SVIJET u CASI – 02.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina – 2021/2022  – World of wine: HRVATSKA NA DLANU ⦁ Gault & Millau u Zagrebu i okolici: LUKSUZ JE u KVALITETI a NE u CIJENI ⦁ VAPT -Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting: REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA  ⦁ Lauba 4. i 5. ožujka 2022: SEDMI VINART ⦁

_____________POTROŠAČKI PUTOKAZ 02.2022_____________

Svijet vina – 2021/2022 – World of wine 

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) /  Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border).

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourisme) ⦁ Desno: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2 ♣ Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.800.500 ♣  Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic ♣ Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 % ♣ Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans ♣ Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %  ♣  Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic ♣ Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna ♣ Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000 ♣ Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… ♣ Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m ♣ Najduža rijeka/The longest river: Sava, dužina kroz Hrvatsku oko/through Croatia cca 900 km; izvor/source: Zelenci Kranjska gora Slovenija, ulijeva se u Dunav u Srbiji, prije Beograda/born in Slovenia,joining Danube river in Serbia, close to Belgrade ♣ Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna… ♣  Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2  ♣ Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km ♣  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 ♣ Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj ♣ Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… ♣ Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak ♣ Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha ♣ Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 ♣  Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Četiri hrvatske vinske regije/Four Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia  ♣ Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

_________________________________

Površina pod lozom / Surface under the vines

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.177 ha ⦁ Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %  ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ♣ Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 67.369

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2867 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2201 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2033 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha) ♣ Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 34.574

Slavonija – vinograd zimi/wintertime

Ilok: podrum / cellar – lijevo/left, a desno/and right: Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232,

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250. ♣ Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih /Indigenous: cca 70

 Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.425 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.586 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.397 ha. ⦁ Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7408 ha.

Graševina – Malvazija istarska – Plavac mali

   Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (809 ha), Cabernet sauvignon (662 ha), Chardonnay (574 ha), Plavina (559 ha), Rizling rajnski (Riesling) (527 ha), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (442 ha), Debit (338 h), Pošip (poship) (332 ha), Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (302 ha), Babić (babich) (301 ha), Sauvignon bijeli/blanc (291 ha), Teran (237 ha), Syrah (222), Trbljan = kuč (195), Kraljevina (189),  Pinot crni/noir (183),  potom su  Vranac,  Pinot sivi/gris, Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Žlahtina, Pinot bijeli /blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Moslavac = Šipon,, Tribidrag = Zinfandel,  Škrlet…

Stara Krapinska belina velika ili Heunisch Weiss ili Gouais blanc, te Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija ili Zinfandel ili Primitivo

_______________ ֍ CASANOVA GOUAIS BLANC – U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  ֍

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 78,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja  grožđa – 2021. – Registered annual grape production: 72.736,46 tona ⦁ Prijavljena godišnja proizvodnja  vina – 2021. –  Registered annual wine production: 484.601.92 hl , od čega bijelo/out of it white: 374.167 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 110.435 hl   * *) Ovo još nije i službeno konačno, prijave se još obrađuju/these are not yet the officialy final datas…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja = 106.745 hl; 2. Vukovar-Srijem = 81.736 hl; 3. Istra = 75.296 hl; 4. Požega-Slavonija = 53.092 hl; 5. Dubrovnik-Neretva 39.621 hl

Najviše vina proizvedeno po sortama, podaci za 2019. godinu / Quantity od wines produced per varieties, the datas are for the 2019. harvest:  1. Graševina/Welsh Riesling = 197.360 hl; 2. Malvazija istarska = 53.243 hl; 3. Plavac mali crni = 39.221 hl; 4. Rizling rajnski/Riesling = 19.009 hl; 5. Cabernet sauvignon = 17572 hl; 6. Chardonnay = 17.369 hl; 7. Merlot = 17.289 hl; 8. Frankovka/Blaufränkisch = 15.398 hl; 9. Pošip = 12.396 hl; 10. Žlahtina = 12.336 hl.  Ostale sorte / Other varieties = ispod/bellow 10.000 hl. Od 20 sorata na listi s najmanjom proizvodnjom je / among the 20 varieties on the list the lowest production is of  Babić  = 3.995 hl.

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 ⦁ Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 ⦁ Izvoz –2021 – Exportation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 ♣  Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919 ⦁ Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376 ⦁ Uvoz – 2021 – Importation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Izvoz po zemljama, podaci su za 2020. Godinu / Exportation by the countries, the datas are for the 2020: 1. Bosna & Hercegovina = 1.340.455 lit, po prosječnoj cijeni po litri/at the average price per liter at: 2,57 €; 2. Njemačka/Germany = 641.620 lit, à 4,22€; 3. Češka / Tchekia = 280.472 lit, à 0,72 €; 4. Austrija = 136.190 lit à 3,13 €; 5. USA = 134.006 lit à 6,89 €; 6. Srbija/Serbia 125.180 lit à 5,51 €; 7. Crna Gora/Montenegro = 124.338 lit à 5,14 €

Uvoz po zemljama /Importation, by countries: 1. Sjeverna Makedonija/Northern Macedonia = 11.126.812 lit à 0,72 €; 2. Kosovo = 3.285.200 lit à 0,55 €; 3. Bosna & Hercegovina = 2.472.407 lit à 0,70 €; 4. Italija = 2.287.608 lit à 1,52 €; 5.Mađarska/Hungary = 1.566.249 lit at à 0,47 €; 6. Slovenia = 1.059.913 à 1,53 €                                                                                                              .

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimation: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

 Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Benvenuti, Coronica, Bibich, Jakob, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Škaulj, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Afriica

____________________________________

Pripremio/prepared by:   Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora /Croatian Chamber of Commerce;  OIV ___________________________

Gault & Millau u Zagrebu i okolici

LUKSUZ JE u KVALITETI, NE u CIJENI!

            Dan 15. veljače 2022. u Zagrebu i okolici počeo je vedrinom i suncem, a onda se naglo namrgodilo i zaprijetilo je kišom. Ali za pet restorana Zagrebačke županije upravo je tada – zasjalo!

Ugledni svjetski vodič ugostiteljskim objektima Gault & Millau, neki kažu: uz glasoviti Michelin najznačajniji te vrste na globanoj razini, proglasio je i svojim priznanjima i kuharskim kapicama (toques) što se kao oznaka kakvoće postavljaju na ulaz u dobitnički eno-gastro hram, nagradio najbolje od popriličnog broja zagrebačkih i županijskih (Zagrebačka županija) ugostiteljskih objekata uvrštenih u famoznu žutu knjižicu, ovaj put (po prvi put nakon pet godina prisutnosti vodiča u Lijepoj našoj!) koncentriranu samo na Metropolu i županiju oko nje. Izdanje G & M 2022 za cijelu Hrvatsku najavljeno je za travanj ove godine.

Gault & Millau Zagreb & okolica 2022: uz direktoricu Gault & Millau Croatia Ingrid Badurina Danielsson i direktoricu Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivanu Alilović – dobitnici priznanja i kuharskih kapica kao znaka kvalitete iz zagrebačke okolice, slijeva na desno su chef Bernard Korak Korak Family Estate, chefica Vlasta Šander Potkova Trajbar team, chefica Marija Šintić Gabreku 1929, Morana Zibar s priznanjem za restoran Karlo, i chef Marko Beus Mon Ami (Marko Čolić)

Županijski laureati 2022 su sljedeći: najboljime je proglašen izgledom i koncepcijom ponude te kakvoćom hrane i vina plešivički biser Korak Family Estate, s inovativnim mladim chefom Bernardom Korakom što je naukovao kod više kulinarskih zvijezda po Europi. Nagrada Gault & Millaua – koji se, inače, vodi sloganom: Luksuz je u kvaliteti a ne u cijeni! – za taj objekt smješten na malom proplanku na brdu Plešivica i u selu Plešivica sastoji se od 16 od mogućih 20 bodova i triju (od mogućih pet) kuharskih kapica. Drugoplasirani je samoborski restoran Gabreku 1929 sa cheficom Marijom Šintić (13,5/20 i dvije kapice), treći je opet Plešivičanec – Karlo, sa chefom Karlom Navojem (također 13,5/20 i dvije kapice), pa je onda Mon Ami iz Velike Gorice sa chefom Markom Beusom (13,5/20 i dvije kapice), a petoplasirana je zaprešićka Potkova (Trajbar Team) sa cheficom Vlastom Šander (13/20 i dvije kapice).

Promocija vodiča za Zagreb i okolicu najprije je održana u glavnome gradu I tada su u prvom planu bili nagrađeni restorani iz Metropole, a potom je promidžba knjige, za ugostiteljske objekte u zagrebačkoj okolici/Zagrebačkoj županiji organizirana na imanju Korak Family Estate na Plešivici. Taj je restoran jedini osvojio priznanje s tri kuharske kapice. Evo nešto od onoga što je chef Bernard Korak ponudio na prigodnom domijenku nakon dodjele priznanja – tradicijski copanjek, puževe, doma izrađeni beskvasni kruh, savijaču od sira te, dakako – slavljenički pjenušac (Marko Čolić)

Očekivalo se, rekli su mi neki, da će među lauretaima s nekoliko kapica biti i restoran Kod Špilje u Otruševcu, Stjepana Grgosa i Ivanke Grgos, međutim on se morao zadovoljiti s 12,5/20 bodova i s jednom kapicom. Po jednu kapicu G&M u Zagrebačkoj županiji osvojili su i Cowboy Western Ranch iz Markuševca Turopoljskog, samoborski Zeleni papar, pa Ampelos hotela Princess u Jastrebarskom, Blaž Etno-farma iz Mirnovca  iz Samoboru, Taverna 1960 , Suhina iz Rakitja, Pri staroj vuri i Samoborska klet iz Samobora, seoski turizam Stara preša iz Šenkovca, i Dva potoka iz Luke.

Promocija G&M 2022 za Zagrebačku županiju održana je na imanju Korak, dok je ona vezana samo za grad Zagreb već bila prije, u gradskim restoranima Bistro Apetit i Balon. Dobitnicima su u oba slučaja čestitali Ingrid Badurina, direktorica Gault & Millaua Hrvatska, Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, zatim suradnica na projektu Dubravka Tomeković Aralica i prevoditeljica (vodič je izdan na hrvatskom i engleskom jeziku) Morana Zibar. Ingrid Badurina iznijela je ukratko metodologiju kojom se Gault & Millau služi pri izboru ugostiteljskih objekata što će ih uvrstiti u vodič i nagraditi kapicama, naglasila je posebno da se klasifikacija svuda u svijetu provodi na jednak način tako da bodovi i broj kapica imaju istu težinu u svim zemljama svijeta u kojima Gault & Millau operira.

Kako li se lijepo poklopilo: znani zagrebački sommelier i aktivni djelatnik u ugostiteljstvu Mario Meštrović, inače nekad voditelj (ove godine nagrađenog) velikogoričkog restorana Mon Ami a sada vrhovni kapetan restorana Kaiser na zagrebakoj Kajzerici, taman je bio proslavio rođendan, a onda je neposredno poslije uslijedilo je priznanje Gault & Millaua 2022 s jednom kuharskom kapicom! Šef kuhinje u Kaiseru je Mateo Pus, a slastičarka Laura Čavić. Kuhinja nudi fine male zalogaje na bazi mesa i mliječnih proizvoda i na bazi ribe kao predjela, te i mesne i riblje delicije kao glavna jela, svakako treba spomenuti lijep izbor vrhunskih vina znalački sljubljenih s jelom. Gavunčići I račiči dok se čeka glavno jelo (Marko Colić)

Gavunići i račići Kaiser

– Izbor lokala koje preporučuje Gault & Millau temelji se na objektivnoj procjeni ocjenjivača. Kao suradnici kritičari-ocjenjivači angažiraju se jako dobri poznavatelji hrane a i pića, gurmani, te vrlo zahtjevne osobe. Ocjenjivači Gault & Millaua ulaze u ugostiteljske objekte anonimno, kao i svaki drugi gost. Računi konzumirane hrane uredno se plaćaju. Uvrštenje u vodič nije moguće postići potplaćivanjem. Svake godine procjene se ažuriraju i tako se dobiva dobar pregled nad stalnošću u kakvoći – rekla je Ingrid Badurina. – Kod donošenja konačne ocjene vezane uz neki restoran onosno ugostiteljski objekt, uz raznovrsnost ponude i kakvoću hrane i pića u obzir se uzimaju i neke opće informacije koje mogu dati prevagu u završnoj ocjeni, a riječ je o mogućnostima pristupa za invalide, posjedovanju vanjske terase, dopuštenju pristupa kućnim ljubimcima, prosječnoj cijena triju obroka, mogućnosti plaćanja i karticoim. Evo i bodovnih rangova po kojima se određuje broj kapica što se dodjeljuju objektu: za pet kapica za oznaku kuhinja iznimne kakvoće treba osvojiti od 19 do 20 bodova, za četiri kapice – oznaka kuhinja vrlo visoke kvalitete – od 17 do 18,5 bodova, tri kapice simboliziraju kuhinju visoke kakvoće i razumijevaju 15 do 16,5 osvojenih bodova (od mogućih 20), dvije kapice su znak autorske kuhinje i bodova od 13 do 14,5 a jedna kapica znak je dobre kuhinje i stečenih 11 do 12,5 bodova od mogućih 20.  Restorani koji zavrjeđuju da se spomenu u vodiču ali ipak nisu osvojili dovoljno bodova niti za jednu kapicu predstavljeni su kao dobre adrese – objasnila je pobliže Ingrid Badurina Danielsson. – Gault & Millau je francuski vodič kroz restorane koji su još 1965. godine osnovala dva kritičara – Henri Gault i Christian Millau. Gault & Millau ocjenjuje po skali od 1 do 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju na temelju kvalitete hrane, na temelju komentara o usluzi, cijeni i atmosferi u lokalu. Na osnovi ove ocjene, restorani visokog ranga mogu kao znak visoke vrijednosti na ulazu i unutra u lokalu istaknuti jednu do pet osvojenih kuharskih kapica-toquea. Gault&Millau potiče održivi turizam odnosno to da mali proizvođači hrane i vina i restorani ostanu posvećeni namirnicama i jelima svoga kraja.

– A Zagrebačka županija ima bogatu tradiciju upravo u gastronomiji, stvorenu na temelju velikog broja proizvoda s oznakom izvornosti – istaknula je direktorica Zagrebačke županije Ivana Alilović.

– Gastronomska scena Zagreba i okolice posebno se razvila posljednjih godina. Cijeli taj dio, a narčito Zagreb, dobio je mnoštvo novih restorana s bogatom i raznovrsnom atraktivnom ponudom. Uz ove u vodič uvrštene lokale sigurno i još neki objekti zaslužuju mjesto u vodiču, ali zbog ograničenog broja nisu mogli biti uvršteni u ovogodišnji izbor tiskanog izdanja. No, bit će predstavljeni na G&M webu na kojemu je dostupan i sadržaj vodiča za cijelu Hrvatsku, a koji godišnje bilježi 2,5 milijuna korisnika i šest milijuna pregleda. Tiskano izdanje Gault&Millau Croatia 2022 za Hrvatsku izlazi 5. travnja. Stoga je ovo posebno izdanje za Zagreb i okolicu prava najava onoga što nas tada očekuje –  istaknula je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millaua za Hrvatsku.

Poslije svečanog dijela promocije vodiča te objave najboljih i podjele priznanja kuharima iz objekata u Zagrebačkoj županiji chef Bernard Korak ispred obitelji Korak kao domaćina iskazao se, logično, svojim kreacijama na tanjuru i pjenušavim kreacijama tate Velimira i brata Josipa u butelji.

• Naš restoran njeguje tradiciju i kulinarstvo ne samo kao ponudu već kao kulturu življenja i stvaranja jedinstvenih priča. Spoj naše bogate baštine i znanja rezultira autentičnim gastronomskim doživljajima prepoznao je Gault&Millau. Ovo priznanje je veliki poticaj našem radu i trudu. Napravili smo veliki iskorak od prošle godine i nadam se da ćemo nastaviti još napredovati – kazao  je chef Bernard Korak.

Vodič Gault & Millau za Zagreb i okolicu obuhvatio je recenzije i fotografije ukupno 100 po kakvoći izdvojenih i rangiranih restorana i POP lokala i slastičarnica Zagreba i okolice. Evo, da podsjetim, iz vodiča 2022 i liste najboljih restorana u gradu Zagrebu: Nav (17,5/20 bodova i četiri kapice), Zinfandel’s (17,20 i četiri kapice), ManO, ManO2 i Noel  (sa po 16,5/20 i tri kapice), te, i dalje sa po tri kapice – Bistro Apetit by Marin Rendić, Dubravkin put, Tač (po 16/20), pa Balon, Baltazar, Le Bistro i The Atrium by Filho (po 15/20 bodova) .♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, veljača 2022

REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA

Bombastično i za veljaču 2022. najavljivana prije dvije godine na svom prvom, i vrlo uspjelom izdanju APT (Acrobat Portfolio Tasting) 2020 u Zagrebu, druga revija ponajboljih proizvođača i vina i jakih pića svijeta, sada organizacijski pojačana i s nazivom VAPT (Vinotrade-Acrobat Portfolio Tasting)  održana je u Opatiji, u legendarnom tamošnjem hotelu Kvarner (sajam), te u hotelu Ambasador (vinske radionice), a i po raznim restoranima (vinske večeri s večerom i s ponajboljim vinima prezentiranima na sajmu). Okupila je sedamdesetak vrlo renomiranih izlagača s našeg planeta, većma je riječ o globalno glasovitim vinskim kućama, njima su se u manjem opsegu pridružile i zvijezde jakih alkoholnih pića kao konjaka, rakije, ruma, whiskyja, zatim sudjelovali su i ponuđač čuvenog španjolskog pršuta i kuća što plasira različite vode za piće, te danas valjda najspominjaniji (najrazvikaniji?!) svjetski proizvođač čaša. I najrafiniraniji i najzahtjevniji ljubitelji Bakhova nektara i plemenite kapljice, koji su bili u mogućnosti prisustvovati ovome događanju, ponudom u smislu i količine različitih etiketa i u smislu zastupljenosti uradaka iz svih najvažnijih vinskih područja na Zemlji kao i u smislu zastupljenosti razčitih vrsta/tipova Bakhova nektara doista su mogli biti oduševljeni.

Gotovo odmah pored ulaza u Kristalnu dvoranu: sjajni baroli različitih godišta a od pijemontske zvijezde Roberta Voerzija, te odličan amarone i jako dobra valpollicella superiore kuće Dal Forno Romano iz Veneta. Iako je bio najavljeno da će biti i osobno prisutan, Roberto Voerzio nije stigao u Opatiju (suhiucasi)

Nakon što sam na sâmom dolasku najprije brzinski obišao dvoranu da se svojim očima uvjerim gdje je tko od izlagača smješten i što nudi, prve dvije stvari koje su mi pale napamet bile su da se upravo nalazim u pravom salonu dragulja, a čak i u nekoj vrsti vinskog Fort Knoxa, kao i to – kolika li je ukupna aktualna tržišna vrijednost u novcu svih tih ovdje na jednome mjestu i u isto vrijeme okupljenih čuvenih etiketa vina i destilata. S obzirom da se organizatori VAPT-a i sami profesionalno bave plasmanom vina i jakih pića pa i sami imaju dobar uvid u kretanje cijena, baš su se, kad su već eto krenuli u drugi po redu sajam ovakve vrste (već se spominje i treći, ponovno za dvije godine!), mogli pobrinuti za taj podatak. Možda će ih ove moje riječi potaknuti na naknadnu objavu ovog kurioziteta…

Evo, za ilustraciju popisa gotovo svih izlagača čija su vina i pića posjetitelji mogli kušati iz skupocjenih čaša kuće Zalto (kaucija za čašu bila je 200 kuna!):

Iz Pijemonta s barolom, nebbiolom, barberom predstavila se odlična kuća Vietti, za koju je, inače svoje crteže stilski iz domene naivne umjetnosti dao naš znameniti Ivan Lacković Croata, a koju je u Opatiji zastupao direktor prodaje Urs Vetter (lijevo, s kartom koja ilustrira vinorodno područje barola). A iza znamenitih francuskih proizvoda – bordoških crnjaka Château Pontet Canet te konjaka Tesseron stajao je Noé Tesseron iz obitelji Alfreda Tesserona, vlasnika (suhiucasi)

                Louis Roederer, Piper Heidsieck, Deutz, Valentin Leflaive Champagne, Billecart- Salmon, Ornellaia, Biondi Santi, Gaja, Vietti, Jermann, Jean-Marc Brocard, Delas Freres, Roberto Voerzio, Marchesi di Barolo, Stefano Accordini, Château Pontet Canet, F.Thienpoint, Château de Pez, Joseph Drouhin, Baron Patrick de Ladoucette, Dušan Kristančič, Le Macchiole, Dal Forno Romano, Duclot/ Gazin, Figeac, Baron Pichon de Longueville, Cos d’Estournel, Château Angélus, pa Olivier Leflaive, Pascal Jolivet, Clarendelle, Marchesi di Frescobaldi, Vega Sicilia (koja je na kušanje nudila i suhe i slatke tokajce iz svojega pogona Oremus s područja mađarskog Tokaja), Lopez Heredia, Elena Walch, Château La Nerthe, Miguel Torres, Marimar Torres, Castello di Ama, Bibi Graetz, Château Latour, dr. Loosen, Marjan Simčič, Bastianich, Ramos Pinto, pa Delamain i Tesseron (konjaci), jaka pića destilerije Berta, pršuti Blasquez… Tko se ne bi obliznio?!

Zvijezde Bordeauxa, butelje s maltene galaktičkim cijenama na tržištu: Château Gazin Pomerol, Château Figeac St. Emilion, Château Pichon Longueville Pauillac i Cos d’Estourne St. Estephe, Maloprodajne cijene ovim buteljama kreću se, ovisno o etiketi, od 150 do 250 €!

No, šetnjom kroz dvoranu vidio sam i par dobro mi znanih imena s ovih naših prostora primjerice Josipa i Maru Barundić Vina Barun iz Hrvatske i Andreja Markulina iz kutjevačkog posjeda Galić kao jedine izlagače iz Lijepe naše, zatim vrlo cijenjeni Chateau Kamnik, kao jedinog predstavnika Makedonije, i kuću Verus, iz Slovenske Štajerske, kao jednog od pak triju predstavnika Dežele. Nejasno je zašto su izostavljeni s popisa sudionika što sam ga, inače, dobio tiskanog sićušnim slovima na akreditaciji-ulaznici na sajam, naime očekivane prezentacijske publikacije vezane uz sajam, uobičajene za takve prigode,  s listom izlagača a i s raznim prigodnim informacijama žalost nije bilo. Izostanak kataloga (iako je riječ ovdje o priredbi što je u Opatiji okupila crème de la crème svjetske vinske produkcije nije rečeno da je publikacija trebala biti u nekom elitnom i ekstra skupom izdanju) s, kako je to svuda, popisom izlagača i navodom etiketa što ih je svaki od njih nudio, ozbiljan je propust.  Svakako je propust i to što nije bilo biltena. Izostavljanje sa spomenute neugledno tiskane liste sudionika sajma, makar bilo možda i sasvim nehotično, kamnikovci i verusi ali i galićevci zacijelo nisu najbolje prihvatili, a najvjerojatnije ne bi, da im je to upalo u oči, bili zadovoljni ni Barundići kao jedni od tek dvoje predstavnika zemlje-domaćina. Inače, oni su se, kad sam ih nazvao da čujem kako su u poslovnom smislu zadovoljni  s ovim svojim za naše razmjere poprilično skupim nastupom, izrazili vrlo povoljno naglašavajući da su sa strane ugostitelja imali mnogo vrlo obećavajućih kontakata pa bi to da nisu spomenuti na listi izlagača možda donekle smanjilo nezadovoljstvo time što ih nema na popisu izlagača.

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno predstavlja novitet iz produkcije vinske kuće Barun – crni pinot iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal (suhiucasi)

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno je predstavila novitet iz produkcije vinske kuće Barun bračnog para Josipa i Mare Barundić. Riječ je o crnom pinotu iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal. Grožđe je iz vinograda na parceli koja je nekad pripadala Alojziju Stepincu, i u to vrijeme bila je zasađena također vinovom lozom. Nakon Stepinčeve smrti brigu o vinogradu preuzela je Župa Krašić, a onda je teren na 25 godina od Župe unajmila obitelj Barundić, koja je odmah staro i dotrajalo trsje zamijenila novim sadnicama biranih klonova Pinota crnoga. Vino je napunjeno u 215 velikih boca  volumena 1,5 litre i pakiranih u elegantne crne drvene kovčege. Zašto baš 215 boca? Zato što je po službenim podacima te, 2016. godine kad je obavljena berba, u svijetu bilo 215 aktivnih kardinala, rekla je Mara Barundić.

Skopski Chateau Kamnik: uz Ikija na slici su Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing, te Karlo Ljubić, kao predstavnik u Zagrebu. Zvijezde makedonske ponude za ovim stolom svakako su bile osebujni vranac i kratošija (crljenak) (suhiucasi)

S više od 10 etiketa svojih vina u Opatiju je stigao Iki Malinkovski, vlasnik renomiranog skopskog vinskog posjeda Chateau Kamnik, znanog ne samo po sjajnom vinu nego i po visokoj gastronomiji u svom prostranom restoranu.

Iz Slovenije su kao izlagači sudjelovali Dušan Kristančič iz Medane u Goriškim brdima, pa Marjan Simčič iz Cegla kod Medane, te vinski podrum Verus iz Ormoža, Simčič je održao radionicu na temu svoje  prestižne linije Opoka (=lapor) rađene od grožđa od različitih sorata ali s trsja s ponajboljih tzv. cru pozicija u Brdima. Pročulo se da se Slovenci spremaju uskoro zaštititi svoje najbolje vinogradske pozicije u kategorijama 1er i grand cru, na moje inzistiranje I kod Kristančiča i kod Simčiča i kod Grabovca da dobijem detalje – odgovori su ostali zasad škrti i općeniti, uglavnom se svode na to da je stvar još u pripremi

Nešto a što me, pogotovu kad sam već bio kod pojma draguljarnica,  neugodno iznenadilo a što organizatori VAPT-a kad su dogovarali pozornicu zbivanja za svoju manifestaciju zacijelo nisu ni pomislili da bi se moglo dogoditi na ovoj lokaciji, a to je da hotel Kvarner očito više nije na nivou kakvom ga pamtimo od prije, konkretno brojni posjetitelji kojih je u inače sada u prostranoj Kristalnoj dvorani bilo poprilično – navodno ih je, po službenoj objavi, kroz to popodne dvoranom prošlo nekih 700, nisu imali gdje, osim tek na dvjema drvenim vješalicama uz ulazna vrata što su odmah po otvorenju priredbe bile prenakrcane, ostaviti svoje kapute i kišobrane, na ulazu mi je bilo rečeno da – garderobe nema! I još nešto: na rijetkim izlagačkim stolovima vidio sam  posude za odlijevanje viška vina, a te koje su postavljene bile su vrlo male zapremnine i začas bi se napunile, pa bi tako dugo stajale jer očito nije bilo osoblja da ih prazni, to je eto morao činiti izlagač kad bi, u predahu razgovora s posjetiteljima, uhvatio malo vremena …

Dušan Krisrtančič iz Medane, sa suprugom, te, na štandu ormoškog Verusa – Božidar Grabovac, inače s imoćanskim krvnim zrncima, osvojio je Zagrepčanku Irenu Lučić sa sauvignonom! Irena Lučić u Opatiji se našla u predahu priprema za konferenciju o vinskom turizmu VinMarKon početkom ožujka u Metropoli (suhiucasi)

_____________________

ZVIJEZDA TRAJNOG SJAJA – Svijet nam nudi, ne samo na nebu nego i u raznim segmentima, zvijezde koje naglo bljesnu i isto se tako naglo i ugase, one srednje trajnosti sjaja i one s trajnim sjajem. Jedna od zvijezda trajnog sjaja svakako je slovenski vinogradar i vinar Marjan Simčič iz Medane u Goriškim brdima. Poznajem ga,što se veli,  od davnina, još z vremena kad mu se sjaj postupno razvijao da bi u nekom trenutku intenzitetom dostigao visoku špicu, Marjan je poslije pokazao dovoljan stupanj mudrosti i angažmana da sjaj, koji se s ovih naših prostora europskog jugoistoka proširio na dobar dio svijeta, i ostane na tom visokom stupnju.

Marjan Simčič na radionici na temu svoje linije vina Opoka. Slika dolje: Iznimno kvalitetan Cru Jordano u Goriškim brdima a gdje Marjan Simčić ima poprilično vinograda s trsjem od kojega nastaju vina Opoka. Nalazi se na 250 metara nadmorske visine, tlo je laporasto (=opoka, po slovenski) brežuljak je osunčan cijeli kroz cijeli dan, vjetrić stalno pirka što znatno smanjuje opasnost od razvoja gljivičnih bolesti i ide u prilog eko-uzgoju. Govori se da bi pozicija mogla uskoro biti zaštićena u rangu onoga što Francuzi imaju kao Grand Cru

Simčič Marjan (ima, inače, više Simčiča, k tome i djelatnih i u vinskom biznisu), brine o 24 vlastita hektara vinograda smještenih na samoj državnoj granici Slovenije s Italijom kod Nove Gorice/Gorizije. Većina njegovog trsja je na slovenskoj strani zvanoj kao vinogorje Goriška brda gdje se ukupno nalazi, kako mi je sada u Opatiji rekao, oko 2100 hektara pod vinovom lozom, a ostatak Simčičeva trsja nalazi se na talijanskom dijelu Brda, u vinogorju pod oznakom Collio goriziano, tamo je pak ukupno nekih 1500 hektara pod trsjem. Teren je izrazio brežuljkast, dobro osunčan posebice u najgornjem dijelu brežuljaka gdje sunčevih zraka ima sa svih strana po cijeli dan. Tlo je, kako sam već naveo, laporasto. S obzirom na lokaciju između Tršćanskog zaljeva na jugu i Julijskih Alpa na sjeveru, klima je mješavina alpske i mediteranske. Dodatna prednost za vinogradara/vinara: područjem konstantno pirka vjetrić koji sprječava stvaranje vlage, kao polazišta za razne bolesti.

Godišnje Matjan Simčič proizvede oko 130.000 boca vina. On je peta generacija vinogradara i vinara u obitelji. Prva i osnovna znanja o vinovoj lozi i vinu te o radu u trsju i u podrumu stekao je od svojega oca Salka, koji je slovio kao vrlo pedantna osoba i u životu općenito i među trsjem i bačvama.  Već kao vrlo mlad, u dobi kad se mladićima glavom motaju sasvim druge stvari, shvatio je značenje predanosti u poslu, moć znanosti u struci i korist učenja kako izravno oko loze i vina tako i glede marketinga, sposobnost zapažanja i usvajanja određenih inicijativa i praksi ali ne i pošto-poto nego na način da se u vlastitom okruženju one realiziraju prikladnom prilagodbom. Vino kao proizvod sa zemlje koji, ako će biti doista uvjerljiv i osebujan  – što je bitno za njegov plasman ali i komercijalno uspješan plasman čitavog kraja – mora nositi obilježja vlastitog teritorija, bitno je da ima snažno izraženu osebujnost i upečatljive osobnost, identitet. Da bi upio što više spoznaja i iskustava iz raznih sredina počeo je putovati i obilaziti najjača svjetska vinorodna područja. Preuzeo je i počeo primjenjivati neka korisna iskustva viđena u drugim sredinama, radu u trsju i u podrumu obogaćivao je određenim, možda i sasvim malim ali važnim zahvatima koje je moguće vidjeti u praksi na licu mjesta a teško ih se susreće u školi, i sve se jače priklanjao ekološkoj produkciji. Simčič sada rabi grožđe isključivo iz vlastitih nasada smišljeno raspoređenih na jako dobrim položajima. Po uzoru na Francuze u istome slučaju, svoje je imanje je nazvao Domaine Marjan Simčič. Što se pak tiče podruma, barrique je uglavnom već izbacio i zamijenio ih i još ih zamjenjuje velikim hrastovim i ne tostiranim bačvama zapremnine od po oko 2500 litara. Danas  njegova vina iz najgornje kvaltativne kategorije osvajaju u osvrtima i ocjenjivanjima vodećih svjetskih vinskih kritičara redovito po iznad 90/100 bodova, a izvoze se u više od 50 zemalja, Simčič vodi i te kako računa o tome da se u sredinama u koje izvozi butelje nude kupcima iz krugova za koje je poznato da se dobro razumiju Bakhov nektar.

Nakon uspješno odrađene radionice – poziranje za sliku za uspomenu: Marjan Simčič u drustvu s opatijskim hotelijerom i ugostiteljem Krunom Kapetanovićem, vlasnikom hotela Navis, te sa sommelierom Filipom (suhiucasi)                              

____________________

Sajam je inače bio otvoren od 10 do 18 sati, paralelno s njime u hotelu Adriatic odvijale su se vrlo relevantne vinske radionice, a nakon sajma kasnije uvečer po raznim restoranima u Opatiji i najbližoj okolici organizirane su večere s time da se na svakoj od njih posluživalo vino bilo od jednoga bilo od nekoliko sajamskih izlagača.  ♣

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART

                Kao kad sam nedavno, a za drugu polovicu veljače 2022., najavljivao međunarodni opatijski vinski spektakl VAPT, tako sada mogu  najaviti sedmi međunarodni poslovni sajam Vinart Grand Tasting 22, predviđen za početak ožujka 2022. u Zagrebu: s obzirom da je, da podsjetim, neposredno nakon i jedne i druge spomenute priredbe početkom 2020. buknula corona-pandemija i totalno poremetila naš ustaljeni način življenja, sada, dvije godine kasnije, neposredno nakon održavanja i VAPT-a i Grand tastinga nekako kao da se očekuje da se ta pošast napokon  smiri i nestane te da se vratimo u normalan život, bilo bi to i te kako poželjno!

S pressice za Grand Tasting 2022: Ana Supić i Saša Špiranec, suvlasnici i voditelji firme Vinart (Marko Čolić)

Grand Tasting 2022, koji će po tradiciji (lani prekinutoj upravo zbog corone pa se priredba odvijala u ljetnim danima i na otvorenome na terasi Muzeja suvremene umjetnosti!) u organizaciji firme Vinart biti u zagrebačkoj Laubi, na programu je 4. i 5. ožujka 2022. u terminu od 12 do 19 sati. Osnivač Vinart Grand Tastinga u Laubi Saša Špiranec, te njegova kolegica Ana Supić, inače suvlasnici firme Vinart, na pressici su istaknuli da se cjelokupno događanje sastoji ne samo od dvodnevnog  poslovnog sajma u rečenom terminu i u vremenu od podneva do večeri, nego i od vrlo značajnih popratnih sadržaja što trajanje manifestacije produžavaju na – sedam dana i šire ga i na druga područja grada!

________________________

Jelena Šimić Valentić u Pupitresu

Kulinova seka

TESTAMENT, i BABIĆ u TRIMA RAZLIČITIM IZRIČAJIMA –  Blizu mjesta održavanja pressice za sedmi Vinart Grand Tasting nalazi se wine-bar Pupitres (franc: püpitr; naziv za tradicijski drveni stalak s rupama u koje se stavljaju naopačke okrenute butelje mladog pjenušca da bi se s vremenom u grlić spustio sav taklog nastao u tijeku drugog – šampanjskog – alkoholnog vrenja baznog vina od kojega je nastao pjenušac) koji eto već punu petoljetku na ovoj adresi u Frankopanskoj kod Ilice s uspjehom vode zagrebačka sommelijerka Jelena Šimić Valentić i njen suprug. U ukupno osam godina postojanja Pup-i-tresa Jelena je u svojoj Maloj vinskoj školi odradila 922 radionice te kroz to vrijeme izbrojala oko 40.000 posjetitelja-vinoljubaca! Upravo tog dana kad je bila pressica Jelena je u jednoj od svojih brojnih dosad održanoih vinskih radionica kao gosta-sudionika primila Juraja Sladića, enologa nove dalmatinske vinske kuće Testament, a Sladić je, uz to što će nastupiti na tzv. promenadnom kušanju na  Grand Tastingu, predviđen i za opširniju prezentaciju portfelja kuće na radionici 1. ožujka u hotelu Dubrovnik. Jelena je na kušanje ponudila sortu Babić interpretiranu u vinariji Testament u tri različite varijante – kao sasvim blago ružičasti pjenušasc Opolo brut, zatim kao klasično suho crno vino, te kao prošek (14,0 vol %; 0,50 lit), rađen od grožđa iz berbe 2018 i prosušivanoga gotovo 12 mjeseci te s gotovo dvije godine dozrijevanja u novoj hrastovoj bačvi. Doživljaj je posebno začinio Jelenin suprug Darko, inače rodom Slavonac iz Osijeka, majstor za delikatese s kolinja, uz spomenuti prošek ponudio je svoj rad – vrlo pikantnu kulinovu seku…  ⦁

_______________________

Riječ je o vrlo atraktivnim radionicama s kojima se starta već 25. veljače i nastavlja 26. veljače te potom 2. ožujka, one se odvijaju ne u Laubi nego u hotelu Dubrovnik u srcu Metropole, ukupno ih je 25. Evo i nekih tema:  Chablis, Cuvée Zagorski bregi, sljubljivanje istarskih malvazija s plemenitim sirevima President, restrospektiva graševina Kutjevačkog podruma pa Kaiken – najbolji crnjaci s Anda, zatim Ščurek i esencijalna vina Goriških brda, Testament kao moderna tradicija Dalmacije, najbolji makedonski vranci, vino Sicilije kroz svjetski afirmiranu kuću Planeta, slovenska velika lega (Slo-grand cru; grupa slovenskih vinara ušla je u nešto što postoji ne samo u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj nego i u Njemačkoj, Austriji… u nas nikako da se krene).

____________________________

BABA DRAGA i VUČJAK! – Među izlagačima na Grand Tastingu 2022 je i znani plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember. Ima on što-šta za pokazati, od novog mladog portugisca preko mirnih klasičnih bijelih i crnih vina, pa bijelih vina rađenih uz polugodišnje maceracije u amfori i višegodišnje dozrijevanje u drvenim bačvama, do rasnih crnjaka i kompleksnih pjenušaca po šampanjskoj metodi… Šember će, kako čujem, izlagati i u Laubi, ali i na Petit Tastingu u hotelu Dubrovnik, tu će najvjerojatnije nastupiti u grupi Stars Tasting a jednim svojim specijalnim rajnskim rizlingom, ali s obzirom da sam baš ovih dana imao prigodu kušati neka njegova vina, mogao bi, bogme, sudjelovati i na Talent Tastingu, naime iz berbe 2020. ima upečatljiv i za odležavanje pogodan Crni pinot Vučjak (naziv pozicije vinograda). Vino je od starijeg trsja i s prinosom od 0,5 kg po lozi, te s godinom dana dozrijevanja u novim bačvama Seguin Moreau, Adur i Trust, napunjeno je nedavno u butelju ali još nije na tržištu, Zdenko ga ima namjeru još neko vrijeme čuvati, da dobije i dodanu vrijednost.

Zanimljivo kod Šemberovih (sad je u punoj snazi aktivan i Zdenkov sin Nikola, koji je završio studij vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu!) je i novi pjenušac nazvan Baba Draga, po Zdenkovoj baki, naime ona je kad se udavala za Zdenkova djeda u miraz dobila vinograd koji je sada star 96 godina. U njemu su zasađeni samo kultivari koje Plešivičanci rado nazivaju plešivačkim starim sortama (tu npr. spadaju Kraljevina, Graševina, Šipelj, Silvanac zeleni, razne beline, Plavec žuti, Veltlinac crveni, Neuburger….), upravo od 10 od tih starih sorata dugo prisutnih na Plešivici Šemberi su odlučili proizvesti bazno vino od kojega bi klasičnom metodom nastao pjenušac Baba Draga. U ovome slučaju riječ je o berbi 2018. Pjenušac je u butelji na kvascu proveo oko 30 mjeseci, odnosno oko 2,5 godine. Ovih dana slijedi degoržiranje dijela proizvedene količine, a prve butelje od 2000 predviđenih za prodaju na tržite bi, kaže Zdenko Šember, krenule potkraj svibnja…⦁

__________________________

PETIT TASTING, za rafinirane ukuse!!! Ali, to nije i sve! Vinart,  uz Grand tasting u Laubi 4. i 5. ožujka, priređuje 3. ožujka, opet u prostorima hotela Dubrovnik, i Petit tasting, promenadno kušanje s dodatnom oznakom Majstorski ciklus, to znači da su predviđeni znatno manji broj izlagača i vina i kraće vremensko trajanje od onoga što će biti na Grand Tastingu u Laubi, taj Petit Tasting zamišljen je kao prikaz ponajboljih uradaka (creme de la creme!) pojedinog proizvođača. Taj Petit Tasting bit će u dvije varijante  –  Star’s Tasting i Talent Tasting. U prvoj grupi dakle nudit će se na kušanje iznimne pažnje vrijedne etikete, uglavnom kapljica odležana od 10 do 15 i više godina a koje inače više i nema u redovnoj prodaji, eventualno se koja butelja može nabaviti izravno iz arhive vinske kuće-kreatora. U ovdje navedenoj drugoj grupi (Talenti) ponudile bi se na degustaciju etikete iznimnih uradaka koje još na plećima nemaju baš puno godina ali koje su svakako vrijedne dužeg čuvanja u boci, gdje s vremenom stječu zavidan stupanj razvoja i kao posljedicu toga mogu podnijeti i osjetno višu prodajnu cijenu od one po kojoj se nude dok su još relativno mlada. Špiranec objašnjava kako je Petit Tasting uveden zato što se i kod nas vidi sve jače zanimanje vinoljubaca upravo za dovoljno dozrelim i odležavanjem maksimalno razvijenim vinima te za stvaranjem visokokvalitetne vinske arhive, takvi kolekcionari hedonisti a moguće i, dodatno, i vješti  biznismeni koji svoju vinsku arhivu stvaraju i radi daljnje prodaje vina što s vremenom postaje sve skuplje pa se daljnjom prodajom butelje može ostvariti lijep profit, zasad se najviše vrte oko burgundijskih i bordoških vina, cilj je s Petit Tastingom skrenuti im pažnju na to da i u ovome našem zemljopisnom području postoje eno-uradci u koje se, stvaranjem arhive, i te kako isplati investirati. U svakoj grupi Petit Tastinga (Stars i Talent) predviđeno je po trosatno trajanje kušanja, cijena ulaznice po posjetitelju je po grupi po 150 kuna. jednako toliko cijena je i dnevnoj ulaznici za Grand Tasting u Laubi. Cijene radionicama kreću se, ovisno o temi i vinima, od 70 do 100 kuna pa do nekoliko stotina kuna. Podrobne informacije i za rezervacije i upis na radionice na www.grandtasting-vinart.com

Vinart kao organizator Grand Tastinga 2022 vodio je brigu i o promidžbi Hrvatske kao vinske i turističke zemlje i hrvatskih vina u inozemstvu, pa je na manifestaciju poznao grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca za koje je predvidio studijsko putovanje po našim vinorodnim područjima.   ♣

_____________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 02. 2022 – hints to the smart purchase 

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

  (XL) DINGAČ 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 16,0 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XXXL) DINGAČ RISERVA 2015 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,0 vol %; ZOI Dingač; 0,75 lit; 500 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) DINGAČ 2017 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 17,0 vol %; 0,75 lit;  20.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇒

.  (L) PLAVAC MALI Burino ždrilo 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Burino ždrilo, Plavac mali, grožđe je fermentiralo na tropu sačuvanog od prethodno branog grožđa s Dingača a za vino dingač (ripasso); suho, 17,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) POSTUP 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit;  30.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XL)  CUV_____ÉE 2017 – BORA ■ Sjeverna Dalmacija, Posedarje, Merlot,  Cabernet sauvignon, Syrah, suho, 13,5 vol %; vrhunsko; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

____________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

!ooooooooooooooooooooooooooooooooo

SRBIJA SRBIJA

(L-XL)  MORAVA 2020 – DEURIĆ ■ Sjeverna Morava, Morava  (križanac između Rizlinga rajnskog te kombinacije sorata Bianca, Traminac i Kunbarat), 48 sati maceracije, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

(L-XL) KADARKA KANIA 2017 – SEGMEISTER ■ Fruška gora, Kadarka, organska proizvodnja, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16-18 °C ■ ⇗

SLOVENIJA  SLOVENIA

. (XXL)  CHARDONNAY OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano; Chardonnay; dva dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu uz bâtonage; 13,5 vol %;  suho, mineralno, elegantno; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON BLANC OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano, Sauvignon blanc, suho; 13 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON VERT OPOKA Zegla 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Zegla; Sauvignon vert/Sauvignonasse/Jakot, ex Tokai friulano; elegantno, mineralno, bez  raskoši te privlačno i bez nekih poboljšivača, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.  (XXXL)  REBULA OPOKA Medana Jama 2018 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Medana Jama; Rebula žuta (zlata); maceracija s fermentacijom 18 dana u betonskim posudama oblika jajeta ali nije zamišljeno da bude klasično jantarno vino, slijedi prešanje, potom je na redu dozrijevanje u drvenim bačvama od po 500 litara zapremnine, rekao bih da mu nedostaje još vremena, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL)  MERLOT OPOKA 2016 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda; Merlot; 14,0 vol %; suho, gusto, mineralno, elegantno;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(XXXL) PINOT NOIR OPOKA Breg 2017 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Breg; Pinot crni; 13,5 vol %; suho;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

ITALIJA  ITALIA

(L) INCROCIO TERZI n. 1 2020 – CANTINA BERGAMASCA ■ Bergamo, Terre dei Colleoni, doc; Incrocio Terzi n.1 (križanac Riccarda Terzija a između Barbere i Cabernet franca), suho, 12,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

ARGENTINA  ARGENTINA

(L-XL) INDOMITO CABERNET FRANC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza  Cabernet franc, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL) MALBEC MAI 2016 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

(XXL) MALBEC ULTRA 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

.  (L_XL) INDOMITO MALBEC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

(M) TERROIR SERIES CUVÉE MALBEC & BONARDA & PETIT VERDOT 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, Bonarda, Petit verdot, suho, 14,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

     – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

__________________________

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 05.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater:

 http://translate.google.com/translate_t

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Korta Katarina, Orebić, Pelješac. Ekskluzivno ljetovalište kakvo Hrvatska mora imati na izabranim pozicijama koje ne trpe mase. Osam LUKSUZNIH apartmana, krasan i, dakako, UKUSAN Fine Dine & Wine restoran, kuća jako dobrog vina

__________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Posustaje li covid19?: OPORAVAK TURIZMA? U 2021. OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO 2019. ⦁ Popustila stega, žestoki start događanja: SMOTRA TRAMINCA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU;  PJENUŠAVI VINSKI DORUČAK; PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA i JAGODAMA; ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA; VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD; PINK DAY i GEORGE CLOONEY; VINISTRA POD VEDRIM NEBOM; SPLIT SPRING MLJAC MLJAC; PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA; JELSA: KAPJA, UJE OBIČAJI HVARA ⦁ Iz našeg covidnog susjedstva: ANTEPRIME di TOSCANA 2021 ⦁ Moćni Vranac: OD VARDARA PA DO RHONE, I DALJE?! ⦁ Sjećanje na dobru sortu: NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________

Covid19 ipak posustaje? Pripreme za ljetnu sezonu 2021

OPORAVAK TURIZMA NA VIDIKU: OČEKUJE SE PRIHOD NA RAZINI 60 POSTO  2019.

