SVIJET u ČAŠI – 08.2022 – WORLD IN a GLASS

                     

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

BERBA je ove vruće i sušne godine poranila, a među prvim sortama brane su one za pjenušce te PORTUGIZAC namijenjen proizvodnji novog mladog vina što ga se, tradicijski, troši već i u godini trganja tj. kao prvoga ili među prvima iz Bakhova repertoara. Kao novo mlado vino jedan od brendova sjeverozapadne Hrvatske smatra se upravo Portugizac Plešivica. Ove godine članovi istoimene udruge, svojedobno utemeljene na poticaj i uz pomoć Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, berbu i proslavu jematve 2022 organizirali su na prostoru uz tradicijsku drvenu kuću a sada restoran na imanju jaskanske obitelji Drage Cibana u Pavlovčanima, posjedu što obuhvaća ukupno oko 20 hektara površine (12 ha vinograda u komadu i osam ha šume) i što se od u gospodarskom smislu dosad privredno značajnome samo ili glavninom u vinskom smislu, po najnovijem snažnom opredjeljenju domaćina odlučnoga da na dva šumska hektara ustroji veći luksuzni camping centar sa 40 priključnih mjesta, sa pet mobilnih kućica, i s glamping ponudom, restoranom, bazenom i sportskim tereniima, treba uskoro pretvoriti i u važno turističko odredište u rangu pet zvjezdica! (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Trganje 2022 je krenulo: VISOKE TEMPERATURE i SUŠA AKTIVIRALI BERAČE  RANIJE OD UOBIČAJENOGA ⦁ Čar piva: SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022 ⦁ Sajmovi, festivali: POLJOPIVREDA i PREHRANA NA AGRI 2022 u GORNJOJ RADGONI ⦁ Zagreb Vino.com 2022: JUBILARAC S POČEKOM OD DVIJE GODINE ⦁ 70. Jelšanska fešta vina i 4.  Hvarsko ocjenjivanje Summer Wine Tasting:  POŠIP LUVIJI ŠAMPION, KREPKI PLAVCI PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM DANIMA ⦁ Međunarodna ocjenjivanja Bakhova nektara do kraja 2022: EMOZIONI DAL MONDO – MERLOT & CABERNET u BERGAMU ⦁

⦁ VIJESTI / NEWS ⦁

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2022 – BUYING GUIDE_____

Berba 2022

Berbi na imanju Drage Cibana priključio se i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel. Nakon radova obavljenih u trsju toga dana, u postojećem Cibanovu restoranu bila je dakako svečanost, uz domaćina Cibana, predsjednika i tajnika udruge udruge Portugizac Plešivica Tomislava Haramiju i tajnika Željka Gregurića te članove kao npr. Brajea, Vučinića,  Majcenovića… i lokalne tamburaše. Očekuje se da će se novo mlado vino PP u boci tržištu ponuditi u drugoj polovici listopada Sasvim dolje: pogled s objekta Ciban na dio vinorodne Plešivice (Marko Čolić)

UZ TRSJE, MALO i NAOKOLO… – Evo, prigodno, berbene (ne dao Bog, u ovo čudno moderno vrijeme, bOrbene!…) atmosfere iz 2022 – prizora iz različitih krajeva i vezanih što uz osnovni, primarni pojam (rano)jesenskih radova u vinogradu (berba) začinjenih veseljem povezanime s njima, što uz domenu jačeg turističkog sadržaja kao nadgradnju. U najnovije doba vinograd – koji je prije bio masovno okupljalište tek u berbi – pogotovu prije nego što su stigli strojevi-berači dakle dok je trganje obavljano još posve ručno, naime trebalo je mnogo ruku da se dragocjeni, s trudom i mukom te materijalnim ulaganjima dobiveni plod na vrijeme obere i spremi na sigurno, pod strehu, odnosno krov – postaje sve više okupljalište vezano uz hedonizam i, za vlasnika. a kroz svojevrsnu turističku ponudu, korisno u komercijalnom smislu. Svjedoci smo sve češćih doručaka, ručaka pa i cjelodnevnih rekreativnih boravaka uz trsje, čak i, u toplim ljetnim mjesecima, i večernjih kino-predstava, disko-programa.

Kamera je zabilježila!

Predah u berbi u vinogradu obitelji Tomac: Tomislavu Tomcu u goste su stigli sommelier Klaudio Jurčić, chef Hrvoje Kroflin i stručnjak za gastronomiju Hrvoje Petrić. Dolje: nakon obavljenog posla toga dana, u predvečerje večera za domaćine i berače kod starog podruma, desno je efektan prizor: kasnovečernji pogled na novi podrum Tomčevih kroz butelju i čašu ali pije se NE tomac nego –  gravner … (??!!!)

Zdenko i Lucija Šember s novim pjenušcem 96 Baba Draga brut nature (Marko Čolić)

Među prvime bere se grožđe za pjenušac. Iako u punom pogonu oko branja u trsju pa prijevoza grožđa do podruma te oko prerade, Zdenko Šember i njegova kćerka Lucija pozvali su prigodno, ali i dodatno motivirani, na brzinsku čašicu pjenušca neobična naziva – 96 Baba Draga brut nature 12,5 vol %! Riječ je o pjenušcu od grožđa iz vinograda kojime je nekad gospodarila Šemberova baka,  grožđa je iz berbe u godini kad je trsje – tzv. tradicijske plešivičke sorte kao razne beline, veltlinci, Silvanac zeleni, Plavec žuti… – bilo u starosti od 96 godina! Šemberi su htjeli da nas nekoliko novinara kuša taj pjenušac 96 s kojim po prvi put sada izlaze na tržište a koji je, inače, prije degoržiranja odležavao tri godine u butelji na kvascu! Tog dana kad su pozvali da dodjemo na kušanje brali su baš grožđe opet iz tog vinograda Babe Drage, sada staroga puno stoljeće, ono je dakako namijenjeno za pjenušac 100 Baba Draga brut nature koji će izaći za oko četiri godine!  Šemberov pjenušac 96 može se, čuli smo od domaćina, kupiti u Galeriji vina MIVA i u vinoteci Bornstein u Zagrebu.

Berba s kamena,na našem jugu

Berba kod Mladena Sibera u Erdutu: vinograd održavan dentalnom pedanterijom i kašete ispunjene lijepim zdravim grožđem. Po osnovnoj profesiji zubar a otkako je u mirovini i osobito ambiciozni vinogradar i vinar, Siber obrađuje 12 hektara vinograda s bijelim i crnim sortama, najnovije je da im je nedavno pridodao jos tri hektara, i uz Sauvignon bijeli, Muškate, Cabernet sauvignon imat će u dovoljnoj mjeri i Graševinu u Chardonnay. Inače, kod Mladena Sibera u vinogradu 10. rujna ove godine od 10 sati održava se eno-gastro-turističko okupljanje Doručak u vinogradu, u organizaciji prof. Marije Vukelić i njene tvrtke Zlatne riječi

Znana naša vinska kuća Saint’s Hills na društvenim mrežama – u neskladu sa svojim nazivom – prikazuje ovaj prizor iz berbe!

VIA VINO – Turistička zajednica Zagrebačke županije pokazuje da i te kako shvaća vrijednost eno-gastronomije u turizmu ne samo kroz institucionalizirane ugostiteljske objekte na asfaltu, nego i kroz prikladno organizirana događanja u prirodi i na licu mjesta gdje se rađaju eno-gastro proizvodi vrijedni pažnje. Dovođenje gostiju izravno u ambijent nastanka delikatesa bijeg je od klišeja i u stanju je toliko impresionirati da dobiva dimenziju i izvanredne promidžbe kako proizvoda o kojemu/kojima  je riječ tako i ciieloga kraja i u širem smislu.

Kasno proljeće, dio ljeta pa ponovno osobito na kraju kolovoza i u prvoj polovici rujna dok je još lijepo vrijeme i kad su berbe idealno je razdoblje za organizaciju događanja u vinogradskom ambijentu, naravno ne baš kod svakog vinogradara/vinara, no postoje, i u nas, proizvođači koji i sâmi razmišljaju o dodatnim načinima privlačenja potrošača, upravo i određenim turističkim sadržajima, te koji su se uspjeli prikladno i pripremiti/organizirati da budu domaćini na nivou. Jedno od takvih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji svakako je vinski posjed Voštinić.Klasnić kod Ivanić-Grada, ali, pokazalo se, ponovno, kroz akciju Via Vino Zagrebačke županije, i gospodarstvo Roberta i Sande Braje u Lokošin Dolu kod Mladine na Plešivici. Zagrebačka županija za ovu jesen u akciji Via Vino goste je pozvala najprije kod Tomislava Voštinića u Ivanić-Grad, iduće popodne na redu je bilo gospodarstvo Roberta Brajea, 10. rujna predviđeno je događanje na imanju Letterarii  (nekad Kurija Nespeš) u Nespešu kod Zeline, a 17. rujna domaćin će biti Lugarnica Čardak u Turopoljskom Lugu.

U nastavku nekoliko fotografija kao ilustracija kako je to izgledalo na imanju Voštinić-Klasnić.

Gornja slika: vinograd Voštinić-Klasnić, a donja slika: plato ispred vinskog podruma Voštinić-Klasnić

Vinogradar/vinar Tomislav Voštinić u društvu s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županje Ivanom Alilović. Desno I dolje: ponuda domaćih specijaliteta na pladnjevima i ponuda vina

 

Prostrano kafić-odmorište, te bazen i za noćno kupanje

Voštinićevo gledaliste za noćne kino-projekcije (Marko Čolic)

Bajkoviti vinogradi vinarije Voštinić-Klasnić bili su idealna kulisa za uživanje u filmu, hrani i vinu u sklopu Via Vino festivala Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Na prijelazu iz kolovoza u rujan počeo je festival Via Vino, posvećen lokalnoj gastronomiji i vinskim cestama Zagrebačke županije, filmu. Posjetitelji se pozivaju na neponovljive filmske projekcije u prirodi i nadomak glavnog grada. Trenuci su to kad mogu maksimalno uživati u lokalnoj eno-gastronomskoj ponudi, sjajnim filmovima. Via Vino privukao je mnogobrojne posjetitelje, o prvom vikendu održavanja bila su popunjena sva predviđena mjesta, što nama kao organizatoru ove manifestacije daje jasnu potvrdu da smo s organizacijom ovakvih događanjima na pravom putu – rekla je Ivana Aliliović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

U vinariji Voštinić-Klasnić kod Ivanić-Grada posjetitelji su imali prilike kušati vino od autohtone sorte moslavačkog kraja Škrlet,  pomno sljubljeno s pripremljenim zalogajima u izvedbi zagrebačkog restorana Barrel. Bruskete s domaćom junetinom i patkom, domaće kobasice, bakin sir z vrhnjem i svježe pripremljeni kukuruzni kruh oduševili su sve okupljene. Čarobnu atmosferu ove kasnoljetne večeri na otvorenom pratila su otvorena ložišta, magična rasvjeta te zvukovi glazbe koja se nastavila dugo u noć nakon projekcije.

Vinogradarska kuća Braje u Lokošin Dolu kod Mladine: kino-predstava u vinogradarsko-vinskom ambijentu. Za domaće specijalitete brinu mama Sanda (domaći kruh, copanjek, narezak i tople domaće kobasice…itd.), a glavni za tekuća pitanja i za roštilj su tata Robert i sin Patrik

Rustikalani ambijent vinogradarske kuće Roberta Brajea, svojim prirodnim amfiteatrom pokazao se sjajnom pozornicom za uživanje u filmu. Na jelovniku – nezaobilazni Sandin copanjek, sporo pripremljena svinjska rebarca i pulled pork burgeri. Ponudu jela pratio je dakako izbor vina vinarije Braje. Posjetitelji su mogli otkriti više o Portugiscu, ali i o Veltlincu crvenome, Rizlingu rajnskom i Pinotu crnom koji sjajno uspijevaju na ovom području. ♣

Nakon vina – pivo!

SEPTEMBARSKI OKTOBERFEST 2022

Dragi Bog mislio je, dakako, i na one koji se ponekad zasite vinom i na one koji uopće nisu ljubitelji Bahova nektara, pa, na očitu radost čovječanstv, eto za koji tjedan – a nakon dvogodišnjeg pauziranja zbog covida/corone, – stiže i ovogodišnja svečanost piva – septembarski Oktoberfest! Pridjev septembarski upotrijebio sam stoga što se događanje, barem ove godine, održava daleko većim opsegom u rujnu nego u listopadu, naime počinje 17. rujna i traje do 3. listopada. Oktoberfest, koji se odvija u glavnom gradu Bavarske Munchenu na adresi Theresienwiese slovi kao ne tek kao jedna od najvećih, ako ne i najveća smotra piva nego i kao najveće svjetsko općenarodno veselje na našem planetu. Uz pivo kao lajtmotiv nudi niz drugih atrakcija – jelo (i vola s ražnja!), glazbu, pjesmu, ples, konobarice raskošnih prednjica, sadržaje znane nam iz zabavnih parkova, reviju tipičnih bavarskih narodnih nošnji. Pivo je ovdje okidač za novu, poslijeljetnu snažnu turističku aktivnost i za ostvarenje znaačajnih gospodarskih rezultata… ♣

Sajmovi – Gornja Radgona

 AGRA 2022 – UVIJEK SVJEŽA, i SADA SA 60 GODINA!

Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2022 u Gornjoj Radgoni potkraj kolovoza (20-25. 08. 2022) proslavio je 60-godišnji jubilej, i to u svijetlu najboljih svojih dosadašnjih izdanja. Potrudio se da posjetitelje oduševi predstavljanjem vrhunskih modernih poljoprivrednih tehnologija, najsuvremenijom opremom i sredstvima za poljoprivredu, šumarstvo, vinarstvo i proizvodnju hrane. Kroz stručno ustrojene i vođene izložbe životinja prezentirao je najbolja postignuća u uzgoju te pozivao u raskošne sajamske vrtove s najboljim prirodnim praksama. Vrhunski izlagači stigli su s raznim inovativnim digitalnim rješenjima baziranima na najmodernijoj tehnologiji, i ovdašnjoj publici približili su vodeće svjetske brendove poljoprivrednih i šumarskih strojeva i opreme. Na raspolaganju su bili i sjeme, razne sadnice, sredstva za njegu i zaštitu životinja i biljaka, oprema za prehrambenu industriju i gastronomiju te ambalaža. Predviđeni su bili i prikazi vrhunskih usjeva te proizvoda iz prehrambeno-prerađivačke industrije, mogućnosti i dosega dopunskih djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava. Pokazani su bogat program izgradnje objekata za poljoprivrednu djelatnost kao i oprema za uređenje okućnica i okoliša stambenih objekata.

Puno toga za vidjeti, mnogo i posjetitelja (Marko Čolić)

Oprema za destilaciju i proizvodnju jakih pića, te, desno, izlog s izborom konjaka (Marko Čolić)

Gužva pred golom, odnosno štandom Radgnskih gorica koje su za svoj pjenušac  na ocjenjivanju osvojile šampionski naslov (Marko Colic)

Najbolje tradicije kao i nove prakse na sajmu Agra 2022 prikazane su i kroz stručne prezentacije vezane uz govedarstvo, konjogojstvo, uzgoj malih životinja te kroz izložbu autohtonih pasmina slovenskih domaćih životinja Praktični savjeti pružani su na svečano ukrašenim sajamskim vrtovima, u Permakulturnom centru Pomurskog sajma s oglednim pčelinjakom, te uz nasad park šume i uz nasad starih sorti jabuka i vinove loze. Naglasak je na ovogodišnjem sajmu bio jače usmjeren na Europsku godinu mladih i Međunarodnu godinu ribarstva i akvakulture. Inovacije i digitalizacija privlačili su posjetitelje svojim rješenjima u pravcu poljoprivredne budućnosti. Zamišljeno je da ekološka poljoprivreda i hrana iz naše blizine pokažu put ka smanjenju posljedica klimatskih promjena, očuvanju bio-raznolikosti i čistih vodnih resursa. Najavljene su nove akcije u smislu povećanja sigurnosti hrane, zatim na jačanje sela, te na veću samodostatnost kroz dobro gospodarenje šumama i drvom.

Popratni društveni program obilježili su natjecanje šumoposjednika u radu s motornom pilom, zatim demonstracija vođenja teladi u izvedbi najmlađih uzgajivača, susret starodobnih Steyr traktora, natjecanje u plesanju polke.

Mesar Stanko Janežić MIJ d.o.o. iz Grosuplja – lijep izbor osobito ukusnih mesnih prerađevina, posebno je oduševio špek od mangulice. (suhiucasi)

S obzirom da sam Agru posjećivao redovito mnogo godina, već i prije dvogodišnjeg prekida odlaska u Gornju Radgonu zbog Covida/Corone znao sam da je riječ o velikoj i osobito značajnoj sajamskoj manifestaciji, ali ovo sada, rekao bih, pokazalo je daljnji priličan napredak! Stvarno se imalo ne samo što za vidjeti nego i što i za kušati! Posebno me ove godine oduševila, u jednom paviljonu, bogata ponuda sireva različitih vrsta i iz raznih krajeva Slovenije, žao mi je što taj prostor nisam otkrio prije nego tek pred planirani odlazak sa sajma i povratak doma. Jedinstvena prilika, na jednom užem prostoru, za kušanje brojnih različitih tipova sira niza proizvođača i mogućnost da se nešto od tih kušanih uzoraka i kupi za ponijeti kući. Odlično je to što je omogućena maloprodaja mliječnih, ali, u drugim halama, i mesnih proizvoda, što se pak tiče mesnih prerađevina istaknuo bih svakako – s obzirom da je on iz Grosuplja, koje je uz cestu Zagreb-Ljubljana i nije tako daleko od hrvatsko-slovenske državne granice – mesara Stanka Janežića, kod kojega se, na štandu MIJ d.o.o., moglo, između ostaloga, kušati i kupiti za doma, vrlo fini (sasvim bijeli ali i onaj donekle prošarani) sušeni dozrijevani špek od mangulice, zatim sušene kobasice, te paštetu od jetre, mesa i slanine domaćeg krško-poljskog prašiča!…

Svaka vrsta specijaliteta za prigristi, sa štanda izlagača iz Italije (Marko Čolić)

Štand Japana kao ovogodišnje zemlje-partnera Agre: na licu mjesta japanski majstori kuhinje prigotavljali su i posjetiteljima na kušanje nudili neke svoje specijalitete: među posebnostima prezentirali su i ocat od riže… (Suhiucasi)

                AGRA u BROJKAMA:  ukupno 1750 izlagača iz 31 države; ukupno 70.800  m2 izlagačke površine;  24.500 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama;  28.000 četvornih metara vanjskih izložbenih površina;  na 3.000 m2 – izložba životinja; na  15.300 m2 prikazani pokusni nasad, manjež.

Zemlja partner sajma Agra koji zajednički kreiraju vodeće institucije slovenske vlade, strukovne i ostale organizacije, ove godine bio je Japan.

U sklopu sajma držana su, po tradiciji, razna ocjenjianja kakvoće proizvoda, na njima je sudjelovao i popriličan broj ponuđača iz Hrvatske.

Odličan glazbeni program kao uvod u svečanu podjelu medalja za najbolje ocijenjena vina na 60. Agri (Marko Čolić)

Boštjan Zidar, glavni predsjednik ocjenjivačkih komisija, aktualna slovenska ministrica poljoprivrede Irena Šinko, aktualna Vinska kraljica Slovenije Ana Protner i direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec. Zidar je inače bio predsjednik jedne od četiriju ocjenjivačkih grupa u Radgoni, predsjednici ostalh triju grupa bili su znanstvenik s fakulteta Mojmir Wondra, zatim enolog Iztok Klenar, direktor proizvodnje u tvrki Puklavec, te vinar Janez Valdhuber Dolje: sa strane su dva predsjesnika žirija – Boštjan Zidar i Iztok Klenar, a u sredini dva člana ocjenjivačkog suda – Marijan Čižmešija iz Hrvatske I Klavdija Topolovec, glavna enologinja podruma Radgonske gorice (Marko Čolić)

48. OCJENJIVANJE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA

Ocjenjivanje vina 2022, koje je okupilo ukupno 626 uzoraka od 167 proizvođača iz pet država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke i Slovenije, odvijalo se u dvjema kategorijama – jedna, središnja, bila je s nazivom Vino Slovenija, a druga BIO vin. U toj drugoj grupi 12 proizvođača poslalo je na vrednovanje 27 uzoraka. Ocjenjivale su četiri stručne komisije predsjednici kojih su bili Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, zatim dr Mojmir Wondra, pa mag. Janez Valdhuber, i Iztok Klenar, od nedavna direktor proizvodnje u vinskoj kući Puklavec. Glavni predsjednik ocjenjivanja bio je Boštjan Zidar. U komisijama je bilo i ocjenjivača iz Hrvatske, konkretno Marijan Čižmešija, i Ivana Rendulić Jelušić.

Među najnagrađenijim proizvođačima vina općenito su, dakako, Slovenci, najuspješnijom se pokazala konkretno kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža s jednim Šampionskim naslovom, s dva Velika zlata, sa 12 Zlatnih medalja I s 14 Srebra, k tome ta kuća je i ove godine, po treći put zaredom, proglašena Vinarom godine u Sloveniji, Puklavcu je inače to ukupno šesti naslov Vinara godine u Sloveniji! Vinski podrum Puklavec Family ove godine na famoznm Decanter World Wine Awardu osvojio je 11 medalja!

Potom su tu, među jačim laureatima, Radgonske gorice iz Gornje Radgone s jednim Šampionom, šest Zlata i osam Srebra, Vinakras s jednim Šampionom, jednom Velikom zlatnom medaljom, sedam Zlata i osam Srebra, Vinakoper sa sedam Zlata i 11 srebra,  Vinska klet Brda iz Goriških brda sa dva Šampiona, pet Zlata i 15 Srebra, Klet Benčina s jednim Velikim zlatom, 14 zlata i 17 Srebra, Josef Prus iz Krmačine kod naše Vivodine s jednim Šampionom, šest Velikih zlata i jednim Zlatom ali i s posebnom nagradom Stanko Čurin (za vino Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2001), Danilo Steyer s jednim Velikim zlatom, pet Zlata i dva Srebra.

VINAR GODINE u SLOVENIJI, PO ŠESTI PUT: PUKLAVEC family Wines! Čestitke! Enolog Iztok Klenar, aktualni voditelj proizvodnje vina u kući Puklavec Family Wines, Tatjana Puklavec, kćerka vlasnika i voditeljica marketinga, te enolog Dane Jovanov Hermes koji u Makedoniji na brdu Disan, gdje su vrlo cijenjeni vinogradarski položaji (Makedonci ga nazivaju njihovim Dingačem!!), uspješno vodi Puklavčev makedonski vinogradarsko-vinski posjed. Od Vardara pa do Triglava… kako kaže znana pjesma, zapravo ovdje je to od Triglava pa do Vardara…, možemo li očekivati da Puklavec svoju vinsku tvrtku u dogledno vrijeme proširi, kao nekakav most prema Makedoniji, na neku poziciju u Hrvatskoj?…

Slavljenici par excellence – s titulom Vinara godine i s nizom medalja najjačeg plemenitog sjaja. Lijevo je, s odličjima, Sonja Erčulj iz Odjela promidžbe, u sredini direktor podruma Puklavec Gorazd Bedenčič a desno voditelj proizvodnje Iztok Klenar (Marko Čolić)

Ponosna na visok broj odličja za vina svakako može biti i Klavdija Topolovec, glavna enologijnja podruma Radgonske gorice Desno: Prvakom Vinske ceste slovenskog Krasa proglašen je Vinakras iz Sežane, vrlo dobro znan po kraškom teranu te sada visoko nagrađen i za vino od lokalne bijele sorte Vitovska Garganja. Na slici je, uz oba spomenuta vina, vlasnik i direktor Marjan Colja (Marko Čolić)

Na Agri 2022 najuspješniji proizvođač vina iz Hrvatske – Rajko CmrečnjaK, u trenutku dok od Janeza Erjavca prima plaketu o hrvatskom prvaku za 2022. (Marko Čolić)

Kao prvak Hrvatske ostao je zabilježen Međimurac Rajko Cmrečnjak sa svojim Pušipelom Xtremeom 2019, prvaci Austrije su Helmuth i Katarina Gangl iz Illmitza, sa svojim Rieslingom 2017. Prvaci slovenskih vinsko-turističkih cesta su, za Goriška brda Vinska klet Brda s Rebulom Bagueri 2019, za Vipavu Benčina sa Chardonnayem 2020, za područje Gornje Radgone Danilo Steyer za Dišeći traminec 2021, za Kras Vinakras za Vitovsku Grganju La Marie 2018, za Slovensku Istru Vinakoper za Capo d’Istria Cabernet sauvignon 2016, za Belu krajinu Jozef Prus sa svojim Svetovnim vinom 2017, za Šmarje-Virštanj Hiža vin Emino za Chardonnay Eminent 2020.

Osvajači Zlatnog trofeja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Adriano Sošić, Vižinada: Malvazija istarska 2021; San Mauro, Momjan: Muškat momjanski 2021; Ivan Sokač vina, Strmec: Muškat žuti 2021; Vina Belje, Darda: Graševina single vineyard (?!!; naziv vinograda?) nefiltrirano 2021, Frankovka 2012; Rajko Cmrečnjak, Sveti Urban Štrigova: Pušipel Xtreme 2019, Pinot sivi 2021; Boris Novak Banfi: Chardonnay 2021. Nikog od hrvatskih vinara nisam vidio kao izlagača, a tek mali broj ih se pojavio i na dodjeli medalja. Možda i to nešto govori…

Hrvatski osvajači odličja na međunarodnm ocjenjivanju vina Agra 2022 u Gornjoj Radgoni. Prijevod oznaka: Š = ŠAMPION; VZL = VELIKA ZLATNA MEDALJA; ZM = ZLATNA MEDALJA; SM = SREBRNA MEDALJA; NT = NORMALNA BERBA; PV = PJENUŠAVO VINO; NPV = PRIRODNO POSEBNO VINO; PT = KASNA BERBA; IZ = IZBORNA BERBA; JI – IZBOR BOBICA; SJI – IZBOR PROSUŠENIH BOBICA. Prag za Zlatnu medalju bio je 85/100 bodova

Zagorje-Međimurje veselo se kući iz Gornje Radgone vraća s medaljama – Ivan Sokač iz Strmca stubičkog i Boris Novak iz Banfija (Marko Čolić)

Kuća Pomurski sejem tradicijski za ocjenjivače vina na Agri organizira  turnir u tenisu: ove godine pobjednički duo bio je Iztok Klenar (lijevo) i renomirani vinogradar i vinar iz okolice Gornje Radgone Danilo Steyer. Klenar je, inače nastanjen u Kopru i, prije, dugo je vremena bio znan kao glavni enolog u proizvodnji velike vinske kuće Vinakoper a onda, sa sinom Aleksandrom, afirmiran i kao individualni privatni proizvođač u sklopu obiteljske tvrtke KlenArt danas s produkcijom od ukupno oko 80.000 boca, planovi su sada i za obiteljsko uključenje u turizam otvaranjem kod njihova doma u Plavju kod Kopra nekih osam gostinjskih soba, Klenar je u kuću Puklavec došao je na mjesto enologa Mitje Herge, koji je na vinskom kolosijeku krenuo vlastitim putem. Zgodno je ovdje spomeniti da je Klenar, iako ga maltene svi znaju kao stanovnika Kopra, porijeklom ne iz Istre nego upravo iz Ljutomersko-ormoških gorica! Baš u okolici Ljutomera a, za nas zanimljivo, na samoj granici Slovenije s Hrvatskom – i, štaviše, koji kilometar na hrvatskoj strani! – ima vinograd, naslijeđen od svog oca! Klenar, do prije koju godinu tajnik Međunarodnog udruženja enologa, veli da je ove godne, zbog suše i vrućina, i tu u slovenskoj Štajerskoj ali i u Istri berba uranila, za Istru se očekuje, ne bude li u međuvremenu nekih oluja, berba odlične kakvoće ali količinski čak i do 50 posto slabija nego inače. Iztok Klenar može se pohvaiti i time što je njegov i sinov mu privatni podrum  kod Kopra za dva vina na ocjenjivanju sada u Radgoni, osvojio Zlato, jedna Zlatna medalja dodijeljena je Cabernet sauvignonu cru 2018, a druga Merlotu Remi 2020.

Na  slavljeničkoj sportskoj fotografiji, lijevo, su Iztok Klenar i  Danilo Steyer, a na desnoj su Steyer i Klenar s našom Ivanom Rendulić Jelušić koja je s njima bila u istoj ocjenjivačkoj komisiji

43. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MESA i MESNIH PROIZVODA

Ovajači zlatnih odličja iz Hrvatske

ZLATNA medalja –  Gerić-MG j.d.o.o.:  Domaći čvarci te domaći prešani čvarci; Koka d.d. Industrija mesa Varaždin:  Panirani pileći mini file cfl 900 g, te pileći file zabatka i pileći grill

36. MEĐUNARODNO OCJENJIVANJE MLIJEKA i MLIJEČNIH PROIZVODA

Na međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda prispjelo je nekih gotovo 200 uradaka i to iz Slovenije, dakako najviše, zatim iz Hrvatske, Austrije, Belgije, Francuske i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dipl. ing Stanke Podkrajšek s ljubljanskog Biotehničkog fakulteta Odjela za mljekarstvo a u kojoj su iz Hrvatske kao članovi sudjelovali prof. dr. sc. Jasmina Havranek i prof. dr. sc. Neven Antunac sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakuteta iz Zagreba, dodijelila je četiri naslova Šampiona, 44 Velike zlatne medalje i 36 Zlatnih medalja.

Ovajači najviših odličja iz Hrvatske

ŠAMPION – Vindija d.d. Varaždin:  Ovidur, tvrdi sir od ovčjeg mlijeka

VELIKA ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: Tres Chic praline & tamna čokolada; Mliječni puding vanilija – Caprodur tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir; Fino mi je  mliječni puding vanilija sa šlagom; Mliječni puding lješnjak&čokolada; Tres Chic dupla čokolada; Vindino – mliječni desert lješnjak čokolada; Capro Fresh svježi sir od kozjeg mlijeka; Mliječni puding čokolada: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding čokolada sa šlagom

ZLATNA medalja – Vindija d.d. Varaždin: UHT proteinski napitak keks;  Protein Skyr jogurt; Protein puding čokolada; Protein čokolada banana – mliječni napitak

Puno sam vremena na sajmu potrošio tražeći izlagačko mjesto varaždinske Vindije, naime – ta kuća imala je na ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda na Agri 2022 uspjeh i te kako vrijedan pažnje i poštovanja – Šampiona, 12 Velikih Zatnih, četiri Zlatne medalje i četiri Srebra, svakako sam na štandu htio uslikati te najbolje nagrađene proizvode i, posebice, od Varaždinaca čuti pojedinosti o šampionskom siru Caprodur, ali, na žalost, Vindiju kao izlagača nisam našao na sajmu, raspitivao sam se o tome je li tu pa, ako jeste gdje, međutim bez uspjeha, provjeravao sam i u Press Centru kod organizatora Agre gdje mi je službeno rečeno da Vindija ovaj put na sjamu Agra nije nazočna sa štandom! Rekao bih da, s obzirom na tako obilatu žetvu medalja vrlo visokog sjaja, ovogodišnje nesudjelovanje u ulozi izlagača na Agri, kamo dolaze i eno-gastro novinari i trgovci ne samo iz Slovenije nego i iz susjednih zemalja, nije baš bila opcija za pozdraviti… Nadam se da će se sada nakon što je sezona godišnjih odmora ipak (uglavnom) prošla Vindija  odlučiti barem za neku jaču pressicu npr. u Zagrebu kao hrvatskoj metropoli, kako bi šampionska titula, Velika zlata i Zlata i u tržišnom smislu maksimalno došli do izražaja.

21. OCJENJIVANJE MEDA

Ovajači Zlata iz Hrvatske

Dejan Bajer (Marko Čolić)

ZLATNA medalja – Josip Kotiščak, Sesvete Ludbreške: Med bagrem [A]; Krešimir Stjepan Črnila, Maruševac:  Med bagrem A; Mirko Aljmaši, Omišalj: Med mediljkovac (G); Pčelarstvo Trupković Čakovec: Med bagrem (A) ♣

Uskoro u Sloveniji velika eno-gastro-manifestacija VinDel 2022, 13. izdanje. Dejan Bayer, voditelj udruge i brošure Vino Slovenije, glavni u organizaciji te priredbe, najavljuje događanje za 14. rujna 2022 ni manje ni više nego u – u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. www.vindel.si

Zagreb Vino.com 2022

JUBILARAC s POČEKOM OD DVIJE GODINE

            Hoće li ga biti, neće, pa hoće, pa neizvjesnost, pa eto ipak HOĆE! Bravo!

Prof. Ivan Dropuljić, utmeljitelj i direktor Zagreb Vino.coma, u obilasku poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2022 u Gornjoj Radgoni (Marko Čolić)

Jubilarni 15. Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb Vino.com s počekom od dvije godine zbog okolnosti uzrokovanima covidom19 vraća se 2022. u prestižni zagrebački hotel Esplanade  potkraj studenoga, ali u nešto drukčijoj realizaciji. Sa standardna svoja dva dana protegnut će se na četiri dana, zbog toga što je u međuvremenu na prostranoj Esplanadinoj terasi Oleander lani, prigodno, oživjela atraktivna cjelodnevna eno-gastro i zabavna prednovogodišnja manifestacija pa je time hotelski prostor na raspolaganju za Zagreb Vino.com a koji je s vremenom već još i u punom opsegu postao nedostatan, osjetno smanjen, ograničen samo na manje salone u zgradi, ali i u tom interijeru sada – bez restorana Zinfandel kao prije uobičajene sajamske pozornice, pa se, eto, to nastoji nadoknaditi vremenskim produženjem.  Početak četverodnevnog Zagreb Vino.coma 2022 bi, tako, bio u petak a završetak u ponedjeljak.

Po riječima osnivača i direktora sajma prof. Ivana Dropuljića, prijave za nastup na sajmu stižu vrlo dinamično, a, kako je bilo i za očekivati, najveći interes glede dana nastupa je, zasad, za subotu pa i za nedjelju. Neki vinari, posebice oni koji stanuju dosta dalje od Zagreba, smatraju da im je vremenski najpraktičnije te za povoljan odjek u javnosti njihova sajamskog nastupa pa  time i za povoljniji poslovni rezultat prisutni u Metropoli i na sajmu biti u dva udarna vikend-dana, dakle u subotu i nedjelju. Međutim s poslovnog gledišta ponedjeljak ipak nije za zanemariti, jer za ugostitelje, koje se upravo i na ovome sajmu očekuje u vrlo značajnom broju, ponedjeljak se u radnome smislu pokazuje nekako najmirnijim danom u tjednu, tako da bi ih se upravo tog posljednjeg sajamskog ili festivalskog dana ove godine na Vino.comu moglo i očekivati u najvećem broju. Pokušao sam od prof. Dropuljića saznati je li priredio neku strategiju vezano uz prijave, primjerice, za ilustraciju, da je svaki od ta četiri dana u smislu nastupa vinara stavio posban naglasak na neku vrstu/kategoriju vina, npr. mirna bijela, ružičasta, crna, pa pjenušava, pa slatka desertna-fortificirana, pa jantarna, prirodna s eko certifikatom…. Odgovor se čeka.   ♣

70. Jelšanska fešta vina, 4. ocjenjivanje vina otoka Hvara Summer Wine Tasting

POŠIP LUVIJI 2021 ŠAMPION, PLAVCI SVOJE PRAVE TRENUTKE OČEKUJU s JESENSKIM i ZIMSKIM DANIMA!

Ljeto je za ovu godinu gotovo, mada ne i kalendarski i na Jadranu ne i posve s turističkog stanovišta, nego s aspekta masovnih godišnjih odmora, a oproštaj sa žestokom srpanjskom i kolovoškom vrućinom bio je posebno lijep na otoku Hvaru, odvijao se glavninom u Jelsi, kroz tradicijsku, eto već  70. po redu Jelšansku feštu vina, prije četiri godine obogaćenu značajnim strukovnim ocjenjivanjem  Bakhova nektara otoka Hvara, to je vrednovanje nazvano Jelsa Summer Wine Tasting. Realizacija kušanja i ocjenjivanja plemenite kapljice koje se odvija od 2019. pod pokroviteljstvom Turističke zajednica općine Jelsa i uz bitan angažman udruge Hvarski vinari i njene voditeljice Ivane Krstulović Carić dipl.ing.agr., počiva na projektu Vinske zvijezde što su ga prije dosta godina pokrenula trojica iskusnih vinskih novinara i degustatora i na međunarodnoj razini Vitomir Andrić (Večernji list), Ivo Kozarčanin (Bakhov sin) i Željko Suhadolnik (Svijet u Čaši), a što ga od 2018. vodi zagrebačka tvrtka Zlatne riječi na čelu s prof. Marijom Vukelić, iskusnom organizatoricom različitih eno-gastro događanja po Lijepoj našoj, njoj u strukovnom smislu pri ocjenjivanjima pomaže enolog i iskusni dugogodišnji djelatnik u sektoru vina dipl.ing agr. Saša Zec, svojedobno zaposlen u Badelu 1862 u njegovim najboljim danima. Smisao i cilj ovog ocjenjivanja u Jelsi je na učinkovit način, pogotovu u sklopu još trajućeg boravka brojnih turista na Hvaru, istaknuti prema širokoj javnosti kakvoću kapljice koja se (može) proizvodi(ti) na otoku Hvaru te kontinuirano poticati domaće vinogradare i vinare da ostanu maksimalno vjerni upravo domaćim kultivarima i da im stalno unaprjeđuju kakvoću roda i (finalnog) ploda, tako da se na ocjenjivanje Jelsa tasting primaju samo uzorci proizvedeni od sorata tradicijski uzgajanih na spomenutom otoku, to su primjerice Bogdanuša, Pošip, Rukatac, Parč od bijelih, te Plavac mali, u nekoj mjeri i Drnekuša od crnih.

Najuspješniji na ocjenjivanju u Jelsi 2022: Sebastijan Tomić, Luviji Bracanović jr. i Jovito Vranković Zlatan Otok (Julio Frangen)

POŠIP LUVIJI 2021 vinske kuće Bracanović Luviji iz Hvara ukupni je pobjednik ocjenjivanja hvarskih vina 4. Jelsa Summer Wine Tasting, objavljeno je na proglašenju rezultata  na jubilarnoj 70. Jelšanskoj fešti vina.  Marija Vukelić je, inače, uoči ovog ljeta, kao da je naslućivala uspjeh vina Luviji na ocjenjivanju u Jelsi što je tada tek bilo najavjivano, u Zagrebu u sklopu svojih prezentacija vinara, u restoranu Trilogija Fino & Vino ljubieljima plemenite kapljice predstavila “novu” vinsku obitelj Bracanović koja čvrsto stoji iza brenda Luviji, naime mamu Etu i tatu Vjeku Luvijia na kormilu su zamijenile mlade snage – njihov sin te njegova supruga, i, eto, pokazuje se da kormilare uspješno!

Kod crnjaka istaknuli su se posebno Plavac mali Barrique 2018 od Andra Tomića, Zlatan Plenković  Exclusive 2016 od  Zlatnog Otoka i Plavac Ivan Dolac 2013, od Vinarije Svirče.

Još u Potrošačkom putokazu na kraju Kronike  ♣

Ocjenjivanja vina od međunarodnog značenja do kraja 2022.

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME u BERGAMU

Većina najjačih i dobar dio značajnih svjetskih sajmova i vrednovanja vina obavi se obično u prvome dijelu kalendarske godine, međutim dio značajnih sajmova/festivala (Merano, Zagreb Vino.com….) te ocjenjivanja Bakhova nektara, pogotovu onih specijaliziranih po sortama ili po pojedinim tipovima vina ostavljen je za vremensko razdoblje od završetka glavnine sezone godišnjih odmora pa do početka Adventa i predbožićnog i prednovogodišnjeg raspoloženja, perioda u godini također vrlo značajnog za dobar plasman butelja. Znano međunarodno ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022 u Bergamu blizu Milana na programu je, tako, ove godine i, dosad, u svom 18. izdanju, od 13. do 15. listopada, dok je eto, jubilarni 15. festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, koji bi da nije bilo stanke zbog covida, posljednjeg vikenda u studenome 2022. bio u svom 17 izdanju!

Za sudjelovanje na ovogodišnjem ocjenjivanju Emozioni dal Mondo 2022 posljdnji rok za prijavu i dostavu uzoraka je 30. rujna 2022. Uzorci se dostavljaju na adresu:

Vignaioli Bergamaschi  S.C.A., via Bergamo 10, 24060 San Paolo D’Argon BG, Italia; tel: +39/035/953957; fax: +39/035/951592; e-mail: info@emozionidalmondo.it  ; http: www.emozionidalmondo.it

Emozioni dal Mondo – organizatori Sergio Cantoni i Luigi Odello, s njima na slici, sasvim lIjevo, je ugledni bordoški professor enologije Laurent Bertrand, dugogodišnji kušač na ocjenjivanju (suhiucasi)

Pravila vezana uz sudjelovanje na ocjenjivanju moguće je naći na Internet na gore navedenoj adresi.

Među degustatorima je redovito već niz godina i prof. Ivan Dropuljić, inače osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com (suhiucasi)

Uz domaćina Luigija Odella, u sredini, u 12-članome žiriju pod predsjedanjem enologa Iztoka Klenara iz Kopra, među kušačima uz Talijani, Francuzi, Čileanci, Makedonci, Rusi i Hrvati…

Službeno ocjenjivanje, koje je pod pokroviteljstvom OIV-a i na kojemu kao ocjenjivači uz etablirane kušače iz zemlje domaćina sudjeluju i brojni znani degustatori iz svijeta, među njima redovito i pojecdinci iz Hrvatske i iz Lijepoj našoj susjednih zemalja, predviđeno je za petak 14. listopada. Javna objava rezultata je 15. listopda u Bergamu, a 17. listopada 2022. rezultati će biti objavljeni i na intenetu, na www.emozionidalmondo.it , javlja nam iz redova organizatora Suzana Živić, zaposlena u Konzorciju za zaštitu vina oblasti Valcalepio kod Bergama, Podsjetio bih, i iz osobnog iskustva jer u dosta navrata sudjelovao sam kao degustator u Bergamu, vina od Merlota i Caberneta iz Harvatske (Krauthaker, Laguna Poreč, Badel 1862, Belje…) ali i nekih susjednih nam zemalja postižu lijepe uspjehe i uz malo dodatnog truda medalju iz Bergama moguće je  iskoristiti u komercijalne svrhe…  ♣

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

ODLIČNI SIREVI i VINA

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________________________________

VIJESTI / NEWS

Rođendani i – primopredaja… TOMČEVE LOVRINE SUZE… USPJEHA – Netko tko ima mnogo obožavatelja treba, logično, računati na popriličan broj uzvanika kad slavi rođendan, makar taj rođendan u toj godini i nije zaokružen i, što se kaže, jubilaran. Tako je, eto, hrvatska vinska zvijezda Zvonmir Tomac iz Jastrebarskoga, rođen na imendan sv. Lovre, u različitim društvima proslavio oproštaj od svojega 72. ljeta i ulazak u 73. godinu. Bio je to, možda,  na neki način, prvi uvod u eventualno jubilarno i veće njegovo slavlje za tri godine kad bi Tomac senior, moglo bi se reći prvi (doduše službeno neokrunjeni!) kralj vina plešivičkog kraja, trebao postati Zvonac Trofrtaljac ako je se držimo očekivanja, kako pjesma kaže – Doživjeti StotKu!

Slavljenik Zvonko Tomac sa širim društvom te, dolje, izdvojeno sa samoborskim poduzetnikom Marijanom Sokolovićem i s Ivanom Dropuljićem, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com. Ta semanifestacija, nakon dvogodišnje covid-stanke, po Dropuljićevoj najavi ove godine vraća u zagrebački hotel Esplanade…

Tomčev uspon prema zvijezdama nezadrživo kreće, prisjećam se, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon što je u procesu smjene generacija od svojih starijih preuzeo vodstvo nad obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom i nakon što je počeo tijesno surađivati s enologom inž. Franjom Jambrovićem kao mentorom te nakon što ga je otkrio i, kao, na temelju kakvoće njegovih proizvoda, visoko obećavajući potencijal, široj – tada još jugoslavenskoj – javnosti, u Zagrebu, u sklopu svoje serije prezentacija vinskih vrednota Lijepe naše i značajnijih protagonista ovdašnje vinske scene, predstavio naš prvi istinski hrvatski vinski pisac ali i promotor visokovrijednog Bakhovog nektara s cijelog balkanskog prostora Srećko Ljubljanović,  tada novinar i urednik u dnevnom listu Vjesnik i suradnik po vinskom pitanju više drugih izdanja javnog informiranja.

ZVonimir i Tomislav Tomac u svom vinogradu u drušvu sa svjetskom legendom Joškom Gravnerom koji im je, za posjeta njihovoj Šipkovici, prenio svoja iskustva vezano uz eko-uzgoj grožđa i proizvodnju vina, posebice onog od dugo maceriranih bijelih sorata. Dolje: Tomislav Tomac s Josipom Blaževićem koji živi u Švicarskoj i tamo ima uvozničku kuću za hrvatsko vino koja na onom tržištu odlično prodaje tamo vrlo traženu upravo jantarnu kapljicu

Mladi Tomci u vinogradu radi eko-prskanja na starinski način, na objavu također po starinski, u c/b tehnici

Danas Zvonimir Tomac, koji je obiteljsko vinogradarsko-vinarsko gospodarstvo mudrim upravljanjem postupno doveo do nekih, aktualnih, 12 hektara vinograda i do krasnog modernog prostranog vinskog podruma arhitekturom visoke estetske vrijednosti i dobro opremljenog za proizvodnju, zatim koji će ostati zabilježen kao jedan od prvih hrvatskih visokokvalitetnih proizvođača pjenušaca i jantarnog vina i, najvjerojatnije, kao međunarodno prvi proizvođač pjenušca šampanjskom metodom a od jantarnog vina kao baze, ali i koji je s iznimno vrijednom suprugom Pavicom sina Tomislava, odgajajući ga u duhu ljubavi prema zemlji, vinogradu i vinu i u duhu maksimalnog, beskompromisnog  štovanja prirode i iskrenosti, odgojio u vrsnog nasljednika, po logici smjene generacija vodstvo imanja prepušta upravo toj mladoj, u međuvremenu i fakultetski obrazovanoj osobi s posebnom sklonosti prema pjenušcima (među najboljima na prostoru jugoistočne Europe!) i prema jantarnom vinu rađenom uz duge maceracije bijelih kultivara (u amfori).

Kao rezultat njihova vjernog eko-pristupa u radu i u vinogradu i u podrumu Zvonimir i Tomislav Tomac na samom su ulazu u na svjetskom nivou prestižnu (strogo kontroliranu!) kategoriju dobitnika certifikata Demeter! I to nije sve: saznajem da je na ekološkom putu a moguće i uskoro na  stazi prema Demeteru još nekoliko vinogradara/vinara s Plešivice, konkretno Tomac&Bajda, Korak, Šember i Ciban, lako je moguće da su na njihovo opredjeljenje prema eko-produkciji barem djelomice utjecali upravo dugogodišnji upornost i čvrstina Zvonimira i Tomislava Tomca  u priklonu eko-pristupu.

Nadzemni dio novog vinskog podruma Tomčevih, te dolje tradicijska drvena kuća zamišljena da bude za prihvat gostiju – lijepi primjerci parkovne arhiteklture u dvorištu obitelji Tomac u Donjoj Reci kod Jastrebarskog (suhiucasi)

E pa, Zvonac, i zavrjeđuješ da velebno proslaviš svoj rođendan, koji je datumski (10. kolovoza) strateški tako dobro smješten i koji se dotiče sv. Lovre a, kao i ljetni požar – lako se proširi i do Velike Gospe… ♣

Vino, turizam, prijateljstvo  FAZAN u GALICI! – Prije već prilično vremena na obalu našeg Jadrana na ljetovanje su zajedno stigli Oksana Sadžik, s dugogodišnjim zubarskim stažom u dijelu Njemačke uz samu granicu s Francuskom te danas inače tamo i voditeljica zubarske ambulante, i njen partner Alzašanin Christian Zwickert, voditelj prodaje jednog vinskog podruma u dolini Rhône. U restoranu na moru u kojemu su bili na ručku od sommeliera s  u tražili preporuku za vino, i uz nekoliko slijedova ponuđeno im je bilo nekoliko etiketa upravo od plešivičke obitelji Tomac. Vina su im se toliko dopala da su se informirali oko adrese Tomčevih, i na povratku s odmora u Njemačku/Francusku došli su Tomcima u posjet, da ponesu koju butelju sa sobom u bijeli svijet. I, rodilo se veliko prijateljstvo!

Svaki put za boravka u Hrvatskoj Oksana i Christian zaustave se obvezno barem na pola dana kod Tomčevih. Oksana je porijeklom iz okolice Prnjavora i nakon što joj je prije određenog vremena umro otac u nasljedstvo je dobila poljoprivredno zemljište uz kuću, a na dijelu kojega je bio i vinograd.  Christanu kao čovjeku iz vinska branše pozicija se dopala i on i Oksana odlučili su proširiti površinu pod trsjem i proširiti i urediti vinski podrum, s time da Christian maksimalno iskoristi svoje znanje i vještine ali i, za savjete, poznanstva s nizom francuskih vinara a vezano uz uzgoj loze i produkciju kapljice. I on je kao i Tomci maksimalno naklonjen eko-uzgoju i produkciji tako da su susreti Zwickert-Sadžik & Tomac, što u Donjoj Reci, što na imanju Fazan u Bosni, brzo prerasli ne samo u prijateljstvo nego i u strukovne konzultacije. Posjed Fazan, koji danas obuhvaća 4,5 hektara vinograda s lozom u organskom uzgoju i na kojemu Alzašanin u Bosni proizvodi pjenušce klasičnom metodom, te mirna bijela, ružičasta i crvena vina od francuskih (Chardonnay, Pinot bijeli, Syrah, Cabernet sauvignon…) i njemačkih  (Riesling) i ovdašnjih (Graševina) kultivara, dijelom njegovana u francuskom, bosanskom i slavonskom hrastu. Dostignut je lijepi broj etiketa i Zwickert i Oksana svaki put kad dođu k Tomcu i kad Tomca prime kod sebe u goste iznesu paletu najboljega na kušanje. Zwickert nešto njihova bosanskog vina uspije plasirati i u Francuskoj! Bosansko-njemačko-francuski par osjeća se sada na području vina dovoljno snažnime da se idućeg proljeća predstavi sa svojim uzorcima na jednom od najznačajnjih svjetskih sajmova – ProWeinu.

Oksana Sadžik i Christian Zwickert u njihovu podrumu u Bosni (suhiucasi)

Ove godine Christian i Oksana na svom ljetnom putovanju prema Jadranu stigli su s cijelom paletom vina za kušanje u Donju Reku kod Jastrebarskog i podno Plešivice dan nakon datuma rođenja Zvonimira Tomca, domaćin ih je kod kuće dočekao lijepo sa svojim pjenušcima i domaćim narescima a oni, spremni, iz hladionika iz svojega automobile izvadili su  dobro ohlađeni njihov pjenušac Perles d’Amour (=mjehurići ljubavi) brut nature Riesling 50 & Chardonnay 20 & Johaniter méthode traditionelle s dvije godine odležavanja na kvascu u butelji prije degoržiranja. Slijedio je, uobičajeno, obilazak Tomčevih vinograda, onda su Fazan i Tomac završili u – Modroj Galici! Riječ je o popularnom restoranu Ivančić na Plešivici kojega su nakon što je izvana obojan u plavo plešivički vinari nazvali Galicom. Fina hrana i fina vina, terasa puna, veselo raspoloženje. Druželjubivi Oksana i Christian (stoje) htjeli su i gostima za nekoliko drugih stolova a za koje su bili sigurni da kao domaćini dobro poznaju Tomčeva vina ponuditi na kušanje svoje eno-uratke, i kamera ih je evo uhvatila kod stola s vrlo istaknutim novinarskim imenima još iz Vjesnikove izdavačke kuće a od kojih je Hidajet Hido Bišćević (sjedi, u sredini) svojedobno i glavni urednik Vjesnika, u novije vrijeme vrlo aktivan u diplomaciji, danas kao hrvatski veleposlanik u Beogradu!… ♣

Gurmanski poroci – dugo toplo ljeto  TORTICE OD PATLIDŽANA: MLJAC MLJAC… – Ljeto s paklenskom vrućinom. No jesti treba, i to ne, barem ne češće opetovano, tek ono na što se u ovakvoj situaciji najčešće pomisli – tzv. suhu hranu. Ali, to znači i – ipak kuhati! Problemu je međutim moguće doskočiti na način da se termički dio obavi u kasnijim večernjim zapravo već u noćnim satima, kad zvizdan popusti. Namirnice za organizam zdrave, neopterećujuće, a jelo ispadne ukusnije  sljedećeg dana (oko podne, odnosmo u uobičajeno vrijeme ručka), dakle nakon što odleži tako da se arome prožmu a okusi sjedine u zaobljenu cjelinu.

Evo osnovnih namirnica i načina pripreme: oguljeni patlidžan narezati na tanje okrugle ploške, posoliti, dobro izmiješati prstima tako da svaka kriška dobije svoj začinski potrebni dio soli. Ostaviti barem pola sata u keramičkoj zdjeli da odstoji, tako da pod utjecajem soli patlidžan pusti višak svoje vode. Dobro ocijediti, kriške složiti jednu do druge na kuhinjsku krpu pa s drugim krpom pokriti kriške patlidžana, blago dlanom stisnuti odozgor da još tekućine izađe u krpu i da kriške budu spremne za daljnji postupak, a taj je da ih se jednu do druge, kao prije na krpu, složi na jako zagrijanu i kožicom slanine namazanu rešetku roštilja odnosno na također dobro zagrijano (na kuhnjskoj peći) i slaninom dobro namazano dno gusnate roštilj-tavice. Peći nešto minuta, dok kriške s obje strane ne dobiju boju i ne pokažu trag rešetke roštilja odnosno rebara roštilj-tave. Šnite složiti jednu do druge na oveći tanjur na koji je stavljen tanak sloj maslinova ulja. Od tako pripremljenih kriški patlidžana – njih po četiri odnosno pet – složiti tortice na način da između krišaka bude razmazano po malo ABC krem-sira (classic) i da se na svaku plošku na taj sir složi po jedna do dvije tanko narezane šnitice  fine domaće slanine, najgornja kriška ne dobije niti sir niti slaninu nego dobije po par kapljica maslinovog ulja. Tanjur s torticama pokriti keramičkom zdjelom i ostaviti do ručka sutradan podalje izvora topline, moguće je, kad je sve posve mlako, staviti i u hladionik s time da se tanjur iz hladionika sutradan svakako izvadi barem sat vremena prije ručka. Uz tortice poslužiti blago na tosteru ili na gusnatoj tavici bez masnoće blago popržene fino hrskave kriške kruha, lijepo se u ovome slučaju pokažu kriške od peke.  ♣

Najprije otvoriti oči i uši, pa onda usta    GOSPODSKI, CJENOVNO i GLEDE KOMOCIJE PRIHVATLJIV RUČAK! – Paklenska vrućina ovog ljeta dovodila je do očaja, a najave za nastupajuće jesensko te, potom, i za zimsko razdoblje s obzirom na gospodarsku situaciju nastalu kao rezultat našeg konačnog potpunog ulaska u EU i, osobito, kao posljedica rata u Ukrajini nisu nimalo ružičaste i pozitivno obećavajuće.  Bitno nam je stoga – naročito za osobe tanjeg džepa, sada kad sve poskupljuje – više nego ikad prije najprije dobro otvoriti oči i uši, pa tek onda usta!

I u ovim okolnostima moguće je, eto – i u danima s najezdom Celziusa kad teško da itko ima volju na duže vrijeme potrebno za prigotavljanje ručka uključivati doma peć, te kad mnogi pri posjetu prodavaonicama prehrambenih proizvoda već očajavaju nad olimpijskim vrijednostima skokova cijena uvis – priuštiti sebi u svome domu u kontekstu komocije i u cjenovnom smislu vrlo prihvatljiv ukusan ručak. Obrok uključuje šalicu mlake riblje juhe, krišku od pečenog komada svinjske vratine, prženi krumpir, porciju zelene salate, čašu do dvije lijepog (naravno kod kuće u hladioniku dobro rashlađenog) vrlo skladnog i zaobljenog chardonnaya…

Evo i kako to postići, u kontekstu količine za po jednu osobu: koristiti (a ne nakon čišćenja ribe baciti!) dobro oprane glave srdela ili lokardi koje je moguće, lijepe svježe, pronaći na (zagrebačkim) tržnicama a po ipak još prihvatljivim cijenama od 20 ili 25 odnosno do 30 kuna za kilogram, zatim glavicu crvenog luka, dva (dakako oguljena) krumpira, nekoliko mrkvica i nešto zelenja (može tu biti i malo blitve, s time da joj se zeleni dio prije kuhanja odvoji od od onog bijeloga), nekoliko komadića češnjaka, sasvim malo suncokretova ulja, te koristeći se uslugom pečenja spomenutoga mesa npr. u – najbližem vam Konzumu!  Do jako dobrog vina rinfuzno po vrlo povoljnoj cijeni i u Zagrebu je moguće doći – narudžbom od proizvođača koji jednom tjedno kapljicu dostavlja maltene na kućni prag!

Povrće oguliti i u zasoljenoj vodi u većoj zdjeli skuhati uvečer, kad temperatura padne i kad toplina s ploče peći odnosno električnog kuhala neće smetati. Pripaziti da se krumpir stavi na kuhanje izrezan u veće komade. Nakon što je povrće skuhano, izvaditi ga, kuhani krumpir odvojiti. U zdjelu s preostalom vodom i uz dodatak još nešto vode (i one ocijeđene s cjediljke s izvađenim povrćem stavljene iznad druge zdjele), na kuhanje metnuti riblje glave, pa ih kuhati dok voda ne zavrije i držati na vatri još neko kraće vrijeme dok voda ključa, onda posve zatvoriti/iz struje isključiti  zagrijavajuću ploču i pustiti neko vrijeme da se riblje glave još pacaju (maceriraju!) u tekućini, može čak i do sljedećeg jutra. Iste pak večeri dobro ocijeđeno još toplo povrće (ali bez krumpira!) staviti u električni usitnjivač/sjeckalicu i mljevenjem pretvoriti u kašu što ju je, moguće, nakon kojeg dana ležanja u hladioniku ili nakon nekog vremena provedenog u zamrzivaču, rabiti, uz dodatak koncentrata od rajčice npr., kao bazu za neki umak za jelo s tjesteninom. Idućeg jutra, dok je još ljetna temperatura okoliša na podnošljivoj vrijednosti, riblju juhu obogatiti dodatkom od dvije jušne žlice jestivog ulja i s malo koncentrata od rajčice, po potrebi još začiniti solju, paprom…. i prokuhati. Dok traje to kuhanje na sićućne komadiće izrezati dobro oprane čistiće peršina. Još vrlo toplu juhu kroz gušće sito, da se dobro odvoje riblje glave i sitne koštice, procijediti u drugu odgovarajuću posudu u koju je prethodno stavljen isjeckani peršinov list, pa tu zdjelu s čistom juhom i poklopljenu ostaviti na još zagrijanoj ali sada iz struje isključenoj ploči peći. Temperatura s ploče prelazit će na juhu u zdjeli a ne na ambijent, i kad dođe vrijeme ručka tog dana juha će, lijepo mlaka, uz dodatak par začinjavajućih kapljica maslinova ulja, biti taman spremna da se, u količini od npr. jednog deciltra ili 1,5 dcl  za ručak popije iz male šalice.

Ohlađeni od večeri prije kuhani krumpir izrezati na komadiće, pa očistiti i na manje komadiće izrezati četiri do pet listova zelene salate, po meni jako dobro ide kristalka, često u Šparu nađem vrlo lijepe i cjenovno povoljne glavice. U Konzumu pak u neposrednom susjedstvu, dovoljno blizome da se kupljeno meso do doma ne ohladi, potražiti svježe pečenu vratinu ili, po meni još bolje jer sočnije je, pečeno carsko meso (po starinski: kajzerflajš) s finom reš-koricom, pa žurno doma na ručak. Na inoks-tavici na malo dobro zagrijane masnoće (po meni najbolja je domaća svinjska mast) popržiti priređene i dakako posoljene komadiće krumpira kuhanog večer prije, na istoj tavici i na minimalnom ostatku masnoće nakon prženja krumpira blago prepeći izrezane kriške kruha, meni se za to idealnime pokazuje Mlinarova peka, čak, dapače!, i ako nije taj čas kupljena, naime to što je se, izrezanu na kriške, malo poprži osjetno je podigne mada je kod vas već možda i dva dana. Poslužiti!

Potrošnja struje za sve ovo uistinu minimalna, toplina ambijenta nimalo iritirajuća. Izravna cijena za taj ručak za jedan obrok sa 10 do 15 dag pečene vratine – desetak do 15 kuna, a za carsko meso za jedan obrok i manje, zatim, kupuje li se peka u Mlinaru srijedom i subotom umirovljenici imaju popust od 15 posto, cijena kilograma krumpira (a za ovaj brok su vam potrebna jedva dva krumpira srednje veličine) kreće se oko sedam do 10 kuna, kilogram blitve je oko 20 kn ali, govorimo li oovdje o jelu za jednu osobu, taj kilogram i blitve dovoljan su za više obroka (i druge vrste) od jednoga.  ♣

Vino Zagorje  KLANJEČKI CHARDONNAY DOSTUPAN i NA KUĆNOM PRAGU NARUČITELJA!… – Kad smo kod čašice Bakhova nektara koja bi lijepo i dostojno zaokružila upravo predstavljeni obrok, evo rješenja – šire pristupačnog  po cijeni i dostuponog i na kućnom pragu naručitelja npr. i u Zagrebu!

Nenad Posavec u svom podrumu, uz najnovija priznanja za kakvoću vina – diplomama sa sjajem Velikog zlata, Zlata i Srebra osvojenima na posljednjem ocjenjivanju vina Sjeverozapadne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelina (suhiucasi)

Riječ je o vinu iz proizvodnje klanječkog vinogradara i vinara Nenada Posavca, koji obrađuje 1,5 hektara vlastitog vinograda a dio pažljivo probranog grožđa otkupljuje od vinogradara u svom susjedstvu. Raspolaže sa sortama Chardonnay, Rizling rajnski, Graševina, Pinot sivi, sauvignon, tu su, uz za Hrvatsko zagorje tradicijski Sokol s 250 trsova, još neki stari, već odavna uzgajani kultivari (razne beline, Plavec žuti…) u tome dijeu Hrvatske. Nenada Posavca, inače člana udruge Vino Zagorje, poznajem dugo, još iz vremena kad je vina punio u bocu i na tržšte plasirao kroz butelju. Kroz niz godina susretao sam ga na smotrama zagorskih vinara i na raznim prodajnim revijama zagorskih specijaliteta i vina i izvan Hrvatskog zagorja, nekad su takvi nastupi proizvođača mesnih prerađevina, vina, rakija i tradicijskih kolača bile česte i u Zagrebu na Trgu bana Jelačića. Kroz godine pratim njegova vina, koja redovito ostavljaju vrlo dobar utisak. O kakvoći Posavčevih vina govore i brojna odličja najvišeg ranga osvojena na ocjenjivanjima u sklopu  različitih izložbi Bakhova nektara poput npr. one s nazivom Vino Zagorje na nivou Hrvatskog zagorja i one na Bizeljskom u susjednoj Sloveniji do onoga u Sv. Ivanu Zelina a što pokriva osjetno veću površinu – cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Evo, kao nastavka svijetle tradicije, najnovijih Posavčevih uspjeha: sa Chardonnayem 2020 titula Šampiona za suhu kapljicu na ocjenjivanju Vino Zagorje 2022 u Bedekovčini, ove godine pak u Zelini na ocjenjivanju kapljice cijele kontinentalne Hrvatske osvojena odličja su: Velika zlatna medalja za Graševinu izborne berbe prosušebih bobica 2017 (slatko), Zlatna medalja za Chardonnay 2020 (suho), i Srebrna medalja za Rajnski rizling 2020 (suho).

Unatrag koju godinu Posavec svoje vino više plasira kao otvoreno nego u butelji, cijene za litru vrlo su prihvatljive, a bitno je naglasiti i to da je kapljica od Posavca, koji se dobro snašao u traženju potrošača i izvan svojih Klanjca i Hrvatskog zagorja, dostupna i u Zagrebu, Nenad Posavec svakog petka u kasno popodne u Metropolu svojim kupcima dovozi naručenu sortu i količinu u kanisterima. Evo kontakta: 098 946 1537…  ♣

Vinska galerija Vukoje u Trebinju  ŠESTI  SALON ŽILAVKE, PRVI SALON VRANCA u PLANU – Iz Châteauneuf-du-Papea, glasovitog vinskog carstva na jugu Francuske, od jednog od najboljih i najpoznatijih vinara Bosne i Hercegovine Radovana Vukoja stigla mi vijest o održavanju, u Trebinju, ovogodišnjeg festivala vina od Žilavke, s najavom sudjelovanja ponajboljih hercegovačkih vinogradara/vinara kreatora kapljice od te sorte. Sredinom kolovoza 2022. uvečer u Trebinju u Bosni i Hercegovini počeo je  tradicijski godišnji, šesti po redu Salon žilavke, smotra ponajboljih eno-uradaka od spomenute hercegovačke bijele sorte, vrlo značajne za BiH a i za cijeli bazen europskog jugo-istoka. Priredba se odvijala u Vinskoj galeriji Vukoje u sklopu imanja Radovana Vukoja koje, uz vinograd te posjeta i te kako vrijedan moderan vinski podrum, obuhvaća i ugostiteljski segment must visit na osobito visokom nivou.

Radovan Vukoje u društvu s američkim vinskim novinarom s bazom u Beču Darrelom Josephom, u svom trebinjskom restoranu na mediteranskom ručku dakako sa žilavkom kao protagonistom u čaši!

S obzirom da se inicijator održavanja ove manifestacije Radovan Vukoje, koji je, inače, zanat u domeni enologije pekao i iskustvo stjecao u znanim vinskim podrumima u Italiji te koji je potom, kad se vratio kući, u vlastitoj režiji visoku reputaciju svojim eno-uradcima i organizacijskom sposobnošću ne samo u domeni vina nego i u domeni ugostiteljstva i eno-gastronomije stjecao i stekao na kućnom pragu, te koji se može osim s nekoliko vrlo vrijednih izvedbi žilavke pohvaliti i s više rasnih crnih vina, javio upravo iz Châteauneuf-du-Papea, moje pitanje bilo je kani li možda – naime bilo bi to logično! – pokrenuti i kakav značajniji salon crnih vina, ne nužno reviju blatina jer takva smotra već u nekom obliku (npr. BLAŽ u Međugorju) postoji u drugim dijelovim Hercegovine, nego npr. festival vina od tradicijskih a odličnih vinskih kultivara jugoistočne Europe poput i Blatine, i Trnjka, Vranca, Kratošije odnosno Zinfandela, Primitiva ili Tribidraga, Crljenka, te Plavca maloga, bilo kao ambiciozno rađenih jednosortnih vina, bilo kao mješavina sorata u koje bi možda čak mogle biti uključene i inozemne mediteranske sorte što su se proširile ovim našim jugom u širem smislu, konkretno npr. Syrah, Grenache, Mourvèdre…, ali zasad još opširniji odgovor odgovor na pitanje nije mi stigao, Vukoje je samo šturo objavio da razmišlja o festivalu Vranca… U Hercegovini se, inače, u Međugorju 8. rujna od 18 sati u sportskom centru održava smotra bijelih i crnih vina BLAŽ, posvećena blatini i žilavki.   ♣

Čarobna Toscana  KRAJOLIK, POVIJEST, POLITIKA, ZNANOST, KULTURA i UMJETNOST s BAKHOVIM ZAČINOM – Sezona godišnjih odmora i vrijeme masovne privremene seobe suvremenih nomada bliži se kraju, isplati se, ako ništa drugo nakon što se novčanik ispraznio za boravka na moru, barem razmišljati o nečemu što ukoliko iz financijskih razloga ne može biti kruna ovogodišnjih ljetnih lutanja možda može biti ostvarivo kasnije u tijeku godine ili pak u tijeku prvih mjeseci sljedeće godine, a to je, makar i kraći, na dušu i tijelo motivirajući skok do – pejsažno prekrasne i glede europske povijesti, pa politike, te znanosti, kulture, umjetnosti, mode a i eno-gastronomije značajne na svjetskoj razini – Toscane. Inspiracija: Dante, Petrarca, Leonardo da Vinci, obitelj Medici, Michelangelo, Macchiavelli, Ferragamo, Firenze, Siena, Chianti classico, Vino Nobile di Montepulciano, te kralj – Brunello iz Montalcina…

Brunelli posebno vrijedni pažnje: Corte Pavone, Col d’Orcia, Il Poggione, Siro Pacenti, Cicci Piccolomini d’Aragona, Poggio di Sotto, Casanova di Neri, Lisini, Biondi-Santi (suhiucasi)

O povijesti, kulturi i umjetnosti, znamenitim ličnostima lako je saznati sve što treba iz literature i preko interneta, a o različitoj bogatoj ponudi proizvoda i usluga moguće je informirati se preko različitih napisa i klasičnog EPP-a, a o nijansama u kakvoći, što je posebno važno u eno-gastro segmentu, najbolje je konzultirati se s nekim hedonistom i dobrim poznavateljem stvari u kojega se ima povjerenja. Po vinskim pitanjima kao urednik u nekadašnjem tjedniku Vikend i potom kao glavni urednik revije Svijet u Čaši (koja, inače, na Martinje ove godine obilježava tri desetljeća od izlaska svojega prvog broja), imao sam prilike pod blagoslovom Bakha lutati Toscanom svake godinezaredom kroz gotovo dva desetljeća, I, dakako, kušati. Sada, nakon niza objavljenih tekstova u Svijetu u Čaši, na temelju kojih sam dobio i još dobivam niz upita za posebnu preporuku onoga što se svakako ne bi smjelo propustiti kušati, pomislio sam da bi moglo biti korisno sada, još jednom, istaknuti ono što bi spadalo u kategoriju sine quae non, pa evo, kroz fotografije, uži izbor mojih preporuka vezano uz toskanski dragulj na bazi tamošnje sorte Sangiovese, a tržištu ponuđen pod robnom markom Brunello di Montalcino… Corte Pavone, Col d’Orcia, il Poggione, Siro Pacenti, Ciacci Piccolomini d’Aragona, Casanova di Neri, Lisini, te legendarni Biondi-Santi, ali i, makar ih nema ovdje na slici, i vina proizvođače Antinorija Pian delle Vigne, te  Salvionija….  Živjeli! ♣

__________________________________________

Željko SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik revije, Mladen HORIĆ, suosnivač revije te glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, i Marko ČOLIĆ, urednik fotografije. PANTA REI, TEMPUS FUGIT, FAMA VOLAT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

….pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 08. 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA

Jelsa Summer Wine Tasting 2022 … POŠIP LUVIJI 2021 TE PLAVCI TOMIĆ, PLENKOVIĆ i vinarija SVIRČE

Ovogodišnje ocjenjivanje Jelsa Summer Wine Tasting, dosad inače četvrto po redu, bilo je što se uzoraka tiče podijeljeno u tri grupe – dvije s hvarskim vinima od bijelih sorata i jednu s vinima od crne sorte, Bogdanuša je svrstana zasebno u prvu grupu, ostale bijele sorte otoka Hvara u drugu, a crnjake je prezentirao Plavac mali crni. Bila su prijavljena 33 uzorka – devet bogdanuša, 13 ostalih bijelih vina otoka i 11 u kategoriji plavca malog. Većina vina osvojila je više od 85 bodova što se vrednuje kao srebrna medalja (tri zvjezdice), a četiri vina, ocijenjena s 90 i više bodova, zaslužila su Zlato odnosno četiri zvjezdice, po oznakama koje koristi revija Svijet u Čaši četiri zlatna grozdića.

Ocjenjivačka komisija na Jelsa summer wine tasingu 2022 (Julio Frangen)

U ocjenjivačkoj komisiji, pod predsjedanjem enologa Saše Zeca dipl. ing. agr, bili su vinski stručnjaci i znalci Nikola Colnago, vinar i certificirani kušač, enolog Davor Šestanović, certificirani kušač; Kristina Jukić, sommelierka; Mario Kolumbić, sommelier; Yvan Esteve, sommelier i vinski trgovac, Siniša Matković-Mikulčić, turistički vodič, WSET2; Katherine Kit Pepper, vinska publicistkinja, DipWset.

Jelsa summer wine tasting 2022– najbolje ocijenjena bijela vina i, pored, najbolje ocijenjeni crnjaci (Julio FrangenI

Rezultati po kategorijama

Ukupni šampion: Pošip Luviji 2021 – Luviji Bracanović  (92,66/100 bodova)

Vino je bilo u kategoriji Ostala bijela vina otoka. U toj grupi vino Beleca 2021 od Andra Tomića dobilo je 91,5 bodova,  a Cesarica Carić 2021 vinarije Carić vina 89,33 boda.

Bogdanuša:  Zlatan Bogdanuša 2021 – Zlatan otok (91,00); Bogdanjuša Carić 2021 – Carić vina (88,10); Bogdanuša Pavičić Selekcija 2021 – Pavičić vina (87,00)

Plavac mali: Plavac mali barrique 2018 – Tomić (91,50); Zlatan Plenković  Exclusive 2016 – Zlatan Otok  (89,50);  Plavac Ivan Dolac 2013 – Vinarija Svirče  (89,50) ♣

CRO AMBER WINES

Serija tematskih specijaliziranih ocjenjivanja vina u organizaciji novinara Ive Kozarčanina i Ane Rogač – osnivača projekta iVino, nastavljena je ovih dana u zagrebačkom hotelu Esplanade vrednovanjem uzoraka iz kategorije jantarne kapljice odnosno kategorije amber wines, tj. vina dobivenih dugačkim maceracijama bijelih sorata. Ovo je u nas prvo, moglo bi se reći sveobuhvatno kušanje takve kapljice s ciljem da se potrošačima predstave etikete po kakvoći.

Jantarna vina, šire u svijetu znana i pod nazvom orange wines, u nas su postala vrlo popularna; na ovim domaćim prostorima radi ih već popriličan broj vinara, a na ovo ocjenjivanje stiglo je 36 uzoraka iz cijele Hrvatske, od Baranje preko središnje i sjeverozapadne Hrvatske te  Istre, do Dalmacije, sve do Korčule.

Vina su ocjenjivali enolozi dr. sc. Ivana Vladimira Petric iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, samoborski proizvođač bermeta Antun Filipec, sommelieri Darko Lugarić i Tomislav Zdunić, Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com.

Za Zlatno odličje trebalo je dobiti minimalno 88/100 bodova, za srebrno minimum 86/100, a što se tiče Bronce odlučeno je da se javno obznane samo dobitnici 85/100 bodova

ZLATO (redosljed po bodovima)

Malvazija Unica Kabola 2019 – Marino Markežić Kabola, Momjan – Šampion

Malvazija Amfora Kabola 2019 (macerirana u ukopanoj glinenoj posudi) – Marino Markežić

KabolaMuškat momjanski Kabola 2020 (maceracija također u amfori) – Marino Markežić Kabola

Orange Malvazija 2020. – Pervino, Novigrad, Istra

Aromano sivi pinot 2017 – Bolfan Vinski Vrh, Hrašćina, Hrvatsko zagorje

Zlatna vina, Kabola premoćno na vrhu

SREBRO

Graševina Orange 2012 – Kalazić vina, Batina, Baranja

Graševina Koria 2018 – Kutjevo d.d,

Graševina Koria 2017 – Kutjevo d.d,

Marmor Collis 2019. (od sorata Johanniter, Chardonnay i Graševina) – Antun Glavica, Moslavina

Primus Pinot sivi Orange 2018. – Bolfan Vinski Vrh

Coletti Amfora Pinot grigio 2018. – Franjo Kolarić, Plešivica.

Coletti Neuburger 2018. – Franjo Kolarić

BRONCA

Sivi pinot 2019 – vinarija Ipša, Livade, Istra                                                                                              

Kujundžuša riserva 2016. – Grabovac, Prolozac Imotski                                                             

Istraditional 2016. – Bruno Trapan, Šišan                                                                                          

Malvazija 2018 – vinarija Ipša                                                                                                                   

Žlahtina Festivum 2019 – Antun Katunar, Vrbnik, otok Krk                                                                      

Amphore cuvée 2019 (od Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Chardonnaya i Sauvignon) – R &J

Boutique winery, Sveta Jana, Plešivica. ♣

______________________________________

SLOVENIJA SLOVENIA

.(XXXL) MALVAZIJA CAPO d’ISTRIA 2017 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština; Malvazija istarska, birane parcele; vrhunsko zgp; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

.(XXL) MALVAZIJA CAPRIS 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština;  Malvazija istarska, birane parcele – Debeli rtič & Labor, alkoholna fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje osam mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta te u bačvama od akacije; vrhunsko zgp; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ dobro bi mu došlo još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗ ⇒

.(XXL) TANNAT CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Tannat, birane parcele na pozicijama Debeli rtič & Baredi, dozrijevanje 12 mjeseci u bačvama od francuskog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano (ne bih se složio s izrazom nabildano!), s mekanim taninom, vrlo živo, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

Vinakoper – Malvazija Capo d’Istria, Malvazija Capris, Refosk Capris i Tannat Capris (suhiucasi)

______________________________________________

OD TNT-a do TANNATa – Na prostoru od sjeveroistične talijanske kopnene državne granice pa prema istoku i jugoistoku i krajnjm jugu Balkana zasađeno je dosta francuskih vinskih kultivara, među najpoznatijima i da ih tako nazovem rasnima od bijelih su dakako Chardonnay i Sauvignon bijeli, a od crnih Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc,  Syrah, nešto je na našemu jugu i manje znanog Marselana, a nedavno je, s jugozapadnog dijela Francuske (Sud Ouest) stigla i još jedna uistinu rasna i svjetski donekle već raširena (u Urugvaju je stekla status nacionalne sorte!) mada ne i toliko široko i proslavljena sorta, riječ je o Tannatu. Kako objašnjava glavni enolog koparske vinske kuće Vinakoper Boštjan Zidar, Koprani su već neko vrijeme vani, pogotovu u Francuskoj, tražili neki kultivar  koji provjereno sam daje odlično i dugovječno crno vino ali istodobno i koji bi se mogao za kupažu sjajno kombinirati s domaćim Refoškom, pa su se eto odlučili upravo za Tannat. Prve sadnice posadili su prije nešto godina, a prve butelje vina od Tannata, koji je službeno, dok nije dobiveno dopuštenje nadležnih da ga se smije uvrstiti u sortiment Koparskog vinskog područja označavan kao Tnt, bile su napunjene prije dvije godine. Tannat je u međuvremenu dobio oficijelno dopuštenje za sadnju pa ga je još dosađivano, i sad je unutar robne marke Vinakopra Capris napunjeno i tržištu ponuđeno oko 3000 butelja iz berbe 2020. Tannat je isprva bio posađen na znanim pozicijama Baredi i Debeli rtič, naknadno ga je još posađeno na položaju Purissima.

_______________________________________________

.(XXL) REFOŠK CAPRIS 2020 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk, birane parcele na pozicijama Santomas & Purissima, dozrijevanje 15 mjeseci u bačvama od francuskog, američkog i slavonskog hrasta; vrhunsko zgp; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ ozbiljno, kompleksno, sortno karakteristično, sjajno strukturirano, s mekanim taninom, lijepe kiselosti u službi svježine i živosti, skladno i elegantno, s velikim potencijalom ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗ ⇒

.(XL) REFOŠK 2021 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra Koparština; Refošk; vrhunsko zgp; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ sortno vrlo raspoznatljivo, s puno voćnosti, vrlo dobre strukture, s ugodnim taninom, dobro će mu za daljnji razvoj doći i još nešto vremena odležavanja u butelji ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) IZBRANI TERAN 2021 PTP – Rajko & David ŠTOK ■ Slovenski Kras, Dutovlje; oznaka ptp odnosno Priznato tradicijsko poimenovanje; suho, 12,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑ ⇗

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion = 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable,and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over 220 kn (30 €) •

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 05.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Međimurje: Madjerka – jedinstveni vinogradarski položaj ranga grand cru i pravo turističko blago. Na stranama terase s vinogradima, a na vrhu – krasnom vidikovcu – čudovita oaza za specijalna događanja i za predah i lješkarenje s predznakom ekskluzive u krasnom prirodnom prostoru

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Viti-vinicultural world, spring 2022: WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE ⦁ Sajmovi, festivali: MALVAZIJE SVIJETA u POREČKOJ ŽATIKI ⦁ Verticale magistrale: GRAN TERAN I, REX ISTRIAE ⦁ Klaudio i Ivan Ipša: ŠPICA u ULJU i VINU ⦁ Giorgio Clai: TKO ČEKA, TAJ DOČEKA ⦁ The United Nations of Fine Wine: CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! ⦁ Saloni: PINK DAY(S) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA ⦁ POLETTI – 180 GODINA!  ⦁ Uz Urbanovo 2022: značajne obljetnice: CMREČNJAK u TAJERU te TANJURU i u ČAŠI ⦁ Amber/Orange u Izoli, New Yorku,Londonu,Beču: OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE ⦁ TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER! ⦁ Konferencija u Osijeku: RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

______POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2022 – BUYING GUIDE____

_____________________________________________

Actual state of the viti-vinicultural world, spring 2022

WINE PRODUCTION, CONSUMPTION & INTERNATIONAL TRADE in 2021

            Short time ago the OIV director general Pau Roca presented the actual state of the viti-vinicultural world. Here the most important facts:

2021: HISTORIC HIGH IN TRADE AND PARTIAL RECOVERY IN CONSUMPTION – The 2021 sees a partial recovery of global consumption after the 2020 sanitary crisis, and the boom in the international trade market, which registered a record high in 2021 in both  volume and value. However, the scenario for 2022 looks uncertain, due to the turbulence posed by the global supply chain crisis, the war in Ukraine, covid variants and the increasing energy prices.

2021 Key Figures for the wine sector

The surface area of the world vineyard in 2021 is estimated to be 7.3 mha (million hectares), and this is only marginally lower compared to 2020.

World wine production, excluding juices and musts, in 2021 is estimated at 260 mhl, marking a decrease of almost 3 mhl compared to 2020.

                World wine consumption in 2021 is estimated at 236 mhl, marking an increase of 2 mhl  (+0.7%) compared to 2020 volume.

With a volume of  111.6 mhl, the largest exported volume ever recorded in history,  world wine exports in 2021 have increased by 4% compared to 2020, and have boosted even more in terms of value, with 34.3 bn (bilijuna = mlijardi) EUR, registering a yearly increase of 16%

First estimates in 2022 in the Southern Hemisphere – A decline in wine production for 2022 in the Southern Hemisphere is expected overall. This is not necessarily bad news. This fall recorded is due to the extremely high wine production levels seen in 2021, and this year we expect harvests to return to their long-term averages. With the exception of New Zealand and South Africa, all other major Southern Hemisphere wine producing countries are expected to decline their 2022 production levels.

Pau Roca, at the Press Conference about the viti-vinicultural world today

                2021: Partial recovery from covid-19 pandemics and booming of online sales in 2021, the pandemic was certainly not over but the wine sector overall has proved to be more resilient than other sectors. Part of this success has to do with the sector’s great capacity to adopt innovative and technological solutions to cope with the lockdown measures like the e-commerce.

2022 important items: Global supply chain disruptions, Ukraine invasion and the energy crisis announce a year of turbulences. Covid-19 pandemic initially slowed the global supply chain as manufacturers were forced to suspend work until safety precautions were enforced. New covid variants and the lack of access to the vaccine specially in certain developing countries exacerbated the recovery of global production even when developed economies like US and EU reconciled to their consumption behaviours. The war in Ukraine has set off a series of new supply-chain bottlenecks. So has a surge in Covid cases in China, which has led to temporary lockdowns in parts of the country. In addition, the war is putting unprecedented pressure on the global energy market, which was already experiencing a rise in prices in 2021. Moreover, the sanctions imposed by the EU on Russia are putting further  pressure on the market.

Also, potential trade disruption between EU and Russia might cause some concerns, especially in Italy, France and Spain. As a reminder, Russia is the 10^th largest wine importer in the world in 2021 (accounting for about 2% of the world imports) and the 8^th largest wine market in terms of sales value.

The new challenge in 2022 is to see how the sector will cope with this new situation, where global supply chain patterns have to be probably reconsidered and energy prices will create an inflationary pressure on consumers. ♣

Sajmovi, festivali

SVJETSKE MALVAZIJE u POREČKOJ ŽATIKI

Nakon prošlogodišnjeg predaha, manifestacija Vinistra u 28. izdanju vratila se u svoju dvoranu Žatika u Poreču. Organizatori oduševljeno izjavjuju: Najbolje malvazije i terani na kupu, istarska izložba vina još jednom je oduševila, u tri dana trajanja privukla je više od 10 tisuća posjetitelja među kojima je bilo vrlo mnogo poznatih i uglednih osoba iz javnog života, i među kojima je bilo mnogo stranih gostiju, prostor je prštao pozitivnom energijom!

Vinistra je, pohvalit će se domaćini, potvrdila status najatraktivnije vinske manifestacije u nas

Ove je godine Vinistra na 3500 četvornih metara okupila 110 izlagača, od čega 80 proizvođača vina. Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Vinistra, ističe kako se iz godine u godinu posjetitelji pokazuju sve educiranijima glede Bakhova nektara, te kako su izlagači zadovoljni posjetom i poslovnim susretima.

A sommelier Emil Perdec, korporativni voditelj Odjela hrane i pića u Plavoj Laguni, dugogodišnjem partneru Vinistre, naglašava da je manifestacija sve bolja u organizacijskom smislu.

– Bitno je reći da se visoko podigla kvaliteta Vinistrinog ocjenjivanja uzoraka što je iznimno poticajno za vinare, da se u bitno većem opsegu posvete kreaciji vina na razini svjetske klase. Najveća vrijednost izložbe je brendiranje Istre kao atraktivne vinske destinacije s odličnim malvazijama i teranima – Perdecove su riječi. Predsjednica ocjenjivanja vina bila je Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, inače duboko uključena i u ocjenjivanje na Decanter World Wine Awardu.

Znani vinski pisac Paul Balke na štandu Coronike na sajmu prezentirao je svoj projekt – elegantnu, podacima bogatu i lijepo ilustriranu knjigu North Adriatic Wine, uključene regije su Veneto i Venecija Julija, Slovenska i Hrvatska Istra

Vinistru je posjetio naš Slavonac Josip Blažević koji već četiri desetljeća živi i radi u Schaffhausenu u Švicarskoj i tamo vodi poduzeće Vallis Aurea za uvoz i distribuciju vina. Na slici je u razgovoru o mogućoj suradnji s gostom-izlagačem Tomislavom Bolfanom sa zagorskog posjeda Vinski vrh. Blažević je na njihovim posjedima obišao neke vrlo značajne istarske vinare koji medjutim nisu nastupili odnosno nisu osobno prisustvovali na ovogodišnjoj Vinistri, konkretno Giorgia Claija, Morena Coroniku, Klaudija Ipšu

Među poslovnjacima-posjetiteljima – Gordan i Jasna Mohor, glavni i odgovorni u tvrtki MIVA Mohor Trgovina, te Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com (još se ne izjašnjava za javnost o tome kakvi su mu festivalski planovi za 2022.!)

            Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, istaknuo je kako Istra i Kvarner čine 17 posto hrvatske proizvodnje vina.

– Istarski su proizvođači Bakhovog nektara pokazali kako se kroz vinske ceste, inovacije i stalno podizanje kvalitete vina, u kombinaciji s autohtonom gastronomijom, može značajno pridonijeti razvoju cjelogodišnjeg turizma i brendiranju destinacije. Ohrabruje činjenica da nam se kontinuirano, već nekoliko godina, povećava izvoz vina više cjenovne kategorije, posebice pjenušaca, što jasno govori da međunarodnu promociju i pozicioniranje hrvatskih vina treba graditi upravo u segmentu vrhunske kvalitete – kazao je Kovačević. A državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede dodao je kako je na području Istarske županije ugovoreno projekata u vrijednosti 800 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razvoj, do sada je isplaćeno 612 milijuna kuna.

Na planu organizacije vinske branše Istra sa svojom udrugom Vinistra vodeća je regija na području Hrvatske. S obzirom na današnji osobito visoki stupanj popularnosti plemenite kapljice (i) u nas te na naglo povećano zanimanje za javno druženje s Bakhovom čašicom i na višem nivou a kao rezultat toga i već uistinu silnog broja postojećih i do ludila posjećivanih manifestacija nazivanih (poslovnim) sajmovima odnsno festivalima vina (i delikatesa!), možda bi skup Vinistra mogao biti i prvi u nečemu vrlo važnome za bitno uspješniji upravo poslovni efekt s događanja izravno na licu mjesta a onda još i, naknadno, i za izlagače i za potrošače.

Ovdje mislim na omogućavanje kvalitetnijeg kontakta posjetitelj-potrošač s izlagačem-ponuđačem i s uzorkom, kao i na, u nastavku, daljnje kvalitetnije širenje vinske kulture među potrošačima preko (specijaliziranih) medija javnog informiranja. Naime, na priredbama nazvanim sajmovima i festivalima u nas, koliko god može (organzatora) radovati veliki broj posjetitelja, toliko istinskog zaljubljenika u vino kao napitak bogova i odraz terroirea, vinskog trgovca te novinara-pisca o plemenitoj kapljici, gastronomiji i turizmu smeta gužva što je uz štandove – na dosta festivala potaknuto i treštanjem glazbe zamišljene od strane organizatora kao obogaćenje programa!!!??? – stvaraju brojni posjetitelji u želji da (za cijenu jednodnevne ulaznice) čim više popiju i zabave se kao u kakvom lokalu. Vinskom trgovcu, ugostitelju i publicisti o vinu praktički je nemoguće prići koliko treba štandu odnosno stolu kao izlagačkom mjestu, pa se ozbiljnije s vinarem porazgovarati o nastanku i karakteristikama nekog vina, uvjetima kupnje u okviru veleprodaje i maloprodaje…. Bilo bi korisno da se (i) na Vinistri uz već postojeću pozornicu za širu publiku, predvidi još neka susjedna manja – za širu publiku zatvorena – dvorana ili soba a gdje bi se omogućilo u domeni trgovine, ugostiteljstva i eno-gastro pubicistike istaknutim osobama kao uzvanicima da sjedeći na miru za stolom koncentrirano kušaju i dobro upoznaju razne uzorke. Te bi uzorke s predočenog popisa sastavljenog od strane organizatora u dogovoru s izlagačima, na kušački stol po želji gosta donosio/donosili za to zaduženi sommelier(i). K tome, u nekom dijelu te prostorije moglo bi se realizirati kvalitetan poslovni susret poslovnog gosta sa zainteresiranim proizvođačem, tzv. B2B… Netko će možda na ovaj prijedlog odgovoriti kako za ozbiljnije upoznavanje s određenim vinima postoje vinske radionice, međutim one, pogotovu ako se odvijaju za vrijeme trajanja festivala/sajma paralelno s izlagačkim dijelom, nisu i dovoljne, jer su svaka na određenu temu, i onaj tko iz publike u obrazovnom i barem dijelom poslovnom smislu nastoji što bolje zadovoljiti svoj interes trebao bi svakako izabrati više radionica, onda mu ostaje dosta manje vremena za sajamski dio… ♣

Na ocjenjivanju malvazija svijeta, osvajanjem šampionske titule, sve je pomeo Gianfranco Kozlović sa svojom Malvazijom Santa Lucia 2018, na prvo mjesto Kozlović se uspeo i s Teranom 2021 u konkurenciji mladih terana Desno: Na Vinistri 2022 su dodijeljene diplome za vino studentima Stručnog studija vinarstva u Poreču. Pet sadašnjih i bivših studenata Veleučilišta u Rijeci predstavilo je nagrađena vina s Vinistrinog ocjenjivanja. Među njima je i 23-godišnji Paolo Agapito, čiji je Teran 2018. ovogodišnji šampion u kategoriji zrelih vina od spomenute sorte

Vinakoper iz Kopra dominirao je sa svojim refoškom – za Capris 2020 osvojio je Platinastu medalju, a za Capo d’Istria 2018 i za Refošk 2021 Zlato. Zaista sjajna vina u trima kategorijama i od Refoška, domaćieg crnog aduta Koparštine, kao što je Teran domaća crna uzdanica Hrvatske Istre

Vitki Ivica Matošević, bivši dugogodišnji predsjednik Vinistre i dio nekad čuvenog istarskog vinskg trija DKM (Degrassi-Kozlović-Matošević) a sada na određeni način vinski spojen s Kozlovićem u KozloMat, posebno je ponosan na svoje mješavine bijelu i crnu Grimaldu koje uklanjaju bore i koje mu, kaže, daju svježinu i snagu da ovdje ali i po svijetu i dalje trči za za svojom suprugom Đurđicom nadajući se da će mu se posrećiti da na utrkama na cilj stigne prije nje… Desno: Giancarlo Zigante ponosno je pozirao uz svoj VELIKI Cabernet sauvignon!…

Na štandu Chateau Belaj, ruskog vlasnika, okrepu je, naravno s jako dobrim crnjakom 2017 mješavinom pola-pola od Merlota i Pinota crnoga i iz dvostrukog magnuma, kod aktualnog hrvatskog viceprvaka u sommelijerstvu Josipa Oriškovića, zaposlenog u tom podrumu, potražio – oklopljeni ratnik (!!), koji je, lijepo zagrijan, potom – potražio novo društvo…

Na Vinistri je i ove godine bilo izlagača i izvan Istre pa i Hrvatske. Oni su, kao gosti, uglavnom bili smješteni u prolaznom prostoru na ulazu u dvoranu odnosno na izlazu iz nje. Znanoj kakvoći kapljice Puklavec Family Wines iz područja između Ormoža i Ljutomera, posebice marki Seven Numbers, ali, dakako, i šarmu za marketing zadužene Sonje Erčulj teško se moglo odoljeti… Desno: na tom ulaznom/izlaznom dijelu genijalne reklame za ovogodišnji Festival pršuta u Tinjanu, međutim na tako velikim info-panoima – nije nađeno mjesta da se spomenu i datumi održavanja festivala… (Marko Čolić)

Povratak na TERAN! Obitelj Franca i Olivera Armana iz Nardučija kod Vižinade, znana i po teranu i to u vrlo ozbiljnoj varijanti, htjela je široj javnosti  jače skrenuti pažnju na to da svako vino nije za konzumaciju odmah nakon što ga se napuni u bocu i pošalje na tržište, naime neka  vina od kojih se očekuje visoka kompleksnost trebaju još i u butelji određeo vrijeme za finalni dio razvitka i to im se vrijeme mora i pružiti želi li se s kapljicom susresti se na njenu vrhuncu i u kapljici maksimalno moguće uživati, a ne tek konzumirati je. Oliver Arman, koji je od oca Franca preuzeo vođenje podruma, na svoj je način htio postići to da potrošač i nakon što kupi takvo vino kojemu do špice još treba vremena bude dovoljno strpljiv glede konzumacije, pa je odlučio da butelje s najboljim teranom kuće, njegovanime brižno u barriqueu, stavi prije puštanja na tržište u posebne elektroničkom napravom opremljene kutije koje je, da se dođe do boce, moguće otvoriti samo zadanom lozinkom a tek od roka do kojega je, kako je procjenjeno, kapljica mogla dostići zenit ili mu je sasvim blizu! Na slikama je Oliver Arman dok prezentira vinska potencijale kuće Franc Arman i tu famoznu crnu kutiju-čuvalicu butelje, te, dolje, Oliver s ocem Francom u obiteljskom vinskom podrumu  (Marko Čolić)

Verticale maestrale

GRAN TERAN I, REX ISTRIAE

Pune je tamno-plave plemenitaške krvi, svoj i osoben, još s relativno kratkim i ne još baš s naročito uočljivim pedigreom, ali srećom u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je prekretnica. Stanoviti Moreno (prevedeno na hrvatski=tamni) s prezimenom Coronica povezanime, opet kroz prijevod, s krunom, a inače čovjek seoskih korijena i orijentiran više na težački rad na zemlji nego na sjedenje na prijestolju, odlučuje mu posvetiti maksimalnu pažnju. I, 1997. nastupa bitna promjena, s jasnim nagovještajem institucionalizacije veličine karaktera tog do tada nestašnog, razbarušenog, malo i divljeg, tvrdog istarskog sina, očito željnog, od rođenja do časa spremnosti izlaska iz kuće prikladnog mjesta stanovanja, puno sunčevog milovanja i dovoljno vremena i mira doma za stjecanje pune staloženosti za trenutak kad pođe u svijet gdje bi trebao duže izdržati u dobroj kondiciji.

Sjajna uvertira u ovogodišnju Vinistru – Gran vertikalu svojega GranTerana od 2015 pa do terana iz daleke 1997 na svom posjedu u Korenikima organizirao je za odabrane uzvanike Gran Moreno Coronica, na slici s našom istaknutom sommelijerkom Danijelom Kramarić. Teran je pokazao da je senzacionalno, gotovo bezvremensko vino. Novije berbe lijepo otkrivaju akumulirani trud i iskustvo te znalačku ruku proizvođača koja je, uz idealan terroir, presudna za vino kao finalni proizvod – kazala je sommelijerka Daniela Kramarić (suhiucasi)

GranTeran I, Rex Istriae, a glass full of heritage (suhiucasi)

Desetljeće poslije prikladno hranjeni i maženi miljenik postaje pun, dotjeran, s 2008. ulazi u nivo boutiquea i dobiva na eleganciji, 2009. jača na tijelu i predstavlja se već snažnim, osobito kompleksnime s time da zadržava eleganciju i profinjenost.  Pred nama je, eto, Gran Teran I, kralj Istre! Ponosni tata Gran Moreno Coronica, koji se s pravom, sada, diči sa svojim čedom začetim 2017., predstavio je na svom imanju u Korenikijima kod Umaga, razvojni put od onog pomalo divljeg siromaška tamno-plave krvi a, zapravo, očito je u ovim momentima, dečko velikog ali nekad prije neprepoznatog potencijala, od tih nekih vremena potkraj prošlog stoljeća do GranTerana I, kralja Istre što je, nakon rođenja u 2017. i najranije mladosti na školovanje krenuo u 2018. da bi nedavno, nakon prethodnika iz 2015. i 2011. nastavio jednakom snagom i visokom uvjerljivošću osvajati javnost.

Degustacija GranTerana

…’STA TERRA ROSSA LA TRIONFERÀ… –  GLASS WITH TERAN, A GLASS FULL OF HERITAGE: Veliki dirigent maestro Moreno Coronica s područja između Buja i Umaga, njegova pozornica na slikama, njegove skladbe u čaši te istarski dio poprilično plave krvi u mojim žilama (trebam li se danas pitati od čega toliko plave?!…) inspirirali su me za nedavnog kratkog boravka na našem najvećem poluotoku, da, dobro zagrijan, zapjevam:

…’sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferà, ‘sta terra rossa la trionferàaaaaa, evviva il GranTeran, e berlo a libertà!…

Teran se predstavio u punoj raskoši te, sudeći po reakcijama nazočnih, zavrijedio status usporediv s prestižnim svjetskim crnim vinima. Teran je budućnost istarskog vinarstva, zaključili su vinski stručnjaci iz svijeta okupljeni na Velikoj vertikali GranTerana. Ugledni enolozi, sommelieri i vinski novinari bili su oduševljeni svježinom i elegancijom odležanih terana koje su kušali, dopao im se i najstariji teran iz 1997. godine. Ova tradicionalna istarska sorta dokazala je potencijal odležavanja kakav ima rijetko koje vino u Hrvatskoj, istaknuli su ugledni gosti (suhiucasi)

Moreno Coronica poveo je svoje goste – nakon kušanja desetak terana različitih godišta od 1997. do berbe 2017. –  u obilazak vinograda Bosco Grando (nekad je tu bila šuma, pa je posječena da bi se sadila vinova loza) koji su vrlo blizu obiteljske kuće,  i objašnjavao je uzvanicima:

Pred kraj devedesetih bio je Teran Coronica, a s početkom ovog stoljeća vino je stasalo u GranTeran

– Teran, koji inače ima grozd veličine/težine i do 350 grama, velike bobice i tanku pokožicu, toliko je zahtjevan u vinogradu da mi je u nekim trenucima došlo da ga svega počupam! Srećom, nakon početnih ljutnji pa i očajavanja pri pomisli da moram poći raditi među trsje smirio sam se i, tješeći se time da je ipak Teran naš, pripremio sam se za dugo, makar bude li i manijakalno istraživanje vezano uz to kako da obrnem stvari nabolje. Teran je bio vino težaka koje je nekad davalo snagu za rad na zemlji. Kao sorta je divlji i pomalo čudan poput samih nas Istrijana, a traži i više nego dvostruko više truda i pažnje nego s neke druge sorte. Malvazija je svojedobno postala vizitkarta Istre, no teran će vinsku Istru dovesti na oltar velikana! Mislim da je ova Gran verticale veliki događaj za istarsko i hrvatsko vinarstvo, ipak su za veći uspojeh terana na tržištu, uz ustrajnost vinogradara/vinara, nužni brže jače širenje nasada pod tom sortom te proizvodnja i ponuda u istoj stilistici ipak nešto veće količine vina od te sorte. S vremenom sam uvidio da je, unatoč tome što je na položajima gdje imamo vinograde tlo izvanredno, zemlja crvenica, terra rossa specifičnog sastava, nužno ispitati teran i na raznim drugim mikropozicijama u odnosu na one gdje je bio prije. Tri puta sam micao nasade, i to ne baš daleko od prvotnih, pa sam se igrao eksperimentalno s različitim gustoćama nasada, s obradom tla, zatravljivanjem, uzgojnim oblicima, načinima rezidbe, datumima berbe… dok nisam bio zadovoljan. Došao sam do zaključka da je, barem ovdje kod mene, optimalno ostaviti oko 6000 trsova po hektaru, ustanovio sam u kojem opsegu ograničiti bujnost i rodnost, te što je još potrebno da sorta Teran vinom u organleptičkom smislu na najvišem rangu pokaže sve vrijednosti  posebice identitet  s obzirom na geografsku poziciju na kojoj raste. Između ostaloga baš i tim ciljanim zatravljivanjem prostora među trsnim redovima postižem i manju bujnost i niži rod a u smislu boljeg izričaja tla puno je napravila trava, naime ona je počela raditi ozbiljnu konkurenciju lozi glede ishrane, pa je trs, da bi došao do dovoljno hranjiva, prisiljen s korijenom silaziti što više u dubinu, a baš tu  može naći ono esencijalno baš za iskaz karakteristika tla.

Vinograd Bosco Grando (suhiucasi)

Zemlja crvenica istarska terra rossa, svaki drugi međured zatravljen (suhiucasi)

Da bih ovim tekstom odgovorima koji su me zanimali mogao zaokružiti-upotpuniti sliku, uputio sam Morenu nekoliko sljedećih pitanja: koliko su sada stare loze Terana od kojih proizvodi GranTeran, koji oblik uzgoja i rezidbe mu se pokazao najboljime, koliko je u njegovim nasadima sada kod Terana opterećenje po trsu, obavlja li se zelena berba, prakticira li se možda kad je berba neku količinu grožđa još ostaviti na kraćem prosušivanju na trsu, koliki je konačni prinos po trsu?

