SVIJET u CASI – 06.2022 – WORLD IN a GLASS
kroz / through
ŽELJKO SUHADOLNIK
__ s vama od – 11.11.1992 – since, with you__
LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA
Pelješac, Dingač, snimljeno s mora (Marko Čolić)
Dio Dingača, uz more
Pelješac, Postup (Boris Kragić)
Pelješac, sjeverna strana poluotoka
Hvar – južna strana: Hvarske plaže, s ograničenim položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja
Pupnatska uvala, vinogradi se penju ubrdo
Vis: Komiža, i Vugava na terasama
Biševo – otočić viškog akvatorija, s terasastim vinogradima
Vinograd Babića, te, dolje: čuvene primoštenske čipke babića
Crvenica u kamenjaru Dalmacije. Dolje: Istra, glasovita pozicija Sveta Lucija
Hrvatsko podunavlje, Baranja, Goldberg. Dolje: Ilok, Principovac
Slavonija, Vallis Aurea, Kutjevo: Venje. Dolje: Vidim
Vallis Aurea, Kutjevo: Rosenberg
Sjeverozapadna bregovita Hrvatska
Sjeverozapadna Hrvatska: Plešivica amfiteatar
Plešivica, položaj Gorička
Hrvatsko zagorje, Vinski vrh Bolfan
Međimurje: Mađerka (Cmrečnjak i Štampar)
Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance
Željko Suhadolnik – Mladen Horić – Marko Čolić / 1992 – 2002
LIJEPA grand VINSKA cru NAŠA!
FAMA VOLAT. PANTA REI. TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!
___________________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ Slapnica kao uvod u Vino.com 2022: PROFESOR SE VRAĆA KUĆI… ⦁ Vinski grad Zagreb: ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE… ⦁ Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima, a onda i šire po Dalmaciji: SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA ⦁ Jubileji, gospodarstvo, promocije: HGK – 170 GODINA! KONCERT S LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE VINSKE BROŠURE ⦁
⦁ VIJESTI / NEWS ⦁
DANI GRAŠEVINE u KUTJEVU i IZLOŽBA VINA u ZELINI ⦁ REFOŠK ZA ŠMEKERE u – GANI
______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2022 – BUYING GUIDE_____
________________________________
Slapnica kao uvod u Vino.com 2022
PROFESOR SE VRAĆA KUĆI…
Nekih desetak kilometara vožnje makadamskim putem od Medven-Drage i kamenoloma kod kardinalskog Krašića pa šumom kroz Žumberački park prirode i uz potok Slapnicu a prema njegovu izvoru stiže se do – oaze sna, pravog mini zemaljskog raja! Mjesta naprosto idealnog za visoki, elitni turizam eko-osviještenih korisnika!
Poprilična i suncem obasjana zelena čistina okružena vrlo visokim ljeti raskošno zazelenjenim krošnjama visokih stabala, pa površine pod ljeti lijepo osvježavajućom debelom hladovinom, žubor kristalno bistrog potoka iz kojega povremeno iskaču ribe, što zaigrane a što u lovu na kukce… Drveni mostić preko Slapnice vodi na drugu obalu gdje je smještena poprilično velika drvena kuća tradicijske seoske gradnje, a iza koje je, ponovno, jedna zelena čistina s ovećom površinom prikladnom obradom pretvorenom u vrt za uzgoj povrća.
Utočište u povremenom bijegu od (vele)gradske vreve i nervoze tu je pronašla zagrebačka obitelj Dropuljić, na čelu s tatom Ivanom i mamom Ivankom. Prof. Ivan Dropuljić, inače jedan od osnivača ekološkog društva Slapnica, široj je javnosti znan kao osnvač, još prije 17 godina, značajnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com. Susreti ljubitelja prirode i ekologije na Slapnici u lipnju a uz međunarodni dan zaštite prirodnog ambijenta, postali su duga tradicija, koju je, kao i uspješnu smotru eno-gastronomije Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi – i to baš na značajan jubilej od 15 godina održavanja manifestacije u prestižnom hotelu u Metropoli – prekinula pandemija. Kako je s vremenom upravo slavljenje prirode na Slapnici i skupom i brojnih ponajboljih hrvatskih proizvođača vina a bogme i renomiranih kuhara ali i nadarenih kuhara-amatera, pa i poznatih ličnosti iz javnog života postala svojevrsni ljetni uvod u kasno-jesenski predblagdanski (Božić, Nova godina…) skup gurmana te i pojedinaca voljnih uključiti se u akcije čištenja okoliša, tako je, sada, za zaključiti da će napokon ove godine ponovno biti i uobičajenog nastavka manifestacije u Bakhovu znaku, u kultnoj Esplanadi i u ustaljenom terminu u studenome. Prof. Dropuljić vraća se kući, ali još s konkretnim podacima o Zagreb.Vino.comu 2022 ne izlazi u javnost, kaže tek kako vrlo aktivno i intenzivno radi na realizaciji projekta…
Dok se čekaju informacije o Zagreb Vino.comu 2022, tu je, kroz fotografije, prikaz atmosfere s eko-eno-gastro susreta Slapnica 2022. Autor fotografija je legenda hrvatske novinarske i umjetničke scene Marko Čolić. ♣
Slapnica, Žumberak – preklrasna priroda
Skup na Slapnici 2022, prednji dio kuće i uzvanici – milenijska fotka
Stražnji dio kuće
Mostić preko potoka – Mirela Holi, domaćin Ivan Dropuljić, gost–vinogradar/vnar Frano Milina Bire koji je tog dana sa suprugom Višnjom do Slapnice potegnuo s Korčule
Eko-poruka: Gdje mi stanemo, tu trava RASTE! Zagrebački foto-reporter Romeo Ibrišević i ove je godine bio na eko-eno-gastro skupu na Slapnici sa svojom ekipom vrijednih suradnika – eko-aktivista koji su posljednjih godina Žumberak uvelike očistili od olupina starih autobila i raznih kućanskih strojeva i aparata što su ih, kao dotrajale, po Žumberku ostavili neodgovorni pojedinci
Dropuljićeva eko-kuća uz potok Slapnica – dio sa stražnje strane s kaminom za pečenje mesa i, posebno, s uređajem za pečenje kruha, majstor rošilja bio je Stipe Renić
Domaćin je za užitak gostima osigurao janjetinu i odojak s ražnja, a za ostale specijalitete, po običaju, uzvanici s kuharskim darom pobrinuli su se za razne druge specijalitete u svojoj izvedbi, na ovoj fotografiji je slikar i fotograf Antun Krešić iz Zagreba kao majstor za fiš
Branimir Bilić prigotovio je plućica na kiselo i gulaš… Desno: Heroji su umorni… Lijevo uza stol sjedi znani naš slikar Antun Mateš, a nasuprot njemu, zamišljen, znani je Večernjakov novinar, kolumnist/komentator Milan Ivkošić
Osnivač i glavni urednik eno-gastro časopisa IĆE & PIĆE Damir Fabijanić predstavio je najnovije izdanje te cijenjene revije koja je stjecajem okolnosti prije pet godina prestala izlaziti da bi se sada ponovno poojavila, prezentirajući detaljno eno-gastro-turističke adute Šibensko-kninske županije, a Bakhov sin, novinar Ivo Kozarčanin u slapničkom ambijentu iskazao se kao vješt poslužitelj božanskog nektara
Na prvi pogled – mnoštvo neodgovorno ostavljene staklene ambalaže u izazovnom ambijentu, ali NE – Slapnica je u ovome slučaju svojom svježinom tek privremeno poslužila kao praktični prirodni hladionik za pića, a sommelier Tomo Jakopović bio je zadužen da brine o optimalnoj rasklađenosti Bakhova nektara. Na slici desno je znani krašićki poduzetnik Josip Rajaković iz tvrtke Že_Ma, inače dodatno i proizvođač plemenoite kapljice , koji je kao šampion ovogodišnje Izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske u Zelini uzvanike počastio svojim visokonagrađenim etiketama
Na Slapnici je bio i Josip Vrbanek, jedan od najjačih vinogradara/vinara žumberačkog kraja, na slici su on i supruga mu s domaćinom Ivanom Dropuljićem. Iz Hrvatskog zagorja i iz Zagreba stigli su i cijenjeni vinogradar i vinar Tomislav Bolfan, poslovno eksponiran i u segmentu elektronike, te predstavnici tvrtki iz sektora informatike Nikola i Ivana
Nisu, dakako, izostali ni dobitnici medalja najvišeg sjaja na trenutno najjačem svjetskom ocjenjianju vina Decanter World Wide Award (lijevo) s krajnjeg juga Lijepe naše Frano Milina Bire dovezao je sa sobom svoj već čuveni grk u baznoj liniji ali i u prestižnoj varijanti de Fora, te vrlo ozbiljni crnjak od Plavca maloga (lijevo), a David Štampar s krajnjewg sjevera, iz Međimurja, htio se, uz pomoć novinara Ivana Goričaneca, pohvaliti s nekoliko svojih laureata. Zdravko Runtas (u crvenoj majici) iz mesne industrije, vlasnik tvrtke Igomat iz samoborske okolice, za pričest uz fine gutljaje za gric je ponudio pedantno narezane kriške salame i kobasica…
Vinski grad Zagreb
ČUDOVITE MAKEDONSKE DELICIJE…
Pričao mi, u četvrtak navečer, pajdaš Štefek iz Zagorja o tome kako se upravo bio sreo sa svojm susjedom Jožekom i kako su se lijepo porazgovarali.