            Posustaje li ipak, napokon, covid19? StRožer se vraća u Stožer, organizirana druženja na otvorenome pa i – ipak još pod nekim uvjetima – u zatvorenim prostorima ne bi više trebala biti problematična, a moguće je i da će se, nastavi li se povoljan trend vezan uz suzbijanje pandemije, famozne mjere i dalje ublažavati. Okolnosti su počele buditi optimizam, pripreme za ovogodišnju turističku sezonu ubačene su u veću brzinu, ne bude li jačih neugodnih iznenađenja ove sezone očekuje se, rečeno je s autoritativnog službenog mjesta, prihod na razini 60 posto od onoga ostvarenog u 2019.

                Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća (TPV) glavna tema razgovora bio je program dodjele 1,5 milijardi kuna državnih potpora sektoru turizma i sporta, a raspravljalo se i o drugim aktivnostima vezanim uz oporavak sektora, obavještavaju iz Hrvatske gospodarske komore. Poduzetnici iz branše pozdravljaju potpore koje će se dodjeljivati kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost što će pokrivati i do 100 posto glavnice kredita, i ističu kako će jamstva države pomoći da se poslovne banke odluče na kreditiranje tvrtki u turizmu i tako značajno pridonesu dobroj pripremi sezone.

                Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK i član Izvršnog odbora ECTAA-e Boris Žgomba naglašava kako je posebno važno to što ta sredstva dolaze uz jamstvo HBOR-a i HAMAG BICRO-a, naime upravo su jamstva problem svim poduzetnicima, odnosno bankama koje se ne usuđuju davati kredite turističkom sektoru zbog velikog rizika.

                – Na ovaj način se to eliminira i to je veliki poguranac za ostvarenje kvalitetne pripreme ove sezone i za preživljavanje do nekih pravih prihoda – poručio je Žgomba, dodajući kako je virus pokazao da se ništa ne može prognozirati s nekom većom sigurnosti u pozitivan ishod. – Zasad je situacija kod nas odlična, ali na mnogim emitivnim tržištima nije na toj razini, i to je, objektivno, veliki problem. Sve će kasniti u odnosu na planove s kraja prošle godine, ali ja sam i dalje optimist te smatram da će godina od lipnja biti normalna i da će ukupni rezultati na kraju biti puno boljii nego lani. Usudio bih se najaviti razinu prihoda od 60 posto u odnosu na 2019.

                Žgombin optimizam dijeli i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, koji je naglasio da 1,5 milijardi kuna jamstvenih potpora u ovoj fazi može odigrati značajnu ulogu u ublažavanju posljedica krize i osiguranju likvidnosti za dobru pripremu dolazeće turističke sezone, posebice mikro, malim pa i srednjim poduzećima.

                – Ako bismo povećali dolaske, noćenja i prihod za desetak posto u odnosu na prošlu godinu te ako bismo zadržali liderstvo na Mediteranu mogli bismo reći da je i u kontekstu pandemije, sporog cijepljenja i promjene u ponašanju turista koji traže prije svega sigurnost ipak bolja sezona nego prethodna. Svakako bih pohvalio i projekt nacionalne oznake sigurnosti Safe Stay in Croatia – istaknuo je Kovačević.

                Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina također se osvrnuo na poslovne banke koje su bitne u ovoj priči.

                – Očekujemo da banke vrlo brzo krenu u realizaciju programa. Imali smo problema jer su se s pandemijom one povukle i turizam stavile u kategoriju vrlo rizičnog ulaganja. Zato je ovaj program rađen da bude zanimljiv njima. Nigdje se ne spominje kamatna stopa jer smo htjeli ostaviti prostor bankama, da im ovaj program bude što interesantniji i da mogu obuhvatiti i rizičnije klijente. Njihov proizvod mora biti 0,5 posto povoljniji nego što nude inače – pojasnio je Glavina pa detaljnije elaborirao ideju i namjenu potpora naglašavajućii kako je jedan od glavnih problema cijelom gospodarstvu, pa tako i turizmu, bio zadržavanje likvidnosti i radnih mjesta. – Procijenili smo da sredstva iz Mehanizma za oporavak neće biti dovoljno brzo na raspolaganju našim gospodarstvenicima pa smo odlučili dati nova sredstva za pripremu sezone kroz ovaj programa potpora. Jedna milijarda ide malim i srednjim poduzetnicima, a pola milijarde velikim. Tu podjelu smo napravili prema analizi tržišta i u dogovoru s vama. Vjerujemo da će ova sredstva sačuvati likvidnost za ovu godinu, a mogu se povući do kraja ove kalendarske godine. Dostupna su svim djelatnostima koje imaju veze s turizmom, a moguće je financirati praktički sve što je bitno za poslovanje.

______________________________________________________________

Kao iz nekog divnog sna… KORTA KATARINA FINE DINE&WINE SAFE STAY! – Sve bitno navedeno u ovoj kratkoj rečenici! Tako se vinski posjed, eno-gastro destinacija i smještajni objekt vrlo visokoga, ekskluzivnog ranga i okićen certifikatom Safe Stay in Croatia, reklamira u SAD. Na Pelješcu, eto, ima i ponude kao iz nekog divnog sna. Jedan od gostiju iz SAD koji će Kortu Katarinu posjetiti u prvom glavnom turističkom valu ove godine trebao bi biti upravo Amerikanac, Kortin vlasnik  Lee Anderson, s obitelji!

Korta Katarina smještena je na lijepome mjestu na obali unutar granica Orebića. Nekad hotel pa u bližoj povijesti odmaralište za glavešine danas je luksuzni resort u čuvenom lancu Château & Relais. U sklopu objekta je vinograd uglavnom zasađen sortom Zinfandel za koju je utvrđeno da je porijeklom iz ovih predjela primorske jugoistočne Europe, originalni nazivi su joj Tribidrag, Crljenak, Kratošija. Drugi vinogradi Korta Katarine nalaze se, kako i pristoji ovakvom iznimnom eno-gastro turističkom kompleksu, na cruima Dingača i na Postupa.

Današnja Korta Katarina u tridesetim godinama prošlog stoljeća bila je hotel Rivijera, a nakon Drugog svjetskog rata pretvorena je u odmaralište za visoke funkcionare tadašnje Narodne banke.  U preuređivanju u novije doba startala je kao vinski posjed, koji se vrlo brzo afirmirao kakvoćom vina. Onda se poradilo na degustacijskoj dvorani, koja je u međuvremenu prerasla u luksuzni Fine Dine & Wine restoran što nudi menue sa pet i s devet sljedova. Glavni i odgovorni za jelo je chef Ante Valenteković. Što se tiče vina, sad u punoj sezoni kamenica pojačano se nudi bijeli nešto mlađi pošip (aktualna berba u ponudi je 2019), a glavni kod crnih aduta je Plavac Winemaker’s Selection 2011 koji bi nazivom mogao prerasti u – Mayor’s Selection, s obzirom da je talentirana glavna enologinja Nika Silić u međuvremenu izabrana za gradonačelnicu susjedne Korčule! (Bez obzira na gradonačelnički položaj Nika, kako čujem, i dalje ostaje u tijesnoj vezi s Kortom.)

                Što se tiče smještajnoga dijela, u kamenoj vili nazvanoj Villa Korta Katarina lociranoj uz vinograd a s lijepim pogledom i na more, on obuhvaća osam apartmana na najvišem mogućem kategorizacijskom nivou, ukupno je tu predviđen prihvat do najviše 20 gostiju. O gostima brine posebno osoblje, posebna jela u ponudi prigotavlja osobni chef, za trenutke relaksacije gostima su na raspolaganju bazen i sunčalište. Partner je grupacija Virtuoso®’s koja brine o tome da se gostima ispune i maltene – neispunjive želje.

Korta Katarina, restoran Fine Dine & Wine. Dolje: nosielji ponude za stolom – chef Ante Valenteković i glavna enologinja Nika Silić Maroević

Enologinja posjeda Korta Katarina – Nika Silić Maroević. po najnovijemu – gradonačelnica Korčule! Među prvim čestitarima u posjetu joj je bio višestruki hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan, zaposlen u dubrovačkom hotelu Rixos. Na slici je i direktor vinarije Ivo Cibilić

Detalji iz apartmana Villa Korta Katarina

Gostima je na raspolaganju i motorni brod-jahta Katherine, dugačka 61 metar, sa šest komfornih soba za 12 osoba

_____________________________________

                HAMAG BICRO i HBOR provodit  će dodjelu potpora u obliku jamstava za nove zajmove iz odjeljka 3.1. Ograničeni iznosi potpore i to u maksimalnom planiranom iznosu od jednu milijardu kuna, i iz odjeljka 3.2. Potpora u obliku jamstava za zajmove, i to u maksimalnom planiranom iznosu od 500 milijuna kuna.

         Ravnateljica sektora za financijske instrumente HAMAG-BICRO-a Iva Debanić kroz program dodjele potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-19 HAMAG-BICRO nastavlja podupirati hrvatsko malo i srednje gospodarstvo financijskom podrškom poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma te poduzetnicima koji obavljaju sportske djelatnosti te ispunjavaju uvjete iz Programa.

                – Kao potpora rješavanju problema s likvidnošću, HAMAG-BICRO izdavat će državna jamstva za nove kredite za obrtna sredstva i/ili kredite za ulaganja u svrhu pripreme turističke sezone. Jamstva će pokrivati 100 posto, odnosno 90 posto iznosa glavnice, ovisno o iznosu kredita, a program će već tijekom ovog tjedna biti operabilan, kazala je Debanić.

                Iz HBOR-a poručuju kako će, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, odobravati jamstva za kredite odobrene velikim poduzetnicima iz sektora turizma i sporta.

                – Jamstvo u iznosu do 800 tisuća eura pokrivat će 100 posto glavnice kredita, a jamstvo odobreno za potpore veće od 800 tisuća eura pokrivat će do 90 posto glavnice kredita. Zahtjeve za kredite koji će biti osigurani ovim jamstvom poduzetnici mogu podnositi svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u. Dodatna je pogodnost što će kamatna stopa za kredite osigurane ovim jamstvom biti snižena za najmanje 0,5 postotnih bodova u odnosu na kamatnu stopu uz koju bi kredit bio odobren bez korištenja jamstva –  ističu iz HBOR-a.

                Poduzetnike brinu to što će banke uz jamstva države možda tražiti i dodatne kolaterale, ovisno o visini kredita, kao i visina kamate koja je nedefinirana. Iz nadležnog Ministarstva je poručeno kako oni ne mogu banke prisiljavati ni na šta, no u stanju su samo poboljšati uvjete da im kreditiranje poduzetnika iz turizma budu privlačnija.

                Direktor HTZ-a Kristjan Staničić održao je prezentaciju o turističkim očekivanjima za ovu godinu i složio se sa Žgombinom prognozom u dosizanju razine od 60 posto prometa u odnosu na 2019.

                – Najvažnije je graditi imidž Hrvatske kao epidemiološki sigurne destinacije, a u tome će nam pomoći veća cijepljenost stanovništva i veći broj punktova za testiranje u destinacijama. Bitna je i uspostava jedinstvenih kriterija i protokola za putovanje unutar EU – naglasio je Staničić, dodajući kako povećan interes za dolazak u Hrvatskupostoji na emitivnim tržištima Poljske, Češke, Mađarske, Austrije. Ukratko je predstavio i brojne promotivne aktivnosti HTZ-a poput kampanja Croatia Full of New Beginnings, Safe Stay In Croatia i Croatia, Your New Office namijenjene digitalnim nomadima.

___________________________

BRIIG BOUTIQUE HOTEL – NOVI ČLAN STORIES HOTELA – U okviru Hrvatske gospodarske komore postoji Grupacija jedinstvenih luksuznih hotela, i ona je od nedavno bogatija za novog člana a to je Briig boutique hotel iz Splita. Ponosni direktor hotela Briig Boris Pintar pohvalio se kako su ovih dana hotel posjetili i američki agenti Virtuosa i Travel Leadersa koji su, ne skrivajući svoje oduševljenje hotelom, iskazali veliki interes za suradnju.

Briig boutique hotel integrira duh mediteranskog stila života u objektu suvremene arhitekture te ponosno nosi epitet istinskog muzeja sa sobama. Slavi lokalni stil života i klasike svjetskog dizajna. Kozmopolitska energija kojom Briig odiše jedinstven je začin privatnim i poslovnim događanjima koja se u njemu održavaju. Hotel se nalazi u centru Splita, na samo deset minuta hoda od Dioklecijanove palače.

Unatoč malom broju gostiju, Briig je gotovo cijelo vrijeme pandemije bio otvoren. Za slabijeg posjeta gostiju energija zaoslenih je bila usmjerena  na edukaciju osoblja, poslove održavanja objekta i na planiranje marketinških aktivnosti za naredni period.

– Od otvaranja hotela koristimo moderne tehnologije, digitalizirali smo sve pristupe. Upiti za nadolazeću sezonu stižu, tako da vjerujem da je pred nama uspješna priča – rekao je Pintar.

Predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela pri HGK Nenad Nizić veli kako Hrvatska ima dovoljno potencijala da se predstavi kao destinacija luksuznog turizma. ♣

___________________________________

Popustila stega, potkraj svibnja žestoki start događanja

SMOTRA TRAMINACA NA ILOČKOM PRINCIPOVCU – Kako je epidemiološka situacija postajala boljom, tako su iz StRožera stizale najave vezane uz moguća popuštanja radi opuštanja. Potkraj svibnja famozne mjere znatno su olabavljene i, dakako, bujica je krenula…

U reprezentativnome prostoru na iločkom Principovcu predzadnjeg vikenda u svibnju 2021., čak za dlaku prije službenog stupanja na snagu popuštajućih protuepidemijskih mjera Stožera, održano je treće izdanje Festivala Traminca, manifestacije koju je pokrenuo i s prijateljem vinotekarom Vinkom Ručevićem, inače  umiješanime i u festival vina WineOs, te uz potporno bitno logističko sudjelovanje Iločkih podruma realizirao osječki novinar i vinski pisac Željko Garmaz. Priredba se sastojala od nekoliko cjelina – izlagačkoga dijela, vinskih radionica posvećenih dakako tramincu, i banketa za koji je jela bliska tramincu kreirao naš proslavljeni chef Goran Kočiš, do prije nekog vremena glavni kuhar u elitnom zagrebačkom restoranu Noel gdje je osvojio jednu Michelinovu zvjezdicu.

Požežanin Ante Miličević, vječni zaljubljenik u traminac, već od prije znan po proizvodnji upravo traminca (ali i vrlo dobrog portugisca!!), svojedobno i redovni posjetitelj Festivala traminca u Alto Adigeu, sada i osobno na najvišem tronu, kao šampion u hrvatskoj utvrdi traminca Iloku

Odziv proizvođača traminca bio je vrlo dobar, u izlagačkome dijelu na kušanje je ponuđeno više od 100 traminaca u različitim kategorijama, a na radionicama je predstavljeno 36 različitih etiketa traminca. Uvod u svečanost traminca u Iloku bilo je strukovno ocjenjivanje vina od te sorte, održano u zagrebačkom restoranu Kaiser što ga s uspjehom vodi naš istaknuti sommelier i ugostitelj Mario Meštrović, ovdje na vrednovanju predsjednik jedne od dviju degustacijskih komisija s članovima iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Srbije, predsjednik druge komisije bio je Željko Bročilović Carlos, zagrebački sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u talijanskom Alto Adigeu ili Južnom Tirolu, znanome baš po tramincima i po mjestu Tramin (Termeno). Na ocjenjivanje je prijavljeno 87 uzoraka iz cijele Hrvatske, te tri uzorka iz Mađarske. Vrijedi spomenuti da su pragovi za medalje bili viši od onih uobičajenih u nas, konkretno bodovi od 85 do 89,99 pokrivali su srebrrnu medalju, od 90 do 94,99 zlatnu, a od 95 naviše veliku zlatnu ili platinastu.

Željko Garmaz, kao osoba osobito zaslužan za održavanje Festivala traminca u Iloku

Šampion ovog prvog ikad organziramog ocjenjivanja hrvatskih traminaca je Traminac 2013 izborna berba prosušenih bobica Požežanina Ante Miličevića koji vinograde ima na znanom i vrlo cijenjenim položajima Kaptol i Mitrovac kod Kutjeva. To vino osvojilo je 96,66 bodova, najviše od svih drugih.

Ocjenjivačka komisija br. 1 pod vodstvom Marija Meštrovića: Franjo Francem, Bruno Graberšek, Ivana Puhelek i Krešimir Ivančić, te komisija br. 2 pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa: Ivo Kozarčanin, Zoltan Györffy, Saša Špiranec i Igor Luković

Chef Goran Kočiš na zadanu temu: slavonski banket inspiriran tramincima

Sedam traminaca motiviralo je ocjenjivače – Marija Meštrovića, Ivanu Puhelek, Brunu Gaberšeka, Franju Francema, Krešimira Ivančića, Željka Bročilovića Carlosa, Ivu Kozarčanina, Sašu Špiranca, Igora Lukovića i Zoltana Gyorffyja, da ih nagrade platinastom medaljom. Uz Miličevićevog šampiona riječ je o Ledenoj berbi iz 2016. vinarije Papak (95/100), Izbornoj berbi prosušenih bobica iz 2018. vinarije Rajaković iz Krašića (95), Ledenoj berbi iz 2018. Kutjeva dd (95,33), Izbornoj berbi iz 2016. godine vinarije Trs (96),  Tramincu iz 2019. godine vinarije Kolar iz Baranje (95) te tramincu Rosamal iz 2015. godine vinarije Papak iz Iloka (95).

 Zlatnim medaljama okitilo se 14 traminaca: Kalazić – Traminac 2019. (90,66); Apostol – Traminac 2017. (90,66); Kalazić – Traminac 2017. (90,33); Kalazić – Traminac 2012. (92,33); Enjingi – Traminac 2009. (93); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2016. (92); Dražen Zečić – Traminac Kasna berba 2015. (90,66); Bodren – Traminac 2018. (93,33); Iločki podrumi – Izborna berba bobica 2017. (91,33); Đurinski – IBPB 2015. (91); Misna vina – Izborna berba 2012. (93,33); Misna vina – Ledena berba 2011. (91); Šafran – Izborna berba bobica 2009. (90); Iločka polja – IBPB 2008. (90).

          PJENUŠAVI SVIBANJSKI DORUČAK NA HRŠAK BREGU! – Ugostitelji i organizatori raznih događanja ohrabreni olabavljivanjem protu-covidnih stega. Prof. Marija Vukelić iz zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, znana kao organizatorica raznih eno-gastro događanja i, u suradnji s Ninom Levičnik, priređivačica festivala pjenušaca u Ljubljani i Zagrebu (ove godine festival u Metropoli iz covidnih razloga otkazuje se, ali postoji mogućnost da se uz loze Zinfandela na najavljenoj lokaciji, terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade u Zagrebu održi izvanredno izdanje Pjenušavog lipanjskog doručka!), vesela je zbog mogućnosti ovogodišnjeg nastavka uspješnih susreta uz mjehuriće na njihovu izvorištu – u trsju, riječ je o Pjenušavim doručcima u vinogradima naših znanih proizvođaća šampusa. Nakon vrlo uspjelih lanjskih prijepodnevnih druženja uz pjenušce na imanjima nekoliko istaknutih hrvatskih šmpanjera, ovogodišnja serija takvih događanja obično u trajanju od 10 do nekih 14 sati trebala je biti nastavljena je u subotu pred kraj svibnja na imanju Petrač na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju, međutim tu gdje više zbrku nije mogao napraviti covid učinile su okolnosti vezane uz meteorologiju, naime kiše koje su padale u dane prije predviđenog susreta kod Petrača toliko su natopile tlo da, jednostavno, nije bilo za održavanje susreta u vinogradu, pa je određen novi termin – 12. lipnja, valjda se covid neće razuzdati a vrijeme hoće poslužiti…

Za jednog od ovogodišnjih domaćina pjenušavog doručka u vinogradu izabran je i Hrvoje Petrač, ovdje na slici u društvu sa kćerkom te s distributerom vina Nenadom Surlom Zofom. Događanje je, u skladu s aktualnm epidemiološkim mjerama, trebalo biti pretposljednjeg vikenda u svibnju, ali kad mu već nije uspio naštetiti covid umiješala se kiša, pa je susret na Hršak-bregu odgođen za sredinu lipnja (suhiucasi)

Datumi za vikend 22. i 23. svibnja bili su ipak znakoviti, jer s njima je na više frontova otvorena ovogodišnja sezona druženja uz dobra vina izravno kod proizvođača i ne nužno u trsju, naime tog vikenda u dvorištima vinarija (gdje je moguće po potrebi postaviti suncobrane/kišobrane) na Plešivici ponad Jastrebarskoga planirani su sastanci uz pjenušce i jagode, a na drugome kraju Hrvatske, u Iloku, kao najistočnijoj točki Lijepe naše, bio je, kao što se vidi iz prethodnog priloga, međunarodni Festival traminaca

              Covid i kiša, kaj nam pak moreju… Za prijepodnevni subotnji gablec – mjehurići i pizza! Profesorica Marija Vukelić, začas se snašla u ovoj najnovijoj zagorskoj priči: istoga dana potkraj svibnja kad je u njenoj režiji trebao biti Pjenušavi doručak u vinogradu Hrvoja Petrača na Hršak-bregu u Hrvatskom zagorju ali su to u posljednji trenutak omele, zamislite – nepovoljne meteorološke okolnosti!, ona je hitro sredila event Pizza i Pjenušac u Podne – idealno za subotnji (do)ručak! Kad se već mjehurići Petrač nisu toga dana mogli osloboditi u gazdinome trsju, iz boce su izašli u restoranu Rosetine od Ines Logožar, supruge Petraču susjednog vinara Borisa Vugleca (Vuglec-breg). Rosetine je smješten unutar zagorskog, naravno – trgovačkog centra Fashion Outlet Roses u Svetom Križu Začretje! Na jelovniku je bilo pet sljedova pizza i sedam pjenušaca renomiranih zagorskih vinarija Vuglec, Petrač i Bolfan.

Pjenušci i pizza: Ines Logožar I Marija Vukelić (Julio Frangen)

Profesorici Vukelić valja odati priznanje za to kako je dobro reagirala u iznenadno nepovoljnoj situaciji: u trgovačkom centru na sigurnome od nevremena i vlage a sigurnom po broju posjetitelja spojila je u kasni doručak ili raniji ručak svoju ideju o pjenušavom jutarnjem druženju s vinarima i o spoju širom omiljene brze prehrane s pjenušcem te spoju jagoda, upravo sada u žiži s pjenušcima, svemu je kao pedagoginja pridodala i edukativnu notu kroz informacije o tome kako je nastala ta pizza što je osvojila cijeli svijet…

Nakon aperitivnog pjenušca Vuglec extra brut (mješavina chardonnaya, beline, kraljevine, graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca) i predstavljanja ponude Rosetine – prvi slijed bio je u znaku najpoznatije talijansku pizze Margherite i novog ružičastog pjenušca vinarije Petrač BregH rosé. Tom je prigodom spomenuta priča o nastanku pizze Margherite koja tijestom i s još tri osnovna sastojka (ekstra-djevičansko maslinovo ulje, mozzarella di bufala i rajčica San Marzano) pruža puno. Talijani kažu da je prva pizza nastala oko 1600. godine, tada je bila začinjena tek češnjakom, mašću i solju, a u 19. stoljeću dolazi do povijesnog braka rajčice s mozzarellom, tada u Napulju pizza-majstor Raffaele Esposito spravlja pizzu za kraljicu Margheritu, ženu kralja Umberta I, u bojama taljanske zastave #verdebiancorosso. Talijani uz Margheritu preporučuju rosé, pa je i ovdje ova kombinacija bila svima privlačna. U drugom slijedu, uz Zagorsku pizzu (rajčica, mozzarella, špek, ružmarin, ulje s češnjakom) spojen je odležani pjenušac vinarije Vuglec – Baronial brut. Slijedila je pizza sa četiri vrste sira – Quattro formaggi (mozzarela, parmezan, gorgonzola, gouda, te rajčica, maslinovo ulje, bosiljak) a pratio ju je puni, zaokruženi i kremozni pjenušac Centurion Gold Bolfan blanc de blancs.

Četvrti slijed podsjetio je na more – klasična morska pizza Frutti di mare (rajčica, mozzarella, plodovi mora, maslinovo ulje s češnjakom) spojena je s  Petračevim bijelim pjenušcem BregH blanc de blancs. Peti slijed otvorila je Rozalia Vuglec, pjenušavo ružičasto vino od frankovke i crnog pinota – koja je popratila pizzu Rosetinu (rajčica, mozzarella, pršut, maslinovo ulje, svježa riga, cherry rajčice, parmezan). Šesti slijed su bili deserti – kreme od crne i bijele čokolade i Rapsodija Rosetina, tijesto pizze uz preljev od čokolade i nutelle s jagodama, sve to popraćeno Jasminkom, pjenušavim slatim vinom nastalim u suradnji vinarija Vuglec i Bodren. Vino je od  50 posto chardonnaya s dodatkom graševine, rajnskog rizlinga i zelenog silvanca.  Odležava na kvascima približno pet godina. Dodatkom ledenog vina Bodren kao ekspedicijskog likera, ovaj pjenušac dobiva medne i botritisne note koje su lijepo pratile desert.

Polaznici radionice sudjelovali su u nagradnoj igri – na kraju je trebalo napisati haiku na temu pjenušca i pizze u Zagorju, a dvoje najsretnijih nagrađeno je –  ručkom za dvoje u Rosetini i pjenušavim vinima Vuglec.  Evo pobjedničkih stihova:  U iskričavo jutro Uživanje u osjetilima. Zagorska ljepota.

Dani jagoda i šampusa: PLEŠIVIČKA DVORIŠTA u PERLICAMA! – Dugo je bila stanka, predugo suša u događanjima, a onda su se otvarila vrata radostima. Vrlo veliki odziv zabilježen je na svibanjskom priredbama zamišljenima kao dvodnevni (uz subotu, u igri je bila i nedjelja) obilazak dvorišta plešivičkih proizvođača pjenušca, koji su, uz perlice u čaši, na tanjuru i za prigristi obvezno nudili – jagode lokalnih uzgajivača! Zamijećeno je osobito zanimanje za dolazak kod pripadnica nježnog spola – mjehurići očito posebno privlače mlađe djevojke, s više strana čule su se  primjedbe kako ovakva druženja u finom ambijentu na otvorenome i uz čašu pjenušca kod mladih dobivaju na popularnsti kao moguće mjesto upoznavanja  s – romantičnim nastavkom!

U jaskanskome kraju domaćini su bili Robert Braje, Dobra berba, Željko Gregurić, Velimir i Dominik Jagunić, Franjo Kolarić, obitelj Korak, Krešimir Ivančić Griffin, obitelj Šember i Tomac & Bajda. Po posjećenosti a i strukturi gostiju – vrlo uspjela manifestacija, dojam je bolja na ovaj način da vinari svaki kod sebe primaju goste od onih prijašnjih kad su vinari zainteresirani za nastup bili na jednom, centralnom mjestu (gradskom trgu) raspoređeni po stolovima kao štandovima.

Sinovi Tome Tomca Lovro i Luka u dvorištu porodične kuće u Jastrebarskome vješto su i šarmantno posluživali obiteljski pjenušac Tomac & Bajda. Djevojke u ležaljkama (dolje) potegnule su na jagode i šampus iz Dalmacije, jedna iz Splita a druga iz Šibenika (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Tata Tomo uz pjenušac klasičnom metodom nudi i mirna vina – zeleni silvanac, rajnski rizling i sauvignon. Pjenušac Tomac & Bajda, malo jači (13 do 13,5 vol%) i s manje izraženom kiselosti  (Tomo Tomac za svoju peninu ne bere ranije!), nastaje od Silvanca zelenog 50 % i drugih tradicijskih plešivičkih sorata – Ranfola, Kraljevine, Šipelja, Graševine, Veltlinca crvenoga… iz vinograda starh 80 i više godina. Nakon drugog vrenja u boci, pjenušac na finom talogu leži četiri godine (Marko Čolić)

Lijepa je ovo bila prigoda da se pobliže u vinskome smislu upozna još jednog Tomca, onoga koji je, inače, u percepciji kod šire javnosti u sjeni Zvonimira Tomca, a riječ je o Zvonkovome bratu Tomislavu. Sad je Tomo odlučio konačno maknuti opaku zmiju Kaču čuvaricu sa svojih bačava, i to bi moglo odigrati važnu ulogu u stjecanju šire popularnosti kapljice Tomac & Bajda…

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Kod obitelji Jagunić na Plešivici, u vinskom ozračju i na čistom visinskom zraku, uz ne samo jagode nego i fina domaća slana i slatka jela mamine kuhinje, vrvjelo je gostima od jutra do kasnije navečer. Uz mamu Snježanu o gostima su kao domaćini brinuli tata Velimir i sin Dominik, koji je postupno preuzimao i sad napokon i kompletno preuzeo vođenje vinarije. I to, na najbolji mogući način: osjetnim opredjeljenjem i prema ekskluzivi (pjenušci, amber vina…), posebice znatnim porastom kakvoće upravo pjenušaca, jednoga pod nazivom Three Stars brut (chardonnay 40 posto, ostatak čine sorte tradicijski sađene na Plešivici, tri godine u butelji na kvascu, 12,5 vol %), te drugoga, milezimiranoga, Blanc de Blancs (chardonnay) 2016 vintage pas dosé, četiri godine na kvascu. Sljedeće godine iz podruma Jagunićevih bi trebali izaći novi pjenušac – Blanc de Noirs od crnog pinota, te mirno vino od Pinota crnoga a iz berbe 2020, s jednogodišnjom dozrijevanjem u barriqueu.

Allegro te gužvovito, ma non troppo… U ugodnom ambijentu u dvorištu obitelji Jagunić (suhiucasi)

Tata Velimir, mama Snježana i sin mladi gazda Dominik Jagunić, uz jagode, kolač s jagodama i pjenušce. Kod Jagunićevih – svijeta odasvud: uz Jaskance i Zagrepčane stigli su i Zagorci, Primorci iz Rijeke, Dalmatinci uvelike iz Splita, gosti iz susjedne Slovenije… (Marko Čolić)

Pogled s terase Jagunićevih: vinograd s Tramincem, polazište Amber Traminca (Traminac crveni maceriran šest mjeseci) s kojim su Jagunići i te kako privukli pažnju na Festivalu Traminca 2021 u Iloku, održanog istog vikenda kad su na Plešivici aduti bili jagode i pjenušci (Marko Čolić)

ZAPJENJENI BABIĆ u ZAGREBU – BEZ JAGODA – Za razliku od Jastrebarskog i Plešivice, Zagreb je te subote bio s pjenušcem bez pratnje jagoda. Pjenušac je i sâm izazvao dovoljno pažnje, naime riječ je o, kako je rečeno na prezentaciji u vinoteci Vintesa, prvom šampanjiziranom babiću! Po rječima Petra Bakarića s vinskog posjeda Testament s Jadrtovca kod Šibenika, osnovno vino proizvedeno je od sorte Babić, grožđe je bilo dobar sat vremena u preši na maceraciji tako da je tekućina dobila lijepu vrlo svijetlu ružičastu boju, zato je kapljica i nazvana tradicijskim dalmatinskim izrazom Opolo. Nakon drugog vrenja u boci pjenušac je na talogu do degoržiranja proveo 12 mjeseci. Pjenušac Testament Babić Opolo brut osvojio je na posljednjem ocjenjivanju IWC u Londonu priznanje s preporukom. Namijenjen u prvom redu osvježenju u sve toplijim danima koji se očekuju, u redovnoj je prodaji po mpc. od 120 kuna.

Prezentacija Subotom u Vintesi: Petar Bakarić toči vina Testamenta i vinarije Black Island, lijevo je Robert Samek, vlasnik Vintese, a desno Jelena Bulum, organizatorica prezentacija (Marko Colić)

U Vintesi su inače toga dana predstavljeni uglavnom pošipi i babići dviju sestrinskih vinarija, od prije nekoliko godina u vlasništvu stranog ulagača. Jedna vinarija je Testament, i tu je direktor i glavni enolog Juraj Sladić, a druga je s nazivom Crni otok, odnosno Black Island Winery, tu je pak glavni enolog Igor Radovanović. Kad se dva naziva spomenu istom prigodom zajedno nekako ne ulijevaju vedrinu, ali kad se kušaju vina vedrina dođe. Na znanom međunarodnom ocjenjivanju International Wine Challenge u Londonu brončanim medaljama zakitili su se korčulanski pošip The Dalmatian Dog 2019. (Black Island Winery), predstavljen kao vino sa stilom i podatnim aromama citrusa i kruške, te Testament Prošek Babić 2018. opisan kao prošek s aromama slatkog voća, notama čaja i začinskog bilja.

Zanimljivo je spomenuti da je srebrnu medalju na IWC-u dobio još nedovršeni Testamentov Tribidrag 2018., loze su iz eko-uzgoja na melioriranom jadrtovačkom kršu, vino je dozrijevalo 18 mjeseci u barriqueu Garbelotto ali od američkog i francuskog hrasta (?!! – Garbelotto je poznatiji po velikim bačvama!), u Vintesi je boca bila bez etikete – označena tek bijelim flomasterom, kako čujem od predstavnika Testamenta to vino još je u bačvi i tek treba, uskoro, ići u buelju, a onda za dva do tri mjeseca kreće na tržište. Mpc. bi bila oko 250 kn za butelju. Napomena ocjenjivača u Londonu: Nos je u znaku borovnice, prevladava cimet uokviren izdašnim aromama vanilije i hrasta. Lijepo uravnoteženo i osvježavajuće. Potencijal za odležavanje. Slažem se s ovom posljednjom rečenicom.

Novitet iz Testamenta je macerirani Pošip Zenit 2018, napunjen u 15.000 butelja.

VINART GRAND TASTING i VINSKI GRAD – Završetak svibnja i početak lipnja – osobito su bili u znaku Vinarta i Grand Tastinga, pod dirigentskom palicom Saše Špiranca, no i nastavak lipnja vinski bi u glavnome gradu trebao biti vruć, dijelom opet zahvaljujući Vinartu, ali dijelom i udruzi WoW!

Jaskanski vinogradar/vinar Franjo Kolarić sve se češćeu javnosti spominje kao kralj sivog pinota u nas. Radionicu Coletti – sivi pinoti kao dio uvodnog programa u Vinart Grand Tasting 2021 vodio je s istaknutim zagebačkim sommelierom Darkom Lugarićem,koji je posao u restoranu Agava zamijenio s onime u restoranu Tač. Posjetielji su mogli kušati 12 sivih pinota u nekoliko verzija, od pjenušca preko svježih mladih iz inoksa i odležanih iz bačve do maceriranog i slatkog desertnog

Nakon četiri popodneva svibanjsko-lipanjskih atraktivnih vinskih radionica uobičajena Vinartova revija vina i vinara Grand Tasting, ali ovaj put ne, kao inače, u zagrebačkoj Laubi, nego na terasi u sklopu Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Datumi – 3. i 4. lipnja 2021. Ova vinska smotra prodajnog je karaktera, naime vina prezentirana na priredbi predviđena su za prodaju za ponijeti kući. Do kraja svibnja prijavljeno za nastup bilo je nešto više od 120 vinskih kuća.

Vinart za lipanj ima u rukavu još jedan adut – riječ je o vinskoj smotri Vinski grad, na rasporedu od 10. do 20. lipnja, lokacija je Trg Francuske Revolucije u Zagrebu, blizu Zapadnog željezničkog kolodvora. Događanje je to koje dobro poznajemo iz Varaždina, gdje je startalo prije više godina. Lani je odlučeno da se s Vinskim gradom povremeno i izađe iz Varaždina, za 2020. izbor je pao na Rijeku, a ove godine eto pozornica je Metropola. U Vinartu vele da računaju na nastup najmanje tridesetak proizvođača odnosno ponuđača vina.

Pink Day festival: NOVI TERMIN ZBOG COVIDA, ili GEORGEA CLOONEYA (?!) – Zagreb, koji je proteklih godina zahvaljujući i nizu manifestacija i eno-gastro sadržaja što ih je nudio turistički naprosto cvao, nada se sada dakako tome da se vraćaju bolja vremena vezana uz turističke posjete Metropoli i boravke u Metropoli.

Umjesto, kako je do nedavno bilo najavljivano, 29. svibnja, osmi međunarodni festival ružičastih vina Pink Day 2021 bit će mjesec dana kasnije, organizator objašnjava da je tako odlučeno iz epidemioloških razloga. E, sad, je li popularna manifestacija premještena na nedjelju 27. lipnja baš samo zbog mogućih nevolja što ih nosi covid19, ili se, sada kad očito popušta stega StRožera, može nagađati da je razlog odgađanja bilo nešto drugo, a to je, možda, nada članica udruge Women on Wine (WoW) da bi se su tom kasnijem terminu na festivalu mogao pojaviti novi svjetski zvučni rosé – od popularnog glumca Georgea Clooneya i njegove supruge, odvjetnice Amal Alamuddin!

U svjetskim medijima javnog informiranja pojavila se vijest da su Clooney i supruga mu odlučili ući u svijet vina te da su u francuskoj Provencei, znanoj po ružičastome vinu ali i po tome što tamo nekoliko znanih svjetskih ličnosti ima vinograde i podrume, štaviše posjed Canadel na koji su Clooneyevi bili bacili oko baš je u susjedstvu je imanja Château de Miraval gdje je svojedobno vinski debitirao svjetski par iz snova Angelina Jolie i Brad Pitt, k tome u blizini je i vinski posjed Georgea Lucasa!

Bilo bi doista zanimljivo u lipnju u Zagrebu kušati s čime bi se u čaši dičili glumac i odvjetnica, to više što je i na naše tržište već bio prodro spomenuti glumački Château de Miraval, ali… Ovih dana, nakon onih prvih bombastičnih kratkih vijesti o debutu Clooneya na vinskoj sceni, stigao je nastavak, a taj kaže kako Clooney – još nema provansalsko vino pod svojom etiketom i pitanje je hoće li ga imati do Pink Daya sljedeće godine! Naime upravo je, zbog pohlepe prodavatelja, buknuo problem oko kupoprodaje imanja. Ispostavilo se da je australski bračni par, nastanjen u Monacu, kao vlasnik posjeda Canadel sa 172 hektara od kojih je samo pet hektara vinograda – već je bio prodao tu svoju nekretninu nekom drugome za šest milijuna eura, ali to ga nije spriječilo da je naknadno ponudi na prodaju i Clooneyu, koji je bio spreman platiti više, konkretno između osam i 10 milijuna €!

Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WoW i direktorica Pink Daya (lijevo), Vlasta Pirnat njena glavna suradnica u realizaciji priredbe (desno), te Ines Matić Matešković koja je lani za najbolje uređenje štanda (Bottega) kao nagradu dobila skupocjene cipele Jimmy Cho

Izdržat ćemo tako, eto, ove godine bez ružičastog Clooneya, jer stvar je na sudu i proces će potrajati. WoW-ice kao organizatorice obećavaju puno drugih lipih stvari. Festival će, s obzirom na oštećenja Mimare u lanjskom potresu, biti u elitnome prostoru – na krasnoj, natkrivenoj (pa bude li taj dan kišilo to neće smetati!) terasi zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Sadržaj manifestacije i ovaj put bit će podijeljen u, zapravo, dvije boje – ružičastu, vezanu uz vino, i zelenu, vezanu uz izvrsno maslinovo ulje. Već više godina u sklopu Pink Daya je i izložba izvrsnih maslinovoih ulja, prvenstveno onih iz Istre, ali ove godine program u zelenom trebao biti biti raskošniji jer partner festivalu su udruga i festival vina i maslinovog ulja Vinistra. Ne zaboravljam istaknuti kako je Istra već nekih pet ili šest posljednjih godina na međunarodnoj razini proglašavana kao najbolje područje za proizvodnju maslinovoga ulja na svijetu!

Važni partneri Festivala su i Republika Austrija, Premium Visa kartice PBZ-a, Peugeot, Meblo Kare i Kraš. Austrijanci će na Pink Dayu imati radionicu na kojoj će prezentirati svoja ponajbolja ružičasta vina, a zahvaljujući VISA kartici organizira se smotra Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy.

Novost je da će ove godine Pink Day biti manifestacija PRODAJNOG karaktera!

I ovaj put dodijelit će se posebna nagrada za najbolje uređeni štand. Najkreativnije uređeni izlagački stolovi bit će nagrađeni, a nagrade su ružičaste Jimmy Choo cipele model Smokey na tržištu vrijedan tisuću dolara (!!), zatim umjetničko djelo Desiderio N°1 Art Must Be Tasted austrijskog umjetnika Andrewa Stixa, izrađeno specijalno za PINK DAY, te set Nikel Privé kozmetike autorice Mirjane Brlečić.

Vinistra 2021: Nikako zaobići crni biser iz podruma obitelji Pilato a koji ovdje prezentiraju supruga Simona i kćerka Sanjina Pilata – Grand Cuvee 2015, od Cabernet sauvignona (65%), Merlota (30%) i Terana. Godinu dana dozrijevao je u bačvi, a potom je čak četiri godine odležavao u butelji, prije izlaska na tržište! (suhiucasi)

Sajmovi: VINISTRA (POD VEDRIM NEBOM) – Nakon godinu dana stanke u Poreč se napokon vraća Vinistra. Datum je konačno određen: njezino 27. izdanje održat će se od 18. do 20. lipnja, po prvi put na otvorenom. Atraktivna porečka uvala Peškera pod vedrim nebom na tri lipanjska dana postaje središte vinskog svijeta. Vinari jedva čekaju susret s ljubiteljima vina, poslovnim partnerima i gostima, kažu kako je prošla vinogradarska godina bila izvrsna pa najavljuju vrhunska vina.

– Na prvom mjestu su zdravlje i sigurnost posjetitelja i vinara pa ćemo strogo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere. Ovo je najljepši početak ljetne sezone u Istri za koju se nadamo da će biti bolja od prošlogodišnje – kaže Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre.

Kao zagrijavanje za 27. Vinistru za 30. svibnja bio je predviđen Dan otvorenih vrata istarskih podruma, manifestacija kad, po običaju, istarski vinari od 10 do 19  sati već tradicionalno otvaraju vrata svojih vinarija. Zbog epidemioloških mjera broj mjesta u podrumima je ograničen pa posjetitelji ove godine unaprijed trebaju najaviti i rezervirati termin dolaska.

SPLIT SPRING MLJAC MLJAC – Dalmatinski glavni grad Split iz covida se budi glazbeno-papačkom priredbom na otvorenome  Split Spring na Strossmayerovom perivoju, od četvrtka 3. lipnja do 12. lipnja. Ovo gastronomsko-zabavno-kulturno događanje odvija se po treći puta u gradu pod Marjanom. Tijekom desetak dana posjetitelji splitskog Štrosa mogu uživati u specijalitetima nekih od najboljih splitskih ugostitelja. Ponuda na street food kućicama najavljena je kao zaista respektabilna. Ponuđači su: ArtiČok, Šug, Misto, Pizza prasizza by Bokamorra, Mazzgoon i Noor bar, Corto Maltese i Pandora Greenbox vegeteria, Uje oil bar, Maka Maka, Fabrique, Grill club Maestro by Biberon te Splićanima već omiljeni gosti iz Varaždina – American bar Dollar.  Svaku večer od 19:30 za zabavu brinu odlični DJ-i i saksofonisti, pa tako nastupaju redom DJ Martthew Bee, saksofonist Boris Plazibat i DJ JohnnY I, saksofonist Ivan Skvorc sam i u kombinaciji s DJ Senseiom, Jaksa Jordes na saxu, DJ Kid VA, DJ Nikki Peducci, DJ Mirsaisfab i DJ Rea. Festivala je otvoren od 11 do 23h.

PELJEŠKI FESTIVAL VINA i ŠKOLJAKA – Tek što je Strožer najavio popuštanje protuepidemijskih mjera a petnajstak dana prije određenog datuma stupanja na snagu novih, opuštajućih odredbi, s poluotoka Pelješca javili su o otvorenju ovogodišnje turističke sezone jednomjesečnim Festivalom vina i školjaka.