Bačve za dozrijevanje

Što se tiče podruma: koliko dugo traju maceracija i alkoholno vrenje za GranTeran, na kojoj su oni temperaturi, odvija li se process u inoksu ili u drvenoj posudi ili, možda, kombinirano, koliko dugo traje dozrijevanje vina teran za GranTeran prije punjenja u bocu i u kojoj se vrsti posude ono odvija, koliko je Moreno odredio vremena da GranTeran nakon punjenja provede u butelji prije izlaska na tržište, koliki su mu ukupan i suh ekstrakt, oko koje se vrijednosti kreće ukupna kiselost, koji je pH… Za visinu alkohola vidio sam na etiketama da se on, ovisno o godini, kreće od 13,5 do 14,5 vol %. I, na kraju: koliko, u prosjeku, butelja GranTerana kuća ATC Coronica proizvede godišnje i koji je to postotak u odnosu na ukupnu proizvodnju vina kuće Coronika (postoje naime još i jako dobar pjenušac Coronica brut nature, te mirna vina malvazija, GranMalvazija, Grabar kao kombinacija crnih sorata…)

Evo odgovora koje sam od Morena Coronike dobio e-mailom, naime s obzirom na situaciju na terenu u Korenikijima (nabit program, popriličan broj uzvanika koji su također svi htjeli pročavrljati s domaćinom…), tih desetak pitanja morao sam riješiti naknadno, odnosno ja ih njemu slati elektroničkom poštom :

1. Loze su stare od 15 d0 30 godina; 2. Uzgojni oblik je jednokraki guyot; 3. Gustoća nasada je 6000 trsova po hektaru, a proizvodnja grožđa po hektaru je otprilike sedam tona, to bi značilo da se prinos po trsu kreće oko 1,2 kilograma grožđa; 4. Prosušivanje grozdova na trsu ne prakticira se; 5. Maceracija traje od dva do četiri mjeseca mjeseca ovisno o karakeristici godišta berbe; 6. Maceracija se odvija u inoxu a temperatura kod fermrentacije kreće se od 20 do 29 Celzijevih stupnjeva; 7. Dozrijevanje vina je u bačvama zapremnina od od 600 i 2500 litara; 8. idealno bi bilo da prije izlaska na tržište vino u butelji odleži od šest mjeseci do jedne godine; 9. Ekstrakti u vinu uvijek budu iznad 30 g/lit; 10. Proizvodnja GranTerana godišnje u prosjeku bude, ovisno o godini, od 12.000 do 15.000 boca, a to je oko 10 posto ukupne produkcije proizvodnje kuće ATC Coronica. ♣
   

   Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i sa kćerkama, te, u podrumu, s talijanskim enologom Aldom Vencom, koji mu je savjetnik. U Morenov je stav prema Teranu vjerovao od samog početka: GranTeran je potvrdio svoju izvrsnost i izvanredne karakteristike usporedive s rasnim vinima od sorata kao što su Pinot noir i Nebbiolo. Treba nastaviti s ovakvim degustacijama kako bi se glas o Tteranu proširio diljem svijeta, naglasio je Venco (suhiucasi)

   

Coronica, koji ne zanemaruje druge svoje sorte, na ovom je događaju, uz ručak kasnije popodne, odlučio predstaviti novu svoju malvaziju Ottaviano, posvećenu svome ocu kojemu je Ottaviano bilo ime. Gosti su uz ručak mogli kušati sva Coronikina vina, svako sljubljeno s nekim specijalitetom, kreacijama koje su pripremali chefovi iz najboljih restorana sjeverozapadne Istre – Badi, konoba Nono, hotel-restaurant San Rocco, konoba Morgan te za finale, konoba Buščina voditeljica koje Fabiana Mijanović je za desert i otplesala par koraka s Morenom… Ovaj je događaj pokazao snagu terana, iznimnost terroira te ljubav obitelji Coronica prema svom kraju i crvenoj zemlji koja bitno pomaže da se s vinom dođe do ovakvih rezultata (suhiucasi)

U podrumu kod Morena Coronike – zajednička slika svih koji su prisustvovali Gran Verticali terana. Devedesetih godina jedino je Coronica vjerovao u ovu sortu, a danas imamo niz vinara koji joj se ozbiljnije posvećuju. Teran je svojom kvalitetom kao svježe, ali i kao odležano vino izrastao u nešto zaista veliko, istaknuo je vinski pisac Saša Špiranec, na slici sasvim desno i naslonjen na bačvu

Središte sela Koreniki – park maslina ispred zgrada gdje živi obitelj Coronica, gdje ima vinski podrum i skladište (suhiucasi)

U posjetu još nekima važnima a koji nisu izlagali na Vinistri 2022

KLAUDIO i IVAN IPŠA: ŠPICA u ULJU i VINU – Obitelj znanog maslinara i sve poznatijeg vinogradara/vinara Klaudija Ipše ove godine nije sudjelovala kao izlagač na Vinistri, samo je dala uzorke vina na ocjenu, i osvojila, u kategoriji crnih mješavina, 91 bod i Zlatnu medalju za sjajnu Santa Elenu 2018. Izostanak Ipše kao maslinara i vinara s visokom reputacijom za Vinistru 2022 bio je svakako veliki gubitak. Ali, bio je to i razlog za posjet tome imanju u selu Ipši!

Dvorište obitelji Ipša – lijevo je kušaonica, a desno ljetna terasa, dolje: prostrana kušaonica (suhiucasi)

Na ulazu lijep prizor – nova nedavno montirana uljara, jedna od najmodernijih na svijetu, kako čujem ima je u nas još samo uljara Chiavalon, te prostrano novouređeno dvorište koje eto, svojim sadržajima posve spremno pred punu turističku sezonu, dočekuje goste, a to što se kod Ipših nudi lijep je i karakterističan djelić ambijenta mirnog istarskog sela, čist zrak, debela hladovina na terasi, moderna kušaonica što može primiti 40 osoba, osvježenje uz pjenušac Ipša extra brut (šampanjska metoda, 20 mjeseci na kvascu u butelji), degustacijski sezonski menui na bazi lokalnih namirnica, odlična ulja vlastite produkcije od Istarske bjelice, Frantoija i Leccina te blend-selekcija od pet različitih sorata,  pa mirna vina izvrsna Santa Elena bianco, bijelo (macerirano) na bazi Malvazije istarske, te odlična Sant’Elena crno od Refoška i Merlota. Dame će svakako posebno zanimati, za ponijeti kući, i kozmetički proizvodi na bazi masline i maslinova ulja! ⦁

Bračni par Ipša goste dočekuje srdačno nasmijana i s pjenušcem Ipša extra brut kao novitetom u ponudi. Klaudio Ipša u razgovoru s Josipom Blaževićem, Slavoncem koji već 40 godina živi i radi u Schaffhausenu i bavi se uvozom hrvatskog vina u Švicarsku, posebice je zainteresiran za jantarnu kategoriju (suhiucasi)

Kod obitelji Ipša uz vino i maslinovo ulje ima i još nešto: kozmetički proizvodi na bazi masline u maslinova ulja!

Ustrajan i uspješan borac CLassius

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom, koja mu je kroz cijelo vrijeme i najtežih fizičkih i psihičkih trenutaka nesebično pružala podršku (suhiucasi)

GIORGIO CLAI: TKO ČEKA, TAJ i DOČEKA… – Sjećam se davnog  vremena kad je, nakon što se poslije 20-godišnjeg rada u ugostiteljstvu u Trstu preselio u Istru, počinjao u vinskome svijetu: bilo je to na šačici vinograda i u podrumčiću obiteljske kućice u Brajkima kod Krasice. On, i supruga što mu je pružala podršku. Skučeni prostor od 37 četvornih metara površine, s nekoliko starih bačava, zdravlje krhko, volja i ambicija – veliki! Poslije se pokazalo: neizmjerni srpljivost i upornost isplatili su se! Privržen svojim idejama o proizvodnji i maksimalno orijentiran na terroir i lokalne kultivare poput Malvazije istarske i Refoška kao svojim glavnim zvijezdama, opredijeljen za klasičan način i ekološki pristup ali, sve i do sada, skroman, bez puno razbacujućih hvalisavih riječi, izraza.

Giorgio CLassius Clai sa svojom desnom rukom Dimitrijem Brečevićem,vrijednim vinogradarom I vinarom koji slično diše i koji mu pomaže u uspješnom vođenju posjeda (suhucasi)

Prostorija za čuvanje butelja dok vino ne bude dovoljno zrelo za izlazak na tržište (suhiucasi)

Danas, nakon tridesetak godina, Giorgio Clai posjeduje 11 hektara vinograda s time da je u planu skorašnje širenje barem za još jedan hektar, uz vinovu lozu tu je i 1500 stabala maslina, podrum je nov, prostran i suvremen, površine 800 četvornih metara, vanjskim izgledom ukras ambijenta, lijepa kušaonica i prostrana terasa za domjenke s lijepoim pogledom na okolicu, četvero mladića zaposlenih u proizvodnji i dvije djevojke u uredskome sektoru, glavna vina su rasni crnjak Brombonero na bazi Refoška, Malvazija sv. Jakov, mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni, pjenušac Clai brut nature s tri godine dozrijevanja na kvascu u butelji, slatki Tassel od prosušivanog Muškata sve to od grožđa iz starih nasada, te kao nešto novije, bijelo i crno vino Barazzia/Baracija od mladjih loza, a nazvano tako po susjednom selu gdje su vinogradi… Kapljica izvrsna, solidna količina polalitrenih bočica sjajnog maslinovog ulja, u ponudi i nešto boca komovice u baznoj liniji i liniji Riserva, na pragu certifikacije Demeter za biodinamsku produkciju, vrlo dobra prodaja na kućnom pragu, izvoz vina i ulja u Japan, Austraiju, Singapur, Južnu Koreju, SAD, Kanadu, Italiju, Austriju, Njemačku, Francusku, Češku, Srbiju, Sloveniju, Belgiju, Nizozemsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Finsku, Norvešku…

Zdravlje još krhko, ali na licu je i te kako vidljiv znak olakšanja – široki osmijeh…

– Početno vrijeme borbe prošlo je! – reći će, logično, i sjetno i sretno…

BRAVO, GIORGIO!

Ni on nije nastupio na sajmu Vinistra! Kako to da na njemu nije bilo nekoliko istinskih istarskih vinskih zvijezda?!…  ♣

_________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Laguna – Spin – OL Istria

Rovinjola, Rovinj

________________________

The United Nations of Fine Wines…

…SLJEDEĆE GODINE u ISTRI! – Sljedećeg proljeća istarski grad Poreč bit će ne samo, kao do sada, susretište malvazija iz cijeloga svijeta, nego i okupljalište gotovo možda i desetak tisuća uzoraka vina na globalnoj razini! Na nedavnom, 29. po redu međunarodnom vrednovanju vina Concours Mondial de Bruxelles, ove godine priredjenome u Cosenzi u južnotalijanskoj regiji Calabria (7370 uzoraka iz 40 zemalja, 310 degustatora iz 45 zemalja svijeta!), službeno je obznanjeno ono što se odnedavna pa do sada šuškalo, a to je da će domaćin 30. ocjenjivanja biti Poreč!

Baudoin Havaux, vlasnik Concours Mondiala de Bruxelles, Željko Suhadolnik – do pojave Corone barem 15 puta član ocjenjivačke komisije na CMB-u (zadnji put u Plovdivu u Bugarskoj), te enologinja i znanstvenica Vesna Maraš iz Crne Gore i Subhash Arrora iz Indije, degustatori na nedavno završenom 29. ocjenjivanju CMB u Cosenzi, najvjerojatnije će biti i iduće godine u Poreču

Concours Mondial de Bruxelles, uz Decanter World Wide Award (DWWA), International Wine & Spirits Competition (IWSC) i Mundus Vini, najjznačajnije je i najveće svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice. CMB je startao i u prvo vrijeme održavano se samo u belgijskom glavnome gradu i europskoj metropoli, da bi se, potom, počeo seliti, svake godine domaćin mu je bio neki drugi grad, uglavnom europski, u zemlji članici EU, makar skoknuo je dvaput i na druge kontinente – jedno ocjenjivanje odvijalo se u Pekingu a jedno u Čileu. Prije su se ocjenjivali sve vrste i tipovi vina, a nedavno je kao novitet uvedena podjela po kategorijama, grupa je četiri, konkretno zasebno se vrednuju bijela i crna mirna vina, zatim ružičasta vina, pa pjenušci, pa slatka visokopredikatna i fortificirana vina.

U Poreču će se ocjenjivati mirna bijela i crna vina, a predviđeni datumi su 12, 13. i 14 svibnja 2023.

– Vrlo mi je drago što ćemo u našim ocjenjivanjima obuhvatiti i Poreč. Istra je već međunarodno znana i po gastronomiji i turizmu i kao vinska zemlja, posebice kao utočište Malvazije istarske, Terana i Refoška, uvjeren sam se da će Concours Mondial kako samim ocjenjivanjem tako i organizacijom, skupa s domaćinima, posjeta degustatora, među kojima, usput, ima i proprilično vinskih i turističkih novinara, porečkoj okolici i istarskim vinarima dati svoj značajan doprinos još boljem i čvršćem pozicioniranju Istre pa time i Hrvatske na svjetskoj eno-gastro-turisičkoj sceni – kazao je Baudoin Havaux, vlasnik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles. ⦁

Concours Mondial de Bruxelles bijelo & crveno 2023 – Poreč

Revije                                                                                       

PINK DAY(s) KAO SLAVLJE LJEPOTE i OPTIMIZMA

Mladost i ljepota! Optimizam! O vikendu u drugoj polovici svibnja Zagreb je bio u ružičastom raspoloženju. Po prvi put Pink Day festival odvijao se dva dana, a nakon osam godina provedenih u zgradi Muzeja Mimara, ova, deveta po redu međunarodna ružičasta gurmanska smotra preselila je u drugi dio Metropole, konkretno u dvoranu Lauba na Črnomercu.

Ružičasta kapljica iz podruma istarskog vinara i uljara Danijela Kraljevića Cuja, i zagrebačkog podruma Zdravka Ilije Jakobovića, porijeklom iz Slavonije (Marko Čolić)

Za one koji uživaju i u još nekim drugim bojama i drugim osjetima bitno je, vezano uz Pink Day(s), spomenuti i zelenkasto, riječ je naravno o festivalu ekstra-djevičanskih maslinovih ulja Green in Pink smještenom unutar festivala ružičastog Bakhovog nektara.

Novost na ružičastim danima ove godine bio sadržaj je nazvan Mixology – a riječ je o tome da su bili izloženi i na degustaciju ponuđeni i ružičasti ginovi, tonic-wateri i kokteli!

Kutjevo d.d. je bučno predstavilo svoj novi Rose

U jednom od VIP kutaka Pink Day(s)a ukupnom sadržaju pridružio se Kraš, koji u sklopu svoje kampanje #IJaSamDomaćica nastoji u javnosti podignuti svijest o tome da žene, uz svoj redovan posao, svakodnevno vode i brigu o kućanstvu. Smisao kampanje je podsjetiti da je posao domaćice zahtjevan i složen te da u našem društvu još uvijek postoji puno prostora za napredak kad je riječ o pravednijoj raspodjeli kućanskih poslova među svim članovima obitelji. O tome neka se razmišlja uz, dakako, Kraševe kekse Domaćica…

Naravno, na Pink Dayu 2022 su, uz zabavu i mogućnost kušanja izložaka i uživanje u eno-uradcima, bili i edukativni sadržaji. Zanimljivi su dodatni programi bili vezani uz rosé vina, maslinovih ulja kao i Pink Mixology.

RADIONICE su posebna vrijednost manifestacije. Evo tema o dove godine: VAPT rosé vina; Voditelji: Dino Kušen i Juraj Dusper; Pink Mixology.  Voditeljica: Natali Borić.  Vina od sorte Svrdlovina prezentirala je Nikolina Paleka. Maslinovo ulje: Autohtone sorte masline iz Istre; Voditelj:  Edi Družetić

Vrlo zanimljiva bila je radionica vezana uz maslinovo ulje. Istarski stručnjak Edi Družetić upoznao je prisutne na radioici s uljima od autohtonih hrvatskih, uglavnom istarskih sorata. Na kušanje je u malim čašicama ponuđeno šest jednosortnh ulja, od čega jedna dalmatinska – Oblica, i jedna (istarska) mješavina sorata. Sjajnima, pikantnima pokazala su se ulja Istarska bjelica uljare Vodnjan, Crnica od Olee bb, Buža i Rosinjola/Rosulja uljare Vodnjan, Žižolera Oio vivo iz Vodnjana, naveo sam ih redosljedom od prve pa dalje, kako su mi se dopale… Desno gore: šarmantna Žižolera u akciji! (suhiucasi)

U ugodnom ambijentu Pupitres Wine and Coffee bara u središtu Zagreba, koji uspješno vodi poznata hrvatska sommelijerka Jelena Šimić Valentić, održana je prezentacija nekih vina talijanske iz više podruma vinske grupacije Piccini 1882. S obzirom da su na festivalu Pink Day u Laubi gostovali, naravno, samo s roséima (Torre Mora Etna Rosato DOC 2021, Tenuta Moraia Maremma Toscana DOC Rosato 2021 i Piccini Prosecco Rosato Venetian Dress), predstavnici kuće Piccini iskoristili su priliku da ovdašnjim vinskim profesionalcima i specijaliziranim medijima zasebno predstave djelić svoje crne vinske palete.

Prezentaciju je vodio Antonio Ciccarelli, desna ruka valsnika i pokretačke snage grupacije Piccini 1882, Marija Piccinija, a pomoć mu je bila dugogodišnja suradnica Nermina Muzaferija.  Kušali su se sljedeći crnjaci:

Tenuta Moraia Essence of Maremma Toscana Vermentino Brut NV (organsko); Tenuta Moraia Vermentino Maremma Toscana DOC 2021  (organsko); Torre Mora Etna Bianco DOC Scalunera 2021 (organsko), Piccini Chianti riserva DOCG Collezione d’oro; Sasso al Poggio Toscana igt 2018; Valiano Chianti Classico DOCG Poggio Teo 2019 (organsko); Agricoltori del Chianti geografico Chianti classico Contessa di Radda 2018; Regio Cantina Aglianico del Vulture Riserva DOCG Campo del Melograno 2016; Villa al Cortile Brunello di Montalcino DOCG 2017; Piccini Rosso d’Italia Pinocchio NV

Piccini u crnome: osobno, najviše su mi se dopali Aglianico di Vulture Riserva 2016 Campo Melograno od Regio Cantine, pa Chianti Classico Riserva Contessa di Radda 2018 proizvođača Agricoltori del Chianti geografico, zatim Sasso al Poggio 2018 Toscana IGT te Chianti Classico Poggio Teo single vineyard 2019 podruma Valiano

– Pink Day, jednostavno, slavi mirna ružičasta i pjenušava vina a i roza koktele, ekstra djevičansko (zelenkasto!) maslinovo ulje, raznoliko cvijeće, pa proljeće, ženstvenost, profinjenost i eleganciju, ljepotu, nadu u bolje dane, svijet bez rata, potresa i Covida… Manifestacija u Laubi odvijala se  pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH. Dvodnevni pokušaj pogleda kroz ružičaste naočale… riječju: slavlje optimizma! Ponovno smo okupili veliki broj posjetitelja odjevenih u ružičasto ili ukrašenih nečim ružičastime, te željnih druženja i nježnosti osobito nakon svega što nas je u posljednje vrijeme zadesilo – rekla je zadovoljna Sanja Muzaferija, predsjednica udruge Woman on Wine kao organizatora.

Više stotina posjetitelja, od kojih su neki na dar dobili (do isteka zaliha) ružičaste naočale i pakete Kraševih legendarnih keksa Domaćica, moglo je kušati više od 120 etiketa rosé vina iz Hrvatske, Francuske, Italije, Slovenije i Austrije, te Srbije zastupljene sa čak pet vinskih kuća. Kao i obično, novinari i fotografi najaktivnije su reagirali na slavne osobe – a to je ovoga puta bila Lepa Brena koja sa suprugom Slobodanom Živojinovićem ima vinariju Vertiz. Na after-partyju bile su i Daniela Trbović sestra joj Nataša.

Na radost izlagača, Pink Day je nastavio i s tradicionalnim nagrađivanjem najmaštovitije i najkreativnije uređenog izlagačkog mjesta. Žiri u sastavu: Sanja Muzaferija, predsjednica udruge WOW; osnivačica i direktorica festivala Pink Day, Zrinka Jelić-Belinić, izvršna direktorica Festivala i Vlasta Pirnat, art-direktorica Festivala, odabrao je najljepše izlagačke stolove.

Glavne u organizacijskoj ekipi Pink Day(s)a 2022 – Sanja Muzaferija, Zrinka Jelić Belinić i Vlasta Pirnat,članice žirija koji je ocjenjivao uređenje štandova

Ove godine glavna nagrada bio je paket vodećeg beauty-tech brenda Foreo (www.foreo.com) koji profesionalne tretmane donosi u domove beauty entuzijasta diljem svijeta, spomenuta kuća pripremila je pink-paket u vrijednosti od tisuću eura i on je predan zagrebačkoj Galeriji vina MIVA koja je premijerno izložila brend najprodavanijeg rosé-vina na svijetu – Whispering Angel. Druga nagrada – predivno ružičasto SMEG kuhalo (u vrijednosti od 1500 kuna) – pripala je kreativno uređenom kutku vinarije Royal Hill, a bogati paket kozmetike Nikel (u vrijednosti od 600 kuna) osvojio je istarski izlagač Bastiàn. Posebnu pohvalu za štand dobila je Enosophia iz Feričanaca, a od izlagača Green in Pink kao znak pažnje cvijeće je predano izlagaču extra djevičanskog maslinovog ulja DalFleur, od sorte Oblica s položaja u šibenskom zaleđu.

Nakon završetka izlagačkog dijela prvog dana festivala, u subotu i s početkom u 19 sati odvijao se, u suradnji s Laubom a na otvorenome ispred dvorane, AFTER PARTY.

Posebnu pažnju privlačile su medijske zvijezde, medju njima svakako ponajviše Lepa Brena koja sa suprugom na Fruškoj gori vodi vinski podrum Vertiz. Zvonko Bogdan nazočan samo kroz vino!

Slatka kiparica Marija Oršolić i njene desertne biste- portreti

Kad se već u najavama Pink Daya naglasak stavljalo na ljepotu, ženstvenost i veselje, predlažem da se iduće godine u festival službeno uvrsti i majstorica kiparica za desertne skulpture slastičarka Marija Oršolić koja može pružiti slatku ljepotu i ženstvenost kroz svoje kipove-torte! Izrađuje ih po narudžbi, primjerice prigodno npr. za rođendan, imendan… a njene slatki portreti kao desertni kipići mogu se naručiti preko (relativno novog) restorana Dalmatino smještenog uz obalu malog jezera na zagrebačkom Jarunu!…

Inače, na nedavnom ocjenjivanju ružičastih vina Vinske zvijezde u Zagrebu šampionskom titulom ovjenčan je rosé Rossella 2021 Petera i Mattea Polettija iz Istre, a na istom vrednovanju kao drugoplasirani zlatni po broju bodova navodi se ružičasto vino CROsé 2021 od Mladena Sibera uz Erduta. ♣

Na slici gore, na sajmu su Matteo Poletti, u društvu s Jaqueline Marovac i Olivierom Erzbischofom koji su se iz Francuske preselili živjeti u Istru i tu u svom podrumu Koquelicot proizvode vrlo fina mirna i pjenušava vina. Na slici dolje je bračni par Siber – sin i snaha vinara Mladena Sibera, koji veselo kaže da upravo snaha pokazuje veliki interes da ga malo-pomalo naslijedi u vođenju vinarije

_________________________________

POLETTI – 180. GODINA! – Vinogradar, vinar disko-džokej, pisac knjiga (konkretno: autor je npr. monografije o Momjanu!)…, diči se sa 180 godina obiteljske tradicije u proizvodnji vina! Peter Poletti, iz Markovca kod Višnjana!

Matteo i Peter Poletti na prezentaciji u Zagrebu. Nastup na Pink Dayu 2022 i osvajanje šampionske titule za Rossellu 2021 na ocjenjivanju Vinske zvijezde Polettijevi su, nakon svečanog obilježavanja 180. godišnjice postojanja obitelji u Poreču u njihovoj Casi/Kući Manzolin, iskoristili i za feštanje u povodu obiteljskog jubileja i u Zagrebu, konkretno u okviru serije programa Vinske večeri srijedom u restoranu Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, a sve u režijii agilne prof. Marije Vukelić, znane po organizaciji različitih značajnih vinskih događanja u nas, od ovakvih na gradskom asfaltu do pjenušaih doručaka u srcima vinograda… (Julio Frangen)

Na Peterovim leđima obiteljsko vinogradarstvo i vinarstvo počiva od kasnih devedesetih godina, kad je od oca, kao osma generacija, preuzeo upravljanje posjedom. Danas vodi brigu o nešto više od devet hektara vinograda, a uzgaja šest sorata – Malvaziju istarsku, koje je najviše, zatim Chardonnay, Muškat ruža porečki, Teran, Merlot, Cabernet sauvignon, a na tržište izlazi sa sedam etikekta. U produkciji se, ističe, drži načela koje mu je usadio otac: kreiranja Bakhova nektara kakvoga bi i sâm rado pio, ali ne tek konzumirao, nego pio ga s visokim užitkom.

Za svoja vina Poletti je osvajač niza medalja viskoga sjaja, međutim dok je to drugdje, pa i u inozemstvu (prmjerice na natjecanju The Global Cabernet Sauvignon Masters 2020 u organizaciji Wine & Businessa u Londonu njegov Cab 2015 proglašen je petim najboljim na svijetu u kategoriji od 15 do 20 funti mpc), dotle trofeji s najjače domaće vinska priredbe Vinistra nedostaju! Pjerin Poletti objašnjava da na Vinistru ne daje svoja vina na ocjenu zato što je pretolerantna već u startu, naime smeta ga to što na vrednovanje, zacijelo zato da se može pohvaliti sa što više uzoraka, prima i još nedovršena vina, konkretno i ona iz bačve i nefinalizirana i nenapunjena za tržište. S tim svojim stavom, za koji držim da je posve ispravan jer ovakvo ocjenjivanje kakvo je na Vinistri nije tipa savjetodavno/korektivnoga za vinara u smislu da do kraja još može pokušati popraviti određene eventualne slabosti uzorka, nego je prvenstveno orijentir potrošačima u izboru i kupnji etiketa, Poletti postavlja Vinistri vrlo principijelno kompleksno pitanje, na koje se s pravom očekuje odgovor na vrlo važno, esencijalno Quousque tandem…?

Od prije nekoliko godina obitelj Poletti osobito je aktivna i u turističkoj ponudi, naime kuću u starogradskoj jezgri Poreča preuredila je u objekt zvan Wine & Food Casa Manzolin, to je sada prostor za posebne eno-gastro užitke. A ide se i dalje – baroknu pak kuću pored te Case Manzolin a s dvorištem s lijepim pogledom na more Polettijevi preuređju u boutique-hotel sa 14 soba, otvorenje se očekuje u 2024!

Pjerin Poletti – vinogradar, vinar, disko-džokej (suhiucasi)

Srećom, Pjerin Poletti, inače i disko-džokej iz hobija, ima nasljednika koji može bito pridonijeti da se osigura čijepa budućnost ie samo vinskom brandu nego i turističkom segmentu. Riječ je o sinu Matteu koji je nakon studija u Trstu upisao studij vinarstva u Poreču, i koji u kontekstu vina priprema neke novitete. Ideja Polettijevih je da se što više posvete domaćim kultivarima i da nude tipove vina koje većina drugih im kolega nema. Izraslo je to, npr. iz davne odluke Petera Polettija da proizvede suhi rosé od Porečkog muškata ruže, dakle koji će po tipu biti drukčiji od većine ostalih roséa na tržišu, konkretno riječ je o snažnom, dosta kompleksnom i karakternom vinu što nema veze s lepršavom svježom brzopotrošnom ljetnom ružičastom kapljicom kakvu proizvodi većina vinara, a razmišljanja su Polettijevih i u pravcu toga da se domaćim adutima malvaziji i teranu u portfoliju pridruže i vrlo ozbiljna posve suha vina drugih kultivara znanih kao domaćih, konkretno ozbiljni suhi crnjak od Muškata ruže, pa crnjak od Malvazije crne (nera), crnjak od Borgonje (Frankovka), no u kupnom projektu nisu isključena ni osebujna ozbiljna slatka sirupasta desertna vina od primjerice prosušivanih grozdova/bobica Muškata momjanskog… ⦁

Casa Manzolin Wine  Food izvana i, dolje, unutra

Međimurje: uz Urbanovo 2022 – značajne obljetnice

CMREČNJAK u TAJERU NA TANJURU i u ČAŠI!!!

Velika proslava velikog jubileja – 30. godišnjice moderne međimurske vinske kuće Cmrečnjak iz Svetog Urbana, priređena u zagrebačkom međimurskom restoranu Tajer, u vlasništvu još jednog proslavljenog Međimurca, Dražena Ladića, legendarnog golmana zagrebačkog Dinama. Uz slavljenike Cmrečnjake kao domaćine, u Tajeru je tog popodneva i te večeri bilo još jubilaraca s tri desetljeća i među uzvanicima. primjerice jedan je prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor uglednog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com a koji 30 godina otkako je profesionalno ušao u svijet Bakhova nektara puni ovih dana, drugi je revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši koja bi 30 godina od izlaska svojega prvog broja trebala napuniti 11. studenoga 2022., na Martinje, stjecajem okolnosti (zdravstveni razlozi) u najnovije vrijeme tiskano izdanje obustavljeno je a Svijet u Čaši pred javnost nastavlja izleziti preko interneta u obliku redovite kronike uz početak svakog novog mjeseca.

Cmrečnjaci i kuhari Tajera pobrinuli su se za stol bogat međimurskm specijalitetima i buteljama iz podruma slavljenika, uz cijelu svoju paletu etiketa Rajko i njegov sin Marko Cmrečnjak u povodu 30-godišnjice donijeli su posebno izdanje svojega sivog pinota.

Veliki prilog o jubilarcima – vinskoj obitelji Cmečnjak izašao je u Svijetu u Čaši – Kronici za ožujak 2022 (www.suhiucasi.wordprss.com / SVIJET u ČAŠI Kronika – 03.2022 – Chronicle WORLD IN a GLASS), a ovdje evo prizora sa svečane večere u Zagrebu i još nekoliko prizora iz vinograda (Mađerka!) i vinskog podruma Cmrečnjakovih u Svetom Ubanu i okolici. Vinska kuća Čmrečnjak jedna je od najznačajnijih te vrste u Međimurju, prednjači u kakvoći i jedna je s najvećom lepezom etiketa u ponudi.

Marko i Rajko Cmrecnjak s Drazenom Ladicem, vlasnikom restorana Tajer, te s međimurskim novinarom Ivanom Goričancem, moderatorom na večeri (Marko Colic)

Državna tajnica Herman i predstavnici Hrvatske gospodarske komore

Rajko Cmrečnjak uz znanstvenika prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te s našim istaknutim sommelijerom Darkom Lugarićem, kao i, dolje, s direktorom Zagreb vino.coma Ivanom Dropuljićem i doajenima hrvatskog vinskog novinarstva Martinom Vukovićem, Željkom Suhadolnikom i Tomislavom Radićem

 

Slani i slatki međimurski specijaitetiiz ponude Tajera

Ova je večera Cmrečnjakovih u Zagrebu inače bila uvod u ovogodišnje tradicijsko međimursko Urbanovo. ♣

Svečari 2022 kod kuće u Međimurju:

Svečari 2022. – članovi obitelj Cmrečnjak i njihovi zaposlenici u vinogradu i vinskom podrumu

Pogled iz zraka – vinski kompleks Cmrečnjakovih u Svetom Urbanu kod Štrigove

Gledano s nebeskog plavetnila – zeleni prizor vinograda Cmrečnjakovih

Vanjski prostor kod vinarija Cmrečnjak, za događanja na otvorenome, te odvojeni prostor za degustacije vani. Dolje: kušaonica

Tradicijska međimurska zakuska – meso z tiblice, i, desno, lokalni aduti u butelji: Pušipel Classic te, stepenica iznad, Pušipel Madjerka

Paleta Cmrečnjak, 14 etiketa: pjenušci bijeli i rosé, te mirna bijela, ružičasta i crna vina od Pušipela, Sauvignona, Pinota sivog, Rizlinga rajnskog, Merlota…

Mađerka je, inače, brijeg visine 342 metra. Tlo je dijelom kamenito a dijelom pjeskovito, izloženost odlična, tako da i te kako vrijedi krenuti u akciju da se položaj i službeno, KAKO TREBA, valjano dokumentirano dakle s čvrstom podlogom!, zaštiti kao izdvojena posebno kvalitetna vinogradska pozicija, možda bi to moglo čak ići i do ranga grand crua! Vinogradi se nalaze na kosinama, zasad još na visinama između 320 i 340 metara, po riječima Rajka Cmrečnjaka ukupna površina zasađena vinovom lozom trenutno je oko 24 hektara ali ima rezona i mogućnosti da se ona još proširi i na pojas nešto niži od 320 metara, možda na dio od 200 metara visine prema gornjim postojećim nasadima. Zasad trsje na Mađerki u podjednakom omjeru dijele obitelji Cmrečnjak i Štampar, svaka po otprilike nekih 12 ha.

Tradicijski međimurski specijaiteti i skokoviti ples oduševljenih ljubitelja pjenušavih doručaka (Julio Frangen)

  U sklopu obilježavanja Urbanovoga 2022, na Madjerki na dijelu u posjedu Davida Štampara, predsjednika udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, priređeno je već jako dobro poznato  dogadjanje Pjenušavi doručak u režiji prof. Marije Vukelić . Nakon užitka u finim tradicijskim međimurskim delicijama i nakon par jutarnjih čašica pjenušca u svim nazočnima doslovno se iz svog dubokog sna probudio i sam zaštitnik trsja i vinogradara sv. Urban i veselicu u čast vina i loze obilježio – specifičnim plesnim skokovima – uvis!

Što amber, što orange: u Izoli, Beču, RAW WINE u New Yorku i Londonu

OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE

Otkako se s njima – napustivši u potpunosti, početkom ovog stoljeća i tisućljeća, stari, za ovo područje Europe uobičajeni stil vinifikacije – počeo baviti vinogradar i vinar Joško Gravner s Collija i sa svojim (sjajnim!) ostvarenjima privukao pažnju šire javnosti, silno su dobila na popularnosti, začas se u Srednjoj Europi, posebice uz državnu granicu između Italije i Slovenije namnožio broj vinara koji su prirodnim pristupom nastojali slijediti Gravnera, ubrzo se u pojam prirodnih vina uključila slovenska Štajerska, a onda su i do pola godine dugačke maceracije bijelih sorata pa i korištenje gruzjskih amfora stigle i u Hrvatsku, nekako su se, barem zasad, najjače usidrile na Plešivičkom vinorodnom području.

Pa su, logično, i zaredali specijalizirani festivali/sajmovi vina u zapadnom svijetu nazvani orange wines odnosno narančasta vina, valjda i stoga što, dojam je, orange wine djeluje za šire mase zavodljivije nego kad se kaže amber wine odnosno jantarno vino, a, zapravo, amber/jantarno bilo bi ispravno jer označava ispravnu boju kad je vino čisto i uredno, dok orange odnosno narančasto znalcu ukazuje na to da vino ima određenih problema.

S obzirom na situaciju što se tiče ukupne ponude tih, kako se kaže, prirodnih vina na tržištu, prikladnima se mogu smatrati, makar imala različito značenje, očito, obadva naziva!…

I tu je problem: tih orange wines (ne brkati s amber!) previše je na tržištu!

Veliki ljubitelj maceriranih vina – Igor Zlatkov, inače kvarnerski majstor izrade vrlo elegantnih drvenih poslužavnika za hranu i za pića

Neka vina budu orange umjesto jantarna zbog nespretnosti/šlampavosti, nehata i nehaja, slabijeg znanja pojedinih autora vezano uz procese što se događaju u pretvorbi grožđa u vino i poslije u vinu, ali u više navrata imao sam dojam i zato što je nekim pojedincima (bilo) najvažnije na tržištu se prošvercati, te taj novi stil, koji eto neki smatraju tek (dobrodošlom) modom, iskoristiti za bolju zaradu! Pa, kad im se i prigovori za neku manu, čak i očitu jaču grešku, takvi vas nastoje uvjeriti da mane nema te da je to prirodno vino.

Čudilo me u svemu tome to što nisam primijetio niti mi je netko na to skrenuo pažnju da su se protiv falša podignuli vinari koji rade ispravno, a ti šverceri rade im lošom reklamom – izravnu štetu. Razgovarao sam s nekim našim vinarima vrlo uspješnima u proizvodnji naturalnih i izvrsnih jantarnih vina, uglavnom su se odgovori na moje pitanje zašto se javno ne distanciraju od onih koji ne rade dobro a uzdižu se maltene u nebo svodili na to da ti, pošteni, nisu za svađe i da se uzdaju u to da će kad-tad primjereno reagirati i mediji javnog informiranja i službe zadužene za kontrolu hrane i pića na tržištu.

Sad je napokon došao kraj šutnji, naime ovih dana je jedan znani vinar upravo iz redova prirodnjaka javno progovorio, i na elegantan način prigovorio onima koji ne rade kako treba a opravdavaju se, zapravo hvale se prirodnošću proizvoda što ga nude tržištu. Taj vinar koji je odlučio javno progovoriti objavio je poruku javnosti s naslovom OBLIK i SUŠTINA, SVJETLOSTI i SJENE. Riječ je o PAOLU VODOPIVECU iz sela Coludrozza kod Trsta, on je inače predsjednik udruge VINI VERI (Iskrena vina), i evo što veli:

Paolo Vodopivec, predsjednik udruge Vini veri (iskrena vina)

Mnogi proizvođači Bakhova nektara opasno se navikavaju na određene – manje ili veće – nedostatke pa i mane u vinu, smatrajući ih, po onome kako reagiraju u javnosti, općenito tek eventualno manjom greškicom, ili, ako je riječ samo i baš o njihovom vinu ili vinu njihovih prijatelja, govore o karakterističnom aspektu vina, što je mnogo gori stav od uvjeravanja u puku sitnu greškicu. Načuo sam, izjavjuje Vodopivec, ali nisam mogao vjerovati da je stvar postavjena ovako: od groznih pristupa nekih jeftinih komercijalnih podruma koji su izlazili sa stavovima kako su uporaba kemijskih sredstava i biotehnologije naprosto nužni u proizvodnji dobroga vina sad su zaredali jednako grozni stavovi s druge strane, naime proširene su glasine kako je strukovna kompetencija u domeni vinogradarstva i vinarstva prepreka u kreiranju vrhunskoga vina, ide se toliko daleko da se tvrdi kako je uspjeh u proizvodnji vina to veći što je znanje proizvođača – manje!…

Pojedinci sebi dopuštaju malo previše, da budem blag; opuštenosti glede odnosa između forme i supstance. Ne bi se smjelo zanemariti koncept oblika i suštine,jer je to nešto što je tijesno povezano! Nužno je dobro pripaziti da se ne nasjedne tek banalnoj vanjštini kao nečemu najvažnijem, bitno je i pripaziti da se ne padne u zamku iskrenosti proizvoda kao jedinoj stvarnoj vrijednosti, pokazatelja kakvoće. Bavi li se već netko nekom aktivnosti za koju su nužni znanje iz agronomije i prikladan pristup radu na zemlji, educiranost, ručni rad, taj, dotični, taj posao treba odraditi znalački i kompletno da bi u finalnom proizvodu postigao ne tek izvanjsku i lako zavodjivu privlačnost, nego kompletnu ljepotu.

S festivala orange vina u Izoli

Postoje, očito, probemi oko percepcije i raspoznavanja istinske kvalitete, aspekta koji se ne smije izjednačavati samo s onime što se smatra pod pojmom iskrenosti. Iskrenost je sasvim sigurno bitan dio kvalitete, međutim prečesto je se i zlorabi korištenjem izraza kako na vinu nije rađeno ništa  a čime se istodobno na neki način nastoji opravdati mogući sumnjiv do i loš miris i okus, nestabilnost kapljice. Pokazuje se kako se može biti daleko od etičnosti vezane uz formu i suštinu. Vino je napitak u kojemu treba uživati, ali ne na neuk i jeftin i banalan način, to zapravo i nije užitak! Vino o kakvome govorim mora biti ZDRAVO, mora uz lijep izgled imati i ugodan miris i okus, mora biti skladno i elegantno, kompleksno, nešto što izaziva snove i maštanje, zahtijeva razmišljanje…

Uz to da se nauči prikladno raditi u trsju, te u vinifikaciji u podrumu, da se shvati način dozrijevanja i razvijanja ploda vlastitog  rada na zemlji i u podrumu svakako je nužno izobraziti se i u segmentu degustacije, na način koji će uzdignuti osjećaj stvarne ljepote a ne sravniti sav uloženi napor. Ako već brojna konvencionalna industrijska enološki u organoleptici korektna vina uglavnom ne govore o suštini, mnoga vina nazivana prirodnima suštinu, na žalost, brkaju s mrljama endemskih infekcija, jakim redukcijama i nedostatkom sposobnosti trajanja…  – naveo je u svom pismu urbi et orbi Paolo Vodopivec.  ⦁

TOMCI PO SVIJETU, USKORO i s OZNAKOM DEMETER!

Nije ih ove godine dosad bilo na nekoliko vinskih festivala na kojima ih se ovdje očekivalo, ali sudjelovali su, zato, na nekim vinskim smotramu New Yorku i, upravo sada, u Londonu, pa u Beču! Riječ je o manifestacijama posvećenim prirodnim vinima a iza kojih stoji velika podupirateljica takve kapljice već svjetski glasovita Isabelle Legeron, radi se o smotrama nazvanima Raw Wine. Plešivička obitelj Tomac pod vodstvom pater-familiasa Zvonimira Tomca još prije mnogo godina okrenula se produkciji Bakhova nektara na najprirodniji mogući način, a kad je, nakon stjecanja diplome na odsjeku Vinogradarstvo/Vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, u proizvodnju vrlo aktivno kročio sin Tomislav, kojemu sada otac prepušta vodstvo imanja, angažman u toj eko-kategoriji pojačan je i prema biodinamici. Tomci su aplicirali za vrlo važnu oznaku biodinamske produkcije – Demeter!

Tomci – tata Zvonimir i sin Tomislav u njihovu vinogradu na Šipkovici, u društvu s Joškom Gravnerom

Tomci, veliki štovatelji lika i djela famoznog amforaša i gurua s Collija Joška Gravnera,  sada brinu o nešto više od 10 vlastitih hektara pod vinovom lozom, specijalizirani su za pjenušce (rađene klasičnom, šampanjskom metodom), te za jantarna (NE ORANGE!!!) vina tj. kapljicu od bijelih sorata a rađenu u amfori i sa do pola godine dugačkom maceracijom te s dozrijevanjem barem oko dvije godine u velikim hrastovim bačvama. To su, sve redom, sjajni uradci među kojima kao poseban kuriozitet svakako treba spomenuti jantarni pjenušac: iz njihovog podruma izašao je prvi takav u svijetu!

Obitelj Tomac koja je, da bi poboljšala radne uvjete, nedavno dovršila gradnju novog podruma, krasno je uredila ne samu građevinu nego uvelike zahvalujući volji i nadarenosti mame Pavice i snahe Martine i cijeli okoliš, sad, uz to što je sve posve funkcionalno, ambijent je obogaćen cvijećem djeluje poput parka u kojemu je užitak naći se s njihovom punom čašicom (suhiucasi)

 

Novi podrum, Zvonimir Tomac u prostoriji s velikim bačvama, te,dolje, prostor za amfore, ukopane u zemlju (suhiucasi)

Tradcijska drvena kućica u cvijeću, za prihvat gosta (suhiucasi)

Tomislav Tomac uz pjenušce, jedan od njih – Amfora – proizveden je, kao prvi u svijetu ili jedan od prvih u svijetu, od jantarnog vina (suhiucasi)

Tomci, inače veliki zaljubljenici u RR i zagovornici Rizlinga rajnskog kao sorte odavna prisutne na Plešivici, a koji oni proizvode i u klasičnoj domaćoj varijanti i u kategoriji amber, napravili su, kao najnovije, mali zaokret s vinom RR, sad ga nude i pod modernim nazivom RockStar, što povezuju s pojmovima rock=kamen, stijena, te star=zvijezda (zvjezdano nebo Plešivice), lijepo se može koristiti u kontekstu enološke zvijezde s kamena, ali i – rock-zvijezde…

Martina Tomac te Tomislav Tomac i supruga mu Martina na sajmovima Raw Wine u New Yorku u SAD te u Londonu

Dugogodišnji trud te izdržljivost i beskompromisnost na liniji izvornog, iskrenog naturalnoga urodili su lijepim uspjehom – Tomci, koji su još prije koju godinu aplicirali za certifikat biodinamike Demeter i trebali bi ga uskoro i dobiti, te čija vina imaju (opravdano!!!) višu cijenu, sjajno plasiraju, i one skuplje, svoje eno-uratke ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Singapuru, a, od nedavno, i u SAD gdje su prije kratkog vremena sudjelovali na festivalu prirodnih vina, sad se spremaju i na osvajanje britanskog tržišta, tome je dakako bio podređen nedavni njihov nastup na smotri Raw Wine u Londonu… ♣

Za kraj svibnja 2022: Konferencija u Osijeku

RAZVOJ i POZICIONIRANJE GRAŠEVINE KAO NAJVAŽNIJE HRVATSKE VINSKE SORTE

U organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turističke zajednice Osječko-baranjske županije i udruge Graševina Croatica u Osijeku je na kraju svibnja ove godine održana konferencija GO – Graševina Osijek, u fokusu koje su, kako je rečeno, bili razvoj  i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinska sorte s udjelom od 40 posto u ukupno proizvedenom vinu u Lijepoj našoj.

Govornici na Konferenciji u Osijeku

Konferencija je, stoji u priopćenju, organizirana u okviru projekta Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija, sufinanciranog kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska. Želja je, rečeno je, jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i Hrvatsko podunavlje.

– Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje Graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Nekih 25 posto od ukupne površine pod vinogradima u Hrvatskoj pokriva upravo ta sorta, a čak 40 posto vina stavljenog na tržište upravo je graševina. Graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa, zastupljena u praktično svim kategorijama vina – naglasila Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, ovom prigodom u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

– Povezujemo vino i turizam, jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu, i obratno. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojega možemo puno naučiti. Vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Dug je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili dokazuje da idemo u pravom smjeru – izjavila je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije, ističući kako je ta županija bogata vinogorjima, kao i turističkim vinskim manifestacijama, među kojima je i Večer vina i umjetnosti, održana upravo nakon završetka ove Konferencije u slavljeničkom tonu jer 2022. je  deseta godina godina od prvog izdanja priredbe.

Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup su pozdravili zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragana Vulin, te zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić, koji je konferenciju i službeno otvorio.

Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a

                Josip Pavić, predsjednik udruge Graševina Croatica, naglasio je kako u je u realizaciji strategije i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija.

Svoja znanja i iskustva na temu vinskih udruživanja, vinskog marketinga i turizma, klimatskih promjena te odgovor na pitanje kamo ide vinska Hrvatska nastojali su dati istaknuti domaći i inozemni govornici s bogatim iskustvom u vinskom, turističkom i gospodarskom sektoru, kaže se u priopćenju.

Kroz panel raspravu Graševina jučer, danas sutra istaknuti su aktualno stanje te perspektive razvoja graševine, a na panelu su sudjelovali: Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić i Marijan Knežević.

– Neka ova naša konferencija bude početak novog početka – znakovito (??!!!) je istaknuo Marijan Knežević iz Belja, apelirajući da vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate.

– Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava, mnoge institucije ali, na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena i sebe da i edukacija i prodaja daju rezultat, da boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak – rezimirala je enologinja Ivana Nemet, ističući  nužnost godišnjih održavanja ove konferencije, potrebne i struci i prodaji.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

– Graševina bi trebala biti lokomotiva koja će vući sve hrvatske sorte, sve hrvatske regije – slikovito je rekao Saša Špiranec, ugledni vinski stručnjak.

Prof.dr.sc Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je kako država mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.

Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje.

GO Graševina – degustacija nakon Konferencije

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Osvrnuvši se na postignuto i posljednjih 10 godina, doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker je zaključio: Idemo naprijed! Samo trebamo malo brže!

Program ovog osječkog skupa završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Iako sam želio doći u Osijek, stjecajem iznenadnih okolnosti nisam mogao osobno prisustvovati konferenciji – pod moderiranjem Mirte Milas a na kojoj su, kao govornici po temama, najavljeni: Graševina jučer, danas, sutra – već ovdje spomenuti Saša Špiranec, Edi Maletić, Vlado Krauthaker, Ivana Nemet, Marijan Knežević, zatim Vinska udruživanja – Đuro Horvat Vina Mosaica: Analiza potrošača 2021; Zoltán Győrffy: Regionalna i nacionalna iskustva Mađarske;  Tomislav Panenić: Graševina Croatica; CroViZone – Klimatske promjene i vinogradarstvo regije Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, potencijali i perspektiva – Maja Telišman Prtenjak, Marko Karoglan, Domagoj Karačić, Ivan Prša; Vinski marketing i vinski turizam – Ana Petak: Neka etiketa priča…; Ivana Jurić: Događanja kao motiv dolaska, turizam i terroir; Mario Meštrović: Brendiranje tipova graševina s kuhinjom Slavonije i Baranje; Quo Vadis vinska Hrvatska –  Đuro Horvat, Dragan Kovačević, Darja Sokolić, MP predstavnik, Josip Pavić…-  pa sam organizatora, uz iskazanu ispriku za nedolazak, zamolio da mi pošalje izlaganja sudionika makar u sažetom obliku kako bih ipak prenio koje su konkretne akcije planirane da se napokon i ostvare ti željeni Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezivanjem neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, a, eto, dobio sam ovo ovdje u cijelosti  objavljeno priopćenje s dosta već slušanih fraza i uljudnih rečenica, međutim bez ičega konkretnoga, i obrazloženog, o tome što se poduzelo i što se poduzima i što se konkretno kani i u kojem roku poduzeti.

Neobično je, a rekao bih: valjda i indikativno, to da se organzator Konferencije i posebno udruga Graševina Croatica, koja bi morala biti glavni nositelj cijele priče, nisu u službenom priopćenju medijima radi objave za javost o skupu smatrali potrebnim učiniti nešto što bi bilo i te kako logično napraviti u izvještavanju sa skupa pod nazivom Razvoj i pozicioniranje Graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u međunarodnim okvirima te jačanje razvoja turizma, a to je da upozori na to da je vrlo kratko  prije Konferencije u Osijeku, maltene kao neki uvod u događanje u Osijeku,  u Kutjevu održano tradicijsko stručno ocjenjivanje graševina, te da priloži rezultate… ♣

_______________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 05. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L-XL) DVIJE RUŽE PINOT CRNI 2017– IVANIĆ OPG ■ Moslavina; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Moslavina  0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇑

(L-XL) PINOT CRNI 2020 Amber Selection – JAGUNIĆ ■ Plešivica, Veliki Dol; Pinot crni; trsje staro šest godina; šest mjeseci maceracije, dozrijevanje: drvene/hrastove bačve; nefiltrirano; suho, 13,4 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit; ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) DANTE PLAVAC MALI IVAN DOLAC Selekcija Petric 2011– PETRIC ■ Hvar, Ivan Dolac; Plavac mali; selekcija najboljih grozdova s najboljih raspoloživih mikrolokacija; dozrijevalo u barriqueu; PAZITI KAKO GA PITI! – snažno – bomba od vina, suho, 16,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti uz hranu ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

Petric Dante Plavac mali Ivan Dolac 2011_Clai Ottocento bijeli 2018_Baracija Refosk 2020 (suhiucasi)

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL-XXXL) MALVAZIJA sv. JAKOV 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska; suho, 15,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 13 – 14 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL) OTTOCENTO bijelo 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Malvazija istarska, Pinot sivi, Sauvignon bijeli; suho, 14,0 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 – 14 °C ■ ⇗

.  (XXL) OTTOCENTO crno 2018 – CLAI ■ Hrvatska Istra; Refošk, Merlot; suho, 14,5 vol %; ZOI;  0,75 lit ■ još puno premlado, ali i puno obećava, treba mu vremena!!, poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

  (L) REFOŠK BARACIJA 2020 – CLAI ■  Zapadna Istra, Baracija; Refošk; mlade loze;  suho, 13,0 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

Pjenušci/sparklings

  (L) IPŠA extra brut – Klaudio IPŠA ■  Zapadna Istra, vrenje u boci; 12,5 vol %;  0,75 lit; eko-znak: organski uzgoj grožđa ■ Poslužiti na: 10 °C ■ ⇑

____________________________________________________________

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

_________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

___________________________

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

ooooooooooooooooooooooooooooooooo

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

 

 

 

 

SVIJET u CASI – 04.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Uskrs 2022. Svijet danas, samo – ne daj Bože…

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Hrvatski kulinarski summit 2022: GAULT & MILLAU CROATIA ⦁ Zeleni silvanac: DRAGULJ GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI ⦁  Tomaz vina rebranding: MALVAZIJE BIJELA i CRNA te TERAN u PRVOM PLANU ⦁ Saloni, festivali, sajmovi: PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU ⦁ Vinistra 2022: KOZLOVIĆ!!! ⦁ Vinitaly 2022: ORGAZMIČKA VINA ⦁ Uoči početka turističke sezone 2022: MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE ⦁

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2022 – BUYING GUIDE___

_____________________________________________

Hrvatski kuharski summit 2022

            Što se bijeli u dvorani Smaragdnoj? Il’ je snijeg, il’ su labudovi… Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to je –hrvatski kuharski summit!

Legendarni  zagrebački hotel Esplanade, iz kojega su – to svakako treba naglasiti! – potekli brojni vrsni naši kuhari i ugostitelji, bio je u prvoj polovici travnja domaćin velikom kuharskom skupu bijelih bluza tako da je znana prostrana Smaragdna dvorana kroz to vrijeme, s obzirom da su chefovi – ukupno stotinjak, dio njih i iz inozemstva – došli u svojim radnim odijelima, kompletno promijenila boju, zabijelila se kao da je okupila golemo jato labudova! Povod okupljanja: predstavljanje petog izdanja međunarodnog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 i dodjela trofeja najboljim chefovima i restoranima.

Kome čestitati, i s kolikim divljenjem? Po izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia 2022 chef godine je Ana Grgić Tomić, s kulinarske strane glavna i odgovorna za restoran Zinfandel’s i za Le Bistro u hotelu Esplanade. Trofej veliki chef sutrašnjice osvojila su tri kuhara – Michael Gollenz iz restorana Alfred Keller u hotelu Alhambra na otoku Lošinju, Nikola Marušić iz splitskog restorana PiNKU Fish & Wine te Stiven Vunić, vlasnik restorana Zijavica iz Mošćeničke Drage.

Postoji i odličje chef tradicijske kuhinje, ono je pripalo Nebojši Rajkoviću iz restorana Čingi Lingi čarda u Bilju, a proglašava se i najbolji chef NOVE tradicijske kuhinje ta je titula predana Ani Morgan, iz restorana Morgan u Brtonigli. Priznanje Mladi talent godine osvojili su Matea Jurec, chefica restorana Loora u Đakovu, te Marko Jantolek, chef restorana Matrix u Zagrebu.

Laureatica – glavna chefica u Esplanadinom Zinfandel’su te odgovorna i za Le Bistro – Ana Grgić Tomić! Svečanu večeru za uzvanike na promociji novog vodiča Gault & Millau Croatia i na dodjeli nagrada pripremali su Ana Grgić Tomić i Stefan Heilemann, chef Widder Restauranta u Zurichu, nagrađen s 2 Michelin** i 4 toke Gault&Millau, a proglašen i Gault&Millau chefom godine u Švicarskoj 2021. Uz šest sljedova njihovih delicija posluživana su vrhunska vina iz vinarija Belje, Krauthaker, Laguna i Veralda (suhiucasi)

            Daniela Kramarić, vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, izdvojena je kao najbolja u promicanju hrvatske gastronomije i enologije, a restoran Martinis Marchi na otoku Šolti istaknut je po najboljem servisu. Restoran Pandora Greenbox iz Splita službeni je prvak u kategoriji POP-lokala.

U kategoriji najboljih restorana i ove su godine slavili 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, zatim restoran Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV  i chef Tvrtko Šakota, šibenski Pelegrini i njegov vlasnik i chef Rudolf Štefan, restoran Pergola iz Zambratije i vlasnik i chef Fabricio Vežnaver, te restoran Zinfandel’s hotela Esplanade u Zagrebu i chefica Ana Grgić Tomić, svi su osvojili po 4 toques (toke  = kuharske kapice kao simbole) Gault&Millau.

Chef i vlasnik restorana Mala hiža kod Čakovca Branimir Tomašić, u društvu sa sommelierom i kuharom i vlasnikom kastavskog hotela i restorana Kukuriku Nenadom Kukurinom i njegovom suprugom Tamarom (suhiucasi)

Diplomatski stol: francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gayel (drugi slijeva) i, do njega, švedski diplomat Danielsson (suhiucasi)

Legendarni splitski Noštromo chef Zlatko Marinović i bračni par Tihomir i Vesna Miletić, vlasnici i voditelji zagrebačkog (uvijek prepunog!) restorana Tač! (suhiucasi)

Veseli chef Marin Rendić želi vam – Bon Appetit! U istarskom zavoju – Fabiana Mijanović iz znane konobe Bušćina, te do nje, s bijelim naočarima i u bijelj bluzi, majstorica za slastice Dragica Lukin, Villa Soći (suhiucasi)

Dobitnik četiriju Gault & Milauovih kapica (toques) Rudolf Stefan slavi s prijateljima i profesionalnim kolegama, na slici lijevo od njega su gosti iz Slovenije sommelier, gastronom i ugostitelj Tomaž Kavčič iz Gostilne Pri Lojzetu dvorca Zemono u Vipavi te sommelier i ugostitelj Jure Tomič, voditelj objekta Debeluh u Brežicama, a desno od njega je Vjeko Basić iz konobe Boba na Murteru (suhiucasi)

U Smaragdnoj dvorani okupilo više od 100 vodećih chefova hrvatskih restorana na svečanoj večeri, dodjeli nagrada i prezentaciji petog izdanja dvojezičnog međunarodnog gastronomskog vodiča Gault & Millau Croatia u koji je uvršteno 265 TOP-restorana, 105 POPularnih lokala (bistroa, zalogajnica, slastičarnica, street food objekata) i 105 vina iz cijele Hrvatske. Spomenuti etablirani internacionalni vodič, pokrenut 1965. u Francuskoj, prisutan je u 18 zemalja svijeta i snažan je poticaj promidžbi restoranske scene i nacionalnih gastronomija na domaćem i inozemnom tržištu. Kuharske kapice (toke) otisnute na prepoznatljivoj žutoj naljepnici turistima jamče provjerenu kvalitetu, a uvrštenim restoranima i chefovima snažan su podstrek za razvijanje kreativnosti i poboljšanje usluga u ugostiteljstvu i hotelijerstvu. S početnih 150 restorana i POP-mjesta uvrštenih u prvo izdanje vodiča Gault&Millau Croatia, u posljednjih pet godina taj se broj povećao na ukupno 370 restorana i POP mjesta.

– Ponosni smo da veliki trud i rad koji ulažemo u izradu ovog vodiča i promociju hrvatske gastronomije prepoznaju chefovi, ali i gosti na domaćoj i međunarodnoj sceni. Osobito nam je drago što je u proteklih  godinu dana stasala nova generacija mladih chefova i chefica, koja s puno strasti i znatiželje pristupa gastronomiji i kreira uzbudljiva jela. Namjeravamo ih i dalje poticati da ustraju u poboljšanju kvalitete, da ostanu posvećeni jelima, vinima i autentičnim namirnicama svoga kraja. Želimo zahvaliti našim stalnim partnerima – HTZ-u te proizvođačima hrane i vina koji nas podržavaju i vjeruju u snagu i kvalitetu hrvatske gastronomije – rekla je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua, dodajući kako je gastro-vodič Gault&Millau Croatia 2022 globalno dostupan i na webu hr.gaultmillau.com  a knjigu kao tiskano izdanje moguće je kupiti na prodajnim mjestima Tiska po cijeni od 120 kuna.

Jela iz Noela (Julio Frangen)

________________________________________________

Kneževi(ćevi) vinogradi / MARIJAN SE VRAĆA KUĆI… – U sklopu promocije najnovijeg izdanja gastronomskog vodiča Gault & Millau u Esplanadi, uz menu za svečanu večeru i kuhare prezentirani su i vina predviđena da se posluže na svečanoj večeri kao i  vinari-autori te, za ovu prigodu odabrane kapljice. Za stolom s buteljama Vina Belje bio je Marijan Knežević! Nakon nekoliko godina izbivanja iz Belja i rada u par vinskih podruma npr. u Feravinu, pa kod Slavka Kalazića, te potom i nekog vremena direktorovanja u kompaniji znanoj prije pod nazivom Agrokor, enolog Marijan Knežević vratio se u Kneževe vinograde (sad im neki kažu Kneževićevi vinogradi!) i vinariju Belje gdje je za njegove odsutnosti podrum vodila enologinja Suzana Zovko.

Enolog Marijan Knežević (desno) s kolegom, na prezentaciji vina Belje i šampionska Frankovka Premium 2012 s ocjenjivanja Kekfrankos Grand Tasting 2022 nedavno u Mađarskoj (suhiucasi)

Kao glavni enolog, 2010.  godine Knežević je primio je priznanje za Belje (pa time i za sebe!) osvojeno na temelju glasanja struke (enolozi, sommelieri/ugostitelji, vinski trgovci, vinski znalci…) u izboru Vinara godine u organizaciji revije Svijet u čaši. Na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkom hotelu Esplanade, gdje je s kolegom prezentirao etikete Vina Belje, zatekao sam ga prilično uzbuđenoga, jer pjenušac Belja La Belle Grand Graševina charmat na Mundus Viniju 2022 u Njemačkoj dobio je zlatnu medalju, ali i prilično našpananoga, naime očekivao je nestrpljivo rezultate s međunarodnog ocjenjivanja frankovki Kekfrankos Grand Tasting 2022 upravo održanoga u Harkanyju u susjednoj Mađarskoj (na granici s Hrvatskom). Procurilo je bilo, iz krugova bliskih ocjenjivanju, da je nekoliko etiketa frankovke iz Vina Belje s velikim izgledima da osvoji čak i platinastu medalju I titulu šampiona! Glasine vrlo često, ako ne i najčešće budu – čak i zlonamjerne – dezinformacije, međutim (neke) ipak znaju imati i dobru stranu, u tome što pružaju nadu, a ponekad se nada i ostvari! U ovome slučaju pokazale su se za Marijana, za Belje pa i za Hrvatsku – u sjajnom svjetlu!

Vinska cesta – Kneževi(ćevi)m vinogradima

Belje je, dakle, na spomenutoj međunarodnoj smotri frankovki i dobilo jednu od tri ukupno podijeljene šampionske platinaste medalje, i to za Frankovku Premium 2012.

Vinski podrum Vina Belje

Marijan Knežević, glavni enolog Vina Belje, za osvojene medalje kaže

– Ciljano smo na ocjenjivanje poslali vina različitih godišta berbe, od mlade frankovke iz 2019. do one zrele i odležane iz berbe 2009., kako bismo i na ovom specijaliziranom ocjenjivanu ponajboljih frankovki Srednje Europe pokazali da i frankovka iz hrvatske Baranje može biti prestižno vino najviše kvalitete s potencijalom za dugo čuvanje. Visoki bodovi za svaku od naših frankovki pokazali su da je riječ o iznimnim uradcima izraženog terroirskog karaktera neovisno o tome je li riječ o vinima koja su godinama odležavala u podrumu ili o novijim berbama koje su kraće vrijeme na tržištu. Posebno smo ponosni na frankovku iz 2012., jedne od najboljih berbi u povijesti Vina Belje. Uz Graševinu, i Frankovka je vrlo važna sorta našeg podneblja. Vina Belje su jedan od najznačajnijih proizvođača frankovke u Hrvatskoj pa su ove medalje za kvalitetu posebno važne za daljnju promociju frankovke a i našeg kraja i našeg podruma i na domaćem i na međunarodnom tržištu. ⦁

__________________________________________________

Inače Gault&Millau Croatia je ne samo institucija koja prati i provjerava kreativnost i kakvoću kuhara i kakvoću usluge te na bazi toga javno dodjeljuje odličja i o svemu tome prikladno informira javnost, nego je i ustanova koja pomno prati i ponudu pića posebuice vina u restoranima, ali je i ustanova koja pokazuje želju i napore na poticanju osobito mladih kuhara, slastičara i restoranskog osoblju da se usavršavaju na najboljim svjetskim učilištima kako bi mogli povećati kakvoću radne snage u ugostiteljstvu i turizmu, pa u tu svrhu brine o uručenju stipendija Raise the Bar fondacije, platforme Coca Cole HBC Hrvatska. Vrijedne stipendije dobili su Rok Smonkar – chef u Gostinstvu Jezeršek, Monika Gubić, zaposlena u restoranu ManO, Marija Prša iz restorana Dubravkin put, te Ante Kapović, koji je tijekom školovanja stažirao u brojnim domaćim restoranima. ♣

BOŠKINAC GRAND CUVÉE, OCÚ i LASINA – Boris Šuljić i Boškinac iz Novalje na otoku Pagu sinonimi su ne samo za dobru, ukusnu hranu, nego i za elaborirana vrlo profinjena jela, a i za fina, natprosječno dobra vina. Iako je ove godine od Gault & Millaua Boškinac dobio priznanje s tri kuharske kapice, Šuljića na promociji vodiča Gault & Millau Croatia u zagrebačkoj Esplanadi na žalost nisam vidio – a svakako mu je tamo bilo mjesto!, k tome nije ga u Zagrebu bilo niti, poslije tog događanja u Esplanadi, na već tradicijskom zagrebačkom Salonu pjenušavih vina – a i tamo mu je i te kako bilo mjesto! – održanome, inače, ovaj put ne u hotelu Dubrovnik u središtu Metropole nego u lijepome prostoru u preuređenom restoranu Maksimir na ulazu u park Maksimir. Ali, srećom, bio je u Zagrebu u međuvremenu na prezentaciji – u organizaciji ex-spikera na Hrvatskome radiju a u novije vrijeme sve aktivnijeg prezentera vinara Vjekoslava Madunića – posvećenoj njemu kao gastronomu, ugostitelju i proizvođaču Bakhova nektara, te dakako njegovim vinima, navedene izostanke objasnio je time da je danas već uistinu previše događanja posvećenih vinu i da na sve njih – ne stiže…

Boris Šuljić (suhiucasi)

Boškinac ponad Novalje mali je boutique-hotel-vinarija s osam gstinjskih soba i tri apartmana te s finim restoranom i modernim podrumom. Još 2007. godine objekt je dobio nagradu Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, slijedio je i prvi trofej Adrian kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj u anketi Slobodne Dalmacije. Restoran Boškinac je 2020. osvojio Michelinovu zvijezdicu, i tako je ušao u društvo sedam po Michelinu odabranih restorana u Hrvatskoj. K tome, Šuljić, koji je vinsku priču počeo s lokalnim sortama konkretno Gegićem, proslavio se i s vinom, konkretno Cuvéeom Boškinac, na bazi Merlota i Cabernet sauvignona.

U jednoj od rijetkih zelenih oaza na otoku Pagu – Novaljskom polju Šuljić ima zasađeno oko 30.000 trsova Gegića, pa Chardonnaya, Cabernet sauvignona, Cabernet franca i Merlota. Prve berbe istaknule su, kaže Boris Šuljić, veliki potencijal spomenutog prostora za vina crnih sorata i Boris dakako nije dvoumio – odlučio se da glavninu njegove najbolje produkcije čini klasična bordoška kupažu. Zauzvrat, već za prve berbe crnih kultivara za Cuvée Boškinac 2006 i 2007 godine dobiva ovacije. Malo pomalo, igrajući se sa sortama, tehnologijama i blendiranjem, kvalitativno unaprjeđuje i svoj bijeli portfelj. U međuvremenu Šuljić širi izvor sirovine – glede kultivara dolazi još i do do Debita, Maraštine i Pošipa pa i do Lasina, a glede površine pod lozom stiže do ukupno osam hektara s više od 35.000 trsova u rodu, u njegovu su vlasništvu četiri hektara, dok se druga četiri hektara, u najmu, nalaze se na posedarskom kamenitome tlu na oko 120 metara nadmorske visine, sorte su tu uglavnom crne, konkretno Cabernet sauvignon, Merlot i Syrah. Sada je Šuljić, kako veli, uglavnom upotpunio ono što je kao proizvodni plan zamislio oko vina, ponudu butelja uspio je zaokružiti na oko 40.000 godišnje, od čega gotovo trećinu čini perjanica vinarije – Boškinac Cuvée.

U Boškinčevoj kuhinji, veselo, u društvu s legendom – chefom Stevom Karapandžom

Prezentacija je počela s vrlo ugodnim svježim pjenušcem Viaz, i te kako podesnim za aperitiv, za uz lagana predjela i za pijuckanje za ljetno osvježenje. Naziv Viaz izraz je na paškom dijalektu a dolazi od talijanske riječi viaggio, te znači putovanje, Šuljić dodaje da se misli na putovanje s okusnom ugodom. Pjenušac je proizveden klasičnom metodom a od sorata Ugni blanc, Gegić i Chardonnay, grožđe je iz berbe 2014. koja nije bila na nekoj razini kakvoće za bolju mirnu kapljicu, međutim s obzirom na niži stupanj šećera u grožđu pa potom i sadržaja alkohola a i na višu kiselost u baznom vinu pokazala se i te kako prikladnom za pjenušac. Šuljić kaže kako u ovom svom pjenušavom debiju, kad je Viaz nakon drugog vrenja na kvascu držao u boci samo godinu dana, nije išao na najviši kvalitativni rang, taj korak tek slijedi u narednim odgovarajućim berbama. Maloprodajna cijena butelji Viaza u podrumu Boškinac je 110 kuna.

Potom su na red došli bijela mješavina Calma 2021, od debita (60%) i maraštine (40 %), nekomplicirana ali ne i banalna, te Grand cuvée bijeli 2020 od chardonnaya, sauvignona, debita, pošipa i gegića. Luzar rosé 2020 je od merlota, s 13,5 vol %, i s vrlo čvrstim tijelom, znatno je ozbiljniji od većine drugih ružičastih vina na tržištu. Uvod u obojeno finale bio je vrlo zanimljiv Gegić Ocú orange 2020, posvećen Šuljićevom tati, i rađenom uz 21 dan maceracije s alkoholnom fermentacijom te dozrijevanome godinu dana na finom talogu u bačvicama od 500 litara. Vrlo zanimljivo, mineralno vino bilo je svjetlo-crvenkasta Lasina 2021, doneseno je na kušanje kao kuriozitet,  Šuljić priznaje da mu treba još vremena u butelji. Grožđe Lasina je iz Oklaja, maceracija je trajala sedam dana a dozrijevanje je proteklo u inoksu. Vrijedilo bi, rekao bih, pokušati s barem 14 dana maceracije i barem s godinom dana dozrijevanja na finom talogu u bačvicama ali – bez komercijalnog palenja koje često daje previše začina što onda prekrije arome sorte.

Skladni pitki Boškinčić je jednostavna varijanta cuvéea Boškinac, rađena dijelom u inoksu a dijelom u barriqueu, maloprodajna cijena butelji iz 2021. u podrumu Boškinac je 110 kuna. Kruna Boškinac Cuvée 2016 je od merlota i cabernet sauvignona sa starijih loza, te s dozrijevanjem dvije godine u bačvicama od kojih je 70 francuske proizvodnje, količina je iznad 12.000 butelja, a maloprodajna cijena u podrumu 240 kn.

Na kraju – razmišljanje Borisa Šuljića koje otkriva njegovu vinsku i poslovnu filozofiju:

– Jedna generacija ne bi se trebala zanositi hitrim osvajanjem visoke pozicije u tržišnom smislu. Važno je da se izgrađuju know how, povjerenje… Važni su vjera u to da to što radiš ima smisla, kao i to da te nitko na to nije nije tjerao. Ne znam ja li me moja ustrajnost učinila boljim, ali znam da me učinila jačim i istrajnijim. I o je već nešto! U poduzetništvu postoji više kategorija energenata, bitno je odabrati one koje tebi odgovaraju i koje će na kraju dati dobar rezultat.  ♣

Uz Uskrs 2022: Zeleni silvanac!

DRAGULJ, GURNUT u GRUPU STARIH PLEŠIVAČKIH SORTI

Veliki je četvrtak dan kad se prisjećamo muka Isusovih, ali ipak s obzirom da Uskrs, vremenski pozicioniran začas nakon Velikog četvrtka, donosi i radost, zdušno se pripremamo i za vedre trenutke, uvelike u obiteljskom krugu i uz prijatelje, okupljeni uz tanjur sa šunkicom, kuhanim jajima, mladim lukom, rotkvicama, te uz čašicu s nečim finim što lijepo ispire grlo i što uzdiže profinjenošću. I drago nam je kad su takvi topli (kalorični!) susreti češći. Ništa čudno kad se kaže da onaj tko uistinu uživa u životu jednostavno ne može imati ravan trbuh!…

E, pa kad je već definiran blagdanski tanjur, pitanje je za što se konkretno – a odgovarajuće i dostojanstvu trenutka i pravilima gastronomije pa i nekim drugim bitnim parametrima – odlučiti da tog svečanog dana bude u čaši!

Izbor se čini popriličnime glede posebne kakvoće i glede prikladnosti s gastro-aspekta, ali je možda ipak malo suženiji što se, uz to da zadovoljava dva prethodno spomenuta uvjeta ali i umjerenost u konzumaciji, tiče i cijene. Imam privilegiju u tome što se profesionalno i s osobitom voljom krećem u krugovima eno-gastronomije, i evo mojega izbora vina što bi, uvjeren sam, u ovoj prigodi posve zadovoljio i aspekt kakvoće i vrsnosti, originalnosti, aspekt pripadnosti (sjeverozapadni dio Hrvatske), zatim aspekt jako dobrog suglasja s definiranom hranom, i, teže je vjerovati, zaista i aspekt maloprodajne cijene!

Damir Režek, Agro Damir Drago Režek i butelja Zelenog silvanca Rezek (suhiucasi)

Riječ je o Zelenom silvancu konkretno iz berbe 2019, 13,5 vol %, iz podruma Agro Drago Damir Režek s Plešivice. Kompleksno, skladno, vrlo elegantno, puno vino s profinjeno izraženom aromom na tragu voća fino prošaranom nježnim nitima što blago podsjećaju na šumski ambijent, živo, sjajno zaobljeno, vrlo dobroga tijela i dugačke trajnosti u ustima! Maloprodajna cijena butelji: oko 50 kuna!!!

Ali, kako bi to u nas bilo – bez problema?!

Tog zelenog silvanca Režekovih – nema u vinotekama, prodavaonicama plemenite kapljice! Međutim moguće ga je, kao i druga vina te obitelji – a to su također uobičajeno jako dobri portugizac, crni pinot, rizvanac, sauvignon i chardonnay – kupiti na Plešivici na kućnom pragu proizvođača. Znači, treba to saznati, a zatim treba surfati internetom da se dođe do kontakta s proizvođačem. Pa onda treba autom potegnuti prema Jaski i zatim ubrdo. Srećom, čuo sam, i eto ovdje prenosim (jer prigoda za gurmanski užitak ima i dakako poslije Uskrsa), da postoji opcija što je onima koji ne voze automobil nudi obitelj Režek – Agro Damir Drago Režek a riječ je o tome da se Režeke nazove radi dogovora, naime moguća je, za stanovnike bliže okolice a tu je uključen i Zagreb, dostava naručenog vina na kućnu adresu!

Silvanac zeleni, kao i Moslavac, Veltlinac crveni, Neuburger, Pinot bijeli, Plavec žuti spada u one kultivare koje plešivički proizvođači vina skupno nazivaju Stare plešivičke sorte. Iako taj naziv može sugerirati to da su sorte i porijeklom s Plešivice, to nije točno, točno je da se one vrlo dugo, što bismo danas rekli, od davnina, uzgajaju na Plešivici. Točno je i to što su se i Silvanac zeleni a i Moslavac osobito u Mađarskoj i regiji Tokaj, pa Veltlinac crveni, Neuburger, pretvoreni u vino i u hrvatskim podrumima pokazali da kakvoćom što su je kadri pružiti zavrjeđuju mnogo mnogo više nego to što je to svrstavanje u grupu Stare plešivičke sorte.

Upravo obitelj Režek, pokojnog majstora Drage Režeka te vrhunske ekspertice za vinogradarstvo njegove supruge Dragice Režek pokazuje vrhunske dosege Silvanca zelenoga! Veltlinac crveni pokazao se u sjajnom svjetlu iz produkcije proslavljene obitelji Tomac, a Neuburger pamtim kao vrlo dobar s posjeda Vlade Brace Nežića, na žalost također već pojkonoga. Bijeli pinot pak memorirao sam kao izvrstan od grožđa iz izdvojenih nasada nekadašnjeg podruma Mladina!  Sigurno je da grupa Plešivačke (lokalni izraz) stare sorte u kojoj je mnogo kultivara, među njima su i Kraljevina i razne beline, ima svoju vrijednost jer sadržava brojne vrline što mogu u ukupnosti dati visok doprinos u proizvodnji određenih vrsta kvalitetnoga vina, ali to ne znači da ih se ne bi, barem neke, s ponosom rabilo, ako su zasađene na boljim pozicijama i kad to u meteorološkom smislu godina dopusti, i za zasebna, jednosortna vina.

Ne zaboravimo TO da je Pinot bijeli odavna prisutan konkretno na Plešivici, doduše poslije se ispostavilo da je većina nasada zapravo Chardonnay, ne zaboravimo na Portugizac – koji se reklamno puno spominje ali na kojemu se, dojam je, i u vinogradu i u podrumu ne radi kako i koliko treba, ne zaboravimo i to da je u vinogradima između samoborskog i jaskanskog dijela brda Plešivice bilo puno Lovrijenca – ali tek u par navrata I prikazanoga u pažnje vrijednome svjetlu u samostalnoj kapljici… A budimo i svjesni toga da su na Plešivici već odavno prisutni Rizling rajnski i Chardonnay koji se, kad izađu u butelji, vrlo često znaju pokazati u izvanrednom svjetlu, budimo svjesni i toga da sad već, nakon toliko godina što su tu, i RR i Chardonnay pa i Pinot crni zapravo spadaju u stare plešivačke sorte….

Sve je više pojedinaca koji sebi daju truda na što bolji način uz hranu sljubiti vino, ali ne treba se u tome uvijek držati samo  već odavna etabliranih kultivara, klasičnih velikana poput Chardonnaya, Sauvignona bijeloga, Rizlinga rajnskog, Malvazije istarske, Graševine, Plavca malog, Merlota, Cabernet sauvignona, Syraha. Lako za dobitnu gric & guc kombinaciju, s obzirom da su u sjeni spomenutih sorata-zvijezda,  promaknu vina nekih sorata što na određeni način zapostavl jene. Jedna od tih svakako je, kazao bih, upravo Silvanac zeleni. Dok je u kraju oko Jastrebarskoga, osim u jednom relevantnom slučaju a to je posjed Agro Damir Drago Režek, gurnut je u grupu starih plešivačkih sorata, kao samostalno ipak je kao vino dostupan u određenom opsegu u Međimurju, ali u Slavoniji opet nezgoda: kao jednosortno vino izlazi praktički tek kroz etiketu PP Orahovice….

DOSIJE SILVANAC ZELENI 

            SINONIMI: Balint, Gros Rhin, Grüner Silvaner, Grüner Zierfandler ili Zierfandl, Franken, Johannisberg, Gentil vert, Picardon blanc, Clozier, Gamay blanc, Österreichisch, Salfin, Silvaner vert, Silvaner verde, Silvanske zelene, Zsold szilvani, Zeleni silvanec.

Kao pogrešni  sinonimi nerijetko se čuju nazivi Elbling, Sauvignon blanc (nekad označavan i kao Würzel Silvaner).

U nekim krajevima, npr. austrijskoj i slovenskoj Štajerskoj, a gdje-gdje i u sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske (Međimurje) rabi se izraz Muškatni silvanac (Muškatni silvanec, Muskat Sylvaner), ali to ime i prezime zapravo nikako ne pripada sorti Silvanac nego se pod time misli  Sauvignon bijeli, s kojim, inače, Silvanac zeleni nije u rodu.

PORIJEKLO: Po nekim izvorima još do relativno nedavno smatralo se da kultivar potječe iz više zemalja, konkretno Austrije, Njemačke, Mađarske (oko Srijema!), naime neki ampelografi iznijeli su, oslanjajući se na riječ silva što na latinski znači šuma, pretpostavku o njegovu nastanku kao rezultatu križanja divlje loze u raslinju na obalama Dunava, bilo je i onih koji su tvrdili da je kultivar u Srednju Europu stigao iz Transilvanije u Rumunjskoj, neki su opet kao polazište njegova puta svijetom od istoka ka zapadu spominjali kao kolijevku i Kurdistan. Ubrzo je odbačeno mišljenje da Silvanac dolazi iz Transilvanije, naime naknadno pronađeni zapisi kažu kako je njegova prisutnost u Transilvaniji zabilježena sadnjom tek u 1875. godini.

Moderne analize na bazi DNA upućuju na to da bi Silvanac mogao biti u Austriji ostvareni križanac između Savagnina i Österreichisch Weissa, objavili su u svom velikom Atlasu vinskih sorata svijeta ugledni autori Engleskinja Jancis Robinson i Švicarac José Vouillamoz. No, prvi zapisi o Silvancu datiraju iz 1665. iz Njemačke, i u njima stoji da je u vinograde cistercitskog samostana u Ebrachu u Južnoj Njemačkoj introduciran kultivar nazvan Österreichische Rebe, zapravo Sylvaner. Savagnin se pak prvi put spominje u Austriji 1349. godine, ali pod sinonimom Traminer. Za Österreichisch Weiss kazano je kako je to stara sorta, dosta uzgajana u Austriji u okolici Beča, a budući da je Österreichisch Weiss uzgojem bio ograničen na od Beča istočni dio Austrije, najvjerojatnijime se čini da je Silvanac rođen na tom austrijskome području prema Mađarskoj. Pobornici stava da je Silvanac nastao u Austriji a blizu Mađarske reći će da to podupire činjenica da DNA-profil sorte Balint s mađarskim prizvukom pokazuje da su Silvanac i Balint dva naziva za isti kultivar! (José Vouillamoz). Kako se našlo dosta onih koji bi htjeli da se prizna kako je Silvanac svjetlo dana ugledao još istočnije, zapravo na jugoistoku Mađarske blizu Srijema, kraja uz današnju državnu granicu između Mađarske te, Hrvatske i Srbije, s obzirom na znanstveno utvrđene roditeljstvo te predio uzgoja oba roditelja zaključak o austrijskom podrijetlu nedvojbeno ide na stranu onih što podupiru Silvančevu čistu austrijsku nacionalnost.

Jancis Robinson (suhiucasi) i Jose Vouillamoz

Što su još utvrdili znanstvenici? Pinot i Savagnin u odnosu su roditelj-potomak, a Osterreichisch Weiss potomak je sorte Gouais blanc odnosno Heunisch Weissa, a to bi bila sorta hrvatski sinonimi koje su Belina drobna te Krapinska belina!  Iz toga proizlazi da je Silvanac unuk ili pak polubrat Pinota, te unuk Gouais blanca odnosno Krapinske beline.

Silvanac, inače, ima dva potomka, od križanja s Veltlincem crvenim nastao je Frühroter Veltliner, njegov drugi potomak je sorta Neuburger.

Iako je Silvanac, eto, rođen u Austriji, tamo ga više i nema puno, prije nekoliko godina objavljen je podatak o oko ukupno samo 44 njime zasađenih hektara, uglavnom u Donjoj Austriji. Sorte je najviše u Njemačkoj i Francuskoj. Njemačka ga ima na ukupno oko 5500 hektara, najviše u predjelu RheinHessena i Frankena, glede organoleptike u Frankenu daje bolji rezultat. U Francuskoj je u značajnom opsegu nazočan u pokrajini Alsace, uz državnu granicu s Njemačkom, tamo ga je, navodno, oko 1400 ha. Kao najbolji proizvođači silvanca u Alsaceu slove Josmeyer, Ostertag i Domaine Weinbach sestara Faller. U Italiji se Silvanac prostire na ko 113 hektara, uglavnom u pokrajini Alto Adige (Sud Tirol). Sorta se njeguje i u Češkoj, Slovačkoj, Ukrajini, Moldaviji, Sloveniji i nešto, eto, i u Hrvatskoj, po svježim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi u Lijepoj našoj ga je ukupno oko 140  hektara.  U Hrvatskoj se nekad dosta uzgajao u Međimurju, pa se od njega odustalo, da bi ga se u novije vrijeme počelo vraćati u vinograde. Sad je u Hrvatskoj najviše vinograda Silvanca zelenoga u Virovitičko-podravskoj županiji = 36 ha, slijede po površinama Krapinsko-zagorska županija s oko 28 ha, u Zagrebačkoj županiji ga je nekih 24,5 ha, a u Međimurju se ta sorta proteže na površini od ukupno 23 hektara.

Kazati treba da postoje još i Roter (crveni) i Blauer (plavi) Silvaner, riječ je također o kultivaru Silvaner a, s obzirom na boje, o njegovim mutantima. Roter Silvaner znan je i pod sinonimima Cirfandler, Österreicher Roth, Piros Cirfandli, Piros Szilvani, Rother Zierfandler, Schönfeiner Roth, a Blauer Silvaner, raširen dosta u njemačkom Württembergu, po sinonimima Blauer Österreicher, Blauer Reifler, Blauer Schönfeilner, Blauer Zierfandler, Bodenseeburgunder, Bodenseetraube, Schwarzer Österreicher, Schwarzer Silvaner.

____________________________________

Znanje je bogatstvo!

Moram ovdje reći da o zelenom silvancu i Silvancu zelenome nisam osobito razmišljao dok neke davne godine na putovanju Alsaceom nisam stigao i do podruma Domaine Weinbach sestara Faller.

Klasična degustacija bila je sjajna, RR i Pinot gris izvanredni a bogme Grüner Sylvaner nije zaostajao. Te arome, strukturu ali i profinjenost i eleganciju sada nalazim u ovome Silvancu od Režekovih. Katastrofa je ako ponuđač nije svjestan vrijednosti što je nudi, a drsko i sramotno je kad netko za nešto drsko traži više novaca nego što njegov proizvod objektivno vrijedi, neshvatljivo je pak da ima potrošača-kupaca koji si ne daju dovoljno truda da spoznaju što je to što vrijedi, i za što se iako je nekad cijena i viša (opravdano) isplati potrošiti nesto više…⦁

____________________________________

ROD: Silvanac zeleni traži plodnije tlo i pozicije na brežuljku, voli umjerenu ili sjeverniju klimu. Vrhunsku kakvoću daje samo na najboljim položajima. Sorta je relativno osjetljiva na mraz, a dosta osjetljiva na napad botrytisa, peronospore, oidiuma, kloroze. Prinos nije osobito velik, a ni redovit. Sazrijeva potkraj rujna (južniji krajevi) do sredine listopada.

SVOJSTVA: Daje vino natprosječne kakvoće, vrlo fino i na nosu i u ustima, skladno, zelenkasto-žute je boje, nenametljivog, lijepog, specifičnog bouqueta s dosta voćnosti, cvijetnih nota i mirisa šume, mio i nježan, s umjerenom ali dovoljnom ukupnom kiselosti te, obično, i s ne previše maligana. Najčešće se proizvodi kao suho vino. Kao vino redovne berbe najbolji je dok je mlad odnosno relativno mlad, u suhoj varijanti tek u iznimnim slučajevima uspješno se arhivira na duži rok. Od njega se mogu postići fina predikatna vina.

JELO i SERVlS: prija uz brojna jela, npr. uz šparoge, srca od artičoka, avokado s plodovima mora, njoke i tjesteninu s umacima na bazi sira, uz kuhanu bijelu ribu i perad, jaja na razne načine, ementaler, topljeni sir. Poslužite ga u tzv. riesling-čaši na osam Celzijevih stupnjeva ako je mlađi, suh i s nešto nižim alkoholom, odnosno u nešto većoj Riesling čaši i na 10 do 12 Celzijevih stupnjeva ako je s alkoholom od 13,0 odnosno 13,5 vol %, suh po ostatku neprovrela sladora ali s dozrijevanjem kroz neko vrijeme na finom kvascu prije punjenja, te ako je u dobi od dvije do četiri godine.  ♣

Tomaz vino – rebranding

MALVAZIJE BIJELA i CRNA, te TERAN PRVOM PLANU

Klaudio Tomaz, vinogradar i vinar iz motovunskoga kraja koji je oduvijek pokazivao ambicije da što hitrije što jače preraste konvencionalni status još jednog u nizu istarskih proizvođača plemenite kapljice, u novije vrijeme, očito je, napreduje ka punom ostvarenju cilja još bržim i čvrstijim koracima. Vina uvjerljiva, snažna, složena, u odnosu na ona od prije nekoliko godina bitno su dobila na skladu i na eleganciji. Da bi ona stekla još i višu dimenziju, obitelj Tomaz ubrzano se širi s vinarijom i osobito pažljivim izborom opreme za proizvodnju modernizira vinski podrum. A, bitno je poradila i na rebrandingu! Prije kratkog vremena s novostima i novitetima odlučila se široj javnosti uz pomoć medija, od kojih se najjajči i najutjecajniji nalaze u Zagrebu, predstaviti  i šire oznateu hotelu Sheraton u glavnome gradu Lijepe naše. Tomazi su donijeli vina iz berbi koje su upravo izašle ili trebaju uskoro izaći a napunjena su u nove, prikladno odabrane, vrlo elegantne butelje, te opremljena s novo-kreiranom, vrlo lijepom etiketom. Klaudio Tomaz donio je na kušanje, uz ostale svoje, šire poznate, još jedan svoj adut, ali nešto raritetno – vino od sorte Malvazija crna, odnosno Malvasia nera!

Klaudio i Danijela Tomaz – obitelj pored stola i na stolu: BOGATSTVO! (Marko Čolić)

S obzirom na veliku popularnost vina od Malvazije (istarske) u nas, te s obzirom da se u posljednje vrijeme (napokon!) sve jače ovdje čuje i za Malvasiju (dubrovačku), mnogi ljubitelji plemenite kapljice – promatrajući stvar tek kroz hedonistički aspekt uživanja za stolom uz tanjur i čašu – bilo znajući jer su nešto načuli, bilo svjesni jer dobro osjećaju razliku u organoleptici, prihvaćaju da  je riječ o dvjema različitim gotovo identično nazvanim sortama i misle da tu s malvazijama priča staje.

Međutim, Malvazija je naziv vrlo velike grupe vinskih kultivara kojoj pripada pedesetak –  ako ne i više! – sorata što nisu nužno sve u međusobnom srodstvu ali nose taj naziv, doduše kod svake sorte  obogaćen, radi preciznosti u identifikaciji, nekim dodatnim izrazom. U svom velikom atlasu vinskih sorata svijeta Wine Grapes (prvo izdanje bilo je 2012.) unutar ukupno oko 1370 predstavljenih sorata plemenite vinove loze svjetski čuveni trio vinskih pisaca i znanstvenika Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz  popriličan su prostor posvetili malvazijama, kojih je najviše njih s grožđem s bijelom kožicom, međutim kojih ima i obojanih, od crvenog do gotovo plavoga.  U Atlasu su, od tih tamnih, navedene sljedeće: Malvasia di Casorzo, Malvasia di Schierano, Malvasia nera di Basilicata, Malvasia nera di Brindisi, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera lunga, Malvasia Preta.

U Istri uz klasičnu Malvaziju istarsku uzgaja se u određenoj mjeri također i Malvasia nera, prije nekoliko godina kad sam je po prvi put kušao oduševila me baš ona iz butelje vinogradara i vinara motovunskoga kraja Klaudija Tomaza. Upravo sada u travnju bila je prigoda za ponovno kušanje (naravno, druge, nivije berbe), i pozitivni dojam je u potpunosti potvrđen. E, sad, koja bi crna malvazija od ovih upravo spomenutih iz atlasa Wine Grapes bila ta što se nalazi u uzgoju kod Tomaza?  Klaudio Tomaz kaže da je njegova crna malvazija Malvasia nera di Brindisi, s krajnjeg talijanskog juga! I objašnjava:

Tomaz – novi podrum! (Marko Čolić)

– U Istru je, po mojim saznanjima dobivenim od oca, sorta introducirana negdje u četrdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je Istra bila još pod Talijanima.

Tomaz-aduti: Malvasia nera (di Brindisi) 2018, Barbarossa Teran istarski 2018, Sesto senso Malvazija istarska 2019 i Avantgarde Malvazija istarska 2021 te Klaudio Tomaz s buteljom Nera, napunjenom vinom od Malvazije crne 2018 – HIT!! (Marko Čolić)

Pa, evo nešto o malvazijama općenito, a potom i, posebno, o ovoj što je uzgaja Klaudio Tomaz.

MALVAZIJA – Grupa

Malvasia/ Malvazija je  generički naziv u uporabi za oveći broj vinskih sorata – pedesetak, a moguće i više!, koje nisu nužno i rodbinski povezane te koje mogu imati različite boje pokožice – žućkastu/bijelu, ružičastu, sivkastu te crvenu/crnu, a kojima je kao glavno zajedničko to što se od njih proizvodi i vrlo fino slatko desertno vino s poprilično visokim sadržajem alkohola.

Glavni SINONIMI, zapravo ovdje prijevodi osnovnog naziva, su, za Malvaziju kao općeniti izraz, sljedeći: Malmsey (Engleska), Malvagia (Španjolska), Malvasier (Njemačka), Malvazija (Hrvatska), Malvelzevec (Slovenija), Malvoisie (Francuska).

PORIJEKLO: Pretpostavka je bila da je ishodišna točka Malvazije  prema svijetu grčka luka Monemvassia na istočnoj obali Peloponeza, izvorno poluotoka a onda, nakon otvorenja Korintskog kanala, otoka, u svakom slučaju prostora gdje je vinogradarstvo bilo vrlo rašireno. Grožđe se inače dosta uzgajalo i na susjednim otocima u južnome dijelu Egejskog područja. Uvriježilo se  to da su sorte što su kroz luku Monemvassiju odlazile u svijet i označavane nazivom Monemvassia.

A onda je stigao nov oblik – Malfasia, ubrzo su se Talijani i Portugalci opredijelili za minimalnu izmjenu i od Malfasije  je nastalo Malvasia, Španjolci su se odlučili za naziv Malvagia, Nijemci su počeli koristiti oblik Malvasier, a Englezi Malmsey, Francuzi Malvoisie, u Hrvatskoj je u uporabu ušao i ostao izraz Malvazija.

Najstariji spomen slatkog vina od Monemvassije seže u 1214. godinu. registriran je u Efesosu u Grčkoj. Relativno brzo nakon toga, godine 1278. u Republici Veneciji spominje se Vinum de Malvasias, izraz se odnosio na tadašnji venecijanski uvoz vina od Malvazija. Identitet sorata od kojih se proizvodilo to tada uglavnom slatko vino nije znanstveno i posve utvrđen/potvrđen, po pretpostavkama moglo bi biti da je riječ o sortama odnosno nekim mutacijama sorata Aidani, Assyrtico, Athiri, Kydonitsa, Liatico, Monemvassia, Therapsathiri i Vilana.

Recentne analize na bazi DNA NE potvrdjuju da su sve sorte koje se znaju spomenuti kao pripadnice grupe Malvazija grčkog porijekla, a s druge strane rezultati analiza DNA govore da kultivari što su se našli u grupi Malvazija međusobno mogu biti genetski i dosta različiti, tako da dok bi izraz Grupa Malvazija i mogao proći nema ipak nikakvog smisla govoriti i o OBITELJI Malvazija.

Evo, iz atlasa svjetskih vinskih sorata Wine Grapes  autora Jancis Robinson, Josea Vouillamoza i Julije Harding, navoda nekih sorata koje u nazivu nose riječ Malvazija, a uz svaku od njih su dodatak u nazivu, zatim naznaka boje kožice bobice grozda i spomen ispravnih postojećih sinonima.

MALVASIA BIANCA di BASILICATA = bijelo; ima naznaka nekih sličnosti s Malvasijom biancom di Candia

MALVASIA BIANCA di CANDIA = bijelo; Malvasia Bianca Calabria, Malvasia Candia

MALVASIA BIANCA di PIEMONTE = bijelo; Caccarella; Malvasia greca, Moscatella; Greco, Mosella

MALVASIA BIANCA LUNGA = bijelo; Malvasia Bianca, Malvasia Bianca siciliana, Malvsia Bianca Toscana, Mavasia del Chianti, Mavasia di Arezzo, Malvasia di Brolio, pa Krizal, Maraskin, Maraština, Rukatac, Višan(k)a  (Hrvatska), Menuetta (Slovenija), Pavlos (Grčka), Prosecco nostrano (Conegliano Veneto), Racina di Monacu Bianca, Tundullilu bianco

MALVASIA BRANCA de SAO JORGE = bijelo; rabi se za proizvodnju madere.

MALVASIA CANDIDA = Malvasia di Lipari

MALVASIA CASTELLANA = bijelo; sinonim je Siria a to je vrlo stara sorta s Ibeijskog poluotoka, u Portugalu je znaju pod nazivima Malvasia branca i Roupeiro

MALVASIA de COLARES  = bijelo

MALVASIA di LANZAROTE = bijelo; Malaga, Tacoronte–Acentejo Teneriffe, Malvasia, Malvasia portuguesa, Malvasia volcanica, Peregril, Pejeril, Sebastian Garcia

MALVASIA de SITGES  = Malvasia di Lipari

MALVASIA del LAZIO = bijelo; Malvasia col puntino, Malvasia gentile, Malvasia puntinata

MALVASIA di CANDIA AROMATICA = bijelo; genetski donekle bliza Malvaziji di Casorzo

MALVASIA di CASORZO Piemonte = crno; rabi se u Pijemontu za slatka desertna vina i za pjenušce

MALVASIA di LIPARI = bijelo; Greco bianco di Gerace, Malmsey, Malvagia, Malvasia candida, Malvasia de la Palma, Malvasia de Sitges, Malvasia de Teneriffe, Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Mavasia di Sardegna, Malvasija dubrovačka

MALVASIA di SCHIERANO = crno; Malvasia a grappolo corto, Malvasia di Castelnuovo Don Bosco

MALVASIA FINA = bijelo; Arinto do Dao, Assario branco, Boal, Boal canchudo, Boal da graciosa, Boal de Madeira, Cachudo, Galego, Terrantez do Pico, Torrontes

MALVASIA NERA di BASILICATA = crno; Malvasia nera, pokazuje određene sličnosti s Mavasijom nerom di Brindisi

MALVASIA NERA di BRINDISI = crno; Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Mavasia nera di Bitonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia nera di Trani, Malvasia niura

MALVASIA NERA LUNGA = crno; Moscatella; pokazuje neke sličnosti s Malvasijom di Casorzo

MALVASIA PRETA = crno; Moreto, Mureto, Pinheira Roxa

MALVAZIJA ISTARSKA = bijelo; Istrska malvazija, Malvasia del Carso, Malvasia friulana, Malvasia istriana, Malvazija istarska bijela, Polšakica Drnovk ⦁

A sada – MALVASIA NERA di BRINDISI

Grozd Malvasije nere di Brindisi

SINONIMI: Malvasia negra, Malvasia nera di Bari, Malvasia di Bistonto, Malvasia nera di Lecce, Malvasia niura…

PORIJEKLO: Do prije relativno kratkog vremena vjerovalo se da su Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Lecce dvije zasebne sorte iz predjela Salento u Apuliji, na jugu Apeninskog poluotoka, ali je onda iz DNA-istraživanja isplivalo da je riječ o JEDNOM, istom kultivaru, nastalom spontanim križanjem sorte Malvasia bianca lunga i sorte Negroamaro. S obzirom na to da se oba roditelja stoljećima uzgajaju u Apuliji, logičan bi bio zaključak da se križanje dogodilo tamo.

Smatra se i da bi jedna ista sorta mogle biti i Malvasia nera di Brindisi i Malvasia nera di Basilicata, ali do sada još nije provedeno odgovarajuće testiranje usporedbom DNA, pa zato zasad o tome nema i potvrde sa znanstvenom težinom.  Inače, u Basilicati a i u nekim vinogradima Toscani za koje se dugo vremena mislilo da su čisti nasadi Malvasije nere di Basilicata pronađeno je nešto starih trsova – španjolskog Tempranilla…

OBILJEŽJA SORTE – Malvasia nera di Brindisi dozrijeva u srednoj do kasnoj epohi. Plod je blago aromatičan. Od te sorte proizvode se puna  topla a i elegantna crna vina, ali, uz prosušivanje grožđa, i ona gusta slatka desertna iz kategorije znane kao passito.

PODRUČJE UZGOJA – Malvasia nera di Brindisi najraširenija je u Apuliji, u provincijama Lecce, Taranto i Brindisi, a ima je dosta i u Toscani i u Calabriji. Mnogo je se koristi u proizvodnji roséa, za dio mješavine s jednim od roditelja – Negroamarom, i s kultivaroim Susumantellom. U dobrom dijelu vina plasiranih pod apelacijom DOCG (denominazione d’origine controllata e garantita), ulazi, s učešćem od 15 do 30 posto, u blend s lokalnim Negroamarom, za ozbiljne crnjake. Kao samostano vino djeluje nesto slađe nego u mješavinama sorata. ♣

Saloni, festivali, sajmovi

PROLJETNA EKSPLOZIJA MJEHURIĆA u MAKSIMIRU

Peti zagrebački salon pjenušaca, ove godine ne više u hotelu u središtu Metropole,  nego, u skladu s godišnjim dobom, u zagrebačkom parku Maksimir! Kakve li prigodne kombinacije: proljetna eksplozija cvijeća, mjehurića i ljepote! Cvjetnjak na Maksimirskoj pokazuje put, pred obnovljenim restoranom Maksimir na samom ulazu u park ekipa lokala koji se, s obnovljenim ruhom pretvorio u gric & guc zagrebačkih tradicijskih jela i pića, srdačno dočekuje goste, za eksploziju mjehurića pobrinulo će se 28 vinara s nizom pjenušaca iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a s obzirom na njihov zamjetno sve veći odaziv na vinska događanja nije iznenadilo to što su se za eksploziju ljepote pobrinule brojne pripadnice nježnog spola.

Ove je godine program prilagođen novoj lokaciji i proljetnom terminu te novom modernome makar, istina, sada bitno liberaliziranome u odnosu na ono kako je, s obzirom na coronu, bilo još do nedavno. Izlagači su svoje pjenušce predstavili u velikoj restoranskoj dvorani, a u maloj dvorani bile su radionice. Predviđeno je bilo i to da domaćin ponudi neka prigodna jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana Maksimir za ovu prigodu. Da bi doživljaj bio kao na filmu pobrinuli su se Elma & Admir iz sastava Filmmusicorkestar.

Radionice – susret hrvatskih i slovenskih pjenušaca, te susret pjenušaca Hrvatskog zagorja i Istre (Kota-Degrassi). Voditeljice: Marija Vukelić i Nina Levičnik (Julio Frangen)

Najbolje ocijenjeni pjenušci na ovogodišnjem vrednovanju: Istenič, Kota, Degrassi, Kozinc, Protner, Albiana. Jedan od najboljih pjenušaca na Salonu u Zagrebu bio je, rekao bih, onaj što se točio pod etiketomm Meneghetti Valle d’Istria Reserva brut 2016 (12,5 vol%) Stancije Meneghetti iz Bala, riječ je o pjenušcu od Chardonnaya i Pinota bijeloga. Možda nije toliko došao do izražaja, jer istodobno se ponajviše nudila i Meneghetti Riserva 2015 brut, kojoj je – nedostajalo živosti što ju je imao brut 2015. (Julio Frangen)

Poslovni dogovori: Miha Istenič (desno) iz Hiže penin Istenič s Bizeljskoga, u razgovoru s vinskim trgovcem Tomislavom Sagrakom iz zagrebačke tvrtke Vino.hr (Marko Čolić)

Ozračje, kako su mnogi komentirali, dosta drukčije od drugih vinskih događaja u Hrvatskoj.  Posjetitelja je došlo poprilično, međutim nije se stvorila nesnosna gužva kao što zna biti slučaj na drugim festivalima. Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali I više od dviju minimalno predviđenih etikete, te je broj različitih butelja na kušanju bio oko 100.

Posjetitelji su mogli nazočiti dvjema besplatnim radionicama, kojima je mreža Salon of Sparkling Wines ponovno pokazala koliko je obrazovanje vinske publike važno i kako treba biti dostupno svima koji se vinom bave. Kad je već riječ o edukaciji svakako, vezano uz pjenušce, vrijedi i sada, ponovno, spomenuti vrlo informativnu i poučnu knjižicu Pjenušci Plešivica autora Ive Kozarčanina.

