Archive | Competitions RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 10.2020 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

Pred ispraćaj jeseni 2020: ljepota krajolika Jeruzalema u Ormoškim goricama

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OIV,  prve procjene berbe 2020: NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EU ⦁ Restaurant Croatica:  STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE ⦁ Istraživanje tržišta: RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO VINO ⦁ Mogući hrvatski grand cru: KORLÁT, i NE MOLÁT! ⦁ Iz riznice obitelji Benvenuti: TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016 ⦁ Novo mlado vino: DOŠEL JE DOŠEL… PORTUGIZAC PLEŠIVICA NOUVEAU EST ARRIVÉ!VIJESTI/NEWS  Emozioni dal Mondo 2020: TRI ZLATA IZ BERGAMA ZA POREČKU AGROLAGUNU ⦁ Slavoniji, za razmišljanje: STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA ⦁ S početne stranice, Vinar godine 2020 u Sloveniji: PUKLAVEC FAMILY WINE – PO  ČETVRTI PUT! ⦁ Makedonija na krilima čudesne crne sorte: VRANEC INTERNATIONAL DAY ⦁ In Memoriam: JOVO GELEBEŠEV ⦁ Vrijeme Covida 19: PALA JE i ORNELLAIA ⦁ Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni:  VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN GODINE ⦁ Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru: A. KAJ NAM PAK MOREJU?!...⦁ U Corona džumbusu i nešto lijepo: NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! ⦁ House of the Rising Sun: TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA… ⦁ Gimme Shelter: HONKY TONK WOMAN ⦁ Kad ti kolege čestitaju: UVIJEK DUHOVITI ČOLA ⦁ DAN SJEĆANJA

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2020 – BUYING GUIDE

_________________________________________________________

OIV – prve procjene berbe 2020

NIŽI PROSJEK, OSOBITO NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

          Glavni direktor međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV Pau Roca govorio je posljednjih dana listopada u sjedištu spomenute ustanove u Parizu na press-konferenciji putem web-a o prvim procjenama vezanim uz berbu grožđa 2020. u svijetu. Nakon vrlo visoke produkcije zabilježene u 2018., 2020. je druga godina zaredom u kojoj se, u globalu, očekuju količine ispod prosjeka.

Ured OIV-a u Parizu: glavni direktor Pau Roca, s maskom na nosu i ustima, drži preko web-a pressicu o prvim procjenama za berbu 2020.

Evo glavnih crta iz izvještaja glavnog direktora OIV-a:

Europska Unija imala je u 2020. ispodprosječnu količinu grožđa za vino, međutim ne toliko zbog problema s vremenom u smislu meteorologije koliko zbog mjera poduzetih da se, zacijelo iz straha da bi kao posljedica pandemije moglo biti ozbiljnih problema s plasmanom postojeće kapljice, prinosi snize. U više zemalja a posebice u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj donesene su odluke o namjernom smanjenju roda.

U prvim prognozama vezanim uz berbu i vina iz 2020. u SAD govori se o količinama koje su, s obzirom na vremenske prilike, mogle biti podjednake onima iz 2019, ali nisu jer goleme štete na vinogradima posebice u Kaliforniji nanijeli su veliki požari. Za objavu preciznih podataka o ishodu USA-berbe čekaju se potpunija izviješća o štetama.

Iz Južne Amerike u OIV su stigli podaci o količinskom podbačaju, posebice u Argentini i Čileu, uzrok su bile neprilike s vremenom.

Nakon nekoliko godina velikih suša, Južna Afrika vratila se 2020. u normalu.

Australja je imala količinski iznimno lošu berbu, naročito i ona zbog brojnih požara, a Novi Zeland prijavio je za 2020. godinu količinski rekordnu berbu. ♣

Restaurant Croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA, 25. IZDANJE           

Vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, već 25 godina s nama

Kao slijed razvitka eno-gastronomije i osjetnog povećanja zahtjevnosti potrošača u kontekstu jela i pila ugostiteljstvo je postalo snažna gospodarska grana i kao takvo bitan čimbenik u formiranju turističke ponude nekog kraja i zemlje te adekvatnoj valorizaciji potencijala kraja. Vrlo važno je to za zemlje koje su jače, poput naše, okrenute baš turizmu. Prije se kao o glavnim magnetima u turizmu spominjalo snijeg i planine zimi a more i sunce ljeti, te vezano uz zemlje s dugim i bogatima poviješću i kulturom od svjetske važnosti, razna ostvarenja s područja arhitekture, spomenike, remek-djela umjetnosti, međutim u najnovije vrijeme među glavnim – dakle ne više tek sporednima! – motivima odlaska suvremenih nomada u neki kraj postali su vrhunski restorani te proizvođači raznih lokalnih delicija i pića, posebice vina. Kako bi se gladnima i žednima ali ne tek onima koji misle samo na to kako da popune do napune želudac, nego šmekerima, koji za stolom uz tanjur i čašu traže osjetno više, tj. užitak za oko, nos i usta/nepce, karakternost i tipičnost te inventivnost, olakšalo u moru ponude i proizvoda i ugostiteljskih usluga odabrati odgovarajuće odredište niknuli su, u obliku knjige ali i u verziji na internetu, vodiči kroz restorane, vodiči svjetovima vina, sira, maslinova ulja itd.