– Jožek, si morti bil v Vino-Gradu v Zagrebu? – pitao je Štefek Jožeka.
– Pa, Štefek, saki sem den f trsju tu, doma, kaj bum još išel i u vinograd i v Zagreb!
– Ali, Jožek, tam ti se čuda dogajaju…
– Onda pem odmah zutra f petek, kak piše v novinah zatvaranje je več sat v nedelju, ak bu tak dobro kak veliš, ostajeju mi još, za ponavljanje, i subota i nedelja…
I dojde Jožek kak je i rekel, nastavlja priču Štefek, stvarno f petek v naš negdar lepi beli Zagreb, ja sem mu povedal da z vlaka zide na Zapadnom kolodvoru, jer Vino Grad je odmah tam. Naglasil sem mu i to da mu se, makar su vražje vručine, ni treba bojati žeje, jer gazda v Vino Gradu ponudi neku finu i lepo ohlajenu k tome austrijsku vodu u flašicama besplatno.
Ah, ta zagonetna Bela voda!…
U to naiđe Jožek i čuje kako mi i što mi to Štefek priča, pa se odmah uključi:
– Najdem ja lako taj vinograd, na ravnici, ni baš na bregeku kak je v Zagorju… Postavljena je velika oznaka, gledam ja naokol, ali trseka nigde. Same hižice i med njimi stoleki i stolčeki, čudovito najti se v vinogradu v gospodskoj atmosferi, nič delati… A za reči praf, u to kesno popodne i ni mi baš bilo do dela. Sunce je ipak i dalje fejst pržilo, vručina grozna, a žeja sve jača. Pem glet gde se deli ta voda, i vidim hižicu na kojoj piše Tikve, a v izlogu jena zgodna curica nudi mi – belu vodu! Ja fejst žejen i znati željen stanem, a ona mi veli da me kupica košta 20 kuna! Grlo suhe kak barut, hajt da vidim ja kaj to je, ta bela nebesplatna voda, i ja suknem mam i, kak se veli, na keks, tri čaše po dva deci, voda za praf reči ni baš bila hladna a posle skužim i to da je onih par kapi kaj je ostalo f čaši temne črlene boje… Krf? Pa gutala se bormeč ta voda fino, od čega bi se to ja zakrvaril? – pripovijedao je Jožek. Dodao je kako je kad je ispraznil i treču kupicu sjeo uza stolić pored, da malo počine, pa odmah pokraj kućice gdje je popio spomenutih par čaša primijeti hižicu s natpisom Makedonske delicije.
– I tam, v izlogu, takaj jena lepa dekla, a na šanku ispred nje, dobro sem zapazil kat sem bil blizu, flaše z vinom, žganjima, steklenkice z, to ipak otud de sam sedel nis mogel jasno skužiti, valjda marmeladama ili nečim slanime, ziher z ajvarom, tolko ipak znam da je to makedonski specijalitet… I tak si ja dalje još malo sedim i počivam, gledam okolo i mislim je li bu kaj z tog čuda o kojem je pričal sused Štef i gde se bu, na kojem to delu ovog vinograda ono desilo, pa si mislim da od tog ne bu niš i da bum ipak moral opet dojti, v subotu ili nedelju… Ovakvog nekaj v vinogradu još nis nigdar doživel! Vinograd na Zapadnom kolodvoru a Zapad otud dost dalefke, ondak vinograd brez trsa a z hižicami i stolekima, ne traži posel nek nudi lagodu, bela voda nije tu bela nek črlena, i nije, kak mi je najavljeno, bila besplatna nek me, evo, koštala dve banke po čaši, više je grijala nek osvežavala, al grijala je poželjno ukusno…
– I onda najenput se prek razglasa pokraj čula glazba, razebral sem reči refrena Čukni vo drvo… Kaj bi to, pobogu, značilo… pital sem se, i nekak avtomatski sem se dvaput rukom lupnul po glavi… I onda se zgodilo čudo jedno: ispred hižice Makedonske delicije prizor najenput sasma drukčejši nek je bil malo prije! Ti bokca, te makedonske delicije i mrtvega z groba digneju… Dojdem bormeč svakak i sutra, i v nedelju…. Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene, al je lep i beli Zagreb grad!…
Makedonske delicije, za Jožeka prije i poslije Bele vode!
Kao što je Joža i rekao, tako je i učinio: došao je i u subotu i u nedjelju! K tome, u nedjelju i malo prije 17 sati, dakle ranije od službenog početka popodnevnih radova v vinogradu odnosno u Vinskome Gradu. Nije se usidrio, kao prošli put, tek kod jedne kućice, dao je sebi truda da odradi što više trseka, i s pažnjom. Sreo sam ga na odlasku dakako malo umornog od posla ali i zadovoljnoga zato što je, kako je rekao, puno videl novoga, puno tog saznal, osobno je, tako se izrazio, od jednodimenzionalnoga postal višedimenzionalen!
U vrlo ugodnom ljetnom, lipanjskom kasnopopodnevnom-večernjem ambijentu u lijepo zelenom Parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu moglo se kroz desetak dana lijepo opustiti, razveseliti i u obiteljskom okruženju, ali i što-šta kušati, upoznati, spoznati, naučiti. Bila je to jedna od rjeđih prilika da istodobno na svoje dođu i odrasli kao ljubitelji finih vina i fine hrane i njihova djeca, odrasli su se mogli podružiti uz čašu visokokvalitetne do ekstra kvalitetne plemenite kapljice – ponuda je bila velika I raznovrsna, a klinci su u prostranom parku imali dovoljno prostora za svoje igre, k tome i odraslima i djeci odgovarali su specijaliteti street fooda predstavljeni kroz širok izbor, bilo je prvoklasnih burgera, jela od ribe i piletine, pizza, vegetarijanskih zalogaja.