Plešivički pet nat Braje i slovenska klasična metoda Kozinc i Joannes. Dosta proizvođača iz slovenskog Posavja za bazno vino za šampanjizaciju rabi domaću sortu Žematna črnina ili Kavčina crna (Marko Čolić)

– Nakon uspjeha lanjskog Festivala pjenušaca i jagoda koji je okupio brojne posjetitelje, odlučili smo izdati jedinstvenu brošuru sa svim plešivičkim proizvođačima pjenušaca. Tako ljubitelji pjenušaca, ali i oni koji ih tek upoznaju te struka i distributeri na jednom mjestu mogu saznati važne informacije o pjenušcima i njihovim tvorcima s Plešivice. Brošura je dostupna u uredu Turističke zajednice grada Jastrebarskog i plešivičkim vinarijama  – rekla je Petra Masnec, voditeljica ureda TZ Jastrebarsko, dodajući da je kultura pijenja pjenušaca vrlo razvijena baš u plešivičkom kraju koji već mnogi znalci nazivaju Hrvatsklom Champagneom!

Prvu radionicu, već tradicionalnoga naziva PJENUŠAVI SUSRET u ČAŠI: Hrvatska & Slovenija moderirale su organizatorice, dr. Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines i prof. Marija Vukelić, direktorica Salona pjenušavih vina Zagreb. U neobaveznom vinskom razgovoru uz najbolje ocijenjene pjenušce s ovogodišnjeg ocjenjivanja, a to su bili oni s posjeda Istenič, Kota, Degrassi, Albiana, Protner i Kozinc polaznici su prepoznavali šampanjske note ali i neke nove utjecaje vezane uz terroir, naime u nekim slovenskim pjenušavim vinima kao jedna od uporabljenih sorti bila je i Žametna črnina, po hrvatski rečeno Kavčina crna. Na drugoj radionici  Zagorski & istarski mjehurići: Kota & Degrassi po dva pjenušca su na kušanje ponudili vinari Tihomir Kota iz Hrvatskog Zagorja i Moreno Degrassi iz Istre, oni su eto osobno prezentirali ne samo te svoje izabrane pjenušce nego i općenito svoje vinarije, sorte, terroire, mirna vina i pjenušave pravce, planove za budućnost!

Pjenušac kao barem mali poticaj za inspiraciju u poeziji: pjesnik Enes Kišević! Vino Zagorje od B preko K do V: Tomislav Bolfan, vlasnik Vinskog vrha, Jasminka Šaško, predsjednica udruge i enologinja pri Vuglec bregu, te veliki zlatarski iskorak vinarija Kota poduzetnika Tihomira Kote iz Zlatara koji, mada nije iz enološke struke, kaže kako sve oko pjenušca radi sam…  Kota, inače, svoje pjenušce označava ne nazivima, nego brojkama, brojka na etiketi govori na kojoj se nadmorskoj visininalazi vinograd  (Marko Čolić))

Salon pjenušavih vina Zagreb 2022 bio je lijepa prigoda i za najavu novih perlajućih događanja u najskorijoj budućnosti, konkretno za 8. Salon penečih vin Ljubljana sada, 6. svibnja u glavnom gradu Dežele, te za, ubrzo poslije, vrlo popularne regionalne pjenušave doručke diljem Hrvatske, organizirane  u suradnji s lokalnim i županijskim turističkim zajednicama. Evo zasad poznatog rasporeda tih doručaka za sljedećih nekoliko mjeseci: 14.05.2022. – Pjenušavi doručak Međimurje, u vinariji Štampar, Mađerkin Breg, uz podršku TZ Međimurske županije; 21.05.2022. – Pjenušavi doručak Zagorje, u vinariji Kota, uz podršku grada Zlatara i TZ Krapinsko-zagorske županije; 12.06.2022.– Pjenušavi doručak Plešivica, u vinariji Braje, uz podršku TZ i grada Jastrebarsko te TZ Zagrebačke županije; 02.7.2022 – Pjenušavi doručak Srijem, u vinariji Papak, uz podršku TZ Vukovarsko-srijemske županije; 10.7.2022. – Pjenušavi doručak Erdut, u vinariji Siber, uz podršku TZ Osječko- baranjske županije.

Leđa s leđa, i leđa en face (Marko Colic)

Prof. Marija Vukelić kazala je i to da, budući da je Salon pjenušavih vina Zagreb jedini vinski festival u Hrvatskoj koji cjelogodišnjim događanjima, promocijama i edukacijama pridonosi izobrazbi hrvatskih ljubitelja pjenušavih vina te podiže vidljivost pjenušavim eno-gastro destinacijama, serija zgodnih priredbi koje su eto ove godine već dosegnule lijep broj, može izvrsno poslužiti u promidžbi mnogo čega obuhvaćenog pojmom vinski turizam! ♣

Knjižica o plešivičkim pjenušcima autora novinara Ive Kozarčanina

__________________________________________

PLEŠIVIČKI PJENUŠCI i MACERATI – Dominik Jagunić, četvrta vinogradarsko-vinarska generacija plešivičke obitelji, jedan je od trojice braće Jagunić i jedan od dvojice mladih Jagunića koji su završili studij agronomije, i to vinskog smjera. Jagunići su se, uključujući i tatu Velimira, bavili za Plešivicu uobičajenom proizvodnjom mirnog vina, a kad je zasjeo na kormilo Dominik je odlučio gotovo maksimalno, primjerice do 70 posto u odnosu na ukupnu produkciju, posvetiti se pjenušcima, te u preostalih 30 posto kreacijama od bijelih sorata ali podvrgnutih dužoj maceraciji praćenoj alkoholnom fermentacijom, dakle stvaranju tzv. jantarnih vina.

Dominik Jagunić sa suprugom Matejom, koja također zagovara strpljenje s izlaskom Blanc de Noirsa na tržište Dolje: pinot sivi amber (Marko Čolić)

Mladi Dominik u novije vrijeme sve se jače nameće kakvoćom proizvoda. On je taj koji stoji iza klasična dva pjenušca među kojima je već dosta cijenjeni Three Stars brut nazvan tako jer je od grožđa (Chardonnay 50 %, Rizling rajnski 10 posto i tzv. stare plešivačke sorte – njih oko 20 – u količini od 40 posto) iz triju obiteljskih vinograda a jedan od njih je Hrvojka što osjetno iskače. Drugi je ružičasti pjenušac, à la française nazvan La Boule Rosé brut od 70 posto portugisca i 30 posto crnog pinota. Uskoro će, najavljuje, na tržištu biti i s trećime, a to je Blanc de Noirs 2019 extra brut od crnog pinota, polovica baznog vina dozrijevala je u inoksu a polovica u drvenim bačvama, za ekspedicijski liker korišten je samo ugušćeni mošt, proizvedeno ga je oko 3000 butelja. I taj novitet donio je na kušanje nedavno na radionicu pod vodstvom sommeliera Tomislava Jakopovića iz zagrebaččkog Vinskog kluba, dojam bio da taj pjenušac obećava mnogo, ali i da je šteta žuriti se s njegovim izlaskom jer uz dovoljno dugo sazrijevanje i, kroz to, razvoj na kvascima u butelji nakon druge fermentacije mogao bi pružiti daleko više nego na svom moguće preranom izlasku. Jagunić je prezentirao i tri svoja macerirana ali mirna vina – od Traminca, Pinota sivog i Pinota crnoga iz 2020, maceriranih, svaki, po pola godine, sigurno u njima, što se veli, ima štofa, međutim rekao bih da takva vina nisu za žurbu glede izlaska te da zavrjeđuju da ih se ostavi duže na sazrijevanju u tijeku kojega ne samo da još mogu dobivati na kompleksnosti nego bitno dobivati i na profinjenosti. ⦁

_______________________________________________

Sajmovi, izložbe

KOZLOVIĆ!!!

Poreč je početkom svibnja domaćin 28. međunarodnoj izložbi vina i vinarske opreme Vinistra 2022. Pozornica događanja ponovno je dvorana Žatika. Po već odavna ustaljenom običaju, uoči izložbe odvijaju se međunarodno ocjenjivanje vina i alkoholnih pića, ali i zasebno ocjejivanje Svijet malvazija, vrednovanje kapljice od sorte Malvazija istarska koja je jedan od glavnih eno-aduta područja. Degustacija Svijet malvazija održana je po 13. put. S obzirom na lokalnu pripadnst I raširenost, posebnu pažnju dobivaju i vina od kultivara Teran i Refošk. U konkurenciji se nalaze ne samo malvazije te Terani i Refoški iz Hrvatske nego i kapljica iz inozemstva, malvazije čak sa šireg područja svijeta, a članovi stručnog žirija su ne samo degustatori iz Lijepe naše nego i istaknuta imena s tog područja iz vana, jedno od takvih imena je i Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, već više godina predsjednica ocjenjivanja. Evo i nekih drugih: Annemarie Foidl, predsjednica Austrijskog sommelier kluba, Thomas Costenoble, enolog i direktor ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, Izabela Kaminska, poljska blogerice i youtuberice s WSET diplomom, Igor Sotric, britanski sommelier i ocjenjivač na Decanteru Worfld Wide Award, Đurđice Katić, sommelijerka iz Srbije, Ivan Jug, aktualni Hrvatski sommelijerski prvak…

Predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, predsjednica ocjenjivačkog suda Carolyne Gilby MW, te znani istarski sommelier Emil Berdec, sasvi desno Thomas Costenoble, član ocjenjivačkpog žirija, inače predsjednik ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles

            Obitelj Gianfranca Kozlovića ima više razloga za slavlje: Malvazija Santa Lucia iz 2018. okitila se s dvije titule na 13. Svijetu malvazija održanom u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. To vino s obzirom na ocjene postalo je svjetskim šampionom u kategoriji odležanih malvazija, a izabrano je i kao najbolje na svijetu u kategoriji Best in Show. Uz ovo poznato istarsko prezime iz Momjana, slavi i obitelj Dešković iz Kostanjice pored Grožnjana. Vino od te obitelji postalo je šampionom u kategoriji svježih malvazija.

Glasoviti istarski vinogradski položaj Santa Lucia – živopisne boje jeseni

_________________________________________

VINSKA DAMA 2022: ANTONELLA SORGO KOZLOVIĆ – Za obitelj Kozlović sjajno se poklopilo to što je na nedavno završenom izboru Vinske dame godine i Vinskog gospodina godine, u organizaciji udruge za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) iz Zagreba, Vinskom damom 2022 proglašena Antonella Sorgo Kozlović, supruga Gianfranca Kozlovića, šampiona ovogodišnje Vinistre!

Antonella Sorgo Kozlović, Vinska dama 2022 godine!

Bračni par Gianfranco i Antonella Kozlović

– Biti proglašena Vinskom Damom u ovom izboru znači posebno poštovanje i uvažavanje svega onoga što radimo, ne samo ja nego i cijela moja obitelj. Imamo veliku čast i moć biti ambasadori takve priče i pravi je užitak to prenijeti na naše goste, gdje god ih mi susretali: na sajmu vina, na posebnim događanjima, na prezentacijskim večerama ili u našim domovina/vinarijama – izjavia je Antonella Kozlović na dodjeli trofeja kojega je, inače, u muškoj konkurenciji dakle kao Vinski gospodin godine primio vinar Ivan Sladić iz Plastova kod Skradina.

– Tko su vinari i vinarke koji stoje iza sjajne ponude nekih od vrhunskih hrvatskih vina te koji ulažu puno ljubavi i strasti u uzgoj najboljih sorti i u proizvodnju kapljice vrhunske kakvoće? To je pitanje zaintrigiralo Udrugu za kulturu stola G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam), pa je ona 2020. godine pokrenula projekt Vinska Dama i Vinski Gospodin godine. Na temelju postignutih rezultata u proizvodnji, pa osobnog stila u nastupu, karizme, načina komunikacije s medijima i s publikom, pristupa prezentaciji i marketingu na društvenim mrežama… nominiraju se kandidati, a onda one najbolje  ravnopravno biraju publika glasanjem za svoje favorite na stranici Udruge www.get4u.hr  te žiri koji ocjene šalje izravno uredništvu G.E.T. Reporta kao organizatoru natjecanja – objašnjava Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T.

Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge G.E.T., organizatora izbora Vinske dame i Vinskog gospodina godine

S obzirom da su se kod Kozlovićevih, kod kojih je Giancarlo svakako iznimno zaslužan za najviša odličja na Vinistri 2022 ali i za vinske  uspjehe općenito,  poklopile šampionska titula na ocjenjivanju i titula Vinska dama godine spontano se, bez ikakve zle namjere da se na bilo koji način umanjuje Sladićevo osvajanje ovogodišnjeg naslova Vinski gospodin godine, nameće stav da bi ovaj izbor Dame i Gospodina GODINE trebalo svakako s prve polovice godine pomaknuti na kraj tekuće godine, kad se mnogo jasnije vidi tko su u tom trenutku najbolji kandidati za titulu dobivenu na rezultatu svojega rada i ponašanja TE GODINE!… ⦁

__________________________________________

Vinarija Kozlović imala je na ovogodišnjem vrednovanju i najbolji mladi teran, dok je u kategoriji zrelih terana najviše bodova dobio onaj iz 2018. buzetske vinarije Vina Agapito. Slovenski Vinakoper s vinom Capo d’ Istria iz 2018. potvrdio je prošlogodišnju šampionsku titulu u kategoriji najboljih zrelih refoška.

                Inače, može se reći kako su medalje na Vinistri sada vrijednije nego što su bile prije, jer podignuti su bodovni pragovi pragovi za trofeje, konkretno ove godine za zlatnu medalju potrebno je bilo osvojiti 90 i više bodova. Uvedena je i Platinasta medalja, ona je zapravo ekvivalent Velikoj zlatnoj medalji a  dodjejuje se za uzorak što skupi 95 i više bodova. Sad eto postoji i kategorija Best in Show, za najbolje ocijenjenu malvaziju na svijetu.

Po prvi puta, dakle, ove godine dodjeljivana su i platinasta odličja, za vina koja su osvojila 95 i više bodova. Čak četiri platinaste medalje otišle su u Vižinadu, i to podrumima Vina Bruno Ferenac a za Istarsku malvaziju 2021, Pilatu za Malvaziju sur lie 2018. i za Serafin 2018. pa u vinariju nedavno preminulog Marijana Armana za Malvaziju Grand Cru. Inače, ovim odličjem okitili su se i San Salvatore muškat 2017. Benvenuti vina iz Kaldira kod Motovuna, talijanski Le Solane 2008., vinarije Mossi 1558 i slovenski Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

Uz tih sedam platinastih medalja dodijelnjene su i 152 zlatne i 36 srebrnih medalja. Ostali proizvođači dobivaju diplome.

Nekih 16 zlatnih medalja otišlo je jakim alkoholnim pićima, a ove je godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta dobilo je 25 vinara za malvazije iz berbe 2021. i sedam vinara za teran, iz berbe 2019.

Na Vinistrinom ocjenjivanju 2022 ponovo su postavljeni rekordi! Rekordan broj malvazija i sudaca! Nikad veći broj malvazija, čak 273 uzorka iz deset zemalja (Hrvatska, Italija, Slovenia, Grčka, Španjolska, Njemačka, SAD, Portugal, Crne Gora i Srbija!), ali i nikad veći boj ocjenjivača- njih 70 iz 15 zemalja.

Što se tiče jakih alkoholnih pića, u Poreč ih je na ocjenu ove godine stiglo 35 uzoraka, također najveći broj do sada. Na Vinistrino međunarodno ocjenjivanje sveukupno je pristiglo 565 uzoraka.

– Veliko mi je zadovoljstvo vidjeti da su se šampionskom titulom uz etablirane vinare okitila i nova mlada imena koja inzistiraju na kvaliteti. Upravo su im Vinistrino ocjenjivanje a i izložba značajna odskočna daska – kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra. ♣

ORGAZMIČKA VINA!

Dočekali smo i to: nakon što su vina podijeljena na industrijska, ekološka, biodinamska, prirodna, iskrena, prava (autentična), evo i nove kategorije – orgazmička! A to su ona proizašla iz, dakako, orgazmičkog vinogradarstva.  Nova kategorija vina, predstavljena nedavno na međunarodnom sajmu plemenite kaplice Vinitaly u Veroni, bila su, naravno, za široklu publiku pravi hit!

Golišavci u trsju angažirani i na eko-planu – prosvjeduju protiv globalnog zatopljenja, upozoravajući na negativne posljedice koje bi ono moglo donijeti i proizvodnji Bakhova nektara

Što bi to bila orgazmička vina, i gdje su im korijeni? Priča kaže kako je stvar krenula još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, dakako, u SAD i, dakako, u Kaliforniji, te s trendom propagande slobodne ljubavi. Mnogi mladi ljudi priklonili su se pokretu za slobodnu ljubav kao nečemu novome, ali primijećeno je i kako su mnogi mladi, koji su suvremeni život na gradskom asfaltu smatrali deprimirajućime, odlučili krenuti u ruralno područje, na selo, posebice su ih privlačila prostranstva vinograda u Kaliforniji. Tu su, kaže se, na miru i u miru, kao, prepoznali sjajan ambijent za razvoj slobodne ljubavi. I onda su, s vremenom, kao, osjetili da njhovo razgolićeno druženje međusobno i s vinovom lozom i slobodno te veselo izvikivanje parola na temu slobodne ljubavi – vinovoj lozi daje dodatnu snagu u rastu i razvoju, da pospješuje formiranje zdravih grozdova s tvrđom i na bolesti otpornijom kožicom. Potom se, nastavlja se priča, došlo do zaključka da je, navodno, pozitivan rezultat u uzgoju efikasniji ako se u vinogradu primjenjuje tehnika kordonskog uzgoja! Mladi i goli  odlučili su koketirati s eko-postulatima u uzgoju loze i kreiranju Bakhova nektara- I tako je eto napredovalo stasanje orgazmičkog vinogradarstva!

Kao prvi proizvođač orgazmičkog vina kao rezultata orgazmičkog vinogradarstva slovi mladić po imenu Hugh Hefner (!!!),  tada u dolini Napa u Kaliforniji vlasnik oveće parcele na ilovastom terenu od grožđa s kojeg je dobiveno i napunjeno vino Clayboy….

Glede tog orgazmičkog vinogradarstva koje se barem na početku prikazivalo uvelike fotografijama velikog broja golih muškaraca i žena među trsjem, stavovi onih koje bi se moglo svrstati u ozbiljnije osobe isprva su bili uglavnom na razini podsmijeha, međutim – orgazmičko vino je tu!… ♣

Uoči početka turističke sezone 2022…

MUZEJ PELJEŠKE TRADICIJE

Uoči početka turističke sezone: privatna zbirka obitelji Mikulić u Mokalu pored Orebića na više od 400 četvornih metara ispričat će toplu priču o tradiciji poluotoka poznatog po vrhunskim vinima, javlja suradnica Alma Radoš.

Obitelj Mikulić

Impresivna zbirka amfora stara više od dvije tisuće godina, muljače, bačve, kotao za rakiju, stari alati, ognjište, peć za kruh, slika Bogorodice zaštitnice vinograda, samari, kamenice, mlinica za maslinovo ulje poznate dubrovačke obitelji Sorkočević iz 19. stoljeća – samo su neki od eksponata jedinstvene zbirke koje su godinama prikupljali članovi obitelji Mikulić.  U želji da ispričaju toplu priču o tradiciji i ljepoti života na Pelješcu, u sklopu svoje poznate boutique-vinarije u Mokalu otvorila je Muzej pelješke tradicije. Doživljaj za sva čula, jer obilazak završava degustacijom njihovih vrhunskih pošipa i postupa, među kojima se posebno ističe Don Josip.

– Našem postupu naziv je dao moj sin Antonio u znak poštovanja prema svom djedu Josipu, od kojega je naslijedio ljubav prema vinogradarstvu i vinarstvu ali i proizvodnji maslina. Generacijama se bavimo uzgojem vinove loze i vinarstvom kao i mnoge obitelji na Pelješcu. Pelješkim težacima posvetili smo ovaj muzej. Obilazak simbolično započinje ispred slike djeda Josipa i unuka Antonija, u fokusu je vino koje se u antici s Pelješca transportiralo amforama, a još do sredine prošlog stoljeća u mijehovima na tovarima i mazgama u karavni poznatoj kao Ponos. Sve smo to prikazali u našem Muzeju, a za kraj dojmovi se najbolje sabiru uz vino – ističe Igor Mikulić, koji je otvorenjem Muzeja pelješke tradicije ostvario san.

Otvorenjem Muzeja pelješke tradicije uoči Uskrsa i nove turističke sezone zaokružena je bogata ponuda poluotoka. Obitelj Mikulić je, inače, vlasnik jedinstvenog vinskog resorta – kampa i glampinga Adriatic i nagrađivane butikne vinarije u Mokalu, ali i luksuznog heritage hotela Adriatic s vrhunskim à la carte restoranom… ♣

_____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(XL) GRK 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Lumbarda; Grk; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 10 – 12 °C ■ ⇗

(M) POŠIP 2021 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac & Smokvica; Pošip; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit; ■ Poslužiti na: 8-10 °C ■  ⇑

(XXL) DINGAČ 2017 Matuško – MATO VIOLIĆ MATUŠKO ■ Pelješac, Dingač; Plavac mali; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit;  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XXL) TERAN BARRIQUE 2016 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bourgogne ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■. ⇑

(XL) TERAN 2019 – FRANC ARMAN ■  Zapadna Istra; Teran; vrhunsko, suho, 13,5 vol %;  0,75 lit; butelja: bordeaux ■ Poslužiti na: 16 – 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

 (L) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Graševina; suho, 13,5 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

(M-L)  ZELENAC KUTJEVO 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo; Rotgipfler/Crvenovršac; suho, 13,0 vol %; ZOI Kutjevo;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 10 °C ■  ⇑

________________________________________

Ocjenjivanje frankovki

KEKFRANKOS GRAND TASTING 2022 HARKANY

Na međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Frankovka, Modra frankinja, Kekfrankos, Blaufränkisch pod dirigentskom palicom glavnog urednika vinskog časopisa Pecsi borozo Zoltana Györffyja a na kojemu su kao degustatori iz Hrvatske sudjelovali novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, na kušanje je ponuđeno 126 uzoraka iz 72 podruma iz sedam zemalja, konkretno Mađarske (88 uzoraka, najviše), Hrvatske (16; od Belja, Feravina, Vupika, Krauthakera, Iločkih podruma, Ivana Ivanića…), Austrije (14), potom Slovenije, Srbije, Slovačke i Njemačke.

Žiri u kojemu su bili Tomo Jakopović iz Hrvatske te Tomislav Ivanović iz Srbije, te, dolje, žiri u kojemu je radio Ivo Kozarčanin

Bodovi kao pragovi za medalje: Platina = 92 – 100; Zlato = 86 – 91,99; Srebro = 80 – 85,99; Bronca 74 – 79,99.

Mađarskoj je pripao najveći broj odličja – sedam platinastih medalja, 41 zlato i 31 srebro, Hrvatska je dobila dvije Platine, 10 zlata i 3 srebra, Austrija jednu Platinu, pet Zlata i sedam Srebra, Slovenija dvije Platine i  jedno Srebro, Srbija dva  Zlata.

ŠAMPIONI Kekfrankos Grand Tastinga 2022 s PLATINASTIM sjajem su:

Pálffy Szőlőbirtok és Pince Káli Királyi Kékfranos 2017 (Balatonfelvidék, Mađarska) 95/100 bodova ⦁Vina Belje Frankovka Premium 2012 (Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska) 95/100 ⦁ Vinska Klet Prus Modra Frankinja Barrique 2016 (Bela Krajina, Slovenija) 95/100

PLATINU je iz Lijepe naše dobile su još i Frankovka 2016 ledena berba od Feravina

ZLATA su u Hrvatsku donijeli: Belje vino, za Frankovku Goldberg 2012, Frankovku Premium 2009 i Frankovku premium 2019, zatim Feravino za Frankovku Miraz 2017, Frankovku Miraz 2018 i Frankovku Dika 2018, pa Vlado Krauthaker za Frankovku 2019, Igor Ivanić za Frankovku 2017, te Vupik za Frankovku Goldšmit 2017.

A SREBRA –  Krauthaker za Frankovku 2020 i Iločki Podrumi za pjenušac Princeps Rosé.

FRANKOVKA petit tasting ZAGREB

Kao slijed spomenutog nedavnog vrednovanja Kekfrankos Grand Tasting u Mađarskoj, sommelier Tomo Jakopović, priredio je ovih dana u zagrebačkom Vinskom klubu, u čijoj se nalazi vlasničkoj strukturi, kušanje frankovki manjeg opsega – 22 uzorka, a za domaće vinske profesionalce… Kušači su, uz domaćina Jakopovića, bili i Ivo Kozarčanin, zatim sommelier Predrag Pedja Čavić, sommelier s dugim stažem u ugostiteljstvu u Njemačkoj Frane Ševo, osnivač i direktor festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com Ivan Dropuljić, pa vinski kolekcionar a i djelatnik u sektoru promidžbe Bakhova nektara Siniša Medenica, te ja kao glavni i odgovorni iz Svjeta u Čaši.

Frankovka Petit Tasting – Vinski kkub, Zagreb. Slijeva nadesno: Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Frano Ševo, Ivan Dropuljić, Predrag Čavić, Tomo Jakopović. Kozarčanin i Jakopović ocjenjivali su frankovke nedavno na Kekfrankos Grand tastingu u Harkanyju u Mađarskoj (suhiucasi)

Pa, evo kako smo mi ovdje reagirali na frankovku…- izraženo brojem zlatnih grozdova kako je uobičajeno u Potrošačkom putokazu Svijeta u Čaši

FRANKOVKA PREMIUM 2012– VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

DÜLLÕ VALOGATAS KEKFRANKOS 2018 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS 2019 – LAJVER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA GOLDBERG 2012 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; (polu)suho, 15,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

S ponajboljim buteljama u finalu ocjenjivanja u Vinskom klubu u Zgrebu

MENEK KEKFRANKOS 2018 – HALMUT CZABA ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KETTVÕGLY KEKFRANKOS 2018 – VESTERGOMBI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2019 – VINA BELJE ■ Hrvatsko porunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

HIDASPETRE KEKFRANKOS 2018 – VIDA PETRE ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

FRANKOVKA PREMIUM 2009 – VINA BELJE ■ Baranja ■ Frankovka; suho, 15,2 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

TELIHOLD KEKFRANKOS 2019 – JANES ESZTEBAUER ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

KEKFRANKOS SZELEKCIO 2019 – BUJDOZSO SZOLOBIRTOK ■ Balaton ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

VILLANY KEKFRANKOS 2020– GERE TAMAS ■ Villany ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■ ⇗

SZEKSZARDI KEKFRANKOS TRADICIO 2020 – BODRI ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

FRANKOVKA 2017– IVANIĆ ■ Moslavija, Kutina ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA MARTIN ALBUS 2017 – PP ORAHOVICA ■ Slavonija, Orahovica ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA 2021 – SOKAČ ■ Zagorje-Međimurje ■ Frankovka; suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

ORDOGSZIKLA KEKFRANKOS 2020 – VALIBOR ■ Badacsony ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZIGET DUNA KEKFRANKOS 2019 – GAL ■ Frankovka; suho, 12,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

FRANKOVKA SUZA BARANJE Personal Collection 2012– KOLAR ■ Hrvatsko podunavlje, Baranja ■ Frankovka; suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

SZEKSZARDI BENDEGUZ KEKFRANKOS VALOGATAS 2019 – ATILA BIRTOK ■ Szekszard ■ Frankovka; suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 -18 °C ■  ⇑

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

BAG-in-BOX

Graševina 2020. Iločkih podruma, Debit 2021. Dalmacijavina i crni Cuvée Benkovac 2020 Badela 1862 bili su najbolji na ocjenjivanju vina u bag-in-box pakiranju održanom u zagrebačkom Vinskom klubu, i zavrijedila su titulu zlatnih.

Srebrna vina su Bijelo 2021 (mješavina graševine i rizlinga) Dobre berbe, Žlahtina 2021. vinarije Gospoja i Merlot 2018 Dalmacijavina, a brončani su Graševina 2021. Đakovačkih vina, Graševina Vezak 2020 Badela 1862. te Vupikova Graševina Terra Vinea 2020.

Ocjenjivali su enolog mr. Franjo Francem, sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski kritičar i novinar Željko Suhadolnik te urednica časopisa Vinum.in Dijana Grgić.

Na ocjenjivanje su stigla vina iz sve četiri hrvatske vinogradarske regije. Sva su, prema službenim oznakama na ambalaži, u kategoriji kvalitetnih, a prema kriteriju s organoleptičkog ocjenjivanja u Centru za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tri ovdje spomenuta zlatna vina zavrijedila bi i kategoriju vrhunskih, kaže novinar Ivo Kozarčanin, također ukljuen u ovu akciju vrednovanja bag-in-boxova.

Dio uzoraka stiglih na ocjenjivanje

Pakiranje bag-in-box iznimno je praktično zato što slavina ne dopušta ulazak kisika u posebnu vrećicu pa vino tjednima zadržava organoleptička svojstva koja je imalo u trenutku punjenja. Zato je bag-in-box pogodan za ugostitelje koji žele vino točiti na čaše. Ne trebaju se bojati ni da ga neće istočiti s obzirom da je cijena po litri 20-ak kuna pa i gostu može čaša biti iznimno pristupačna. Bag-in-box vrlo je praktično pakiranje i za domaćinstva, a posebno za izletnike.

Baš smo radi izletnika, a i drugih ljubitelja gemišta, nakon ocjenjivanja čistih vina probrali i ona s izraženijom svježinom pogodna za miješanje s mineralnom vodom. Uz precizno točenje na čašice svaki je ocjenjivač dobio jednak omjer vina i vode, a odabir najboljih bio je jednoglasan: Debit Dalmacijavina osvojio je prvo mjesto, Žlahtina Gospoja drugo, a Bijelo Dobre berbe treće.

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u CASI – 03.2002. – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Svijet danas: samo – ne daj Bože da netko kihne!… / The world today. Good save us from a single sneeze!…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Zagreb, siloviti početak ožujka 2022: BLITZKRIEG SA SVIH STRANA… – Esplanade: MALVAZIJA en PRIMEUR / Lauba  i Dubrovnik: VINART  GRAND & PETIT TASTING  / MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK ⦁ Academia  bar café za Dan žena: PERŠURIĆEVA PJENUŠAVA ISTRA ⦁ INDIJAN i… PELJEŠKI VINOGRADAR VINA PALIHNIĆ  ⦁ PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU i GRAND TASTING u BEOGRADU ⦁ Eno-gastro VIP event: KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA, UGOSTITELJSTVU / Šampionska kulinova seka BELJA  ⦁ Zagreb International: VinMarKon o VINSKOM TURIZMU u HRVATSKOJ ⦁ Le vin: côté intellectuel:  APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS  LES CEPAGES FRANÇAIS  ⦁  Zagreb, kak imam te rad: GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA PASTRVA ⦁ Bakho u digitalnoj eri:  BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO VINSKO POGLAVLJE ⦁ Puna sezona ocjenjivanja: DWWA, MUNDUS, IWSC, te CMB… MOŽDA USKORO i u – NAŠOJ ISTRI! ⦁ Uz kraj ožujka i početak travnja – proljeće na tanjuru: IZ KORIZME u PARIŠKI ŠIK le BISTRO! / Dašak orijenta: VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA  ⦁ Život piše romane: MIKEOVIH ZAVIDNIH 99!

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2022 – BUYING GUIDE_____

Zagreb, početak ožujka 2022.

BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…

Ožujak 2022. u Metropoli startao je s rijetkom, nevjerojatnom žestinom, nedostajao nam je još samo kakav novi potres klasične vrste! Cijelog prvog tjedna bombardiralo je sa svih strana i po raznim lokacijama: maltene polarna hladnoća, marčane bure, ponešto snijega, stigla je čak i prijetnja nuklearnim oružjem, bili su tu En Primeur istarske malvazije i nekih sjeverno-hrvatskih vina u Esplanadi, konferencija o vinskom turizmu VinMarKon u Internationalu, Vinart Grand & Petit tasting te radionice, u Dubrovniku i u Laubi…

Početak EN PRIMEUR, s malvazijama: Vinski vitezovi RH u punoj spremi

U znaku corone; da je barem riječ bila o ovoj Coroni Grande na slici! ⦁ Desno: Iskusni istarski kralj tartufa Giancarlo Zigante donio je, uz novu mladu malvaziju, i glasovitu gljivu – da se DEČKI dobro pripreme i za napad i za obranu… (Marko Čolić)

Vinart radionice: Makedonski vranci na prvoj liniji fronte, prezentira ih Igor Luković (stoji) iz Beograda. Najbolji dojam ostavili su Vranec Instinct Black Label 2019 kuće Puklavec, zatim Barovo red 2019 (pola vranca, pola plavca maloga), Vranec reserve 2017 Sopot, Terroir Vranec Grand Reserva 2018 Chateau Kamnik i A’giupka 2015 od Bovina, a među njima kao najiskreniji (bez utjecaja bačve kao poboljšivača) pokazao se Instinct Black Label 2019 Puklavec, kojega je kreirao enolog Dane Jovanov Hermes jr, slikom se,kao predsjednik žirija, javio sa značajnog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini spring 2022 (suhiucasi)

Sa Sicilije nam je s vinom stigla, preko vlasnika Diega Planete, svjetski znana kuća Planeta, i preko uvoznika u Hrvatsku tvrtke MIVA. Radionica s nazivom Veduta sicilijanskog vinarstva, kapljica s područja Menfi, Noto, Etna i Capo Milazzo, vinogradi uz Etnu na visinama i do 700 metara, sorte Creccanico, Nero d’Avola, Carricante, Nerello mascarese, Mamertino, od internacionalnih Chardonnay. Uz Chardonnay 2020 najviše su mi se dopali Planeta Santa Cecilia 2018 i Planeta Mamertino 2017. Na Siciliji je 98.000 ha vinograda, 14 posto ih je u ravnici, 62 posto na brdašcima a 24 posto visoko na brdu. Oko 80 posto je domaćih sorata, 64 posto je bijelih i 36 posto crnih, najraširenija sorta je Nero d’Avola, slijede Grillo, Syrah, Chardonnay, Merlot, Grecanico i Nerelo Mascalese. Na slici smo, uz Diega Planetu, Ksenija Vrabec WoW, influencerica Andrea Pančur, Tomislav Tuđen iz MIVA-e i Željko Suhadolnik suhiučaši Svijet u čaši

U subotu uvečer u Laubi je na inicijativu krašićke kraljice Mare i njena supruga Josepha-Stephanea nakon uvjerljivog otvaranja crvene vatre iz kanona Cardinal Magnum iz Doline kardinala, ipak došlo do smirivanja pa je vrijeme kroz noć iskorišteno za opću evakuaciju ljudi kućama, međutim spokoj nije dugo trajao, već sljedećeg popodneva, dakle u nedjelju (bitke ne vode računa o tome je li radni dan ili praznik!) raketiranje je nastavljeno u samom središtu glavnoga grada na poziciji simboličnog naziva Napredak, projektili tipa Crvik, od lakšeg do teškog kalibra, stigli su iz dubrovačke okolice, preciznije iz Komaja i utvrde gospara Andra i Petra Crvika.

Vinart se pokazao kao multi-izražajna manifestacija, riječ je tu i o – reviji ljepote! (Marko Čolić)

I kad se već u glavnome gradu očekivao napokon ipak duži predah, najavljeni su za Zagreb i s adrese u znakovitoj Radničkoj ulici – Academije blizu Gradske plinare a pod zapovjedništvom PUKovnika Tomislava Stiplošeka novi specifični pucnjevi čepnim projektilima snažnog dometa tipa DIAM, s, kao posljedicom, poplavom jako ohlađenog zamamnog vibrantnog tekućeg preparata punog ugljikova dioksida, projektiranog od strane uspješnih kreatorica Ane i Katarine Peršurić i realiziranog u njihovim laboratorijima, po navodima obavještajnih službi smještenima vrlo strateški u istarskim mjestima Bačva i Peršurići… Ali ni s datumom 8. ožujka i po završetku osmomartovske perlajuće ofenzive šarmantnih sestara duže općenito mirovanje nije se činilo izglednime…

Lijepi pregled uradaka pod etiketom Zagorski bregi! Kad već prema javnosti dosad o tome projektu nije inicijalno bilo neke osobite komunikacije od strane udruge Vino Zagorje koja je odlučila izaći s navedenom markom zagorskih bijelih vina svježijeg tipa, posjetitelji radionice mogli su vidjeti i osjetiti o kojim je sortama, alkoholima i o kojoj organoleptici tu riječ. Za one koji nisu bili na radionici evo onog najosnovnijega: sorte Silvanac zeleni, Kraljevina, Ranfol, Moslavac, Graševina, Chardonnay, Pinot bijeli, Veltlinac crveni, Kerner, Plavec žuti, Manzoni, razne stare beline, u iznimnim slučajevima u manjoj mjeri rabljeni su i aromatični Sauvignon bijeli i Muškat žuti. Alkoholi: između 11 i 12 vol %. Berba uglavnom 2021, dva vina bila su iz 2020. Na slici dolje: Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje i nekoliko proizvoiđača – Boris Vuglec, Boris Drenški Bodren i Dubravko Žerjavić (suhiucasi)

SEDMI VINART: GRAND & PETIT TASTINGS – Nakon Vinartova četiri uvodna dana i 24 rasprodane vinske radionice uslijedilo je veliko finale manifestacije, najprije s Petit tastingom u hotelu Dubrovnik pa potom i s Grand Tastingom u Laubi. Riječ je o dva dana druženja, kušanja dobro poznatih etiketa i ponekog iznenađenja o kojem se još mjesecima poslije priča.

Uz niz uobičajeno vrhunskih radionica prije samog festivala, Vinartova ekipa organizirala je ove godine i eksluzivno kušanje Vinart Petit Tasting (sjajna ideja!) odnosno degustaciju arhivskih vina osobito visoke vrijednosti, možda bi se mogao upotrijebiti izraz  remek-djela hrvatskih vinara, prva grupa obuhvatila je kapljicu staru od uglavnom deset do 15 godina, većma su to bila vina kojih više nema na tržištu a jedva da se još i koja butelja nađe u podrumu proizvođača, u drugoj grupi izašlo se s vinima kolekcionarske vrijednosti, sada u starosti od tri do gotovo šest godina.

Petit Tasting arhiva – Moreno Coronica, istarska legenda s Gran Teranom 2011, te Korčulanin Luka Krajančić s Pošipom 2011 sur lie. Vinart je uplovio i u luku glamoura, za vinarima se trčalo da bi se s njima i fotografiralo: Luka Krajančić svako malo pozirao je za suvenir-snimku s obožavateljima (Marko Čolić)

U prvoj grupi Petit tasintga posjeiteljima su ponuđena sljedeća vina: Benvenuti Teran 2012; Bodren Triptih ledeno vino 2009; Boškinac Ocu 2015; Clai Brombonero 2013; Coronica Grand Teran 2011; Degrassi Terre Bianche Cuvée Rouge 2009; Galić Crno 9 2013; Iločki podrumi Graševina Velika berba 2011; Jakob Cuvee J 2013; Karaman Prošek malvasija dubrovačka 2007; Kiridžija Dingač 2012; Korak  Riesling 2011; Korta Katarina Plavac mali Reubens Reserve 2011; Kozlović Santa Lucia Malvazija 2011; Krajančić Sur lie 2011; Krauthaker Graševina Mitrovac; Kutjevo Graševina ledena berba 2009; Madirazza Dingač Grande Madirazza 2011; Matošević Alba Barrique 2006; Medea Punta Greca 2013;  Meneghetti Red 2010; Miloš Stagnum 2012; Petrač Cuvée 999 2012; Roxanich SuperIstrian  2012; Saints Hills Dingač 2011;  Stina Plavac mali Remek djelo 2011;  Šember Qvevri 2011; Štampar Pušipel ledena berba 2007; Tomac  Classic 2006; Voštinić Klasnić Arhiva 2012.

Petit Tasting, grupa Talents, s kapljicom koja tek s vremenom treba dosegnuti svoj vrhunac: Filip Baraka iz šibenskog područja prezentirao je svoj jako dobar Syrah Memento 2018, uz njega je, inače, na slici ¸Neven Vuina iz kaštelanskoga dijela naše obale znan po jako dobrome Crljenku Štafileo 2016, a, desno, Istranin Ivan Ipša u ovoj je prigodi ponudio izvrsnu Santa Elenu White 2017 makar osobno smatram da je svakako ovdje trebao istaknuti i jedno od najboljih vina cijele ovogodišnje Vinartove manifestacije – Santa Elena crno (refošk i merlot) 2018 (Marko Čolić)

Druga grupa – Talents tasting: Ante Sladić Lasina  2017; Antunović Jasna Chardonnay sur lie Grand Selection 2017; Baraka Syrah Memento 2018; Cmrečnjak Pušipel Xtreme 2016; Cossetto Andrea Prima luce 2018; Crna ovca Dingač 2019;  Crvik   Vilin ples 2016;  Damjanić Clemente bijeli 2017; Dom Kalebić Gaštald Dobričić 2018; Dvanajščak Kozol Sauvignon blanc Natura  2018;  Fakin Teran Il Primo  2015; Franković Korona Malvazija sur lie 2016;  Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Ipša Santa Elena White edition 2017; Jakopić Rajnski rizling 2016; Jakovac Traminac mirisavi 2019;  Jerković Trnjak Mračaj; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Kolarić Coletti Amfora Pinot grigio  2017;  Kopjar Sauvignon blanc 2019; Kos Anita Brut nature; Kosovec Škrlet Selekcija 2017;  Lagena  Škrlet Iconic 2019;  Lovrec Traminac mirisavi izborna berba bobica 2018; Markus Pepejuh 2016; Mežnarić Marvel Noir Old School Collection 2019; Mihalj Graševina 2020;  Milina Amfora 2015;  Pilato Malvazija sur lie 2015;  Rizman Tribidrag 2017; Senjković Tristeca pošip 2018; Testament Babić 2017; Tošić Cuvée Unique  2015;  Valenta Terre di paradiso Teran 2017; Veralda Ambra 2017

Ukupno je izlagalo 120 vinarija iz Hrvatske i 20 vinarija iz inozemstva.

Vinski ponos Hrvatske već godinama su vina hvarske kuće Zlatan otok obitelji Zlatana Plenkovića. I ovom prigodom oduševili su (očekivano!) Zlatan plavac Grand Select 2013 iz butelje i Zlatan plavac grand select 2011 magnum, Zlatan Syrah Grand Select 2016 magnum, Zlatan Crljenak Grand Select 2016 magnum, zatim uvjerljivo izvrstan je bio i Zlatan pošip reserve 2014 magnum (14,vol %), vrlo dobar i pjenušac Zlatan Bogdanuša brut 2017 ⦁ Ponos pak Srbije su vina Tri Morave reserve bijelo 2019 (od Tamjanike, mpc: 413 kuna za butelju!) i Tri Morave rezerva crno 2017 (od Prokupca i Cabernet franca, 24 mjeseca u francuskim hrastovim bačvama pola novima pola rabljenima, mpc: 469 kuna!) Aleksandra Temeta iz Jagodine u Šumadiji, područje Tri Morave. Aleksandar Temet kaže kako nema problema s plasmanom tih dvaju vina bogme pozamašnih cijena… (suhiucasi)

Dok vinari Gianfranco Kozlović i Vlado Krauthaker te novinar Željko Žutelija debatiraju o vremenu i strahuju od mogućih kasnih mrazeva u trsju, legendarni meteorology i prognostičar Ivan Čačić, službeno u mirovini, s veseljem se objeručke prigodno prihvatio novog posla, i, bogme – ide mu od ruku! Poseban razlog za veselje imao je istarski vinar Rino Prelac, koji je tog dana postao djedom! (suhiucasi)

Nakon kušanja pušipela i sauvignona kod Međimuraca Kocijana i Cmrečnjaka, ugledna gošća Vinarta Caroline Guilby MW prešla je za gotovo susjedni stol na – istarsku malvazju i istarski sauvignon kod Valtera Valente koji ju je lako nagovorio i na rajski teran Terre di Paradiso 2017 (Marko Čolić)

SMJENA GENERACIJA i – TRENERA: Za stolom obitelji Radovan iz Istre – relativno novo lice, ali kakvoća proizvoda uvijek konstantna! Bravo Radovani! Uz to što pomalo preuzima i vođenje podruma, tatu Franka i na sajmovima sve češće zamjenjuje sin Antonio. Desno: otac i sin Velikanovići s Plešivice. S njima je novi trener, odnosno eno-savjetnik. Riječ je o uspješnom slovenskom proizvođaču vina Matjažu Lemutu Tiliji iz Vipavske doline, koji je već više godina i sve do sada bio savjetnik prijatelju Ivanu Ergoviću oko Feravina (danas je to Enosofia), ovih dana došlo je do raskida poslovnog ali, moguće, i prijateljskog odnosa. Tilia je, inače, kod nas, već nekoliko godina savjetnik oko vina i kod obitelji Ipša iz Istre koja ima sjajnu i bijelu i crnu kapljicu. Vidjet ćmo kako će funkcionirati kod Velikanovićih (suhiucasi)

Josip Barundić iz Krašića ovaj put ne sa svojom Marom, kraljicom Doline kardinala, nego s – Jasnom Antunović, kraljicom vinskog Erduta! Nakon pjenušca dobrodošlice, na bazi sorte Manzoni, kušao se novitet iz podruma Barun – crni pinot Cardinal. Desno: debitant u javnosti u vinskome svijetu– Martin Tomac, sin Martine i Tomislava Tomca iz cijenjene vinsko-šampanjske kuće Tomac kod Jastrebarskog. Mladi školarac Martin, koji je već svladao dosta vještina u kontekstu proizvodnje Bakhova nektara sad usvaja i vještine vezane uz servis i plasman, a ima i od koga učiti, s njim na slici u Laubi je znani splitski sommelier Roko Bekavac (suhiucasi)

Vinart Grand Tasting, Lauba – pogled u dvoranu, atmosfera vrlo gužvovita (Marko Čolić)

Ovogodišnji sajam obilježio je, rečeno je iz službenih krugova, nikad veći broj posjetitelja iz struke ali, dodao bih tu, i posjetitelja općenito. Organizator je doveo i grupu inozemnih novinara kako bi se i stranci dobro upoznali s najboljim hrvatskim vinima, među gostima iz vana najopznatija je novinarka britanskog magazine Decanter Caroline Gilby. Po golemim gužvama u oba dana Grand tastinga već praktički na početku tj. odmah poslije 14 sati (radno vrijeme bilo je od podneva do 19 sati) vidjelo se da u nas postoji golemi broj vinoljubaca kao i to da se u našoj sredini jedva dočekalo ublažavanje anti-covid mjera, pa da ljudi sebi daju oduška. Lauba, realizirana, logično s obzirom na tip i veličinu dvorane, ne – kako je najavljeno – po konceptu sajma sa štandovima s unutarnjim prostorom za prihvat posjetitelja na ozbiljuniji posloivni razgovor, nego po konceptu festivala – stolić tik do stolića što omogućuje bitno veći broj izlagača – ovaj se put pokazala premalom za kvalitetan (poslovni) prijem tolikog broja posjetitelja, poklonika plemenite kapljice odjednom. Prizori u oba popodneva a posebice u subotu popodne ličili su na one znane nam iz Esplanade a to će reći da je bilo vrlo teško probiti se do izlagačkog stola pojedinog proizvođača i gotovo nemoguće ozbiljno poslovno razgovarati s njime tako da je priredba, reklamirana kao upravo poslovna manifestacija, dobila drukčiju konotaciju, upravo onakvu kakva se iz krugova profesionalaca i poslovnih ljudi vezanih uz vino na određeni način zamjeravala posljednjih godina na Vino.comu… ♣

MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK – U zvijezde među izlagačima na ovogodišnjem festivalu Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi svakako se može ubrojiti vinski posjed Andro Crvik iz Komaja u Konavlima a što ga u posljednje vrijeme, dakako uz asistenciju oca, s enološke i komercijalne strane vodi Petar Crvik, sin osnivača gospara Andra. I te kako zasluženo, neposredno nakon završetka festivala Petar Crvik dobio je još jedan termin za prezentaciju u Metropoli, ona je održana, za uži krug profesionalaca iz sektora vina, dan poslije masovke Grand Tastinga 2022.

Moćna konavoska veliko-kalibarska artiljerija Crvik s glavnim zapovjednikom Petrom Crvikom kojemu društvo ovdje rade Tomo Jakopović i Vjeko Madunić (Marko Colić)

Za to se pobrinuo Vjekoslav Madunić, donedavna inače spiker na Hrvatskom radiju a sada u mirovini, i u domaćem vinskom vrtlogu prilično aktivan kao prezenter biranih vinara i njihovih etiketa. Vino je očito u nas sada u velikoj modi i na višem nivou od onoga prije, i u novije vrijeme takvih prezentera s konstantnim događanjima u njihvoj režiji u Zagrebu je već više. Svakako treba istaknuti prof. Mariju Vukelić, koja se iskazuje na promidžbenoj i komercijalnoj bazi (prva za medije i poslovni svijet a druga za vinoljupce-hedoniste željne i užitka i znanja vezano uz eno-gastronomiju), a daje sebi dosta truda, uz to da osigura fine sadržaje na tanjuru i u čaši, i u približavanju/podučavanju naše publike stranim jezicima (posebice francuskome kao svojevrsnom sinonimu za eno-gastronomiju)… Već godinama nezaobilazan je u tom krugu prezentera i Tomislav Stiplošek, koji je sa svojim malim prednoćnim Vinskim razgovorima namijenjenima javnosti krenuo među prvima u ovu poslovnu avanturu,  a tu su i sommelier Tomo Jakopović iz Vinskog kluba i Irena Lučić iz udruge Vinopljupci… ona se okušala i u organizaciji konferencija na temu vinskog turizma u Lijepoj našoj…

No, da se vratim na obitelj Crvik, koja kroz vino i uz pomoć vina nastoji na više načina – s kapljicom što svojstvima u organoleptici dobro odražava zemljopisno područje i tradiciju življenja na prostoru na kojemu nastaje – promovirati svoj kraj. Glavni aduti kuće Crvik su Malvasija dubrovačka, specifična sorta iz velike obitelji malvazija (sinonimi su joj: Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Malvasia di Sardegna, Malvasia de Tenerife (Kanarski otoci), Malvasia de Sitges (Katalonija), Malvasia Candida (Madeira), Greco di Gerace (Calabria), te glavni crni kultivar naše Dalmacije Plavac mali. Kao na sortnu potporu iz svijeta Crvici su se oslonili na Merlot i Cabernet sauvignon. U skladu s orijentacijom Crvika na promidžbu vlastitoga, nazivi vina kuće Crvik tijesno su povezani s likom i djelom velikog Marina Držića!

Andro Crvik krenuo je u profesionalnu proizvodnju plemenite kapjice 1993. godinee. Prva tri hektara terena vinovom lozom zasađena su između 1995. i 1999. godine. Petar Crvik, kao četvrta generacija u obitelji, uključio se u sadnju novih tri hektara 2019. godine.

Petar Crvik – naglasak, kako je i logično, na Malvasiji dubrovačkoj (suhiucasi)

– Danas obrađujemo šest vlastitih hektara vinograda s ukupno nešto više od 25.000 trsova. Vinogradi su jednim dijelom na crvenici i u samom selu Komaji, a ostatak ih je na diluvijalnom tlu u polju te na padinama planine Snježnice, na nadmorskoim visinama od 50 do 150 metara. Pozicije su u Pjeran dolu, na Vlahotini, Bjelinama i Barama. Od kooperanata otkupljujemo grožđe s još 25.000 loza. Prodaja je odlična u Dubrovniku u elitnim restoranima, tamo ode i više od 80 naših količina, pet posto tržimo na kućnom pragu i još po pet posto plasiramo na ostatku jadranske obale i u Zagrebu. Logično je bilo da glavninu snaga usmjerimo na Malvasiju dubrovačku, pa to je sjajna sorta. Nekad davno vino od toga kultivara bilo je iznimno cijenjeno, toliko da se moglo plasirati maltene po bilo kako visokoj cijeni. U ono prijašnje davno vrijeme malvasija dubrovačka bila je slatka. Nastupilo je bilo, međutim, razdoblje kad joj se posvećivalo premalo pažnje i zamalo je iščezla. Srećom, u dovoljnom broju našli su se ljudi koji su krenuli u njenu revitalizaciju. Najprije je njome posađeno desetak hektara a nakon nekog vremena posađeno ih je još 10, za potrebe Dubrovačkih podruma. Onda je ponovno zapuštena, pa joj se ponvno počelo vraćati, jedan od najzaslužnijih za tu novu jaču sadnju je upravo tata Andro. Svoj značajan obol u novoj revitalizaciji dao je i Stanko Karaman.

Petar Crvik, koji je, inače, diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u Zagreb je u Laubu donio svoje Malvasiju dubrovačku Blasius 2019 (jantarna verzija; nazvana je Blasius po sv. Vlahu), maceracija je bila devet mjeseci, dozrijevanje u novim i rabljenim bačvama od po 500 litara), zatim Malvasiju dubrovačku Tezoro 2021 (24 sata maceracije na 20 stpnjeva Celziusovih), te od crnih vina Negromant merlot barrique 2018 (14,0 vol %), Vilin ples 2018 od Merlota, Plavca malog i Cabernet sauvignona te s pet posto Malvasije dubrovačke, dvije godine drvene bačve, 14,0 vol %), i Lorko merlot 2017 gran riserva (dvije godine bačve, 15,6 vol %), a na prezentaciju kod Madunića sve to ali još i Tezoro barrique 2018 magnum (50 posto vina dozrijevalo dvije godine u francuskim bačvicama, suho, 14,0 vol %), te Malvasiju dubrovačku 2007 Marin Držić (70 posto vina bilo je na maceraciji i na fermentaciji divljim kvascima a 30 posto vina je rađeno na klasičan način. Najbolji dojam ostavila su vina Marin Držić 2007, Tezoro barrique magnum 2018, Lorko 2017 i Vilin ples 2018. Za još detalja – pogledati Potrošački putokaz na kraju Kronike! ♣

MISAL, CILJANO NA DAN ŽENA! – Iako su, s obzirom da već godinama s uspjehom vode šampanjsku kuću što ju je svojedobno u istarskom mjestu Peršurići kod Poreča utemeljio njihov na žalost prerano otišli otac Đordano, i te kako zavrijedile biti prisutne i na Grand Tastingu, Ana i Katarina Peršurić odlučile su se za javni nastup uživo u Zagrebu na drugi datum i na drugoj lokaciji, točnije za utorak 8. marta, na Dan žena, praznik malo poslije Vinartova Grand Tastinga u Laubi. Bile su zvijezde prigodnog programa Razgovor sa… u organizaciji Tomislava Stiplošeka.

Gošće u Vinskom razgovorima Tomislava Stiplošeka – sestre Ana i Katarina Peršurić iz Poreča. Desno: Đordano Peršurić, tata spomenutih sestara, započeo je s pjenušcima potkraj devedesetih godina…

Pjenušcu posebno odane sestre, koje se valjda jedine na svijetu mogu pohvaliti da vinograde imaju u BAČVI!, pod markom Misal – a Misal je knjiga što sadrži pravilnike i zakone važeće u davnim vremenima u Istri i spada u našu kulturnu baštinu – donijele su na kušanje devet različitih svojih pjenušaca s većim odnosno manjim udjelom Malvazije istarske, sortom  s kojom također pojam Misal širi i na vrlo velikom krugu ljudi prihvatljivo slasno područje eno-gastronomije i hedonizma.

S obzirom na datum i značenje 8. ožujka i na to čime se dvije sestre profesionalno bave,  k tome i kao 100 posto uključene u posao, bilo je nekako logično da susret s Anom i Katarinom počne u znaku pitanja – je li ženi teško biti vinogradarka, vinarka, k tome i istodobno i propagandistica i prodavačica. Obje su rekle kako nije, jer to čime se bave vole, i od početka su bile spremne prihvatiti zahtjeve što ih profesija nosi, a, dakako, pohvalile su i svoje supruge koji im zdušno pomažu. Priznale su međutim da su muškarci na njih svojedobno, dok se nisu dokazale kakvoćom proizvoda, gledali kao da su u priči sporedne, a ne glavne.

Vinograd Peršurićevih u – Bačvi! Dolje: Katarina i Ana još iz djevojačkih dana,  druže se s vinovom lozom i s pjenušcima

S posjeda Misal Peršurić, koji brine o vlastitih šest hektara vinograda smještenih u selu Bačva na crvenici i na 180 metara nadmorske visine a u blizini mjesta Peršurići, danas na tržište godišnje, i isključivo od grožđa s tih spomenutih vlastitih trsova, izlazi oko 45 do 50 tisuća butelja s 12 etiketa pjenušaca na zavidnoj kvalitativnoj razini. Moglo bi se reći da je Misal zapravo još uvijek u nas najozbiljniji konkurent već naširoko visokoafirmiranim pjenušcima rođenima na Plešivici koju ovdje neki rado nazivaju hrvatskom Champagneom.

– Slijedeći petstoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju naše obitelji, u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je, zahvaljujući velikom angažmanu našeg oca Đordana, proizvodnja pjenušavih vina u malom selu Peršurići. Dakako da je produkcija u početku bila skromna, tek po nekoliko stotina butelja po svakoj etiketi. Malo-pomalo skupljali smo nužno znanje i stjecali iskustvo, i to je dalo rezultat. Ipak smo mi na jugu i u području viših temperatura, a pjenušcu ne treba alkohol, njemu trebaju kiseline, ali ne one nedozrele i grube od ranijeg termina berbe, i morali smo puno toga shvatiti i usvojiti da stvar dovedemo u red. Stvorili smo, eto, i u širim razmjerima prepoznaljivu marku Misal, i danas možemo s ponosom reći kako smo u Hrvatskoj jedni od najvećih proizvođača kvalitetnih prirodnih pjenušavih vina rađenih klasičnom metodom drugog vrenja u boci – rekla je Ana, a Katarina se dovezala:

– Proizvodni process od vinograda do gotovog proizvoda počiva na svom potrebnom znanju vezanom uz tehnologiju i na svoj nužnoj suvremenoj opremi kao i na ljubavi i entuzijazmu jednakima onima kakvi su bili na početku. To je svakako dobro jamstvo za svaki naš proizvod, a potvrda našeg uloženog truda i ostvarene kakvoće mnogobrojne su nagrade/priznanja na raznim izložbama i ocjenjivanjima kod kuće i u inozemstvu.

Evo desetak etiketa što su ih sada u Zagrebu na kušanje ponudile sestre Peršurić. Za različite su prilike i ukuse, jela, raspoloženja. Misal blanc de Blancs brut natur od sorte Chardonnay, za aperitiv (na višem nivou!) i kao pratnja plodovima mora npr. račićima, kamenicama, zatim Misal Prestige extra brut na bazi chardonnaya uz dodatak malvazije istarske i crnog pinota kao piće dobrodošlice i kao aperitiv te za uz neka laganija i jednostavija jela, Misal Blanc de noirs brut, bijeli pjenušac samo od sorte Pinot crni, prikladan kao aperitiv, te kao pratitelj laganijih jela slatkasto-kiselkastog okusa, morske ribe, mladog sira, tropskog voća, pa i kestena. Tu su, dalje, Misal Millenium brut na bazi malvazije i uz dodatak crnog pinota i chardonnaya, preporučuje ga se uz jelo na bazi tjestenine s različitim umacima, za uz salate, morsku ribu i bijelo meso.

                Misal Istra brut je sasvim nešto drugo, osobito je zanimljiv, nastao je samo od sorte Malvazija istarska, ali uvijek je to mješavina triju vina iz različitih berbi i djelomice dozrijevanih u drvenim bačvama. Za izlazak na tržište spreman je nakon što je na kvascima u boci nakon drugog alkoholnog vrenja i prije degoržiranja proveo najmanje 10 godina, za ovaj susret u Zagrebu Ana i Katarina donijele su Misal Istra brut od kapljice iz berbi 2009, 2010. i 2011. Vrlo slojevito, pjenušac za trenutke meditacije a što se tiče jela zahtijeva nešto vrlo posebno poput tartufa, bakalara, sestre ističu tu i istarske tradicijske kolačiće s orašastim voćem, posebice bademom. Ana i Katarina Peršurić dosta ga izvezu u Italiju. Proizvede ga se u količini od 7000 do 9000 butelja, ovisno o berbama. Kod nas ga je moguće kupiti u Vrutku, maloprodajna mu je cijena oko 200 kuna za butelju. U nastavku kušali smo obojene pjenušce, najprije Misal Royal (rose) brut od crnog pinota, zatim Misal noir brut od Borgonje kao glavne sorte, dodatak su teran i hrvatica, a dalje su išli slatkasti pjenušci: Misal Rosé sec od pinota crnog i s dodatkom malvazije istarske i chardonnaya, pa Misal Rouge demi sec od terana s dodatkom muškata ruže porečkoga i malo malvazije istarske, finale je bilo u znaku Misala Amor demi sec od malvazije i muškata bijelog uz manji dodatak crnog pinota i chardonnaya. ♣

          INDIJAN i…- Još je, rekao bih na temelju dojmova s nekoliko nedavnih posljednjih mojih kušanja dalmatinskih vina, bilo nekih za koje je šteta što se nisu kao izlagači pojavili na Vinartovom Grand Tastingu 2022 u zagrebačkoj Laubi. Spomenuo bih, tu, braću Ivana i Juraja Violića iz Potomja a koji izlaze s vinima pod markom Indijan što je odavna nadimak obitelji, i Pelješkog vinogradara gdje glavnu riječ vodi Anto Palihnić iz Kune pelješke. Dok su Indijani manja vinarija, Pelješki vinogradi velik su pogon, bitno je da i jedni i drugi imaju doista što za ponuditi, a, na žalost, i jednima i drugima nedostaje vidljivosti na tržištu.

Juraj i Ivan Violić – Indijani (Marko Čolić)

Modernija priča s Violićima Indijanima krenula je 1975. kad je legendarni did Indijan, zanimljiva osoba za koju se odmah i nadaleko vidjelo i osjetilo da je vrlo drukčija i samosvojna, istupio iz lokalne poljoprivredne zadruge i krenuo u privatnike-individualce. Veteran Indijan, koji je razna svoja vina prodavao rinfuzno, u podrumu je u ni po čemu vanjštinom ističućoj bačvi imao skriveni biser dingač što ga je, rekao bih, ponudio samo onima za koje je procijenio da su vrijedni kušati i kupiti ga. Poslije je brigu o crnjaku dingač, za koji je djed, naglašavajući za svoje vladavine kako vino ne smi prilitit u podrumu (prilitit = provesti ljeto), nastojao svakako plasirati već do lipnja u godini što je slijedila berbu (a što je ipak za rasni crnjak poput Dingača prekratko da se posve formira i zaobli), preuzeo Indijanov sin Ivo, po struci i zanimanju građevinar i uspješni poduzetnik, inače veliki prijatelj s Ivom Skaramučom, i tada je Dingač Indijan s primjerenim razvojem kroz nešto duže vrijeme počeo dobivati na eleganciji i profinjenosti. Tata Ivo Indijan u Orebiću je sagradio lijep hotelčić, i otvorio mogućnosti za bolji plasman obiteljske kapljice višeg ranga. Srećom, za bavljenje s vinom i u vinogradu i u podrumu i u tržišnom segmentu zainteresirali su se prije nešto godina unuci starog dida Indijana i sinovi Ive Indijana građevinara – Ivan Violić, koji je studirao ekonomiju, i Juraj Violić kojega je privukao studij turizma. Po onome što sam dosad vidio, čuo i kušao u nekoliko navrata, rekao bih da je vino Indijan dobilo nasljednike dostojne renomea marke Dingač odnosno onoga što ta marka treba predstavljati. Etikete Indijan – ne samo dingača nego i drugih vina – bile su nedavno a tek za uži krug zagrebačkih pisaca o vinu predstavljene u Metropoli na priredbi u režiji Vjekoslava Madunića.

Dingači i Plavci Indijan (Marko Čolić)

Proizvodna paleta Indijan obuhvaća rukatac, pošip, Plavac mali Burino ždrilo i Dingač. Vrijedi istaknuti kako su maloprodajne cijene vina – butelje crnoga je moguće kupiti u Vrutku! – vrlo umjerene, za Dingač čak vrlo prihvatljive! Po riječima Ivana Violića, rukatca, koji je sada na zagrebačkoj prezentaciji bio iz 2021 i pokazao se donekle složenime, mineralnim/slankastime, lijepo skladnime i užitnim za pijuckanje i osvježenje, proizvedeno je oko 2000 litara. Grožđe je sa starih trsova a prinos oko kilograma po lozi. Od braće Violić čuli smo i to kako bi Rukatac na Pelješcu lako mogao uskoro iščeznuti naime, navodno, pelješki vinari glede bijelog vina sve veće zanimanje pokazuju za sortu Pošip, pa i za sortu Grk. I Indijani su, iz 2021, izašli s pošipom, od grožđa kupljenog u Čari, dobili su ga 600 litara.

U degustaciji su slijedili plavci, najprije Plavac mali Burino ždrilo 2019, s maceracijom ne samo na svojoj pokožici nego i sedam dana, i uz alkoholnu fermentaciju, i na tropu od plavca s Dingača. Besprijekorno čisto, s 14,5 vol %, u aromatskom smislu sortno prepoznatljivo, djelovalo je svježije od onoga na što smo u kontekstu svježine naviknuli kod plavaca. Predstavljen je i Plavac mali Burino ždrilo 2018, također s 14,5 vol %, s tom godinom dana više pokazao je dodanu vrijednost u odnosu na 2019. Na red je stigao i Dingač, iz nekoliko različitih godišta. Obitelj Violić Indijan na izdvojenoj poziciji Dingač u okviru oko 80 hektara posebno zaštićenog i kao posebno vinogorje definiranog područja, posjeduje površinu nešto manju od jednog hektara. Inače, kako smo čuli od Ivana i Juraja, kilogram grožđa s Dingača na tržištu je između 17 i 20 kuna. Indijani na Dingaču imaju prinos od oko 0,7 kg po lozi,  grožđe s Dingača drže na maceraciji u inoksu najmanje desetak dana, nakon alkoholne fermentacije koju, kako vele, nastoje kod crnjaka provesti na prirodnim, vlastitim kvascima, dakle na kvascima s ubranog grožđa, vino drže na dozrijevanju u drvenim bačvama barem godinu dana. Kušali smo Dingače iz 2019, (15,5 vol %), zatim iz 2018 (16,0 vol %), 2017 (15,5 vol %), te, uz posebnu najavu, opravdano, i Dingač 2018 Prestige, od nešto kasnije berbe, probranih bobica, sa tri godine dozrijevanja u francuskim bačvicama, sa 16,7 vol % alkohola, sa 4 g/lit neprovrelog sladora, proizvedeno je oko 300 butelja, predviđena maloprodajna cijena je po butelji oko 500 kuna. Dingači vrlo uvjerljivi, s priličnim potencijalom za odležavanje, primjedba na 2019 je, dakako, da je premlad, a glede onoga iz berbe 2018 čini mi se da, iako je godinu dana mlađi, nadmašuje berbu 2017. Dingač 2018 Prestige upečatljiv, vrlo kompleksan, snažan i bogat, topao, s blagom slasti, ali to vino po meni prije posluženja traži, da pokaže svoje vrhunce, barem pet godina  odležavanja…

Dingač! Pelješac, južna strana / Peljesac, southern slopes: vinogradi i do visine/ vineyards high up to 350-400 m

          …i PELJEŠKI VINOGRADAR /VINA PALIHNIĆ –  Kuna pelješka: mjesto u kojemu je rođen veliki hrvatski slikar Celestin Medović. Tu su PZ Kuna, Roso, OPG Antunović s glasovitom kuhinjom i s uzgojem magaraca, te – vinarija Palihnić, u vlasništvu Anta Palihnića. Obilježavaju je, vani, vidljive već iz daleka dvije goleme vinske posude, jedna od 10.000 a druga od 15.000 litara zapremnine. Golem je podrumski prostor, unutra s inoksom kao inventarom, impresivne u kamenu i posebne su dvije građevine u kojima leže brojni barriquei za dozrijevanje plemenite kapljice.

Pelješki vinogradar Anto Palihnić sasvim gore u vinogradu, ovdje iznad uz inoks posude i bačvice u podrumu u Kuni, te, dolje, Stanko Štambuk (desno), zadužen za promidžbu i prodaju, na nedavnoj prezentaciji u Zagrebu

Anto Palihnić, koji je u vinogradu i vinu već više od četiri desetljeća i kojemu u novije vrijeme u poslu pomažu sin Goran te, u segmentu distribucije, Stanko Štambuk, brine o 40.000 vlastitih loza i o 20.000 u najmu, sorte su Plavac mali, Pošip, Rukatac, a vina su bijela te plavci, pa plavci s posebnih pozicija npr. Postupa i Dingača, zatim i prošek… Palihnić je sada jedno od najvećih gospodarstava na Pelješcu, prostire se na nešto više od 10 vlastitih hektara i lijepoj površini u zakupu, ali u ukupnosti grožđe prerađuje i vino proizvodi od sirovine sa čak 110 hektara od kojih je najveći dio u vlasništvu 165 kooperanata od Stona do Orebića. Anto i Goran Palihnić 1995. su osnovali tvrtku Pelješki vinogradar  s time da su, kako je prezentirano na predstavljaju firme sada u ožujku u Zagrebu, kooperanti koji su odlučili učlaniti se i surađivati morali pristati na poštivanje određenih pravila ponašanja u vinogradu, kako bi vrhovni zapovjednik mogao prikladno i pouzdano ustrojiti proizvodnju i ponudu vina bazirano po vrstama i tipovima te kvalitativnim rangovima. Prilične površine vinograda s kojih Palihnići mogu računati na vrhunsko grožđe nalaze se na Dingaču, navodno je tamo u vlasništvu kooperanata Pelješkog vinogradara gotovo 50 od ukupno, kako se govori, 80 ha terena zaštićenog kao marka Dingač, dok im je s Postupa sirovina dostupna s nekih 25 ha. Trsovi na obje pozicije, kazano je, stariji su, što je bitno, od 30 godina. Danas iz tvrtke Pelješki vinogradar izlazi nekih 16 etiketa s više od 700.000 litara vina. Po riječima Stanka Štambuka koji je novinarima, blogerima i sommelierima u Zagrebu predstavljao cijeli pogon i proizvodnju te prodaju, vina se najviše – 85 posto – plasira u Hrvatskoj i to kroz maloprodaju, nešto se izveze u Njemačku, nešto ide u Aziju, pretežito u Kinu, te dio u Australiju…

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi  KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

U Zagrebu su na prezentaciji bili Pošip 2021, Rosé 2019 (mpc. cc 40 kn), Plavac mali Selekcija 2019 (15,0 vol %; mpc. 60 kn), Postup 2019 (dvije godine bačvice; cca 30.000 butelja; mpc 90 kn), Dingač 2019 (dvije godine bačvice; 20.000 butelja; mpc. 90 kuna) i Dingač Riserva 2015 (tri godine bačve, napunjeno oko 500 butelja; mpc 280 kn). ♣

PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU UVOD u GRAND TASTING u BEOGRADU – Svojevrsni Grand Tasting u ožujku je, osim u zagrebačkoj Laubi, održan i u Vinskom klubu u Zagrebu, bila je to neka vrsta najave za glavni  Grand Tasting, također u ožujku ali u Beogradu, u hotelu Metropol  i u organizaciji magazina i platforme Vino.rs. U Zagrebu su osobno bili Viktor Čikeš i Vladan Stanojlović Kika, koji brinu o spomenutoj beogradskoj manifestaciji. Donijeli su Zagrepčanima na kušanje 13 različitih vina raznih spomena vrijednih proizvođača iz susjedne nam države, zastupljene su bile kategorije mirno i pjenušavo, bijelo, ružičasto i crno, macerirano (jantarno) i organska produkcija. Iako na sajamskim priredbama u Srbiji nerijetko sudjeluju i hrvatski vinari i mada su na beogradskom martovskom salonu Grand Tasting u Metropolu bili i proizvođači iz Lijepe naše – Benvenuti, Clai, Roxanich, Kozlović, Degrassi, Korta Katarina, Boškinac, Enjingi i Bibić – Čikešov prijedlog zagrebačkim domaćinima sommelieru i od nedavno i vinskom piscu Tomi Jakopoviću te Miru Barecu iz Vinskog kluba bio je da se pobrinu za formiranje hrvatske vinske reprezentacije koju bi na neku osmišljenu temu doveli na posebno gostovanje u Beograd!

Grand Tasting Vinski klub Zagreb – Vino.rs: Miro Barec, Siniša Medenica, Ivan Dropuljić, Vladan Stanojlović Kika, Tomo Jakopović, Predrag Čavić, Viktor Čikeš, Željko Suhadolnik, Darko Lugarić

U Zagrebu smo, sjedeći udobno i na miru, koncentrirano i s ciljem vrednovanja, degustirali pjenušac klasične metode Dina Grašac brut od Vinuma iz Sremskih Karlovaca (bazno vino neko je vrijeme odležavalo na finom talogu u drvenoj bačvi; mpc: 15 €), zatim pjenušac Memento 2016 brut od Pusule iz Zapadne Srbije, sorta je Pinot crni, pjenušac je proveo tri godine u boci na kvascu prije degoržiranja; mpc: 15 e), pa mirno bijelo suho vino Morava 2000  (sorta je Morava a riječ je o križancu između kultivara Rizling rajnski, Bianca i Traminer kumbarat, provedena je maceracija od 48 sati na kontroliranoj temperaturi, alkohol je 13,5 vol %), proizvođač je Deurić iz područja Sjeverne Morave; četvrti uzorak bio je Rajnski rizling Valerius 2018 vinarije Imperator s Fruške gore, kapljica je iz biodinamske produkcije, sadrži 12,0 vol %;  potom je stigao Sauvignon blanc premium 2020 Campana Albus vinarije Zvonko Bogdan s 10 mjeseci barriquea, 13,5vol %; mpc.30€.  Slijedio je Ergo rose 2019 proizvođača Temeta iz Šumadije. Vino je od sorata Prokupac 40 %, Syrah i Cabernet sauvignon po 30 %, dozrijevanje se odvijalo u inoksu i onda  šest mjeseci u drvu, 13,0 vol %. Još jedno ružičasto: Lex Rosé 2020 od Trivanovića s Fruške gore, sorta Syrah, suho, 13,0 vol %. Iz organske proizvodnje bila je Temjanika 2019 Mladena Buića, macerirano šest dana, 20 mjeseci dozrijevanja od toga 12 u bačvicama od 500 litara, 14,6 vol %. U jantarnoj kategoriji stiglo je vino Belim 2017 iz proizvodnje kuće Probus s Fruške gore. Kapljica je od Rizlinga rajnskog i Traminca mirisavog. Vino je provelo 24 mjeseca u rabljenom drvu na finom talogu, dio u bačvicama u kojima je prije toga sazrijevao whisky a dio u bačvicama u kojima se njegovao rum. Alkohol: 14,0 vol %).

Neka od vina koja su ostavila najbolji do jako dobar dojam – zdesna na lijevo: crnjaci Rodoslov, Prokupac Gaga, Kadarka, bijela Morava, sasvim lijevo su pjenušci

Na kraju – crno, ali oobito svijetlih dojmova! Krenulo se s Kadarkom Kania 2017 od proizvođača Sagmeistera s Fruške gore. Organska proizvodnja, alkoholno vrenje s divljim kvascima, alkoholni stupanj 14,0 vol %, suho; mpc: 16 €. Prokupca su bila dva. Prokupac Gaga 2017 proizveo je Ivan Ivanović, od loza sorte Prokupac starih 60 godina, vinifikacija tradicijska, dozrijevanje dvije godine u bačvi od srijemskog hrasta, suho, puno, 14,5 vol %. Prokupac 2017 natural od Budimira Zdravkovića. Na samome kraju – Rodoslov 2016 grand reserve od jednog od najpoznatijih srpskih vinara Aleksandrovića, iz Šumadije. Taj crnjak je od Merlota, Cabernet franca i Cabernet sauvignona, dozrijevan u bačvicama. Mpc: 40 €.

Najbolji – sjajan! – dojam ostavili su crnci u finalu – Aleksandrovićev Rodoslov 2016 grand reserve, napomena je da je dobro još pričekati s konzumacijom jer vino ima šansu da još napreduje,  na vrhu i bodovno uz rame Aleksandroviću našla se Kadarka Kania 2017 od Sagmeistera (osobno sam dao 90/100 bodova), a onda su na top-liasti prokupci, s bodom do dva zaostatka – Gaga 2017 Ivanović i Natural 2017 Zdravković. Od bijelih značajno je, na vrh ljestvice i bodovno uz bok crnjacima iskočila Morava 2020 od Deurića (živo, puno, mineralno, kompleksno). Većina ostalih vina – konkretno pjenušci, zatim Tamjanika 2019 Buić te Belim 2017 Probus… vrlo, vrlo solidna, od 13 uzoraka samo su dva ostavila nešto slabiji do slabi dojam – jedno zato što je djelovalo već malo umorno a drugo jer se činilo izraženo reduktivnime. ♣

Eno-gastro VIP-event

KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA i UGOSTITELJSTVU

Mada se na prvi pogled moglo činiti da je riječ tek o još jednoj domaćoj reviji plemenite kapljice i gurmanskih specijaliteta, manifestacija nazvana međunarodnom konferencijom znalaca vezanih uz vino, gastronomiju i ugostiteljstvo za koju je odgovoran Dantes Begić a koja postoji dobrih pet godina, po onome kako se taj događaj nastoji prezentirati programom i po onome koje se osobe i institucije vežu uza nj (prelistavanjem službenog prospekta vidi se da potporu daju, ovim redosljedom: Hrvatska turistička zajednica s direktorom Kristijanom Stanišićem, Ministarstvo poljoprivrede s ministricom Marijom Vučković, Primorsko-goranska županija i župan Zlatko Komadina, TZ Kvarner, Grad Rijeka i TZ Rijeka, TZ Novigrada/Cittanove, TZ grada Zagreba, HGK Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija i župan Blaženko Boban, TZ Splitsko-dalmatinske županije i direktor Joško Stella, Grad Split i gradonačelnik Ivica Puljak, TZ Grada SplitaZadarska županija I župan Božidar Longin, Grad Zadar, TZ Grada Zadra, Obrtnička komora Zadarske županije, HGK Rijeka, Zadar, Split, Pula, Zagrebačka županija i župan Stjepan Kožić, te TZ Zagrebačke županije), ima znatno veće ambicije. Begić sa svojom suradničkom ekipom Ricerca Mercato (istraživanje tržišta) manifestaciju priređuje pod sloganom Oživimo i unaprijedimo zajednički ugostiteljstvo, i turistički sektor!

Ove godine start je bio u Zadru, slijedili su, 17. ožujka, Split – Hotel Amphora****, pa 24. žujka Zagreb –  Hotel Westin Zagreb*****, nekoliko dana poslije grad domaćin bio je Rijeka – Hotel Bonavia Plava Laguna****, ožujak je završio s događanjem u Novigradu – Marina & Hotel Nautica****.

Program

Prvo lice Eno-gastro VIP Eventa 2022 Dantes Begić i poznata sommelijerka i Vinska akademičarka WeinAkademie Österreich Mira Šemić kao voditeljica radionica, te, desno, istarski vinar Rino Prelac s malvazijama, refoškom i momjanskim muškatom

– I ove godine nastavljeni su eventi s ciljem da se pomogne djelatnicima u raznim segmentima na kojima uvelike počiva turizam u tome da svoju ponudu, tj. proizvod i uslugu dignu na što viši nivo. Glavni cilj ove međunarodne konferencije je podizanje kvalitete ponude i usluge kroz  upoznavanje poslovne a i šire javnosti s ponajboljim sadržajima što ih se može u nas naći, zatim kroz neke edukacijske programe vezane uz eno-gastronomiju a namijenjene široj publici, potrošačima. Wine EnoGastro Vip Event i ove je, eto, godine na pet lokacija u Lijepoj našoj okupio vrhunske enologe, vinare, edukatore i vodeće lokalne proizvođače kako bi krenula i napredovala nužna kvalitetna povezanost između ponuđača, ugostitelja, hotelijera i turističkih djelatnika te kako bi, s druge strane, potrošači kao korisnici usluga u ugostiteljstvu i turizmu bili što bolje informirani i educirani glede toga što se nudi. Od poznatih imena govornika-sommeliera, chefova i ugostitelja treba istaknuti Miru Šemić, Marija Meštrovića, Renata Todesca, Manuelu Maras, Maria Majcena, Josipa Oriškovića, Tomislava Razumovića, Davida Hrkača, Zvonimira Pelka. Uz chefove hotela domaćina Falkensteiner hoteli Iadera i Borik, hotela Amphora, Westin, Bonavia Plava Laguna i Marina & Hotel Nautica predviđeni da na ovaj ili onaj način gostuju bili su mnogobrojni restorani i njihovi chefovi, kao Brasseria on 7 i Zinfandel iz Splita, Foša iz Zadra, restorani Hotela Baška Voda, Konoba Ribica Rijeka, Maškovića Han, Marina Punat, konoba Loznati sa Cresa, konoba Rino iz Momjana, Konoba Kala sa Brača itd. Koncept je taj da se na svakom eventu sa svojom eno-gastronomijom dominantno prezentira regija u kojoj se event održava – kazao je Begić.

O ekološkoj izvrsnosti vinara zadarskoga kraja na (degustacijskoj) radionici govorio je vinar i maslinar Rade Bobanović, vlasnik PZ Maslina i vino

O preduvjetima za razvoj turizma, povećanje posjećenosti ugostiteljskim objektima i povećanje profita govorio je iskusni sommelier i ugostitelj Mario Meštrović

U zagrebačkom hotelu The Westin sad pred kraj ožujka bilo je 25. događanje u organizaciji Dantesa i njegovog tima Ricerca Mercato (Istraživanje tržišta). Priredba –  dobro posjećena, Dantes Begić će rado upotrijebiti izraz iznimno dobro. Kaže da je osobito zadovoljan jer nije bilo gužvi, istaknuo je kao bitno to što su gosti- profesionalci mogli u miru razgovarati s izlagačima, kvalitetno na nepcu osjetiti proizvode, susresti se ne samo s ponuđačima koje poznaju nego i s nekim novima, bili su zadovoljeni uvjeti za sklapanje posla. U velikoj dvorani izlagačka su mjesta imali mnogobrojni vinari i proizvođači te distributeri prehrambenih proizvoda.  Partneri događaja bili su Turistička zajednica grada Zagreba, Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora ŽK Zagreb i Maistra,  hotel Westin, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Otvorenje eventa bilo je s vrlo lijepim pozdravom malim zalogajčićima pripremljenim sa tematikom Zagreba i Zagrebačke županije iz kuhinje kuhara hotela The Westin a nakon toga uzvanike su pozdravili studenti Aspire koji su također pripremili vrlo ukusne kanapee.  Uz fina vina, servirani su mali zalogaji npr. tanko rezani roastbeef na rigi sa cherry-rajčicama, štrukle s tartufima, razni sirevi, pršuti, dimljena pačja prsa, proizvodi od istarskog boškarina, tartufi i proizvodi od njih, maslinovo ulje….

Neka od obilježja enogastronomije u regiji Bregoviti sjeverozapad: turopoljski štrukli Cipov by Ivana…

… moslavački škrlet Florijanović i graševine, sauvignoni kao vina redovne berbe te visoki predikati Stjepana Đurinskog s granice Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i sauvignon, chardonnay, rajnski rizling, zeleni silvanac i pjenušci kuće Kopjar iz Budinšćine s granice Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije (suhiucasi)

Supružnici Orehovec, vlasnici PG-a Orehovec kod Ludbrega, znani kao (ekologiji skoni) uzgajivači gusaka, pataka i kokica te istodobno, u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom, i proizvođači sjajnih delikatesa kao kobasica, zatim dimljenih pačjih prsa, te nekoliko uistinu izvrsnih gusjih i pačjih pašteta, sa žlahtinom Pavlomir spojili su dvije naše vinorodne regije – Bregoviti sjeverozapad i Istru & Kvarner (Marko Colić)

Kod stola vinara Stojana Ščureka iz Goriških brda zaustavili su se znani zagrebački ugostitelj/ hotelijer te predsjednik Ceha ugostitlja pri Obrtničkoj komori u Zagrebu, Zlatko Puntijar i njegpva kćerka Mateja. Oduševili su ih Ščurekovi tri i četiri godine stari crnjaci Stara Brajda i UP, ovaj drugi naziv nema veze ni s engleskim a ni s našom birokracijom, riječ je, jednostavno, o – kratici Uživaj Polako! Na slici desno, povratak iz Slovenije u Hrvatsku Istru, na vino kuće Adriano Sosich iz Lašića kod Vižinade. Vina je predstavljala Nevenka Krupljan, koja se, inače, specijalizirala i za prezentacije maslinovog ulja. Za izdvojiti: Malvasia La Pregiata 2017 i Merlot Silva Aurea premium 2017. Šteta je što ovom prigodom nije ponuđen i Teran di nono Giorgio… (Marko Colić)

U dvorani pored one centralne, velike, odvijale su se brojne radionice u trajanju od otprilike pola sata, evo nekih: vinar Radoslav Bobanović predstavio je ekološko-vinski kraj Zadarskog zaleđa i njegovu izvrsnost; Manuela Maras i novinarka Sunčana Barušić uvele su prisutne u marketing tiskanih medija i ispričale koliko i šta je sve bitno proizvođačima da bi se kvalitetno predstavili u njima; poznata sommelijerka i vinska dama Mira Šemić upoznala je publiku s istarskom vinarijom Prelac; F&B manager David Hrkač ispričao je kako unaprijediti kvalitetu odjela hrane i pića u hotelsko-ugostiteljskom objektu; sommelier Jure Andrijašević upoznao je publiku s putevima i stranputicama modernog gina; o tome koji su preduvijet za razvoj turizma te povećanja posjećenosti u ugostiteljstvu pričao je sommelier Mario Meštrović…

————————————————

ŠAMPIONSKA KULENOVA SEKA BELJA! –  U trenucima u kojima je domaća hrana u posebnom fokusu, u istarskom Svetom Petru u Šumi održano je 2. nacionalno ocjenjivanje kobasica i salama na koje je prijavljeno 123 uzorka odabranih uradaka najviše kvalitete iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjedne Slovenije. Ocjenjivanje, koje obuhvaća osam definiranih kategorija kobasica i salama, ističe se visokom profesionalnošću i stručnošću te je veliki izazov za sve proizvođače vrhunskih kobasica i salama, neovisno o njihovoj veličini proizvodnje i regiji iz koje dolaze.

Ove godine po prvi put sudjelovao je sa svojim proizvodima i mesni pogon baranjskog PIK-a Belje, i za svoju kulenovu seku Crna slavonska, proizvedenu od crne slavonske svinje osvojilo je u svojoj kategoriji šampionsko odličje! Čudi da ponosni šampion nije i snažnije i sa širim odjekom u javnosti oglasio ovaj svoj uspjeh, nisam ga zapazio ni sada u Zagrebu na manifstaciji VIP eno-gastro event održanoj u hotelu Westin.

Anton Kliman kao saborski zastupnik iz Istre, u društvu s Marijom Bratulićem, načelmikom općine Sveti Petar u Šumi, predaje šampionsko odličje Mirabeli Opančar, voditeljici proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju

– Iako smo jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih delicija u Hrvatskoj, kod nas se sve radi uz puno ručnog rada, čime postižemo vrhunsku kakvoću Imamo vlastitu proizvodnju, crne slavonske svinje su iz našeg uzgoja na prostoru Parka prirode Kopački rit, dakle kontroliramo cjelokupni proces od dobivanja sirovine najviše kvalitete do dimljenja na drvetu bukve. Ponosni smo na ovu nagradu jer s njom pokazujemo kolika je naša posvećenost kvaliteti vrhunske hrane u Belju – rekla je Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju..

– Općina Sveti Petar u Šumi dugi niz godina je organizatori sajma S klobasicom u Europu. Ocjenjivanje kobasica i salama dio je tog našeg velikog projekta S klobasicom u Europu koji smo pokrenuli prije punog desetlječa i u sklopu kojeg smo izgradili i hrvatsku kuću od kobasica ili kako je mi lokalno zovemo Hiža od klobasic, u njoj imamo laboratorij i dvoranu namijenjenu upravo za ocjenjivanja kvalitete kobasica i salama. Kroz sve naše projekte ističemo značenje kobasica u hrvatskoj gastronomiji i važnost njihove daljnje promocije istaknuo je dr.sc. Mario Bratulić, načelnik općine. ◾

——————————-

Prikazano je bilo i spajanje hrane s plemenitom kapljicom, uz sudjelovanje tvrtki PG Orehovec, Histris Gold From Istria (tartufi), Cromaris i PIK Vrbovec te vinarija Florijanović, Pavlomir, Šcurek, Matić i Prelac.  Uz sušenog boškarina, svježu skutu s okusom bundeve, mlade izdanke od rotkvice, istarski sušeni ombolo s aromatizranim sirom i crvenim paprom predloženo je vino Škrlet 2021 vinarije Florijanović, uz sashimi dimljenih pačjih prsa s grusjom jetrom od PG Orehovec ponuđena  je Žlahtina Grand Cru (izraz grand cru koji službeno u nas ne znači ništa nisu – kao što bi trebalo biti uz uporabu tog pojma! – popratili ni naziv tog nekog izdvojenog položaja grand cru a ni godište berbe!!!!) vinske kuće Pavlomir, istarska tjestenina s crnim tartufom u krokantu od parmezana, čips od pancete i izdanci graška našli su tekućeg partnera u Staroj brajdi belo 2018 Stojana Ščureka iz Goriških brda, a odležana hama, te grilana blitva i krumpir u umaku od dagnji bili su partner na tanjuru svježoj malvaziji Matić (berba nije naznačena, vino je bilo zacijelo od 2021. Maturo biftek na kremastom rižotu na kremastom rižotu od šumskih gljiva PIK-a Vrbovec zalijevan je refoškom (i ovdje je nedostajala oznaka berbe!) od Prelca. ♣

Le vin – côté intellectuel

APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS les CÉPAGES FRANÇAIS

Outre l’aspect hédoniste prononcé, le vin montre bien son côté intellectuel dans divers autres domaines, par exemple comme source d’inspiration pour une connaissance sinon profonde du moins certaine et discrète de la langue française.

Atelier Cépages françaises au restaurant Trilogija Fino & Vino, prof. Marija Vukelić introduisant l’auditorium dans la langue française (Julio Frangen)

Quelques jours après l’evenement de Zagreb, à Zadar a eu lieu le Festival du vin ou aussi se sont présentés les members de l’Association des vignerons du Comté de Zadar, sur la photo au dessus on voit le président de l’Assotiation Tomislav Glavić, et sur la photo au dessous Tomislav Glavić avec le restaurateur Željko Radić, pendant beaucup d’anées avec le restaurant Kornat de classe present au centre de Vienne, mainenant il va quitter l’Autriche pour retourner en Croatie, à Zadar il est en train d’ouvrir le nouveau Kornat! (Marko Colic)

Outre le Korlat Badel 1862, parmis des plus importants producteurs de vin près de Zadar est la famille Škaulj, 20 ha de vigne. Le proprietaire Šime Škaulj avec les barriques avec merlot e cabernet qui font partie de la cuvèe rouge speciale Carl Gustaf collection private, produite en omage au roi de la Suède qui, il y a quelques année, avait fait visite au domaine (suhiucasi)

Ici en Croatie, il convient de bien souligner la précieuse initiative de Mme Marija Vukelić, professeur de français qui s’occupe également d’œno-gastronomie, et qui s’efforce de rapprocher le français aux amateurs de nectar de Bachus en leur parlant dans cette langue, bien sûr avec les traductions et explanations nécessaires, sur les cultivars viticoles originaires de France et plantés en quantité elevée depuis longtemps en Croatie. Au restaurant Trilogija Fino & vino à Zagreb, où elle organise régulièrement ses événements, Mme la Professeur a présenté, soutenue de savoureux plats du chef et à travers le vin, ce jours-la aux nombreuses présents des cépages français Grenache, Syrah, Merlot et Cabernet sauvignon, plantés dans des vignes près de Zadar, très belle ville sur l’Adriatique. Les vins qui ont été dégustés provenaient des producteurs-membres de la nouvelle Association des vignerons du Comté de Zadar, une grande partie d’entre eux sont favorables á l’éco-production. Précisement, il s’agit de vins de Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J et Badel 1862 Korlat.

Prof Marija Vukelić est minutieuse, toujours bien préparée, et son initiative mérite certainement d’être saluée!  ♣

VinMarKon 2022

VINSKI TURIZAM i HRVATSKA

Krovna tema drugog po redu VinMarKona, konferencije o vinskom marketingu održane u organizaciji tvrtke diWine s Irenom Lučić na čelu u ožujku u zagrebačkom hotelu International uz nazočnost oko 70 sudionika iz cijele Hrvatske, bila je posvećena vinskom turizmu u Lijepoj našoj. O tom, za Hrvatsku vrlo važnom obliku turizma, diskutiralo se s različitih stajališta.

                Zamišljeno je bilo da konferencija dade određene smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, na poslovno udruživanje vinara i poboljšanje komunikacije sa institucijama pri čemu valiku ulogu igraju turističke zajednice, te važnost story-tellinga u turističkom marketingu.

VinMarKon 2022 panel Hrvatska – destinacija vinskog turzma, govornici s pozornice, dolje: za stolom u društvu Irene Lučić dio govornika koji čeka red za svoj nastup (Marko Colić)

Na početku, u uvodu u temu, organizatorica Irena Lučić odmah je istaknula kako, iako turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske, vinski turizam kao specifični oblik spomenute vrlo važne gospodarske grane nije ni približno dosegao željene vrhunce koji su mu, smatra ona, s obzirom na potencijale Lijepe naše, dosegljivi, a napomenuto je i to da nam za kvalitetan razvoj vinskog turizma nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Kroz panel-diskusiju Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?  nastojalo se izdvojiti ključne probleme ovog tržišnog segmenta, a i ponudilo se neke smjernice za mogući uspješan razvoj. Ivan Matić iz Ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda. Prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta, dapače, iz godine u godinu raste, ali je apelirao na vinare da se što više udružuju na poslovnom planu i da kvalitetno brendiraju svoje proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar s Ekonomskog fakuteta u Zagrebu upozorio je na nedostatnu razvijenost raznih sektora bitnih za potporu turizmu, što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam Kesar smatra jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji, vani, Slavonije kao turističke destinacije, ta su istraživanja pokazala kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom pa i Slovačkom, te da uz tu našu kopnenu i sjevernu vinsku regiju mnogi povezuju – Malvaziju!?!! Trebamo, dakle, snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje, rečeno je. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leže ogromne mogućnosti ali da je potrebno intenzivno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, tu se smatra da bi vrlo značajnu ulogu morale odigrati i županijske i lokalne turističke zajednice kao komunikatori destinacija. U ovome bi dijelu svakako, kao predstavnici izravno umiješane branše, bili dobrodošli kao govornici i predsjednici udruga proizvođača vina iz četiriju službeno definiranih četiriju vinorodnih zona Lijepe naše a to su Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra i Hrvatsko primorje te Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ali…

______________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

_______________________________________

Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go, lijepo je primijetila kako se u domeni onoga što bi trebalo biti razvoj turizma predugo i previše držimo nekih istih šema, i kako treba više razmišljati i o nekim novim potezima koji bi bili korisni za promidžbu. Skrenula je pažnju na to kako bismo osjetno više i snažnije trebali poraditi na brendiranju pojedinih naših regija pa i, unutar njih, i užih područja ovisno o tome u kojemu je svaki taj geografski prostor jak u ponudi vezanoj za neku odnosno neke teme. Damjana Domanovac iskoristila je prigodu i da najavi održavanje sajma turizma Place 2 Go u Zagrebu, datumi su 8. i  9. travnja 2022.

Očekivalo se da će koju riječ na temu vinskog turizma u Hrvatskoj kazati i predstavnici krovnih institucija poput Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore ali, požalila se organizatorica, nitko iz tih ustanova nije se odazvao na poziv da dođu…

Pogled na auditorij u dvorani (Marko Čolić)

Snimka panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom Vinski turizam u teoriji i praksi, saznali smo definiciju vinskog turizma, izneseni su i konkretni primjeri uspješnih praksi iz svijeta, primjerice iz portugalske vinske (a i turističke) doline Douro i iz toskanske oblasti Chianti, govornik je bio  izvanredni profesor dr.sc. Aleksandar Lukić sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovdje bih kazao kako se u nas u praksi ne prihvaćaju organizacijska osnova na kojoj počivaju ti svjetski uspjesi portugalskih vina posebice upravo ovih modernih iz Doura, te cehovski odnosno poslovni načini vinske organizacije kakvi postoje u Toscani, ali i u Bordeauxu, Šanjolskoj, već i u Njemačkoj i Austriji,pomalo već i u Mađarskoj…  a zahvaljujući kojima je npr. ta ovdje istaknuta talijanska regija, Toscana, donedavno turistička Meka prvenstveno zbog kulturno-povijesne ostavštine no posljednjih godina izraziti magnet baš i za turiste željne hedonizma za stolom, uz tanjur i naročito uz čašu vina. Mi se rado hvalimo s nekim visoko-kvalitetnim vinima, i općenito velikim napretkom u kakvoći naših vina u zadnje vrijeme, činjenica jeste da imamo vinskih dragulja, ali nikako da shvatimo da prosperitet ne možemo graditi na prvenstveno malim garažnim vinarima koji, kad se potrude, uspijevaju stvoriti remek-djela u različitim stilovima i tipovima Bakhove kapljice, naime izvrsnost ovdje u nas ne prate u dovoljnoj mjeri stilistika PREPOZNATLJIVA i tipična za svako naše pojedino vinogorje, dakle iskrenost oko izvornosti, autentičnost (upravo takva posebnost motivirajuća je za suvremenog nomada), a o kritičnim tržišnim količinama odnosno opsegu količinske dostupnosti na tržištu takvih stilskih prepoznatljivih tipova vina visoke kakvoće da i ne govorim. Kako brendirati neko vinsko područje ako nema neke polazne prepoznatljive stilske osnove i ako je nema dostupne u nekoj minimalno nužnoj tržišnoj količini (a propos Picule: priča s prošekom i proseccom)?! O našem odnosu prema vrlo visoko-kvalitetnim izdvojenim viogradarskim područjima ovdje, skupa s Dingačem na čelu, da i ne govorim…

Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istupio je na temu Tko su vinski turisti u Hrvatskoj.  Suočio nas je sa činjenicom da  je eno-gastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek na sedmom (obala) odnosno devetom mjestu (kontinent), prema istraživanju istraživanju THOMAS. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji nalazi se tek na 17. mjestu!

Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom Vinska karta Hrvatske bio je posvećen odredištima koje aktivno razvijaju – ili braem misle da to čine aktivno i uspješno – vinski turizam, te (da) mogu poslužiti kao dobri primjeri, uzori. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines čulo se kako su kvarnerska vina, i vinari, u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović trudila se ispričati priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici. Koliko znam, suradnja plešivičkih vinara i lokalnih turističkih institucija nije baš (bila) na nekom nivou, a kolega Ivo Kozarčanin i ja tome smo razgovarali, u želji da stvari krenu u osjetno boljem pravcu, kako s plešivičkim vinarima tako i, u više navrata, s gradonačelnikom Jastrebarskog  Zvonimirom  Novoselom. U međuvremenu u središtu  Jastrebarskog je zatvoren hotel, stvar donekle spašavaju  relativno nedavno otvoreni hotel na ulazu u grad, zatim objekt Mazana na glavnom trgu, zamlšljen da bude ogledna i reprezentativna vinoteka lokalnog biserja postao je običnim kafićem, historijski vinski podrum grofa Erdödyja u Mladini propada, Mladina, nekad popularno izletište pogotovu Zagrepčana više to nije. Takvom području, koje je zahvaljujući trudu nekolicine plešivičkih vinara postalo, s punim pravom naziva Hrvatska Champagnea (i zasad se uopće ne slažem da takve usporedive izraze trebamo izbjegavati!), otprije godinu dana srećom pravu krunu daje novootvoreni i po svjetskim mjerilima elitni restoran obitelji Korak na Plešivici, ima doduše još nekoliko obiteljskih vinskih gospodarstava koja pokazuju obećavajući potencijal i u ugostiteljstvu, možda im treba tek još malo hrabrosti i spremnosti na rizik pa da ona svojim svjetlom budu u potpunosti dio blještavog sjaja spomenute svjetleće krune…

Irena Lučić s Andrijom Popoviem s braniteljskog posjeda Opus Plavca malog na Komarni na jugu Lijepe naše, i s Ivicom Dobrinčićem Šipun iz udruge Vino Kvarner koja kao dobar mamac za turiste vidi žlahtinu (Marko Čolić)

Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja, kako je rekao, bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina, i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. U ovom bloku Nenad Trifunović Vinopija u svom se nastupu osvrnuo na značenje autohtonih sorati u službi vinskog turizma. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču – kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja – veže uz svoj vrlo privilegirani zemljopisni smještaj (Neretva, more, tijesan doticaj s BiH, Pelješac – most, blizina jedinstvenog Dubrovnika…), i proces melioracije krša. Tatjana Hažić iznijela je iskustva s prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi, kako je rekla, snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Naposlijetku, Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojega provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta!

Priča s Komarne može biti s vinsko-turističke strane i te kako uspješna!  Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta! Vinograd Plavca malog za Opus Bridge je uz more, na 50 metara nadmorske visine i na kamenitom tlu obogaćenom mineralima crvenice. Kroz godinu sunce mu daje 2600 sati, stalni vjetrić smanjuje vlagu a time i opasnst od mnogih bolesti, te, dakako, i uporabu zaštitnih sredstava, kaže  je tvorac vina Opus enolog Marko Šuman

Opus Bridge s Komarne I enolog tvrtke Opus Marko Šuman

VinMarKon bio je pozornica nekoliko zanimljivih vinskih prezentacija. Vrijedi istaknuti pretpremijeru vina Opus Bridge, od Plavca malog s Komarne a iz berbe 2018., godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a stavlja je se na tržište upravo u 2022., za kada je bilo predviđeno i puštanje mosta u promet. Ovo je upravo primjer sjajnog marketinga s obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.

Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo vina svojih sedam proizvođača, među vinima, jasno, dominira žlahtina. No, našli su se tu i jako dobar cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od Trojiščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama imali smo priliku kušati malo poznatu sortu Kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila vinarija Kamenjak vlasnik koje je Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Kao šećer na kraju, degustiralo se sjajni odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Sosich.

Na kraju, Irena Lučić, organizatorica konferencije, najavila je krovnu temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji. Dodala je i kako se nada da će konferencija poprimiti regionalni karakter, u vezi s time su već održani početni dogovori za predstavnicima delegacija Srbije i Crne Gore. ♣

Zagreb, kak imam te rad!

GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA (LOSOS) PASTRVA

Nekad davno dijelili smo klupe u istom razredu u tadašnjoj zagrebačkoj IV Gimnaziji, zgradi u kojoj je danas Muzej Mimara. Nakon srednje škole krenuli smo svaki svojim putem, na fakultete, da bi se, igrom slučaja, ponovno sreli – nakon više od pola stoljeća! Spojnica? Zagrebački gornjogradski vinogradi, ali i podsljemenska pastrva!

Počelo je za stolom, uz komade kuhane Teskeredžićeve pastrve, odličnu domaću paštetu od pastrve i pjenušac što ga od grožđa iz svog vinograda s 520 loza proizvodi naš domaćin Emin po naputcima zelinske vinarke dr. Ivane Puhelek, inače zaposlene u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Emin Teskeredžić diplomirao je na Veterinarskom fakultetu, potom završio oceanografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, a onda i doktorirao na ribarstvu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Vodio je laboratorij za istraživanje razvoja akvakulture i bolesti riba, poslom obišao pola svijeta, neko vrijeme živio u Sjevernoj Americi, izdao stotinjak stručnih i znanstvenih radova, postao instruktor u ronilaštvu, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća na Krapnju je postavio uzgajalište riba, pa je uzgajalište ustrojio u posljemenskoj zoni u zagrebačkim Gračanima, potom je i u Kninu otvorio uzgajalište… Kad je počeo Domovinski rat stupio je u Hrvatsku vojsku i bio u diverzantskoj jedinici za podvodne zadatke, zaradio je težu ozljedu noge i od tada nezaobilazni njegov kopneni rekvizit je štap. Nevjerojatna životna snaga u tog je čovjeka s adresom na uzvisini zagrebačke Radićeve ulice: ni sve nabrojano nije mu bilo dosta, pa je, s obzirom da mu se ispod obiteljske kuće nalazi oštra kosina što se spušta prema Tkalčićevoj ulici odlučio upravo na njoj nastaviti aktivnost koja u ovome dijelu grada, upravo od Tkalčićeve i Radićeve pa sve do Mesničke ulice u današnjem Zagrebu, seže navodno sve do u vrijeme starih Rimljana a riječ je o vinogradarstvu i proizvodnji vina! … Sasvim nov u vinogradarsko-vinskom segmentu i pedantan kakav jest, Teskeredžić se prije poduzimanja bilo kakvog koraka u pravcu sadnje za stručnu pomoć obratio na najprimjereniju adresu – Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronmskog fakulteta u Zagrebu.