Pelješki vinogradi i, dolje, Pelješac u vinogradu

Predviđeno je da manifestacija – kao uvod u novu, željno očekivanu najezdu suvremenih nomada – od 15. svibnja potraje do 15. lipnja 2021. Vinarije, brodari, školjkari, obiteljska-poljoprivredna gospodarstva, restorani i konobe…, nekih 53 objekata s čitavog poluotoka uključilo se u, kako se navodi, dosad najveće organizirano događanje na poluotoku vezano uz turizam kao najznačajniji segment našeg gospodarstva. Direktorica TZ općine Ston Fani Slade, istaknula je kako u ovom projektu sudjeluju sve četiri turističke zajednica s Pelješca – uz stonsku, i Turističke zajednice općina Janjina, Orebić i Trpanj, a ideja se realizirala u suradnji s tvrtkom Feel IQM. Naglašava i kako Festivala ne bi bilo bez podrške udruga Stonski školjkari, Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac te Stonskih zidina, Solane Ston i Pomorskog muzeja u Orebiću.

Po popisu sudionika primljenog naknadno, od vinskih podruma u manifestaciju su uključeni Marlais, Vukas, Ž. Ledinić. M. Ledinić, Ćurlin, Marin, Mare Andrović, PZ Putniković, Bezek, Dežulović, Pelješki vrhovi, A. Grgurović, Grgić-vina, Violić, Jurica, Antičević, Boris Violić, Matuško, Matković, PZ Postup, Saints Hills, Mikulić…

Napomenuto je kako posjetitelje poluotoka – koji ima nekoliko etiketa Bakhova nektara na zaista istaknutoj razini kakvoće, te koji ima školjke na zavidnom nivou i k tome poslužene na licu mjesta odmah iz mora (direktorica TZ općine Ston Fani Slade govori o nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima o kojima priča vinski svijet ) – za vrijeme Festivala u vinarijama očekuju popusti od 20 posto na određene marke proizvoda a u restoranima su u ponudi dva posebno kreirana menua s uključenom čašom vina, jedan po 120 a drugi po 180 kuna.

– Vodili smo računa o epidemiološkim mjerama pa za vrijeme manifestacije nisu predviđena masovna okupljanja, a popratni program poput vinskih radionica i konferencija planiramo održati online putem. Također, preporučujemo svim posjetiteljima da dolazak u vinariju, OPG, restoran ili konobu prethodno najave. Vjerujemo kako će iduće godine pandemija biti iza nas pa će drugo izdanje Festivala peljeških podruma nuditi bogat zabavni i edukativni program – poručuje Slade. Slobodan Rosić, tajnik udruga Pelješki vinski puti i Plavac mali Pelješac, skreće pažnju na to da će, u sklopu Festivala, 4. i 5. lipnja, biti Dani otvorenih podruma, koji su, inače, dosad, priređivani obično u prosincu.

DINGAČ, L’AMOUR, Di-MARE & TESORO NERO – Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.

Među sudionicima pelješkog festivala vina – obitelj je Matković iz Grude.  Petar Matković, nakon što je dobar dio radnog vijeka proveo kao strojar ploveći na brodovima, obiteljske je vinograde počeo obnavljati potkraj devedesetih i danas, sa suprugom Željkom, brine o 36.000 trsova, 32.000 je Plavca malog, od toga 12.000 raste na položaju Dingač. Ostatak loze na položaju je Pelješka župa, uz Plavac mali je i 2000 panjeva  Marselana, a u vinogradu koji je upravo  u nastajanju 2000 je čokota Grka.

Paralelno s uređenjem vinograda Matkovići, koji imaju lijepa vina, obnovili su i vinariju tako da sada imaju dovoljno prostora za preraditi dvije berbe, još bi dugoropn trebalo riješiti i pitanje punionice i skladišta za gotovo vino, jer ipak je riječ o kapljici  kojoj treba pružiti vremena za puni razvoj.  Bazni plavac dozrijeva u posudama od inoksa, mješavina izabranog grožđa Plavca uz dodatak oko pet posto francuskog kultivara Marselan obvezno prije izlaska u javnost provede 12 mjeseci u barriqueu, godinu dana u drvu prođe i monosortni Marselan što izlazi pod etiketom L’Amour. Vino Dingač također obvezno odležava minimalno 12 mjeseci u barriqueu, a mješavina Di-Mare, od Plavca s Dingača 70 posto i Marselana 30 posto nakon godine dana u drvu obvezno prije izlaska na tržište odleži i četiri mjeseca u butelji. Sva se vina pune u bocu bez prethodne filtracije

Posebnost vinska kuće Matković je prošek, rađen tradicijskom metodom. Prošek Tesoro-Nero od grožđa s položaja Dingač kasno se bere i još se, potom, stavlja na podnice za sušenje koje traje od 20 do 30 dana, nakon toga se ručno skida peteljka a bobice se gaze-muljaju nogama, pa se sve zajedno pusti da fermentira na svojim prirodnim kvascima. Kad je alkohol dosegao svoj maksimum, a to je više od 15% vol., tada se fermentacija sama zaustavlja, a ostatak šećera bude oko 100 g/l. Ovako dobiveni prošek proizvede se radi u dobrim godinama, a radman je od sedam do devet posto, tako da mi radimo do 100 litara ovisi  o godini, kazao je Petar Matković.

 – Veseli nas što se veliki broj vinara uključio u Festival kojem je u fokusu plavac mali, zaštitni znak našeg poluotoka i jedan od najvećih vinskih brendova u Hrvatskoj. Sva istraživanja potvrđuju da je eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska turista u našu zemlju, a naše vinsko carstvo s poznatim vinogorjima poput Ponikava, Dingača i Postupa, postalo je prava turistička atrakcija i to ne samo za ljubitelje vina. U sklopu Festivala 4. i 5. lipnja organiziramo tradicionalne Dane otvorenih vrata peljeških podruma, manifestaciju koja se inače održava u prosincu. Nadamo se da će i ova lipanjska verzija postati još jedna dobro posjećena tradicionalna viska fešta – rekao je Slobodan Rosić.

U očekivanju ljetnih vrućina sad je eto prava prilika da se krene prema jugu i da se otkriju pelješka netaknuta priroda, prekrasne plaže i šetnice Pelješca, brojne vinograde koji se strmo spuštaju prema kristalno plavom moru, bogatu baštinu, živopisna mjesta ted a se uživa u nadaleko poznatim kamenicama, sjajnoj mediteranskoj kuhinji i moćnim plavcima.

JELSA: KAPJA, UJE, OBIČAJI HVARA….– Uzavrelo je i na Hvaru. Nakon prošlogodišnjeg izostanka ponovno kreće manifestacija Wine, Olive & Heritage Festival, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa, a važnu potporu daje udruga Hvarski vinari. Gurmanski poroci Hvara u Jelsi će organizirano u prvome planu biti četiri dana, od 24. do 27. lipnja. Zapravo, kultura otoka Hvara prezentirat će se na više razina. U žiži bi trebali biti lokalno vino i maslinovo ulje te drugi proizvodi od hvarske masline. Naglasio bi se pojam mediteranske prehrane koja baštini skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora  i stabilnog ekološkog sustava, kažu u TZ Jelsa.

Jelsa u slanom i slatkom, ulju te vinu (Julio Frangen)

Festival počinje u četvrtak 24. lipnja organiziranim obilaskom Zastražišća, te posjetom OPG-ima Ante Mateljana Babića i Grge Lučića. Navečer su planirani Dani poezije i vina te kratak dokumentarni film o životu na otoku osamdesetih godina 20. stoljeća. Za petak i subotu, 25. i 26. lipnja planirani su obilasci najpoznatijih hvarskih vinara i uljara s degustacijama (vinari Carić, Ventus, Plančić, Matković, Tomić, Bojanić, Bell’Iakov, te uljari Božić, OPG Murvica, Ranč Gabelić.)

U središnjem jelšanskom parku u petak od 19 sati planira se  gastro show uz nastupe ugostitelja s otoka Hvara koji će ponuditi raznovrsne hvarske specijalitete, događanje će upotpuniti prikaz otočkih proizvoda od lavande, smilja i različitog bilja s otoka. Proizvođači maslinovoga ulja i vinari najavluju degustacije ulja i Bakhove kapljice. Unutar programa su i predavanja o otočnim proizvodima kao temelju mediteranske prehrane, i o mediteranskoj  prehrani kao načinu života. Finale bi trebalo biti vrlo slatko, naime lokalni slastičari iznijet će pred publiku svoje kolače, poseban žiri birat će najbolje uratke i autori najboljih slatkih deserata bit će nagrađeni na licu mjesta. U subotu uvečer, nakon obilazaka vinarija, eno-gastro program je ponovno u središnjem parku Jelse, hedonizam uz tanjur i čašu pratit će panel diskusija s vinarima na temu Izvorna vina i vina za turizam, u ulozi moderatora  najavljen je Tomislav Stiplošek. Završnog datuma fešte, u nedjelju 27. lipnja sprema se Wine & Sail, tj. dnevni  izlet starim jedrenjacima udruge Lantina, a navečer  je promocija knjige pjesama Nele Vrkljan….  ♣

Iz našeg covidnog susjedstva: Anteprime di Toscana 2021

REMEK-DJELA CHIANTI CLASSICA u FIRENTINSKOM REMEK DJELU POVIJESTI i ARHITEKTURE

Uobičajilo se – logično s obzirom da se u sklopu priprema za novu turističku sezonu očekuje dobar lov na vina novih berbi spremnih za tržište – da se već od kraja siječnja i osobito od veljače u najjačim vinogradarsko-vinskim zemljama Europe održavaju velika pretpremijerna do premijerna prezentacijska kušanja vina organizirana ne samo za lokalne i domaće nego i za inozemne trgovce, sommeliere/ugostitelje i vinske pisce iz čitavog svijeta, ipak, dakako, s naglaskom na one iz zemalja što slove kao dobra odnosno ozbiljno obećavajuća tržišta. Među najznačajnijim takvim pretpremijerama već desetljećima koliko pamtimo su bordoški En Primeur te toskanske Anteprime (za kapljicu iz oblasti Chianti između Firenze i Siene, Vino Nobile di Montepulciano, famozni Brunello di Montalcino – crnjaci na bazi Sangiovesea, pa za San Gimignano – bijela vernaccia. U novije vrijeme En primeur se sve jače učvršćuje i u Portugalu, osobito za vina iz područja uz rijeku Douro. Susret Primeira Prova 2001 u vinogorju Douro predviđen je u terminu 5 do 7. srpnja, fah-publici svoja vina nudit će na kušanje 20 tamošnjih proizvođača, pripremljeno za kušanje je, saznajem, 200 uzoraka… Corona i Covid19 unijeli su mnogo nereda u ustaljene termine održavanja i u programe događanja, opseg priredbi i maksimalan broj uzvanika (protuepidemijske mjere!), srećom ove godine naznake su da se stvari vraćaju u (neku) normalu. S više mjesta, među ostalima i od Huberta Boüarda de Laforesta, vlasnika glasovitog Château Angélusa i enologa koji ima vrlo jaku tvrtku za enološko savjetovanje, dosta rano u ovoj godini stigli su mi pozivi na kušanje iz Bordeauxa, dok su Anteprime di Toscana 2021 zbog covida19 morale biti odgođene za par mjeseci, najnovija pozivnica je iz portugalskog Doura…

Nova kušaonica vina za Anteprima Chianti Classico 2021 – Muzej samostana crkve Santa Maria Novella u Firenzi

Dugo godina odlazio sam s brojnim kolegama-novinarima piscima o vinu iz cijeloga svijeta na Anteprime di Toscana koje su eto uključivale i redovite godišnje pretpremijere vina Chianti Classico organizirane u glavnome gradu regije Toscana u adekvatno uređenoj unutrašnjosti nekadašnje željezničke stanice Leopolda u Firenzi, pretvorenoj, nakon što je svoje dala u gradskom željezničkom prometu, u platformu za održavanje različitih društvenih događanja. Ove godine – nešto sasvim drugo!

Ove godine, a nakon 27 izdanja, Chianti Classico Collection postao je Chianti Classico Connection, a to znači da je duga tradicija spojena s inovativnosti najmodernijeg vremena. Konkretno, uz uobičajenu degustaciju vina za pozvane izabrane vinske trgovce, ugostitelje i vinske pisce na licu mjesta, u Firenzi, predviđena su i kušanja vina  u još pet gradova svijeta. Za premijeru je pripremljeno nešto više od 400 gotovih etiketa, ali ima i pretpremijera, tu će se naći neki uzorci koji još nisu – jer su premladi – na tržištu, ta vina naime tek trebaju službeno postati Chianti Classico docg, riječ je o uzorcima iz berbe 2020, U grupi annata docg (berba) 2019 je 196 etiketa,  onda tu je 139 Chianti Classica Riserva 2018 i starijih, a 98 je Chianti Classica Gran Selezione 2018 i starijih; ukupno je za kušanje izdvojeno 10.000 butelja!). Ostalih pet gradova svijeta uključenih u degustaciju su Chicago, New York i London (u drugoj polovici svibnja), zatim München (22. i 23. lipnja) i Tokio (30. lipnja). Za ukupno 2800 osoba predviđena je mogućnost da, po prethodnoj najavi i dogovoru s organizatorom, putem on-line stupe u kontakt sa željenim proizvođačem i poslovno s njime pročavrljaju.

Prezentacija Chianti Classica u okviru Anteprime di Toscana 2021 u Firenzi preseljena je u jednu od za povijest i kulturu najznačajnijih i najljepših građevina ne samo u Firenci nego i u cijeloj Toscani a možda i u Italiji, riječ je o Muzeju samostana Santa Maria Novella u najstrožem središtu Firenze, smještenom uz jednu od najglasovitijih crkvi svijeta, istoga naziva. Riječ je o bazilici iz 14. stoljeća, mjestu simbolu Renesanse. Objekt je nanovo uređen.  Pored su ljekarna Farmacia di Santa Maria Novella i Cappella dei Papi.

Ovakve velike degustacije Chianti Classica na internacionalnom nivou koriste se dakako i za promidžbu drugih oblizeka teritorija, konkretno maslinova ulja, sira, pršuta…

Neki su kolege smatrali da je ta promjena ambijenta rezultat želje organizatora da u sumornim covidnim okolnostima novom, atraktivnom pozornicom pospješi vedrinu boravka u gradu i na degustaciji, ali na temelju odjeka što je ostavilo prvih desetak do 15 vina odmah je velikom broju sudionika degustacije palo na pamet da je možda ovaj krasni ambijent izabran za kušalište ove godine povezan (i) s visokom kakvoćom vina Chianti Classico docg 2019 predviđenima za ovogodišnju prezentaciju annate (berbe), naime novinari su se mogli uvjeriti da je 2019. godina dala izvanredan Chianti Classico apelacije docg, Na temelju ustisaka s ovoga kušanja jedva se čeka da vina Riserva i Grand Selezione 2019. dostignu stupanj svojega punog razvoja pa da se definitivno 2019. zlatnim slovima upiše u knjigu berbi najviše kakvoće u Toscani… Dojmovi o vinima bili su takvi da se proširio glas kako je 2019. možda najbolje godište za Chianti Classico docg u posljednja tri desetljeća!

Lijepi kompleksni i dobro izraženi mirisi u kojima kod nekih uzoraka cvijetne note nadilaze one voćne, odlično uklopljeno drvo. Izvrsna svježina i snažno tijelo ali ne i nabildano. Iskazana slanost, jako dobra kiselost, bogatstvo taninom ali ne i onim grubim, ćoškastim i isušujućime već onim zrelime koji daje lijepu potporu mineralnosti i ukupnoj kiselosti na putu vrlo kvalitetnog starenja vina. Jednostavno: veliku većinu od brojnih ponuđenih uzoraka teško je na ovoj degustaciji bilo ispljunuti i proliti!

Bazilika Santa Maria Novella u Firenci

Chianti Classico je podzona šire regije Chianti, područja između gradova Firenze i Siena, nekadašnjih žustrih neprijatelja. Još prije tri stoljeća oblast je izdvojena kao najbolja za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Godine 1924. manja skupina tamošnjih ambicioznih vinogradara/vinara u želji da unaprjeđuje kakvoću i nametne se tržištu s vinima ne samo bolje kakvoće nego i s višom cijenom utemeljila je Konzorcij za Chianti Classico, svojevrsnu cehovsku udrugu strogo poslovnog tipa koja je donijela pravila ponašanja za članove glede rada u vinogradu, podrumu i glede trženja, u smislu datuma najranije mogućeg izlaska vina iz podruma pred kupca, kao i o nivou cijena. Konzorcij nije bio strogo zatvoren u sebe, naime primao je nove članove ali samo ako su bili voljni pridržavati se spomenutog pravilnika, bolje reći ako su se poslije pokazali ne tek kao deklarativci nego i kao istinski poštivatelji pravila.

Nije trebalo dugo da se Konzorcij proširi, jer vino Chianti Classico jako se dobro prodavalo. Broj članova s vremenom je silno narastao a Konzorcij za Chianti Classico postao je iznimno snažna poslovna organizacija koja i danas brižno njeguje i unaprjeđuje svoju apelaciju Chianti Classico docg (denominazione d’origine controllata e garantita) kako tijesnom suradnjom sa znanstvenim ustanovama s područja vinogradarstva i enologije a i marketinga, koja svojom jakom ekipom pravnika štiti marku Chianti Classico Gallo Nero (crni pijetao, lik iz povijesti, upravo iz doba ratova između Firenze i Siene) od zloporaba (bilo je takvih pokušaja u SAD i u Australiji, ali su brzo suzbijeni), te koja svoju snagu pokazuje istodobno i u promidžbi vlastitoga kraja kroz aktivnosti u domeni turizma. Chianti Classico docg, podijeljen na tzv. bazno vino annata (prva godina berbe koja smije na tržište, u ovome slučaju sada je 2019.), na najmanje godinu dana stariju Riservu (vino od grožđa s izdvojenih boljih pozicija, s trsova s nižim prinosom, obvezno dozrijevano u drvenim bačvama i što se vremena tiče duže nego annata), i na Gran Selezione, u samoj špici piramide kakvoće, godinama bilježi velike uspjehe u plasmanu, ne samo u Italiji nego, naročito, i u svijetu. Evo najnovijih podataka iznesenih na manifestaciji Chianti Classico Collection/Connection 2021:

Chianti Cassico Gallo Nero docg prodaje se, već odavno, po cijelome svijetu, prisutan je stalno u već 150 zemalja na našem planetu. Posljednjih godina izvozi ga se gotovo 80 posto od ukupne produkcije, kaže mi Silvia Fiorentini iz Konzorcija, a unatrag 15 godina najviše ga apsorbira tržište Sjeverne Amerike. Ulaganja, kroz desetljeća, u kakvoću ali i u marketing te služenje, u marketingu, najmodernijim alatima dostupnima s platforme sve efikasnijih mogućnosti što ih pruža suvremena elektronika, pokazali su se i te kako uspješnima, posebice su se koristi vidjele ove godine u pandemiji. Predlani je plasman, naročito zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata, bio, istina, u stanovitom padu koji se na godišnjoj razini zadržao ipak na samo minus osam posto, međutim u prva četiri mjeseca ove godine u plasmanu se bilježi porast prodaje od 31 posto, vrijednost plasiranih butelja bila je 11 milijuna eura. I kad se odbije spomenuti minus od osam posto iz 2020. (=23 %), brojka vezana uz prodaju u prva četiri mjeseca ove godine bolja je i od one u istom periodu 2019. Uz SAD, najboljim potrošačima Chianti Classica pokazuju se stanovnici Kanade, slijede oni iz Ujedinjenog kraljevstva u Europi.

Giovanni Manetti, predsjednik Konzorcija vino Chianti Classico, inače i na čelu znanog podruma Fontodi iz Panzana u zoni Greve in Chianti

– Promatrajući izvozne brojke malo nam je žao što plasman nije u špici i u Italiji, međutim to i ne treba u ovim dvjema posljednjim godinama čuditi, jer imali smo vrlo ograničavajuće protupandemijske mjere, a Talijani su nekako više naviknuti pijuckati u ugostiteljskom objektu nego kod kuće. S obzirom na stroge lockdowne u najtežim danima Talijani su pokazali jaču volju za pijuckanjem i unutar svoja četiri zida, naručivali su naše butelje s dostavom na svoj kućni prag. Oko 33 posto od ukupnog našeg izvoza otpada na SAD, u Italiji plasiramo oko 20 posto, slijede Kanada i Velika Britanija svaka sa po 10 posto, Njemačka popije oko šest posto, Benelux četiri posto. Od dalekoistočnih zemalja najveći su nam kupci  Japan, Južna Koreja i Kina. Veseli nas podatak da svake godine raste potražnja za premium kategorijama Chianti Classica, konkretno za Riservom i za grupom Gran Selezione. Podatak iz 2020. veli da te dvije kategorije čine već 44 posto od ukupno proizvedenih količina Chianti Classico docg, a to pretvoreno u financijsku kategoriju čini 55 posto našeg ukupnog godišnjeg prihoda – kaže  Giovanni Manetti, ugledni vinar kuće Fontodi iz Panzana, koji je ovih dana ukazom talijanskog predsjednika Sergia Mattarelle između 25 nominiranih proglašen Vitezom rada Republike Italije.

Il Consorzio Vino Chianti Classico danas broji 480 članova, od kojih 342 plasiraju svoje vino pod vlastitom etiketom u cijelome svijetu. Ukupni godišnji financijski promet u gospodarstvu na teritoriju što ga pokriva apelacija Chianti Classico docg procijenjen je na 800 milijuna eura, a ukupna vrijednost u bocu napunjene vinske proizvodnje iznosi 500 milijuna eura! U Konzorcij su, inače, dakako kao posebna jedinica, uključeni proizvođači maslinova ulja extra vergine, mahom je riječ o vinskim posjedima koji u jednom svom segmentu nude i odlična ulja.

U turističke svrhe Konzorcij Chianti Classico uveo je posebne kartice Chianti Classico Card, propusnice koje kad ih se kupi omogućavaju iskustvo nekih 200 sadržaja vezanih uz Chianti Classico te druge gastro-ikone kraja, ali vezane i uz bogatu povijest i kulturu i umjetnost Firenze. U rukama ih drže Cacilia de Re, općinska vijećnica u gradu Firenze i Carlotta Gori, direktorica Konzorcija Chianti Classico

Tu priča ne staje, naime u Toscani se, već i odavna prije, puno polaže na turizam pa je baš Konzorcij Chianti Classico sve dublje uključen u tu značajnu privrednu granu. Upravo je izdao Chianti Classico Card, karticu tipa passe-partout, odnosno propusnicu koja otvara sva vrata na pozornici Crnog pijetla (Gallo nero), a riječ je o nešto više od 200 mogućnosti različitih upečatljivih doživljaja vezanih uz tipičnosti teritorija u području povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture, vinogradarstva i vinarstva te dakako i vina, maslinova ulja, piknike u trsju, degustacija na vinskim posjedima i ugostiteljskim objektima kojih je u ovaj projekt uljučeno stotinjak.  ♣

Moćni Vranac: makedonsko-francuska vinska veza

OD VARDARA PA DO – RHÔNE, i DALJE!…

Kako vrijeme teče, sve me više zaokuplja misao o dužnosti nas s jugoistoka Europe da sada, onako kako se nekad davno odvijalo širenje vinove loze odavde prema Zapadu, napokon mi, nakon što su nas kroz novije vrijeme u proizvodnji vrhunske plemenite kapljice preplavili/okupirali određeni kultivari stigli nam upravo iz zapadnoga dijela Starog kontinenta, prema Zapadu ponovno uspostavimo trsnu vezu na način da Zapadnjacima predložimo, kao moguće i njihove nove adute za tržište, neke ovdje nastale i provjerene kultivare, da ih uvezu i prihvate bilo u gotovu vinu bilo kao sadnice za vlastiti uzgoj. Pa – i mi konje za trku imamo!

Crljenak/Tribidrag/Kratošija/Primitivo – Plavac mali crni – Trnjak – Vranaec

Nas u Hrvatskoj poseban ponos zahvatio je kad su stručnjaci prije koju godinu ustanovili da je svjetski popularni Zinfandel porijeklom s ovih prostora i da je riječ o Tribidragu, Crljenku, Kratošiji, te da bi on mogao biti roditelj Plavca maloga, a eto u međuvremenu su se s ovih paralela i meridijana počeli nametati – lijepo se to vidi po kontinuirano osvajanim medaljama najvišega sjaja na najjačim internacionalnim vrednovanjima plemenite kapljice – još i Vranac i Trnjak. Spomenute sorte, koja u većem a koja u manjem opsegu u pojedinoj državi, uzgajaju se na južnijim paralelama u više zemalja Balkana. Postići to da se u bogatim zemljama u zapadnome dijelu Europe s poštovanjem i jače govori o vinu od neke od njih, odnosno inspirirati tamošnje vinogradare i vinare u klimatski, pedološki i orografski sličnim područjima da makar i u simboličnoj količini i zasade koju od njih, kako smo, primjerice, mi ovdje pali na chardonnay (u nas ga je zasađeno 577 ha), sauvignon (279 ha), merlot (797 ha), cabernet sauvignon (644 ha), syrah (222 ha), Grenache noir (84,84 ha)…. može biti od velikog gospodarskog značenja ne tek za plasman koje butelje više, nego za vrlo uspješnu doista veliku igru, a to je turizam! Prije koju godinu Makedonci su, izborivši se da na međunarodnom popisu imendana vinskih sorti svijeta 5. listopada bude zapisan kao Dan Vranca, velikim susretom u Skopju na širokoj internacionalnoj razini a posvećenome upravo Vrancu, pokrenuli akciju za maksimalnu promidžbu Vranca, vidjet će se kako će se stvar za Vranac na međunarodnoj sceni odvijati dalje, najvjerojatnije će se eventualni pomaci nabolje ostvariti ne baš brzinom kojom  bi to bilo potrebno. Spomenutoj svečanosti Vranca u Skopju Hrvati se, iako pozvani, nisu pridružili, a, s druge strane, trebalo bi zacijelo i da se stišaju do izglađenja određene strasti između Crne Gore, koja tvrdi da je Vranac njena authotona sorta, i Makedonije gdje je Vranac najraširenija sorta i gdje daje odlične rezultate pa se dosta polaže na njega i svojata ga se. Maltene u posljednji trenutak prije objave ovog teksta saznajem da postoji prijedlog da se, zahvaljujući postojećoj suradnji Makedonaca s Francuzima nešto Vranca posadi u vinorodnoj oblasti francuske doline Rhône, da on ne samo ovdje nego i TAMO pravi društvo Syrahu i Grenacheu!

Mene ali i neke strukovno dobro upućene prijatelje iz vinskog svijeta ovdje prije nekog vremena zaintrigirala je zamisao o opsežnim degustacijama vina od Plavca maloga, Tribidraga, Vranca i Trnjka, pa da, nakon te svojevrsne inventarizacije, o dojmovima obavijestimo širu javnost. U  kolegama vinskim piscima, zatim sommelierima i enolozima našao sam istomišjenike tako da smo u posljednjih pola godine s velikim zadovoljstvom odradili nekih 37 plavaca malih iz Hrvatske (u Hrvatskoj ga je, po službenim podacima, zasađeno 1421 ha), pa nekih 15 trnjaka iz Hrvatske (Trnjak se ne spominje među 40 vodećih vinskih sorata u Lijepoj našoj) i Bosne i Hercegovine, potom, kao datumski najsvježije, i dvadesetak vranaca iz Hrvatske (uglavnom s graničnog područja s BiH; službeni podatak za 2021. kaže da je Vranca u RH zasađeno 162 ha), zatim Crne Gore i Makedonije. Među uzorcima bio je popriličan broj etiketa vrlo renomiranih proizvođača, vrijedi reći i to da se i među onima zasad široj javnosti manje znanih vinogradara/vinara svojim eno-uradcima pokazalo dosta njih u vrlo obećavajućem svjetlu u smislu da, nastave li ovako, neće trebati dugo da i oni među širom publikom steknu status zvijezda. U svim trima kušačkim seansama potvrdili smo postavku s koje smo krenuli – da je riječ o velikim sortama koje kroz, naravno, prikladan pristup od vinograda do butelje mogu dati velika vina teritorija, sposobna za dugo odležavanje, i za, u tijeku tog stajanja, stjecanje, razvojem, bitno uočljive nove razine dodane vrijednosti.

Na redu su došli i  dobričići. Sorta Dobričić je u nas, makar je se smatra u vrlo bliskom srodstvu s  Plavcem malim, inače minimalno zastupljena a uzgaja se na otoku Šolti. Na kušanju je bilo šest uzoraka, iz berbi 2019, 2018. i 2017. Vina su se pokazala s prilično tamnom, gotovo neprobojnom bojom, s bouquetom u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, začinskog bilja i fenolnih nijansi, u ustima slankasta, s dobrom kiselosti i s izraženom taninskom komponentom, te s donekle isušujućim završetkom. Šteta je što nije bilo više odležanijih uzoraka, pomisao je npr. da bi vrijeme i određeni duži period dozrijevanja što bi ga vino provelo u bačvi(ci) na svom finom talogu pomoglo da kapljica dobije na slasti i mesnatosti te kompleksnosti, a da istodobno ne izgubi pikantnost. Kao mladi, dobročići su možda najbolje gastronomski iskoristivi kao pratitelji jače, masnije hrane. Sorta se doima prikladnom za oplemenjivanje vina kojemu nedostaje pikantnosti.

Na susretu s Dobričićem u zagrebačkom Vinskom klubu podastrto je šest uzoraka vina iz berbi 2019., 2018. i 2017. Novinar Ivo Kozarčanin (na slici je u sredini, u opuštenoj atomsferi, nakon službene degustacije) vina je, posebno, predstavio i posjetiteljima radionice o Dobričiću u sklopu Vinartovog Grand Tastinga 2021. Uz najbolje uzorke s našega kušanja priuštili smo sebi poslije degustacije pokoju krišku domaćeg špeka…

Za izdvojiti:

DOBRIČIĆ MARINAC 2019 (13,0 vol %) – Tomislav PURTIĆ; DOBRIČIĆ GAŠTALD 2018 (12,5 vol %) – Dom KALEBIĆ;  DOBRIČIĆ BURICA 2017 (13,0 vol %) – Vicko BURICA; STARI DOBRI DOBRIČIĆ 2019 (12,5 vol %) – Karlo BALIĆ

Sad nam preostaje u ovome ciklusu još kušanje Tribidraga odnosno Crljenka (službeno: 76 ha u Hrvatskoj pokriveno je Tribidragom) odnosno Kratošije.

U nekim sljedećim ovakvim susretima za degustacijskim stolom u budućnosti na red bi mogli doći i Graševina (4.385 ha u Hrvatskoj!), Malvazija istarska (1.598 ha), Malvasija dubrovačka (nema je po zasađenosti u nas među 40 vodećih kultivara), Pošip (332 ha), Maraština (308 ha u nas), Grk (nema ga na listi 40 najzasađenijih u nas), bilo bi lijepo da se na Visu više pažnje počne posvećivati Vugavi kako bismo uspjeli doći do relevantnog broja uzoraka (Agencija za plaćanje u poljoprivredi u službenom izvještaju za 2021. godinu Vugavu ne spominje među 40 najzasađenijih kultivara vinove loze u nas). Bilo bi zgodno prirediti i smotru Moslavaca (to je sorta nastanak koje se, po nekim ampelografima, veže i uz našu Moslavinu, a koja je u svijetu znana pod mađarskim nazivom Furmint; u Hrvatskoj ga imamo oko 125 ha ukupno)), pa reviju škrleta, s kojim se Moslavci rado diče ali ga i ne sade u mjeri u kojoj se s njime hvale (službeni podatak  APPRR za 2021. godinu govori o ukupno tek 66,54 ha zasađenih njime). Od crnih bi kultivara u neko dogledno vrijeme na red za ovakvu degustaciju mogli doći npr. Frankovka (u nas je ima na 448 ha), Plavina (8 576 ha), Babić (307 ha), pa Teran (234 ha) koji je prije koju godinu podigao veliku međunarodnu prašinu, a zašto ne i Refošk?!,…

Kušači uz uzorke vranca: Medenica, Kozarčanin, Jakopović, Suhadolnik, Ribafish, Orišković

Vranci na ispitivanju. Vina s našeg kušanja, poredana po godištima i alkoholu kako je označeno na etiketama (suhiucasi)

Evo konkretno i o degustaciji vranaca: u čašama grupe kušača, koju smo činili sommelier Tomo Jakopović, suvlasnik vinoteke Vinski klub, Josip Orišković, sommelier zaposlen na istarskom vinskom posjedu Chateau Belaj, mladi enolog vinarije Antunović iz Erduta Branimir Turk, Siniša Medenica ispred Plantaža 13. jul, bloger Domagoj Jakopović Ribafish, vinski pisac novinar Ivo Kozarčanin i ja, među dvadesetak uzoraka našli su se npr. oni iz kuća Grabovac (Hrvatska), Plantaže 13. jul (Crna Gora), Bovin, Tikveš i Tikveš Château & Domaines, Popov, Alexander (Makedonija), Radovan Vukoje (BiH)… Očekivali smo još nekoliko obećanih nam prvoligaških vranaca, npr. dodatnih tri od Plantaža 13. jul, pa od skopskog Château Kamnika i od Antonija Brzanova, ali oni su nažalost zapeli što na carinarnici u Zagrebu, što negdje na putu od proizvođača do Zagreba, pa čekamo prigodu da se njima posvetimo naknadno Dva uzorka odbačena su sada zbog vrlo jakog osjeta TCA, dakle problema s čepom. Među za širu javnost manje znanim proizvođačima vina istaknuli su se Dario Gašpar iz Vrgorca, koji je briljirao prošli put i sa svojm trnjkom, on je poslao uzorak vranca iz berbe 2017 ali još iz bačve i kao takav ne i posve dovršen međutim ipak impresivan (obećavajuć!), te obitelj Sočo s Regočem 2018, kojemu za puni sjaj treba još vremena.

Od kušanih vina  dva su bila za pet  zvjezdica, dva za četiri plus, četiri za četiri, pet za između tri i četiri zvjezdice, tri za vrlo ujerljive tri zvjezdice, jedno za dvije zvjezdice + i jedno starije, malaksalo, za nategnute dvije zvjezdice.

Šampioni

VRANAC 2016 Riserva – GRABOVAC; A’GUPKA vranec  2012– BOVIN

Bliski bodovni sljedbenici

BELA VODA 2016 – TIKVEŠ Châteaux & Domaines BELA VODA;

VRANAC 2017 na Lero – DARIO GAŠPAR (uzorak iz bačve pokazao se za vrlo visoku ocjenu, pohvalu treba izreći međutim radi pune objektivnosti sa službenom dodjelom priznanja – u Svijetu u Čaši to su zlatni grozdići, maksimalno do pet – ne treba žuriti, nužno je pričekati da vino bude u butelji i onda i na tržištu! )

Osobito uvjerljivi

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 – VUKOJE; VRANEC IMPERATOR 2018 – BOVIN;  VRANAC 2015 Rezerva – VUKOJE; VRANAC VLADIKA 2013 – PLANTAŽE 13. jul

S dvama vrancima istaknuo se Radovan Vukoje, vinogradar/vinar iz Trebinja u BiH

Uvjerljivi

VRANAC 2011 Mediterranean – VUKOJE; VRANAC REGOČ 2018  – SOČO;  VRANEC 2015 Reserve – POPOV;  VRANAC 2016 Pro Corde – PLANTAŽE 13. jul

Dobri

VRANEC 2017 Special Selection – TIKVEŠ; VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ; VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. Jul; VRANEC DISSAN 2017 – BOVIN

Na začelju

VRANAC 2017 probirna berba – BUK

Malaksalo kroz godine

VRANEC ALEXANDER 2007 grand cru – VIZBA VALANDOVO

PREKRETNICA! –  Na vrhu ove naše rang-liste vina su nekoliko manjih vinarija te jedne vrlo velike vinarije koja od prije nekog vremena ima izabrane posebne manje pogone odakle izlaze radovi elitne kakvoće. Kad je riječ o Bakhovu nektaru, na ovim našim balkanskim prostorima šira javnost nekako nije baš naviknula na to da više cijeni i voli eno-kreacije velikih proizvođača od eno-uradaka manjih vinara, a ovdje nismo ni svjedočili tome da renomirane inozemne, zapadne, vinske kuće investiraju u kupnju vinograda i gradnju podruma kod nas, kako to čine npr. u susjednim nam zemljama poput Mađarske, Bugarske…, k tome do početka ovog stoljeća i tisućljeća doimalo se nemogućime/nezamislivime da bi neki vinski posjed iz ove naše regije odlučio uložiti novac u vinski posjed i vinsku produkciju negdje u inozemstvu. A onda, s početkom ovog novog stoljeća i tisućljeća, počinje ugodno iznenađivati kuća-div s krajnjeg juga bivše države kao zajednice republika, tvrtka koja u svim navedenim segmentima u potpunosti preokreće prikazanu sliku!

Svetozar Janevski, vlasnik Tikveša i predsjednik Uprave kuće, te direktor Radoš Vukičević. Sveto Janevski na donjoj slici snimljen je u vinogradu Châteu de Gourdona. Lokalnim sortama Syrahu i Grenacheu na jugu Francuske uskoro bi se mogao pridružiti i Vranac! (Marijan Močivnik)

Riječ je o kompaniji Tikveš iz Kavadaraca u Sjevernoj Makedoniji, visoko plasiranoj na ovoj našoj degustacijskoj listi vezanoj uz vrance. Kuća Tikveš nekad je sa 20 posto sudjelovala u ukupnoj jugoslavenskoj produkciji vina. Tikveš danas, nakon oko 40 milijuna eura investicija startalih u 2003., u svome vlasništvu ima 1000 hektara vinograda a pod kontrolom drži još 5000 ha, posjeduje tehničko-tehnološki suvremeno opremljeni vinski podrum unutarnje površine 1500 četvornih metara i, u prostoru za dozrijevanje kapljice, 670 hrastovih bačava francuske izrade, zatim, produkcijski kapacitet tvrtke je 30 milijuna litara godišnje, a prodaja vina kreće se oko 15 milijuna butelja godišnje… Kroz 12 mjeseci ona ostvaruje promet od oko 28 miijuna eura! E, pa, vrijedi ponešto reći o njoj.

U kući Tikveš, koja je s obzirom na količinu produkcije rano stekla titulu giganta, zavrvilo je, najednom, ambicijama i najvišeg dometa u smislu kakvoće! Bitno je, pri tome, da se na vrijeme i spoznala potreba za iznimno kvalitetnim eno-savjetnikom, i to baš, u ovome slučaju, po mogućnosti, iz južnih i relativno klimatski sličnih geografskih prostora Europe kamo po geografskim koordinatama i sam Tikveš spada. Navrijeme se uvidjela i nužnost formiranja oveće – dimenzijama i potrebama kompanije primjerene – grupe enologa te stalne strukovne nadgradnje tih enologa na uglednim europskim vinskim učilištima i u radu izravno na ponajboljim vinskim posjedima ne samo u Europi nego i na drugim kontinentima.

Shvatila se i nužnost prikladnog segmentiranja proizvoda po kakvoći i cijeni te komuniciranja toga kroz marketing. Malo-pomalo količinu korektne pa i do vrlo korektne kapljice što je kao masovka izlazila iz kombinata Tikveš počela je u većoj mjeri pratiti kakvoća u smislu osebujnosti, osjetno dižući lijepom broju etiketa dodanu vrijednost i njome privlačeći pažnju i zahtjevnijeg kupca i potrošača. U novije vrijeme Tikveš se već u značajnoj količini ističe sjajnom i karakternom kapljicom uvelike i od domaćih, lokalnih vinskih kultivara, tako da na neki način ona produkcija za široki sloj potrošača ne da više ne dominira u precepciji vezanoj uz tvrtku, nego kao da pomalo ostaje u sjeni.

Svakako je jedan od ključnih preduvjeta za visok poslovni uspjeh s tendencijom i daljnjeg razvoja i unaprjeđenja to da na čelu kolektiva bude osoba s visokim profesionalnim iskustvom,  svjesna da bez dovoljno ulaganja i dobre organizacije te bez kvalitetnih zaposlenika kao stubova nema, u proizvodnji, ekskluzivnog i originalnog rezultata i zavidnog poslovnog ishoda i ugleda, osoba sa sposobnošću da u smislu struke i biznisa znalački izabere glavne suradnike što odišu visokom strastvenošću, i rasporedi ih po pojedinim sektorima,

Bog i batina, zapravo više bog s dobro posloženime svime nužnime u vlastitoj glavi, je šmeker (bitno za ovu djelatnost!) Svetozar Janevski, jedan od najjačih biznismena na europskom jugoistoku a vjerojatno najjači u Sjevernoj Makedoniji, vlasnik i predsjednik uprave kombinata Tikveš, ali i vlasnik više hotela s visokim brojem zvjezdica u Skopju te na Ohridskom jezeru. Sveto Janevski na poslovnoj sceni je dugo godina, okušao se i u segmentima kao što su pivarstvo, energetika, pa politika. Godine 1995. dobio je nagradu Best Manager of the Balkans!

Eno-savjetnik iz Francuske Philippe Cambie, koji, kako se čuje u kuloarima, već duže vrijeme razmišlja o tome da okupljanjem biranih pogona od jačeg potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi (suhiucasi)

Kao enologa-savjetnika u ime Tikveša angažirao je stručnjaka Philippea Cambieja iz oblasti glasovite francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Gledjući na neki način sa strane moglo bi se upitati je li Tikveš na čelu sa Svetozarom Janeskim pronašao Cambieja, ili je pak Cambie pronašao Janevskoga i Tikveš. Naime načuo sam da se iskusnome i dokazanome Cambieju već dugo glavom vrti ideja o tome da okupljanjem biranih pogona od potencijala u raznim posebice mediteranskim zemljama osnuje snažnu internacionalnu udrugu malih vinskih podruma iz kojih bi izlazili elitni proizvodi. A čujem, kao najnovije, i to da bi Vranac mogao biti uskoro zasađen u dolini Rhône! Navodno u Tikvešu razmišljaju o tome da u Francuskoj u vlasnistvu dostignu stotinjak hektara pod trsjem!

Glavni enolog Tikveša Marko Stojaković (Marijan Močivnik)

Upravo kao štićenik Philippea Cambieja u kombinat Tikveš prije nekih 11 godina, tada kao 27-godišnjak, stigao je današnji glavni enolog Marko Stojaković, koji se, inače, školovao u Francuskoj, točnije u Bordeauxu i Montpellieru. Stojaković danas vodi ekipu od 12 enologa koji po preporukama njega i Cambieja redovito odlaze na nauk i usavršavanje u svijet, osim u Francusku najviše u Novi Zeland, Južnu Afriku i Australiju.

Kuća Tikveš u novije vrijeme svoj elitni segment vina stvara i plasira, kako je rečeno, unutar ekskluzivnog programa platforme Châteaux & Domaines baziranog na manjim pogonima što pokrivaju uže (mikro)klimatske, orografske i pedološki specifične cjeline kako bi vina s njih mogla odisati visokim karakterom teritorija, među najpoznatijim lokalitetima (i etiketama!) u Makedoniji su Barovo, Bela Voda i Lepovo. A 2018. godine Tikveš je, inače u statusu vlasnika, grupi Château & Domaines pridružio francuski Château de Gourdon lociran u blizini grada Bollène u južnome dijelu famozne francuske vinorodne doline rijeke Rhône. Upravo s tom najnovijom akvizicijom Tikveš sada bere brojne visoke nagrade na međnarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice i kao kuća je u vinskome svijetu u fazi stjecanja visoke međunarodne reputacije.

Chateau de Gourdon i, na ulasku, Borče Ilioski (Marijan Močivnik)

Pjeskovito tlo s dosta vapnenca, nizak uzgoj, stare loze, mali prinos, konstantan maestral – preduvjeti za visoku kakvoću i eko-status (Marijan Močivnik)

Château de Gourdon – Terrasse à l’Ombre 2018 (suhiucasi)

Prvi vinogradi bili su tu, na brežuljkastom području kod Bollènea, podignuti 1870. godine. Posjed sada obuhvaća oko 65 hektara od čega je nešto manje od 50 ha zasađeno vinovom lozom (danas je prosječna starost trsova nešto viša od 45 godina, te dvorac (château) iz 19. stoljeća. Vinogradi su okrenuti prema jugu i nalaze se dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône (gdje se, inače, kazala mi je Sylvie Reboul iz Syndicata des vignerons Côtes du Rhône koju sam upoznao za jednog ocjenjivanja na Concoursu Mondial de Bruxelles, godišnje proizvede oko dva milijuna hektolitara vina!) a dijelom unutar apelacije Côtes du Rhône Village, te tik uz apelaciju Châteauneuf-du-Pape. Visoka vrijednost lokacije je u tome što tu stalno pirka do puše vjetar maestral koji sprječava stvaranje vlage a time i razvoj bolesti na lozi, to istodobno znači i minimalnu potrebu za zaštitnim prskanjem, a dobitak je i u tome što je tlo pjeskovito s dosta vapnenca pa to u kombinaciji s odličnom eko-situacijom omogućuje rađanje jedinstvenih vrlo kompleksnih vina s izraženom aromatikom i karakterom. Zasađene su uglavnom crne domaće sorte poput Syraha i Grenachea no ima i Grenachea bijeloga i Grenachea sivoga, a sad se promišlja o tome da se sortiment jače obogati odgovarajućim bijelim kultivarima.

Vina Châteaua de Gourdon:

Kruna ili perjanica: Terrasse à l’Ombre 2018 (doslovno: terasa u sjeni, hladovini) – Kritičari širom svijeta podarili su mu ove godine pet zlatnih medalja, u Hong Kongu na China Wine & Spirits Best Value vino je nagrađeno velikom zlatnom medaljom, a najnoviji uspjeh su veliko zlato i titular Best in show na ocjenjivanju Mundus Vini spring tasting 2021 u Njemačkoj! Terrasse a l’Ombre (15,5 vol %) je mješavina syraha (65 %) i grenachea crnoga, syrah je dozrijevao u novom barriqueu od francuskoga hrasta, a grenache u betonskim cisternama.

Još su dva crnjaka – Vase de Pierre i Jolie Balade, Mistral Au Jardin je ružičasto, a  Terrasse au Soleil (doslovno: terasa na suncu) je 100% Grenache Blanc. Fontaine du Sud je pak kupaža… ♣

Sjećanje na sortu koju, ovdje, nažalost jedva da više susrećemo

NEPRAVEDNO OTPISANA BARBERA!