Atmosfera nadasve pozitivna!!!! Svi veseli, prisutni odrasli ne jurcaju, kao na mnogim drugim sajmovima i festivalima vina, u žurbi i nervozno od štanda do štanda tako da za iznos kupljene ulaznice što više toga kušaju odnosno popiju.! U VinoGrad sam naišao u nekoliko navrata, incident nisam vidio, a, opet, pilo se, rekao bih bez one drugdje uobičajene nervoze od kućice/štanda do kućice da se u sebe ulije što više. Možda je upravo ovakva formula u organizaciji vrste kušanja dobitna i za organizatora i za ponuđače i za potrošače a i za državne institucije: ulaznica na prostor manifestacije NE naplaćuje se, a onaj tko želi nešto degustirati ne može to učiniti tek podmetanjem svoje čaše ponuđaču da je natoči, nego u privremeno unajmljenu DOBRU/PRIKLADNU vinsku čaŠu naručeno plaća, i to preko, na nekoliko punktova postavljenih kućica za najam čaše i za kupovanje bonova, prethodno kupljenih bonova u raznim apoenima, odnosno korištenjem, na kućici svakog proizvođača, platežne kartice, a po utvrđenom ali i dosta povoljnom cjeniku za količinu od oko 1,5 dl…
Atmosfera za dana i kroz večer – opušteno, ugodno
Niz kućica postavljenih kao svojevrsna međa po rubovima parkovne površine određene za ovogodišnji Vinski grad nudio je na degustaciju ukupno više od 400 Bakhovih etiketa, a zastupljene su bile sve hrvatske vinske regije, predstavilo se i nekoliko ponuđača-gostiju iz inozemstva. Evo i kompletne liste ponuđača-izlagača, uz napomenu da je većina vinskih kuća imala svoje kućice svaka zasebno, a dio vinskih kuća svoje je uratke prezentirao na zajedničkim štandovima.
DALMACIJA: Skaramuča, Black Island, Korlat, Saints Hills, Stina; ISTRA: Benvenuti, Matić, Marčeta, Medea, Vina Laguna, Cattunar, Roxanich; BREGOVITA HRVATSKA: Kostanjevec, Preiner, Štampar, Dvanajščak Kozol, Piena, Podrum Štrigova, Jakopić, Petrač, Cmrečnjak, Kunčić, Klet Romić, Miklaužić, Griffin Ivančić, Lagena, Šafran, Matočec, Kos; SLAVONIJA: Buhač, Enosophia, Galić, Krauthaker, Iločki podrumi, PP Orahovica, Vinarija Kutjevo, Royal Hill; Iz INOZEMSTVA: Astoria, Makedonske delicije, Tikveš, Weszeli, posebnu ponudu baziranu na glasovitim markama francuskog šampanjca imala je zagrebačka uvoznička i distributerska kuća MIVA.
Plešivički pjenušci Griffin – vlasnik i voditelj vinarije Krešimir Ivančić te Zvonimir Basement Krželj, zadužen za animaciju i plasman. Ivančić je na festivalu bio kraće vrijeme, naime kod kuće na Plešivici ima mnogo posla jer dovršava uređenje novog podruma (suhiucasi)
– Cilj festivala je na pravi način približiti vino potrošačima i u sigurnoj i zabavnoj atmosferi pružiti odgovore na neka nedovoljna saznanja kupaca oko vina i nedoumice s kojima se oni susreću pri odabiru vina u trgovinama ili restoranima, poput onih što je to suho, polusuho i poluslatko vino i za koju prigodu kao najbolje rješenje izabrati koju kategoriju, zatim zašto pjenušac nije uvijek šampanjac, pa je li rosé vino baš piće samo za žene, zašto maltene svi koji tek otkriju vino obožavaju muškat… Vinski grad namijenjen je širokom krugu ljudi koji nisu nužno i vinski znalci, ali vole i žele konzumirati dobra vina, a da bi tu želju učinkovito i ostvarili moraju doći upravo do više i odgovarajućih spoznaja – kažu odgovorni iz Vinarta kao organizatora manifestacije.
Prijedlog organizatoru za sljedeća izdanja priredbe: u nekoliko sam navrata ponavljam, prošetao Vinskim Gradom u Zagrebu i, očekujući da ću na manifestaciji sresti proizvođače i enologe pojedinih kuća osobno, primijetio sam da njih u tih nešto više od desetak dana trajanja priredbe jedva da je bilo nekoliko. Za predstavnike medija javnog informiranja svakako bi bilo zanimljivo da se na Vinskom Gradu malo podruže s vinarima, posebice je moglo biti interesantno naići na vinare osobno baš sada, naime malo prije otvorenja Vinskog Grada Decanter je objavio rezultate svog ovogodišnjeg svjetskog ocjenjivanja plemenite kapljice a popriličan je i ove godine broj dobitnika medalja upravo i iz Hrvatske… Siguran sam da bi i posjetitelji Vinskog Grada bili veseli kad bi im se pružila prilika da se susretnu odnosno barem malo podruže s našim najpoznatijim vinarima, pa bi eto bilo dobro da Vinart u dogovoru s vinarima-izlagačima unutar termina trajanja ovog višednevnog festivala objavi jedan dan – možda je najbolje da to bude uz otvorenje – u kojemu bi se vinari-vlasnici ili barem njihovi glavni enolozi pojavili i osobno, primjerice na oko sat vremena druženja s predstavnicima medija pa da potom još sat ili dva budu uz svoje kućice i voljni za razmjenu par riječi sa zainteresiranim potrošačima…
Ambasadori škrleta – Marko Miklaužić, znani moslavački proizvođač, inače do nedavno predsjednik vinska Udruge Bregovita Hrvatska, lijevo, te Nikica Katić – klet Romić. Katić je, dakako s ponosom, pokazivao priznanje za srebrnu medalju osvojenu za Škrlet 2021 ove godine na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2022
Na štandu udruge Bregovita Hrvatska uz vino bilo je i suvenira, u obliku nakita, privjesaka, podložaka, raznih ukrasnih predmeta, izlošci su rađeni na bazi plutenih čepova. Autorica im je Ivana Pranjić iz tvrtke Cork Craft Design Croatia (suhiucasi)
Za širenje znanja o vinu i boljeg razumijevanja Bakhova nektara, pa time i za širenje vinske kulture općenito, bilo bi dobro s proizvođačima-izlagačima dogovoriti da svaki na svom štandu isprintano na običnom papiru i u više kopija izloži bitne podatke vezane uz svako vino sa svoje liste kušanja. Konkretno: naziv vina, godište berbe, naziv vinogorja i, ako postoji, naziv dotičnog izdvojenog vinogradskog položaja u tom vinogorju, prinos po trsu, tip berbe (redovna, kasnija, bobice prosušivane, kasna predikatna, izborna itd), dužina maceracije, posude što s ekoriste – inoks, drvena bačv(ic)a, sur lie (koliko dugo) ili ne, kod pjenušaca klasične šampanjske metode dužinu odležavanja na talogu/kvascu u buelji nakon drugog alkoholnog vrenja, spomen sorte/sorata u mješavini, oznaka kategorije u koju uzorak spada po ostatku neprovrelog sladora, sadržaj alkohola, ukupna kiselost, suhi ekstrakt… Posjetitelje kojima bi se svakome ponudio takav papir moglo bi se zamoliti da uz svako vino stave ocjenu kao izraz svojeg doživljaja uzorka, pa da se na kraju priredbe na temelju tih ocjena formira rang-lista najboljih uzoraka što ih je na temelju kušanja na licu mjesta izdvojila šira publika, te da se, dakako, rezultati i objave…
Glavni i odgovorni u organizaciji VinoGrada – Saša Špiranec, direktor Vinarta, inače i ocjenjivač na DWWA, poslovna partnerica na rukovodećoj poziciji Ana Supić, te suradnice Paola I Mirna
Vinski grad nakon Zagreba seli u druga područja Lijepe naše, planirano je da u srpnju bude u Puli o čemu treba još stići službena potvrda grada domaćina, a za kolovoz je već dogovoreno da se smotra održi u Varaždinu. ♣
Osmi puta u glasovitim Dioklecijanovim podrumima, a, onda, i šire po Dalmaciji
SVEČANOST VINA, MASLINOVOG ULJA i RAZNIH DRUGIH DELICIJA
Festival vina i delicija Vinski podrum, inače u organizaciji Slobodne Dalmacije, nakon dvije godine korone vratio se! Osmo njegovo izdanje odvijalo se u jedinstvenim splitskim Dioklecijanovim podrumima, vjerojatno najljepšima na svijetu, a koji su, kao i cijela carska palača kao ishodišna točka za grad Split, pod UNESCO-vom zaštitom. Cijeli grad Svetog Duje bio je tih dana u znaku Bakhova nektara i delicija, pod Marjan su se sa svih strana slili brojni vinari, vinoljupci, vinski radoznalci, maslinari, ljubitelji i poznavatelji maslinova ulja, kušači te hedonisti, potrošači. Da nije bilo korone ovo bi bio 10. jubilarni Festival vina Slobodne Dalmacije, međutim i kao osmi bio je pun šušura, raskošan, zanimljiv, mirisan poput jubilarca.