Dobrano nakošena parcela površine od oko 1000 četvornh metara na kojoj je Emin Teskeredžić nanovo posadio vinovu lozu. Sorte su Chardonnay i Pinot crni. Parcela se spušta od Teskeredžićevog doma na Gornjem gradu do Tkalčićeve ulice (suhiucasi)

Što se pak mene tiče, ja sam nakon studija na Filozofskom fakultetu krenuo u novinarstvo, najprije sam radio u kući NIŠP Vjesnik, najduže – i sve dok s dolaskom rata nije ukinut – u tjedniku Vikend. Nakon što je Vikend naprasno ukinut (kako drukčije objasniti likvidaciju nečega što jako dobro radi i zarađuje?!), imao sam sreću da s prijateljem Muhom, koji je osigurao nužnu financijsku podlogu, osnujem prvu hrvatsku reviju za eno-gastronomiju i turizam Svijet u čaši, ona još i sada, i u 30. godini od osnutka, ima što-šta za reći, međutim stjecajem okolnosti vezanih uz zdravlje posebice spomenutog mojeg poslovnog partnera Mladena Horića Muhe, u posljednje dvije godine izlazi ne više u tiskovnom obliku nego tek preko Interneta (www.suhiucasi.wordpress.com ), kao SVIJET u ČAŠi Kronika za svaki mjesec.

Mog šul-kolegu Emina i mene, nakon toliko godina, spojilo je, eto, vino, ali vezano ne tek uz nekakvu čašicu popijenu u kakvom kafiću nego zahvaljujući projektu realizacija kojega se upravo sprema na razini grada a riječ je o Revitalizaciji vinograda zagrebačkog Gornjeg grada! Priču je, inspiriran svjetski znanim gradskim vinogradima na Montmartreu u Parizu te onima uz Beč, pokrenuo muzealac prof. Nenad Jandrić iz udruge Scena Amadeo, sa željom da Metropola, upravo posljednjih godina snažno okrenuta i turizmu, dobije novi kulturološki sadržaj s potencijalom za uspješan razvoj vinskog turizma, dakle da još jače privlači goste ali i da dodatno šire promovira hrvatsko vino općenito, ne samo kao hedonistički sadržaj nego i kao vrijednu i povijesnu baštinu.

U strmom vinogradu u koji je Teskeredžić uveo i stepenice s ogradom kako bi i sâm mgao sudjelovati u radovima u trsju. Slijeva su: Emin Teskeredžić, Nenad Jandrić i grafičar Zoran Lutz (suhiucasi)

Ovih dana, upravo radi razgovora o tome i radi uvida u zamisli prof. Jandrića, u gornjogradskome domu i u vinogradu Emina Teskeredžića okupili smo se idejni začetnik prof. Nenad Jandrić, zatim Zoran Lutz, grafičar  i izdavač raznih publikacija vezanih uz vinsku Hrvatsku, pa osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić, turistički novinar Tomislav Radić i ja, i evo nekoliko fotografija sa susreta. Planirano je bilo da nazočni budu i prof. Edi Maletić i dr. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, naime prof. Maletić bio je Teskeredžiću stručni savjetnik pri podizanju vinograda i oko rada u trsju a dr. Ivana Puhelek savjetovala je oko proizvodnje pjenušaca, međutim oni nisu mogli doći jer iz poslovnih razloga bili su odsutni iz Zagreba… Uz oživljavanje zagrebačkih vinograda na potez, za početak, od Radićeve/Tkalčićeve pa do Mesničke ulice ideja je i povezivanje, kao s bitnom vrlo kompatibilnom točkom, s Teskeredžićevim ribogojilištem pastrva (naša, kalifornijska, losos-pastrva…) u Gračanima, Zagrepčanima i gostima grada pružiti kompletniji nov značajan turistički sadržaj…

Pogled u podrumčić: Teskeredžić se opredijelio za proizvodnju pjenušaca, godišnja produkcija bude oko 300 butelja

Prizor iz razdoblja vegetacije: Emin Teskeredžić u svom gornjogradskom vinogradu

DODATNE NAPOMENE – Ideja o revitalizaciji gornjogradskih vinograda na južnim padinama Gornjeg grada, prostora zapadno od Uspinjače unutar obuhvata Mesničke, Ilice, Tomićeve i Strossmayerovog šetališta nastala je u želji da se ovaj jedinstveni spomenički povjesni prostor definira kao prvorazredna spomenička baština. Prostor Gornjeg grada, koji je već 1242. godine dobio časni naziv i privilegirani položaj kraljevskog i slobodnog grada na brdu Gradecu zagrebačkome već godinama vapi za sveobuhvatnom spomeničkom obnovom koja bi simbolički trebala početi upravo revitalizacijom povijesnih gornjogradskih vinograda, riječi su prof. Nenada Jandrića

Tradicija uzgoja vinove loze prisutna je na zagrebačkom području od rimskih vremena, a prihodi od ove privredne grane dosezali su u 16. stoljeću čak trećinu gradskog budžeta.

– Sadnjom Kraljevine, sorte grožđa karakteristične upravo za Zagreb i zagrebačku okolicu, te sorte Portugizac koja se udomaćila na ovom prostoru, grad Zagreb potvrdio bi svoju širu pripadnost civilizaciji vina i vinske kulture. Uz navedne kultivare bilo bi dobro, po mišljenju prof.dr Nikole Miroševića, svojedobno predstojnika Zagovda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, posaditi i druge sorte koje su bile inventarizirane 1847. godine na području Zagreba – dodao je prof. Jandrić, inače znan kao promoter i voditelj niza akcija u za to prikladnim prostorima zagrebačkij muzeja i galerija te po tome što je s neumornim vinskim novinarom Srećkom Ljubljanovićem osnovao i dugo godina u Zagrebu vodio Festival portugisca.

Iako prof. Jandrić nije još spreman u ovome trenutku iznositi detalje o projektu zagrebačkih gornjogradskih vinograda dok on i službeno ne dobije zeleno svjetlo započetak, ipak sam uspio nešto iščačkati! Uz uvodne napomene prof. Nenada Jandrića, u podnesku prijedloga o revitalizaciji Gornjegradskih vinograda u Zagrebu nalaze se prilozi kako slijedi:

Srećko Ljubljanović, prof: Zagrebačko vinogradarstvo u srednjem vijeku;  Jadranka Janjić, dipl.ing.šumarstva: Krajobrazne vrijednosti južnih padina Gornjeg grada; Nikola Mirošević, prof. dr. sc: Idejni/kratki/ projekt revitalizacije vinograda Grič Zagreb; Marko Vučetić, dipl.ing. fizike, šire znan kaometeorolog: Klimatske značajke za Studiju podizanja vinograda na lokaciji Zagreb-Grič;  Saša Zec, dipl.oec: Zagrebački gornjogradski vinogradi – Zašto i kako?

Zamišljeno je da se u dijelu tunela između Radićeve i Mesničke a ispod Uspinjače postavi izložba posvećena revitaliziranim zagrebačkim gornjegradskim vinogradima i hrvatskome vinu općenito

– U dijelu prostora predviđenog za sadnju vinove loze mogao bi se oformiti i tzv. diplomatski vinograd u kojemu bi prijateljski europski gradovi i države posadili svoju brajdu kao znak prijateljstva i pripadnosti istom civilizacijskom krugu. Danas se u Europi rijetke države mogu podičiti povijesnim vinogradima u centru grada a najpoznatiji je onaj u čuvenoj pariškoj četvrti Montmartre, on je i jedan od najpoznatijih simbola Francuske kao vinorodne zemlje. Prijateljski Beč ima zasigurno najveće površine zasađene vinovom lozom u gradskom vlasništvu makar, doduše, one nisu i u najužem centru grada ali jesu uz rub grada.  Važan doprinos ideji je i obnova tunela koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu, te njegovi krakovi koji izlaze na Ilicu, kao moguće mjesto prerade i pohrane vina, te kao mjesto stalne izložbe hrvatskih vina. Idejni začetnici i autori pojedinih dionica sadržanih u ovom Nacrtu volonterski su pristupili razradi projekta uvjereni da će Poglavarstvo grada Zagreba prepoznati njegovu vrijednost, te organizirati, preko svojih stručnih službi, razradu ideje u svim njezinim segmentima. Svjesni da put od ideje do realizacije često zna biti težak, vjerujemo da ćemo uz punu podršku Zagrepčana smoći snage ostvariti je kako bi u sredinom ovog desetljeća u zagrebačkom gornjogradskom vinogradu zajedno popili prvu čašu vina – kazao je prof. Jandrić.  ♣

Vino u digitalnoj eri

BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO POSLOVNO POGLAVLJE

Burza vina: Davor Zdjelarević i Edvin Jurin

Poznati naš vinar Davor Zdjelarević otvorio je svoje novo poslovno poglavlje, koje je logičan nastavak njegovog dosadašnjeg djelovanja na Bakhovoj vinskoj pozornici: ušao je u sferu Burze vina (Wine Stock Market), za koju kaže kako je inovativni hrvatski i regionalni vinski prozor u svijet. Ostajući i dalje aktivan, kroz suradnju s pojedinim izabranim uglavnom našim vinogradarima/vinarima spremnima mu, dakako uz novčanu naknadu, ustupiti dio svoje proizvodnje po njegovu izboru da je Zdjela onda finišira po svojemu kao kreator plemenite kapljice za svoje etikete Zdjelarević Wine Selection te ostajući i dalje vinotekar sa svojim butikom Vinoretum, Zdjelarević je u novu avanturu ušao s Edvinom Jurinom, stručnjakom za brendiranje i komunikacije. Novo sjedište je u sklopu jednog od Sky Officea u ekskluzivnom EU Business Clubu inače protegnutome kroz cijeli 14 kat objekta A jednog od dvojca  staklenih nebodera lociranih u prometnoj aveniji  prema zapadnom izlazu iz Metropole a sasma blizu blizu velike crvene zgrade gdje je sada veliki Konzum a gdje je nekad bio Mercator, inače malo dalje u pravcu zapada je hotel Antunović.

Eu Business Club je, kako Davor Zdjelarević kaže, u vlasništvu Ricarda Zwickera, i kao članove okuplja poslovne ljude iz različitih biznisa, jedan od njih je, ističe Zdjela, i Branko Roglić. Uz razne što manje-što veće urede obuhvaća više prostorija za sastanke, radionice, poslovna druženja uz degustacije, oveću konferencijsku dvoranu, terasu na prolazu iz nebodera u neboder, restoran zatvorenog tipa. Dijelovi hodnika a i neke od dvorana krase različite slike i fotografije niza protagonista domaćeg i svjetskog show businessa, riječ je ne tek o dekorativnoj izložbi nego i o reviji autorskih djela (najviše fotografija vidio sam od Splićanina Jadrana Lazića) koja je moguće kupiti.

Vinoretum ZFW u Sky Officeu (suhiucasi)

Zdjelarevićevo i Jurinovo gnijezdo u znaku je dakako butelja, na dvjema stalažama ovdašnjeg Vinoretuma su boce bijelog odnosno crvenog vina sa Zdjelinim etiketama i s etiketama nekih naših vinara s kojima Zdjelarević jače surađuje i koji su i čanovi EU Business Cluba, riječ je primjerice o Trdeniću, Štamparu, Iločkim podrumima, koketira se i sa Stojanom Ščurekom iz Goriških brda. Namjera je ovdje okupiti i poslovno predstavljati i ponajbolje proizvođače delikatesa koje se odlično slažu s vinom, čokolada manufakturne produkcije Hedonica već je tu a radi se na uključivanju Zigantea (tartufi, masliovo ulje…), Gligore (sir s Paga), proizvođača maslinova ulja, majstora produkcije suhomesnatih specijaliteta posebice onih od crne slavonske svinje. Povremeno se u svrhu razvoja poslovne suradnje i plasmana robe ovdje organiziraju kušanja toga što je izloženo, te vinske radionice, koje, inače, obično četvrtkom od 19 do 21 sat, vodi sommelier Luka Tenodi. Komercijalne degustacije moguće su samo za članove EU Business Cluba a cijene kušanja su onakve kakvima ih proizvođači drže u svojim pogonima, objasnio je Zdjelarević. Kazao je i da u sklopu ove Burze vina sve veće značenje dobiva njegova vinoteka Vinoretum stoga što kao prodajni punkt više nije ograničena na jedno mjesto, kako je bilo do sada, naime Vinoretum kao primarno maloprodajni prostor upravo se počeo širiti Hrvatskom, najprije je, uz sklapanje ugovora o suradnji a ACI-marinama krenuo na Jadran, konkretno u Skradin, a uskoro će proraditi i u Milni na Braču.

Zdjelarević i Jurin usmjerili su se zasad pretežito na hrvatska vina, sad najavljuju i nazočnost Stojana Ščureka zvanog Vinar-Optičar iz Goriških brda (Marko Colic)

– Projekt Burza vina ili Wine Stock Market predstavlja, ponavljam, novi prozor u svijet za domaće i regionalno vinogradarstvo i vinarstvo. Riječ je o digitalnoj komunikacijskoj i prodajnoj platformi, koja omogućuje vinogradarima i vinarima transparentnu tržišnu komunikaciju i, naravno, prodaju u kontekstu uravnoteženja i poravnanja viškova i manjkova grožđa, grožđanog soka i vina te dodatno neprodanih tzv. overstock vina i malih serija vrhunskih i arhivskih odnosno premium vina. Ona omogućuje vinarima nov, suvremeni način trgovanja prilagodljiv digitalnoj eri poslovanja na svim razinama usmjeren kako domaćem i regionalnom tako i širem svjetskom tržištu – izjavili su najavljujući WSM Davor Zdjelarević i Edvin Jurin, stručnjak za brandiranje i komunikacije, inače idejni pokretači i koautori.

                Kompleksni projekt – Riječ je o kompleksnom projektu kojemu je, čujem, uz osnivače svoj doprinos u protekle tri do četiri godine dao multidisciplinarni tim od desetak stručnjaka i specijalista.

 – WSM je namijenjen proizvođačima grožđa i vina u regiji i svijetu, domaćim i međunarodnim veletrgovcima i potencijalnim kupcima grožđa i vina, tvrtkama iz industrije proizvodnje i dobave opreme i repromaterijala iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a dakako i međunarodnim portalima specijaliziranim za trgovinu grožđem, moštom i vinom u rinfuzi, zatim medijima, novinarima i blogerima specijaliziranima za vinsku tematiku kao i nezavisnim ljubiteljima vinske kulture.

Novi ured na 14 katu zagrebačkog nebodera

Moderna prijemna kancerariuja (suhiucasi) )

Konkretne procesne faze WSM-a obuhvaćaju unos i obradu podataka za vinare po regijama, sortama, godištima, po kvalitativnom i cjenovnom razredu uz poštivanje instituta anonimnosti za sudionike prodajnog procesa do same prodaje, zatim kontrolu ponuđenog vina od strane WSM-a provjerom dokumentacije i degustativno od strane nezavisnog tima, klasifikaciju cjenovnih razina te u konačnici realizaciju kupoprodaje i plaćanja između kupaca i prodavatelja uz nadzornu ulogu sustava WSM-a.

– Za proizvođače vina planirali smo ustrojiti poseban marketing, a za potrošače brojne različite aktivnosti kroz koje bi se bolje upoznali s proizvodom i lakše odlučili za kupnju s obzirom na karakter i stupanj kakvoće kapljice te na njenu cijenu po jedinici. Potencijalni kupci s vinima u ponudi moći će se upoznati na više načina, primjerice preko interneta ili raznih tiskanih publikacija a kroz razne materijala s fotografijama boca i s tekstovima o karakteristikama svakog vina  ali i putem video-priloga u obliku filmića što će ih o svakoj etiketi pripremiti sommelieri, ali i nana raznim prezentacijama uživo, komercijalnim degustacijama i radionicama za do oko 50 osoba. Jedna od naših zamisli ide i u pravcu toga da organiziramo i privatne kućne degustacije uzoraka, naša ekipa u dogovoru s naručiteljem došla bi s uzorcima, što se kaže, na kuću i održala prezentaciju zatvorenog tipa dakako s kušanjem, naručitelj bi se međutim, radi naše sigurnosti, prije morao obvezati da će ipak nakon što prezentacija bude obavljena kupiti vina u određenoj vrijednosti – rekao je Zdjelarević, uz napomenu da će zahvajujući angažmanu WSM-a veću osjetno šansu za plasman dobiti vina visoke vrijednosti i visokih cijena a proizvedena u maloj količini, ali i vina koja u nekim sredinama budu nepravedno zanemarena a riječ je dakako o odležanim vinima što kroz duže dozrijevanje dobivaju na dodanoj vrijednosti pa je i logično da budu i skuplja, ali  tržište koje preferira sasvim mladu kapjicu ne prihvaća ih kako bi trebalo upravo stoga oto na plećima nose koju godinu više a na cjeniku traže više novaca.

U portfelju  je postupno predviđeno i uvođenje ponude vinskog turizma po modelu atraktivnih dnevnih i višednevnih vinskih obilazaka kao i trgovanje vinskim nekretninama i opremom.

Sky office – pogledi na Zagreb s 14 kata (suhiucasi)

            Poslovni model – Poslovni model je temeljen, kao i kod drugih platformi toga tipa, na godišnjoj članarini ovisno o tipu i razinama transakcija te proviziji po ostvarenoj prodaji.

                – Procjene govore da oko 40 posto ukupne svjetske trgovine vinom čini upravo prodaja u rinfuzi odnosno bulku.  Naš projekt se razvija postupno i u fazama sukladno interesima i potrebama njegovih korisnika. Takav razvojni put su prošle i prolazile relevantne platforme toga tipa, u čije osnivanje i financiranje su ulazili, uz sudionike iz vinske industrije, i ulagači iz drugih industrija. Jedna od najrazvijenijih engleskih online platformi  je nastala 2016. i to postupno nakon dvije godine uz sudjelovanje gotovo tridesetak ulagača – naglasio je Jurin.

– Živimo u dinamičnim i neizvjesnim vremenima. Proizvodni i tržišni procesi više su disruptivni nego linearni. S jedne pak strane razvijaju se nova tržišta vina u mnogoljudnim zemljama Dalekog Istoka i Azije, a s druge svjedoci smo neočekivanih poremećaja poput klimatskih promjena ili pak pandemije, koje generiraju učestale neravnoteže u robnim tokovima grožda i vina. Na nama je da, doslovce rečeno, prihvatimo vrijeme u kojem živimo i okrenemo se digitalnim tehnologijama ili bolje rečeno prodaji na digitalnom kućnom pragu uz znatno višu razinu informiranosti, interaktivnosti i profitabilnosti. U ovaj projekt do sada je uloženo oko 150.000 eura, ali  morat će se investirati još da bi bismo mogli otvoriti za početak barem desetak nvih radnih mjesta i da bi Burza proradila na način i punim tempom kakav smo zamislili. U planu je i otvorenje našeg predstavništva u Londonu kao  snažnom poslovnom središtu na svjetskoj razini, i to bi smatram, bitno pomoglo i boljem izvozu hrvatskog vina ali i bržem i snažnom razvoju našeg vinskog turizma –  zaključio je Zdjelarević. ♣

Puna sezona ocjenjivanja vina

DWWA, MUNDUS, IWSC, te CONCOURS MONDIAL… MOŽDA USKORO i u ISTRI!

Prva trećina odnosno prva četvrtina godine, barem u Europi, to je dakle upravo sada, puna je sezona raznih međunarodnih i domaćih vrednovanja plemenite kapljice, naime smisao je, s obzirom da se na tržište obično s 1. siječnjem svake nove godine na tržište puštaju vina neke nove berbe (ne nužno samo ona najsvježija iz trganja prethodne jeseni), i obznaniti  mišljenja stručnjaka o tim novim uradcima kako bi trgovci a osobito ugostitelji i hotelijeri mogli na vrijeme tj. do početka glavne turističke sezone pripremiti osvježene vinske karte. U ovome trenutku po broju uzoraka koje obradi na svom godišnjem skupu zacijelo najjače ocjenjivanje je Decanter World Wide Award u Londonu,  tu su zatim IWSC  (rok za prijavu uzoraka – 1. travnja 2022, rok za slanje je 6. travnja, a ocjenjivanje je od 2. do 16. svibnja 2022 ⦁ Kontakt: T. +44 (0)20 8154 6989; e-mail:  info@iwsc.net), Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Mundus je svoje ovogodišnje proljetno ocjenjivanje već je odradio i sad, za kraj kolovoza, priprema  svoj Summer Tasting.

Sjećanje na neke prošle godine: glavni urednik revije Svijet u Čaši Željko Suhadolnik u društvu s osnivačem CMB-a Louisom Havauxom i njegovim sinom, sada glavnim direktorom ocjenjivanja, Baudoinom, te s direktorom degustacija enologom Thomasom Costenobleom. Od Baudoina čujem zanimljivu vijest vezanu uz CMB i Hrvatsku!

Na ocjenjivanju Concours Mondial Chile, u društvu s predsjednikom mojega žirija Patrickom Valetteom, porijeklom Francuzom, enologom i proizvođačem vina Viña VIK u Čileu

S nekih 12.000 primljenih uzoraka svake godine i s obzirom na veliki broj degustatora-ocjenjivača vinskih eksperata koji stignu iz različitih zemalja Concours Mondial de Bruxelles (CMB) ubraja se među najznačajnija I najcjenjenija vinska vrednoanja u svijetu. Posebnost CMB-a koji želi maksimalno istaknuti svoju međunarodnost, je to da još od početka ovog stoljeća  pozornica za njegovo kušanje nije više samo Bruxelles, kako je bilo prije, nego su to različiti gradovi, isprva se organizator opredjeljivao samo na one u zapadnim zemljama unutar Europske unije, potom se krenulo i u gradove zemalja najnovijih članica EU a inače nekad iz tzv. istočnog bloka, konkretno  u Bratislavu u Slovačkoj i u Plovdiv u Bugarskoj, što se tiče drugih kontinenata CMB ima svoje ojenjivanje u Južnoj Americi u Čileu, a prije koju godinu jedno je izdanje bilo u Pekingu (Bejing) u Kini.  Na ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles odlazio sam redovno nekih dvadesetak godina zaredom, počeo sam, s kolegom novinarom Vitom Andrićem, još u ono vrijeme kad su se kušanja odvijala samo u glavnom belgijskom gradu i kad je još direktor bio Louis Havaux, inače osnivač CMB-a. Veliko je to, neprocjenjivo, bilo iskustvo sudjelovati na CMB-u, ne samo zato što se moglo mnogo naučiti na samom ocjenjivanju nego se zahvaljujući jako dobroj organizaciji u svakoj zemlji imalo prilike posjetiti bitne vinogradarske regije i renomirane proizvođače u različitim zemljama svijeta! Posljednji put na CMB-u sam bio u Plovdivu u Bugarskoj, a potom je stigla corona… Inspiriran upravo izletima CMB-a u Slovačkuu i Bugarsku i razmišjajući i o međunarodnoj promidžbi i Hrvatske općenito i, posebice, vina Lijepe naše, ali i svjestan toga da je organizacija CMB-a vrlo složena i skupa, upravo u Plovdivu pitao sam vrlo oprezno sadašnjeg direktora CMB-a Baudoina Havauxa, koji je na čelnoj poziciji nasljedio oca Louisa, je li razmišljao o tome da se CMB održi koji put i u Hrvatskoj, odgovor je bio potvrdan, međutim do ovog trenutka još oko organizacije ocjenjivanja kod nas još nije bilo ozbiljnijih konkretnih razgovora.

A sada eto s veseljem mogu reći da sam i iz ovdašnjih krugova načuo kako se nešto kuha oko CMB-a u Istri, i nakon slijeda dopisivanja s direktorom Baudoinom Havauxom, mogu iz prve ruke potvrditi da razgovori da se zamisao ostvari ipak pomalo napredujuu! Međutim još je prerano za objavu bilo kakvih detalja oko termina… Strpimo se i optimistički pričekajmo!

Druženje na CMB-u u Plovdivu – s osnivačem Concoursa Louisom Havauxom i s grofom Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog vinskog Châteaua Canon-la-Gaffeliere i suvlasnikom vinskog imanja Bessa Valley u dolini Besa Bugarskoj

Concours Mondial de Bruxelles do prije koju godinu okupljao je u jednom terminu vina svih tipova, dakle bijela, ružičasta i crvena, mirna i pjenušava te slatka desertna i alkoholizirana. Prije koju godinu organizator je odlučio ocjenjivanje ružičastih vina odvojiti kao zasebno i u drugom gradu, a eto kao najnovije, iz 2022. je to da je nekadašnji nekad kompletni Concours Mondial sada podijeljen u četiri samostalne grupe i jednu podgrupu, konkretno to su bijela i crvena mirna vina, podgrupa bi tu mogla biti zasebno ocjenjivanje sauvignona, drugu grupu čine ružičasta vina, u trećoj su pjenušci a u četvrtoj slatka desertna i alkoholizirana. Za ovu godinu ružičasta grupa te sauvignon svoj posao su već obavili, roséi su degustirani još početkom ožujka u španjolskom Valladolidu. Bijela i crvena vina najmanje oko 350 eksperata-kušača vrednovat će u talijanskom gradu Cosenza od 19 do 21. Svibnja 2022., pjenušci su predviđeni, logično, za lipanj, a slaka i posebna vina za listopad…     Upravo do kraja ožujka trebalo je prijaviti sudjelovanje za svibanjsku degustaciju bijelih i crvenih(crnih vina, no kraće zakašnjenje najvjerojatnije će se tolerirati.

Evo i nekih nama zanimljivih informacija, te rezultata s ocjenjivanja sauvignona i ružičaste kapljice. Najprije sauvignoni: stiglo ih je 1120 uzoraka iz 23 zemlje. Ove godine bilo je znatno više nego ikad prije – 225 odnosno petina od ukupnog broja prijavljenih! – sauvignona njegovanih u drvu. Najviše takvih drvenih sauvignona stiglo je iz Bordeauxa, što naravno nimalo ne čudi, te iz – austrijske Štajerske! U odnosu na ukupno podijeljena odličja, sauvignoni iz drveta osvojili su 35 posto priznanja!

Inače, uz klasične zlatne i srebrne medalje ove godine posebno su dodatno istaknuta priznanja po grupama, konkretno nagrada za najbolji blend na bazi sauvignona, nagrada za najbolji sauvignon dozrijevan u drvenom posuđu, nagrada za najbolji slatki sauvignon, a podijeljeno je i zasebno odličje za najbolje ocijenjeni sauvignon općenito.

Evo kako je na ocjenjivanju 2022. sa sauvignonima  prošla Hrvatska: zlata sada nije bilo za nas, evo osvojenih srebrnih medalja:

SAUVIGNON 2021 –  Vina DK  – Kontinentalna Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje ⦁ ECO SAUVIGNON  SPRINGTIME PREMIUM 2021 – Vina  BEDEKOVICH – Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora  ⦁ SAUVIGNON 2021-  CMREČNJAK – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje Medimurje  Međimurje ⦁  SAUVIGNON 2020 – OPG HAŽIĆ Tatjana Hažić – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje  ⦁ SAUVIGNON 2021 – PUHELEK PUREK, Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora

Concours Mondial du Rosé 2022

Srebrna medalja: BELJE PLUS CUVÉE ROSÉ 2021 – Vina BELJE, Hrvatsko podunavlje

Važni datumi vezani uz prijavu pjenušaca na ocjenjivanje CMB 2022:

Rok za prijavu bio je 21. ožujka 2022, a rok za dostavu uzoraka ističe 25. travnja 2022. Ocjenjivanje će se odvijati od 1. do 3. srpnja 2022, a s rezultatima će se izaći u javnost 7. srpnja 2022. ♣

Uz kraj ožujka i početak travnja: proljeće na tanjuru

IZ KORIZME u – PARIŠKI ŠIK!!

Zvijezda proljetnog menua chefica Ana Grgić Tomić, pred Bistroom i u društvu s glavnim direktorom Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i sa Sandom Sokol iz sektora promidžbe (suhiucasi)

Proljeće – jedinstveno godišnje doba. Buđenje! Osobito slasno preko tanjura. Vrhunski chefovi mogu i te kako pomoći glede ideja oko primjerenih namirnica, njihovog prikladnog kombiniranja u prigotavljanju vrhunski ukusne kreacije. Najbolja naša chefica Ana Grgić Tomić iz kultne zagrebačke Esplanade, nadahnuta proljećem osmislila je s nizom svježih sezonskih namirnica jelovnik s gurmanskom eksplozijom boja i okusa i s dozom pariškog šika. Šparoge, tartufi, mladi špinat, alge, sok od krastavaca, velouté od koprive, ljubičasti krumpir, dimljeni romb, jadranske kozice, medvjeđi luk, bijeli grah, domaći sladoled od manga i kokosa… uključeni su u najnoviji à la carte koncept popularnog Esplanadina Le Bistroa. Nadahnuće inspirirano proljećem 2022 i realizirano zahvaljujući chefici Ani i njenoj talentiranoj mladoj kuharskoj ekipi na terasi Bistroa predstavljeno je, u nazočnosti brojnih osoba znanih iz medija i preko medija, u veseloj atmosferi i na, kako i priliči, po prekrasnom sunčanom vremenu.

Ana Grgić Tomić sa svojom ekipom dio ponuđenih jela prigotavljala je pred gostima. Inače, Ana Grgić već 22 radi u kuhinji Esplanade, a od toga puno desetljeće je s titulom chefice kuhinje (suhiucasi)

– Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa što ih upravo to godišnje doba omogućava. Ponudili smo niz iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju najbolje namirnice, srdele i kozice stižu iz Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba a začinsko bilje iz mog je vrta na terasi Oleander, tako da inspiracije nije nedostajalo – rekla je chefica Ana Grgić Tomić i dodala: – U kreiranju jelovnika i prigotavljanju jela posebno sam se vodila održivim načelom kuhanja kako bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili.

Srdelice su marinirane u soli i šećeru, a poslužuje ih se s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju Ana sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Ana priprema tunu kao arty mozaik – najprije je marinira u soli, potom reže na trakice i oblaže algama, onda je kuha, svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i domaće potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.

Ana je vodila računa i o tome da dio jela bude prilagođen vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje ne podnose gluten. Vrijedi istaknuti legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti koje su podjednako ukusne kao i one s pšeničnim brašnom.

Voditelj Le Bistroa Ivan Trbušić, koji je prvo lice tog lokala već punih 22 godine, u dogovoru sa svojim sommelijerima kao pratitelje novog proljetnog jelovnika u čaši preporučio je selekciju vina Voštinić Klasnić. iz Ivanić-Grada. Uvodno je poslužen pjenušavi Škrlet pod nazivom Fraktal, slijedili su dva mirna bijela vina od Škrleta, pa crnjak s nazivom Red te Muškat  koji je je popratio selekciju slastica s potpisom chefice slastičarke Mirjane Špoljar. U ponudi su bili domaći sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, pa mille-feuille s bijelom čokoladom, sočni kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te neizostavni Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovaj put u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.

Za sjajne kolače se pobrinula chefica slastičarka Mirjana Špoljar (suhiucasi)

U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu – tri slijeda svježih jela po izboru šefa kuhinje, cijena je 215 kn, a uključuje i čašu kućnog vina te kavu ili čaj. ♣

Dašak i orijentalnoga

VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA

I, za kraj ožujka, kako i priliči kozmopolitskom duhu naše metropole, malo orijenta: vrata ovom događanju u režiji Mustafe Topčagića i Renate Cisar iz platforme Fama otvorio je u Zagrebu novi azijski restoran Chi Le Ma, i tu je u ovom tek početku proljetnog raspoloženja bio veliki izazov spajati egzotična jela s hrvatskim vinima.

Chi Le Ma – atmosfera (Nikola Zoko)

Chi Le Ma svoje kreacije bazira na kineskoj, tajlandskoj i japanskoj kuhinji, izvorne oblike prilagođava europskom ukusu. Naziv restorana potječe iz kineskog jezika u kojemu je Chi Le Ma? (jeste li jeli?) u staro doba gladi bilo česta uzrečica i pitanje osobama do kojih vam je stalo. Uzrečica je s vremenom prerasla u kulinarsku filozofiju, koju pronosi vlasnik Kinez, po europski – Mr. Bill. On je u više gradova (Varšava, Amsterdam, Beograd, Podgorica) otvorio restorane s tim nazivom, a u širenju lanca na Zagreb pomogao mu je njegov hrvatski partner Filip Špiranec. Restoran je otvoren krajem prošle godine, a voditelj je iskusni ugostitelj Selmir Bešić. Pravila kuhinje postavio je kineski chef Mao Hailin koji je nakon dva mjeseca obuke posao prepustio domaćim snagama. Goran Galić i Dominik Letinić dobro su ovladali istočnjačkim kulinarskim vještinama, u što su se uvjerili i uzvanici iz medija na 14. izdanju Musovih i Renatinih prezentacija Vina uz žlice (i štapiće).

Proljetne rolice, krem-juha hoki-doki, gyoza i osam blaga (Marko Čolic)

Uz sljedove servirana su kao odgovarajuća prateća pića: gin Murska dekla, Bijeli pinot 2020 Jarec Kure, Sauvignon 2019 Bolfan, Malvazija la Pregiata 2017 Sosich, a uz sladoled Kaboo Graševina 2020 Zlatno brdo. Na raspolaganju je bilo i maslionvo ulje San Antonio ekstra vergine istarskog proizvođača Marjanovića. Kuhao je chef Goran Galić (Marko Colic)

Za dobrodošlicu poslužene su popularne Proljetne rolice (junetina, mladi luk, garam masala-mješavina začina), ali ne s vinom nego uz tonik i gin Murska dekla, međimurski craf rađen u London Dry stilu. Uz krem juhu Hoki-doki od hokaido tikve s bučinim uljem i sjemenkama ponuđen je znani vinski brend Jarec Kure perjanicom vinarije Pinotom bijelim 2020. Slijedila je Gyoza, tjestenina nalik raviolima, punjena piletinom, kineskim kupusom i raznim začinima, izvrsno ju je pratio Bolfanov Sauvignon 2019. U neformalnoj anketi među uzvanicima, ova je kombinacija jela i vina proglašena najboljom. Jedan od specijaliteta kuće su Osam blaga, jelo od tri vrste mesa (junetina, piletina, svinjetina), povrća (luk, paprika, gljive) i još dva začinska sastojka koja su ostala tajnom. Kao prilog bila je riža ukrašena klicama. S ovim pikantnim jelom suočila se Malvazija 2017 La Pregiata podruma Sosich iz Vižinade. Finale i desert Kaboom, a to je pohani sladoled s bijelom čokoladom i vanilijom,  grlo se ispiralo Graševinom 2020 Zlatnog brda iz baranjskog Zmajevca.

Domaćini, te organizatori i prezenteri: Selmir Bešić, voditelj restorana, Mustafa Topčagić i Renata Cisar – organizatori događanja, te chef Goran Galić (Marko Čolić)

Vino uz žlice (i štapiće) bilo je prigoda da se predstavi i vrhunsko maslinovo ulje San Antonio iz istoimene stancije u Vodnjanu, a čiji je vlasnik Marijan Marjanović. San Antonio proizvodi pet vrsta ulja (jednosortna od Buže, Karbonace, Leccine i Bjelice te mix San Antonio) za njih je, uz trofeje u Hrvatskoj i Europi, Stancija osvojila brojne nagrade od New Yorka do Japana.  ♣

Život piše romane

MIKEOVIH ZAVIDNIH ’99!

Miljenko Mike Grgich – na pragu nove stotice! Koliko su mu pomogli Zinfandel/Crljenak i Plavac mali?…

Sretno/zdravo i u – novoj STOTKI!   ♣

__________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 03. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L)  PINOT BIJELI 2020 – JAREC-KURE ♣ Prigorje-Bilogora ZOI; Pinot bijeli; kvalitetno s kzp; suho; 12,5 vol %; 0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑

(L)  PINOT CRNI 2019 – ŠEMBER ♣ Plešivica; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 17 °C ♣  ⇑

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  SESTO SENSO MALVAZIJA ISTARSKA 2019  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 14,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 14 – 15 °C ♣  ⇗ ⇒

(M)  AVANTGARDE MALVAZIJA ISTARSKA 2021 – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 12 °C ♣  ⇑ ⇗

Tomaz Klaudio: Nera (Malvasia) 2018, Barbarossa Teran 2018,, Sesto senso Malvazija 2019, Avantgarde Malvazija 2020. Rezultat najnobijeg brandiranja: boca, etiketa, kapica – lijepo i elegantno, problem kod nekih vina kojima je naziv malo duži je taj što se treba pomučiti da se, zbog tipa slova na pozadini kakva jeste, dešifrira naziv vina, koji je vrlo, vrlo važan! (suhiucasi)

(XXL)  NERA 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija crna/Malvasia nera; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗ ⇒

(XL)  BARBAROSSA TERAN 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Teran; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗

Pjenušci/sparkling

Misal Istra

(L)  MISAL MILLENIUM brut 2017  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska s dodatkom Pinota crnoga i Chardonnaya; brut, tri godine na kvascu u butelji prije degoržiranja; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

(XL-XXL)  MISAL BLANC de NOIRS brut 2018  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Pinot crni (tri klona) vinificiran na bijelo; brut; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

Izvan kategorije

(XXXL)  MISAL ISTRA brut  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska 100 %; iz tri različite berbe – 2011, 2010. i 2009.; dozrijevalo u drvenim bačvama, ova šarža sada na tržištu odležala je ukupno 10 godina na kvascu u butelji prije degoržiranja; vrlo specifično, intrigantno, za uz meditaciju; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣ ⇑

———-LEGENDA———-

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

    – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

      80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

                – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under       71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Mali podsjetnik: VINO & HRANA

Laganija (pred)jela:  laganija i mlađa mirna (bijela, svjetlo-ružičasta ) vina voćnog karaktera, pjenušci extra brut, brut  ♣ riba i plodovi mora: pjenušac brut nature, extra brut, brut, laganija kiselkasta bijela mirna vina (kuhane namirnice), pjenušac extra brut, brut, mirna bijela puna vina s određenom slasti (nije ovdje riječ o slatkoći od neprovrela šećera) ali i s dobro izraženima kiselosti i slanosti, što se crnog vina tiče u obzir dolaze puni rasni i mineralni crnjaci ali odležani dovoljno dugo godina da dobiju na mekoći tanina i lijepoj zaokruženosti  (pržena riba te brudeti) ♣ masna mesna jela, hladna (odojak, svinjetina…): kiselkastija mirna lijepo pitka vina malo bolje punoće ♣  zamašćena mesna (pečena,pržena, pirjana, topla) jela, sočna: puna, gušća kapljica s nešto jačim alkoholom i (ili) s nešto izraženijim taninom, da se usta dobro isperu ♣ jela s tendencijom prema kiselome te jače začinjena (razne mirodije): puna i slasna mekana zrela (bijela) vina s određenom slašću (ne nužno od neprivrelog sladora!) i s izraženijom aromatikom ♣ Kad se želi uživati u crnom (punijem i jačem) suhom vinu: dobro je da jela nisu jače slana a niti slatkasta, naime tanin pojačava osjet slanosti dok u kombinaciji sa slatkastime stvara osjećaj jače oporosti ♣ gorkasta jela: dobri pratitelji bit će puna suha vina visokog ekstrakta i jačeg alkoholnog stupnja, ona daju osjet slasti što dobro parira gorkastosti ♣ sir: mladi svježi, s vrhnjem – mlađe bijelo ili ružičasto, nekomplicirano, svježe, voćnog karaktera, s dobrom kiselosti, nižeg alkohola; polutvrdi i tvrdi sir, mlađi – jednogodišnja do dvogodišnja bijela, ružičasta i crvena suha vina nešto veće punoće, srednjeg stupnja alkohola i dobre zaokruženosti; aromatični dobro odležani mekani masniji sirevi tipa gorgonzole, roqueforta dobro će prihvatiti punije, slasno, zrelo, lijepo zaobljeno akholholno jače vino s izraženom aromatikom, dobro/dugo odležane tvrde masne sireve tipa paškoga, parmezana dobro će smiriti dugo dozrijevani i jako dobro zaobljeni alkoholmo jači rasni crnjaci, ali i dobro dozrela južna slatka desertna vina poput prošeka, vinsanta, pa i specijalna vina kao porto, marsala ♣ Slatki desert: ako je na bazi voća (jabuka, kruška, dunja, trešnje, višnje…odnoso s marmeladom, džemom prihvatit će poluslatka i slatka bijela predikatna vina sjevera (kasne berbe, izborne berbe, izbor prosušenih bobica, ledeno vino…) no ako je riječ o kolaču s puno orašastih plodova (badem, lješnjak, orah…) tražit će predikate najvišeg ranga, prigrlit će i prošek i tokajac i vinsanto, sauternes, ako je pak riječ o slatkom desertu s orašasrim voćem i s čokoladom dobitna kombinacija su odležani puni i gusti suhi rasni crnjaci, prošek, vinsano, porto, sherry…. 

 oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 02.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Vinska Hrvatska na dlanu/ Wine Croatia at a glance

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svijet vina – 2021/2022  – World of wine: HRVATSKA NA DLANU ⦁ Gault & Millau u Zagrebu i okolici: LUKSUZ JE u KVALITETI a NE u CIJENI ⦁ VAPT -Vinotrade Acrobat Portfolio Tasting: REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA  ⦁ Lauba 4. i 5. ožujka 2022: SEDMI VINART ⦁

_____________POTROŠAČKI PUTOKAZ 02.2022_____________

Svijet vina – 2021/2022 – World of wine 

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem) /  Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border).

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourisme) ⦁ Desno: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia: Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne / Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Površina/Surface: 56.542 km2 ♣ Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.800.500 ♣  Državno uređenje/System of government: višestranačka parlamentarna demokracija/multy-parties parliamentary republic ♣ Nacionalnost: Hrvati/Nationality: Croates = 85 % ♣ Manjine u značajnijem broju: Srbi, Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Important national minorities: Serbs, Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans ♣ Vjera: rimo-katolička/Religion: roman-catholic = 80 %  ♣  Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic ♣ Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna ♣ Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000 ♣ Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… ♣ Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m ♣ Najduža rijeka/The longest river: Sava, dužina kroz Hrvatsku oko/through Croatia cca 900 km; izvor/source: Zelenci Kranjska gora Slovenija, ulijeva se u Dunav u Srbiji, prije Beograda/born in Slovenia,joining Danube river in Serbia, close to Belgrade ♣ Ostale važne rijeke/Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Cetina, Mirna… ♣  Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2  ♣ Ukupna dužina morske obale/Total coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km ♣  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 ♣ Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj ♣ Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… ♣ Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak ♣ Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha ♣ Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 ♣  Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

Četiri hrvatske vinske regije/Four Croatian wine regions: Bregoviti hrvatski sjeverozapad/Croatian north-western Uplands; Slavonija & Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; Istra & Kvarner/Istria & Quarnaro; Dalmacija/Dalmatia

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia  ♣ Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12.

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

______________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

_________________________________

Površina pod lozom / Surface under the vines

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.177 ha ⦁ Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 %  ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ♣ Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 67.369

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2867 ha (bilo je/there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2201 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2033 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha) ♣ Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 34.574

Slavonija – vinograd zimi/wintertime

Ilok: podrum / cellar – lijevo/left, a desno/and right: Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232,

Sorte/Varieties

Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250. ♣ Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih /Indigenous: cca 70

 Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.425 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.586 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.397 ha. ⦁ Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7408 ha.

Graševina – Malvazija istarska – Plavac mali

   Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (809 ha), Cabernet sauvignon (662 ha), Chardonnay (574 ha), Plavina (559 ha), Rizling rajnski (Riesling) (527 ha), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (442 ha), Debit (338 h), Pošip (poship) (332 ha), Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (302 ha), Babić (babich) (301 ha), Sauvignon bijeli/blanc (291 ha), Teran (237 ha), Syrah (222), Trbljan = kuč (195), Kraljevina (189),  Pinot crni/noir (183),  potom su  Vranac,  Pinot sivi/gris, Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Žlahtina, Pinot bijeli /blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Moslavac = Šipon,, Tribidrag = Zinfandel,  Škrlet…

Stara Krapinska belina velika ili Heunisch Weiss ili Gouais blanc, te Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija ili Zinfandel ili Primitivo

_______________ ֍ CASANOVA GOUAIS BLANC – U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  ֍

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 78,5 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Prijavljena godišnja proizvodnja  grožđa – 2021. – Registered annual grape production: 72.736,46 tona ⦁ Prijavljena godišnja proizvodnja  vina – 2021. –  Registered annual wine production: 484.601.92 hl , od čega bijelo/out of it white: 374.167 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 110.435 hl   * *) Ovo još nije i službeno konačno, prijave se još obrađuju/these are not yet the officialy final datas…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja = 106.745 hl; 2. Vukovar-Srijem = 81.736 hl; 3. Istra = 75.296 hl; 4. Požega-Slavonija = 53.092 hl; 5. Dubrovnik-Neretva 39.621 hl

Najviše vina proizvedeno po sortama, podaci za 2019. godinu / Quantity od wines produced per varieties, the datas are for the 2019. harvest:  1. Graševina/Welsh Riesling = 197.360 hl; 2. Malvazija istarska = 53.243 hl; 3. Plavac mali crni = 39.221 hl; 4. Rizling rajnski/Riesling = 19.009 hl; 5. Cabernet sauvignon = 17572 hl; 6. Chardonnay = 17.369 hl; 7. Merlot = 17.289 hl; 8. Frankovka/Blaufränkisch = 15.398 hl; 9. Pošip = 12.396 hl; 10. Žlahtina = 12.336 hl.  Ostale sorte / Other varieties = ispod/bellow 10.000 hl. Od 20 sorata na listi s najmanjom proizvodnjom je / among the 20 varieties on the list the lowest production is of  Babić  = 3.995 hl.

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 ⦁ Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 ⦁ Izvoz –2021 – Exportation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 ♣  Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919 ⦁ Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376 ⦁ Uvoz – 2021 – Importation (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October): 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Izvoz po zemljama, podaci su za 2020. Godinu / Exportation by the countries, the datas are for the 2020: 1. Bosna & Hercegovina = 1.340.455 lit, po prosječnoj cijeni po litri/at the average price per liter at: 2,57 €; 2. Njemačka/Germany = 641.620 lit, à 4,22€; 3. Češka / Tchekia = 280.472 lit, à 0,72 €; 4. Austrija = 136.190 lit à 3,13 €; 5. USA = 134.006 lit à 6,89 €; 6. Srbija/Serbia 125.180 lit à 5,51 €; 7. Crna Gora/Montenegro = 124.338 lit à 5,14 €

Uvoz po zemljama /Importation, by countries: 1. Sjeverna Makedonija/Northern Macedonia = 11.126.812 lit à 0,72 €; 2. Kosovo = 3.285.200 lit à 0,55 €; 3. Bosna & Hercegovina = 2.472.407 lit à 0,70 €; 4. Italija = 2.287.608 lit à 1,52 €; 5.Mađarska/Hungary = 1.566.249 lit at à 0,47 €; 6. Slovenia = 1.059.913 à 1,53 €                                                                                                              .

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimation: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Dosadašnji Vinari godine / Wine producers of the year, so far: Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – Ivica Perak, Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – Marijan Knežević

 Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Benvenuti, Coronica, Bibich, Jakob, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Škaulj, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Afriica

____________________________________

Pripremio/prepared by:   Izvori / sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora /Croatian Chamber of Commerce;  OIV ___________________________

Gault & Millau u Zagrebu i okolici

LUKSUZ JE u KVALITETI, NE u CIJENI!

            Dan 15. veljače 2022. u Zagrebu i okolici počeo je vedrinom i suncem, a onda se naglo namrgodilo i zaprijetilo je kišom. Ali za pet restorana Zagrebačke županije upravo je tada – zasjalo!

Ugledni svjetski vodič ugostiteljskim objektima Gault & Millau, neki kažu: uz glasoviti Michelin najznačajniji te vrste na globanoj razini, proglasio je i svojim priznanjima i kuharskim kapicama (toques) što se kao oznaka kakvoće postavljaju na ulaz u dobitnički eno-gastro hram, nagradio najbolje od popriličnog broja zagrebačkih i županijskih (Zagrebačka županija) ugostiteljskih objekata uvrštenih u famoznu žutu knjižicu, ovaj put (po prvi put nakon pet godina prisutnosti vodiča u Lijepoj našoj!) koncentriranu samo na Metropolu i županiju oko nje. Izdanje G & M 2022 za cijelu Hrvatsku najavljeno je za travanj ove godine.

Gault & Millau Zagreb & okolica 2022: uz direktoricu Gault & Millau Croatia Ingrid Badurina Danielsson i direktoricu Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivanu Alilović – dobitnici priznanja i kuharskih kapica kao znaka kvalitete iz zagrebačke okolice, slijeva na desno su chef Bernard Korak Korak Family Estate, chefica Vlasta Šander Potkova Trajbar team, chefica Marija Šintić Gabreku 1929, Morana Zibar s priznanjem za restoran Karlo, i chef Marko Beus Mon Ami (Marko Čolić)

Županijski laureati 2022 su sljedeći: najboljime je proglašen izgledom i koncepcijom ponude te kakvoćom hrane i vina plešivički biser Korak Family Estate, s inovativnim mladim chefom Bernardom Korakom što je naukovao kod više kulinarskih zvijezda po Europi. Nagrada Gault & Millaua – koji se, inače, vodi sloganom: Luksuz je u kvaliteti a ne u cijeni! – za taj objekt smješten na malom proplanku na brdu Plešivica i u selu Plešivica sastoji se od 16 od mogućih 20 bodova i triju (od mogućih pet) kuharskih kapica. Drugoplasirani je samoborski restoran Gabreku 1929 sa cheficom Marijom Šintić (13,5/20 i dvije kapice), treći je opet Plešivičanec – Karlo, sa chefom Karlom Navojem (također 13,5/20 i dvije kapice), pa je onda Mon Ami iz Velike Gorice sa chefom Markom Beusom (13,5/20 i dvije kapice), a petoplasirana je zaprešićka Potkova (Trajbar Team) sa cheficom Vlastom Šander (13/20 i dvije kapice).

Promocija vodiča za Zagreb i okolicu najprije je održana u glavnome gradu I tada su u prvom planu bili nagrađeni restorani iz Metropole, a potom je promidžba knjige, za ugostiteljske objekte u zagrebačkoj okolici/Zagrebačkoj županiji organizirana na imanju Korak Family Estate na Plešivici. Taj je restoran jedini osvojio priznanje s tri kuharske kapice. Evo nešto od onoga što je chef Bernard Korak ponudio na prigodnom domijenku nakon dodjele priznanja – tradicijski copanjek, puževe, doma izrađeni beskvasni kruh, savijaču od sira te, dakako – slavljenički pjenušac (Marko Čolić)

Očekivalo se, rekli su mi neki, da će među lauretaima s nekoliko kapica biti i restoran Kod Špilje u Otruševcu, Stjepana Grgosa i Ivanke Grgos, međutim on se morao zadovoljiti s 12,5/20 bodova i s jednom kapicom. Po jednu kapicu G&M u Zagrebačkoj županiji osvojili su i Cowboy Western Ranch iz Markuševca Turopoljskog, samoborski Zeleni papar, pa Ampelos hotela Princess u Jastrebarskom, Blaž Etno-farma iz Mirnovca  iz Samoboru, Taverna 1960 , Suhina iz Rakitja, Pri staroj vuri i Samoborska klet iz Samobora, seoski turizam Stara preša iz Šenkovca, i Dva potoka iz Luke.

Promocija G&M 2022 za Zagrebačku županiju održana je na imanju Korak, dok je ona vezana samo za grad Zagreb već bila prije, u gradskim restoranima Bistro Apetit i Balon. Dobitnicima su u oba slučaja čestitali Ingrid Badurina, direktorica Gault & Millaua Hrvatska, Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, zatim suradnica na projektu Dubravka Tomeković Aralica i prevoditeljica (vodič je izdan na hrvatskom i engleskom jeziku) Morana Zibar. Ingrid Badurina iznijela je ukratko metodologiju kojom se Gault & Millau služi pri izboru ugostiteljskih objekata što će ih uvrstiti u vodič i nagraditi kapicama, naglasila je posebno da se klasifikacija svuda u svijetu provodi na jednak način tako da bodovi i broj kapica imaju istu težinu u svim zemljama svijeta u kojima Gault & Millau operira.

Kako li se lijepo poklopilo: znani zagrebački sommelier i aktivni djelatnik u ugostiteljstvu Mario Meštrović, inače nekad voditelj (ove godine nagrađenog) velikogoričkog restorana Mon Ami a sada vrhovni kapetan restorana Kaiser na zagrebakoj Kajzerici, taman je bio proslavio rođendan, a onda je neposredno poslije uslijedilo je priznanje Gault & Millaua 2022 s jednom kuharskom kapicom! Šef kuhinje u Kaiseru je Mateo Pus, a slastičarka Laura Čavić. Kuhinja nudi fine male zalogaje na bazi mesa i mliječnih proizvoda i na bazi ribe kao predjela, te i mesne i riblje delicije kao glavna jela, svakako treba spomenuti lijep izbor vrhunskih vina znalački sljubljenih s jelom. Gavunčići I račiči dok se čeka glavno jelo (Marko Colić)

Gavunići i račići Kaiser

– Izbor lokala koje preporučuje Gault & Millau temelji se na objektivnoj procjeni ocjenjivača. Kao suradnici kritičari-ocjenjivači angažiraju se jako dobri poznavatelji hrane a i pića, gurmani, te vrlo zahtjevne osobe. Ocjenjivači Gault & Millaua ulaze u ugostiteljske objekte anonimno, kao i svaki drugi gost. Računi konzumirane hrane uredno se plaćaju. Uvrštenje u vodič nije moguće postići potplaćivanjem. Svake godine procjene se ažuriraju i tako se dobiva dobar pregled nad stalnošću u kakvoći – rekla je Ingrid Badurina. – Kod donošenja konačne ocjene vezane uz neki restoran onosno ugostiteljski objekt, uz raznovrsnost ponude i kakvoću hrane i pića u obzir se uzimaju i neke opće informacije koje mogu dati prevagu u završnoj ocjeni, a riječ je o mogućnostima pristupa za invalide, posjedovanju vanjske terase, dopuštenju pristupa kućnim ljubimcima, prosječnoj cijena triju obroka, mogućnosti plaćanja i karticoim. Evo i bodovnih rangova po kojima se određuje broj kapica što se dodjeljuju objektu: za pet kapica za oznaku kuhinja iznimne kakvoće treba osvojiti od 19 do 20 bodova, za četiri kapice – oznaka kuhinja vrlo visoke kvalitete – od 17 do 18,5 bodova, tri kapice simboliziraju kuhinju visoke kakvoće i razumijevaju 15 do 16,5 osvojenih bodova (od mogućih 20), dvije kapice su znak autorske kuhinje i bodova od 13 do 14,5 a jedna kapica znak je dobre kuhinje i stečenih 11 do 12,5 bodova od mogućih 20.  Restorani koji zavrjeđuju da se spomenu u vodiču ali ipak nisu osvojili dovoljno bodova niti za jednu kapicu predstavljeni su kao dobre adrese – objasnila je pobliže Ingrid Badurina Danielsson. – Gault & Millau je francuski vodič kroz restorane koji su još 1965. godine osnovala dva kritičara – Henri Gault i Christian Millau. Gault & Millau ocjenjuje po skali od 1 do 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju na temelju kvalitete hrane, na temelju komentara o usluzi, cijeni i atmosferi u lokalu. Na osnovi ove ocjene, restorani visokog ranga mogu kao znak visoke vrijednosti na ulazu i unutra u lokalu istaknuti jednu do pet osvojenih kuharskih kapica-toquea. Gault&Millau potiče održivi turizam odnosno to da mali proizvođači hrane i vina i restorani ostanu posvećeni namirnicama i jelima svoga kraja.

– A Zagrebačka županija ima bogatu tradiciju upravo u gastronomiji, stvorenu na temelju velikog broja proizvoda s oznakom izvornosti – istaknula je direktorica Zagrebačke županije Ivana Alilović.

– Gastronomska scena Zagreba i okolice posebno se razvila posljednjih godina. Cijeli taj dio, a narčito Zagreb, dobio je mnoštvo novih restorana s bogatom i raznovrsnom atraktivnom ponudom. Uz ove u vodič uvrštene lokale sigurno i još neki objekti zaslužuju mjesto u vodiču, ali zbog ograničenog broja nisu mogli biti uvršteni u ovogodišnji izbor tiskanog izdanja. No, bit će predstavljeni na G&M webu na kojemu je dostupan i sadržaj vodiča za cijelu Hrvatsku, a koji godišnje bilježi 2,5 milijuna korisnika i šest milijuna pregleda. Tiskano izdanje Gault&Millau Croatia 2022 za Hrvatsku izlazi 5. travnja. Stoga je ovo posebno izdanje za Zagreb i okolicu prava najava onoga što nas tada očekuje –  istaknula je Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault&Millaua za Hrvatsku.

Poslije svečanog dijela promocije vodiča te objave najboljih i podjele priznanja kuharima iz objekata u Zagrebačkoj županiji chef Bernard Korak ispred obitelji Korak kao domaćina iskazao se, logično, svojim kreacijama na tanjuru i pjenušavim kreacijama tate Velimira i brata Josipa u butelji.

• Naš restoran njeguje tradiciju i kulinarstvo ne samo kao ponudu već kao kulturu življenja i stvaranja jedinstvenih priča. Spoj naše bogate baštine i znanja rezultira autentičnim gastronomskim doživljajima prepoznao je Gault&Millau. Ovo priznanje je veliki poticaj našem radu i trudu. Napravili smo veliki iskorak od prošle godine i nadam se da ćemo nastaviti još napredovati – kazao  je chef Bernard Korak.

Vodič Gault & Millau za Zagreb i okolicu obuhvatio je recenzije i fotografije ukupno 100 po kakvoći izdvojenih i rangiranih restorana i POP lokala i slastičarnica Zagreba i okolice. Evo, da podsjetim, iz vodiča 2022 i liste najboljih restorana u gradu Zagrebu: Nav (17,5/20 bodova i četiri kapice), Zinfandel’s (17,20 i četiri kapice), ManO, ManO2 i Noel  (sa po 16,5/20 i tri kapice), te, i dalje sa po tri kapice – Bistro Apetit by Marin Rendić, Dubravkin put, Tač (po 16/20), pa Balon, Baltazar, Le Bistro i The Atrium by Filho (po 15/20 bodova) .♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, veljača 2022

REVIJA SVJETSKIH VINSKIH DRAGULJA

Bombastično i za veljaču 2022. najavljivana prije dvije godine na svom prvom, i vrlo uspjelom izdanju APT (Acrobat Portfolio Tasting) 2020 u Zagrebu, druga revija ponajboljih proizvođača i vina i jakih pića svijeta, sada organizacijski pojačana i s nazivom VAPT (Vinotrade-Acrobat Portfolio Tasting)  održana je u Opatiji, u legendarnom tamošnjem hotelu Kvarner (sajam), te u hotelu Ambasador (vinske radionice), a i po raznim restoranima (vinske večeri s večerom i s ponajboljim vinima prezentiranima na sajmu). Okupila je sedamdesetak vrlo renomiranih izlagača s našeg planeta, većma je riječ o globalno glasovitim vinskim kućama, njima su se u manjem opsegu pridružile i zvijezde jakih alkoholnih pića kao konjaka, rakije, ruma, whiskyja, zatim sudjelovali su i ponuđač čuvenog španjolskog pršuta i kuća što plasira različite vode za piće, te danas valjda najspominjaniji (najrazvikaniji?!) svjetski proizvođač čaša. I najrafiniraniji i najzahtjevniji ljubitelji Bakhova nektara i plemenite kapljice, koji su bili u mogućnosti prisustvovati ovome događanju, ponudom u smislu i količine različitih etiketa i u smislu zastupljenosti uradaka iz svih najvažnijih vinskih područja na Zemlji kao i u smislu zastupljenosti razčitih vrsta/tipova Bakhova nektara doista su mogli biti oduševljeni.

Gotovo odmah pored ulaza u Kristalnu dvoranu: sjajni baroli različitih godišta a od pijemontske zvijezde Roberta Voerzija, te odličan amarone i jako dobra valpollicella superiore kuće Dal Forno Romano iz Veneta. Iako je bio najavljeno da će biti i osobno prisutan, Roberto Voerzio nije stigao u Opatiju (suhiucasi)

Nakon što sam na sâmom dolasku najprije brzinski obišao dvoranu da se svojim očima uvjerim gdje je tko od izlagača smješten i što nudi, prve dvije stvari koje su mi pale napamet bile su da se upravo nalazim u pravom salonu dragulja, a čak i u nekoj vrsti vinskog Fort Knoxa, kao i to – kolika li je ukupna aktualna tržišna vrijednost u novcu svih tih ovdje na jednome mjestu i u isto vrijeme okupljenih čuvenih etiketa vina i destilata. S obzirom da se organizatori VAPT-a i sami profesionalno bave plasmanom vina i jakih pića pa i sami imaju dobar uvid u kretanje cijena, baš su se, kad su već eto krenuli u drugi po redu sajam ovakve vrste (već se spominje i treći, ponovno za dvije godine!), mogli pobrinuti za taj podatak. Možda će ih ove moje riječi potaknuti na naknadnu objavu ovog kurioziteta…

Evo, za ilustraciju popisa gotovo svih izlagača čija su vina i pića posjetitelji mogli kušati iz skupocjenih čaša kuće Zalto (kaucija za čašu bila je 200 kuna!):

Iz Pijemonta s barolom, nebbiolom, barberom predstavila se odlična kuća Vietti, za koju je, inače svoje crteže stilski iz domene naivne umjetnosti dao naš znameniti Ivan Lacković Croata, a koju je u Opatiji zastupao direktor prodaje Urs Vetter (lijevo, s kartom koja ilustrira vinorodno područje barola). A iza znamenitih francuskih proizvoda – bordoških crnjaka Château Pontet Canet te konjaka Tesseron stajao je Noé Tesseron iz obitelji Alfreda Tesserona, vlasnika (suhiucasi)

                Louis Roederer, Piper Heidsieck, Deutz, Valentin Leflaive Champagne, Billecart- Salmon, Ornellaia, Biondi Santi, Gaja, Vietti, Jermann, Jean-Marc Brocard, Delas Freres, Roberto Voerzio, Marchesi di Barolo, Stefano Accordini, Château Pontet Canet, F.Thienpoint, Château de Pez, Joseph Drouhin, Baron Patrick de Ladoucette, Dušan Kristančič, Le Macchiole, Dal Forno Romano, Duclot/ Gazin, Figeac, Baron Pichon de Longueville, Cos d’Estournel, Château Angélus, pa Olivier Leflaive, Pascal Jolivet, Clarendelle, Marchesi di Frescobaldi, Vega Sicilia (koja je na kušanje nudila i suhe i slatke tokajce iz svojega pogona Oremus s područja mađarskog Tokaja), Lopez Heredia, Elena Walch, Château La Nerthe, Miguel Torres, Marimar Torres, Castello di Ama, Bibi Graetz, Château Latour, dr. Loosen, Marjan Simčič, Bastianich, Ramos Pinto, pa Delamain i Tesseron (konjaci), jaka pića destilerije Berta, pršuti Blasquez… Tko se ne bi obliznio?!

Zvijezde Bordeauxa, butelje s maltene galaktičkim cijenama na tržištu: Château Gazin Pomerol, Château Figeac St. Emilion, Château Pichon Longueville Pauillac i Cos d’Estourne St. Estephe, Maloprodajne cijene ovim buteljama kreću se, ovisno o etiketi, od 150 do 250 €!

No, šetnjom kroz dvoranu vidio sam i par dobro mi znanih imena s ovih naših prostora primjerice Josipa i Maru Barundić Vina Barun iz Hrvatske i Andreja Markulina iz kutjevačkog posjeda Galić kao jedine izlagače iz Lijepe naše, zatim vrlo cijenjeni Chateau Kamnik, kao jedinog predstavnika Makedonije, i kuću Verus, iz Slovenske Štajerske, kao jednog od pak triju predstavnika Dežele. Nejasno je zašto su izostavljeni s popisa sudionika što sam ga, inače, dobio tiskanog sićušnim slovima na akreditaciji-ulaznici na sajam, naime očekivane prezentacijske publikacije vezane uz sajam, uobičajene za takve prigode,  s listom izlagača a i s raznim prigodnim informacijama žalost nije bilo. Izostanak kataloga (iako je riječ ovdje o priredbi što je u Opatiji okupila crème de la crème svjetske vinske produkcije nije rečeno da je publikacija trebala biti u nekom elitnom i ekstra skupom izdanju) s, kako je to svuda, popisom izlagača i navodom etiketa što ih je svaki od njih nudio, ozbiljan je propust.  Svakako je propust i to što nije bilo biltena. Izostavljanje sa spomenute neugledno tiskane liste sudionika sajma, makar bilo možda i sasvim nehotično, kamnikovci i verusi ali i galićevci zacijelo nisu najbolje prihvatili, a najvjerojatnije ne bi, da im je to upalo u oči, bili zadovoljni ni Barundići kao jedni od tek dvoje predstavnika zemlje-domaćina. Inače, oni su se, kad sam ih nazvao da čujem kako su u poslovnom smislu zadovoljni  s ovim svojim za naše razmjere poprilično skupim nastupom, izrazili vrlo povoljno naglašavajući da su sa strane ugostitelja imali mnogo vrlo obećavajućih kontakata pa bi to da nisu spomenuti na listi izlagača možda donekle smanjilo nezadovoljstvo time što ih nema na popisu izlagača.

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno predstavlja novitet iz produkcije vinske kuće Barun – crni pinot iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal (suhiucasi)

Kraljica Doline kardinala Mara Špoljar-Barundić premijerno je predstavila novitet iz produkcije vinske kuće Barun bračnog para Josipa i Mare Barundić. Riječ je o crnom pinotu iz berbe 2016 a nazvanom Cardinal. Grožđe je iz vinograda na parceli koja je nekad pripadala Alojziju Stepincu, i u to vrijeme bila je zasađena također vinovom lozom. Nakon Stepinčeve smrti brigu o vinogradu preuzela je Župa Krašić, a onda je teren na 25 godina od Župe unajmila obitelj Barundić, koja je odmah staro i dotrajalo trsje zamijenila novim sadnicama biranih klonova Pinota crnoga. Vino je napunjeno u 215 velikih boca  volumena 1,5 litre i pakiranih u elegantne crne drvene kovčege. Zašto baš 215 boca? Zato što je po službenim podacima te, 2016. godine kad je obavljena berba, u svijetu bilo 215 aktivnih kardinala, rekla je Mara Barundić.

Skopski Chateau Kamnik: uz Ikija na slici su Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing, te Karlo Ljubić, kao predstavnik u Zagrebu. Zvijezde makedonske ponude za ovim stolom svakako su bile osebujni vranac i kratošija (crljenak) (suhiucasi)

S više od 10 etiketa svojih vina u Opatiju je stigao Iki Malinkovski, vlasnik renomiranog skopskog vinskog posjeda Chateau Kamnik, znanog ne samo po sjajnom vinu nego i po visokoj gastronomiji u svom prostranom restoranu.

Iz Slovenije su kao izlagači sudjelovali Dušan Kristančič iz Medane u Goriškim brdima, pa Marjan Simčič iz Cegla kod Medane, te vinski podrum Verus iz Ormoža, Simčič je održao radionicu na temu svoje  prestižne linije Opoka (=lapor) rađene od grožđa od različitih sorata ali s trsja s ponajboljih tzv. cru pozicija u Brdima. Pročulo se da se Slovenci spremaju uskoro zaštititi svoje najbolje vinogradske pozicije u kategorijama 1er i grand cru, na moje inzistiranje I kod Kristančiča i kod Simčiča i kod Grabovca da dobijem detalje – odgovori su ostali zasad škrti i općeniti, uglavnom se svode na to da je stvar još u pripremi

Nešto a što me, pogotovu kad sam već bio kod pojma draguljarnica,  neugodno iznenadilo a što organizatori VAPT-a kad su dogovarali pozornicu zbivanja za svoju manifestaciju zacijelo nisu ni pomislili da bi se moglo dogoditi na ovoj lokaciji, a to je da hotel Kvarner očito više nije na nivou kakvom ga pamtimo od prije, konkretno brojni posjetitelji kojih je u inače sada u prostranoj Kristalnoj dvorani bilo poprilično – navodno ih je, po službenoj objavi, kroz to popodne dvoranom prošlo nekih 700, nisu imali gdje, osim tek na dvjema drvenim vješalicama uz ulazna vrata što su odmah po otvorenju priredbe bile prenakrcane, ostaviti svoje kapute i kišobrane, na ulazu mi je bilo rečeno da – garderobe nema! I još nešto: na rijetkim izlagačkim stolovima vidio sam  posude za odlijevanje viška vina, a te koje su postavljene bile su vrlo male zapremnine i začas bi se napunile, pa bi tako dugo stajale jer očito nije bilo osoblja da ih prazni, to je eto morao činiti izlagač kad bi, u predahu razgovora s posjetiteljima, uhvatio malo vremena …

Dušan Krisrtančič iz Medane, sa suprugom, te, na štandu ormoškog Verusa – Božidar Grabovac, inače s imoćanskim krvnim zrncima, osvojio je Zagrepčanku Irenu Lučić sa sauvignonom! Irena Lučić u Opatiji se našla u predahu priprema za konferenciju o vinskom turizmu VinMarKon početkom ožujka u Metropoli (suhiucasi)

_____________________

ZVIJEZDA TRAJNOG SJAJA – Svijet nam nudi, ne samo na nebu nego i u raznim segmentima, zvijezde koje naglo bljesnu i isto se tako naglo i ugase, one srednje trajnosti sjaja i one s trajnim sjajem. Jedna od zvijezda trajnog sjaja svakako je slovenski vinogradar i vinar Marjan Simčič iz Medane u Goriškim brdima. Poznajem ga,što se veli,  od davnina, još z vremena kad mu se sjaj postupno razvijao da bi u nekom trenutku intenzitetom dostigao visoku špicu, Marjan je poslije pokazao dovoljan stupanj mudrosti i angažmana da sjaj, koji se s ovih naših prostora europskog jugoistoka proširio na dobar dio svijeta, i ostane na tom visokom stupnju.

Marjan Simčič na radionici na temu svoje linije vina Opoka. Slika dolje: Iznimno kvalitetan Cru Jordano u Goriškim brdima a gdje Marjan Simčić ima poprilično vinograda s trsjem od kojega nastaju vina Opoka. Nalazi se na 250 metara nadmorske visine, tlo je laporasto (=opoka, po slovenski) brežuljak je osunčan cijeli kroz cijeli dan, vjetrić stalno pirka što znatno smanjuje opasnost od razvoja gljivičnih bolesti i ide u prilog eko-uzgoju. Govori se da bi pozicija mogla uskoro biti zaštićena u rangu onoga što Francuzi imaju kao Grand Cru

Simčič Marjan (ima, inače, više Simčiča, k tome i djelatnih i u vinskom biznisu), brine o 24 vlastita hektara vinograda smještenih na samoj državnoj granici Slovenije s Italijom kod Nove Gorice/Gorizije. Većina njegovog trsja je na slovenskoj strani zvanoj kao vinogorje Goriška brda gdje se ukupno nalazi, kako mi je sada u Opatiji rekao, oko 2100 hektara pod vinovom lozom, a ostatak Simčičeva trsja nalazi se na talijanskom dijelu Brda, u vinogorju pod oznakom Collio goriziano, tamo je pak ukupno nekih 1500 hektara pod trsjem. Teren je izrazio brežuljkast, dobro osunčan posebice u najgornjem dijelu brežuljaka gdje sunčevih zraka ima sa svih strana po cijeli dan. Tlo je, kako sam već naveo, laporasto. S obzirom na lokaciju između Tršćanskog zaljeva na jugu i Julijskih Alpa na sjeveru, klima je mješavina alpske i mediteranske. Dodatna prednost za vinogradara/vinara: područjem konstantno pirka vjetrić koji sprječava stvaranje vlage, kao polazišta za razne bolesti.

Godišnje Matjan Simčič proizvede oko 130.000 boca vina. On je peta generacija vinogradara i vinara u obitelji. Prva i osnovna znanja o vinovoj lozi i vinu te o radu u trsju i u podrumu stekao je od svojega oca Salka, koji je slovio kao vrlo pedantna osoba i u životu općenito i među trsjem i bačvama.  Već kao vrlo mlad, u dobi kad se mladićima glavom motaju sasvim druge stvari, shvatio je značenje predanosti u poslu, moć znanosti u struci i korist učenja kako izravno oko loze i vina tako i glede marketinga, sposobnost zapažanja i usvajanja određenih inicijativa i praksi ali ne i pošto-poto nego na način da se u vlastitom okruženju one realiziraju prikladnom prilagodbom. Vino kao proizvod sa zemlje koji, ako će biti doista uvjerljiv i osebujan  – što je bitno za njegov plasman ali i komercijalno uspješan plasman čitavog kraja – mora nositi obilježja vlastitog teritorija, bitno je da ima snažno izraženu osebujnost i upečatljive osobnost, identitet. Da bi upio što više spoznaja i iskustava iz raznih sredina počeo je putovati i obilaziti najjača svjetska vinorodna područja. Preuzeo je i počeo primjenjivati neka korisna iskustva viđena u drugim sredinama, radu u trsju i u podrumu obogaćivao je određenim, možda i sasvim malim ali važnim zahvatima koje je moguće vidjeti u praksi na licu mjesta a teško ih se susreće u školi, i sve se jače priklanjao ekološkoj produkciji. Simčič sada rabi grožđe isključivo iz vlastitih nasada smišljeno raspoređenih na jako dobrim položajima. Po uzoru na Francuze u istome slučaju, svoje je imanje je nazvao Domaine Marjan Simčič. Što se pak tiče podruma, barrique je uglavnom već izbacio i zamijenio ih i još ih zamjenjuje velikim hrastovim i ne tostiranim bačvama zapremnine od po oko 2500 litara. Danas  njegova vina iz najgornje kvaltativne kategorije osvajaju u osvrtima i ocjenjivanjima vodećih svjetskih vinskih kritičara redovito po iznad 90/100 bodova, a izvoze se u više od 50 zemalja, Simčič vodi i te kako računa o tome da se u sredinama u koje izvozi butelje nude kupcima iz krugova za koje je poznato da se dobro razumiju Bakhov nektar.

Nakon uspješno odrađene radionice – poziranje za sliku za uspomenu: Marjan Simčič u drustvu s opatijskim hotelijerom i ugostiteljem Krunom Kapetanovićem, vlasnikom hotela Navis, te sa sommelierom Filipom (suhiucasi)                              

____________________

Sajam je inače bio otvoren od 10 do 18 sati, paralelno s njime u hotelu Adriatic odvijale su se vrlo relevantne vinske radionice, a nakon sajma kasnije uvečer po raznim restoranima u Opatiji i najbližoj okolici organizirane su večere s time da se na svakoj od njih posluživalo vino bilo od jednoga bilo od nekoliko sajamskih izlagača.  ♣

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART

                Kao kad sam nedavno, a za drugu polovicu veljače 2022., najavljivao međunarodni opatijski vinski spektakl VAPT, tako sada mogu  najaviti sedmi međunarodni poslovni sajam Vinart Grand Tasting 22, predviđen za početak ožujka 2022. u Zagrebu: s obzirom da je, da podsjetim, neposredno nakon i jedne i druge spomenute priredbe početkom 2020. buknula corona-pandemija i totalno poremetila naš ustaljeni način življenja, sada, dvije godine kasnije, neposredno nakon održavanja i VAPT-a i Grand tastinga nekako kao da se očekuje da se ta pošast napokon  smiri i nestane te da se vratimo u normalan život, bilo bi to i te kako poželjno!

S pressice za Grand Tasting 2022: Ana Supić i Saša Špiranec, suvlasnici i voditelji firme Vinart (Marko Čolić)

Grand Tasting 2022, koji će po tradiciji (lani prekinutoj upravo zbog corone pa se priredba odvijala u ljetnim danima i na otvorenome na terasi Muzeja suvremene umjetnosti!) u organizaciji firme Vinart biti u zagrebačkoj Laubi, na programu je 4. i 5. ožujka 2022. u terminu od 12 do 19 sati. Osnivač Vinart Grand Tastinga u Laubi Saša Špiranec, te njegova kolegica Ana Supić, inače suvlasnici firme Vinart, na pressici su istaknuli da se cjelokupno događanje sastoji ne samo od dvodnevnog  poslovnog sajma u rečenom terminu i u vremenu od podneva do večeri, nego i od vrlo značajnih popratnih sadržaja što trajanje manifestacije produžavaju na – sedam dana i šire ga i na druga područja grada!

________________________

Jelena Šimić Valentić u Pupitresu

Kulinova seka

TESTAMENT, i BABIĆ u TRIMA RAZLIČITIM IZRIČAJIMA –  Blizu mjesta održavanja pressice za sedmi Vinart Grand Tasting nalazi se wine-bar Pupitres (franc: püpitr; naziv za tradicijski drveni stalak s rupama u koje se stavljaju naopačke okrenute butelje mladog pjenušca da bi se s vremenom u grlić spustio sav taklog nastao u tijeku drugog – šampanjskog – alkoholnog vrenja baznog vina od kojega je nastao pjenušac) koji eto već punu petoljetku na ovoj adresi u Frankopanskoj kod Ilice s uspjehom vode zagrebačka sommelijerka Jelena Šimić Valentić i njen suprug. U ukupno osam godina postojanja Pup-i-tresa Jelena je u svojoj Maloj vinskoj školi odradila 922 radionice te kroz to vrijeme izbrojala oko 40.000 posjetitelja-vinoljubaca! Upravo tog dana kad je bila pressica Jelena je u jednoj od svojih brojnih dosad održanoih vinskih radionica kao gosta-sudionika primila Juraja Sladića, enologa nove dalmatinske vinske kuće Testament, a Sladić je, uz to što će nastupiti na tzv. promenadnom kušanju na  Grand Tastingu, predviđen i za opširniju prezentaciju portfelja kuće na radionici 1. ožujka u hotelu Dubrovnik. Jelena je na kušanje ponudila sortu Babić interpretiranu u vinariji Testament u tri različite varijante – kao sasvim blago ružičasti pjenušasc Opolo brut, zatim kao klasično suho crno vino, te kao prošek (14,0 vol %; 0,50 lit), rađen od grožđa iz berbe 2018 i prosušivanoga gotovo 12 mjeseci te s gotovo dvije godine dozrijevanja u novoj hrastovoj bačvi. Doživljaj je posebno začinio Jelenin suprug Darko, inače rodom Slavonac iz Osijeka, majstor za delikatese s kolinja, uz spomenuti prošek ponudio je svoj rad – vrlo pikantnu kulinovu seku…  ⦁

_______________________

Riječ je o vrlo atraktivnim radionicama s kojima se starta već 25. veljače i nastavlja 26. veljače te potom 2. ožujka, one se odvijaju ne u Laubi nego u hotelu Dubrovnik u srcu Metropole, ukupno ih je 25. Evo i nekih tema:  Chablis, Cuvée Zagorski bregi, sljubljivanje istarskih malvazija s plemenitim sirevima President, restrospektiva graševina Kutjevačkog podruma pa Kaiken – najbolji crnjaci s Anda, zatim Ščurek i esencijalna vina Goriških brda, Testament kao moderna tradicija Dalmacije, najbolji makedonski vranci, vino Sicilije kroz svjetski afirmiranu kuću Planeta, slovenska velika lega (Slo-grand cru; grupa slovenskih vinara ušla je u nešto što postoji ne samo u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj nego i u Njemačkoj, Austriji… u nas nikako da se krene).

____________________________

BABA DRAGA i VUČJAK! – Među izlagačima na Grand Tastingu 2022 je i znani plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember. Ima on što-šta za pokazati, od novog mladog portugisca preko mirnih klasičnih bijelih i crnih vina, pa bijelih vina rađenih uz polugodišnje maceracije u amfori i višegodišnje dozrijevanje u drvenim bačvama, do rasnih crnjaka i kompleksnih pjenušaca po šampanjskoj metodi… Šember će, kako čujem, izlagati i u Laubi, ali i na Petit Tastingu u hotelu Dubrovnik, tu će najvjerojatnije nastupiti u grupi Stars Tasting a jednim svojim specijalnim rajnskim rizlingom, ali s obzirom da sam baš ovih dana imao prigodu kušati neka njegova vina, mogao bi, bogme, sudjelovati i na Talent Tastingu, naime iz berbe 2020. ima upečatljiv i za odležavanje pogodan Crni pinot Vučjak (naziv pozicije vinograda). Vino je od starijeg trsja i s prinosom od 0,5 kg po lozi, te s godinom dana dozrijevanja u novim bačvama Seguin Moreau, Adur i Trust, napunjeno je nedavno u butelju ali još nije na tržištu, Zdenko ga ima namjeru još neko vrijeme čuvati, da dobije i dodanu vrijednost.

Zanimljivo kod Šemberovih (sad je u punoj snazi aktivan i Zdenkov sin Nikola, koji je završio studij vinogradarstva i vinarstva na zagrebačkom Agronomskom fakultetu!) je i novi pjenušac nazvan Baba Draga, po Zdenkovoj baki, naime ona je kad se udavala za Zdenkova djeda u miraz dobila vinograd koji je sada star 96 godina. U njemu su zasađeni samo kultivari koje Plešivičanci rado nazivaju plešivačkim starim sortama (tu npr. spadaju Kraljevina, Graševina, Šipelj, Silvanac zeleni, razne beline, Plavec žuti, Veltlinac crveni, Neuburger….), upravo od 10 od tih starih sorata dugo prisutnih na Plešivici Šemberi su odlučili proizvesti bazno vino od kojega bi klasičnom metodom nastao pjenušac Baba Draga. U ovome slučaju riječ je o berbi 2018. Pjenušac je u butelji na kvascu proveo oko 30 mjeseci, odnosno oko 2,5 godine. Ovih dana slijedi degoržiranje dijela proizvedene količine, a prve butelje od 2000 predviđenih za prodaju na tržite bi, kaže Zdenko Šember, krenule potkraj svibnja…⦁

__________________________

PETIT TASTING, za rafinirane ukuse!!! Ali, to nije i sve! Vinart,  uz Grand tasting u Laubi 4. i 5. ožujka, priređuje 3. ožujka, opet u prostorima hotela Dubrovnik, i Petit tasting, promenadno kušanje s dodatnom oznakom Majstorski ciklus, to znači da su predviđeni znatno manji broj izlagača i vina i kraće vremensko trajanje od onoga što će biti na Grand Tastingu u Laubi, taj Petit Tasting zamišljen je kao prikaz ponajboljih uradaka (creme de la creme!) pojedinog proizvođača. Taj Petit Tasting bit će u dvije varijante  –  Star’s Tasting i Talent Tasting. U prvoj grupi dakle nudit će se na kušanje iznimne pažnje vrijedne etikete, uglavnom kapljica odležana od 10 do 15 i više godina a koje inače više i nema u redovnoj prodaji, eventualno se koja butelja može nabaviti izravno iz arhive vinske kuće-kreatora. U ovdje navedenoj drugoj grupi (Talenti) ponudile bi se na degustaciju etikete iznimnih uradaka koje još na plećima nemaju baš puno godina ali koje su svakako vrijedne dužeg čuvanja u boci, gdje s vremenom stječu zavidan stupanj razvoja i kao posljedicu toga mogu podnijeti i osjetno višu prodajnu cijenu od one po kojoj se nude dok su još relativno mlada. Špiranec objašnjava kako je Petit Tasting uveden zato što se i kod nas vidi sve jače zanimanje vinoljubaca upravo za dovoljno dozrelim i odležavanjem maksimalno razvijenim vinima te za stvaranjem visokokvalitetne vinske arhive, takvi kolekcionari hedonisti a moguće i, dodatno, i vješti  biznismeni koji svoju vinsku arhivu stvaraju i radi daljnje prodaje vina što s vremenom postaje sve skuplje pa se daljnjom prodajom butelje može ostvariti lijep profit, zasad se najviše vrte oko burgundijskih i bordoških vina, cilj je s Petit Tastingom skrenuti im pažnju na to da i u ovome našem zemljopisnom području postoje eno-uradci u koje se, stvaranjem arhive, i te kako isplati investirati. U svakoj grupi Petit Tastinga (Stars i Talent) predviđeno je po trosatno trajanje kušanja, cijena ulaznice po posjetitelju je po grupi po 150 kuna. jednako toliko cijena je i dnevnoj ulaznici za Grand Tasting u Laubi. Cijene radionicama kreću se, ovisno o temi i vinima, od 70 do 100 kuna pa do nekoliko stotina kuna. Podrobne informacije i za rezervacije i upis na radionice na www.grandtasting-vinart.com

Vinart kao organizator Grand Tastinga 2022 vodio je brigu i o promidžbi Hrvatske kao vinske i turističke zemlje i hrvatskih vina u inozemstvu, pa je na manifestaciju poznao grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca za koje je predvidio studijsko putovanje po našim vinorodnim područjima.   ♣

_____________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 02. 2022 – hints to the smart purchase 

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

  (XL) DINGAČ 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 16,0 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XXXL) DINGAČ RISERVA 2015 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,0 vol %; ZOI Dingač; 0,75 lit; 500 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) DINGAČ 2017 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – INDIJAN ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, prinos 07-0,8 kg/trs, 10 dana maceracije, jedna godina drvene bačve pa punjenje u butelju, suho, 15,5 vol %; ZOI Dingač;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇒

(XL) DINGAČ 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 17,0 vol %; 0,75 lit;  20.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇒

.  (L) PLAVAC MALI Burino ždrilo 2018 – INDIJAN ■ Pelješac, Burino ždrilo, Plavac mali, grožđe je fermentiralo na tropu sačuvanog od prethodno branog grožđa s Dingača a za vino dingač (ripasso); suho, 17,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL) POSTUP 2019 – PALIHNIĆ (Pelješki vinogradar) ■ Pelješac, Dingač, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit;  30.000 butelja ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XL-XL)  CUV_____ÉE 2017 – BORA ■ Sjeverna Dalmacija, Posedarje, Merlot,  Cabernet sauvignon, Syrah, suho, 13,5 vol %; vrhunsko; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

____________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

!ooooooooooooooooooooooooooooooooo

SRBIJA SRBIJA

(L-XL)  MORAVA 2020 – DEURIĆ ■ Sjeverna Morava, Morava  (križanac između Rizlinga rajnskog te kombinacije sorata Bianca, Traminac i Kunbarat), 48 sati maceracije, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12-14 °C ■ ⇗

(L-XL) KADARKA KANIA 2017 – SEGMEISTER ■ Fruška gora, Kadarka, organska proizvodnja, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16-18 °C ■ ⇗

SLOVENIJA  SLOVENIA

. (XXL)  CHARDONNAY OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano; Chardonnay; dva dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu uz bâtonage; 13,5 vol %;  suho, mineralno, elegantno; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 12 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON BLANC OPOKA cru Jordano 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Jordano, Sauvignon blanc, suho; 13 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL)  SAUVIGNON VERT OPOKA Zegla 2019 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Zegla; Sauvignon vert/Sauvignonasse/Jakot, ex Tokai friulano; elegantno, mineralno, bez  raskoši te privlačno i bez nekih poboljšivača, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.  (XXXL)  REBULA OPOKA Medana Jama 2018 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Medana Jama; Rebula žuta (zlata); maceracija s fermentacijom 18 dana u betonskim posudama oblika jajeta ali nije zamišljeno da bude klasično jantarno vino, slijedi prešanje, potom je na redu dozrijevanje u drvenim bačvama od po 500 litara zapremnine, rekao bih da mu nedostaje još vremena, suho; 13,0 vol %;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗ ⇒

(XXL)  MERLOT OPOKA 2016 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda; Merlot; 14,0 vol %; suho, gusto, mineralno, elegantno;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗   ⇒

(XXXL) PINOT NOIR OPOKA Breg 2017 – Marjan SIMČIČ ■ Goriška brda, Breg; Pinot crni; 13,5 vol %; suho;  0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

ITALIJA  ITALIA

(L) INCROCIO TERZI n. 1 2020 – CANTINA BERGAMASCA ■ Bergamo, Terre dei Colleoni, doc; Incrocio Terzi n.1 (križanac Riccarda Terzija a između Barbere i Cabernet franca), suho, 12,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

ARGENTINA  ARGENTINA

(L-XL) INDOMITO CABERNET FRANC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza  Cabernet franc, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

(XXXL) MALBEC MAI 2016 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■   ⇒

(XXL) MALBEC ULTRA 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗  ⇒

.  (L_XL) INDOMITO MALBEC 2019 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

(M) TERROIR SERIES CUVÉE MALBEC & BONARDA & PETIT VERDOT 2018 – KAIKEN ■ Mendoza; Malbec, Bonarda, Petit verdot, suho, 14,0 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■  ⇑

LEGENDA

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

     – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

 – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not recommendable

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

__________________________

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 01.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

__s vama od – 11.11.1992  – since, with you__

Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška 2022: dok je Martinje, s kojim je godina pri kraju, nekako više ušlo pod kožu stanovnicima zapadnoga dijela Lijepe naše, a  Vinkovo, s kojime godina starta, jače je na srcu Slavoncima. Ova godina veselo je počela, uz obilje tradicijskih specijaliteta vezanih uz kolinja, vidjet ćemo što nam donosi nastavak…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Pod blagoslovom sv. Vinka: OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA – Vuglec, Petrač, Bodren, Bolfan, Krauthaker, Tolušić Apolitico Terre Slavonia, Zlatno brdo ⦁ In Memoriam: AKI RAHIMOVSKI ⦁ Kineski paradoks: BAKHO PROTIV COVIDA ⦁ VAPT u Opatiji: EKSKLUZIVNO DOGAĐANJE ZA DUGO PAMĆENJE ⦁ Dalmatinska vinska reprezentacija: CRNA JEKA SNAŽNA ODJEKA ⦁ Tko zna, zna: NASTAVA OD TRSA DO STOLA ⦁ Vinart 2022 u ožujku ⦁ VinMarKon 2022: SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA ⦁

__⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2022 – BUYING GUIDE ⦁__

__________________________

Početak 2022. u znaku sv. Vinka, veselo,  ali istodobno i  – osobito tužno!…

OD KRAPINICE PREKO ZAGREBA DO MOĆNOG DUNAVA

Visokocijenjeni chef Branko Žufika (hotel Esplanade Zagreb!), unatrag koju godinu umirovljenik, sâm svoj majstor: proizveo, o trs objesio i, zalijevajući bijelim vinom za Vinkovo, trsje i kobase blagoslovio…

Bolje da propadne selo nego običaji, stara je izreka. Usprkos nevoljama i raznim ograničenjima što su nas snašli u posljednje vrijeme, zaštitnik vinogradara i vinara Sveti Vinko na mnogim mjestima u kontinentalome dijelu Lijepe naše okupio je u vinogradima i vinskim podrumima uz 22. siječnja poprilično Bakhovih vjernika i svojih štićenika i poklonika, a neki obredi odvijali su se i u vinskim klubovima u urbanim sredinama i podalje od trsja te već i prije tog famoznog datuma kad se blagoslivljaju vinova loza i na njene čokote ovješeni plodovi netom završenog kolinja te kad se, kako se veli, i službeno počinje s radovima u vinogradu u tekućoj kalendarskoj godini.

Evo prizora s tradicijskih obreda i veselja iz nekoliko mjesta gdje se obilježavalo Vinkovo. Od Hrvatskog zagorja prema Hrvatskom podunavlju.

BORIS VUGLEC, HRVOJE PETRAČ, BORIS DRENŠKI BODREN i TOMISLAV BOLFAN, Vuglec-breg i Hršak-breg ponad Krapinskih Toplica:

Unatrag već koju godinu četvero spontano udruženih uspješnih vinara Hrvatskog zagorja priređuju prigodna događanja zajedno, i tako je bilo i sada za Vincekovo. Motor skupine je Boris Vuglec. Okupljalište za Vincekovo 2022: proplanak kod malene kapelice sv. Antona na Hršak-bregu, gdje većinu vinograda i podrum ima poduzetnik Hrvoje Petrač, u neposrednoj blizini mu je Boris Vuglec na susjednom Vuglec-bregu.  Pridružili su se, i oni u svojstvu domaćina, Boris Drenški Bodren, majstor za visoke predikate, te Tomislav Bolfan s Vinskog vrha.   Nakon dočeka i pozdravne riječi organizatora te djakona kod kapelice, dakako sve uz na vatri pečene kobasice na štapu i Zagorske brege cuvée kao novu robnu marku vina Krapinsko-zagorske županije, klasičan obred s blagoslovom trsja odvijao se u većem vinogradu pored.

Okupljanje kod kapelice sv. Antona na Hršak-bregu i ceremonijal blagoslova vinograda (Marko Čolić)

Pogled na vinograd i podrum Hrvoja Petrača na Hršak-bregu te, dolje, Boris Drenški iznenadio je novitetima – mirnim vinima od Rizlinga rajnskog i Chardonnaya te – zanimljivim rakijama! (Marko Čolić)

Vinogradi Hrvoja Petrača na Hršak-bregu. Ta je vinska kuća, za razliku od drugih zagorskih podruma, vrlo znana i po jako dobrom crnom vinu nazvanom Karizma.  Boris Drenški Bodren, afirmiran preko svoje visoko-predikatne kapljice,  iznenadio je novitetima – rajnskim rizlingom i chardonnayem kao mirnm vinima redovne berbe, inače, on ima još i suhe bijeli pinot, sauvignon i traminac…), ali i vrlo zanimljivim rakijama dobivenim destilacijom predikatnih vina, jedna rakija zlatne boje je slatkasta i vuče na liker, dok se kod druge ne osjeti slatkoća ali se i te kako osjeti oplemenjenost dodanim aromatičnim travama i biljem…

Mljac, mljac! Tradicijska jela u restoranu Vuglec-breg: češnjovke, krvavice, buncek, restani krumpir, kiselo zelje, štrukli (Marko Čolić)

Domaćini su uz vina marke Zagorski bregi na kušanje ponudili, dodatno i spontano, i neke svoje posebne specijalitete, primjerice Bolfan sjajne Rajnski rizling 2013 i Pinot noir 2017, Petrač jako dobru Karizmu 2018, Vuglec ugodno barikiranu mješavinu Passion 2019 (crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon), pa Cabernet sauvignon 2020 i osobito dobar dugo odležani Cabenet sauvignon 2011 reserve, a Bodren predikatni Chardonnay 2016 ledeno vino. Na slici su Tomislav Bolfan, Jasminka Šaško – enologinja kod Vuglec-brega, Boris Vuglec i Boris Drenški Bodren (Marko Čolić)

VLADO KRAUTHAKER, Kutjevo:

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. Krauthaker je obred organizirao u trsju ispred svoje kuće. Isprva je namjera bila blagoslov održati u njegovom novom vinogradu od 3,2 ha na poziciji Podgorje na visini izmedu 340 i 400 metara a gdje su posađeni Pinot crni, Nebbiolo i Graševina selekcija, tj, četiri najbolja klona te sorte izdvojena nakon dužeg znanstvenog proučavanja. Krauthaker na Podgorju ukupno sad ima oko 17 ha pod vinovom lozom.

Vincelovo kod Krauthakera je ne samo feštanje nego i susret s mogućnošću dobrog upoznavanja s novim mladim Vladinim vinima i za svojevrsno učenje vezano uz organoleptiku pojedinih sorata, a Vlado ih u svom sortimentu ima, što bijelih što crnih, oko 40! Svaki put za Vincelovo Krauthaker u svojoj kušaonici priredi mogućnost degustacije, u miru, novih mladih vina najvažnijih kultivara iz njegova nasada, k tome i vina istih sorata iz više različitih cisterni…

Blagoslov vinograda i prvi ovogodišnji rez u trsju, sve uz zvukove tamburaškog sastava Ex Panonia i glas Krautovog landsmana Međimurca Borisa Švende Žige. (suhiucasi)

Vlado Krauthaker među bačvicama u svom vinskom podrumu, međutim ovo su bačvice ne za vino nego za – stari vinjak, za koji manji dio publike i Vladinih obožavatelja ne zna da također postoji a odličan je! Desno na slici Krauthaker je s visokim priznanjima za svoja vina s glasovitih međunarodnih ocjenjivanja Chardonnay du Monde, Mundus Vini i Concours Mondial de Bruxelles te s poveljom Viteza hrvatskog vina što mu ju je 2008. dodijelio vinski časopis Svijet u Čaši. Krauthaker je, inače, u izboru revije Svijet u Čaši dva puta proglašavan i Vinarem godine u Hrvatskoj, prvi put to je bilo 2002. (suhiucasi)

Na slici su Vlado, njegova kćerka enologinja Martina koja pomalo preuzima vodstvo nad vinarijom, zatim znani zagrebački chef (još iz hotela Intercontinental Zagreb!) Miro Dolovčak, te uzvanik Vlado Horina iz Velike Gorice (suhiucasi)

Mato Violić Matuško, s bratom Borisom te, desno, s pelješkim vinarom Ivicom Radovićem, s kojim je nekad, kao enolog te dok je Radović radio kao direktor, bio u PZ Dingač. Pelješani su obišli i vinariju Kutjevo d.d., afirmiranu po visokim predikatima a naročito u najnovije vrijeme i osobito uspješnu s amcioznije rađenim bijelim vinima, ali koja se, opet u najnovije vrijeme – malo smiješno za vinsku kuću što bi htjela da je smatraju ozbiljnom – jako hvali sa svojim najnovijim proizvodom – Traubi-vinom!…

TOMISLAV TOLUŠIĆ APOLITICO TERRA SLAVONIA, i ZLATNO BRDO, Vinski klub Zagreb:

Desetak dana prije 22. siječnja u zagrebačkom Vinskom kubu, novom vrlo popularnom okupljalištu ljubitelja plemenite kapljice u Metropoli, Vincelovo odnosno Vincešku 2022 najavili su na osobito konkretan način bivši ministar poljoprivrede a sada, u vinariji Apolitico Terra Slavonia, proizvođač vina Tomislav Tolušić iz Virovitice, te nova – kažu: vrlo ambiciozna – vinarija na domaćoj Bakhovoj pozornici Zlatno brdo (Mons Aureus) sa sjedištem u Zmajevcu. U oba slučaja najprije su na programu bile vrlo profesionalno odrađene prezentacije kapljice, a potom su, u nastavaku pijuckanja, glad utažili kobasice, kulen, špek i sir a atmosferu dobrano ugrijali tamburaši.

Tomislav Tolušić, donedavna ministar poljoprivrede a sada – Apolitico. Uz pomoć enologinje Ivane Nemet proizvodi vino. Desno je sommelier Tomo Jakpović, voditelj kroz program u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Vinarija Apolitico, u kojoj u smislu stvaranja plemenite kapjice glavnu stručnu riječ vodi vrijedna slavonska enologinja Ivana Nemet, predstavila je najnovije etikete kuće iz gornjeg kvalitativnog ranga a koje su izazvale veliku pažnju nazočnih s jedne strane stoga što se, iako je bilo očito da su vina još premlada za razred kamo su ovom prigodom svrstana u najavi (naknadno je objašnjeno da još nisu na tržištu!), i te kako prepoznalo nastojanje autora u kvalitativnom pomaku znatno prema gore, a s druge strane zbog kontraverznih naziva četiriju na kušanje ponuđenih vina: Maestoso 2020 (Chardonnay), Andjeo s greškom bijeli 2020 (Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto), Andjeo s greškom crni 2020 (Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka i Cabernet franc svaki po 25 posto) te Čaruga (Cabernet sauvignon i Merlot po 50 posto). Uz Tolušića i Ivanu Nemet o kapljici je govorio i sommelier Vinskog kluba Tomo Jakopović.

Evo malo detaljnije o projektu Apolitico bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te o prezentiranim vinima u smislu tehnologije kojom su rađena. Za četiri na ovome kušanju Apolitico predstavljena vina odmah je na prvi dodir bilo očito da su ambicije vlasnika vinarije glede kakvoće i osebujnosti kod kreacije tih etiketa bile osjetno veće.

Tomislav Tolušić od ministra poljoprivrede postao – Apolitico! Dva andjeoska vina s greškom i kao finale – Čaruga! (Marko Čolić)

Tolušić dolazi iz Virovitice i iz obitelji koja ima stanovitu tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu, međutim riječ je bila ne i o angažmanu na profesionalnoj razini. Osobno i vrlo ozbiljno kao registrirani proizvođač Terra Slavonia i s projektom APOLITICO u vinsku produkciju uključio se profesionalno tek 2020. godine, kada je osobno preuzeo brigu o pripremi loze i kad je obavio prvu berbu. Uspio se bio organizirati glede vinograda tako da je brao s površine od ukupno oko šest hektara što u obiteljskom vlasništvu što u najmu a što vezano uz otkup grožđa. Sirovinu za bijelo vino osigurao je sa spomenutih šest hektara koji se nalaze u Kutjevačkom vinogorju, uglavnom na pozicijama Kaptol i Vidim, a sirovinu za crna vina kupuje od vinogradara i vinara Pinkerta i Kolara u Pordunavlju. Stručnu pomoć dobio je u iskusnoj i predanoj slavonskoj enologinji Ivani Nemet. Uz, kako kaže, obradom trsja priređeni maksimalni urod od oko maksimaln 1,5 kg do 2 kg po trsu,  proizvodi oko 60.000 litara bijelog i crnog vina godišnje i kapljicu plasira pod ukupno 11 etiketa. Veći dio otpada na svježa mlađa vina. Tolušić je imao dovoljno ambicije da najbolje grožđe s najboljih pozicija i s maksimalnim urodom od nekih 0,7 kg po trsu u prosjeku izdvoji za kategoriju pretencioznije kapljice, pa su, u suradnji s Ivanom Nemet i zahvaljujući uvelike njenom znanju i iskustvu te pojačanom zalaganju nastala i četiri vina višeg kvalitativnog ranga, riječ je o bijelima gore spomenutih neobičnih i intrigantnih naziva Maestoso i Anđeo s greškom bijeli, te Anđeo s greškom crni i Čaruga u grupi crnjaka.

Maestoso 2020, 13,0 vol %,  nastao je od grožđa sorte Chardonnay zasađene u vinogradu Radovanci kod Velike, a smještenome na kosini na 350 nadmorske visine. Prinos po trsu bio je, rekla je enologinja Ivana Nemet, oko 0,7 kg. Vino je rađeno metodom sur lie, tj. njegom na finom talogu. Alkoholna fermentacija odvijala se u novim hrastovim bačvama zapremnine od po 500 litara. Nakon prvog pretoka pročišćeno vino vraćeno je u iste hrastove bačve i tu je dozrijevalo godinu dana na finom talogu, uz svakodnevni batonage (miješanje štapom) i okretanjem na stalku smještenih bačvica a radi podizanja taloga. Malolaktična fermentacija odrađena je u kontroliranim uvjetima. Nakon 12 mjeseci boravka u drvu vino je pretočeno u inoks-cisternu i nakon određenog vremena napunjeno je u butelju.

Andjeo s greškom bijeli 2020, 13,0 vol %, od sorata je Graševina 90 posto i Chardonnay 10 posto. Dobiveno je maceracijom i fermentacijom dijela masulja od 20 dana u gruzijskoj amfori zapremnine 1500 litara, ali ne s ciljem dobivanja jantarnog vina. Nakon završene fermentacije vino je dozrijevalo 12 mjeseci u barrique bačvicama od hrastovine, proizvodnje nove bačvarije Auric iz Našica. Želja je bila drukčijom tehnologijom od uobičajene proizvesti, kako je rečeno, ozbiljnu graševinu punog tijela, s lijepom svježinom a bez neke gorčine. Iz berbe 2020 napunjeno je u butelje oko 3200 litara toga vina. Kao prodajna cijena za butelju u podrumu predviđeno je za svaku od četiri etikete što se ovdje spominju, kako smo čuli na prezentaciji, 100 kuna plus PDV.

Anđeo crni s greškom 2020, 14,0 vol %, mješavina je četiriju crnih sorata , bordoških Cabernet sauvignona, Merlota i Cabernet franca, te ovdašnje Frankovke, u omjeru od po jedne četvrtine. I ovdje je u procesu proizvodnje bitnu ulogu odigrala gruzijska amfora. Svaka sorta vinificirana je u svojoj amfori, maceracija praćena alkoholnim vrenjem trajala je 20 dana. Uz alkoholnu fermentaciju provela se i malolaktična. Nakon što je vrenje završilo i vino se smirilo, sorte su pomiješane u jednu cjelinu i potom je cuvée, radije nego u drvenu bačvu, vraćen u amfore na dozrijevanje, koje je trajalo oko godinu dana.