Nekad smo se i češće, i ovdje u Hrvatskoj, znali susretati s vinom od sorte Barbera, ali već dugo etikete s kapljicom od Barbere ne vidimo, a za taj kultivar jedva i da još čujemo. Barbera je bila dosta popularna i raširena u slovenskoj Vipavskoj dolini, u bivšoj zajedničkoj državi butelje s barberom od kleti Vipava znale su se naći i u trgovinama u Hrvatskoj, ako ne drugdje u Lijepoj našoj a ono svakako u Zagrebu. Barbere je bilo nešto zasađeno i u našoj Istri, valjda je ima još makar na popisu sorata u hrvatskim vinogradima što je redovito jednom godišnje dobijem od Agencije za plaćanje u poljoprivredi ne nalazim je navedenu. Što se tiče hrvatskog vina od čiste Barbere ne sjećam se da sam ga ikad i kušao.

Giacomo jr. i Raffaella Blogna uz boce njihove barbere Braida

Šteta je što je Barbera, očito, otpisana u našim krajevima, naime ona, uz prikladan pristup proizvođača u vinogradu i podrumu, daje vrlo lijepa mekana i dosta gusta, svježa i, unatoč alkoholu koji se nerijetko vrti i oko 14 vol %, vrlo skladna fino pitka vina zavodljive gotovo neprobojne tamne purpurne boje, te izražene voćnosti. Kao novinar i često pozivan na razne strane na vinske prezentacije, imao sam se prilike u vrline barbere osobno čvrsto uvjeriti u njenu glavnom svjetskom carstvu. Mnogo puta, možda i desetak godina zaredom, odlazio sam kao jedan od brojnih vinskih pisaca iz svijeta u Pijemont, u Albu te u obližnji joj grad Asti kao metropolu barbere a gdje je na proljeće tamošnji Konzorcij za vino Barbera organzirao prezentacije novih berbi spremnih za tržište i s dozvolom da dotične godine u pojedinim kategorijama izađu na tržište, uzorci ponuđeni na kušanje bili su iz vinogorja Asti, zatim Albe (gdje je car ipak bio Nebbiolo a gdje su barbere u odnosu na one iz apelacije Asti te one iz Nizze i Monferrata, izrazito korpulentne). Ovisno o terroireu ali i, dodatno, još i pristupu vinogradara i vinara koji se treba odlučiti za kvalitativnu kategoriju kapljice, vina su bila u rangu baznog (base; najčešće mlađi i jednostavniji eno-uradci) i u rangu superiore, na još dodanu vrijednost u grupi superiore upućivala bi, unutar naziva vina, imena dragih ili po nečemu zaslužnih osoba odnosno toponimi, nazivi vinograda. Kao jedno od prvih i najvažnijih imena iz svijeta barbere može se izdvojiti obitelj Giacoma Bologne a kao jedan od najznačajnijih naziva podruma pak Braida, iz mjesta Rochetta Tanaro kod Astija. Barberu inače u Pijemontu u svom proizvodnom portfelju imaju gotovo svi, pa i oni najpoznatiji proizvođači Barola i Barbaresca međutim ne i kao glavni proizvod, a od ostalih vinskih kuća koje po značenju baš za barberu treba spomenuti uz Braidu su  još i Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, Marchesi Alfieri, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Tenuta Montemagno, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bruno Rocca Rabaja, Cascina Luisin, Bersano, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin…

Odlična Barbera d’Asti Bricco dell’Uccellone – Braida

Braidu danas vode sin i kćer enologa-seniora  Giacoma – Giacomo jr. također kao enolog, i Raffaella kao čelnica tvrtke. Obitelj Bologna, specijalizirana za barberu, nedavno je, u čast Giacomu senioru i u želji da ponovno jače skrene pažnju ne samo talijanske nego i svjetske javnosti prema barberi, nekako uvijek kad je riječ o Bakhovu nektaru iz Pijemonta u sjeni Nebbiola i vina Barolo i Barbaresco, organizirala je ovih dana veliku degustaciju barbera s ciljem da se i na taj način prema široj javnosti istakne njena visoka vrijednost. Giacomo jr. i sestra mu Raffa, kako je zovu skraćeno, zaigrali su pri tome jače i na segmentu koji se kod vina posebno cijeni a koji se do sada, lako moguće i zbog taninske superiornosti Nebbiola (za Barolo i Barbaresco), Barberi baš i nije naročito priznavao, a to je sposobnost dugog odležavanja, naravno u optimalnim uvjetima ambijenta, i kroz taj period i ostvarenje daljnjeg značajnog razvoja i organoleptičkog napretka vina. Raffaella Bologna, s kojom sam se dosta družio prilikom mojih boravaka u Pijemontu na konzorcijskim prezentacijama barbere ali i kad bih tamo boravio i na prezentacijama barola i barbaresca, javlja mi da su za ovu degustaciju pozvali da na kušanje pošalju svoja vina proizvođače kako slijedi: Tenuta Cisa Asinari dei Marchesi di Gresy, La Tanarella, Baldi, Vigne dei Mastri, Pavia Agostino, Gozzelino Stefano, Colle Manora, Conte Nuvoli di Grinzane, Castello Gabiano, Gianni Doglia, Fea, Marchesi Incisa della Rocchetta, Cascina Castlet, Bava, Cantina di Vinchio Vaglio Serra, Anziano Felice, La Gironda, Cantina di Nizza, Aresca, Cantina Maranzana, Tenuta Montemagno, Cascina Poggia, Gozzelino Sergio, Tenuta La Tenaglia, Boeri, Bersano, Poggio Ridente, Cascina Garitina, Cordara, Scarpa, Franco Mondo, Pico Maccario, Cascina Galarin, Villa Giada, Giacomo Scagliola, Bel Sit. Domaćini, nadaleko znani po svojim Barberama d’Asti Bricco dell’Uccellone, Bricco della Bigotta i Ai Summa, uspjeli  su skupiti lijepi broj upravo starijih Barbera d’Asti doc, Barbera d’Asti doc superiore i Barbera Nizza Monferrato, najstariji uzorci bili su iz 1998. godine, dakle u dobi od 23 godine na plećima.

____________________________

Sorte

BARBERA NERA – Evo što o sorti Barbera kaže stručna literatura, primjerice talijansko izdanje Vino è… Vitigni autoctoni, te veliki Ampelografski atlas izdan još 2003. u Zagrebu a kao autori kojega su potpisani sveučilišni profesor sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta – Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Nikola Mirošević, te znani Zdenko Turković, osobito zaslužan za svojedobni procvat vinogradarstva i vinarstva u Zlatnoj požeškoj dolini.

Sinonimi su Barbera nera, Barbera noir, Barbera blaue, Barbera black. Porijeklo i rasprostranjenost: Barbera je vrlo stara sorta talijanskog Pijemonta, gdje se najviše i uzgaja. Najpoznatije apelacije su Barbera d’Alba (Cuneo), zatim Barbera d’Asti (Alessandria) i Barbera d’Asti s podzonama Nizza i Tinelle. Na Apeninskom poluotoku ima je još u oko 35 provincija, čak i na dubokom jugu, npr. u Campaniji i na Sardiniji! Dok se u Pijemontu najčeće proizvodi kao jednosortno vino, dotle se u drugim pokrajinama ona uglavnom miješa s drugim lokalnim sortama. Ima logike u tome, posebice u nešto novije vrijeme globalnog zatopljenja, naime s obzirom da Barbera uz lijepu gustoću ima i odlične kiseline, visoku ukupnu kiselost, ona proizvođačima vina naročito na jugu Čizme dobro dođe za miješanje s drugim, lokalnim kultivarima, da bi kupaži popravila ukupnu kiselost i poboljšala svježinu i pitkost.. U Hrvatskoj je zabilježena samo u Istri.

Botanička obilježja: cvijet je dvospolan. Odrasli list je dugoljast, srednje veličine, peterodjelan. Vitice su jake i bujne. Zreo grozd srednje je veličine, rastresit ili tek nešto gušći, valjkast ili stožast, sa sugrozdićem na dugom ogranku. Zrele bobice su dosta velike, crnomodre, meso je sočno, sok slastan, blago trpak.

Fenološki podaci: za Barberu su osobito pogodna dublja plodna ilovasta tla sa srednjim sadržajem aktivng vapna, neka tla i s dosta vapnenca, te pjeskovita tla. Sorta voli tople brežuljkaste položaje i umjerenu klimu. Najviše se uzgaja na račvasti način i reže na reznike. Rodnost joj je dobra, međutim dakako za postizanje veće kakvoće roda ne treba je pustiti na duže reznike pa da se onda razmaše. Otpornost u cvatu dobra je. S obzirom na termin dozrijevanja Barbera spada u treće razdoblje. Iskorištenje: uz nešto veći prinos Barbera daje ugodno pitka stolna vina vrlo tamne rubinske boje, sa do eventualno 13 vol % alkohola, te s vrlo izraženom ukupnom kiselosti od 7 do 9 g/lit. Vino je, kako je već navedeno, dragocjeno za križanje s kapljicom od sorata što daju nižu kiselost. Vino od Barbere dosta se dobro drži kroz vrijeme, i pri tome i izgrađuje. Kad je s boljih vinogradskih pozicija i priređena na nizak prinos te kad je grožđe prezrelo, Barbera daje puna gusta pa i jače alkoholna crna vina visokog ekstrakta, dobre voćnosti i visoke kakvoće. Kad je s iznimno dobrih pozicija moglo bi se je po kvaliteti roda usporediti s vrhunskim merlotom, bitna razlika između takve premium barbere i premium merlota je izražena Barberina kiselost. Po gospodarskoj vrijedosti, Barbera, s obzirom na osobito dobar odnos između mase i kakvoće prinosa, pripada natprosječnim crnim sortama. ◾

_______________________________

Primjedbe kao rezultat kušanja: vina su u tehničkom pogledu SVA bila ispravna, logično je da su ona starija pokazala vremešnost, ali bitno je da ta starija vina nisu izgubila na svježini u mjeri da bi ih se smatralo prestarjelima, neka su vina jače pokazivala utjecaj koji je na njih ostavila bačvica kamo su i stavljana između ostaloga upravo i stoga da bi vino iz drveta izvuklo elago-tanine što će mu, uz primjerenu ukupnu kiselost, pomoći da se duže održi u dobroj kondiciji. Kod nekih vina s malo jače paljenim dužicama uz fenole ne baš najbolje kategorije su se izvukle i nešto jače iskazane arome vanilije, to samo pokazuje da je vinaru nužno znati dobro izabrati bačvara od kojega kupuje bačvice i izabrati stupanj palenja.

Vinogradarski prizor iz Pijemonta

Zaključak: Barberu d’Asti valja smatrati ne tek vinom koje je nužno trošiti samo dok je mlado nego je treba promatrati i kao vino s izgledeima za uspješno odležavanje i starenje. Ali, oprez: barbera ima neki svoj način dozrijevanja i razvoja kroz vrijeme a među momentima na koje treba najviše obratiti pažnju kod barbere predviđene i za odležavanje upravo je, ponavljam ono što je rečeno u izvještaju s degustacije, i kvaliteta bačve, kako glede drveta od kojega su izrađene dužice tako i glede načina palenja, a važni su i veličina bačve i dužina boravka vina u bačvi, konkretno dobra usklađenost zapremnine bačve i trajanja boravka vina u njoj.

Barbera

Barbere koje su na kušanju najviše oduševile, ne u smislu visine bodova kako bi ih zacijelo osvajale na klasičnom ocjenjivanju vina u lovu na medalje, nego kao vina koja dosta jasno govore o teritoriju odakle dolaze te, na neki način, i ljudima koji tamo žive, dakle koje imaju, kako bi rekli Francuzi, svoj coup de coeur, odnosno specifičnu srčanost vlastita kraja: Gozzelino Stefano Cascina Vigna – Barbera d’Asti Superiore 2012; Marchesi Incisa della Rocchetta – Barbera d’Asti Superiore Sant’Emiliano 2012; Cascina Castlet – Barbera d’Asti Superiore Passum 2011; Tenuta Montemagno – Barbera d’Asti Superiore docg Mysterium 2011; Poggio Ridente – Barbera d’Asti Superiore San Sebastiano 2010; Cascina Poggia – Barbera d’Asti Superiore 2009;  Villa Giada – Barbera d’Asti Superiore La Quercia 2005… ♣

_______________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

                                        _____________________________

DARIO ČINIĆ, Rovinjola, Rovinj

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

   kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 05. 2021 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

HRVATSKA  CROATIA

Slavonija/Slavonia

(mpc/pp: L) NEBBIOLO 2017 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Slavonija Kutjevo • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • vrlo toplo • dotjerano • skladno • zrelo • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko • dosta svijetlo – tipično za sortu ■ NA NOSU umjerene jačine – solidno razvijeno • upućuje na mineralno • na floralno (cvijeće: suho / tamno) • vegetalno/herbalno – diskretno • začinsko bilje/mirodije • na voćnost (plodovi: domaći  – crveni – plavi / koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – vrlo uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog – dugačkog / toplog  završetka ■ SERVIS:  ⇗ •   (preporuka za jelo:  pečena perad, duže pirjano crveno meso, pikantni odležani tvrdi masni sir…) • čaša: srednja do velika –  tip: bordeaux • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) FRANKOVKA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo Slavonija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • dosta gusto • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – godištem berbe – dobi • u špici koja može trajati – vrijedi mu ostaviti još malo vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti /  svježi – nijansa orašastoga/badem. diskretno) • mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno) • osjet plemenitog drveta – čokolade • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • grije • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugog završetka ■ SERVICE: ⇗  •  čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18  ̊ C

____REVIJA VRANAC/Vinski klub ____

S kušanja vina od sorte Vranac u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

 

VRANAC 2016 Riserva (Imotski, Vučja Draga, Podvornice; 14,5 vol %; mpc. XL-XXL) – GRABOVAC

 A’GUPKA vranec  2012 (Tikveš, 15,5 vol %; mpc: XL) – BOVIN

 

BELA VODA 2016 (Vranac 50 % & Plavac mali 50 %; 14,5 vol %; mpc: XL)– TIKVEŠ Chateaux & Domaines BELA VODA

HERCEGOVAČKI VRANAC 2016 (Trebinje, 14,5 vol %) – VUKOJE

VRANEC IMPERATOR 2018 (Tikveš, 15,0 vol %; mpc. XL) – BOVIN

VRANAC 2015 Rezerva (Trebinje, 15,0 vol %) – VUKOJE

VRANAC VLADIKA 2013 (Podgorica, Vranac 80%; 14,5 vol %)  – PLANTAŽE 13. jul

 

VRANAC 2011 Mediterranean (13,5 vol%) – VUKOJE

VRANAC REGOČ 2018 (Dalmatinska zagora, Imotski; 14,0 vol %) – SOČO

VRANEC 2015 Reserve (Tikveš, 14,0 vol %) – POPOV

VRANAC 2016 Pro Corde (Podgorica, 14,0 vol %; mpc. M) – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC 2017 Special Selection (Tikveš; 14,0 vol %; mpc. M) – TIKVEŠ

VRANAC TVRDOŠ 2017 (15,0 vol %) – MANASTIR TVRDOŠ

VRANAC 2007 barrique – PLANTAŽE 13. jul

VRANEC DISSAN 2017 (14,0 vol ) – BOVIN

_________________________

 FRANCUSKA FRANCE

Cotes du Rhone

–  (mpc: XXL-XXXL) TERRASSE a l’OMBRE 2918 –  CHÂTEAU de GOURDON (Tikveš Chateaux & Domaines)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Cotes du Rhône ■ VINOGRAD/VINEYARD: Terrasse a l’Ombre • kosina/slope • sorta/variety: Syrah (65 %), Grenache noir (35 %) • loze stare/vines old ■ PODRUM/CELLAR dozrijevanje/maturation: syrah: drvo,/wood, grenache: betonska cisterna/cement ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 17.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: AOC Côtes du Rhône • 15,0 vol%• Tikveš Chateaux & Domaines • 15,5 vol% ■ DIZAJN: uredno – pedantno

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama • lijepo se pije uz hranu – već pomalo prikladno i uz meditaciju • u usponu – može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / bobičasti – jagodičasti / kupina, malina • začinsko bilje/mirodije, iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano  – grije • tanin: uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino  gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • čaša: – velika – rhone • 18  ̊C

_________________________

LEGENDA 

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

Cijene/prices, 0,75 lit: S = 35kn (5€) ; M = 36-75 kn (5-10€) ; L = 76-110 kn (10-15 €) ; XL = 111-150 kn (15-20 e) ; XXL = 151-220 kn (20-30 e) ; XXXL = iznad 220 kn (over 30 e)

SVIJET u ČAŠI Kronika – 11.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through
ŽELJKO SUHADOLNIK
Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić
_________s vama već – 27 godina/years – with you___________

Plešivica: jesenje boje u vinogradu, kamerom Marka Čolića

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Trsje i podrum, dakle tu, gdje stvari počinju: OIV – AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 ⦁ Festivali, dakle tu gdje je nastavak, u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Ples dvostrukih magnuma: RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI ⦁ Martin je v Zagrebu: SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆ-PLACU ⦁ Martinje s novom dimenzijom: DAN HRVATSKE GASTRO-NEOVISNOSTI?!? ⦁ Dani okusa hrvatske tradicije: BEZ GABREKA, KOJI SLAVI 90 GODINA POSTOJANJA ?! ⦁ Dani otvorenih vrata peljeških podruma: KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICI ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2019 – BUYING GUIDE ⦁

_______________________________

Trsje i podrum: tu gdje stvari počinju
OIV: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 – UGLAVNOM KOLIČINSKI MINUS

Pri kraju smo kalendarske godine i u vremenu kad se rade bilanse, a kako je svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu vrlo ažurna i u 12 mjeseci dvaput, jednom na proljeće i jednom potkraj studenoga obavještava o novostima u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu, evo i njenog najnovijeg izvještaja. Ovih dana u sjedištu OIV-a u Parizu održana je pressica na kojoj je generalni direktor OIV-a Pau Roca govorio o najnovijem stanju stvari – dakle nakon berbe 2019. – na svjetskoj vinskoj pozornici.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Nakon obilate berbe 2018., po procjenama sada – pred kraj tekuće kalendarske godine – o proizvodnji vina vezano uz najnoviju berbu ispada da bi svijet od berbe 2019. na tržište mogao izaći s oko 263 milijuna hektolitara, što je manje od 2018. i što također znači povratak ka razini svjetskog prosjeka posljednje praćene i podatkovno obrađene petoljetke.
Nepovoljne vremenske okolnosti imale su znatan utjecaj na situaciju u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, u tim trima zemljama će se ovogodišnja proizvodnja pamtiti kao ispodprosječna. Jedina europska zemlja koja će se od netom završenog trganja moći pohvaliti produkcijom većom od one lani je Portugal. Blagi pad u količini očekuje se u SAD. U Južnoj Americi pak osjetno manju proizvodnju u odnosu na 2018. ponudit će Argentina i Čile. Južna Afrika već drugu godinu zaredom pogođena je produkcijom manjom od posljednjeg višegodišnjeg svojega prosjeka. I Australija i Novi Zeland ove godine s manjim su količinama nego što su bili u 2018.

Svjetska proizvodnja vina za 2019 procjenjuje se konkretno na između pesimističkih 258 i optimističnih 267 milijuna hektolitara, neka sredina bila bi oko 262,8 milijuna hl.
U odnosu na prošlu godinu, količina u 2019. vinificiranog grožđa (dakle onoga grožđa što je išlo u vino a ne u voćne sokove odnosno u moštove za druge namjene) u svijetu niža je od lanjske za desetak posto.
U Europskoj Uniji, za količinski slabiju berbu unutar izraza nepovoljne vremenske prilike glavni su krivci smrzavica i suša. Procjena je da će EU iz berbe 2019. moći tržištu ponuditi nekih 150 milijuna hektolitara vina (to bi otprilike bilo 60 posto od ukupne svjetske produkcije), riječ je o 15 posto nižoj količini od one lani (182,7 milijuna hl). U odnosu la lanjsku berbu Italija je ove godine (46,6 miijuna hl) količinski kraća za 15 posto, Francuska (41,9 milijuna hl) također za 15 posto, a Španjolska (34,3 milijuna hl) za 24 posto. Objašnjenje za to su hladno i vrlo kišovito proljeće kojemu je slijedilo dugo ekstremno suho i vruće ljeto. U tim trima zemljama količine u 2019. slabije su ne samo u odnosu na prethodnu berbu, 2018., nego i u odnosu na njihove prosjeke u prošlom petogodišnjem razdoblju.

Italija će od berbe 2019. dati oko 15 posto manje vina nego što je dala 2018, a Austrija četiri posto manje. Na slici su Francesco Leanza, odličan proizvođač brunella Podere Salicutti iz Montalcina u Toscani. Desno: Fred Loimer, zvijezda iz austrijskog Kamptala

 Smanjenje kvantitete u 2019. u odnosu na 2018. registrirano je i u većini drugih država EU, međutim kod tih drugih država brojke uglavnom nisu bile i niže od njihova posljednjeg petogodišnjeg prosjeka, čak u nekima od tih drugih zemalja proizvodnja vina iz 2019., iako će biti količinski niža od one u 2018., ipak bi mogla biti čak i mrvicu veća od njihova prosjeka u posljednjem petogodišnjem periodu. Njemačka (9 milijuna hl) se iz 2019. u odnosu na 2018. čini tanjom za 12 posto, Austrija (2,4 milijuna hl) za četiri posto, Rumunjska (4,9 milijuna hl) također za četiri posto lošija nego u 2018., Mađarska (3,2 milijuna hl) za šest posto slabija.
Austrijanci su, kažu, prilično zadovoljni berbom 2019. Zbog sušnog vremena koje je uslijedilo nakon cvatnje vinove loze bobice grozdova su znatno manje nego inače, i iz tog razloga moštovi su bili koncentriraniji nego inače. Arome su izraženije nego inače, a kiselost, koja je bitna za svježinu, pokazala se vrlo dobrom.

Francuska je s berbom 2019. tanja za 15 posto! Na slici su ekipa znane istarske konobe Bušćina na čelu s Fabijanom Mijanović te istarski vinar i uljar Danijel Kraljević Cuj nedavno u posjetu, s Antom i Barbarom Bačić, glasovitom bordoškom  Chateauu Smith Haut Lafitte u apelaciji Pessac-Léognan

Po podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ukupna proizvodnja vina za 2018. godinu u Lijepoj našoj iznosila je 952.000 hl, uključujući auto-potrošnju. Međutim po izjavama o proizvodnji za 2018. godinu prijavljena produkcija vina za tržište iznosila je 732.577 hl (APPRRR). Za 2019. godinu očekuje se smanjenje proizvodnje od 22,6 % u odnosu na ukupnu proizvodnju vina u 2018. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dakle, držeći se podatka DZS-a za 2018., od berbe 2019. očekuje se ukupna proizvodnja vina od cca. 737.000 hl. Uzmu li se pak kao polazište u 2018. Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prijavljena berba s podatakom o količini od 732.577 hl vina te predviđanje o padu od 22,6 posto u 2019, količina vina za tržište od ovogodišnje berbe kretala bi se, ugrubo, oko otprilike 550.000 hl.

Hrvatska, Dalmacija, Hvar, južna strana Ivan Dolac (Julio Frangen)

Portugal (6,7 milijuna hl u 2019.) u odnosu na 2018. bolji je za 10 posto!

Od zemalja EU jedino Portugal količinski je pozitivan i u plusu s berbom 2019! Vinogradi uz rijeku Douro u Portugalu! Dolje: grupa ponajbojih portugalskih proizvođača vina Douro Boys: Niepoort, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Crasto, Quinta do Vallado, Quinta Vale Meao

U zemljama sjeverne hemisphere zemlje koje ne pripadaju Europskoj Uniji proizvodnja vina od berbe 2019. predviđa se, u odnosu na onu u 2018., sedam posto većom za Rusiju (šest milijuna hl) i jedan posto za Gruziju (1,8 milijuna hl). Iako šest posto slabija u 2019. u odnosu na 2018., Švicarska (1,1 milijun hl) je 2019. ipak količinom nadmašila svoj količinski prosjek za period od 2014. do 2018.
SAD, proizvodnja vina kojih predstavlja oko 12 posto ukupne produkcije Bakhova nektara na sjevernoj polukugli, sa nekih čini se 23,6 milijuna hl iz berbe 2019. u minusu su u odnosu na 2018. samo za jedan posto, međutim ovaj podatak ne treba, ističu u OIV-u, još uzimati kao zdravo za gotovo jer brojka o produkciji u 2019. bazirana je ne na prvim iole opipljivijim podacima o berbi nego o predviđanjima iz vremena od dosta prije nego li je berba završila. Ne zaboravimo da su vinorodnim dijelovima SAD harali jaki požari koji su i uništili dosta vinograda i oštetiti dosta podruma (Sonoma), tako da valja još pričekati informacije s terena.
Južna polukugla imala je berbe u prvoj polovici ove godine, tako da su podaci o količinama već u solidnoj mjeri sređeni i mogu se smatrati uvelike pouzdanijima od prvih podataka što su u centralu OIV-a stigli o berbi 2019. sa sjeverne polukugle. I na južnoj hemisferi količine su manje nego u prethodnoj godini, ali su po zemljama uglavnom u skladu s njihovim prosjecima unutar posljednjeg petogodišnjeg perioda.

Iz daleke Južne Afrike: Matija Lesković, koji je studirao enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa se otisnuo u inozemstvo i sad se kali u podrumima Južnoafričke Republike, primio je u goste djelatnice Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agro-faksa iz Zagreba Ivanu Puhelek i Anu Mariju Jagatić Korenika

Od vinogradarskih dijelova južne hemisfere Južna Amerika prijavila je 2019. ukupno najveći količinski pad u berbi u odnosu na vrlo visoku produkciju u 2018. Dosad dobiveni podaci upućuju na to da će Argentina od berbe 2019. proizvesti 13 milijuna hektolitara vina, a to je 10 posto manje nego što je bilo u 2018. Čile iz 2019 računa na produkciju oko 11,9 milijuna hl, što je sedam posto slabije nego što je bilo u 2018, ali i povećanje od osam posto u odnosu na čileanski prosjek iz posljednjeg podacima obrađenoga petogodišnjeg razdoblja vezano uz tu zemlju. Brazil, nakon dvije uzastopne godine s proizvodnjom ispod tri miijuna hl, javlja da bi od berbe 2019 mogao na tržište izaći s 2,9 milijuna hl.
Jugom Afrike ove je godine vladala jaka suša i Južnoafrička Republika od 2019. također se, eto već drugu godinu zaredom, žali na smanjenje, računa na oko 9,7 milijuna hl vina što je devet posto manje od prosjeka njene proizvodnje kroz praćenih i podatkovno obrađenih pet posljednjih godina.
Australija iz berbe 2019. izlazi s oko 12,5 milijuna hl, što je tri posto manje od produkcije registrirane u 2018, ali uglavnom ostaje na razini petogodišnjeg njenog prosjeka. Što se tiče Novog Zelanda, tamo se eto već četvrtu godinu zaredom proizvodnja kreće oko tri milijuna hl, a to je jedan posto manje nego što je ostvareno u 2018. ♣

Festivali, s nastavkom priče: u znaku kapljice i delicija
ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA HRVATSKA NA DLANU: I DALJE NAJZNAČAJNIJE VINSKO DOGAĐANJE u OVOME DIJELU BALKANA

Hotel Esplanade***** Zagreb, Smaragdna dvorana: Zagreb Vino.com 2019

Evo nas već sa gotovim i 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u hotelu Esplanade u Metropoli. Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da se odvijala tjedan dana ranije, dakle pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, već uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, a dosta vinara bilo je i iz inozemstva. Ovogodišnja priredba okupila je više od 300 izlagača, proizvođača i ponuđača vina, pršuta, sira i slatkih delicija, rekao je osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić. Zemlja partner bila je Slovačka. Iz vana stigli su izlagači i iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Italije, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije… Zgodno je spomenuti da je, potaknut zacijelo i činjenicom da posljednjih godina Zagreb Vino.com nastoji posebno istaknuti one svoje izlagače koji osvoje zlatne i šampionske medalje na praktički zadnjem značajnom međunarodnom ocjenjivanju vina kako u tekućoj godini tako i neposredno pred samim Vino.comom – a to je vrednovanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme krajem listopada u Bergamu, iz Austrije došao izalgati i Helmut Gangl iz Illmitza u Burgenlandu, šampion ovogodišnjeg izdanja Emozioni u Bergamu s kojega se, inače, kao višetruko pozlaćena vratila kući porečka Agrolaguna!

Osnivač I direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić (desno), s Janom Starkom iz Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu i s Mirelom Tassev iz Veleposlanstva Bugarske u Zagrebu. Slovačka kao zemlja partner, te Bugarska prezentirale su svaka po nekoliko svojih vinskih podruma, za njihovim stolovima bila je prigoda kušati i vina od nekih sorata koje nisu česte na tržištu, na hrvatskome ih možda niti još uopće nema, a riječ je bijeloj palavi i o crnom alibernetu, križancu alicante bouscheta i cabernet sauvignona dobivenom 1948. u Odesi i dosta raširenime u Slovačkoj i Češkoj, te o rubinu, koji je križanac između talijanskog nebbiola i francuskog syraha, dobiven 1944. u – Bugarskoj! S izlagačkog mjesta Slovačke: uz djevojke vino je na kušanje nudio i Jan Stark, pri Slovačkoj ambasadi u Zagrebu savjetnik za gospodarstvo

Puno delikatesa vrlo visokoga sjaja (naglasak na siru i pršutu/pata negra, mangulica, crna slavonska svinja, istarski i dalmatinski pršut, prosciutto di Parma), kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Godišnje dodjele priznanja Vinske zvijezde uzorcima s tržišta ocjenjivanima kroz posljednjih 12 mjeseci za potrošački putokaz, te priznanja G.E.T.-a vinarima koji su se u posljednjih 12 mjeseci osobito istaknuli ne samo s vinom nego i svojim angažmanom u turističkom smislu. S obzirom na ponovno pokazani iznimno visoki interes posjetitelja i medija javnog informiranja, Zagreb Vino.com potvrdio se i ovaj put kao vodeća vinska manifestacija u regiji potkraj kalendarske godine!

Zagreb Vino.com od Pelješca do – Wachaua! Domagoj Domo Antunović i Antonija Mrgudić, te Rabljanka Maja Plech uposlena u Domäne Wachau i njen suprug Roland Plech, koji radi kod glasovitog Franza Hirtzbergera

Ove godine direktor Ivan Dropuljić ponovno je aktivirao i dvoranu nekadašnjeg Esplanadina Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Nekad prije dosta godina na Vino.comu tu su se održavale radionice, a ovaj put prostor su zauzeli pršutari, te vinari koji su se htjeli odmaknuti od uobičajene velike gužve i gungule u prostorima iznad, kao i oni koji su se prijavili za nastup u posljednji trenutak, pa im više nije bilo prilike da biraju poziciju. Prijašnjih godina nekako najveća navala posjetitelja bila je u središnju hotelsku Smaragdnu dvoranu, osobito gužvovito je znalo biti i u prostoru Zinfandela, s druge strane, nasuprot tome, znalo se dogoditi da su neke manje dvorane bilježile dosta slabiji posjet, međutim dobro osmišljenim rasporedom izlagača prof. Dropuljić je sad postigao to da je zanimanje publike bilo podjednako jako za sve dvorane tako da se nitko od izlagača nije mogao potužiti da je dobio mjesto u zanemarenoj prostoriji.

U reaktiviranoj dvorani bivšeg Casinòa: Lepa Brena, najavljujući time svoj concert sredinom prosinca u Zagrebu, uz pomoć Natalije Žarković prezentirala je kapljicu podruma Vista Hills, u vlasništvu njena supruga Bobe Živojinovića, nekad znanog tenisača, te Aleksandra Vinčića. Podrum Vista Hills je u Šidu, u blizini autoputa Zagreb-Beograd. Vinogradi – oko 70 hektara! – nalaze se na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 220 metara. Sortiment: rizling rajnski, graševina, traminac, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon. Vina donesena na Vino.com: Vista Hills White Selection 2017, mješavina triju spomenutih bijelih sorata (inoks), te Vista Hills Red Selection 2017 od merlota i cabernet sauvignona (inox i barrique), zatim Vista Hills Rosé 2017 Premium (inox), te moćni Vista Hills White Reserve 2012 od graševine (inox) i moćni i dosta elegantni Vista Hills Red Reserve 2010 (barrique)

U Casinòu je bilo vrlo prometno: rezali su se pršuti – rezala je i Dropuljićeva supruga Ivanka, velika stručnjakinja u tome poslu. Dolje: Plemenitaš Maximilian Habsburg-Lothringen, koji se školovao za enologa, predočio je vina svoje vinarije Habsburg iz austrijskog vinogorja Wagram – Zeleni veltlinac Goldberg 2018, pa (vrlo elegantni) Zweigelt barrique 2016 Reserve i Cuvée Maximilian 500 JAhre 2015 – u kombinaciji s raznim bijelim, ružičastim i tamnim čokoladama manufakturne izrade s kojima svako od tih vina najbolje prija

Ivan Enjingi plijenio je svojim bijelim i crnim Venjima, a Ante Sladić iz OPG-a Marinko Sladić iz Plastova koji je donio debit, maraštinu, plavinu i lasinu s Lasinom 2017 (skradinski crni pinot!) od loza starih 35 godina, te sjajnim maslinovim uljima od sorata oblica i krvavica. Planovi ovog OPG-a Sladić (Sladića u skradinskome kraju ima nekoliko) su da na proljeće 2020. na kraškom terenu na 300 metara nadmorske visine zasade babić i tribidrag, za novu ekskluzivnu liniju vina super-premium kakvoće

 

Enologinja PP Orahovice Ivana Nemet (u crnoj haljini) dovela je donedavnog hrvatskog ministra poljoprivrede Ivana Tolušića na teran na štand Istranina Valtera Valente iz Kaldira. Kod Valente bilo je interesantno kušati Sauvignon bijeli 2018!

U ovome trenutku kad je već krenulo otkucavanje sata prema jubilarnom 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2020 dobro bi bilo ozbiljno razmišljati o tome da se vrijedan jubilej obilježi komotnijim prostorom za izlagače za stolom a i komotnijim prostorom, uz stolove izlagača, za posjetitelje koji su istinski zainteresirani za svako pojedino vino a ne samo za brzinski čin-čin. Ključ pravog uspjeha i jamstvo za daljnje dugo trajanje manifestacije – rekao bih, pogotovu i stoga što se u Esplanadi naprosto više ne može širiti izlagački prostor, ali i stoga što već postoji brdo vinskih festivala – leži svakako u stalnome podizanju nivoa ekskluzivnosti manifestacije, naime izlagači s jačom reputacijom počinju sve više paziti na to u kojem se društvu nalaze na nekoj manifestaciji a tzv. bolji gosti koje svaki domaćin želi rado vidjeti kod sebe postaju sve zahtjevniji kao potrošači i u poplavi vinskih manifestacija izbirljiviji pri odlučivanju koju će obvezno posjetiti makar ulaznica bila i skuplja.

G.E.T. Awards: BIJELI GROZD 2019 – Iako održana dan prije službenog otvorenja 14. festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, podjela godišnjih nagrada Bijeli grozd što ih vinskim podrumima na izrazit način povezanima i s turizmom dodjeljuje zagrebačka udruga G.E.T. Report tijesno je vezana uz Festival, već godinama se i odvija neposredno prije Zagreb Vino.coma. Nagradu Bijeli grozd je 2012. godine utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma. Osnivači udruge Silvija Munda i Tomislav Stiplošek više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije. Unatrag koju godinu Bijeli grozd pokriva ne samo Hrvatsku, nego i države regije. Nagrada Regional Trophy dodjeljuje se i na temelju glasova publike iz cijele regije. Za najbolje vinarije u turističkom smislu, po svojem mišljenju i iskustvu glasuju eno-gastro znalci i putnici kroz otvorene ankete, ove godine svoja je opredjeljenja na uvid predsjedniku udruge G.E.T. Stiplošeku poslalo više od 2000 takvih kvalificiranih osoba. Unutar Hrvatske, priznanja su podijeljena na 5 regija: Bregovitu Hrvatsku, Sjevernu i Srednju Dalmaciju, Južnu Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Na ovogodišnjem Zagreb vino.comu diplome su predane i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Nagrada za životno djelo pripala je Ivanu Enjingiju iz Kutjeva. Na slici: Enjingi prima čestitke od našeg znanog pop-rock orguljaša Tihomira Popa Asanoviča (nekad super-grupa Time) koji sa sadašnjim svojim glazbenim sastavom želi prirediti veliki koncert u Enjingijevu vinogradu na Venju (slično kako je nedavno Goran Bregović sa svojim ansamblom nastupio u vinogradu Plantaža 13. Jul na Ćemovskom polju u Podgorici)

Među brojnim uzvanicima iz svijeta vina i gastronomije, svečanosti su nazočili: Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH, Dejan Jaić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kao izaslanik Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića; Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije; Nj.E. gđa Mira Nikolić, veleposlanica Republike Srbije u RH; Nj.E. g. Aleksandar Vranješ, veleposlanik BiH u RH i Nj.E. g. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u RH, kao i g. Nazif Xhaferi, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Sjeverne Makedonije u RH. Oni su i sudjelovali u predaji diploma nagrađenim vinarima.
Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH obratio se nazočnima u uvodnom dijelu programa i tom prilikom istaknuo kako su Bijeli grozd i drugi projekti koji se bave promicanjem vinskog turizma hvalevrijedne akcije i da bismo svi zajedno trebali podržati vinare i sve ostale koji rade na razvoju vinskog turizma.

Posebno priznanje za promicanje kulture vina i vinskog turizma primio je osječki vinski pisac Željko Garmaz, autor brojnih članaka o vinarima iz Hrvatske i okolnih zemalja te autor nekoliko knjiga o hrvatskim vinskim regijama

Odličja su, po kategorijama, regijama i po zemljama: Dobar Start – pohvala vinarijama koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu ali planiraju to učiniti uskoro, i krenule su dobro te s puno entuzijazma. Bitno je bilo pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Dobitnik za 2019. godinu je vinarija Magistra iz Erduta. Posebna priznanja, za doprinos u razvoju vinske kulture: Vinska Klet Kurtalj Zagreb, vlasnika Drage Kurtalja s Plešivice; za promicanje razvoja vinskog turizma: vinski pisac Željko Garmaz, Osijek; za životno djelo: Ivan Enjingi, Kutjevo
Najbolje vinarije u turističkom smislu: Bregovita Hrvatska 1. Kolarić, Hrastje Plešivičko; 2. Vuglec breg, Škarićevo, Krapinske Toplice, 3. Vinogradarska kuća Braje, Lokošin Dol ⦁ Južna Dalmacija: 1. Rizman, Slano (vinogorje Komarna), 2. Korta Katarina, Orebić, Pelješac 3. Terra Madre, Komarna ⦁ Sjeverna i Srednja Dalmacija: 1. Bibich, Plastovo, Skradin, 2 Stina, Bol, otok Brač, PZ MasVin (Maslina i vino), Polača ⦁ Istra i Kvarner: 1. Roxanich, Motovun, 2. Boškinac, Novalja, 3. PZ Gospoja, Vrbnik ⦁ Slavonija i Podunavlje: 1. Galić, Kutjevo, 2. Iločki podrumi, Ilok, 3. Belje, Kneževi Vinogradi

Najboljim vinskim podrumom u turističkom smislu u Bregovitoj Hrvatskoj (gdje li je ta Bregovita Hrvatska?) proglašen je onaj u vlasništvu Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog kod Jastrebarskogaa. Nagradu mu je uručio Ivo Bašić. Posebno pak priznanje za razvoj vinskog turizma išlo je u ruke Drage i Dubravke Kurtalj, plešivičke vinska obitelji koja uspješno, kao svoju ispostavu i svojevrsnu plešivičku vinsku ambasadu, vodi ugostiteljski objekt Vinska klet u središtu Zagreba

Najbolji vinski podrumi u regiji u kontekstu turističke ponude u 2019, slijeva: Chateau Kamnik (predstavnica: Natalija Kuzmanovska), Makedonija; Radovan Vukoje (vlasnik), Bosna i Hercegovina); obitelj Kopitović (predstavnica obitelji), Crna Gora), Janez Istenič (vlasnik), Slovenija); Bibich (Darko Petrović Skradinjanin, predstavnik), Hrvatska

Najbolji u vinskom turizmu za 2019.:
Hrvatska: 1. Bibich, Plastovo, 2. Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3. Rizman, Slano (Komarna) ⦁ Slovenija: šampanjerija Istenič, Bizeljsko ⦁ Bosna i Hercegovina: Vukoje, Trebinje ⦁ Srbija: Erdevik, Erdevik ⦁ Crna Gora: Kopitović, Brčeli ⦁ Makedonija: Chateau Kamnik, Skopje. ⦁

_____________________________________

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine, u prostranom šatoru na Terasi Oleander gdje su jedni uz druge nastupili ponuđači i vina i jakih pića i delikatesa i pribora za posluživanje hrane i pića, održana je humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju tog atraktivnog gastro-showa u operativnome smislu se svojski pobrinuo eno-gastronom i pisac o hrani i pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo. Ribafish i Saša Stanković, tajnik dobrotvorne udruge Rok-Otok na inicijativu upravo Jakopovića osnovane 2019. u Zagrebu s ciljem da kroz igru, predavanja i istraživanja pomogne djeci i roditeljima u tome da kvalitetnije zajednički provode slobodno vrijeme (druženje uz igre, sportsko-rekreacijsku aktivnost posebice plivanje, razgovore o prirodnim ljepotama Hrvatske i ekologiji, putovanja…) – doveli su u Esplanadu ekipu kuhara kako bi na licu mjesta prigotavljali razna jela te ih prodavali po prigodnoj cijeni, s time da prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-Otok za nastavak i unaprjeđenje rada udruge. RokOtok kao kuhare je na festival pozvao Matiju Bogdana i Marka Palfija, Darka Kontina i Vedrana Boškovića, Časlava Matijevića, Ivanu Čuljak i Igora Gudeca.

Ribafish u akciji, a jedan od kuhara koji je nastupio za RokOtok bio je Časlav Matijević kojega smo u predahu zatekli na duhovnoj obnovi kod drniškog pršutara Ante Reljanovića

I ove godine Zagreb Vino.com pokazao je svoju veliku snagu u vinskim radionicama, održanima, s dosta ekskluzivnim gostima i na posebno atraktivne teme, u Club Board Roomu. Evo što je bilo na repertoaru:

HORIZONTALA ZA CHAMPAGNEU POVIJESNOG GODIŠTA 2008: Agapart Venu 2008, Larmandier-Bernier vieilles vignes du Levant 2008, Ierre Peters cuvée spéciale les Chétillons 2008, Drappier Grande Sendrée 2008, Philipponnat Clos des Goisses 2008, Jacquesson Ay Vauzelle Terme 2008, Moet & Chandon grand vintage 2008, Billecart-Salmon vintage 2008, Bollinger Grande Année 2008, Pol Roger Winston Churchil 2008, Dom Pérignon 2008, Cristal 2008. Voditelj Roko Bekavac. ⦁

_______________________________________

Bakho i u službi politike: S VINOM, UVOD DO PREDSJEDANJA u EU! – U povodu hrvatskog preuzimanja predsjedanja u EU, na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u svjetskom vinskom velegradu Bordeauxu nedavno je održana degustacija plemenite kapljice i delikatesa (pršut, sir) iz Lijepe naše koju je za francuske enologe – odazvalo ih se 65! – organizirala tvrtka Les Robes de l’Est (Proizvodi s Istoka) što je vodi Barbara Bačić, kćerka u Francuskoj priženjenog Dalmatinca Ante Bačića, također uposlenoga u vinskome svijetu, više oko vinogradarske i podrumarske opreme a ponešto i oko plasmana hrvatskoga vina u Francusku odnosno promidžbe bordoškog vina u Hrvatskoj. Inače, Les Robes de l’Est je uvoznik u Francusku vina iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i dalje, sve do Gruzije! Barbara Bačić vodila je kušanje zajedno s francuskom enologinjom Marie Laurence Porte, koju već godinama poznajem s velikih međunardnih ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini.
Na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Pušipel 2018 Cmrečnjak; Malavazija 2017 Coronica; Pošip Intrada 2018 Krajančić; Babić 2016 Matošin, Plavac barrique 2015 Stina Vino; Crljenak/Zinfandel 2013 Zlatan Otok; Gran Teran 2015 Coronica; Graševina IBPB 2012 Krauthaker; Prošek 2012 Stina Vino. Najviše ocjene dobili su Krajančić za Intradu, Zlatan otok za Crljenak, Coronica za Gran teran te Krauthaker za izbornu berbu prosušenih bobica i Stina-vino za prošek.
Nazočni enolozi ostali su zapanjeni kvalitetom prezentiranih vina, vidjelo se to ne samo iz njihovih usmenih reakcija nego i iz bilježaka koje su o svakom vinu ostavili organizatorima. Na kraju događaja enolozi su se izjasnili da je to u tijeku ove godine bila jedna od najboljih degustacija kojoj su prisustvovali! Lijepo za čuti!

Barbara Bačić, voditeljica bordoške tvrtke Les Robes de l’Est, uvoznica u Francusku i distributerka po Francuskoj vina s istoka Europe a i dalje (sve do Gruzije!), nedavno je – neposredno prije Zagreb Vino.coma 2019 – za grupu francuskih enologa priredičla kušanje desetak hrvatskih vina iz njena portfolija, svi nazočni ostali su oduševljeni. S ocem Antom Bačićem na festivalu Zagreb Vino.com, Toni Bačić i enolog Fabien Teitgen održali su uspješnu prezentaciju bijelih i crnih vina ponajboljih berbi glasovite bordoške kuće Château Smith Haut Lafitte

Radionica na Zagreb vino-comu – CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, bijelo, vertikala top-godišta: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017.

