Archive | Ocjenjivanja / Competitions RSS for this section

Vrednovanja vina/BAKHOV NEKTAR U FOKUSU – DA LI BAŠ UVIJEK i NA BESPRIJEKORAN NAČIN

 

KROZ

 

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S KRAJEM PRVE POLOVICE KALENDARSKE GODINE ZAVRŠAVA NAJVEĆI BROJ NAJVAŽNIJIH MEĐUNARODNIH OCJENJIVANJA PLEMENITE KAPLJICE. NA SJEVERNOJ POLUKUGLI ŽELI SE NA VRIJEME, tj. PRIJE POČETKA TURISTIČKE SEZONE OBAVIJESTITI JAVNOST o DOBRIM, BOLJIM TE NAJBOLJIM VINIMA. NEKA OCJENJIVANJA ODVIJAJU SE i NA JUŽNOJ POLUKUGLI, KAD JE KOD NAS LJETO A KOD NJIH ZIMA, a TREĆI DIO ZNAČAJNIJIH OCJENJIVANJA u GODINI SLIJEDI NA SJEVERNOJ POLUKUGLI u PERIODU OD ZAVRŠETKA PUNE LJETNE TURISTIČKE SEZONE PA DO UOČI POČETKA PREDBOŽIĆNE i PREDNOVOGODIŠNJE SHOPPING-GROZNICE. PROŠAO SAM MNOGA DOMAĆA i SVJETSKA OCJENJIVANJA, PA EVO NEŠTO DOJMOVA ZA ONE KOJE ZANIMAJU INAČE ŠIROJ JAVNOSTI MANJE POZNATA STRANA TIH DOGAĐANJA i ONO ŠTO PRETHODI GLAMURU DODJELE MEDALJA

Otkako je svijeta postoji stremljenje za potvrđivanjem i iskazivanjem toga tko je u kojemu segmentu bolji te što je unutar neke istorodne kategorije bolje. U neko prijašnje vrijeme ljudi su se natjecali na razne načine i u raznim disciplinama lako moguće tek s motivom druženja a i zadovoljenja tak vlastitog ega. A onda se, logično, uvidjelo da bolji rezultat neke performanse može donijeti neku materijalnu korist pojedincu koji se natječe, ali i organizatoru natjecanja. Valjda najbolji današnji primjer sprege novca s takmičenjima je nogomet: koje li se milijarde vrte unutar nogometnoga svijeta, a koji li se milijuni vrte oko (ponaj)boljih igrača!… Bogme, lijepe se cifre vezuju i uz pojedina vina.

Saalbau, Neustadt an der Weinstrasse, Palatinat (Pfalz), Njemačka: MUNDUS VINI, ocjenjivanje u tijeku

Danas – govorimo li o proizvodima – vlada hiperprodukcija svega. Nakon što se uvidjelo koliko su naprosto nužni kvalitativna selekcija i jasna objava rezultata te selekcije prema javnosti, tj. konzumentu kao kupcu, a i nakon što se, s jedne strane, vidjelo da se boljim uspjehom na strukovnom vrednovanju proizvod i ponuđač mogu i osjetno izdignuti nad konkurencijom i da to omogućuje ostvarenje značajne materijalne koristi odmah i izravno a onda i još i naknadno, pa kad se, s druge strane, vidjelo koliko se isplati i ulagati u organizaciju tih strukovnih vrednovanja, natjecanja u grupama posebno onoga što se pokazalo naročito atraktivnim za (naj)širu javnost a među tim proizvodima je i vino, ocjenjivanja plemenite kapljice hitro su se množila i danas ih je već bezbroj. Na svakom ćošku je neko lokalno vrednovanje Bakhova nektara, pa su tu, onda, uzlazno, regijsko, pa nacionalno i internacionalno natjecanje, zatim i izdvojena specijalizirana ocjenjivanja vezana samo uz neki stil vina ili uz neku pojedinu sortu, a iznad se, u manjem broju ali zato kao najsnažnije institucije po utjecaju na široku publiku, pokazuju ona globalna takmičenja, pogotovu ona uz koja ili iza kojih stoji i kakvo snažno medijsko tijelo. Konkretno, postoje britanski Decanter World Wide Award (revija Decanter), njemački Mundus Vini (nekih sedam specijaliziranih časopisa vezanih uz vino i pića), International Wine Competition, pa svake godine u drugo mjesto/grad/državu seleći Concours Mondial de Bruxelles (Vinopress), zatim Finger Lakes u SAD, Michelangelo u Južnoafričkoj Republici… Unatrag koju godinu otkako se jače počeo otvarati Istok veća ocjenjivanja vina organiziraju se i u Aziji, osobito u Kini.

IGRA VELIKIH BROJEVA

Broj skupljenih uzoraka kod nekih od tih ocjenjivanja ne samo da dostiže nego već i prilično nadmašuje 10.000 na godišnjoj razini, a svake se godine i povećava. Decanter World Wide Award 2018 hvali se sa zaprimljenih nekih 17.000 različitih etiketa vina! Mundus Vini, koji se posljednjih nekoliko godina odvija u dvama terminima – u veljači te potkraj kolovoza/početkom rujna – u 2017. je zamalo premašio 10.000 uzoraka. Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, održan u Pekingu/HaiDianu (Bejing HaiDian), privukao je 9180 uzoraka i u tri dana kušanja okupio 351 degustatora s cijeloga planeta. Na takvim velikim vrednovanjima koja nekad traju i do tjedan dana okupi se i po eto i više od 350 pomno izabranih strukovno potkovanih degustatora iz čitavoga svijeta, iz raznih profesija tijesno vezanih uz vino, dakle, enolozi-proizvođači, sommelieri, vinski trgovci, vinski novinari… I dok su enolozi, pogotovu oni izravno uključeni u proizvodnju, bitni jer temeljito poznaju tehnološke procese i najbolje znaju što su mane a što vrline vina, dotle su sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci i pogotovu specijalizirani novinari bitni i stoga što su u manje-više izravnom dodiru s potrošačima i potencijalnim kupcima dakle odlični su prenositelji informacija i te kako korisni, bitni za plasman vina.

Ocjenjivačka komisija na Mundus Viniju: među degustatorima u komisiji iz Hrvatske je, za gornjim stolom na slici, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba mr. Franjo Francem

Vjerojatno se mnogi i proizvođači i ljubitelji plemenite kapljice pitaju kako teče neko, pogotovu veliko svjetsko ocjenjivanje, pa evo prikaza kako sve to funkcionira, barem po onome što je vidljivo sa strane degustatora.

U najvećem broju slučajeva degustacije traju od tri do pet dana i odvijaju se u tijeku prijepodneva, od oko 9 pa do oko 13 sati, potom je ručak a onda, popodne, budu vrlo zanimljivi sadržaji za degustatore – obilasci prirodnih ljepota i kulturno povijesnih znamenitosti u okruženju, posjeti raznim proizvođačima u bližem a nekad i širem kraju od mjesta održavanja vrednovanja, zatim masterclassovi, vođene degustacije… Na dan okupljanja degustatora organizator ocjenjivanja običava u ranije popodne za kušače prirediti mali tečaj vezan uz sâmo kušanje, za one koji su već bili na ocjenjivanju to je dobar podsjetnik na kućni red  tj. na što trebaju jače obraćati pažnju, a za debitante izvor informacija o tome. Concours Mondial de Bruxelles, koji svake godine svoj Contest priređuje u drugome gradu i zemlji, uveo je, na dan okupljanja degustatora uvečer, dakle tik pred početkom ocjenjivanja, nešto vrlo korisno: upoznavanje kušača s vinskom stvarnosti zemlje koja te godine ugošćava CMB-ocjenjivanje. Najčešće netko od onih koji vode vinsku branšu dotične zemlje na početku programa iznese osobnu vinsku kartu države a onda slijedi mini-revija domaćih vinara i njihovih vina. Jedino sam svojedobno na ocjenjivanju u sklopu veronskog sajma Vinitaly doživio da se ocjenjivalo ne samo prije podne nego i nakon ručka, popodne, a ležerni ugodni družbeni trenuci za degustatore bili su u večernjim satima, također se išlo u posjetu nekom uglednom vinskom podrumu gdje su ponuđene večere i degustacije.

Kušači su u velikoj dvorani raspoređeni za stolovima po komisijama od po pet do sedam članova, uključujući i predsjednika komisije. Organizator nastoji da u svakoj komisiji bude barem po jedan enolog, vinski trgovac, sommelier, vinski novinar, a trsi se i u tome da kušače izmiješa  po nacionalnosti. Vina se ocjenjuju naslijepo, dakle kušač ne zna naziv vina a ni ime odnosno naziv proizvođača.

Na stolu pred svakim kušačem su ocjenjivački listići ili tablet. Uz tablice s raspodjelom bodova (tablice za ocjenu mirnog vina i pjenušaca razlikuju se), rubrike su u koje, ako to već nije učinio organizator, treba upisati broj žirija koji ocjenjuje, broj ocjenjivača unutar tog žirija, broj serije (flighta) unutar koje se vino ocjenjuje, i broj (šifru) uzorka koji je na redu. Ispod tih rubrika okvirić je za potpis degustatora. Na ocjenjivačkom listiću još su okvirić unutar kojega se pišu primjedbe na vino, zatim okvirić za stavljanje znaka za diskvalifikaciju vina ako je to potrebno, te okvirići za stavljanje znaka vezano uz to smatra li kušač da vino zavrjeđuje veliko zlato, zlato, odnosno srebro. Bronca kao nagrada na dosta ocjenjivanja je isključena. Na Mundus Viniju na ocjenivačkom listću uz navod berbe uzorka bude i podatak o tome u koju skupinu vino spada po ostatku neprovrelog šećera, ne rabe se izrazi suho, polusuho, poluslatko i slatko nego se koriste brojke: 0-4 g/lit; 4 do 12 g/lit itd. Na nekim ocjenjivanjima običaj je i navesti to da je vino dozrijevalo u barriqueu. Uz ocjenjivački listić dobije se lista uzoraka koji će se ocjenjivati – vina su, rečeno je, označena šiframa – i redosljed uzoraka po grupama (flightovima). Na tim listama za zabilješke kod svakog flighta zna biti i oznaka zemlje pa i vinogradarske regije odakle je uzorak. Na Mundus Viniju na tim listama redosljeda uz šifru uzorka i godinu berbe bude i navod sorte odnosno sorata od kojih je vino proizvedeno. Vezano uz sorte, kao stanovita pomoć na Mundus Viniju uvedeno je za trajanja kušanja povremeno prikazivanje na ekranu, vidljivome istovremeno svim degustatorima, popisa (crvenih) sorata od kojih vina izvorno karakterizira svjetlija boja, i popisa (crvenih) sorata koje vinu daju tamniju boju. Na papiru je, uz svaki uzorak, ostavljeno i praznog mjesta za bilješke kušača.