Čaruga Cabernet sauvignon i Merlot 2020, 14,5 vol %, mješavina dviju bordoških sorata u omjeru pola-pola. Vinifikacija je bila u vinimaticima u kontroliranim uvjetima. Istodobno s alkoholnim vrenjem provodilo se i malolaktčino vrenje i kroz to vrijeme vino je više puta pretakano iz bačve u drugu bačvu i odmah vraćano natrag. Nakon burnog vrenja vino je pretočeno i tiho vrenje te njegovanje provođeni su bili u hrastovim bačvama zapremnina 225 i 500 litara te dijelom i u bačvicama od 225 litara od kestenova drva. Njega u drvu trajala je godinu dana, potom je vino napunjeno u butelju i tu je nastavilo, i još nastavlja, odležavanje, radi daljnjeg razvoja

MONS AUREUS

Zlatno brdo/Mons aureus – prezentacija u Vinskom klubu (Marko Čolić)

Zdravica za nastavak dobrih rezultata: Goran Matijević, vlasnik posjeda Zlatno brdo, i enolog Samir Nadj (Marko Colić)

Gold Cuvee Mons Aureus – bogato vino, ima svega – jedino mu nedostaje, u ovome trenutku, vremena (Marko Čolić)

Novak na vinskoj sceni je i kuća ZLATNO BRDO/MONS AUREUS iz Zmajevca u Baranji a koju vodi Goran Matijević, inače šumar po struci, ali veliki zaljubljenik u plemenitu kapljicu. Na predstavljanju u zagrebačkom Vinskom klubu Matijević je rekao da kad se posve upoznao s potencijalom Baranjskog vinogorja, posebice predjela oko Zmajevca, nije mogao odoljeti i upustio se, i to s velikim ambicijama u smislu kakvoće, u vinsku produkciju. Baranja je prostor s nekih između 2400 i 2500 sunčanih sati godišnje, te s dosta dobro raspoređenim oborinama količina kojih uglavnom ne prelazi 700 mm godišnje, istaknuo je Matijević.  Na terenima koji pripadaju Matijeviću tlo je ocjedito, mahom pjeskovito i na podlozi od stijene od granita, prikladno za produkciju elegantnih vina. U vinogradima koje je kupio, s trsjem starime između 15 i 17 godina, stalno pirka vjetrić što je jako dobro jer prevenira stvaranje/širenje bolesti i bitno smanjuje potrebu za većim brojem zaštita, dakle okolnosti su podesne za ekološki pristup. S obzirom da teži visokokvalitetnim uradcima sposobnima da duže traju dakle predviđenima da određeno vrijeme dozrijevaju na finom talogu u bačvama i odležavaju u boci, kako bi se dodatno razvijali, Matijević je kao stručnog konzultanta angažirao enologa Samira Nađa, znanog i kao suradnika nekoliko uspješnih baranjskih vinskih podruma, primjerice onoga od Slavka Kalazića i onoga od obitelji Kolar, a kao drugo, opredijelio se i kod bijelih sorata za maceracije, uz kontroliranu temperaturu, u dužini od 12 do  i  24 sata, to je korisno jer iz pokožica se izvuče i prebaci u mošt određena količina polifenola koji i sa svoje strane vinu pružaju određenu zaštitu i pomažu mu da kvalitetno podnosi vrijeme neophodno za rafinman bouqueta i okusa.

Zlatno brdo izašlo je u Vinskom klubu pred zagrebačku javnost s ugodnom svježom voćno-cvijetnom Graševinom 2020, zatim s kompleksnom i dosta gustom Graševinom Panonicom 2018 (13,5 vol%), sa vrlo složenim i također dosta gustime Gold cuvéeom 2020 a to je neobična mješavina sorata i stilova (rajnski rizling, chardonnay njegovan u hrastovoj bačvi, sivi pinot izbrne berbe i traminac izborne berbe bobica; 14,0 vol%), mješavina kojoj treba još vremena (čemu tolika žurba s izlaskom?!!!) ali koja i te kako obećava! Slijedili su ugodan i skladan, unatoč ne i posve ispeglanom taninu lijepo pitak Cabernet sauvignon 2017 (13,0 vol %) rađen s dva mjeseca maceracije i proizveden samo u inoksu (šteta je što nije bio i u drvu, Matijević i Nađ obećavaju da će sljedeće izdanje njihova caberneta biti njegovano u hrastovoj bačvi, pa ćemo vidjeti rezultat za koju godinu!). Predstava na akademskom nivou završena je s dva slatka desertna vina – Sivim pinotom izborne berbe 2020  te Cabernet sauvignonom 2015 kasne berbe, a onda je uslijedilo Vincelovsko raspoloženje raspašoj s tamburašima…. ♣

________________________________

In memoriam

I AKI RAHIMOVSKI … NA PLAVOM NEBU IZNAD ZAGREBA

Iznenada je, baš uz dan sv. Vinka, otišao Aki! Donedavno zvijezda samo na ovome planetu sada zvijezda što kao nova iz centra svemira obasjava trajnim sjajem! Što je život: prije nekog vremena Zagreb je privremeno zamijenio Novim Mestom, da bi se, puno puno PRIJEvremeno, opet preselio na novo mjesto, ovo sada za stalno!

Na plavom nebu iznad Zagreba… još jedna naša legenda rocka sja. Vječna mu slava! ♣

Slika sjećanja na veselo druženje na prezentaciji makedonskih vina Bovina i Dudina, u zagrebačkoj vinoteci Vivat Fina Vina, 2015. godine: uz Akija, koji se, inače, bio okušao i kao ugostitelj, njegovi su prijatelji Tihomir Pop Asanović i Gligor Dudin, te vlasnik vinoteke Boris Ivančić i odvjetnik-vinoljubac i ljubitelj rocka Mladen Vukmir (suhiucasi)

______________________________________

Nakon Francuskog paradoksa – Kineski paradoks? OIV podupire stanovište da vino treba prihvatiti kao dobrodošlo u stilu življenja

BAKHO PROTIV COVIDA!

Jesmo li sada ponovno pred senzacijom, slično kako je bilo svojedobno kad je ekipa francuskih liječnika i znanstvenika nakon niza proučavanja objavila da popiti par čaša vina, posebice crnoga, uz obrok npr. uz ručak može biti vrlo korisno za zdravlje? Naime, nakon znanog Francuskog paradoksa (French Paradox) evo nam sada nešto vezano uz Bakhov nektar i ono što nas trenutačno i te kako muči – Covid-19! Je li to sada pred nama – Kineski paradoks?!

Grupa znanstvenika iz Kine, zemlje iz koje je ta famozna Corona i krenula na svoj grozni pohod svijetom, na temelju detaljnog analiziranja podataka nađenih u zapisima s naučnih istraživanja i pohranjenih u engleskoj BioBanci (UK Biobank) a o konzumaciji različitih alkoholnih pića i o mogućim novim i još nedovoljno ispitanim utjecajima (rizicima) te potrošnje vezanima uz zdravlje, izašla je ovih dana u javnost s viješću da umjerena – štaviše i nešto povećana konzumacija vina i od onoga što je danas uvriježeno kao umjereno  (navedeno je: DO pet čaša) – za 17 posto smanjuje izglede zaraze Covidom-19, dok npr. konzumacija piva i drugih alkoholnih napitaka može za 28 posto povećati opasnost od dobivanja Covida!

Tvrdnje o tom pozitivnom utjecaju umjerene potrošnje vina grupa znanstvenih istraživača iz Shenzhena iz bolnica Kangning i Jugozapad (Southwest Hospital) temelji, kako kažu, i na rezultatima proučavanja gotovo pola milijuna osoba prosječne dobi od 69 godina, među njjima bilo je nešto manje od 17.000 covid-pozitivnih. Unutar tih gotovo 500.000 osoba određeni broj bio je onih koji uopće nisu nikad trošili alkoholna pića, zatim onih koji su nekad pili pa su onda prestali, i dakako onih koji redovito piju, a ti pilci razvrstani su bili u više grupa, konkretno po tome troše li alkoholna pića redovito barem po tri puta odnosno više od tri puta tjedno, one koji ih uzimaju praktički svakodnevno, formirana je bila i grupa s potrošačima svih raspoloživih vrsta dakle vina, piva i jakog pića, ali i grupa onih koji rado piju ali ipak izbjegavaju jaka alkoholna pića. Naglašavajući, dakako, kako pretjerana konzumacija bilo kojeg pića što sadrži alkohol ne može biti dobra, kineski znanstvenici iznijeli su, na temelju spomenutog proučavanja, mišljenje kako crno i bijelo mirno vino te pjenušac uzimani u umjerenoj količini mogu imati značajan učinak u smanjenju rizika od zaraze Covidom-19. Za razliku od tvrdnji izrazito u korist crnjaka što su se svojedobno čule u French Paradoxu, kineski znanstvenici vele da crno vino uzimano redovno i u razumnoj ukupnoj količini ima i znatan pozitivan učinak na smanjenje rizika od zaraze Covidom, ali i to da u slučaju Covida-19 vrlo dobar zaštitni rezultat daju i bijelo vino i pjenušac, posebice ona bijela kapljica kod koje je u tijeku proizvodnje provedena  barem kraća maceracija, dakle ne veli se da treba biti riječ baš o tzv. jantarnom vinu što se dobiva i sa po pola godine dugim maceracijama praćenim i s alkoholnom fermentacijom! Javlja mi to kolega novinar i, inače, predsjednik Indijske vinske akademije Subhash Arora, s kojim se dobro znam s niza prezentacija vina po Europi i s jednih od najvećih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini gdje smo bili i zajedno u žirijima.

Crno vino već odavna je službeno priznato kao zdravo, a sad se spominje i na neki način kao blagotvorno protiv Covida_19! Nakon službene degustacije Vinske zvijezde u biblioteci zagrebačkog restorana Vinodol, u društvu s domaćinom Damirom Tomićem koji se brinuo o odgovornom točenju, grupa degustatora različitih generacija ali podjednao vesela uz čašu dobrog crnjaka … (Julio Frangen)

Eksperti vjeruju da fenomen zaštite počiva na polifenolima i njihovom pojačanom sadržaju u vinu, oni bi bili u stanju biti dosta učinkoviti u suzbijanju negativnih posljedica koje virusi mogu prouzročiti, posebice na respiratornom traktu. Rečeno je da potrošači skloni bijeloj plemenitoj kapljici u odnosu na one koji uopće ne piju, imaju oko osam posto veće izglede da izbjegnu teškoće s virusom.

Znanstvenici su objavili i to da, za razliku od vina, konzumacija piva, cidera te različitih žestica povećava rizik od zaraze Covidom-19 neovisno o tome troše li se ta pića u umjerenoj dozi ili u većim količinama.

43.Svjetski kongres OIV – Of Wine and Wine – održat će se od 31. listopada do 4. studenoga 2022. u Meksiku, Baja California

Uz glavnog direktora OIV-a Pau Rocu su Barbara Iasiello, direktorica OIV-ova Odjela za zdravlje, te Jean-Claude Ruf, koordinator za znanost pri OIV-u

Iz Međunrodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV (Office International de la vigne ed du vin), koja – što je na svoj način i normalno s obzirom da se bavi vinom! – stalno naglašavaju kako je nužno da se pije odgovorno i kako vino kao piće u tom slučaju može, uz pozitivan psihički učinak baziran na tragu hedonizma za stolom i na ugodnom druženju, imati određene pozitivne učinke na zdravlje u kompletu, zasad još nije stiglo službeno i javno očitovanje o ovome što su sada kazali Kinezi na temu vina i Covida-19, ali upravo mi je stiglo priopćenje OIV-a o tome da je nedavno održan sastanak predstavnika OIV-a s predstavnicima Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) na temu konzumacije alkoholnih pića općenito i zdravlja, naime, na osnovi izvještaja BECA-e a to je Beating Cancer (Borba protiv raka) kao specijalni ured Europskog Parlamenta, počeli su se širiti glasovi o tome da alkoholna pića, i to ne samo ona jaka, mogu pogodovati – razvoju raka, tako da je za 14. veljače 2022. u Europskom parlamentu predviđeno glasanje o uvođenju takvog upozorenja na etikete pa bi se, ako se inicijativa prihvati, sva pića na tržištu EU a što sadrže alkohol, tu je i vino, u kontekstu opasnosti od širenja karcinoma officijelno svrstala u istu neželjenu skupinu s duhanom i duhanskim proizvodima. Najnoviji sastanak stručnjaka OIV-a i WHO-a u Ženevi održan je upravo u nastojanju da se ipak izbjegne poistovjećivanje vina s drugim alkoholnim pićima, posebice onima iz industrijske produkcije, te s duhanom.

OIV je, na temelju brojnih dosad objavljenih rezultata iz niza znanstvenih istraživanja što govore o pozitivnim efektima umjerene konzumacije vina na čovjekovo zdravlje, sklon i dalje podupirati svoju tezu da je ODGOVORNA potrošnja vina u ukupnosti ipak zdravstveno korisna. Stvar je i te kako delikatna i OIV, logično, nastojeći biti u tijesnm kontaktu i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, želio bi s podacima s više relevantnih strana znanstveno utemeljeno i prihvaćeno promovirati i dalje zdrav način života vezan s umjerenom konzumacijom vina. Da bi to funkcionirlo kako treba, pomoć u smislu ponude kakvoće i, posebno, iskrenosti proizvoda mora stizati u velikoj mjeri i od samih vinogradara/vinara…♣

VAPT = Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022

EKSKLUZIVNI FESTIVAL, UZBUDLJIVE RADIONICE, i VEČERE ZA DUGO PAMĆENJE

Još malo, pa nam – ako u međuvremenu Corona, razni Omikroni i Omege i jače ne podivljaju pa posve ne pomute stvar – nakon dvije godine evo ponovno elitne vinske priredbe u Hrvatskoj, organizator se, kako kaže, dobro pripremio u smislu važećih protuepidemioloških mjera, i kao da se čak nekako, makar i potajno, i javlja nada da bi te subote u drugoj februarskoj polovici moglo biti slavlja i općenito – kao neka vrsta početka rastanka od pandemije što se, inače, bila silno razbuktala upravo u veljači neposredno nakon prvog ovako zamišljenog događanja, održanog 2020. u Zagrebu.

S pressice u vinoteci Vinum/Vinotrade: Juraj Dusper i Dino Kušen kao organizatori VAPT-a (na slici su desno), te Danijel Čečavac kao voditelj nekih radionica, i novinar Bakhov sin Ivo Kozarčanin (suhiucasi)

Za  subotu 19. veljače 2022. najavljen je Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, ekskluzivni festival vina s vrsnim izlagačima, s uzbudljivim radionicama i tematskim vinskim večerama za dugo pamćenje, lokacije su sada Opatija i nekoliko objekata u njenoj najbližoj okolici, s time da je za glavninu sadržaja predviđeno da se dogodi u već legendarnom hotelu Kvarner. Svekoliku potporu VAPT-u u organizaciji dale su Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Turistička zajednica Opatije.

Juraj Dusper – Vinum Vinotrade, te Dino Kušen, Acrobat Svijet vina

Zagrebačka tvrtka Acrobat, koncentrirana na vrhunska vina ne samo iz Hrvatske nego i na ona iz vana prema javnosti okrenuta s buticima Svijet vina a koja je organizirala spomenutu zagrebačku priredbu prije dvije godine, našla je saveznika u renomiranoj zagrebačkoj kući Vinotrade eksponiranoj široj javnosti preko vinoteke Vinum, također sa zavidnom ponudom hrvatskih i svjetskih etiketa, i s puno optimizma ušlo se u pripremu i realizaciju ovogodišnjeg opatijskog spektakla u čast boga Bakha, a za one najsretnije koji će imati mogućnost prusustvovanja. Kad spominjem te najsretnije treba kazati kako je riječ samo o pozvanima kao publikom, naime u ovome slučaju nema klasičnog prodavanja ulaznica za šire pučanstvo na blagajnama i po agencijama, a prednost da budu uzvanici dobili su, kako je objašnjeno, u prvom čisti profesionalci – najznačajniji uvoznici i distributeri vina, određeni ugostitelji i sommelieri, vinski pisci…, neki hedonisti.  Svi koji su pozvani trebali su odnosno trebaju potvrdu o dolasku s uplatom svote za ulaznicu poslati orgnizatoru putem prijavnice preko interneta.

Izlagači najavljeni kao već potvrđeni sudionici među najsjajnijim su zvijezama globalne vinske scene, to diže ne samo renome priredbe nego i trošak organizacije, stoga su i cijene ulaska na festival i na neka popratna događanja poput vinskih radionica i tematskih vinskih večera, iznad onoga na što smo ovdje naviknuli. Primjerice ulazak  na festival pozvani koji su potvrdili dolazak plaćaju 1000 kuna, a zakup čaše za degustaciju je 200 kuna (čaše su Zalto!), prisustvovanje masterclassovima, kojih bi trebalo biti osam ili devet, stoji po 2000 kuna po svakoj radionici i po osobi, a nazočnost na tematskoj vinskoj večeri košta, ovisno o restoranu i o tome koja i čija su vina u prvome planu, između 600 i 1200 kuna po osobi.  U kontekstu Corone i Covida, najavljene cijene su dakle već poslužile kao određeni regulator veličine skupa u nekom zadanom prostoru, no što tiče Corone evo i podatka da je organizator VAPT-a dobio dopuštenje nadležnih da u hotelsku festivalsku dvoranu, koja inače bez problema prima oko 1000 osoba, smije primiti tek oko 200 posjetitelja.

Na pressicama u zagrebačkim vinotekama Svijet Vina tvrtke Acrobat i Vinum–Vinotrade kao suorganizatora ovogodišnje priredbe govora je bilo i o tome tko će od vinara biti prisutan u Opatiji, te o radionicama u sklopu manifestacije.

Josip i Mara Barundić

Od hrvatskih proizvođača do sada se za nastup na festivalu u hotelu Kvarner prijavila SAMO kuća Vina Barun Josipa i Mare Barundić iz Krašića! Mnogi će se zacijelo pitati kako to da nitko drugi od brojnih hrvatskih proizvođača plemenite kapljice nije zagrizao i prijavio se iako već ovdje  imamo i te kako vina što kakvoćom svakako spadaju u elitnu svjetsku skupinu i iako je organizator najavio da na priredbi očekuje i vrlo ugledne svjetske vinske trgovce a mi smo turistička zemlja i nastup barem nekih ponajboljih hrvatskih vinara mogao bi autorima možda pomoći da svoju kapjicu u skoroj budućnoasti plasirjau i po boljoj cijeni nego što je mogu ostvariti za butelju sada i iako bi nama kao (turističkoj) zemlji ovakav pokaz svijetu te visoke kvalitete što izlaze iz nekih hrvatskih podruma mogao biti odliča reklama…  Valjda će do javnosti s vremenom izaći pojašnjenje…

Josip Stjepan odnosno Joseph-Stéphane Barundić (dugo je u mladosti s roditeljima živio u Francuskoj!) i supruga mu Mara Barundić iz Krašića hrabro su odlučili da – pokušaju, i okušaju se u ovoj jedinstvenoj prigodi pruženoj im praktički na kućnom pragu… Joža kaže da je za Vina Barun ovakav nastup u elitnom društvu svjetskih vinara vrlo izazovan. U planu je da u Opatiji predstave svoj novitet – crni pjenušac, od crnog pinota. Iako još količinama dosta mali, Baruni su prije nekog vremena počeli izvoziti nešto butelja u Njemačku i Francusku, a smiješi im se i Tajvan kao moguća vrata za tržište Dalekog istoka. Barundići stalno napreduju u kakvoći a planiraju i širiti se s vinogradom, imaju i bijelo i ružičasto i crno, ali i pjenušce, pa – poželimo im sreću!

Što se tiče stranaca, kao izlagači nastupit će većina od onih koji su izlagali prije dvije godine u Zagrebu, uz imena spomenuta dalje u ovome tekstu to su npr. i Marchesi di Barolo, Le Macchiole, od debitanata se očekuju Philippomat, Castello di Ama… Potvrđeni su dolasci u Opatiju osobno Roberta Voerzija, pa Pabla Alvareza, vlasnika Vega Sicilije, Noela Tesserona iz Pontet Caneta, šampanjera Antoinea Rolanda Billecarta, zatim Pascala Joliveta, te Bibija Graetza…

Barolo Cerequio i fino elaborirana tamna čokolada?…

U planu su – ali ne u Kvarneru nego u hotelu Ambasador – vrhunske radionice kao npr. ona u režiji pijemontskog vinogradara-vinara Roberta Voerzija, zatim ona u znaku čuvenog bordoškog Châteaua Angélus, ona vezana uz sjajne kreacije također bordoškog Pontet Caneta, ona s potpisom glasovite španjolske Vega Sicilije, te ona vezana uz Marjana Simčiča iz Goriških brda i njegovog projekta OPOKA – vina terroira, pa one o šampanjcima Roederer i toskanskom crnjaku Brunello kuće Biondi Santi,vinima Torres…

Možda u Opatiju na VAPT navrati i Hubert de Boüard de Laforest, vlasnik glasovitog Château Angélusa….

Priču o Barolu, ali i o Barberi vodit će Roberto Voerzio, iskazao bi se sa svojih devet čuvenih barola i s dvije izvanredne barbere, konkretno riječ je o Barolu Rocche dell’Annunizata 2017, Barolu Torriglione 2016, Barolu Fossati 2015, Barolu Cerequio 2014, Barolu Sarmassa 2013, Barolu Fossati Case nere 2011 te Barolu Fossati Case Nere 2007 i Barolu La Serra 2004, a od barbera bit će tu Barbera Pozzo dell’Annunziata 2014 iz butelje i, za izravnu usporedbu, iz magnuma. Što se tiče Châteaua Angélus moderator bi bio naš majstor Danijel Čečavac, ali nada postoji da bi se osobno mogao pojaviti i vlasnik kuće enolog Hubert de Boüard de la Forest. Château Angélus planirao je donijeti svoje berbe 2011, 2012, 2015 i 2016 te vina Carillon d’Angélus 2015 i 2016. Predviđena je i vertikala Sassicaije. Nju bi vodio također Čečavac. Pontet Canet prikazat će svoje berbe iz desetljeća s kraja prošlog stoljeća konkretno 1990, 1994, 1995, 1996, 1998, 1999 te 2000. Louis Roederer izlazi s Cristalom iz berbi 2006, 2009, 2012, 2013 i 2014, a Biondi Santi s Brunellom iz Montalcina iz berbi 2009, 2011, 2013 2015 i Riserva 2015. Talijan Jermann prezentira Vintage Tunina iz 2012, 2014, 2015, 2017 i 2018, a španjolska kuće Torres Jean Leon vinya la Scala gran reserva iz berbi 2000, 2013, 2015, te magnume Torres Jean Leon le Havre reserva iz 2001, 2004, 2016. Marjan Simčič želi pokazati kako na njegovoj jedinstvenoj vinogradskoj poziciji bogatoj laporom (=opoka) sjajno uspijevaju i lokalna Rebula i međunarodne zvijezde poput Chardonnaya i Sauvignona.

Organizatori su u subotu 19. 02. uvečer odlučili organizirati i šest tematskih vinskih večera. Prva će biti u restoranu Kukuriku gdje će gosti imati priliku uživati u vinima Marjana Simčiča. Druga večer trebala bi biti u hotelu Navis, a vinski protagonist bit će toskanski Frescobaldi. Mjesto održavanja treće večere je restoran Molo, tu će u glavnoj ulozi biti vina Gaja. Četvrta večera predviđena je u Yacht clubu u Opatiji, kušat će se vina Kristančič i vina Torres. Peta večer je u hotelu Ambasador, tu su pak zvijezde pijemontski Vietti, te Jermann. Šesta večera je u restoranu Nobilion hotela Ikador, glavni s vinom je Burgundijac  Olivier Leflaive.   ♣

Dalmatinska vinska reprezentacija

CRNA JEKA SNAŽNOG ODJEKA!

DanijlČečavac s Jekom 2016

Ima jedna Jeka toliko puna snage i zanimljivosti da ima doista nadaleko odjeka! A riječ je o crnome vinu što ga je iz berbe 2016 i s dvogodišnjim sazrijevanjem u izabranim bačv(ic)ama kreirao i s kojim je nedavno u nakladi od 1000 butelja izašao pred javnost – bila je prilika kušati ga na pressici u povodu skorašnjeg VAPT-a u Opatiji – dalmatinski vinski konzultant i trgovac vinom Danijel Čečavac iz Baške Vode. Čečavac je spojio dvije (k)rasne sorte s ovih naših prostora – Plavac mali od grožđa iz vinograda na južnim pozicijama Hvara te s pelješkog Dingača, i od loza starih 80 godina, i Vranca iz brdskog vinograda Vučja Draga imoćanske obitelji Grabovac, sve s trsova na najboljim pozicijama. Hvale vrijedan i skupi projekt (nizak rod po trsu i poseban izbor grožđa, oranizacija berbe, prijevoz grožđa do vinarije, skupe bačve, dužina dozrijevanja…), kojime se želi kako pružiti užitak na visokom nivou tako i pokazati i konkretno dokazati svijetu nešto što, eto, i ja rado ističem u svojim napisima posljednjih šest do sedam godina a nakon što sam obišao i Hercegovinu te Crnu Goru i Makedoniju gdje Vranac bez konkurencije caruje, a to je da i mi u ovome dijelu Europe, Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji, imamo u sortimentu i te kako rasne konje za utrku. Nakon što je svijet okupirao nas sa svojim sortnim adutima, sada je već debelo vrijeme da mu mi odavde uzvratimo barem vinom, za početak upravo npr. postavom plavac, vranac, trnjak a i – naš zinfandel!

Čečavčevo vino Jeka 2016 od Plavca malog i Vranca

Čestitke Čečavcu na hrabrom realnom ulasku u projekt, ali i obitelji Grabovac što ga je na odgovarajući način podržala, k tome i posebno poštovanje Danijelu što namjerava ići i dalje, na način da će za koju godinu izaći s idućom Jekom, ovom pak od Plavca maloga s južne strane Hvara konkretno Medvid Boda, zatim Vranca je iz Imotskoga s pozicije Ričice Bušanje na oko 600 metara nadmorske visine iznad Zelenog jezera, prinosi manji od 0,5 kg, kao i s Trnjkom koji  je iz suradnje s proizvođačem Darijom Gašparom iz Vrgorca.

Mišljenja sam da bi u nekom narednom izdanju Jeke bilo prikladno sortiment upotpuniti još s Crljenkom odnosno, kako sam upravo naveo, našim Zinfandelom, možda bi u nekom trenutku bilo zanimljivo tu dalmatinsku priču u narednom koraku zaokružiti npr. i Babićem i Dobričićem…

U svakom slučaju, Čečavac ima namjeru napraviti i Jeku s bijelim dalmatinskim sortama, tu u finalnom vinu od grožđa s našeg obalnog juga s otoka računa dobiti na snazi, dok što se tiče svježine računa na grožđe iz Dalmatinske zagore.   ♣

Tko zna, zna!

NASTAVA OD VINOGRADA DO STOLA

Slušajući, često sasvim nenamjerno i nehotice, nešto glasnije pojedince koji čavrljaju s prijateljima i(li) poznanicima u grupicama okupljenima na nekom javnom prostoru na otvorenome npr. u središtu grada ili pak po kafićima, ali i slušajući preko radija ili malog ekrana komentare na različite u nekom trenutku ili pak dužem razdoblju aktualne teme od osoba što ih povremeno intervjuiraju novinari stječe se donekle dojam da u Hrvatskoj – svi o svemu sve znaju.

A, ne znaju da – NE znaju. Jednostavno je nemoguće da svatko o svemu zna najbolje.

prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (suhiucasi)

Kad je u tijeku uzbudljiva i neizvjesna završnica nogometnog prvenstva, ili ako je riječ o utakmici reprezentacije, posebice ako rezultat nije po volji, ispada da je selektor Dalić amaterčina, kad su u pitanju pandemija, cijepljenje i preporučene mjere opreza, epidemiolozi su na temu bolesti mačji kašalj (pokazalo se, doduše, i to treba reći, da se oni nisu dobro snašli odnosno nisu imali sreće u izboru suradnika za kvalitetno komuniciranje sa širom javnosti), a bogme i kad je riječ o vinu brojni amateri rado se postave kao sveznalice.

Zato me, s obzirom na moju dugogodišnju novinarsku prisutnost na vinskoj sceni, posebno razveselila vijest što sam je primio sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, jer, eto, nudi se znanje i onima koji jesu svjesni da bi bilo dobro da (još) nešto nauče o temi, i onima što se rado postavljaju kao sveznalice!

– Obavještavamo vas da Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu počinje s provedbom programa cjeloživotnog učenja, odnosno strukovnog obrazovanja odraslih, pod nazivom Grožđe i vino: od vinograda do stola. Program podrazumijeva stjecanje osnovnih znanja iz vinogradarstva i vinarstva, a namijenjen je široj publici. Ciljana skupina su manji i srednji proizvođači grožđa i vina kako za vlastite potrebe, tako i ako su okrenuti i tržištu. Dijelovi predviđenog nastavnog programa mogu biti zanimljivi trgovcima, ugostiteljima, novinarima ali i krajnjim potrošačima, ljubiteljima vina, željnih znati više. Obučavanje bi se izvodilo kontinuirano, tijekom cijele godine, u unaprijed planiranim terminima, s blokovima predavanja, najčešće bi to bilo vikendom, tj. u petak popodne i u subotu ujutro. Blokovi teorijske/praktične nastave kao određene tematske cjeline planirali bi se u najprikladnijem razdoblju godine, kada i inače za nekim poglavljima unutar glavne teme vlada jači interes, i smatramo da to dodatno pridonosi atraktivnosti programa. Nastava bi bila na Fakultetu, a praktični dio na pokušalištu Jazbina i na terenu, kod proizvođača grožđa i vina – kaže mi prof. Edi Maletić PhD, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i iz Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Upravo prof. Maletić bit će voditelj programa.

Dakle, na znanje i ravnanje – za znanje!

Još nešto bitno: s uspješnim završetkom programa stječe se kvalifikacija-Uvjerenje o osposobljenju za poslove vinogradara i vinara, dokument se upisuje u radnu knjižicu, i to može biti vrlo poticajno za neke skupine potencijalnih polaznika.

– Očekujemo dobar odaziv i, iz organizacijskih razloga, molimo i prijave što prije, kako bismo na odgovarajući način i na vrijeme mogli formirati grupe. Broj polaznika je ograničen – dodao je još Edi Maletić.

Više_na: https://www.agr.unizg.hr/hr/1172/Program+cjelo%C5%BEivotnog+obrazovanja+%E2%80%9EGro%C5%BE%C4%91e+i+vino+%E2%80%93+od+vinograda+do+stola%E2%80%9C  ♣

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, i uljar i vinari iz istre Klaudio Ipša kao izlagač, prošlog ljeta na Vinartu 2021

Lauba Zagreb, 4. i 5. ožujka 2022

SEDMI VINART GRAND TASTING  – TJERA CORONU i COIVID19?!

             Sedmi Vinart Grand Tasting 2022, na kojemu će se u ekskluzivnom ambijentu zagrebačke Laube predstaviti odabrane hrvatske i inozemne vinarije sa svojim najboljim vinima,  održat će se u petak i subotu 4. i 5. ožujka 2022. s  trajanjem od 12 – 19 sati.  Posjetitelji, koji, inače, trebaju uz osobnu kartu poredočiti i važeću COVID potvrdu, ulaznice će moći kupiti po cijeni cijeni od 150 kn (uključuje i vaučer u iznosu od 40 kn za korištenje prigodom kupovine butelja u Pop-up vinoteci). ♣

VinMarKon, po drugi put (3.ožujka, hotel International Zagreb)

SIMBIOZA DIONIZA i TURIZMA

Posljednjih godina živimo u vrlo izazovnom vremenu u kojemu je društveno-političko ozračje u najmanju ruku rečeno – osobito složeno, zatim u kojemu smo prošli potrese te upali u pandemiju i našli se u okolnostima (namjerno u ovoj situaciji ne rabim, kao što bi to, lako moguće, učinili mnogi u nas, izraz situacija, jer situacija je takva da sam tu riječ ostavio za trenutke kad se nađem u situaciji da sam druge moguće prikladne sinonime već iskoristio!), što baš i ne idu na ruku gospodarstvu, naime dobar dio privrednih djelatnosti od velikog značenja ne može se, zbog raznih ograničenja, odvijati kao prije, dakle kao u onome razdoblju što je, nakon što smo u svakodnevni govor uveli izraz novo normalno, postalo – staro normalno.

Irena Lučić iz organizacijske ekipe VinMarKona 2022

Jedna od glavnih i najvažnijih gospodarskih djelatnosti, ako ne i glavna, u nas  je turizam. A jedan od glavnih segmenata u turističkoj djelatnosti je eno-gastronomija. Unutar eno-gastronomije jedan od glavnih proizvoda je vino, koje baš kroz turizam dolazi u sjajnu priliku da se, osim kroz klasičnu dućansku maloprodaju te ugostiteljstvo osjetno bolje plasira – što je proizvođaču vrlo drago – i na sâmome kućnom pragu. Ali, da bi pojedina etiketa i pojedini proizvođač-ponuđač vina došli do punog izražaja u nekom ne predugačkom roku nužna je, uz dakako zadovoljavajuću kakvoću i tzv. kritičnu tržišnu količinu proizvoda, kao promptno i tijesno prateća, i dobro osmišljena promidžba. U cijeloj priči bitan je i kvalitetan ustroj (vinske) branše. S druge strane, vino koje se nametne kakvoćom odličan je – s obzirom da je riječ o proizvodu sa zemlje što u sebi nosi specifično obilježje pozicije-terena na kojemu raste grožđe (tlo, ekspozicija, nadmorska visina klima i mikroklima…) medij za promidžbu svojega teritorija. Logično je da od takvog proizvoda odgovarajuću dobit ima ne samo proizvođač, nego i zajednica, koja pak onda ima, odnosno mora imati, obvezu osigurati odgovarajuću potporu vrijednim i ozbiljnim proizvođačima iz svojega kraja. Lijepo zatvoreni krug!

Moglo bi se reći da u nas marketing vina a ni ustroj vinske branše na žalost nisu na onoj razini (visini) na kojoj bi mogli i trebali biti, bilo da je riječ o potencijalno boljoj prodaji pojedine etikete bilo da je riječ o adekvatnoj promidžbi pojedinog teritorija kroz vino rođeno na tom teritoriju. Na važnost vinskog marketinga svako toliko – organizacijom odgovarajućih skupova/konferencija s nastupima stručnjaka – nastoje ukazati pa i ponuditi određena rješenja za boljitak, tvrtka diWine j.d.o.o., specijalizirana za realizaciju vinskih događanja, te kao poslovni pratitelj udruga Vinoljupci iz Zagreba. One su organizatori događanja nazvanog VinMarKon 2022. koje će se održati 3. ožujka u zagrebačkom hotelu International. Noseća tema VinMarKona 2022 baš je vinski turizam.

– Predviđeno je da ove godine uz domaće predavače u radu sudjeluju i delegacije vinara iz susjednih zemalja. Postoje i naznake da bi konferencija mogla uskoro poprimiti regionalni karakter. Očekivanja su da će se u Internationalu okupiti više od 80 sudionika, prvenstveno vinara, vinskih profesionalaca i sommeliera – kaže Irena Lučić iz udruge Vinoljupci, i dodaje: – Koliko su snažno povezani Bakhov nektar i turizam pokazuje primjer upravo Hrvatske,  u gospodarstvu koje turizam u BDP-u sudjeluje s više od 20 posto. Hrvatska, kao i cijela regija, svjedoče uzlaznom trendu razvoja vinarstva i vinskog turizma što, logično, rezultira formiranjem sve većeg broja sve zahtjevnijih potrošača i snažnom konkurencijom, i iz svega toga valja izvući pouke vezano uz što bolju valorizaciju u segmentima obiju spomenutih djelatnosti.

Irena Lučić još obavještava da je konferencija sastavljena od uvodne panel-diskusije te niza zasebnih predavanja na temu problematike vinskog turizma na nacionalnoj, regionalnoj i individualnoj razini.

Program predavanja

            Predavanja su interaktivna i dinamična, a teme prezentiraju govornici s bogatim iskustvom u navedenom području. Na popisu osoba koje će svoja znanja i iskustvo prenijeti sudionicima nalaze se npr. lica već otprije poznata iz svijeta vina i svijeta turizma, to su primjerice dr.sc. Žarko Stilin, voditelj udruge Vina Kvarnera, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, hrvatski vinski bloger, po struci marketingaš, Nenad Trifunović Vinopija, pa vlasnik kultnog restorana Boškinac Boris Šuljić s Paga….

                 Fokusirani smo na prijenos postojećih iskustava, isticanje primjera dobre prakse i iznošenje drugih korisnih elemenata u potpunosti primjenjivih u poslovnoj stvarnosti, poručuju iz organizacije, i dodaju: Prilika je to za edukaciju, konstruktivnu diskusiju, razmjenu ideja i networking.

Prijave za sudjelovanje moguće su do 25. veljače 2022. putem linka https://forms.gle/kX9Rbu47fAP5q2ik8. Sve informacije o konferenciji, sufinanciranju i programu potražite na https://www.diwine.com.hr ili na FB stranici https://www.facebook.com/DiWineProjectCroatia.

Dakle: Hrvatska i vinski turizam! Čulo se u nas već prigovora da smo se možda i prejako oslonili na turizam umjesto da usporedno prikladno razvijamo i neke druge opcije, naime baš turizam je vrlo osjetljiv na nestabilnosti bilo koje vrste i izrečene su bojazni da usljed određenih duže trajućih nepovoljnih okolnosti može i jače zakazati, međutim sudeći barem po izvještajima što ih slušamo preko medija javnog informiranja zasad se kod nas neki pribojavani pad nije dogodio, čak naprotiv ostvareni su, koliko čujemo, neočekivano i dosta bolji rezultati od onih od kojih smo se u nekom trenutku bili strahovali.

Jako dugo nam je trebalo da shvatimo da turizam nisu samo kupanje u moru i izležavanje na osunčanim plažama duž našeg Jadrana, srećom se to ipak još koliko-toliko na vrijeme počelo shvaćati, tako da su malo-pomalo osmišljeni i drugi sadržaji što mogu privući gosta i to ne samo domaćega nego, dapače, i onog inozemnoga, a u okrilje turizma u nas, zahvaljujući tim drugim sadržajima u ponudi, počela se uvrštavati – iako to još zasigurno nije i u dovoljnoj mjeri s obzirom na potencijale! – i unutrašnjost zemlje.

Turizam je nešto iznimno složeno, i da bi on (relativno) dobro funkcionjirao i u ne baš sklono mu vrijeme, nužna je i bitna dosjetljivost domaćina oko toga kako optimalno formirati ponudu, bolje reći lepezu ponude, ovisno o potencijalnim izvornim jedinstvenim a ako i kad treba za plasman oplemenjenim adutima pojedinog kraja, zatim ovisno o godišnjem dobu, ovisno o stupnju kulturne zrelosti i o  tome kojem segmentu zahtjevnosti i platežne moći a i dobne grupe gosta se domaćin obraća… Ni dugo vruće ljeto više nije najvažniji magnet za goste primarno motivirane mogućnošću kupanja, sunčanja, vožnje brodom te ribolovom. Već veliki broj tzv. suvremenih nomada, osobito onih sklonih planiranenju, te uvelike onih nešto vremešnijih, upravo u ljetnim vrućinama traži spas u svježem ambijentu planina, dok se u zimsko doba dobar dio gostiju, posebice onih u poznijoj dobi i umirovljenika nastoji, radi boravka na zdravom svježem morskome zraku, skrasiti negdje na jadranskoj obali. Na primjerima zemalja i regija iznimno bogatim kulturno-povijesnim sadržajima, spomenuo bih eto Toscanu i Italiju, opaža se da više ni te znamenitosti nisu nužno debelo primarno u fokusu turista kad izabire odredište putovanja u terminu svog nekog slobodnog vremena i/ili godišnjeg odmora. Primat su uvelike preuzeli lokalno proizvedena ali i svjetski afirmirana vina te proizvodi poput raznih dugo i na specifične načine odležavanih i dozrijevanih sireva, pa neke mesne prerađevine jako karakteristične za kraj… To nipošto ne znači da su povijest i njena remek-djela zaboravljeni i istisnuti, no sad se često događa da turist u neko područje najprije dođe baš radi eno-gastronomije, čak prvenstveno vina toga kraja, a tek kad namiri želudac zalogajima i kapljicom iz reda delikatesa i za kraj specifičnih etiketa tada kreće u šetnju i obilazak starina i umjetnina. Takve orijentacije turista-potrošača na takve, neke, da se tako izrazim, moguće i kraljevske vrijednosti naših raznolikih izvornih domaćih delicija kao i nužnosti postojanja tzv. tržišno dostupne kritične količine takvih ekstra proizvoda determiniranih lokalnih vrijednosti i stilski ujednačenih organoleptičkih karakteristika vezano uz oznaku na etiketi i užu geografsku pripadnost, čini se da – mada se u reklamiranju Hrvatske nekad dosta forsirala kombinacija izraza Zeleno (poljoprivreda) i Plavo (more) – još nismo postali dovoljno svjesni. Naime ne čini mi se da smo konklretno baš kod vina, rafiniramnih vrsta sira te suhomesnatih proizvoda iz kategorije delikatesa adekvatno organizirani u smislu proizvodnje, promidžbe, istinske kontrole i plasmana onoga iskreno visoko-kvalitetnoga te dovoljne dostupnosti na tržištu upravo toga domaćega što zaista i s punim pravom zavrjeđuje oznake poput ZOI i ZOZP praćene zemljopisnim nazivom prostora, dakle šepamo u ponudi onoga što nam kao maloj zemlji ali visokih mogućnosti treba biti potentan adut visoke vidljivosti i magnetske snage za privlačenje potrošača, gosta (i najdubljeg džepa!)  ♣

_____________________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado istarsko maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

Vina Laguna, maslinovo ulje Ol Istria Agrolaguna i sirevi Spin dostupni su u Agrolaguninom boutiqueu TRI KANTUNA na Trešnjevačkom placu u Zagrebu

________________________________

..…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 01. 2022 – hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

. (M) SILVANAC ZELENI 2019 – D & D REŽEK ■ Plešivica ZOI, Silvanac zeleni (Sylvaner, Gruner Silvaner), suho, 13,5 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 10-12 °C ■ ⇗

.(M) PINOT CRNI 2019 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje,  Pinot crni (Pinot noir), vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

.(M -L) URBAN RED 2017 – ŠTAMPAR ■ Međimurje-Zagorje,  Cabernet sauvignon & Gamay crni, s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■ Poslužiti na: 16 °C  ■  ⇑

. (M) MERLOT MAĐERKA 2018 – CMREČNJAK ■ Međimurje-Zagorje, Mađerka,  Merlot, vrhunsko s kzp, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 °C ■  ⇑

Jantarno/amber

.(XXXL) AMFORA RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ Plešivica, položaj Šipkovica, Rizling rajnski (Riesling), maceracija šest mjeseci s alkoholnom fermentacijom u guzijskoj amfori zakopanoj u zemlju, dozrijevanje 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama, suho, 13,0 vol %; ZOI Plešivica,  0,75 lit ■  Poslužiti na: 15- 16 °C ■ ⇗

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

.(XL) TERAN il PRIMO 2018 – FAKIN ■ Hrvatska Istra, Teran, suho, 14,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 16 – 17°C ■ ⇗

.(XL) SYRAH CONTARINI RISERVA 2012 – DEGRASSI ■ Zapadna Istra, Contarini, Syrah, suho, 13,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18°C ■ ⇑⇗

Dalmacija / Dalmatia

.(XL) IVAN DOLAC BARRIQUE 2015 – SVIRČE-BADEL 1862 ■ Hvar, Ivan Dolac, Plavac mali, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(L) CABERNET SAUVIGNON KORLAT 2017 – BADEL 1862 ■ Benkovac, Korlat, Cabernet sauvignon, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

.(XL) POSTUP DON JOSIP 2017 – MIKULIĆ BOUTIQUE WINERY ■ Pelješac, Postup, Plavac mali, suho, 15,5 vol %; 0,75 lit ■  Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

Slavonija i Hrvatsko podunavlje / Slavonia and the Croatian Danube region

.(XXL) TRAMINAC 2016 izbrna berba prosušenih bobica – ILOČKI PODRUMI ■ Hrvatsko podunavlje, Ilok, Traminac, slatko, 13,0 vol %; ZOI Hrvatsko podunavlje, 0,375 lit ■  Poslužiti na: 13-14 °C ■ ⇗

.(M) GRAŠEVINA MITROVAC 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Mitrovac, Graševina, suho, 13,5 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (M) GRAŠEVINA POMALE 2020 – KRAUTHAKER ■ Kutjevo, Pomale, Graševina, suho, 13,0 vol %; Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

.♣ ♣ (M) CUVÉE MS 2017 – SIBER ■ Hrvatsko podunavlje, Erdut, Sauvignon, suho, 12,5 vol %; vrhunsko s kzp, Slavonija ZOI, 0,75 lit ■  Poslužiti na: 12 °C ■ ⇑⇗

. (XL) ANĐEO S GREŠKOM 2020 crno – APOLITICO-TERRA SLAVONIA ■ Istočna kontinentalna Hrvatska ZOI, Merlot, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Frankovka, maceracija i alkoholno vrenje: svaka sorta po dva mjeseca u amfori, nakon što je napravljen blend vino je vraćeno u amforu na dozrijevanje, suho, 14,0 vol %; 0,75 lit  ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇑⇗

_____________________________

… i početna postava u Vinodolu

NAJBOLJE OCIJENJENI UZORAK: ILOČKI TRAMINAC 2016 izborna berba prosušenih bobica

Vrednovanje vina s tržišta – Vinske zvijezde – upravo je održalo je svoju prvu ovogodišnju akciju, a  nakon dugo vremena ponovno se zajedno našla i gotovo kompletna prva postava – inicijator osnutka te ocjenjivačke akcije novinar Vitomir Andrić te jedan od suosnivača Željko Suhadolnik, na žalost Bakhov sin novinar Ivo Kozarčanin, također jedan od suosnivača, nije bio prisutan, ispričao se problemom vezanim uz zdravlje. Zbog problema sa zdravljem nazočna ovaj put nije bila ni prof. Marija Vukelić, koja je Zlatnim riječima 2018. godine preuzlela vođenje Vinskih zvijezda i koja je uvela simpatičan i vrlo dobrodošao novitet – mogućnost da uz žiri, inače sastavljen od profesionalaca s dužim stažem na vinskoj sceni, sjednu i studenti smjera Vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu te da se upoznju s brojnim etiketama aktualnima na tržištu i da stječu nova iskustva kroz to svoje sudjelovanje u panelu utemeljenom da bude koristan praktičan savjetodavni servis potrošačima kad biraju vino za svoj stol.

S prvog ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinske zvijezde u Vinodolu  (Julio Frangen)

U uglednom restoranu Vinodol u središtu Zagreba uz predsjednika žirija Sašu Zeca, dipl.ing.agr, nekadašnjeg kadra Badela 1962 a sada voditelja firme Vina Mosaica, te enologinju (Vuglec-brega)  Jasminku Šaško dipl.ing. agr, pa spomenute Andrića i Suhadolnika, vina su imale prigodu kušati i Ana Šišak, studentica pete godine Vinogradarstva i vinarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Andrea Pančur s diplomom Hrvatskog sommelier kluba prve razine, inače vinska blogerica.

Na ocjenjivanju je bilo 26 uzoraka, iz različitih krajeva Hrvatske, a nekoliko njih i iz inozemstva. Pet vina osvojilo je po četiri zvjezdice (zlatno priznanje, 90 i više bodova), a 12 vina dobilo je tri zvjezdice (srebrno priznanje, 85-89 bodova), ostala su vina ocijenjena od 80-85 bodova. Niti jedno vino nije ocijenjeno s manje od 80 bodova. Vina je točio sommelier Vinodola Damir Tomić.

Šampionipredikatni ločki traminac

Najboljim se, sa 93 boda, na ovome ispitu pokazao Traminac IBPB 2016 Iločkih podruma.

ČETIRI zvjezdice **** (90-94,9) osvojila su vina:

Traminac IBPB 2016, 13% – Iločki podrumi, cijena: 200kn;  Il Primo teran Fakin 2018, 14,5% – Fakin vina, cijena: 150 kuna;  Cabernet Sauvignon Korlat 2017, 14% – Badel 1862, cijena: 100kn;  Ivan Dolac Barrique 2015, 14% – Svirče-Badel 1862, cijena: 120kn;  Postup Don Josip 2017,15,5 % – Mikulić Boutique Winery, cijena:130kn

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Chardonnay 2020, 13% – Iločki podrumi, cijena: 60kn;  Pošip Sv. Ivan 2020, 13% – Vinarija Šain-Marelić, cijena: 82kn;  Pošip Sv. Ivan Selekcija 2020, 13%; Vinarija Šain-Marelić, cijena:100kn;  Dominium 2018, 13,2% – Kurija Budinščak, cijena: 40kn;  Čaruga 2020,  13% – Apolitico vina, cijena: 125kn; Plavac mali Pelješac 2019; 13%, – Pelješki vrhovi- Vinarija Drače, cijena: 60kn;  Dinotte red blend  2018, 13% – Mezzacorona, Italia (Trentino), cijena: 45,00kn;  Blatina Premium  2018, 13% – Keža, cijena: 90kn;  Teran Terra Mare 2018, 13% – Trapan, cijena: 150kn; Barbarossa Teran 2018, 14,5% – Tomaz, cijena: 105kn; Dranče Plavac mali  2017, 13,0% Pelješki vrhovi – Vinarija Drače, cijena: 90kn; Plavac mali Sagul Selekcija 2017, 14,5% – Sagul OPG Darko Violić, cijena: 105kn.

U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja, po jedno splitsko i zadarsko te veliko hvarsko ocjenjivanje –  4. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj Jelšanskoj fešti vina, potkraj kolovoza.

_____________________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SLOVENIJA  SLOVENIA

.(XL) OLJEVINA 2018 belo – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Chardonnay 50 %,  Riesling & Sauvignon 50 %, dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇗

.(XL) OLJEVINA BELI PINOT 2018 – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Pinot bijeli,  dozrijevalo na finom talogu u drvu, suho, 13,5 vol %;  kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 14 °C ■ ⇑⇗

. (XL) OLJEVINA 2018 rdeče – BOJAN BERKOVIČ MOLIPACHI ■ Bizeljsko-Sremič, Bizeljsko, Cabernet sauvignon  70 %,  Merlot 30 %, dozrijevalo u barriqueu, suho, 14,5 vol %; s kzp, 0,75 lit ■ Poslužiti na: 18 °C ■ ⇗

_________________________________________________

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but lacking of identity & character, and not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično,  nisko-prosječno, jednostavno, bez nekih prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, donekle možda prihvatljivo za ležernu uporabu / average, low average to smple ordinary, with not to strong flaws, eventually acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Loše, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI Kronika – 11.2021 – Chronicle WORLD IN a GLASS

.

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Advent u Zagrebu, 2021., nakon niza godina sada, u novom normalnome, ponešto drukčiji (Marko Čolić)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ The New OIV Report: IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017! ⦁ Najnovije, i optimistično protiv covida19: VINUM & ACROBAT PORTFOLIO TASTING 2022 u OPATIJI ⦁ Mi i svijet… još o prošeku i proseccu: U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT ⦁ Kraj godine – mjeseci nove berbe u čaši: JE LI MLAĐE (VINO) ZDRAVIJE? ⦁ Mlado Međimurje: NOVO BIJELO s KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA ⦁ Ususret Božiću i Novoj godini: THE FLÛTE STARS OF CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI ⦁ Praznici uz kraj godine – razdoblje za posebne užitke i kurioziteti iz našeg neposrednog susjedstva: PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM! ⦁ Go, oeno-gastro: DIJAMANTI HRVATSKE ISTRE  – SIR, ULJE VINO ⦁  Dragulj posebna sjaja: TERAN SANTA ELISABETTA 2017 ⦁ Premijerno kušanje vrhunskih eno-uradaka Iločkih podruma:: SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE DO 2011. ⦁ U gostima u Zagrebu – Vrijeme je za… Hercegovinu: GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA… ⦁ Novi izazovi za Lijepu našu: DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU ⦁ Sommelieri u utrci za titulom 2021: PRVAK EUROPE JE TALIJAN;  SINIŠA LASAN – 11. /NOVI HRVATSKI PRVAK:  IVAN JUG ⦁

______⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE ⦁______

The new OIV Report

IN THE 2021 EXTREMLY LOW WORLD WINE PRODUCTION, SIMILAR TO 2017!

Speaking from the OIV headquarters in Paris, Director General Pau Roca presented the first estimations of the 2021 world wine production.

• Low production volume registered in the EU, notably in Italy, Spain, and France, which together lost about 22 million hl in comparison to the 2020 and due to late spring frost and overall unfavourable climatic conditions.
• The only large EU wine producing countries that recorded harvests bigger than 2020 are Germany, Portugal, Romania and Hungary.
• First harvest forecasts in the USA indicate production volumes slightly above those of 2020.
• Very positive year for Southern Hemisphere’s vineyards where relatively favourable climatic conditions led to record high production levels in countries of South America, South Africa and Australia, New Zealand being the only exception.
• OIV Director General Pau Roca, speaking about the newest world wine production

WORLD in GENERAL

Based on the information collected on 28 countries, which represent 85% of the world production in 2020, the 2021 world wine production (excluding juices and musts) is estimated between 247.1 and 253.5 millions hl, with a mid-range estimate at 250.3 mhl.

The 2021 wine production can be considered extremely low, only slightly above the historically small production of 2017. This year’s expected volume seems to have fallen by 4% compared to 2020.

Northern hemisphere

EUROPEAN UNION

For the 2021 the EU wine production is estimated at 145 mhl (excluding juices and musts). This volume shows for the EU an annual decrease of 21 mhl (13%) compared to 2020.

ITALY, still ranking first at 44.5 mhl, estimates a drop of 9% in its 2021 wine production compared to the 2020 as well as its last five year average.

SPAIN, before on the 3rd place, is now the 2nd largest wine producer in the world, its 2021 production is estimated to 35.0 mhl. This level, however, is expected to be 14% lower compared to 2020 and 9% lower than its five year average.

FRANCE, before on the 2nd place, bore the hardest brunt of a disastrous vintage with severe frost in April, followed by summer rains, hailstorms, and mildew. Consequently, for the 2021 it foresees a production level of  34.2 mhl , representing a drop of 27% compared to 2020.

AUSTRIA is reaching 2.3 mhl (- 4% regarding the 2020), and GREECE 1.7 mhl (-26% /2020).

Moreover, CROATIA is estimated to register approximately 0.7 mhl, with a 13% drop compared to the 2020; SLOVENIA 0.5 mhl (- 26%/2020), SLOVAKIA with its 0.3 mhl (- 2%/2020) also is joining the group of countries that saw a fall in their wine production levels.

On the other hand, several countries within the EU expect a positive growth with respect to the last year. For example GERMANY, the fourth largest European wine producer, has an estimated production volume of 8.8 mhl (+4%/2020). PORTUGAL, with 6.5 mhl, is expected to record a wine production volume slightly above its 2020 level (+1%). Another large producer, ROMANIA, whose harvests have been subject to very high volatility in the recent years, anticipates a surge in wine production in 2021, with 5.3 mhl (+37%/2020), a level 29% above its last five-year average.

HUNGARY’s estimated wine production in the 2021 is 3.1 mhl, a level 6% above 2020 and 4% higher than its five-year average. BULGARIA, with a production level of 0.9 mhl is 7% higher compared to last year, but 15% lower than its last five-year average. Lastly, CZECH REPUBLIC expects a wine production of 0.6 mhl, a level 2% higher than 2020 and in line with its average.

Outside EU

Wine production volume in SWITZERLAND continues to decline in 2021, thereby recording 0.8 mhl, the lowest volume in 20 years.

In the USA, the preliminary estimate for 2021 wine production is 24.1 mhl. For CHINA there are no datas yet, RUSSIA’s 2021 wine production is estimated at 4.5 mhl, GEORGIA is with a record-high level of 2.2 mhl, MOLDOVA is speaking about 1.1 mh.

SOUTHERN HEMISPHERE

CHILE reported 13.4 mhl, ARGENTINA 12.5 mhl, BRAZIL 3.6 mhl, AUSTRALIA 14.2 mhl, and NEW ZEALAND 2.7 mhl, which is 19% lower than last year and 13% below the last five-year average. ♣

_____________________________

Najnovije, i s optimizmom: najava, napokon, ODLASKA pošasti zvane covid19!

VAPT u KVARNERSKOJ MUZIKALNOJ KRISTALKI

Što li je sad to – VAPT?! Što li je to kvarnerska muzikalna kristalka?

VAPT je kratica od Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting, dakle riječ je o kušanju vina iz vrlo ekskluzivne palete ponude svjetski relevantnih Bakhovih etiketa koje na našem tržištu nude zagrebački Vinotrade kao kultna i jedna od najstarijih, ako ne i najstarija hrvatska vinoteka – u njoj je, inače rođen Hrvatski sommelier klub!, te vinoteka Acrobat, također iz glavnog grada ali kao jedna od mlađih kuća specijaliziranih za plasman visoko-kvalitetne svjetske kapljice u Lijepoj našoj. Kvarnerska pak muzikalna kristalka je nadaleko čuvena Kristalna dvorana glasovitog opatijskog hotela Kvarner, proslavljena, među ostalima, po festivalima zabavne glazbe što su se odvijali u njoj  godinama, a sad je eto izabrana da bude poprište osebujnog vinskog spektakla na globalnom nivou, riječ je o jedinstvenom festivalu plemenite kapljice ali i destilata najvišeg međunarodnog renomea.

Juraj Dusper, vinoteka Vinum, i Dino Kušen, Acrobat: ujedinjenim snagama organiziraju manifestaciju Vinum Acrobat Portfolio Tasting, 19. veljače 2022 u Opatiji (suhiucasi)

Manifestacija Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting bi se, kako je kao plan događanja najavljeno još prije nešto manje od dvije godine, u Zagrebu na sjajnom prvom festivalu Acrobat Portfolio Tasting u jednom od hotela iz Hiltonova lanca, trebala održavati svake dvije godine, uvijek u nekom drugom hrvatskome gradu. Sad je eto vrijeme zahuktanih priprema za manifestaciju u 2022, predviđenu za 19. veljače  (a baš se moglo i poigrati brojkama i kao datum odrediti 20. 02.2022, da sve nekako bude u znaku broja 2!). Dino Kušen, glavni i odgovorni za Acrobat Portfolio Tasting početkom 2020. godine šalje optimističnu poruku: Prva priredba organizirana je bila neposredno prije nego što je scenom zloćudno zagospodario covid19, a što se tiče sljedeće priredbe, 2022., računamo na to da ćemo s njom proslaviti odlazak covida19 sa scene!

Kao podsjetnuik, prizori s prvog festivala Acrobat Portfolio Tasting 2020 u Zagrebu: mojamalenkost s Gaiom Gaja, opatijska sommelijerka i ugostiteljka Danijela Kramarić na štandu Pontet Canet sa sinom od Alfreda Tesserona, te ja s Robertom Voerzijom (Marko Colic)

VAPT 2022 predviđen je samo za jedan dan, a s trajanjem od 11 pa do oko 18 sati, ali, poslije, i sa specijalnim dodatkom – vinski tematskim večerama za po otprilike 40 gostiju u nekoliko opatijskih restorana i uz nazočnost osobno vinara čija će se vina te večeri u u dotičnom lokalu točiti uz hranu. A kad je već raskoš, neka bude raskoš i do kraja: postoji mogućnost da se kao lijepi uvod u sljedeći dan održi i svojevrsna vinska simfonija, kao moguća zvijezda večeri spominje se sin svjetski znamenite kuharice-gastronomke Lidije Bastijanich istarskog porijekla a s boravkom u SAD, riječ je o Joeu Bastianichu, znanome kao vlasniku više desetaka ekskluzivnih restorana po svijetu i kao voditelju vinskog podruma Bastianich u Furlaniji Veneciji Juliji (Friuli Venezia Giulia), sklonome inače i glazbenim nastupima!

Cognac Tesseron

O ovoj manifestaciji u Opatiji u veljači 2022, pravoj poslastici na hrvatskoj vinskoj sceni a za koju se računa da će privući veliku pažnju i izvan granica Lijepe naše upravo su za javnost službeno (pro)govorili Juraj Dusper, sin legendarnog vinotekara i osnivača Hrvatskog somelier kluba Ninoslava Duspera i voditelj vinoteke Vinum, i Dino Kušen iz tvrtke Acrobat, koji su se eto ove godine udružili u organizaciji ovog drugog festivala globalnih vinskih zvijezda u Hrvatskoj, te koji su kao novo mjesto događanja izabrali naš turistički biser Opatiju, želeći, suradnjom s Turističkom zajednicom Primorsko-goranske županije, dati svoj doprinos daljnjoj svjetskoj popularizaciji Kvarnera.

Kušen i Dusper iznijeli su da je, zacijelo zadovoljno nastupom prije dvije godine u Zagrebu odnosno odjekom o manifestaciji iz Zagreba, sudjelovanje na festivalu izvrsnosti 2022. u Opatiji potvrdilo već nekih šezdesetak glasovitih vinskih kuća, no očekuju se i nove potvrde. Među ino-zvijezdama na koje Dusper jr. i Kušen računaju u Opatiji su velikani poput Gaje, Ornellaije, Frescobaldija, Roberta Voerzija, Oliviera Leflaivea, Billecart Salmona, Pontet-Caneta, Tesserona (cognac), Roederera, Deutza, Piper Heidsieka, Jean-Marc Brocarda, Ladoucettea, Biondi Santija, Viettija, Kristančiča, Simčiča, Torresa, Lopez Heredije, Vega Sicilije, Bodegas Mauro (sjajna vinarija)… I Dusper i Kušen očekuju i dobar odaziv hrvatskih proizvođača, kojima bi ovo mogla biti lijepa prigoda da svoje eno-uratke i izravno usporede s onima svjetski glasovitima, i (s razlogom!) razvikanima, te da, možda, pronađu (nove) puteve uspješnog izvoza. Kakvoća na svjetskoj razini svakako postoji u podrumima u Lijepoj našoj, ali koliko će vinari iz Lijepe naše i oni iz Hrvatskoj susjednih zemalja osjetiti potrebu i moguće prednosti nastupa u najprestižnijem svjetskom vinskom društvu vidjet će se. Organzatori obećavaju da će se pobrinuti da na festival dođu relevantni uvoznici i distributeri vina iz svijeta i relevantni strani novinari što pišu o vinu, eno-gastru i turizmu, dakle, iako se za sudjelovanje u izlagačkom smislu poprilično plaća, izazov (i) za naše svakako je značajan. I Vinotrade i Acrobat naglašavaju da događanje nije zamišljeno kao cuganje nego kao koncentrirana degustacija kroz koju vinski trgovci mogu naći nove zanimljivosti za svoju ponudu a posjetitelji iz redova potrošača mogu i trebaju mnogo doživjeti i oni koji možda znaju manje i puno toga naučiti i o vinu i o jakim pićima (ponavljam: dio manifestacije bit će posvećen i destilatima). Na određenu selekciju posjetitelja će svakako utjecati cijena ulaznice od 1000 kuna, ulaznice će se moći naručiti i kupiti na temelju rezervacija kod Vinotradea i Acrobata… ♣

Mi i svijet…  još o prošeku i proseccu

U NAS ZANEMARENI TRŽIŠNI ASPEKT

Mislio sam da sam kad sam u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI br 7.2021 (srpanj ove godine) opširno pisao o tim nesretnim odnosima prošek-prosecco iznio sve bitno, međutim sad vidim da o toj temi treba još objavljivati. Naime čini se da neki od kojih bi se očekivalo da će shvatiti nisu shvatili, ili se ponašaju kao da nisu shvatili, POSLOVNU DIMENZIJU priče.

Stol s organizatorima, među kojima se vide Tonino Picula, u sredini, Tugomir Majdak, s Piculine desne strane, i Ana Marušić Lisac, sasvim lijevo na slici (suhiucasi)

Ovih dana stigao je poziv na panel-raspravu pod nazivom Hrvatska kvaliteta na europskom stolu, na kojoj bi se razgovaralo o perspektivama zaštite hrvatskih tradicijskih proizvoda, s naglaskom upravo na prošek. Poziv za susret u zagrebačkom hotelu Dubrovnik poslan je iz ureda Tonina Picule, predstavnika Lijepe naše u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Najprije je najavljeno da će, uz Tonina Piculu, na panel-raspravi sudjelovati ministrica poljoprivrede RH Marija Vučković (ali nije došla!; umjesto nje nazočan je ispred Ministarstva bio Tugomir Majdak), zatim prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, Ana Marušić-Lisac, direktorica poduzetničkog centra Biotechnicon, i Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo, a kao proizvođači Niko Karaman (OPG), Antonija Mrgudić ispred vinarije Bura-Mrgudić, Zure (nije ga bilo), Stina-vino (Rikard Petrić), Andro Tomić (osobno nije bio prisutan), Šime Škaulj (OPG; nije došao), Stjepan Vučemilović (OPG), Vinoplod Šibenik, a na dan događanja lista je proširena na odvjetnika Ivana Krnića, na tri predstavnika Vinoploda (Mandica Erceg, Damir Lasan i Krešimir Lokas), Željka Paskovića Zore vina, Mariju Vukobratović iz Savjeta za poljoprivredu i hranu, te Mladena Zrnu iz Badela 1862. Za poslije okruglog stola predviđeno je bilo neformalno druženje uz kušanje prošeka i prosecca, a za dan kasnije na Trgu Petra Preradovića, poznatom i pod nazivom Cvjetni trg, degustacija prošeka i prosecca te hrvatskih proizvoda s europskim oznakama izvornosti.

Stol s proizvođačima – Rikard Petrić iz Stina vina i trojac iz Vinoploda (suhiucasi)

Skup u hotelu Dubrovnik otvorili su kao uvodničari funkcioneri, zatim je poučno-informativno izlaganje imala direktorica Biotechnicona Ana Marušić-Lisac općenito o zaštićenim oznakama za proizvode i značenju takve zaštite na tržištu, a prof. dr. Edi Maletić iznio je informaciju (objavio sam je u svom spomenutom prijašnjem napisu!) koja je, činilo mi se, iznenadila većinu nazočnih na skupu, riječ je o tome da je jedan od sinonima sorte Glera kao ishodišta za talijanski pjenušac prosecco Prosecco tondo a još jedan sinonim je Teran bijeli (stoji to i u velikom Atlasu vinskih sorata svijeta čuvene Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding). Većina govornika zborila o tome kako je prošek u Dalmaciji stoljećima prisutan – iznošeni su podaci o proizvodnji prošeka u Dalmaciji navodno još u 15. stoljeću, opširno je pričano o tome kako nam Talijani ne bi smjeli osporavati pravo na naziv prošek i time zagorčavati život. Kasnije su se u raspravu uključili i nazočni proizvođači prošeka iz Dalmacije, također uglavnom s izlaganjima o nepravdi što nam je rade naši susjedi s Apeninskog poluotoka. Naslušali smo se, dakle, o nečemu što smo već čuli, nečemu što je neupitno i što je valjda svakome ovdje tko se iole bavi vinom sasvim jasno, a to je da su prošek i prosecco dva bitno drukčija proizvoda – prvi je južno slatko desertno vino, a drugi je lagani i osvježavajući pjenušac. Ali, nikome od govornika nije padalo napamet npr. nešto reći za bitnu i očito u borbi s Talijanima spornu riječ PROŠEK. Možda bi uvelike za bolji administrativni međunarodni položaj prošeka pridonijelo to da se u našem obraćanju europskim institucijama i Talijanima vezano uz izraz prošek inzistiralo na tome da se skrene pažnja na to da taj izraz NIJE nikakvo naše oruđe za bolju poziciju na tržištu nakon što su Talijani postigli golemi svjetski komercijalni uspjeh s proseccom pa se sad mi na to želimo šlepati, nego da je taj izraz u Dalmaciji jednostavno slijed toga što je taj dio Hrvatske dugo vremena bio pod okupacijom upravo Italije pa nije čudno da je puno talijanskih riječi ušlo u lokalni govor i ostalo u izvornom ili, s vremenom, modificiranom obliku u upotrebi kod naših ljudi kao stanovnika (tada okupirane) Dalmacije. Trebalo je inzistirati i na tome da – s obzirom da izraz prosecco u ovome kontekstu i te kako ima smisla, naime na neki način sugerira (secco=suh) prosušeno – nije ništa čudno i nije uopće u smislu neke zavjere protiv pjenušca prosecca naime prošek se sasvim LOGIČNO rabi za vino nastalo od prosušivanoga grožđa!

Proizvođači Niko Karaman iz Dubrovnika i Antonija Mrgudić s Pelješca (suhiucasi)

Umoran od slušanja toliko ponavljanih jalovih žalopojki taman sam se kanio uključiti u raspravu, kad je, srećom,  istupio Zadranin Stjepan Vučemilović, koji je, napokon, prvi progovorio i o TRŽIŠNOM ASPEKTU vezanom uz prošek. Hvala Vučemiloviću, koji se, inače, ozbiljno bavi proizvodnjom baš i prošeka, BITNO je bilo to što je KLJUČNE  REČENICE na ovome skupu izgovorio upravo on, iz redova producenata. A što je to kazao?

To da je prva specifikacija ili jedna od prvih specifikacija o proizvodnji prošeka donesena  2013., ali dobar dio vinara koji su sa svojim prošekom izašli na tržište nije se pridržavao pravilnika, zatim to da je te iste 2013. godine na tržištu zabilježeno 972 hektolitra prošeka a u 2018. i 2019. prošeka napunjenog u butelju opremljenu odgovarajućom etiketom za tržište bilo je, kao se Vučemimović izrazio NULA litara! Usput, kad sam pripremao prilog o prošeku za svoju Kroniku Svijeta u Čaši za srpanj (br. 7, 2021) raspitivao sam se kod vinotekara u nas, te kod dalmatinskih proizvođača vina a i kod predsjednika udruge Vino Dalmacije Lea Gracina o tome tko proizvodi,  dakako i po propisanom novom pravilniku (Vučemilović je imao primjedbu da je neusklađen!), te puni i etiketira pa onda na suvremeni način nudi i na tržištu ima svoj prošek, priča se svela na to da svaka obitelj u Dalmaciji proizvede nešto prošeka da ima što ponijeti sa sobom kad ide doturu te na tek nekoliko etiketa, konkretno na prošek Hektorović Tomićeve Bastijane, na prošek Stina-vina, na Ambru od Bibića, inače osobno sam imao prilike vidjeti bočice etiketirane kao prošek od podruma Bura Mrgudić te kod pelješke obitelji Matković, kao i od Zadranina Vučemilovića, vezano uz proizvodnju baziranu na Pravilniku ispalo je da sigurno po njemu radi Stina vino. Kako očekivati pobjedu ako na borilištu nema prikladno pripremljenog konja za utrku?!

Zadranin Stjepan Vučemilović obratio se prisutnima s nekoliko ključnih rečenica vezanih uz prošek i njegovu prisutnst na tržištu (suhiucasi)

Ana Marušić Lisac uz poster koji objašnjava što je prošek a što prosecco (suhiucasi)

Iz Vučemilovićeva nastupa moglo se iščitati i to da se NITKO ovdje ne trudi u promidžbi prošeka i u skretanju pažnje i šire i međunarodne javnosti i potrošača na to da se prošek i prosecco kao proizvodi bitno razlikuju u tipologiji (slatko desertno, te lagano svježe i pjenušavo), već i na prvi pogled razlika je i te kako uočljiva po bocama u koje se ta pića pune, prošek ide u manju bocu uglavnom zapremnine do 0,375 lit, eventualno 0,50 lit dok se prosecco puni u butelju na vrhu koje je veliki poseban čep što ga je teško ne zamijetiti i prepoznati kao šampanjskoga…

Neobično mi je da je Toninu Piculi, koji je pokazao kako dobro zna vrijednost promidžbe i kako umije lijepo iskoristiti prigodu i za samo-reklamu a koji se eto zalaže za to da se odupremo nastojanjima Talijana da nam se na razini EU ne dopusti uporaba naziva prošek za naš tradicijski proizvod, promakao taj toliko važan tržišni aspekt vezan uz naš prošek. Smatram da je (i) s ovog skupa dalmatinskim proizvođačima prošeka trebala biti upućena poruka da je zaštita vrlo ozbiljna i kompleksna stvar koja ide na ruku ne samo proizvođaču izravno nego i društvenoj zajednici tog nekog dotičnog teritorija, tako da eto Društvo ima interesa i opravdanja ulagati u razvoj  i plasman proizvoda, te da vinari napokon moraju staviti glave skupa, kako bi, kao ozbiljno i dobro organizirani, iznjedrili kvalitetan pravilnik o proizvodnji i ostvarili za početak barem minimalno nužnu tržišnu količinu prošeka, dokument striktno vezan uz dotično podneblje, uz propisani termin izlaska na tržište, uz NUŽNU efikasnu samo-kontrolu i u procesu nastanka proizvoda (vinogradi, podrum, izlazak iz podruma), zatim edukaciji potencijalnih kupaca, koordiniranoj promidžbi i plasmanu i samog proizvoda i čitavog dotičnog teritorija… ♣

Kraj kalendarske godine – mjeseci nove berbe već u čaši

JE LI MLAĐE (VINO!) ZDRAVIJE?

Studeni je već odavna na glasu kao mjesec novog, tek rođenog vina. U cijelome svijetu dva su novembarska datuma da tako kažem i službeno vezana upravo uz novo mlado vino, riječ je o Martinju, 11. studenoga, i trećem četvrtku – ove godine to je 18. 11., gle kako se poklopilo: na kalendarima taj je treći četvrtak u studenome ove godine označen crvenom bojom kao znakom da je riječ o prazniku, ali taj je praznik sasma druge vrste. Što se tiče Martinja, siguran sam da je svima ovdje – i pilcima i nepilcima –  sve jasno o čemu je riječ, a što se tiče trećeg četvrtka u studenome možda ipak nekim pojedincima treba pomoć, bilo da saznaju o čemu se radi, bilo tek da ih se podsjeti: treći četvrtak u studenome dan je kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur.

Ono što se ovdje u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu. Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, ali nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se Portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica  (71%).

Enologinja dr. Ivana Alpeza kao članica ocjenjivačkog suda u žiriju na međunarodnom vrednovanju vina Emozioni dal Mondo: Merlot & Cabernet insieme u Bergamu. Lijevo od nje (s brkovima) sjedi dr. Marin Berović, s Kemijsko-biotehnološkog fakulteta u Ljubljani… (suhiucasi)

Lijepo kaže dr.sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):

– Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije, prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.

U nastavku dr.sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno upravo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada. Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu a iz kojih je  vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od Portugizca, koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

– Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks a uz koji se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se das u majvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke su, ponavljam, polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.

Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda, 13 posto etanol, a tri magična postotka polifenoli. Prijevod s engleskoga na desnom crtežu: glycerol = glycerol, organic acids = organske kiseline, amino acids – aminokiseline, sugars – šećeri, Otjer alcohols = ostali alkoholi. Minerals = minerali

Dakle, vezano uz Francuski paradoks i bazirano uvelike na polifenolima kojima su crna vina značajno bogatija ostvareni su značajni pozitivni učinci na popularizaciji crnjaka..

Godine 1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans, ali je samo trans-oblik bioaktivan i stoga važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje.

(https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

RESVERATROL U VINU

Crno: 0.03-1.07 mg/L

Bijelo: 0.01-0.27 mg/L

Pozitivni učinci resveratrola vezani su uz rak, artritis, starenje, asmu, jetru, dijabetes, srce (https://www.researchgate.net/figure/Diverse-health-beneficial-effects-of-resveratrol-Anti-cancer-and-cardio-protective_fig1_250780125)

            Grožđe i vino, a nije grožđe i vino… Rezultat istraživanja biodostupnostii učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci, najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu.

            Dozrijevanje cr(ve)nog vina i polifenoli: Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.

Znanje o vinu i polifenolima je ogromno, ali i dalje nedostatno, osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju.

S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol …) kao potencijalane potpore zdravlja.

Istraživanje utjecaja dozrijevanja/starenja vina u boci na sadržaj trans-resveratrola u crnim vinima različitih područja Australije pokazalo je da vina s vremenom drastično  gube trans-resveratrol, čak do 96 posto, a prosječno 76 posto (Naikeri dr., 2020).

Čuvanje vina u boci rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala koji je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva, kao i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).

Novi mladi portugizac i pečeni kesteni – plešivičk i vinar Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica. Od njega stigao je, napokon, za 1. prosinca, poziv na radionicu dr.sc. Ivane Alpeze na temu za zdravlje korisnih polifenola upravo u mladom vinu portugizac

Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).

Mlado vino i portugizac

Grozd portugisca

Mlado vino je tradicijski izraz, može biti korišten za sva vina sa zaštićenom oznakom izvornosti i podrazumijeva vino koje mora biti stavljeno na tržište do kraja kalendarske godine berbe grožđa (EU 1308/2013, EU 2019/33, 2019/34., https://ec.europa.eu/info/food-farming-fisheries/food-safety-and-quality/certification/quality-labels/geographical-indications-register/).

Na hrvatskom tržištu sve je veći broj mladih vina, i od bijelih i od crnih sorata, ali tradicija proizvodnje i potrošnje novog mladog vina prvenstveno se veže uz crno (crveno) vino i sortu Portugizac.

Portugizac je sorta ranog dozrijevanja, dobre rodnosti i potencijala za proizvodnju svježih, živo obojenih vina s nježnom, privlačnom voćnom aromom i bez izražene trpkoće, dakle vina koje se najradije pije dok je sasvim  mlado.

Potrošnja mladog vina na globalnoj vinskoj sceni nije ekonomski značajna, međutim, novo mlado vino može biti izvrstan lokalan proizvod koji je lokalno i ekonomski važan (Vino Beaujolais Noveau – Francuska, Vino Novello-Italija, Mlado vino – Slovenija, Mlado vino Portugizac Plešivica – Hrvatska).

Posljednjih godina zabilježen je porast potrošnje mladih vina u svijetu, osobito kod mlađih potrošača (osobe između 25 i 40 godina)

Uz vizualni identitet boce i privlačna senzorna svojsava, izvrstan alat u promociji mladog vina mogu biti i konkretni podaci o kakvoći, primjerice polifenolni sastav

– Zašto smo izabrali Portugizac Mlado vino? Prvo, stoga što su o tehnologijama i kakvoći vina sorte Portugizac dostupne informacije bile su vrlo skromne, a, kao drugo, o promjenama kakvoće tijekom čuvanja mladog vina u boci podataka uopće nije bilo – objašnjava dr. sc. Alpeza.

Cilj istraživanja, materijal i metode

Cilj istraživanja: novo znanje o mladom vinu Portugizac, ZOI Plešivica i o konkretnim parametrima kakvoće koji se vežu uz potencijalne dobrobiti umjerene potrošnje, te o promjenama u vinu tijekom njegova čuvanja u boci. Materijal: originalna pretpakiranja vina Portugizac Plešivica, Mlado vino berbe 2019. Parametri kakvoće analizirani su u mladim vinima tri mjeseca nakon punjenja i 12 mjeseci nakon prve analize, vino je čuvano u kontroliranim uvjetima, na 16°C. Traženi parametri u analizi: ukupni fenoli (mg/L, galnakiselina), antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II)) i stilbeni(cis-i trans-resveratroli cis-i trans-piceid)

Rezultati

Sadržaj ukupnih fenola (mg/L, galnakiselina)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 1430 mg/L (1326 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1324 mg/L (1221 mg/L)

Antioksidacijski potencijal (FRAP, mmol/L Fe (II))

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 17,4 mmol/L Fe (II) (16,3 mmol/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 16,0 mmol/L Fe (II) (14,79 mmol/L)

Ukupni stilbeni(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 7,34 mg/L (7,95 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 7,15 mg/L (6,85 mg/L)

 trans-resveratrol(mg/L)

Prosječna vrijednost u prvoj analizi: 2,17 mg/L  (2,37 mg/L)

Prosječna vrijednost u drugoj analizi: 1,29 mg/L (1,24 mg/L)

 Zaključak

– Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16°C, promjene su bile slijedeće: sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9%, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14%, sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48%. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci – istaknula je dr.sc. Ivana Alpeza.  ♣

ANTIOKSIDACIJSKA SVOJSTVA VINA – Zahvaljujući ljubaznosti dr. sc. Ivane Alpeze evo i priloga o antioksidansima o kojima se u kontekstu zdravlja toliko govori:

U ljudskom organizmu kao posljedica normalnog metabolizma nastaju slobodni radikali, a to su spojevi sa slobodnim (nesparenim) elektronima. Upravo zbog slobodnih elektrona ovakvi spojevi su vrlo reaktivni, te mogu prouzročiti oksidativnu štetu biomolekulama stanica u organizmu ljudi. Spojevi koji neutraliziraju slobodne radikale i tako umanjuju oksidativan stres u stanicama nazivaju se antioksidansima. Za održavanje ravnoteže antioksidansa u tijelu važni su endogeni antioksidansi, a kako oni u nekim stresnim situacijama nisu dovoljni, u organizam treba unositi i dodatne antioksidanse zdravom hranom, poput voća, povrća, žitarica i sl.

Najvažniji u vodi topivi antioksidansi se polifenoli, kojih u određenim koncentracijama ima u grožđu, pa i u vinu. U bobici grozda neflavonoidni polifenolni spojevi su smješteni uglavnom u mesu, dok se flavonoidni polifenoli najvećim dijelom nalaze u kožici, sjemenkama i peteljci. Procesom vinifikacije spomenuti spojevi prelaze u vino, i najzaslužniji su upravo za zdravstvene učinke vina, ali i za doprinos senzorskim karakteristikama vina poput boje, okusa, stupnja gorčine i oporosti.

U dobrom zdravlju i dobrom raspoloženju: nasmijana dr.sc. Ivana Alpeza uz vesele lokalne folkloraše i u društvu s istaknutim slovenskim enolozima Iztokom Klenarom i Darinkom Ribolicom (suhiucasi)

Najvažniji flavonoid u vinu je resveratrol, jaki antioksidans, koji hvata slobodne radikale te zaustavlja pojačano razaranje stanica štiteći ljubitelje vina od preuranjena starenja. Ima cijeli niz blagotvornih učinaka na zdravlje ljudi: sprječava kljenut srčanog mišića i tvorbu nakupina na mozgu i krvnim žilama, usporava grušanje krvi, blagtvoran je kod upalnih bolesti crijeva (ulcerativni kolitis i Crohnova bolest) i dijabetesa. Među važne fenolne spojeva spada i katehin, koji sprječava nastajanje krvnih ugrušaka. Tu su još kvercetin i epikatehin, koji zaustavljaju rast stanica raka i štite LDL kolestrol od oksidacije. Svi spomenuti fenolni spojevi usporavaju protok hrane kroz crijeva poslije obroka, spječavaju oscilacije u razini šećera u krvi nakon apsorpcije hrane u krvotok. Na taj način pomažu pri liječenju dijabetesa, djelujući na razgradnju glukoze u stanicama isto kao i sintetski lijekovi. Antioksidacijska aktivnost vina je u korelaciji s koncentracijom ukupnih fenola u vinu te ovisi i o koncentraciji pojedinih fenolnih spojeva te o njihovim međusobnim odnosima. Primjenom različitih analitičkih metoda poput ORAC, DPPH i ABTS moguće je utvrditi koncentraciju fenola u vinu kao i antioksidacijsku aktivnost vina.

RESVERATROL – Najznačajniji i najviše proučavan stilben je trans-resveratrol. Sintetizira se u kožici bobice. Resveratrol se nalazi u hrani poput poput sjemenki i kožici grožđa, a nastaje kao posljedica okolišnog stresa ili gljivičnog oboljenja. Njegova je koncentracija do deset puta veća u crvenim (oko 5 mg/L) u odnosu na bijela vina, te je odgovoran za smanjenje rizika raznovrsnih oboljenja, a ponajviše kroničnih bolesti poput raka i kardiovaskularnih bolesti. Mehanizam djelovanja resveratrola nije do kraja objašnjen. Neka istraživanja uporabu resveratrola dovode u vezu s produženjem životnog vijeka testiranih životinja. Pretpostavlja se da bi jedan od načina djelovanja mogao biti utjecaj na funkciju mitohondrija te zaštita stanične opne i staničnih stuktura od propadanja uslijed oksidacije (Gambuti i sur., 2004; Perrone i sur., 2007).

MJERENJE ANTIOKSIDATIVNE AKTIVNOSTI – Za određivanje antioksidacijske aktivnosti u vinu, potrebno je nekoliko različitih metoda zbog kompleksnosti oksido-redukcijskih reakcija koje se odvijaju. Te metode temelje se na inhibiciji slobodnih radikala, kelaciji metalnih iona ili lipidnoj peroksidaciji. Metode za mjerenje antioksidacijskog kapaciteta dijele se na direktne poput ORAC (Oxygen Radical Absorbance Capacity) i indirektne poput DPPH i ABTS, FRAP koje se temelje na inhibiciji slobodnih radikala pomoću sinetičkih odnosno radikalnih kationa. ♣

Mlado Međimurje!

NOVO BIJELO S KRAJNJEG NAŠEG SJEVEROZAPADA

Deset međimurskih vinarija je i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo na tržište s Mladim Međimurjem, novim (bijelim) vinima iz berbe 2021.

Prvo ovogodišnje službeno otvoreno i promotivno kušanje uradaka iz berbe 2021. međimurski vinari upriličili su u Zagrebu, naravno uz potpuno pridržavanje protuepidemijskih mjera na otvorenome (srećom, kiše nije bilo a i temperatura je za boravak vani bila podnošljiva, pogotovu i jer su se u središtu prostora događanja uz jaču vatru prigotavljali bogato nadjeveni sočni burgeri, mljac mljac!), kao pozornica je poslužilo dvorište Cogito Cafea u okviru stambene zgrade u  središtu grada, kao uzvanici okupili su se brojni novinari što prate eno-gastro scenu i ljubitelji mladog vina iz Metropole.

Na promociji novog Mladog Međimurja u Zagrebu, u organizaciji kuće Vinart, sudjelovalo je devet međimurskih vinara od ukupno 10 koji su odlučili izlaziti na tržište s novim mladim vinom (Marko Čolić)

Na prosudbu je svoje uratke ponudilo devet vinarija uključenih u projekt Mlado Međimurje, a to su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar.

Promenadna degustacija, obilazak vinara (Vinart)

 Mlado Međimurje je živahno i atraktivno nekomplicirano ali istodobno i nimalo banalno vino. Karakteriziraju ga lagani okus, nizak alkohol (uglavnom 11,0 i 11,5 vol%), intenzivan i privlačan miris, vitko tijelo i lepršava svježina, podloga za koju su primjerena ukupna kiselost i stanovita slanost. Jako dobro funkcionira kao vino za predah, zatim uz neformalna druženja i obiteljske objede. Najbolje je kvalitete, kažu Međimurci, u periodu od tri do četiri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko (skorašnjih!) Božićnih blagdana.

Mini-spektakl na sredini pozornice: burger chef – ne u bijelom, nego u crnome! Vatra gori, burgeri pomalo nastaju… do finalne kreacije na tanjuru (Marko Čolić)

Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera kapljice širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naći u brojnim restoranima i barovima, a mogu se naručiti i direktno od vinara.

Kako svaka marka, želi li biti ozbiljno shvaćena pa time i komercijalno uspješna na dugi rok i korisna općenito za teritorij na kojemu se rađa i kojega promovira (što podrazumijeva i pomoć društvene zajednice iz dotičnoga kraja!), mora počivati na određenim temeljima, zanimao sam se kod prisutnih međimurskih proizvođača, a posebice kod altualnog predsjednika udruge vinogradar/vinara Međimurja Hortus Croatiae Davida Štampara, na kojim temeljnim parametrima je zamišljeno Mlado Međimurje, i evo što Štampar kaže:

– Osnovno je to da ovo novo mlado vino ne smije imati veći sadržaj alkohola, svih nas deset proizvođača koji smo odlučili izlaziti s novim vinom Mlado Međimurje složilo se da maksimum alkohola ne prelazi 12,0 vo%. Većina od nas desetero mišljenja je da za novo mlado vino ne rabimo jače aromatične sorte, odnosno ako bi se ipak i one koristile da to bude u sasvim maloj mjeri i kao sasma blagi začin. Usuglašeni smo bili i u tome da prvi izlazak mladog vina iz podruma pred javnost i na tržište bude u prvom tjednu u mjesecu studenome u godini berbe. Smatramo da bi to novo mlado vino moglo u najboljem svom izdanju, dakle u špici, biti u drugoj polovici prosinca, super, dakle, za božićne i novogodišnje praznike. Uvjereni smo u to da u vrlo dobroj kondiciji može svakako izdržati do kraja veljače-početka ožujka u godini što slijedi berbu. S cijenama smo umjereni, kod svakoga od nas u vinariji butelja se može u maloprodaji dobiti za oko 40 kuna, a u vinotekama s kojima radimo cijena je neznatno, za nekih tri do četiri kune viša.

David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinara Hortus Croatiae, zatim Nenad Preiner, Štamparova supruga Monika i Marko Cmrečnjak, on se za Međimursko mlado opredijelio za sortu Rizvanac i za kapljicu u suhoj varijanti . Petar Kocijan odlučio se pak za Mlado Međimurje za sortu Silvanac zeleni i također za posve suho. (Marko Čolić)

Petar Kocijan

Neki vinari Mlado Međimurje rade od tradicijskih domaćih sorata Silvanac zeleni, Rizvanac, neki pak od internacionalnih sorata poput Pinota bijelog i Pinota sivoga, dva od 10 vinara inizistiraju na tome da rabe i one jače aromatične kultivare. Neka vina su suha, a neka polusuha… a razlike toga tipa unutar jedne zaštićene robne marke nisu baš korisne.

Međimurje, koje ima sjajne prirodne uvjete (pedologija, reljef, nadmorske visine prikladne za vinograd, ekspozicije, osunčanost, klima koja u posljednje vrijeme donosi i nešto više temperature pogodne za bolje dozrijevanje a zasad ne i nužno pogubne za gubitak kiselina i svježine u kapljici…) za produkciju odličnih karakternih tipičnih vina te koje je posljednjih godina otkako se sve više proizvođača odlučuje za izlazak s vinom u butelji a sve više ugostitelja trsi u ponudi izvornih lokalnih specijaliteta i s njima i kapljice, znatno je dobilo na renomeu. Valjalo bi se potruditi na jačanju tog trenda što mora rezultirati učinkovitom (turstičkom) propagandom za područje i još boljim komercijalnim efektima za pojedince-ponuđače i za cijeli teritorij. To zahtijeva da se ipak kod stvaranja robnih maraka obvezno u obzir uzme još nekoliko ključnih parametara, a to su oni vezani uz optimalan izbor sorte/sorata/klonova (naime neki su kultivari za berbu spremni ranije a neki tek prilično kasno i svakako je za mlado novo vino logično preferirati kultivare što se ranije beru tako da i novo mlado vino kad izađe bude bolje formirano, zatim neki kultivari nisu baš aromatični a neki su umjereno, neki pak i vrlo izraženo aromatični a za kategoriju novog mladog vina ipak ne bi trebalo trošiti aromatično grožđe…) kao nositelja pojedine marke, dobro bi bilo definirati i gustoću sadnje loza u smislu da bude gušća tako da se po hektaru kao jedinici površine zadržava zadovoljavajuća količina sirovine i pri jačem smanjenju roda po trsu a što je neophodno za dobivanje bolje kakvoće,  zatim   poželjan je svakako i eko- odnosno prirodi prijateljski pristup i u vinogradu (zaštitna sredstva!)  i u podrumu (enološki preparati), nužno je za svaku marku – jer unutar nje vino radi uspjeha kod šireg kruga potrošača mora, kad se već naviknu na određeni, specifični okvir što ga pojedina marka nudi, imati određen i kontinuirano prepoznatljiv organleptički profil. Bitno je svakako, baš za one pilce koji ne vole slatko osim u desertnome vinu te, čak presudno bitno, za moguće potrošače što imaju problem s dijabetesom, i odmah u startu odrediti za svaku marku predstavnicu dotičnog teritorija dopušteni raspon (suho, polusuho, poluslatko,slatko) ostatka neprovrelog sladora… ♣

Ususret Božiću i Novoj godini

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

Ocjenjivanje hrvatskih pjenušavih vina, Esplanade Hotel, Zagreb, studeni 2021.

S nedavnog ocjenjivanja hrvatskih pjenušaca u Esplanadi, uz organizatore i domaćine Ivu Kozarčanina i Anu Rogač (stoje). Žiri je bio u sastavu Ivan Dropuljić, Jelena Šimić Valentić, Franjo Francem, Darko Lugarić i Silvio Dedić, ja sam bio u svojstvu gosta-promatrača.

Eto nas u prosincu, mjesecu Adventa, blagdana, proslava… Prvo decembarsko veselje u ovim u posljednje vrijeme izvanrednim – netko ih naziva novo-normalnima  – okolnostima donosi nam sv. Nikola, a onda stižu Božić, uz Uskrs najveći kršćanski praznik, ubrzo nakon njega i Stara godina iz koje u novu, 2022. ulazimo s očekivanjem da će se na nekim kriznim frontovima prvenstveno nastalima zbog Covida19 stvari smiriti, pa onda napokon i okrenuti bitno nabolje. Prosinac je mjesec u kojemu se, s obzirom na tradiciju slavlja (ovaj put svakako punog nastojanja da se zaboravi ono što u proteklih 11 i više mjeseci nije bilo dobro!)  traži pjenušac više.

U najbolje moguće vrijeme, a to je u ovome slučaju bila druga polovica studenoga 2021., novoformirano društvo-klub-projekt iVino by Ana & Ivo, kormilo kojega drže novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač, priredilo je u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade strukovno vrednovanje pjenušaca hrvatske proizvodnje i prisutnih na tržištu u Lijepoj našoj. Ukupno je kroz oko, nos, usta i mozak svakog od članova ocjenjivačkog suda prošlo više od 50 uzoraka. Na dosad najveće ocjenjivanje hrvatskih pjenušaca najznačajniji proizvođači iz svih 12 vinorodnih podregija, od Podunavlja do Srednje i Južne Dalmacije, poslali su 53 bijela, ružičasta te crvena, odnosno crna pjenušava vina proizvedena tankovskom (charmat) i klasičnom metodom.

Ivo Kozarčanin autor je nedavno izašle informativno poučne knjižice Pjenušci Plešivice, u kojoj – nakon uvodnog dijela s objašnjenjima vezanim uz pjenušac općenito – predstavlja tekstom i fotografijama proizvode relevantnih lokalnih kreatora perlica u boci (suhiucasi)

Kušači-ocjenjivači bili su iskusni enolog mr. Franjo Francem, danas aktivan u vinariji Đakovačke nadbiskupije, sommelijerka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i kreatorica-voditeljica  raznih edukacijskih i prezentacijskih programa u njemu, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Darko Lugarić, sommelier u uglednom zagrebačkom restoranu Tač, te Silvio Dedić, sommelier u hotelu Esplanade.

Bilo je to treće ocjenjivanje u okviru projekta iVino. Drink pink je bilo vrednovanje ružičastih vina u lipnju, a Red Blend mješavina crvenih sorata u rujnu. Zlatna, srebrna i brončana priznanja za najbolja vina sa sva tri ocjenjivanja trebala su biti dodijeljena na posebnoj svečanosti na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Vino.com u Esplanade Hotelu Zagreb, no kakoi je Festival otkazan zbog epidemije dobitnicima će priznanja stići poštom.

U nastavku je navod najbolje ocijenjenih pjenušaca po grupama, a grupe su bile Bijeli pjenušci charmat metoda, Bijeli i ružičasti pjenušci klasične metode – svrstani, u obje boje, u podskupine Brut nature, Extra brut, brut, Extra dry (Extra sec), Dry (sec), zasebni dio sasma na kraju činili su pjenušci nešto tamnije crvene boje.

U nadi da će rezultati ove degustacije sada uoči praznovanja biti na pomoć pri  izboru pjenuš(a)ca koji će posve  zadovoljiti i glede užitnosti i glede odnosa kakvoća-cijena  želim ispred Svijeta u Čaši i u svoje osobno ime svima svako dobro uz blagdane, te u novoj 2022. godini!

Bijeli / White, klasična metoda – classical method

Brut Nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,0 vol % – KORAK ; BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%, Pinot crni), 12,8 vol %   – KURTALJ  ;   BARUN ELEGANCE  extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN VINA   ;   KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  (magnum) – KOTA ; MISAL PRESTIGE extra brut  (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ;  VUGLEC extra Brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG

Brut

THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ  ; BLANC de MOI 2016 brut (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA; DININ SAN brut (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ; VIAZ brut (Gegić,  Chardonnay, Ugni blanc),  11,5 vol %  – BOŠKINAC

Ružičasti/ Rosé

Brut nature & extra brut

VUGLEC ROSALIA extra brut  (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC_BREG

Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI

Kompletni rezultati ocjenjivanja u rubrici POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2021 – BUYING GUIDE, na kraju ove Kronike Svijeta u Čaši ♣

Prosinac i praznici – razdoblje za posebne užitke: kurioziteti iz našeg susjedstva

PERLICE NETAKNUTE SVJETLOŠĆU i SUMPOROM!

Najljepše se stvari događaju noću … čuo sam u društvima kako pojedinci rado potiho pjevuše kad se nađu u lijepome društvu, i, doista, toliko se toga lijepoga – i to u raznim sferama! – može događati noću, odnosno u mraku!

Tako se, eto, po mraku stvaraju i – pjenusci! Jedan od njih je i onaj, slijedom okolnosti i nazvan, doduše, ne Touched by Night, nego UNtouched by LIGHT – riječ je, koliko čujem, o prvom pjenušavom vinu na svijetu koje se proizvodi (uz korištenje specijalnih naočala!), prodaje i kuša – u potpunome mraku! Prema profesorici Ann C. Noble, izloženost vina danjoj svjetlosti ili pak umjetnoj rasvjeti rezultira promjenom aroma (goût de lumière=okus svjetlosti). Iz tog je razloga znana kuća pjenušaca Radgonske gorice iz Gornje Radgone odlučila prijeći, kako kaže njena glavna i višestruko za vina nagrađivana enologinja Klavdija Topolovec, na mračnu stranu te daleko od svjetla kreirati pjenušavo vino klasičnom šampanjskom metodom – Untouched by Light – Nedodirnuto svjetlošću.

Na drugoj strani Slovenije, na Bizeljskom u neposrednom susjedstvu našeg Klanjca, rodio se, također klasičnom metodom, pjenušac Cuvée Natura, bez grama dodanog SO2! Stvorio ga je i krajem studenoga službeno promovirao nekad u mladosti cijenjeni nogometni golman (NK Olimpija, reprezentacija Jugoslavije…) a nekoliko posljednjih desetljeća uvaženi enolog mr. Janez Istenič. Imamo dakle, ovdje, perlice netaknute svjetlošću i sumporom!

Oba pjenušaca onako kako se nude na tržištu (suhiucasi)

Iako je kao zaštitno sredstvo za vino odavna u uporabi, sumpor je u vinu, zbog toga što se s dodanim količinama znalo i pretjeravati, stekao jako loš glas. Dobar dio vinara već neko vrijeme nastoji ga smanjiti u mirnoj kapljici do minimuma minimuma. Ali, ovo je sada pjenušac! Pri proizvodnji baznog vina za pjenušac i kod finalizacije šampusa sumpor se rabi u minimalnoj količini, ali Janez Istenič je eto ulazak u svoje osmo desetljeće života htio obilježiti i proslaviti s pjenušcem bez imalo dodanog SO2. Vezano uz totalnu eliminaciju sumpora konzultirao se sa stručnjacima Enološkog instituta Champagne, ponajviše s enologom Pierreom-Yvesom Bourneriasom.

Eto nas, ponavljam, u predblagdanskom raspoloženju, prigoda je za razvedriti se i pobjeci barem nakratko iz ovog novog normalnog u nešto što smatramo starim normalnime, na izbor za pomoć u tome su sada, kao noviteti dostojni svjetske pažnje – i Untouched by Light i Cuvée Natura!…

Detaljnije o perlicama Untouched by Night govorili su mi enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec, a o Cuvéeu Natura bez sumpora mr. Janez Istenič, njegov sin Miha, te prof. Marin Berović, stručnjak s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani i dugogodišnji ocjenjivač i predsjednik ocjenjivačkih komisija na raznim vrednovanjima upravo pjenušaca po svijetu, u posljednje vrijeme najčešće je prisutan na onome s nazivom The World Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji.

                UNTOUCHED… Ono što ovaj pjenušac nedodirnut svjetlošću čini jedinstvenim to je već i njegov proces proizvodnje. Sve u mraku! Za vrijeme noćne berbe, rotacije boca i pakiranja koriste se naočale za gledanje u tami. Vino sazrijeva dvije do tri godine u potpunom mraku špilje u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Djelatnici Radgonskih gorica to u žargonu nazivaju mračnom metodom. U vremenu kad jednom izađe iz špilje, pjenušac je zaštitićen bocom od 99% crnoga stakla, a radi dodatne zaštite od svjetla i zraka pakira se u vakuumirane tamne vrećice. Untouched by Light proizvodi se od najboljih grozdova Chardonnaya (Blanc de Blancs) korištenjem francuske klasične metode druge fermentacije u boci.

Pravi je, prilično – i na svjetlu a kako ne i, po preporuci, u mraku – prilično trajni ritual da se postupnom eliminacijom ambalaže dođe do butelje iz koje rastočiti pjenušac Untouched by Light (suhiucasi)

Untouched by Light je naše najnovije pjenušavo vino. Preporučujemo da ga se kuša u mraku, s nekime tko vam je posebno drag –  kazao je Borut Cvetkovič iz Radgonskih gorica.

– Boja je intenzivno zlatna, a mjehurići su minijaturni i brojni. Ovo je pjenušavo vino bogato i primamljivo na nosu s razvijenim notama zreloga žutog i bijelog voća poput breskve, kruške, tu je i nagovještaj manga… Vrlo zavodljivo. Prvi dojam u ustima je potpuna svježina sa živahnim citrusnim notama. Zatim polagano slijede kremoznost i nježnost, naglašeni vrlo blagim i delikatnim mjehurićima, zaokruženost lijepa. Retrookus je dug, i dalje svjež s naznakom mineralnosti. Usta žude za sljedećim gutljajem! – rekao je Pierre-Yves Bournerias, stručnjak iz Instituta Oenologique de Champagne.

Pierre Yves Bournerias, Institut Oenologique de Champagne (suhiucasi)

– Untouched by Light je jedinstveno pjenušavo vino originalni terroir kojega je maksimalno došao do izražaja, naime na njega svjetlo ne utječe ni u procesu proizvodnje, ni u distribuciji pa ni, kako preporučujemo, u trenucima kušanja –  izjavilala je enologinja Radgonskih gorica, Klavdija Topolovec Špur.

                Prva berba za pjenušac Untouched by Light bila je 2016. a lansirana je prije godinu dana po cijeni od 100 eura za butelju, te je odmah pobudila interes svjetske javnosti i ubrzo je rasprodana. U međuvremenu je pjenušac osvojio Decanterovo srebro, pa zlato na Glass of Bubbly, a tu je i titula Zlatna nacionalna inovacija Slovenije. Ovaj pjenušac distribuira se od SAD-a sve do Japana. Ovih je dana izašla je na tržište druga berba, iz 2017. Broj butelja limitiran je na  2000, boce su dostupne preko  untouchedbylight.com.

Tvrtka Radgonske Gorice ima gotovo 170 godina dugu tradiciju proizvodnje pjenušavih vina. Početak je bio kad je Alojz Klenošek proizveo prve primjerke, zatim je nadvojvoda Ivan Habsburško-Lorenski proširio proizvodnju vina na području Radgone, a poslije su podrumi bili u vlasništvu švicarsko-francuske obitelji Bouvier…

                Tehnički podaci i karakteristike aktualnog izdanja Untouched by Light brut:  berba: 2017.;  méthode classique; ukupna kiselost: 7,8 g/l; malolaktična fermentacija: ne; alkohol: 12,5 vol %; ostatak neprovrelog sladora: brut 8,5 g/l; vrijeme dozrijevanja/odležavanja na kvascu: 36 mjeseci; degoržiranje: početkom 2021.