Enolog Fabien Teitgen i Chateau Smith Haut Lafitte

CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, vertikala top-godišta, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor proizvoidnje u Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. ⦁

THE WORLD GLASS of BUBBLY, London 2019, Champion & Trophy Winners. Radionica, pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudila je na kušanje ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Kategorija Bijeli i rosé – Michael Edwards Award: Tenuta Mazzolino – Cruasé Oltrepò Pavese Pinot Nero Rosé (Italy); Trophy Classic & Elegant: Champagne Frerejean Frères – Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru (France); Trophy Light & Fruity: Fitz Sparkling Wine – Fitz Pink (England); Trophy Zesty & Zingy: Radgonske Gorice – Zlata Radgonska Penina Selection Brut 2016 (Slovenija); Trophy Forget me Not: Lumiere – Kakitsubata (Japan; vrlo interesantan!). Crni pjenušci: Trophy Fireworks: Vina Kobal – penina Tera (Slovenija; od terana); Trophy Winter Warmer: Vinarstvo Rebula – Br’stovska Penina Teran (Slovenija); Trophy Hint of Spice: Vina Štoka – Prima Teran; Chateau Intanto Jazbec – Sparkling Teran old (Slovenija).

Prof. Marin Berović uz Champagne Frerejean Frères Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru, japanca Lumiere Kakitsubata, te s pjenušcima od terana sa sežanskog Krasa Tera (mladi) i Chateau Intanto Joška Jazbeca (star desetak godina)

ČA JE PUSTI ALSACE KONTRA IVANA ENJINGIJA: Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel (Alsace). Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin. ⦁

FRANCUSKE IKONE 1930 – 1990,: Primarni cilj radionice bio je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama u uglednim vinskim kućama. Prošarano je Champagneom, Alsaceom i Burgundijom, sjeverom Rhône i potom jugom Francuske sve do do Bordeauxa. Na kušanju su bili 1990 Trimbach Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon Cuvée Brut. Moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia.

HORIZONTALNA DEGUSTACIJA PET VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE – GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855.: četiri vina Médoca i jedno Pessac Léognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre Margaux 1996, Chateau Lafon Rochet St Estephe 1996, Leoville Barton St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo. ⦁

_______________________________________

U počast velikanu: Poprsje Stanka Čurina u aleji velikana u Ormožu – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice – pa i zagrebački hotel Esplanade! – je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobio je posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji velikana kod Starog grada pred brojnim skupom početkom studenoga u nazočnosti obitelji – unuka Aleksandre Pivec, aktualne ministrice poljoprivrede, te Boruta Prapotnika, ali i načelnika općine Ormož Danijela Vrbnjaka, svečano je otkriveno Čurinovo poprsje a u Bijeloj dvorani Grada prikazan je film o njegovu životu.

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici pionira poput Stanka Čurina koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?… (Marko Čolić) ⦁

______________________________________

ZADNJA VINA VELIKOG STANKA ČURINA: degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca iz 2002, preko mirnih Sivog pinota 2008, Cuvéea 2007, Laškog rizlinga/graševine 1999, Ranine 1999, Šipona/moslavca 1997, Sauvignona 1993, crnog pinota (1990) do visokih slatkih predikata – Laškog rizlinga/graševine 1990 izborne berbe prosušenih bobica, te ledenog vina Rajnskog rizlinga 1986 i Šipona/moslavca 1973, oba vina sui z kategorije ledenih (ice wine). Moderator: Marin Berovič. ⦁

__________________________

Vinska smotra u Ljubljani uvod u Zagreb vino.com – Dobar uvod u 14. Zagreb Vino.com 2019 bila je, tjedan dana prije zagrebačkog događanja, 22. festivalska vinska smotra u Cankarevu domu u Ljubljani. U novoj organizaciji – direktor je sada Tihomir Kovačić, više nema dugogodišnjeg čelnika Rade Stojanovića – manifestacija u elegantnom prostoru na dva nivoa okupila je više od 150 vinara iz Slovenije (više slovenskih vinara prijavilo se i za Zagreb Vino.com 2019) te proizvođače iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Makedonije, na kušanje je ponuđeno ukupno više od 500 različitih vinskih etiketa. Svjež još uvijek od boravka u Makedoniji i Crnoj Gori po pitanju vranca, nastavio sam sada u Ljubljani dijelom putevima tekućeg crnog pastuha a, logično, dobrim dijelom i putevima sorte karateristične za Istru, posebice slovensku, riječ je o refošku. Kao i teran, i refošk je dugo dugo bio bagateliziran, ali, jednako kao što se dogodilo s teranom tako je posljednjih godina i refošku posvećena pažnja koju, pokazuje se u najnovije vrijeme kroz razne uzorke vina, i te kako zavrjeđuje!

Izvanredni refoški kod Mojce Bordon (Ivanov Refošk 2009, prinos cca 0,5 kg/trs, 15,0 vol %, mpc 28 €) iz Dekana kod Kopra, pa Refošk 2016 i sjajni cuvée Grand Morer 2016 (od 50 % refoška i po 25 % merlota i cabernet sauvignona, 16,0 vol %, mpc. 25 €) od vinskog podruma Zaro iz Izole,, a bogme i Refošk 2015 Capris (13,5 vol %, mpc 8 €) od Vinakopera Dolje: Uroš Rojac Renero, sa suprugom Vitom, i, desno, Jozef Prus, višestruki Vinar godine u Sloveniji

Među refoškima vrijednima pozornosti svakako je bio i Renero 2015 (15,5 vol %) Uroša Rojca iz Koparštine, na slici, ovdje, sa suprugom Vitom (lijevo). Jedan od careva slovenskih predikatnih vina Jožef Prus ističe se sve više i s crnim suhim vinom od frankovke te od lovrijenca, taj proizvođač iz okolice Metlike točnije iz sela Krmačina uz samu granicu s Hrvatskom (Vivodina), inače već eto po peti put proglašen Vinarom leta (2009, 2010, 2011, 2012 i 2019 ) u Sloveniji, kreirao je vrlo uspjeli cuvée Rdeči trio 2016, sastavjlen od frankovke, lovrijenca i gamaya, dozrijevan dvije godine u barriqueu

Makedonski Bovin u Ljubljani je točio vrance. Uz Kostadina Kitanova iz službe prodaje i enologa Borisa Nećeva su Lili Vodušek iz slovenske uvozničke kuće i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma. Bovin je inače nastupio, sada, i na Zagreb Vino.comu!

Crnogorske Plantaže 13. jul stigle su s vrancem Pro Corde za srce, ali i s nečime za dušu – vinima Pro Anima od bijelog pinota te, drugime, od chardonnaya i sauvignona. I Plantaže izlagale su i na Zagreb Vino.comu

Bojan Kobal, na slici s Majdom Debevc, nekad djelatnicom Mercatora na vinskom programu, dugo je godina bio glavni enolog Ptujske kleti, a onda je krenuo samostalno i sad, također uspješno, vodi Kobal Wine Estate. Kod njega se moglo kušali odličan Sauvignon 2016 Veliki vrh single vineyard (vinograd star 40 godina), te odličnu frankovku Blaufränkisch 2018 craft. Kobal je inače već godinama i predsjednik ocjenjivačke komisije na Dubrovnik FestiWineu

Zanimljivost iz Dolenjske: Frelihov pjenušac od zelenog silvancaa koji je nakon druge fermentacije čak 10 godina proveo na kvascu u butelji! Frelih je nastupio na Zagreb Vino.comu. Kad već nije moglo na Vinistri i u Zagrebu, moglo je u Ljubljani: susret u Cankarevu domu s Istraninom Marinom Markežićem Kabolom, koji se na štandu svog uvoznika Mabata podičio, među ostalime, i sa svojim najnovijim sjajnim proizvodom crnjakom Supremo, od caberneta i merlota, te s malo terana. Kabola se na Zagreb Vino.comu 2019 nije pojavio kao izlagač

Oveći prostor u sklopu 22. ljubljanskog vinskog festivala bio je u znaku trgovačke kuće Lidl Slovenija, naime ovo je već sedma godina otkako se na toj manifestaciji pojavljuje Lidl kao pokrovitelj s ciljem da u skladu sa sloganom Na mladim vinarima počiva naša vinska ponuda široj publici – dakako svojim pravim i potencijalnim kupcima – skrene pažnju na dio kojime obogaćuje ponudu butelja u vlastitim prodavaonicama. Mladi vinari u dobi do 35 godina prijavljuju se za nastup za Lidl na festivalu, a poseban strukovni žiri uoči festivala kuša i ocijeni njihove uzorke poslane u kategorijama bijelo i crno mirno, te pjenušavo vino. Šest najbolje ocijenjenih vina ne samo da se posebno prezentira na festivalu nego ulazi i na police Lidlovih prodavaonica… Proglašenje šampiona, koji bi za nagradu mogao dobiti i mogućnost obavljanja prakse u nekom znanom inozemnom vinskom podrumu, bit će na ljubljanskom Vinskom univerzumu u prosincu. Ovakva suradnja festivala i velikog trgovačkog centra (nije nužno da to bude samo Lidl, postoje i drugi lanci) čini se kao dobar način kako za poboljšanje kakvoće ponude u prodavaonicama centra tako i kao dobar stimulans mladima da se jače trse na poboljšanju kakvoće, možda bi bilo zgodno da se nešto takvo ostvari i na sljedećem Zagreb Vino.comu koji iduće godine treba slavi jubilarnih 15 godina!… ⦁

__________________________

DOBITNICI 2019 – U sklopu Zagreb vino.coma 2019. podijeljena su i odličja vinskim kućama kapljica kojih je u tijeku 2019. godine strukovno vrednovana na ocjenjivanju Vinske zvijezde, zamišljenome da posluži kao potrošački putokaz. Ove godine degustirano je nešto više od 230 uzoraka domaćih i stranih uzoraka. Devet vina osvojilo je najvrijednije odličje, ono s pet zvjezdica, veliko zlato, dakle ocijenjeno je s 95 i više bodova, 61 vino dobilo je četiri zvjezdice i zlato (90-94,99 bodova), 90 vina prošlo je s tri zvjezdice (srebro, 85 do 89,99 bodova), a 29 vina s dvije zvjezdice (bronca, 80-84,99 bodova), tri uzorka nije dosegnulo 80 bodova, rekla je aktualna voditeljica Vinskih zvijezda prof. Marija Vukelić.

Dobitnici priznanja Vinskih zvijezda za 2019. godinu. Uz njih su Marija Vukelić, aktualna voditeljica ocjenjivanja i Saša Zec, član organizacijske ekipe i ocjenjivač. Šampion 2019. Stjepan Đurinski treći je zdesna, a sasvim lijevo je Zdravko Ilija Jakobović (Vino Jakob), osvajač dvaju priznanja sa četiri zvjezdice, s Cuveeom 2013 bio je na pragu pet zvjezdica.

Evo velikih zlata: Leona 2016, ledeno vino – OPG Đurinski; Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče; Rajnski rizling 2006 izborna berba bobica – Enjingi, Kutjevo; Bordeaux Superieur 2011 – Château La Ronde Désormes; Moscatel 2016 – Finca Antiqua; Sauternes 2010 Grand Cru classé – Chateau d’Arcie; Allegro Muškat žuti 2013 – Dobravac; Felix Grüner Veltliner 2017 – Weszeli; Chardonnay Eclat 2013 – Vinolog.
Posebna priznanja: Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte: Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče (Badel 1862); Šampion za 2019, kao najbolje ocijenjeno vino u sezoni: Leona 2016 ledeno vino – OPG Đurinski ⦁

___________________________

Što donosi 2020.? ACROBAT PORTFOLIO TASTING, WINEOs, DIOKLECIJANOVI PODRUMI – Na Zagreb Vino.comu 2019 najavljeno je, što izravno što neizravno, nekoliko značajnih vinskih događanja u prvoj polovici 2020. Ako se ostvari rečeno, veliki hit mogla bi biti međunarodna revija vina i proizvođača koju pod nazivom Acrobat Portfolio Tasting 15. veljače u Zagrebu, kako čujem u hotelu Hilton, priprema Dino Kušen iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Akrobat. Zamišljeno je da manifestacija bude festivalskog tipa, ali ne i otvorena za širu javnost nego samo za pozvane profesionalce iz svijeta eno-gastronomije. Uz vina predstavila bi se i jaka pića, maslinova ulja, pršuti Pata negra, čaše (Zalto). Najavljuju se dolazak osobno Roberta Voerzija te dolazak Angela Gaje odnosno kćerke mu Gaie Gaja iz Pijemonta, dolazak nekoga od članova obitelji Alvarez koja je vlasnik Vega Sicilije, nekoga iz obitelji Tesseron koja je vlasnik glasovitog Châteaua Pontet Canet a i kuće za proizvodnju konjaka, pa dolazak predstavnika kuća Frescobaldi, Tua Rita, Château Haut Brion…

La Morra: Dino Kušen Akrobat s Robertom Voerzijom i njegovim buteljama

King Roberto  u Hrvatskoj! – Mora, srećom, nije, ali, srećom, La Morra jeste!
Barolo iz područja La Morra s glasovitih izdvojenih pozicija Rocche dell’Annunziata, Cerequio, Brunate, smještenih unutar apelacije Barolo docg, stigao je, eto, u Hrvatsku, i to na najbolji mogući način: u interpretaciji najboljega – Roberta Voerzija! Nisam baš neki pristalica uvoza vina jer uvozi se sve i svašta, ali jesam pristalica uvoza kad se ovamo dovoze visokokvalitetni proizvodi što mogu ne samo dobro obogatiti obvdašnju ponudu nego dobro poslužiti i kao inspiracija većem broju domaćih naših vinara da u svojim kreacijama idu putevima i do ekstremnih kakvoće i osebujnosti. Vjerujem da je dobrim dijelom u temeljima za baš taj uvoz Voerzijevih barola ugrađena i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, sa mnom na čelu! O Robertu Voerziju i njegovim vinima pišem već dugo, od svog prvog sudjelovanja na svakogodišnjoj manifestaciji Alba Wines Exhibition u pijemontskom gradu Albi a koja je s vremenom promijenila naziv u Nebbiolo Prima… Roberto Voerzio nositelj je niza priznanja (i) Svijeta u čaši s maksimalnih pet zlatnih grozdova (u više navrata u Wine Spectatoru osvajao je za vina po 100/100 bodova!), trofeja koje je ta revija svake godine dodjeljivala najboljim uzorcima ocijenjenima te godine za rubriku Potrošački putokaz,
Uvoznik vina (uz barolo tu su i nebbiolo i barbera) Roberta Voerzija? A tko drugi do li Akrobat! Dino Kušen kaže mi da će vino na policama Akrobatovih vinoteka Svijet Vina (sada su dvije u Zagrebu) biti sljedeći tjedan!
Kulminacija bi trebala, ponavljam, biti 15. veljače na smotri plemenite kapljice vrhunskih svjetskih vinskih imena u ponudi kuće Akrobat.

Wine Os – Ulazak u novu, 2020. godinu, obilježit će šesto izdanje osječkog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS-a. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja sljedeće godine, ponudit će brojne novosti i zanimljivosti za sve posjetitelje. Prva i najznačajnija među njima je novi, značajno veći izložbeni prostor.

WineOs – atmosfera s posljednje priredbe

Ljubitelji vina i delicija zasigurno su već navikli na redovite promjene lokacije održavanja festivala. Nakon Arheološkog muzeja, Essekera i Muzeja okusa, novi prostor ističe se svojom veličinom. Šesti WineOS održat će se, rečeno je, na čak 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt. Značajno povećanje prostora donosi i puno bogatiji program oba dana festivala te, logično, i veći broj izlagača.
Posjetitelje će dočekati oko 90 izlagačkih mjesta koja će izlagačima ponuditi osjetno veći komfor nego što je to bivalo do sada. Pojedinačni štandovi zauzimat će površinu od devet četvornih metara. Uz vinare i proizvođače delicija, predstavit će se i proizvođači rakija i craft piva. Publiku očekuje i velika pozornica na kojoj će se tijekom oba festivalska dana održavati brojne prezentacije i promocije. Jedan će dio dvorane biti rezerviran za restoransku ponudu, kaže Vinko Ručević iz organizacijske ekipe.

Među važnijim izlagačima na proljetnom sajmu u Spitu svakako će biti i vinari Šibensko-kninske županije, koji ozbiljnije kreću u osvajanje tržišta i koji su se, uz to što su u većem broju nastupili na Zagreb Vino.comu, i dodatno, posebno, predstavili, u organizaciji svoje županije, na odvojenoj priredbi u prostorima zagrebačkog Muzeja Mimara. Osobitu pažnju izazvali su Filip Baraka, sa svojim Debitom 2017 Riserva (vrlo lijepi ozbiljni debit – 12,1 vol % – njegovan duže vrijeme na kvascu dijelom u cementnoj bačvi oblika jajeta a dijelom u hrastovoj bačvici) i s pažnje vrijednim Babićem 2016 (13,5 vol % – dozrijevan razumno u bačvicama od francuskog i američkog hrasta) i Juraj Sladić (desno) tj. relativno nova vinska kuća Testament s 50 hektara vinograda na Jadrtovcu i s 25 ha maslinika, proizvodnja je na kolosijeku ekološkoga, naglasak je na sorti babić

Sajam vina i delicija u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu – U krasnom podrumskom prostoru splitske Dioklecijanove palače koja je, inače, pod zaštitom UNESCO-a, za 15. i 16. svibnja priprema se osmi Sajam vina i delicija. Uz ponuđače vina izlagat će i ponuđači maslinovog ulja, sira, pršuta. Za razliku od drugih festivala vina i delikatesa, ovaj splitski ide jače na ruku široj publici, naime koncipiran je tako da bude i prodajnog tipa, dakle izlošci će se, najavljuje organizator a to je Slobodna Dalmacija, moći na licu mjesta i kupiti za ponijeti doma. Evo par cveba vezano uz sajam: najatraktivnija lokacija, stara 1700 godina, očekuje se oko 150 izlagača iz Hrvatske i iz inozemstva, na kušanje će biti ponuđeno oko 500 etiketa vina.

Predviđene su zanimljive radionice i strukovna predavanja, Najavljuje se tijesna suradnja s najboljim splitskim restoranima tako da se i nakon zatvaranja festivalskih vrata tog pojedinog dana u lokalima po Splitu može nastaviti uživati u festivalskom tonu. U sklopu festivala predviđen je i Vinski party.

Salon pjenušavih vina u Zagrebu – U zagrebačkom hotelu Dubrovnik u središtu grada 31. siječnja 2020. održat će se već tradicijski Salon pjenušavih vina, koji, inače, svoje izdanje ima potom i u Ljubljani.

Ana Peršurić Palčić sa suprugom na Zagreb Vino.comu 2019 u Esplanadi

Ocjenjivanje pjenušaca što će biti podastrti na oba salona predviđeno je za 9. prosinca ove godine u Zagrebu, također u hotelu Dubrovnik. Prošle godine ocjenjivanje je održano u Ljubljani.

Uvijek među najboljim hrvatskim pjenušcima etikete su iz podruma Peršurić iz Istre. Ana Peršurić Palčić posebno je vesela jer upravo ovih dana primila je sjajan trofej i od udruge Women on Wine. U već tradicionalnom godišnjem izboru top-vina godine u organizaciji udruge WoW, ovaj put za 2019., u borbi s glavnim perlajućim konkurentom, Šemberovim pjenušcem Pavel, Blanc de Noir od Peršurićevih proglašen je prvakom kategorije. Uskoro ćemo eto saznati rezultate i s ocjenjivanja za Salon pjenušavih vina 2020. u Zagrebu i poslije u Ljubljani! ⦁

____________________________________

Manifestacija ovakvih razmjera kao što je Zagreb Vino.com, sada na pragu 15. jubilarnog izdanja!, pokazala je da nadilazi termin festival vina i da, pogotovu bude li se dobro osmišljeno i svakako uz podršku/konkretnu pomoć institucija unaprjeđivala (pa i proširenjem izlagačkog prostora, međutim uz obvezno ostanak na elegantnom ambijentu!) i obogaćivala određenim akcijama ozbiljno okrenutima i prema inozemstvu, ulazi u sferu ozbiljnih gospodarskih događanja čak i ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju.

DIAM-prezentacija u bistrou Fino & Vino

U prigodi Zagreb Vino.coma glavni grad Lijepe naše privukao je iz inozemstva predstavnike više značajnih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom i trgovinom opremom za podrumastvo i priborom za enogastronomiju. Jedna od kuća koja neizostavno dođe i ugosti vinare u nekom od finih zagrebačkih restorana je francuski DIAM bouchage SaS, glasovit po čepovima za butelje. Jacques-Olivier Bauguier iz DIAM-a ovaj put odlučio je vinare odvesti na večeru u bistro Fino & Vino na Kaptolu. I tamo je objavio novost iz DIAM-a što bi mogla zanimati posebno i proizvođače vina priklonjene organskoj i biodinamskoj produkciji a koji su pokazivali skeptičnost prema čepu od DIAM-a: najnoviji proizvod DIAM-a je Origine by DIAM, kreiran na inovacijama što počivaju u potpunosti na ekološkim osnovama. Zasad je Origine by DIAM izdan za mirno vino i u verzijama 10 i 30, a uskoro bi trebao izaći i u modelima za mirno vino u kojima je već izašao DIAM classic, te za pjenušac.

Vinari s juga Dalmacije – Bire, Zure, PZ Pošip (Janko Jovanov), Matela… i jedna Cipelica lutalica

Zagreb Vino.com je kao priredba već neko vrijeme relevantna vinska Hrvatska na dlanu, u najnovije vrijeme plemenitoj kapjici pridružuju se, u većoj mjeri i razne delicije poput pršuta, kulena, slanine, ribljih prerađevina, tartufa i prerađevina od gljiva, maslinova ulja pa donekle i bučina ulja…, a tu bi trebali biti svakako još i neki naši tipični kolači kao rapska torta, imotska torta, makarana, skradinska torta, međimurska gibanica, rafioli…. da imamo i kompletnu eno-gastro Hrvatsku na dlanu. Srećom, u sve većem broju kao izlagači u Zagrebu se javljaju i afirmirana proizvođačka imena iz zemalja u okruženju, bilo bi jako dobro još kad bi se ponovno tu našle vinske zvijezde iz Slovenije, nekad redovite na ovakvim priredbama u Zagrebu.

Slavonija i Dalmacija, veselo: Vlado Krauthaker, Slavko Kalazić, Frano Milina Bire, Sabo Markus, Mladen Siber

Jacques-Olivier Bauguier DIAM i Zdravko Jakobović Vino Jakob

To bi u Zagrebu, koji je geografski dobro smješten i komotan za dolaske (autoputevi, vlakovi, avion), moglo na manifestaciju privlačiti bitno veći broj poslovnih gostiju (vinskih trgovaca ali i ponuđača razne opreme i pribora za podrumarstvo i posluživanje jela i pića, zatim specijalizirane eno-gastro i turističke novinare) iz svijeta koji, to je nedvojbeno, žele, i trebaju!, otkriti nešto novo kvalitetno te u dovoljnoj mjeri prepoznati da roba s ovih prostora zavrjeđuje veliku pažnju kao i da i ovi prostori – a ne samo već dugogodišnja klasika poput npr. Burgundije, Bordeauax, Toscane, Pijemonta, rajnske oblasti i te kako vrijede posjeta i boravka tu ne samo kad su ljetne vrućine i ne samo na morskoj obali nego i u unutrašnjosti i kroz cijelu godinu. Da ne bi predugo trajalo to da poslovni stranci koji su nam nužni upišu u svoju osobnu memoriju činjenicu da valja doći ovamo bilo bi dobro da se neki veći broj relevantnih imena pozove k nama u goste u festivalskome tjednu te da se tim ljudima omogući i obilazak naših vinogorja i najatraktivnijih turističkih odredišta, za širenje informacija i dobrih vibracija odavde sigurno je da bi se barem u prvo vrijeme naglasak pri pozivanju isplatilo bi staviti na medije javnog informiranja i njihova najeksponiranija i najutjecajnija imena. ♣

Emocije od doma / Emozioni dal Mondo

RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI! PLES MAGNUMA i DUPLIH MAGNUMA!

Dugo ih nije baš bilo istaknuto za vidjet’, a onda su, i ove godine ponovno, bljesnuli, i to na širokom frontu, pred domaćom i vanjskom publikom. Ovdje, eto, slučaj koji nam je, ovdje na ovim prostorima, do prije nekog vremena bio nepojmljiv: velika tvrtka, ali ne tek obični proizvodi industrijskog tipa nego i oni iz emocijski vrlo osjetljivog segmenta, vrlo dobri vinski i delikatesni, iznadprosječne kakvoće do i vrlo osebujni. Kičma s tercetom bez kojega, u smislu vrste proizvoda i terroirskog karaktera, nema vrhunske eno-gastronomije: sir, maslinovo ulje, vino!

Agrolagunina ikebana ispred ulaza u Cheese-bar u Zagrebu

Dojmljivi – makar se odvijao na cesti! – tulum priredila je na subotnjoj podnevnoj zagrebačkoj špici, na vanjskom prostoru zagrebačkog Cheese-bara na Europskom trgu kod kod Trga bana Jelačića, porečka Agrolaguna, kako bi na najbolji način pokazala što se krije iza brojnih međunarodnih nagrada koje Agrolagunini proizvodi posljednjih mjeseci redovito donose u Hrvatsku. Na terasi popularnog Cheese-bara Agrolaguna je ikebanom svojih vrhunskih artikala pred ulazom u Cheese-bar oduševila najprije u dizajnerskom smislu a potom, kad se i bolje pogledalo što je izloženo i pogotovu nakon što je počelo kušanje, i izborom delicija među kojima su se našle i etikete limitiranih serija ulja Ol Istria, vina Laguna i sira Špin. Uz kraj godine i u pretprazničkoj atmosferi htjelo se istaknuti ono što se i pred međunarodnom javnosti i službeno dokazalo kao zlata vrijedno. Agrolaguna je priredila nešto što drugi nisu: ples magnuma i dvostrukih magnuma!

Ples duplih magnuma: Milan Budinski, direktor proizvodnje u Laguna Vinu, s dvostrukim magnumom vina Castello koje je (i) ove godine u Bergamu na svjetskom ocjenjivanju merlota i caberneta osvojilo zlatnu medalju

Fokus u subotnjem predstavljanju Laguna-vina bio je na liniji Festigia koja se kušala i iz velikih pakiranja – magnum i jeroboam. Potočene su Malvazija istarska Festigia 2018, Malvazija istarska riserva Vižinada 2015, Malvazija istarska riserva Akacija 2015, Malvazija istarska riserva 2012 duga maceracija 210 (to 210 znači da je tekući dio na pokožici proveo oko 210 dana odnosno oko sedam mjeseci!), Malvazija istarska kasna berba 2016, Cabernet sauvignon Festigia 2016, Merlot Festigia 2016, Castello Festigia 2016 (od merlota, cabernet sauvignona i malo syraha), Terra Rossa limited edition 2018, kao i Riserva LV 2013 (merlot i teran insieme plus malo malvazije istarske, namjera je Agrolagune u idućim godištima tim sortama, veli Milan Budinski, pridružiti i cabernet sauvignon i/ili cabernet franc). Krajem listopada na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, a to je svojevrsno svjetsko prvenstvo u vinima od spomenutih sorata, Merlot Festigia, Castello Festigia te LV Riserva 2013 primili su, već sam o tome pisao, zlatne medalje, Merlot Festigia osvojio je, po odabiru novinara sudaca, i titulu najboljeg hrvatskog vina na tom natjecanju.
Nešto posve novo u ponudi Agrolagune je vrlo dobar pjenušac Blanc de Mo1 klasična metoda. Rađen je od malvazije 70 % i bijelog pinota, s time da je bazno vino prije šampanjizacije provelo u inoksu godinu dana na talogu a nakon sekundarnog vrenja u butelji na kvascu je odležavalo dvije godine, plan je da se boravak na kvascu u butelji s vremenom i produžava tako da dostigne i do pet godina! Pjenušac je nazvan, kako je upravo rečeno, Blanc de MO1, naziv je pisan takvim fontom da se jedva razaznaje da riječ MO1 završava brojkom 1, na prvu mi se činilo da je umjesto jedinice tu slovo I, tako da sam naziv pjenušca shvatio kao Blanc de MOI, što bi značilo moje bijelo ili bijelo od mene a kako sam, eto, u žurbi krivo pročitao upitao sam domaćine što to znači Blanc de MO1, odgovor je bio Bijelo, Model br. 1. A nadao sam se ipak nazivu Blanc de MOI, nekako mi je važnije istaknuti da je riječ o bijelom pjenušcu NA MOJ (odnosno enologov) način (Blanc de MOI) nego ići na to da se označi to je da je riječ o prvom pjenušcu Agrolagune (kuća već unatrag nešto godina ima pjenušavi rosé rađen metodom charmat) rađenom po klasičnoj metodi. Gledano na duži rok nije bitno to što je riječ o prvom Agrolaguninom pjenušcu rađenom klasičnom metodom, ali je, smatram, bitno oznakom istaknuti ono što je svoje, vlastito – Blanc de moi!
Od sireva u Zagreb na kušanje doneseni su, pod brandom Špin, Istarski kravlji sir, Istarski miješani sir, Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir u teranu, Istarski kravlji sir s tartufima kao i Istarski miješani sir u orahovom lišću. Tijekom posljednjih mjeseci Agrolagunini sirevi Špin sudjelovali su na dva prestižna svjetska natjecanja u kvaliteti sira. Na Global Cheese Awards u Engleskoj sirevi Špin osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly Commended. Broncom su se okitili Grana Istriano i Sir s tartufima, dok je Miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. A na World Cheese Awards u Bergamu u Italiji Agrolaguna je osvojila čak šest nagrada. Miješanom siru u orahovom lišću pripalo je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir i Istarski miješani sir.

Sirna plata Špin, i, dolje, istarski zgvacet u Cheese baru

– Medalje sa sajmova uvijek su veliko priznanje i za sve uključene u proizvodni proces, i dokaz kako se dobro osmišljen i naporan rad uvijek na kraju isplati. Kontinuiranim ulaganjima i učenjem nastavljamo i dalje razvijati sve naše proizvode, a sigurni smo kako će ovakve nagrade prepoznati i naši kupci. Naši sirevi proizvode se isključivo od domaćeg neobranog kravljeg i ovčjeg mlijeka, i to prema tradicionalnoj recepturi, a kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i održavanju najvišeg standarda te planiramo i širiti asortiman razvijanjem novih proizvoda – istaknuo je Krunoslav Salaj, voditelj sirane Špin pri predstavljanju nagrađenih sireva u Cheese-baru.
– Smisao današnjeg druženja je bio predstaviti izravno i široj publici našu premium liniju vina koja s puno znanja, truda i ljubavi stvaramo u našem vinskom podrumu. Ova vina najbolji su dokaz da kad se spoje vrhunska sirovina, vrsni profesionalci, iskustvo, entuzijazam odlični rezultati neće izostati. Vina iz naše ultra-premium serije prepoznata su, eto, i u svijetu. Inače, stalno se dičimo i s našim maslinovim uljem, ovogodišnje, dakle još posve mlado maslinovo ulje iznimne je kvalitete ali godište je bilo takvo da smo, a da ništa nismo mogli učiniti da to izbjegnemo, popriličlno zakinuti u količini. Za naša nagrađivana monosortna ulja, te osobito za Ol Istria Selection ekstra djevičansko maslinovo ulje svake godine ručno izdvajamo samo vrhunske plodove maslina kako bismo pomnom selekcijom i, za selekciju, kombinacijom nekoliko sorti realizirali ovaj vrhunski brend – rekao je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Vina Laguna.

Ispred Cheese-bara: Milan Budinski i voditelj lokala Dado. U posljednje vrijeme u zagrebačkom Cheese-baru subotom s početkom u podne odvijaju se zanimljiva eno-gastro događanja, neki prisutni su uzvanici ali dobrodošao je svatko tko tuda prođe. Jeste trošak jer konzumira se puno toga ali istodobno nije (barem nije bila!) i pijanka, rekao bih da je dobra ideja barem jednom godišnje raditi promidđbu i na ovaj način, uz dobrodošlicu širem sloju potrošača izravno

Na druženju na špici okupili su se brojni važni partneri, distributeri, ključni kupci, sommelieri, novinari i opinion makeri u gastro svijetu i svijetu vina. Gosti su imali priliku uživati i u tradicionalnom istarskom jelu zgvacet.
Porečani su u Zagrebu bili uistinu široke ruke, i ne samo uzvanici nego i svatko tko je tog lijepog subotnjeg dana prolazio uz Cheese-bar mogao je zastati i kušati zalogaj i gutljaj. Ovakva su okupljanja uvijek prilika da kompanija ne samo poslovnim partnerima nego i izravno krajnjim kupcima predstavi široku lepezu svojih proizvoda, ukaže na njihovu kvalitetu i kompatibilnost te da kroz proizvode predstavi svoju strategiju. Mislim da je Agrolagunina strategija očita: kvaliteta, inovacije, razvoj i ljudi, rekao je Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za poljoprivredu Fortenova grupe i direktor Agrolagune. Možda će se nekome ovakva prezentacija naširoko kakvu je sada u Cheese-baru imala Agrolaguna učiniti pretjeranom jer iziskivala je oveću potrošnju dragocjenih delikatesa, međutim smatram da je ona baš u takvom obliku i opsegu s promotivnog aspekta i s, poslije, aspekta plasmana, jednom godišnje u nekom većem centru potencijalno dobrom odnosno obećavajućem tržištu korisna bez obzira što iziskuje veći trošak, naime vrijedno je, kako bi se stvarali vjerni kupci s vremena na vrijeme prirediti ovakav nastup da se krajnjem potrošaču i izravno omogući prvi doticaj s ponuđenim artiklima a ne da je, prije nego što se odluči kupiti neki proizvod, osuđen isključivo na to da preko medija o tom proizvodu ili tim proizvodima saznaje mišljenje nekog drugoga tko jeste, mora i može biti vrhunski stručnjak, ali i tko u nekim slučajevima možda to baš i – nije (u dovoljnoj mjeri)! ♣

Martin je v Zagrebu i posvud, s novim mladima portugiscem, frankovkom, graševinom…

SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆEVOM PLACU

U povijesti je dosta toga krenulo od bana Josipa Jelačića, pa nije čudno to što i radost vezana uz imendan svetog Martina naokolo kreće od njega, iz srca Metropole. Ljetne praznike smo naravno već o, ho ho… zaboravili, a onda je, sa studenom, počela serija novih, sezonskih vinsko-kolinjskih blagdana uglavnom pod zastavom novog mladog portugisca (sada bez petokrake), ponegdje i s novima mladima frankovkom, graševinom, zelenim silvancem itd…. Bogati rezime događanja u mjesecu studenome u Zagrebu: Festival novog portugisca, Martinje i krštenje mladoga vinca, Agrolagunino ulično slavlje najnovijih zlata s međunarodnog ocjenjivanja vina od merlota i cabernet sauvignona u Bergamu, vrlo konkretne i uvjerljve najave Dana otvorenih podruma na Pelješcu i Dana okusa hrvastske tradicije po cijeloj zemlji (15-25 11., 10 županija, iz Zagrebačke 11 objekata), pa Zagreb Vino.com kao pladanj Vinska Hrvatska na dlanu, pa dani oko 29. novembra pretvoreni u intenzivno druženje s pajcekima, za prosinac su ostavljeni dolazak sv. Nikole, pa Božić, ispraćaj Stare godine… Ča je suha Londra kontra Zagreb-gradu…

Sanda Braje

Dragica Režek

Vučinić vina

Snježana Gregurić

Zagrebačka županija vrlo aktivno se uključila u pripremu Festivala mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, a Grad Zagreb u pripremu martinjske svečanosti krštenja mošta. Vezano uz Festival, operativni dio posla izravno na terenu, na Trgu bana Jelačića, pripao je Udruzi Portugizac Plešivica i Udruzi malih sirara Sirek koji su se sa svojim proizvodima pojavili na prodajnoj izložbi u više drvenih kućica pravilno raspoređenih po Jelačić-placu. Jedno od mjesta prigodnog događanja bio je i Klub književnika, gdje je promoviran portugizac ne samo kao novo vino iz 2019, nego gdje je predstavljen i drukčiji pristup novom mladom portugiscu kao robnoj marki Zagrebačke županije, i gdje su na temelju rezultata strukovnog vrednovanja uzoraka proglašeni najbolji županijski sirevi i mali sirari Zagrebačke županije.
– Kao što druge zemlje i vinske regije promoviraju svoja nova mlada vina, tako smo i mi plešivički vinari svojedobno odlučili činiti s našim portugiscem, koji je nekad bio jako zastupljen u vinogradima jaskanskoga kraja, pa smo u 2000. uz potporu Zagrebačke županije osnovali udrugu Portugizac Plešivica. Rad udruge prekinuo se 2012., slijedila je stanka i onda je 11 plešivičkih vinara krenulo u obnovu udruge, i ona je s radom ponovno počela 2018., danas broji 17 članova. Novost u kontekstu mladog portugisca je ta da se dobar dio članstva udruge složio u tome da izdvoji dio svojega portugisca iz vinograda na najboljim pozicijama i da grožđe doveze na preradu u Poljoprivrednu zadrugu Plešivica, tako da novo mlado vino izađe i s još jednom, novom etiketom, kao Portugizac Plešivica Selekcija novo mlado vino. U projekt su, uz PZ Plešivica, uključeni obiteljska gospodarstva Gregorić Željko, Gregorić Franjo, Golubić, Braje Robert, Braje Josip, Damir Drago Režek, Ciban, Jurkovac… Od selekcioniranoga grožđa proizvedeno je oko 1300 litara vina – rekao je predsjednik udruge Portugizac Plešivica enolog Tomislav Haramija, inače i direktor PZ Plešivica, uz napomenu da spomenuta gospodarstva od preostalog im dijela portugisca rade i dalje portugizac i u svojim podrumima i na tržište ga puštaju pod vlastitom etiketom.

Tomislav Haramija, udruga Portugizac Plešivica, direktor PZ Plešivica

Portugizac Plešivica Selection 2019 novo mlado vino

Na pitanje postoji li u udruzi kakav pravilnik vezan uz novi mladi portugizac županijske robne marke Portugizac Plešivica glede proizvodnje, glede najranijeg mogućeg izlaska na tržište i glede označavanja vina na etiketi – sve to bitno je za potrošača jer definira profil vina i kakvoću te može spriječiti da se pojedinci svojim loši(ji)m proizvodom švercaju pod oznakom zaštićene robne marke, odgovor je bio da se stvar uređuje i dotjeruje..

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr, Josip Kraljičković istaknuo je da se Županija kani jače posvetiti i sirarima, dakle uzgajivačima domaćih životinja za mlijeko koji nastoje osnovni svoj proizvod finalizirati do sira, maslaca, jogurta, kiselog mlijeka. Zagrebačka županija pomogla je osnutak udruge sirara Sirek i formiranja turističke županijske Ceste sira, u porojekt se inicijalno uključilo 14 a naknadno još sedam sirana djelujućih u okvirima Zagrebačke županije a na područjima Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Kupinec, Jastrebarsko, Pisarovina, Zaprešić… Sirevi su, čuli smo od predsjednice Sireka Romine Zadravec, rađeni dobrim dijelom od sirovog nepasteriziranog mlijeka, nude se u raznim tipovima, kao svježi, meki, polutvrdi, tvrdi, s raznim začinima/mirodijama, dodatni proizvodi su jogurt i skuta. Zagrebačka županija, Grad Zagreb i udruga Sirek zajedniki su pokrenule postupak zaštite svježeg sira pod nazivom Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Petra Martić, direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga najavile su nove marketinške aktivnosti kako bi se vino, sir ali i drugi proizvodi i prikladni županijski resursi učinkovito valorizirali i kroz turizam.

Uoči martinjskog nastupa na Trgu bana Jelačića održano je strukovno ocjenjivanje sireva udruge Sirek, a žiri pod predsjedanjem prof.dr.sc. Samira Kalita među 13 kravljih sireva i tri kozja sira šampionom je proglasio goudu s ljutom paprikom sirane Jurkas, Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice/Šenkovec, taj je sir jedini osvojio 20 od mogućih 20 bodova. Za istaknuti još svježi kravlji sir Romine Zadravec iz Kuršanca (19,75 bodova), kuhani kozji sir te kuhani kozji sir s medom OPG-a Grčević iz Gradeca Pokupskoga (19,50) i meki sir škripavac OPG-a Katarina Führnkrantz iz Brdovca (19,50)

Na dodjeli šampionskog priznanja u Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu: uz sirare šampione Vladu i Katarinu Jurkas su Anđelka Pejaković, članic ocjenjivačkog žirija, te Gordana Matašin i mr. Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije

Kulminacija programa Martinja bila je koncelebrirana misa desetak vinskih biškupa, održana uz spomenik Jelačiću na dan uoči Martinova, glavna zvijezda bio je međutim ne Martin nego Milan koji je s oltara na golemoj pozornici rekao nekoliko rečenica s time da je, Bogu fala, izostala riječ materina… Bandić je bio okružen biskupima, mada vinskim, dakle biškupima, koji kroz obred krštenja mošta na mlado vino svojim propovjedima i prigodnim stihovima mogu i te kako utjecati na raspoloženje mase, bitno baš sada u predizborno vrijeme…

Milan Bandić kao martinjska zvijezda

Vinski biškup Simpy i miništrant Riba

Zgodno je podsjetiti se na neka davna vremena: ako ne kao prvi a onda među prvima u nas koncelebrirane mise s više vinskih biškupa istodobno na pozornici koji su krstili mošt na mlado vino organizirala je revija Svijet u čaši, inače moglo bi se reći također jedan od slavljenika, naime prvi broj ovog eno-gastro-turističkog časopisa svjetlo je ugledao baš na Martinje, tj. 11. studenoga daleke 1992. godine! Na naslovnici prvog broja našli su se zagrebački vinski biškup Siniša Doronjga Simpy i miništrant Drago Ribarić Riba, s kojima je Svijet u čaši proslavio mnoga Martinja ne samo u Zagrebu nego i šire po Hrvatskoj.
Lado!!!
Slavljenik je i fantastični naš nacionani ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, osnovan 11. 11. 1949. godine.

Lado!

Svijet u čaši lijepo je surađivao s Ladom, veće ili manje grupe članova pjevačkog i plesakog ansambla Lado te u više navrata i Ladarice redovito su, kao ukras i začin programa, bili sudionici velikih eno-gastronomskih manifestacja s proglašenjem cro Kuhara godine i cro Vinara godine i manifestacija u znaku Dobro mi došel, prijatelj!… koje smo priređivali svake godine u ponajboljim hrvatskim hotelima i restoranima (Esplanade, Intercontinental/danas Westin, Antunović, Korana Srakovčić, Baltazar, Žufika…).

Biškup Blaž i miništrant Mladen, kod Drage Kurtalja urbi et orbi! Dolje: krštenje mošta uz domaćina Dragu Kurtalja i vinskoga kuma Tomicu Tomca

Kako su biškupi i poslovni ljudi slavlje na Trgu nije trajalo jako dugo, naime krštenja mošta na mlado vino trebalo je obaviti i na drugim lokacijama, nekima i ne baš toliko blizu središta Zagreba. Jedno od mjesta ceremonijala i veselog martinjskog druženja bilo je i kod vinogradara/vinara Drage Kurtalja, ali ne u njegovoj kušaonici u Novoj vesi nego na dvorištu njegove obiteljske kuće gdje labilne karaktere iskušavaju dvije točke: jedna je pečenjarnica s patkama na ražnju, a druga, s druge strane, je vinski podrum. Dragec Kurtalj nedavno je osjetno proširio svoj podrumski prostor i povećao vinsku produkciju. Uzvanici su dočekani s pjenušcima, mirnima sivim pinotom i crnim pinotom, narescima, racama s mlincima, domaćim češnjofkama s krumpirom i kiselim zeljem… Vinski biškup presvetli Blaž i njegov miništrant Mladen stigli su u civilnom odijelu, kao incognito, a kad su se bušice napunile – najednom su nestali! Naravno, nisu pobjegli, ušli su u kuću da se presvuku i potom se svečano u odorama pojavili na bakonu kuće da bi urbi et orbi obznanili početak krštenja mošta na vino, ritual su, nakon što su oltaru kao kuma moštu/mladom vinu priveli vinogradara/vinara Tomicu Tomca, obavili u dvorištu.

Među brojnim gostima kod Drage Kurtalja bili su i neki s dubokog juga, primjerice Pelješani Boris i Antonija Mrgudić (Bura & Mrgudić), na slici sa sommelierom Sinišom Lasanom koji je u međuvremenu postao sommelijerskim prvakom države za 2019, i s direktorom Zagreb Vino.coma Ivanom Dropuljićem, te prof. Goran Milanov, enolog i eno-savjetnik iz Skopja, na slici u društvu s domaćinima Kurtaljima te s predstavnicama Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i Zagrebačke županije Višnjom i Ivankom

Biskupu Blažu i njegovu miništrantu trebalo je krenuti do iduće krstionice, a medijima do iduće martinjske svečanosti koju je u središtu Zagreba priredila feričanačka vinska kuća Feravino, u želji da pokaže kako na Martinje nije nužan portugizac da bi se veselilo, za to su svakako dobri i novi mladi frankovka, te graševina, s kojima unatrag koju godinu Feravino redovito izlazi u prvoj polovici studenoga…

Enolog-savjetnik pri Feravinu Matjaž Lemut i, desno, vlasnik Ivan Ergović, kao mlada nova vina ponudili su frankovku i graševinu kao simbole Slavonije

Sommelier – najnoviji naš državni prvak! – Siniša Lasan uz butelje novog mladog međimurskog vina

Međimurci su također, ali nekako samozatajno (čemu?!!; rade li oni vino da bi ga svoga sami u svome krugu popili?), pokazali aktivnost u domeni novog mladog vina. Očekivalo bi se da će izaći s novim mladim pušipelom (moslavac, šipon, furmint) kojega toliko propagiraju kao zvijezdu svojega kraja, ali ne: izašli su s određenim brojem etiketa novog mladog bijeloga vina od raznih sorata, kako kaže svježi sommelierski prvak Hrvatske Siniša Lasan kojega su se ipak sjetili pozvati na prezentaciju, većina tih novih mladih međimurskih vina je od zelenog silvanca, nešto ih je od bijelog pinota i chardonnaya, a nekoliko je mješavina sorata
Kojeg li mjeseca, studenoga!… Je li datum 11. 11. Uopće bio u Saboru na raspravi o praznicima? (slike: Marko Čolić) ♣

Martinje s novom dimenzijom?