______________________________

Mundus Vini 2018 Summer Tasting

WINE EXPORT MEETING – Mundus Vini, osnovan, inače, prije 17 godina, od nekoliko godina unatrag, zbog velikog interesa proizvođača, podijeljen je u dva godišnja izdanja, zimsko (veljača) i ljetno – krajem kolovoza-početkom rujna. U 2018., na nedavno ljetno kušanje najviše uzoraka stiglo je iz Italije (1200), zatim iz Njemačke kao zemlje domaćina (750), pa Portugala (360) i Francuske (310). Mundus Vini je za vinare dobar izlaz u svijet ne samo stoga što je riječ o globalno vrlo renomiranom vrednovanju Bakhova nektara tako da osvojene medalje imaju i te kakvo značenje i veliki su komercijalni potencijal, nego i stoga što organizatoor – novinska izdavačka kuća Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse u vinorodnom Palatinatu svojim raznim – ne samo publicističkim – aktivnostima može pomoći u plasmanu. U sklopu Mundus Vinija je upravo sada u ovom ljetnom izdanju po prvi put održan skup nazvan Wine Export Meeting, cilj kojega je bio proizvođače i izvoznike zainteresirane za ozbiljan izvoz informirati o situaciji na vinskom tržištu u nekoliko država što danas slove kao najvažniji svjetski uvoznici plemenite kapljice. Na premijeri Wine Export Meetinga fokus je bio usmjeren na tržišta Indije, Norveške, Kine, Koreje i Nizozemske.

Na tom velikom svjetskom vrednovanju redovito sudjeluju i hrvatski vinari, i evo kako su naši prošli, sad je na njima i da dobro u tržišnome smislu iskoriste odličja:

Iločki traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica od Iločkih podruma osvojio je veliku zlatnu medalju! Čestitke!

Zlato je dosegnuo Pošip 2016 barrique od Kraljevskih vinograda iz Zadra. Vino od iste sorte od istog proizvođača ali iz 2015. i u oznaci s dodatkom Prestige osvojilo je srebrnu medalju.

Srebra su pripala još i Graševini 2017 (vrhunsko, suho) Kutjeva d.d., Graševini 2017 Turković i Maximu d’Oro 2016 također od Kutjeva d.d., zatim Chardonnayu Vezak 2017 od Badela 1862 i Montironu 2017 od Agroprodukta.

Na ovo ljetno ocjenivanje na kušanje komisijama koje su ukupno brojale 175 degustatora iz 40 zemalja podastrt je 4311 uzorak vina iz svih važnijih vinorodnih područja svijeta. Najviše medalja osvojili su Talijani – 483, na drugom su mjestu Španjolci sa 309, a na trećemu domaćini Nijemci sa 293 medalje. Kvintet najnagrađivanijih čine još Portugalci, sa 154 medalje i Francuzi sa 114 medalja. ■

___________________________________________

Mundus Vini – u žiriju, pod vodstvom predsjednika Andreje Gabriellija iz Rima (četvrti slijeva), bio sam i ja

Stručne službe iz organizacijske ekipe, na temelju podataka s etikete i podataka s popratnog dokumenta dostavljenog s uzorkom od strane proizvođača, nekoliko dana prije početka degustacije definiraju – uzimajući u obzir godište berbe (u pravilu ide se od mlađih vina prema starijima), sortu, vinorodno poručje, sadržaj alkohola i količinu neprovrelog sladora – redosljed posluživanja uzoraka. Za svaku komisiju određena je po jedna osoba – najčešće je riječ o učenicima ugostiteljskih škola koji time obavljaju i svoju redovnu praksu – za točenje vina. Pred svakim degustatorom je po nekoliko vinskih čaša tulipanova oblika, najčešće po četiri ili pet, posebno je čaša za vodu. Svaki kušač ima svoju posudu za ispljuvavanje vina, ubrus, tanjurić s pecivom neutralna okusa.

Uglavnom se kod tzv. općih ocjenjivanja na koja se šalje kapljica iz niza vinorodnih krajeva svijeta i od niza različltih sorata i mješavina sorata službeno ne traži, barem ne naglašeno, to da se vino vrednuje po svojoj tipičnosti za neki teritorij i neku sortu. Za to postoje specijalizirana ocjenjivanja kao npr. Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscat du Monde, Mondial du Sauvignon itd. Ipak, kad su u pitanju najpoznatiji i najpopularniji kultivari na svijetu poput npr. chardonnaya, sauvignona bijeloga, merlota, cabernet sauvignona… očekuje se da kušač pri ocjenjivanju vodi brigu o sorti.

Unutar tablice s bodovima navedeni dijelovi za ocjenu su: Izgled (boja i bistroća, kod pjenušaca i perlanje), Miris te Okus (za obje posebno: jačina, iskrenost, kvaliteta, kod pjenušaca perlanje i u ustima), Tijelo/Struktura (negdje međutim rubrika Tijelo/Struktura nije izdvojena pa je taj dio riješen odgovarajućim povećanjem bodova u rubrici Okus pa i u rubrici Perzistencija a tu je riječ o dužini – i aromatskoj trajnosti – vina u ustima, i Opći dojam. Uz svaki taj dio idu stupci: odlično, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće sa, u svakome od stupaca, ponuđenim odgovarajućim brojem bodova. Zbroj ponuđenih bodova u stupcu odlično daje 100. Na listićima odnosno tabletima na nekim ocjenjivanja uz brojčani dio daju se na izbor za (obvezno!) zaokruživanje i određeni tipični izrazi – pridjevi – na temelju kojih je moguće sastaviti opis vina.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica na kojoj se upisuju bodovi, dakle brojčani dio, a desno na listiću je opisni dio, prazni kvadratići popunjavaju se križićima

Ocjenjivački listići na Concoursu Mondial de Bruxelles: gornji, je za mirno vino, a donji, žuti, za pjenušce

Popratni papir s redosljedom kušanja uzoraka, koji su označeni po seriji/flightu, rednom broju točenja i godinom berbe

Ocjenjuje li se s uporabom tableta, na ekranu uz gore navedene rubrike koje treba popuniti prikazan je i mjerač vremena koji degustatoru pokazuje koliko ima ukupno minuta za ocjenu vina i koliko mu još preostaje vremena. Kad istekne predviđeno vrijeme za ocjenu uzorka predsjednik komisije kod sebe na ekranu može vidjeti ocjene svih članova komisije, a i svaki član komisije može vidjeti krajnju ocjenu ostalih članova. Kompjuter na temelju svih tih ocjena odmah prikaže i zajedničku ocjenu cijele komisije za to vino. Svaki član komisije, pogotovu ako je sa svojim bodovima u raskoraku s ostatkom grupe, ima priliku razmisliti i eventualno korigirati se. Kod ocjenjivanja na papirnim listićima, predsjednik komisije skupi sve listiće, i ako ima većih razlika u bodovima od ocjenjivača do ocjenjivača po pravilu slijedi diskusija s ciljem da se stavovi usklade. Listići s ocjenama odlaze na obradu na središnji kompjuter tako da se krajnji rezultat dok su oni još za stolom predsjednika ne zna točno, nego otprilike, po dojmu predsjednika odnosno po sposobnosti brzog računanja predsjednika komisije kad vidi ocjene. Ako je jača razlika između najniže i najviše ocjene ekstremi se odbacuju, a ako samo jedan ocjenjivač odskače ili uvis ili prenisko i ako ustrajava na toj svojoj ocjeni bila ona previsoka ili preniska jedno od rješenja je da se ta ocjena zanemari.

Na većini vrednovanja koristi se sustav do 100 bodova. Na ocjenjivanjima na kojima se radi po metodi do 100 bodova pragovi za medalje nisu svuda jednaki, što je prilično nezgodno jer nešto što je kod nekih ocjenjivanja tek srebro na drugim ocjenjivanjima je već zlato! A to, eto, po meni, nije dobro zato što bi zlato, kad je već izabrano i kao sinonim kvalitete, a i kao podloga je valute, trebalo svuda sjati jednako. Neka ocjenjivanja drže se OIV-ove tablice koja srebro predviđa za osvojenih 80 do 84,99 bodova, zlato za 85 do 89,99 bodova, a veliko zlato za 90 do 100 bodova. Na Concoursu Mondial de Bruxelles srebro se dobiva s 84 boda pa do 86,5 bodova, zlato od 86,6 bodova do 91,99 bodova, a veliko zlato je od 92 do 100 bodova. Mundus Vini ima sljedeće pragove: srebrno odličje je od 85 do 89,99 bodova, zlatno od 90 do 94,99, a veliko zlato je od 95 do 100 bodova. S obzirom da se danas uz dovoljno higijene i ponešto suvremene opreme sasvim lako pri ocjenjivanju stiže do 85/100 bodova, ovako kako je s pragovima – malo strožije – na Mundus Viniju i na Decanteru čini mi se najboljime. Na ocjenjivanjima, koja s obzirom na važnost objektivne informacije trebaju maksimalno biti okrenuta potrošačima kao logičnom i nužnom završnome dijelu života vina, ne smije se niskim pragovima za medalju podilaziti proizvođačima da bi ih se s većim izgledima za zlato navelo da se svake godine prijave na ocjenjivanje u većemu broju…