                Terroir:  Parcela na osunčanom južnome položaju s koje se bere grožđe za ovaj pjenušac odabrana je na temelju proučavanja profila tla, praćenja rasta vinove loze, dozrijevanja grožđa i kemijskih parametara mošta i vina; Tlo: euterično smeđe s primjesom vapnenca i šljunka; Nasad: stariji, vlastita selekcija, sadnja je bila 1989. godine; Sustav uzgoja: dvostruki guyot; Prinos: 2 kg po trsu.

Glavna enologinja Radgonskih gorica Klavdija Topolovec s osvojenom Decanterovom diplomom, i vidno razdragani veteran No1 Janez Istenič s još jednim svojim ponosom – sinom Mihom, koji pomalo operativno preuzima kormilo šampanjerije. Mr. Janez Istenič i njegov sin Miha osobito su zadovoljni berbom 2021. osobito za pjenušce.

Novo postignuće u paleti Janeza Isteniča – Sumporni dioksid SO2 u enologiji djeluje antimikrobno i suzbija štetnu mikrofloru, sprječava oksidaciju, čuva arome i boju. Glavni je i nužni dodatak u proizvodnji i čuvanju kakvoće plemenite kapljice.  Sumpor kao dodatak u prehrambebnim proizvodima kod nekih osoba lako uzrokuje alergije i probleme vezane uz astmu, glavobolju.

Uporaba sumpora u vinarstvu odavna se prati i temeljito je dokumentrana. Nekad se paljenjem sumpora konzerviralo vino i raskuživane su posude u kojoj je ono trebalo biti čuvano. Prve analize o sumporu u vinima datiraju iz 1472. Godine, veli prof. Berović. Prije više od deset godina uvedena je obveza da se na stražnjoj etiketi navede da vino u toj boci sarži sumpor. Gornja granica u vinu dopuštenog ukupnog sumpora na razini Europske Unije je 160 ppm za cr(ve)no vino, a 210 ppm za bijelo i ružičasto vino. Vina s manje od 10 mg/l slobodnog sumpora oslobođena su obveze navoda. Ukoliko je koncentracija SO2 u vinu niska, sumpor je u vinu vrlo teško prepoznati mirisanjem, međutim bude li  sadržaj slobodnog sumpora 50 mg i više sumpor se lako razaznaje i u mirisuu i u okusu. U posljednjem desetljeću osjetno su smanjene količine SO2 u vinu i dobar dio vina na tržištu danas je već čak i s upola manjom količinom sumpora od zakonski dopuštenog maksimuma.

Janez Istenič, legenda slovenske proizvodnje pjenušaca, iskusni i kreativni tehnolog s karijerom od nekih 40 godina, na slovensku je scenu pjenušavih vina uveo mnogo tehnoloških postupaka kao novina,. Janez i njegov sin Miha upravo su službeno predstavili novo tehnološko dostignuće kuće Istenič – pjenušac bez dodanog sumpora! Postupak je razvijen u Champagnei gdje su mnogi proizvođači razinu ukupnog SO2 spustili ispod 50 mg/l, želje i težnja su sada da se što skorije u budućnosti gornja granica spusti na 30 mg/l! Zahvaljujući provedbi novih postupaka i znatnom sniženju količine sumpora prvenstveno mali proizvođači posebno su zadovoljni jer im se to čini kao dobar put za stvaranje novoga identiteta s poboljšanjem svojih izgleda na tržištu. Osnova cijele priče o pjenušcu bez dodavanoga SO2 su besprijekrno zdravo i tehnološki posve zrelo grožđe, za postizanje čega  su bitne posebno dobre pozicije vinograda i provjereno kvalitetne sorte te za što se osobito u nekim zahtjevnim godištima treba dodatno osobito potruditi I u trsju i u podrumu, kao sortno ishodište zasad se ponajviše preporučuje Chardonnay.

Isteničevi imaju vinograd Chardonnaya na Drenovcu kod Bizeljskoga, i u 2020. Berba im je dala čudesnu osnovu za produkciju upravo ovakvog pjenušca bez iole dodavanog sumpora. Chardonnayu je dodano malčice Pinota crnoga. pH u berbi iznosio je 2,8, i to je Isteniče ohrabrilo da se okušaju u ovom novom postupku u produkciji pjenušca. U cijelome procesu proizvodnje, dakle ni na početku, od berbe do preše, nije kao zaštita korištena niti zerica SO2. Na fermentaciju je išao isključivo samotok. Na početku fermentacije korišteno je tek nešto askorbinske kisleine i vitamina dobivenih preradom grožđanih koštica. Poastupak zahtijeva što manji broj pretakanja i izbjegavanje filtracije. U ekspedicijskom dodatku nema udjela odležavanog vina. Mladi pjenušci nakon fermentacije u butelji odležavaju na kvascima najmanje dvije godine prije nego što izađu na tržište. Preživi li taj novi pjenušac u dobroj kondiciji prvih 12 mjeseci, u sljedećih 12 mjeseci dobiva i punu stabilnost. Za prvu seriju, za ovaj izlazak u javost sada, Isteniči su predvidjeli 1000 boca, a 7000 butelja ostavili su još na odležavanju, da pjenušac razvije dodatne arome i dobije visoko cijenjeni tercijarni bouquet.

Janez i Miha Istenič novi pjenušac Cuvée Natura promovirali su svečano, uz sjajan ručak chefa i istaknutog slovenskog sommeliera Jure Tomiča u gostilni Debeluh u Brežicama

Cuvée Nature, neopterećen sumporom, pokazuje se sada kao vrlo zanimljivi savršeno čisti mladi pjenušac što ga odlikuje bouquet mladosti s  lijepim mirisom na jabuku, te elegantna svježina. U okusu besprijekorno je skladan, s finim voćnim nitima svježih i zrelih jabuka. Perlanje odlično, okus solidno traje, tek pookus (naknadni)  je zasad nešto kraći.

Prof. Marin Berović, već godinama ocjenjivač upravo na međunarodnim vrednovanjima pjenušaca i već duže vrijeme i predsjednik ocjenjivačkih komisija, posebice na degustaciji The Best Glass of Bubbly u Velikoj Britaniji

Inače, druga značajna novost u kući Istenič uporaba je jettinga u klasičnom načinu produkcije pjenušaca. Jetting, donosi prednost u tome što se zahvaljujući njemu u pjenušcu u finalnoj fazi produkcije smanjuje ostatak pri finalizaciji dodavanog SO2 i istodobno se onemogućava pristup kisika u pjenušac pri degoržiranju i pri dodavanju ekspedicijskog likera prije čepljenja. Postupak se temelji na ubrizganju mikro-curka pjenušca u bocu, što izazove dizanje mjehurića ugljičnog dioksida, koji napuni grlić boce i odande istisne zrak s kisikom te svojom težinom kao zaštita bude u grliću boce. Taj sloj stvara inertnu atmosferu, što omogućava daljnju zaštitu prije moguće oksidacije a s time i kvalitetnije dozrijevanje pjenušca u boci. Maksimalna koncentracija kisika u pjenušcu na taj se način smanji s 10 na 1 mg/l a to poprilično smanjuje daljnju mikrobnu aktivnost pa se time i smanjuje potreba za SO2 u ekspedicijskom likeru za dobrih 30 posto. Inače postupak jetting obvezan je u proizvodnji pjenušaca bez SO2.

Ponavljam: oba opisana i objašnjena postupka Isteniči su uveli u svoju produkciju u suradnji sa stručnjacima IOC-a, a to je Institut Oenologique de Champagne u Épernayu. Eto, novi tehnološki pristupi donose novu kakvoću u razvoju tehnologije dozrijevanja Isteničevih pjenušavih vina i otvaraju novi put tehnologije proizvodnje pjenušaca bez dodavanog sumpora… ♣

Go, OenoGastro! Dijamanti našeg najvećeg poluotoka

 SIR ŠPIN DRUGI NA SVIJETU! ISTRA PONOVNO NAJBOLJA NA SVIJETU S MASLINOVIM ULJEM! A OSVAJA i S VINOM…

Lijepe novosti stigle su s našeg najvećeg poluotoka: istarski sir Špin drugi je na svijetu, a Istra kao regija ponovno je najbolja u svijetu s maslinovim uljem!

Porečka  Agrolaguna sa svojim punomasnim ovčjim sirom Špin osvojila je drugo mjesto na svjetskom ocjenjivanju sireva World Cheese Awards 2021. Ali, uz taj ovčji sir briljirali su i kravlji sir Špin i Istarski miješani sir Špin, koji su u svojim kategorijama osvojili brončane medalje!  Inače, u kategoriji kozjeg sira prvak je bio uradak andaluzijske sirane Quesos y Besos (u prijevodu: Sir i poljupci!, rime kao u originalu nema!) koji je proglašen ukupnim šampionom natjecanja.

Ukupni šampion ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Punomasni tvrdi ovčji sir istarske mljekare Špin – drugi na svijetu na ocjenjivanja World Cheese Awards za 2021 godinu. Ukupni šampion natjecanja je kozji sir andaluzijske sirane Quesos y Besos

Ove godine 33. ocjenjivanje sira održano je u Oviedu u Španjolskoj, a za vrednovanje u kojemu je sudjelovalo 230 degustatora-stručnjaka za sir iz 38 država prijaviljeno je bilo rekordnih 4.000 sireva iz 40 zemalja svijeta. U svakoj kategoriji proglašena su službeno po tri najbolja sira na svijetu. Djelatnici sirane Špin izuzetno su ponosni na osvojene medalje, a izvrsno je to što su sirevi Špina dostupni u prodajnoj mreži diljem Hrvatske. Od zadovoljstva i sreće posebno je, logično, sjao Krunoslav Salaj, majstor-sirar u Špinu, on rado ističe kako sirana Špin sir proizvodi od domaćeg mlijeka, s time da se mlijeko za spomenuti visokonagrađeni ovčji sir proizvodi na vlastitoj farmi s 800 ovaca, a farma se nalazi u neposrednoj blizini sirane!

Sirevi Spin, u sastavu porečke Agrolagune, nagrađeni na ovogodišnjem svjetskom vrednovanju sira World Cheese Awards Desno: Ponosni majstor sirar Spina Krunoi Salaj

Dio ovaca iz stada uz siranu Špin

Agrolaguna se inače osobito trsi u stalnom unaprjeđivanju kakvoće proizvoda svih triju svojih maraka, a uz Špin to su maslinovo ulje Ol Istria i Vino Laguna.

            ULIKA/OLJKA i ulje – Što se pak maslinova ulja tiče, lošu vijest o značajnom smanjenju prinosa masline u 2021. (navodno i za 50 posto u odnosu na uobiajeni prosjek!) i o osjetnom povećanju cijena koštanja za litru (najmanje za 30 do 40 posto!) u ovogodišnjoj berbi debelo je zasjenila vijest o u svjetskim razmjerima superiornoj kakvoći istarskog ulja (i) ove godine. Potkraj svake godine u Rimu izlazi najvjerojatnije najrelevantniji vodič (ekstra-djevičanskim) maslinovim uljima svijeta, s nazivom Flos Olei. U tom najnovijem vodiču. objavljena su, okićena blistavim reakcijama stručnog žirija, čak 66 uzorka od 79 koliko su ih poslali na ocjenu istarski uljari! Ekstra-djevičansko maslinovo ulje Franka Červara iz Novigrada proglašeno je najboljim na svijetu u klasi monosortnog ulja srednje voćnosti. Prvi put jedno istarsko ekstra djevičansko ulje dobilo ocjenu 99, bilo je to Mate od Aleksandre Vekić. Treći puta zaredom, čak dva maslinara – a to su Klaudio Ipša, te Duvilio i Bosiljka Belić Olea BB, dostigla su ocjenu 98, time su za četiri boda prešli granicu s kojom počinje (94/100) ekstra klasa kakvoće.

Istru će tako i kroz cijelu 2022. godinu ponovo – a to je sedmi put zaredom! – krasiti titula najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičansko maslinovo ulje. O tome koliko je značenje te titule dovoljno govori i to  da su u vodiču Flos Olei ulja iz cijelog svijeta, preciznije iz 55 maslinarskih država s pet kontinenata. Tako su se istarski maslinari našli u društvu 500 najboljih s ukupnim udjelom od čak 13 posto. U novo izdanje tzv. biblije za ekstra maslinovo ulje, uvršteno je ukupno 67 ulja iz Hrvatske, uz spomenuta 66 iz Istre jedno je iz Dalmacije. Konstantno izvrsni rezultati istarskih maslinara s uljem rezultat su intenzivnog truda, edukacije, primjene najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća u maslinarstvu, a i novčanih ulaganja u podizanje kvalitete.

_______________________________

GOURMET TURIZAM – Pred kraj studenoga u Samoboru je održana promocija projekta GOURMET TURIZAM, nastalog udruživanjem triju Turističkih zajednica –  iz Svetog Ivana Zeline, Samobora i Jastrebarskog. Projekt se provodi uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije, a udruživanje je odobrilo Ministarstvo turizma i sporta. Predstavljeni su zajednički slogan projekta GoWine, web stranicu, tiskanu kartu s tri vinske ceste te  WebVR aplikaciju interaktivne virtualne šetnje kroz vinske ceste. Interaktivna karta posjetiteljima i turistima olakšava odabir destinacija, pruže sve potrebne podatke o pojedinoj vinariji i popratne navigacijske alate.

Rene Bakalović i Saša Špiranec s Mirjanom Jarec Kure iz zelinske obitelji koja je prezentirala kraljevinu i chardonnay, te Samoborac Toni Filipec, majstor za bermet, koji je uz tradicijski crni, od frankovke i portugisca, sada kao novitet predstavio i bijeli bermet nastao od – gotovo 20 godina odležavane graševine…

Naš znani Gastronomad Rene Bakalović uzvanike je proveo kroz tradicijska jela tog dijela Zagrebačke županije s time da je kruna uživanja za stolom bio Zimski kraljevski ručak, a Saša špiranec izabrao je za kušanje vina toga kraja. ⦁

______________________________

Denis Ivošević

Osobito je tim sjajnim rezultatima sa sirom i uljem ali i s medaljama zlatnoga sjaja koje su osvojila vina Agrolagune na raznim međunarodnim ocjenjivanjima ushićen i Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije. Turističkim djelatnicima istarske županije treba svakako odati priznanje na tome što su već odavna shvatili ono što tek sada pomalo shvaćaju njihovi kolege u drugim regijama Lijepe naše, a to je da je eno-gastronomija s naglaskom na ono svoje, izvorno, snažan magnet i od iznimne je važnosti za turizam – kroz koji  je moguće sjajno valorizirati ne tek poneki proizvod, nego i CIJELI teritorij. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­______

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu

AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________

Dragulj posebnog sjaja

TERAN SANTA ELISABETTA 2017,

Ljubitelji karakternih vina, eto, prije koji tjedan su dočekali: u primjerenom ambijentu riječkog elitnog hotela Hilton Costabella i na najvišem nivou održana je svečana premijera Terana Santa Elisabetta 2017 (suho, 14,5 vol%), dragulja s pozicije Santa Elisabetta kojega, kao kvalitativnu nadgradnju redovitog, odličng terana Anno Domini, kreira istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna a kojega publika, već od prvog njegovog izdanja, 2015., na tržištu svake godine iščekuje s nevjerojatnom nestrpljivosti. Prve dvije berbe, 2015. i 2016., rasprodane su, unatoč za naše uvjete a i navike moglo bi se reći po ne baš nježnim ali s obzirom na uložene trud, brigu, znanje i financijska sredstva tvoraca opravdanim cijenama, začas po izlasku iz podruma, i već odavna se mogu naći još samo u kolekcijama strastvenih zaljubljenika u vino.

Složna braća i dobri prijatelji – Nikola i Albert Benvenuti, u sredini, te Sandi Chiavalon, sasvim lijevo, i Tedi Chavalon, sasma desno. Iako su glavni protagonisti manifestacije bili k’o ugljen črni teran i krasno zeleno novo maslinovo ulje, zdravica je u – žućkastome tonu i puna razigranih mjehurića, dakle pjenušcem, kako je i običaj kod različitih proslava (Vinart)

Tata braće Benvenuti – Nikole, inače aktualnog predsjednika udruge Vinistra, i Alberta, Livio Benvenuti, kojega pamtim kao čovjeka nježna stasa ali i kao istinsku i svojoj grudi posvećenu ljudinu, zacijelo sada likuje …na plavom nebu iznad Kaldira…, ponosan time što mu dva sina uspješno dosljedno nastavljaju njegovim stopama u vinogradarstvu i vinarstvu, konkretno naglašenoj njezi domaćih, istarskih sorata – Malvazije istarske, Terana i Muškata momjanskoga, dakle vjerni primarno proizvodnji autentičnih lokalnih vina od ta tri nesumnjivo, kad su prezentirana u iskrenom izdanju, velika aduta našeg najvećeg poluotoka te dijela iznimno vrijedne kulturne baštine ne samo Istre nego i cjele Lijepe naše, i te kako važna za turizam i gospodarstvo.

Događanje u Hiltonu Costabella uveličala su braća Sandi i Tedi Chiavalon, koji su također prezentirali jedan istarski dijamant, ali bitno drukčijih boje, mirisa i okusa, a to je njihovo ekstra djevičansko maslinovo ulje, ove godine kakvoćom još i bolje nego inače ali, na žalost, dobiveno u manjoj količini nego inače. Ovaj proizvod i te kako pridonosi tome da Istra bude i po sedmi put proglašena regijom najboljeg maslinovoga ulja na svijetu!

Među prvim komentarima koji su se mogli čuti o vinu Teran Santa Elisabetta 2017 bio je taj da ovo novo izdanje Santa Elisabette u čaši nudi besprijekornu ravnotežu između koncentracije, snage i elegancije.

                Santa Elisabetta 2017 dobivena je od Terana, za koji su autori vina, braća Albert i Nikola Benvenuti, uvjereni da je sorta budućnosti, jer u sebi utjelovljuje neizmjerni potencijal kad je u pitanju kvaliteta, savršeno je prilagođen klimatskim promjenama, a istovremeno posjeduje jedinstveni okus, karakterističan samo za centralnu Istru, preciznije Motovunštinu.

Pogled na vinograd Santa Elisabetta

  Santa Elisabetta je rezultat upravo ideje da se publici ponudi autentično istarsko, ali iz kategorije najfinijih vina svijeta, rado govore braća Benvenuti.

                – Santa Elisabetta je plod naše težnje da dosegnemo savršenu verziju terana. U teran vjerujemo iz sveg srca i toj potrazi smo potpuno posvećeni. Vjerujemo u njegov čvrsti i živi karakter, u njegovu finesu i dugovječnost, u potencijal da u pravim uvjetima dade vino najviše klase. Uvjereni smo da je Santa Elisabetta, položaj na nadmorskoj visini od 330 metara, s optimalnom izloženošću suncu i strujanju zraka, s bijelim istarskim tlom koji teran obožava, upravo taj vinograd koji mu omogućava da pokaže najbolje od sebe – rekao je u Rijeci na promociji Albert Benvenuti.

            – U podrumu je sve podređeno očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti sorte jer, nakon žestokih redukcija u vinogradu u vidu zelene berbe i selekcije najkvalitetnijih grozdova, želimo da okus tog koncentracijom i zdravljem savršenog i idealno dozrelog grožđa bude prenesen u bocu na što vjerniji način. Nakon fermentacije vino njegujemo u drvenim bačvama različite starosti i različitih veličina čime mu dajemo priliku da se razvije na različite načine. Tako stvaramo dobar materijal za finalnu kupažu. Pazimo da su bačve što neutralnije i da njihov ključan doprinos bude samo u tome da vino prevede iz mlade u zrelu dob, da se na tom putu razvije i izgradi otpornost i vlastiti potencijal za dugo čuvanje u boci – kazao je pak Nikola Benvenuti.

Ništa bez WoW-ica: sommelijerka i ugledna ugostiteljka Danijela Kramarić i novinarka Sanja Muzaferija, peedsjednica udruge Žene u vinu WoW, svojom nazočnošću začinile su promociju Terana Santa Elisabetta 2017!

Treba istaknuti i ovo, a što baš i nije uobičajeno u (našem) vinskome svijetu: nakon što Santa Elisabetta završi proces dozrijevanja u bačvama, braća Benvenuti vino iz svake bačv(ic)e daju na prosudbu komisiji sastavljenu od iskusnih poznavatelja vina i tržišnih trendova pozvaniu kod njih u podrum u Kaldir, na taj način dobiju dragocjenu pomoć u kreiranju finalne, dobitne kupaže. Komisija za odabir vina za 2017. godište bila je u sastavu Rene Bakalović, Davor Butković, Danijela Kramarić, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Sanja Simić i Saša Špiranec. Kušanjem šifriranih uzoraka naslijepo odabran je najbolji omjer vina iz različitih bačava. Boce napunjene finalnom kreacijom  ostavljene na dodatnom odležavanju od šest mjeseci.

I na kraju tehnički podaci: Teran Santa Elisabetta 2017 napunjen je u 3900 butelja od 0.75 lit zapremnine te u 100 magnuma. Butelje se prodaju, ovisno o vinoteci, po cijeni od 250 do oko 280 kuna. Magnumi barem zasad još nisu na prodaji, još vremena u magnumu svakako im može samo dobro doći, braća Benvenuti još trebaju odlučiti na koji će način one naći put do kupca odnosno kada i pod kojim uvjetima će do magnuma moći doći zainteresirani ljubitelji plemenite kapljice… ♣

______________________

ROVINJOLA, Rovinj

__________________

Premijerno kušanje vrhunskih vina Iločkih podruma

SUHO ZLATO PRINCIPOVCA, SVE do 2011.

Bila je to, u otmjenom ambijentu prostrane dvorane zagrebačkog hotela Academia, ne, kako bi lako ovaj naslov te ova prva fotka sugerirali, svečanost primarno ljepote, lepršavosti, mode, plemenitog metala, dragog kamenja i visokog društva, nego akademija (prilika za stjecanje i širenje znanja) vezana uz neko drugo suho zlato – Zlato Principovca. A Principovac je jedna od najboljih vinogradarskih pozicija Hrvatske, nalazi se u Iloku, u vinogorju Srijem na samoj državnoj granici sa Srbijom. Suho zlato o kojemu govorim u skladu je sa sugeriranom  bojom, međutim zapravo je  tekuće, u ovome slučaju suho – inače riječ što spojena u ulozi pridjeva s imenicom zlato daje izraz posebnog značenjea – a što korištena u kontekstu okusa vina, upućuje na s minimalnim ostatkom neprovrela sladora.

Ekipa s vrha Iločkih podruma, pored jedinstvenog buketa etiketa na kolicima: uz vlasnika Jurja Mihaljevića, koji stoji sasvim desno na slici, su, redom s lijeva nadesno: Renato Krčmar – savjetnik Uprave; Ines Štivić – članica Uprave za logistiku, enologinja Ivana Raguž – voditeljica vinarske proizvodnje, Karmela Tancabel – zadužena za marketing i plasman vani, Antonijo Kraljević – predsjednik Uprave, i Darija Rotim – članica Uprave za tuzemnu prodaju. Dolje: vina ponuđena na kušanje (Marko Čolić)

Tvrtka Iločki podrumi, ne samo najveći i najjači proizvođač vina u hrvatskome Srijemu nego i u čitavoj državi, priredila je premijerno kušanje svojih vrhunskih SUHIH vina iz punjenja i godišta što tek izlaze pred širu publiku, međutim na raspolaganju je tog popodneva ipak bilo i nekih hvale vrijednih godinama odležanih etiketa, da se pokaže što u segmentu starijih vina iločki teritorij i eno-uradci odgovorne ekipe Iločkih podruma mogu pružiti ljubiteljima i poznavateljima plemenite kapljice. Priredbu je dinamično te pružajući mnoštvo korisnih informacija o vinima, vodila Karmela Tancabel, članica Uprave Iločkih podruma i voditeljica odjela za marketing i za izvoz.

Kušani su: Graševina vrhunska 2020, Graševina Grand Collection 2018 magnum, Graševina Velika Berba 2011, Chardonnay vrhunski 2020, Chardonnay Grand Collection 2018 magnum, Traminac vrhunski 2020, Traminac Grand Collection 2019 magnum.

Kako bi se ipak i ovdje pokazalo da zlata Iločkih podruma nisu samo suha, za kraj je sačuvan poluslatki Traminac Principovac 2019., i izazvao je oduševljenje uzvanika. To vino dobilo je prestižna priznanja prije samo nekoliko dana na natjecanju Sélections Mondiales des Vins Canada, tamo je, u konkurenciji više od 1900 prijavljenih uzoraka iz 32 zemlje svijeta, osvojilo i zlatnu medalju i titulu Best in show.

Prezentacija vina prošla je interaktivno, većina se uzvanika uključila kako bi podijelili svoje dojmove o vinu i davali konkretne sugestije za određena vina Iločkih podruma.

Zvijezda večeri bila je Graševina s Principovca. Prva u redosljedu i u hijerarhiji, ona iz 2020. (13,0 vol%) predstavila se, u ovome slučaju bazna, u osobito lijepom svjetlu, kao ozbiljna, mineralna te živa i slana, s dosta ali vrlo profinjeno iskazane arome i prilično čvrsta tijela, informacija za one nešto strpljivije potrošače – ima šansu i za odležavanje još neko vrijeme. Uzlazno dalje:  Graševina iz berbe 2018 (13,5 vol %), ovaj put u ruhu premijerno predstavljene Grand kolekcije iz magnuma. Puna mirisa, lijepa i nesumnjivo još ne posve dovršena bouqueta, kompleksna, s početnim naznakama zrelosti, slana, blago kremasta, topla, s vrlo dobrom strukturom i solidnom trajnosti u ustima, nije nužno žuriti se s potrošnjom. Da je Graševina Grand Collection 2018 veliko vino potvrđuju domaća i svjetska priznanja vinskih stručnjaka, spomenuti valja  zlatnu medalju s International Wine Challengea u Londonu 2020. godine, brončana medalja s Decantera WWA 2020, kao i šampionsku titula u kategoriji bijelih suhih i polusuhih vina na Sabatini 2020.  Graševina 2011 Velika berba – zlaćane boje, s mirisom zrelog voća, s donekle slasnim okusom, mekano, nešto tanjeg tijela, za desetgodišnjaka izvrsno održano.

Chardonnay Principovac 2020 (13,0 vol), svjež, mladenački vibrantan, s vrlo ugodnim mirisom te aromama tek na početku formiranju bouqueta, čvrsta tijela, s dobrom kiselosti, slan, traži još vremena. Chardonnay 2018 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) vrlo precizan, pun i čvrst, s aromama na tragu bijelog koštićavog voća, bilo je primjedbi da pokazuje i finu herbalnu nit a meni se učinilo da odaje nijansu orašastog voća npr. badema, puno, blago kremasto,  traži još vremena i dojam je da ima šansu za lijep razvoj. Idealno pristaje uz odabrane zrele sireve, jela od bijelog mesa i plemenite ribe.

Traminac Principovac 2020 (14,0 vol%) djelovao mi je ovom prigodom kao malo raštiman, arome tipične za sortu i alkohol (osobno mi ne smeta visoki sadržaj) kao da se se u ovome trenutku još malo razdvajaju, kao da idu svaki svojom stranom… Rado bih ga kušao za par godina. Traminac 2019 Principovac Grand Collection magnum (13,5 vol%) precizan, s aromama tipičnim za sortu (naglasak na ružu),  djeluje kao ugodno svježe, puno, bogato, čvrsto, s vrlo dobrim tijelom, skladno ali još je beba, svakako mu treba još dosta vremena za razvoj aroma i okusa te pokaz pune kompleksnosti. Idealno bi pristao uz foie gras, fine deserte i odabrano društvo.

odabrano društvo. Za stolom u dvorani – Juraj Mihaljević (sasvim desno), vlasnik Iločkih podruma, i ugostitelj Nikola Stojanović iz uglednog restorana Potkova na zagrebačkoj Kajzerici (Marko Čolić)

Kao i Kutjevo d.d., s kojime smo se družili nedavno na prezentaciji u restoranu Kaiser u Zagrebu, tako i Iločke podrume – koji su se dugo vrijeme zadovoljavali s produkcijom relativno jenostavnih suhih vina smatrajući, čini se, da se nešto ozbiljno na tržištu može napraviti samo s (visokim) predikatima s jačim ostatkom neprovrela sladora – treba pohvaliti za odluku da i bijelo vino u suhoj varijanti prikladnim pristupom u vinogradu i potom u podrumu dignu na vrlo visoku razinu kompleksnosti. Nadam se da ova priča u Iloku započeta s Principovcem i oznakom Grand Collection nije tek izlet odnosno da neće ostati zapisana kao izlet. Bilo bi jako dobro da se Iločki podrumi u smislu postizanja maksimalne moguće kakvoće i dodane vrijednosti jače potrude i oko crnog suhog vina, ekološki uvjeti na iločkom području zasigurno kao preduvjet i te kako odgovaraju dobivanju ozbiljnih snažnih crnjaka koji mogu dugo trajati, napredovati u razvoju i – dobivati na cijeni.

Po onome koliko vidim i čujem krećući se po terenu, u nas svakako ima i te kako zainteresiranih za takva ozbiljna suha, dobro i dovoljno dugo njegovana vina. Osloniti se svakako treba i na izvoz, s time da se intenzivira promidžba (među otaloime i radom na Internetu!) na raznim boljim i željenim tržištima. Pa – zar nismo dio Europske Unije?! Treba to iskoristiti!

Inače vezano uz njegu vina iz kategorije ozbiljnih i zahtjevnih, osobno bih se složio, na temelju spoznaja stečenih kroz brojna moja putovanja i posjete prvorazrednim vinskim kućama po Europi, s preporukama  da je radi bolje stabilnosti i boljeg izdržavaja vina kroz vrijeme u preradi i kod bijelih sorata dobrodošla kraća maceracija u preši a za dozrijevanje (svakako na finom talogu) drvena bačva provjerenog proizvođača – ne nužno barrique, možda radije ona do 1000 ili 2000 litara velika, te bez paljenja ili evenatualno nekim minimalnim paljenjem…

Prezentacija je bila interaktivna, a na slici je, dok komentira vina, sommelijerka i ugostiteljka Jelena Šimić Valentić, vlasnica zagrebačkog wine-bara Pupitres i voditeljica vinskih edukacija i radionica u njemu (Marko Čolić

Svim vlasnicima i voditeljima velikih podruma koji raspolažu – što u vlasništvu što i preko vinogradara-pouzdanih partnera – s popriličnom ukupnm površinom vinograda, poželjno lociranih na različitim pozicijama, jednostavno mora prodrijeti duboko u glavu to da su oni, ako pravilno razmišljaju i opredijele se za osobito kompleksna i ozbiljna vina, u znatno većoj prednosti od malih vinara od kojih su neki svojim zamislima i predanošću napravili čuda glede kakvoće finalnog proizvoda, naime da krenem od sirovine, bez koje – ništa (sine quae non!): što su raspoložive veće površine pod trsjem dakako visokokvalitetnih sorata i što su pozicije na razmim mjestima (tlo, ekspozicija, nadmorska visina, nagib…) gotovo svake godine a možda i svake godine ukazuje se prilika ubrati odgovarajuće količine roda posve prikladnog za različite tipove vina, od baze do špice kakvoće i najskuplje kategorije, dočim tako nešto mali vinogradar/vinar, osim možda ako sve vinograde ima na najboljim položajima u vinogorju, teško da svake godine može postići. Ako se prikladno postavi prema proizvodnji i plasmanu, s pojačanim trudom u kreaciji i proizvodnji skupih do i vrlo (ekskluzivno) skupih vina ne bi se trebala pojaviti opasnost od financijske štete jer produkcija tih vrlo skupih vina mala je i prikazana je u samoj špici piramide kakvoće i vrijednosti, a tu količinu, koja inače, kao nešto elitno i što izaziva pozor, predstavlja vrlo važnu podlogu za odličnu reklamu tvrtke i čitave produkcije – u europskom prostoru ne bi trebalo biti nemoguće plasirati. Postoje i druga interesantna tržišta, npr. SAD, istok Azije…

S obzirom da ovdje govorimo o Iloku, to je turistički sjajno i perspektivno područje i, kako je to slučaj s brojnim drugim vinorodnim područjima u svijetu, upravo s takvim elitnim etiketama može platežno sposobnog i platiti voljnog vanjskog kupca dobiti ina kućni prag kao tržište. A to po logici otvara mogućnost za dobivanje konkretne potpora i drušvene zajednice predviđene za dobro ustrojene poslovne subjekte što izlaze pred domaću i međunarodnu javnost s vrlo uvjerljivim adutima magnetske sposobnosti tijesno vezanima uz baš određeni teritorij, ti aduti u modernom su vremenu upravo i lokalno tipična za kraj prepoznatljiva vina…  ♣

U gostima u Zagrebu: Vrijeme je za…Hercegovinu

GRK u LJUBUŠKOM IMA i TE KAKO ŠTO ZA REĆI, a i OTVARA PITANJA…

Sorta Grk i u hercegovačkom kršu u Ljubuškome i te kako ima što za reći, a i – otvara neka pitanja… Uvjerio sam se u to na doista reprezentativnoj prezentaciji deset etiketa plemenite kapljice iz produkcije vinskog posjeda Josipa Nuića iz Crnopoda kod Ljubuškog, trenutno, uz Radovana Vukoju iz Trebinja, a i uz odvjetnika Zdenka Milasa, zacijelo najboljeg proizvođača Bakhova nektara u Hercegovini i svakako jednog od najboljih i najznačajnijih s obzirom i na količine u izvrsnoj performansi u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Evo 10 uzoraka ponudjenih na kušanje na nedavnoj reviji vina Nuić u Zagrebu: Grk 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Pošip 2020 – novitet, iznimno ugodno iznenađenje, Žilavka vrhunska 2020 – očekivano vrlo dobro, Žilavka selekcija 2020 – kompleksnije i kompletnije od prethodne žilavke, Trnjak rosé 2020 – ugodno pitko, skladno, nekomplicirano, Blatina vrhunska 2016 – očekivano vrlo dobro, Blatina barrique 2017 – kompleksnije i kompletnije, Merlot 2015 – Syrah 2016 – Trnjak 2016 – IZVANREDNI!

Vjekoslav Madunić, organizator prezentacije Nuićevih vina u Zagrebu, te sommelier Tomo Jakopović koji je komentirao uzorke (Marko Čolić)

Josip Nuić, uspješni biznismen iz domene prodaje automobila i autoservisa, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice, do mjere da se eto – ne tek hobistički i kao da je riječ o sentimentalnom nastavku neke obiteljske tradicije nego na poslovno najozbiljniji način – odlučio uključiti u vinogradarstvo i vinarstvo. Okupio je oko sebe sposobne i vrijedne osobe iz vinska struke, te pedantno spremno krenuo u novu pustolovinu. Prisjećam se trenutaka s početka 2015. godine kad sam s grupom uglednih hrvatskih enologa pod vodstvom Nenada Masleka bio na mini-turneji Hercegovinom i kad smo obišli i Nuićevo imanje, s vinarijom smještenom na Orlovcu u Crnopodu. Objekt je to suvremena dizajna, djelo bečkog arhitektonskog studija Spitzbart&Partners. Taj, prvi put kad smo ga obišli Nuićeva je glavna enologinja bila Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica s bogatim eno-iskustvom stečenim radom u znanim podrumima osobito u Novome svijetu. U podrumu kapetana Nuića s vremenom izraslom u jednog od ponajboljih ne samo u susjednoj nam državi nego i na prostoru cijele nekadašnje države, danas je voditelj proizvodnje vina i posebno zadužen za podrum Ivan Marinović a zadužen za vinogad je Marko Marjanović.

Josip Nuić sa sinom Vlatkom, te, u ruci, s buteljom svojeg čuvenog trnjka

Josip Nuić u razgovoru-dogovaranju oko nastupa s Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com, za koji se poslije, maltene u posljednji trenutak prije najavljenog početka, ispostavilo da je – odgođen!

Tik uz vinograde velika je ali do danas još ne i posve dovršena zgrada, donjim dijelom prostro se, dakako, oveći vinski podrum, koji je tada kad smo naišli već bio u punoj funkciji, a prostori iznad i na katovima, predviđeni za prihvat gostiju, tada su još tek čekali završetak radova. Sva i tada kušana vina besprijekorna, a ona iz gornje kategorije, tu prvenstveno mislim na Merlot (2012!) , Syrah i Trnjak – izvanredna.! Potvrdio je to u međuvremenu i svijet, naročito u slučaju Trnjka, sorte s kojom se Hercegovci hvale kao svojom autohtonom ali koja, odmah će se javiti Imoćani (u Imotskoj krajini odličan crnjak-trnjak proizvodi obitelj Grabovac), možda ipak izvorno dolazi s područja i naše Imotske krajine, smještene na samoj državnoj granici s BiH, Imoćani tvrde da su brojni hercegovački uzgajivači Blatine u neko davno doba bili ponajprije posegnuli za Trnjkom prvenstveno kao oprašivačem za Blatinu. Sa svojim trnjkom, koji je slao na razna najjača svjetska ocjenjivanja vina, Josip Nuić pobrao je brojne medalje visokog sjaja (treba mu doista zahvaliti na tome što je skrenuo značajno pažnju svjetske javnosti na trnjak kao iznimno vino od iznimne sorte s ovih prostora.

Josip Nuić bitno je, s vremenom, poslovno napredovao u vinskom segmentu: danas raspolaže s 35 hektara vinograda, sedam ih je uz vinariju na poziciji Orlovac u Crnopodu, a 28 nešto podalje od podruma. Tu s trsjem kod Nuića stvar i ne staje: nedavno je Josip Nuić kupio novu parcelu od devet hektara, koja u sadnju ide iduće godine, pa će od 2022. ukupna površina Nuićevih vinograda iznositi nešto manje od 45 hektara. On i još pet hercegovačkih vinogradara/vinara – Milas, Buntić, Begić, Majić, Keža – zakupili su, kako mi kaže Nuićev sin Vlatko, oveću vinogradsku površinu (oko 40 ha ukupno) od nekadašnjeg kombinata iz Ljubuškoga, većina spomenutih vinara odlučila se, kako čujem, na svojim parcelama saditi Žilavku, Nuić razmišlja i o drugim kultivarima.

Pogled na vinogradi Nuićevih u razdoblju pune vegetacije te, dolje, zimski prizor iz Nuićeva vinograda – tlo govori dovoljno! (suhiucasi)

Vinski podrum Nuićevih, s najboljom je mogućom vinarskom opremom. Uz prostor za primarnu preradu grožđa obuhvaća, dakako, i veliku dvoranu za drvene bačve za dozrijevanje vina. Prema kraju ide  uređenje vinske arhive te na katovima najveće buduće vinoteka u Hercegovini i šire, degustacijske sale i smještajnih, gostinjskih  kapaciteta u vinskim apartmanima.

Nuić je u želji da svoju ukupnu ponudu što je obuhvaćala već spomenute crnjake od tradicijskih domaćih kultivara i one od internacionalnih sorata, te bijelu žilavku, obogatiti s još kojom bijelom sortom prikladnom da u njegovim agroekološkim uvjetima dade snažno i karakterno, veliko bijelo vino, u 2010. godini pokusno zasadio Pošip, a s obzirom da mu se on pokazao jako dobrime nagovorio je, kako mi je rečeno, svog partnera čiji je vinograd površine 20 hektara smješten tik uz Nuićev, da, u 2013., i on, po uputama Nuića i njegovih savjetnika, zasadi Pošipa u većoj količini pa da Nuiću predaje grožđe, a istodobno sâm se opredijelio za pokus s Grkom, za početak sa 4000 cijepova. Uvjerljivi rezultat Grka iz berbe 2020. – koji nam je eto bilo moguće kušati nedavno na zagrebačkoj susretu s Nuićevim vinima u organizaciji Vjeke Madunića – upućuje na zaključak da Nuić neće i ostati na spomenutih 4000 loza Grka.

Josip Nuić – barricaija (suhiucasi)

S obzirom na vrlo ozbiljan i investicijama popraćen Nuićev pristup vinu u kontekstu kakvoće i osebujnosti – npr. prije nekog vremena obitelj se, ne radi širenja svoje proizvodnje u Austriji nego radi vinskog školovanja mlađeg naraštaja, preselila u austrijski Krems, inače jednu od tri (ostale dvije, u susjedstvu, su Kamptal i Wachau) svjetski glasovite vinorodne zone Austrije za (bijelo) vino te grad s vrlo cijenjenim institucijama za školovanje za vinogradara/vinara – Nuićev sin upravo je završio tamošnju srednju školu za vinogradarstvo i podrumarstvo i sad se priprema za majstorski, specijalizacijski ispit, zatim s obzirom na to da Nuić već dobro plasira vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj i Srbiji ali i (zacijelo uvelike zahvaljujući brojnim zlatnim medaljama osvojenima na Decanteru, Mundus Viniju, Concours Mondialu, Austrian Wine Challengeu) na tržištu Zapadne Europe, zatim s obzirom na potencijalno uskoro i veću količinu Nuićevih butelja s odličnim grkom, a, opet, i s obzirom na male količine (treba reći: izvanrednoga kakvoćom!) grka iz podruma korčulanskih/lumbarajskih vinara – pitanje pitanja je koliki su izgledi da svijet Grk/grk doživi i zapamti kao hercegovački, a koliki kao izvorno korčulanski fenomen?… ♣

_____________________

Vrijeme je za…Hercegovinu: NUIĆ, GRGO VASILJ, VINARIJA ČITLUK, MILAS, KEDŽO… – Upečatljivi duboki glas Vjekoslava Madunića kao dugogodišnjeg spikera na Hrvatskom radiju i posebice u Vijestima u posljednje se vrijeme rjeđe čuje preko radio-valova, ali sve više na – vinskoj sceni. Odlaskom u mirovinu, Madunić nije prestao s poslovnom aktivnošću, kao veliki ljubitelj plemenite kapljice marljivo je krenuo, pod parolom Vrijeme je za…, u organizaciju prezentacija raznih vinara i njihovih ponajboljih proizvoda, pozornica mu se ustalila u ovećoj prostoriji u HKD Napredak u središtu Zagreba i sad ga se kao moderatora tamo može čuti na gostovanjima proizvođača Bakhova nektara ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja, a vjerni pomagač u strukovnom smislu, tj. u komentiranju vina mu je zagrebački sommelier Tomo Jakopović.

Najnovija eno-događanja Vrijeme je za… , obično ponedjeljkom u predvečerje, u Madunićevoj režiji u prvi su plan stavila vinske kuće Grgo Vasilj_Carska vina  iz Međugorja i Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog iz Bosne i Hercegovine, potom je na redu je bila Vinarija Čitluk, iz Hercegovine, u ovom BiH-turnusu još su uključene vinarija mostarskog odvjetnika Milasa (jako dobra vina!) te vinarija Kedžo iz Ljubuškoga, Madunić je u ovom svom novembarsko-prosinačkom zaletu s juga Hrvatske  doveo i odličnu vinarij Škaulj, vlasnika  Šime Škaulja  iz Nadina.

Uz domaćine Vjekoslava Madunića (sasvim desno na slici) i pomoćnika mu Tome Jakopovića (sasvim lijevo) su gost iz Hercegovine Andrija Vasilj, te kao uzvanik prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, o tom trenutku još se nije znalo da će Zagreb Vino.com u 2021. biti otkazan

___________________________

 CARSKA VINA VASILJ

Andrija Vasilj

Prezime Vasilj spada u legendu Međugorja i vinske Bosne i Hercegovine. Dugo je (od) tamo svojom žilavkom dominirao Stanko Vasilj Stankela, u posljednje vrijeme – sasvim logično jer ipak mu je danas 85. jesen na ramenima – posustala zvijezda. Iz dinastije Vasilj i Međugorja, prema prvome planu u kontekstu vina plivale su i u prvi plan i isplivale nove snage, primjerice prvi Stankelin rođak Grgo Vasilj, kojega eto sada pomalo zamjenjuje njegov sin Andrija, suočen sa dva velika izazova – obiteljskim hotelom u Međugorju i vinogradarsko-vinskim posjedom Carska vina Grgo Vasilj. Izraz Carska vina u nazivu marke spomen su, objašnjava Andrija Vasilj, na davna vremena kad se žilavka točila kao službeno vino na Bečkom carskom dvoru i kad su se i na raznim drugim dvorovima po Europi dosta trošila hercegovačka vina. Ostavština je značajna i, dakako, treba jako paziti da prezime Vasilj, s tradicijom u vinu dužom od stoljeća, kako doliči sjaji i dalje.

– Danas vinski posjed Carska vina Grgo Vasilj obuhvaća 22 vlastita hektara vinograda, i godišnje proizvede oko 80.000 butelja vina. Dvije su grupe vina s obzirom na to kako idu na tržište: Carska vina namijenjena su lancu HoReCa, a vina s nazivom Fine Edition za vinoteke, maloprodaju, najviše se zasad oslanjamo na sarajevsko tržište. Inače, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima raspolaže s nekih 3600 hektara vinograda i danas proizvodi oko 18 milijuna litara vina, a godišnja potrošnja po stanovniku kreće se oko osam litara. Uz hercegovačke uzdanice Žilavku i Blatinu, moja obitelj uzgaja i neke međunarodne sorte poput Pinota sivoga i Cabernet sauvignona. Uz vino proizvodimo i šest različitih rakija lozovača na bazi svježe prešavine grožđa – kazao je Andrija Vasilj na predstavljaju u Zagrebu.

Vinarija Grgo Vasilj prezentirala je sedam svojih Carskih vina, bile su to sljedeće etikete: Žilavka Premium Edition 2020, Gregorius žilavka 2020 Limited Edition, Sophia Special Edition 2020 od 50% žilavke i 50% sivog pinota, pa Nika Rosé Special Edition 2020 od Cabernet sauvignona, Blatina Premium Edition 2018, David Special Edition 2018 od blatine (50%) i cabernet sauvignona (50%), te Jeanne Cabernet sauvignon Special Edition 2017. Najviše su se dojmile Žilavka Gregorius pa Žilavka Premium edition od bijelih, te Jeanne Cabernet sauvignon od crnih. ♣

 VINARIJA ČITLUK

Na prezentaciju u Zagreb vinarija Čitluk d.d. iz Čitluka stigla je sa statusom  najvećeg vinskog posjeda u Bosni i Hercegovini. Riječima i vinima prezentirali su je Maja Nakić iz Marketinga tvrtke, zatim sommelier Tomo Jakopović te organizator prezentacije i moderator Vjekoslav Madunić. Moglo se čuti kako vinarija Čitluk d.d., danas u većinskom vlasništvu dviju obitelji – Nakić i Čule – zajedno sa svojim strateškim partnerom Hercegovina vinom iz Mostara ima oko 400 hektara nasada (250 Čitluk i 150 partneri), iz kojih se u prosječnoj godini proizvede oko 3,5 milijuna litara vina. Tvrtka i otkupljuje tržišne viškove malih vinogradara sa svoga područja. Svo grožđe prerađuje se u vinariji u Čitluku.  Najznačajniji vinogradarski položaji su Kameni vinograd, Dubrava, Trtla, Kručevići, Žitomislići te Konjusi gdje je i restoran Romanca u vlasništvu vinarije.

Tomo Jakopović i Maja Nakić uz butelje vinarije Čitluk (Marko Čolić)

Vina izlaze na tržište pod čak 35 etiketa među kojima je najznačajnija marka Teuta, nazvana po imenu legendarne kraljice Ilira sa devet etiketa namijenjenih grupaciji HORECA dok grupa HERCEGO nudi pet različitih imena. Na kušanje su ponuđena vina Teuta – žilavka 2020, Žilavka selekcija 2020, Vranac 2015 i Trnjak 2018. te crna linija u kojoj prevladavaju blatine i vranac. Od žilavki najviše se svidjela Teuta žilavka selekcija 2020, od kasnije branog grožđa iz Kamenih vinograda.

Potom su stigli crnjaci. Sommelier Tomo Jakopović kaže o trnjaku vinarije Čitluk sljedeće: Tanini su brojni, uglađeni a nalazim mirise niskog raslinja smilje, šmrika. Vino prepuno slasti, dobro bi mu došlo još malo kiseline ali i malo manje drva ali je  svakako veliko vino. Na pitanje zašto Trnjaka nema i više u vinogradima Čitluka Maja Nakić odgovara  kako mu popularnost brzo raste i kako će  vrlo vjerojatno ubrzo u ukupnoj zastupljenosti crnih sorata dostići i 50 posto i tako se izravnati sa zasad vodećom crnom sortom Blatinom.

Kušana je dakako i blatina, ona s nazivom  De Broto (De Broto označava hercegovačko područje kod Čitluka koje se u povijesti prvi put spominje još 1306., po posljednjim istraživanjima naziv potječe od biljke broć kojom se bojalo sukno u srednjem vijeku) a iz 2019, za nju je zaključeno da je sada u najboljoj formi (izražena mineralnost, dobro iskazane arome) i da je teško da s vremenom može još rasti. Posljednje vino u testiranju sa područja Dubrava-Međugorje bilo je  Blatina Grand Cru (??!!) 2015. Do sada su u toj ediciji izašla dva godišta 2011. i 2015. Količine su ograničene na po oko 5000 butelja. Cijena ovoga vina je oko 30 eura! Jakopović Vino je besprijekorno, elegantno, istaknuo je Jakopović, s izraženim okusom na šljivu, pekmez od nje. Malo slatkasto. Kroz sva vina od kamenog do ovoga posljednjega je vidljiv stil enologa Tihomira Prusine, prvog doktora vinarstva u BiH i predavača na Agronomskom fakultetu u Mostaru.

Vinarija Čitluk inače izvozi nešto više od 50 posto svoje produkcije vina,  a uz susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju najveći uvoznik je Njemačka.

Inače, o gostovanju vinara Milasa iz Ljubuškoga te o gostovanju Šime Škaulja iz Nadina kod Zadra, a koji su se predstavili sa sjajnom kapljicom, u idućem izdanju Kronike Svijeta u Čaši, za prosinac 2021. ♣

Novi izazovi za Lijepu našu

DESTILATI, S NAGLASKOM NA ŠLJIVU i LOZU!

S vinom smo pokazali što u proizvodnom možemo, mada, nažalost, zasad još nismo i ostvarili komercijalni efekt kakav smo i bismo trebali u odnosu na potencijale što ih posjedujemo. Bez obzira na takvu situaciju na tržištu, nije naodmet dalje krenuti  s većim entuzijazmom i u pokušaje da širu internacionalnu pažnju značajnije usmjerimo i na naše destilate, poglavito na, kad govorimo o voću općenito na (staru) šljivovicu, te, onda, dakako i na lozovaču.

Ima proizvođača koji se tima dvjema rakijama posvećuju u najozbiljnijem i najiskrenijem smislu, međutim problem je što su količine koje oni zasad proizvode na tržištu su premalo dostupne. Pojedince koji su potpuno posvećeni produkciji vrhusnkih destilata potrebno je podržati, stimulirati,  tako da se upuste u proizvodnju ekstra-uradaka koji bi bili u, ono što se kaže: barem u dovoljnoj kritičnoj mjeri prisutni na tržištu. Bitni faktori tu su svakako edukacija, edukacija, edukacija, privrženost višim ciljevima, marljivost i inventivnost u nečemu bez čega se danas ne može – promidžbena aktivnost. Nadam se da u našem napadu na svijet u kontekstu destilata kao određeni korektiv i poželjno usmjerenje mogu pomoći i stručna ocjenjivanja uradaka na razini zemlje odnosno regije u smislu da je uz Hrvatsku obuhvaćeno i neposredno susjedstvo, a jedno takvo upravo se odigralo u Zagrebu. Najprije evo nešto o tome, a potom je i nešto o istraživanju portala JA trgovac na temu jakih alkoholnih pića na hrvatskom tržištu.

U prvom dijelu priručnika opisuju se sirovine za proizvodnju voćnih rakija. Potom je detaljno objašnjena ispravna priprema sirovina za alkoholnu fermentaciju te priprema selekcioniranih kvasaca. U sljedećem poglavlju opisan je tehnološki postupak destilacije pomoću destilacijskih kotlova. Zadnja faza proizvodnje je faza dozrijevanja i finalizacije proizvoda koja je također opisana na primjeren način za čitatelja. Na kraju, autor upoznaje čitatelja s najčešćim manama destilata te kako ih izbjeći, opisuje osnovne korake proizvodnje te recepte za proizvodnju likera i travarica, daje osnovne naputke o kušanju i serviranju rakija i likera te naputke o kontroli kvalitete sirovina i potrebne izračune

U organizaciji zagrebačkog časopisa Gospodarski list koji se za suradnju obratio Agronomskom fakultetu i Prehambeno-biotehnloškom fakultetu u Zagrebu u Metropoli je održano 3. Međunarodno ocjenjivanje jakih pića, najviše rakija i likera.

Svoje radove na ocjenjivanje je prijavilo više od 70 proizvođača iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, na kušanje je stiglo 120 uzoraka koji se uglavnom svi mogu i naći na tržištu, neki u prodavaonicama a doduše neki samo na kućnom pragu autora-ponuđača.

Doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik ocjenjivačke komisije

Stručni ocjenjivački žiri radio je u sastavu prof. dr. Ninoslav Nikičević (Poljoprivredni fakultet Beograd), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. agr. (Savjetodavna skužba; u mirovini), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. agr., (Savjetodavna služba), prof. dr. sc. Jasna Mrvčić, (Prehrambeno – biotehnološki fakultet Zagreb) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Savjetodavna služba), predsjednik Komisije bio je doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (Agronomski fakultet Zagreb). Vrednovalo se po bodovnoj skali do 20 bodova. U svakoj kategoriji  poglašen je  najbolji uzorak.

Sve je iznenadila kvaliteta ovih sada kušanih uzoraka. Više od 60 kandidata za medalju dobilo je  ocjene 18 i više, a koje donose zlato odnosno veliko zlato. Vrijedno je istaknuti kako je apsolutni šampion natjecanja dobio maksimalno mogućih ocjenu 20 bodova, i to je po prvi put otkako se priređuje međunarodno ocjenjivanje rakija i likera u Zagrebu. To lijepo govori o sve kvalitetnijim uradcima u kategorijiama rakije, likera, ali i gina na ovim prostorima. Inače, od svih degustiranih uoraka ovaj put odbačena su samo dva. Predsjednik ocjenjivačke komisije doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj bio je vidno zadovoljan ovom revijom kakvoće, ali je i naglasio kako ima još puno prostora za napredak i kako se proizvođači moraju nastaviti educirati.

Puno toga o proizvodnji voćnih rakija, likera i travarica uskoro će (se) moći naučiti i preko njegove knjige Voćne rakije, likeri i travarice  koja se već može naručiti i putem Gospodarskog lista.

Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu

            Prof. dr. Ninoslav Nikičević s Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, član komisije ocjenjivača, rekao je kako je sada kušana šampionska šljivova prepečenica jedna od najboljih koje je osobno probao. Kazao je i kako su šljivove prepečenice na posebnoj cijeni te da pripadaju samom vrhu svjetskih pića, uz francuski konjak i škotski viski. Smatra kako se za vrhunski proizvod prvo potrebno dobro educirati, a zatim najozbiljnije krenuti u proizvodnju.

Apsolutni šampion natjecanja i šampion u kategoriji rakija je Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez d.o.o, Srbija). Ona je osvojila maksimalnih 20 bodova.

Šampionsku titulu u kategoriji likera osvojio je liker Teranino iz 2021. destilerije Patrik  Patrika Sračića, s 18,8 bodova.

Ovogodišnji pobjednik u kategoriji gina je Raven’s London dry gin iz 2021. destilerije Gavran Ivana Gavrana, s 18,5 bodova.

Likeri i rakija najpopularniji  

                U nastavku, evo i nešto osobito važno a izravno s tržišta: najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, dok su viski (10,8%) i votka (10,1%) skoro izjednačeni

Jaka alkoholna pića čine život ljepšim i veselijim. Dakako, uz odgovornu konzumaciju. U vremenu u kojem živimo sada već gotovo dvije godine možda nam je pokoja žestica pomogla da u ovim teškim danima lakše podnesemo brojne vijesti i informacije kojima smo svakodnevno bombardirani.

Upravo žestici pribjegava više od polovice hrvatskih građana. Naime, ukupno 55,6% ispitanika iz našeg nacionalno reprezentativnog uzorka ističe da konzumiraju jaka alkoholna pića. Preostalih 44,4% ispitanika navodi pak da ne konzumiraju dastilate.

Kad je riječ o učestalosti konzumacije,  rezultati su pokazali da najviše ima onih koji jaka alkoholna pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno (29,6%) i nekoliko puta godišnje (28,5%), dok je vrlo blizu i broj onih koji žesticu piju na tjednoj bazi (23,9%). Nešto je manje onih koji konzumiraju kategoriju nekoliko puta tjedno (15,9%), a najmanje je svakodnevnih korisnika (2,1%).

Najbolje ocijenjeni na nedavnom vrednovanju jakih pića u organizaciji Gospodarskog lista: Stara šljivova prepečenica iz 2001. proizvođača Luke Perića (Stari Vitez DOO, Srbija), Teranino liker 2021 – destilerija Patrik, te Raven’s London dry gin 2021-destilerija Gavran

Najpopularnija vrsta jakih alkoholnih pića su likeri koje najčešće pije 35,2% hrvatskih građana, dok je na čvrstom drugom mjestu rakija s 23,3% udjela. Slijedi džin s 14,8%, a viski (10,8%) i votka (10,1%) gotovoo su izjednačeni. Vrijedne premda male udjele zabilježili su i rum (2%) i tekila (1%). Preostalim vrstama jakih alkoholnih pića pripalo je 2,8% udjela.

Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih radije miješaju sa sokom ili drugim pićima, dosta uvjerljivu prednost ostvarila je samostalna varijanta sa 62,6% udjela, dok 37,4% domaćih konzumenata preferira mikseve.

Ako govorimo o mjestu konzumacije najveći broj hrvatskih građana žesticu pije kod kuće (53,1%), dok izvan kuće (kafić, restoran) najčešće pije 29,1% njih. Da jaka alkoholna pića podjednako konzumiraju i kod kuće i izvan nje navodi pak 17,8% sudionika anketnog istraživanja.

Istraživanje su tijekom listopada 2021. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Kompletni rezultati s ocjenjivanjima su na kraju ovog priloga, u Potrošačkom putokazu! ♣

Sommelieri u utrci za titulom 2021

PRVAK  EUROPE JE TALIJAN; SINIŠA LASAN – 11. u UKUPNOM PORETKU

Na Cipru je upravo završilo prvenstvo sommeliera Europe i Afrike za 2021. godinu. Pobjednik je Talijan Salvatore Castano, drugoplasirana je Nina Jensen iz Danske, a treće je mjesto osvojio Suad Zlatić, zastupajući boje Austrije. Osvajač šampionske titule Castano automatski se kvalificirao za nastup na Svjetskom prvenstvu sommeliera koje će se održati 2023. u Parizu.

Radosno je za nas odjeknulo kad su na svečanosti proglašenja rezultata čitani rezultati plasmana prvih petnaest natjecatelja. Naš predstavnik Siniša Lasan po osvojenim bodovima plasirao se na 11. mjesto!  U nadi da će i budući hrvatski predstavnici na međunarodnim natjecateljima postizati slične, pa i značajnije rezultate upućujemo čestitke Lasanu na odličnom rezultatu, dosad najboljem od nekog hrvatskogg predstavnika na nekom od najvećih dosadašnjih međunarodnih natjecanja sommeliera.

Ovo su bili ciparski polufinaliasti: Suvad Zlatić Austrija, Jacub Pribyl Češka, Roman Sosnovskij Rusija, Ketri Leis Estonija, Maximillian Wilm Njemačka, Salvatore Castano Italija, Nina Jensen Danska, Eric Zwiebel Ujedinjena kraljevina, Jo Wessel Južna Afrika, i Réza Nahaboo Švicarska

24. prvenstvo sommeliera Hrvatske

Početak prosinca 2021. obilježio je i završetak 24. Prvenstva sommeliera Hrvatske, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba. U opatijskom hotelu Palace Bellevue, pod pokroviteljstvom HTZ-a, proglašen je najbolji sommelier Lijepe naše  za 2020/21. godinu.

Siniša Lasan, 11. na Prvenstvu sommeliera Europe i Afrike, a peti na 24. Sommelijerskom prvsnstvu Hrvatske, za 2020/2021 godinu

Podsjećam: 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske počelo je izlučnim natjecanjima u Poreču i Zagrebu, u studenom protekle godine. Kako je zbog epidemioloških razloga Prvenstvo moralo biti prekinuto odlučeno je da se njegova završnica (polufinale i finale) održi potkraj ove godine. Opatijski hotel Palace Bellevue bio je domaćin dvanaestorici (od 26 prijavljenih) najbolje plasiranih hrvatskih smmeliera na izlučnim natjecanjima, oni su 1. prosinca nastavili svoja polufinalna nadmetanja. Obveza im je bila ispuniti test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različitih stilova piva, prepoznavanje i posluživanj različitih stilova pjenušca te usklađivanje jela i vina na konkretnim primjerima jela. U finalu, tri najbolja kandidata pokazala su svoje umijeće u opisu dva domaća i jednog stranog vina kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim jelovnikom, poznavanju općenito svijeta vina, ophođenju s gostima i disciplinom iznenađenja.

Popis polufinalista (abecednim redom): Toni Arbunić, Noel Zagreb, Miljenko Čehuljić, Mano2 Zagreb, Ivan Dušić, Zoran Gregorović, Spinnaker Valamar Poreč, Ivan Jug, Noel Zagreb, Siniša Lasan Rixos Premium Dubrovnik, Lucija Matijević Nebo restaurant Hilton Rijeka, Tomislav Mikinac, Nebo restoran Hilton Rijeka, Mate Negulić, hotel Ikador Opatija, Monika Neral, Josip Orišković, Dvorac Belaj, Marko Škarica, Agli amici, Maistra, Rovinj.

Novi hrvatski prvak u sommelijerstvu Ivan jug (drugi slijeva), uz finaliste Moniku Neral (trećeplasirana) i Josipa Oriškovića (drugoplasirani), te voditelja svečanosti dodjele priznanja Sandija Parisa

Naslov najboljeg sommeliera Hrvatske 2019. osvojio je Siniša Lasan, a NOVI šampion, za 2020/2021, je  Ivan Jug, suvlasnik znanog zagrebačkog restorana Noel.  Uz Ivana Juga, u finale ovog, 24. Državnog prvenstva sommeliera plasirali su se Josip Orišković, Dvorac Belaj, te Monika Neral. Orišković je natjecanje završio na drugom, a Monika Neral na trećem mjestu. Prvak Jug  skupio je najviše bodova u praktičnim disciplinama finala: opisu triju vina različite stilistike I kušanih na slijepo, prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, kreiranju menua na temelju zadanih vina, poznavanju svijeta vina i ophođenju s gostima. Kao i prethodne godine, finalno natjecanje odvijalo se na engleskom jeziku. Finalistima, a posebno šampionu: Čestitamo! ♣

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga

KOLINJE 2021!

Dostojan tradicijski ispraćaj studenoga – od dvaju nekad u jedno stopljenih praznika u jedno slavlje ostala je, zacijelo za vječnost, jedna svečanost sine quae non u posljednjim danima 11. mjeseca u godini:  KOLINJE!  Oku, nosu i nepcu ugodniji prizor – topljenje kockica špeka u čvarke i usitnjavanje izabranih komada mesa za kobasice – pečenice, one za kuhanje (češnjofke!), i one koje će se jesti kao suhe. A kad je, k tome, u kolinje uključen i sommelier…  stvar dobiva, logično je pretpostaviti, dimenziju više. U ovome slučaju kobasičari i čvarkeri su Tomo Jakopović i Miro Barec, suvlasnici zagrebačkog Vinskog kluba u zagrebačkoj Paromlinskoj, pozornice brojnih vinskih događanja…

Čarobno gnijezdo – ukusnih riđovki!…

Uglavnom, bez GEMIŠTA, naravno – NEMA NIŠTA! ♣

_______________________________

…..piti razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(XXL) GRAN TERAN 2017 –  CORONICA ■ Hrvatska zapadna Istra,  ZOI, Teran,  suho,  13,5 vol %; 0,75 lit

Dalmacija / Dalmatia

(XXXL) CARL GUSTAF CUVÉE 2016 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot & Cabernet sauvignon 50:50%, kasnija berba, maceracija 20 dana, dozrijevanje dvije godine u barriqueu, suho, 39 g/lit ekstrakta,   15,5 vol %; 0,75 lit, za prodaju raspoloživo samo 3000 butelja

(XXL) PLAVAC MALI 2018 –  GRGIĆ-vina ■ Srednja i Južna Dalmacija  ZOI, Pelješac, Plavac mali,  suho, 16,0 vol %; 0,75 lit

(XL)  MERLOT barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Merlot,  maceracija: 10 dana,  dozrijevanje: dvije godine u barriqueu,  suho  15,5 vol %; 0,75 lit

  (XL) CABERNET SAUVIGNON barrique 2017 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Cabernet sauvignon,  dozrijevano u barriqueu, suho  15,0 vol %; 0,75 lit, na raspolaganju za tržište: 10.000 butelja

(L)  PLAVAC TIHE BRAĆE 2017 –  SENJANOVIĆ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Vis, Tihobraće polje, Plavac mali,  ZOI,  suho,  16,0 vol %; 0,75 lit

(L)  SYRAH 2018 –  ŠKAULJ ■ Srednja i Južna Dalmacija, Nadin, Syrah,  dozrijevano u barriqueu, suho,  14,0 vol %; 0,75 lit

Slavonija – Hrvatsko podunavlje / Slavonia – Croatian Danube region

(XXL) GRAŠEVNA 2018 Grand Collection –  ILOČKI PODRUMI ■ Srijem, Ilok, Principovac ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 1,5 lit

(M) NEUBURGER 2019 –  KRAUTHAKER ■  Kutjevo ZOI  ■ Neuburger, suho,  12,5 vol %; 0,75 lit

(M) ŽERJAVINA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Graševina,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(ML) MUŠKAT RUŽA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Muškat ruža,  suho, 13,5 vol %; 0,75 lit

(M)  FRANKOVKA 2019 –  KRAUTHAKER ■ Kutjevo, ZOI ■ Frankovka, suho, 13,0 vol %; 0,75 lit

_____________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________________________

ooooo  Posebna degustacija mjehurića vezana na praznični prosinaC  ooooo

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

The FLÛTE STARS CROATIA – 2021. – NAJBOLJI HRVATSKI PJENUŠCI

Charmat                                                          ⦁ Bijeli/ White

BISER ŽLAHTINE, 12 ,0 vol % – KATUNAR

 

Klasična metoda – Classique               ⦁ Bijeli / White  –  brut nature

BLANC de BLANCS 2016 brut nature, 12,5 vol %  – KORAK

 

BLANC de BLANCS non dosage, 12,5 vol %  –  JAGUNIĆ

GRIFFIN ZERO brut nature (Chardonnay), 12,0 vol % – GRIFFIN ◾ MONTECLASSICO brut nature (Malvazija istarska), 12,5 vol % – MONTEROSSO ◾ CENTURION GOLD BLANC de BLANCS, 12,5 vol% – BOLFAN ◾ FERNÉ BLANC de BLANC brut nature (Chardonnay), 12,0  vol % –  DEGRASSI ◾ BLANC de BLANCS brut nature, 12,7 vol %  – STRUČIĆ ◾

⦁ Extra Brut

PRESTIGE CUVÉE extra brut (Chardonnay 80%,Pinot crni),12,8 vol %  – KURTALJ 

 

BARUN ELEGANCE extra brut  (Manzoni),  12,0 vol %  –  BARUN(DIĆ) VINA  

KOTA 267 extra brut (Chardonnay) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ KOTA 235 extra brut (Chardonnay, Pinot bijeli) 12,5 vol %  magnum – KOTA ◾ VUGLEC extra brut (Chardonnay + beline, Kraljevina, Graševina, Rizling, Silvanac zeleni), 12,0 vol % – VUGLEC-BREG ◾ MISAL PRESTIGE extra brut (Chardonnay, Pinot crni, Malvazija istarska), 12,0 vol % – MISAL PERŠURIĆ ◾ VALOMET brut natur (Žlahtina), 12,0 vol %  ◾ “R” (Graševina, Traminac), 11,5 vol%  – ROGIĆ

⦁ Brut

 THREE STARS brut (Chardonnay, Rizling & stare sorte), 12,5 vol %  – JAGUNIĆ

 BLANC de MOI 2016 (Malvazija istarska, Pinot bijeli), 12,0 vol % – LAGUNA

DININ SAN (Trbljan, Debit, Pošip i Maraština), 12,0 vol % – SLAMIĆ ◾ MAXIMO brut (Graševina), 12,5 vol %  – KUTJEVO d.d. ◾ JAZZ (Graševina 65%, Rizling rajnski) 12,5 vol % –  JOSIPOVIĆ ◾ GRIFFIN brut (Muller-Thurgau), 12,0 vol% – IVANČIĆ GRIFFIN ◾ RADOSH WHITE brut (Chardonnay), 12,0 vol% – PAPAK  ◾ VIAZ (Gegić, Chardonnay, Ugni blanc), 11,5 vol % – BOŠKINAC ◾ BARONIAL brut (Pinot crni, Chardonnay), 13,0 vol % –VUGLEC, ◾ POLARIS brut (Pušipel) 12,0 vol % – CMREČNJAK ◾ CENTURION SILVER (mješavina sorata), 12,0 vol %  – BOLFAN ◾

Ružičasti / Rose

⦁ Brut nature – extra brut 

VUGLEC ROSALIA extra brut (Pinot crni, Frankovka), 13,0 vol %  – VUGLEC-BREG ◾ LA VIE EN ROSE brut nature (Refošk, Teran ), 12,0 vol %  – DEGRASSI ◾ ROSÉ brut nature dosage zéro (Montepulciano), 12,0 vol %  – MONTEROSSO

 

⦁ Brut

PRINCEPS brut (Frankovka), 13,0 vol %  – ILOČKI PODRUMI ◾ ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol % – ŠEMBER ◾ COLLETTI ROSÉ brut (Pinot crni), 12,5 vol %  – KOLARIĆ ◾

 

⦁  Extra dry/extra sec

ROSÉ extra dry (Teran, Merlot, Malvazija crna), tankovska metoda, 12,5 vol % – TOMAZ

 

oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

BOSNA  HERCEGOVINA

(mpc/pp: M-L)  GRK 2020 – NUIĆ ■ Mostar, Ljubuški, Crnopod, Grk,  selekcija grožđa  iz vinograda zasađenog 2015. godine, suho, 14,0 vol  %

 (mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2016 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

mpc/pp: XL)  ŽILAVKA 2018 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Žilavka (uz mali dodatak Bene i Krkošije), vrlo nizak prinos, 24 sata maceracije i potom alkoholno vrenje na 15 stupnjeva Celzija, suho, 13,5 vol %

(mpc/pp: M-L)  GREGORIUS ŽILAVKA 2020 limited edition – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Žilavka, selekcija grožđa iz vinograda Medjugorje i Vionica, 12,8 vol  %,

(mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2011 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz dodatak 10 % Cabernet sauvignona), izbor najboljeg grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

(mpc/pp: XL-XXL)  TRNJAK 2016 – NUIĆ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Trnjak, dozrijevalo u drvenom posuđu, suho, 15,0 vol %

 (mpc/pp: XXXL)  MERLOT 2013 barrique – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Merlot (uz mali dodatak Cabernet sauvignona), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, suhi ekstrakt: 37 g/lit, alkohol:  14,5 vol %

 (mpc/pp: XXL)  BLATINA 2012 reserve – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina (uz mali dodatak Trnjka i Alicante Bouscheta), izbor grožđa, vrlo nizak prinos, njegovano u barrique-bačvicama, suho, alkohol: 14,5 vol %

 (mpc/pp: XL-XXL)  SYRAH 2016 – NUIĆ ■ vinogorje Mostar, Ljubuški, Crnopod, Syrah, 12 mjeseci barriquea, suho, 14,0 vol %

(mpc/pp: XXXL)  JEANNE CABERNET SAUVIGNON SPECIAL EDITION 2017 – CARSKA VINA GRGO VASILJ ■ Međugorje, Cabernet sauvignon, 15 dana maceracije, 13,5 vol %  

 (mpc/pp: XL)  BLATINA  2015 – MILAS ■ Mostar, Ljubuški Humac, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

(mpc/pp: XXL_XXXL)  BLATINA grand cru 2015 – Vinarija ČITLUK ■ Mostar, Čitluk, Blatina, suho, alkohol: 13,5 vol %

Vina Milas

SLOVENIJA  SLOVENIA

(mpc/pp: XXL)  CAPO d’ISTRIA REFOŠK 2013 – VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL)  CAPRIS REFOŠK 2016 –VINAKOPER ■ Slovenska Istra, Koparština, Refošk, vrhunsko s kzp, suho, 14,5 vol %

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

(mpc/pp: XXL-XXXL) VINA PEDROSA 2016 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 24 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol % ■

(mpc/pp: XXL-XXXL)  VINA PEDROSA LA NAVILLA 2017 Reserva – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo, selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,5 vol %

(mpc/pp: XXL) VINA PEDROSA GAVILÁN 2018 crianza – BODEGAS Hns PEREZ PASCUAS ■ Ribera del Duero (Burgos), Tempranillo (Gavilán je sinonim za Tempranillo!), selekcija grožđa, 20 mjeseca barrique, suho, 14,0 vol %

__________________________

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

   – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez jače izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, and not exciting

.           – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for an everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S(mall) = do 35 kn (till 5 €) • M(edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L(arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extralarge) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

____________________________

JAKA PIĆA

Evo, kako je najavljeno, kao informacija i pomoć za dobar odabir zainteresirnima za čašicu kvalitetne žestice, ovo u tablicama su rezulati recentnog ocjenjivanja rakija, likera i gina što ga je uz pomoć Agronomskog fakulteta i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu organizirao časopis Gospodarski list:

Najrađene rakije

Nagrađeni likeri

Nagrađeni ginovi

_______________________

Malo smaohvale – lijep osjećaj, posebice tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godišnjicu

ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!

Malo samohvale, nemoguće je ne podičiti se!

Ovih dana, a nakon što je već neko vrijeme u okviru mojega stalnog bloga objavljena redovita mjesečna Kronika SVIJETa u ČAŠI za listopad 2021., te tik pred ulaskom u jubilarnu 30. godinu od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI  (da podsjetim: prvi broj pojavio se na svjetlu dana, prigodno, na Martinje 1992.), ponovno stigne obavijest tvrtke WordPress preko koje se moj blog pojavljuje na Internetu: na ekranu mobitela zablinkalo je ZELJKO, YOUR STATS ARE BOOMING!…, kao obavijest da je prilog pobudio priličnu pažnju kod čitatelja.

Kušanje, kod Pinteriča, šipona iz 1992, godine kad je rođena revija Svijet u casi, i crnjaka koji zrije nekoliko godina u bačvici Svijeta u Čaši i čeka na punjenje u butelju

Bio je to dobar povod za skok do vinogradara/vinara Simona Pinteriča na Bizeljsko kod Klanjca, da se radosna vijest proslavi i da se podsjetimo na neka davna vremena početka časopisa i akcija što ih je incirao Svijet u Čaši, među njima je i ona Dobro mi došel, prijatelj!…, s kojom smo htjeli, kroz organizaciju druženja na objema obalama Sutle naizmjence a na podlozi eno-gastronomije, sporta i glazbe, u trenucima kad je rijeka Sutla najednom postala državnom granicom, dati naš doprinos sprječavanju, kao slijedu novih političkih i administrativnih okolnosti, mogućeg zabrinjavajućeg odalečivanja stanovnika jedne obale od onih s druge obale rijeke. Gospodarstvo gotoljubivog Simona Pinteriča bilo je meta našeg recentnog posjeta i stoga što je u Pinteričevu podrumu svojedobno uređen prostor Svijeta u Čaši a za čuvanje nekih butelja proizvođača s obiju strana Sutle, a od tih butelja imali smo mogućnost za osobito prikladnu probnu zdravicu u iščekivanju ispunjenja 30. jubilarne godišnjice Svijeta u Čaši otvoriti  jednu bocu od 0,75 lit obraslu u gustu crnu vunu zvanu Raccodium Cellare, u boci je bio sjajno očuvani žućkasto-još lijepo zelenkasti šipon Pinteričevih rođen istodobno kad i SVIJET u ČAŠI – s berbom 1992!  Trebalo je, inače, i provjeriti u kakvom je stanju crnjak u bačvici Svijet u Čaši, vino je inače iz berbe 2013… i pokazalo se jako dobrime, sad čeka na punjenje u butelju…

Berkovic Bojan, Oljevina

Naravno da nismo zaboravili naše stare i vjerne prijatelje na Bizeljskome – Gostilnu Šekoranja, nezaboravnoga i prerano otišloga Sineka Šekoranje, prostor unutra i uokolo na otvorenome gdje smo organizirali brojne eno-gastro susrete Dobro mi došel prijatelj i brojna natjecanja u tenisu s natjecateljima s obje obale Sutle, dakako neizorstavan posjet na Bizeljskome je uvijek i gospodarstvo Bojana Berkoviča, koji je nakon što se svojedobno proslavio visokim predikatima odlučio posvetiti se ozbiljnim suhim na finom talogu u bačvi(ci) njegovanim bijelim (chardonnay, sauvignon) i crnim (cabernet sauvignon, merlot) vinima što ih nudi pod markom Oljevina…  ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

_______________

SVIJET u CASI – 04.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Riječ je, ovdje, ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Radi se o obrani vinograda da ne pozebe i da se u njemu ne uništi rod. U francuskoj dolini Rhône (slika: nasad Paul Jaboulet l’Ainée), glasovitoj po vinu, kroz posljednjih nekoliko godina naviknuli su se na rani proljetni i ranojutarnji jak mraz, kojemu nastoje parirati palenjem vatre noću u brojnim velikim kantama stavljenima među lozne redove, kako bi temperaturu u vinogradu držali na vrijednostima daleko od točke smrzavanja. Za mnoge vinorodne dijelove Europe travanj 2021. bio je što se tiče mraza maltene poguban

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!: VATROM PROTIV LEDA u VINOGRADU ⦁ Svijet vina -OIV headquarters, Paris: GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020  ⦁ Svijet vina 2020: VINSKA HRVATSKA NA DLANU ⦁ Prirodno i konvencionalno: ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA! ⦁ Domaće, tradcijsko, i zaštićeno: SANOBORSKA ČEŠNOFKA ⦁ Gurmanskim porocima protiv covida: BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU ⦁

⦁VIJESTI/NEWS  Vinistra – Festival traminca u Iloku – Lauba – Ocjenjivanja – Trnjak – Pupitres – Abeceda vina – Vino, novinarstvo, politika – Bach(us)ova Toccata – Ganni Morandi – Baranjska kuhinja – Michelin u AlHambri – Chefovi mađioničari – Cjepivo Corona Grande – Ispraćaj covida?

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2021 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________

Europski Uskrs i Božić 2021 – u travnju!…

VATROM PROTIV LEDA u TRSJU

Riječ je ne o spektaklu, vjerskom obredu, neredima u SAD, snimanju za horror film ili neku reklamu za TV. Eto što se događa kad su Uskrs i Božić u travnju, na niti puni dan razmaka jedan od drugoga… Preciznije – kad se praktički od dana do dana jutarnja a i dnevna temperatura razlikuju u rasponu od 20 i više Celzijevih stupnjeva, s time da se u najnižim vrijednostima i ne baš u kratkim momentima živa nađe debelo ispod ništice. Svjedoci smo drastičnih klimatskih promjena, ranoproljetnih visokih maltene ljetnih temperatura na koje se izravno nastavi zimski ambijent s pogubnim jutarnjim mrazem. Takva nagla promjena u tako kratkom vremenskom razmaku jak je atak na ljudsko zdravlje, a kad je riječ o jutarnjim vrijednostima mjerenim u Celzijima s popriličnim minusima uništenje je usjeva. Osobito budu pogođeni vinogradi. Proljetna toplina potjera biljku i ona lijepo propupa, a sljedećeg jutra nagli povratak u zimu krasan i u smislu uroda obećavajući prizor uništi nov i grub vizualni dojam i ubije nadu poljoprivrednika u rod koji očekuje na jesen.

Travanj 2021. bio je poguban za mnogo trsje u južnoj Europi i za sorte što ranije kreću.

Unatrag nekoliko godina na vinorodnom području Côtes du Rhône imaju redovito takvo neugodno iskustvo s ranim proljetnim i ranojutarnjim jakim mrazom, protiv pošasti organiziraju se na način da u kritično vrijeme u noćima pred dane za koje meteorolozi najave mogući mraz pale vatre, pa – evo kakav to bude prizor…

U posljednje dvije godine svijet napada corona, a nas ovdje dodatno su posjetili i potresi, no to, očito, nije bilo dovoljno, u ofenzivu su odmah po Uskrsu 2021. krenuli i meteo i klima. Jedan dan ljeto, sljedeći pak zima! U Bordeauxu je, primjerice, u dane oko Uskrsa ove godine izmjereno 26 do 28 Celzijevih stupnjeva, da bi odmah na tu vrućinu stigla jaka hladnoća, s jutarnjim mrazom praćenim na većini vinogradskih pozicija s minimalnim vrijednostima vlage, tako da je smrzavanje na takvim lokacijama bilo, kažu vijesti, totalno, pogubno gdje-gdje i 100 posto! Bordožani jadikuju, a engleski veletrgovci vinima, koji ih dobro poznaju jer upravo iz Bordeauxa uvoze lijepe količine i skupih butelja, odvraćaju im, malo i s podsmijehom, da im ne vjeruju naime podsjećaju ih da su se i prije u više navrata znali jako žaliti na mraz i smanjenje uroda pa su, iako im štete u trsju nisu bile tako visoke kako su ih predstavljali, na neopravdani način nastojali poskupljivati svoje vinska etikete… Međutim od 6. do 8. travnja 2021. napad leda bio je istinito žestok, nemilosrdan. Srećom, ne baš i posve poguban u svim dijelovima tog velikog vinorodnog područja Francuske (oko 120.000 hektara pod vinovom lozom ukupno), u procjeni stradanja bordoškog poljoprivrednog kraja u cjelini spominje se u prosjeku 40 posto.

Vinorodna dolina Rhône nastradala je, rečeno je, oko 60 posto. Tamo su vinogradari/vinari na neki način već navikli na opasne ranoproljetne mrazeve. Kako oni zadnjih godina nisu rijetkost, pripremili su obranu. U trsju u vlasništvu glasovite vinske kuće Paul Jaboulet Aine – vatra, međutim ne i požar! Vide se trsje glasovitog Hermitagea i trsje u apelaciji Châteauneuf-du-Pape: među redovima s vinovom lozom postavljene su rabljene cisterne s ulogom peći za grijanje, u njima lokalni vinogradari noću pale vatru od pruća s upravo orezanog trsja kako bi podignuli temperaturu ambijenta i održali je iznad ništice sve do dobrog dijela jutra dok ne prođe najveća opasnost od smrzavanja…

Neke bogatije vinske kuće u Francuskoj a i Španjolskoj borbu protiv za lozu opasnih proljetnih mrazeva vode i snažnim svjetiljkama i ventilatorima po stupovima raspoređenima u pravilnim razmacima među redovima u vinogradima,  umjesto da se pali vatra i riskira požar po noći se zapali svjetlo što zrači i toplinu a onda se ta toplina protiv smrzavanja po vinogradu širi ravnomjerno zahvaljujući elisama ventilatora…

Inače, u Francuskoj su od ovog travanjskog jakog mraza poprilično nastradali i Chablis – procjene stradanja idu od 80 do 100 posto, Burgundija nekih 55 posto. Za, Sancerre se govori o 50 do 60 posto, porciju je navodno dobio i Alsace… itd. Francuska vlada proglasila je stanje poljoprivredne katastrofe i obećala agronomiji milijardu eura potpore za oporavak. Priča se već i o nekim izmjenama u pravilnicima vezanim uz apelacije, dopustilo bi se, iznimno, neka blendiranja vina koja do sada nisu bila odobrena, a procurilo je i to da će se od vinogradara/vinara tražiti i smanjenje prinosa po trsu.  Što će na kraju biti, dakako, vidjet će se…  Ugledni njemački vinski časopis Wein & Business International (Meininger Verlag) donosi sljedeće procjene za Francusku: berba 2021. kao rezultat ove travanjske smrzavice mogla bi biti i do 30 posto količinski slabija od prosjeka u posljednjih pet godina. To bi značilo otprilike između 12,5 i, možda, čak i 15 milijuna hektolitara manje, prevedeno u financije riječ je o gubitku od oko dvije milijarde eura!

O smrzavici i borbi protiv ranoproljetnih mrazeva u dolini Rhône progovorio je vrlo cijenjeni enolog iz doline Rhône Philippe Cambie, koji je, inače, savjetnik u makedonskoj vinskoj kući Tikveš, na slici ovdje u društvu je s Markom Stojakovićem, enologom Tikveša. Od Radoša Vukičevića, izvršnog direktora Tikveša, čujem da osobito u novije vrijeme i Makedonci znaju imati problema s ranoproljetnim mrazevima, bilo je tako i sada u travnju, za iduću godinu planiraju se pripremiti da hladnoći efikasno pariraju po savjetima što im ih je na temelju vlastitog iskustva iz Rhône dao Cambie… Tikveš inače upravo u područja Rhône, kod mjesta Bolen, ima u svom vlasništvu Château Gourdon, djelatnici kojega već znaju kako se nositi s ranoproljetnom hladnoćom…

U Europi su štete u većoj mjeri evidentirane u južnijim dijelovima kontinenta – žalbe stižu osim iz Francuske još i iz Portugala, Španjolske i Italije, gdje je toplije i gdje vegetacija kreće ranije nego na sjeveru, tako da je pritužbi iz npr. Njemačke i Velike Britanije malo.

Što se tiče sorata, izgleda da je najpogođeniji bio Chardonnay, znatno jače nego Pinot crni, koji je također rani kultivar.

U Hrvatskoj, ponajviše su pritužbe stigle od vinogradara i vinara s Plešivice, gdje se neki vinogradari žale da im je urod 2021. uništen gotovo 100 posto. Zvonimir Tomac osobito je pogođen. Velimir Korak, čiji su vinogradi na popriličnoj visini, kaže kako to nije bila riječ o uobičajenoj ranoproljetnoj smrzavici na Plešivici nego o svojvrsnom polarnom valu kakav je Plešivicu bio već zahvatio 1985. i kojemu bi, smatra Korak, i palenje vatre među redovima vinograda teško moglo učinkovito parirati. ♣

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  of Wine From the OIV’s headquarters in Paris

GLOBAL PRODUCTION, CONSUMPTION & TRADE in 2020

Under the title 2020: a year of resilience (elasticity), OIV director general Pau Roca during the press conference held on April the 20^th in the OIV’s headquarters in Paris presented the actual state of global wine production, wine consumption and international trade.

OIV Director General/Glavni direktor Pau Roca

                2020 – the year of the Covid-19 crisis: drops in wine consumption volume by 3%, wine production slightly below average for the second consecutive year. Latest data on China highlight the end of its wine sector’s rapid growth. However, new opportunities arise.

KEY FIGURES for the WINE SECTOR – The surface area of the world vineyard in 2020 is estimated at 7,3 million ha, stable since 2017.

World wine production, excluding juices and musts, in 2020 is  estimated at  260 million hl (+1% / 2019), a level slightly below average for the second consecutive year.

World wine consumption in 2020 is estimated at 234 million hl, marking a 3% decrease compared to 2019 and reaching the lowest recorded level of consumption since 2002.

In 2020 the world wine export market has contracted slightly in volume reaching 105.8 mhl (-1.7% /2019), but has seen a relatively sizeable fall in value, with 29.6 billion EUR (-6.7% /2019).

First estimates of wine production in the Southern Hemisphere indicate high expected volumes for 2021 for the majority of countries, with the exception of Argentina.

Significant downward data revisions in vineyard surface area, wine production and consumption in China, together with the sharp decline in wine imports, signal the probable end of the rapid growth trend that started 20 years ago.

The impact of Covid-19 on the wine sector: main trends observed heterogeneous consumption behaviours in 2020 across countries depending on factors such as national consumption habits (weight of wine over total alcoholic beverages, weight of Horeca channel, etc.), length and strictness of lockdown measures and associated policies such as sales bans, and the weight of tourism in national wine consumption.

Distribution channel shift – The full or partial closure of the Horeca channel has caused a fall in sales in value, and to a lesser extent in volume, only partially compensated by the increase in wine sales via e-commerce and large retailers.

Volume vs value – Premium wine suffered the most from the closure of restaurants and tasting rooms, while large producers that owned the off-premise channel with large partner wholesalers performed well.

With the exception of Prosecco, sparkling wine is the category of wines that suffered the most in 2020. Contrarily, bag-in-box wine sales have experienced a sharp increase in sales although overall volumes remain low.

Shifts in global trade patterns due to the combination of the expected decrease in global demand due to Covid-19 crisis and the imposition of new trade barriers (US retaliatory tariffs, China tariffs on Australian wine, Brexit).

A moment of new opportunities – On his final intervention, the OIV Director General reminded that for wine producers there has been and will continue to be a need to adapt to the diversification of markets and distribution channels. The Director General stressed that this situation added difficulties to an already complex system, and only those who incorporate continuous adaptive behaviour will stand up.

The sector is highly concentrated, and therefore risky. This shows us that diversification is necessary, starting with consumption, this is the message. Among other objectives, the OIV is working to make wine a more universal consumer product. “Asia, as a growing consumer continent, is one of the main challenges for the wine world”, considered Pau Roca.

_______________________

Zemlje s najvećom potrošnjom vina/Countries with the highest wine consumption podaci za/datas for  2020

SAD/USA – 33 million hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Francuska/France – 24,7 m hl (približno toliko bilo je i u/similar as in the 2019) ⦁ Italija/Italy – 24,5 m hl (u odnosu na/regarding the 2019 rast /up 7,5 %) ⦁ Njemačka/Germany – 19, 8 m hl (rast/up 0,2 %) ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 13,3 m hl (rast/up 2,2 %) ⦁ Kina/China – 12,4 m hl (pad/down 17,4 %) ⦁ Rusija/Russia – 10,3 m hl (rast /up3%) ⦁ Španjolska/Spain – 9,6 m hl (pad/down 6,8 %) ⦁ Argentina/Argentina – 9,4 m hl(rast/up 6,5 %) ⦁ Australija/Australia – 5,7 m hl (pad/down 37 %)

           Potrošnja po broju stanovnika /Consumption per capita

(odrasli iznad/adults in age over 15, podaci za/data for 2018)

Portugal – 62,1 lit ⦁ Luxembourg – 55,5 lit ⦁ Francuska/France –  50,2 lit (upola manje nego prije 50 godina/half volume than 50 years ago!) ⦁ Italija/Italy – 43,7 lit ⦁ Ujedinjeno Kraljevstvo/United Kingdom – 22,6 lit ⦁ SAD/USA –  12,4 lit.  ♣

___________________________

Svijet vina  – 2020/2021 – World of  Wine

VINSKA HRVATSKA na DLANU – CROATIA WINE at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug; granica morem)

Location: southern part of the Mittel-Europa, on the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral.  (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism)

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja kontinentalne i sredozemne

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the continental one is mixed with the mediterranean one

Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Površina/Surface: 56.542 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 4.437.500 • Valuta/Currency: kuna (1 kuna = 100 lipa) • Tečaj/Exchange: 1 € = cca 7,60 kuna. • Glavni grad/Capital: Zagreb = cca 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area = 1.200.000. • Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek… • Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m • Površina teritorijalnog mora/Territorial sea surface: 31.067 km2. • Ukupna dužina morske obale/Total sea coast lenghth: 5835 km • od toga na kopnu/on the coast: 1777 km; otočki je dio/on islands: 4058 km. • Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66. • Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj. • Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8,  od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha. • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381. • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral. •

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Četiri hrvatske vinske regije/Four croatian wine regions

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube; 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro; 4. Dalmacija/Dalmatia

Kontinentalni i primorski vinogradarski dio Hrvatske, s ukupno 12 užih vinorodnih oblasti svaki/Continental and littoral vinegrowing parts of Croatia, with 12 smaller vineyard territories each

Širi vinogradarski dijelovi/Larger vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area)

Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Užih vinorodnih oblasti/Smaller vinegrowing territories: 12.  Kontinentani dio, od istoka prema zapadu/Continental part from the east towards west: Podunavlje/Croatian Danube, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Pokupje, Plešivica, Zagorje-Međimurje. Primorski dio/Littoral part: Istra, Hrvatsko primorje (Kvarner-Quarnaro), Sjeverna (Northern) Dalmacija, Dalmatinska zagora /Dalmatian Highlands, Srednja i Južna (Middle and South) Dalmacija.

Površina – 2021 – Surface 

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total (Arcod): 18.235,99 ha ⦁

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % ⦁ Primorski dio/Littoral part: 47,3 % ⦁ Broj registriranih parcela vinograai ukupno/Number of the registered vineyard parcels, total: 69.002

Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties:

Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2881,79 ha (bilo je prije/before there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2198,23 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2086,44 ha (godinu dana prije ih je bilo/a year before  there were 2214 ha. Slijede županije/following counties are: Splitsko-dalmatinska (Split Dalmatia) = 1581.75 ha; Vukovarsko-srijemska (Vukovar-Srijem) = 1544,37; Požeško-slavonska (Požega Slavonia) = 1467,24 ha; Zadarska (Zadar) = 1399,87 ha . Ostale županije imaju manje od/other counties are with less than 1000 ha; Grad Zagreb /Zagreb as the capital = 82,13 ha

Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 35.573.

____________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednjedalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre, odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora (qvevri) is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria, followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too

History

The vine was brought by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily with wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232, lijevo/ left • Ilok: stari podrum / historic cellar

_________________________

 Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties present  in total: cca 250  ⦁  Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70  ⦁  Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling – 4.385,11 ha. MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.598,83 ha, PLAVAC (plavatz) MALI – 1.421,15 ha.

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj te tri sorte zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface these three varieties are covering about: 7405 ha.

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (797,29 ha), Cabernet sauvignon (643,90 ha), Chardonnay (577,13 ha), Plavina (575,96 ha), Rizling rajnski (Riesling) (518,06 ha), frankovka/Franconia/Blaufränkisch/Lemberger) (448,67 ha), debit (345,82 ha), Pošip (poship) (331,90 ha), Rukatac (rukatatz) /Maraština (marashtina) (308,82 ha), Babić (babich) (307,35 ha), Sauvignon bijeli/blanc (278,96 ha), Traminac crveni i mirisavi/Traminer roter & gewürtz (238.86), Teran (234,01 ha), Syrah (221,95), Trebbiano toscano/Ugni blnc (218,27), Trbljan bijeli/kuč (200,64), Kraljevina (194,93), Kujundžuša (186,27), Pinot sivi/gris (186,10), Pinot crni/noir (177,63), Vranac (162,34), Žlahtina (149,70), Silvanac zeleni / Grüner silvaner (142,90), Pinot bijeli/blanc (140,68), Ranfol (137,17), Moslavac/šipon/Furmint (125,21), Muškat žuti (108,09), Cabernet franc (88,39), Cardinal crveni (86,82), Refošk (86,07), Grenache noir/crni (84,84), Tribidrag/ zinfandel (76,79), Zweigelt (76,78),  Škrlet  (66,54)…

___________________________

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc (lijevo/left) &  Tribidrag, Crljenak,Kratošija Primitivo, Zinfandel

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar, nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama, zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu. Inače, i svjetski znameniti Zinfandel vezuje se uz Hrvatsku, znanstvenim istraživanjima ustanovljeno je da je njegovo porijeklo u jugoistočnoj Europi, lako moguće je da dolazi iz područja Kaštela. U Dalmacijii su mu nazivi Tribidrag i Crljenak. Smatra se jednim od roditelja najvažnije hrvatske crne vinska sorte Plavca maloga. Crnogorci pak smatraju da je sorta iz Crne Gore, gdje joj je naziv Kratošija.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Don Juan Vine  because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s famous Chardonnay!  Also the world famous Zinfandel is closely tied with Croatia, the scientific research established that it’s origin is in the south-eastern Europe, it is possible right in the Kaštela area close to Split in Dalmatia, the Dalmatian name for the variety is Tribidrag and Crljenak. It is considered as one of the parents of the most important Croatian red variety Plavac mali. Montenegro claims it’s origin, too, there the variety is called Kratošija.

__________________________

Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali ⦁ Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 71,5 ha ⦁ Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – 1015 ha – Plavac mali zauzima/Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m

Tržište – 2020 – Market

Proizvodnja/production

Prijavljena godišnja proizvodnja vina za 2020. godinu/Registered annual wine production for the 2020 harvest: cca 660.028 hl, od čega bijelo/out of it white: 439.921,74  hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 220.107,18 hl

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj, po županijama/The largest wine production is in the following counties: 1. Dubrovnik-Neretva = 142.878,47 hl; 2. Osijek-Baranja = 114.418,56 hl; 3. Vukovar Srijem: 99.893,64 hl. 4. Istra = 90.024,60 hl; 5. Požega-Slavonija = 66.578,68 hl

Export-Import 2020

Izvoz – Exportation: 34.600 hl, u vrijednosti od/in value of: € 12,6 milijuna ⦁ Uvoz – importation:244,900 hl, u vrijednosti/in value of  € 27,4 milijuna

Potrošnja po stanovniku, procjena/Consumption per capita, estimated: cca 27 lit

Hvar, južna strana / Hvar, southern slopes: Ivan Dolac (suhiucasi)

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik (Marko Čolic)

Najpoznatiji proizvođači / Most renown producers

Vinari godine u Hrvatskoj/Wine-producers of the year in Croatia: Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)…

Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Bolfan, Jakob, Clai, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Gracin, Stina, Bastijana Tomić, Grgić, Saints Hills, Badel 1862, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Marcus Pepejuh, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure… 

Najbolji iz hrvatske dijaspore/Best of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (South Africa) ♣

__________________

Pripremio/Prepared by: SVIJET u ČAŠI, hrvatska revija za kulturu jela, pića i turizam/Croatian wine&gastronomy&tourisme magazine, Zagreb • Željko Suhadolnik. Snimke/Photos: Marko Čolić & Tomislav Šklopan

Izvori/sources: Državni zavod za statistiku / Central Bureau of Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and rural development ; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo / Croatian center for agriculture, food and rural environment – Institute for viticulture and wine ; Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce ;  OIV • Zagreb, 04. 2021.

_________________________

Prirodno, i konvencionalno

ORGANSKA i BIODINAMSKA VINA – ORGANOLEPTIČKI BOLJA!

Ono što je zacijelo za razumne sasvim logično – a to je da su vina proizvedena iz organskog i biodinamskog uzgoja grožđa s time da se eko-filozofija iz vinograda nastavi i u podrumu, ne samo sa zdravstvenog stanovišta nego i organoleptički superiorna vinima iz konvencionalne produkcije – u posljednje vrijeme sve više dobiva i na određeni način službeno priznanje društvene zajednice.

Kao osnova za to ističu se nedavno objavljeni rezultati dvaju odvojenih znanstvenih istraživanja koja su sadržavala i degustacije uzoraka, jednoga u režiji autoriteta iz SAD a drugoga u režiji autoriteta iz Francuske. Obuhvaćeno je bilo više od 200.000 različitih vina danih još i na posebno kušanje većem broju vodećih vinskih kritičara, proučeni su nalazi i dojmovi, i ispostavilo se, eto, to da su organska i biodinamička vina u organoleptičkom smislu znatno bolja u odnosu na kapljicu iz konvencionalne produkcije. Naglašeno je npr. da je primjena osobito biodinamike zaslužna za jači izričaj mineralnosti, za finiji odnos između ukupne kiselosti i fenolne zrelosti, za snažniju energiju kojom vino zrači. Ovo će svakako biti čvrsti vjetar u leđa širenju eko-prihvatljive proizvodnje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu. Konačno eto, u trenucima sve glasnijih upozorenja na kontinuirano zagađivanje okoliša i na već opasan stupanj zagađenosti prirode, nekog konkretnog poguranca u globalnoj popularizaciji eko-pristupa i vrijednog i nužnog zaštitničkog odnosa prema okolišu te, kao rezultat toga, i prema ljudskom zdravlju.

Najsvježiji naš zlatni eko, na ocjenjivanju Concours Mondial du Sauvignon – Tomislav Bolfan (Marko Čolić)

Najnovije analize i objavljeni rezultati nastavak su akcija koje su provodili i neke rezultate s kojih su još u 2016. obznanili profesori Delmas s Instituta za okoliš i održivost UCLA-e i Gergaud, ekonomski stručnjak zaposlen u Poslovnoj školi KEDGE u Bordeauxu. Najprije se krenulo u vađenje ocjena što su ih kalifornijski uzoraci vina dobili na raznim značajnijim i svjetski priznatim strukovnim vrednovanjima plemenite kapljice a namjera je bila usporediti vrijednosti onih dodijeljenih kapljici iz organskog uzgoja s onima što su ih dobila konvencionalna vina. Znanstvenici su se potrudili još i dodatno provjeriti i rezultate nekih 74.000 vina ocjenjivanih u organizaciji čuvenog Roberta Parkera, te vodećih američkih vinskih časopisa Wine Enthusiast i Wine Spectator. Pokazalo se da su, u globalu, ocjene vina rađenih na principima organske produkcije bile oko 4,1 posto veće u odnosu na  rezultate što su ih ostvarila ostala vina.

U veljači ove godine dvojac je u časopisu Ecological Economics podastro podatke o ishodu drugog proučavanja, ovaj put cilj interesa bilo je 128.000 vina francuske proizvodnje, i ponovno je utvrđeno da su certificirano organska i biodinamska vina u ocjenama osjetno nadmašila uzorke iz klasične produkcije. U ovom istraživanju u obzir su uzimane ocjene vinima dodijeljene na degustacijama za poznati vodič Gault et Millau te na degustacijama posebno za vrlo autoritativne i uvažavane vodiče Gilbert Gaillard i Bettane Desseauve. Ovdje je prosječna ocjena organskih vina bila 6,2 posto viša od one što su je u prosjeku dostigla klasično proizvedena vina, a ona certificirana kao biodinamska imala su skok od 11,8 posto više.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević idu i na rang Demetera! (suhiucasi)

            U istraživanjima je zamijećeno i to da je na spomenuta vrednovanja poslano mnogo vina koja nisu bila ni koji način označena da su iz eko-produkcije ali se naknadno pokazalo da ipak imaju službeni certifikat neovisnih za kontrolu ovlaštnih nadležnih ustanova o organskoj i biodinamskoj proizvodnji. Priličan je bio i broj uzoraka za koje su proizvođači, naknadno, neslužbeno naveli da su ipak rađena uz eko-prihvatljiv pristup ali da za to nije zatražena službena potvrda. Ispostavilo se da dobar dio takvih eko-vina bez eko-potvrde ocjenama nije bitno odskakao u odnosu na prosjek ocjena tzv. konvencionalnih vina.

Naravno, pogotovu s obzirom da su neka recentna istraživanja u SAD pokazala da striktno pridržavanje eko-postulata znači više fizičkog rada i da proizvodnju poskupljuje za 15 do 20 posto, postavilo se pitanje kako to da toliki proizvođači plemenite kapljice, kad već ulažu veći trud a i novac u eko-proizvodnju – a ponuda etiketa na tržištu je golema i nužno je i u marketinškome smislu učiniti neki korak koji bi kupca mogao navesti na kupi  baš ovu etiketu – taj eko-pristup u proizvodnji nisu htjeli institucionalizirati, javno obznaniti i onda tržišno i bolje svoju proizvodnju valorizirati većim kličinskim plasmanom i/ili plasmanom po višoj cijeni.

Motivi za tu neku vrstu tajnovitosti kod određenog broja samozatajnih eko-vinogradara-vinara zagolicali su znatiželju, to više i stoga što se javno neisticanje eko-pristupa događalo i u vrijeme kad je baš osjetno porasla popularnost eco-ecoa i u segmentu vina. Čačkanjem po toj temi došlo se u prvoj fazi do zaključka da je dosta od tih deklariranih pobornika eco-ecoa zapravo sklono švercanju u eko-segmentu, oni su, kao vrlo bistri, eko-eko jako dobro shvatili kao prednost na tržištu, ali su zacijelo i bili svjesni toga da na službenom testu ne bi prošli… Među takvim samozvanim prirodnjacima percepirani su oni niskog stupnja stručne kompetentnosti u vinogradarsko-vinarskoj djelatnosti, oni koji pak nemaju previše volje da uče i jače zapnu u radu, oni koji su nemarni i aljkavi te ne drže dovoljno do higijene… Iz  želje za bržom afirmacijom i boljom i hitrijom zaradom na lakši način, proračunato se lovi u mutnome, nudeći maglušasta do i mutna vina s nečistim mirisima i grubim okusima do razine mana i potpune neprikladnosti za iznošenje na stol, k tome još i – podržavajući te anomalije opravdanjem da je proizvod zdrav i dobar jer je dobiven čisto prirodnim putem, bez imalo omražene kemije…  Ako ni sa čime drugime, neki se pak od tih eco-eco samo-deklariranih a bez certifikata kompromitiraju nestrpljivošću da s vinom izađu na tržište – takvih ima puno i među konvencionalnim proizvođačima – pa se pojave vani, žureći se da zarade, s kapljicom koja možda I ima potencijal ali koja nije odradila svoje kako i koliko je morala i trebalo bi joj još dosta vremena.