DAN HRVATSKE KULINARSKE NEOVISNOSTI – 11. STUDENOGA!

Datum 11. 11. sinonim je, čini se, ne više samo za Martinje, nego, valjda, i za – neovisnost hrvatske kulinarike, naime taj datum proglašen je nedavno u znanom zagrebačkom restoranu Tač Danom hrvatske gastronomske nezavisnosti, kaže naš poznati Gastronomad Rene Bakalović.
– Statistike Instituta za turizam jasno pokazuju kako je uživanje u jelu i piću važan motiv posjete turista našoj zemlji. Hrvatska je izrasta u vrlo poželjnu eno-gastro destinaciju. Naličje te zlatne medalje nije tako sjajno: ne samo što se uvozi ogromna količina prehrambenih proizvoda, nego gora je činjenica to što je ta roba često loše kakvoće. Poticanje proizvodnje i primjerene ponude vrhunske domaće hrane i pića velika je nacionalna zadaća – naglašava Bakalović.
A ja bih dodao to da su nužne – bez obzira je li riječ o uvezenim ili domaćim proizvodima – stroge kontrole onoga što se stavlja i nudi na (naše) tržište, te da je nužno da deklaracije na proizvodima budu dovoljno informativne i dovoljno čitljive, bez toga će svaki napor prema boljitku propasti.

Rene Bakalović s poznatom cheficom Anom Grgić

Pokrenuta je eto uspostava Dana hrvatske kulinarske neovisnosti, 11. studenog, ove godine bio je to ponedjeljak. Ugostiteljski objekt Tač u podsljemenskoj zoni koji sustavno promiče izvrsna jela i pića Plave i Zelene Hrvatske, naših jadranskih i kontinentalnih regija, bio je mjesto događanja vezanog uz taj novouspostavljeni Dan hrvatske gastronomske nazavisnosti. Temeljni kriterij odabira onoga što bi se trebalo pojačano nuditi na tanjuru i u čaši su zaštićeni prehrambeni proizvodi i vrhunska vina od naših autohtonih sorti grožđa. Na prigodnoj prezentaciji u restoranu Tač htjelo se pokazati kako je kreiranje skladnih jelovnika kojima se poštuju naša gastronomska tradicija i njezin suvremeni izričaj poticajan koncept u cijelom lancu od poljoprivrede (poglavito obiteljskih gospodarstava) do ugostiteljstva (opet u prvome redu onoga koje se temelji na obiteljskom poslovanju).

Restoran Tač: bračni par Vesna i Tihomir Miletić ugostio je slavnog Joška Gravnera i njegova eno-savjetnika Natalea Favretta koji su inzistirali da ih se u Zagrebu povede u restoran što nudi dobru domaću hranu. Gravnerove impresije nakon posjeta – odlične

– Naša kulinarska neovisnost nikako ne znači zatvaranje u državne granice. Uostalom cijelo naše nasljeđe rezultat je raznorodnih gastronomskih utjecaja iz užeg i šireg našeg okruženja. Ovom se manifestacijom u Taču samo željelo pokazati kako odabirom najboljega u našoj gastronomskoj ponudi možemo pokazati snagu koja se može i te kako mjeriti s najvišim svjetskim standardima. Želja je da Dan hrvatske gastronomske neovisnosti izraste u tradicionalno događanje – rekao je još Rene Bakalović.

Ipak, ostalo je nejasno što će se i kada i kako i gdje na tu temu ponovno događati. Ideja sama po sebi doima se dobrom, ali bez razrađenog koncepta realizacije ne ide. ♣

Dani okusa hrvatske tradicije

BEZ GABREKA, KOJI OBILJEŽAVA 90 GODINA RADA!

Druga polovica studenoga službeno je bila u znaku je finog papanja domaćih specijaliteta. Od 15. do 25. 11. u 10 hrvatskih županija održavala se akcija Dani okusa hrvatske tradicije u kojoj je sudjelujovalo više od 100 ugostiteljskih objekata, nositelja standarda Okusi tradicije… S područja Zagrebačke županije sudjelovalo je desetak lokala sa znakom Okusi tradicije zagrebačkoga kraja (Bistro Babriga (Velika Gorica), Ekopark Krašograd (Pisarovina), Hotel Bunčić (Vrbovec), Hotel Princess (Jastrebarsko), Restoran Ivančić (Jastrebarsko), Izletište Suhina (Sveta Nedelja), Restoran Samoborska klet (Samobor), Seoski turizam Kezele (Ivanić-Grad), Seosko domaćinstvo Stara preša (Šenkovec), Izletište Vina Kos-Jurišić (Sveti Ivan Zelina). Iz varaždinskog kraja bilo je uključeno 16 restorana, Hrvatskog zagorja 12, Podravine-Prigorja devet, iz Bjelovara-Bilogore 12, iz Moslavine i Posavine 10, Graničarskog Posavlja devet, Srijema i Slavonije šest, Zlatne Slavonije (Požeška dolina i pakračko-lipički kraj: sedam – Čiča Mata u Velikoj, Hotel Pakrac, požeški restorani Stari fenjer, Zlatni Lug, Grgin dol i Vila Stanišić, kao i restoran Schön Blick iz Vetova / čobanac, sarma, zapečene kobasice na žgancima s vrhnjem i češnjakom, poznati odrezak Barun Trenk, rolana teletina, najfiniji lokalni deserti poput palačinki s pekmezom od mrkve, šnenokli ili štrudle), s planina i s mora osam.

Seosko gospodarstvo Kezele

Jelovnici su se nudili po promotivnim cijenama od 60,00 kn (za jelovnik od inače 75,00 kn) te 76,00 kn (za jelovnik od inače 95,00 kn), rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
U ovoj priči međutim – nije bilo znanog samoborskog restorana Krčma Gabreku, koji je upravo u drugome dijelu studenoga obilježavao i slavio 90-godišnjicu postojanja i rada! Kud ćeš veću (dužu!) tradiciju u ponudi okusa hrvatske tradicije?!…
A evo, u nastavku, domaće raskoši ponuđene kod Gabreka.

Gabrekovi Okusi tradicije dugačke 90 godina: domaći čvarci, domaći narezak, ajvar od gljiva, salata od gljiva, juha od žumberačkih gljiva, pohani mozak, češnjovke, krvavice s kiselim zeljem, brizle, raca s mlincima, koljenica, teleće pečenje, vepar u umaku od brusnica, biftek u kupinovom vinu, rolada od oraha, orahnjača, makovnjača, palačinke na razne načine…

U zabavnom dijelu: tamburaški sastav Samoborci, Đurđica Pleše, Marica Posilović, Ančica Bošnjak, Franjo Gluščić, te, dolje, kao gosti – dirigent Siniša Leopold i veteranka naše glazbe Vera Svoboda. Mađu gostima: i Anton Samovojska s nogometne scene

 

Marija Šintić kao domaćin, uz Zdenka i Ivanku Šember čija kapljica je kod Gabreka vino kuće

Ekipa od Gabreka: Marija te Mirko Šintić, Ana Marija Šintić i Tomislav Medved, sasvim desno je Đurđica Pleše koja je vodila kroz slavljenički program

Zakaj Gabreka ni bilo na Danima okusa hrvatske tradicije? Pital sam, ali odgovor je bil- ni sim ni tam. I onda neš pil!? Vraga neš pil! ♣

Enogastronomija i turizam: Dani otvorenih vrata peljeških podruma

KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICI – u PROSINCU! DAH PELJEŠCA PROTEKLIH DANA i u ZAGREBU

Pelješac – Vinsko carstvo/The empire of Wine

U ovo naše moderno vrijeme enogastronomija je, očito je, vrlo važan segment turističke ponude. Svjetske glasovite Meke za ljubitelje fine i za kraj tipične kuhinje te za područje karakterističkoga vina su, da spomenem tek neke: Burgundija, Bordeaux, Alsace, Pijemont, Toscana, Wachau, Kamptal, Burgenland, Pfalz, Baden, Napa Valley… Po nekim nedavno provedenim istraživanjima, u Hrvatsku od ukupnog broja turista dođe njih 30 posto – ponajprije u Istru – motivirano prvenstveno finom lokalnom hranom i našim vinom, no ma koliko to bilo pozitivno teško je s time biti baš i osobito zadovoljan jer još ima, naročito u kontinentalnome dijelu Lijepe naše (Slavonija!) i te kako prostora za povećanje.
Posebice od eno-gastronomoije korist mogu imati velika urbana središta s mnoštvom ugostiteljskih objekata višeg nivoa te područja proizvodnje istaknutijih za svoj teritorij tipičnih specijaliteta smještena uz važne prometnice (autoput…) odnosno u blizini rečenih većih urbanih središta kao kvalitetnih emitivnih centara kako s aspekta domaćeg stanovnitšva tako i s aspekta gostiju što posjećuju te veće gradove bilo sezonski radi godišnjeg odmora, bilo poslovno kroz cijelu godinu. Nužno je da lokalna zajednica svakog tog predjela nastanka visokokalitetnih delicija bude do kraja svjesna važnosti visoke prepoznatljivosti proizvoda za područje, zatim kontinuirane kakvoće proizvoda i

Pelješka torta

tzv. kritične mase ponude, te imperativa dobro osmišljenog kompleksnog marketinga, marketinga ne samo usmjerenog na promidžbu nekog pojedinačnog proizvoda nego usmjerenog na promidžbu i plasman čitavog vlastitoga kraja. Bitno je i da, kad se u svojemu dvorištu priređuje neka, recimo to tako, jača manifestacija na neku najavljenu temu od mogućeg znatnog gospodarskog značenja za taj kraj, to ne ispadne, kako to u nas nerijetko bude, kao da je najvažnije domaćem, lokalnom, seoskom stanovništvu povremeno priuštiti malo komercijalnog zabavnog sadržaja (najčešće to budu večernji nastupi tamburaša i pop-zvijezda a na zadanu temu i danju jedva da se što događa), naime nužno je potruditi se u vlastiti kraj iz drugih gradova i sela na neko događanje vezano uz ambijentalne i gospodsrske specifičnosti predjela privući u većem broju goste kao dobre potrošače koji su, ako se kući vrate zadovoljni, potencijalni turisti-povratnici i važni pomoćnici u gospodarskom napretku i rastu životnog standarda dotičnog teritorija. Dakle, uz, ponavljam, pažnju da ponuda bude konstantno visokokvalitetna i izazovna, važno je, još, i u drugim, inače emitivno kvalitetnim sredinama priređivati prikladne prezentacije kao uvjerljive i učinkovite pozivnice.

Pelješani su čini se krenuli tim putem: oni početkom prosinca (sad će to biti 6. i 7.12., sudjeluju 32 podruma, očekuje se oko 4000 posjetitelja) eto već 14. godinu od Stona do Orebića i Mokala priređuju manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma, i prije nekoliko dana nastupima na nekoliko mjesta dah svojega poluotoka i pozivnicu za priredbu donijeli su i u Metropolu, u prostore Hrvatske gospodarske komore na pressicu za širi krug eno-gastro i turističkih novinara, zatim u prostore udruge Plavac mali Zagreb što je te večeri okupila lijepi broj štovatelja južnodalmatinskih spize i vina, a i, također na dojmljivu pelješku večer, u ugostiteljski objekt Fino & Vino na Kaptolu. Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti na čelu sa Slobodanom Rosićem i s Anom Barać na prezentaciji u HNK ispričale su – riječima ali i preko tanjura i čaše – ono važno o tome što Pelješac, smješten u dubrovačkome kraju, može (i zimi!) ponuditi gostu, podastrli su na kušanje lokalni sir, pršut, pelješku tortu od makarula (tjestenina, orasi, bademi, čokolada), te lijep izbor peljeških butelja.

Ana Barać (desno), te Adriana Mikulić obitelj koje se bavi proizvodnjom vina i na tržište izlazi s lijepim Postupom Mikulić (aktualna berba na tržištu je 2016). U proizvodnju je vrlo aktivno uključen Adrianin brat Antonio. Mikulići godišnje napune oko 15.000 butelja, a uz spomenuti postup imaju i pošip (grožđe je iz Čare na Korčuli!) te posebno vino od plavca Don Josip, u čast djedu Josipu, glede proizvodnje blisko starinskom načinu iz vremena mladosti spomemutog djede Josipa, radi se od dosta grozdova s jače prosušenim bobicama a što vinu daje poseban štih

Ponešto o Pelješcu. To je drugi najveći hrvatski poluotok, s dužinom od 77 kilometara. Djeluje kao neka vrsta premosnice između Konavala i Dubrovnika s jedne, te otoka Korčule s druge strane. Kultura i civilizacija odavna stanuju na Pelješcu. Život tu seže još u vrijeme kamenog doba. Ova važna točka Sredozemlja živjela je stoljećima pod utjecajem brojnih kultura koje su, svaka, ostavile svoj trag. Jedna od posebnosti Pelješca je Solana iz drugog stoljeća prije Krista! Posebnost Pelješca su i Stonske zidine iz 16. stoljeća. One su najduže u Europi. Na poluotoku je i mnoštvo srednjevjekovnih crkava i samostana. U baštinu spadaju i Riznica biskupske palače, franjevački samostan Gospe Delorite, franjevački samostan Velike Gospe. O slavnoj prošlosti Pelješca i o pomorskoj tradiciji svjedoči Pomorski muzej.

Na Pelješcu treba zastati i u Trsteniku, tu je svoj podrum u Hrvatskoj otvorio svjetski čuveni naš Amerikanac Miljanko Grgić. On tu proizvodi pošip i plavac mali. Vodstvo američke Grgićeve vinska kuće preuzela je Miljenkova kćerka Violet, koja povremeno dođe na Pelješac, a upravitelj objekta u Trsteniku koji je od vinskog podruma prerastao u ugostiteljski pa i smještajni objekt je Krešo Vučković Bagio

Pelješac znam kao sinonim za najkvalitetnije školjke. Kamenice i mušule iz Malostonskog zaljeva cijenjene su u čitavom svijetu. Pelješac je i sinonim za čisto more i za kvalitetnu ribu, ali, posebice, i za visokokvalitetno vino i maslinovo ulje. Prostor je to gdje caruje vinska sorta plavac mali. Čudesni lokaliteti su Dingač i Postup. Sa strmih vinogradskih padina pružaju se jedinstvene vizure.
Od ostaloga treba spomenuti poučno-rekreacijsku stazu Stonskog polja Vino, pješačku stazu Napoleonov put, pješačku stazu Žuljana-Sv. Ivan, Trpanjske puteve maslinova ulja, Paškalov put, planinarske staze sv. Ilija, pješačko-biciklističke staze Orebića.

Legenda iz Potomja Mato Violić Matuško, s prijateljima po cijelome svijetu, a i s vinogradima na više mjesta: na Pelješcu, zatim u Svetoj Nedjelji na Hvaru, pa i u Iloku… Na slici je s Barbarom Istenič i s Mihom Isteničem, iz znane slovenske šampanjerske obitelji Istenič

Za podrobno upoznavanje Pelješca prije nego što se nogom kroči na nj dobro je koristiti knjižicu Pelješac – Vinsko carstvo, u izdanju razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije Dunea. Knjižica, sa stotinjak stranica, podroban je vodič vinarijama (48 adresa) i kušaonicama vina, vinskim barovima (tri), restoranima (50), objektima koji se bave agroturizom (osam), školjkarima (tri), ponudom suvenira, vinskim događanjima, jedno od njih su upravo i Dani otvorenih vrata peljeških podruma, rođeni svojedobno na ideju Mate Violića Matuška, a jedno od njih je primjerice i Ponos, riječ je o karavani magaraca vinskim stazama poluotoka, u znak sjećanja na neka prijašnja vremena kad su seljaci koji bi trgovcima što bi ih prethodno posjetili i s kojima su dogovorili kupoprodaju vina prevozili prodano vino na leđima magarca od svojih vinarija do obale mora gdje su čekali brodovi da vino prevezu dalje…

Manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma, u koju je na početku bilo uključeno tek sedam vinskih podruma i koja je u prvim godinama zabilježila tek 35 do 40 posjetitelja a u koju su danas uključeni gotovo svi pelješki vinski podrumi te koja danas u dva dana trajanja okupi između 3500 i 4000 posjetitelja, službeno počinje svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u stonskom Kaštiju, nakon čega ljubitelji vina, gosti i uzvanici kreću u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine. U Domu vinarske tradicije u sklopu PZ Putniković dvadesetak mladih peljeških enologa ocjenjuju vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natječu se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Povorka magarcima Ponos

– Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata bit će, vjerujem, dosad rekordno po broju posjetitelja i po broju vinarija. Najavljuju nam se gosti ne samo iz Dubrovnika, nego i iz Splita, Zadra, Rijeke i Zagreba – kaže Slobodan Rosić, tajnik udruga Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti. Na Rosića se nadovezuje Ana Barać, podsjećajući na posebnost plavca.
– Na Pelješcu se proizvodi rekla bih većina od ukupne hrvatske proizvodnje plavca malog. Na južnim stranama okrenutima prema moru sunce tri puta obasjava lozu. Prvi put direktnim zračenjem po vinogradu, drugi put odsjajem svjetlosti od mora prema vinogradu, a treći put refleksijom od kamena prema lozi. Zbog neujednačenosti zriobe, na grozdu plavca mogu se naći bobice od zelenih nedozrelih do suhvica. nedozrela bobica vinu će dati stanovitu svježinu, a suhvica pak punoću i bogatstvo mirisa suhog voća. Vinova loza stoljećima osigurava egzistenciju Pelješana i u čast trudu pelješkog težaka te da bi se što vjernije prikazala tradicija uzgoja loze na škrtim i nepristupačnim terenima, u Putnikoviću je ove godine svečano otvoren Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva.

Slobodan Rosić, Dragan Kovačević i marketing-majstorica Alma Radoš

Unutar revije butelja na prezentaciji u HGK Željka Matković iz Potomja predstavila je dva vrlo lijepa crna vina koja kreira njen suprug Petar – jedno L’Amour 2016 od introducirane sorte marselan a drugo od mješavine marselana i plavca maloga

Ispred Hrvatske gospodarske komore oglasio se potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević:
– Sa 70 do 80 milijuna litara pokrivamo tek 75 posto vlastitih potreba, a izvoz nam pokriva tek 50 posto uvoza. U razvoju hrvatskoga vinarstva ključnu ulogu mogu imati zaštićene oznake izvornosti te autohtone sorte kojih Hrvatska posjeduje više od 120. One su veliko bogatstvo za prostorno malu zemlju. Ne možemo konkurirati s globalnim sortama i s vinima koja se proizvode diljem Europe i svijeta. Rješenje su vina više cjenovne kategorije koja sada i jesu dominantna u izvozu, poput onih baš i od sorte plavac mali…

Slažem se dakako s mišljenjem o bitnom značenju zaštićene oznake izvornosti, samo bitno bi bilo kvalitetnom samoorganizacijom i poslovnim udruživanjem vinara i donošenjem određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i komercijalizaciji stvoriti čvrstu podlogu na kojoj bi počivala ta zaštićena oznaka, bez takve podloge oznaka sama za sebe – ne znači ništa!…

Posjed Korta Katarina iz Orebića predstavio je prvi pjenušac uopće rađen od baznog vina sorte plavac mali o kojoj se mnogo ne razmišlja u kontekstu pjenušavoga vina, ali koja je, s pravom jer na našemu jugu daje izvanredne crnjake – zaštitni znak Korta Katarine pa je eto to bio poriv da je se pokuša predstaviti i u pjenušavoj verziji. A ta pjenušava verzija je Cello Rosé extra brut! Zašto Cello? Cello je inače dio izraza Sabioncello kojime Talijani znaju nazivati poluotok Pelješac. Korta Katarina inače ima i bijeli pjenušac, od rukatca, a njemu je naziv Sabion.

U nazočnosti domaćina i glavnih poluga udruge Plavac mali Zagreb Ivice Rilje i Željka Stipinovića pjenušac Cello predstavili su enologinja Nika Silić Maroević, direktor podruma Korta Katarina Ivo Cibilić i direktor prodaje Petar Delić.

– Pjenušac Cello extra brut je od grožđa plavca maloga iz berbe 2015. koje je bilo predviđeno za produkciju ružičastog vina a dio kojega, nešto ranije branoga i s lijepom ukupnom kiselošću te primjerenim pH, je odvojen za pjenušac. Dio mošta vrio je u inoksu a dio, gotovo 50 posto, u drvu. Nakon šampanjizacije baznog vina pjenušac je u boci na kvascu proveo dvije godine – rekla je enologinja Korte Nika Silić.

Nika Silić, Ivica Rilje, Ivo Cibilić i Petar Delić, s ružičastim Cellom extra brut

A nakon osvježenja kuriozitetom, te nakon lijepog svježeg i unatoč 12,7 vol % aperitivnog Kortinog Pošipa iz 2018, koju enologinja Nika Silić opisuje kao vrlo tešku (berba je, veli, počela već 4. kolovoza i trajala do sredine tog mjeseca), pa potom i nakon podloge sirom i pršutom na scenu je stupio snažni crnjak Korta Plavac mali 2012 od grožđa plavca s Dingača i Postupa te s dvije godine provedene u bačvi, a onda je punim sjajem zasjao je Plavac mali 2011 Winemaker’s Selection! Na kraju večeri, tek kao informacija jer vino još nije posve gotovo, poslužen je Kortin Crljenak 2018, do nedavno korišten uglavnom za rosé a sada predstavljen kao crnjak, vrlo lijepo vino, pitko, ne tako potentno kao što je plavac….

I tu pelješka priča u novembarskome Zagrebu ne završava, naime u Metropolu je stigla i obitelj Bura-Mrgudić!  Bistro Fino & Vino na Kaptolu bio je domaćin toj,  jednoj od najcjenjenijih vinskih obitelji Pelješca! Tu su se, uz već naširoko znane – ali teže u nas dostupne jer produkcija nije velika a dosta butelja ide u izvoz (SAD) – Postup Mare te plavac s Dingača od Nike Bure, od posebnosti mogli kušati Zinfandel 2015 Benmosché, seriju Art & Wine Plavac mali sivi 2016 (sorta je mutant plavca, sa sivom je bojom kožice, grožđe je iz obiteljskih vinograda s plavcem malim u Potomju i u Postupu, maceracija četiri dana, potom je vino dozrijevalo godinu dana u inoksu a onda je prije izlaska provelo još šest mjeseci u boci), te dva slatka desertna vina od prosušivanog grožđa – Burina Ruža dalmatinska od 90 posto rukatca i ostatka grka i pošipa, te, od Antonije Mrgudić (kćerka Marije Mrgudić), crni Moskar od plavca malog s Postupa (Antonijin diplomski rad!). Vina je predstavljao Antonijin brat Boris Mrgudić.

Zinfandel 2015 Benmosché, Postup Mare 2017 i Bura plavac 2017

Marija Mrgudić i njen brat Niko Bura s crnjacima Postup Mare i Plavac mali, te, sasvim desno, Burina slatka desertna Ruža dalmatinska: Od 1995. godine otkako Bura proizvodi vino dingač njegova berba 2017 nije mogla biti označena kao Dingač Bura jer su joj degustatori na Zavodu za vinogradarsvo i vinarstvo u organoleptici zamjerili previsoku hlapljivu kiselost, Niko Bura priznaje da je hlapljiva nešto viša ali i kaže mi kako je analitika pokazala da je ipak unutar dopuštenih granica. Kušao sam vino Bura Plavac mali 2017 iz vinograda Dingač, ne mogu reći da me je hlapljiva kiselost zasmetala, moja bi primjedba bila međutim to da je vino brže nego što to bude inače sazrelo za potrošnju. A kad je već riječ o visokoj hlapljivoj kiselosti, što se onda moglo reći za Dingač 2014, kod kojega je ona i slijepcu vidljiva, ali ne doživljava je se, iapravno, kao smetnju nego upravo obratno, kao nešto što vinu daje posebnost, osobitu zanimljivost

Boris Mrgudić predstavlja publici okupljenoj u bistrou Fino&Vino kapljicu kuće Bura & Mrgudić

Bijelo desertno vino je od bijeloga grožđa ubranog u vinogradu u polju i sušeng na prostirkama NA SUNCU! Prostirke su dignute na oko pola metra od tla tako da ispod cirkulira zrak. U slučaju da počne kiša prostirke s grožđem prekriju se pokrivačima. Sušenje traje,kaže Boris Mrgudić, oko dva tjedna. Berba gržođa bude sredinom rujna, kad ono ima od 17 do 19 baboa. Nakon dvotjednog prosušivanja baboi se povećaju na 36 do 38. Tada se odvaja peteljkovina, i bobice idu na muljanje pa se onda tekući dio ostavi u dodiru s pokožicom, dakle na maceraciji, od jednog dana. Slijedi prešanje. Od oko 2,5 tone grožđa dobije se oko 400 litara mošta. Mošt ide na vrenje u inoks, fermentacija obično traje oko pola godine.Nakon što vrenje završi, tekući dio miče se s taloga pretokom u inoks, i tu ostaje oko pet godina, pa se puni u bocu zapremnine 0,375 lit, tek dio ipak ide i u magnum. U boci prije izlaska u javnost u podrumu to desertno vino ostaje godinu dana. Rodi li se u međuvremenu u obiteli dijete, boca se obvezno ostavi za otvaranje prigodom – svadbe tog djeteta! ♣

_____________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup
Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach
Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier
Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food
Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

___________________________________________

Strukovno obrazovanje

U ZAHUKTALOM FRONTALNOM ŠTRAJKU IZLAZAK NOVOG UDŽBENIKA! ŠTRAJKBREHERA NEMA!

Taman se bio zahuktao tzv. frontalni štrajk (svaki dan obustava nastave u cijeloj zemlji!) prosvjetara, a istodobno – izađe novi udžbenik! Štrajkbrehera – nema!
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 20. studenoga, uz 100. godišnjicu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, održana je promocija udžbenika prof. dr. Stanislave Herjavec Vinarstvo, namijenjenog studentima za edukaciju i obrazovanje (studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini), ali i onima koji već rade kao podrumari, zatim sommelierima, zapravo svima jače zainteresiranima za Bakhov nektar, vrlo važnu hedonističku kariku u gastronomiji a danas i sve više važnu kariku, kroz turizam, i u gospodarskom smislu.

Prof. dr. Stanka Herjevec uz mikrofon na promociji knjige, pored nje sjede recenzent prof. dr. Nikola Mirošević i koautorica Luna Maslov Bandić

Kao koautorica tu je Luna Maslov Bandić, Prof. dr. Herjavec ne može se smatrati štrajkolomkom jer već više je godina u mirovini a, k tome, knjiga je s autorske strane bila završena prije početka vala štrajkova prosvjetnih djelatnika, promovirana je tek sada što iz objektivnih a što iz subjektivnih razloga. Profesor dr. Nikola Mirošević, nekad alfa i omega Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a koji je jedan od recenzenata knjige i koji je govorio na promociji, istaknuo je da je ovaj udžbenik kao izvor znanja izvanredno koristan za studente i da takvoga na žalost dosad nije bilo u novijoj hrvatskoj povijesti, te da je bilo već krajnje vrijeme da izađe! Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, zatim enomikrobiologije, enotehnologije a i senzornog vrednovanja kvalitete vina tu su i opisi organoleptičnih svojstava autohtonih i u nas introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Vrijedan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima… ♣

________________________________________
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
POTROŠAČKI PUTOKAZ
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.
♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.
♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use
 ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

Zagreb Vino.com 2017/ BAKHOV NEKTAR – NA ŠTIKLI!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK  · Snimili MARKO ČOLIĆ i JULIO FRANGEN

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VEĆ TRADICIJSKA ENO-GASTRO MANIFESTACIJA POSLJEDNJEG PETKA i POSLJEDNJE SUBOTE u STUDENOME u METROPOLI PREMAŠILA JE UOBIČAJENE OKVIRE TAKVIH PRIREDBI i POSTALA JE PRAVIM DRUŠTVENIM DOGAĐAJEM GODINE. ZANIMANJE ZA NASTUP a i ZA POSJET i OPET GOLEMO, PRVORAZREDNA PONUDA u ČAŠI ALI i NA TANJURU, SVJETSKI SJAJNE RADIONICE, PAŽNJE VRIJEDNI POPRATNI SADRŽAJI u GRADU UOČI i ZA VRIJEME GLAVNOG DOGAĐANJA, ZAPAŽEN JE VELIKI BROJ MLADIH, POSEBICE ŽENA, TAKO DA JE POSLJEDNJI VIKEND u STUDENOME u GLAVNOME GRADU HRVATSKE ZA ONOGA TKO JE ZNAO PITI i GLEDATI BIO NE SAMO SVEČANOST ČAROBNIH AROMA NEGO i SVEČANOST LJEPOTE i ŠARMA

Očekivalo se da će zagrebački hotel Esplanade i unatoč poskupljenju i za nastup i za ulaznice vrvjeti i izlagačima i posjetiteljima, i to se i ostvarilo. Već tradicijska eno-gastronomska  manifestacija posljednjeg petka i posljednje subote u studenome u Metropoli, međutim, i premašila je uobičajene okvire takvih priredbi i postala je – pravim društvenim događajem godine! Prvorazredna ponuda u čaši ali i na tanjuru, svjetski sjajne radionice – na najvišem internacionalnom nivou, pažnje i te kako vrijedni popratni sadržaji u gradu uoči i za vrijeme glavnog Vino.com događanja, vrlo visoki broj mladih ljudi, vrlo mnogo pripadnica nježnoga spola…, tako da je posljednji novembarski vikend u Zagrebu za onoga tko je znao piti i gledati bio ne samo revija i svečanost čarobnih aroma, nego i svečanost ljepote i šarma, pa, eto, može se reći i mode!

Svečano otvorenje: u glavnoj ulozi ministar Tomislav Tolušić, poduprt hrvatskim vinskim vitezovima

U nedavnoj najavi 12. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com 2017 dao sam osnovne podatke o veličini sajma u smislu izlagačke površine, broja izlagača – objavljen je i popis sudionika i njihov smještaj po dvoranama, navedene su i vinske radionice koje su već do tog trenutka bile potvrđene, spomenuti su i obilježavanje četvrt stoljeća postojanja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši, kao i podjela odličja najbolje ocijenjenim vinima u režiji kluba Vinske zvijezde u 2017. godini, a dodano je i mišljenje – upravo s obzirom da manifestacija debelo nadilazi  raspoloživi izlagački prostor – da se nađe neko novo odgovarajuće rješenje kako bi košnica splasnula i kako bi boravak, čak i uz, ubuduće, mogući veći broj izlagača i posjetitelja, bio komotniji i ugodniji. Prof. Ivan Dropuljić morao bi nešto poduzeti, istina iduće godine bit će 13. po redu festival, netko će reći da možda nije zgodno igrati se baš s brojkom 13, ali kaže se i to da sreća prati hrabre i odlučne, pa nije rečeno da se trinajstica ne može prometnuti u sretan broj…

Evo i jednog mojega prijedloga vezanog uz nužnu i poslovnu dimenziju festivala Zagreb Vino.com: s obzirom da je među posjetiteljima festivala poprilično ugostitelja i trgovaca a i novinara, a i s obzirom da se vidi i dolazak osoba iz trgovine, medija javnog informiranja iz vana, te u kontekstu nužnosti da se Hrvatska gospodarska komora pa i Hrvatska obrtnička komora a i Hrvatska turistička zajednica (vino i gastronomija napokon su se i u nas počeli i sa službenih mjesta spominjati kao važni aduti u turizmu) pobrinu da na festival upravo i dovedu u većem broju osobe koje su u stanju popularizirati pa i ne tek neizravno nego i izravno plasirati hrvatsko vino prema inozemstvu i u inozemstvu, dakle osobe iz faha, a to su vinski trgovci, sommelieri i ugostitelji općenito, pa eno-gastro-novinari, enolozi… bilo bi dobro pokušati realizirati mogućnost i neometanog kušanja na festivalu izloženih vina ali i susrete u miru profesionalaca-promotora i trgovaca sa željenim proizvođačem u posebnom prostoru. Kušanje bi, uz predočenje liste ponude, trebalo biti za stolovima, tako da se mogu na prikladan način, koncentrirano, raditi zabilješke. Za početak prostor i ne treba biti prevelik. Dovoljno rano unaprijed valjalo bi anketirati proizvođače da se vidi njihova zainteresiranost da podastru uzorak ili uzorke na takvo poslovno orijentirano kušanje (koje može biti naslijepo ili, ako to kušač želi, uz predočenje liste uzoraka s kompletnim podacima s etikete), vina bi točio ili točili jedan odnosno dva sommeliera zadužena ujedno i za red, tako da netko ne bi pomisllio da je tu pijačnica, a u prostoriju bi se na degustaciju i puštale samo osobe čiji identitet i profesija odgovaraju zahtjevima takvoga ambijenta.

Teatar Zagreb Vino.com – igre mogu početi! Direktor prof. Ivan Dropuljić (Rajko Polić)

Dvorana – gužva pred golom (tj. bocama)

Ovakva mogućnost kušanja mogla bi se ponuditi npr. ili u petak za vrijeme prvoga dana festivala ili možda dan prije nego što festival počne, u svakome slučaju da se ostavi mogućnost profesionalcima da jedan dan (subota npr.) dožive kompletnu festivalsku atmosferu (podsjećam: na festivalu su uz vina, kao glavnu temu, zastupljeni i druga pića, pa maslinova i druga ulja, razne slane i slatke delicije…). Svakako bi bilo poželjno da odgovarajuće institucije u Hrvatskoj pomognu dovođenju inozemnih vinskih novinara i vinskih trgovaca u Lijepu našu i na nekoliko dana prije festivala, pa da ih se, kako je to prije nekoliko godina prakticirao prof. Dropuljić, odvede u dvo- ili trodnevni posjet svake godine u po jednu hrvatsku vinsku regiju! Treba biti svjestan toga da je vinskih događanja i prezentacija vani mnogo i da te osobe koje bi nam mogle biti korisne  nije lako dobiti tek tako, međutim stvar se može riješiti time da se ponudi višeslojni sadržaj kroz nekoliko dana te da studijska putovanja uz Zagreb Vino.com postanu tradicionalna tako da svaki  potencijalni uzvanik lako za ubuduće memorira datume, te da se one koje se želi dobiti ovdje obavijesti pozivom i objašnjenjem ponude nekoliko mjeseci prije nego što je planirano da oni dođu.

Iz Austrije već više godina na festival dolazi Amerikanac – novinar Darrel Joseph, na slici uz stol Kutjeva d.d.. A iz Velike Britanije ispred revije Decanter stigla je Veronique de Freitas, na slici s našim sommelijerom Marijom Meštrovićem

Evo i daljnje šetnje Zagreb Vino.comom 2017 kroz seriju fotografija.

Kuhari u humanitarne svrhe, za pomoć oboljelima od raka. Organizator: udruga Pink Life. Puno se kuhalo, još brže konzumiralo (jer vino traži jelo, a i jelo vino!), valjda je i dobrotvorni efekt zadovoljavajuć…

DAMSKI ENO-GASTRO KUTAK

Bočni (bokovski, bogovski) izazovi

Radost pokreta: Belaigra, pa Stara brajda i – UP!

Kad Suza zasvijetli u oku…

Cuvée Sangreal

Cuvée Royale

Uvjerljive mlade istarske malvazije

Ljepote pošipa i grka

OTTOCENTO mila baci…

Zlatan plavac grand cru

Tezoro, i Misal

Nataly = Kamnik Signature!

Grande Madirazza: Garbinada i Tramontana

La vie en rose

Pink Life, i graševina izborna berba

Pita, u Zagrebu, Kajslav Matijević: Frankovka kasna berba?

Diplomat brut nature, uz diplomatsku aktivnost

Ti si moja (tamna i bijela) čokolada…

RADIONICE

Almaviva – Čile – odlična vina, odlična prezentacija Kristijana Merkaša

Sjajni Chateau Kamnik: enolog-autor Goran Milanov

Masterclass Château Latour vodio je Ante Bačić

Engleski pjenušci – Mario Tomeković

Slavonska graševina u konteklstu 2017: enolog Miodrag Hruškar i sommelier Mario Meštrović

Ivan Enjingi – iznenađujuća crna arhiva, moderator Ivo Kozarčanin

Château Gruaud Larose – putovanje daleko u povijest:  Roko Bekavac i Danijel Čečavac. Berbe 1979, 1982, 1989, 1990, 2000 i 2009

Vrlo dobra Vina Constantini: Alfi Kabiljo, Dušan Humar i Marin Berovič

Pjenušci Elene Majolini, Franciacorta

Vitalij Merkushev – radionica o vinima Rusije, zemlje partnera Zagreb Vino.coma

Tomislav Tomac podastro je sva svoja vina iz amfore do sada

Prijedlog za radionicu iduće godine: Roberto Voerzio, zvijezda barola iz Pijemonta

__________________________________________

Jubileji

DVA i POL DESETLJEĆA SVIJETA u ČAŠI – Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam Svijet u čaši 11. studenoga 2017. navršila je punih 25 godina neprekinutog izlaženja. Jubilej je obilježen tradicijskim Ateljeom okusa i novim izdanjem revije br. 156.

Svečanost u povodu jubileja je, pred brojnim uzvanicima, održana za vrijeme festivala Zagreb Vino.com 2017. u prostoru Casinòa hotela Esplanade. Uz osovinu Mladen Horić, Željko Suhadolnik i Marko Čolić, u protoklarnome dijelu uz mikrofon a poslije i kroz druženje našle su se i zvijezde Ljudevit Grgurić Grga s Hrvatske televizije, te popularni pjevač vedrih nota Krunoslav Kićo Slabinac.

Uz jubilarce iz Svijeta u čaši – Mladena Horića, Marka Čolića i Željka Suhadolnika: Krunoslav Kićo Slabinac i Ljudevit Grgurić Grga

Uz dobru hranu naših kuhara i znanih ugostiteljskih objekata te dobra vina hrvatskih vinara događaj je protekao, dakako, veselo. Bio je to svojevrsni podsjednik na eno-gastro druženja visokoga sjaja ali i na druge projekte što su ih Svijet u čaši i izdavač revije – MAM-VIN d.o.o. organizirali kroz posljednjih 25 godina. Pa, evo da i ovdje ukratko podsjetim što je to radio Svijet u čaši: akcije Dobro mi došel, prijatelj! – razmjena posjeta hrvatskih vinogradara/vinara s onima iz drugih zemalja, Ateljei okusa – svake godine u našim hotelima poput Esplanade, Intercontinentala (danas Westina), Korane Srakovčić, Antunovića – bez pretjeravanja grandiozni skupovi najboljih hrvatskih kuhara i vinara dakako s njihovim proizvodima, zatim Europska vinska cesta uz sudjelovanje renomiranih hrvatskih, slovenskih, makedonskih, bosansko-hercegovačkih, talijanskih, francuskih, njemačkih, mađarskih vinskih kuća, Potrošački putokaz – prvi te vrste u nas!, izbor Kuhara i Vinara godine, akcije Sutla-Sotla, Diplomatsko vino, pa kreacija vina Zajedno 2006 s Vladom Krauthakerom, akcija Naša vina su pjesma, promidžba tradicijskih hrvatskih jela…

Rezanje svečarske torte – dar samoborske slastičarnice U prolazu, te otvaranje pjenušca Chander

Usporedno s veseljem istodobno se osjetio i dašak tuge, naime zbog specifičnih okolnosti u gospodarstvenom životu Hrvatske, revija Svijet u čaši – ali nije i jedina, podsjetimo se specijaliziranih časopisa Iće & piće, Menu…, završila je svoj opus u dosadašnjem obliku. Ipak, nije to i definitivan kraj: Svijet u čaši kao medij prelazi na novi kolosijek. Nastavlja kao Atelje okusa Svijeta u čaši, najprije na internetu a onda bi u neko skorašnje vrijeme krenuo i kao tiskano izdanje Atelje okusa Svijeta u čaši u nešto tanjem straničnom opsegu od ovog dosadašnjega Svijeta u čaši. Želja nam je da se u naše aktivnosti uključe novi, mladi ljudi te da se priča u narednim godinama nastavi u novom ruhu, primjerenom modernom vremenu.

Novoutemeljeni Atelje okusa je, inače, hrvatska neprofitna udruga za promociju i očuvanje eno, etno i gastro- tradicijskih vrijednosti u kulturi življenja novog vremena. Nastala je kao nastavak aktivnosti započetih davne 1992. godine pokretanjem izdavanja specijalizirane revije za kulturu stola Svijet u čaši. Osnivači udruge Atelje okusa su Marko Čolić, Željko Suhadolnik, Josip Braco Bogdanić i Mladen Horić, koji je sada i predsjednik udruge. Udruga Atelje okusa želi na svoj način nastaviti smjerom prve hrvatske revije za vino kulturu jela pića i turizam Svijet u čaši.

Programima i aktivnostima kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kroz mješovita međunarodna društva i hrvatske zavičajne klubove želja je Ateljea okusa promovirati bogatstvo ponude izvorne i tradicijske hrvatske nacionalne gastronomije, potom visokokvalitetna vina te narodne običaji a time, na osobit način, i hrvatski turistički potencijal kako na Jadranu tako I, pogotovu, u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Pozivamo Vas da se učlanite u Udrugu, čime ćete nam pomoći ali čime možete ostvariti razne pogodnosti i za sebe, kao:

• pratitelj naših aktivnosti tijekom proteklih godina i ljubitelj hrvatskih vina i delicija
• poslovni subjekt u ugostiteljstvu, vinogradarstvu/vinarstvu, hotelijerstvu i turističkom sektoru
• proizvođač koji podupire ekološki uzgoj i očuvanje tradicijskih vrijednosti i proizvoda te ostalih nematerijalnih usluga
• podupiratelj, donator ili sponzor (pravna i/ili fizička osoba u Hrvatskoj ili inozemstvu) koji će svojim novčanim doprinosom u slobodnom izboru iznosa pomagati realizacijii programa udruge
  

  Za lički ručak na našoj svečanosti pobrinuo se Bistro M-Z Zagreb, a Gračanka iz zagrebačkih Gračana donijela je lignje s krumpirom ispod peke

  

  

  
  Drago Kurtalj ponudio je zapečene štrukle…

  

  …a restoran Point jadransku tunu

  Mogućnost plaćanja članarine je u polugodišnjem ili godišnjem iznosu (mjesečna svota je 25,00 kuna). Uplatom godišnje članarine svakom pristupniku darujemo knjigu Atelje okusa – Hrvatska tradicijska kuhinja. Zahvaljujući vam što se bili s nama prvih 25 godina veselimo se suradnji i novim zajedničkim projektima, rekao je u pozdravnome dijelu uzvanicima Ateljea okusa u Esplanadi  jedan od osnivača Svijeta u čaši i utemeljitelj udruge Atelje okusa Svijeta u čaši Mladen Horić. ■

Brojni vinari opskrbili su nas za ovu svečanost s vinom, među onima koji su se najviše iskazali bili su Cmrečnjak, Crvik, Zigante, Peršurić, Grabovac, Degrassi… Svima srdačnpo zahvaljujemo.

Tomislav Galović, na slici sa chefom Gostimirom Dragićem koji je pomogao pri servisu, i s Kićom Slabincem, obradovao je prisutne svojim platama kulena i slavonskih kobasica, a Željko Borošak iz klanječke mesnice Borošak sa šunkom pečenom u kruhu

____________________________________

Poezija u čaši i na tanjuru

LUKINI STIHOVI TE POŠIP u GLAVNOJ ULOZI – Neposredno prije početka festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj vinoteci Bornstein u režiji prof. Marije Vukelić  organizirano je sjajno događanje – večer poezije i vina korčulanskog vinogradara, vinara i pjesnika Luke Krajančića, te korčulanskih kulinarskih specijaliteta u izvedbi kuharske ekipe hotela Lešić Dimitri na čelu sa šefom Markom Gajskim.  Krajančić je podastro interesantnu paletu svojih odličnih pošipa različitih stilova i godišta a i recitirao je nekoliko svojih osebujnih pjesama, chef Gajski i njegova grupa istaknuli su se sa sedam sjajnih slijedova, kao gost iznenađenja nastupio je Enes Kišević. Marija Vukelić vodila je kroz program vrlo pripremljeno i kompetentno. Više uskoro u rubrici Kroz svijet u čaši i na tanjuru, na www.suhiucasi.wordpress.com  ■

Marija Vukelić s Lukom Krajančićem i, dolje, Enes Kišević sa suprugom

Najbolji vinar u Dalmaciji za 2017 u najboljoj vinoteci Hrvatske za 2017: u Bornsteinu Luka Krajančić – poezija u čaši i izvan nje, te poezija na tanjuru – chef Marko Gajski iz hotela Lešić Dimitri

I ovdje brojne dame – raznježene stihovima i vesele uz pošip

_______________________________________

Izložba fotografija

VINO NA VISOKOJ PETI – Nakon prve festivalske večeri u restoranu-vidikovcu 360 na vrhu zagrebačkog nebodera zagrebački fotograf i fotoreporter Julio Frangen priredio je izložbu slika Vino na visokoj peti. Izložio je portrete dvadesetak žena koje su aktivne na vinskoj sceni. Događanje je bilo festivalski after party. Iz predgovora objavljenog u katalogu:

Žena, ljepota, pedantnost, profinjenost, zavodljivost, poezija…

Božanske žene: sva ljepota svijeta i lavska gordost, i plahota srne, kroz vaše čari uzvišene cvjetaju u plave dane i u noći crne, rekao je Augustin Tin Ujević.