Ocjenjivački listić na Vinu Slovenija u Gornjoj Radgoni

 

Aplikacija za ocjenjivanje na tabletu, na Vinu Ljubljana. I ovdje se uz brojčano-bodovno očitovanje traži i opis vina

 

Listić revije Svijet u čaši za ocjenjivanje mirnog vina. U odnosu na klasičan listić OIV-a ovdje su neke manje izmjene koje su po meni dobre radi kvalitetnijeg ocjenjivanja vina, posebice kad se traži autentičnost izričaja s obzirom na terroir gdje se vino rađa. Broj bodova smanjen je za izgled te jačinu mirisa i okusa, a povećan, i kod mirisa i kod okusa, u rubrici iskrenost

_______________________

LEGENDA (Svijet u Čaši) -Da bi se znalo što koji bodovi odnosno koji rasponi bodova znače, postoji, dakako, LEGENDA, s kraćim objašnjenjima i navodom medalja pripadajućih pojedinom rangu bolje vrednovanih uzoraka. Iskusni ocjenjivači to već, naravno, imaju u glavi, ali uvijek na ocjenjivanjima bude i debitanata. I za potrošače je nužno znati što vinu donose koji bodovi. Kako se ponegdje vina ocjenjuju i drugim bodovnim sustavom, primjerice do 20 bodova, a na nekim manjim skupovima i do 5 bodova, u zagradama su uneseni preračuni u odnosu na 100-bodovni sistem

Velika zvjezda ili Veliki zlatni grozd / Champ, Big Golden Grape – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!

     ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  –  Velika zlatna medalja / Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent,  with character, elegant, classic great wine

    ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja / Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

   ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja / Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer

   ♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 7179 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use

Ispod/under  71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

__________________________________________

 ⇑ = trošiti sada / drink now best with food •   = trošiti, bez žurbe, uz hranu, ili još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, or keep it because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape •  = čuvati duže, vino ima snagu, i  šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine have a chance to develop significantly with the time in the bottle. ■

____________________________________________

Listić na ocjenjivanju Emozioni dal mondo: Merlot e Cabernet insieme, u Bergamu

U Bergamu na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme – na gala-večeri nakon ocjenjivanja slavlje uz dobitnika zlatne medalje. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet vrlo je ugodno, u danu je između 30 i 35 uzoraka, žurbe i vremenskog pritiska nema. Za razliku od drugih ocjenjivanja vina gdje u komisiji bude od pet do sedam degustatora, u Bergamu ih je ukupno 12! Termin je sredina listopada

20 BODOVA

U Velikoj Britaniji često rabe sustav do 20 bodova. Pa onda, želi li se usporedba kvalitete s uzorcima ocjenjivanjima na natjecanjima na kojima se koristi tablica do 100 bodova, treba pribjeći preračunavanju. Ovdje i donosim rezultate takvog preračunavanja tako da se vidi što bi bilo što kao rang kakvoće prikazan metodom do 100 bodova, zatim metodom do 20 bodova i metodom do pet bodova kakva se također zna rabiti na nekim jednostavnijim vrednovanjima.

Na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018, na kojemu je, inače, ove godine bilo 190 vina iz Hrvatske, među 270 degustatora iz različitih krajeva svijeta kao ocjenjivači iz Hrvatske sudjelovali su sommelieri Siniša Lasan i Mario Meštrović.

Ja, iako sam bio pozivan, nisam tamo otišao, pa atmosferu prenosi Siniša Lasan koji na DWWA sudjeluje već nekoliko godina. Evo dakle ugrubo i prikaza rada.

– Ocjenjivanje za Decanter World Wide Award u Londonu bude kroz nekoliko dana, u vremenu od 10 do 17 sati.  Dnevno se kuša od 70 do 80 vina. Kušačima se daje informacija o zemlji porijekla vina i o vinogorju, zatim o sorti/sortama, kategoriji u smislu ostatka neprovrelog sladora i o tome je li bilo u drvu ili ne. Nema ocjenjivačkih listića s numeričkim tablicama nego se bilježe dojmovi o kušanom uzorku i onda se na temelju toga opisa iz glave predloži broj bodova za svaki uzorak. Decanterovi pragovi za zlato su, po tablici do 100 bodova, sljedeći: za zlato od 95 do 100 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, za broncu od 86 do 89 bodova, a za preporuku od 83 do 85 bodova. DWWA daje još dodatna priznanja, kao nešto najviše, to su platinasta medalja Platinum Best in Category, za najbolje vino izabrano među uzorcima s osvojenom zlatnom medaljom, te, kao top-topova, Platinum Best in Show – veli Lasan.

U jednoj prostoriji smješteno je po pet komisija, a u svakoj komisiji je po pet članova, plus predsjednik. Postoji nekoliko instanci kušanja. Nakon prve, kušani uzorci idu na ponovnu degustaciju na višu nivo gdje ih vrednuju iskusniji kušači. Poslije svake određene degustirane grupe, u kojoj zna biti od devet do 12 uzoraka, diskusija je o svakome vinu i o ocjenama koje je ono dobilo. Na tu diskusiju pozvan bude regionalni predsjednik, Master of Wine, koji je dobar poznavatelj upravo regije odakle dolazi vino. Svaki kušač brani svoj stav, i ako kroz raspravu uvidi da je predložio prenisku ili pak previsoku ocjenu može se korigirati i tada se za svaki uzorak odredi ocjena komisije iz te prve instance. Uzorci koji su na toj prvoj instanci osvojili zlatnu medalju idu na novo kušanje, na stepenicu iznad, kušači su tu redom nositelji titula Master of Wine i Master Sommelier, i oni na temelju svojega kušanja potvrđuju odnosno opovrgavaju zlato.

Zagrebački sommelier Siniša Lasan, u ljetnoj sezoni na privremenom radu u Dubrovniku, već nekoliko godina zaredom ocjenjivač je na Decanterovom World Wide Awardu u Londonu. Sad mu se pridružio i sommelier Mario Meštrović, na slici s Veronique de Freitas iz Decanterove ekipe za pronalaženje kvalitewtnih degustatora za DWWA. Pozvala je bila i mene, ali – zahvalio sam se

__________________________________

OSOBNA KARTA VINA – Za dobru prezentaciju vina, pogotovu stoga što je danas ponuda silno velika a i pogotovu stoga što ima dosta vina koja su skupa do jako skupa pa je logično da potrošač – makar mu novac za platiti možda i nije problem – koji ne zna ništa ili zna vrlo slabo o nekom takvome malo skupljem ili jako skupom vinu prije nego što rukom pođe u džep po novčanik želi imati detaljnu informaciju o tome što kupuje i za što to plaća masno. Revija Svijet u čaši koja je prva u Hrvatskoj uvela rubriku Potrošački putokaz na način kako to rade ugledni inozemni vinski časopisi u svom Potrošačkom putokazu, uz ocjenu i opis kapljice, daje i neku vrstu osobne karte za vina što ih predstavlja, i evo je na uvid. Izgleda vrlo opširno, ali tu su samo pojmovi koje valja označiti, i izdvojiti u opis.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  00  (mpc/pp: SMLXLXXLXXXL) NAZIV VINA 20??NAZIV/IME PROIZVOĐAČAPORIJEKLO/ORIGIN:  ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: ? • ravnica/plein – visoravan/plateau – kosina/slope – strmina/steep slope: ?° • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west sjever/north istok/east • nadmorska visina/altitude: ?  m • tlo/soil: ?  • (mikro) klimatski uvjeti/microclimate conditions: toplo-vruće danju ljeti/during summer warm or hot days – svježe noći/fresh nights – temperaturna razlika dan-noć/temperature difference day-night: značajna/significant = ? °C – povjetarac/permanently (slightly) windy – sunčani dani u godini/sunny days in a year: ? – oborina/precipitations: ? mm • sorta/variety: ? • gustoća sadnje/plantation density: ? /ha • loze mlade/young vines – stare/vines are old: ?  godina/years • prinos po trsu/yield per vine: ?  kg – po hektaru/per ha:?  t – ? hl • pristup u trsju/approach in the vineyard: konvencionalan/conventional – prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki-organski/organic – biodinamički/biodynamic • berba/harvest: u više navrata/in several times ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/special selection of grapes • grožđe prosušivano/grapes dried: na trsu/on vine – u sušari/in the drying rooms • vinifikacija/vinification hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja/cold maceration without alcoholic fermentation: ? dana/days – temperatura/temperature: ? °C • maceracija, i uz nju alkoholno vrenje/skin contact and with it alcoholic fermentation: ? dana/days • kvasci/yeasts: vlastiti, autohtoni, divlji/own indigenous ones – kupovni selekcionirani/bought, selected ones • aditivi/additives: ne/no – da/yes (koji/which one(s):  • posuda/container: inoks (macerator/ vinimatic) – kaca/vat – drvo/ wood – plastika/ plastic – amfora/ amphora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana: da, do maksimalno: ? °C / temperature of the alcoholic fermentation controlled: ne/no – da/yes_maximum: ? °C • malolaktika/malolactic: da/yes – ne/no • dozrijevanje/maturation: ? mjeseci/months • inoks/stainless steel – beton/concrete – amfora/amphora – velika bačva/big barrel (  hl) – tonneau (500 – 700 ℓ) – pipa (534 – 574 ℓ) – barrique (225 ℓ) – pièce (228 ℓ) – gönci (136 ℓ) • drvo/wood: novo/new – rabljeno/used • slavonska/slavonian – mađarska/hungarian – francuska/french – američka/american hrastovina/oak – proizvodnja/production: french – american – Italian – other: ? • bagrem/acacia • kombinirano/combination: inoks ? % – beton/concrete ? % – drvo/wood: ? % • na kvascu/on the lees: ? mjeseci • nebistreno/not clarified – nefiltrirano/not filtered • u boci, prije izlaska/in the bottle before leaving the cellar: ? mjeseci/months ■ SPECIJALNO SLATKO DESERTNO LIKERSKO/SPECIAL SWEET – DESSERT – LIQUOR ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična/classical, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) – charmat (vrenje u cisterni) – gazirano – biser • bazno vino/base wine: mlado/young – staro jednu godinu/old one year – nekoliko godina/old several years • degoržirano nakon koliko vremena od završetka vrenja/degorged after how many time staying on the lees: ? ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi – pdo) predikatno/prädikatswein vrhunsko/premium kvalitetno/quality prirodno pjenušavo/natural sparkling s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp-pgi) – stolno/table wine – kakovostno zgp  ptp – pdo – pgi – vin de pays régional a.o.c. villages 1er cru grand cru propriétaire récoltant (vlasnik, vinogradar) négociant (onaj tko kupuje grožđe i prerađuje ga pa prodaje vino, trgovac) – d.o.c. d.o.c.g. i.g.t. – d.o. joven crianza reserva gran reserva pago – Prädikatswein Grosses Gewächs 1 Gewächs Deutscher Qualitätswein – quality wine – DAC – DHC minosegi szaraz feher vörös bor aszu • nature (pas dosé) extra brut polu suho slatko / dry – off dry – semi sweet – sweet • 00,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: ? g/ℓ • hlapljiva kiselost/volatile acidity: ? g/ℓ • pH: ? • suhi ekstrakt/dry extract: ? g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: ?  g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,20 ℓ – 0,375 ℓ – 0,50 ℓ – 0,75 ℓ (količina/quantity:  ? boca/bottles) – 1,0 ℓ – 1,5 ℓ (?) – 3,0 ℓ (?) – 4,5 ℓ (?) • boca/bottle, model: bordeaux – bourgogne – loire – rhône – champagne – rhein – alsace – albeisa (Piemonte) – tokaj – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) • normalna/normal – modificirana/modified – visoka/tall vitka/slim niska/low zdepasta teška/heavy – ekstravagantna/extravagant – po tradiciji odgovara vinu/by the tradition suitable for the wine: da/yes – ne/no • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – uredan/correct – dugačak/long – srednje dužine/medium lenghth – kratak/short – običan/cheap • DIAM (5 10 30) • klasičan plastični/classical plastic one • zatvarač/closure: na navoj/screwcap (Stelvin) – stakleni/glass ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent – uredno/OK – skladno/harmonious – nemarno/careless • etiketa/label: privlačno/attractive – inventivno i originalno/inventive & original – prepoznatljivo iz daleka/recognizable from far – zanimljivo/interesting – jednostavno/simple – obično/ordinary – pretrpano/to much of everything – ružno/ugly – kič/kitsch – u jednom dijelu, oko boce/in one part  around the bottle – u dva dijela/in two parts – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good – teško/hardly, slabo/badly ■ PAKIRANJE/PACKAGING: profinjeno/refined – obično/normal • boce umotane u papir – stavljene u kartonsku drvenu kutiju/bottles wraped in paper and put into the cardbox – wooden case • komada/bottles: 6 9 12 ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/QUALITY-PRICE RATIO: izvrstan/excellent  – vrlo dobar/very good – dobar/good ■ PREPORUČUJEMO!/RECOMMENDED! ■ OPĆENITO O POSJEDU/IN GENERAL ABOUT THE ESTATE: www. ?

Predložni izrazi prikladni za opis ocijenjenog vina, gore na hrvatskom, dolje na engleskome

__________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €) ■

___________________________

Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskog vina, u Zagrebu, 2015.,, u organizaciji Udruge hrvatskog vinarstva pri HGK: Zoltan Györffy, mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek, prof. dr. Edi Maletić kao predsjednik žirija, Paul Robert Blom, te Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa

Ocjenjivanje u sklopu Dubrovnik FestiWinea, s Bojanom Kobalom kao predsjednikom, te Angelom Muir MW, Sinišom Lasanom, Larsom Thorstensenom, Franjom Francemom, Paulom Robertom Blomom, Anom Agca…

U trenutku rezimiranja ocjenjivanja, kao predsjednik desetočlanog žirija sastavljenog od najjačih europskih biotehnologa, za vrijeme postdiplomskog i doktorskog studija Bioprocess Engineering Course (EFB BEC) u organizaciji Europske federacije za biotehnologiju (EFB), u Bolu na Braču

ODOH JA!…

Prateći animacijske kampanje organizatora, ali i kao dugogodišnji redoviti ili povremeni sudionik nekih od tih ocjenjivanja, primijetio sam da organizatori, posebice oni sa svjetski glasovitih ocjenjivanja, u prvi plan sve više stavljaju naglasak na to koliko je koji od njih svake godine skupio uzoraka više, to je, očito, postalo pitanje prestiža. A jesu li veliki, bolje reći, preveliki i najveći brojevi te kakvoća ocjenjivanja baš uvijek kompatibilni, i doista najuvjerljivije rješenje?

Sudjelovanje na Concours Mondialu de Bruxelles u Plovdivu

_____________________________

CMB KINESKO ISKUSTVO – Concours Mondial de Bruxelles, utemeljen prije 24 godine, svoja je ocjenjivanja u prvom periodu dosta godina imao uvijek u Bruxellesu. Onda se došlo na sjajnu ideju da se CMB svake godine premjesti u neki drugi grad u Belgiji, a slijed toga bio je i premiještanje ocjenjivanja po gradovima i izvan Belgije, u svakom slučaju unutar Europske Unije. Po prvi put CMB je izašao izvan nekadašnjeg komunističkog bloka 2013. godine, kad je ocjenjivanje održano u Bratislavi. Ove godine Concours Mondial de Bruxelles kao svjetsko ocjenjivanje (postoje inače Concours du Brasil i Concours du Chili, kao nacionalna vrednovnja) po prvi je put izašao i s europskog kontinenta, i odvijao se u Aziji! Kad je taj skok u Peking, točnije u njegovu općinu HaiDian najavljivan 2017. na ocjenjivanju u Valladolidu u Španjolskoj, predsjednik ocjenjivanja CMB Baudoin Havaux , u društvu s načelnikom HaiDiana Mingije Chenom, kazao je kako je Kina bio najlogičniji izbor u ovo vrijeme, jer ona je sada druga u svijetu (iza Španjolske) po površini vinograda i postala je jedan od najznačajnijih svjetskih igrača na globalnoj vinskoj sceni.

HaiDian je jedan od 16 pekinških distrikata a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu glavnoga grada Kine (Beijing=Peking). Pokriva povšrinu od 430,8 četvornih kilometara. Kina se prostire na 9,6 milijuna četvornih kilometara, a Peking na 16,410. HaiDian je dio znan po tvrtkama iz domene high-tech industrije, ali znan je i po razvijenoj turističkoj ponudi. HaiDian ima 23 muzeja, 15 galerija, 94 knjižnice, 48 kazališta, 810 hotela od čega 29 sa pet zvjezdica, 10944 restorana, 106 pubova, 420 kafića. Kao zaštićeno područje svjetske baštine je Imperijalna palača, nekad carska rezidencija, danas muzej s eksponatima koji odlično predstavljaju povijest i kulturu Kine. Evo nekoliko prizora iz HaiDiana. ■

Zapadni dio HaiDiana Zhongguancun u večernjim satima

Purple Bamboo Park

Jezero Weiming

____________________________

Svijet u čaši na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon u Buttriju u Italiji

Nakon godina i godina sudjelovanja na raznim, pa i nekim od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina kao što su npr. Mundus Vini i Concours Mondial (inače, kao redoviti ili povremeni član degustacijskih komisija bio sam, osim na Mundus Viniju i na Concoursu Mondial de Bruxelles, i na Concoursu Mondial du Sauvignon, Concoursu Mondial de Chile, Vinitalyju, degustacijama Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, tu su i Pannon Bor Top 25 Villany, Portugieser du Monde – Pečuh, Prvo nacionalno ocjenjivanje vina Hrvatske 2015 – Zagreb, Festival Graševine – Kutjevo, Dubrovnik FestiWine, Vino Slovenije – Gornja Radgona, Vino Ljubljana…), a 2018. odlučio sam – povući se baš s tih najjačih s popisa! Posljednjih par godina počeli su me umarati a i malo i jediti pristup i način rada vezan konkretno uz sâmo ocjenjivanje. Makar, moram reći da, s druge strane, prekidam i sa velikom žalošću, jer druženje s izabranim svjetskim ekspertima za vino nevjerojatno je dragocjeno iskustvo i s prijateljskog i sa strukovnog aspekta, k tome, kako sam već naveo, nakon ocjenjivanja, u popodnevnim pa i u večernjim satima priređuju se (makar vidljivo je da se u novije vrijeme sve više štedi, dok je prije sve bilo dosta raskošno) interesantni programi s posjetima raznim vinorodnim predjelima i vinskim podrumima, te zasebne degustacije izabranih vina kraja, ali i nekih posebnih vina nekih znanih vinogradarskih predjela iz drugih zemalja (ove godine na Mundus Viniju na repertoaru su bili najbolji španjolski pjenušci cava) uzorci iz kojih su prijavljeni za ocjenjivanje. Popodnevni program, unatoč spomenutoj štednji, veliko je, kako rekoh, blago jer ipak se puno toga vidi, čuje, nauči na licu mjesta.

Concours Mondial de Bruxelles 2014, u Bruxellesu, na jubilarnom 20. ocjenjivanju CMB. Slijeva na desno su Baudoin Havaux, predsjednik vrednovanja, njegov otac Louis Havaux, osnivač i dugo godina prvi predsjednik CMB-a, enolog Thomas Costenoble, zadužen za realizaciju samog ocjenjivanja, i Željko Suhadolnik, ocjenjivač. Dolje: Concours Monduial de Bruxelles – u društvu s grofom Stephanom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog chateaua Canon-la-Gaffelière, i s Louisom Havauxom

Prijepodnevni program postao mi je donekle naporan, zbog, pojednstavljeno rečeno, velikog broja uzoraka koje treba pažljivo kušati i kako treba ocijeniti u, po meni, kraćem roku od poželjnoga. Organizatori – barem kod ovih ocjenjivanja gdje sam bio – ujutro na početku ocjenjivačkog dana vole odužiti pričanjima te instrukcijama što se, inače, i ponavljaju, ali i nekim informacijama koje se mogu dati i kasnije i na drugi način, kao i zbog poziranja za zajedničku fotografiju…, pa se onda, zbog još i njihove želje da se pošto-poto ispoštuje za ocjenjivanje određeni dnevni rok tj. s kušanjima pedesetak i nekad i više uzoraka dovrši npr. do 12 ili 12,30 sati jer u 13 sati je predviđen ručak, vremenski dosta skuči efektivni radni ocjenjivački dio. Ritam zna bit vrlo brz. Sommelier zadužen za posluživanje uzoraka tek što je dovršio utakanje u jednu čašu od četiri ili pet njih pred kušačem već utače novi uzorak u čašu pokraj… Ta ubrzanost rezultira nekim detaljima koji, po meni, ne idu u prilog kakvoće ocjenjivanja. Neki kušači, prirodno, sporiji su od drugih, i mogu osjećati stanoviti pritisak zbog ubacivanja rada u višu brzinu, a, s druge strane, i neka vina odmah zapahnu mirisom a neka se otkrivaju sporije. Taj, nazovimo ga tako, brzinski pristup može favorizirati jedne uzorke a biti nepravedan prema nekim drugim uzorcima. Konkretno, mladim modernim svježim i lepršavim vinima očito dizajniranima tako da šarmiraju na prvu loptu on odgovara, jer, po uzrečici drži vodu dok majstori ne odu – za nekoliko trenutaka miris splasne do, ponekad, i mjere da vino kao da – nestane. Onim starijim pak i ozbiljnijim vinima, koja su i, logično, zbog svoje poznije dobi ostavljena za vrednovanje pred kraj rada, kad se žurba, ako je žiri malo u zakašnjenju, još i pojačava, ne ide u prilog, jer njima treba duže da se otvore i kako valja izraze a, jednostavno – nemaju dovoljno vremena da se (potpuno) iskažu pred kušačem, u startu ona su na određeni način zakinuta. ♣  SuČ – 09/2018

Advertisements

Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2017/ SEDAM ZLATA ZA NAŠE u BERGAMU

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Domaćini na otvorenju ocjenjivanja: vinar Medolago Albani, predsjednik Konzorcija za vina Valcalepija, zatim Sergio Cantoni, direktor velike vinarske zadruge i direktor ocjenjivanja, te Sara Cantoni, glasnogovornica i prevoditeljica

HRVATSKO VINO OVIH JE DANA BILO U SVOJEVRSNOJ EUROPSKOJ OFENZIVI. BEČKOM POHODU NA AUSTRIJU i ŽETVI ZLATNIH MEDALJA NA OCJENJIVANJU EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u ITALIJI SLIJEDILE SU, s CILJEM OSVAJANJA ŠVICARSKE, AMBICIOZNE PREZENTACIJE CRO-KAPLJICE u ZÜRICHU i ŽENEVI

Duša ocjenjivanja: profesor Mario Fregoni

Hrvatsko vino ovih je dana bilo u svojevrsnoj europskoj ofenzivi. Najprije u Beču u pohodu na Austriju, potom na žetvi odličja na tradicijskom 13. ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2017 u Bergamu gdje nam je dodijeljeno sedam zlatnih medalja, slijedile su ambiciozne prezentacije 17 hrvatskih vinarija u Zürichu i Ženevi u Švicarskoj.

U Bergamu na tradicijskom listopadskom svjetskom susretu vina od merlota i caberneta, gdje već tradicionalno imamo puno uspjeha, ove su se godine iz Hrvatske zlatom zakitili Korlat cabernet sauvignon 2012 od Badela 1862, zatim Agrolagunini Cabernet sauvignon Festigia 2011, Cabernet sauvignon Festigia 2015 te Castello Festigia 2015, Krauthakerovi Merlot 2015 i cuvée K-7 2015, kao i Miraz Cuvée 2015 od Feravina.

Ove godine ocjenjivanje je proteklo po prvi put bez uzoraka iz Francuske ali to ne znači da nije bilo onih rađenih francuskom rukom, naime stiglo je čak 17 uzoraka iz Kine, zemlje u kojoj je kao konzultanata angažirano upravo i dosta francuskih enologa. Iz Izraela je došao 21 uzorak. Hrvatska zastupljena dobro, preko Agrolagune, Badela 1862, Capa, Feravina, Krauthakera.

U Bergamu je na ocjenjivanju bilo 255 uzoraka vina iz 23 zemlje. Ukupno 40 posto etiketa iz Italije i 60 posto iz inozemstva.

Po prvi put na degustacijskoj listi našli su se i međuvrsni križanci u nastanku kojih su korišteni cabernet odnoso merlot, jedan od takvih bio je, primjerice, incrocio Terzi 1 (cabernet sauvignon X barbera) a drugi rebo (merlot X teroldego).

Komisija za ocjenu bilo je sedam, a svaka je brojila po čak 11 odnosno 12 članova. Polovicu članova u svakoj komisiji činili su enolozi. Nazočno je bilo ukupno 75 degustatora iz 29 zemalja, iz Hrvatske smo bili Ivan Dropuljić kao direktor Zagreb Vino.coma i ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u čaši. Iz susjedne Slovenije su bili pozvani koparski vinogradar i vinar te dopredsjednik Međunarodne unije enologa Iztok Klenar, zatim ljubljanski prof. Marin Berovič, i enolog Kleti Brda iz Goriških brda Darinko Ribolica. Iz također susjedne nam Srbije odazvali su se Marina Bogičević koja inače vodi podrum Grabak u Trsteničkom vinogorju, te Nikola Biorčević i Mirko Rnjak, iz trgovine i medija.

Pragovi za medalje: velika zlatna – od 92 do 100 bodova, zlatna 85 do 91,99 bodova, srebrna od 82 do 84,99 bodova.

Kao mjesto ocjenjivanja izabran je objekt Corte Berghemina uz velebni Castello di Pegazzano u Pegazzanu

Na ovogodišnjem ocjenjivanju u Bergamu najviše dodijeljeno odličje bila je zlatna medalja, a najviša postignuta ocjena bila je 90 od 100 mogućih bodova.  Najviše zlata – 30 – dobili su domaćini Talijani. Veliki su uspjeh postigli Kinezi, koji su primili 10 zlatnih medalja, Srbija ih je osvojila osam, Hrvatska, da ponovim – sedam, Izrael pet.

Predsjednik jedne od komisija bio je prof. Marin Berovič s Kemijsko-biotehničkog fakulteta u Ljubljani, a član komisije na slici u sredini je Iztok Klenar, koparski proizvođač vina ali i dopredsjednik Međunarodnog udruženja enologa

Evo – da se vidi kako tko od nagrađenih stoji unutar zlatne grupe – pregleda najuspješnijih osvajača zlatnih medalja i navoda njihovih bodova.

Etiketa Valcalepio Rosso riserva ilustrirana Caravaggiom

Po broju bodova najbolje su se – dijeleći prvo mjesto sa po 90/100 bodova – plasirali Wakefiled/Taylors Wines (Clare Valley, Australija) s Taylors merlotom 2016, i Parco del Venda (Colli euganei, Italija) s cabernetom Boccon 2016. Na drugo mjesto, sa 89,63 boda, dospjela je kineska kuća Yinchuan Xinnin Winery iz Helanskog istočnog gorja, sa Znogqing cabernet sauvignonom 2015. Treće mjesto, s 89,30 bodova, zauzela je talijanska vinska kuća La Colombera iz vinogorja Colli trevigiani, s merlotom Corti 2009. Četvrto mjesto sa po 89,20 bodova dijele opet kineska tvrtka – Ningxia Shaquan Winery, s merlotom Helan Mountain Fontaine Sable desert spring iz 2016., i južnoafrička kuća Tombalina Wines Aaldering Vineyards and Wines iz Stellenboscha, s mješavinom cabernet sauvignona i merlota 2012. Peti, s 89,10 bodova, je Colombin (Yantai) Cork Co s cabernet sauvignonom Mengpuyuan 2015, šesti je, sa 89,00 bodova, izraelski Barkan Wine Cellars s cabernet sauvignonom Superieur 2012 iz Galileje. Na sedmo mjesto sa 88,86 bodova plasirala se PR Vinarija Grabak iz Trsteničkog vinogorja u Srbiji, s vinom Modrovrana 2015. Osmi, sa 88,80 bodova je argentinski Trapiche/Finca Laborde s cabernet sauvignonom 2013 Maipu Mendoza Terroir Series Edition Limitada. Deveti je Supergal Flam iz izraelskog vinogradarskog područja Judean Hills – Flam, s vinom Flam classico 2014. Deseto mjesto dijele, s 88,43 boda – posjed Kovačević iz Srbije, s kapljicom Aurelius Edicija Redition 2012 i kineski Ningxia Shaquan Winery s cabernet sauvignonom Fontaine sable 2015. S 88,40 bodova 11. mjesto drži Viraghegyi Bor Kft iz mađarskog Szekszarda s cabernet sauvignonom Viraghegyi 2011, a 12. poziciju s 88,29 bodova dijele Tenuta Mosole Sergio (Licio) iz talijanskog istočnog Veneta s kapljicom Hora sexta 2013 i kineski Chateau Rong Yanmei s Lan Shanhong cabernet sauvignonom 2015.

Hrvatski vinari bodovno su prošli ovako: Badel 1862 je za Korlat cabernet sauvignon 2012 dosegnuo 87,71 bod, najviše od naših predstavnika, a Agrolaguna je za svoj cabernet sauvignon Festigia 2011 dobila 87,22 boda, za mješavinu Castello Festigia 86,29 bodova, a za cabernet sauvignon Festigia 2015 86,10 bodova. Feravino za Miraz Cuvée 2015 osvojilo je 86,20 bodova, Krauthaker pak za Merlot 2015 87 a za mješavinu sorata K-7 2015 86 bodova.

Iz Srbije, uz netom spomenutog Kovačevića (koji je zlatno odličje dobio i za Aurelius Edicija Sedition), zlata su osvojili još i Art Wine za merlot Sumarum 2013, Atelje Vina Šapat za cabernet sauvignon iz 2013, vinarija Pusula Astra ITB za cabernet Pusulu 2013, te Fruškogorski vinogradi za merlot Quet 18+Edition 2012.

Naš stol, na svečanoj večeri: Suzana ŽiviĆ iz Konzorcija za vino Valcalepio, tv-snimatelj Dušan Veličković, Nikola Biorčević, Marin Berović i Darinko Ribolica

Uz standardne medalje, u Bergamu se dodjeljuju i posebne novinarske nagrade. Na temelju bodova koje osvoje od novinara-degustatora proglašavaju se nacionalni prvaci. Po odluci novinara koji su ocjenjivali vina, hrvatskim nacionalnim prvakom proglašen je Miraz cuvée 2015 od Feravina.

Ostali proizvođači-prvaci po državama su: za Argentinu Trapiche, za Australiju Wakesfield/Taylors, za Kanadu Tombalina Konzelmann Winery, za Češku Baloun, za Njemačku Anselmann GmbH, za Grčku Ktima Vourvozukelis, za Izrael Supergal-Flam, za Italiju Palmeri, za Moldaviju Granovia Wines, za Makedoniju Gama Demir Kapija, za Rumunjsku Domenile Viticole Tohani, za Rusiju Fanagoria, za Srbiju Izba Jovanović, za Slovačku Movino, za Sloveniju Constantini, za Južnu Afriku Tombalina Wines Aaldering Vineyards & Wines.

Posebne nagrade za križance s vinima od merlota i caberneta pripale su Cantini Toblini za Rebo Limaro 2013, i Cantini sociale iz Bergama za Incrocio Terzi iz 2016.  ♣  SuČ – 10/2017

Posjet posjedu Il Cipresso u mjestu Scanzorosciate i vođena degustacija desertnog vina Moscato di Scanzo uz tamnu čokoladu. Vino toči osobno vlasnica posjeda Il Cipresso Angelica Cuni. Sasvim lijevo je prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com. Na najavnoj pressici za festival po tradiciji će se predstaviti hrvatski osvajači zlatnih medalja ove godine u Bergamu

________________________________

PIJ SVOJ TERROIR, i BIT ĆEŠ ZDRAV! – Organizatori ocjenjivanja Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme  – Vignanioli bergamaschi i Konzorcij za zaštitu vina vinogorja Valcalepio rado će istaknuti kako događanje u Bergamu  nije tek tehničko kušanje, nego ima bitno višu razinu, a riječ je o druženju, prezentaciji teritorija i razmjeni iskustava. Svake godine posljednjeg dana službenog programa u Bergamu se u prostorima tamošnje Gospodarske komore organizira okrugli stol na neku zanimljivu aktualnu temu, ovaj put tema je bila bolja valorizacija vlastitog teritorija u smislu zdravlja. Prije opće diskusije nastupilo je pet predavača: Rachel Radmilli, znanstvena istraživateljica s odjela antgropologije Sveučilišta Malta, govorila je o vinu kao spojnici između prirode i kulture, Kevin Schembri s odjela za genetiku također Sveučilišta Malta pričao je o zdravstenoj korisnosti konzumacije hrane proizvedene na teritoriju na kojemu se živi, Pierre Courjault-Radé, professor iz Toulousea, specijalist za okoliš, iznio je rezultate istraživanja o međuakciji između mikrokozmosa terroirea i mikrokozmosa čovjeka a vezano uz bolje zdravlje. Giampaolo Braceschi iz Centra za proučavanje degustacija iz Brescije opredijelio se za predavanje pod naslovom Kako pri degustaciji kroz organoleptiku mjeriti povezanost vina s teritorijem. Andrea Casadei prezentirao je kroz eno-gastro proizvode teritorij Valcalepio. ■

MUNDUS VINI summer tasting 2017: DVA ZLATA i SREBRO ZA ILOK!

               SAALBAU NEUSTADT – Summer Tasting 2017 – AN DER WEINSTRASSE

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Svi degustatori u dvorani Saalbau gdje se odvijalo ocjenjivanje

HRVATSKI DOBITNICI MEDALJA VISOKOGA SJAJA SU JOŠ AGROLAGUNA i BADEL 1862, te KUTJEVO i AGROPRODUKT

Dok je većina međunarodnih ocjenjivanja pa i jačih promidžbenih internacionalnih manifestacja vezanih uz vino u prvome dijelu godine – s ciljem da se na ruku ide ponudi vezanoj uz proljetni početak i ljetnu kulminaciju turističke sezone, dotle ih je i nekoliko vrlo važnih od kraja ljeta do studenoga i starta božićno-novogodišnje šoping-groznice. Jedan od tih je prestižno ocjenjivanje Mundus Vini na prijelazu između kolovoza i rujna u gradu Neustadt an der Weinstrasse (Novigrad na vinskoj cesti) u njemačkoj pokrajini Palatinat (Pfalz). Osnovano 2001, već od 2004. sa nešto više od 3500 uzoraka, 2014. je prešlo 7000 prijavljenih etiketa i tada je odlučeno da se degustacije održavaju po dva puta po črtiri dana u godini, jednom u veljači a drugi put upravo krajem kolovoza i početkom rujna. Godine 2015. Mundus Vini imao je ukupno u dvama terminima gotovo 8500 uzoraka, 2016. prešao je 10.000 uzoraka, a 2017. je dosegnuo ukupno gotovo 10.500 vina! Gdje li je samo plafon?!…

Za ovu ljetnu degustaciju pristiglo je 4281 vino iz cijeloga svijeta pa i iz nekih zemalja koje bismo u vinskom kontekstu mogli nazvati egzotičnima. Od toga broja najviše je bilo mirnih vina – 3889 (crnih 2155, a bijelih 1518…), pjenušaca je dostavljeno 343, muzirajućih vina 36 a fortificiranih 33. Evo i rang-liste sudionika po državama: Italija je prednjačila je s 1165 uzoraka, slijedili su domaćini Nijemci sa 784, iza njih su bili Španjolci sa 752 vina, pa onda Portugalci sa 329 i Francuzi sa 313 uzorka. Iz Hrvatske je poslano 25 vina, iz Makedonije sedam, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije po šest, s Kosova pet. Evo i onih zemalja-sudionica koje inače teško povezujemo s vinskom produkcijom ali – vremena se mijenjaju: Belgija, Brunei, Danska, Kina, Poljska, Tajvan, Tajland…

Grafikon rasta Mundus Vinija od 2004. do 2017, kad su prijavljeni uzoraci dosegnuli ukupnu brojku od gotovo 10.500!

Među 164 degustatora-ocjenjivača iz 41 zemlje dvojica smo – mr. Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja ispred revije Svijet u Čaši, bili iz Hrvatske, troje kušača stiglo je iz Slovenije.

Žiri broj 9 u kojemu su uz mene bili Nijemac Bruno Hamm kao predsjednik, te Španjolac Santiago Castro Gonzales kao direktor poslovne udruge Consejo Regulador DO Toro, pa Nijemac dr. Claus Fischer, Portugalka Teresa Rosario, trgovkinja vinom, i Talijan Alberto Lusini iz vinske kuće Ferrari što pripada grupaciji Lunelli

Evo i tehničkih podataka vezanih uz ocjenjivanje koje se obavlja po skali do 100 bodova: na ocjenjivačkom listiću uz, klasično, redni broj uzorka i kategoriju vina dani su podaci o godištu berbe, sadržaju neprovrelog sladora po grupama do 4 grama, od 4 do 12, od 12 do 50 i od 50 g/lit naviše, a spomenuta je i sorta odnosno kod cuvéea sorta što dominira. Ocjenjivački listic na Mundus Viniju sastoji se od dva dijela, jedan je bodovni kakav poznajemo i kod nas, a drugi je opisni s ponuđenim pojmovima za svaku kategoriju vina u domeni mirisa, zatim – s kvadraticima i strelicom uzlazno – za označavanje intenziteta sklada, tijela i potencijala za odležavanje.

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju: lijevo je tablica s bodovima, a desno je opisni dio

Poseban kutak predviđen je za signaliziranje raznih mana koje se najčešće javljaju u vinu, od one vezane uz čep i TCA do neugodnih sumpornih spojeva, hlapljive kiselosti, atipičnog starenja itd. Dakle vrlo ozbiljna priprema za vrednovanje uzorka međutim koju u realizaciji ocjenjivanja, rekao bih, i nešto koči, a to je po meni (ničim opravdana) ponekad i malo prevelika brzina posluživanja uzoraka (da se s radom završi u predviđeno vrijeme), zbog čega su na neki način u startu nagrađena moderna i s komercijalnim porivom dizajnirana vina što upravo u prvi trenutak opojno zamirišu a nakon minute u čaši posve se izgube, a penalizirana su ozbiljna kompleksna vina kojima treba više vremena da se otvore i pokažu u punome svjetlu. Još je nešto: bodovna tablica ocjenjivačkoga listića prekrojena je od one početne i nekad identične s OIV-tablicom, pa s vremenom blago modificirane, do ove sadašnje kojom se začas dosegne 85 bodova tj. prag za srebro (zlato je od 90 di 94,99, a veliko zlato od 95 do 100 bodova). Ne mogu a da ovu najnoviju modifikaciju ne vidim kao rezultat želje da više uzraka primi odličje i da se time na ocjenjivanje privuče više proizvođača…

Kuriozitet pri žiriju br. 2 u kojemu je bio Franjo Francem: spektar boja, vinskih i nevinskih, od žućkasto-zelenkaste preko slamnato žute do jantarne i – plave. Neke su vinske kuće da bi se približile mladoj publici nekad vino i pjenušce punili u plave boce, a sad su došle na zamisao da vino – u ovome slučaju riječ je o chardonnayu – oboje u plavo!…

REZULTATI

Rezultati ocjenjivanja vina na ovogodišnjem ljetnom vrednovanju Mundus Vini: Hrvatska je osvojila četiri zlatne i tri srebrne medalje!

Evo osvajača trofeja:

Hrvatska

ZLATO: Traminac 2012 izborna berba bobica, slatko, 13,5 vol %, 0,5 l  – Iločki podrumi (od strane stručnjaka za vino i marketing preporučena maloprodajna cijena: 30 €)

Traminac 2016 Premium, suho, 13,0 vol %, 0,75 l – Iločki podrumi (preporučena mpc: 10 €)

Grafički prikazi opisa zlatnog iločkog traminca izborne berbe bobica 2012, te zlatnog merlota Korlat supreme 2012

Korlat Merlot 2012 Supreme, polusuho, 13,5 vol %, 0,75 l – Badel 1862 (preporučena  mpc: 50 €)

Castello 2015 Festigia Vina Istria, merlot, syrah, cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %, 0,75 l – Agrolaguna (preporučena mpc: 9,90 €)

SREBRO: Graševina 2016 Turković, polusuho, 13,5 vol %, 0,75 l – Kutjevo d.d. (preporučena mpc: 12 €)

Graševina 2016 Premium, suho, 13,0 vol %, 0,75 l  – Iločki podrumi (preporučena mpc: 8 €)

Merlot 2013 Punta Greca, suho, 14,5 vol %, 0,75 l – Agroprodukt (preporupčena mpc: 17,30 €)

Bosna i Hercegovina

Merlot 2013 Premium, suho, 14,5 vol % ,0,75 – Nuić (preporučena mpc: 17,5 €)

Žilavka 2016 Selekcija, suho, 13,0 vol %, 075 l – Nuić (preporučena mpc: 10 €)

 

Slovenija
Pullus 777, chardonnay, riesling, graševina, slatko, 11,5 vol % – Ptujska klet (preporučena mpc: 28 €)

 

 

Srbija

Kadarka 2012 Fantazija, suho, 13,5 vol %, 0,75 l – MR Vinogradi/Tonković (preporučena mpc: 6,60 €)

Pinot Noir 2015 Lastar, suho, 14,0 vol %, 0,75 l – Lastar, Sekurić  (preporučena mpc: 12 €)

Inače, na ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini 2017 dodijeljeno je ukupno 16 velikih zlata, 703 zlata i 1001 srebra. Najuspješnija zemlja sudionica je Italija, koja je osvojila dva velika zlata, 139 zlata i 270 srebra.  Po broju odličja slijede Nijemci sa 341 medaljom, pa Španjolci sa 340, Portugal sa 151 i Francuska sa 106 medalja. S najviše dobivenih velikih zlata (6) vodi Španjolska, slijede Francuska (5), Italija i Portugal (po 2) i Njemačka (1).

Zgodno je spomenuti da su s vinima ugodno iznenadile Belgija, koja je osvojila jedno zlato i jedno srebro, te Danska kojoj su pripala dva srebra!

Na temelju odličja koja su im pripala proglašeni su najbolji proizvođači po zemljama sudionicama:

Najboljim njemačkim proizvođačem vina proglašen je Weingut Juliusspital, Würzburg (5 zlata i 4 srebra), titulom najbolje njemačke vinogradarsko-vinarske zadruge zakito se Vier Jahreszeiten Winzer eG iz Bad Dürkheim (osam zlata, šest srebra)

Najbolji proizvođač Italije: Cantine San Marzano, San Marzano di San Giuseppe (jedno veliko zlato, četiri zlata i devet srebra)

Najbolji proizvođač iz Španjolske: Emilio Lustau, Jerez de la Frontera (tri velika zlata, 10 zlata i dva srebra)

Najbolji proizvođač Francuske: Cooperative Agricole Wolfberger iz Eguisheima u Alsaceu (dva zlata i četiri srebra).

Najbolji proizvođač iz Portugala: Sogrape Vinhos, Vila Nova Gaia (pet zlata i sedam srebra)

Najbolji proizvođač Australije: Casella Family Brands, Yenda (12 zlata i pet srebra)

Najbolji proizvođač iz  Čilea: Viña Ventisquero, Lo Miranda (pet zlata i osam srebra).

IZLETI: JANSON, RAPPENHOF, MULLER CATOIR, JOSEF BIFFAR SUSHI

U popodnevnim satima osnivač i priređivač Mundus Vinija – izdavačka kuća Meininger Verlag specijalizirana za vinsku tematiku i s nekoliko vrlo ozbiljnih revija za vino, vinogradarstvo, sommelierstvo (WeinWirtschaft, Wine Business International; Getränke Zeitung – za trgovinu i tržište, Sommelier; High Glass – za ugostiteljstvo, WeinWelt za ljubitelje vina, Craft za pivo, te Der Deutsche Weinbau – za proizvođače) – uvijek povede u posjet nekom vinskom posjedu, pa nas je tako ovaj puta odvela u Schloss Janson u Bockenheimu u Palatinatu te potom i u VDP podrum Rappenhof u Alsheimu (dobro sam napisao, nije u Alzheimu!) u RheinHessenu. Jedno popodne i večer uvijek je ostavljeno slobodno a nas nekoliko iskoristilo je vrijeme za posjet vrlo cijenjenome vinskom posjedu Müller Catoir u Haardtu kod Neustadta te u vinskome selu Deidesheim za skok u sushi wine-bar Japanke Fumiko Tokuoka, čija je obitelj prije koju godinu kupila znani i nekad vrlo cijenjeni dajdenhajmski vinski posjed Josef Biffar i nastavila s proizvodnjom vina a ponudu je kompletirala s japanskim kulinarskim specijalitetima. Posljednje večeri bili smo gosti španjolske organizacije uz izvoz ICEX, na večeri sa španjolskom kapljicom.

Christoph Meininger, vlasnik izdavačke kuće Meininger Verlag i organizator ocjenjivanja Mundus Vini degustatorima prezentira domaćine obiteljskog posjeda Schloss Jansen, sa oko 20 hektara vinograda u Pfalzu

Klaus Muth, ponosan na svoju kapljicu

Karin Muth, na slici s Ralfom Anselmannom i s poljskim vinskim novinarom Tomasom Prangeom

Vrlo ugodno bilo je na imanju Rappenhof u Alsheimu u RheinHessenu. Rappenhof, inače s tradicijom još iz 17. stoljeća te sada i član udrug ponajboljih njemačkih vinskih kuća  VDP, obuhvaća oko 130 hektara vinograda, oko 40 posto sortimenta pokriva rizling, a ostalo su ponajviše burgundijske sorte poput chardonnaya te pinota bijeloga, sivoga, crnoga… Lijepa vina, vrlo srdačni i gostoljubivi domaćini Klaus Muth, ponosan na svoju kapljicu, te supruga mu Karin Muth.

Odasvud po netko: Paul Robert Blom iz Nizozemske, Ingrid Mahnič iz Slovenij, Per  iz Finske i Gunnar Swenson iz Švedske

Weingut Müller Catoir jedna od najboljih njemačkih vinskih kuća. Smještena je u Haardtu ponad Neustadta. Vinogradi – oko 21 hektar površine – su na kosinama koje se spuštaju prema Rajni. Impozantni dvorac Müller Catoir sagrađen je u 18. stoljeću, a od 19. stoljeća uređen je u neoklasicističkom stilu. Od početka je u obiteljskom vlasništvu. Filozofija kuće bazira se na prirodi prijateljskom pristupu. Od 2015. proizvodnja je organska, i s certifikatom.

Impozantni dvorac Müller Catoir u Haardtu

Odlična kapljica Müller Catoir!

Philipp David Catoir lijepo nam je predstavio imanje i vina…

Danas je na kormilu kuće Philipp David Catoir. Tehnički direktor i glavni enolog je Martin Franzen. U našoj maloj ekipi koja je posjetila Müller Catoir bio je enolog Franjo Francem, koji se nadao da će upoznati svojega prezimenjaka, međutim nije imao sreće – primio nas je vlasnik Philipp, Franzen je bio zauzet pripremama za berbu.

Müller Catoir uzgaja rizling (60 posto), pinot bijeli i sivi te crni, scheurebe, muškatel i sauvignon bijeli. Vina ima u grupama od baze – Gutsweine, preko općinske apelacije – Ortsweine, do apelacija Erste Lage (1er cru – Bürgergarten i Herrenletten te Herzog), ali i u kategoriji Grosse Lage (ili grand cru – Mandelgarten, te, na samo 0,2 ha, Bürgergarten im Breumel Monopol). Uz mirnu kapljicu nudi i jedan pjenušac. Degustacija sjajna, imali smo prilike kušati vina sve do grand crua, uz rizlinge osobito je impresionirao Grauburgunder 2013 Herrenletten Erste Lage, s alkoholnim vrenjem u inoksu i potoim s malolaktikom i dozrijevanjem u bačvama od 500 litara…

Nekad u vlasništvu Josefa Biffara, tada uglednog dajdenhajmskog proizvođača vina, i prodavaonica plemenite kapljice, danas sushi wine bar

Fumiko Tokuoka, koja već dugo živi u Njemačkoj, uspješno je spojila dajdenhajmsko vino s orijentalnim specijalitetima

Predvečerje u Deidesheimu, tipičnom njemačkom vinogradarskom selu. Nekoliko je tamo vrlo cijenjenih vinskih podruma, primjerice Reichsrat von Buhl, te Bassermann Jordan i Von Winning, koji imaju i vrlo ugledne restorane, s ponudom za goste dubljeg džepa. Nekad je u tome selu jedna od vinskih zvijezda bio i vinski posjed Josef Biffar, nazvan tako, dakako, po vlasniku. Prije nekoliko godina deda Josef umro je a nasljednici nisu očito imali ni dovoljno znanja ni srca da nastave putem koji je on utro. I tako se vinski podrum Josef Biffar našao u – japanskim rukama! Kupila ga je obitelj Tokuoka, koja se u Zemlji izlazećeg sunca uspješno bavi uvozom i distribucijom vina te ugostiteljstvom. Kćerka pater familiasa, Fumiko, s kojom sam jednom bio na Mundus Viniju u istom žiriju, već duže živi u Njemačkoj, upravo u Palatinatu, neko je vrijeme na uredskim poslovima radila i za Josefa Biffara, a sad je eto čelnica toga imanja koje je i pod njenim vodstvom ostalo u vinskoj produkciji ali koje je djelatnost proširilo, i to vrlo ozbiljno, na ugostiteljstvo. Vina su, naravno, ostala njemačka – i po sortama i po tehnologiji, ali hrana je uz njih sasma drukčija od nekadašnje domaće: sada je u nekadašnjoj Biffarovoj zgradi gdje je bila prodavaonica plemenite kapljice lijepo i moderno uređeni (i dobro posjećeni!)  sushi wine-bar s orijentalnim specijalitetima u srcu vinske Njemačke! Mundus Vini – svijet vina: kako li se stvari mijenjaju! Samo, ovo je lokal na višoj razini i ne dodvorava se domaćinu, kao neki drugi lokali i drukčijeg ranga, prizemnm dosjetkam, nego hranom ostaje izvoran i goste privlači i nečim drukčijim, i kakvoćom. Ti neki drugi lokali i s drukčijom ponudom na koje sam naišao za boravka u tome dijelu Njemačke u segmentu su kebaba, i goste pokušavaju pridobiti reklamom: Pfalzer Kebab odnosno kebab iz Palatinata…  ♣ SuČ – 09/2017

Završetak druženja na Mundus Viniju 2017 – na španjolskoj večeri. Unatrag nekoliko godina španjolski ICEX, odnosno ured u sklopu tamošnjeg Ministarstva gospodarstva a koji je zadužen za izvoz španjolskih proizvoda, u popodnevnim satima priredi prezentaciju neke vinske regije svoje zemlje, i pred tolikom koncentracijom i vinskih trgovaca i sommeliera i vinskih novinara iz raznih dijelova svijeta na Mundus Viniju je zacijelo našao plodno tlo za uspjeh. Posebno su se istaknula vina Manuel Quintano Reserva Especial 2010 iz Rioje (tempranillo 70 % i grenache 30 %) te Dominio de Cair Pendon de la Aguilera 2009 iz Ribere del Duero (100 % tempranillo), izvanredno spojeni s dugo pirjanom goveđom obrazinom. Odlični crnjak Essencia 2012 Rioja podruma Rolland (Michel) & Galarreta, kao i  pjenušac cava Extra brut Imperial Ville Conchi, vrlo solidan aperitivni pjenušac od sorte hondarribi zerattia Txacoli de Bizkaia DO

Klub VINSKE ZVIJEZDE / POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE: NAGRAĐENI u 2016.

 ŠAMPIONI – BODREN, GRGIĆ/GRGICH  i MONTES

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Nakon serije degustacija i ocjenjivanja vina uzetih s hrvatskog tržišta, Kub Vinske zvijezde na festivalu Zagreb Vino.com 2016 proglasio je dobitnike priznanja i prvake  za 2016. godinu. A ti prvaci su Boris Drenški Bodren, Miljenko Grgić i Aurelio Montes iz Čilea.

Posljednje ocjenjivanje u 2016. bilo je u yagrebackom restoranu Vinodol, a slijedilo je doigravanje u hotelu Esplanade. Još jednom hvala svim vinskim trgovcima koji su nam dali uzorke na kušanje, te ugostiteljima koji su nam omogucili da ocjenjivanje održimo kod njih

Posljednje ocjenjivanje u 2016. bilo je u zagrebačkom restoranu Vinodol, a slijedilo je doigravanje u hotelu Esplanade. Još jednom hvala svim vinskim trgovcima koji su nam dali uzorke na kušanje, te ugostiteljima – osobito Esplanadi kao višestrukom domaćinu degustacija – koji su nam omogućili da ocjenjivanje održimo kod njih

vinske-zvjezde-esplanade-doigravanje

Evo redosljeda:

Velika zvijezda

Velika zvijezda

MONTES FOLLY SYRAH 2010 – MONTES

CABERNET SAUVIGNON 2012 Estate Grown GRGICH HILLS ESTATE 

CHARDONNAY Izborna Berba Prosušenih Bobica 2007BODREN (ukupno najbolje ocijenjeno hrvatsko vino)

Čestitke šampionu Borisu Drenškom Bodrenu čije je vino i najbolje ocijenjeni hrvatski uzorak u 2016.

Čestitke šampionu Borisu Drenškom Bodrenu čije je vino i najbolje ocijenjeni hrvatski uzorak u 2016.

Četiri zvjezdice

pet zvjezdica

VAT 184 MASTER BLEND 2012DE BORTOLI

 MALBEC 2014 Ultra – KAIKEN

PLAVAC MALI 2013GRGIĆ-VINA

Ove godine popriličan broj priznanja odnio je Miljenko Grgić, za svoja pelješka i američka vina. Uz Krešu Vučkovića, upravitelja vinarije Grgić-vina iz Trstenika trojka je Kluba Vinske zvijezde - Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vitomir Andrić

Ove godine popriličan broj priznanja odnio je Miljenko Grgić, za svoja pelješka i kalifornijska vina. Uz Krešu Vučkovića, upravitelja vinarije Grgić-vina iz Trstenika (sasvim lijevo) trojka je Kluba Vinske zvijezde – Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i Vitomir Andrić

MEURSAULT 2012 – OLIVIER LEFLAIVE  

TABALI ESPECIAL RESERVA 2011 – TABALI 

QUINTA DO CRASTO 2012. Vinhas Velhas ReservaQUINTA DO CRASTO

PINOT NERO 2012 Campo Romano – PODERI  COLLA

MONTES ALPHA CABERNET SAUVIGNON 2013 – MONTES

GRAŠEVINA 2011 Velika Berba – ILOČKI PODRUMI

ERA 2012 – BOVIN 

CORONA GRANDE 2013 – BENVENUTI

ZLATAN PLAVAC EXCLUSIVE 2010 – ZLATAN OTOK

četiri zvjezdice

četiri zvjezdice

VENJE BIJELO 2008 Kasna Berba – ENJINGI

Veteran s dvama vinima pri vrhu ljestvice najboljih: Ivan Enjingi

Veteran s dvama vinima pri vrhu ljestvice najboljih: Ivan Enjingi

RAJNSKI RIZLING 2012 Kasna Berba – ENJINGI

ZWEIGELT 2011 Kasna Berba Barrique – ENJINGI

MALVASIJA DUBROVAČKA 2015 Selekcija Tezoro– CRVIK

RAJNSKI RIZLING AMFORA 2011 – TOMAC

PRESTIGE Extra Brut – MISAL

BOŠKINAC 2013 – CISSAesplanade-hotel

SPECIAL CUVÉE Brut – BOLLINGER

TVOJA KRV i MOJA 2012 – G&J VINA

R de RUINART BRUT – RUINART 

MY WAY 2011 – BOVIN

CABERNET SAUVIGNON RESERVA 2012 – VIÑA TARAPACA

Ch2013 – PROVIĆ

CABERNET SAUVIGNON 2013 Gran Reserva – VIÑA TARAPACA

GRAND MARRENON BLANC 2013 – MARRENON

BARBERA D’ASTI 2012 – BRICCO DEI GUAZZI  

GRAŠEVINA 2013 – VINA ANTUNOVIĆ

A 2011 EDICION LIMITADA – VIÑA CALITERRA

 M 2013 EDICION LIMITADA – VIÑA CALITERRA

Novi sjaj Zdravka Ilije Jakobovića i njegova Cuveea Jakob 2012

Novi sjaj Zdravka Ilije Jakobovića i njegova Cuveea Jakob 2012

JAKOB CUVÉE 2012 VINA JAKOB 

 MARGARET RIVER SHIRAZ  2011 CAPE MENTELLE

 CHÂTEAU-FUISSÉ 2013 POUILLY-FUISSÉ – CHÂTEAU de FUISSÉ

 KERNER 2013 – VINA KOS

GRAŠEVINA 2015 Vrhunsko vino – KUTJEVO d.d.  

 TRAMINAC 2015. Vrhunsko vino – ILOČKI PODRUMI

 MONTES ALPHA SYRAH 2011 MONTES

 ISTRIAN 2015 VERALDA 

 PINOT NOIR 2013 – CLOUDY BAY 

 ZINFANDEL 2012 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE

Priznanje najvišeg sjaja - Montes Folly Syrah 2010 čileanske kuće Montes enologa Aurelija Montesa

Priznanje najvišeg sjaja – Montes Folly Syrah 2010 čileanske kuće Montes enologa Aurelija Montesa

 CHARDONNAY 2012 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE 

Posebna priznanja

KRISTALNA ZVIJEZDA

za najbolje vino od autohtone hrvatske sorte grožđa

PLAVAC MALI 2013 – GRGIĆ-VINA

za najbolje ocijenjena od svih crnih vina

MONTES FOLLY SYRAH 2010  – MONTES

CABERNET SAUVIGNON Estate Grown 2012 – GRGICH HILLS

 RESERVA ESPECIAL 2011 – TABALI

za najbolje ocijenjena od svih bijelih vina a da nisu slatki predikati i slatka desertna

VENJE 2008 – ENJINGI

 GRAŠEVINA 2011 Velika berba – ILOČKI PODRUMI

 MALVASIJA DUBROVAČKA 2015 Selekcija Tezoro – CRVIK-VINA  vinodol oglas novi1                                                                    SuČ – 11/2016