Vinski Tomci odavna slove kao skloni eko-pristupu u vinogradu i u podrumu. Veliki utjecaj na njih u tome smislu imao je glasoviti guru s Collija Joško Gravner. Uz Marina Markežića Kabolu, koji je također dosta učio od Gravnera i čak je i angažirao njegova enologa Natalea Favretta kao savjetnika, Tomci su u Hrvatskoj pioniri proizvodnje vina na gruzijski način, u amforama. Mladi diplomirani enolog Tomislav Tomac kaže da unatrag koju godinu Tomci provode biodinamiku u potpunosti, i da im je želja s vremenom steći i oznaku Demeter! (suhiucasi)

U široj pak izravnoj anketi među proizvođačima o tome zašto se, kad su se već odlučili na eko-pristup, nisu htjeli pobrinuti i za službenu potvrdu o tome pa da imaju certifikat kao dobar, čvrst temelj za marketing pa i da se ograde i obrane od nelojalne konkurencije spomenutih švercera, neki su vinogradari-vinari odgovorili da im je dobivanje certifikata preskupo i da su im se prelaskom na eko-prihvatljivu poljoprivredu već ionako povećali troškovi te da nisu baš bili sigurni da će im se eko-certifikati dovoljno povoljno odraziti na prihode. Što se tiče dodatnih troškova, logično je da su prisutni, makar u nekim zemljama za one okrenute ekologiji postoje stanovite poticajne mjere. Naime kad je riječ o poljoprivredi, određena strukovna poduka aplikantu glede rada a i nadzor zemljišta na kojemu on obavlja svoju djelatnost pa i kontrola (analiza) proizvoda imaju svoju cijenu, k tome i – to je rečeno nedavno u jednoj emisiji na temu eko-produkcije na Hrvatskoj televiziji –  određeni certificirani eko-preparati za kojima barem ponekad postoji stanovita potreba imaju svoju cijenu, po nekim izjavama, ako se poljoprivrednik sam dobro ne snađe i ne organizira osobno u izradi preparata na posve prirodan način, od različitog bilja, pa u bio-prodavaonici mora kupiti preparat, taj kupljeni u odnosu na onaj što bi ga sam priredio može za nj biti i do tri, možda I četiri puta skuplji…

Među sugovornicima–ispitanicima bilo je više proizvođača vina koji su kazali da im je bilo jedino bitno to da svojoj djeci, koju su pripremali za to da se nastave baviti poljoprivredom, ostave ekološki čiste terene pa nisu mnogo razmišljali o marketinškom aspektu tog svog necertificiranog eko-pristupa. Neki pak vinari izrazili su bojazan od bilo kakvog javnog obznanjivanja da su se prebacili na organsku produkciju obrazlažući to time da je u glavama mnogih potrošača izraz prirodna proizvodnja ozloglašen, upravo zbog njihovih kolega-vinara spomenutih foliranata u kontekstu prirodnosti produkcije kojima se dopušta(lo) da i s takvim vinima neprimjerena izgleda, mirisa a i okusa budu na tržištu, pa i to da se pod krinkom prirodnosti  još  i hvale očitim manama vina. Pojedinci iz te grupe koja prešućuje to da se u radu drži eko-postulata očito su izgubili povjerenje u inspekcijske službe u svojim sredinama i ne želi da dobar dio potrošača njih automatski paušalno svrsta u folirante. Manji broj vingradara/vinara ispitanika rekao je da nije tražio certifikat o eko-produkciji zato što se u srcu smatraju istinskim i iskrenim seljacima-zemljoradnicima i zato što su uvjereni da je dovoljno to što oni svojim poštenjem u poslu te visokom kvalitetom svojega proizvoda i stalnošću takve svoje ponude paze da pomalo ali sustavno i čvrsto grade reputacijusvoje robne marke  vlastitim imenom. Ima i još nešto što se čulo kao objašnjenje za neapliciranje za eko-eko certifikat: termin organic nekako se, navodno, u mnogim sredinama suviše tijesno vezao kao pozitivan prvensteno uz uzgoj rajčice, krumpira i jagoda, i ne percepira ga se podobnime u slučaju s vinovom lozom i vinom! Izraz biodinamika međutim, vidjelo se iz odgovora vinara, nije negativno vezan uz vino, on nema, poput pojma organic, navedenu negativnu konotaciju međutim do certifikata o biodinamičkoj proizvodnji dosta je komplicirano doći, i treba dugo čekati, pravdali su se neki vinari, naime neovisne ovlaštene institucije koje izdaju cerfitikate o biodinamskom pristupu traže da potvrda počiva da čvrstom temelju tako da izdavanje dokumenta uvjetuju prethodnim nekolikogodišnjim praćenjem rada u vinogradu.  Dobar dio ispitanika odgovorio je da su u fazi nadzora nadležnih neovisnih institucija legaliziranih za izdavanje eko-certifikata i da će – neki koji su se ranije orijavili već uskoro a neki za koju godinu, ugavnom kad istekne propisana početna kontrolna faza – na etikete stavljati meritorne oznake  o eko-proizvodnji.

Eko-filozofijom a i maceriranim vinima u amfori zaraženi su i Plešivičanci Šemberi – na slici su tata Zdenko sin Nikola i kćerka Lucija. Aplicirali su za eko-certifikat i sad čekaju daa prođe vrijeme nadzora što ga provodi, uz savjetovanje, nadležna ustanova (suhiucasi)

I tu se nametnulo novo pitanje: koliko je zapravo proizvođača Bakhova nektara spremno s eko-pristupom beskompromisno nastaviti i u radu u podrumu, gdje su postupci zidovima zaklonjeni od pogleda i gdje je, dojam je, lakše neprimjetno ili teže primjetno upustiti se u neke neprimjerene kompromise (makar oni i bili u skladu sa zakonom). Iako bi bilo posve logično da eko filozofija u trsju i ona među bačvama idu zajedno, nije, postoji bojazan, rijetkost da eko-eko u podrumu ne slijedi baš kako treba onaj eko-eko iz vinograda… Proizvodnja enoloških sredstava silno se razvila i nudi bezbroj rješenja za kreaciju u tehničkom smislu korektne i u komercijalnom smislu privlačne kapljice, nekim je preparatima koji su, iako zakonski dopušteni ali možda ipak s eko-stanovišta to ne bi trebali biti, čini se teško odoljeti, pogotovu stoga što je tržište preplavljeno vinom i nužno je kupcu nametnuti se barem nekom drukčijom/naglašenijom nijansom u organoleptici. Ako ništa drugo, nekim pojačivačem mirisa i okusa… Među kamenjem smutnje nekako od svih tih preparata kao najozloglašeniji kod kritičara ispada sumpor, ne čudi stoga to što se u mnogo slučajeva tvrdnje o priklonu naturalnoj proizvodnji najglasnije i najuočljivije ističe kako je vino proizvedeno bez dodavanja SO2. A možda je, među toliko toga mogućega, najmanji krivac taj u nekoj minimalnoj količini dodani sumpor, radi zaštite vina namijenjenog da prije konzumacije odležava i razvija se još neko vrijeme – obično je to barem godina dana – u butelji. Pitanje je je li baš takva mini-količina doista eko-neprihvatljiva, vrhunski majstor enologije znat će i te kako dobro kolike su za koje vino i uz koje za zdravlje potrošača i za podržavanje eko-podobnosti proizvoda prihvatljive doze dodanog sumpora predviđenog dag a učinkovito zaštititi na duži rok. Francuzi su nedavno i apelacijski regulirali (vidi pretprošlo izdanje Kronike Svijeta u Čaši, za veljaču) pitanje proizvodnje naturalnog vina – a baš konkretno vezano uz SO2 priznali su dvije kategorije: jedna je od njih pod nazivom Vin méthode Nature sans sulfites ajoutés (prirodna metoda, bez dodavanog sumpora), a druga Vin méthode Nature s manje od 30 mg/lit dodanog sumpora (moins de 30 mg/lit de sulfites ajoutés).

U Hrvatskoj se također dosta proizvođača, i to onih s visokom reputacijom, priklonilo maksimalno mogućem prirodnom pristupu u radu u vinogradu i podrumu, među najzvučnijim imenima tu treba svakako spomenuti Tomca, Koraka, Šembera, Enjingija, Claija, Kabolu, Tomislava Bolfana (Vinski vrh)… Neki od njih posjećivali su, radi savjetovanja o tome kako da rade u trsju i u podrumu, svoje inozemne kolege globalno znane upravo po svom ekološkom radu. Neki su kao savjetnike i angažirali inozemne stručnjake specijalizirane za rad u vinogradu i u podrumu na maksimalno ekološki način. Zapazio sam da Tomislav Bolfan na svjim promo-materijalima navodi eko-opredjeljenje, da su eko-oznake otisnute na etiketama Enjingijevih vina, da je Marino Markežić Kabola na etiketu svojega vina Malvazija Amfora stavio eko-znak, a i da eko-oznaku nose i vina od Giorgia Claija, znak Agribiocerta rese i etikete Dimitrija Brečevića. Clai mi veli da eko-znak svakako donosi određenu prednost na tržištu i najavljuje da sad, u kontekstu eko-certifikata, ide i na stupanj više, puca na oznaku Demeter! Zasad je to za naše vinare donekle komplicirano, jer Demeter nema svoju ispostavu ovdje, Clai i Brečević vele mi da su molbu/zahtjev trebali poslati Demeterovoj centrali u Njemačkoj i onda između Italije, Austrije i Slovenije izabrati zemlju iz koje bi Demeterovi stručnjaci dolazili u nadzor, ti naši Istrani tražili su da im u kontrolu dolazi Demeterova ekipša iz Slovenije, odnosno Austrije.

Kod onih koji (još) nemaju na etiketi eko-oznake propitao sam se za razlog. I Korak i Šember i Tomac koji na etiketi nemaju oznaku da je njihova eko-produkcija certificirana objašnjavaju mi da su bili malo lijeni odmah se prijaviti za kontrolu, ali da su to učinili u međuvremenu i sad svo troje čekaju da istekne razdoblje nadzora – ono može trajati i pet godina! – od strane odgovarajuće ustanove pa će, kad se ostvare uvjeti za dobivanje eko-certifikata, predati molbu za izdavanje potvrde. Korak, koji dio grožđa i otkupljuje od probranih i provjerenih vinogradara, skreće pažnju na to da to može biti problem, naime to što se on još prije dosta godina odrekao umjetnog gnojiva, herbicida, pesticide, sistemika ne znači da identičan stav ima i vinogradar koji grožđe nudi na prodaju, uglavnom bude li I dalje otkupljivao grožđe morat će sagraditi novi podrum za preradu grožđa te za čuvanje vina do punjenja. Tomci pak napominju da oni već godinama bare posve u skladu s biodinamikom i da i oni poput Claija kane ići na Demeter.

_________________________

PREFERIRATI MALE VINARIJE? – Da li u kontekstu kvalitete, autentičnosti, osobnosti i karaktera vina isključivo biti na strani malih proizvođača? Mnogo ljubitelji vina preferiraju male vinarije, smatrajući velike pogone industrijskim postrojenjima. Manje vinare nekako se tješnje vezuje uz iskreni rad na zemlji i uz proizvod koji plasiraju, a velike vinarije najčešće prati glas grupe plaćenika koji često ne osjećaju povezanost sa zemljom i koji tek odrađuju svoj posao.

Manji proizvođači imaju iz emocionanih razloga zasigurno šansu kod većeg kruga potrošača ostati u povlaštenoj pozciji u srcu u odnosu na velike vinarije, međutim…

Dobro je, prije uzdizanja jednih u nebo i spuštanju drugih na dno razmisliti o nekoliko bitnih objektivnih momenata vezanih upravo uz kakvoću vina: svakako je bitno proučiti i pročitati vlasnika manje i vlasnika veće vinarije, spoznati o kakvoj je osobi riječ i kako tko pristupa proizvodnji. Što vlasnik točno, kao prvenstveno, želi: ponuditi tržištu tehnički uredan proizvod ili pak, kao hedonist, ponuditi potrošaču čestit proizvod i na tome graditi materijalni uspon tvrtke. Čovjek je čovjek, ima dobrih ali i kvarnih ljudi, ima onih emocionalno a time i hedonistički spoznajno vezanih uz proizvod koji kreiraju pa nastoje da on bude pošten i s dušom, ali ima I onih onih kojima nedostaje spomenuti emocionalni moment ali mogu u tehničkom smislu solidno odraditi posao. Tako je moguće da se i na čelu male i na čelu velike vinarije nađe poštena i stručna osoba manje poštena i manje strukovno potkovana osoba. Činjenica je da visokokvalitetan proizvod i pogotovu s osobnošću a koji starta s poljoprivrednom aktivnosti na različitim tlima i položajima te pod vedrim i oblačnim nebom i kojemu treba puno pažnje i njege i dovoljno vremena da bude potpuno spreman za upotrebu, iziskuje dosta investicija. Koliko manje vinarije djeluju da su u prednosti u proizvodnji osobene kapljice jer je vlasnik u mogućnosti i osobno jače biti u izravnom kontaktu s vinom u cijelom procesu njegova nastanka, toliko veći posjedi imaju prednost da svake godine manje-više bez obzira na meteorološke okolnosti sa svojih parcela raspoređenih na različitim stranama prikladnim za vinogradarstvo birati različite nivoe kakvoće grožđa i praktički svake godine skupiti dovoljno ekstra-baze za kreiranje dovoljne količine Bakhova nektara ekstra kakvoće, ostatak grožđa može se rasporediti u nekoliko kategorija nešto nižeg ali još uvijek kvalitativno dosta dobrog ranga, pa tako ostvarivati prihod, no manji proizvođač s manje vinograda tu je u težoj poziciji. Ključno je dakle to da na čelu bilo velike bilo male vinske kuće bude osoba širih pogleda, koja točno zna što hoće, koja je ne tek profiterski nego višestruko odano i iskreno priklonjena vinu i voljna je i sposobna, gledajući realno i aspekt tržišta, svoje zamisli besprijekorno provesti u djelo. Vrlo brzo pokaže se, i kod manjih i kod većih vinskih kuća – kako gazda diše… 

__________________________

Velimir Korak navodi kako od predlani prakticira organsku produkciju – ne rabi mineralna gnojiva, pesticide, herbicide, insekticide, zaštitu vinograda provodi samo bakrom i sumporom, u podrumu se maksimalno oslanja na vlastite kvasce, sumpor je na minimumu i ako ga dodaje to čini samo prilikom punjenja vina u bocu. I Koakovi čekaju da prođe vrijeme nadzora pa da podnesu zahtjev za dobivanje certifikata (suhiucasi)

Tržište je komplicirano. Danas kad je opća zagađenost visoka ekologija postaje sve značajniji faktor, posebice u segmentu prehrane. U Austriji je npr. već četvrtina svih poljoprivrednih zemljišta u eko-režimu, o ekologiji se sve više pažnje posvećuje i u nas, možda više u riječima nego i konkretno u proizvodnji hrane i pića. Neki kupci ne vode baš osobitu brigu o ekologiji i zdravlju, oni žele sve u bescijenje, najvažnije im je da u šopingu prođu najjeftinije. Neki su, s druge strane, spremni, pod utjecajem svemogćnog EPP-a, potrošiti i na tričarije hrpu novaca. Neki pak potrošači spremni su za ono za što su uvjereni da je kvalitetnije, potrošiti više. Rješenje bi moglo biti to da se eko-osviješteni prozvođači/ponuđači na prikladan način, a tu u današnje vrijeme opet ključnu ulogu igra dobra i kako treba plasirana informacija preko svih mogućih informacijskih kanala, obrate ciljano onim slojevima koji imaju nešto u džepu te koji su razumni i voljni za istinsku dodanu vrijednost potrošiti više. Takvih bi se mogao povećati broj – upravo zahvaljujući dosljednošću u beskompromisnosti proizvođača-ponuđača kad je riječ o ekologiji i moralu, te pravim pristupom u marketingu a to bi značilo istinito i jasno, pa i  predočenjem  potrošaču službenog certfikata kao potvrde svih navoda, objasniti kako proizvod nastaje, što sadrži, koje su i u čemu s obzirom na filozofiju proizvodnje i način nastanka sve njegove prednosti za zdravlje i prednosti u organleptici, dakle da bude razvidno da se za nj uistinu vrijedi potrošiti novčić više

Ohrabrujuća su predviđanja svjetskih organizacija koje se bave istraživnjem tržišta, naime na globalnom tržištu vinom IWSR najavljuje značajan rast plasmana plemenite kapljice iz organske produkcije do 2024. godine. U prvome dijelu priloga navedeno je da je od 128.000 uzoraka vina ispitanih u razdoblju od 1995. do 2000. godine u sklopu analiza profesora Delmas i Gergaud 3,87 posto vina bilo certificirano od strane nadležnih ustanova u kategorijama organskog odnosno biodinamskog produkta, a u ponovljenom takvom istraživanju ali u periodu od 2001. do 2005. godine postotak certificiranih popeo se na 7,37. Predviđa se da će plasman organskih i biodinamski proizvedenih vina s certifikatom na globalnom tržištu navodno do 2024. godine narasti na 43 posto!  Računa se i na to da će sve više i većih vinskih podruma postupno krenuti u pravcu organskog a možda i biodinamskoga, što se smatra i te kako dobrodošlime jer zahvajujući medijskoj snazi velikih kompanija svijest o prednostima organskog i naročito biodinamskog uzgoja ima šansu da se brže širi u masi potrošača. ♣

________________________________

SRDAČNE ČESTITKE!!! Jasna Antunović u svom podrumu (suhiucasi)

__________________________

Domaće tradicijsko, zaštićeno

SANOBORSKA ČEŠNOFKA

U prošlom izdanju Kronike Svijeta u Čaši u ovećem je prilogu bilo riječi o novije službeno zaštićenim gastronomskim specijalitetima toga kraja. Spomenuta je i sanoborska češnofka, koja je upravo dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla.  Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim ta salama, koju je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurala je tek do službenog rješenja kojim je se proglašava kao zaštićeNom robnom markom Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika.

Iako je Svijet u Čaši u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići na vrijeme za objavu u prošlom izdanju Kronike na žalost oni nisu stigli, poslani su naknadno pa evo sada objave dostavjenog elaborata.

Ovo je Svijet u čaši dobio kao ilustraciu samoborske češnofke koja je zaštićena. Ako se ovako nudi u mesnicama i prodavaonicama – kako da potrošač zna je li baš riječ o zaštićenoj samoborskoj češnofki ili o nekoj drugoj kobasici, koja može biti također vrlo dobra ali isto ako može biti i bitno slabija, a po cijeni je one zaštićene…

Naziv proizvoda: SAMOBORSKA ČEŠNJOVKA / SANOBORSKA ČEŠNOFKA

Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju i mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Smjesa za češnofku je nadjevena u prirodno svinjsko crijevo, kobasice su složene u parove te toplo su dimljene. Češofka se konzumira kuhana, pirjana ili pečena.

Opis sirovine/sastojaka: u proizvodnji Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke koristi se 55 do 60 posto obrezaka svinjskog mesa s 20 do 25 posto vidljive masnoće te 20 do 25 posto čistog mesa svinjske lopatice bez podlaktice s najviše pet posto vidljive masnoće. U proizvodnji se također rabi 10 do 15 posto goveđeg i/ili junećeg mesa s regije vrata, lopatice bez podlaktice i buta bez koljenice i/ili goveđi i/ili juneći obresci sa do pet posto vidljive masnoće. Masno tkivo svinja se dodaje najviše do 10 posto. Masno tkivo može biti čvrsto masno tkivo s područja svinjskog vrata i/ili leđa i/ili polučvrsto masno tkivo s područja svinjskog buta. U Samoborsku češnjovku/Samoborsku češnofku se stavlja: 2 do 4 posto uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Količina mljevenog crnog papra treba biti od  jedan do tri posto, slatke mljevene paprike 0,25 do 0,5 posto, tucane ljute paprike 0,1 do 0,2 % ili ukiseljenog ljutog feferona 0,2 do 0,5 posto, kuhinjske soli jedan posto i nitritne soli jedan posto Nije dozvoljena upotreba šećera. Prirodno svinjsko crijevo za nadjev treba biti kalibra 32/34 mm. Samoborska česnofka se dimi.

Opis gotovog proizvoda – organoleptička svojstva Samoborske češnjovke/Samoborske češnofke nakon dimljenja (gotov proizvod): po površini ima tipičnu svjetliju do tamnije crveno-smeđu boju. Na presjeku je meso svijetle ružičaste boje s vidljivim komadićima masnog tkiva. Nadjev je na presjeku ujednačen, povezan i prijanja uz ovitak. Tekstura nakon dimljenja i hlađenja je mekša. Samoborska češnjovka/Samoborska češnofka pripremljena za konzumaciju ima elastičnu teksturu, jedra je i sočna u zagrizu. Ima okus kuhanog svinjskog mesa i blago je ljuta. Ima blagi zaokruženi miris dima, češnjaka i vina.

Kemijski parametri: udio ukupnih proteina mesa u gotovom proizvodu je najmanje 16 posto. Udio masti u gotovom proizvodu je najviše 30 posto. Težina gotovog proizvoda, jednog para ohlađene kobasice iznosi 250 do 300 g.

ZEMLJOPISNO PODRUČJE PROIZVODNJE Samoborska češnjovka/“Samoborska češnofka proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Budinjak,BukovjePodvrško,Celine Samoborske, Cerje Samoborsko,Domaslovec, DrežnikPodokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Gradna, Grdanjci, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica,Kotari, Kostanjevec Podvrški, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, PrekrižjePlešivičko, Rakov Potok, Rude, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, VišnjevecPodvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak, smještenih u sjevero-zapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja koji su dio Žumberačke gore i na izlazu rijeke Gradne u nizinu rijeke Save. ♣

Gurmanskim porocima protiv covida

BAKHO OBOŽAVA ČOKOLADU…

Mnogi to dobro znaju, mnogi na žalost pojma o tome nemaju, mnogi u takvu mogućnost ne vjeruju…

Bog vina obožava ne samo ribu, janjetinu, svinjetinu, mesne prerađevine te sir, nego i sladoled, biskvit, torte, ČOKOLADU!… Poruka je to sa skupa nedavno održanog u zagrebačkom hotelu International, gdje su se, kao protagonisti, sastali znani hrvatski gastronomad Rene Bakalović, jedan od vodećih hrvatskih vinara Vlado Krauthaker, i jedna od, najavljuju je, budućih zvijezda čokoladnih pralina Zagrepčanka Ana Herović, koja u središtu grada ima malu tvornicu slastica što ih na tržište plasira po narudžbi i putem interneta preko firme Old Pilot. Ana sad na bazi prvenstveno čokolade nastoji lansirati svoju ekskluzivnu rafinirano slatku marku Praline Sweet Gabi.  Sastanak u Internationalu dogovoren je radi konkretiziranja suradnje, tako da smo nas nekolicina također nazočnih imali priliku uživati u kombinacijama čoksa-vinček (choxa & wincheck) u kojima se Bakhov ili Dionizov nektar, čak dignut i na visoku potenciju (vinjak!), nalazi ne tek kao pratitelj u čaši nego kao vrlo poželjni sastojak. Te bi kreacije uskoro mogle biti podastrte široj javosti.

Rene Bakalović i slastičarka Ana Herović, te stojeći, uz vinara Vladu Krauthakera, slijeva na desno: informatičar Denis Čuljak, Vladin djelatnik Tomislav Razumović i ugostitelj Dražen Horvat koji ima restoran u glavnom gradu Češke Pragu (suhiucasi)

Inicijator jedne, nadam se, u budućnosti osobito uspješne priče, Rene Bakalović, očito i te kako dobro svjestan (turističkog tj. gospodarskog) potencijala hrvatske eno-gastronomije a koji su tek dijelom iskorišteni, ali i te kako svjestan i činjenice da i dobar dio žitelja Lijepe naše ima jako dobru materijalnu podlogu i da je spreman i potrošiti više na nešto što je profinjenije, pozvao je Anu i Vladu na dogovor o suradnji na realizaciji ponude hrvatskih gurmanskih poroka koji bi bili u stanju privući pažnju i svjetske javnosti. Ključne riječi u ovome slučaju su čokolada i vino. Bakalović, veliki ljubitelj vrhunske čokolade, uvidio je koliku privlačnost u Europi imaju npr. praline i razne kreme/namazi na bazi orašastog voća i (tamne) čokolade, i sâm se počeo baviti kreiranjem takvih namaza prvenstveno od lješnjaka i čokolade pa i uz dodatak koje kapljice crnoga vina ili pak vrhunskog vinjaka, a Ana Herović kao profesionalna slastičarka naprosto je zaražena s pralinama. Vlado Krauthaker ovdje se odlično uklapa i kao vinar i kao destilater i kao uzgajivač lješnjaka. Vlado na bazi svojih vina proizvodi, u maniri zvijezda cognaca, stare vinjake što u javnost izlaze nakon 11-godišnjeg boravka u njegovu podrumu i po tome spadaju u opće poznatu svjetski osobito cijenjenu kategoriju XO (hors d’age). A što se tiče lješnjaka, nakon jednog prijašnjeg iskustva s njima, uzgajanima na dva hektara, sada, nakon što je te terene iskrčio, na drugima, uz rubove svojih vinograda, ima ukupno 350 stabala te biljke….

Krauthaker inače sada posjeduje ukupno 43 hektara vinograda od čega je 39 u punom rodu a četiri su blizu da to budu, na toj površini ima zasađeno ukupno 44 sorte od čega ih je dosta, ali u manjoj količini svaka, stranih, posadio ih je da vidi kako će se koja ponašati u Kutjevačkom vinogorju i sad se i one, kroz vino ili destilat, mogu lijepo u nekoj mjeri  uključiti u međunarodni projekt čokolada, vino, vinjak, bilo kao sastojci u pralinama i/ili drugim kolačima na bazi čokolade bilo kao piće za poslužiti uz neki određeni slastičarski proizvod, Vlado je sa svojim dugogodišnjim stažom iskusni i vrsni proizvođač visokopredikatnih desertnih vina, u sjajnom svjetlu pokazali su se npr. njegovi Graševina kasna berba (poluslatko), ali i slatki Graševina izborna berba prosušenih bobica i Zelenac ibpb.

Ana i Rene, cokoladni namaz, praline, crno vino…

Bakalović je zamislio da u akciju uključi i još neke vinare iz ostalih triju vinskih regija Lijepe naše (Sjeverozapadni dio, Istra, Dalmacija), i nada se da bi prva ponuda delikatesa iz zajedničkog djelovanja slastičara-chocolatiera i vinara mogla zaživjeti do ove jeseni. Najavljuje i mogućnost da se neke špice plasiraju u ekskluzivnim bombonierama i vani! Ambicije idu visoko: ima nekih naznaka da bi glasoviti svjetski proizvođač čaša Riedel, kojega na hrvatskom tržištu zastupa kuća MIVA,  mogao, nakon što je to napravio vezano uz starsku malvaziju, ići i u lansiranje čaše posebno za graševinu, pa bi se tako i tu našle vazne dodirne točke s inozemstvom.

Praline sa želeom i slatki visoki predikati

Na skupu u hotelu International prisustvovali su uz Anu, Renea te Vladu i njegovog djelatnika Tomislava Razumovića, još i Denis Čuljak iz zagrebačke IT tvrtke vezane uz informatičku djelatnost i mobilne aplikacije, te Dražen Horvat, naš ugostitej koji već godinama u glavnom gradu Češke Pragu uspješno vodi restoran Hrvatski mlin i dakako reklamira Ljepu našu…   ♣

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA A KOJE VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­___

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

_____________________________________

VIJESTI / NEWS

Sajmovi, ocjenjivanja

VINISTRA OSTAJE, MIJENJA DATUM i MJESTO, i BRANI 0,5 PROMILA? – U svjetlu novih promjena nagore u epidemiološkom smislu i mogućeg daljnjeg razvoja negativnog trenda na tom kolosijeku, logično se nametnulo pitanje o održavanju, ove godine, tradicijskog sajma vina, maslinovog ulja i jakog pića Vinistra 2021. Organizatori su optimistični i ne odustaju, doduše sredinom travnja odrekli su se već prije najavljenog termina i, naglašavajući kako su u svakodnevnoj komunikaciji s regijskim Stožerom civilne zaštite, u tjednu ocjenjivanja vina i jakih pića općenito te ocjenjivanja Svijet malvazija u porečkom hotelu Plava laguna kao svježu su pustili vijest da će 27. Vinistra biti u lipnju, i to na otvorenome u porečkoj uvali Peškera!

– Vrlo smo sretni što smo sada, unatoč korona-krizi, nakon godinu dana pauze uspjeli organizirati ocjenjivanje vina i jakih pića općenito i 12. Svijet malvazija, kao tradicijski uvod u Vinistru. Zbog epidemioloških mjera smanjili smo broj komisija na tri, a za strane ocjenjivače iz Slovenije i Italije omogućili smo PCR i antigenski test – rekao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara našeg najvećeg poluotoka.

Nikola Benvenuti, znani istarski vinogradar i vinar te predsjednik udruge Vinistra, s Engleskinjom Caroline Gilby MW, vinskom konzultanticom, specijalisticom za vina Srednje i Južne Europe, vinskim piscem i suradnicom Decantera, The Drinks Businessa, Hugha Johnsona, autoricom knjiga o kapljici Bugarske, Rumunjske i Moldavije. Ona je već bila na čelu ocjenjivačke komisije na Vinistri, a ove godine zbog okolnosti vezanih uz pandemiju Vinistru i njena vina prati od kuće

– Na ovogodišnje ocjenjivanje ukupno je stiglo 415 uzoraka vina i 20 jakih alkoholnih pića, to je oko 15 posto manje nego prijašnjih godina, i očekivano je s obzirom na korona-krizu. Na 12. Svijetu malvazija, neformalnom svjetskom prvenstvu ove sorte, ocijenjeno je 220 uzoraka, iz Hrvatske ih je bilo 166, iz Italije 24, Slovenije 20, te iz Španjolske i Grčke po pet. Što se tiče svježih vina, prema kušanim uzorcima mogu reći da je berba 2020. bila odlična, dok su odležana vina punog i zaokruženog okusa – istaknuo je Mario Staver, predsjednik ocjenjivačke komisije.

Objavljeni su i rezultati ocjenjianja, evo i glavnih dobitnika:

Puse šampionu, djevojke u transu: Klaudio Tomaz osvojio je titulu šampiona za mladi teran (Teran Barbarossa 2020) na ocjenjivanju za Vinistru 2021

Malvazija Collina iz 2016 obitelji Cattunar iz Nove Vasi pored Brtonigle šampion je u kategoriji zrelih malvazija; Teran Barbarossa 2020 Vina Tomaz iz Motovuna šampionsku je titulu osvojio u kategoriji svježih terana, dok je u kategoriji zrelih terana ta titula pripala vinu Santa Lucia 2018. obitelji Kozlović iz Momjana. U kategoriji zrelih refoška šampion je Capo d’Istria 2013. slovenskog Vinakopera. Dodijeljeno je i pet Velikih zlatnih medalja za osvojenih najmanje 92 boda, pripale su uzorku San Salvatore muškat bijeli 2015 obitelji Bennvenutiiz Kaldira, zatim uzorcima Muškat žuti 2019 od Capo vina iz Fernetića; Malvasia volcanica iz 1956 španjolskog proizvođača El Grifo Canari; Merlot 2017. od Vina Siljan iz Krnice, osvajač  Velikog zlata je i Aura biska ekstra iz 2021 od buzetske destilerije Aura.

Podijeljeno je još 139 zlatnih i 16 srebrnih medalja Ove godine pravo na oznaku IQ – istarska kvaliteta ostvarilo je 24 vinara za malvazije i sedam za teran.

Denis Bernobić iz Markovca pokraj Višnjana, osvojio je šampionsku titulu u kategoriji svježe Malvazije. U pripetavanju s još tri iznimne malvazije njegovo vino odnijelo je pobjedu. Ovo je ujedno najveće iznenađenje na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića i 12. Svijetu Malvazija koje se sredinom travnja tradicionalno održalo u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna.

–  Moja obitelj u vinarstvu je već četiri generacije, ali posljednjih nekoliko godina fokus je na vinima vrhunske kvalitete. Šampionska titula veliki je uspjeh, moram priznati i iznenađenje, ali i priznanje i poticaj da nastavimo dalje u istom smjeru – ističe Denis Bernobić.

Samo najbolje iz Istre

Da je Vinistra jedan od simbola Poreča i Istre potvrdili su porečki gradonačelnik Loris Peršurić i direktor TZ grada Poreča Nenad Valenik, a Emil Perdec, predstavnik Plave Lagune, hotelske kuće koja je godinama partner ovoj regionalnoj vinskoj manifestaciji, istaknuo je kako se turistički radnici neopisivo vesele manifestacijama u ovim izazovnim vremenima, posebno onima kojima je u fokusu doživljaj i hedonizam, a upravo to nude istarska vina.

Ubrzo nakon potpisivana ugovora o suradnji s tvrtkom Savičenta udruga Vinistra je za vinoljupce u ekskluzivnom prostoru u kaštelu Morosini Grimani u Svetvičentu upravo otvorila prodajni punkt i ukojemu na tjednoj razini planira i organizirati tečajeve sljubljivanja vrhunskih istarskih vina i sireva.

Inače, u svjetlu ponovne inicijative da se ukine sada dopuštenih maksimalnih 0,5 promila alkohola u krvi vozača u prometu, kažimo i to da su među prvima nezadovoljstvo s predloženih moguće novih 0,0 promila javno izrazili istarski vinogradari i vinari.

Proširila se eto vijest o tome da je dio novog nacionalnog plana sigurnosti u cestovnom prometu u Hrvatskoj koji bi trebao stupiti na snagu do 2030. uvođenje režima od 0,0 promila, s time da se s tih jednom prije već nametnutih pa onda ipak ubrzo povučenih 0,0 ponovno starta s 2023. godinom.

Ne niječući da se, posebice u posljednje vrijeme, na hrvatskim prometnicama dogodio veliki broj stravičnih nesreća koje su skrivili upravo alkoholizirani vozači, i to s utvrđenim popriličnim sadržajem alkohola u krvi, te naglašavajući kako podržavaju odgovornu konzumaciju alkoholnih pića i skrećući pažnju na to da bi dugoročno rješenje za smanjenje prometnih nesreća u nas trebalo potražiti prije na nekim drugim stranama nego tek jednostavno u kresanju 0,5 na 0,0 promila, istarski vinari zalažu se da na snazi ostane sadašnja regulativa. Ukazuju na to kako su u posljednjih dvije godine mnogo štete vinogradarima i vinarima nanijeli corona i covid 19, primjerice prosječan pad prodaje u istarskim podrumima pao je i 30 posto, a kako se pandemiji još ne vidi kraj, uvođenje propisa o 0,0 promila moglo bi biti u gospodarskom smislu i kobno za brojne vinare a i ugostitelje, moguće i vrlo štetno po naš turizam općenito.

Istra i 0,0 promila?

– Istra se kvalitetom vina i ponudom u segmentu turizma napokon pozicionirala kao vrhunska eno-gastro destinacija i o tome bi trebalo voditi računa. Jedinstveni smo u tome da bi Hrvatska trebala imati propise o sigurnosti cestovnog prometa usklađene s drugim europskim turistički jakim vinskim zemljama poput Italije i Francuske u kojima je dozvoljeno 0,5 promila.  U Velikoj Britaniji dopušteno je 0,8 promila u krvi – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra.

I prof. dr. sc. Mladen Boban sa splitskog Medicinskog fakulteta, znanstvenik koji se godinama bavi istraživanjem bioloških učinaka vina na zdravlje, kaže da se eventualnim uvođenjem 0,0 promila neizravno negiraju dokazani korisni učinci umjerenog konzumiranja vina uz jelo.

– To bi bilo i u suprotnosti s nekim drugim strateškim dokumentima i akcijskim planovima Republike Hrvatske kojima je cilj povećanje svijesti u općoj populaciji o zdravoj hrani i odgovarajućoj prehrani, pri čemu se kao pozitivan primjer najčešće ističe mediteranska prehrana. Ne smije se zaboraviti da je umjereno pijenje vina uz jelo jedan od stupova tog načina prehrane s relativno najvećim doprinosom korisnih učinaka na zdravlje. U tom kontekstu važno je napomenuti da je 2013. na inicijativu Hrvatske i šest drugih mediteranskih država, UNESCO upisao mediteransku prehranu u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća mediteransku prehranu kao učinkovitu strategiju za prevenciju nezaraznih kroničnih bolesti kao vodećih uzroka prerane smrti na globalnoj razini – kazao je prof. Boban.  ♣

EURASIA, VINARIUM, SYRAH du MONDE – Unatoč problemima s covidom po cijelome svijetu, ocjenjivanja plemenite kapljice ne posustaju, ona već postojeća s i dužim stažom, pretežito iz zapadne hemisfere, nastavljaju se, a niču, uz poštivanje propisanih protuepidemijskih mjera, i nova, posebice u istočnome dijelu svijeta, koji postaje sve atraktivnije i važnije tržište i za Bakhov nektar.

U Moskvi je nedavno pod pokroviteljstvom OIV-a održano vrednovanje EURASIA Wine & Spirits competition 2021. Organizator priopćava da je 75 zemalja iz svijeta poslalo na ocjenu ukupno oko 300 uzoraka. Žiri, kojim je predsjedao vinski pisac Vladimir Tsapelik, znan dobro i našoj javnosti jer u više navrata boravio je kao vinski izvjestitelj u Hrvatskoj, bio je međunarodni, s članovima iz Rusije, Gruzije, SAD, Moldavije, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Izraela. Hrvatskih uzoraka, javlja mi Tsapelik, nije bilo. Dodijeljeno je tri velika zlata, 40 zlata i 39 srebra.

Krajem svibnja, točnije od 27. do 30. ovog mjeseca, u Bukureštu u Rumunjskoj, koja za sebe kaže da ima 7000 godina dugačku vinogradarsko-vinarsku tradiciju, ocjenjivanje je Vinarium International Wine Contest 2021. Organizator očekuje najmanje 1200 uzoraka iz raznih zemalja svijeta. Najavljeno je da su kao ocjenjivači angažirani pomno birani vinski stručnjaci iz više zemalja, te da će, s obzirom na covid i na nužnost poštivanja protuepidemijskih mjera, dio degustatora dobiti doma neke uzorke na ocjenjivanje te da će se centrali u Bukureštu javljati s ocjenama preko video-linka. Cijena za ocjenjivanje za pet uzoraka je 70 eura za svaki, a za šest i više 60 eura po uzorku. Informacije na: daniela.paduraru@wineconsulting.ro  

CHE SYRAH, SYRAH… – U francuskom Ampuisu 1. i 2.lipnja 2021 je 15. vrednovanje Syrah du monde, svojevrsno svjetsko prvenstvo u toj sorti. Organizator očekuje najmanje 450 uzoraka syraha iz barem 26 zemalja svijeta. Vina će ocjenjivati žiri od stotinjak međunarodnih degustatora iz raznih zemalja. Podrobno na: www.syrah-du-monde.com  ♣

Festivali: Hiša Traminca na Principovcu

STEYER-MARK CUVÉE u ILOKU! – Danilo Steyer iz mjesta Apače kod Gornje Radgone, slovenski Kralj Traminca, nema problema  s označavajem kapljice i apelacijom: već samo njegovo prezime STEYER upućuje na porijeklo loze i grožđa, i to u dvjema zemljama – Sloveniji (Slovenska Štajerska) i Austriji (Steiermark). Kuva se, kuva nešto zanimljivo: uskoro Steyer-Mark Cuvée u Iloku, a Hiša Traminca na – Principovcu!

Naravno, riječ je o trećem Festivalu Traminca koji je najavljen za 21. i 22. svibnja 2021., inicijator i jedan od glavnih organizatora osječki publicist Željko Garmaz javio je da se od tog termina ne odustaje! Krepát, ma ne molát!, što bi rekli Istrani, koji nemaju Traminac ali imaju zato Muškat momjanski – upravo ove godine planiran da poteče na radionici Gostujuća aromatična sorta,  sada uvedenoj na spomenutoj manifestaciji u našem najistočnijem gradu. Kako sam i objavio na blogu u Kronici SVIJET u ČAŠI – 03.2021, početak priredbe je 21. svibnja sa svečanom večerom s Michelinovom zvjezdicom  Goranom Kočišem, a izlagački dio i radionice su dan poslije.

Kad govorimo o Tramincu, on ni opsegom a ni popularnošću (još) nije sorta za koju bi se moglo reći da značajnije općenito predstavlja Lijepu našu, ali zato svoju vrlo značajnu oazu ta sorta ima u iločkom području, određenu važnost ima i za Đakovo. Po najsvježijim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, Traminac se u Hrvatskoj prostire na ukupno 238,86 hektara. Gdje on svojom zastupljenošću stoji u  nas u odnosu na druge kultivare vinove loze moguće je vidjeti na početku ove Kronike, u prilogu Hrvatska na dlanu. Po nekim procjenama, a jednu mi je iznio Željko Garmaz, osječki novinar koji mngo putuje i obilazi vinare kako u Hrvatskoj tako i u okolnm zemljama, u nas se nešto intenzivnije Ttramincem bavi oko 60 vinskih podruma, iz Garmazovog iskustva u Iloku u Srijemu ih je 15, u Baranji bi ih bilo oko sedam, kao i u Kutjevačkom vinogorju, Đakovo i Trnava navodno ih broje  oko četiri (po tramincu je znan podrum Đakovake nadbiskupije!), u Moslavini bi se, po Garmazu, moglo spomenuti dvojicu, u Međimurju četvero, u Hrvatskom zagorju osam ili devet vinogradara-vinara, na Plešivici možda čak šestero….

Danilo Steyer

Posebno emotivna radionica vezana uvelike i uz traminac trebala bi u Iloku biti ona posvećena enologinji Veri Zimi koja je nakon 17 godina rada u Iločkim podrumima nedavno otišla u mirovinu.  Radionica s posebnim značenjem je svakako i ona što će je voditi slovenski Kralj Traminca Danilo Steyer, koji ima 10-godišnje iskustvo u organizaciji  Festivala traminca u Deželi.  Novinar Ivo Kozarčanin priprema radionicu na temu Ledene berbe Traminca. Svoje pak tramince u amber odnosno  jantarnoj verziji posebno će predstaviti Srđan Barić iz Križevaca (Anarhist) i Dominik Jagunić s Plešivice. Premijerno će s tramincem nastupiti Kutjevčanin Sontacchi. Bruno Graberšek najavio je radionicu s tramincima koji se proizvode po pravilima što im onda jamče eko-certifikat. Publicist Tomislav Ivanović iz Beogada održat će izlaganje o tramincima s Fruške Gore. Francuz Marc Tempé trebao bi predstaviti neke alzaške tramince, a talijanski sommelier Luca Gardini tramince Alto Adigea odnosno Južnog Tirola.

S ocjenjivanja traminaca za Festival traminca u Iloku. Komisija br. 1 sommeliera Marija Mestrovića, voditelja zagrebačkog restorana Kaiser gdje je bila degustacija. Dolje: komisija 2, Željka Bročilovića Carlosa (suhiucasi)

A za uvod u atraktivan mjesec traminca izabran je datum 3. svibnja u Zagrebu – riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina od sorte Traminac (uz hrvatske tramince očekivani su i oni iz vana, a uz hrvatske ocjenjivače također i oni iz vana), kao mjesto degustacije određen je restoran Kaiser što ga na Kajzerici vodi znani zagebački sommelier Mario Meštrović. Određena su bila dva stručna žirija sa po pet degustatora uključujući i predsjednika grupe, covid19 se na žalost umiješao i pomrsio račune, s popisa kušača u posljednji je čas eliminirao isprva predviđenog, također znanog zagrebačkog sommeliera, predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier kluba Darka Lugarića. Svijet u čaši zavirio je na degustaciju i zatekao sljedeće ocjenjivače: Franju Francema, Ivanu Puhelek, Krešu Ivančića i Slovenca Brunu Gaberšeka koji su radili pod vodstvom Marija Meštrovića, dok su drugu ocjenjivačku komisiju, pod vodstvom Željka Bročilovića Carlosa, činili Saša Špiranec i Ivo Kozarčanin iz Hrvatske, te Igor Luković iz Srbije i Zoltan Gyorffy iz Mađarske. Na provjeri su bili ukupno 84 uzoraka iz Hrvatske i tri uzorka iz Mađarske. Među tih 87 vina našlo ih se sedam rađenih uz (dužu) maceraciju popraćenu alkoholnom fermentacijom, a zgodno je spomenuti i to da su se među 87 traminaca našli i oni što izlaze iz podruma pod imenom i prezimenom dviju popularnih osoba, konkretno pjevača Dražena Zečića i glumca Zlatka Ožbolta! Obvezni uvjeti za sudjelovanje na ovome ocjenjivanju, izjavio je jedan od glavnih organizatora ocjenjivanja Željko Garmaz,  bili su to da se vino finalizira do butelje i to da pri izlasku iz podruma ima svoju etiketu koja govori o njegovu identitetu. Kao prag za zlatnu medalju određen je bio minimum od 90  bodova, za platinastu medalju trebalo je skupiti najmanje 95/100 bodova. Ocjenjivanje sam napustio malo prije kraja, do tog trenutka kad sam otišao isplivalo je sedam etiketa okićenih platinastom medaljom…♣

LAUBA 2021: NOVI DATUM i MJESTO – Pandemija remeti planove: tradicijski Lauba Grand Tasting, dosad održavan u znanom zagrebačkom prostoru Lauba i za 2021. svojedobno najavljen za kraj travnja i početak svibnja, premješten je i datumski i lokacijski. Organizator – tvrtka Vinart, obznanio je da su novi termini 3. i 4. lipnja, a novo, u epidemiološkom smislu prikladnije  mjesto trebao bi biti otvoreni prostor sa sjeverne strane zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost. ♣

Tri izazova iz jugoistočne Europe

TRNJAK POSLIJE PLAVCA, a PRIJE VRANCA – Posložilo se, dosad, i bolje nego što sam se još do nedavno usudio i zamisliti: nekako taman uz moju objavu, u izdanju Kronike SVIJETA u ČAŠI za ožujak 2021,  te tekstova o Plavcu malome i o intrigantnome trisu iz jugoistočne Europe s članovima Plavcem malim, Trnjakom i Vrancem,  održano je, u Vinskome klubu u Zagrebu za grupu vinskih novnara i sommeliera-ugostitelja, kušanje nekih 37 dalmatinskih plavaca, a ubrzo potom, uoči izlaska Kronike SVIJETA u ČAŠI za travanj 2021, priređena je, za struku i u istome prostoru, degustacija petnajstak trnjaka, što iz Hrvatske što iz Bosne i Hercegovine. I odmah se počelo raditi na organizaciji organoleptičkog vrednovanja vranaca!

O kušanim plavcima smo već moji kolege i ja objavili dojmove, što se tiče trnjka složni smo u tome da se predstavio na vrlo visokom nivou, a za vrance, s kojima smo se imali lijepih prilika družiti lani i predlani i u Crnoj Gori i u Makedoniji, uz međunarodni praznik Vranca u listopadu, ali i na nekoliko prezentacija u Metropoli – ne sumnjamo da će oduševiti…

Trnjak, kojega prati glas da kroz vegetaciju do berbe lijepo nakuplja slador (alkohol, snaga, toplina; maligani od 13,5 vol% naviše, većina vina bila je s 14,5 do 15 vol%) ali i da istodobno uspijeva sjajno zadržati kiseline (svježinu), pokazao je monumentalnost – gustoću, visoku koncentriranost, ekstraktnost, potentnost,  uzorci i iz Dalmatinske zagore i iz Hercegovine odisali su mineralnošću, ali u aromatskome smislu oni iz Dalmatinske zagore bili su nešto uvjerljiviji u izričaju voćnosti, dok su oni s hercegovačkoga krša bili jači u izričaju prosušenog voća, začinskog bilja i kamena. Vina na ovome kušanju pokazala su se uglavnom unutar jedne stiliastike, tek jedno je malo pobjeglo, u smislu dosta izražene slatkoće i aromatikom u pravcu naglašene prosušenosti grožđa.  Kao i uvijek u grupi uzoraka, neki su se predstavili kao više zreli i razvijeni, profinjeni i elegantni, a neki kao tek na putu da to postignu, napomenuti tu valja da je na ovoj degustaciji bilo trnjaka – koji, inače, traži duže dozrijevanje i odležavanje u kojemu se i dodatno razvija – iz različitih godina berbe, od daleke 2012. pa do recentne 2020, dakle  neki uzorci ne nalaze se još na tržištu, štaviše nekima trebaju još godine dok budu spremni za izlazak a poslani su nam tek kao informacija da postoje i da se bolje upoznamo s time kako se trnjak kao vino razvija kroz vrijeme. Ovo u zagrebačkom Vinskom klubu nije bilo i ocjenjivanje vina za vinska vodiče.

Krešimir Šesnić, Darko Lugarić, Saša Zec, Branimir Turk, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Miro Barec, Domagoj Jakopović Ribafish (suhiucasi)

Evo i manekena-sudionika u reviji, a redosljed na svoj način daje naslutiti dojmove što su ih oni najbolji izazvali kod kušača.

NUIĆ 2012; ŠKEGRO Carsus Trnjak 2017; NUIĆ 2017;  NUIĆ 2016; GRABOVAC Trnjak riserva 2017; GAŠPAR 2020; GAŠPAR 2019;  PILAČ 2017;  FRANIĆ 2019;   Ivica RADALJ  2018; FRANIĆ 2015;  FRANIĆ 2017;  NUIĆ ROSÉ 2019

Kao najsjajnije zvijezde toga dana iskočili su Trnjak 2012 od Nuića i, od mladih, Trnjak 2020 barrel sample od Gašpara,  a kao zvijezda pak na tanjuru bio je gulaš od mesa Enjingijevih angusa (Vrutak!) kojega je dan prije majstorski pripremio Ivo Kozarčanin. ♣

Novo iz Pupitresa

BILJEŠKE o VINU –  Limitirano izdanje od samo 400 kopija, ručno šivane korice od eko-kože, dva u jednom: detaljan vodič kroz kušanje vina i radna bilježnica za impresije – novi poslovni pothvat zagrebačke sommelierke Jelene Šimić Valentić koja je, nakon dugog razdoblja rada u visokom ugostiteljstvu u Metropoli, prije nekoliko godina postala vlasnicom i voditeljicom danas poznatog  wine-bara Pupitres u središtu glavnoga grada Lijepe naše, cijenjenog među ljubiteljima plemenite kapljice kako po bogatom izboru etiketa za kušanje tako i po vrlo kvalitetnim vinskim radionicama – dosad ih je bilo više od 800! – u Jeleninoj režiji.

Bilješke o vinu nova su priča poznate sommelierke Jelene Šimić Valentić, limitirana edicija od 400 komada (cijena 295 kn) za sada jedinstvenog vodiča kroz kušanje vina koji se sastoji od dva dijela. U prvome je detaljno naznačen kako opisati, a u drugom, rezerviranom za zapis impresija na bazi osobnih osjećaja, ima mjesta za popratiti čak 200 vina. Nećete pisati samo o boji, mirisima i okusima, zabilježit ćete gdje ste i s kim ste kušali vino, jer to je, kaže Jelena, jednako važan podatak. Vino je emocija, važno je zabilježiti kako ste se osjećali dok ste ga pili, i na taj način otkrit ćete njegovu novu dimenziju, veli Jelena.

– Ovom knjigom u kojoj je uz ocjene vinima te opise vina moguće, s obzirom da ima dovoljno mjesta, zabilježiti i to s kime se u društvu vino degustiralo željela sam pokazati koliko je važno voditi ozbiljne i detaljne bilješke o vinu, koje je ne samo piće nego i emocija. Tako se fokusiraš na vino, usavršavaš se, nepce postaje sofisticiranije, okus istančaniji, doživljaj je dublji – ističe Jelena.

Na ideju o knjižici Jelena je došla lani u vrijeme punog naleta pandemije, zbog koje je njezin mali bar sa četrdesetak mjesta zbog epidemioloških mjera više zatvoren nego otvoren. Na vinskim radionicama primijetila sam da ljudi vole zapisivati impresije o vinima koja su pili, pogotovu ako su njima oduševljeni. Traže po torbama rokovnike, pišu po salvetama, vole papir, iako živimo u digitalnom vremenu, otud zamisao o knjižici, dodaje Jelena kojoj je vino velika strast i koja se dakako posebno veseli tome što ima naznaka da bi se mjere Strožera mogle ublažiti i da će njen wine bar u Frankopanskoj od sredine lipnja proraditi opet punom parom.  ♣

Abeceda vina

BAKHOV POZDRAV IZ HRVATSKE – Zagrepčanin Zoran Lutz, vrlo neumorni umirovljenik iz redova grafičara, vjerni podanik boga Bakha, posljednjih desetak godina otkako je zatvorio svoje poduzeće Arakart  za tiskarske usluge i dalje je vrlo aktivan u izdavaštvu, s time što se fokusirao na temu vina i duboko koncentrirao na kreiranje informativno-poučnih publikacija te raznih reklamnih brošura posvećenih plemenitoj kapljici.  U okviru svojega hobija i u suradnji s tvrtkom Indugraf koju vodi njegov prijatelj  krenuo je najprije u osmišljavanje vinskih kalendara, a, nakon što se zbog bolesti sa scene povukao znani naš vinski pisac Srećko Ljubljanović i prestao s izdavanjem svog Vinskog vodiča, Lutz je, smatrajući da vino kao simbol hedonizma, plemenitosti i gospodarstva te kao obilježje Lijepe naše zavrjeđuje bolju promociju i na edukativan način kvalitetno približavanje široj javnosti, pa je i sam jače zapeo u toj aktivnosti.

Lutz je svake godine kroz posljednje desetljeće objelodanio vinski kalendar s fotografijama grozdova autohtonih hrvatskih kultivara, s različitim kratkim objašnjenjima o sezonskim radovima u trsju, s popisom vinskih praznika i s popisom godišnjih događanja na hrvatskoj vinskoj sceni. Onda je krenuo u osmišljavanje i objavu manjih brošura na temu vina s fotkama i s opisima vinskih kultivara, popisom vina, savjetima oko sljubljivanja vina s jelom. Uglavnom, zamslio je da s vremenom njegov postojeći projekt preraste u nešto što bi na popularan i zabavan i praktičan način širilo kulturu vina i bilo i svojevrsna turistička promidžba i vina i eno-gastro i turističke Hrvatske.  Plan mu je knjižicu, koja bi izlazila svake druge ili treće godine, unaprijediti novim prikladnim sadržajima, primjerice prezentacijama pojedinih hrvatskih vinogradarskih područja, dodavanjem popisa i adresa proizvođača vina i vinoteka, dakako popraćeno s jezgrovitim opisom vinskih podruma odnosno (malo)prodajnih punktova,  i pretvoriti je u svojevrstan praktičan mini-vodič eno-gastro Hrvatskom.  ♣

Neki novi Bakhovi djelatnici…

Iwek Kozarčanin (sasvim desno), Josip Barundić Vina Barun, Drago Prstac i Tomo Jakopović

OD NOVINARSTVA DO MANZONIJA – Poznati zagrebački novinar Ivo Kozarčanin, s novinarskim iskustvom u izdanjima novinske i nakladničke kuće Vjesnik te potom i iz najčitanijega 24sata, Bakhov sin s nadimkom, te autor knjigice Škola vina Bakhova sina sadržaja tipa vinske abecede, nakon što je prešao u slobodnjake pera, ovih dana eto postao je, ne zatvarajući vrata žurnalizma, na neki način opet početnik, konkretno otvorio svoj novi start – kao nezavisni vinogradar, s ciljem da postane šampanjer. Upravo posljednjeg dana travnja na svom Iwek-bregu, zapravo Gizniku i mikrolokaciji Rupica ponad Samobora posadio je, uz pomoć pajdaša iz vinske branše – zagrebačkog sommeliera Tome Jakopovića te Josipa Barundića Baruna i njegova Strikana Drage Prstaca  (prikladno prezime baš uz kvalitetan pjenušac!) iz kardinalskog sjedišta Krašića, u devet redova nekih 180 cijepova sorte Manzoni, cilj je Iweku grožđe pretvoriti, klasičnom metodom drugog vrenja u boci, u Iwekov Bubbly brzut na tur.  Do prvog gutljaja tog bubblyja u punoj formi trebat će pričekati najmanje osam godina, naime Iwekove ambicije su visoke i traže i vrijeme, najprije svakako četiri godine do prvog roda za bazno vino, potom nakon šampanjizacije baze i najmanje tri godine dozrijevanja pjenušca u boci na finom talogu prije degoržiranja pa potom barem još godinu dana odležavanja u butelji nakon degoržiranja. ♣

Tomislav Tolušić

IZ CARSTVA POLITIKE u RAJ BAKHA – Donedavni ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić izlaskom iz visoke politike ušao je visoko u vino! Bez vinograda, zasad, međutim i bez improvizacije. Grožđe u ovome trenutku, istina, otkupuje, ali oko odabira sirovine i oko prerade pomaže mu iskusna enologinja Ivana Nemet, koja je po vinskim pitanjima radila u Feravinu i u PP Orahovici. Tolušić kod Virovitice, gdje ima vinaski podrum, za sadnju vinove loze priprema nekih tri do četiri hektara terena! Njegova vina već su u prodaji, a nudi graševinu, sauvignon, chardonnay (sur lie), te crnjak, mješavinu najvjerojatnije od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, rađenu u – amforama! ♣

Miroslav Škoro – političar

S VEDRIM NOTAMA i GRAŠEVINOM u ARENU POLITIKE – Slavonac Miroslav Škoro okušao se kao glazbenik i pjevač, čuvar ravnice (Ne dirajte mi ravnicu…) potom i kao vinar, i to s graševinom iz vinograda u Kutjevu i nastalom bistrom glavom i vrijednom rukom enologinje Josipe Andrijanić, znane pod nadimkom Cipelice lutalice. Onda je Miroslav velike ambicije počeo pokazivati u politici. Postao je vođom oveće oporbene stranke, kad nije prošao u borbi za fotelju na drugim visokim političkim instancama, krenuo je u lov na sjedalicu gradonačenika Zagreba. Sredinom svibnja nakon izbora vidjet će se kako će taj lov završiti i hoće li apetite zadovoljiti – tek možda povratkom u ravnicu… I Osijek i Đakovo imaju lijepe katedrale… ♣

Show&Winebusiness: I KYLIE MINOGUE PODLEGLA DIONIZU – Još jedno ime iz svijeta poznatih i popularnih uključilo se u vinski biznis. Riječ je o pjevačici Kylie Minogue, koja je upravo promovirala i svoj novi pjenušac, riječ je o proseccu proizvedenome od 85 posto sorte Glera i 15 posto Pinota crnog, u znanoj vinskoj kući Zonin u Gambellari u Venetu. Kylie se uključila u vinski segment proše godine, i pod brandom kylieminoguewines preko londonskog distributera vina Benchmark Drinks do sada je već uspjela plasirati ukupno milijun butelja! Na slici je Kylie doduše s crnjakom, snimka je napravljena dok je još vladao zimski režim pijenja vina, sad kako je zatoplilo i kako idemo prema još toplijemu dolazi red na lepršavi ružičasti prosecco… Hoćemo li Kylie vidjeti s tim njenim pjenušcem uskoro – točnije 11. lipnja 2021, na Terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade, na petom festivalu pjenušaca u Zagrebu, u organizaciji Marije Vukelić i Nine Levičnik?

U Kylino vinsko stado spadaju još dvije etikete roséa iz francuske Provence, jedan sauvignon iz vinogorja Côtes de Gascogne, jedan španjolski pjenušac cava, zatim merlot francuske apelacije Vin de Pays d’Oc, kao i australski Margaret River Chardonnay, u fazi kreacije sad je još jedan australac, Yara Yara Pinot noir. ♣

Prisjećanje na nekadašnje glazbene dane…

Miroslav Papić Pajo

SJETNO, UZ – BACH(us)OVU TOCCATU! – Zagrepčanin Miroslav Papić, generacija 1941., preživio, i ne znajući za to!, drugi svjetski rat, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća glazbenik, poslije s dva desetljeća rada u svojstvu inžinjera strojarstva u oil & gas businessu u Sirte Oil Company u Gadafijevoj Libiji, a sada dobro stojeći penzić s kućama u podnožju Medvednice i na Hvaru, računa i na, oslanjajući se na glasovitog Dantea, novi životni krug, još ni iz daleka zadnji, Deveti!, a koji treba uslijediti sada nakon vladavine terora Covida 19. Majstor Papić, koji je u Libiji postao zahvalan tamošnjem crnome zlatu a nakon boravka na Hvaru navikao se,lako, na drugo crno zlato – naravno, plavac mali crni!, očekuje, dakako, da taj novi krug bude, jooooooj, dakako – dobar i dugotrajan!

Naširoko znan kao Pajo, u neka davna vremena prije nego što ga je obrlatila svemoćna nafta osnovao je i, kao trubač, vodio sastav Soul Sound Band, koji je žario i palio na popularnim plesnjacima u zagrebačkom Tucmanu u neposrednom susjedstvu HNK-a što bi završavali znakovitom i za natalitet Hrvata obećavajućom najavom završne skladbe te večeri – Zadnji ples, zadnji dogovori… A onda je SSB, znam jer sam jedan od rijetkih svjedoka, dakle dragocjen!, pretvorio u grupu Clan sa zvijezdom u nastajanju – Rajkom Dujmićem Limom, poslije alfom i omegom Novih fosila, danas legendom.

Bachova Toccata i Fuga u D-molu, grupa Clan: Papić, Mažuran, Štimac, Žilih (stoje), Dujmić Lima i Kezele Jull. Može se poslušati preko Youtubea

Uz opus s Fosilima s kojima je osvaja publiku, sjajni Lima je ljubiteljima glazbe ostavio, i u nekom drugom žanru, istinsku muzičku poslasticu – aranžman i nastup na Clanovoj snimci Bachove Toccate i Fuge u D molu. Uz Limu na klavijaturama (Hammond) i Paju na trubi, Bacha nam u jazz-rock stilu i pod paskom legendarnih urednika Vanje Lisaka i snimatelja Radana Bosnara, donose Boris Žilih – tenor-saksofon, Mato Šantek – trombon, Ante Mažuran na gitari, Branko Kezele na basu i Zdravko Štimac za bubnjevima.

Bogme, vrijedi to poslušati, i te kako!!! Svakako uz čašu ekstra vina neke starije berbe prikladne za meditativne trenutke, mogao bih spomenuti Plenkovićev Zlatan plavac neko vrijeme Grand cru a sada Grand Select, Tomčeve Amfore od prije 10 godina, Korakov syrah iz 2009, ali i Rajnski rizling 2009 i 2011, međutim i RR u potrazi za nekim starim vremenom iz 2015, Krauthakerove merlot i cabernet sauvignon od prije desetak godina, Claijevu Malvaziju Sveti Jakov, Gran teran od Coronike…  ♣

Rekonvalescent Gianni Morandi lijek za oporavak je našao u – brunellu!

BRUNELLO KAO LIJEK – Prošlo je doista mnogo godina od vremena kad smo i u Hrvatskoj rado pratili talijanski festival zabavne glazbe u Sanremu i vremena kad smo svako malo i na valovima naših radio-stanica slušali Giannija Morandija. Taj pjevač iz Bologne nije više onoliko eksponiran I u žiži kao prije, ali ne bi se moglo reći da mu je popularnost baš jako opala, tà on na Faceboku ima 1,2 milijuna sljedbenika! Neko vrijeme u ovom najnovijem periodu nije se, pa ni virtualno, pojavljivao u javnosti, ili barem ne mnogo, jer popravljajući nešto u vrtu obiteljske kuće teško se ozlijedio i zbog opeklina završio u bolnici. Ovih dana vratio se s odsluženja bolničkog roka, i očito dobro raspoložen uslikao se za Instagram da svojim obožavateljima objavi come back pa i da se pohvali novim lijekom koji troši nakon izlaska izbolnice, a to je – Brunello PianRosso ugledne montalcinske kuce Ciacci Piccolomini d’Aragona! Lijek izvrstan, bila je o njemu i recenzija u Svijetu u Čaši, nakon što ga lizne i gucne svatko bi poželio malo dužu kuru i dvostruko ozdravljenje ali – maloprodajna cijena tom lijeku je (doduše sigurno ne i za Morandija) upućuje na to da ga je ipak nužno uzimati ga u apotekarskoj količini!…   ♣

Visoka gastronomija i ljekoviti tretmani na bazi potpuno prirodnoga

Ekskluzivni hotel Al Hambra

LOŠINJSKA AL HAMBRA SA CHEFOM s DVIJE MICHELINOVE ZVJEZDICE – Slikovita uvala Čikat ovoga proljeća podiže doživljaj luksuza i hedonizma na još višu razinu te se potpuno jedinstvenim konceptom gastronomskog i wellness doživljaja svrstava uz bok vodećim svjetskim luksuznim hotelima. Raskošni Boutique Hotel Alhambra, uvršten u Top 10 najboljih hotela Europe, inače dio luksuzne kolekcije prestižnog brenda Lošinj Hotels & Villas, predstavit će iz Švicarske gostujućega chefa Christiana Kuchlera, nagrađenoga dvjema Michelinovim zvjezdicama i sa čak 18 Gault&Millau kulinarskih kapica. K tome, ovaj lošinjski brend predstavit će i ekskluzivni novi koncept s potpisom vodeće međunarodne konzultantice za spa i wellness Melisse Mettler.

Chef Kuchler

Za cjelovitost luksuznog iskustva tijekom svibanjskog boravka na otoku Lošinju, SPA i wellness direktorica za brend Lošinj Hotels & Villas te vodeća međunarodna konzultantica za luksuznu spa i wellness ponudu Melissa Mettler osmislila je potpuno novi koncept u jedinstvenoj zoni Cube Spa Alhambra, koji se temelji na prirodnom nasljeđu i ljekovitosti otoka. Ljekovite terapije i spa tretmani inspirirani biljnim svijetom otoka vitalnosti u zadivljujućem okruženju lošinjskih borova, ekskluzivna ceremonija čaja uz uživanje u bogatstvu lokalnoga bilja te jedinstvena masaža koju educirani terapeuti izvode s povezom na očima uz taktove svjetski poznate Bečke filharmonije, samo su neki od mogućih i neponovljivih doživljaja lošinjskog programa. ♣

______________________________

S vedrije strane

Travanj baranjske kuhinje: PRIGOTAVLJANJE AUTENTIČNIH JELA! – Baranja je pozvala goste, da si dobro omaste brk! Istodobno, Svijet u Čaši je preporučio: Pazite dobro da svaki zalogaj ode na pravo mjesto!

Svakog aprilskog vikenda pa do 2. svibnja u Baranji su se širom otvarala vrata seoskih domaćinstava na kojima su domaćini gostima željnima znanja otkrivali opće vještine i male skrivene tajne u prigotavljanju autentičnih baranjskih jela!

Na radionicama predviđenim za po 25 najbržih hedonista bilo je moguće upoznati se s time kako se rađaju izvorni perkelt od soma, štuka u mundiru, grah u ćupu i druge regijske I lokalne delikatese. Zainteresirani su se trebali (pri)javiti na punktovima Visit Baranja, Turistička zajednica Općine Bilje – Kopački rit i Visit Slavonia Baranja i na Facebooku  Mjesec baranjske kuhinje

Radionice su bile zamišljene tek kao uvod: organizator je odlučio da za najširu javnost u potpunosti rasvijeli baranjsku gastronomsku baštinu tako da je, uz spomenute radionice kao pozornice prikazivanja izvornih načina stvaranja raznih lokalnih jela, u ponudi predvidio i obilazak baranjskih restorana zadatak kojih je pak bio da ta ista stara jela ponude u novom, modernom ruhu. Da doživljaj na licu mjesta te sjećanje budu bogatiji, planirano je da barem dio osoblja objekta gdje je događaj bude u raskošnim baranjskim narodnim nošnjama.

Po službenom rasporedu bilo je određeno da manifestacija Mjesec baranjske kuhinje počne u subotu 10. travnja na Planini Gajić kod Filipa Golubova Cara, posljednjeg baranjskog gajdaša, te značajnog čuvara šokačke tradicije.  Uz paprikaš od pijetla (pitla) trgalo se trgance, razvlačilo lokšice, motali čikovi… Dan poslije na imanju Galić u ribarskom selu Kopačevu kao zvijezda je bio najavljen šaran na rašljama.  Evo službenog rasporeda događanja do kraja: PERKELT OD SOMA – Vinarija Gerštmajer, Zmajevac  ⦁  GOLUBOVI s TRGANCIMA – Seljačko domaćinstvo Kalinka, Gajić  ⦁  FIŠ PAPRIKAŠ – Vinarija Alexandar, Kamenac ⦁  GRAH U ĆUPU –  Asztalos keramika, Suza ⦁ GUŽVARA S MAKOM i GUŽVARA S ORASIMA –  Seoski turizam Lacković, Bilje ⦁  GULAŠ OD DIVLJAČI – Tri mudraca, Karanac  ⦁  ŠTUKA U MUNDIRU  –  OPG Čudesna šuma – Romulić, Bilje…   ♣

Chefovi mađioničari: MENU, NEŠTO MALO DRUKČIJE… –  Cjenovno povoljniji škampi, malo krepkije ribice, patka za vegetarijance, zabranjeno voće za desert, vino na dohvat  ruke…… Preporuke chefova Kvragića i Zlatkova.  ♣

Istarsko cjepivo na zagrebačkom Jarunu!

BENVENUTI (Dobrodošli!)! CORONA GRANDE KAO GLAVNA ZVIJEZDA! – Ovaj vikend vikend je cjepljenja. Stožeri i liječnici uoči 1. svibnja objavili su: samo u petak u Zagrebu je cijepljeno oko 20.000 osoba. Glavno cjepilište Metropole je, zna se, na prostoru Zagrebačkog velesajma. Astra-zeneki odzvonilo je, sve veći je broj sretnika koji se, ne skrivajući olakšanje, hvali ulaskom u prestižno društvo Pfizera…

U susjedstvu ZV-a kao zdravilište je, 200 posto epidemiološki sigurno, proradila plaža jezera Jarun. Sunce k’o naručeno! Ambijent topao, prirodna proizvodnja vitamina D u punom zamahu. Predviđeno je da nazočni budu stalno u pokretu jer to je sportski, a nekoliko sjedalica rezervirano je bilo za one s eventualnim nus-pojavama.

Benvenuti Nikola i Albert na zagrebačkom Jarunu

Cjepljenici, uglavnom iz rizičnih i nužno privilegiranih, prioritetnih skupina – novinari, osobe bliske ugostiteljstvu i turizmu, poneka starija osoba. Naručeni, strogo protuepidemiološki, u dvije grupe, za dolazak, konkretno, u 15 i, potom, u 17 sati. Naravno, uz upozorenje: držite se, obvezno, termina za koji ste potvrdili dolazak. Na dolasku prijavak, mjerenje temperature, pričest finim malim zalogajima prigotavljanima na licu mjesta, zamišljenima da pomognu stvaranju ugodne atmosfere cjepljencima. Zakuska je obuhvatila i nekoliko sirupa – jedan ružičasti i jedan bijeli na bazi istarskih autohtonih ljekovitih sirupnih sorata i jedan crveni na bazi četiri sorte iz četiriju zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske. Za zajamčeno smirenje – naime cjepljenike je trebalo psihički i psihološki odgovarajuće pripremiti za dobivanje vakcine – osigurana je i ugodna diskretna glazba uživo.

Svakako – jedinstveno cijepljenje, ovo na Jarunu u Zagrebu! Cjepivo – hrvatske proizvodnje! Napunjeno u nešto veću bočicu od onih od Pfizera i drugih bjelosvjetskih marki, naime ovo cijepljenje se obavlja s većom dozom od one propisane za druge vakcine, i nije potrebno na repete čekati osam i više tjedana.

Riječ je o cjepivu Corona Grande proizvedenome 2016. godine, te prije službenog izlaska u javnost – a to je eto bilo upravo tog petka potkraj travnja u Metropoli – gotovo pet godina ispitivano je, i nije pokazalo neke osobite nus-pojave osim potrebe za sjedenjem i opuštanjem na sjedalici odmah nakon cijepljenja…

Coronu Grande osobno su na Jarunu predstavili specijalisti oinos-medicine i tvorci cjepiva Nikola i Albert Benvenuti iz Kaldira. Pohvale braći Benvenuti i organizatoru ovoga okupljanja na Jarunu – zagrebačkoj tvrtki Vinart, jer na Jarunu na pressici i prezentaciji za novinare od kojih javnost očekuje ne tek informaciju (što nerijetko, ako je štura, bude zapravo reklama!) nego i objašnjenje proizvoda, zajedno su se pobrinuli da nama info-medijima kao prenositeljima vijesti predočenjem i specifikacije pomognu upoznati šire pučanstvo s onime čemu je namjena da završi u našem organizmu.

Corona Grande 2016 – Od kasnije pobranih i, poslije, još i dodatno kroz tri mjeseca, prosušivanih Malvazije istarske i Muškata bijelog te, s manjim udjelom, rijetke lokalne Ulovine, uzgajanih na pozicijama s nazivima Corona Grande i San Salvatore. Godište 2016 pamtit će se u Istri kao jedno od najboljih posebice za ovaj tip proizvoda, naime izmjena padalina i sunčanih perioda bila je redovne i uravnotežena. Vegetacijski razvoj u toj godini iz udžbenika omogućio je biljkama razvoj bez stresa te potpunu harmoniju kiselina i sladora u punoj zrelosti. Kasnije je prosušivanjem taj balans samo dodatno naglašen. Unatoč izraženoj slasti lijepo je očuvana svježina. Trganje je obavljeno u terminu od 10. do 15. rujna 2016.

Dr. Nikola s bočicom Corone Grande u desnoj ruci

Tehnički podaci: Područje: Istra, Motovun, Corona grande (Malvazija, Ulovina), San Salvatore (Muškat) ⦁ tip tla: fliš (bijela zemlja s laporom s vrlo malim udjelom gline) ⦁ Nadmorska visina: od 330 do 400m ⦁ Starost nasada: od 2000. – Muškat, od 2003. – Malvazija, i od 1946. – Ulovina ⦁ Omjer: malvazija 60%, muškat bijeli 35%, ulovina 5% ⦁ Prinosi: 6 tona/hektar ⦁ Tip berbe: ručna ⦁ Prerada: prosušivanje ploda prirodnim putem u natkrivenom i otvorenom prostoru u trajanju od tri mjeseca. Potom maceracija i početak fermentacije u trajanju od 10 do 15 dana, vrenje potaknuto divljim kvascima. Slijedili su prešanje i, potom, višemjesečni nastavak fermentacije u čeličnom tanku pri temperaturi od 10 do 13 °C ⦁ Dozrijevanje: godina dana u čeličnom tanku, nakon ounjenja u boci odležavalo godinu dana. ⦁ Analitički podaci: 12,5 vol %, ukupna kiselinost 6,1 g, neprovreli slador 135 g, pH 3,38

Treba još reći i to da se od početka pandemije protiv corone kao protuoružje preporučivao crni serum GranTeran Coronica, ali vjerojatno zbog ograničenih, manjih proizvedenih količina a prevelikom potražnjom s njime se, pogotovu onda kad se kroz dugi period u Istri bilježila jako povoljna epidemiološka situacija, nisu činili osobiti napori da se cijepljenje njime proširi i na druge naše krajeve, smatralo se da je bolje da zainteresirani cjepljenici po taj sirup dođu osobno u Istru, oni jače rizični možda da se još i docijepe sirupastim serumom San Salvatore….

Oltar Domovine Benvenuti

Tamo su, u Kaldiru – Benvenuti tutti!, uz Oltar DomoWine! Njega su Nikola i Albert Benvenuti dovezli sada, prigodno, iz svojega Kaldira na Jarun, taj lijepo uređeni objekt krase proizvodi samo od sirovine iz Istre, tek jedan hommage – kroz Caldierosso – ukazan je našoj zajednici Europskoj Uniji, naime u tome su uzorku sirovine također uzgojene u Istri ali globalno znane kao porijeklom iz četiriju južnoeuropskih zemalja – Hrvatske, Italije, Francuske i Španjolske… ♣

ISPRAĆAJ COVIDA19? – Sasvim slučajno, odnekud iz tame povijesti (debelo prašnjavog albuma!) izletjela je fotka iz mladih dana. Bilo je to vrijeme novinarskih početaka i pisanja o glazbi u tadašnjim popularnim tjednicima Vikend i Studio. Vikend je bitno utjecao na to da glazba malo-pomalo bude potisnuta u drugi plan, primarnima su postali ugostiteljstvo i turizam. Ta važna gospodarska kategorija, ali i obiteljsko nasljeđe – po mami, koja je rodom iz ribarskog mjesta Kali na Ugljanu, žilama mi je tekao plavac mali a po tati Istraninu s Pazinštine pak teran, i kako nisam imao plemenitaški pedigre za tako jako plavu krv te kako sam se rodio i živio u Zagrebu morao sam za razrjeđivanje koristiti graševinu! – zaslužni su bili da se pojam gastro-turizam kao predmet moje profesije obogatio znakovitime eno, naglasak je i do danas ostao na Bakhovu nektaru, s time što je nekad jako popularni tjednik Vikend kao radno mjesto zamijenila specijalizirana revija Svijet u Čaši.

Evo, i jedne od najnovijih fotki, još sam – valjda uvelike zahvaljujući antioksidantima crnovinske provenijencije, živ(ahan), a ovim strogim izgledom s borama i sa sugestivnom, jačim vjetrom kreiranom, frizurom borisnom johnsonicom  te hrapavim glasom i prijetećim parolama I feel good… nastojim iz naše Lijepe naše čim prije zauvijek ispratiti taj vražji duet corona&covid19…  ♣

__________________________

_______________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

 

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

Vodič za pametnu kupnju – 04. 2021 – Hints to the smart purchase

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

 –   Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

 – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: XL) MARANY 2019 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: nema službenih informacija/no official information; vjerojatno je riječ o nizu sorata zasađenih u vlastitom vinogradu/probably many varieties planted in the own vineyard • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ne/no ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 4 tjedna/weeks & alkoholno vrenje/fermentation: amphora (qvevri) • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months – filtrirano/filtered: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna (nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO kvalitetno s kzp/quality with the controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: s oksidativnom notom – tipa orange  • ima kompleksnost • s obilježjem tradicije • drukčije • toplo • s mladenačkim nabojem • rustikalno • s današnjeg, modernog aspekta djeluje kao još nedovršeno • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM maglušasto ■ NA NOSU upućuje na maceraciju s fermentacijom • mineralno • na voćnost, slabije (voće: dinja / sušeno) • na vegetalno/herbalno, diskretno • začinsko bilje/mirodije • na osjet kvasaca – kruha – plemenitog drveta ■ U USTIMA solidno zaobljeno • tanin: živ – malo steže usta • okus slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina/uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux, • 14-15 C

Dalmacija / Dalmatia

 (mpc/pp: XL-XXL) DRAGA RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 450 m • sorta/variety: Kujundžuša,Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinka zagora, Imotski • suho • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • sočno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • dinamično – s nervom • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije – uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žuto ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na mirodije (slatke), iskazano s mjerom • na osjet maslaca – plemenitog drveta – fino paljenoga/dima, nijansa (osobno bih više volio da je ta začinska nota tanja) – voćnost (plodovi: domaći – bijeli – žuti/ koštićavi – svježi zreli • na floralno (cvijeće: bijelo) • med, dodir  ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: pečena riba, teletina, janjetina…) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne, • 12-14   ̊C

(mpc/pp: M) POŠIP 2019 Selekcija – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Pošip ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – 6 mjseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: stražnja etiketa slabo, zbog sitnih slova i lošeg kontrasta između boje slova i podloge/the back label badly, to small fonts and to weak colour of the font

■ VINO je/WINE is: dotjerano • skladno • svježe • dopadljivo • ima kompleksnost ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni – bijeli/koštićavi – jabuka, citrusna nijansa) • mineralno ■ U USTIMA mekano • živo • s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • trajnost u ustima solidna. ■ SERVICE:  ⇑ • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux  • 10-12C

 (mpc/pp: XXL) MODRO JEZERO RISERVA 2016 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga, Podvornica • Vučja Draga kosina/slope; Podvornica visoravan/plain • nadmorska visina/altitude: 450 m & 280 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Vranac Trnjak, Merlot • loze stare/vines old: 12 – 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 7000 i 5000 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot & cordon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine: 0,70 kg – 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: cca 30  dana/days – alkoholno vrenje: u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: impresivno • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije (traži još vremena!) • dinamično – s nervom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama • za piti uz hranu • za pet do šest godina vrlo prikladno i  uz meditaciju • u sponu – može trajati – treba mu ostaviti još vremena u boci, da se razvije do kraja ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom! • (tamno/neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • lijepo razvijeno ali još  ne i dovoljno • upućuje na mineralno • te na mirodije (slatke – pikantne) i na osjet paljenoga – vanilije – čokolade, iskazano s mjerom ali još uvijek malo nadjačavajući voćnost • na voćnost (plodovi: domaći/plavi, koštićavi, bobičasti) • na vegetalno/herbalno, umjereno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – koncetrirano • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – fino gorkast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • živog – fino  gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •   (preporuka za jelo/dish recommendation: stewed red fish, red meat, hard matured cheeses…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux. • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK RISERVA 2017 – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: iMOTSKI ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • sorta/variety: Trnjak ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora, Imotski • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

■ VINO je/WINE is: kompleksno • moderno • svježe • sadržajno • toplo • sočno • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci nijansa • ima šanse za duže odležavanje i, pritom, i za daljnji razvoj ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ plavi /bobičasti svježi • na vegetalno/herbalno, umjereno • mirodije (slatke), iskazano s mjerom • osjet plemenitog drveta – nijanse paljenoga – na kraju kao da odaje i malo badema ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso s roštilja, pirjano, zreli tvrdi punomasni njegovani sirevi ) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) ŽERJAVINA 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Žerjavina/Zierfandler ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija Kutjevo • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: na svoj način kompleksno • dotjerano • skladno • s mladenačkim nabojem • u špici (koja može trajati) – vrijedi mu ostaviti još vremena u boci • s obzirom na slanost i lijepu kiselost moglo bi odlično poslužiti kao pomoć sorti ili mješavini sorata kojima bi radi svježine dobro došlo još kiselosti ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na na voćnost (plodovi: domaći/zeleni – bijeli / koštićavi – svježe • na floralno (cvijeće: svježe/bijelo • na vegetalno – diskretno • začinsko bilje – s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okus sugerira slankasto – fino gorkasto – s izraženijom je kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – srednje dugog završetka ■ SERVICE:  ⇗  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 8-10   ̊C

 (mpc/pp: M–L) BLAUBURGER 2019 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Blauburger ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%

■ VINO je/WINE is: donekle kompleksno • toplo • sočno • ima karakter • zrelo • skladno • svježe • s dosta živosti • u suglasju sa: tipologijom – sortom/sortama – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko–ljubičasti odsjaj • tamno/neprobojno • već oku sugerira punoću tkiva ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/crveni – plavi / koštićavi – bobičasti – svježi • na vegetalno/herbalno – diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: uglađen • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: predjela poput hladnih narezaka/mlađi i meki sir, finija salama/kobasica, slanina, tjestenine s umakom na bazi mesa, burgeri, svinjetina s roštilja) • čaša/glass: srednja/medium size one  –  tip/type: bordeaux • 14-16  ̊C

—————–SMOTRA: TRNJAK ——————-

S kušanja vina od sorte Trnjak u zagrebačkom Vinskom klubu: uzorci koji su ostavili najbolji dojam

Champion)  TRNJAK 2012 (Ljubuški, Crnopod, 15,5 vol %, suho) – NUIĆ

CARSUS TRNJAK 2017 (Mostar, Ljubuški, Radišići, 14,5 vol%, suho) –  ŠKEGRO

TRNJAK 2017 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %, suho) – NUIĆ

TRNJAK 2016 (Ljubuški, Crnopod, 15 vol %,  suho) – NUIĆ

TRNJAK 2017 riserva (Imotski, 13,5 vol%, suho) – GRABOVAC 

TRNJAK 2020 barrel sample (Vrgorac, 15,5 vol %, suho) – GAŠPAR (osobito ugodno iznenađenje s obzirom na još posve mlado vino, uzorak iz bačve)

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 02.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you__________

Jedina maskica koja paše …, a onda je, sredinom veljače, u sumornom prijetećem vremenu covida19, nastupilo razdoblje – korizme! (Boris Kragić)

________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Prehrana, ekologija, informiranost, iskrenost: KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, JANTARNO, NARANČASTO… ⦁ Bakho, arheologija i moderno vrijeme: PUTOVANJE s ČAŠOM VINA u DOBA OD PRIJE 2000 GODINA ⦁ Enogastronomija i turizam – samoborska pozivnica: ZAŠTITA GREBLICE, KREMŠNITE i ČEŠNOFKE, BRANDY V.S.O.P., BERMET… ⦁ Obećavajuća priča s Visa: BUGAVA, (NAR)OČITO ŽELI VIŠE NJEŽNOSTI i LJUBAVI ⦁ Winnetou iz Potomja: DINGAČ INDIJAN ⦁ Dvije strane hrvatske extra-djevičanske medalje: BLISTAVA ISTRA i – SRAMOTA DOMAĆEG TRŽIŠTA ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS  Sajmovi:  8. PINK DAY, VINISTRA 2021, SALON PJENUŠACA Zagreb-Ljubljana 2021, VINITALY 2021 ⦁ Popuštanje protu-covidne stege: JARUN, FAŽANA, NJIVICE …⦁ BISER MORA i DOKTORATI ⦁ TARTUFARSTVO u ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI! ⦁ Uz Valentinovo: ZA SRCE i DUŠU, VA-GIN…⦁ Syrah, ponovno: ZAGREBAČKA PRESUDA  ⦁ Vino u BiH: VINSKE PRIČE ŽELJKA GARMAZA ⦁ In Memoriam: ĐORĐE BALAŠEVIĆ, MILAN BANDIĆ, ZLATKO CICO KRANJČAR

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 02.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Prehrana, ekologija, informiranost, iskren

KONVENCIONALNO, TEHNIČKO, BIODINAMIČKO, ORGANSKO, PRIRODNO, ČISTO, ŽUTO, NARANČASTO, JANTARNO…

            Znamo li mi (u dovoljnoj mjeri) što jedemo i pijemo, odnosno jesmo li (u dovoljnoj mjeri) svjesni onoga što sve i koliko čega, ali i, zapravo, zbog čega u ovoj ili onoj količini unosimo u organizam žlicom i vilicom te kroz čašu? To je pitanje nad pitanjima, danas kad su tehnologije proizvodnje ali i stvaranja privida razvijenije nego ikad, kad je marketing jači nego ikad, kad je utrka za novcem žešća nego ikad, i kad mnogi sudionici u toj utrci ne prezaju ni od čega da ostvare svoj, makar, zapravo, i prljavi cilj. Najmanje jednako toliko koliko je primjerice važno da smo informirani i educirani vezano na posao što ga obavljamo da bismo zaradili za život, bitno je i da smo dobro informirani i educirani na temu prehrane i namirnica (porijeklo i svojstva) što ih konzumiramo te vezano uz korištenje gotovih jela što nam se serviraju i s kojima nas se nerijetko, naprosto, vreba.

              Pa – jesmo li dobro informirani i educirani, koliko se trudimo to biti, koliko smo podložni marketinškim porukama i koliko smo spremni biti popustljivi prema lažnome sjaju kreiranome tako da nas zaskoči i preuzme upravo tamo gdje smo, radi nečega za što smatramo da će nam donijeti zadovoljstvo, najosjetljiviji da popustimo? Ironično je što nas i farmaceutska industrija, od koje očekujemo ljekove za zdravlje i ozdravljenje (proizvodnja ljekova joj, valjda, i jeste prvenstvena zadaća), već svojom hiperprodukcijom koječega te čak agresivnim preporučivanjem (toga svega i svačega kroz razne reklame u sredstvima javnog informiranja na komercijalnim radio i TV stanicama naprosto u nedogled!) i na drušvenim mrežama i na svakm ćošku vabI na kupnju. Shvaćajući očito svoju primarnu ulogu da ipak djeluju na kolosijeku čuvanja zdravlja i čuvajući ugled profesije, u tim općenitim javnim pozivima na kupovinu na kraju svoje EP-poruke donekle i prepredeno, da sa sebe skinu svaku mogućnost krivnje, upućuju vas, kroz  glas čitača što juri brže od zvuka, da se prije upotrebe nekog lijeka odnosno preparata što ga guraju za obavijest o mogućim nuspojavama pročitaju upute i da se za podroban savjet oko uporabe  obratite svom liječniku ili svome ljekarniku. Proizvođači hrane pića i trgovci njima nerijetko su šturi na informacijama o proizvodima koje nude, vrlo često na ambalaži određene podatke daju zbijene i napisane sitnim slovima da je to muka pročitati/dešifrirati, a trgovci, koji neke namirnice – uglavnom voće i povrće – nude u prodavaonicama rinfuzno, obavijesti o svakoj pojedinoj robi nerijetko isprintaju na papir tako da slova hitro izblijede do nečitljivosti, k tome te obavijesti znaju postaviti tako da zbog veće udaljenosti od oka kupca i gube osnovni smisao a to je informiranje.

                Glede vina, nekad je postojao zakonski propis o tome što je sve, i kojom veličinom slova, trebalo obvezno navesti na etiketi (prednjoj i stražnjoj). Moglo se istina, kao obvezu, preporučiti i još koju informaciju, ali već je i onako bilo nešto: moralo se, i to veličinom fonta od najmanje 0,5 mm, navesti porijeklo vina, znači vinogorje, naziv proizvođača, pa sadržaj alkohola, količina pića u boci, zatim pojam vrhunsko s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, kvalitetno s kzp odnosno stolno s kzp ili samo stolno kao oznaka kakvoće procijenjena na temelju analize i ocjenjivanja na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede zaduženog za izdavanje dozvole za stavljanje vina u promet. Etiketa je trebala obvezno sadržavati i informaciju, o rasponu neprovrelog sladora. Ostalo, kao obavijesti o načinu proizvodnje i preporuke za konzumaciju uz koja jela i na kojoj temperaturi, ili pak npr. pričice o proizvođaču i sorti, navod o osvojenim nagradama… bilo je fakultativno.

O SADRŽAJU NEPROVRELA ŠEĆERA – Onda je zakonski propis nekako olabavio, vlasnici vinarija i/ili njihovi dizajneri počeli su se na neki način iživljavati u kreiranju etiketa, neke su se najednom opsegom smanjile do minijaturnih i na njima zbog nedostatka prostora nije bilo moguće držati se veličine fonta propisane za određene parametre. S druge strane neki vlasnici vina htjeli su na etikete staviti crteže odnosno fotografije određenih motiva pa i neke tekstove o vinariji a i povijesti kraja, tako da je i to oduzimalo prostor za neke bitne informacije o vinu a koje bi potrošaču bile korisne s prehrambenog, zdravstvenog i hedonističkog aspekta. Danas u nas, koliko vidim na brojnim etiketama, u dosta slučajeva više nema navoda o neprovelom sladoru (vrlo vrlo bitno za potrošače koji imaju problem s dijabetesom!) a ni o tome u koji je kvalitativni razred stavljeno vino na ocjenjivanju na Zavodu, ovo glede kvalitativnog razreda ma kako bilo korisno kao neka prva informacija više i nije možda baš toliko nužno jer raznih i to vrlo renomiranih vrednovanja ima u svijetu i taj dio koristan proizvođaču za marketing i plasman vina može se pokriti obznanom o osvojenim medaljama. Nekad je, inače, Zakon dozvoljavao u vinu na tržištu za današnja razmišljanja uistinu previsoke sadržaje sumpora, neobična je od zakonodavca bila tolika tolerancija a i to da sadržaj i SO2 nije onda predvidio kao obveznu informaciju na etiketi, međutim i sada, kad sve više vinara nastoji u vinu imati što je manje moguće sumpora informacija o slobodnom SO2 i ukupnom SO2 u vinu pri punjenju dobro bi došla. Kao i navodi drugih enoloških dodataka i postupaka koji se u moderno vrijeme rabe da bi se vino dotjeralo po želji.

Nekad smo razgovarali uglavnom o mirnom bistrom, maglušastom, mutnom, bijelom, ružičastom-opolo, te crvenom-crnom vinu, pa smo se, rečeno je, bavili i s nijansama vezanim uz ostatak neprovrelog sladora praćenim izrazima kao što su, spomenuo sam, suho (po izvornom propisu sa do najviše 4 g neprovrela šećera po litri), polusuho (od 4 do 12 g/lit), poluslatko (12 do 50 g/it), slatko (50 g/lit i više), pa smo postajali svjesni da u kategoriji slatkoga uz aromatizirani samoborski bermet od Portugisca i Frankovke i s dodatkom pelina i (sušenog) južnog voća, te uz naš tradicijski dalmatinski prošek od prosušivanog grožđa postoji i, u tome stilu, toskanski desertni  vinsanto, zatim da u domeni slatkoga postoje mađarski sirupasti tokajac aszu s po nekoliko puttonyja, bordoški sauternes, te visoki predikati sjevernijih europskih vinogorja kao kasna berba, izborna berba bobica, izborna berba prosušenih bobica i ledeno vino. Upoznali smo se i s alkoholiziranim/fortificiranim vinima kao što su španjolski sherry, portugalski porto…, od posebnosti je do nas doprlo i izrazito oksidativno suho tzv. žuto vino (Vin jaune) iz francuske pokrajine Jura. Nametala se sve jače i nemirna kapljica, primjerice muzirajuće i biser vino, pa pravi pjenušci za koje smo saznali da nastaju drugim vrenjem ili u velikim inoks-posudama i metodom zvanom charmat (jako rašireno u sjevernoj Italiji u produkciji prosecca), ili s drugim vrenjem u butelji, ta tehnologija svojstvena za Champagneu i osjretno cjenjenija nazvana je kao klasična i kao šampanjska metoda, ovdje su s obzirom na ostatak neprovrela sladora usvojeni i prihvaćeni nazivi brut nature (0-3 g/lit šećera), extra brut (0-6 g/lit), brut (0-12 g/lit), extra sec (u prijevodu: vrlo suho, 12–17 g/lit), sec (u prijevodu: suho, 17-32 g/lit), demi sec (polusuho, 32-50 g/lit), doux (slatko, 50 g/lit i više), definirani sadržaji neprovrelog šećera po kategorijama gramažom su drukčiji (u kategoriji brut znatno tolerantniji!) nego kod mirnog vina. À propos perlica, od prije koju godinu novost: pet nat, što je kratica od francuskoga pétillant naturel, u slobodnom prijevodu prirodni pjenušac, riječ je o pjenušavom vinu dobivenom jednom a ne dvjema fermentacijama, naime vino u alkoholnome vrenju ali s još dovoljno neprovrelog sladora utoči se u butelju koju se dobro začepi i fermentacija se dalje odvija u boci ali ne na dodanima kvascu i šećeru nego na istome tj. originalnome kvascu i na u vinu zaostalom originalnom šećeru…

U smislu kakvoće proizvoda imali smo, kako sam također spomenuo, na etiketama isprva obvezne a u novije vrijeme ne više obvezne oznake čuveno, pa vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom (isprva je na strukovnom ocjenjivanju vina za dozvolu za puštanje u promet za epiitet čuveno odnosno vrhunsko trebalo osvojiti minimalno 85 od 100 mogućih bodova a unatrag koju godinu prag za vrhunsko snižen je na 82/100 bodova), kvalitetno s kzp (sada je raspon za kvalitetno od 72 do 82/100 bodova), te stolno s kzp i stolno bez službenog navoda porijekla.

DRUŠTVENO i PRIVATNO – Vezano uvelike i uz aktualne društveno-političke okolnosti koje su određivale i gospodarska kretanja, vina su nekad bila razdvojena na ona proizvedena u velikim državnim podrumima i u poljoprivrednim odnosno vinarskim zadrugama što su u to doba zamišljeni kao nositelji produkcije (društvena vina) i na ona iz malih seoskih podruma individualaca kojima u ono vrijeme nisu bili dopušteni posjedovanje 10 i više hektara vinograda za vlastitu proizvodnju i vina (uzgojeno grožđe se trebalo predavati u društvene vinarije!) i za buteljiranje i vlastito etiketiranje kapljice (privatna). Nakon što je društveno-politički sustav promijenjen i individualna proizvodnja vina, buteljiranje i izlazak na tržište pod vlastitom etiketom odobreni su podjela na društvena i privatna vina ostala je i dalje, s time da su zahvaljujući ambicioznijim individualcima što su izlazili sa sve boljom kapljicom k tome i u tržišno solidnoj količini  privatna vina brzo dobivala na popularnosti.

Kako su enologija i proizvodnja agronomskih i enoloških preparata naglo počele napredovati pa su se i na ovim našim zemljopisnim prostorima otvarale nove mogućnosti, vina su se sve izraženije u javnosti počela dijeliti još i na konvencionalna i tzv. tehnička te na prirodna. Onda su ta prirodna vina, kojih je malo-pomalo bivalo sve više i s oznakama, na etiketi, o eko-produkciji, u govoru svrstavana u grupu prirodi prijateljskih, pa u organska, a i biodinamska. Nedavno je (prošle godine!), barem u Francuskoj, stanovita društvena moglo bi se reći na neki način apelacijska podrška takvim vinima krenula odlukom da ih se službeno označi na etiketi, naime uvedena je oznaka Vin méthode nature.

_______________________________

VIN MÉTHODE NATURE – Nova apelacija Vin Méthode Nature donesena je 2020. u Francuskoj, u suradnji Nacionalnog Instituta za Apelacije (INAO – Institute National des Appellations d’Origine), Ministarstva poljoprivrede i Nacionalne porezne uprave. S obzirom na stupanj razvoja toga segmenta vinske produkcije smatralo se nužnime urediti stvari i u tome sektoru, želja je bila izbjeći bilo kakvu moguću konfuziju oko pojma prirodnog vina. Apelacija počiva na dotjeranome pravilniku vezanom uz prirodna vina što su ga radi službene zaštite prirodnog vina 2019. kreirali proizvođači i trgovci okupljeni u Savez za zaštitu prirodnog vina. Pravilnik propisuje određene kriterije kojih se u proizvodnji i plasmanu trebaju pridržavati oni što se bave prirodnim vinima. Predviđeno je da se nakon tri godine vijeće proizvođača, vinskih trgovaca i potrošača ponovno sastane i da razmotri treba li unijeti neke izmjene, dopune.

Kako Vin Méthode Nature funkcionira?

Da bi vino dobilo pravo na oznaku, grožđe mora biti iz certificiranog organskog uzgoja,  mora biti brano ručno i vinificirano uz uporabu autohtonih kvasaca. U tijeku procesa proizvodnje zabranjeni su termovinifikacija, reversna osmoza, pasterizacija i cross flow filtracija. Pravilnik nalaže da vino ne smije sadržavati nikakve aditive Dopušta se tek dodavanje do maksimalno 30 mg/lit SO2 međutim dodavati sumpor ne smije se prije početka vrenja i za vrijeme trajanja vrenja. Vino u koje je nakon vrenja dodavan sumpor do spomenutih 30 mg/lit dobiva oznaku Vin Méthode Nature avec moins de 30 mg/lit SO2 (vino s manje od 30 mg/lit dodanog sumpornog dioksida), a vino u koje SO2 uopće nije dodavan dobiva oznaku da sumpor nije dodavan (sans sulfites ajoutés). Prije nego što ga se pušta na tržište, vino prolazi i vanjsku, neovisnu kontrolu, da se vidi odgovara li pravilniku. Vina koja ne prođu tu vanjsku kontrolu s pozitivnim rješenjem moraju se označiti drukčije, ona ne smiju nositi oznaku Vin Méthode Nature.

Što se tiče pojave na tržištu, proizvođačima se preporučuje da posjetiteljima predoče Pravilnik o produkciji, zatim da prikladno, dovoljno uočljivo postave naljepnicu s logom Vin Méthode Nature, potom, proizvođači se obvezuju da Udruženju proizvođača Nature’l svake godine dostave dokaz da im je produženo pravo na uporabu te apelacije, proizvođačima koji su se okrenuli Vin Méthode Nature ali se istodobno (još) nisu odrekli konvencionalne produkcije nalaže se da u nastupu prema tržištu vizualno dobro razdvoje dvije marke, od proizvođača Vin Méthode Nature  traži se odobrenje da Udruga može preko interneta javnosti predočiti detalje o vinu.

Po nekim informacijama, u Francuskoj postoji više od 100 proizvođača koji su potpisali da će se pridržavati pravilnika Vin Méthode Nature. Očekuje se da se će primjer Francuske s oznakom Vin Méthode Nature uskoro slijediti  još neke zemlje Europe, za početak se spominju Španjolska, Italija I Švicarska. ◾

______________________________

Pokret okrenut prirodnome postajao je sve širim ali to ne znači i da su sva ta vina koja su se nudila a i još se nude – ne govorim o onima pod upravo spomenutom oznakom Vin Méthode Nature nego o onima bez nje – pod parolom prirodnoga bila i dobra. Dosta ih se našlo s izrazitim enološkim manama, od one da su izgledom bila mutna i već kao takva neprikladna za iznošenje na stol uz koji se blaguje, do nečistih mirisa i okusa u rasponu od izričaja slabije ili jače degradacije do neugodnih senzacija na nosu i u ustima.

Živimo u vrijeme, pojednostavljeno, utrke za novcem, netko tko s njime ne oskudijeva želi ga svejedno prigrabiti više (pa da se i bahati), a netko tko oskudijeva njime želi doći do njega da, što se kaže, dostojno živi, odnosno i da preživi. U takvim okolnostima neki igrači igraju pošteno i beskompromisno, neki bi zacijelo htjeli igrati posve pošteno ali to iziskuje više truda i muke a iskušenje je veliko, sukladno tome, linija manjeg otpora postaje jačom, izraženijom. Društveno prihvaljivo – mada ne uvijek i posve ekološki i biološki! – je ono što je legalizirano, makar valja voditi računa o tome da se u raznim slučajevima (preparati, razni aditivi, promidžba u nekim svojim oblicima prešućena bitna informacija, ne baš točna informacija…) zna pojaviti razlog da zvono zazvoni na uzbunu.

Neki proizvođači iz aljkavosti nisu vodili ili ne vode dovoljno računa o higijeni u podrumu, neki se nisu dovoljno informirali o eko-uzgoju grožđa i o nužnim eko-postupcima u podrumu a onda su se na prigovore  dobivene za vino vadili na to da svojim intervencijama nisu htjeli ometati posve prirodan nastanak vina, a neki su, očito smatrajući da će u toj novoj i sve popularnijoj kategoriji Bakhova nektara s manje truda i rada u trsju i podrumu te s većim prinosima i s mottom prirodnoga bolje zarađivati, ugavnom vrlo često očite enološke mane u svojim uradcima opravdavali su svojim  100 posto prirodnim postupcima. Kao negativne elemente u vinu navodili su ostatke sredstava za zaštitu vinove loze, pa ono što ostavlja uporaba umjetnih gnojiva, zatim razne aditive kao enološka pomagala, a kao jedan od najnapadanijih elemenata u neprirodnim vinima često i rado bi se u smislu krivca spominjao sumpor. Koji, dakako, kao i štošta drugo što se se ne koristi pravilno i s mjerom, može i te kako biti negatvan u Bakhovu nektaru.

Srećom, uz te neke ne(dovoljno) spremne ili pak sitnim ili većim podvalama sklone proizvođače koji su se htjeli tržištu nametnuti pod parolom naturalnosti bilo je i onih iskrenih, ozbiljnih koji su sebi dali mnogo truda te rezultati kojih su se i kroz sastav-sastojke vina, prirodnost, i kroz organoleptiku, dakle hedonističku dimenziju, pokazali sjajnima, i vrijednima priklona pokretu na kolosijeku naturalnoga.