Vinari iz svih krajeva Lijepe naše, ali i susjedne nam Bosne i Hercegovine, došli su pokazati svoje prvake, ponajbolju kapljicu. Čime se ponose Konavle, čime Korčula, Pelješac, Komarna, Dalmatinska zagora….? Kakva su vrhunska vina s Kvarnera, što se novoga, posebnog napravilo u vinogradima i podrumima Hvara, i kakve vinske novosti stižu s Visa? Mirise lijepih vina s obala Dunava raširili su vinari Slavonije i Hrvatskog podunavlja, priču iz svojega trsja i svojih kleti u Splitu na Festivalu pričali su veliki majstori iz kajkavskog Zagorja….
Uz vrhunsku kapljicu idu i vrhunske delicije, i one su u Dioklecijanovim podrumima bile vrlo dobro zastupljene: pršuti, sirevi, marinirana i usoljena riba, čokolade…
Dioklecijanovi podrumi: štand splitske trgovačke kuće Edico (lijevo), te (desno) kaštelanski vinar Ivan Kovač Matela sa kćerkom
Majstor zagorskih slatkih visokih predikata Boris Drenški Bodren, te, desno, splitski professor dr. sc. Goran Zdunić kao voditelj radionice o Vugavi
Da stvar ne ostane tek na osobnoj hedonističkoj razini posjetitelja, organizator se pobrinuo da kroz prikladne stručno vođene radionice proširi saznanja o raznim tim našim gurmanskim porocima kod onih koji ih u suštini manje poznaju a uz veće spoznaje o njima u njima bi mogli još bolje uživati. Među temama na tim edukativnim radionicama bila je umješnost pravilnog sljubljivanja onoga što se nalazi na tanjuru i onoga što je u čaši.
S radionice o maslinovom ulju
Splitska vinska smotra bila je lijepa prilika za susret s nizom znanih dalmatinskih proizvođača plemenite kapjice, nekima koji i nisu imali svoj štand odnosno stol, ali došli su barem malo poviriti… Za nas koji ne živimo baš nadomak Splitu posjet gradu pod Marjanom, inspiriran ovaj put vinskom tematikom, bio je i lijepa prigoda i za skok do nekoliko drugih relevantnih dalmatinskih vinskih sredina…
Korčulanski Pošip dosta se s otoka širi Dalmacijom, prilično ga već ima i u slikovitom vinogradarskom ambijentu Komarna, na kopnu, tu daje odlične rezultate. Slika prikazuje vinograd vinske kuće Terra Madre
Dva lijepa pošpa – Sv. Ivan reaktiviranog korčulanskog dueta Šajn-Marelić, te Pošip Nonno dozrijevan u bačvicama, iz proizvodnje kuće Rizman sa Komarne
Šime Škaulj zvijezda je iz zadarskog zaleđa. Uz benkovački Korlat u sastavu Badela 1862, najznačajniji je proizvođač iz toga dijela Dalmacije. Šime Škaulj kao član upravnog odbora Udruge vinara Zadarske županije na čelu koje je kao predsjednik Tomislav Glavić, rado će naglasiti kako je zadarsko zaleđe s vremenom postalo vrlo značajan proizvođač vina, 23 vinska posjeda članova udruge godišnje na tržište izlazi s ukupno oko milijun litara Bakhova nektara.
Šime sa sinom Tomislavom brine o 20 hektara vlastitog vinograda, od 2009. službeno registriranih kao uzgoj pod eko-znakom. U ponudi Škauljevih je čak 13 različitih etiketa vina, od toga 11 je što bijelog što crnog mirnog vina, jedna je vezana uz ružičasto i pjenušac (NUD rosé brut nature od Crljenka, rađen klasičnom metodom), a jedna počiva na slatkom desertnom vinu, merlotu, sada je na tržištu aktualan onaj iz 2018. Mirna vina su, konkretno, Bili cuvée 2021 eko, suho, pa Maraština organic 2020, Chardonnay sur lie 2017 (15,0 vol%), Chardonnay Stine 2020, Rosé, mješavina Tomislav cuvée 2019 (Plavina, Syrah, Cabernet sauvignon, Merlot; 13,0 vol%), zatim Syrah 2018 (14,0 vol %), Merlot barrique 2017 (15,5 vol %), Cabernet sauvignon barrique 2017 (15,0 vol%), Cabernet Carl Gustaf Private Collection…
Kompletna vinska ponuda obitelji Škaulj, te, dolje, efektan prizor Škauljeve Maraštine uz kamin.
Spomen-ploča koja govori o posjetu švedskog kraljevskog para Škauljevima 2013. godine
Pitanje Šimi Škaulju: osim Plavine, u programu kuće sve su inozemne sorte, kako to da uz Plavinu Škauljevi nemaju još i sorata iz Hrvatske, odnosno šire jadranske regije, od crnih primjerice Plavca maloga, Tribidraga/Zinfandela, Trnjka, Vranca…
– I mi smo uvidjeli da bi bilo logično da u većem opsegu zastupljene immo i kultivare iz ovih naših krajeva, pa se kanimo jače posvetiti Plavini sitnoj, ali i Svrdlovini, u obzir dolaze i Babić i Lasin. U ovom našem području bilo je već nekih pokušaja s Plavcem malim, ali za razliku od onih na Pelješcu, Hvaru rezultati koje je dao ovdje nisu nas uvjerili da se opredijelimo i za nj. Što se tiče bijelih sorata, od prije koju godinu imamo zasađeno 500 trsova Grka i ove jeseni bit će i prva berba od njega. U planu je da sljedeće godine zasadimo još pola hektara do jedan hektar Grka, te dva hektara Pošipa – rekao je Škaulj, koji se pohvalio proširenjem i novim uređenjem obiteljskog podruma, pa evo, nakon objave nekih fotki u jednom od nedavnih izdanja Kronike Svijeta u Čaši, još koja fotografija izravno s posjeda Škauljevih, inače ove godine posve spremnih i za ponudu u turističkom smislu.