A Johann Wolfgang Goethe poručuje ovo: Dobro vino i lijepa žena liječe svaku bol, pa tko ne ljubi i ne pije taj gotovo živ da nije.

Žena i vino, te žena uz vino – posebna inspiracija. K tome dobro oko i dobar nos, i – eto dobitne kombinacije.

Na otvorenju:autor Julio Frangen, moderatorica Marija Vukelić i sponzorica nagrade – naravno CIPELA – za uzvanike Marija Dumančić Hoegl

Pokazuju to lijepo portreti zagrebačkog fotografa Julija Frangena izloženi pod naslovom Vino na visokoj peti.

Za muškarca voljeti ženu i za ženu voljeti muškarca sasvim je normalno i logično. I voljeti vino sasvim je normalno i logično, samo, u stasanju i jednoj i drugoj ljubavi nerijetko se, barem do neke određene životne dobi, pristupa donekle pojednostavljeno. Stoga je ne tek iz umjetničkog razloga nego i iz životnog razloga i te kako važno imati spomenute dobro oko te dobar nos doslovno i dobar nos u smislu u kojemu se taj izraz koristi. Kao rezultat selektivnog pristupa lako proizađe vrlo važna personalizacija, koja priču postavlja u životom a i u umjetničkom smislu na višu dimenziju, na stup veće kvalitete.

Mara Barundić, Zala Šekoranja, Ivana Jurić, Jenny Šimić, Nina Levičnik, Jasna Lovrec, Jasna Antunović

Julio Frangen svoje foto-radove za ovu specifičnu izložbu birao je upravo po tom zahtjevnom kriteriju koji pokazuje 20 žena uz vino u nekom posebnom momentu uhvaćenom foto-aparatom, a Frangenove modele vina za otvorenje izložbe birale su po tome da i kroz čašu na najbolji mogući način pokažu upravo vlastitu osobnost, i to ne, kao na slici, tek kroz jedan kamerom uspješno snimljeni specifični trenutak nego osobnost i posebnost za stvarno i stalno.  ♣  SuČ – 11/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

 

Zagreb Vino.com 2017/ PONAJBOLJE IZ HRVATSKE, a NA RADIONICAMA i PONAJBOLJE IZ SVIJETA

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t DVANAESTI FESTIVAL u ZAGREBAČKOM HOTELU ESPLANADE VRATA OTVARA u PETAK 24. STUDENOGA u 11 SATI, a i u PETAK i u SUBOTU 25. STUDENOGA BIT ĆE OTVOREN OD 11 DO 18 SATI. CIJENA JEDNOKRATNE ULAZNICE JE 200 KUNA. REVIJA SVIJET u ČAŠI IMAT ĆE U SKLOPU MANIFESTACIJE SVOJ ATELJE OKUSA NA KOJEMU ĆE SE OBILJEŽITI PUNIH 25 GODINA NEPREKIDNOG IZLAŽENJA ČASOPISA i PROMOVIRATI NAJNOVIJE IZDANJE – BROJ 156. KLUB VINSKE ZVIJEZDE PODIJELIT ĆE PRIZNANJA NAJBOLJE OCIJENJENIM VINIMA SVOG POTROŠAČKOG PUTOKAZA ZA 2017   

Evo nas na pragu 12. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2017. Zagrebački hotel Esplanade izlagačima je pun kao šipak, a kad se vrata festivala otvore, u petak 24. studenoga u 11 sati,zasigurno neće trebati mnogo da publika dupke ispuni prostor s ove strane izlagačkih stolova. Festival će 24. i 25. studenoga biti otvoren od 11 do 18 sati.

Osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, te međimurski vinar Rajko Cmrečnjak. Obojica ove godine obilježavaju 25 godina otkako su ozbiljno profesionalno na vinskoj sceni

 – Godina je prohujala poput vihora. Hrvatska vinska scena postala je iznimno živa, neusporedivo je ovo sada s onime što je bilo prije 12 godina kad sam startao s festivalom, a pogotovu prije 25 godina kad sam se aktivno uključio u vinski svijet. Interes i izlagača i posjetitelja rastao je do mjere da je sada za festival najveći problem prostor, kojega, nažalost, u zgradi hotela Esplanade na raspolaganju više nema. U tom zadanom okviru nastojao sam koliko sam god mogao izaći ususret izlagačima oko nastupa, volio bih da sam mogao i više napraviti i za komociju posjetitelja, međutim tu bih trebao biti doista čarobnjak, jer s obzirom na reprezentativnost vinske ponude pa i na doista reprezentativne vinske radionice pritisak na ulaz je, razumljivo, golem, a ja se ne bih osjećao nimalo ugodno da dijelu publike administrativno sprječavam da dođu uživati u plemenitoj kapljici. Svjestan sam ipak da za iduću godinu moram naći neko novo rješenje, možda, pokaže li se mogućime, i proširenjem izlagačke površine na prostor izvan matične hotelske zgrade – kaže mi prof. Ivan Dropuljić,osnivač i direktor festivala.

Zagreb Vino.com 2017 odvija se na izlagačkoj površini od oko 2500 četvornih metara, a okuplja nekih 300 izlagača, uz one iz Hrvatske i neke iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Austrije, Italije, Francuske. I ovaj put riječ je o klasičnom festivalskom izlaganju za stolovima. Na jednome mjestu podastrta je cijela vinska Hrvatska, a dobro su zastupljene i neke zemlje u okolici. Vina su tu i onih najviših kategorija kakvoće i visokog cjenovnog razreda. Jedinstvena prilika za kušanje i visoki užitak. Adut manifestacije svakako su radionice.

– Osobito sam ponosan na radionice, koje su zadnjih godina doživjele veliki uspon i kroz koje su prezentirani  uistinu svjetski vinski velikani poput npr. Domaine de la Romanée Conti, Château Margaux, Château Angélus,  Joško Gravner, Clos Mont Olivet, Vlado Krauthaker, itd. I ove godine na radionicama su sve prvoligaši, konkretno prezentirat će se npr. ponajbolje etikete glasovite šampanjerije Taittinger – šest šampanjaca, među njima i čuveni kao Brut Reserve, Prestige Rosé, Comte de Champagne, pa ponajbolji pjenušci šampanjerije Majolini iz talijanske Champagne Franciacorte – Franciacorta Majolini Brut, Franciacorta Majolini Brut Satèn 2013, Franciacorta Majolini Brut Vintage 2009, Franciacorta Majolini Brut Electo 2008, Franciacorta Majolini Pas dosé Aligi Sassu 2009, Franciacorta Majolini Brut Rosé Altéra, Franciacorta Majolini Brut Blanc de Noir, Franciacorta Majolini Riserva Valentino Maiolini 2005, tu su i radionice s vinima Château LaTour, Gruaud Larose, pa Almaviva, pa Krauthakerova arhiva, Tomčeve amfore, engleski pjenušci, zatim najavljena su i ekskluzivna vina sjajne makedonske kuće Chateau Kamnik –  Merlot Single Vineyard Reserva: 2015, 2014, 2013, 2010, 2007, potom 2005 Merlot Signature, Grand Reserva 2008,  Merlot Signature, Grand Reserva 2012, a bit će tu još toga. Kao posebnost ističem i radionicu vezanu uz vina Rusije, koja je Zagreb Vino.comu 2017 službeno zemlja-partner – veli još prof. Dropuljić.

Taittinger, krema

Na kušanju i na dogovoru kod Elene Majolini vezano uz radionicu posvećenu pjenušcima talijanske Champagne Franciacorte: s Elenom Majolini su prof. Marin Berovič, voditelj ove i još nekoliko radionica,i Ivan Dropuljić

Zemlja-partner Zagreb Vino.comu ove je godine Rusija. Na slici je ruski veleposlanik Anvar Azimov

A evo i riječi veleposlanika Ruske Federacije u Hrvatskoj NJ.E. Anvara Azimova:

– Jako mi je drago da je Ruska Federacija na 12. Zagreb Vino.com 2017 pozvana kao zemlja-partner. Vinska tradicija u Ruskoj Federaciji traje više stoljeća. Upravo ove godine obilježavamo 370 godina otkako su počele isporuke ruskih vina na ruski carski dvor. Na europske stolove  rusko je vino stiglo za vrijeme Napoleona 1. Usprkos poznatih određenih teškoća vezanih uz izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda u Rusiju, rusko je tržište uvijek otvoreno za hrvatsko vino, znano po svom neponovljivom ukusu. Organizatorima, sudionicima i gostima Festivala želim svako dobro, poručuje veleposlanik Azimov.

U sklopu festivala Zagreb Vino.com obilježit će se jubilej prve hrvatske revije za vino i gastronomiju Svijet u čaši, koja je na Martinje 11. studenoga 2017 napunila 25 godina neprekidnog izlaženja. Na svečanosti u stilu našeg tradicijskog ateljea okusa u subotu popodne u Esplanadi promovirat će se najnovije izdanje Svijeta u čaši, broj 156.

Jubilarci Svijeta u čaši, sa četvrt stoljeća vinskoga rada na plećima: Željko Suhadolnik, Mladen Horić i Marko Čolić. Na svečanosti u povodu jubileja predstavit će se najnovije izdanje revije Svijet u čaši br. 156

U okviru Zagreb Vino.coma održat će se i dodjela priznanja vinima i vinarima koji su sudjelovali na ocjenjivanju vina kluba Vinske zvijezde za potrošački putokaz kroz 2017. godinu. Evo i neslužbenog popisa nagrađenih:

Pet zvjezdica

Red 2011- Meneghetti

Merlot 2012. izborna berba – Krauthaker;  Zlatan plavac Grand cru 2011 – Zlatan otok;  Cabernet sauvignon 2011 Single vineyard Los Aromas Terrazas de los Andes – Bodegas Chandon; Red 2011 –Meneghetti

Četiri zvjezdice

Rajnski rizling 2011 Amfora  – Tomac; Pinot sivi Superior 2015 Bagueri  – Klet Brda; Merlot Superior 2012 – Franc Arman; Tempranillo 2013 Las Escarilas Crianza –Finca Antigua; Nerafino 2013 – Castel Firmian – Mezzacorona; Furmint 2017 Seven numbers  Single vineyard – Puklavec Family Wines; Grand Marrenon Rouge 2012 – Marrenon Vignobles en Luberon; Karizma 2012 – Petrač; Venje 2008 kasna berba barrique – Enjingi; Mercs 2015 –  Krauthaker; Dingač 2013 – Kiridžija; Plavac mali barrique 2011 – Bastijana Tomić; Plavac mali 2015 – Grgić; Fransola 2015 – Torres; Chardonnay 2014 Ice Wine – Bodren; Calafuria Salento 2016 – Tormaresca; Syrah 2012 Korlat – Badel 1862/vinarija Benkovac; Kadarka Fantazija 2013 – Tonković; Satir 2015 –  Crvik; Merlot 2013 –  Krauthaker;  Crni pinot 2015 – Galić; Teran 2011 barrique – Franc Arman; Riesling 2015 Classic – Hugel; Syrah 2013 – Jakob; Tvoja krv i moja 2013 – G&J vina; Sancerre 2016 – Domaine Vacheron; Clarendelle 2012 rouge –Clarence Dillon; Blanc de Blancs Brut – Charpentier; Pomino Pinot Nero 2013 – Frescobaldi; Sangreal Merlot 2013 – Bibich; Boškinac Cuvee  2013 – Boškinac

Najbolje ocijenjeno bijelo vino

Rajnski rizling 2011 Amfora – Tomac

Tomislav i Martina Tomac, s Reneom Bakalovićem, voditeljem na dodjeli Vinartovih nagrada za postignuća godine. Kuća Tomac proglašena je najboljim podrumom u regiji Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, a Tomislav Tomac proglašen je Osobom godine, prvime u kategoriji Osobe-Zaslužnici 2017

Najbolje ocijenjeno crveno vino

Merlot 2012 izborna berba – Krauthaker

Najbolje vino od hrvatske autohtone sorte:

Zlatan plavac Grand cru 2011 – Zlatan otok

Smješko – Posebno priznanje za odličan odnos kvalitete i cijene:

Tempranillo 2013 Las Escarilas Crianza – Finca Antigua; Nerafino 2013 Castel Firmian – Mezzacorona;

Furmint 2017. Seven numbers  Single vineyard – Puklavec Family Wines

Najbolje ocijenjeno mlado vino od portugisca:

Purtugizec 2017 – Agro Damir Drago Režek

Trenutno aktualno: portugizac! Na ocjenjivanju novih mladih portugizaca u organizaciji kluba Vinske zvijezde a za potrošački putokaz najboljime se pokazao Purtugizec 2017 kuće Agro Damir Drago Režek iz sela Plešivica na Plešivici. Na slici uz vinskog biškupa krstitelja mošta na vino Martina Drelea su Damir Režek i mama Dragica Režek

LISTA IZLAGAČA

Evo i liste izlagača na Zagreb Vino.comu i njihova rasporeda po dvoranama.

Smaragdna dvorana / Emerald Ballroom

 ARMAN FRANC opg, HRVATSKA E01

PRELAC Vino, HRVATSKA E02

IQ MALVAZIJA ISTARSKA, HRVATSKA E03

GERŽINIĆ opg, HRVATSKA E04

ALFERDO COSSETTO opg,HRVATSKA E04

MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ,HRVATSKA E05

PROVIĆ Vinarstvo doo, HRVATSKA E06

MIKLAUŽIĆ vinarija,HRVATSKA E07

ZIGANTE Vina po., HRVATSKA E08

NIKO VIOLIĆ,HRVATSKA E08

MARKOTA Vina doo,HRVATSKA E09

FERAVINO doo, HRVATSKA E10

KUTJEVO dd, HRVATSKA E11

ĐAKOVAČKA VINA dd,HRVATSKA E12

BADEL 1862,HRVATSKA E13,E14

• vinarija BENKOVAC,  E13
• vinarija DARUVAR, E13
• KRIŽEVAČKI VINOGRADI  E14
• KURIJA NESPEŠ-BADEL,  E14
• PZ SVIRČE,  E14

ŠAFRAN vinarija, HRVATSKA E15

IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16

ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17

MLADINA podrum,HRVATSKA E18

BELJE vina,HRVATSKA E19

KROLO-DOM doo,HRVATSKA E20

VEDRAN KIRIDŽIJA opg,HRVATSKA E20

ADŽIĆ vina,HRVATSKA E21

MILIČIĆ vina, HRVATSKA E22

KRALJEVSKI VINOGRADI,HRVATSKA E23

ZLATAN OTOK doo (Plenković), HRVATSKA E24

VINO-HVAR doo, HRVATSKA E25

BASTIJANA doo (Andro Tomić), HRVATSKA E26

SKARAMUČA DINGAČ export vina, HRVATSKA E27

RADOVIĆ vina Potomje PZ, HRVATSKA E28

MATUŠKO vina, HRVATSKA E28

MRGUDIĆ vinarija, HRVATSKA E29

BENMOSCHE Family, HRVATSKA E29

ANTUNOVIĆ MATO pg, HRVATSKA E29

CRVIK vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E30

EDIVO doo, HRVATSKA, E31

PETRAČ doo, HRVATSKA E32

TOMAC vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E33

KORAK vinogradarstvo i vinarstvo, HRVATSKA E34

ŠEMBER pg. HRVATSKA E35

BUHAČ vino, HRVATSKA E36

GALIĆ VINA, HRVATSKA E37

ŠTAMPAR vinarija,HRVATSKA E38

FAKIN vina, HRVATSKA E39

TOMAZ VINA pto, HRVATSKA, E40

ROSSI VINARIJA, HRVATSKA  E41

DEGRASSI doo, HRVATSKA E42

Paris:

 NOVAK vinarija, HRVATSKA P01

KOJTER vina, HRVATSKA P01

HORVAT vina, HRVATSKA P02

KOCIJAN vina, HRVATSKA P02

KALAZIĆ vinarija (Kronos doo), HRVATSKA P03

JAKOB vina doo, HRVATSKA P04

VUINA vinarija, HRVATSKA P05

ARMAN MARIJAN, HRVATSKA P06

PILATO ELIĐO opg, HRVATSKA P07

RITOŠA vina, HRVATSKA P08

Braća Nikola i Albert Benvenuti. Na nedavnoj dodjeli priznanja Vinarta za postignuća godine podrum Benvenuti proglašen je najboljim u Istri i na Kvarneru, a Nikola Benvenuti ušao je, kao Zaslužnik, i u nominaciju u kategoriji osobe godine u hrvatskom vinskome svijetu

BENVENUTI obrt, HRVATSKA P09

LAGUNA vina, HRVATSKA P10

RADOVAN vina, HRVATSKA P11

POLETTI LOREDANA Vina Poletti, HRVATSKA P12

CORONICA vina ATC doo,HRVATSKA P13

KOZLOVIĆ FRANCO, HRVATSKA P14

MEDEA VINA, AGROPRODUKT doo, HRVATSKA P15

MIMICA vinska kuća Mimica Kuća sretnog čovjeka, HRVATSKA P16

METKOVIĆ MONIKA, BOŽO obrt, HRVATSKA P16A

KOLARIĆ vina, HRVATSKA P17

KURTALJ gospodarstvo, HRVATSKA P18

JAGUNIĆ pg, HRVATSKA P19

BARUN vina, HRVATSKA P20

BRAJE izletište vinogdradarska kuća Braje, HRVATSKA P20

JAREC-KURE obiteljsko gospodarstvo, HRVATSKA P21

KOS ŽELJKO Vina Kos, HRVATSKA P22

PUHELEK–PUREK og, HRVATSKA P22

LEGOVINA, HRVATSKA P23

CLAVIS doo, HRVATSKA P24

Cuba-Zinfandel

 BAKOVIĆ vina, HRVATSKA K01

SAINTS HILLS doo, HRVATSKA K02

MENEGHETTI vina doo, HRVATSKA K03

BIBICh vina pto., HRVATSKA K04

BOŠKINAC vinarija, HRVATSKA K05

DUBOKOVIĆ,HRVATSKA K06

CAPO doo, HRVATSKA Z01

DAMJANIĆ vina, HRVATSKA Z02

MONTE ROSSO, HRVATSKA Z03

MATOŠEVIĆ vina,HRVATSKA Z04

FRANKOVIĆ vina, HRVATSKA Z05

UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07

• IVAN KATUNAR
• ŠIPUN
• GOSPOJA PZ
• VRBNIK PZ
• NADA vinarija
• PAVLOMIR vinarija

DEKLIĆ vina, HRVATSKA Z08

Sjajan uljar, najavljuje i odličan put u vinskome svijetu: Klaudio Ipša

 IPŠA vinarija, HRVATSKA ZO9

ŠIMANOVIĆ og, HRVATSKA Z10

CMREČNJAK vinogradarstvo-podrumarstvo, HRVATSKA Z11

ŠTRIGOVA podrum, HRVATSKA Z12

KORTA KATARINA Rivijera Orebić doo, HRVATSKA Z13

DVANAJŠČAK KOZOL vina, HRVATSKA Z14

COSSETTO opg, HRVATSKA Z15

KOPJAR vinarija, HRVATSKA Z16

VOLAREVIĆ vinogradi, HRVATSKA Z17

TOŠIĆ vino, HRVATSKA Z18

TERRA MADRE vina, HRVATSKA Z19

VINOPLOD Vinadija dd, HRVATSKA Z20

MARKUS, HRVATSKA T21

CATTUNAR zo, HRVATSKA Z22

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23

CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24

TIKVEŠ VV, MAKEDONIJA Z25

STOBI Winery, MAKEDONIJA Z26

IURIS vinarija, HRVATSKA Z27, Z28

COLLIS, HRVATSKA Z29

LOVREC vino, HRVATSKA Z30

PJENUŠCI dga, HRVATSKA

LU-MA EKSKLUZIV doo, HRVATSKA Z31

• ISTENIČ, SLOVENIJA
• DAMARIUS, HRVATSKA
• JAKOVAC VINA, HRVATSKA

Janez Istenič: jubilarac s i te kako dugim radnim stažom: iduće godine slavi pola stoljeća svoje pjenušave djelatnosti na Bizeljskome  

Istambul:

 GANGL Wines, AUSTRIJA I01

UMATHUM & ZANTHO, AUSTRIJA I02

CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03

BOVIN, MAKEDONIJA I04

ERDEVIK PP, SRBIJA I05

ZVONKO BOGDAN vinarija doo, SRBIJA I06

VUKOJE 1982 podrumi doo, BOSNA i HERCEGOVINA I07

ŠKEGRO vinarija, Blatina doo, BOSNA i HERCEGOVINA I08

ČITLUK vinarija dd, BOSNA i HERCEGOVINA I09

BIRRA DEL BORGO srl ITALIJA I10

TENUTA i FAURI, ITALIJA I11

NUIĆ vinogradi, BOSNA i HERCEGOVINA I12

ZADRO Vina doo, BOSNA i HERCEGOVINA I13

P&F JERUZALEM ORMOŽ doo, SLOVENIJA I14,I15

FAZAN vinarija, BOSNA i HERCEGOVINA I16

ŠČUREK STOJAN vinarija, SLOVENIJA I17

MAROTEIRA VIHNOS lda, PORTUGAL I18

GRABEN vino, SLOVENIJA I19

SANABOR vino, SLOVENIJA I20

VINARI KORČULE, HRVATSKA I21-I28

• IGOR RADOVANOVIĆ opg
• KORČULA VINO BLATO PZ
• NERICA PZ
• BIRE vinarija
• BLATO 1902 vinarija dd.
• BRANIMIR CEBALO vinarija
• KUNJAS vinarija
• LUKA KRAJANČIĆ vinarija
• PZ ČARA vinarija
• ZURE vinarija
• BAČIĆ vinarija

Jedan od najboljih, ako ne i najbolji: Roberto Voerzio, La Morra, Pijemont! Barbera d’Alba, Nebbiolo d’Alba, nekoliko barola. Posjet Voerziju i impresivna degustacija u njegovu podrumu: Barbera d’Alba 2012 Pozzo dell’Annunziata, Barolo 2012 Rocche dell’Annunziata, Barolo 2007 Fossati Case nere riserva 10 anni, te Barolo 1999 La Serra! Cijene do neba, ali sve se proda bez problema. Još se jednom pokazuje: ako je zvjezdana kakvoća zvjezdane cijene nisu prepreka plasmanu. Ovih dana mala hrvatska delegacija na čelu s Domagojem Dropuljićem, sinom prof. Ivana Dropuljića, direktora Zagreb Vino. coma, razgovarala je s Voerzijem o tome da se njegova vina nađu i na hrvatskom tržištu te o tome da se pojavi na Zagreb Vino.comu. Teško da će doći kao izlagač, ali mogao bi iduće godine stići da održi – masterclass!

Venecija / Venice:

 VRSALJKO vina, HRVATSKA V01

MASLINA i VINO PZ, HRVATSKA V02

SINOVČIĆ opg, HRVATSKA V03

BEDALOV vina, HRVATSKA V04

PERIŠIN VLADO opg, HRVATSKA V04

MATELA vinarija, HRVATSKA V05 

PLANČIĆ braća, HRVATSKA V06

SONTACCHI vinarija, HRVATSKA V07

MATOČEC vinarija, HRVATSKA V08

AGRIS doo, HRVATSKA V09

STINA VINA doo, HRVATSKA V10

AGRONOMSKI FAKULTET, HRVATSKA V11

LIPANOVIĆ vina, HRVATSKA V12

MATOŠIN opg, HRVATSKA V12

AK vina, HRVATSKA V13

GRABOVAC vinarija, HRVATSKA V14

PLANTAŽE 13.  JUL A.D, CRNA GORA V15

UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA V16, V17

• OPG ĐURINSKI, HRVATSKA V16
• IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17
• OPG FRANJO, HRVATSKA V17

 Oleander terasa/terrace:

 VERGAL, HRVATSKA T01

CORVEZZO Winery, ITALIJA T02

GLIGORA sirana, HRVATSKA T03

CHIAVALON, HRVATSKA T04

GORIČAR ribogojstvo, SLOVENIJA T05

RESSEL pivovarna doo, SLOVENIJA T06

DUKE GROUP, SLOVENIJA TO7

OSTER ROB, SLOVENIJA T08

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA T09

KODILA doo, SLOVENIJA T10

ADRIA-KARTON, HRVATSKA T11

MATOŠEVIĆ –PRENC opg, HRVATSKA T12

ARONIA LIFE, HRVATSKA T12

DRAŽIN Riba jdoo, HRVATSKA T13

BOSNIĆ mljekara doo, HRVATSKA T14

BIJELIĆ pčelarstvo, HRVATSKA T14

GOOD SPIRIT doo, HRVATSKA T15

GRBIĆ doo, HRVATSKA T16

DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17

DOBOŠIĆ opg, HRVATSKA T18

IGO-MAT, HRVATSKA T19

VILMA slastice, HRVATSKA T20

ROCA, HRVATSKA T21,T22

MADIRAZZA vinarija, HRVATSKA T23

FIORE VINA, HRVATSKA T24             

ANĐELINI vina, HRVATSKA T25

OLEA B.B. doo, HRVATSKA T26

LETTRES doo, HRVATSKA T27

MILENA obrt, HRVATSKA T28

DIDA KONOBA, HRVATSKA T29, T30

BEDEKOVICH vina doo, HRVATSKA T31

PRIMORES,HRVATSKA T32

VOĆNE RAKIJE & LIKERI ŠOKAC, HRVATSKA T33

STARA SOKOLOVA, SRBIJA T34

VETROPACK STRAŽA tvornica stakla doo, HRVATSKA T35

VUGLEC BREG doo, HRVATSKA T36

BOLFAN VINSKI VRH doo, HRVATSKA T37

BODREN, HRVATSKA T38

ŠKRLET po., HRVATSKA  T39,T40

• VOŠTINIĆ-KLASNIĆ vinarija
• FLORIJANOVIĆ vinarija
• ILOVČAK vina
• KEZELE seoski turizam
• TRDENIĆ vinarija
• MIKŠA vinarija
• JARAM vinarija

KOS-JURIŠIĆ vina, HRVATSKA T41

ADRIATIC SHELL, HRVATSKA T42

SZABO podrum,HRVATSKA T43

PINKERT vinarija, HRVATSKA T44

KOLAR vinarija, HRVATSKA T45

ANTUNOVIĆ vinarija, HRVATSKA T46

SIBER vinarija, HRVATSKA T47

SVIJETLI DVORI vinarija, HRVATSKA T48

MISNA VINA, HRVATSKA T49

ALL4WINW, HRVATSKA T50

STRUČIĆ vinarija, HRVATSKA T51

CARIN, HRVATSKA T52

PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53

VOŠTANE pršut, HRVATSKA T54

RAAK vinarija, HRVATSKA T55

KOSTANJEVEC vinarija, HRVATSKA T56 

ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57

JOSIPOVIĆ pjenušci i vina, HRVATSKA T58

BRZICA vinarija, HRVATSKA T59

PERAK vinarija, HRVATSKA T60

PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61 i T62

KRAUTHAKER doo, HRVATSKA T63

MATIJEVIĆ opg, HRVATSKA T64

CROMARIS, HRVATSKA T65

BURETIĆ BREGI doo, HRVATSKA T66

VINSKE PRIČE, HRVATSKA T67

PODRUMAREV DNEVNIK, HRVATSKA T67

HABY, HRVATSKA T68

BOĐIRKOVIĆ mo, HRVATSKA T69

W.F.R. DISTRIBUCIJA, HRVATSKA T70, T71

BADEL 1862, HRVATSKA T72

STEKLARNA ROGAŠKA doo, SLOVENIJA T73

ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75

MRKI mto, HRVATSKA T76

BABA DELICIJE, HRVATSKA T77

SB DESIGN doo, HRVATSKA T77

ZLATKOV IGOR domaća radinost, HRVATSKA T78, T79

AURA PROIZVODI doo, HRVATSKA T80, T81, T82, T83   ♣  SuČ 11.2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Drugi hrvatski festival hrane i vina, 2014/ KUŠATI LJUBAV NA STOLU!

Ljubav na stolu

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S MOĆNOM PROMIDŽBOM, s POTPOROM GRADA ZAGREBA, OSAM ŽUPANIJA ALI i REPUBLIKE ITALIJE, S POČETKOM i PRIJE POČETKA, S 300 IZLAGAČA IZ LIJEPE NAŠE i OKOLNIH ZEMALJA PROŠLA JE SMOTRA ENO-GASTRONOMIJE u ZAGREBAČKOJ ARENI

Zdravica na otvorenju: Đurđa Protić, Emmanuela d’Alessandro, Milan Bandić i Marija Vukelić

Dugo se za nj nije čulo, još od predlani, a onda je bljesnulo: po prizorima bi se reklo da je – počelo i prije početka! Prva pressica za Drugi hrvatski festival hrane i vina u zagrebačkoj Areni početkom travnja odvijala se u otmjenom Dvercu, kod gradonačelnika Milana Bandića kao domaćina. Stolovi puni hrane – i to ne bilo kakve! – i pića, poseban prostor gdje su se predstavili vinari kao Krauthaker, Coronica, Poletti, Jasna Antunović, Iločki podrumi, Kozol Dvanajščak, Miklaužić, Matuško… , posjet pressici golem, mnogo i stranih diplomata. A direktorica Đurđa Protić – blista… U onome ambijentu i onoj atmosferi, s onakvom ponudom – kako i ne bi.

Poslije su prezentacije još održane i u Klovićevim dvorima, te u zagrebačkom hramu čokolade kod Petre Jelenić i Tee Mamut… koje su najavljene kao trenutno najbolje slastičarke.

Petra Jelenić, Đurđa Protić i Tea Mamut

Praćen prije svojega pravog, službenog starta velikom pompom u medijima, napokon je, u organizaciji tvrtke Zvona Catering na čelu s Đurđom Protić a pod znakovitim mottom Kušajte ljubav na stolu, u elegantno uređenom prostoru Arene u Zagrebu i otvoren Drugi hrvatski festival hrane i vina 2014. Na otvorenju, uz gradonačelnika Milana Bandića i Emanuelu d’Alessandro, veleposlanicu Republike Italije u Hrvatskoj te zemlji partneru i pokroviteljici priredbe, bilo je nazočno i više čelnika naših županija, koje su financijski izdašno (čuli smo od nekih sudionika: čak i u potpunosti!) pomogle nastupe svojih ponuđača. Festival su podržale Turističke zajednice i osam županija – Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska te Istarska.

Festival je okupio dosta izlagača, ne samo ponuđača delikatesa i vina te kuhara nego i onih koji su nudili opremu za kuhinje te pribor za posluživanje jela i pića, kao i izdavače eno-gastro-časopisa. U  Areni su i ovaj put sa štandom nastupili i revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN d.o.o. U uobičajenom obilasku festivala nakon službenog otvorenja veleposlanica Republike Italije Emanuella d’Alessandro posjetila je upravo i štand revije Svijet u čaši, i tu joj je direktor MAM-VIN-a Mladen Horić kao znak pažnje predao prigodan dar: diplomatsko vino, iz istoimenog projekta Svijeta u čaši i MAM-VIN-a, zamišljenog da pomogne međunarodnoj  promidžbi hrvatskoga vina i Hrvatske.

 Štand MAM-VIN-a i Svijeta u čaši: direktor MAM-VIN-a Mladen Horić darovao je talijanskoj veleposlanici Emanuelli d’Alessandro naše Diplomatsko vino, specijalno punjenje iločkog traminca iz Iločkih podruma

MAM-Vin i Svijet u čaši predložili su da se 2014. u nas proglasi Godinom graševine. U tome smislu koncipiran je i naš nastup na festivalu. Posjetiteljima smo na kušanje i ocjenu sa zapisivanjem na posebno pripremljenom listiću dali desetak graševina koje su se točile iz vinomata što su nam ga za ovu prigodu posudila Dobra vina. Interes posjetitelja bio je velik. Na graševine su k nama došli i Zlatko Gall i Rene Bakalović, kojega Dubrovčani uoči njihovog regijskog festivala Dubrovnik FestiWine najavljuju kao zvijezdu i hrvatsku inačicu Jaimie Olivera

Izlagači iz zemlje partnera Italije: predstavnici Konzorcija za crnu smokvu (Figo moro) iz Caneva na granici Furlanije s Venetom (i to, eto postoji!), pršuta San Daniele i vina iz Furlanije. Degustacija je pokazala kako se sjajno slažu prerađevine od te crne smokve (razni namazi) s pršutom i vinom

Iz Gradišća stigao je vinar Mate Kliković, koji je dugo bio predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Austriji i voditelj tamburaškog sastava Gradišćanskih Hrvata. Uz svoje klasike – zeleni veltlinac, sauvignon, frankovku zweigelt i cabernet sauvignon donio je i jednu posebnoist: vino od Malvazije istarske! Plemke je prije desetak godina dobio u Poreču!

 Ukupno oko 300 izlagača iz Hrvatske i drugih zemalja, među njima i iz Austrije i Italije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Srbije… od toga stotinjak vinara, zatim ponuđači mesnih i mliječnih prerađevina, meda, kolača, sokova i bezalkoholnih napitaka, kave, vrhunski šefovi kuhinja iz Hrvatske i inozemstva (Andrej Barbieri, Branko Ognjenović, Janez Bratovž, Christian Cabalier i Gregorio Manucci, Renato Rizzardi, Ordančo Unevari, nastupi kuhara amatera, radionice… Dodajmo tome i 40 kulinarskih radionica te 13 vinskih radionica pod vodstvom sommelijera Jelene Šimić Valentić, Krešimira Hrena, Marija Meštrovića, Sandija Parisa.

Ugledni chefovi kuhinja Andrej Barbieri i Christian Cabalier u radnom zanosu…

…te Janez Bratovž u civilu, nakon nastupa

Direktorica Đurđa Protić kaže:

– Jedan od ciljeva Hrvatskog festivala hrane i vina je svakako edukacija mladih naraštaja, svih onih koji su željni upoznati eno-gastro svijet, ali i aktivnih sudionika prehrambene industrije, stoga su organizatori pripremili i zanimljive teme okruglih stolova, primjerice predavanje Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore o perspektivi proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Osmijesi tisuća zadovoljnih posjetitelja obilježili su odvijanje manifestacije…

S odlično posjećene radionice: crvena zemlja, crvena vina. Sommelier Mario Meštrović prezentirao je kapljicu od Morena Degrassija, Morena Coronike i Mladena Rožanića, riječ je bila uglavnom o teranima

Dalmatinski pršutari Marović i Smjeli, članovi Klastera našeg pršuta

Zagorske kobasice na metre: OPG Kvež iz Začretja

 Ručno rađene čokolade i praline Bagolo s lavandom, ružmarinom, bademom, narančom, malinom, medom, uskoro i s teranom… Autorica, ekonomistica, napustila je prije koju godinu posao da bi se, zaljubljena u čokoladu, posvetila izradi pralina i drugih delicija od čokse

 Vrhunac čoko-gozbe Petre Jelenić i Tee Mamut bio je Forêt Noire, kolač s crnom čokoladom i višnjama, skladno kombiniran s tamnim i, kazale su neke posjetiteljice, zavodljivim Šemberovim pinot noirom

 I nešto iz repertoara tradicijskih hrvatskih slastica: orahnjača i makovnjača

Mjesto Bizeljsko na granici Slovenije i Hrvatske kod Klanjca oduvijek računa na hrvatske potrošače i hrvatsko tržište. Bizeljski proizvođači jabuka, voćnih sokova, vina, meda, mesnih prerađevina na okupu na svom štandu u Areni

 S dubokoga juga: makedonska vinarija Tikveš, s vrlo modernom kapljicom, ono što su Elena Mladenovska Jelenković i njen kolega nudili kao špicu stvarno je jako dobro iako je, u vinskom kontekstu, malo čudnog naziva Bela VODA, i Crna VODA! 

Malo šou-programa: Suzy Josipović, autorica knjige recepata Mama zna…, pokazuje kako to Mama zna…

 

Iz Srbije se prezentirala našim wowicama slična udruga Žene i vino, ali, iako je bilo moguće kušati vina koja kreiraju žene, na štandu – nisam zatekao niti jednu pripadnicu nježnijeg spola…

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

[contact-field label="Name" type="name" required="1"/][contact-field label="Email" type="email" required="1"/][contact-field label="Website" type="url"/][contact-field label="Comment" type="textarea" required="1"/][/contact-form

Wow Wow / PINK DAY – RUŽIČASTO u MIMARI

                                         

 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

www.svijetucasi.com

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 U LIJEPOM AMBIJENTU PRESTIŽNOG ZAGREBAČKOG MUZEJA WoW-ice su USPJEŠNO ORGANIZIRALE DRUGI MEĐUNARODNI FESTIVAL ROSÉA. OKO 6O IZLAGAČA, STOTINJAK ETIKETA, NEŠTO VIŠE OD TISUĆU POSJETITELJA, PUNO ŽENA, i LIJEPIH i MLADIH, TE PUNO CVIJEĆA KAKO i PRILIČI TOME DANU, POZITIVNA ENERGIJA…

Obično kažu: Tko laje, ne grize. A, bogme, Wow-Wowice ili vau vauvice i rade, i baš i grizu!

 Dobra organizacija festivala ružičastog vina. Humanitarna dimenzija: na probleme anoreksije i bulimije upozorila je liječnica prim.dr.sc. Orjena Žaja, na slici je druga zdesna.  U društvu je wow-ica Marije Vukelić, Danijele Petričević Golojuh, Alis Pečarić, Sanje Muzaferije, Ive Drganc i  Doroteje Kolić

 Četiri Gracije, ruže i roséi: Ivana (Kolarić), Martina (Tomac), Sanja WoooW (Muzaferija), Ivanka (Šember)

Eto i drugog međunarodnog festivala ružičastih vina Pink Day, u Zagrebu, u muzeju Mimara. Lijepi ambijent. Za mene, ali i zacijelo za još dosta Zagrepčana, s posebnim značenjem, proradila je i nostalgija: pa, tu sam pohađao srednju školu, Četvrtu gimnaziju! Prije podne Četvrta, a popodne Prva gimnazija, i obratno. Baš na prostoru gdje je sada bila smještena većina pink-izlagač(ic)a tada je, u mojim srednjoškolskim danima, tu bila sportska dvorana. Eto koliko su povezani sport, rekreacija, vino, umjetnost… Tek što sam ušao, uz stol gdje su izlagali Bolfan, Vuglec i Petrač – sretnem, nakon 100 godina, generacijskog pajdaša Bulu, iz Prve gimnazije!… Tko kaže da vino pripada samo, ili prvenstveno muškarcima?! Na Pink Dayu 2014 nije bilo ništa manje žena, i lijepih i madih, nego na kakvoj ekskluzivnoj modnoj reviji! Ove su dame iz Istre – porečke Agrolagune, od Franca Armana i od Geržinića

 A one su branile boje kuća vina Peršurić i Poletti

Osmi ožujka, famozni Osmi mart, međunarodni Dan žena, postaje u nas – i bez Iskoraka – Danom roséa, ali kako danas u Lijepoj našoj hrvatski više nije i dovoljan, valja reći i na engleskome, konkretno Dan roséa bio bi Pink Day. Ne samo to: wowice su toliko zadovoljne svojom organizacijom da su preporučile da se 8. ožujka više ne obilježava kao Dan žena nego da to bude praznik Pink Day! Ružičasta revolucija? Neki su imali narančastu, pa je i uspjela…

 Pink Iuris iz Erduta

Novinarka Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatske udruge Žene u vinu odnosno Women on Wine (WoW, čitaj: wauuuuuu…wuuuuu, naravno po engleski), koja postoji tri godine i okuplja stotinjak stalnih članica a korespondira, kaže se, s više od 700 žena, već je mjesec dana prije festivala najavila bogatu manifestaciju s ružičastim vinom kao protagonistom, ali i sa zelenim novitetom: smotrom maslinovoga ulja. Zeleno u ružičastome odnosno, dakako bez engleskoga ne možemo, Green in Pink, se i ostvarilo. Bravo! Ako išta paše zajedno, onda su to upravo, pogotovu u ljetnim vrućim mjesecima, pikantno maslinovo ulje s malo prepečnog kruha i dobro ohlađeni rosé, ako je kompleksniji to bolje…

Odziv izlagača očekivano dobar, prijavljeno je bilo oko 60 vinara sa više od 100 etiketa, te 12 proizvođača maslinova ulja sa nešto više od tridesetak etiketa.

 Sigurna u sebe: Nika Silić, enologinja Korta Katarine… 

…. i nevjerojatno razdragana Magdalena Senjković s Brača

Korta Katarina, Tomac, Šember, Siber, Vuglec-breg, Bolfan, Bastijana, Kozlović, Poletti, Agrolaguna, Geržinić, Senjković, Trapan, Peršurić, Kraljević Cuj, Roxanich, Šember, Feravino, Bjana, Movia i Ščurek i Bornstein, Billecart Salmon preko Dine Akrobata, Mireval Angelina Joly & Brad Pitt preko Vivata Fina Fina, Lionel Osmin preko Vinoliciousa, te maslinari Bosiljka i Duilio Belić, Sandi Chiavalon, Agrolaguna, Brist Silvana Puhara, Bracchia…

 

Zrele snage, iskreno vesele i srdačne: Ksenija Janečić, Dušica Siber i Žana Smok iz vinoteke Vintesa

Prigodne etikete: zubar Mladen Siber iz Erduta dao je za svoj rosé napraviti etiketu s motivom nježno ružičastog ženskog intinog rublja, a obitelj Korak s Plešivice svoj je rosé, promoviran na Dan žena, obilježila oznakom Draga, to je inače i naziv vinogradske pozicije gdje je trsje Korakovih

Publike mnogo, unatoč cijeni od 80 kuna koja za ovakvu degustacijsku prigodu nije visoka ali s obzirom na opću gospodarsku krizu velika je, za neke i ogromna. Govori se o najmanje oko tisuću posjetitelja tog popodneva u Mimari. Nisam ih dosad čuo, a i nadam se da neće ni biti prosvjeda što je takva institucija kao što je Mimara ugostila festival vina, kao što je bilo nekih negodovanja kad je nedavno pokal europskog nogometnog kupa ugostila druga značajna zagrebačka muzejska kuća…

Festival roséa je s pink-pogledom otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić

Na festivalu, koji je otvorio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, pojavile su se brojne osobe iz svijeta poznatih, poput pjevačice Lane Jurčević, opernog pjevača Ronalda Brausa te Suzy Josipović Redžepagić…

Organizatorice iz udruge Woman on Wine, na čelu sa Sanjom Muzaferijom, više su nego zadovoljne održanim Festivalom:

– Zadovoljstvo nam je što svoju strast već drugu godinu zaredom ovom prelijepom prigodom možemo podijeliti sa svojim sugrađanima. Zahvalni smo svima što su podržali naš projekt i učinili ga toliko uspješnim. Prema prvim, ponekad čak ekstatičnim reakcijama izlagača i posjetitelja čini mi se da nam je Pink Day ove godine bolji nego lani, na što smo sve vrlo ponosne – rekla je Sanja Muzaferija.

 Judy Ridgway, u drušvu istarske uljarke Bosiljke Belić i slovenske novinarke Nine Levičnik, za stolom  koji je priredila za degustaciju maslinovih ulja. U svojoj je karijeri napisala šezdesetak knjiga na temu hrane i vina te četiri knjige specijalizirane upravo za maslinarstvo. Osam godina Judy Ridgway je bila sudac na prestižnom međunarodnom natjecanju maslinovih ulja Leone D’Oro te će svojim znanjem i iskustvom zasigurno zaintrigirati kako hrvatske maslinare, tako i sve one koji uživaju u djevičanskom plodu ovog plemenitog stabla

 Stol za degustaciju maslinovog ulja, na radionici Judy Ridgeway

Pripremljene su bile i zanimljive radionice poput one o austrijskim ružičastim vinima posjeda Loimer, pa one o sljubljivanju WOW-kolačića Petre Jelenić i pjenušca Tomac, radionica i predavanje svjetski poznate stručnjakinje za maslinovo ulje Judy Ridgway, koja je doputovala iz Velike Britanije da bi svoja znanja i iskustva podijelila s hrvatskim maslinarima i svim zaljubljenicima u maslinovo ulje.

 Sa zelenim zlatom nazočne su  bile i kuća ulja Sandija Chiavalona, jednog od najcjenjenijih uljara Istre, zatim  istarska kuća ulja Brist Silvana Puhara, te kuća ulja Bracchia s Brača

Okrugli stol bio je na temu Vino i mediji javnog informiranja.  Organizator kaže da je događanje posjetilo stotinjak akreditiranih novinara.

 Predstavnici medija na skupu o tome koliko su pisci o vinu pridonijeli odnosno kako pridonose formiranju vinske scene u nas. Skup je inače počeo kao okrugli stol (dolje)

Koliko doista vinski pisci u Hrvatskoj utječu na formiranje domaće vinske scene – na pravi način? Bojim se slabije od (barem mojih) očekivanja, jer ne postavljaju se svi pisci (dovoljno) edukacijski (i njima samima nedostaje nekih eno-znanja), što se pak tiče široke publike može se reći da se u nas svi odlično razumiju u dvije stvari: vino i nogomet i, osim u užim krugovima, teško je uvjeravanje u nešto drugo od onoga na što su našijenci kao potrošači duboko naviknuli. Mnogima koji bi htjeli istinski upoznati se s raznim buteljama nedostaje novaca, a mnogi od onih koji imaju novaca umjesto da su znatiželjni i da, kad im to dubina džepa dopušta, istražuju, biraju uglavnom samo po modi i mondenosti, ograničeni su tek na najpoznatije robne marke i razvikana (međunarodna) imena. Nerijetko nakon što se pred društvom pokažu da mogu i da su voljni platiti i za vrlo do i ekstra skupi proizvod kad prestaje širenje paunova repa vraćaju se svojoj pravoj ljubavi, gemištu, možda čak i Žuji, protiv kojih nemam ništa no ako govorimo o vinu kao pojmu s posebnom aureolom onda ipak treba respektirati razliku.

Pink-dame iz Slovenije: lijevo na slici je predstavnica kuće Gaube iz Maribora, a desno predstavnica kuće Štokelj, inače i vinska kraljica

Zanimljiva igra slova Slovenija

Kao i lani, i ove godine Pink Day nije tek cuganje i zabava nego je i druženje s humanitarnom dimenzijom, što je i te kako pohvalno. Ovaj put donacije su se prikupljale za KBC Sestre milosrdnice iz Zagreba, za kupnju novog aparata za pH-metriju za Odjel pedijatrijske gastro-enterologije gdje se liječe mlade djevojke, ali i mladići, oboljeli od anoreksije i bulimije. O problemima s kojima se žrtve tih bolesti susreću govorila je doktorica prim. dr. sc. Orjena Žaja, koja je istaknula da je anoreksija treća bolest po učestalosti među mladim djevojkama od 11 do 20 godina, a smrtnost je velika. Inače, na 20 djevojčica i po jedan je oboljeli dječak!…♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Dan zaljubljenih/ TI SI MOJA ČOKOLAAADAAA…

ŽELJKO SUHADOLNIK

www.svijetucasi.com 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TREĆI ZAGREBAČKI CHOCOFEST, UZ VALENTINOVO 2014., ODVIJAO SE u METROPOLI u ZGRADI NEKADAŠNJE DŽAMIJE. PROSTOR SE ZA TAKO NEŠTO POKAZAO SJAJNIME, TREBALO BI GA KROZ GODINU SVAKAKO BOLJE KORISTITI i u ENO-GASTO SVRHE. MANIFESTACIJU JE POHODILA RIJEKA ZALJUBLJENIKA u ČOKSU i KAVU

Nije više džamija, a niti je riječ o Meki i Medini, ali – hodočasnika koliko voliš!… Čokolada je čokolada, kava je kava, obje su – slatka ovisnost!

I kao stvorene uz Dan zaljubljenih!

 Hodočašće čokoladi, u zagrebačku bivšu džamiju

Nevjerojatno dugačka rijeka – ili, ako hoćete, prava zmija Zagrepčana pohodila je manifestaciju ChocoFest 2014, datumski pozicioniranu uz Valentinovo. Pred bivšom džamijom zaista popriličan red – za naše prilike neuobičajeno strpljivih – zainteresiranih da uđu među slatkiše i kavicu. Jako je dobro to da se netko dosjetio da nekadašnju džamiju kako treba iskoristi baš i za ovakvu manifestaciju. Jako je dobro i to da se festival čokolade s neuglednog prostora za takvu priredbu iz prijašnjih godina na Trgu bana Jelačića preselio ovamo!

 Pogled odozgor na izlagački prostor. U sredini: veliki štand čokoladara, s bogatom ponudom. Čuje se da je u tijeku festivala prodano vrlo, vrlo mnogo čokolade

Slatkih delicija – koliko voliš! Cijene nisu bile nježne nego EU formata, ali koliko sam zapazio, kupovalo se. Choco je čoko! U središtu dvorane u prizemlju popriličnu su kvadraturu zauzeli ponuđači iz Italije, koji ne samo da su nudili vrlo širok izbor proizvoda na bazi čokolade nego koji su na licu mjesta i demonstrirali izradu pojedinih predmeta od čokolade, primjerice cipela. Nekad smo odlazili u Trst u šoping baš i po obuću, sada je obuća, u slatkoj i kakaoom obogaćenoj varijanti, stigla k nama doma… Tko ne bi uzeo Pepeljuginu čokoladnu cipelicu i iz nje pio pa je onda i sa slašću pojeo…

 Proizvodi od čokolade na sto načina… Čak i s pršutom i sa čvarcima!

Ono što smo prije u Trstu plaćali po 150 ili 200.000 lira sad se nudilo, samo s puno kraćim rokom trajanja, ovisno o broju noge po 120 do 150 kuna kao lijeva i, po još isto toliko, kao desna cipela…

 Čokoladne cipelice, od 120 do 150 kuna za jednu. A čovjek ipak ima dvije noge…

 Café Illy: Ricardo Illy i njegova grupacija nude i vrhunsku čokoladu i vrhunski brunello, međutim vina na ChocoFestu nije bilo

U prizemlju, još, čokolada Domori i kava Illy, šteta da Ricardo Illy, kojega već dugo nagovaram da u Zagrebu napravi atraktivnu prezentaciju kave Illy, čokolade, te njegova vina Brunello iz Montalcina Mastrojani, nije došao i osobno i ponudio i svoje vino, i te kako prikladno za ovakvu prigodu!

Mlinar se predstavlja i s kolačima…

 Na katu: gatanje iz šalice kave, te revija likovnih radova naslikanih čokoladom i kavom, među njima i famozna Mona Lisa…

 Čokolada i kava te likovna umjetnost: slike, među kojima i glasovita Mona Lisa, nastale uz korištenje spomenutih delicija kao boja. Čokorel & kavarel!

 Uz kavu obvezno ide i gatanje, ljepše rečeno igra kavina taloga…

U zagrebačkoj čokoladnoj džamiji na žalost nije bilo i jednog od najjačih europskih proizvođača čoko-delicija – tvrtke Ferrero iz Albe u talijanskom Pijemontu, kuće čiji su proizvodi i te kako zastupljeni u Lijepoj našoj, primjerice Nutella, Kinderlada, Kinder jaje, Duplo, Tic Tac, Rocher, Raffaello… Ferrero se odlučio na prezentaciju u Talijanskom kulturnom centru. Ne bi bilo loše poraditi na tome da iduće godine ipak bude (i) na ChocoFestu.

Ferrero, uz Valentinovo, ali ne u džamiji nego u Talijanskom kulturnom centru u Zagrebu

ČOKO i ŠKOLJKE

Inače, i istarska Brtonigla postala je valentinovsko središte čokolade i vina. Tamo je osmišljen drugi Choco & Wine Fest – festival čokolade i Bakhova nektara. Za pozornicu festivala vina i čokolade u Brtonigli izabrani su prostori budućeg Muzeja vina i seljačkog stvaralaštva. Išlo se na spoj sporta (trekking) i slastica, drugih lokalnih delicija te lokalnih vina, uzdajući se da je to nešto osobito što će  biti primamljivo za posjetitelje svih dobnih skupina.

Duboko se mislilo na strastvene čokoljupce sljubljivanjem čokolade s lokalnim autohtonim proizvodima i vinima kraja, kao što su sir, med, maslinovo ulje i poseban kruh sa četiri zemlje…

Čokolada i vino u Brtonigli. Znana slastičarka Dragica Lukin iz Vile Soši sasvim je desno

Direktorica Turističke zajednice Općine (TZO) Brtonigla Antonela Frank Medica naglasila je da su i ove godine organizatori Općina Brtonigla, TZO Brtonigla, Razvojna agencija Brtonigla i Agencija lokalne demokracije, a partneri – turističke zajednice Umaga, Novigrada, Buja i hotelske trvtke Istraturist Umag i Laguna Novigrad koje uz TZ Brtonigla čine Turistički klaster sjeverozapadne Istre, te Villa Soši iz Umaga, Food & Wine Primizia by San Rocco iz Brtonigle, Konoba–enoteka Zenon iz Brtonigle, Gospodarska škola Buje i Podravka – pomogli su da se realizira dio programa i ponude, pa i one i u sportskome dijelu. A u sporstkome dijelu organizirana je utrka koja ulazi u 1. kolo Alpe Adria treking kupa za 2014. godinu.

 – Vrlo nam je bitno da se kroz ovu ali i druge manifestacije popularizira trčanje, kretanje u prirodi. Sportski događaji nude nešto novo i interesantno u području turizma. Zimi je slabija posjećenost Istre pa se ovom i sličnim manifestacijama privlače domaći i strani gosti. Ove godine prijavilo se više od 250 sudionika iz Hrvatske, Italije i Slovenije – rekla je Antonela Falk Medica.

Izrada figurica od čokolade

                Za mališane je pak predviđna posebna igraonica vezana uz izradu figurica od čokolade. Zamišljeno je da figurice djeca ponesu sa sobom kao uspomenu na Choco & Wine fest u Brtonigli.

                Ugostitelji iz restorana Food & Wine Primizia by San Rocco i iz konobe–enoteke Zenon obvezali su se bili nuditi prigodne menije za vrijeme trajanja Festivala čokolade i vina u Brtonigli. Jela su počivala na člokoladi kao glavnoj ili jednoj od najvažnijih sastojaka. Čokoladne slastice sljubljivane sa suhim šljivama iz Motovuna, lješnjacima iz okolice, suhim smokvama iz ovog kraja, maslinovim uljem, istarskim vinima i rakijama pripremali su i Dragica Lukin i Igor Lukin iz Ville Soši iz Umaga te Robert Perić i LF catering iz Pule.

Istarski ljubavni eliksir: sirove kamenice, te crni rezanci rađeni i s kakaoom i tamnom čokoladom, a s umakom sa školjkama

I još je nešto vezano uz Dan zaljubljenih – školjke, koje također slove kao afrodizijak. Istrani priređuju Dane školjaka, u organizaciji Turističkih zajednica Umaga, Novigrada, Brtonigle i Buja, riječ je, uz Dane istarskih šparuga, jadranskih lignji i švoja, o jednom od četiri ključna gastronomska događanja u sjeverozapadnoj Istri. Kapešante (Jakobove kapice), pedoći (dagnje), dondole (brbavice), mušule (kunjke), kanaštrele (češljarke) i oštrige (kamenice) posebnog su okusa zahvaljujući čistom podmorju. Školjke baš u ovom razdoblju – tijekom veljače a i ožujka – najbolje su jer dostižu optimum punoće i zrelosti. Predviđeno je bilo da službeno svaki slijed prate posebno odabrana maslinova ulja CUJ, u prezentaciji Danijela Kraljevića, te vina Morena Degrassija.

Vidjet ćemo hoće odnosno koliko će sve te školjke i sva ta čokolada u Istri i Zagrebu rezultirati i natalitetom u Lijepoj našoj, koji je, žale se demografi, na vrlo niskim granama. Znači li to da Hrvati ipak više vole uživati uz tanjur, i čašu?…  ♡

_____________________________________

Dr. Zoran Zoričić, psihijatar i predsjednik Hrvatskog alkohološkog društva

VALENTINOVO, itd: POPITI, ALI NE PITI! – Popiti, ali ne i piti! Kad smo već kod čaše: veselice uvijek prati i alkoholno piće, najčešće i u prekomjernom opsegu. Pa to generira razne, probleme. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava: u našoj regiji Hrvatska sa četiri litre viška vodi po popijenoj količini alkoholnog pića po stanovniku ispred Srbije, a sa pet litara ispred BiH. Psihijatar Zoran Zoričić, predsjednik Hrvatskog alkohološkog društva, objašnjava da je ovdje tržište divlje, da se ne poštuje/provodi zakon koji ograničava dostupnost alkoholnih pića maloljetnicima, a i preliberalan je odnos društva prema marketingu vezanom uz alkoholno piće…

Dodali bismo: i odgoj u obitelji i školi po tom pitanju šepa!!⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

MERANO: KURHAUS – VINSKI FORT KNOX!

IWF MERANO 2013

IZNIMNO OKUSNA i NOVČANO VISOKOVRIJEDNA MANIFESTACIJA OKUPLJA NAJBOLJE OD NAJBOJEGA, ALI i – NAJSKUPLJE OD NAJSKUPLJEGA

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google  translater: http://translat e.google.com/translate_t

Bio je to još jedan veliki uspjeh za sve, komentar je iz redova organizatora međunarodnog festivala vina i kulinarike u Meranu, ove godine 22. po redu. Vidjevši dobro, nakon više posjeta festivalu, o kojim je izlagačkim imenima tu riječ i uvjerivši se u sklonost Talijana i njihovih gostiju u Meranu prema finoj papici i kapljici, svjestan i kupovne moći stanovnika Alto Adigea/Južnog Tirola i okolnih te bližih zemalja (jednodnevna ulaznica stajala je ovaj put na blagajni 90 eura!) odakle su mnogi posjetitelji (Austrija, Švicarska, Njemačka), zatim uvažavajući značajnu geografsku poziciju grada Merana u Europskoj uniji u smislu tržišta za vino, znajući i za visoki smisao za vino i gastronomiju te za njemačku pedantnost organizatora, nisam, bez obzira na to što još ekonomska kriza nije prošla, ni sumnjao u veliki uspjeh i ovog najnovijeg izdanja manifestacije.

Merano, dvorana Kurhausa s vinarima iz Pijemonta, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, Franciacorte: kao u košnici!

Festival vina i kulinarike u Meranu, inače vršnjak revije Svijet u čaši, navršio je punu 21. godinu postojanja. Manifestacija u Meranu počela je uoči samog klasičnog festivala, s Bio&Dynamicom, međunarodnom smotrom vina iz eko-produkcije. Izdanje 2013 završilo je, prigodno, baš na Martinje! Ponajbolja svjetska vinarska imena, a ti vinari donijeli su sa sobom samo ono najbolje. Jer – to je Merano! Obilje sjajne hrane – u šatoru dužem od 100 metara dominirali su ponuđači delikatesa tipičnih za svoj kraj (sir, pršut, kobasice, špek i slanina, maslinovo ulje, destilati, likeri, tjestenine, pekarski i konditorski proizvodi, čokolada, marmelade, umaci, kava…), ali bilo je i proizvođača plemenite kapljice te piva, i to i piva s – grožđanim moštom!

Među osobito posjećenima na festivalu: Martin Foradori, Hofstätter, Tramin. Odlični bijeli pinot Barthenau vigna san Michele 2011, crni pinot Barthenau vigna san Urbano 2010, jako dobar Kolbenhof Gewürtztraminer 2012. Hofstätter inače ima i izvrstan lagrain

Alessio Dorigo iz okolice Udina nastavlja stopama oca Girolama. Izvrstan Montsclapade 2009 (bordoška kombinacija – merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon)

U šatoru: sir, maslinovo ulje, suhomesnati proizvodi, začini, čokolada i konditorski proizvodi, pivo, destilati…

 Siegrfied Sepp i njena ekipa iz kuće Delizia iz Merana došli su s raznim vrstama senfa: selječkim, s jabukom i hrenom, s marelicom i medom, s malinama, s crnim ribizom, s bazgom, s tartufom…

Pivo začinjeno s – moštom Picolita! Tradicija u pivarstvu u sjevero-istočnoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija dugačka je, a u ovome slučaju u sektor piva ušli su Marco i  Masssimo Zorzettig iz vinogradarsko-vinarske obitelji iz mjesta Ciovidale del Friuli. Htjeli su se okušati u novom izazovu. Obiteljsko gospodarstvo ima sedam hektara oranica na kojima su Zorzettigi posadili ječam na šest hektara, za proizvodnju malta, te na jednom hektaru žito.  Pivovaru su sagradili u mjestu San Pietro al Natisone, kamo se potokom slijeva čista voda s brda Mia, idealna za proizvodnju piva. Njihova pivovara Gjulia je posve manufakturna, nudi redovnih pet piva, od svijetlog preko smeđkastoga do tamnoga, prva fermentacija je u inoksu a druga u boci. Kao posebnost je specijalno svijetlo pivo Grecale – svijetlo, bijelo, s dodatkom mošta od znane furlanske sorte Picolit, s devet volumnih postotaka alkohola. Na tržište izlazi samo u studenome. i jako je dobro!

Među brojnim atraktivnim radionicama sa skupim ulaznicama, a bilo ih je 14 s kultnim vinima sa svjetskoga vrha, jednu svakako valja izdvojiti: riječ je o onoj s brunellom u glavnoj ulozi a posvećenoj nedavno preminulome velikanu toskanske vinske filozofije i proizvodnje Francu Biondiju Santiju. Osam godišta, od 1971. do 2008. predstavili su sin preminulog velikana Jacopo Biondi Santi i Ian d’Agatha.

Degustacija vertikale u počast nedavno preminulom Francu Biondiju Santiju, zaslužnom za renesansu brunella iz Montalcina

U zgradu Kurhausa kročio sam već i prijašnjih godina, a pogotovu i sada, pun strahopoštovanja. Ne samo zbog mogućnost kušanja izvanrednih vina! Naime, prošlo mi je glavom: pa ovo je prava riznica ne samo enološke, nego i novčane vrijednosti! Rekao bih da Kurhaus u Meranu tih festivalskih dana postaje – vinski Fort Knox!

A Fort Knox United States Bullion Depository, odnosno spremište zlatnih poluga SAD, (utvrđena) je zgrada u kompleksu Fort Knoxa u Kentuckyju, koji pripada američkoj vojsci. Taj iznimni dio Fort Knoxa čuva goleme količine zlatnih rezervi SAD te dragocjenosti koje su vlasništvo federalne vlade odnosno povjerene su njoj na čuvanje.  Spremište Fort Knox krije golemu količinu zlatnih šipki ili poluga, navodno nekih oko tri posto uopće rafiniranoga zlata u čovjekovoj povijesti! Međutim, usput rečeno, iako je upravo Fort Knox izraz koji slovi kao pojam ogromne novčane vrijednosti na jednome mjestu, on nije i najveće čuvalište zlata odnosno novčane vrijednosti, nego je drugo po redu, prvak je Banka federalnih rezervi SAD sa svojim podzemnim objektom na Manhattanu, koja u odnosu na ono što ima Fort Knox brine o gotovo dvostrukoj količini u težini i vrijednosti….

Prva liga vina i vinara iz Bordeauxa – Union des Grands Crus, cijene prve kvalitativne chateau linije uglavnom sve iznad 120 eura, neka tzv. druga vina dosižu i stotku a kod njih je cjenovni prosjek oko 80 eura, s time što bih istaknuo, ne kao  obranu nego kao konstataciju,  da su ta tzv. druga vina kuće znatno porasla u kakvoći u odnosu na takva vina koja pamtim s kušanja od prije nekoliko godina. Domaine de Chevalier, s bijelim chevalierom 2011 u ruci gospođe Olivier, supruge vlasnika Bernarda Oliviera, inače aktualnog predsjednika Union des Grands Crus de Bordeaux. Kad se spominje bordoški kraj najčešće padnu napamet crnjaci od Cabernet sauvignona i Merlota, ali upečatljiva su i te kako i bijela vina od Sauvignona i Semillona. Inače, Weekend des Grand Crus de Bordeaux kad u Bordeauxu pod jednim krovom vlasnici najpoznatijih chateaua predstavljaju oko 100 vina (ovaj out berba 2011 i jedna berba po izboru svakoga od njih) predviđen je za 17. i 18. svibnja, Cijena ulaznice je 60 eura uz kupnju do 15. svibnja a 75 na blagajni na dan početka smotre

 Odlično ali također ne s cijenom nježno: Barolo Roberta Voerzija. Na slici s barolima  La Serra 2009 i Rocche dell’Annunziata 2009  su Voerzijev enolog-podrumar  Cesare Bussolo (desno)  te suradnik u vinogradu i u podrumu Makedonac Zvonko Petkov

Na meranskom festivalu 2013. predstavljeno je ukupno 1200 etiketa vina, kaže mi Marion Premer ispred organizatora. Ogroman broj prezentiranih vina maloprodajnom cijenom prelazi 30 eura za butelju, a vrlo veliki broj, s obzirom na reputaciju vinorodnih krajeva (Toscana, Bordeaux, Pijemont, Champagne, Franciacorta, Palatinat, Donja Austrija…), na godište berbe (bilo je vina starijih od 15 godina!) i na ime odnosno naziv proizvođača premašuje i pragove od 130 eura za butelju (prednjači kapljica članova Union des Grands Crus de Bordeaux). Vinari su za tri dana festivala svakako po etiketi morali donijeti, za degustaciju (možda ne nužno i potrošiti), barem po dvije a lako je moguće i po tri kutije sa po šest boca)… Procijenjena srednja vrijednost po butelji, veli Marion Premer, kreće se oko 28,50 eura. Računa se da je na festivalu, koji je službeno dopustio da u sva tri festivalska dana svaki proizvođač publici na kušanje nudi po tri uzorka, otvoreno i istočeno ukupno nekih 50.000 butelja vina, pa kad se taj broj otvorenih boca pomnoži s 28,50 dobije se ukupna srednja novčana vrijednost od 1.425.000 eura. Ali, tu stvar ne staje, naime u ovome izračunu organizator nije u obzir uzeo i butelje sa starim vinom koje se kao četvrta dopuštena etiketa na festivalu po službenom protokolu službeno smjelo točiti samo posljednjeg dana festivala. Na kušanje je ponuđeno nekih 500 butelja sa odležanim vinom iz berbi sve i do iz osamdestih godina prošloga stoljeća, a takve starije boce u maloprodaji nisu jeftinije od 100 pa i 150 eura, dakle samo u tim vinima bila je, po etiketi, prosječna novčana vrijednost od najmanje 50.000 eura, pa neka je proizvođač za tu prigodu kroz cijeli taj zadnji dan u onoj silnoj gužvi posjetitelja potočio po dvije boce, to je već 100.000 eura, znači riječ može biti o ukupno i znatno više od 1,5 milijuna eura novčane vrijednosti koje je tih dana čuvao objekt Kurhaus, doista prava banka vina.

Izvrstan Bukkuram Padre della Vigna passito (prosušivano grožđe) iz Pantellerije, od sorte Zibibbo, poizvođač je kuća Marco de Bartoli iz sicilijanske Marsale, izvrsno i likersko vino Vecchio Samperi ventennale, od sorte Grillo, interesantan južnjački pjenušac Terza via 2010 od sorte Grillo

Bilanca 22. izdanja festivala u Meranu: 6500 posjetitelja s plaćenom ulaznicom u tri dana, to je, čujem, oko pet posto više nego lani. Lako je moguće da bi ih bilo i više da je izlagačka površina veća, tj. da nije ograničena na zgradu Kurhausa i na spomenuti šator pored. Neka rješenja za proširenje površine i povećanje broja izlagača te povećanje prihvata publike vide se u nekoliko ovećih kontejnera ove godine postavljenih na ulici ispred glavnog ulaza u Kurhaus, u tim su prostorima lijepo uređenima kao kušališta, održavane radionice vezane uz vino Valpollicelle (amarone, valpollicella, recioto…) i Pijemonta (barolo, barbaresco, nebbiolo, barbera…).

 Dugački red pred glavnim ulazom u Kurhaus, da bi se moglo unutra

Bilo je naprosto nevjerojatno za vidjeti: unatoč vrlo skupoj ulaznici posjetitelji su navirali doista u golemom broju tako da se za ulaz moralo čekati u dugačkome redu. A u samoj zgradi Kurhausa na ulazu u dvorane s najatraktivnijim vinskim imenima, ponajviše veliku dvoranu u prizemlju gdje su smješteni pijemontski vinari te vinari Trentina i Alto Adigea/Južnog Tirola kao i oni iz Furlanije Venecije Julije i Franciacorte, stajali su redari iz Vatrogasnog saveza koji su bdjeli nad ulazom i izlazom i u špicama, uglavnom između 13 i 17 sati, iz sigurnosnih razloga (mogućnost požara npr. i panike pri evakuaciji u tome slučaju) jednostavno su propuštali u dvoranu samo onoliko ljudi koliko bi ih u nekom trenutku izašlo…

– Nagrada je to za naš predani rad i za prikladan izbor u selekciji izlagača i u ponuđenim sadržajima – kaže utemeljitelj i direktor Helmut Köcher, i dodaje da je festival pokrenuo snažnu inicijativu za bolju promociju talijanskoga vina po svijetu, posebice na istočnim tržištima primjerice u Kini. – Stvar je debelo zasnovana na teritoriju i njegovim posebnostima, na zajedništvu proizvođača, suradnji proizvođača s institucijama, stalnom osuvremenjavanju marketinga…

To znači da organizatori festivala u Meranu sada imaju bolje razrađene smjernice za privlačenje na festival vinskih trgovaca posebice onih s vinskih tržišta koja se naglo razvijaju, kao što je to npr. mnogoljudna Kina. Kako veliki naglasak Festival u Meranu stavlja na prodor s talijanskim vinom u mnogoljudnu Kinu, pobrinuo se da ga posjeti značajna kineska delegacija…

Lijepa vina od lokanih kultivara Nero d’Avola (Harmonium) i Pernicone (Ribeca Sicilia 2011, 2008 i 2007) predočio je Federico Lombardo sa sicilijanskog posjeda Firriato iz okolice Trapanija

Iako su šouovi kuhara na festivalu bili na drugome mjestu, renomiranu cheficu Silviju Baracchi iz toskanskog restorana Il Falconiere (kuhala je ovog proljeća u Zagrebu na Zagreb Wine Gourmet Weekendu!) zatekao sam, i ne u bijelome nego u civilu, u vinskome dijelu, naime njen suprug proizvodi vino, a ona je u ovome slučaju bila promotor. Izvrstan Ardito 2009 od Syraha i Cabernet sauvignona, od nedavno nazočan i na hrvatskom tržištu!…

Andrea Machetti i Ricardo Illy. Moguće je da će uskoro imati prezentaciju u novootvorenom zagrebačkom hramu vina, kave i čokolade Sherry’s, naime taj lokal upravo njeguje kulturu tih proizvoda, a biznismen i nekadašnji gradonačelnik Trsta  Illy ima pod svojom kapom upravo i kavu i vino (posjed Mastrojani, brunello di Montalcino) i čokoladu…

Poseban naglasak dan je u Meranu na nastup Gruzije. Prezentiralo se šest vinskih kuća – Winiveria, Alaverdi Monastery Cellar, Maisuradze, Schuhmann, Wine Man i Kakhuri, te proizvođač vinjaka Sarajishvilli.  Vina su bila od sorata Rkatsiteli, Mtsvane, Kisi i Saperavi. Gruzijci su donijeli sa sobom svoj specijalitet churchkhela, to je nešto slično proizvodu koji poznaju na Pelješcu pod nazivom mantala

Nije moglo proći bez proizvođača koji je kao ličnost znan iz sasma drugog filma a ne iz vinogradarstva i vinarstva, a to je fotograf Oliviero Toscani.  Vinogradi su mu u okolici Pise u Toscani, a prvo vino proizveo je 2006. Sorte su Syrah, Cabernet franc, Petit verdot

Vinsko veselje u Meranu ne prestaje sa zatvaranjem vratiju izlagačkih dvorana Kurhausa toga dana odnosno te večeri. U večernjim satima – after party! Jedan od njih na kojemu sam bio nazvan je Full Moon Party, tulum punog mjeseca. Ponuđači: hrvatsko-slovensko-talijanska kombinacija, od naših, jela je nudila Fabijana Mijanović iz istarske konobe Buščina, maslinovo ulje bilo je od istarske tvrtke Mate, vino je točio Giorgio Clai, od Slovenaca pak pršuti iz Kobjeglave s Krasa, specijaliteti Tomija Kaučiča iz Zemona, vina i pjenušac od Movije, pjenušci kuće Istenič. Kava: Illy iz Trsta. Apsolutna zvijezda večeri, naravno: nenadmašni šoumen Aleš Kristančič Movia… 

Fabijana Mijanović, konoba Bušćina i Giorgio Clai

 Na tulumu Noć punog mjeseca: Miha Istenič, s obiteljskog posjeda Istenič na Bizeljskome koji je upravo uvršten u Svjetsku enciklopediju šampanjaca /pjenušaca kao najbolji proizvođač u Sloveniji, upoznaje direktora festivala Köchera sa svojim etiketama.

Apsolutna zvijezda večeri, naravno: vinogradar, vinar i nenadmašni šoumen Aleš Kristančič Movia

 Festival se s aktivnostima znatno proširio s područja Kurhausa i najstrožeg središta grada i na druge dijelove grada Merana. U Festivalskom bistròu u četvrti Maia Bassa održane su dvije tematske večeri, jedna je bila posvećena Istri, koja se istaknula kreacijama chefa Ivana Jušte iz porečkog hotela Palazzo, zatim maslinovim uljem i vinom. Točila su se vina od Kabole, Geržinića, Ritoše, Pilata i Degrassija. Inače, ti vinari našli su se s vinima proizvedenim od domaćih kultivara Terana (Kabola 2009), Refoška (Terre rosse 2007 Degrassi), Malvazije istarske (2012 Pilato), Muškata ruže porečke (2012 Ritoša) u vinskome vodiču Vini buoni d’Italia novo izdanje kojega je promovirano upravo u Meranu a koji prezentira samo kapljicu dobivenu od autohtonih sorata, od prije nekog vremena knjiga donosi i podatke i o onima iz Istre.

Od hrvatskih vinara ove godine u Meranu kao izlagač je sudjelovao samo Marino Markežić Kabola. Na slici je sa mladim chefom Ivanom Jušta koji je pobrao ovacije za svoja jela na istarskoj večeri u Meranu  što ju je posjetio i direktor festivala Helmuth Köcher

 Predstavnici Turističke zajednice Istarske županije nazočili su promociji vodiča Vini buoni d’Italia i istarskoj večeri. Uz Cristinu Vojić iz TZ Istre na slici su i Maja Marković iz Pule a koja je do prije koju godinu radila za festival u Meranu, te istarska sommelijerka Alena Bročilović

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

LABEL GRAND KARAKTERRE/Volim naturalno!

                                                                                 

Prirodnjaci u zagrebačkom Westinu

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ODMAH DAN NAKON SMOTRE KONVENCIONALNIH VINA u ESPLANADI, U ZAGREBAČKOM WESTINU ODRŽANA JE REVIJA KAPLJICE, KAKO JE NAJAVLJENO, RAĐENE POSVE PRIRODNIM PUTEM. OVO DOVEZIVANJE DVAJU VINSKIH IZLOGA NEPOSREDNO JEDNOGA NA DRUGI POTENCIJALNO SVRSTAVA ZAGREB NA PRIJELASKU IZ STUDENOGA U PROSINAC u ZNAČAJNO MEĐUNARODNO BAKHOVO SREDIŠTE. CIJELA STVAR SE MOŽE POSLOVNO LIJEPO RAZVIJATI, i BILO BI DOBRO GLEDATI JE NE SAMO S VINSKOG, NEGO i KOMPLEKSNIJE – S TURISTIČKOG ASPEKTA…

Možda Zagreb još nije toga ni svjestan, ali ono što se dogodilo nakon jedne lanjske greške s preklapanjem termina a koja je ove godine otklonjena time da se na međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2013 odmah idući dan po njegovu završetku dovezao, u elitnome zagrebačkom hotelu Westin, međunarodni festival organskih vina Label Grand Karakterre moglo bi biti lijepo polazište za nešto što nadilazi sâmo vino i ulazi u kompleksnu sferu turizma s vrlo atraktivnom ponudom!

Label Grand Karakterre 2: zagrebački hotel Westin

Prizor iz Ljubljane

Zagreb Vino.com potvrdio se, posebice ove godine, kao najjače klasično vinsko događanje u regiji, a Label Grand Karakterre ove godine kao, s obzirom na broj i profil izlagača, najveći festival organskih i biodinamičkih vina u Središnjoj i Istočnoj Europi.  Zajedničkim naporom obaju organizatora te s potporom odgovarajućih institucija kao što su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Grada Zagreba…, u osmišljavanju visokovrijednog eno-turističkog proizvoda i njegove promocije, Zagreb bi na prijelasku studenoga u prosinac  mogao imati još jedan snažan magnet za privlačenje gostiju, ali ne samo krajnjih potrošača vina, nego i vinskih trgovaca od kojih ih je dosta zainteresirano u svojoj ponudi uz vino imati i delikatese (a tu imamo što ponuditi!), te vinskih i turističkih novinara i te kako korisnih za internacionalnu promidžbu, koja nam nedostaje i koje nikad nije previše.

Dok su neki hrvatski vinari poznati po kapljici što po načinu proizvodnje i stilu pripada baš festivalu Label Grand Karakterre sudjelovali kao izlagači samo na Zagreb Vino.comu, dotle je Vlado Krauthaker, koji je u produkciju drukčijih vina krenuo 2009., nastupio i na Zagreb Vino.comu i na Label Grand Karakterre. Na slici je s Emiliom Foradorijem, sinom znane Elisabette Foradori iz Trentina, a kuša vino Incrocio Manzoni, radi usporedbe sa svojim Incrociom Manzonijem

Bilo je više vinara iz Austrije (Lamprecht, Schnabel, Muster, Tscheppe, Werlitsch…) i Mađarske (Wassmann i udruga Terra Hungarica). Na slici je austro-ugarska grupica – proizvođači Wassmann iz Villanyja te, desno, Gottfried Lamprecht s posjeda Herrenhof Laimprecht iz Štajerske. U Austriji ima već dosta proizvođača eko-vina a Lamprechtov kolega iz Južne Štajerske Andreas Tscheppe iznenadio je svojom pričom: on u studenome bačvu od 600 litara napunjenu mladim novim vinom (chardonnay, sauvignon) ukopava dva metra u zemlju i drži je tako neko vrijeme, a kad je izvadi u podrumu mu nenačeta još odleži pola godine i tek onda vino se puni u bocu…

Zagreb Vino.com kompletno je ogledalo aktualne hrvatske vinske produkcije, dakle eno-Hrvatska na dlanu, a Label Grand Karakterre pokazuje se kao međunarodno bogato specijalizirano ogledalo filozofije što počiva na ekološki uzgojenim namirnicama i za organizam zdravim proizvodima za kojima je sve jači interes publike u svijetu. Festivali vina toga tipa održavaju se u raznim gradovima, a nedavno je jedan bio u Beču, na proljeće se priprema novo događanje u Izoli. Lijepi je uspjeh okupiti ovdje na ovim našim za mnoge vani još uvijek provincijskim prostorima toliko stranih izlagača, koliko je to uspjelo Label Grand Karakterreu. Ali, treba naglasiti da upravo u Hrvatskoj već ima dosta proizvođača vina koji nastoje ići eko-putem – ne uvijek nužno i s produkcijom narančastih vina, pa im je svakako mjesto i na Label Grand Karakterreu, dakle u idućim izdanjima logično bi bilo da ih bude više od ovih sadašnjih tek minimalna četiri. Idealno bi bilo, budući da trošak nastupa na festivalu nije malen a na dvije priredbe još je i veći a kad su priredbe tijesno datumski vezane onda je i još teži za podnijeti, da se, u zajedničkome interesu svih, za one vinare koji ispunjavaju uvjete i koji bi htjeli biti u Zagrebu nazočni na obje manifestacije u neposrednome slijedu nađe neki kompromis određenim popustima oko pojedinačne cijene za dva nastupa.

S obzirom da sam među izlagačima u Westinu vidio štand zagrebačke vinoteke Vivatina, možda nije loše razmišljati i o tome da se npr. u Westinu nađe prostor za otvaranje privremene festivalske vinoteke preko koje bi se mogla na licu mjesta po popusnoj festivalskoj cijeni ili kupiti pa odmah ponijeti ili naručiti za doma vina prisutnih izlagača. S obzirom da je Hrvatska sada u EU, administrativnih problema sa slanjem pošiljke s vinom ne bi trebalo biti.

Vivatina na Label Grand Karakterre, s gostom američkim novinarom Darrelom Josephom, koji pokriva srednje i južnoeuropsko vinsko područje: može li Vivatina preuzeti i ulogu privremene vinoteke s ponudom vina po prigodnim festivalskim cijenama?

Voditelji organizacije festivala Label Grand Karakterre Marko Kovač VinMedia iz Zagreba i Primož Štajer iz Ljubljane u drugo izdanje manifestacije privukli su 78 izlagača (više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu), tj. vinare iz sedam europskih zemalja – Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Portugala, Slovenije i Hrvatske –  te ponuđače sakea manufakturnih proizvođača iz Japana i ponuđače francuskog likera Chartreuse, kao i rumova iz Nikaragve i Dominikanske republike. Dva su glavna grada po prvi put ugostila neka od najznačajnijih imena vinske scene u svijetu uopće te postala dosad najsnažnijim međunarodnim susretom vinara u regiji. Posjetitelji su imali priliku kušati više od 250 vina, destilata i sakea.

Kao posebnost: manufakturno proizvedeni japanski sake

Od hrvatskih proizvođača izlagali su Ivan Kosovec iz Moslavine, Vlado Krauthaker iz Slavonije, Frano Miloš iz Dalmacije i Piquentum iz Istre. Od Slovenaca bili su tu, među ostalima, Batič, Blažič, Čotar, Klinec, Štekar, Mlečnik, Burja Lavrenčič, Renčel, Rojac, Urbajs…, a od poznatih nam vinara iz Italije stigli su La Castellada, Bressan, Radikon, Terpin, Vodopivec, Dario Prinčič, svakako treba istaknuti i dolazak kuće Foradori iz Trentina.

LABEL GRAND, i GRAND LABIL

U festivalskim danima strani vinari, proizvođači koji inače rade s vodećim svjetskim restoranima, mnogima od tih i s Michelinovim zvjezdicama, u Hrvatskoj i Sloveniji imali su niz susreta s vlasnicima restorana, sommelierima i drugim profesionalcima s eno-gastro scene, kako bi se upoznali s ovdašnjom kulturom stola. Većina od njih, prije svega oni iz Francuske i Japana, po prvi su put posjetili regiju. Svakako je dobar poticaj za dolazak svih stranaca ovamo bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, čime su ostvareni novi, povoljniji uvjeti za plasman proizvoda u Lijepoj našoj, no to vrijedi i za plasman domaćih proizvoda vani.

Direktori festivala Primož Štajer i Marko Kovač , sa Željkom Bročilovićem Carlosom, voditeljem zagrebačkog restorana Dubravkin put gdje su  prije festivala vinari imali večeru

 – Label Grand Karakterre lani je predstavio 30 organskih i biodinamičkih vinara iz bliže okolice u Zagrebu. Na temelju iznimno pozitivnih reakcija odlučili smo napraviti regijsku poveznicu s Ljubljanom te se proširiti i na Sloveniju. Narasli smo više nego dvostruko, u broju vinara, zemalja iz kojih oni dolaze te samog izbora vina ponuđenih na kušanje. Čvrsto vjerujem da se Zagreb i Ljubljana uspješno u dugoročnome smislu pozicioniraju kao regijska središta promocije organskih i biodinamičkih vina – izjavio je direktor festivala, Marko Kovač.

Drugi direktor Primož Štajer iz Ljubljane rekao kako je suradnja sa Zagrebom logičan slijed događaja u regiji u kojoj organska proizvodnja vina ima već duboke korijene.

– Spajanjem Ljubljane i Zagreba u regijsko središte vina organske i biodinamičke proizvodnje možemo lijepo promovirati obje zemlje u turističkom i gospodarskom smislu. Kao organizatori, zajedničkim nastupom prema vinarima odajemo uvjerljiviji dojam ozbiljnosti kad je riječ o potpori ovome tipa vina – kazao je Štajer.

 Slovenci su bili drugi najbrojniji sudionici, s 23 izlagača. Na slici su Aleks Klinec, te Kramar iz Goriških brda s Markom Kovačem

 Primož Štajer s Borutom Blažičem

Nastup na festivalu ograničen je posebno definiranim kriterijima. Kako je rečeno, na festivalu mogu nastupiti samo proizvođači vina koji ne koriste kemikalije u vinogradu i podrumu, koji se oslanjaju na autohtone kvasce, koji naglasak stavljaju prvenstveno na autohtone sorte svojega kraja, koji imaju tehnički ispravna vina, koji posjeduju certifikat o eko-podobnoj produkciji ili su u fazi certifikacije, te vinari koji su ujedno i vlasnici vinarija.

Što je u organoleptici adut tih vina? Ne šarmiraju na prvu loptu, zrela su i lijepo se piju, kao da smiruju, ne djeluju isforsirano te opterećujuće kao, pogotovu nakon druge čaše, mnogi osobito mladi uradci modernoga pristupa s dosta tehniciranja. Naravno da ne znači da su sva vina iz eko-proizvodnje besprijekorna samim time što proizvođač tvrdi da u postupku proizvodnje ne rabi kemiju. Ono što u čaši na stolu ne ostavlja u estetskom smislu lijep dojam zna biti mutnoća, a kad se vino prinese nosu znaju zasmetati nečisti mirisi, nerijetko previsoka hlapljiva kiselost. Kad se vino proguta, retronazalno do izražaja dolaze octene note. Nezgodno je pri tome što neki proizvođači čak i jaču mutnoću i nepodobne miris i okus, koje bi mogli izbjeći većom pedantnošću, pravdaju prednošću, a još je nezgodnije što dosta potrošača i padne na takvo objašnjenje.

 Proizvođač Attimo Filip Koletnik iz Goriških brda utače slovenskoj novinarki Nini Levičnikiz iz magnuma Rebulu 2011, mutnu kao da je riječ o moštu. Proizvodi samo 300 magnuma godišnje, a maloprodajna cijena magnuma je ekoloških 120 eura!…

Bilo je na festivalu lijepih i karakternih vina doista Label Grand Karakterre proizvođača koji su pokazali da se i filozofijom eko-pristupa može dobiti vino lijepa izgleda i čistih nota u nosu i u ustima. Ali, bilo je i onih vina i vinara koji bi, umjesto Label Grand, mogli ponijeti oznaku Grand Labil. Ne bi bilo loše ubuduće u segmentu tehničke kakvoće proizvoda ići i na nešto strožu selekciju, jer vina s greškom, iako zasad kod publike prolaze što zbog pomodarstva a što zbog nedovoljnog poznavanja enoloških mana te sljepoće od strane potrošača, ne pridonose popularizaciji ove vrste plemenite kapljice nego joj na duži rok svakako odmažu.

 

Talijani su se kao izlagači odazvali u najvećem broju, bilo ih je 25, od Furlanije Venecije Julije, preko Veneta, Lombardije, Emilije Romagne i Toscane do Abruzza. Fabio Bracchi iz kuće Emidio Pepe iz Abruzza, na slici s našim sommelierom Klaudijom Jurčićem,  ponudio je bijeli Trebbiano d’Abruzzo iz 2009 te crni Montepulciano d’Abruzzo iz 2009, 2003, 2001, 2000 i 1985. Na posjedu Emidio Pepe grožđe o berbi gnječe gaženjem u plitkoj ovećoj drvenoj kaci, a vina na dozrijevanju na finom talogu drže po dvije do tri godine u posudama od cementa, onda vino bez bistrenja i filtracije napune u butelju a nakon što dobiju narudžbu za isporuku već napunjeno vino pretaču ručno u drugu butelju da eliminiraju mogući talog… Bogme sebi daju posla!

I još jedno promišljanje: radi bolje promidžbe ovoga tipa vina pa i festivala takvih vina korisnime bi se moglo pokazati i dovođenje na priredbu najpoznatijih protagonista takvih vina, konkretno Joška Gravnera, Nicholasa Jolyja, Oliviera Humbrechta (Zind Humbrecht), sestara Faller s alzaškog posjeda Weinbach, Austrijanki Christine Saachs Nicolaihof, pa Ilse Maier Gaierhof, Francuza s juga Didiera Barrala… Doduše, neki od njih sigurno ne bi bili zainteresirani za izlaganje, ali bi mogli biti zainteresirani da se pojave kao gosti i da sudjeluju na kakvoj edukativnoj radionici…

Miha Batič iz Vipavske doline stigao je s novom, bijelom kupažom Angel 2011 grande cuvée od malvazije, rebule, chardonnaya, vitovske i zeleni, s maceriranom Zarjom, te s jako dobrim sauvignonom iz 2009

Philippe Viret iz doline Rhône u Francuskoj predstavio se kao proizvođač prirodnih i energetičnih vina te vina iz amfore (amfora mu međutim NIJE ukopana u zemlju?!). Jako dobrime dojmilo se njegovo crno Dolia de Paradis  2010  iz amfore (grenache, syrah, carignan, mourvèdre , koje utače Suzani Radikon, supruzi proizvođača s Collija Stanka Radikona

Među najuvjerljivijim vinima toga popodneva, uz ona od talijanskog proizvođača La Castellada (Niko Bensa) s Collija, učinila su mi se ona od proizvođača  Mateusa Nicolaua de Almeide s posjeda Muxagat iz Doura u Portugalu, na slici je desno, s inače vrlo dobrim slovenskim proizvođačem Primožom Laurenčičem iz Vipavske doline. Almeidin je vinograd na nadmorskoj visini od 500 metara, a sorte koje rabi za svoja vina sve su lokalne – Rabigato, pa Tinta Cao, Touriga nacional, Touriga franca, Sousao… Laurenčič je donio Burju 2011 od rebule, malvazije i graševine

__________________________________________

PJENUŠCI ROXANICH! – Mladen Rožanić nije ove godine nastupio na Label Grand Karakterreu iako ima vina koja upravo tamo pristaju. No, to ne znači da iduće godine neće na taj festival prirodnih vina, a pridružiti bi mu se mogao i Tomislav Bolfan, koji se okreće prema biodinamici a s kojim je, inače, Rožanić u udruzi Grand Cro. Rožanić je ovih dana u Zagrebu u restoranu Baltazar i u Galeriji vina Miva obilježio/proslavio punih pet godina od izlaska prvih svojih vina na tržište. U Galeriji Miva vlasniku Gordanu Mohoru darovao je kao zahvalu za dobru petogodišnju suradnju dvostruki magnum s cabernet sauvignonom. Najavio je za pred ljeto 2014 izlazak dvaju svojih prvih pjenušaca rađenih klasičnom metodom – bijeloga Blanc de Blanc od chardonnaya, te Roséa od borgonje i terana. A pred Božić 2014 trebao bi izaći i sa svojm prvim crnim pinotom, iz berbe 2008, te s prvom crnom kupažom Ines u crvenom od crne malvazije, syraha, barbere, lambrusca, cabernet franca i borgonje.  Inače, i Rožanić je upravo produžio dozrijevanje svojih vina u bačvama s dosadašnjih tri na nešto više od pet godina, tako da će ubuduće na tržište izlaziti s kapljicom starom nekih sedam godina. ∎

 

Na slikama su Mladen Rožanić koji se sprema darovati veliku bocu Gordanu Mohoru, te butelja Milve Roxanich 2008 koja je na nedavnoj degustaciji prirodnih vina naslijepo u Švicarskoj, u organizaciji časopisa Vinum, osvojila drugo mjesto!

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