JANTARNO (AMBER) i NARANČASTO (ORANGE) – Kao jedan od iskrenih i dosljednih izrazito kvalitetnIh radikalni(ji)h proizvođača afirmirao se među prvima Joško Gravner s talijanskog Collija, druge strane slovenskih Goriških brda. S vremenom, rekao bih baš posebice otkako je majstor Joško svojim tehnološkim preobraćenjem od barriquea (i u toj bariknoj fazi imao je sjajne proizvode, osobito od Chardonnaya i Sauvignona bijeloga!) na drevni gruzijski postupak dugih maceracija bijelih kultivara u amfori (qvevri) i potom dugog (sedam do osam godina!) dozrijevanja vina u velikoj bačvi, iz pepela u vrh dignuo na žalost dugo vremena u konvencionalnoj domeni nepravedno zapuštavanu Rebulu, sortu sjajnog potencijala i u Vipavskoj dolini i u Goriškim brdima, svojedobno, i to kroz dosta godina, tržištu nuđenu u obliku jeftine kategorije kapljice za hitru potrošnju i uz miješanje s mineralnom vodom,  Europom se, s obzirom da se pojavio veliki broj Gravnerovih sljedbenika sklonih dugim maceracijama bijelih kultivara, uz pojam prirodnog vina hitro raširio i naziv orange wine, narančasto vino, inače također na kolosijeku naturanoga.

Primjereni izraz bio bi zapravo jantarno vino ili amber wine, naime pojam narančasto korišten u vezi s vinom odaje da je kapljica već barem načeta degradacijom. Lako je moguće da se toliko proširio naziv orange wine zato što se u trenucima kad se sve jače počela buditi svijest potrošača o tome što unose u svoj organizam i u trenucima već toliko zasićenog  tržišta potaknuto Gravnerovim uspjehom najednom pojavilo mnogo vinara koji su svoju poslovnu šansu vidjeli u novoj niši tzv. prirodnih vina izgledom bitno drukčijih od bijelog vina kakvo smo u ovome dijelu svijeta poznavali prije, no, na žalost, mnogi od tih vinara umjesto jantarnoga imali su doista orange pa i smeđa vina…

Nekako najnoviji, makar ne i službeni u sustavu, nazivi su vino terroirea te čisto odnosno clean wine. Vino terroirea trebalo bi od svega do sada, po logici, imati najveću vrijednost, jer uz to što se – kao rezultat besprijekornih higijene i tehničke izvedbe – ne očekuje da pokazuje ikakve mane ono bi trebalo, kao obveznu dodanu vrijednost, prepoznatljivim svojstvima biti vjeran odraz kraja iz kojega stiže. Uostalom pojam terroir dolazi od riječi teritorij s time što obuhvaća ne samo pedološki, ekspozicijski i u uzgojnom smislu klimatološki moment te sortu grožđa i primjereni sustav održavanja vinograda i pristup u podrumu nego i određene eno-gastronomske i društvene navike/vrijednosti ljudi stvorene kroz vrijeme njihova života na nekom (mikro)klimom, orografijom, pedologijom definiranom geografskom prostoru kao tradicijski aspekt kraja. Vino terroirea bitno je, pogotovu danas kad se sve više vodi računa o zdravstvenom aspektu konzumacije pojedinih proizvoda a, npr. u turizmu (izbor destinacije za posjet!), o autentičnosti/originalnosti/jedinstvenosti proizvoda, jer ono s  obzirom na svoju dodanu vrijednost proizvođaču donosi više (u prihodima i u marketinškom smislu), a relevantnu korist ostvaruje još i za društvenu zajednicu.

Cameron Diaz Clean Wine (Drinks Business)

Cameron Diaz Clean (HD Wallpapers Pictures)

CLEAN WINE – Clean wine kao izraz sve se češće i glasnije sada spominje i kao da već baca sjenu na one druge spomenute. Clean wine krenuo je otkako su glumica Cameron Diaz i njena prijateljica Katherine Power lansirale svoje vino Avaline. Veliku su prašinu podignule agresivnim širenjem informacija o njemu u smislu naglašavanja da je taj njihov proizvod apsolutno čist, rađen bez ikakve pomoći kemije i pojačivača okusa, posebice raznih već uobičajenih aditiva koji utječu na povećanje slasti, tj. komercijalne  slatkoće kakvu su one, naglasile su, otkrile u mnogim drugim vinima na tržištu. Po ovome ispada da se one zalažu za prirodno vino, rađeno bez dodataka koji mu povećavaju komercijalnu vrijednost jer čine ga zavodljivijime za široku masu publike, veliko je pitanje koliko je ta njihova inicijativa clean wine iskrena potpora proizvodnji Bakhova nektara na posve prirodan način bez kićenja i uljepšavanja radi podilaženja i šireg komercijalnog uspjeha, a koliko im je (bila) namjera koristiti ga prvenstveno za vlastitu dobru zaradu, naime one se nisu svrstale na stranu postojećih brojnih poklonika prirodnih vina nego su, kao dame kojima su bliske kozmetika i čistoća  smatrale prikladnim izaći s izrazom clean, odnosno ČISTO vino. Stalnim isticanjem kako je njihovo vino proizvedeno od organski uzgojenog grožđa i bez  raznih enoloških pomagala tako i agresivnim prigovaranjem da se u moderno doba ta pomagala uvelike rabe da bi se kapljica dotjerala i postala zavodljiva za potrošača, dakle i prodala se u većoj mjeri, podignule su kosu u zrak brojnim, tim primjedbama pogođenim vinarima. Te druge vinare posebno je razbjesnilo to što te dvije dame nisu obznanile niti porijeklo a ni godište berbe svojeg čistoga vina, a niti su konkretno pojasnile postupak proizvodnje iz čega bi se eto i odmah i lijepo vidjelo po čemu je proizvodnja njihove kapljice bila drukčija od one konvencionalne koju one tako energično napadaju.

Čisto vino – bez navoda porijekla i specifikacije proizvodnje (Boris Kragić)

Nekako u isto vrijeme kad su se o svom čistome vinu raspričale Cameron i Katherine u javnosti je, žustro reklamirajući sebe i vlastite proizvode, počela na sebe značajnije skretati pažnju tvrtka Good Clean Wine. Ona je već od istupa Cameron i Katherine razbješnjele profesionalne vinare dodatno povukla za jezik tvrdnjom da je najvažnije na etiketi vina istaknuti oznaku Estate Bottled (doslovno: punjeno na posjedu), jer to je, tvrdili su, navodno, u Good Clean Wine, jamstvo da vino ne sadrži nikakve aditive.

Iz javnosti se javilo više osoba – lako je moguće, kažu neki američki novinari koji prate scenu, da ti pojedinci uopće i nisu iz redova profesionalnih vinara – s pitanjem što je zapravo bio detonator tome da se u društvenim medijima tako često i agresivno naglašeno ponavlja idiom Clean Wine.

Pa se ispostavilo da je Katherine Power, suosnivačica vinska marke Aveline, istodobno i suosnivačica tvrtke Clique Brands, digitalne platforme za komuniciranje prema potrošačima koja propagira preparate za njegu kože, dok su Courtney Dunlop i Michelle Feldmann, suosnivačice tvrtke GoodClean Wine, ujedno i suvlasnice firme Missouri spa putem koje plasiraju proizvode također za njegu kože, te da je Courtney Dunlop bila novinarka što je pratila modu i općenito područje iz okvira pojma ljepote. To je eto, raspisala se već američka štampa, početak objašnjenja zašto se kod vina toliko inzistira baš na pojmu clean, naime uvidjelo se ne tek to da je vino kao proizvod na tržištu postalo osobito popularno nego i to da clean beauty u kontekstu uspješnosti na tržštu podrazumijeva ponudu proizvoda više na bazi onoga što proizvod NE sadrži nego onoga što sadrži. Ugledna novina The Guardian napominje da trend clean beauty nastoji razvidno podijeliti proizvode na čiste i prljave, toksične i netoksične, dobre i loše. I sad, nešto ključno: predviđanja su da samo u SAD The clean personal care market ima velike izglede do 2025. godine narasti na 25,11 milijardi dolara! To bi bio tek dio – možda i samo početni dakle koji bi se s vremenom i povećavao! – od 3.4 trilijuna dolara vrijednosti tržišta wellnessa što ga Global Wellness Institute definira kao sustav koji obuhvaća zdravu prehranu, osobni zdrav način života s obveznim čestim redovnim kontrolama kod liječnika, alternativnu medicinu i ljepotu.

SREDSTVA ZA BISTRENJE, BIOGENI AMINI, SUMPOR, ALKOHOL – Malo pomalo počelo se sve jače postavlati i pitanje što bi to, uz, alkohol, moglo utjecati na pojedine pilce da se nakon popijene čaše nekog vina (dakako onoga izvan kategorije clean wine) ne osjećaju dobro. Njemačka enologinja Manuela Webber Witt, koja je pohađala znana učilišta u Geisenheimu i Giessenu, posumnjala je u rezidue sredstava za bistrenje na koje bi pojedinci mogli biti alergični, tu je u obzir uzela i jaja i mlijeko što se koriste u te svrhe, ali se nakon nekog vremena u svojim proučavanjima ipak više koncentrirala na histamine koji se nađu u biogenim aminima, a ti biogeni amini ponekad nastaju za vrijeme alkoholnog vrenja a i, čak se čini i češće, u procesu jabučno-mliječne fermentacije. Iz znanstvenih istraživanja proizlazi da se biogeni amini nerijetko znaju naći u vinima od grožđa iz toplijih regija. Tih biogenih amina zna biti i u hrani – nekim sirevima, mesnim prerađevinama, ribi, špinatu, a i rajčici! Tako eto netko tko s čašom bijeloga vina dozrijevanoga u barriqueu ili uz čašu crnog vina s toplog juga sjedi uz obrok pripravljen od namirnica što sadrže biogene amine u sebe lako unese dosta histamina a posljedica toga mogu biti svrab, kihanje pa čak i neke tegobe u želucu, rekla je Webber Witt za ugledni njemački vinski časopis Wine & Business International Meininger Verlaga.

Zanimljiva primjedba Webber Wittove: po njenu mišljenju tri su glavna krivca za određene moguće neugodnosti kod pojedinih osoba nakon konzumacije nekih vina, po jačini krivnje ih je i navela – 1. alkohol, 2. biogeni amini, te kao 3. sumpor. Sumpor se eto ovdje spominje tek na trećem mjestu, a mnogi ga pristaše prirodnih vina nazivaju – najvećim zlom u vinu! E, sad –  djeluje donekle ironičnio – taj najveći neprijatelj kakvoće vina ima vrlo pozitivnu ulogu u tome da može – spriječiti stvaranje biogenih amina! U krugovima proizvođača prirodnih vina koji sumpor naprosto sotoniziraju rado se ističe kako je prirodna kapljica jedino ona rađena bez sumpora – a baš u toj prirodnoj kapljici može se, zbog izbjegavanja sumpora, naći veće zlo, nazvano biogeni amini!

E, pa sad, ti si – MISLI!

Rebula Joška Gravnera: zadrti zagovornik prirodnoga vina, poklonik duže odležavane i dobro dozrele kapljice, rekao mi je da se nakon perioda kad uopće nije dodavao SO2 u vino vratio sumporu u stavlja ga u svoj Bakhov nektar samo pri punjenju u bocu Iiu minimalnoj količini., a radi jamstva za dužu zaštitu dobre kondicije vina. Nedavno sam imao prilike kušati njegovu sjajnu Ribollu giallu iz 2011,,osam godina dozrijevanu u velikoj bačvi! (Boris Kleončić)

Ovdje bih dodao sljedeće: sjećam se nekih davnih vremena uspona famoznog Francesca Joska Gravnera prema vrhu svjetske vinska scene, pogotovu razdoblja kad je, nakon perioda sjajnih bijelih vina odnjegovanih u barriqueu, kretao s dugačkim maceracijama bijelih sorata u amforama i kad se isticao kao beskompromisni zagovornik prirodnih vina te i kao jaki protivnik sumpora u vinu. Gravner, kojega prati, s pravom, epitet Gurua s Collija, za razliku od niza proizvođača-zagovornika prirodnog vina, potrudio se već od vinograda u smislu da sebi osigura preduvjete za kreiranje (maksimalno moguće) prirodnog vina. U te preduvjete spadaju po pedologiji, orografiji, ekspoziciji i (mikro)klimatskom ugođaju prikladne vinogradske pozicije, opredjeljenje za domaću authtonu sortu, prikladna mehanička obrada vinograda, znatno smanjenje broja rodnih pupova po trsu i fazoniranje grozdova na način da im se u pravome trenutku odreže donji dio do kojega hrana mora prodirati najteže i najduže, dakle sve to znači puno posla a i drastično smanjenje roda po lozi, pa, kasnije, dakako i roda u berbi kad je grožđe posve zrelo, potom apotekarska higijena u podrumu, kvalitetna oprema posebice kao i dovoljno dugačko dozrijevanje kapljice, punjenje vina na vrijeme u bocu, stvorio (pred)uvjete za izbjegavanje uporabe kupovnih kvasaca i bilo kakvih aditiva u proizvodnji. Kroz  godine iskustva njegov isprva također tvrdi stav prema dodavanom SO2 u vinu popustio je jer uvidio je da iz pokožice i koštice grožđa kroz maceraciju izlučeni antiokdsidativni fenoli, elago-tanini iz bačve i ona količina prirodnog sumpora koja se stvara u finom talogu dok kapljica na njemu dozrijeva u bačvi ipak nisu i dovoljni da vino kad, napunjeno u bocu krene na tržište, bude dovoljno zaštićeno i da duže izdrži u optimalnoj formi, pa je ipak odlučio intervenirati s minimalnim sulfitiranjem, s time da je kapljici produžio vrijeme boravka u bačvi i sad ono iznosi osam godina!

Trend wellnessa osobito je privlačan općenito ženama, za koje se u SAD ustanovilo da čine većinu potrošača vina u toj zemlji, a naročito je atraktivan i određenim slojevima populacije pripadnicima kojih je postalo – lako moguće ne samo zbog iskrene i promišljene brige za zdravlje nego i kao posljedica stanovite pomodnosti, iznimno važno to što unose u organizam, dakle smatraju da su im jako važne pojedinosti o porijeklu i nastanku namirnice i pića/napitaka te pojedinosti o njihovu sastavu. Kad je riječ o vinu, mnogi pojedinci iz te ili tih grupacija, možda i – na temelju rezutata nekih provedenih anketa na tu temu – suvišno opterećeni time kakve posljedice po zdravlje može izazvati konzumirao vino ostavili su dojam da poprilično strahuju od toga što se u vinima znaju naći aditivi potencijalno štetni za njihov organizam. Michelle Feldman u jednom intervjuu je nedavno rekla kako je u Americi dosta ljudi koji su se, inače, deklarirali kao ljubitelji Bakhova nektara, odlučilo da – posve prekine druženje s Bakhom! Upravo stoga Feldman i Duinlop odlučile su, navode, lansirati vlastito vino, naravno clean wine! Iz njihovih izjava ispada da su proputovale Europom i na vinskoj sceni pronašle partnere koji bi za njih radili clean wine i od jednoga su, početno, naručili  7200 butelja, onda su priredile prezentaciju za potencijalne kupce u SAD, odmah su uslijedile narudžbe određenih količina i, eto – dvije dame našle su se u vinskom biznisu.

E, sad, kako da potrošač odmah sazna na koje vino bi njegov organizam mogao biti tako osjetljiv da mu se nakon konuzumacije pića dogode neke neželjene nuspojave? Na etiketi na boci konvencionano proizvedenih vina nema podataka o mogućim dodacima vinu u tijeku njegove proizvodnje, i tu sad eto uskaču pojedinci i/ili grupe ljudi koji tržištu nude čista vina, clean wines, dakako uz naglašenu napomenu da su ostala, konvencionalna vina puna smeća i da ih treba izbjegavati, ali istodobno molo bi se reći i bez nekog čvrstog jamstva da su clean wines besporočna..

Preko interneta moguće je, krenula je priča, naići na veći broj clean wine-kompanija koje govore rječnikom fitnessa i zdravlja, redovito s izrazitim omalovažavanjem konvencionalnih vina, svrstavana s onu stranu zdravlja. FitVine u svojoj reklamnoj poruci ističe da u vinima koja on nudi udio šećera kakav karakterizira i neka druga vina ne sadrži ni mrvicu glutena, neke druge tvrtke poput Keta, Palea i drugih na kolosijeku veganstva navode da su vina iz njihova portfelja s osjetno manje kalorija nego druga, međutim znakovito je da praktički nijedna od tih firmi koje na pijedestal kakvoće i zdravlja dižu vina što ih nude ne otkriva ništa o tome otkuda je ta njihova clean-kapljica, tko je proizvodi i po kakvom postupku. Pa nije nelogično pretpostaviti da sve te kompanije što nude čista i zdrava, fitness vina nabavljaju kapljicu na bulk wine marketu odnosno tržnicu vina što se tržištu u veleprodaji nude kao otvorena. Takva vina se doduše, navodno, u laboratorijima testiraju najmanje dvaput, nerijetko i tri puta kako bi se osiguralo to da tekućina koja na cisterne napušta vinski podrum gdje je proizvedena bude, što se kaže, 100 posto enološki i barem po zakonu zdravstveno ispravna, tj. unutar zakonom propisanih granica sadržaja ostataka raznih –cida, tj. pesticida, herbicida, fungicida, insekticida…

Unutar već popriličnog broja marketinških kompanija koje na tržište i najčešće u internetskoj prodaji stavljaju vina u kategoriji clean, odnosno čistih, postoji ih nekoliko moglo bi se reći donekle brižjivijih, tj. onih okrenutih u većoj mjeri proizvodima iz doista organske produkcije odnosno onoga što se smatra prirodi prijateljskim pristupom u produkciji. Tako npr. The Thrive Market naglašava kako ne samo da ne tolerira pesticide, fungicide, herbicide insecticide nego je protivnik i šaptalizacije (doslađivanja), reversne osmoze, koncentriranja moštova, a i bilo kakvih aditiva, od vinarija s kojima surađuje navodno zahtijeva nalaze svih mogućih agrokemijskih testova. Je li to točno teško je tvrditi, ali činjenica je da je Thrive Market uspio uvjeriti brojne potrošače u kakvoću i etičnost vina što ih nudi tržištu, naime vina tog ponuđača se, navodno, odlično prodaju i svaka ponuđena količina ubrzo je rasprodana.

Najbolje i za one koji troše tzv. konvencionalna vina i za one koji inzistiraju na prirodnosti i pročišćenosti plemenite kapljice bilo bi da se na etiketama vina nađe/stvori prostor i za sažeti opis tehnologije proizvodnje od trsa do butelje i navode sastojaka korištenih u proizvodnji vina. To je bitno iz dva razloga: ne samo da se potrošač razuvjeri u nazočnost brojnih aditiva nego i stoga da se javnosti otkrije i način proizvodnje tzv. prirodnih vina i ovih sada sve traženijih clean vina, tj.čistih vina. Očekuje se da će se u Europi obvezni navod sastojaka i sažeti jasan prikaz proizvodnje vina uvesti potkraj 2022. godine, a to će zasigurno onda rezultirati uvođenjem takve obveze i vezano uz vina Novog svijeta.

Samo da se taj rok od godine-dvije ne pokaže – prekasnime, naime kompanije koje nude clean-vina pokazuju se kao vrsni stručnjaci za marketing i posebno su vješte u korištenju u e-marketingu općenito a onda još i osobito, dodatno, u korištenju društvenih mreža za marketing. Pokazuje se da, čini se da to treba još jenom kazati, koliko god agresivnije štite i guraju te svoje čiste, clean proizvode na tržištu, toliko agresivno nipodištavaju i omalovažavaju druge proizvode tako da postoji velika opasnost da se kod potrošača relativno brzo razvije veliko nepovjerenje u vino kao piće, napitak. Nastavi li se proces silinom kakvom je krenuo i ne uvede li se upravo spomenuta obveza navoda sastojaka u vinu i navoda za uz zdravstveno stanovište povezanog načina proizvodnje bitnog  za potrošača, konzumenti će bivati sve više zbunjeni i u toj zbunjenosti – prebacivati se s vina na neka druga pića…  ♣

Bakho, arheologija i moderno vrijeme (turizma)

PUTOVANJE  s  ČAŠOM VINA u DOBA OD PRIJE 2000 GODINA!

Svaka djelatnost ima svoju osnovu kao početak, te nadgradnju kao nešto što nastaje s vremenom i ovisno o maštovitosti i ambicioznosti osobe kao voditelja te djelatnosti. Zanimljiv primjer povijesnog i arheološkog aspekta ali i, posebice, u ovo naše moderno doba i turizma, pokazuju određene aktivnosti o kojima se sve više čuje u javnosti a koje se odvijaju na obiteljskom vinogradarsko-vinarskom posjedu Mas des Tourelles iz južnofrancuskog mjesta Beaucaire između Nîmesa i Arlesa, u, vinski rečeno, apelacijama AOP Costières de Nîmes i IGP Pays d’Oc. Aktualni posjednik imanja što se proteže na prostoru gdje su prije nešto više od dva tisućljeća stari Rimljani zasadili vinovu lozu i još neke druge kulture te sagradili galo-romansku villu s prikladnim podrumom za proizvodnju vina, Hervé Durand, kao osoba koja očito ima smisla za historiju i arheologiju a posebice i za turizam, odlučio je već prije dosta godina svoj poljoprivredni posjed, koji je u vlasništvu obitelji Durand od 17. stoljeća, razvijati unutar tri teme – povijesti prehrane odnosno što bismo modernim rječnikom kazali eno-gastronomije (iće i piće), dakle prikazom kroz degustacije nekih glavnih vrsta vina te nekih lokalnih specijaliteta na tanjuru sve do dalekog doba rimskog crstva, zatim arheologije, konkretno uređenjem dijelova ukupnog ambijenta na način da se vjerno dočaraju proizvodni pogoni (za vino) a i prostori za blagovanje karakteristični za neke dijelove povijesti, te (eno-gastro) turizma, koji je – posebno u posljednje doba – postao jedna od najznačajnijih gospodarskih grana i koji bi posjedu Mas des Tourelles donosio lijep prihod, a mjestu Beaucaireu image što jamči i prihod zajednici.

Mas des Tourelles

Hervé Durand na svojemu je imanju Mas des Tourelles osmislio okusno-ukusno putovanje kroz vrijeme koje gosta vodi sve do doba drevnog Rimskog carstva i vremena prisutnosti Rima na spomenutom francuskom prostoru.

Svake godine u drugoj rujanskoj nedjelji Durand, u suradnji s djelatnicima francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, zainteresirane turiste vodi u svojevrsnu arheološku pustolovinu, nudeći im na razgled ambijente tipične za život na selu i na poljoprivrednom gospodarstvu daleko još u povijesti, te vino što mirisom i okusom vjerno nalikuje onome što su ga opisivali glasoviti Plinije stariji i Lucius Moderatus Columella, prominentni autoriteti na temu agrikulture u starorimskom carstvu. Posjetitelji Mas des Tourellesa imaju prigodu kušati vina kakva se ne mogu naći na polici niti jedne prodavaonce Bakhova nektara.

Durand, koji, inače, glavninom radi moderna vina od Syraha i drugih domaćih kultivara, i koji je, držeći se zapisa povjesničara, dio svojeg vinskoga podruma uredio tako da liči na podrume iz vremena Rimskog carstva, na svome imanju proizvodi i nudi i vina napravljena točno onako kako je to bio običaj u drevnih Rimljana, a neka i na način kako su to prije Rimljana radili stari Grci. Uz grožđe kao bazu za svu tu povijesnu kapljicu, sastojci što se rabe su i neko drugo voće, pa med, razno aromatično bilje.

Tri su starorimska vina s kojima se Durand sada bavi. U amforama drži vino nazvano Mulsum, riječ je o kapljici obogaćenoj medom a što se obično trošila kao aperitiv, drugi tip vina je Carenum, slatko, prikladno za kraj obroka, ono je rađeno od grožđa te s medom ali i ali uz dodatak dunja i uz zagrijavanje. Ima i treća vrsta, naziv je Turriculae, ono nastaje po recepturi što ju je zapisao čuveni Columela. Nakon gnječenja grožđa masuljem se do vrha napune oveće keramičke posude kakve su bile u uporabi za vrijeme rimskog carstva, potom se dodaju razno aromatično bilje, među ostalime piskavica ili kozji rog ili božja travica (biljka bijelih cvjetova iz porodice grahorica s arlo aromatilnim sjemenkama koje se, mljevene, rabe za začinjavanje, i iris, na kraju se umiješa i – određena količina morske vode, koja vinu daje slanost. To je vino obično služilo za piće uz jelo.

_______________________________

OKUSI STAROG RIMA – Mulsum znači med. Vino pod tim nazivom posebno su cijenili stari Grci, a potom su se njime oduševljavali Rimljani. Za proizvodnju toga vina kao dodatak bazi tj. grožđu uz med su se rabili razno aromatično bilje i začini/mirodije poput cimeta, papra, timijana… Najčešće ga se konzumiralo kao gustatio, odnosno kao aperitiv, dakle prije jela. No, ipak, rado ga se posluživalo i uz neka jela poput npr. pirjanog  fileta patke sa smokvama, mlade prepelice u umaku s košticama grožđa, kao i uz rastopljene jače pikantne sireve poput roqueforta, ali  i s rastopljenom čokoladom. Serviraalo ga se obično na temperaturi od 14 Celzijevih stupnjeva.

Turriculae kao vino koje najbolje oslikava kategoriju suhoga po shvaćanju starih Rimljana dobiva se vinifikacijom u 400-litrenim dolijama, starorimskim keramičkim posudama kakve se mogu vidjeti i danas u Mas des Tourellesu. Proizvodnja Turriculuae u ovom francuskom podrumu odvija se striktno po uputama koje je u svojim tekstovima naveo Lucius Columella. Grožđe se najprije gnječi a potom se masa, iz koje se ne izdvaja peteljkovina, stavlja u prešu. Nakon prešanja, dolije su napunjene masuljem do vrha. Na početku alkoholnog vrenja u posude su dodani fenugreek odnosno piskavica odnosno kozji rog ili božja travica (Trigonella foenumgraechum) te sok od grožđa koji se prethodno zagrijava do točke ključanja, pa se onda ubaci i iris, na kraju se ulije i određena količina morske vode, krajnji rezultat bude vrlo kompleksan napitak, koji, uvjeravaju na posjedu Mas des Tourelles, poslužen na oko 18 Celzijevih stupnjeva, odlično prija uz kamenice i dimljenu ribu, ali i uz gusju jetru fois gras te kolače s lješnjakom. Zahvaljujući uvelike piskavici vino u priličnoj mjeri oslobađa arome lješnjaka i badema. U ustima se pokazuje dobro zaobljenime, bogata okusa, finiš bude začinski  donekle u znaku šljive.

Vina kakva su pili stari Rimljani

Recept za slatko vino Carenum zapisao je autor djela zvanog Opus Agriculturae Rutilius Tauraus Aemilianus, inače znan kao pjesnik Palladius. U doliju se na fermentaciju stavlja masulj jako zrelog grožđa pomiješan s koncentriranim sokom od grožđa koji je zajedno s dunjama neko vrijeme zagrijavan do točke ključanja kako bi se znatno ugustio. Na kraju cijelog proizvodnog procesa dobije se visokoalkoholizirano vino likerskog tipa, sposobno za dugo odležavanje. Vino je jantarne boje, vrlo izraženo na nosu i u ustima, s aromama kuhane breskve i karamela te dima. Poslužuje ga se na oko 14 Celzijevih stupnjeva. A može ga se servirati kao aperitiv. ◾

_____________________________

More u vinu? Zašto? Nekad u davnini prakticiralo se vinu dodavati more, i to ono uzeto podalje od obale, na mjestima gdje nije uzburkano nego je mirnije, i čistije, nekako se s vremenom došlo do toga da na takvim mjestima u moru bude za balans optimalna količina soli. More se s obzirom baš na sol rabilo kao dodatak vinu ne samo zato da dobije određenu slanost u okusu što mu je, kao protuteža slatkoći i slatkoj aromatici, povećavalo pitkost, nego i stoga da posluži kao određeni konzervans i omogući vinu, kao što se soljenjem to zna postići i s mesom, da bez kvarenja duže izdrži kroz vrijeme!

Zgodno je ovdje spomenuti da prvi zapisi o uporabi morske vode u proizvodnji vina datiraju iz negdje 160. godine prije Krista, a vezani su uz  proizvodnju vina na grčkom otoku Kos.

A zgodno je ovdje spomenuti i to da je s morskom vodom u proizvdnji svojih vina počeo od nedavno eksperimentirati znani portugalski proizvođač Dirk Niepoort, zasad on doduše nije okrenut tehnologijama rabljenima u vrijeme Starog Rima, ali inspisirian je zapisima Plinija starijega o proizvodnji Bakhova nektara u dalekoj prošlosti na Azorima. Plinije navodi da su na Azorskim otocima vinari koristili more za vino upravo zato da, zahvaljujući slanosti, kapljica bude življa i pitkija. Niepoort, koji proizvodi jedne od najboljih portoa na svijetu, odlučio je eto nedavno i sâm pokušati s dodatkom malo mora, i rezultat mu se, kaže, vrlo dopao, jer vino je dobilo na mineralnosti, a upravo mineralnost, iako je zapravo ona oduvijek, barem kod šmekera, bila dobrodošla u vinu, postala je, naglašava Niepoort, u najnovije vrijeme i veliki trend kod vina. Niepoort je nagovorio još dvoje proizvođača vina da i oni krenu u pokuse s morem u tehnologiji produkcije Bakhova nektara, i do sada su provedeni eksperimenti s jednim postotkom dodanog mora na količinu vina, zatim s pet posto i s 10 posto dodanoga mora vinu u nastanku u punoj inoks posudi zapremnine 25.000 litara. Najviše se dopala mješavina od jedan posto, jednoglasno je zaključeno da se dodatak mora od jedan posto nimalo ne osjeti kao neko razrjeđenje vina, a pokazuje se odličnime s obzirom na to koliko s tom svojom slanosti povećava živost i osjet mineralnosti kod kapljice.

Možda je, ako se već ne pazi na kojoj nadmorskoj visini i na kakvome se tlu sadi loza za koju vrstu vina u južnim klimatski vrlo vrućim područjima gdje je lako nakupiti visok slador u grožđu, dakle i postići visoke alkohole, a gdje su, ako već tlo s obzirom na svoj sastav ne daje kapljici u dovoljnoj mjeri slanost-mineralnost, a kiseline što trebaju dati vinu živost vrlo su osjetljive, upravo more je u nekoj prikladnoj količini čarobni dodatak za pomoć visokoalkoholnoj kapljici  juga da dobije na živosti i pitkosti.

Kao što je slučaj i kod hrane, kaže Niepoort: nekad je baš maleni dodatak soli hrani ključ za buđenje drugih okusa I, u ukupnosti, njihovog boljeg dolaska do izražaja: vino ima slatkoću od groždanog šećera, određenu kiselost od voćnog segmenta, taninsku gorkastost od fenola iz koštice i pokožice, maleni dodatak soli eto može (južnim vinima!) pomoći u sinergiji i s rezultatom postizanja željenog pravog sklada aroma i okusa…  ♣

Eno-gastronomija i turizam: samoborska pozivnica

ZAŠTITA GREBLICE, KREMŠNITE i ČEŠNOFKE, BRANDY V.S.O.P., BERMET

Tek što je prošao ovogodišnji tradicijski karneval, Samobor je ponovno, upravo ovih dana, počeo jače privlačiti pažnju šire javnosti: protagonisti su institucionalizirano zaštićene dugogodišnje zvijezde s tanjura samoborskoga kraja – originalna i tipična greblica iz Ruda, zatim jedan od simbola Sambbora i prva asocijacija na Samobor a to je kremšnita po tradicijskoj recepturi kraja, te sanoborska češnofka.

Na središnjem smoborskom trgu, Trgu kralja Tomislava, kraljica samoborskih kolača – Samoborska kremšnita kao zaštićeno kulturno dobro RH (Marko Colić)

Rudarska greblica sa zaštitom zemljopisnog porijekla na razinji EU! (Marko Čolić)

Rudarska greblica, kolač kojemu je Ministarstvo poljoprivrede RH potkraj 2017. odobrilo nacionalnu zaštitu zemljopisnog porijekla, sada se, po novome, diči statusom Rudarska greblica sa zaštitom zemljopisnog porijekla na razini Europske Unije. U EU je trenutno zaštićeno oko 1600 proizvoda, od čega ih je iz Hrvatske, skupa s Rudarskom greblicom, gotovo 20. Za postizanje zaštite Rudarske greblice uvelike je zaslužna pekarnica Nikl iz Ruda ponad Samobora a koja već odavna brižno i vjerno njeguje izvorni oblik te delicije. Nositelj spomenute najnovije zaštite je Udruga Rudarska greblica, jedan od osnivača i aktualni predsjednik koje je upravo Andrejas Nikl, vlasnik sada spomenute pekarnice. On se, primijetivši još prije dosta vremena da se na tržištu pod nazivom Rudarska greblica počinju pojavljivati uradci u različitim verzijama što dosta odudaraju od originala s kojime se ponosilo rudarsko selo Rude i s kojime, kroz priredbu Dani Rudarske greblice što postoji već više od 32 godine nastoji u svoj kraj privući gurmane i one koji drže do kulture, povijesti, tradicije, izvornosti. Rudarska greblica sa oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla i vidljivo obilježena prikladnim znakovljem može se proizvoditi isključivo u Rudama i okolnim selima a to su Cerje, Kotari, Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas. Kako zaštita počiva na specifikaciji kao službenom dokumentu odobrenom od strane Ministarstva poljoprivrede, receptura, način pripreme i konačni izgled, zapravo ukupna organoleptika zaštićene greblice moraju biti ujednačeni kod svih ponuđača. Svi proizvođači zaštićene greblice obvezni su bili sklopiti odgovarajući ugovor s certifikacijskim tijelima, ovlaštenima od strane Ministarstva poljoprivrede, kako bi se mogle provoditi i učinkovite kontrole autentičnosti radi sprječavanja mogućeg švercanja drugih greblica pod nazivom/oznakom Rudarske greblice s kzp. Kako se čuje od obitelji Nikl, Rudarska greblica s kzp potrošačima je dostupna u Rudama i Samoboru te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom hranom.

Andrejas Nikl iz pekarne Nikl, predsjednik udruge Rudarska greblica (Marko Colić)

Kao Samoborska kremšnita u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske ušla je slatka delikatesa sastavljena od kora prhkog lisnatog tijesta s gornje i donje strane te od, u sredini, lagane pjenaste žute kreme od tučenih jaja kojoj rahlost daje pažljivo umiješani snijeg od bjelanjaca. Pažnja, pažnja!: riječ je o kraljici samoborskih kolača rađenoj, tako barem stoji u obrazloženju zaštite od strane Ministarstva RH, po recepturi što ju je 1920. godine osmislio i do 1966. do odlaska u mirovinu primjenjivao samoborski slastičar Đuro Lukačić da bi onda s njime i uz nadgledanje autora osobno vjerno i vrijedno nastavile njegove samoborske učenice pa onda i s vremenom majstorice slatkog deserta Branka Žganjer iz slastičarnice U prolazu i Višnja Vukmanović iz kavane Livadić. Rješenje o zaštiti izdala je potkraj siječnja ove godine Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. U specifikaciji stoji da za svaku turu kolača od oko 56 ovećih kocaka treba 24 jaja, tri litre mlijeka, 20 dag brašna, 75 dag šećera, dva vanilijina šećera, dvije veće kore lisnatog tijesta te šećer u prahu kojime se, kad se od velikog cijelog kolača izrežu 54 kocke, obvezno pospe gornja kora kremšnita. Kao nositelje zaštite Samoborske kremšnite kao nematerijalnog kulturnog dobra Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH spominje kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, obje su smještene na Trgu kralja Tomislava u samom središtu Samobora.

Slastičarnica U prolazu: Lila, Snježana i Mirjana … veselo, uz originalne samoborske kremšnite i fašničke krafne. Kremšnite privlače u Samobor i goste iz daljine, ovih dana U prolazu je u društvu s jednim od najpoznatijih samoborskh ugostitelja i s voditeljem slastičarnice U prolazu te kafića Tin te predsjednikom Udruge samoborskih vinogradara i vinara Marijanom Žganjerom viđen znani korčulanski vinogradar i vinar Frano Milina Bire! (suhiucasi)

Što se tiče Sanoborske češnofke, ona je, čulo se, dobila rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog porijekla. Samobor je, inače, svojedobno bio vrlo žustro krenuo i s promidžbom Samoborske salame kao svog specijaliteta, već godinama eto održava se tamo manifestacija Samoborska salamijada s ocjenjivanjem tog proizvoda i sa svečanom podjelom nagrada najboljim uzorcima, međutim taj proizvod, koji je u najvećoj mjeri u tržišno interesantnoj količini proizvodila tvrtka Igomat, dogurao je tek do službenog rješenja kojim se proglašava kao zaštićena robna marka Zagrebačke županije, Zagrebačka županija je i nositelj te zaštite. Rješenje o nacionalnoj zaštiti zemljopisnog podrijetla za Sanoborsku češnofku važan je prvi korak do zauzimanja statusa na europskoj gastronomskoj karti. Nositelj zaštite je udruga Sanoborska češnofka, na čelu koje je kao predsjednik Igor Runtas, on pomalo od svojega oca Zdravka Runtasa preuzima poziciju čelnika spomenutog Igomata. Iako je Svijet u Čaši, u želji da potrošačima pojasni što mogu očekivati od zaštićene Sanoborske češnofke i kako će je se na tržištu – mesnica ima dosta! – uopće moći prepoznati, tražio detalje oko zaštite Sanoborske češnofke, i obećano je da će oni stići ali na žalost, nismo ih dobili u traženom roku…

Sanoborska češnofka

Umotavanje u autentični, dakle službeno na temelju određenih bitnih parametara priznati znakovno lako prepoznatljivi plašt institucionaliziranosti znači u tržišnom nadmetanju isticanje veće kakvoće proizvoda, ukazuje na to da proizvod ima višu dodanu vrijednost, i da na tržištu podnosi i višu cijenu od drugih, nezaštićenih istorodnih artikala.  Da bi kupac mogao imati povjerenje u tu višu dodanu vrijednost i da mu bude jasno zašto je nešto skuplje te da mu to bude i prihvatljivo bitno mu je da odmah i lako u moru proizvoda primijeti/prepozna privilegiranu oznaku koja ga vodi u detalje, a to su definicija onoga što je zaštićeno i uvid u to na čemu počiva zaštita (specifikacija, pravilnik). U svemu je iznimno važno i to da taj zaštićeni proizvod u stilski ujednačenom profilu bude na tržištu dostupan u dovoljnoj mjeri, minimalno u tzv. kritičnoj ukupnoj masi.

Pravilno i prikladno zaštićeni proizvodi primjereno zastupljeni na tržištu osjetno višestruko dobivaju na značenju, oni, primjerice, ulaze u rang jednih od mogućih snažnih I pouzdanih aduta kraja u privlačenju gostiju-turista, dakle nečega što na veliku korist, osim proizvođaču-ponuđaču izravn, može biti i cijeloj društvenoj zajednici, tada ona ima računa i opravdanja za ulaganje u razvoj marke. Ne zaboravimo da je Samobor, koji, inače, službeno postoji još od 1242. godine kad mu je Bela IV. potvrdio status slobodnog kraljevskog trgovišta, i koji kao svojevrsno predgrađe Zagreba neposredno povezuje Metropolu sa susjednom Slovenijom, godinama sa svojim prodavaonicama, ugostiteljskim objektima od pečenjarnica i gostionica do lokala na vrlo visokom nivou bio veliki zagrebački restoran, onda je nastupilo zatišje i sad je red da lijepa tradicija, pa eventualno i povratkom popularnog vlakića Samoborca, ponovno procvjeta!..

Samobor ima što-šta za ponuditi stolnim hedonistima odnosno onima koji uživaju u gurmanskim porocima. Na području Samobora postoji oko 15 tradicijskih restorana, zatim nekih dvadesetak što pizzerija što bistroa, šest je slastičarnica, ima, dakako, i mesnica, veliki ponuđač mesa i mesnih prerađevina je već spominjani Igomat sjedište kojega je u obližnjem Otruševcu, inače u susjedstvu jednog od tih značajnijih tradicijskih ugostiteljskih objekat – Kod Špilje, a što se tiče konkretno češnofke, ona bi se osim kod Igomata trebala naći u ponudi na osam punktova kod mesara članova udruge Sanoborska češnofka. Uz upravo opširno spominjane zvijezde na tanjuru te posebice u vrijeme Fašnika krafne, ali i jedinstvenu samoborsku muštardu kao prilog slanim jelima, svakako valja ovdje spomenuti još gastro-ikone u čaši kao npr. Samoborski bermet, aromatizirano crno vino što se, po recepturi iz doba od prije Napoleona, radi od Portugisca i Frankovke uz dodatak pelina i južnog voća, tu, kao i kod samoborske muštarde ističe se obitelj Filipec, s podrumom i kušaonicom u središtu Samobora, tik uz Trg kralja Tomislava. A u relativno novije vrijeme razvio se i lijep izbor vrlo kvalitetnih destilata iz proizvodnje tvrtke Hedonica koju na Vrhovščaku vodi bivša Vinska kraljica Zagrebačke županije Kristina Vugrin, ona je baš ovih dana izašla pred javnost s jednim novitetom – starim vinjakom Mihael V.S.O.P. (very special old pale, propis je da mora dozrijevati u bačvi najmanje pet godina), inače dobitnikom srebrne medalje na ocjenjivanju San Francisco World Spirit Competition!…

Vrijedne ruke ljudi samoborskog kraja pišu, dakle, i dalje povijest okusa, a na nama je da te arome i okuse kušamo i originalnost DOŽIVIMO svim čulima. Povijest je pak u Samoboru ostavila brojne objekte koje valja posjetiti i razgledati i VIDJETI, brojne priče i pjesme koje treba poslušati i ČUTI. Evo, prigodno, sada, još na početku godine i u trenucima postupnog popuštanja anti-covid19 mjera Stožera, uz sugestije Turističke zajednice Zagrebačke županije, kratkog putokaza kuda ići/proči, kamo stići i gdje se, barem nakratko ako već nije prilika zadugo, zaustaviti…

Rekao bih da je najbolje s obilaskom startati s glavnog samoborskog trga, Trga kralja Tomislava. U želji da se uživa u originalnm samoborskim vizurama i okusima svakako treba prošetati središnjim samoborskim trgom, jednim od rijetkih trgova na kojem su sve zgrade zaštićeni spomenici prve kategorije! Upravo na tome trgu su objekti tijesno vezani uz prvi dio ovog priloga – kavana Livadić, te slastičarnica U prolazu, ali i, vis a vis, te za ljubitelje plemenite kapljice, kafić znakovitog naziva Tin! Istina, ugostiteljski objekti još uvijek ne rade punom parom – otvorene su tek terase, a prostrani glavni samoborski trg, pogotovu o sunčanom i toplijem danu kakvi su baš sada, kao uvod u proljeće, i na pomolu, dojmljiva je takva terasa!… Mirisi tradicije neka vas vode i ulicama ovog urbanog bisera Zagrebačke županije koji očuvanom starom gradskom jezgrom, ali i brojnim kulturnim znamenitostima može privlači izletnike i turiste.

Tik uz glavni trg pronađite kušaonicu obitelji Filipec gdje uz redovna (buteljirana) lokalna vina kojima se predano bavi strukovno dobro potkovani mlađi član obitelji – Toni Filipec, možete kušati samoborski bermet, sada pod njegovom ingerencijom. Na slici snimljenoj drugoga dana ožujka tri su generacije Filipecovih: tata koji je toga dana proslavio 80. rođendan, sin Toni koji eto sada vodi posao, te unuci koji će jednog dana od svoga tate Tonija preuzeti bermetnu štafetnu palicu

Cestom točno ponad poznate Samoborske pivnice a koja vodi ubrdo stići ćete u naselje Vrhovščak, i sjedište destilerije Hedonica. Dočekat će vas nasmijana vlasnica i voditeljica destilerije Kristina Vugrin Maslek, koja se žesticama bavi od 2011, u taj posao ušla je kao nasljednica svojega oca. Prije toga neko je vrijeme radila kao zaposlenica jedne PR-agencije. Što kaže o objektu, proizvodnji i proizvodima:

Kristina Vugrin Maslek i njen Stari Vinjak Mihael V.S.O.P. (suhiucasi)

– Godišnje proizvedemo oko 5000 litara različitih jakih pića. Destilerija Hedonica nudi žestice s 15 različitih okusa, npr. travaricu, rakije sa šipkom, medom, orahom, borovnicom, višnjom, industrijskom konopljom…Baza za macerate su rakija od jabuke, šljive, kruške Tepke, lozovača (odležana u drvu). Radimo i Calvados i vinjak. Kao najnovije, vinjak imamo i u prestižnim kategorijama V.S. i V.S.O.P. Po propisu, V.S. mora odležavati najmanje dvije godine, a V.S.O.P. mora odležavati najmanje pet godina. U planu je i izlazak, u dogledno vrijeme, starog vinjaka Hors d’Age.  Baza aktualnog V.S.O.P.-a je graševina za koju smo grožđe brali nešto ranije, s višom kiselošću. Vinu nismo uopće dodavali SO2. Za proizvodnju tog vina zadužen je bio moj suprug Nenad Maslek. Svi destilati odrađeni su sa kontroliranom fermentacijom i dvostrukom destilacijom, prva je bila na 80 volumnih postotaka alkohola, a druga na 65 vol %. Destilat je onda stavljen na dozrijevanje/odležavanje u bačve zapremnine 125 i 150 litara. V.S.O.P. je proveo četiri godine u drvenoj bačvi i još godinu dana u inoksu, a V.S. dvje godine bio je u drvu. Inače, bačve koje imam su iz produkcije jaskanskog bačvara Goluba.  – objašnjava Kristina.

Kuća za odmor, te dolje lijevo, kušaonica

Obitelj Maslek okrenuta je i turizmu:

– Destilerija i kušaonica uređene su u tradicionalnom, autohtonom stilu. U degustacijskoj dvorani, dakle unutra, imamo mogućnost prezentacije i degustacije rakija za maksimalno  20 osoba. Međutim lijep prostor za predah, pa i s dobrom čašicom i uz meditaciju, na otvorenome je, u vrtu.  Ukupna ponuda dopunjena je ruralnom kućom za odmor smještajnog kapaciteta za osam osoba, te obogaćena saunom i jacuzzijem. Ispred kućice je sjenica sa roštiljem – veli Kristina.

Kruška Tepka Hedonica osvojila je srebrnu medalju na londonskom IWSC-u 2016. i brončanu medalju na World Spirit Competition 2017. U San Franciscu. Vinjak Mihael osvojio je San Francisco World Spirit Competitionu 2017. Srebrnu medalju.

– U smislu medalja sada dosta očekujemo od vinjaka Mihael VSOP. , koji je iznimno kompleksan u okusu i mirisu, s dosta je dimnih nota, dobro se osjeti i drvo, smatram da lijepe šanse  za kakvu medalju visokoga sjaja ima i vinjak Perun V.S., koji je  nježnijih i svježijih je nota, a s aromatikom u pravcu vanilije…- rekla je Kristina.

Obilazak Samobora i okolice možete od Trga kralja Tomislava nastaviti i šetnjom uz Gradnu do perivoja gdje je su Samoborski muzej, nekadašnji dom skladatelja Ferde Livadića i okupljalište kulturnih velikana toga doba. Malo dalje, na par minuta hoda legendarni je restoran K Gabreku 1929.

Šetnju nastavite do ruševina Staroga grada Samobora. Nekadašnji dvorac bio je poseban na svoj način. Od 1268., pa sve do nedavno ovo zdanje je bilo u rukama brojnih različitih obitelji. Prije je bujalo životom, a sada je ostao samo jedan divan spomenik – razornom zubu vremena. Brojni su plemići i kraljevi kroz stoljeća bili gospodari Samobor-grada, od češkog kralja Otokara, koji ga je izgradio 1268., pa sve do Arpadovića, Frankopana, Erdodyja, Matije Korvina  i drugih obitelji plave krvi. Kako su se mijenjali vlasnici, tako se mijenjao i ovaj dvorac. 1902. godine, Stari grad završio je u vlasništvu Samobora za 5.293 krune. Od tada ge se pokušava obnoviti, ali nijedan pokušaj nije urodio plodom. No, možda i bolje, jer dvorac u ovoj formi ima neku čaroliju koju možda ne bi imao da nije baš u ovakvom stanju. U njemu biva neki duh vremena, krije se među zidinama i pliva među okolnim stablima. Ovo mjesto uistinu diše nekom posebnom energijom. Samoborski stari grad zamalo je bio poguban za Jackie Chana koji je ovdje umalo stradao snimajući poznati film Božji oklop.

(fotografije: J. Skof TZZZ)

No, vi krenite dalje i spojite se na šumsku šetnicu Anindol, koja će vas vratiti u centar Samobora. Usput obratite pozornost na baroknu kapelicu svete Ane, zaštitnice grada. Kod kapelice se nalazi staro plesalište, popularni tancplac, pa – slobodno i zaplešite!…

Samo pet kilometara dalje su Rude, gdje imate priliku obići Rudnik sv. Barbare, jedan od najstarijih europskih rudnika bakra i željeza. Upravo ovo malo naselje dalo je i prvi zaštićeni gastronomski proizvod Zagrebačke županije – prhku slanu pitu zvanu rudarska greblica, nekoć skroman gablec mjesnih rudara.

Izvan Samobora uz šetnju na svježem zraku čekaju vas nezaboravni vidici uzbrdo na Samoborsko gorje, zaštićeni park prirode zajedno sa Žumberkom. Označenih staza je puno i zadovoljit će i šetače početnike i ambiciozne planinare penjače. Iako ni jedan nije viši od 1000 metara, vrhovi Oštrc, Japetić i Okić ključna su mjesta hrvatskog planinarstva. Prvi izlet pod kapom Hrvatskog planinarskog društva organiziran je 1875. na Oštrc, a uspon književnice Dragojle Jarnević po strmoj strani Okića 1843. bio je naš prvi zabilježeni alpinistički pothvat.

Plešivički copanjek (suhiucasi)

Edukativnu notu izletu možete dodati tako da obiđete Eko-centar Budinjak i poučnu Stazu kneževa, pretpovijesni lokalitet s nalazištem starih grobnih humaka, ili pak Etno kuću pod Okićem, seosko domaćinstvo u kojemu je vrijeme stalo prije više od stoljeća….

U Zagreb se iz samoborskoga kraja možete vraiti i putem po drugoj strani brda Plešivica koje se isprsilo između Samobora i Jastrebarskoga. Na plešivičkoj strani greblica postaje – copanjak!  Koliko čujem, u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije razmišlja se o inicijativi da se zaštiti i plešivički  copanjek. Bitne razlike između greblice i copanjka su u tome što greblica postoji u dvije varijante – s nadjevom od svježeg sira pomiješanog sa sitno sjeckanim zelenjem iz vrta, te s nadjevom od svježeg sira pomiješanog s usitnjenim orasima, a copanjek je samo u varijanti mješavine sira i sitno sjeckanog zelenja kao nadjeva k tome copanjek se, a što nije slučaj kod greblice, prije stavljanja na pečenje premaže slojem domaćeg vrhnja… ♣

Priča s Visa

BUGAVA, (NAR)OČITO, ŽELI VIŠE NJEŽNOSTI i LJUBAVI!

Sjajna sorta, upečatljiva vina… Imam sreću što dugo pamtim. Vugava ili Bugava – srce i duša otoka Visa. Bilo je svojedobno mišljenja da je riječ o Viognieru, raširenome inače u dolini rijeke Rhône na francuskome jugu, i svjetski glasoviti vinogradar/vinar Marcel Guigal s posjeda Etienne Guigal iz mjesta Ampuis toliko se bio zainteresirao za taj viognier s našeg Jadrana da je bogme potegnuo do Visa da se u priču osobno uvjeri na licu mjesta. Neke prilično daleke godine kad sam Guigala posjetio zajedno s Vladom Krauthakerom s kojim sam inače tada bio na promotivnoj  turneji Decouvertes  de vin de la Vallée du Rhône prvo njegovo pitanje upućeno nam bilo je – kakva je situacija s vugavom na Visu! Toliko je bio oduševljen njome! I on je tada – naime još nisu bili obznanjeni rezultati novijega znanstvenog istraživanja putem DNA – bio uvjeren da je riječ o sorti Viognier koja je eto nekako našla put do našega Visa, i zadivljeno nam je, u kušaonici u svom podrumu uz čašu svojega viogniera, pričao o sličnostima dvaju vina s različitih geografskih prostora u mirisu pa i u okusu, ali i o nijansama normalnima za dva drukčija terroirea.  I dok je Viognier danas svjetski popularan kultivar, pa se uvozi i u Hrvatsku i sadi ovdje – jedan od onih koji ga ima u pokusnom nasadu je upravo Krauthaker u Kutjevu a moguće je da bi tom francuskom gostu čak i bolje odgovarala pjeskovita tla u toplijim baranjskim (Belje) i srijemskim (Ilok) vinogorjima, dotle vugave jedva da se i kod nas nađe, za nju se baš  ni ne čuje. Stanovitu proizvodnju doduše ima na Visu Antonio Lipanović, kod njega sam u nekoliko navrata prije dosta godina znao kušati i sjajne vugave, ali postojeće količine vina i osjetno malaksala aktivnost viških proizvođača u marketingu sveli su vidljivost vina od te sorte praktički na nulu!

Nada postoji da bi se to moglo promijeniti nabolje, s obzirom da se Marko Vojković, zagrebački poduzetnik inače rodom s Visa i potomak upravo vinogradarsko-vinarske viške obitelji, pobrinuo za osnutak tvrtke Vislander (Vino za život-Wine For Life; naziv Vislander potječe iz vremena Drugog svjetskog rata kad su na otoku Visu vojnu bazu imali Englezi koji su, u želji da se opuste, rado dio svoje hrane mijenjali s lokalnim stanovnicima za crnjak od Plavca maloga!) u mjestu Milna te da je krenuo  ozbiljno u obnovu tradicijske poslovne obiteljske aktivnosti vezane uz Bakhov nektar.

S kušanja u Bon Apetitu organiziranog u suradnji sa Sašom Zecom i njegovom firmom Vina Croatia – Vina Mosaica: Marko i Marina Vojković uz vina koja su ponudili – Vugavu Nona Jelenka 2019 Dračevo polje (12 vol %), zatim Vugavu 2019 (14,5 vol %), pa Rosé 2019 Nona Jelica, Milna (15 vol %), kao i Plavce 2015 Milna Nona Franka (14,5 vol %) i 2016 (15 vol %), na kraju Plavac mali 2016 Tihobraće (15 vol %)

Vislander je krenuo i u proizvodnju destilata

Posljednjih godina Vojković je ubrzao tempo i sa sve jačim novčanim ulaganjem – do sada je riječ o investiciji  u vinograde (plan za nasade radio mu je prof. dr. Nikola Mirošević, stručnjak sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta) i u vinariju od nekih  2,5 milijuna eura. Projekt obnove, pokrenut 1998. i isprva s nešto sporijom dinamikom, ubrzan je, konkretno, 2003. kupnjom terena za novu sadnju trsja tako da je površina pod trsjem dosegnula devet hektara što na padinama što na polju s pješčanim tlom, međutim tu stvar što se tiče trsja ne staje, ove godine Vojković je aplicirao za sredstva za podizanje još 20 hektara vinograda.  S berbom 2017 proradila je nova, suvremeno opremljena vinarija dijelom u inoksu a dijelom u bačvama (barrique, tonneaux) Momo i francuskog Vicarda, zasad iz nje izlazi oko 50.000 boca crnog vina od Plavca i oko 30.000 bijeloga prvenstveno od vugave (dio bijeloga još je od otkupljenoga grožđa,špica kakvoće očekuje se kad svo iskorišteno grožđe bude vlastito). U 2020. otvorena je i destilerija, naime Vislander osim s vinom od lokalnih sorata krenuo je i s rakijama i likerima, konkretno kruškovačom, travaricom, lozovačom barrique i rogačicom te  ginom i ginom aromatiziranime rogačom. Idealan prostor za promidžbu a i plasman Vojković  ima u Zagrebu, riječ je o lijepom restoranu Bon Apetit (nekad je tu chefovao Branko Ognjenović), a sad ga vodi Vojkovićeva supruga  Marina.  Vojković inače posjeduje još, u Slavoniji, imanje na kojemu uzgaja crne slavonske svinje fajferice, tako da se i u segmentu originalne hrane pobrinuo za  adute u ponudi za hedoniste za stolom.  ♣

_____________________________

Sorte: VUGAVA BIJELA

Sinonimi: Viškulja, Bugva, Bugava, Ugava. Neki za nju kao sinonim koriste i naziv Viognier, ali to nije ispravno.

Porijeklo: Vugava je stara sorta s otoka Visa u Jadranskome moru, dosta je ima kod Komiže i grada Visa, a izvan otoka nešto je sađeno i u selima kod Omiša, u najnovije vrijeme i na otoku Braču. Ne zna se posve točno odakle zapravo potječe. Postoje mišljenja da su je na Vis donijeli stari Grci, ali ta teorija nije znanstveno potvrđena. Za Vugavu se – s obzirom na aromatičnost i na arome – neko vrijeme šire smatralo da je isto što i Viognier, kultivar inače raširen u dolini rijeke Rhône na jugu Francuske, ali na znanstvenim ispitivanjima pokazalo se da je njen DNA-profil drukčiji od Viognierovoga.

Rod: Najbolje uspijeva na dubokim, ali umjereno vlažnim ili pak suhim tlima, na osunčanim i toplim položajima koji nisu izloženi vjetru. Sorta spada u one koje dozrijevaju ranije. U cvatnji ne prhne, grožđe joj se odlično drži na trsu i lako se pretvara u suhvice. U prvoj mladosti Vugava rodi slabo, nakon osam do 10 godina bolje, ali (gotovo) nikad ne rodi količinski baš jako dobro. Bobice imaju tanku pokožicu i stoga su u opasnosti od osa i drugih insekata, ali i od toga da izgore na suncu. Osjetljiva je na pepelnicu, ali je otporna na peronosporu.

Svojstva: Vugava pripada ponajboljim bijelim sortama za proizvodnju prvorazrednih vina, nadasve desertnih Grožđe je vrlo slatko, odlično za zobanje. Vino, lijepe zlaćano-žute boje, vrlo izražena ugodna voćna (marelice! – otud i usporedba s Viognierom)  i cvijetna mirisa, odlične je kakvoće, snažno i toplo.

Jelo i servis: višku vugavu poslužite uz jača i krepkija jela, npr. pečenja, na 12 – 14 stupnjeva i iz velike trbušaste čaše. ◾

______________________________

Winnetou iz Potomja

DINGAČ INDIJAN!

Dobro se zna – Indijaca je najviše u Indiji, Indijanaca – ako ih je uopće još išta i ostalo poslije američkih ratova i silnih rezervata u koje su ih bijelci trpali – valjda je najviše u SAD, a – gdje je puno, možda i najviše na svijetu – INDIJANA?

Pa, valjda, kao i Violića, na našem poluotoku Pelješcu! Mladići Ivan i Juraj Violić također su Indijani. I to iz znane vinogradarsko-vinarske obitelji. Djed Indijan bio je legenda, pametan, dosjetljiv, prepreden, zdravog razmišljanja, inventivan u smišljanju vragolija ali po potrebi i psina, na neki način fakin, a glede vina vrlo prilagodljiv tržištu, kupca bi odmah čim bi mu pristupio pročitao u smislu zavrjeđuje li dotični po svom znanju o vinu a i spremnosti da se na odgovarajući način pokaže (iskaže) u okviru svog gotovinskog statusa, da mu ponudi za popiti nešto što spada u rang špice kakvoće, nešto iz sredine ili nešto osrednje od osrednjega. Kad sam bio naišao kod njega, on me, ne znajući čime se bavim, procijenio tako da s kušanjem ipak nismo krenuli s najniže točke, a imao sam sreću i, na kraju, veliko zadovoljstvo da na osrednjem nismo stali i da je u jednom trenutku razgovora na terasi gdje smo potkraj lipnja sjedili pošao u podrum i vratio se s peharom gustog crnjaka, pokazalo se, najboljeg vina što je imao u podrumu. Bio je to njegov Dingač, smješten u bačvicu ne nekog osobitog izgleda i postavljenu u pozadini inoksa u mraku u kutu nikome na putu. Donija san ti da vidiš ča iman, triba ga sada pit, ovo vino mi ne smi prilitit (prilitit= proći ljeto), najboje je sada, rekao je.

I poslije, nakon što sam se vratio u Zagreb, svako mi se toliko kroz više godina obraćao pismom s vrlo zanimljivim razmišljanjima o vinu/vinima i kako ih raditi na posve ekološki način i da maksimalno pokažu svoju autohtonost i originalnost, zatim o stavovima o ljudima, životu.

Winnetou iz Potomja: Ivan Violić Indijan i vina koja proizvodi skupa s bratom Jurajem

Ovih dana susreo sam i upoznao unuka legende Indijana Ivana seniora seniora, koji je studirao u Zagrebu, ekonomiju, i koji s bratom Jurajem, studentom turizma na zagrebačkom Vernu, nastavlja  obiteljsku vinogradarsko-vinarsku tradiciju što je na braću prešla od oca im seniora Ive Violića Indijana, po struci građevinara a po zanimanju i hotelijera (uz more u Orebiću sagradio je hotelčić zamišljen da okuplja turiste-vinske ljubitelje i znalce).

Ivan junior Indijan je na kušanje za nekolicinu zagrebačkih vinskih novinara u kući sina također jedne legende – pokojnog Srećka Ljubljanovića, degustacija je eto bila svojevrsni tribute majstoru vinskog pera Srećku! – donio dingače iz nekoliko berbi te jedan plavac a koje on i brat mu, inače od malih nogu nazočni u vinogradu i podrumu, po onome kako su naučili od dida, oca, te Nike Bure, rade zajedno. Riječ je o dingačima u kategoriji Klasiko i kategoriji Prestige. Grožđe Plavca malog od 40 godina starih loza na Dingaču na mikrolokaciji je Pasi, a dio ga je na mikrolokaciji Granice Burino Ždrilo koja slovi također kao bolja, iznadprosječna, tlo je kamenito, uzgoj ekološki, fermentacija na vlastitom kvascu, nikakvi aditivi dodavani. Dingač 2018 namijenjen kategoriji Prestige, izvađen za ovu priliku iz bačve, dakle još ne posve dovršen, obećava i te kako, a Dingač 2017 (16 vol %) sjajan, Dingač 2013 sa 16,5 vol % s blagom slasti, s finom nijansom hlapljive kiselosti koja paše takvome vinu podsjetio je na fortificiranu kapljicu. Plavac bazni također jako dobar!

Indijani Violići – sjajnog li profesionalnog spoja kroz praksu priučenih i naučenih vinogradara-vinara, kroz obrazovne institucije naučenih ekonomista te turističkog djelatnika (na moru!!!). Možda/vjerojatno sutra vrlo uspješni i hotelijeri i ugostitelji!

Momci sad raspolažu s 1,5 hektara vinograda s ukupno oko 15.000 loza (stari, gusti nasad!), imaju volju širiti se s vinom. valjda će (na djedov način!?)  umjeti dobro procijeniti koliki kapital drže u rukama i što im sve lijepo on uz privrženost rodnoj grudi te poštivanje i njegovanje originalnosti može pružiti. Sretno, momci, istinskog Dingača premalo je u odnosu na kakvoću koju Plavac mali na ekstra poziciji te bez akrobacija u podrumu, kao i u količini što na tom kvalitativnom nivou i unutar prepoznatljivog stila i stabilnog organoleptičkog profila može pružiti a koja, zbog toga što nema sloge i prikladnog usmjerenja među lokalnim proizvođačima tako da gotovo svatko radi kako mu volja, još na tržištu nije raspoloživa u tom punom opsegu!…   ♣

Dvije strane hrvatske ekstra-djevičanske medalje

BLISTAVA ISTRA, i SRAMOTA s DOMAĆEG TRŽIŠTA

Čarobna,čudesna istarska ulika

Već šestu godinu zaredom Istra, u kojoj je oko 1,5 milijuna stabala masline, nosi titulu najbolje maslinarske regije na svijetu.  U autoritativnom svjetskom vodiču maslinovim uljima extra-vergine Flos Olei iz Rima među 500 najboljih ulja planeta čak 71 je iz Istre!

Hrvatska maslinova ulja ekstra-vergine su, očito i s pravom, među najskupljima na svijetu, meritorna osoba s našeg najvećeg pluotoka – Denis Ivošević, pročelnik za turizam Istarske županije ali koji je duboko svjestan značenja poljoprivrede i lokalnih osebujnih delicija baš za turizam i koji dobro zna bitne elemente vezane uz eno-gastronomiju, s ponosom veli kako za litru ekstra-djevičanskog maslinjaka iz Istre treba izdvojiti u prosjeku više od 22 eura, istodobno litra maslinova ulja te kategorije u Italiji, veli za usporedbu, kreće se oko  11 eura, u Španjolskoj šest, a u Turskoj četiri. Ivošević naglašava i to da je, kao i vino, i maslinovo ulje postalo snažan mamac za turiste, nekih 40 najboljih kuća maslinova ulja hrvatskog dijela Istre – a to su objekti što nude razgled maslinika pa i uljare-uljarskog podruma, zatim degustaciju na licu mjesta u vlastitoj kušaonici i mogućnost kupnje ulja na kućnom pragu, godišnje primi čak oko 60.000 indidivualnih gostiju!

U 2020. kad je okolnostima moćno dirigirao corona-virus i kad nije baš bilo nekih investicija u turizam, u Istri je, kako čujem opet od Denisa Ivoševića, u uređenje upravo objekata maslinara u unprjeđenje kakvoće proizvodnje i u poboljšanje prihvata gostiju uloženo više od 50 milijuna kuna! Među novim relevantnim istarskim maslinarskim centrima, kako su lokalno nazvani ti objekti kompletno vrhunski opremljeni kako za proizvodnju tako i za prezentacije ulja i za zadovoljenje gurmanskih poroka gostiju, su oni koje vode Sandi i Tedi Chiavalon, Klaudio Ipša, pa Boris Galić, tu su i onaj od Vanđelića i onaj zvan Oleum Maris… Od vrlo kvalitetnih manjih uljara koje pružaju maslinarima usluge prerade masline svakako treba spomenuti i onu od Danijela Kraljevića Cuja, a od velikih pogona (veće površine maslinika, vlastita moderna uljara, degustacijska dvorana s ponudom hrane kombinirane s maslinovim uljem i prodavaonica izvrsnog ulja i po relativno prihvatljivoj cijeni) ističe se porečka Agrolaguna.

Sandi Chiavalon, Dario Činić i Tedi Chiavalon u uljari obitelji Chiavalon

Dario Činić već je osvajao medalje za svoja ulja na svjetskom ocjenjivanju za vodič uljem Flos Olei, koji vodi Marco Oreggia, na slici sa Činićem

U Istri stalno pomalo raste i broj (jako kvalitetnih) maslinara i ponuđača (ekstra djevičanskog) maslinovoga ulja, a jedan od novijih i glede kakvoće vrlo perspektivni maslinar na tržištu sa svojim uljima La Rovinjola  (Belica, Buža i mješavina sorata) ekstra-vergine je Dario Činić iz Rovinja, nekad, kažu,  glavnog centra maslinarstva u Istri a koji je, zacijelo stoga što se silno razvijao turistički i istodobno, razumljivo, malo opustio u djelatnostima na zemlji, naslov s vremenom morao prepustiti Vodnjanu.

Činić, koji, očito je, grize u poslu, ima maslinik Sv. Cecilia od sedam hektara i s oko 1000 stabala maslina, namjera mu je tu urediti Park rovinjskih sorata ulike, s degustacijskim centrom.  Činić je nekad bio vrlo aktivan kao djelatnik u turizmu i ako nađe prikladnog poslovnog partnera kao ulagača postoje velike šanse da oformi značajan maslinarsko-turistički objekt visoke I turističke vrijednosti. Trenutno Činić masline prerađuje u novoj uljari kod prijatelja i kolega – po ulju vrlo afirmirane braće Sandija i Tedija Chiavalona.

                Na zemljištu na njegovu masliniku i uz njegov maslinik postoji, kaže mi Dario, nekoliko tipičnih istarskih kažuna ali i kućica koje bi preuredio na način da budu informativni, edukacijski i promidžbeni punktovi vezani uz (istarsko) maslinovo ulje ekstra vergine pa i uz sireve i kobasice, pršut i vino (Malvazija, teran Muškat) tipične za istarsku eno-gastronomiju.

Maslinik Darija Činića i u njemu berba, lani

Klaudio Ipša

Iz Istre i vezano uz masline i maslinovo ulje još i lijepa vijest iz sela Ipši kod Livada, središta istarskog tartufarstva: istaknuti maslinar ali i vinogradar i vinar Klaudio Ipša diči se sa svojom novom uljarom kapaciteta prerade 1000 kg maslina na sat! Uljara je već krštena, krajem prošle godine obavljena je u njoj prva proizvodnja ulja. Klaudio Ipša, koji proizvodi neka od najboljih maslinovih ulja ekstra vergine na našem najvećem poluotoku, rado će se pohvaliti kako je trenutno njegova uljara jedna od samo četiri takve supermoderne na svijetu! Obitelj Ipša trenutno je zaokupljena radovima na kušaonici i prodavaonici ulja (i vina), tako da bi njen Istarski maslinarski centar kakav je spominjao Denis Ivošević bio spreman za otvorenje do početka turističke sezone!

Klaudio Ipša sa sinom Ivanomu novoj njihovoj uljari, sada jednoj od najmodernijih na svijetu!

______________________________

TOLIKE PRIČE o ZDRAVOJ HRANI i PREHRANI, i ISTODOBNO TOLIKI PROPUSTI u OZNAČAVAJU i KONTROLI PREHRAMBENIH PROIZVODA NA NAŠEM TRŽIŠTU! –  Naličje ekstra-djevičanskog maslinovog ulja na tržištu Hrvatske: najnovija vijest je da su inspektori istražujući po prodavaonicama u Lijepoj našoj ustanovili da – svaka druga boca maslinovog ulja sadrži neispravno (označeno) ulje, ulje koje ne pripada kategoriji ekstra djevičanskoga kako mu piše na etiketi!  Od oko 25 analiziranih ulja čak 14 ih je palo na senzorskim analizama. Za javnost je obznanjeno da je unutar 25 ispitanih ulja sedam bilo iz Hrvatske, od čega su se dva uzorka pokazala nesukladima, a 18 ulja bilo je iz porijeklom iz EU – jedno iz Grčke, 10 iz Italije i sedam iz Španjolske.

Ne vidim, ne čujem, ništa ne govorim…

U 2019. smo, inače, uvezli 45 milijuna litara ulja za 14,6 milijuna eura. Većina tih EDM (ekstra-djevičanskih maslinovih) ulja u maloprodaji je (u nas) bila ispod 40 kn za litru, na akcijama su prodavana i po 20 do 30 kuna. Znakovito za naš kontrolni sustav: Večernjak je napisao da trgovci nisu, sad kad je otkriveno da ulja ne odgovaraju deklaraciji, dužni automatski odmah maknuti sporne etikete s police, barem dok se ne okonča pravni postupak protiv optuženih za nepravilnosti. Iako je svatko tko s iole pažnje prati ponudu maslinovoga ulja na policama a i sada kad su objavljeni rezultati analiza mogao primijetiti da autentično ekstra-djevičansko maslinovo ulje jednostavno nije moguće naći po niskoj maloprodajnoj cijeni, pogotovu po 40 kuna i nižoj, dio kupaca privuče ta niska cijena. S obzirom na brzinu kojom se u nas provode postupci, taj ostanak nepropisno označenih boca na policama  može dovesti do toga da do okončanja sudskog spora inkrimirane etikete budu, s obzirom baš na vrlo atraktivne maloprodajne cijene, prodane i da se uopće izgubi trag o postojanju neprikladno označenog proizvoda u redovnoj prodaji. Inače, upravo takvo cjenovno dosta nisko pozicionirano ulje  (inače porijeklom iz Italije!) i nakon objave članka o lažiranjima i dalje se – baš i te srijede kad je novinski prilog objavljen –  nesmetano reklamira(lo) na našoj TV…

E, pa sad pitanje je: sad kad smo napokon u svjetskim okvirima i službeno s proizvodom svrstani u špicu i kad ima šanse da se ta špica i plasira po vrlo visokim cijenama – gdje su tu s ovakvim pristupom prema prijestupnicima državna zaštita poštenih i ambicioznih uljara i potpora domaćim proizvođačima koji su Istri i Hrvatskoj svojim ekstra kvalitetnim uljima napravili sjajnu promidžbu i koji mogu biti i te kako zaslužni i za povećani broj maslinarskih turista u Istri?◾

______________________________

Flos Olei svjetski je vodič maslinovim uljem, pojavljuje se u tiskanom izdanju i na internetu. Tiskano izdanje domenzija je 14 x 21 cm, i ima 884 stranice. Knjiga, koja se tiska na talijanskom i engleskom te na kineskom jeziku, i predstavlja masinova ulja i proizvođače iz 54 zemlje svijeta, stoji 40 €.

Na ocjenjivanju mogu sudjelovati maslinari-ponuđači maslnova ulja, uljare, udruženja odnosno zadruge proizvođača, poduzetnici koji se bave segmentom etiketiranja, ambalažom i pakiranjem.

Za sjevernu polukuglu uzorci za ocjenjivanje primaju se od 1. veljače do 31. svibnja tekuće godine, konkretno to je, za 2021. godinu, već sada.

Organizatoru treba poslati, dakako uz ispunjenu prijavnicu, od svake etikete za koju se želi ocjena po tri uzorka u bocama zapremnine ili 0,5 lit ili 0,75 lit, po uzorku cijena ocjenjivanja je 200 €, a troškove slanja uzoraka snosi dakako pošiljatelj.

Uz uzorke, za svaku etiketu traži se kemijska analiza i, ako postoji, certifikat o organskom odnosno biodinamskom uzgoju, o apelaciji (ZOI, ZOZP), o kosheru odnosno halalu. Potrebno je još dostaviti i materijale – pisane i fotografije – na temelju kojih se u knjizi može napraviti lijepa prezentacija gospodarstva koje s na ocjenu dostavljenim uljem nastupa na tržištu.

Adresa primatelja je MARCO OREGGIA, Flos Olei, Via Positano 100, 00134 Roma (Italy)

Dodatne informacije i kontakt:

Tel. & Fax: +39 06.7197254 / E-mail: marco.oreggia@gmail.com / Web: www.flosolei.com / Shop: www.flosolei.com/shop

Evo ipriznanja koja se dodjeljuju: uvrštenje u Hall of Fame • proglašenje The Best (najbolji) – Gospodarstvo godine • Gospodarstvo u usponu • Pogranično gospodarstvo • Gospodarstvo u srcu • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje godine • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – odnos kvaliteta/pakiranje • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje iz organskog uzgoja • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje iz organskog uzgoja i Zoi/Zozp • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – metoda obrade • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – kvaliteta/količina • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje – kvaliteta/cijena • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje monosortno – intenzivno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje miješano – intenzivno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – lagano voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – umjereno voćno • Najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje Zoi/Zozp – intenzivno voćno • Nagrada za uvoznika godine • Nagrada za restoran godine ◾

_______________________________

Kušaonica i prodavaonica maslinova ulja i vina Giorgio Clai, Brajki

Maslinovo ulje Terrebianche Giorgio Clai

Giorgio Clai – ulje i vino

Kao vrlo vrijedno odredište za gourmeta koji voli uživati u izvrsnom maslinovom ulju, odličnom vinu a i izvornim istarskim mesnim prerađevinama i sirevima svakako je, ovdje, nužno spomenuti visoketabliranog proizvođača i vina i ulja Giorgia Claija iz Brajkija kod Krasice.  Posljednjih godina Clai se širio s vinogradimaa i s maslinikom, preuređivao je vinski podrum, uređivao degustacijsku dvoranu i prodavaonicu vina i ulja. U planu je bila, kaže mi, i gradnja uljare ali odlučeno je da najprije treba kako valja urediti vinski podrum i prostor za skladištenje vina i ulja te prstor za prihvat gostiju, kupaca. Svoje masline zasad Clai prerađuje u uljari Agromilo iz Baredina, koju hvale mnogi istarski uljari. U ambijentu za degustacije Clai može primiti, što se veli, za silu, i autobus gostiju, posebice po ljeti i o ljepom vremenu kad je moguće sjediti u lijepm ambijentu I vani, ali napominje mi da je za unutarnji prostor idealan broj gostju najviše do desetak. Uz svoje ulje, vino i rakiju komovicu Clai nudi tipične istarske kobasice, salamu, te sir koje nabavlja kod provjerenih OPG-a u okolici i iz pogona Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI. ♣

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­______

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Nedavno je porečka  Agrolaguna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu otvorila boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute u ponudi: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado maslinovo ulje, lijep izbor sireva Laguna Špina

__________________________________

________________________________________

VIJESTI/NEWS

Sajmovi

PINK DAY, osmi put – U nadi da će to dopustiti okolnosti vezano uz famozne coronu i covid19, organizatori vinskih sajmova pripremaju se za ovu godinu za nastavak djelovanja. Međunarodni festival mirnih i pjenušavih ružičastih vina PINK DAY 2021. – zajedno sa svojim Zelenim in Pink dijelom posvećenim ekstra djevičanskom maslinovom ulju održat će se, u organizaciji udruge WoW, u Zagrebu, bude li sve u redu, 29. svibnja. Novost u odnosu na prethodnih osam godina u Muzeju Mimara je lokacija, naime zbog oštećenja Mimare u potresu, PINK DAY 2021 seli na otvorenu natkrivenu terasu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.  Naravno, stolovi će biti dovoljno razmaknuti i sve će se odvijati strogo prema propisanim zaštitnim protuepidemijskim mjerama za sve izlagače i posjetitelje. Festival-partner Pink Dayu ovaj put je VINISTRA.

Glavne i odgovorne za organizaciju Pink Daya – Sanja Muzaferija kao šefica WoW, i Vlasta Pirnat (Rene Karaman)

Uz klasičan izlagački dio predviđene su i dvije radionice – Svijet ružičastih šampanjaca grupacije Moët Hennessy i Istra – kraljica maslinovog ulja.

Po tradiciji, vrijednim darovima nagradit će se najbolje uređeni štandovi! ♣  

VINISTRA 2021 – Ne bude li neugodnih iznenađenja i ukoliko to Mjere dozvole, popularna Vinistra trebala bi se, kako je planirano, ove godine u Poreču  održati od 7. do 9. svibnja. Bilo bi to 27. izdanje ovog sajma vina i istarskih delicija, te 12. izdanje ocjenjivanja Svijet malvazija.

– Kako ove godine zbog ograničavajućih epidemioloških mjera nismo održali tradicionalni En Primeur u Zagrebu, Vinistra će biti izvrsna prigoda da se predstave vina nove berbe, odlične po svim karakteristikama, posebno za crne sorte. Za nas vinare jedina pozitivna strana 2020. bila je iznimna berba. Posljednje dvije godine snažno su pogodile vinski i turistički sektor, pa se jako veselimo ovogodišnjoj manifestaciji, susretu s našim partnerima, kupcima i ljubiteljima istarskih vina – ističe Nikola Benvenuti, predsjednik istarske udruge vinogradara i vinara, te naglašava kako će lokacija i popratni program ovisiti o epidemiološkim mjerama.

Uvod u Vinistru kao sajam međunarodno je ocjenjivanje Svijet malvazija, od 12. do 16. travnja u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna. ♣

SALON PJENUŠACA  2021 u Zagrebu trebao bi se održati u petak,11. lipnja, ali ovaj put na Terasi Oleander u sklopu  hotela Esplanade, radno vrijeme bilo bi od 15 do 21 sati. Uz izlagački dio, kao središnje događanje, planirane su i edukativne radionice. U zagrebačkom hotelu Dubrovnik 19.3.2021. održat će se radionice: Pjenušavi Kvarner i Prirodno pjenušavo (Hrvatska & Slovenija).

Ove će se godine nastaviti i vrlo posjećeni  Pjenušavi doručci u vinogradu diljem Hrvatske, vinsko-umjetnički sadržaji na otvorenom, to bi bilo početkom ljeta, o detaljima naknadno, rekla je jedna od organizatorica prof. Marija Vukelić, na slici (Julio Frangen) s Ninom Levičnik koja brine o priredbi u Ljubljani. ♣

VINITALY 2021 – Jedan od najvećih svjetskih sajmova vina Vinitaly u Veroni planirao je svoje 54. izdanje za 20. do 23. lipnja ove godine. Za očekivati je bilo da će Talijani inzistirati na sajmu Vinitaly ove godine jer ipak su oni jedni od najvećih proizvođača vina na svijetu, u pojedinim godinama količinski i najveći, vrlo značajni su izvoznici i to, dakako, žele iskoristiti, u ovim posebno teškim okolnostima, na maksimalno moguće jači način.

Francesco Leanza – sjajna vina, podere Salicutti, Montalcino! (suhiucasi)

Predsjednik sajamske kuće Verona Fiere Maurizio Danese najavio je manifestaciju prilagođenu novim općim uvjetima koje u našim životima dirigira pandemija, a to znači da će se u koncipiranju ovogodišnje priredbe jako paziti da prostora bude više nego inače a izlagača pa i posjetitelja manje nego što je uobičajeno za Vinitaly, spomenuo je konkretno da bi se lipanjski Vinitaly odvijao na površini od oko 300.000 četvornih metara te da će se kao izlagače pa i kao posjetitelje za dolazak ponajprije animirati najistaknutija imena iz proizvođačke skupine i najznačajnija imena iz redova vinskih trgovaca, uvoznika, sommeliera, novinara. Uglavnom, VeronaFiere nastoji Vinitaly 2021 na najbolji mogući način prilagoditi poslovnom aspektu, pa će, kažu, ponuditi posebna rješenja za poslovne tzv. b2b susrete. Predviđeno je, za izlagače, besplatno savjetovalište o tome kako štand srediti da pruža što veću protuepidemijsku sigurnost. Glavni direktor Vinitalyja Giovanni Mantovani obavještava i o tome da će se sajamski prostor svako toliko dezinficirati, da će se montirati novi, tehnološki bitno unaprijeđeni klima-uređaji koji će u prostoru konstantno održavati za sigurnost prisutnih optimalnu temperaturu i vlagu interijera, te da će pridržavanje mjera sigurnosti protiv corone i covida nadzirati brojni redari i oko 400 sofisticiranih nadzornih kamera povezanih s jednim centrom, a na raspolaganju ć, za svaki slučaj, biti i punkt s dežurnim liječnicima.

Rok za slanje prijava za izlaganje je 12. travnja. 2021. ♣

Popuštanje protu-covidne stege

Cantina MM Zagreb

OTVORENJE NAKON TRI MJESECA…  – Napokon, jedva smo dočekali, svi. U popularnoj zagrebačkoj Cantini MM – vlasnik Marijo Mendek, osoblje i gosti odmah su proslavili uz fini pršut i fina vina: nakon tri mjeseca stega je olabavila, otvorene su terase ugostiteljskih objekata, a ako već legalno nisu, istodobno, u punom ugostiteljskom smislu proradili i interijeri, valjda će sada biti omogućeno da se unutra u objekt ode barem na WC.  Upravo javni WC jedna je od kritičnih nijansi o kojoj, kako se sada ispostavilo, brigu nisu kako i koliko treba vodili članovi famoznog Stožera, sastavljeni od liječnika koji bi morali biti svjesni da kad postoji unos mora postojati mogućnost i decentog iznosa, a ni gradski oci koji primjerice po tako velikome i brzo širećem gradu poput Zagreba nisu predvidjeli postavljanje/uređenje javnih ustanova tog servisnog tipa zbog nedostatka kojega se, osobito u zimskoj hladnoći, pripadnice nježnog spola nisu usuđivale poći na šetnju gradom, a pripadnici jačeg spola koji bi se u kritičnom trenutku zatekli na ulici morali su tražiti veći grm ili žbunje u gradskom parku…   

IZ BORDEAUXA NA JARUN – jarun, šljunčana plaža Dalmatino ispred restorana-pizzerije s istim nazivom i s bogatom ukusnom ponudom – svojevrsno  sunčalište za promatranje, uz zalogaj i gutljaj, elegantnih bijelih labudova i razigranih patkica. Neuobičajeno toplo kasnozimsko vrijeme izmamilo je van šetače, ljubitelje prirode i fine papice i kapljice. Bračni par Bačić do malog jarunskg jezera i restorana na Dalmatino-plaži potegnuo je na plešivički pjenušac, čobanac i lungiće sa žara čak iz – Bordeauxa, gdje je, kažu – sve zatvoreno!

DETALJI IZ ISTRE – Otvorila se i Istra: u restoranu Sapore di Mare (Okus mora) u Fažani potražnja je za mjestom (objekt može primiti do 12 gostiju) i vlasnik mora nekako pomiriti prihvat gostiju s propisanim epidemiološkim mjerama (distance, maska…). Novost objekta je novi kuhar, riječ je o chefu Damiru Modrušanu koji je ovamo stigao nakon niza godina rada u čuvenom carstvu tartufa Zigante u Livadama…

Buđenje, ovih dana, uz ovu stožernu vijest, s uvjerljivom dijagnozom!

RIVICA IZ NJIVICA – Rivica iz – NJIVICA!! I, ribica iz Njivica! Otvorenje nakon dužeg perioda mučnog zatvorenja. Dražen Lesica i sestra mu Rosi Lesica, kao potpora tu je, nad njima bdi… tu a od nekud iz daleka, njihov tata, legendarni ne samo krčki nego i hrvatski ugostitelj  Ivica Lesica. Prilika eto da se podsjetimo na velikana jastoga, škampa i ribice iz glasovite Rivice na obali krčkog mjesta Njivice….

Biser mora i – doktorati

ŽELJKO NEVEN BREMEC USKODO DR.! – Željko Neven Bremec na hrvatskoj kulinarskoj sceni već je dugi niz godina a još kao mladi kuhar redovito je plijenio pažnju svojim kreacijama na tanjuru. U zlatno doba revije SVIJET u ČAŠI koja je kroz jedan duži period na svojim svečanostima fine papice i fine kapljice održavanima u ponajboljim našim hotelsko-ugostiteljskim objektima na čelu sa zagrebačkima Esplanadom i Intercontinentalom (danas Westin) proglašavala Kuhara godine i Vinara godine redovito se nalazio pozicioniran pri vrhu rang-liste 20 najboljih kuhara Hrvatske.

Uskoro doktori na području eno-gastronomije – chef Željko Neven Bremec i njegova supruga Alma Harašić Bremec

U nešto novije vrijeme, a otkako je legendarni dalmatinski chef Miro Bogdanović morao odstupiti zbog bolesti koja ga je ubrzo i nepovratno uzela,  Bremec je na čelu ŠKMER-a odnosno udruge Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija sa sjedištem u Splitu, i tu, kao predsjednik, između ostalog,a obavlja i poslove predavača na Kuharskoj akademiji što je pohađaju domaći i strani kuhari. Ima i važnu ulogu u organizaciji natjecanja iz područja ugostiteljstva.

ŠKMER od drugih kuharskih udruženja izdvajaju posebni treninzi koji su iznimno dobro prihvaćeni među kuharima željnim novih znanja. Riječ je o treningu MCA, odnosno program Mediterranean Culinary Arts, namijenjenom profesionalnim chefovima s najmanje tri godine radnog iskustva. Taj trening omogućuje stjecanje specijaliziranih vještina i znanja u skladu s novim trendovima posebice mediteranskog kulinarstva. Uz Željka Nevena Bremeca, predavači su znani chefovi Stevo Karapandža, Hrvoje Zirojević, i drugi. ŠKMER nudi i obučavanje kroz Ducasse program, iza kojega stoji glasoviti francuski majstor Alain Ducasse, vlasnik nekoliko restorana s Michelinovom zvjezdicom. Ducassea i njegovu ekipu Bremec je upoznao osobno jer stažirao je u restoranu tog slavnog chefa i tada je dogovorio i suradnju

Željko, koji je završio Hotelijerski fakultet, magistrirao u Dubrovniku, a u Švicarskoj postao masterchef, na dobrom je putu da svoje titule magistra poslovne ekonomije i ekonomista hotelijerstva unaprijedi s novom, osjetno višom, a riječ je – doktoru kuharstva! S njom bi Bremec, koji slovi kao jedan od najvećih hrvatskih gastronomskih edukatora, ušao u povijest hrvatskog kuharstva i po tome što bi bio prvi nositelj moderne edukacije u nas.

Ali, nije to jedino što treba spomenuti uz obitej Bremec: supruga Željka Nevena Alma Harašić Bremec, inače voditeljica Kuharske akademije ŠKMER-a, također priprema doktorat!

Na moje pokušaje da saznam nešto više vezano uz dodjelu titule Bremecu oboje su ostali škrti, kažu da je bolje pričekati još neko vrijeme dok stvar ne bude gotova, sada, te, vele da je logično da kao edukatori drugih i njih dvoje moraju stalno dodatno educirati i sebe.

Sjećanje na neka bolja vremena – izbora Kuhara i Vinara godine i proglašenje 20 najboljih majstora kuhače i 20 top-proizvođača Bakhova nektara, revija za enogastronomiju i turizam Svijet u Čaši, hotel Antunović, Zagreb, lijepo je moguće prepoznati chefove Modrušana, Posavca, Noštroma Marinovića,Špičeka, Bremeca, Savanovića, Bogdanovića, Šlogara, Čukelja, Dragića (Marko Čolić)

Možda će se nešto više o doktorima Bremecima moći saznati uskoro na novom izdanju već tradicijskog kuharskog natjcanja Biser mora 2021 koje se planira, ako corona i covid nešto ponovno ne zakompliciraju, održati u Supetru na Braču od 13. do 17. travnja.  ♣  

Valentinski okusi Istre i u Metropoli i okolici

TARTUFARSTVO u ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI – Vijesti koja se može uklopiti u teme o zaljubljensti i ljubavi, ali ima i gospodarsku dimenziju, kroz prizmu turizma. Slučajno ili namjerno, baš oko Valentinova ili Dana zaljubljenih, Hrvatske šume i Turistička zajednica Zagrebačke županije potpisale su Sporazum o poslovnoj suradnji u svrhu promicanja tartufarstva i turizma vezanog uz tartufe u Zagrebačkoj županiji. Dosad je na ovim našim prostorima Istra bila neprikosnovena kad je riječ o tartufarstvu, sad je čini se u Zagrebačkoj županiji dobila jakog konkurenta. Nedavno je – konkretno sredinom prošle godine – već bilo govora o tome kako u šumama u Zagrebačkoj županiji ima jačih nalazišta tartufa, a ovim poslvnim ugovorom između TZ ZŽ i Hrvatskih šuma priča je podignuta na višu, institucionaliziranu razinu koja predviđa razvoj županijskog Centra za istraživanje gljivarstva s naglaskom upravo na postizanje kakvoćom i količinom boljeg rezultata na berbe tartufa i na učinkovito brendiranje šumskog područja Županije kao pažnje i te kako vrijednog novog izvora svjetski cijenjene plemenite gljive tartufa. Istra u određenoj prednosti ostaje jer posjeduje i crni i cjenjeniji bijeli tertufu, a zasad se kao adut Zagrebačke županije vidi tek crni tartuf.  Najavljeno je da će se posjetiteljima Turopolja kao nov turistički proizvod i kao nova atrakcija već uskoro ponuditi lov na crni tartuf u Turopoljskom lugu. – Akcija je vezana ne samo uz traženje i branje tartufa kao akcijsko-rekreacijski sadržaj, nego i uz formiranje i stalno unaprjeđivanje bogate gastronomske ponude s tartufom kao jednim od protagonista u specijalitetima  u ponudi autohtone kuhinje Zagrebačke županije. Suradnja sa Hrvatskim šumama d.o.o. koje gospodare šumskim područjem u Zagrebačkoj županiji snažan je zamašnjak u realizaciji ovog tržišno prikladno precizno  definiranog projekta. Držim kako smo na pravom putu da tartuf postane brend i motiv dolaska u Zagrebačku županiju – rekla je direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Lijepi primjerci crnog tartufa nađeni u Turoplju u Zagrebačkoj županiji (Josip Škof)

– Šume su u Hrvatskoj zahvaljujući struci ostale prirodne, uspjele su zadržati bioraznolikost i obilje, između ostalog, i plodova kao što su tartufi, tema ovog sporazuma. Najvažnije funkcije šume su proizvodnja kisika, skladištenje ugljika, filtriranje voda, te kroz to i još što-šta drugo kreiranje i zadržavanje estetski i plodonosno primjerene platforme za rekreacijske i gospodarske aktivnosti u koje se odlično uklapa i ovaj gastro-turistički projekt lova na tartufe – izjavio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave HŠ d.o.o. ♣    

Uz Dan zaljubljenih

ZA SRCE i DUŠU – Veljača slovi kao mjesec ljubavi, a 14. O2. je i Dan zaljubljenih, Valentinovo. Često se kaže da ljubav najprije prolazi kroz – želudac, pa, onda, i evo nešto prigodno praznično za želudac a potom i za srce – ali ne samo kao dar Amora sa sudbonsnom čarobnom strelicom nego i kao nešto, s obzirom na polifenole znane kao vrlo učinkovite antioksidanse, i korisno sa zdravstvenog aspekta, a tu je i nešto što treba stići i do duše: riječ je o vrlo ukusnim i znakovitim darovima Tvoja krv i moja – G&J, te Bijeli pinot Pro Anima i Vranac ProCorde, od  Plantaža 13. Jul, a, što je također bitno za dobro raspoloženje – ova dva podgorička vina cjenovno su vrlo umjerena. ♣  

Vidim te, kako razmišljaš!…

VA-GIN – Iz Italije čuje se kako je u toj zemlji, baš u dane – gle slučajnosti!!! – uoči praznika zaljubljenih Valentinova, ali i u vrijeme kad se naglo sve češće i žešće diže prosvjednički glas uperen na osobe svako malo obuzete silnima nježnosti i ljubavi do mjere da (spolno) zlostavljaju žene, lansirano nešto što na svoj specifičan način glavnim sadržajem i popratnom etiketom može dodatno razigravati mozak i onda, valjda, i dušu, za nove podvige: na tržište je u domeni žestica pušten gin pod novom robnom markom provokativnog naziva – VaGin!

Na promptno negodovanje javnosti proizvođač je odmah izašao s objašnjenjem da nije mislio ništa loše, tek htio je, tvrdi, proizvod nazvati drukčije od već ofucanih stereotipa, poanta  je ovdje bila, ističe se, na pokliku podrške novom proizvodu na tržištu, preciznije: va, od Vai! Gin, u značenju Hajde, kreni, samo naprijed! Gin).

Ubrzo su se kao svojevrsna pomoć tome proizvođaču gina u talijanskoj javnosti pojavili sarkastični novi prijedlozi za inventivne nazive proizvoda za  obraćanje pojedinim posebno ciljanim skupinama potrošača potencijalnih kupaca, primjerice sugerirano je da se robna marka gina kojom bi se računalo na podršku mlađih djevojaka krsti  kao VerGin, zatim za gin što bi se nudio bolesnicima (??!!!)  preporučen je naziv AnGin, moglo bi se ići i dotle da se gin s posebnom etiketom punudi  stanovnicima raznih gradova i država, primjerice gin za stanovnike Peruggie i za državljane Perua da nosi naziv PeruGin, a gin za stanovnike Pariza i za one koji obožavaju Pariz – Pari-Gin…  Što li sve ljudima padne na pamet!…  ♣  

Syrah, ponovno

ZAGREBAČKA PRESUDA – Syrah kao mediteranska sorta lijepo se pokazuje i u Hrvatskoj i vrijedi mu posvetiti pažnju. Udruženje francuskih enloga Forum Oenologie već godinama u Dolini rijeke Rhône, postojbini Syraha,organizira međunarodno ocjenjivanje vina od sorte Syrah na kojemu lijepe uspjehe postižu i vina iz naših i nama neposredno susjednih prostora. Organizatori su obznanili listu Top 10 najboljih syraha svijeta za 2020, formiranu po rezultatima ocjenjivanja lani potkraj godine, pa evo tih desetak sjajnih: 1. Syrah Grandmaitre 2018 élevé en fûts de chène Valais AOC – Gregor Kuonen Caveau de Salquinen (Švicarska), 2. Ten Barrels Syrah 2017 Reserva – Chateau Kamnik (Makedonija), 3. Peter Lehman The Pastor’s Son Barossa Shiraz 2017 – Casella Family Brands (Australija), 4. Sunrock Vineyards Shiraz Okanagan Valley BC VQA 2016 – Arterra Wines (Kanada), 5. Cuvée Fantastique  Rouge Cuvée Côtes du Provence AOP Côtes de Provence La Lande 2017 – Château Sainte Marguerite (Francuska), 6. Sixth Sense Syrah Lodi 2018 – Michael Davin Winery Philips Farmes (SAD), 7. Exception 2018 Mediteranée IGP – Domaine des Masques (Francuska), 8. Syrah 2019 Vinhas de Pegoes Vinho Regional Peninsula de Setubal – Cooperativa Agricola Sto Isidro de Pegoes (Portugal), 9. Syrah 2018 Mme de Valais- Domaine de Mont d’Or (Švicarska), 10. Penfold’s RWT Bin 789 Barossa Valley 2018 – Penfolds Wnes (Australija).

Chateau Kamnik Ten Barrels 2017 Reserva, drugoplasirani na rang-ljestvici najboljih syraha na svijetu!

Zagrebačko kušanje

Nakon tog ocjenjivanja održana je i u Zagrebu lijepa degustacija syraha – Sangreal 2007 – Bibich (Hrvatska), Syrah 2012 Jakob – Vino Jakob (Hrvatska); Syrah Signature 2013 – Château Dalat (Vijetnam), Shiraz 2015 – Mullineux (Južna Afrika), Vista de Serra 2011 – Guaspari (Brazil), Syrah Red Barrel 2011 – Sanctum (Slovenija), Zlatan Syrah Grand Select 2016 – Zlatan otok Plenković (Hrvatska), Penfold’s Grange 2010 – Penfolds Wines (Australija).

I – Zagrebačka presuda: Najbolji i zaista izvrsni, dostojni i da se nađu ravno uz bok onih sa službene Top liste Syraha 2020 – Grange 2010 od Penfoldsa, Zlatan Syrah Grand Select od Plenkovića, Syrah 2012 od Jakoba. Zanimljivi Mulineux 2015 iz Južne Afrike te Signature 2013 Château Dalat iz Vijetnama, dosta začinski i s istočnjačkim mirodijskim slatkastim štihom (papar, divlja ruža, cimet, muškatne nijanse). Brazilski Vista de Serra 2011 u izrazito internacionalnom stilu, Bibichev Sangreal 2007 vrlo solidno izdržao punih 13 godina…   ♣  

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Vino u BiH

VINSKE PRIČE OPET U KONKURENCIJI ZA NAJBOLJU KNJIGU! – Vinske priče: Bosna i Hercegovina  osječkog novinara Željka Garmaza opet su, i ove godine, u najužem izboru za najbolju svjetsku knjigu o vinima!

Prije nekoliko mjeseci knjiga Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za najbolju svjetsku knjigu o europskim vinima, i to u konkurenciji devet knjiga. Nedavno je autoru Garmazu, inače već jedanput pobjedniku u ovome izboru, stigao mail Edouarda Cointreaua, prvog čovjeka Gourmanda, institucije u svijetu publicistike što se bavi gastronomijom i vinima, u kojemu se Garmaz obavještava da je knjiga Vinske priče Bosna i Hercegovina ušla u najuži izbor četiri najbolje knjige, Top 4 for Best in the World in category Eureopean Wine Book, te da će pobjednik biti objelodanjen 5. lipnja u Parizu! Hurra, Garmaz!

U prošlom brou kao određenu bilansu vinskih uspjeha vezanih na 2020. godinu objavio sam nazive vinskih uspješnica iz Hrvatske, Srbije, Italije, djelom Slovenije, namjera je bila uvrstiti dakako i podatke o susjednima nam Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji, ali informacije nisu stigle na vrijeme, pa što se tiče vina i vinara iz BiH, evo: lijepa prigoda za upoznavanje s Bakhovim nektarom te zemlje nudi se kroz priloge koje je Željko Garmaz skupio o vinarima i kapljci na svojm putovanjima po BiH. ♣  

In Memoriam

ĐORĐE BALAŠEVIĆ ◾ MILAN BANDIĆ ◾ ZLATKO Cico KRANJČAR

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz / through  

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 02. 2021 – TO THE SMART PURCHASE

Legenda

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold • – trošiti svakako uz hranu/drink with food

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) BUGAVA 2019 Dračevo polje – VISLANDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dračevo polje • sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE  is: mesnato • toplo • sočno • dotjerano • lijepo se pije uz hranu • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU umjereno jako • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo; koštićavo; bobičasto; svježe) • na vegetalno/herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – gorkastog / grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: – srednja/medium size one – tip/type: bordeaux, • 10-12C

(mpc. XL) DINGAČ 2017 klasiko – Ivan Violić INDIJAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina • sorta/variety: Plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Dingač – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,5 vol% ■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • (vrlo) toplo • sočno • s karakterom • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • umireno no još s dosta živosti • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije – uz hranu • uz meditaciju • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko – granatno ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; sušeno) • herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen – prašnast • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • dugačkog /grijućeg  završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2018 klasiko – Niko BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 2500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač • polusuho/off dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: prepoznatljivo iz daleka – uredno – pedantno – marketinški se čini dobro/recognisable from far – OK – pedantly applied – from the point of marketing seems good • čitljivo/legible: dobro good ■ VINO je/WINE is: tradicijskog tipa, kako mu kaže i oznaka Klasiko • kompleksno • bogato • mesnato • robusno i (vrlo) toplo • s karakterom • ozbiljno • već s obzirom na alkohol a i arome na kolosijeku specijalne, fortificirane kapljice • u suglasju sa: teritorijem – sortom ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU dobro izraženo – puno i duboko • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće; crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto – sušeno – ukuhano/šljiva) • na vegetalno (peršinov list)/herbalno, fenolne niti – umjereno • začine/mirodije (slatke – cimet, metvica…), iskazano s mjerom • na hlapljivu kiselost, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno – puno i gusto • jače grije • tanin: živ, čini se uglađenime, zacijelo mu u tome pomaže i neprovreli šećer u vinu • okus sugerira slast – slatk(ast)o – slan(kast)o • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: pašticada, divljač/game, zreli tvrdi sir/long matured hard cheese…) • poželjno dekantirati / decanting recommended • čaša/glass: srednja, sa širim promjerom ruba/medium size one, with a larger rim • 16  ̊C

 (mpc/pp: XXL) PLAVAC MALI 2016 Tihobraće polje – VISLANDER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD: Tihobraće polje • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE  is: kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • (vrlo) toplo • zrelo • dotjerano • umireno no još s dosta živosti • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU • upućuje na voćnost, izraženu srednje (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; zrelo – sušeno – u/kuhano) • na herbalno, umjereno • začine,  s mjerom • na osjet (fino) paljenoga/dima – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – solidno uglađen – prašnast • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno slabo prateću kiselost – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗   ⇒  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina / uncork the bottle one hour or some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

MAKEDONIJA  MACEDONIA

 (mpc/pp: XXL-XXXL) VRANEC TERROIR Grand Reserva 2015 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Vranac • berba/harvest: nešto kasnija/later than normal one – grožđe je ostavljeno na prosušivanju na lozi/grapes left to dry on vine ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • drvo novo/new oak • francuska – američka/french – american • koliko dugo/for how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška, teretna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly applied • čitljivo/legible: slabo (mala slova)/ badly (to small font) ■ VINO je/WINE  is: moderno • kompleksno • bogato • gusto – mesnato • vrlo toplo • sočno • ozbiljno • dotjerano • dinamično • lijepo ga se pije uz krepku hranu • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje ponajprije na začine/mirodije (slatke i pikantne), osjet vanilije – čokolade/kave – paljenoga/dima – plemenitog drveta – iskazano ne baš pretjerano ali ipak dovoljno da u drugi plan potisne voćnost (tamno domaće bobičasto i jagodičasto voće) i mineralnost ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno, pirjano, pikantni umaci, zreli tvrdi masni sir/red meat roasted, stuffed, piquant sauces, long matured hard cheeses) • poželjno dekantirati / decanting recommended • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C  ♣

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!… VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela Vitasović – Teraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

1. Klaudio Tomaz – Tomaz vina, Motovun
2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko Fakin – Fakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grosso ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux