Zagreb Vino.com, koji je svoje jubilarno izdanje trebao proslaviti lani ali u tome ga je omela pandemija

Pripreme za međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2021 predviđen da se I ove godine održi, po tradiciji, u zagrebačkom hotelu Esplanade posljednjeg petka i subote u studenome, u punom su zamahu i odvijaju se u vrlo delikatnim trenucima naglo pojačane, naprosto divljanja pandemije, tako da osnivač i glavni direktor manifestacije prof. Ivan Dropuljić ozbiljno strahuje da bi se stvari mogle neželjeno drastično poremetiti, istodobno dakako potajno se ipak nadajući da će na kraju festival biti realiziran. O tome koliko je zanimanje za festival lijepo govori ogroman interes proizvođača da nastupe, ali i ogroman broj upita o manifestaciji koje Ivan Dropuljić prima od potencijalnih posjetitelja. Uvid o stanju prijava vidljiv je na Facebooku na stranicama Zagreb Vino.coma, a evo sada ovdje i nešto najnovije, ekskluzivno, a riječ je o vinskim radionicama po kojima je festival postao nadaleko poznat. U dva dana – posljednjeg petka i posljednje subote u studenome 2021. – planirane su iznimno atraktivne, ekskluzivne radionice uvelike vezane za najpoznatija svjetska vinogorja,, najpoznatije svjetske proizvođače i glasovita vina posebno izabranih berbi. Evo popisa radionica:

Club Board Room

PETAK 26. studenoga 2021.

11:00 – 12:30 hNew World Pinot noir

Moderator: Daniel Čečavac, dipl. WSET, Weinakademiker

Opis: 2018 Chacra, Lunita Pinot Noir, Patagonia, Argentina ⦁ 2018 Dog Point, Pinot Noir, Marlborough, New Zealand ⦁ 2018 Giant Steps, Sexton Vineyard Pinot Noir Yarra Valley, Victoria Australia ⦁ 2018 Newton Johnson, Pinot Noir, Upper Hemel en Aarde, Walker Bay, S. Africa ⦁ 2017 Ventisquero, Herú Pinot Noir, Casablanca Valley, Chile ⦁ 2016 Roserock Drouhin, Zéphirine Pinot Noir, Eola-Amity Hills, Oregon, USA

Cijena ulaznice: 300,00 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, 091 577 0053, info@wineclubcroatia.com  (maksimalno 12 osoba)

13,00 -14:30 h – Cool Climate Syrah

Moderator: Daniel Čečavac, dipl. WSET, Weinakademiker

Opis:  2018 Shaw+Smith, Shiraz, Adelaide Hills, Australia ⦁ 2018 Te Mata, Bullnose Syrah, Hawke’s Bay, New Zealand ⦁ 2016 Iona, Solace Syrah, Elgin, South Africa ⦁ 2016 Reynvaan, In The Rocks Estate Syrah, Walla Walla, USA ⦁ 2014 Matetic, EQ Syrah, San Antonio Valley, Chile ⦁ 2018 Maison les Alexandrins, Saint Joseph, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Crozes-Hermitage, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Côte-Rôtie, N. Rhône, France ⦁ 2017 Maison les Alexandrins, Cornas, N. Rhône, France ⦁ 2017 Jaspis Ziereisen, Syrah, Baden, Germany ⦁ 2015 Castell d’Encus, Thalarn Syrah, Costers del Segre, Spain ⦁ 2015 Isole e Olena, Collezione Privata Syrah, Tuscany, Italy

Cijena ulaznice: 450,00 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, 091 577 0053, info@wineclubcroatia.com (maksimalno 12 osoba)

15-16:30 h – Arhiva Kutjeva d.d. jučer, danas, sutra

Ivo Kozarčanin

Moderator: Ivo Kozarčanin

Opis: Pronađite svog vinskog vršnjaka. Kušajte vina stara desetljećima, vina koja su pred vratima arhive, kao i ona koja će tek biti spremna, a imaju potencijal za dugogodišnje odležavanje Arhiva Kutjeva d.d. Jučer, danas, sutra

Kontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com (maksimalno 12 osoba)

SUBOTA  27. studenoga 2021

11:00-12:30 hRiedel glass tasting

Moderator: Stefano Canello, Riedel brand manager

Opis: jeste li ikada razmišljali o tome kako oblik čaše utječe na vino koje pijete? Koja je najbolja čaša za pojedinu sortu? Znate li da i Hrvatska ima ‘svoju’ čašu kreiranu specijalno za vina sorte Malvazija istarska? Vođeno kušanje 4 vina iz različitih čaša promijenit će vašu percepciju o vinskim čašama zauvijek.

Cijena ulaznice: 200 kn ⦁ Kontakt i rezervacije: tomislav.tuden@miva.com.hr (broj mjesta ograničen na 12  )

13:00-14,30 h – Rajnski rizlinzi vinarije Kopjar, Zagorje vs. Mosel

Moderator: Tomo Jakopović

Tema: Opis: Vertikalna degustacija rizlinga vinarije Kopjar. Cilj radionice je ukazati na viziju vinara, domet ove velike sorte u Zagorju, kao i na potencijal odležavanja u usporedbi sa eminentnim njemačkim proizvođačima Rizlinga.

Cijena ulaznice: 350,00 kuna ⦁ Kontakt i rezervacije: Tomo Jakopović, tel.099 6538 777 ⦁ email: tomo.jakopovic1@mail.com

15:00-16:30 – Château Lynch Bages, bordoška vinarija s poviješću proizvodnje vina iz 18. stoljeća. Grands crus classés iz glasovitog Pauillaca,  svjetske regije čuvene po iznimnoj kvaliteti, zavidna godišta berbi u Bordeauxu.

Moderatori Mario Meštrović & Frane Ševo

Opis: Malo ljudi u svijetu ima priliku biti na ovakvoj vertikalnoj degustaciji, doživljaju za pamćenje u životu. Sva vina su u izvrsnom stanju, čuvana u originalnim drvenim kutijama na konstantnoj temperaturi od 11 stupnjeva.

  1. 1998. Château Lynch Bages Blanc, Pauillac ⦁ 2. 1995. Château Lynch Bages, Pauillac ⦁ 3. 1989. Châeau Lynch Bages, Pauillac ⦁ 4.1986.  Château Lynch Bages, Pauillac ⦁ 5.1966. Château Lynch Bages, Pauillac

Cijena ulaznice po osobi 2000 kn ⦁ Prijave na mail mario.mestrovic@gmail.com (broj mjesta ograničen na 12) ⦁ Kontakt za upite: 00 385 91 6236 555  ♣

DECANTER WORLD WINE AWARD 2022

– Svjetski glasovita vinska revija Decanter najavila je ocjenjivanje Decanter World Wide Award za 2022. godinu!  Prijave se primaju od 16. studenoga 2021. Do 18. veljače 2022. očekuje se da uzorci budu dostavljeni u London i da trošak ocjenjivanja bude podmiren. Posljednji rok za dostavu i plaćanje bio bi 10. ožujka 2022.

Cijene:  predbilježba preko interneta i plaćanje karticom – £165 po uzorku plus 20 posto PDV-a, odnosno plaćanje preko banke ili čekom: £165 po uzorku plus 20 PDV-a plus dodatnih £15, trošak prijevoza je £55 po uzorku.

DWWA 2022 ocjenjivanje & objava rezultata

24-30 travnja2022 – DWWA ocjenjivanje

04-08 svibnja 2022 – DWWA izbor vina za priznanja Best in show i Platinasta medalja

07 lipnja 2022 – DWWA 2022 objava rezultata

03 kolovoza 2022 – DWWA 2022 dodatna degustacija za žiri sastavljen od probranih vinskih trgovaca u Velikoj Britaniji.  ♣

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 10. 2021 – Hints to the smart purchase

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

Velika zlatna = platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.⇑ trošiti/drink • ⇗ trošiti ili čuvati/drink or hold • ⇒ čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

_________________________________________

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 08.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Uskoro i berba 2021 u punom zamahu! Hrvatsko zagorje: dekor je spreman

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Vino Zagorje i Bajka na dlanu: ZAGORSKI BREGI KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE  ⦁ Nova era Tomčevih: SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA… ⦁ Najjača međunarodna ocjenjivanja vina: MEDALJE – POSLOVNA KORIST i(li) ZA UDOVOLJENJE TAŠTINE ⦁

VIJESTI/NEWS

Ususret praznicima i novoj godini: HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2021 – BUYING GUIDE

________________________

Vino  Zagorje i Bajka na dlanu

Jesenski prizor brežuljkastog vinorodnog krajolika u Hrvatskom zagorju: dio bajke na dlanu (Marko Čolić)

ZAGORSKI BREGI  KAO ROBNA MARKA VINA KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Zagorski bregi i Bakhov nektar odavna su neraskidivo povezani. S vremenom sve snažnija svijest domaćina o ljepoti jedinstvenog regijskog krajolika i o značenju niza povijesnih građevina u kraju, zatim vrlo ugodna klima, fina domaća hrana i vidljivi recentni zaokret Zagoraca u spomenutoj njihovoj povezanosti s litricom prema kakvoći otvorili su poglavlje Bajka na dlanu. Krapinsko-zagorska županija, logično, s bajkom na dlanu želi u značajnoj mjeri u gospodarskom smislu igrati i na kartu turizma.

Zagorska vinska scena nekad je počivala samo na moru malih vinara bilo lokalnih seljana bilo došljaka-vikendaša, i na mnoštvu sitnih vinogradskih parcela dovoljnih tek da vlasnik proizvede količinu vina za konzumaciju unutar obitelji i s prijateljima jedva kroz punu godinu dana. Seljani koji su se općenito bavili poljoprivredom a koji su posjedovali nešto više zemlje pod trsjem dio su (višak) grožđa prodavali zadrugama. U neko prijašnje vrijeme privatnicima nije bilo ni dopušteno da vino plasiraju napunjeno u bocu i s etiketom pod svojim imenom. Ali nakon što su se okolnosti promijenile isplivalo je u Hrvatskom zagorju nekoliko ambicioznijih pojedinaca koji su shvatili da im je nužno, i da im se isplati, okrupniti površinu vinograda te tržištu ponuditi pod vlastitim imenom finalizirani proizvod u nešto većoj, tržišno barem donekle zadovoljavajućoj količini. I, kako je logično da se uspješno poslovno naprijed može jedino uz zajedništvo i slogu, došao je trenutak da se prije postojećim udrugama zagorskih vinogradara i vinara, aktivnost kojih se odvijala više na razini druženja i pajdašije, pridruži i jedna na poslovnoj razini. U Hrvatskom zagorju osnovana je, uz dakako županijski blagoslov, poslovna udruga Vino Zagorje, koja okuplja ozbiljno tržišno orijentirane zagorske proizvođače vina i koja može ostvarivati pomake zagorskoga vina i kvantitativno i kvalitativno značajno nabolje, i na korist ne tek pojedinca nego i na dobit zajednice. Nedavni pogreb jednog po površini vinograda (oko sedam hektara u komadu!) vrlo značajnog člana udruge Željka Petrovečkoga u Svetom Križu Začretje potaknuo je na razgovor s aktualnom predsjednicom udruge Vino Zagorje enologinjom Jasminkom Šaško o sadašnjem trenutku toga tijela, akcijama i planovima vezanim uz budućnost uloge Bakhova nektara u gospodarstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji.  Čelnici Jasminki, inače, u radu u udruzi kao tajnik pomaže Edo Orsag.

Bajkoviti zagorski brežuljci, blaženi za oko (suhiucasi)

– Udruga Vino Zagorje Krapinsko-zagorske županije, osnovana na prijelazu iz prošlog stoljeća u ovo sadašnje, trenutno broji 24 člana iz svih dijelova Hrvatskog zagorja a koji su vrlo ozbiljno tržišno orijentirani. Od imena koja su već i šire znana moglo bi se izdvojiti sljedeće članove: Bodren, Bolfan, Vuglec, Petrač, Kopjar, Grozaj, Prekratić, Sever PZ Trs, Zdolc…  Zasad su uvjeti za članstvo u udruzi, uz, dakako, spremnost poštivanja pravilnika udruge, ti da proizvođač koji aplicira raspolaže s barem jednim hektarom svojega vinograda, odnosno da godišnje proizvodi najmanje 3500 do 4000 litara vina. Zadaća su udruge rad na stalnom unaprjeđenju kakvoće zagorskoga vina, rad na promociji i plasmanu zagorskih vina, ali, uz to, i aktivnost na predstavljanju kompletne županijske turističke ponude s ciljem postizanja visoke prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja kao vrlo atraktivne turističke regije, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. U planu rada udruge stoji da ona priređuje strukovna savjetovanja, izložbe i razna takmičenja, organizira strukovne izlete, popularizira i ističe znanstvena dostignuća u oblasti vinogradarstva putem predavanja, da sudjeluje u stvaranju imidža zagorskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda, te da putem organizacije i realizacije zajedničkih nastupa na izložbama, sajmovima i drugim vidovima promidžbenih aktivnosti i u ambijentima izvan same Županije daje svoj doprinos u širenju tržišta za ponuđenu kapljicu ali i što-šta osataloga u ponudi. Zadatak joj je i da podiže svijest lokalnih vinogradara i vinara o važnosti eko-pristupa, da popularizira ekološki način zaštite vinograda i proizvodnje vina. Udruga Vino Zagorje je idejni začetnik i organizator provedbe lani začetog projekta zaštite i brendiranja zajedničkog vina Zagorski bregi, čije oživotvorenje ne bi bilo moguće bez financijske potpore Krapinsko-zagorske županije – rekla je u dahu Jasminka Šaško, po zvanju inače enologinja i stalno zaposlena na posjedu Vuglec-breg.

Enologinja Jasminka Šaško, aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje (suhiucasi)

– Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji nas je dugo pratio može baciti u zaborav. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već vina naših članova sve u većem broju postižu na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etablirale se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Iako se stanje u vinogradarstvu nedvojbeno unaprijedilo još predstoji mnogo za učiniti, pogotovu u marketingu i brendiranju, u poticanju ruralnog turizma, povećanju vinogradarskih površina te poboljšanju tehnološke opremljenosti.

_________________________

In Memoriam

ŽELJKO PETROVEČKI

U plavetnilu iznad Zagorja, u nebeskim visinama, sad još jedna bliska nam zvijezda sja…

Riječ je o Željku Petrovečkom iz Svetog križa Začretje, kojega ćemo, osim kao vrhunsku osobu, pamtiti i kao jednog od pionira suvremenog, u posljednje vrijeme inače sve uspješnijeg vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskom zagorju.

Željko Petrovečki, nekad zaposlen u sektoru trgovine, ali inače veliki štovatelj plemenite kapljice, uvidio je da granice u okviru kojih se vino kao opće bogatstvo može i mora iskorištavati daleko nadmašuju puku pajdašiju. Ono je, konkretno, kao tipičan proizvod teritorija, u modernom društvu postalo idealno za promidžbu lokalne eno-gastronomije i, s time, i cijeloga kraja kroz široku platform zvanu turizam, dakle i te kako je važno u gospodarskom smislu. Međutim Petrovečki je uvidio i to da je pristup Bakhovu nektaru u Hrvatskom zagorju nužno mijenjati, u smislu, napokon, ozbiljnog zaokreta prema kakvoći koju traži zahtjevan potrošač, i u smislu dovoljnih količina pojedinih vrsta vina raspoloživih za tržište.

Položaj Mirkovec kod Svetog Križa Začretje gdje je Željko Petrovečki na nekih sedam hektara terena podigao vinograd s više najcjenjenijih sorata svijeta (Marko Čolić)

Željko, popularni Žac, osobno je krenuo u svoju proizvođačku vinsku avanturu sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.  Odabrao je padine na lokaciji Mirkovec koja dosiže nadmorsku visinu i iznad 280 metara, prosjek visina je 277 m. Riječ je o ukupno oko sedam hektara terena. Tijekom godina Žac je dostigao 65.000 zasađenih loza! A sorte – prvoligaške svjetske: Graševina, Silvanac zeleni, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Pinot crni, Rizling rajnski, Muškat žuti. Cabernet sauvignon. Petrovečki je proizvodio jednosortna vina, ali i mješavine, vina redovne berbe, ali i vina od odgođenih berbi, u rangu od kasne do ledene. Primijetio je ubrzo da potražnja raste i za kvalitetnim destilatima, pa se upustio i u proizvodnju voćnih rakija i likera. to je sebi s obzirom na dovoljan izvor sirovine, mogao dopustiti. Namjera mu je bila svoj posjed afirmirati i kao privlačnu turističku točku, od početka je bio uključen u akciju Vinske ceste Krapinsko-zagorske županije.

Na žalost, s vremenom, određene razne okolnosti a onda i problemi – postupno sve teži – sa zdravljem omeli su onaj puni vinski razvitak kakav je Žac priželjkivao. I, ovih dana a nakon perioda osjetnog pogoršanja zdravstvenog stanja te i boravka u bolnici u Zaboku, Željko Petrovečki Žac preminuo je, u 64. godini.

Sprovod je okupio veliki broj njegovih prijatelja i štovatelja njegova rada ne samo iz Začretja i Hrvatskog zagorja nego i šire, među njima vidjeti su se mogli i aktualni velikani vinske scene u Hrvatskom zagorju Boris Vuglec, Tomislav Bolfan, Boris Drenški Bodren, Grozaj…  Sunce je s vedrog neba davalo potporu za vrijeme ceremonijala, ali odmah nakon pokopa nebo više nije moglo izdržati, i ono je proplakalo. Plavetnilo je najednom postalo izrazito tamno-sivo, a onda su se dobar sat vremena nevjerojatnom gustoćom i silinom naprosto u mlazu slijevale suze, u posljednjem stadiju i u obliku ledenih kuglica…⦁

__________________________

Formiranje prepoznatljive robne marke vina Hrvatskog zagorja zasigurno je značajan korak naprijed za promociju i plasman kvalitetnih zagorskih vina te za isticanje Hrvatskog zagorja kao turističke regije u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Uz nekoliko najpoznatijih imena aktualnog vinogradarstva/vinarstva Hrvatskog zagorja – Borisa Drenškog Bodrena, Tomislava Bolfana Vinski vrh i Borisa Vugleca Vuglec-breg te Edu Orsaga, tajnika udruge Vino Zagorje okopili su se, u kušanju vina robne marke Zagorski bregi 2020, prof. Ivan Dropuljić, organizator međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi (nakon lanjske pauze ove godine ponovno, i u uobičajenom terminu i na uobičajenoj lokaciji, otvara vrata!), radijski novinar Tomislav Radić i fotograf Marko Čolić. Tekući Zagorski bregi djelovali su u nesnosno vrućem trećem ovogodišnjem valu pakla kao melem na rani… (suhiucasi)

– Većina vinogradarskih položaja u Zagorju idealna je za proizvodnju lepršavih bijelih vina nježne arome i specifične svježine, kakva se po tipu ali prije ne baš i na višem stupnju kakvoće u Zagorju već desetljećima tradicionalno rade. Velika većina vinograda raštrkanih po zagorskim brežuljcima su nasadi u kojima je gotovo uvijek zastupljen veći broj sorata koje se prerađuju zajedno. To je posebno istaknuto kod brojnih malih vinogradara koji u svojim kletima proizvode vino samo za vlastite potrebe. Ali i u paleti vina tržišno ambicioznije orijentiranih proizvođača uvijek postoji lagano, svježe vino dobiveno kupažom većeg broja kultivara. Posljednjih desetljeća najzastupljenije sorte u Hrvatskom zagorju su Graševina, Rizling rajnski, Ranfol, Silvanac zeleni, Kraljevina, Chardonnay, Moslavac, Pinot sivi i Pinot bijeli, Plavec žuti, i predviđeno je da one čine i vino ove zaštićene robne marke.

Na pjenušavom doručku nedavno u Hrvatskom zagorju, uz osvježavajuće perlice – Petrač, Bodren, Vuglec i Bolfan (Marko Čolić)

Po podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu HAPIH, Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo CVVU udio takvih vina u cjelokupnom prometu vina Krapinsko-zagorske županije u protekle četiri godine iznosi oko 70 posto, informira Jasminka Šaško. Na najvećeoj zagorskoj vinskoj smotri a to je Izložba zagorskih vina u Bedekovčini, manifestaciji koja se tradicionalno održava već više od 50 godina u kontinuitetu, udio mješavina bijelih sorata nikad nije manji od 30 posto. Svaki proizvođač koji svoja vina daje na ocjenjivanje u pravilu uz mono-sortnu kapljicu obvezno ima i jednu mješavinu bijelih sorata. Takva vina na ocjenjivanju postižu ocjene u rasponu od 76 do 86 bodova, najveći broj dosegne 80 i koji bod više, uglavnom za kategoriju srebrne medalje.

– U svjetlu aktualnih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja te navale vina s visokim sadržajem alkoholna otvara se veliki prostor baš za laganija svježa vina, dakle ona su već vrlo tražena na širem tržištu. Zagorski vinogradari sa svojom kapljicom tu svakako mogu konkurirati, no budući da velika većina raspolaže s relativno malim količinama, nametnula se potreba za udruživanjem i stvaranjem zajedničke robne marke teritorija koja će tržištu jamčiti kontinuiranu kvalitetu, ujednačenost i prepoznatljivost konačnog proizvoda – kazala je još Jasminka Šaško, i dodala: – Ako oni vrlo mali prepoznaju da su proizvodeći vino zaštićeno pod prepoznatljivom robnom markom konkurentniji na tržištu, vjerojatno će se dio njih zainteresirati za upis u Vinogradarski registar radi prodaje grožđa i/ili eventualne proizvodnje vina za stavljanje u promet. Na taj način mogao bi se smanjiti trend zapuštanja i krčenja vinograda koji je u Hrvatskom zagorju posljednjih godina sve izraženiji, ali i moglo bi se animirati mlade ljude da ostanu na selu i bave se vinogradarstvom i vinarstvom, utkanima duboko u tradiciju ovog kraja. Na ovom putu treba ustrajati jer je sve do sada postignuto najbolji pokazatelj da se sustavnim radom može sačuvati vinogradarska proizvodnja na zagorskim bregima, štoviše i proširiti osvajanjem napuštenih površina. Za tako nešto potreban je sistematski rad na svim društvenim i političkim razinama a nužno je  to a se i vinogradarstvo staviti u funkciju gospodarske revitalizacije zagorskog sela i očuvanja njegovih tradicionalnih vrijednosti, poglavito kroz razvoj ruralnog turizma. Upravo bi to trebala biti poanta ovog projekta Zagorskih brega.

Bajka na dlanu: Zagorska rivijera na Vuglec-bregu ponad Krapinskih Toplica. Boris Vuglec, vlasnik istoimenog ugostiteljsko-smještajnog-sportsko rekreacijskog objekta te vinograda i vinarije, nakon prostranog sunčališta (s aperitiv-barom pri ruci!) na početku ovogodišnje turističke sezone otvorio je nov, krasani bazen, na plavoj boji vode i more bi moglo zavidjeti! (Marko Colić)

Da bi se realizirao ujednačeni prepoznatljivi tradicijski proizvod koji će se odgovarajućom oznakom reklamirati kao robna marka teritorija nužno je bilo, dakako, dogovorno postaviti za sve članove udruge obvezna pravila ponašanja u vinogradu, podrumu s naglaskom na izbor sorata i raspon u postotku udjela pojedine sorte u kupaži, kao i glede termina prvog mogućeg izlaska proizvoda iz podruma na tržište.

Bajka na dlanu – lijepa čista priroda, tradicija, rekreacija, dobra hrana, dobra vina… : Vuglec-breg – Jana, jedna od kućica za smještaj gostiju (Marko Colic)

ZAGORSKI BREGI – Budući da se uz Hrvatsko zagorje tradicijski tijesno vežu laganija, svježa, bijela vina dobivena kupažiranjem više sorata u različitim omjerima međutim na način da u mješavini u aromatskom smislu nema prevladavajućeg aromatskog utjecaja pojedinačne sorte/pojedinačnih sorata, pravilnik o proizvodnji kvalitetnog vina Zagorski bregi predvidio je sljedeće kultivare tradicijski uzgajane u Hrvatskom zagorju: Graševina, Ranfol, Rizling rajnski, Kraljevina,  Silvanac zeleni, Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot sivi, Moslavac, Muškat žuti, Muškat bijeli, Kerner bijeli, Rizvanac, Manzoni bijeli, Plavec žuti te autohtone sorte Hrvatskog zagorja kao Dišeća ranina bijela, Belina Hižakovo, Stara hrvatska belina, Smudna belina, Sokol, Svetokriška belina,  uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Isto tako, dozvoljene su i bijele sorte s visokom otpornošću na gljivične bolesti kao Solaris, Johanniter, Merzling, Phoenix, Staufer, inače također uvrštene na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze (NN 53/2014). Moguće je rabiti i ostale bijele sorte koje se nalaze na važećoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze za podregiju Zagorje-Međimurje u trenutku stavljanja vina u promet. Aromatični Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli u ukupnosti smiju biti zastupljeni u maksimalnom udjelu do 10 posto. Međutim dodavanje Traminca bijelog i Traminca crvenog nije dozvoljeno – ističe Jasminka Šaško.

Što se tiče koncentracije osnovnih kemijskih spojeva u kvalitetnom vinu Zagorski bregi, evo o kojima je riječ i koji su dopušteni rasponima:

Parametar Min. Max.
Alkohol (vol%) 9,5 12,0
Ekstrakt bez šećera (g/L) >17,0 21,0
Šećer reducirajući (g/L) <1,0 4,0
Ukupna kiselost kao vinska (g/L)    5,5 8,0
Hlapljiva kiselost kao octena (g/L) do 1,0
Pepeo (g/L) >1,4 2,0

– Prilikom organoleptičke analize vina radi dobivanja dopuštenja o stavljanju vina u promet, kvalitetno vino Zagorski bregi mora biti ocjenjeno s najmanje 75 od 100 mogućih bodova – informira me Jasminka.

Osobno, kao novinar koji sam u vinu već četiri desetljeća i koji sam, između ostaloga, nekih sigurno po desetljeće i pola redovito svake godine bio član ocjenjivačke komisije i na u svjetskim razmjerima visoko rangiranim vrednovanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles smatram da bi donji odnosno prolazni prag morao biti viši, barem 80/100 osvojenih bodova!

– Kvalitetnom bijelom vinu Zagorski bregi svojstvena je u izgledu nježna zelenkasto-žuta boja, u mirisu se u prevladavajućoj mjeri očekuju fine voćne arome kontrolirane fermentacije, bez prevlasti aroma karakterističnih za pojedine sorte u kupaži. Upravo iz tog razloga u kupažu za proizvodnju vina Zagorski bregi nije dozvoljeno dodavanje Traminca mirisavog, a za sorte Sauvignon bijeli te Muškat žuti i Muškat bijeli određen je ukupni udio do maksimalno 10 posto. Zagorski bregi su svježe, užitno vino srednje do naglašene kiselosti, manje do umjerene koncentracije alkohola, predviđeno da se poslužuje kao sâmo ili, kako je uvelike prihvaćeno na zagorskom i zagrebačkom tržištu, u kombinaciji s mineralnom vodom, dakle kao gemišt. Kvalitetno vino Zagorski bregi puni se u boce volumena 0,75 l tipa Burgunder exclusive 490 g, 750 ml BVS cuvee boje stakla. Zatvarač butelje je navojni, crni mat, bez otiska zajedničkih obilježja. Sve staklene boce svih proizvođača će uz uobičajenu etiketu proizvođača imati i logo Bajka na dlanu u boji – objasnila je Jasminka Šaško.

Bajka na dlanu

Kao prvi mogući termin izlaska ovog baznog vina Zagorski bregi iz podruma na tržite datum zasad još nije određen, ali po riječima predsjednice Šaško najvjerojatnije će se odrediti najranije za kraj ožujka ili početak travnja u godini što slijedi berbu, jer takav tip vina do toga vremena i bez nekih forsiranja može biti spreman za izlazak.

Što se tiče kontrole toga pridržavaju li se Pravilnika članovi udruge koji aspiriraju na oznaku županijske marke vina Zagorski bregi Jasminka Šaško rekla je da u okviru udruge predviđena komisija od tri člana koja bi se mogla i dopuniti možda i nekim članom sa strane kao neutralcem a koja gotova vina treba kušati najprije interno, dakle prije nego li uzorci odu u nadležni državni Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji na temelju analize i organoleptičke provjere donosi prijedlog Ministarstvu poljoprivrede RH za izdavanje rješenja o puštanju u promet. Što se tiče vina u prometu, od članova udruge (nije to princip tužibabe nego nešto što je u poslovnom smislu sasvim logično) zatraženo je da se predsjedništvo udruge odmah obavijesti ako s tržišta dođu signali da nešto miriše na sumnjivo, kako bi se stvar odmah istražila i dovela u red.

Boce s kvalitetnim vinom Zagorski bregi iz 2020. na tržištu su ali dosad iz tehničkih razloga nije bilo i službene promocije. A ta službena promocija za to bazno županijsko vino planira se održati negdje na početku proljeća 2022, s vinom iz 2021., berbe što je pred vratima.

Cabernet sauvignon! Klimatske promjene donijele su svoje: u Hrvatskome zagorju posljednjih godina jako dobro uspijevaju i crne sorte znane po vrlo dobroj strukturi i višem sadržaju alkohola, primjerice Merlot i Cabernet sauvignon. S crnim vinom u Zagorju osobito se ističu vinarije Petrač, posebice s Karizmom, i Vuglec-breg (cabernet sauvignon), Bolfan s crnim pinotom a u ponekoj godini izvanredan mu zna biti cabernet sauvignon (suhiucasi)

Ozbiljna puna krepka i bijela i crna vina odlično se slažu s domaće prigotovljenim specijalitetima zagorske kuhinje. Zagorska ljetna rivijera u vrućem razdoblju godine nudi i laganije kreacije na tanjuru poput ribe… (Marko Čolić)

Budući da Hrvatsko zagorje kao područje ima visoki potencijal u kontekstu vina, logično je da udruga Vino Zagorje  u dogledno vrijeme unutar županijske robne marke Zagorski bregi izađe i s bitno ozbiljnijim eno-uradcima, primjerice s jednom suhom i malo odležanom čvršće strukturiranom mješavinom već spomenutih bijelih sorata tradicijskih za teritorij (po meni znatno bolje rješenje nego izlazak s jednosortnom kapljicom od nekog inozemnog razvikanog i već svuda prisutnog kultivara), opcije su i kategorija pjenušca te slatkog visokog predikata, rekla je Jasminka Šaško.  ♣

____________________

Bedekovčina 2021: ZAGORSKI VINSKI PRVACI –  U Bedekovčini, izletištu gdje se po tradiciji svake godine pred ljeto održavaju strukovno ocjenjivanje zagorskih vina i sajam zagorskih vina, ove je godine šampionom proglašen Traminac ledene berbe 2018 klanječkog proizvođača Severa, s postignutih 91/100 bodova (Veliko zlato) to je i najbolje ocijenjeno vino na ovome vrednovanju. Odmah do njega, s ocjenom 90/100, plasirao se uzorak Graševina izborna berba prosušenih bobica 2017 proizvođača Nenada Posavca također iz Klanjca. Posavec, koji preferira dobro dozrela vina, osvojio je zlato (87/100) i za svoj Chardonnay 2019 redovne berbe koji trenutno stavlja na tržište, a sa 86/100 bodova drugoplasirani je u grupi rajnskog rizlinga.

Najusješniji na ocjenjivanju u Bedekovčini 2021: Nenad Posavec, šampion Zvonko Sever te Mladen Micak. Sever je inače znan i kao uzgajivač autohtone sorte Sokol i kao proizvođač vina od nje, za Sokola 2019 (redovna berba, suho) osvojio je 87/100 bodova

Među najuspješnijim sudionicima ovogodišnjeg, 51. ocjenjivanja plemenite kapljice u Bedekovčini je vinarija Micak iz Marije Bistrice. Micak je osvojio od svih vinara na natjecanju najviše medalja, redom odličja vrlo visokog sjaja.

Kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih suhih vina redovite berbe službeno je proglašena  Graševina 2020 vinarije Kopjar (87 bodova, zlato), a kao najbolje ocijenjeni uzorak u grupi bijelih mirnih vina redovite berbe a s ostatkom neprovrelog šećera proglašen je Chardonnay 2020 vinarije Micak (87 bodova). Najbolje ocijenjeni uzorak u grupi crnih i ružičastih vina redovite berbe je Darmol 2015 od Micaka (89/100 bodova, zlato). ⦁

____________________________

Nova era Tomčevih

SEOSKO DVORIŠTE POPUT PARKA, s PROSTRANOG KROVA UZ PERLICE DO LOVRINIH SUZA…

Dvorište znane vinske obitelji Tomac u Donjoj Reki kod Jastrebarskoga poprima obilježje parka! Već na ulazu nakon mostića preko potočića zahvaljujući Zvonimirovoj supruzi Pavici obilje je brižno njegovanog zelenila i cvijeća, a nasuprot zidane obiteljske kuće podignuta je oveća starinska i škopom pokrita etno-vrijedna drvena kuća na kat, namijenjena, u prizemlju – interijer s kaminom te prostrana terasa –  prihvatu gostiju zainteresiranih za degustaciju, a na katu je, nakon već realizirane cvijetne raskoši na balkonu, bilo još u planu uređenje i nekoliko soba za noćenje izletnika odnosno turista. Ispod te kuće uređen je podrum prvenstveno za odležavanje i dozrijevanje pjenušaca. Nasuprot drvenoj kući postavljena je nadstrešnica s krovom također prekritim škopom, ispod nje u zemlju su ukopane amfore za vinifikacije na gruzijski način (sad ih je ukupno devet!), konkretno za vina rađena čak i uz šest mjeseci maceracije masulja od bijelih sorata.

Ispred novog podruma, Martina Tomac raširenih ruku srdačno dočekuje gosta. Dolje: podrum snimljen u večernjim satima (suhiucasi)

S obzirom na od Zvonimirovoga starta kontinuiranu visoku kakvoću vina, posebice pjenušaca i jantarnih mirnih, potražnja za buteljama s etiketom Tomac naglo je rasla i ukazala se potreba za novim širenjem s vinogradima i s podrumskim prostorom. Najnovije kod Tomčevih, koji inače jako drže do tradicije, oveći je podrum smješten odmah do spomenute drvene kuće za goste i, s druge strane, pored nadstrešnice što štiti amfore. Na pogled iz vana djeluje kao da je sav samo u drvu, na krovu se također vidi škop. Građevina, inače rad arhitekta Ćurkovića i koja bi ove godine trebala primiti i prvu berbu, estetski značajno popunjava cijeli ambijent, puni sjaj za oko očekuje se uskoro  kad se razrastu trava i ukrasno bilje!

Na krovu novog oodruma – plato za večernja ljetna pjenušava druženja pod vedrim nebom

Ali tek nakon što se obiđe interijer građevine vidljivo je u punoj mjeri koliko će s tim novim podrumum u radnom smislu profitirati Tomci, ali i u kojoj će mjeri do uistinu jedinstvenog doživljaja moći uživati gosti Tomčevih. Na katu za razne prezentacije i degustacije predviđeno je nekoliko ovećih i odgovarajuće opremljenih i uređenih prostorija, a na samome vrhu, iznad tih prostorija, na golemom pravokutniku unutar krovišta ostavljen je nenatkriti plato za ljetna druženja uz zalogaj i čašicu na otvorenome i s pogledom prema nebeskom svodu… Zvonimir Tomac, inače rođen na praznik sv. Lovre te  jedan od začetnika plešivičke vinske revolucije sa zaokretima prema barriqueu, prema pjenušcima a potom i prema jantarnoj kapljici, te njegov sin Tomislav, koji je preuzeo kormilo gospodarstva i koji uspješno gospodari imanjem, vesele se eno-gastro programima u kombinaciji sa zvijezdama, s nestrpljenjem očekuju sljedeći Zvonimirov rođendan kad će nebo opet biti i te kako aktivno – suzama sv. Lovre!…

Drvena kućica s etno obilježjem u dvorištu kod Tomčevih a namijenjena prihvatu gostiju. Dolje: nadstrešnica kao zaštita za amfore, te domaćini Tomislav i Martina Tomac i Zvonmir Tomac

Vinograd Tomčevih na položaju Šipkovica, smještenom uz cestu što od Jastrebarskog vodi prema Samoboru. Tomčevi sada gospodare s gotovo 10 hektara pod trsjem. Vinogradarstvo i podrumarstvo Tomčevih već niz godina je na eko-režimu, a posljednjih tri godine i u pristupu je koji propisuje organizacija DEMETER, Tomci sad čekaju da prođe još najmanje godina i pola PA DA SE DEMETERU SA SJEDIŠTEM u ŠVICARSKOJ OBRATE i ZA DOBIVANJE SLUŽBENOG CERTIFIKATA!

Mnogo, inače, obećava u posljednje vrijeme veliki interes Tomislavovog sina i Zvonkovog unuka  sada 15-godišnjaka Martina prema kuhanju, uz baku Pavicu te drugog djeda, Karla, koji je profesionalni kuhar s dugim stažem i u Švicarskoj a posljednjih godina s restoranom Karlo na Plešivici, ima što naučiti i iz tradicijske i iz moderne kuhinje…  ♣

OD ALSACEA DO PLEŠIVICE – Zvonimiru Tomcu rođendan su i ove godine došli čestitati liječnica dentalne medicine dr. Oksana Sadžik rodom iz Prnjavora u BiH ali već godinama na radu u Njemačkoj, uz granicu s Francuskom, te njen suprug Alzašanin Christian Zwickert, aktivan oko vina u komercijalnom sektoru u Francuskoj, a unatrag koju godinu u eno-domeni i angažiran na supruzinom vinskome posjedu Fazan u BiH. Bračni par se s Tomcima zbližio prije više ljeta a nakon prvog kušanja Tomčevih vina za godišnjeg odmora u nekom restoranu na našem Jadranu, Oksana i Christian, koji svake godine ljetuju na Jadranu, toliko su se oduševili kapljicom da su se odmah nakon spomenutog prvog susreta s Tomčevim vinom potrudili doći u posjet Tomcima na imanje da kupe vino za ponijeti kući. Unatrag koju godinu Zwicert-Sadžik proizvode u BiH chardonnay i rajnski, merlot, cabernet sauvignon i syrah te rade izvrstan pjenušac, Zwickert dio bosanskih vina uspije, i to, pohvalio se, po dobroj cijeni! (23 € za butelju!), plasirati u Francuskoj a sad namjerava u svojoj zemlji prodati i jednu paletu Tomčevih butelja, najjači je na ovom sada kušanju interes pokazao za Tramincem 2016 Amfora maceriranim u amfori i dvije godine dozrijevanime u velikoj bačvi.

Najnoviji susret kod Tomčevih bio je lijepa prigoda za kušanje i niza vina Tomac kojih više nema u opticaju, primjerice riječ je o arhiviranima Rajnskom rizlingu 1997, Chardonnayu 2002 Premier te Chardonnayu 2000 iz inoksa i barriquea rađenome bez dodavanja SO2, to vino bilo je, inače, diplomski rad Tomislava Tomca na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Christian Zwickert otvorio je više Fazanovih vina od kojih su se jače dojmili Chardonnay 2018 i Collection 2018 od cabernet sauvignona (50 %), cabernet franca (35 %) i merlota.

Oksana Sadžik nije krila posebno zadovoljstvo ovim najnovijim posjetom Tomcima i Plešivici, naime na Plešivici je imala sada priliku susresti se sa svojim zemljakom Banjolučaninom Zrinkom Tutićem koji već odavna živi i sklada u Zagrebu a od unatrag nekoliko godina na Plešivici ima vikendicu…  ⦁

_______________________

_________________________

Najjača međunarodna ocjenjivanja vina

MEDALJE – POSLOVNA KORIST, i KAO UDOVOLJENJE TAŠTINI

Nadmetanja su, valjda, oduvijek utkana u duh živog bića. Kod čovjeka je s vremenom i s razvitkom i njega sâmoga i cijele društvene zajednice nadmetanje prešlo u bezbroj natjecanja na najrazličitijim područjima života, s time da je komercijalna dimenzija, budući da se širila svijest o tome da uspješni hitro stječu masu obožavatelja, i sve brže postajala toliko naglašenom da danas, u nekim slučajevima, izražena, banalno, u svotama novca (gaže, honorari…), i zaustavlja dah…

Bez obzira na neke ekstreme, natjecanja, kojih je u moderno vrijeme na najrazličitijim područjima čovjekove djelatnosti doista mnogo, svakako su dobro došla. Ona su prigoda da se osoba pred drugima pokaže i dokaže, kako bi, na temelju odobravanja i kakvog (visokog) priznanja, sebi stvorila bolju poziciju na poslu i u društvu, zatim da, barem, spozna u kojoj je mjeri u svojim postupcima na pravome putu realizacije upravo spomenutog višeg cilja, za neke pak važno je tek da – zadovolje svoju taštinu.

Siniša Lasan, hotel Rixos Dubrovnik

Odličja najvećeg sjaja mogu, ako već ne jamče sâma po sebi, i odmah, slavu i odgovarajuću instantno ostvarenu dobit, jako dobro poslužiti kao vrijedan alat za realizaciju značajne koristi u poslovnoj aktivnosti. U najmodernije doba shvatilo se to dobro u raznim krugovima poduzetnika koji su, nastojeći, dakako, biti dobro povezani sa što jače raširenim i utjecajnijim medijima javnog informiranja, krenuli u organizaciju različitih takmičenja baziranih na dobro naplaćenim ocjenjivanjima ponuđenih proizvoda i/ili usluga. U današnjem već moru ponude manje relevantnih do visoko efikasnih službenih borilišta za odličja na lokalnom, regijskom, nacionalnom i međunarodnom nivou nužno je, u skladu s osobnim trenutnim i trajnim ambicijama i očekivanjima, pametno izabrati  arenu u koju u nekom trenutku izaći sa svojim uratkom, i, u slučaju osvajanja trofeja, na pravi način vući odgovarajuće poteze radi maksimalno mogućeg povećanja vidljivosti svojega djela i sebe kao dobitnika, dakle osmisliti odgovarajuće, danas kažemo marketinške aktivnosti kao finalno učinkovitu nadgradnju osvojenim odličjem stvorenog solidnog temelja što u odnosu na konkurenciju predstavlja popriličnu prednost.

Mario Meštrović i Ivan Maljevac, Kaiser, Zagreb

Već neko vrijeme ocjenjivači na DWWA iz Hrvatske su aktuani hrvatski državni prvak u sommelijerstvu Siniša Lasan, te dugogodišnji naš sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, International A.S.I. diploma – certificate GOLD, HSK commissioner for Zagreb, vlasnk i voditelj zagrebačkog restorana Kaiser. Nedavno je Meštrović u restoranu Kaiser dobio osjetno pojačanje, u Ivanu Maljevcu, koji je inače predavač na Internacionalnoj butlerskoj akademiji u Simpelveldu u Nizozemskoj, nositelj druge razine za sommeliera. Radno iskustvo sjecao u Francuskoj, Luxembourgu, Singaporeu, Saudijskoj Arabiji i Hrvatskoj. Osoba koja, veli Mario, oduševljava znanjem i profesionalnošću, mi eto entuzijastično nastavljamo uzdizanje kvalitete restauranta Kaiser u kojemu maksimalno nastojimo pružiti vrijednost za novac

Otkako je, u moderno vrijeme, enogastronomija dobila doslovce ogromno značenje u javnosti, do mjere da su lokalni specijaliteti na tanjuru i kreacije inventivnih chefova te vina i druga pića postali, nadmašujući već čak i snagu pojedinih i čudesnih prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih spomenika,  moćan magnet za privlačenje gostiju i turista u određena područja odnosno lokacije/lokale, niknuo je u svijetu niz vrednovanja kako restorana tako i lokalnih delicija te, naročto, plemenite kapljice, neka od njih svoje ocjene i preporuke objavljuju u knjigama-specijaliziranim vodičima poput svjetski famoznog Michelina, pa Gault & Millaua…, a neka u specijaliziranim eno-gastro revijama od kojih su pojedine – primjerice Decanter, Wine Spectator, Wine Enthusiast, Vinum… – i globalno rasprostranjene i visokocijenjene i utjecajne. U Lijepoj našoj za sektor ugostiteljstva imamo npr. knjigu Gastronauta 100 najboljih hrvatskih restorana

Platinasti na Decanterovu World Wide Award 2021 – Korčulani Frano Milina Bire (lijevo) i Ivan Batistić Zure (desno), u društvu s čestitarom Milijanom Jelićem. Treća platinasta medalja otišla je u Istru, obitelji Benvenuti

Ocjenjivanja Bakhova nektara jednom godišnje postoje maltene u svakoj sredini i na raznim kvalitativnim nivoima, a uz vrednovanja vina općenito i niz je onih posebno usmjerenih npr. na sorte (Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde…. u organizaciji Udruženja francuskih enologa Forum Oenologie), pa Concours Mondial du Sauvignon, zatim usredotočenih na Merlot i Cabernet sauvignon (Emozioni dal mondo u Bergamu), Riesling (rajnski) u Strassbourgu, ali i baziranih na tehnologiji proizvodnje (mirna vina njegovana u barriqueu, pjenušci, slatka desertna kapljica, alkohlizirana vina…).

DWWA – Iz mora internacionalnih vrednovanja s vremenom ih se po ozbiljnosti izdvojilo nekoliko koja, zacijelo i zahvaljujući u globalnim razmjerima vrlo tiražnim novinskim publikacijama što ih tijesno prate, slove kao referentna i odličja s kojih se priznaju i najviše cijene na cijelome planetu. To su svakako ponajprije Decanter World Wide Award, potom International Wine & Spirits Competition, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles. U toj grupici po statusu izobrenome na globalnoj razini u ovome trenutku debelo prednjači Decanter World Wide Award.

Jako mnogo i hrvatskih vinskih kuća odlučuje se za sudjelovanje na Decanterovu ocjenjivanju, jer odličje osvojeno na njemu ima potencijalno najjači internacionalni odjek. U posljednjim godinama popriličan broj hrvatskih vinara na Decanteru i osvaja medalje visokoga sjaja, ove godine Hrvati su dobitnici i triju platinastih medalja, na drugim natjecanjima koje ne koriste termin platinasta medalja ekvivalent bi bio Veliko zlato, za koje je nužno npr. na Mundus Viniju dosegnuti bodovni prag od 95/100 bodova, a za Decanterovu Platinu međutim treba osvojiti bod više.

Ove godine Decanter World Wide Award bilježi po opsegu svoje rekordno izdanje. To, po broju skupljenih uzoraka najveće svjetsko ocjenjivanje vina, koje se odvija u Londonu i koje je u 2021. trajalo 15 dana uzastopce, skupilo je sada čak 18.094 uzorka iz 56 zemalja svijeta, a okupilo je, kao degustatore-ocjenjivače, 170 stručnjaka za vino iz cijeloga svijeta, među tim ekspertima našlo se 44 sudaca s titulom Master of Wine i 11 nositelja čina Master Sommeliera. Na Decanter World Wide Awardu inače kao degustatori iz Hrvatske redovito sudjeluju naši istaknuti sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, aktualni Hrvatski državni prvak, te vinski pisac i organizator različitih vinskih događanja (npr. Vinart Grand Tasting…) Saša Špiranec. Ocjenjivači u 2021. 50 uzoraka vina izdvojili su kao najbolja – Best in Show, 179 uzoraka nagradili su Platinastom medaljom (Veliko zlato), 635 zlatnom, 5607 srebrnom medaljom, a 8332 uzorka broncom. Ovdje valja spomenuti da su pragovi za medalje viši nego na nekim drugim međunarodnim takmičenjima i na ocjenjivanjima u Hrvatskoj. To konkretno znači da na DWWA za platinastu/veliku zlatnu medalju treba osvojiti najmanje 96 od 100 mogućih bodova, za zlato najmanje 91 bod, a za srebno najmanje 86 bodova! Za usporedbu: kod nas zlato počinje već s 85 bodova… Na ocjenjivanjima vani – znam to dobro jer osobno sam kroz niz godina sudjelovao na Mundus Viniju, Concoursu Mondial de Bruxelles i Emozioni dal Mondo u Bergamu, dobiju se podaci o berbi, sorti te porijeklu (zemlja, eventualno regija) odakle dolazi vino, negdje se navedu alkoholni stupanj i oznaka o tome je li vino označeno kao suho, polusuho, poluslatko, slatko, Na DWWA se degustatorima otkrije i cijena butelje, to je da bi ocjenjivač razmislio i izjasnio se o tome jesu li vino i cijena u suglasju ili u raskoraku. Mario Meštrović mi kaže kako  je na DWWA pravilo da uzorak koji je u prodaji po cijeni nižoj od 15 funti ne može ući u kategoriju platinastoga.

Iz  HRVATSKE, u 2021. tri su vina platinastoga sjaja, osam zlatnog i 34  srebrnog sjaja, dok je nekih 117 uzoraka brončanog sjaja. Evo i konkretno tko su najveći dobitnici:

Platinastu medalju s osvojenih 97/100 bodova dobili su braća Benvenuti za Muškat San Salvatore 2015, zatim Ivan Batistić Zure za Pošip 2019 i Frano Milina Bire za Grk Defora 2018.

Zlatna medalja: Garageist Bill Degarra 2016 – Degarra (96 bodova); Tribidrag 2018 – Testament (95/100); Pošip 2019 – Bora (95); Malvazija istarska 2020 – Fakin (95); Éclat Plavac mali 2013 – Vinolog (95); Vilin ples Cabernet sauvignon & Merlot & Plavac mali 2017 – Crvik (95); Castello Festigia 2017 – Laguna vina (95), te Collina malvazija istarska 2017 – Cattunar (95)

Lijep uspjeh na Decanteru – ZLATO! – za zagrebačku kuću Vinolog koju vodi  Jelena Balog. Kuća Vinolog radi na principu da traži i nađe izvore dobre kapljice, izabranu sirovinu obradi i eventualno iskoristi za neke kreacije miješanjem sorata te finalizira i plasira u butelji pod vlastitom etiketom.

Jelena Balog, Vinolog

Evo i osvajača srebrnih medalja, na žalost na tabeli koju sam dobio uz nazive vina nije navedena i godina berbe, a brojke u posljednjem stupcu su ocjene za svaki pojedini uzorak

Evo s Decantera 2021 i rezultata iz nekih nama susjednih država:

Platinum

Mađarska: Nagy Eged Dulo Grand Superior Egri Bikaver 2017 – St. Andrea (97); Tokaj aszu 5 puttonyos 2014 – Grand Tokaj (97); Tokaj essencia 2013 – Grand Tokaj (97); Tokay Aszu 6 puttonyos – Patricious (98); Tokaj Aszu 6 puttonyos – Juliet Victor (97)

Slovenija: Zlata radgonska penina rosé extra dry – Radgonske gorice (97/100); Selekcija Cabernet franc 2019 – Gašper (97)

Vinski posjed  Puklavec Family Wines – prije berbe grožđa 2021. obilata berba medalja kod kuće i u svijetu, te peti naslov Vinara godine u Sloveniji: na dodjeli titule uz Janeza Erjavca, glavnog direktora sajma poljoprivrede i prehrane Agra u Gornjoj Radgoni su Sonja Erčulj, direktorica marketinga kod Puklavca, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor, i Iztok Klenar, direktor proizvodnje

Slovenska vinska kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža i s vinogradima na Jeruzalemu naosvajala se, bogme, medalja ove godine: na Decanteru ih je dobila 24, na IWSC 2021 šest, a na Balkan International Wine Competition 2021 16. Na nedavno održanom vrednovanju Vino Slovenija u sklopu 56. međunarodnog poljoprivrednog sajma Agra u Gornjoj Radgoni primila ih je 27, od čega je jedno odličje šampiona, tri su velika zlata, devet je zlata i 12 srebrnih medalja. Još jedno golemo priznanje tom vinskom posjedu – upravo ove godine na sajmu u Radgoni gdje se dodjeljuje i titula Vinar godine u Sloveniji zakitila se i s tim prestižnim naslovom, to je već peto takvo odličje u riznici Puklavčevih! Nedavno je za ljetnih vrućina vinarija Puklavec Family u Zagrebu priredila osvježavajuće druženje, a sad najavljuje ozbiljnu prezentaciju svojih uradaka svjetski platinastog i zlatnog sjaja. Na slici su, uz glavnog direktora sajma Agra Janeza Erjavca, Sonja Erčulj, direktorica marketinga Puklavec Family Wines, Gorazd Bedenčič, komercijalni i financijski direktor vinarije te direktor proizvodnje enolog Iztok Klenar  (nekad glavni enolog Vinakopera a potom i individualni privatni proizvođač u obiteljskom posjedu KlenArt) Vinska avantura obitelji Puklavec počinje još 1934. s Martinom Puklavcem čiji su vizija i načelo bili proizvodnja samo najbolje kapljice. Nakon tzv. društvenog perioda ponovno u vlasništvo i pod vodstvo obitelji Puklavec vinarija dolazi 2009. godine.  U 2019. iz Slovenije se Puklavec Family Wines s vinogradima i proizvodnim pogonom širi i u inozemstvo, konkretno u Sjevernu Makedoniju, u Negotinu je tvrtka otvorila butiknu vinariju s kojom u portfelj kuće, znane po bijeloj kapljici, ulaze i rasni crnjaci.

Zlato

Slovenija: Epulon 2018 – Steras (96); Puklavec & Friends Sauvignon blanc & Pinot grigio 2020 – Puklavec & Friends (95); Archive Furmint 1971 – Puklavec Family (95); Laški rizling 2017 Izbor – Klet Krško (96); A-plus white 2013 – Klet Brda (95); Vaneja 2015 – Steyer (96)

Srbija: Srem Fruška gora King Supreme Marselan limited edition 2018  – BT Winery (95); Fruška gora Uncensored 2018 – Bikicki (96); Cuvée No 1 2019 – Zvonko Bogdan (95); Sovinoa 2019 – Matijašević

Srebro

Slovenija: 50  medalja, s time što je Marjan Simčič sa svojim Sauvignonom blancom Opoka 2019 bio vrlo blizu zlata, nedostajala su mu samo dva boda!

Crna Gora: Premier 2013 – Plantaže 13. Jul (94); Stari podrum Vranac 2013 – Plantaže (92); Kotor Merlot 2016 – Savina (91)

Makedonija: Carmenère 2019 – Chateau Kamnik (90), te pet medalja za kuću Tikveš;

Srbija: 16 srebrnih medalja

A evo i hrvatskih laureata s ovogodišnjeg ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles 2021:

Zlato: Dolce Muškat Momjanski 2012 – Kabola

Srebro: Merlot Festigia 2017 i Castello Festigia 2017 – Laguna vina; Vrhunska Graševina 2020 – Kutjevo d.d.; Erdutski cabernet sauvignon rosé 2020 – Erdutski vinogradi; Korlat Syrah 2016 – Badel 1862; Korlat Merlot 2016 – Badel 1862, te Korlat Cabernet sauvignon 2016 – Badel 1862

Kod nekih vina eto moguće je usporediti ocjene osvojene na Decanteru i na Concoursu!

Svako Srebro i Zlato, a naročito Platine i Zlata pa i Srebra osvojene na Decanteru trebalo bi dobro – što bolje moguće – iskoristiti u poslovnom smislu, tà Decanter je sâm po sebi poslovna manifestacija a ima preveliku globalnu reputaciju da je bilo kakav propust u pokušajima i prodora s vinima u svijet ravan, naprosto – svetogrđu. Svjetska zvučnost Decantera za osvajača najboljih medalja na tome ocjenjivanju može se smatrati uistinu golemom startnom prednošću u pokušaju boljeg-kvalitetnijeg (količina i cijena) plasmana nagrađenog vina i u SVIJETU!

Kad sam kod ocjenjivanja DWWA valja ovdje spomenuti nešto za što dosad, barem u našoj javnosti, nisam primijetio da se baš isticalo, eventualno je spominjano, možda na neki način dosta stidljivo pa je moglo i promaknuti, a riječ je o tome da je, svjestan i te kako svoje aktualne medijska snage, Decanter osvajačima medalja na njegovu ocjenjivanju dodatno ponudio neku vrstu logističke podrške u mogućem poboljšanju plasmana vina na tržištu Velike Britanije, naime Decanter za osvajače trofeja, s naglaskom na odličja najjačeg sjaja tj. platine i zlata – ima opciju da se s pozlaćenim i platinom obilježenim uzorcima dodatno upoznaju predstavnici najznačajnijih uvozničkih i trgovačkih kuća te ugostiteljskih objekata i ekskluzivnih klubova (npr. Wine Traders, Wine Society, Marks & Spencer, Berry Bros & Rudd, Oddbins itd…) u Velikoj Britaniji. Vodstvo DWWA nije, eto, razmišljalo o tome da upravo i te poslovne ljude iz vinskog svijeta-odjela izravnog plasmana, a od kojih ih je također oveći broj s titulama Master of Wine, uključi u svoj redovni službeni žiri pa da oni odmah tu kušaju vina, nego se, naravno, vrlo promućurno odlučilo za organizaciju nove degustacije, posebno za trgovce i ugostitelje, a tu novu degustaciju, dakako, i posebno naplaćuje po uzorku, ni manje ni više nego 195 funti plus porez!… Valja međutim spomenuti i ovo: čujem da je Decanter s nekim vinskim trgovcima-poslovnim partnerima ishodio to da neka vina nagrađena na DWWA budu kroz određeno vrijeme u maloprodaji s određenim prigodnim popustom…

Vezano uz internacionalnu promidžbu medaljama okićenih uzoraka moglo bi se nešto iskoristiti od Decanterovih spontanih objava priloga o (hrvatskim) vinarima-dobitnicima, treba vidjeti kako je, odnosno kako će još u svojim daljnjim izdanjima Decanter popratiti platinaste Benvenutija, Zurea i Birea te osmoricu ili nekoga od osmero naših zlatnih. Evo nekoliko linkova na koje me je uputio naš istaknuti sommelier i Decanterov sudac Mario Meštrović a preko kojih je moguće saznati u kojoj mjeri i kako se revija Decanter sa svoje strane posvetila hrvatskim proizvođačima-dobitnicima trofeja.

https://www.decanter.com/?s=CROATIAhttps://www.decanter.com/decanter-world-wine-awards/croatia-14-award-winning-wines-worth-seeking-out-457325/https://www.decanter.com/premium/experts-choice-slovenia-croatia-416836/https://www.croatiaweek.com/croatian-wines-win-3-platinum-and-8-golds-at-the-prestigious-decanter-world-wine-awards/

NUŽAN DODATNI NAPOR – Gleda li se stvar s poslovnog kuta, činjenica je da nakon osvojene pogotovu zlatne odnosno platinaste/velike zlatne medalje na Decanteru, a i drugim spomenutim relevantnim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice, treba u osobnoj režiji nešto dodatno učiniti u smislu da se osvojeno odličje barem približno oplodi-valorizira u smislu potencijalne vrijednosti medalje (osobito one dobivene na Decanteru). Primijetio sam kako je mnogo prostora davano npr. na Hrvatskom radiju i na Hrvatskoj televiziji nastupima naših sportaša na nedavnoj Olimpijadi u Tokiju, maltene u svakoj informativnoj emisiji – a na radiju one su česte, npr. na Radio Sljemenu Novosti su svakih sat vremena, prilično pažnje posvećivano je (opravdano!) i osvajačima medalja i u sportovima koji baš ne bude neki veliki interes, ali, iako smo upravo u srcu turističke sezone i iako smo – ili to barem želimo biti! – izrazito turistička zemlja, te mada se već dugo zna da je upravo eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, značajan magnet za privlačenje turista u neki kraj, za naše osvojene medalje na Decanteru 2021, poglavito one tri platinaste i onih osam zlatnih – nije bilo praktički niti riječi! Neka državna tijela, jači mediji javnog informiranja valjda bi ipak trebali prepoznati značenje (platinaste i zlatne!) medalje s Decantera te s novinarskog aspekta  pomoći u tome da se saznanja o uspjehu naših šire, da se za osvajanje medalja visokoga sjaja i na tom važno našem gospodarskom području čuje i vidi koliko treba.

S druge strane-zar ne?! – postoje Udruga hrvatskog vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te udruge vinogradara i vinara po hrvatskim regijama koje bi, ponosne na svoje članove-osvajače prestižnih međunarodnih odličja, mogle/morale poraditi na tome da spomenuti uspjesi njihovih članova budu vidljivi što šire u hrvatskoj javnosti, a i u javnosti zemalja iz kojih nam stiže najviše turista.

A što je i sa sâmim vinarima-dobitnicima? Po onome što vidim, odnosno ne vidim, i onome što od kolega novinara pa i istaknutih naših sommelierai nekih vinskih trgovaca čujem vezano na uz, konkretno, na Decanteru osvojene medalje vrlo visokoga sjaja, nemam neki osjećaj da naši laureati, osim ponosne objave rezultata na svom profilu na Facebooku i vjerojatno fešte na svom ognjištu za rodbinu i za grupicu pozvanih najbližih prijatelja i poznanika, u promocijskom smislu rade nešto značajnije što bi imalo doista pravog odjeka. Sigurno je da u svaku promidžbenu akciju valja uložiti dodatna sredstva, ali na taj neki dodatni trošak za promidžbu valjda bi se, uz podmirenje troška ocjenjivanja na Decanteru i troška slanja uzoraka u London moglo, i moralo naći načina za dodatnu razumnu i vlastitom budžetu dostupnu investiciju za moguće ostvarenje adekvatnog komercijalnog rezultata na bazi na svjetskojm nivou prestižnog dobivenog odličja.

Slovenci su se svojedobno dosjetili svake godine organizirati priredbu Decanterjevi nagrajenci, konkretno salon vina na kojemu bi se okupili svi dobitnici medalja na DWWA iz Slovenije, ali i neki iz nekih iz država u okruženju. Konkretno u prošlom izdanju manifestacije, ma Brdu kod Kranja, kao izlagači su se pojavii i vinari  iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Herecegovine, Makedonije. Inicijator događanja – ljubljanska vinska škola Belvin koju vodi dugogodišnji i vrlo iskusni vinski pisac i novinar Robert Gorjak pobrinula se da se festival Nagrađeni na Decanteru održi i ove godine, datum je 7. rujna a mjesto  dvorac Fužine kod Ljubljane. Najavljeno je da će se za vinske novinare iz Hrvatske organizirati besplatan prijevoz kombijem ili minibusom od Zagreba do Ljubljane-Fužina i natrag do Zagreba. Lijepa gesta!

Hoće li za salon Decanterjevi nagrajenci biti angažiran – a to bi marketinški moglo biti korisno – Jure Tomič, sommelier i kuhar Osterje Debeluh iz Brežica – vidjet ćemo. Tomić je inače nedavno imao čast biti operativni domaćin za stolom austrjskom predsjedniku Alexanderu van den Belenu, slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću kad su se sastali u Sloveniji

Rečeno je da će se na Salonu moći kušati više od  50 različitih vina, organizator računa da bi moglo nastupiti i više od 30 nagrajenih vinara kao izlagača, većinu će dakako činiti oni iz Slovenije. Do sada sudjelovanje ih je potvrdilo 26, među njima i DVA iz Lijepe naše – Gianfranco Kozlović i Monte Rosso. Evo popisa onih koji su zasad sigurni za nastup:

Bjana, Gašper vina, Goldinar Nebo, Hiša vina Grabnar, Klet Brda, Kozlović Hrvatska, KZ Krško, Erzetič, Monte Rosso Hrvatska, Penine Simončič, Puklavec Family Wines, Radgonske gorice, Roman Marc, Tajfl – Vinska klet Grobelnik, The Doktor, Vina Čuk, Vina Fornazarič, Vina Guštin, Vina Markovič, Vina Zavec, Vino Hlade, Vinoteka Balkanika i Vinarija Jungić, Vinska klet Frelih, Vinska klet Santomas, Wine Estate Burja, Lavrenčič, Zlati grič.

Jedna od mogućnosti jačeg izlaska hrvatskih laureata u javnost mogla bi biti i, u nekom većem ugostiteljskom objektu, pressica uz nazočnost dobitnika, a za pozvane relevantne medije, posebice one iz segmenta eno-gastronomije i turizma, lokacija bi mogla biti u nekom većem našem urbanom centru, npr. Zagreb bi tu kao središte najjačih medija u državi i s obzirom na svoj geografski smještaj koji obećava dolazak pozvanih novinara iz susjednih Slovenije i Mađarske, Austrije… bio idealan. Uz mogućnost intervjuiranja i fotografiranja laureata pressica bi po meni trebala ponuditi i mogućnost kušanja nagrađenih vina na miru, možda i u odvojenome prostoru, i uz servis sommeliera koji bi donosio uzorke prema popisu-svojevrsnom katalogu gdje bi uz pune nazive vina i navoda godine berbe bili o svakome uzorku i obvezni podaci s etikete (vinorodna regija, vinogorje, naziv položaja vinograda, vrsta zaštite: kzp, ZOI, ZOZP ili nešto treće, suhoća, alkoholni stupanj, eko-certifikat), tzv. fact sheet i sa spomenom nadmorske visine trsja, tipa tla, riječ-dvije o načinu vinifikacije i o načinu dozrijevanja, oblik priklona eko-pristupu…

Postoje načini da se s određenim uspjehom doskoči spornom materijalnom aspektu, jedan bi mogao npr. biti udruživanje dobitnika medalja istoga sjaja ili medalja najvišeg ranga, u ovome slučaju riječ je o trojici dobitnika platine i osmorici dobitnika zlata. Dioba dijela ukupnog troška po pojedincima, dakle ispada 1/11 na svakoga, zatim pokrivanje ukupnog troška i s dijelom sredstava iz proračuna županija odakle su dobitnici, dijelom sredstava od lokalnih turističkih saveza a i Hrvatske turističke zajednice, objekt u kojemu bi se događaj odvijao mogao bi barem djelomično biti sponzor.

S obzirom da kao zemlja dosta dobro stojimo u turističkom smislu, zacijelo bi u domaćoj i internacionalnoj promidžbi poprilično pomogla kakva bolja, kvalitetno omišljena suradnja aktera.

SVEČANI KONCERT 11-ČLANOG CRO PG DECANTER ORCHESTRA! – Zar nije već vrijeme za veliki svečani koncert 11-članog Cro Platinum Gold Decanter Orchestra u nekom jačem i u širem logističkom smislu prikladnom ugostiteljskom objektu (Baltazar, Esplanade Zagreb – dobra iskustva glede realizacije takvih događanja pamtim još iz zlatnih vremena Svijeta u Čaši; ako bi  event bio opsegom nešto manji, u obzir svakako može doći i restoran Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici a koji vodi iskusni sommelier Mario Meštrović, inače sudac na DWWA!) u Metropoli. Program za pozvane istaknute eno-gastro novinare, zatim sommelijere i vinske trgovce, uz one iz Lijepe naše bilo bi korisno da se pozovu i neki iz susjednih nam zemalja odakle bilježimo dobar priljev turistam, mogao bi biti koncipiran tako da prvi dio bude radni, dakle vremenski dozirana prezentacija svakog nagrađenog vinskog glazbenika i njegova radna prostora, dakako uz fotografiranje za medije, te, kao što sam maločas spomenuo, da se za poslije predvidi i opcija – u miru i tišini da se mogu zapisivati dojmovi – degustacija na DWWA 2021 nagrađenih vina, a potom da se vrata (dakako na komercijalnoj osnovi) otvore i široj publici za druženje s laureatima uz svečanu večeru i uz svakom jelu prikladno sljubljenim vinima-londonskim dobitnicima….

Sam Ramić nedavno je na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno značajnim promotorom hrvatskog vina u SAD!

A, postoje i drugi načini, npr. zašto ne koliko je god bolje moguće iskoristiti činjenicu da mnogo Hrvata živi i radi u inozemstvu, i upravo i u vrlo uglednim ugostiteljskim lokalima, a neki i u objektima koji se bave uvozom i plasmanom i plemenite kapljice u te zemlje. Spomenuo bih nekoliko osoba koje mi kao vrijedne razgovora na ovu temu trenutno padaju napamet: Sam Ramić pa i Mile Rupčić koji žive u SAD i bave se uvozom i plasmanom vina, Ramić je nedavno na Hrvatskom svjetskom kongresu u SAD proglašen iznimno velikim promotorom hrvatskog vina u SAD, dobio je priznanje za osobito zalaganje na promidžbi crnoga vina, a primio je i priznanje za svoj humanitarni rad. U SAD imamo i osobito sklonog nam Amerikanca Cliffa Ramesa, sommelijera i vinskog edukatora, predavača na NYC Wine School te brand ambasadora Wines of Croatia. Zatim tu je, kao spona s Amerikom, i Marko Podkubovšek iz susjedne nam Slovenije koji je nekad dugo radio u turizmu i, na visokim pozicijama, za dubrovački Atlas, a onda je postao izvoznik vina iz cijele jugoistočne Europe u SAD – o njemu, inače naprosto opsjednutome Dingačem Bura, prije koju godinu sam opširno pisao u reviji Svijet u Čaši. Istaknuti valja svakako i Barbaru Bačić koja je više godina radila u komercijali vrlo znanih bordoških châteaua i koja je prije nekog vrmena osnovala tvrtku Les Robes de l’Est (proizvodi s Istoka), za uvoz u Francusku i EU vina s područja od Slovenije preko Hrvatske i Balkana pa sve do Gruzije… U Švicarskoj također imamo našeg čovjeka koji bi zacijelo imao volje pomoći našim laureatima na Decanteru da se za njih višečuje u th zemlji, riječ je o Ivanu Barbiću MW, zasad, koliko znam, jedinom Hrvatu s  titulom Mastera of Wine. U Beču pak sjajan restoran Korlat ima Željko Radić. A možda bi se nešto na promidžbi i plasmanu tih naših Decanterovih platina i zlata moglo napraviti i s Austrijskom Vinskom akademijom (Wine Accademy Austria) čelnik koje je Gradišćanski Hrvat Josef Schuller, te s uglednom kompanijom Wine &Co u Beču, na čijem čelu u odjelu plasmana radi Willy Klinger, do prije koju godinu glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda s kojim sam dobro surađivao, i siguran sam da bi bio spreman za razgovor oko dogovora.

Willy Klinger

Do prije koju godinu Willy Klinger bio je direktor vrlo moćnog marketinškog diva Austrian Wine Marketing Board, na tom radnom mjestu proveo je 13 godina. Sad je pak u Austriji direktor prodajnog giganta Wine & Co, inače u vlasništvu  njemačkog Haweska. Wine & Co diljem Austrije ima 20 velikih lijepo uređenih i odlično snabdjevenih prodavaonica vina i pića, s time da se u sklopu dobroga dijela njih nalazi i wine-bar. Ovo je Klingerov povratak u Wine & Co, naime u ranim danima svoje karijere on je već tamo radio neko vrijeme. Upoznao sam ga još tada kad je zastupao čuvenog Gaju iz Barbaresca, a poznanstvo utvrdio za mnogih mojih sudjelovanja na manifestacijama Austrian Wine Summit u organizaciji Austrian Wine Marketing Boarda u vrijeme Klingerova direktorovanja. Na pitanje kakvi su mu planovi kao direktora u Wine & Co-u dao je možda i na nas znakovit odgovor:  Moj posao je sada nakon temeljite inventure etiketa na neki način modernizirati našu ponudu stanovitim obogaćenjem i osvježenjem izbora, tako da na prodajnu listu namjeravam uvesti dosta novih a pažnje vrlo vrijednih vina i iz Austrijancima u smislu Bakhova nektara manje znanih područja, a pri toj obnovi svakako bih se jače fokusirao na Europu

ŠANSA u FINSKOJ i NORDIJSKIM ZEMLJAMA? – Ima i još! Ugledni američki vinski časopis Wine Spectator, prisutan po cijelome svijetu, uz to što godinama objavljuje recenzije vina počeo je, kao vrlo koristan poslovni nastavak priče, na svjetskoj razini vrednovati (ugostiteljske) objekte – restorane koji su se specijalizirali kao poligoni za plasman Bakhova nektara, koji se svojim pristupom osjetno ističu po tretmanu plemenite kapljice u okviru svoje ponude na način da imaju detaljno razrađene različite programe putem kojih skreću pažnju vrijednosti vina kao pića općenito, zatim posebno kao društvenog fenomena, kao zdravstveno podobnog napitka, kao, odgovarajuće po kategorijama, idealnog pratitelja hrane od jednostavnijih do vrlo kompliciranih jela, kao izrazite predstavnike teritorija i kao u turističkom smislu snažne magnete teritorija na kojemu nastaju. Wine Spectator je za takve prema vinu posebno orijentirane restorane predvidio tri svoje glavne godišnje nagrade – Best of Award of Excellence, Award of Excellence i Grand Award.

Od Wine Spectatora nagrađeni restoiran Winebridge, Tampere

Timo Jokinen, nagrađeni Wnebridge Tampere

Ove godine vrednovano je nekih gotovo tri tisuće vinu ekstremno posvećenih restorana iz 72 zemlje svijeta, a jednu od prestižnih nagrada – Award of ExperienceWine Spectator je za 2020. dodijelio i restoranu WineBridge  iz  Tamperea u Finskoj, objekt je u vlasništvu i pod vodstvom vinskog stručnjaka, inače i dugogodišnjeg degustatora-ocjenjivača plemenite kapljice Tima Jokinena kojega sam, inače, susretao i upoznao na ocjenjivanjima Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles.

Baš i za hrvatske vinare koji su osvojili platinaste i zlatne medalje dobro je to znati, naime nordijske zemlje slove kao dobri potrošači alkoholnih pića pa i plemenite kapljice, a s obzirom da je Decanter referentan punkt na svjetskoj razini vrijedi nam čuti za poneku za plasman relevantnu adresu u inozemstvu, adresu na kojoj je vrlo vrijedno pokazati se s vinom a koja s obzirom na rang osvojene medalje od Decantera može biti i te kako zainteresirana da posveti prostor i vrijeme i vinarima i iz neke manje i svjetski nerazvikane vinske zemlje kakva je naša.

Mjehurići sa svečanog otvorenja restorana WineBridge i, potom, s proglašenja priznanja dobivenog od Wine Spectatora

Evo što kaže Timo Jokinen, moj kolega s različitih međunarodnih ocjenjivanja vina a vlasnik i voditelj restorana WineBridge o svom objektu:

– Da, ja sam vlasnik restorana, utemeljenoga 2018. godine u samom srcu glavnog finskog grada Tamperea.  Službeno, u mirovini sam od 1. srpnja 2020, ali strast prema vinu i sklonost druženju s dobrim ljudima toliko me vuku u restoran da u lokalu provodim maltene cijeli dan, uglavnom čavrljajući s gostima. Svjestan sam da je u mnogo slučajeva upravo vlasnik restorana, koji daje dušu objektu, glavni mamac za mnoge goste da redovito dolaze, ali ja ovo moje spontano ćaskanje s gostima ne doživljavam kao posao i nešto što radim proračunato iz interesa, nego upravo kao radost da budem u društvu i da podijelim svoje vrijeme s vrlo različitim osobama. Voditeljica restorana WineBridge je moja kćerka Gina, a šefica kuhinje je moja supruga Panee.

Kroničari i kritičari koji prate eno-gastronomsku scenu i objavljuju priloge na klasičnim i modernim medijima slažu se da su Timo Jokinen i njegova supruga Panee, koji gosta uvijek dočekuju sa širokim osmijehom,  stvorili vrlo simpatičan i po ponudi jela i pića iznimno zanimljiv i dinamičan ugostiteljski objekt, u kojemu stalno iskače poneko ugodno iznenađenje i na tanjuru i u čaši. Panee Jokinen u kreiranju svojih specijaliteta inspirirana je različitim kuhinjama, od dakako one domaće, finske, pa do mediteranske, do latinsko-američke  i orijentalne azijske. Menu se stalno mijenja, svakog mjeseca u ponudi je nešto drugo, novo. Izabrane namirnice su, kažu novinari, prvoligaške kakvoće, Panee se stalno, u izvrsnom svjetlu, dokazuje kao chefica. A vinska karta, o kojoj brine Timo, čudesno je raznovrsna i bogata. Rezultat takvog izbora vina svakako su Timova brojna putovanja različitim krajevima svijeta, gdje je redovito sudjelovao kao degustator-ocjenjivač na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, dakle nije mogao a da se ne pobrine da u Tampere na svoj stol i stol svojega restorana donese mnoge posebno interesantne etikete. Na vinskoj listi u WineBridgeu tako se, primjerice, uz vina iz klasičnih vinorodnih područja Europe ali ne samo iz onih velikih i po Bakhovu nektaru najpoznatijih u svijetu nego i iz površinski ne baš velikih i u vinskom smislu nerazvikanih država Europe (doduše hrvatskih još nije bilo!), nalazi i kapljica iz Tajlanda, Japana, Armenije, Moldavije, Brazila… Vinska je karta bogata, sadrži oko 250 etiketa, od čega se 50 etiketa toči na čašu.

Restoran Winebridge – kuhinja i hrana, specijaliteti iz raznih krajeva svijeta

– Svako toliko organiziramo programe pod nazivom Vinska škola. U edukativnom dijelu, u Vinskoj školi osmislili smo nekoliko razina, za početnike je ona s nazivom ABC vina, a za bolje poznavatelje odrađujemo pjenušce i šampanjce, zatim svjetski glasovita bordoška bijela i crna vina, pa Barolo, zatim i Amarone.  Program traje po dva sata a u publici bude po između  30  i 40 gostiju. Svakog tjedna u restoranu se odvijaju tematske degustacije vina, od jedne pa i do tri, svako toliko imamo i Školu kuhanja, a svake druge subote između 15 i 18 sati u lokalu na Jam Sessionu nastupaju razni glazbenici, među njima se znaju naći i neki vrlo poznati europski, izvode se različiti žanrovi: pop, jazz, blues, soul, tango, portugalski fado. Organiziramo i programe koji obuhvaćaju večeru i glazbeni program ali na način da je glazba uvijek prilagođena onome što se nudi na tanjuru – kaže Timo Jokinen.

Restoran WineBridge redovito priređuje i tematske večeri za diplomate, na Diplomatskim večerama okuplja brojne veleposlanike.

– Tada na stol između ostaloga iznosimo jela ali i vina zemlje čiji veleposlanik je taj put protagonist programa. U tim prigodama, ali i inače, gostuju nam šefovi kuhinja iz različitih zemalja, pa smo tako već održali tematske večeri sa chefovima iz Ukrajine, Slovačke, Rusije, Italije, Španjolske, Argentine, Južne Afrike. Što se tiče jela, vidjeli smo da zasad kod šire publike nekako najviše zanimanje vlada za orijentalnu kuhinju, za afrička jela te za tipična južnoamerička jela. U veljači ove godine smo najprije slavili Kinesku novu godinu, a potom je uz Valentinovo dakako bila i posebna gala-večera za zaljubljene, uz cvijeće i svijeće.  Odvojene programe imamo vezano i uz razna alkoholna pića koja nisu vino, tako smo eto već ponudili tjedan sherryja, na red stižu i marsala, porto…

– Što se tiče Ambasada, zasad još nismo priredili ništa vezano uz Hrvatsku, ali planiramo da se i hrvatski veleposanik i njegova ekipa diplomata iz Veleposlanstva uskoro nađu kod nas uz finu papicu i kapljicu. Htjeli smo već prije ugostiti hrvatske diplomate, ali kad smo našli odgovarajući termin pandemija je pormsila račune, rukovodstvo moje zemlje zamolilo je tada da se iz razloga sigurnosti tada ostane kod kuće.

_______________________

TAMPERE WINE FEST  – Timo Jokinen već šest godina organizira u Tampereu manifestaciju Tampere Wine Fest, najvjerojatnije, barem sudeći po broju različitih svjetskih vina na raspolaganju za kušanje, najveće godišnje vinsko događanje u Finskoj. Koncept je sljedeći: tzv. walk-around ili obilazeća degustacija. Zatim strukovno vođeno kušanje. Ako zbog epidemioloških mjera nije moguće kušanje u društvu izravno s proizvođačima koji bi se pojavili na štandovima organizira se, za zainteresirane, on-line susret s vinarima-izlagačima. Manifestacija traje četiri dana, i u neka stara normalna vremena bila je odlično posjećena, više od 300 posjetitelja svakoga dana, a u novije vrijeme, otkako je kormilo preuzeo Covid19, u skladu s mjerama obilazak sajma i kušanje predviđeno je dnevn u vremenski ograničenim etapama i za grupe od maksimalno 30 do 40 osoba. Za vrijeme sajma priređuju se tematske večere vezano uz vina neke od zemalja odakle su vina izložena na festivalu. ⦁

___________________________

Prije nekog vremena a nakon što sam saznao da je Jokinenov restoran WineBridge osvojio visoku nagradu Wine Spectatora palo mi je napamet da Jokinenu predložim da u svom objektu organizira program i uz hrvatska jela i vina posebice uz etikete što su na Decanterovom ocjenjivanju osvojile najviša odličja, međutim i – zašto ne?! – i uz etikete koje su se istaknule i na svjetskim vrednovanjima poput  IWSC, Mundus Vini, Concours Mondial, AWC Viena. S obzirom da je Jokinen na određeni način involviran i u uvoz vina u Finsku smatrao sam da bi tako nešto moglo biti zanimljivo hrvatskim vinarima visokim međunarodnim  priznajima certificiranim  odlikašima. Obećao sam mu da ću mu pomoći oko kontakata, pa neka se, dakako, izravno dogovore, ako mogu.

– Ovaj vinski prijedlog vrlo mi je zanimljiv, spreman sam razgovarati i nadam se da će i doći do dogovora – javio mi je Timo Jokinen, i poslao kontakte, pa, hrvatski vinari platinasti i zlatni u prvom redu, evo: WineBridge Restaurant i Timo Jokinen: +358-50-583 7735; e-mail timo@winebridge.fiwww.tamperewinefest.com ; www.winebridge.fi  ♣

______________________________

VIJESTI / NEWS

Ususret praznicima i novoj godini

HRVATSKI VINSKI KALENDAR i VINSKA ABECEDA – Zagrepčanin Zoran Lutz grafički je inžinjer i suradnik tvrtke Indugraf d.o.o. iz Zagreba koja se bavi dizajnom, tiskom i doradom svih vrsta grafičkih proizvoda. Ali Zoran Lutz je i veliki zaljubljenik u vino, i silno je želio da njegove strast prema Bakhovom nektaru i želja da dade svoj doprinos popularizaciji plemenite kapljice iz Hrvatske ostave opipljivi trag pa se pobrinuo da u dogovoru s našim vinskim znalcima još prije više godina osmisli i s Indugrafom realizira nekoliko tiskanih izdanja na temu vinograda i vina Lijepe naše, jedno izdanje je Hrvatski vinski kalendar, s izlaskom u javnost dakako uoči Nove godine, a drugo je brošura Vinska abeceda s ritmom izdavanja otprilike svake dvije godine.

Ove godine, za koji mjesec, u planu je izlazak 10. jubilarnog Hrvatskog vinskog kalendara, jedinstvenog po tome što je do sada objavio priloge o više od 100 eno-gastro događanja u Lijepoj našoj. Lutz navodi kako je predviđeno da početna naklada kalendara za 2022. godinu bude u nakladi od 5000 primjeraka! Kalendar je koncipiran kao vinska razgledica iz Hrvatske kroz 36 fotografija hrvatskih vinskih gradova i sorata vinove loze, 12 fotografija bit će u formatu 30×22 cm, a one manje u formatu 15×10 cm. Moguće je, po dogovoru, i izdanje zasebnog kalendara s fotografijama, za svaki mjesec, pojedinih hrvatskih proizvođača vina. Inače, u suradnji s Hrvatskom udrugom kreativnih amatera i s PZ Kuna 1898 s Pelješca priprema se izdavanje i kalendara-likovne mape Slikamo na vinu. PZ kuna donirala je tzv. vinska platna, izrađena uz pomoć tropa od grožđa, na kojima će slikari kreirati svoja likovna djela što će biti ponuđena publici na aukcijskoj izložbi, a prihod od prodaje ide u humanitarne svrhe, namijenjen je konkretno nastradalima od nedavnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Zoran Lutz i Indugraf otvoreni su za svaku suradnju i nadaju se potpori vinara i svih koji vole plemenitu kapljicu. S obzirom da, kako se to narodski kaže, vrijeme leti, zainteresirani za bilo koji oblik suradnje i zainteresirani za narudžbu kalendara mole se da se što prije jave na +385 1 299 02 42 odnosno na +385 95 568 4736 ili na e-mail: arakart.zagreb@gmail.com   Novo izdanje Vinske abecede očekuje se u tijeku 2022. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA 

 Agrolagunin boutique Tri kantuna (sir, maslinovo ulje, vino) na trešnjevačkoj jr tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

____________________________

piti razborito-odgovorno-trijezno • drink wisely-responsibly-soberly

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

. (mpc/pp: XL) DINGAČ 2019 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • skladno • lijep, i jedan od rjeđih primjera rekao bih savršeno čistih i harmoničnih naših plavaca • vrlo elegantno, te pitko unatoč visokom stupnju alkohola • ma kako bilo dobro, zakinuto za raskoš koju kapljica s Dingača može i mora pružiti te koju se moglo svakako postići/dostići s još nešto vremena sazrijevanja u bačvi i odležavanja i razvoja u butelji! PROPLAKAT ĆE ZORA… ■ IZGLEDOM vrlo živo, rubinsko s nježom naznakom nijanse granatnoga – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU suzdržano ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura izvrsni • završetak dugačak ■ SERVIS:  čaša: velika  –  tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: XL) PRIBIDRAG (Zinfandel) 2016 – MIMICA vinska kuća sritnog čovika ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Pribidrag, Tribidrag, Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux / normalna normal • 0,75 lit • ukupno za tržište proizvedeno boca/bottles produced in total, for the market: cca 14.ooo ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko  etno s kzp/premium   quality with the controlled origin • suho /dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

VINO je: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • toplo • skladno • zrelo • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s nijansom granatne • već na pogled ukazuje na dobro gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine – razvija se • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/tamno-crveni – plavi/ koštićavi (šljiva, trešnja) • na vegetalno/herbalno umjereno • začinsko bilje/mirodije (slatke), dobro uklopljeno • na osjet nijanse čokolade  ■ U USTIMA fino zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira donekle slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina • čaša: velika – tip: bordeaux •16-18   ̊C

(mpc/pp: L-XL) PLAVAC BARRIQUE 2017 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac, Dingač ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO vrhunsko s kzp/premium  quality with the controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: sadržajno • toplo • sočno • dotjerano • skladno • zrelo ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno – tamno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU isprva suzdržano – polagano se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi  crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – sušeni (šljiva) • note barriquea ne strše, dobro su uklopljene ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus sugerira slankasto • tijelo & struktura vrlo dobri • dosta dugačak završetak ■ SERVIS:  ⇗ • prije posluženja vina – poželjno dekantirati • čaša: veća –  tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(mpc/pp:  ? ) GRAŠEVINA GRAND COLLECTION 2018 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Principovac • blaga kosina/mild slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 210 m • ekspozicija/exposition: sjeverozapadna, sa stalnim vjetrićem/northwestern, with the constant moderate wind • tlo/soil: aluvijalno, črnozemni leoss s regosolom/alluvial, loess • sorta/variety: Graševina  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna, ručno/normal, hand picking ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: inoks/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/ normal • 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatsko podunavlje – vrhunsko/premium quality with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: slabije, jer kontrast između slova i podloge nije dovoljan. a i slova su sitna/not  to good since the contrast between the colour of the font and the rest of the label, all in black, is weak, even the font is very small

VINO je: ozbiljno • konkretno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • ima karakter • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • lijep primjer vrlo visoke razine kakvoće koju Graševina u određenom ambijentu i uz prikladan pristup vinogradara i vinara/podrumara može pružiti • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • u špici je ali vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM pune zelenkasto–slamnatožute boje ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (plodovi: domaći/bijeli – koštićavi / zreli  • na začinsko biljevrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – puno • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – čvrsto • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •  (preporuka za jelo: plemenita riječna i morska riba, pečenja od svijetloga mesa npr. teletine, odležani zreli polutvrdi sir s umjerenom aromatikom) • prije posluženja vina poželjno dekantirati • čaša: velika  bordeaux • 12-14 ̊C

ITALIJA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO ROCCHE dell’ANNUNZIATA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rocche dell’Annunziata • kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 2093; 1,5 lit = 120; 3 lit = 50; 6 lit = 10  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: impresivno • kompleksno • moderno a opet sa stanovitim obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje (kao što bude kod crnog pinota; Nebbiolo i Pinot crni su u srodsatvu!) • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  rafinirana jela od dugo pirjanog tamnog mesa, zreli tvrđi sirevi ) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO la MORRA 2017 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 6 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 13.646; 1,5 lit = 500; 3 lit = 120; 6 lit = 30; 12 lit = 5 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • moderno a opet s obilježjem tradicije • sadržajno • bogato • vrlo toplo • sočno • s karakterom • skladno • zrelo • elegantno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu – treba mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko s blagom granatnom nijansom • svijetlije boje • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – vrlo  ugodnog – dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL)  BAROLO la SERRA 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact – alkoholno vrenje/alcoholic fermentation: inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je: kompleksno • vrlo toplo • sočno • zrelo • čini se kao da je dostiglo špicu, koja međutim može još trtajati• u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu – prikladno uz meditaciju ■ IZGLEDOM rubinsko s blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodijske note ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast • tijelom & strukturom čvrsto • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18 ̊C

SLOVENIJA SLOVENIA

(mpc/pp: L ) MARKIZA ROSÉ 2020 – GAŠPER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  vrhunsko • suho • 13,0 vol%

VINO je: ne baš komplicirano •  s dobrima živosti i svježinom • vrlo pitko, prikladno za tople ljetne dane, što se hrane tiče za uz predjela na bazi plodova mora, svježeg sira, povrća, kuhanu ribu • skladno • lepršavo – dopadljivo • u špici ■ IZGLEDOM bistro, svijetle nježne ružičaste boje ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje donekle na mineralno • voćnost, (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi i jagodičasti (malina) • blago i na vegetalno ■ U USTIMA zaobljeno • kiselkaso i slankasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • čaša: srednja – tip: bordeaux, • 10 ̊C

_________________________

Kušano još…

BAROLO i DOM PERIGNON u TRILOGIJI FINO & VINO – Zagrebački restoran Trilogija Fino & Vino što ga vodi dugogodišnji zagrebački sommelier i ugostitelj Krešimir Šesnić postao je već poznat po tome da se tamo povremeno i u krugu velikih poznavatelja vina i vinskih šmekera održavaju degustacije istaknuth do i najjačih ne samo domaćih nego i svjetskih etiketa. Najnovije kušanje bilo je ovih dana, a kao zvijezde su sjajili šampanjac Dom Pérignon i baroli od Roberta Voerzija, gotovo uz bok su im stajali Edijev izbor od Edija Simčiča iz Goriških brda i crnjak McLaren Dead Arm Shiraz australske kuće D’Arenberg. Uvijek zalogajno maksimalno spremna, kuća Trilogija Fino & Vino parirala je, na tanjuru, s gusjom jetrom Zubine produkcije i s moderno posluženim pečenim prsima domaće patke, kreacijom chefa Denisa Derete.

Evo pobliže podataka o svim kušanim vinima: odlični Dom Pérignon 2006 (šteta je što se za usporedbu nije našla i koja boca Tomčeva Classica iz 2006!), izvrsni  desertni ali suhi Edijev izbor barrique (14,0 vol%), jako dobra jantarna ZAVRH Amphora MMXVII (mješavina u amfori maceriranih sivog pinota, bijelog pinota, chardonnaya, sauvignona, nefiltrirano, suho, 12,5 vol %) iz podruma hobi proizvođača Guština, zatim kao predstavnik talijanske regije Veneto 3 Tinto 2019 Rosso veneto igt rađen od merlota, carmenèrea i cabernet sauvignona na vlastitim kvascima, nefiltrirano i bez dodavanog SO2,  suho, 13,0 vol %,  proizvodnja kuće Ca Avignone, vrlo ugodno dosta puno živo, slijedio je trio Roberta Voerzija iz pijemontskog mjesta La Morra – Barolo 2017 la Morra, Barolo Rocche dell’Annunziata 2017 te Barolo la Serra 2015 (vidi osvrt gore), nakon toga na red je došao pikantno papreni suhi The McLaren Vale Dead arm Shiraz 2008, 14 vol %, od D’Arenberga.

Baroli su na ovome skupu primljeni posebno sentimentalno, kao sjećanje na pretprošlogodišnji posjet većine ovog predvečerja u lokalu Fino&Vino nazočnih šmekera vinogorju Barolo i posebno Kralju Robertu Voerziju u La Morri, koji nas je u svom podrumu posebno srdačno primio i omogućio na kušanje cijelog svog portfelja.

S obzirom da je preko što velikih što manjih specijalizirnih uvoznika na našem tržištu već dostupan popriličan broj  ponajboljih svjetskih vinskih etiketa u restoranu Trilogija Fino & Vino razmišljaju o tome da s vremena na vrijeme ali u redovitom ritmu uvedu za širi krug zainteresirane publike kušanja posebno izabranih najinteresantnijih hrvatskih vina i ovakve ekskluzivne degustacije inozemaca, nekad možda I u isti termin, s ciljem usporedbe, uvršenu hrvatsku i uvoznu elitu istorodnih eno-uradaka.  ♣  .

__________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Tradicijska Jelšanska fešta vina 2021

 VINSKE ZVIJEZDE NA HVARU – Vrednovanje plemenite kapljice Vinske zvijezde koje smo s vizijom svakomjesečnog putokaza potrošačima za pametnu kupnju vina još davno osmislili i, uzimanjem uzoraka ne od proizvođača nego iz vinoteka, dakle izravno s tržišta, pokrenuli mi zagrebački Bakhu odani novinari Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (24sata) i ja (Svijet u Čaši), dočekalo je, zahvaljujući poduzetnoj zagrebačkoj profesorici Mariji Vukelić – koja, inače, s velikim žarom organizira manifestacije vezane uz plemenitu kapljicu  i koja je prije koju godinu preuzela realizaciju ovog ocjenjvanja – i izlazak iz Metropole i zapažene trenutke gostovanja u posebnim prigodama i u drugim krajevima Lijepe naše. Ocjenjivanje Vinske zvijezde nekako se jako dobro ukorijenilo na otoku Hvaru, konkretno u Jelsi gdje je našlo vrlo dobrog partnera u općinskoj Turističkoj zajednici i u udruzi Hvarski vinari, inače priređivačima tradicijske tamošnje ljetne Fešte vina. Tako je eto sada, potkraj kolovoza a u sklopu spomenute svečanosti vina, već po treći put a pod nazivom Jelsa Summer Wine Tasting. stručni žiri aktualnih Vinskih zvijezda ocjenjivao vina otoka Hvara.

Degustatori–ocjenjivači u Jelsi 2021, s njima je u društvu prof. Marija Vukelić (treća zdesna), aktualna voditeljica Vinskih zvijezda, a predsjednik žirija Saša Zec drugi je zdesna na slici (Julio Frangen)

Težište ocjenjivanja bile su lokalne sorte – Bogdanuša od bijelih i Plavac mali od crnih. Želja je domaćina kao realizatora ocjenjivanja bila posebno naglasiti važnost baš kultivara koji se mogu smatrati (i) sinonimom otoka Hvara. Degustacija je bila zapravo podijeljena u tri grupe: Bogdanuša, ostala bijela vina otoka i Plavac mali.  Komisiju su činili doc.dr.sc. Leo Gracin, enolog;  mr. sc. Mirjana Maksimović, vinska novinarka, Milena Zakarić, sommelijerka; Mario Kolumbić, sommelijer (Resort Maslina), Yvan Esteve, sommelijer i vinski trgovac (Starigrad – Za pod zub, Hvar); Siniša Šime Matković-Mikulčić, vinski znalac, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar),  Miro Štec, vinski znalac i stastveni hobby vinar (Hvar). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

Prijavljena su bila ukupno 34 uzorka, od toga sedam bogdanuša, 12 ostalih bijelih vina otoka i 15 u kategoriji plavac mali. Većina vina osvojila je više od 85 bodova, što na ocjenjivačkom listiću Vinskih zvijezda, prema pravilima OIV (Organisation internationale de la Vigne et du Vin) znači srebrnu medalju (tri zvjezdice), a četiri vina ocijenjena su s 90 i više bodova (četiri zvjezdice – zlatna medalja).

Evo i rezultata, po grupama:

Bogdanuše

  1. Bogdanjuša 2020 (88,000) – Vina Carić; 2. Bogdanuša 2020 (87,80) – Hvar Hills; 3. Bogdanuša 2020 (87,40) – Pavičić vina

Ostala bijela vina otoka

  1. Pošip 2020 (90,40) – Tomić vina Bastijana;  2. Pošip 2019 (90,30) – Hvar Hills; 3. Levant cuvée bijeli 2020  (90,00) – Ventus vina

Plavac mali

  1. Plavac mali Pharos Maximvs 2013 (90,50) – Hvar Hills; 2. Veli Visko 2018 (89,00) – Vina Carić; 3.  Plavac mali 2019 (87,00) – Vino Leše
  2. Pobjednici po grupama i ukupni šampion (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeno vinopobjednik ocjenjivanja: Plavac mali Pharos Maximvs 2013 – Hvar Hills

Pobjednici grupa, slijeva: enolog Andro Tomić – Bastijana, Jelena Mastelić, predstavnica Hvar Hillsa, šampiona 2021, te enlog Vina Carić Ljubomir Makjanić (Julio Frangen)

Nakon objave ocjena i dodjele priznanja, na jelšanskoj se fešti uživalo i u koncertu Zorice Kondže, naravno, uz gutljaje finih hvarskih vina. Fešta vina 2021 završila je točno u ponoć, uz veliki vatromet s kojim su organizatori pozvali posjetitelje da ponovno dođu u Jelsu i sljedeće godine, kada će ova popularna fešta proslaviti veliki jubilej – 70 godina! Prof. Marija Vukelić najavila je mogućnost da se sredinom rujna u Metropoli, najvjerojatnije u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu održi za širu publiku večer hvarskh vina – petnajstak uzoraka – nagrađenih na ocjenjivanju Vinske zvijezde u sklopu jelšanske Fešte vina 21, i to bi se moglo smatrati početkom promocije otoka Hvara za novu sezonu 2022.

 

SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU

VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shiftThe full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANUCROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU!Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin.

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA!Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho)GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

SVIJET u CASI – 02.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you__________

Jedina maskica koja paše …, a onda je, sredinom veljače, u sumornom prijetećem vremenu covida19, nastupilo razdoblje – korizme! (Boris Kragić)

________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Prehrana, ekologija, informiranost, iskrenost: KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, JANTARNO, NARANČASTO… ⦁ Bakho, arheologija i moderno vrijeme: PUTOVANJE s ČAŠOM VINA u DOBA OD PRIJE 2000 GODINA ⦁ Enogastronomija i turizam – samoborska pozivnica: ZAŠTITA GREBLICE, KREMŠNITE i ČEŠNOFKE, BRANDY V.S.O.P., BERMET… ⦁ Obećavajuća priča s Visa: BUGAVA, (NAR)OČITO ŽELI VIŠE NJEŽNOSTI i LJUBAVI ⦁ Winnetou iz Potomja: DINGAČ INDIJAN ⦁ Dvije strane hrvatske extra-djevičanske medalje: BLISTAVA ISTRA i – SRAMOTA DOMAĆEG TRŽIŠTA

VIJESTI/NEWS  Sajmovi:  8. PINK DAY, VINISTRA 2021, SALON PJENUŠACA Zagreb-Ljubljana 2021, VINITALY 2021 ⦁ Popuštanje protu-covidne stege: JARUN, FAŽANA, NJIVICE …⦁ BISER MORA i DOKTORATITARTUFARSTVO u ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI! ⦁ Uz Valentinovo: ZA SRCE i DUŠU, VA-GIN…⦁ Syrah, ponovno: ZAGREBAČKA PRESUDA  ⦁ Vino u BiH: VINSKE PRIČE ŽELJKA GARMAZA ⦁ In Memoriam: ĐORĐE BALAŠEVIĆ, MILAN BANDIĆ, ZLATKO CICO KRANJČAR

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2021 – BUYING GUIDE

_____________________________

Prehrana, ekologija, informiranost, iskren

KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, NARANČASTO, JANTARNO…

            Znamo li mi (u dovoljnoj mjeri) što jedemo i pijemo, odnosno jesmo li (u dovoljnoj mjeri) svjesni onoga što sve i koliko čega, ali i, zapravo, zbog čega u ovoj ili onoj količini unosimo u organizam žlicom i vilicom te kroz čašu? To je pitanje nad pitanjima, danas kad su tehnologije proizvodnje ali i stvaranja privida razvijenije nego ikad, kad je marketing jači nego ikad, kad je utrka za novcem žešća nego ikad, i kad mnogi sudionici u toj utrci ne prezaju ni od čega da ostvare svoj, makar, zapravo, i prljavi cilj. Najmanje jednako toliko koliko je primjerice važno da smo informirani i educirani vezano na posao što ga obavljamo da bismo zaradili za život, bitno je i da smo dobro informirani i educirani na temu prehrane i namirnica (porijeklo i svojstva) što ih konzumiramo te vezano uz korištenje gotovih jela što nam se serviraju i s kojima nas se nerijetko, naprosto, vreba.

              Pa – jesmo li dobro informirani i educirani, koliko se trudimo to biti, koliko smo podložni marketinškim porukama i koliko smo spremni biti popustljivi prema lažnome sjaju kreiranome tako da nas zaskoči i preuzme upravo tamo gdje smo, radi nečega za što smatramo da će nam donijeti zadovoljstvo, najosjetljiviji da popustimo? Ironično je što nas i farmaceutska industrija, od koje očekujemo ljekove za zdravlje i ozdravljenje (proizvodnja ljekova joj, valjda, i jeste prvenstvena zadaća), već svojom hiperprodukcijom koječega te čak agresivnim preporučivanjem (toga svega i svačega kroz razne reklame u sredstvima javnog informiranja na komercijalnim radio i TV stanicama naprosto u nedogled!) i na drušvenim mrežama i na svakm ćošku vabI na kupnju. Shvaćajući očito svoju primarnu ulogu da ipak djeluju na kolosijeku čuvanja zdravlja i čuvajući ugled profesije, u tim općenitim javnim pozivima na kupovinu na kraju svoje EP-poruke donekle i prepredeno, da sa sebe skinu svaku mogućnost krivnje, upućuju vas, kroz  glas čitača što juri brže od zvuka, da se prije upotrebe nekog lijeka odnosno preparata što ga guraju za obavijest o mogućim nuspojavama pročitaju upute i da se za podroban savjet oko uporabe  obratite svom liječniku ili svome ljekarniku. Proizvođači hrane pića i trgovci njima nerijetko su šturi na informacijama o proizvodima koje nude, vrlo često na ambalaži određene podatke daju zbijene i napisane sitnim slovima da je to muka pročitati/dešifrirati, a trgovci, koji neke namirnice – uglavnom voće i povrće – nude u prodavaonicama rinfuzno, obavijesti o svakoj pojedinoj robi nerijetko isprintaju na papir tako da slova hitro izblijede do nečitljivosti, k tome te obavijesti znaju postaviti tako da zbog veće udaljenosti od oka kupca i gube osnovni smisao a to je informiranje.

                Glede vina, nekad je postojao zakonski propis o tome što je sve, i kojom veličinom slova, trebalo obvezno navesti na etiketi (prednjoj i stražnjoj). Moglo se istina, kao obvezu, preporučiti i još koju informaciju, ali već je i onako bilo nešto: moralo se, i to veličinom fonta od najmanje 0,5 mm, navesti porijeklo vina, znači vinogorje, naziv proizvođača, pa sadržaj alkohola, količina pića u boci, zatim pojam vrhunsko s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, kvalitetno s kzp odnosno stolno s kzp ili samo stolno kao oznaka kakvoće procijenjena na temelju analize i ocjenjivanja na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede zaduženog za izdavanje dozvole za stavljanje vina u promet. Etiketa je trebala obvezno sadržavati i informaciju, o rasponu neprovrelog sladora. Ostalo, kao obavijesti o načinu proizvodnje i preporuke za konzumaciju uz koja jela i na kojoj temperaturi, ili pak npr. pričice o proizvođaču i sorti, navod o osvojenim nagradama… bilo je fakultativno.

O SADRŽAJU NEPROVRELA ŠEĆERA – Onda je zakonski propis nekako olabavio, vlasnici vinarija i/ili njihovi dizajneri počeli su se na neki način iživljavati u kreiranju etiketa, neke su se najednom opsegom smanjile do minijaturnih i na njima zbog nedostatka prostora nije bilo moguće držati se veličine fonta propisane za određene parametre. S druge strane neki vlasnici vina htjeli su na etikete staviti crteže odnosno fotografije određenih motiva pa i neke tekstove o vinariji a i povijesti kraja, tako da je i to oduzimalo prostor za neke bitne informacije o vinu a koje bi potrošaču bile korisne s prehrambenog, zdravstvenog i hedonističkog aspekta. Danas u nas, koliko vidim na brojnim etiketama, u dosta slučajeva više nema navoda o neprovelom sladoru (vrlo vrlo bitno za potrošače koji imaju problem s dijabetesom!) a ni o tome u koji je kvalitativni razred stavljeno vino na ocjenjivanju na Zavodu, ovo glede kvalitativnog razreda ma kako bilo korisno kao neka prva informacija više i nije možda baš toliko nužno jer raznih i to vrlo renomiranih vrednovanja ima u svijetu i taj dio koristan proizvođaču za marketing i plasman vina može se pokriti obznanom o osvojenim medaljama. Nekad je, inače, Zakon dozvoljavao u vinu na tržištu za današnja razmišljanja uistinu previsoke sadržaje sumpora, neobična je od zakonodavca bila tolika tolerancija a i to da sadržaj i SO2 nije onda predvidio kao obveznu informaciju na etiketi, međutim i sada, kad sve više vinara nastoji u vinu imati što je manje moguće sumpora informacija o slobodnom SO2 i ukupnom SO2 u vinu pri punjenju dobro bi došla. Kao i navodi drugih enoloških dodataka i postupaka koji se u moderno vrijeme rabe da bi se vino dotjeralo po želji.

Nekad smo razgovarali uglavnom o mirnom bistrom, maglušastom, mutnom, bijelom, ružičastom-opolo, te crvenom-crnom vinu, pa smo se, rečeno je, bavili i s nijansama vezanim uz ostatak neprovrelog sladora praćenim izrazima kao što su, spomenuo sam, suho (po izvornom propisu sa do najviše 4 g neprovrela šećera po litri), polusuho (od 4 do 12 g/lit), poluslatko (12 do 50 g/it), slatko (50 g/lit i više), pa smo postajali svjesni da u kategoriji slatkoga uz aromatizirani samoborski bermet od Portugisca i Frankovke i s dodatkom pelina i (sušenog) južnog voća, te uz naš tradicijski dalmatinski prošek od prosušivanog grožđa postoji i, u tome stilu, toskanski desertni  vinsanto, zatim da u domeni slatkoga postoje mađarski sirupasti tokajac aszu s po nekoliko puttonyja, bordoški sauternes, te visoki predikati sjevernijih europskih vinogorja kao kasna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica i ledeno vino. Upoznali smo se i s alkoholiziranim/fortificiranim vinima kao što su španjolski sherry, portugalski porto…, od posebnosti je do nas doprlo i izrazito oksidativno suho tzv. žuto vino (Vin jaune) iz francuske pokrajine Jura. Nametala se sve jače i nemirna kapljica, primjerice muzirajuće i biser vino, pa pravi pjenušci za koje smo saznali da nastaju drugim vrenjem ili u velikim inoks-posudama i metodom zvanom charmat (jako rašireno u sjevernoj Italiji u produkciji prosecca), ili s drugim vrenjem u butelji, ta tehnologija svojstvena za Champagneu i osjretno cjenjenija nazvana je kao klasična i kao šampanjska metoda, ovdje su s obzirom na ostatak neprovrela sladora usvojeni i prihvaćeni nazivi brut nature (0-3 g/lit šećera), extra brut (0-6 g/lit), brut (0-12 g/lit), extra sec (u prijevodu: vrlo suho, 12–17 g/lit), sec (u prijevodu: suho, 17-32 g/lit), demi sec (polusuho, 32-50 g/lit), doux (slatko, 50 g/lit i više), definirani sadržaji neprovrelog šećera po kategorijama gramažom su drukčiji (u kategoriji brut znatno tolerantniji!) nego kod mirnog vina. À propos perlica, od prije koju godinu novost: pet nat, što je kratica od francuskoga pétillant naturel, u slobodnom prijevodu prirodni pjenušac, riječ je o pjenušavom vinu dobivenom jednom a ne dvjema fermentacijama, naime vino u alkoholnome vrenju ali s još dovoljno neprovrelog sladora utoči se u butelju koju se dobro začepi i fermentacija se dalje odvija u boci ali ne na dodanima kvascu i šećeru nego na istome tj. originalnome kvascu i na u vinu zaostalom originalnom šećeru…

U smislu kakvoće proizvoda imali smo, kako sam također spomenuo, na etiketama isprva obvezne a u novije vrijeme ne više obvezne oznake čuveno, pa vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom (isprva je na strukovnom ocjenjivanju vina za dozvolu za puštanje u promet za epiitet čuveno odnosno vrhunsko trebalo osvojiti minimalno 85 od 100 mogućih bodova a unatrag koju godinu prag za vrhunsko snižen je na 82/100 bodova), kvalitetno s kzp (sada je raspon za kvalitetno od 72 do 82/100 bodova), te stolno s kzp i stolno bez službenog navoda porijekla.

DRUŠTVENO i PRIVATNO – Vezano uvelike i uz aktualne društveno-političke okolnosti koje su određivale i gospodarska kretanja, vina su nekad bila razdvojena na ona proizvedena u velikim državnim podrumima i u poljoprivrednim odnosno vinarskim zadrugama što su u to doba zamišljeni kao nositelji produkcije (društvena vina) i na ona iz malih seoskih podruma individualaca kojima u ono vrijeme nisu bili dopušteni posjedovanje 10 i više hektara vinograda za vlastitu proizvodnju i vina (uzgojeno grožđe se trebalo predavati u društvene vinarije!) i za buteljiranje i vlastito etiketiranje kapljice (privatna). Nakon što je društveno-politički sustav promijenjen i individualna proizvodnja vina, buteljiranje i izlazak na tržište pod vlastitom etiketom odobreni su podjela na društvena i privatna vina ostala je i dalje, s time da su zahvaljujući ambicioznijim individualcima što su izlazili sa sve boljom kapljicom k tome i u tržišno solidnoj količini  privatna vina brzo dobivala na popularnosti.

Kako su enologija i proizvodnja agronomskih i enoloških preparata naglo počele napredovati pa su se i na ovim našim zemljopisnim prostorima otvarale nove mogućnosti, vina su se sve izraženije u javnosti počela dijeliti još i na konvencionalna i tzv. tehnička te na prirodna. Onda su ta prirodna vina, kojih je malo-pomalo bivalo sve više i s oznakama, na etiketi, o eko-produkciji, u govoru svrstavana u grupu prirodi prijateljskih, pa u organska, a i biodinamska. Nedavno je (prošle godine!), barem u Francuskoj, stanovita društvena moglo bi se reći na neki način apelacijska podrška takvim vinima krenula odlukom da ih se službeno označi na etiketi, naime uvedena je oznaka Vin méthode nature.

_______________________________

VIN MÉTHODE NATURE – Nova apelacija Vin Méthode Nature donesena je 2020. u Francuskoj, u suradnji Nacionalnog Instituta za Apelacije (INAO – Institute National des Appellations d’Origine), Ministarstva poljoprivrede i Nacionalne porezne uprave. S obzirom na stupanj razvoja toga segmenta vinske produkcije smatralo se nužnime urediti stvari i u tome sektoru, želja je bila izbjeći bilo kakvu moguću konfuziju oko pojma prirodnog vina. Apelacija počiva na dotjeranome pravilniku vezanom uz prirodna vina što su ga radi službene zaštite prirodnog vina 2019. kreirali proizvođači i trgovci okupljeni u Savez za zaštitu prirodnog vina. Pravilnik propisuje određene kriterije kojih se u proizvodnji i plasmanu trebaju pridržavati oni što se bave prirodnim vinima. Predviđeno je da se nakon tri godine vijeće proizvođača, vinskih trgovaca i potrošača ponovno sastane i da razmotri treba li unijeti neke izmjene, dopune.

Kako Vin Méthode Nature funkcionira?

Da bi vino dobilo pravo na oznaku, grožđe mora biti iz certificiranog organskog uzgoja,  mora biti brano ručno i vinificirano uz uporabu autohtonih kvasaca. U tijeku procesa proizvodnje zabranjeni su termovinifikacija, reversna osmoza, pasterizacija i cross flow filtracija. Pravilnik nalaže da vino ne smije sadržavati nikakve aditive Dopušta se tek dodavanje do maksimalno 30 mg/lit SO2 međutim dodavati sumpor ne smije se prije početka vrenja i za vrijeme trajanja vrenja. Vino u koje je nakon vrenja dodavan sumpor do spomenutih 30 mg/lit dobiva oznaku Vin Méthode Nature avec moins de 30 mg/lit SO2 (vino s manje od 30 mg/lit dodanog sumpornog dioksida), a vino u koje SO2 uopće nije dodavan dobiva oznaku da sumpor nije dodavan (sans sulfites ajoutés). Prije nego što ga se pušta na tržište, vino prolazi i vanjsku, neovisnu kontrolu, da se vidi odgovara li pravilniku. Vina koja ne prođu tu vanjsku kontrolu s pozitivnim rješenjem moraju se označiti drukčije, ona ne smiju nositi oznaku Vin Méthode Nature.

Što se tiče pojave na tržištu, proizvođačima se preporučuje da posjetiteljima predoče Pravilnik o produkciji, zatim da prikladno, dovoljno uočljivo postave naljepnicu s logom Vin Méthode Nature, potom, proizvođači se obvezuju da Udruženju proizvođača Nature’l svake godine dostave dokaz da im je produženo pravo na uporabu te apelacije, proizvođačima koji su se okrenuli Vin Méthode Nature ali se istodobno (još) nisu odrekli konvencionalne produkcije nalaže se da u nastupu prema tržištu vizualno dobro razdvoje dvije marke, od proizvođača Vin Méthode Nature  traži se odobrenje da Udruga može preko interneta javnosti predočiti detalje o vinu.

Po nekim informacijama, u Francuskoj postoji više od 100 proizvođača koji su potpisali da će se pridržavati pravilnika Vin Méthode Nature. Očekuje se da se će primjer Francuske s oznakom Vin Méthode Nature uskoro slijediti  još neke zemlje Europe, za početak se spominju Španjolska, Italija I Švicarska. ◾

______________________________

Pokret okrenut prirodnome postajao je sve širim ali to ne znači i da su sva ta vina koja su se nudila a i još se nude – ne govorim o onima pod upravo spomenutom oznakom Vin Méthode Nature nego o onima bez nje – pod parolom prirodnoga bila i dobra. Dosta ih se našlo s izrazitim enološkim manama, od one da su izgledom bila mutna i već kao takva neprikladna za iznošenje na stol uz koji se blaguje, do nečistih mirisa i okusa u rasponu od izričaja slabije ili jače degradacije do neugodnih senzacija na nosu i u ustima.

Živimo u vrijeme, pojednostavljeno, utrke za novcem, netko tko s njime ne oskudijeva želi ga svejedno prigrabiti više (pa da se i bahati), a netko tko oskudijeva njime želi doći do njega da, što se kaže, dostojno živi, odnosno i da preživi. U takvim okolnostima neki igrači igraju pošteno i beskompromisno, neki bi zacijelo htjeli igrati posve pošteno ali to iziskuje više truda i muke a iskušenje je veliko, sukladno tome, linija manjeg otpora postaje jačom, izraženijom. Društveno prihvaljivo – mada ne uvijek i posve ekološki i biološki! – je ono što je legalizirano, makar valja voditi računa o tome da se u raznim slučajevima (preparati, razni aditivi, promidžba u nekim svojim oblicima prešućena bitna informacija, ne baš točna informacija…) zna pojaviti razlog da zvono zazvoni na uzbunu.

Neki proizvođači iz aljkavosti nisu vodili ili ne vode dovoljno računa o higijeni u podrumu, neki se nisu dovoljno informirali o eko-uzgoju grožđa i o nužnim eko-postupcima u podrumu a onda su se na prigovore  dobivene za vino vadili na to da svojim intervencijama nisu htjeli ometati posve prirodan nastanak vina, a neki su, očito smatrajući da će u toj novoj i sve popularnijoj kategoriji Bakhova nektara s manje truda i rada u trsju i podrumu te s većim prinosima i s mottom prirodnoga bolje zarađivati, ugavnom vrlo često očite enološke mane u svojim uradcima opravdavali su svojim  100 posto prirodnim postupcima. Kao negativne elemente u vinu navodili su ostatke sredstava za zaštitu vinove loze, pa ono što ostavlja uporaba umjetnih gnojiva, zatim razne aditive kao enološka pomagala, a kao jedan od najnapadanijih elemenata u neprirodnim vinima<