Obiteljska kuća Škauljevih u Nadinu, te desno manji objekt predviđen za turistički smještaj. Dolje: tata Šime i sin Tomislav Škaulj u barrique podrumu u sklopu vinarije
NASTAVAK DALJE NA TERENU: PELJEŠAC, te HVAR
OD STONA do OREBIĆA i TRPNJA… – Na klasičnu festivalsku smotru vina u zatvorenome prostoru održanu u Dioklecijanovim podrumima u Splitu dovezali su se, kao najava i kao početak pune turističke sezone, treći Jelsa Wine, Olive oil and Heritage festival u Jelsi na Hvaru, te manifestacija Revija peljeških okusa na Pelješcu. Izlagača je u oba slučaja bilo po uobičajenom festivalskom modelu na uličnim štandovima, ali ukupan je program bio osjetno obogaćen zahvaljujući i organizaciji posjeta izravno vinarijama, uljarama i OPG-ovima, dakako svuda je bilo predviđeno i kušanje domaćih proizvoda
Od 15. lipnja pa do 16. srpnja u organizirani raj za gurmane pretvoren je Pelješac. Mjesec dana hedonizma! Tako bi se najkraće mogao opisati Festival peljeških okusa koji će do 16. srpnja na naš magičan poluotok privlačiti istinske bonkuloviće.
U program se uključilo pedesetak restorana, konoba, vinarija, OPG-ova, školjkara, kreirana su dva festivalska jelovnika koja su se nudila po cijenama od 150 i 230 kuna, određene etikete vina cjenovno su bile povoljnije od onih inače za i do 20 posto, a niže su bile i cijene posjeta uzgajalištima kamenica gdje su predviđene i degustacije.
Ova manifestacija zamišljena je da otkrije najljepše okuse lokalnih specijaliteta koji su sastavni dio zdrave mediteranske kuhinje upisane na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.
Tajna je u sezonskim namirnicama – kratkom putu od mora i polja do stola, kratkoj termičkoj obradi te, naravno, u čaši vrhunskog vina.
– Festival peljeških okusa rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje drugu ljetnu sezonu organizirajući atraktivne priredbe promoviraju vrijednu ponudu i sadržaje ove naše destinacije. Iznimno me veseli to što se u festivale uključuje sve veći broj ugostiteljskih objekata, OPG-ova i vinarija na poluotoku, naime na taj način pružamo turistima dodatnu vrijednost za novac te omogućujemo i stanovnicima Pelješca da uživaju u ljetu uz prigodno povoljne cijene – istaknula je nova direktorica TZ općine Janjina Bianka Jasprica, te dodala kako Pelješane i njihove goste od 20. kolovoza do 20. rujna očekuje i Festival soli, još jedno atraktivno događanje što ga se ne propušta…
Jedna od najznačajnijih ličnosti dalmatinskog vinogradarstva i vinarstva je svakako Vedran Kiridžija iz Potomja na Pelješcu. Mali proizvođač koji nikad nije težio količini ali uvijek jeste kakvoći i to ne tek tehničkoj bazi nego i onoj s maksimalnim izričajem izvornosti, autentičnosti. Kiridžija, koji lijepu oveću parcelu vinograda ima u apelaciji Dingač, razvijao se malo pomalo ali svake godine unaprjeđujući kakvoću svojih proizvoda unutar kojih glavno mjesto zauzima dakako Dingač a odmah do njega je i kreacija Tajano, većma također od Plavca maloga s time da je 50 posto grožđa s Dingača a dio je s drugih Kiridžijinih pozicija na Pelješcu, u tome vinu svoj udio imaju i Cabernet sauvignon i Marselan, francuski kultivar što se kroz godine solidno raširio na Pelješcu i u nekoliko dalmatinskih podruma (npr. Matković) pokazao da i kao samostalan može dati vrlo lijepu kapljicu.
Uz marljivi rad u trsju i u dogovoru s enolozima Primoštencem Leom Gracinom i Dubrovčaninom Marijom Radićem iz znane naše konzultantske kuće Vinolab, Kiridžija je širio i uređivao podrum i obnavljao opremu. Posljednjih desetak godina i te kako, i, što je bitno, redovito, iskače kakvoćom, a čini mi se da je u odnosu na svoje prijašnje eno-uratke zasad vrhunac dostigao s vinom Dingač iz berbe 2019, ono istina tek ide prema svom ukupnom vrhu i treba mu još vremena u butelji, bitno je u ovome času istaknuti kako je iskrenost ostala i dalje maksimalna, a čistoća i elegancija dotjerane su do vrhunca. Bravo Vedrane!
Vedran Kiridžija, sa sommelijerom Danijelom Čečavcem koji mu toči Dingač. Dolje: u vinogradu na poziciji Dingač,
…te, u trenucima opuštanja, uz tamburaše
Tužna je međutim vijest ta da Vedran Kiridžija sad kad je stabilno na Olimpu najozbiljnije razmišlja o tome da – možda već s ovogodišnjom berbom prestane s proizvodnjom vina za tržište! Ne bi i posve odustao od proizvodnje a radio bi, veli, tek do oko 1000 litara koliko je godišnje dovoljno za njegove obiteljske potrebe i za dar prijateljima! Objašnjava da ga na povlačenje s prve crte pritišću dob i činjenica da, takav je njegoiv utisak, nema nikoga tko bi adeklvatno nastavio njegovim putem, jedna kćer mu se udala u Osijek a druga u Kaštela, sin pak studira u Zagrebu i zasad, navodno, ne pokazuje kako grize na to da se bavi vinom…. Šteta, jer Vedranovim povlačenjem vinska Hrvatska mnogo bi izgubila. Za nadati se, međutim, je to da je izjava o povlačenju s tržišta tek provokacija i svojevrsna udica da se na nju ipak upecaju sin i kćerke…
Druga, na svoj način, legenda Mato Violić Matuško nekako baš uz termin ove splitske vinske svečanosti pod okriljem cara Dioklecijana imao je palalelno posebnu prezentaciju u Zagrebu, u organizaciji Vjekoslava Madunića, nekadašnjeg popularnog spikera Hrvatskog radija a u posljednje vrijeme dosta uspješnog organizatora prezentacija vinara u Zagrebu. Kako ne zaviriti i kod njega?
Mato Violić Matuško, u razgovoru s pjevačem Željkom Bebekom
Mato Violić Matuško iz Potomja na Pelješcu među svojevrsnim je legendama dalmatinskog vinarstva. Osoben, nepredvidiv, šarmer i uvijek široko nasmijan, strukovno potkovan (diplomirani agronom), sedam godina kao enolog vrlo uspješan u svojedobno vrlo uspješnoj PZ Dingač, od 1998. slobodnjak profesionalac s vlastitim vinskim podrumom, nevjerojatan maher u promidžbi i plasmanu i svoje kapljice i ponude u sklopu vinarije sa snažnim i turističkim predznakom. O njemu naš poznati vinski stručnjak i jedno duže vrijeme i predsjednik Društva enologa Hrvatske mr. Franjo Francem kaže:
– Matuško je dobro ispekao zanat u PZ Dingač, on i te kako dobro zna posao, što bi rekli Dalmatinci ima mota. U neko prijašnje vrijeme kad su mnogi Pelješani željno iščekivali turiste da im popune smještajne i ugostiteljske kapacitete u Matuškovo vinsko dvorište naprosto su se slijevali autobusi s gostima…
Vinarija Matuško u Potomju na Pelješcu
Među prvim hrvatskim proizvođačima upravo je on bio taj koji je na tržište izašao s nekoliko svojih etiketa vina po, kako bi se reklo, astronomskim maloprodajnim cijenama…
Njegovi su eno-uradci visoko nagrađivani, najviše na svakogodišnjim postberbenim susretima damatinskih vinara Sabatinama, Matuško je na tom ocjenjivanju četiri puta je bio šampion. U Bordeauxu je, prije više godina, dobio zlata za Reservu i Royal te srebro za Dingač. Na danas najrazvikanije svjetsko ocjenjivanje vina, ono u organizaciji britanske vinske revije Decanter vina ne šalje jer smatra da se tamo podijeli i previše nagrada, pa, kroz svoj vječno prisutni vragolasti smijeh, u šali dodaje da, bez obzira i na moguće osvojeno zlato ili platinu, uzorke nema smisla slati tamo gdje autor smatra da je teško da njegov uzorak bude među tri najbolja vina natjecanja.
Kad je odlučio krenuti samostalnim putem, Matuško je usporedno sa sadnjom trsja i postupnim povećavanjem površina vinograda polako gradio podrum. Danas se podrum prostire na ukupno oko 2500 četvornih metara i vrijedi ga obići. Tijekom godine kroza nj prođe i do 70.000 vinskih zaljubljenika iz Hrvatske i inozemstva. Matuško ima konobu u Dubrovniku, u Starom gradu, ali i predstavništva u Splitu i Zagrebu. Vina dobro plasira i kroz izvoz, primjerice u BiH, Crnu goru i Srbiju, Austriju, Njemačku, Englesku, povremeno lijepa pošiljka, navodi, ode i u Kinu. S vlastitih 20 hektara, na lokacijama poput Dingača, Postupa, Župe pelješke te s jednog hektara na poziciji Sveta Nedjelja na Hvaru, pretežito s Plavcenm ali i s nešto Pošipa i Grka, te s nekih pet iločkih hektara pod Graševinom i Chardonnayem godišnje proizvede prosječno oko 350.000 butelja.
Podrum Matuško
Sorta Plavac mali je brend kuće, iz podruma izlazi u nekoliko linija, od osnovne, Matuško, u većoj količini, do Dingača u kategoriji Superior (od probranih i suhih bobica), pa u kategoriji Reserve koja je s ostatkom neprovrelog sladora, te u kategoriji Royal s ostatkom šećera od 10 do 12 grama i sa 16,0 vol % alkohola, to je najskuplje vino kuće, maloprodajna cijena u podrumu je 760 kuna. Za spomenutu zagrebačku prezentaciju Matuško je odredio Pošip 2021 (12.5vol % alkohola), Grk 2021 s 14,0 vol%, Plavac mali Matuško 2019 (13,0 vol%), Postup 2017 (14,0 vol%), Zinfandel 2018 (14,0 vol%) i Dingač 2017 ( 14.5 vol%).
Kušaonica i vinoteka
JELSA – Turistička zajednica općine Jelsa manifestacijom 3. Wine, olive & heritage festival nastojala je/nastoji, kroz organizirane posjete vinarijama, uljarama i OPG-ovima uz kušanje domaćih proizvoda, u prvi plan staviti brojne izrazite autohtone vrijednosti otoka Hvara u okrilju Mediterana,.
Jelsa (Julio Frangen)
Fini lokalni mljac-mljac (Julio Frangen)
– Koncept našeg Festivala pokazao se uspješnim pa smo ga ponovili jer nam je važna promocija otočkih proizvoda kroz pomno osmišljenu manifestaciju namijenjenu domaćim i stranim gostima, da im prikažemo najboje od Hvara. Dnevni izleti vode goste po selima u našim općinama Svirče, Vrbanj, Vrboska, Zastražišće, a navečer se svi družimo u prelijepo uređenom jelšanskom parku, na promenadnom kušanju hrane, vina, sve uz glazbu na koju mnogi, naravno, i zaplešu! Ove godine uključili smo u program i umjetničku radionicu na otvorenom Art & Wine. Jelšanski park prepun i ove godine zadovoljnim i izlagačima i posjetiteljima daje nam poticaj da već razmišljamo kako još i u boljoj verziji organizirati festival sljedeće godine, najvjerojatnije potkraj svibnja 2023. – naglasila je Marija Marjan, direktorica TZ Općine Jelsa
Hvarska vinska Legenda – Andro Tomić iz Jelse (Julio Frangen)
Svoja vina su u kušaonicama u sklopu vlastitih podruma predstavile vinarije Carić, Ventus, Plančić, Bastijana Andro Tomić, Pavičić i PZ Svirče. S maslinovim uljem uljem isprsila se višestruko nagrađivana uljara Božić, OPG Murvica ponudilo je svoje domaće proizvode, a OPG Deanović ispričalo je priču o povijesti levande na otoku i njezinim blagodatima za zdravlje. U Wine & Oil baru Nono u Vrboskoj, gosti su mogli nazočiti i vinskoj radionici o jedinstvenoj hvarskoj sorti P(a)rč. ♣
Jubileji, gospodarstvo, promocija…
HGK – 170 GODINA! KONCERT s LADOM, i NOVE PROMIDŽBENE BROŠURE
Hrvatska gospodarska komora velikim koncertom u dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu obilježila je 170. godišnjicu od svog osnutka. Vrhunski program ispunjen glazbenim ostvarenjima koja su kroz godine postajale sastavni dio hrvatske povijesti i kulture izvodila su neka od najpoznatijih imena domaće kulturne scene uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda. Nastupili su ansambl LADO, klapa Kaše, Jure Brkljača, Viktorija Kulišić Đenka, Filip Hozjak, Vanda Winter, Vlatka Kopić Tena, Josipa Lončar, Elis Lovrić, Blanka Došen, duo Hojsak & Novosel te Drago Diklić.
Predsjednik HGK Luka Burilović i dopredsjednik Dragan Kovačević, dolje: dio ansambla Lado na svečarskom koncertu
Kako u sklopu HGK-a postoji Udruga vinarstva Hrvatske, ovom prilikom u historijskom prostoru vinoteke Bornstein na zagrebačkom Kaptolu prezentirane su nove promidžbene brošure vezane uz Bakhov nektar u Lijepoj našoj.
Nova brošura udruge Vina Croatia pri HGK
Josip Blažević, Wein und Kultur Reise Kroatien
A iz Švicarske, gdje živi i radi već četiri desetljeća i u jednom segmentu svoje poslovne aktivnosti bavi se promidžbom hrvatskoga vina u toj zemlji i uvozom butelja u tu specifičnu alpsku sredinu u srcu Europe, u Hrvatsku je poslovno po vinskim pitanjima došao Slavonac Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, na granici s Njemačkom. Iako nije u količinskom smislu veliki uvoznik vina, Blažević je vrlo predan u propagandi vinska Hrvatske u Švicarskoj i u susjednom mu njemačkom pograničnom području.
Blažević je izdao u svojoj režiji nekoliko brošura kroz koje slikom i tekstom upoznaje (švicarskog) čitatelja s vinorodnim područjima Hrvatske, relevantnim vinskim podrumima i vinima vrijednih spomena, a svjesnome koliko upečatljiv dojam ostavlja izravno doživljeno iskustva s lica mjesta običaj mu je da svako toliko na vinsku turu Lijepom našom pod nazivom Wein und Kulturreise Kroazien (u slobodnom prijevodu: Putovanje Hrvatskom kroz vino i kulturu) dovede po oveću grupu Švicaraca, pa na turneji kamerom i perom bilježi relevantne detalje i potom izdaje elegantno uvezanu knjigu pod spomenutim naslovom, knjiga s jedne strane ima za nas bitnu promocijsku snagu a, s druge strane, za svakog je sudionika putovanja neka vrsta albuma sjećanja i lijepih uspomena na obilazak naših prirodnih ljepota, kulturnih i umjetničkih vrednota te iskustva glede lokalne eno-gastronomije…♣
Blaževićeva izdanja – knjiga uspomena Wine und Kulturreise Kroazien, te brošura bogata listićima na tvrđem papiru a na kojima se tekstom i fotografijom prezentiraju hrvatsko vino, vnogorja, vinari, etikete…
_________________________________________
ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!
Agrolaguna Poreč, TRI KANTUNA: Ol Istria, sir Špin, vino Laguna
Rovinjola, Rovinj
_________________________________
VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD JE S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!
__________________________________
VIJESTI / NEWS
Dani graševine, i Izložba vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske: VLADO KRAUTHAKER i JOSIP RAJAKOVIĆ KAO ŠAMPIONI – Kutjevo je i ove godine bilo domaćin Festivala graševine, a Zelina pak 54. Izložbe vina sjeverozapadne I kontinentalne Hrvatske. I u Kutjevu i u Zelini u sklopu manifestacija bila su i ocjenjivanja vina. U Kutjevo je na vrednovanje poslano 125 uzoraka graševine, 11 ih je osvojilo Veliku zlatnu medalju a čak 60 ih je osvojilo Zlatnu medalju. Sada su, stoji u izdanom priopćenju organizatora za medije i javnost, slavonski vinari i turistički djelatnici počeli razmišljati o tome da je vinski turizam gospodarska budućnost regije…
Vlado Krauthaker, kod prijatelja restoratera u Zagrebu – u obnovljenom i na Jarunu lijepo uređenom objektu Dalmatino s jako dobrom hranom, uz vlasnika Antu Oršolića i njegovu suprugu Mariju, vrsnu slastičarku-kiparicu (kreira i kolače-svojevrsne slatke skulpture-portrete osoba, po narudžbi), te, desno, sa starim prijateljem i kolegom Badelovim enologom Ivanom Miočem i s Matom Matićem, organizatorom eno-gastro događanja, u preuređenom upravo otvorenom kafiću Dražena Biljana neobična naziva – Egoist, na zagrebačkom Jarunskom placu
Šampionom u obje kategorije – mladih i odležanih graševina, proglašena je vinarija Krauthaker, za Graševinu Mitrovac iz 2021 i Graševinu Mitrovac 2016.
U Sveti Ivan Zelina, gradu s tisuću brjegova za 1000 doživljaja, kako ga još nazivaju, na ocjenjivanje pod vodstvom predsjednice komisije prof. dr. sc. Ane Jeromel, stigla su 374 uzorka vina iz kontinentalne vinske Hrvatske. Dodijeljeno je 106 Zlatnih medalja, 151 srebrna i 62 brončane medalje te šest priznanja.
Šampion Zeline 2022 Josip Rajaković, u sredini, i ostali nagrađeni posebnim nagradama. Osbito vesela među laureatima može biti i Ivana Puhelek Purek (treća slijeva) koja je primila nagradu za najbolje vrednovanu kraljevinu, veliku zelinsku vinsku uzdancu. Nakon trijumfa nedavno u Mađarskoj na ocjenjivanju frankovki Vino Belje i glavni enolog Marijan Knežević (drugi zdesna) mogu slaviti i nakon Zeline 2022 – Frankovka 2012 vrhunska bila je proglašena najboljom frankovkom na degustaciji!
Evo najznačajnijih odličja: Traminac izborna berba prosušenih bobica 2019., vino vinarije OPG Josip Rajaković iz Krašića proglašen je šampionom 54. Izložbe vina i šampionom vina Zagrebačke županije. Nagrada Ljerka Habuzin za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte Kraljevina dodijeljena je Kraljevini Zelina 2021., OPG-a Puhelek Purek. Nagradu Milan Pažić za najbolje ocijenjeno bijelo suho vino osvojila je Graševina 2020 Mons Aureus, a nagrada Pero Krznarić, za najbolje ocijenjeno bijelo vino s ostatkom neprevrela šećera, izuzev predikatnih vina, dodijeljena je vinu Chardonnay Principovac 2018., Iločkih podruma… Svečanost dodjele medalja glazbenim i zabavnim nastupom uveličali su riječki pjevač Voljen Grbac i međimurski zabavljač Mirko Švenda Žiga.
Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020.
Već godinama među posebno pouzdanima glede ozbiljnosti pristupa u trsju i u podrumu i kakvoće vina obitelj je Željka i Anite Kos, bračnog para na slici s mladom svojom generacijom sinovima Karlom, koji pomalo preuzima vodstvo posjeda, zatim Matejem te kćerkom Helenom. Kosovi su sada u Zelini na ocjenjivanju dobili zlatnu medalju za svoju Kraljevinu 2021 te srebra za Kerner 2021 i Rajnski rizling 2020. Novo poglavlje vinska obitelji Kos starta ne samo s Karlom Kosom na čelu nego i s novim modernim prostranim vinskim podrumom koji čeka nove bačve i uporabnu dozvolu. Očekuje se da će objekt biti posve spreman i u funkciji za ovogodišnju berbu, koja bi u zelinskome kraju, dosad pošteđenome od nevremena, mogla, po onome kako se zasad čini, i količinski i kvalitativno biti jako dobra. Mlade snage uvode, logično, novitete: Kosovi su odlučili u dvorištu uz kuću u kojoj stanuju na proljeće održavati svečanost Springfest s kombinacijom sezonskog domaćeg voća I mladog vina, te, možda, nakon berbe i jesensku inačicu ali uz krepkiji tanjur i zrela vina…
Iz Istre u Afriku! VINAKOPER – PRVA VINOTEKA u ACCRI! – Po vijestima koje su nam stizale iz Afrike, do sada smo taj kontinent doživljavali u sasvim drugom kontekstu od ovoga u vezi s upravo pristiglom vijesti – iz Kopra! Naime znani vinski podrum Vinakoper iz velike luke Slovenske Istre pored talijanskoga Trsta nedavno je u Accri, glavnom gradu Gane, prostora s 31 milijunom stanovnika i uz Nigeriju najjače naseljenom zemljom na tzv. Crnom kontinentu, te, kažu upućeni, gospodarski jako dobro stojećom afričkom državom, otvorio je vinoteku!
Tu stvar s prodorom Vinakopra u Afriku ne staje: s obzirom na povoljne ekonomske okolnosti i na, kaže se, očit jači start razvoja kulture pijenja vina tamo, u planu je u dogledno vrijeme otvoriti i ispostave Vinakopra i u nekim drugim većim mjestima spomenute zemlje, a moguće i još u nekim drugim afričkim državama, najizgledne su zasad Burkina Fasso i Gabon!
Glavni direktor Vinakopra Borut Fakin (i Slovenci, a ne samo mi, u vinskim krugovima imaju značajnog FAKINA!) napominje da se Vinakoper u afrički biznis uključuje ne tek isporukom butelja nego vrlo kompleksno, što znači da je osmislio i još dodatno osmišljava razne edukacijske programe kojima lokalno stanovništvo želi obrazovati na temu vina i općenito i, posebno, vina Slovenije. Vinoteka, otvorena uz partnerstvo s uvoznikom Nanom Marvynom Ondom, M&J PAPALA, uz butelje nudi i neke tipične slovenske delikatese koje kao pratitelja vole Bakhov nektar a koje su kao pakiranja za ovi prigodu napravljeni u suradnji sa znanim slovenskim chefom Tomažom Kavčičem. Kako čujem iz Vinakopra, vinoteka je uređena na način da, uz klasični izlog boca za prodaju, dio može poslužiti kao prostor za prezentacije i degustacije radi upravo tog spomenutog širenja spoznaja domaćih ljudi vezano uz vino, te i uz vino uz hranu.
S odličjima iz Poreča – u Ganu! Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, i Borut Fakin, glavni direktor, desno su znani slovenski kulinarski mag Tomi Kavčić u veselom društvu s našim časrobnjaskom Rudijem Štefanom iz šibenskog Pelegrinija
Zasad, navodno, Bakhovi sljedbenci u Gani najviše traže mlađa svježa vina voćnog karaktera te vina od aromatičnijih sorata, ali, također navodno, pomalo se širi krug i onih ljubitelja plemente kapljice koji vole ozbiljnije i kompleksnije crnjake, tu je Vinakoper jak s linijama Capris, Capo d’Istria… Danas kupci u Gani untar ukupne sadašnje slovenske ponude u Accri mogu birati između sedam etiketa bazne linije Koper (sivi pinot, malvazija, refošk, cabernet sauvignon, merlot i shiraz) te četiri pjenušca Capris (cuvée , refošk, muškat i rosé).
U vrlo kratkom vremenu nakon otvorenja vinoteke u Accri stanovnici toga grada pokazali su dovoljno veliko zanimanje za slovensko vino, tako da Vinakoper već sada u kolovozu u Afriku šalje novu pošiljku!
– Vinsko tržište se sve bolje razvija i raste, i Vinakoper može računati na lijep udio. Sada, nakon otvorenja ove vinoteke, kao prvi sljedeći jači korak slijedi pozicioniranje butelja u lanac značajnijih hotela i ugostiteljskih objekata u Accri, potom je u planu ulazak u vodeće supermarkete u državi – pojasnio je uvoznik Nana Marvyna Onda, M&J PAPALA. ♣
OCJENJIVANJE NA VINISTRI 2022: Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom, ali i uvjerljiv je bio i s malvazijom
______________________________________
…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
Vodič za pametnu kupnju – 06. 2022 – Hints to the smart purchase
HRVATSKA 
CROATIA
Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands
(XL) RAJNSKI RIZLING Laškovec organic vineyard 2020 – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Rizling rajnski; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗
(L) RAJNSKI RIZLING 2020 – CMREČNJAK ■ Međimurje; Rizling rajnski; suho, 12,5 vol %; ZOI; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗
(XL-XXL) ROCKSTAR 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Rizling rajnski; eko-pristup; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ aroma kultivara izražena slabije u odnosu na ono na što smo kod te sorte naviknuli, dojam je da je u ovome trenutku prekriva izričaj mineralnosti, u ustima slano, snažnog tijela, vrijedilo bi mu ostaviti vremena za razvoj i s konzumacijom pričekati još koju godinu ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇒
(XL-XXL) CHARDONNAY Laškovec 2019 sur lie/njega na kvascu – KORAK ■ Plešivica, Laškovec; Chardonnay; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗
(XL) SAUVIGNON Kamenice organic vineyard 2019 – KORAK ■ Plešivica, Kamenice; Sauvignon bijeli; nefiltrirano; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ⦁ Poslužiti na: 12 – 13°C ■ ⇗
. (XL) MARANY CRNI 2020 – TOMAC ■ Plešivica; Pinot crni; nefiltrirano ⦁ suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ lijepo pitko crno vino posebno prikladno za potrošnju u sadašnjim, ljetnim vrućinama ⦁ Poslužiti na: 16 °C ■ ⇑
Dalmacija / Dalmatia
(XXL) DINGAČ 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ ne žuriti s konzumacijom, ostaviti vinu vremena za razvoj ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒
(L) TAJANO plavac mali 2019 – KIRIDŽIJA ■ Pelješac; Plavac mali 50 % s pozicije Dingač & 50 % Plavac mali, Cabernet sauvignon, Marselan iz polja; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑
Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro
(Xl-XXL) MALVAZIJA COLLINA 4 TERRE 2017 – CATTUNAR ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, suho, 14,0 vol %; ZOI; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗
Malvazija Collina 4 terre od Franca Cattunara iz Brtonigle, te, desno – razne frankovke, jako dobro ocijenjene za Potrošački putokaz – Buying Guide 06. 2022 Svijeta u čaši i visoko nagrađene na ovogodišnjim međunarodnim ocjenjivanjima vina, nedavno je na vrednovanju uz 54. Sajam vina sjeverozapadne i kontinentalne Hrvatske u Zelini najbolje ocijenjena frankovka bila Frankovka 2012 vrhunsko vino od Vina Belje.
Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region
(XL) FRANKOVKA 2009 vrhunsko – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka/Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 15,2 vol %; ZOI Baranja; 0,75 lit ■ u nevjerojatnoj, sjajnoj kondiciji! ⦁ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗
Kuća Vina Belje izdala je posebnu seriju ove godine višestruko međunarodno nagrađivane frankovke – Frankovku 2012 Limited edition, količina od 325 boca dostupna je u Internet trgovini shop.belje.hr . Riječ je o buteljama koje su se čuvale u arhivi vinskog podruma Belje upravo za ovu posebnu priliku i pravi su vinski kolekcionarski primjerci. Kad je riječ o odležanim starijim vinima Belja, Svijet u čaši inače osobito preporučuje Frankovku 2009 premium!
(L) FRANKOVKA 2019 premium – VINA BELJE ■ Baranja; Frankovka /Blaufränkisch; vrhunsko s kzp, suho, 14,0 vol %; ZOI Baranja; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒
(XL) FRANKOVKA 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Frankovka /Blaufränkisch; suho, 14,0 vol %; ZOI Slavonija; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒
NORTHERN MACEDONIA
SJEVERNA MAKEDONIJA
(M-L) BAROVO 2019 – TIKVEŠ ■ Položaj Barovo; Vranac & Kratošija
(Crljenak); suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒
(L) BELA VODA crno 2019 – TIKVEŠ ■ Bela voda; Vranac & Plavac mali à 50 %; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗
__________________________________
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential
– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.
– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.
– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer
– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting
– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, nižeoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / ordinary, low average, tired, not quite recommendable
Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!
CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l: S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75 kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •
. ⇑- trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • 
– trošiti uz hranu/drink with food
oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo
Suhi u čaši 