Najpoznatiji u svijetu i vjerojatno najcjenjeniji svakako je Michelinov vodič najboljim restoranima, na visokoj poziciji je i Gault & Millau, a mi u Hrvatskoj, zahvaljujući uvelike Opatijki Karin Mimici  evo sada, u 2020., već  25. godinu zaredom (riječ je dakle o najstarijem nacionalnom brandu oznake kvalitete u ugostiteljstvu) u izdanju tvrtke Abisal  biblioteke Gastronaut imamo 100 vodećih restorana s njihovim receptima. Najnovija knjiga za 2020/2021 promovirana je sredinom listopada, u do sada neuobičajenim Covid19- uvjetima, na brodu-hotelu Marina usidrenome u riječkoj gradskoj luci. Knjiga postoji u tiskovnom te u on-line obliku i u PDF-u, u verzijama na hrvatskom ali i na engleskom jeziku.

Prof. Karin Mimica i Abisalovi savjetnici oko vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana Siniša Križanac I Nikola Serdar te član Časnog suda Nikola Karamarko s dobitnicima priznanja za svih 25 godina sudjelovanja u vodiču ugostiteljima Pavom Jerkovićem iz neretvanske Ville Neretve i Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkog Staog puntijara

Uzvanici na promociji vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana 2020/2021

Prof. Karin Mimica dodijelila je Zahvalnicu za vjernu potporu projektu prof. Ivanu Dropuljiću, osnivaču i direktoru festivala Zagreb Vino.com, te (turističkom) novinaru Hrvatskog radija Tomislavu Radiću

– Izborima za 2020. smo obuhvatili više od 2400 restorana u Hrvatskoj. Glasanje se odvijalo preko najvećeg portala za promociju enogastronomije u Hrvatskoj www.gastronaut.hr na kojemu su, inače, više od 5600 ugostitljskih objekata i više od 1900 recepata, zatim vijesti iz gastronomije i teme s podacima o tome gdje što konzumirati traži više od 360.000 korisnika godišnje. Za restorane su glasali ugostitelji ali i gosti, no konačnu sliku utvrdio je Časni odbor projekta vodeći maksimalno računa i o tome da restorani koje preporučujemo imaju ne samo glasove ugostitelja i gostiju nego i da zadovoljavaju različite potrebe suvremenog gosta npr. kartično plaćanje, WI FI…, kao i to da su otvoreni kroz cijelu godinu.  Ovih stotinu vodećih restorana objavljenih u vodiču 2020 zakitilo se plaketom i naljepnicom Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi izravno na on-line izdanje knjige. Inače, vodeći restorani u knjizi su, kako je uobičajeno, i sada prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta a pored su i informacije što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. U knjizi su na stranicama na kraju navedeni svi lokali koji su dobivali dovoljno glasova da osvoje titulu Restaurant Croatca i da uđu u vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, takvh objekata je 488. U tabeli Vječna lista Restauranta Croatica izdvojena su pak 173 restorana-osvajača plakete Restaurant Croatica pet i više puta, a i u knjizi i na promociji najnovijeg vodiča posebno su apostrofirani ugostiteljski objekti koji su plaketu Restaurant Croatica osvajali svih 25 puta, to su restorani Bevanda iz Opatije, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica, Stari Putijar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna Ribica iz Brodarice. Blizu najuspješnijima su Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Milan iz Pule i Nada iz Vrbnika, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada, Vinodol iz Zagreba sa po 23 puta osvojene plakete Restaurant Croatica, zatim Okrugljak iz Zagreba i Bodulka is Šišana sa po 22 plakete, Bitoraj iz Fužina s 21 te Boban i Dva goluba iz Zagreba, Cocktail iz Siska i Vodnjanka iz Vodnjana sa 20 plaketa. Uz restorane izabrane 2020. među 100 vodećih u knjizi su predstavljeni i kvalitetni i vrhunski  eno-gastro proizvodi koji se mogu naći na stolu dotične destinacije – kaže Karin Mimica, alfa i omega projekta.

Suorganizatori događanja u Rijeci bili su Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije i Udruga hrvatskih restoratera te brojni sponzori čije se proizvode moglo kušati tijekom kasnijeg druženja nakon dodjele priznanja. ♣

Istraživanje tržišta

VINO – RADIJE DOMAĆE NEGO STRANO!

Vino je dio hrvatske tradicije i povijesne baštine i, eto, u istraživanjima tržišta koja redovito provodi magazin Ja TRGOVAC i o kojima povremeno objavljujemo priloge u Kronici Svijeta u Čaši na red je, nedavno, konkretno krajem rujna 2020., došlo i ono. Istraživanje su magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal obavili na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Evo saznanja:

Manje ili više učestalo, vino pije 85 posto hrvatskih građana, i taj podatak zorno govori o popularnosti ovoga tradicijskog pića u našoj zemlji. Istraživanje je pokazalo da vino svakodnevno pije osam posto Hrvata, a da ovo piće degustira barem jednom tjedno istaknulo je 21 posto ispitanika. Onih koji vino piju barem jednom mjesečno je 20,4 posto, a gotovo isti postotak ispitanika, njih 20,7%, izjasnilo se da vino pije samo u posebnim prilikama. Da vino piju vrlo rijetko navodi daljnjih 14,8 posto sudionika ankete, a da vino uopće ne pije reklo je 15,2% ispitanih.

Kad je riječ o preferencijama vezano uz vrstu vina konkretno uz podjelu prvenstveno prema boji, rezultati pokazuju da gotovo podjednak broj konzumenata vina voli i crno (48,4%) i bijelo (44,3%) vino, dok ih samo 7,3 posto preferira ružičasto (rosé) vino.

Stavovi hrvatskih građana kad je riječ o porijeklu vina? Upitani vole li više strana ili hrvatska vina, sudionici ankete nedvojbeno su stali na stranu domaće kapljice. Njih 77,9 posto ističe kako više voli hrvatska vina, a samo 7,6 posto svoj glas dalo je stranim etiketama

Što se tiče provenijencije vina po našim vinorodnim regijama, ispalo je da je Dalmacija je najpopularnija, dalmatinsku kapljicu preferira trećina stnovnika Lijepe naše (32,7%), a na čvrstom drugom mjestu nalazi se Slavonija kao regija iz koje 20,8 posto građana najviše voli piti vino. Čvrsto pak treće mjesto drži Istra s 13,9 posto, Hrvatsko zagorje je četvrto sa 6 posto, slijede vinogorja Baranja sa četiri posto, Moslavina s 2,4 posto i Međimurje s 1,8 posto. Za 10,8 posto ispitanika nije bila važna regija porijekla.

Glavno mjesto kupnje vina u Hrvatskoj su trgovine mješovitom robom (male, srednje i velike trgovine te supermarketi i hipermarketi) u kojima vino kupuje 62,1 posto ispitanih građana. Od prijatelja ili poznanika domaće vino kupuje 19,8 posto građana, dok devet posto njih vino kupuje izravno kod vinara, a 5,4 posto u vinoteci.

            Konzum – najbolji trgovac – Magazin Ja TRGOVAC organizirao je i izbor najboljeg trgovca godine te je nedavno i javno dodijelio svoju tradicijsku godišnju nagradu Zlatna košarica 2020. Kao najbolji trgovac Zlatnu košaricu 2020 primio je Konzum! Mesna industrija Vajda pak istaknuta je kao najbolji proizvođač, dm-Drogerie Markt ponovno je društveno odgovorna kompanija godine, najbolji mali trgovac je riječka Špajza, proizvod godine je Lino Lada sladoled, a najbolji tehnološki dobavljač Marker.

————————————

BITNA PORUKA KONZUMU – Ne želeći nipošto umanjiti vrijednost Zlatne košarice 2020 Konzumu, dobronamjerna važna primjedba toj kući na nešto na što sam naišao u više njenih zagrebačkih prodavaonica, što eto ne mora značiti da je tako i u svim prodavaonicama:

Primijetio sam, dakle, u nekoliko prodavaonica, nešto što svaku osobu koja voli fino papati i popiti mora poprilično zasmetati, naime riječ je o proizvodima iz segmenta hrane i vina više vrijednosne kategorije a inače jako osjetljivima na svjetlost i toplinu: upravo boce s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te butelje vina, kao da nisu mogle biti složene negdje dolje i zaštićene od svjetlosti i topline vidio sam stavljene na vrhu ili gotovo na vrhu police i ispod jače neonske svjetlosti koja zrači i lijepom količinom topline… Potražio sam šeficu prodavaonice da je upozorim, a njen odgovor bio je lakonski: To nije bila naša odluka, tako su odredili šefovi odozgor… ◾

————————————

– Prijave za ovogodišnje izdanje nagrade Zlatna košarica odvijale su se u teškim okolnostima koje su karakterizirale prvu polovicu 2020. godine. Svakako da je sve to imalo utjecaja i na broj prijava kojih je ove godine bilo ukupno 33, što je nešto manje nego u proteklim godinama, ali upravo zbog ovih okolnosti svim prijavljenim kandidatima treba odati još jedno dodatno priznanje. S obzirom na značenje koje sektori proizvodnje i maloprodaje imaju kako u okviru hrvatskog gospodarstva tako i u svakodnevnom životu naših građana, smatramo da je od iznimne važnosti istaknuti i naglasiti pozitivne primjere poslovanja u ovom segmentu društva i ekonomije. To je u svojoj srži ideja vodilja cijeloga projekta Zlatna košarica koji smo ove godine organizirali u virtualnoj formi s dubokom vjerom da ćemo se dogodine vidjeti uživo na svečanosti u znatno normalnijim uvjetima života i poslovanja – istaknuo je Goran Pavlović, glavni urednik magazina i portala Ja TRGOVAC.

S dodjele priznanja Zlatna košarica 2020: desno na slici je glavni urednik magazina Ja TRGOVAC Goran Pavlović

Specijalizirana trgovina prehrambenih proizvoda Špajza iz Rijeke osvojila je kategoriju Mali trgovac godine. Riječ je o zero waste trgovini koja nudi većinom ekološke proizvode te potiče kupce na odgovoran odnos prema hrani kako bi se spriječilo stvaranje otpada. U finale su se plasirale još jedna riječka mala trgovina – Domaća butiga te Aska trgovina iz Đakova.

Kako bi u maloprodaji i proizvodnji svi poslovni i tehnički procesi bili na vrhunskoj razini brinu se brojne tehnološke kompanije koje nude svoja rješenja na tržištu. Tako je za najboljeg tehnološkog dobavljača proglašena varaždinska tvrtka Marker koja je specijalizirana za online trgovanje i nudi svoja rješenja za maloprodaju i veleprodaju. Markeru su u velikom finalu ove kategorije konkurenciju činile zagrebačka tvrtka Editel te zajednička prijava tvrtki OptimIT i Login iz Zagreba odnosno Rijeke.

Sve kategorije nagrada odnosile su se na poslovna ostvarenja u 2019. godini pri čemu su osobito vrednovani doprinosi razvoju tržišta u pogledu kvalitete investicija, otvaranja novih prodajnih objekata i novih radnih mjesta, ulaganje u proizvodne pogone, provedene akvizicije te ukupan doprinos unaprjeđenju sektora kroz stvaranje dodane vrijednosti za tržište i potrošače.

Najbolje od najboljih u sektorima odabrao je stručni žiri sastavljen od uglednih stručnjaka, među kojima su predstavnici agencija za istraživanje tržišta Nielsen, GfK, Ipsos, Hendal, Focus i Valicon, zatim tvrtki Deloitte i Oikon, Ekonomskog instituta Zagreb, sektorskih institucija (HGK, HUP, HOK), Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Sindikata trgovine Hrvatske i magazina Ja TRGOVAC.

Svečanost proglašenja pobjednika natječaja Zlatna košarica održana je uz potporu Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grada Zagreba, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore a i uz sponzorsku podršku tvrtki i organizacija: Mastercard, GS1 Croatia, Tomra, A1 telekom, Mrkvica, Pevex i Hiperprodukcija. ♣

Mogući hrvatski grand cru

KORLÁT, i NE MOLÁT!

Krasna večer(a), u dobrom društvu i uz sjajne zalogaje chefice Ane Grgić te uz crnjake Badela 1862 s vinogradske pozicije Korlat, u restoranu Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade. Tu je nedavno Esplanade, još dok je trajalo lijepo i toplo vrijeme, na svojoj terasi Oleander, smještenoj tik uz spomenuti elitni hotelski prostor za blagovanje, kao svoju ekskluzivnu marku vina promovirala kapljicu dobivenu od grožđa s trsova Zinfandela zasađenog u mini-vinogradu na Oleanderici i od Crljenka što ga u Kutjevu uzgaja Vlado Krauthaker, inače donator cijepova Zinfandela posađenog u krugu Esplanade i nadglednik sezonskih radova oko loze u hotelskom vlasništvu i proizvođač navedenoga vina (vidi Kroniku 08.2020). Možda će se dogoditi to da u neko novo vrijeme Esplanade na Oleander-terasi malo proširi prostor pod trsjem istom sortom ali u tom novom slučaju javnosti predstavljenu pod njenim izvornim hrvatskim nazivom, dakle kao Crljenak ili kao Tribidrag, te da neko vrijeme poslije promovira još jedno svoje vino – Korlat, u ovome slučaju u suradnji s Badelom 1862 i Dubravkom Ćukom, glavnim enologom te kuće što na Korlatu brine o stotinjak hektara vinograda gdje bi se, uz sadašnjih nekoliko stranih kultivara, moglo naći posađeno i nekoliko hrvatskih sorti, među njima i Crljenak!

Vinograd Korlat na brdu je ponad Benkovca i na nadmorskoj visini od oko 300 metara, a na tlu formiranome ispiranjem supstrata s viših terena i službeno znanstveno nazvanom karbonatni koluvij  a pučki  jednostavno rečeno s dosta kamena. Kameni blokovi vertikalno se spuštaju u dubinu s tankim međusobnim razmacima, površinski im je dio razbijen i samljeveno je oko 40 centimetara gornjih dijelova tih kamenih gromada. Odnos između kamena i zemlje, inače dobro opskrbljene hranjivima i s dobrim kapacitetom supstrata za vodu, je 70 prema 30 posto. Na tom prostoru nikad prije nije bio vinograd. Badel 1862 je prva vina s položaja Korlat proizveo 2006,, a pod markom s nazivom Korlat službeno je na tržište izašao 2007 godine.

Tri prva korlatska mušketira su jednosortna vina, od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona. Ta prva izdanja, sjećam se dobro, bila su izvanredna, po meni syrah posebice, što i ne treba čuditi jer riječ je o mediteranskom kultivaru (potječe iz oblasti doline rijeke Rhône), ostale dvije sorte su bordoške. Nakon nekog vremena, zamišljeno kao stupanj više u kakvoći, izašla su s Korlata tri spomenuta vina još i pod oznakom Korlat Supreme. Onda je odlučeno da se, baš po navedenom mušketirskom mottu i uzviku Et pluribus unum (u značenju svi za jednoga, jedan za sve), u berbi 2013. od Syraha, Merlota i Cabernet sauvignona stvori novi mušketir Korlat (cuvée) Supreme, mislilo se, s obzirom da na Korlatu u sasma maloj količini raste i južnofrancuski kultivar Mourvèdre koristiti u mješavini i njega međutim odustalo se, ta je sorta radije iskorištena za klasični Badelov benkovački rosé. Kao pratitelji  Aninih delicija na večeri u Esplanadi (vrganji, začinsko bilje, mousse od vrganja, aceto od jabuke, maslinovo ulje, pa Cikla, kozja skuta, pesto lješnjak, zatim Pečena gusja jetra, marinirane kruške, umak od klekovih boba i papra, potom Rolice kelja punjene confitom od patke, crna leća, cardamom, Juneći obrazi, ragout od crnih truba i smrčaka, umak od timutskog papr, i kao desert sorbetto od višnje, ušećerene višnje, crumble…) ponuđeni su Daruvarski Sauvignon 2019,, te Korlati Syrah, Merlot (Merlot 2016 = zlato na najnovijem, sada u listopadu održanom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2020 u Bergamu!) i Cabernet sauvignon iz 2016 i, poslije, Korlat Cuvée Supreme 2013, finale je pripalo desertnom merlotu s Korlata.

Dubravko Ćuk, te Ana Grgić

I sve to skupa, a pogotovu s obzirom da sam – iako naravno ne spadam u narikače! – poprilično razočaran (i o tome sam dosta već pisao, upozoravajući kako bismo grand cru i 1er cru pozicije morali bolje vrednovati!) našim odnosom prema kraljevima Dingaču pa i Postupu, Hvarskim plažama na južnim padinama otoka Hvara, padinama kod Brodskog Stupnika, potaknulo me je na razmišljanje o Korlatu kao mogućem budućem našem 1er a možda i grand cruu o kojemu, inače, rekao bih, šira javnost vjerojatno ne zna više od toga da se nalazi kod Benkovca i da odande na tržište stižu vrlo dobra a cjenovno prihvatljiva (mpc. za butelju po oko 95 do 100 kuna) vina spomenute marke a rađena od internacionalaca Syraha te bordožana Merlota i Caberneta. Moram priznati, boli to što se svojedobno, pomodarski, pored toliko naših domaćih sorata visokog potencijala inzistiralo na sadnji samo stranih kultivara. Možda je sad kad se sve više vidi da su potrošači educiraniji a educirani potrošač iznimno je zainteresiran za karakterne lokalne, domaće proizvode, došlo napokon vrijeme da, posebice na našim ponajboljim vinogradskim pozicijama, najozbiljnije i u široj mjeri, poradimo, da se stvar u nas ne svodi više praktički samo na Graševinu, Malvaziju istarsku i Plavac mali, eventualno i na Pošip, nego da se u priču značajnije uključe i drugi domaći kultivari, u slučaju baš Korlata primjerice Debit, Maraština, Babić, Lasin, Crljenak, pa i također južnjački Vranac i Trnjak, međutim svakako ne ispuštajući iz vida, baš ovdje, na Korlatu, naš Plavac mali.

Maknimo se od klišeja, hajd’mo na nešto drukčije, pogotovu kad su u pitanju ekstra vinogradske pozicie, potencijalni 1er i/ ili grand cru!

Sjećam se, iz vremena kad je Badel 1862 krenuo s trsjem na Korlatu, podatka rečenoga tada da prostor ponad Benkovca nudi ukupno oko 300 hektara na kojima bi se moglo posaditi vinovu lozu, ali da će Badel 1862 za početak ići na stotinjak hektara te da će se o eventualnom širenju razmišljati kad se vidi kako će se razvijati priča sa spomenutih 100 hektara i kakve će biti, s vremenom, opće gospodarske okolnosti. Jedan od Badelovih enloga Mladen Zrno, a koji je uvelike uključen i u sektor marketinga, navodi sada da bi terena za vinovu lozu jednako vrijednog onome  što što badelovci na Korlatu već posjeduju moglo biti još nekih stotinjak a ne 200 hektara, dok mi glavni enolog  Badela 1862 Dubravko Ćuk kaže da u Kući postoje razmišljanja o stanovitom širenju na Korlatu i da se razgovaralo o tome da kad i ako do širenja dođe u planu za sadnju svakako bude neka hrvatska sorta.

Ali, ima, vezano uz buduću nazočnost naših domaćih kultivara na Korlatu, i drugo moguće rješenje, cjenovno povoljnije od kupnje novog terena, nove sadnje te čekanja više godina da loza dođe u stadij zrelosti u kojemu daje osjetno bolju kakvoću ploda. Riječ je o precjepljivanju.  Spomenute inozemne sorte posađene svojedobno – početkom ovog stoljeća – na Korlatu već su ušle u svoje zrelo doba kad daju bitno sve bolju i bolju kakvoću, i ne treba ih krčiti pa onda s popriličnim novim troškovima krenuti iznova, i čekati novih desetak do 15 godina da loza napusti svoj pubertet. S obzirom da pokazuju jako dobar rezultat, lijepi inozemni sortni dio neka ostane, iako su moja osobna razmišljanja na kolosijeku da se (dobrim dijelom) maknu Merlot i Cabernet sauvignon  te da se, ako ipak ostanu, njihovi nazivi ne ističu jer merlota I caberneta postoji jedno pravo more, a da naglasak na Korlatu bude na tipičnim mediteranskim kultivarima poput naših te, želi li se nastaviti i sa stranima u izbor bi uz postojeće Syrah i Mourvèdre mogli  ući Grenache, Carrignau, možda i Sangiovese, grčki Agiorgitiko, a bordoški dio legije stranaca ili dobar njegov dio da se postupno precijepi u dobroj mjeri i na domaće kultivare, osobno bih se maksimalno založio za to da se uz Crljenak i Plavac mali uključe Babić, Lasin, Vranac, Trnjak, stručnjaci za vinovu lozu s naših fakulteta agronomije u Zagrebu i Splitu znat će dobro sugerirati koji crni kultivar  eventualno još dodati.

Na tržištu bi i dalje moglo biti Korlat Syraha, a i ponekog jednosortnog vina i od naših domaćih kultivara. Ali, kao na onaj pravi adut Korlata ciljam na mješavinu sorata!  Možda kreirati na Korlatu mješavinu koja bi bila reprezentativni europski Mediteran! Probrati najbolje grožđe svih sorata i od njega uz pažljivu i strpljivu njegu u visokokvalitetnim bačvama stvoriti impresivan spoj Korlat Supreme, ako se baš za internacionalno lako razumljivi izraz (Supreme) ne nađe dobra zamjena i on mora ostati zašto ne rabiti za takvu stvar univerzalni latinski (Supremus, ili Summus), po meni iz naziva vina bilo bi dobro maknuti stranu riječ cuvée, i izlaziti na tržište navikavajući potrošače kroz marketing da je riječ o mješavini sorata. Ako bi možda postojala i bijela mješavina naziv vina Korlat Supreme ili Supremus kad je riječ o bijelome mogao bi biti na etiketi ispisan slovima žućkaste boje, a za crnjake da se rabi tamna rubinska boja s nijansom granatnoga, na stražnjoj etiketi bilo bi dobro, uz ono što je zakonom obvezno, navesti kod svakog vina sortni sastav. Implementirati, uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo, enologiju i marketing, obvezna pravila ponašanja u vinogradu i podrumu te glede izlaska na tržište odrediti koji bi najraniji mogući datum bio optimalan da vino bude dovoljno zrelo i razvijeno, tako da kad se i ako se na istom području uz Badel 1862 pojavi još koji proizvođač i on zna da je obvezan držati se tih pravila.

______________________________________

Ekstra dobre vinogradske pozicije

VENJE!!! – Govorimo li o posebno dobrim vinogradskim položajima u nas ne smijemo zaboraviti VENJE, u Kutjevačkom vinogorju. I ono bi moglo biti kandidatom za oficijelni  status 1er cru pa i za grand cru.

Naravno, nužno je da vinogradar/vinar umije i prenijeti prirodne, ekološke prednosti pozicije, interpretirati ih u vinu. Ivan Enjingi to je i te kako znao uraditi! Njegova vina kasnih i izbornih berbi (ne nužno samo desertni slatki visoki predikati!) s Venja – jednosortna (Graševina, Rajnski rizling…) i mješavina Venje sjajna su i karakterna, Venje barrique izborna berba (u ovom slučaju 2006, na slici) izvanredno, usudio bih se reći jedno od najboljih hrvatskih vina uopće! Čast mi je i zadovoljstvo što sam, prisječam se dobro, u jednom davnom razgovoru s Enjingijem, kad je trebao izaći s vinima s Venja a bio je s obzirom na više tamo posađenih sorata donekle u dilemi pod kojim da to bude nazivom, predložio da napravi reprezentativnu mješavinu i nazove je upravo Venje… ◾

____________________________

Smisao? Igrati snažno PRVENSTVENO NA KORLAT (dakle TERITORIJ!) KAO MOGUĆE i, sutra, INSTITUCIONALNO PRIZNATU GRAND CRU KATEGORIJU. Boriti se za promidžbu Korlata kao područja, ne odustajati. Istrani i Primorci naviknuti su reći: Krepát, ma ne molát, a ja bih to parafrazirao u KORLáT, i NE MOLáT !  ♣

Iz riznice obitelji Benvenuti

TERAN cru SANTA ELISABETTA 2016!

Nakon  lanjske velike premijere svoje nove etikete u Zagrebu, istarska vinogradarsko-vinarska obitelj Benvenuti iz Kaldira novo, drugo izdanje dragulja zvanog Teran Santa Elisabetta, iz berbe 2016. odlučila je, potkraj listopada, predstaviti u našem turističkom biseru Opatiji. Važno događanje na domaćoj vinskoj ali i turističkoj sceni koje, iako ga je donekle poremetio stanovitim epidemiološkim ograničenjima, Corona-virus nije uspio spriječiti!

Položaj Santa Elisabetta gdje obitelj Benvenuti ima svoje trsje, polazište za sjajni Teran Santa Elisabetta

Organizatori su promociju priredili na otvorenome, na vidikovcu Amadria parka ispred hotela Royal. Publiku su činili prominentni sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, mediji.

Već Teran Santa Elisabetta 2015 nakon promocije lani u Zagrebu izazvao je golemi interes potrošača i cijela količina butelja prodala se u samo nekoliko tjedana nakon izlaska vina u javnost. I uz ovo izdanje iz 2016 Benvenutiji, sudeći po listi rezervacija, imaju slatku brigu, naime boje se da količinom butelja neće moći udovoljiti svim zainteresiranim potrošačima.

– Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Ove godine prilikom finalne kreacije novog vina iz berbe 2016. osjećali smo jako veliku odgovornost, i imali ozbiljnu tremu. Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati. Naravno u vinogradu i podrumu se nije ništa promijenilo. Radi se o istom položaju,  Santa Elisabetta, na nadmorskoj visini je od 330 metara, tlo je vapnenasto s visokim udjelom lapora, a mi smo rigoroznim smanjivanjem prinosa najprije kratkim rezom pa potom i zelenom berbom eliminirali više od pola mogućeg uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo sve nutrijente i dalo nam najvišu moguću kvalitetu. Potom smo još obavili dodatnu selekciju grožđa prilikom berbe, a onda smo u finalno vino pomiješali isključivo vino iz bačvi s najboljim rezultatom, tako da je, eto, selekcija rađena višestruko i u vinogradu i u podrumu. Konačni blend, to jest odabir bačvi i njihov omjer napravili smo komisijski, u suradnji s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera. To su npr. Danijela Kramarić, Rene Bakalović, Davor Butković, Sandi Paris, Emil Perdec, Tihomir Purišić, Filip Savić i Saša Špiranec. Oni jako dobro poznaju materiju i imaju uvid u tržišne trendove pa nam je njihova pomoć pri konačnoj odluci puno značila. Zanimljivo je da je ove godine odabir konačnog blenda bio gotovo unison, tako da odluka nije bila teška. Odabrali smo omjer koji je nudio najviše po pitanju aroma i balansa i to smo onda napunili u boce – objasnio je Nikola Benvenuti.

Santa Elisabetta 2016 proizvedena je u količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma od 1,5 litara. Na promociji je, inače, još predstavljen i Teran Anno Domini 2017, također premijerno. Radi se o najvažnijem vinu vinarije, tržišno značajno dostupnijem od Santa Elisabette, a s kojim su do sada Benvenuti također osvajali najveća svjetska priznanja, poput npr. prestižne Decanterove platinaste medalje.

Braća Albert i Nikola Benvenuti s dimenzijski vrlo uvjerljivim primjerkom Terana Santa Elisabetta 2016 na promociji u Opatiji. Santa Elisabetta 2016 je inače u Metropoli dostupna npr. u prodavaonicama Galerije Vina MIVA u Vukovarskoj i u Teslinoj ulici, Galerija Vina MIVA u sklopu svog bistròa Jadranka (s finom hranom!) u Vukovarskoj odmah po promociji u Opatiji ponudila ga je na neko vrijeme na kušanje na čašu!

                Santa Elisabetta je vino od sorte po kojoj je vinarija Benvenuti prepoznata kao jedna od vodećih kad je u pitanju kvaliteta. Međutim, želja Alberta i Nikole Benvenutija je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još višu razinu te da se uspostave sasvim novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju, bilo je rečeno na prezentaciji u Opatiji. Koliko sam shvatio, stvar kreće u pravcu uspostave eventualno piramide s nekoliko kvalitativnih razina popraćenih, svaka, službenom apelacijskom oznakom sukladno rangu.

U naknadnom razgovoru s Nikolom Benvenutijem kao predsjednikom Vinistre saznajem da se, za početak barem na razini Kaldira a onda bi se stvar i proširila, nastoji, kroz dogovor, donijeti za sve proizvođače obvezujući određeni pravilnik ponašanja u radu u vinogradu i podrumu a i glede najranijeg mogućeg izlaska pojedine razine vina na tržište, smisao je – s obzirom da se u novije vrijeme počeo pojavljivati teran u više stilistika, nekih i preslikanih iz drugih i inozemnih znanih vinorodnih krajeva – iznjedriti, s obzirom na kompletan terroir a tu se ubraja i izvorna lokalna tradicija, stilski ujednačen najautentičniji mogući organoleptički profil vina od terana, stilski šire prepoznatljiv proizvod koji bi, pod odgovarajućom zaštitnom oznakom, i dobiven u ukupnoj količini dovoljnoj da zadovolji potražnju na tržištu, slovio kao perjanica teritorija pa time i poslužio kao čvrsta baza za učinkovitu promidžbu ne samo vina nego i teritorija. Nota bene, za one proizvođače koji možda smatraju da se takvim pravilnikom krše njihova ambicija i pravo na kreativnost  po njihovu nahođenju: takav pravilnik, kakav postoji u svim razvijenim vinskim zemljama nipošto ne brani izlazak na tržište vina po izričaju koji je rezultat razmišljanja i pristupa svakog pojedinca za sebe, tek vino rađeno uz poštovanje spomenutog pravilnika izlazilo bi pod jednom službeno zaštićenom oznakom za tipičan proizvod kraja, a sve druge varijante imaju na raspolaganju razne druge oznake u službenoj uporabi.

Nikola i Albert Benvenuti u društvu sa sommelijerskim i bračnim parom Perdec (Karin Rupena I Emil) i sa znanim sommelijerom Sandijem Parisom, Perdec i Paris bili su dio ekipe koja je krirala finalni izričaj Sante Elisabette 2016

S obzirom da sam u nekoliko svojih prijašnjih tekstova u Kronici Svijeta u Čaši postavio pitanje napokon institucionaliziranja ponajboljih hrvatskih vinogradarskih položaja u kategorije pa i do razina 1er cru a i Grand cru, zanimalo me konkretno koliko se u Istri razmišlja(lo) o tome da se tamošnji vinogradarski položaji što se već dugo toliko često spominju i ističu kao iznadprosječni, primjerice Santa Lucia, Grimalda, Vižinada, pa evo i Santa Elisabetta, podignu na zasluženi nivo i u institucionaliziranom smislu, a Nikola Benvenuti rekao mi je da se prvi koraci u tom smislu poduzimaju… ♣

Novo mlado vino

PORTUGIZAC PLEŠIVICA 2020 EST ARRIVÉ!, ili, još bolje: DOŠEL JE DOŠEL…

Sorta Portugizac je, kažu poznavatelji, u vinogradima na brežuljcima Plešivice prisutna još od 19. stoljeća. Budući da spada u ranije dozrijevajuće, ima poseban status, naime ne samo da je vino od nje na raspolaganju kao prvo iz trganja te godine dakle kao prvo uvodi u netom obavljenu berbu pokazujući u čaši rezultat rada i truda vinogradara i vinara te meteoroloških okolnosti što su obilježile dotičnu vegetacijsku sezonu, nego i stoga što proizvođaču radost donosi prvim ostvarenim novčanim sredstvima od upravo obavljene jematve, i na svoj način olakšava mu daljnji  rad.

Razigrano, novo mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020. Ovogodišnju berbu karakteriziraju manji prinosi te dobra kvaliteta grožđa s relativno visokim sladorom i ugodnomm kiselosti. U ove jesenje dane može se lijepo sljubiti s nezaobilaznim kestenima, svježi(ji)m sirevima, copanjkom, krvavicama, pečenicama s restanim krumpirom i dinstanim zeljem, buncekom, domaćom puricom, patkama…

Razigrano, novo,mlado: Portugizac Plešivica Selekcija 2020

Tradicija veselja uz novi mladi portugizac duga je na Plešivici i u obližnjem Zagrebu kao obećavajućem tržištu za proizvode sa sela u okolici Metropole. Plešivica, koja je oduvijek slovila kao prostor zasađen nizom uglavnom bijelih kultivara primjerice Veltlincem crvenim, Silvancem zelenim, Pinotom bijelim, Graševinom, Šipeljem, Plavecom žutim, Muškatima… (od crnih, uz Portugizac je bilo tek nešto Lovrijenca koji je na žalost, pao u drugi plan i potom kao da je iščezao), u pravom se smislu već ima tome dugo vremena visoko afirmirala s bijelim pinotom, za koji se naknadno utvrdilo da je zapravo chardonnay, te rajnskim rizlingom, potom su stigli i zablistali Sauvignon bijeli i Pinot crni. Danas su chardonnay, rajnski rizling i crni pinot snažni aduti i na svoj način sinonimi Plešivice,  a što se tiče portugisca, koji je svojedobno nekako počeo bivati zanemarenime, zahvaljujući uvelike Zagrebačkoj županiji – Odjelu za poljoprivredu gdje se, posebice suočeno s činjenicom koliku pažnju kao zasebna vinska kategorija u svijetu privlači Beaujolais nouveaux karakterističan za područje Beaujolaisa na jugu Burgundije, uvidjelo se da bi trebalo spriječiti odlazak u ropotarnicu vrijedne vinske tradicije vezane uz mlado vino portugizac naime možoglo bi je se lijepo valorizirati i u širem turističkom smislu, pa je prije nešto više od dvadesetak godina u toj ustanovi odlučeno jače animirati plešivičke proizvođače vina da se s većim entuzijazmom posvete ponovno produkciji upravo portugisca, našeg beaujolaisa nouveaua, te navesti ih da se bolje organiziraju u radu, s naglaskom na prikladno komuniciranje vina prema široj javnosti i na plasman, tako da je utemeljena udruga Portugizac Plešivica i ustanovljena je županijska robna marka vina Portugizac Plešivica.

Portugizac Selekcija 2020 proizveden je u PZ Plešivica zahvaljujući sudjelovanju ovih devet vinara: Josip Braje, Robert Braje, Golubić, Gregurić, Ivančić, Majcenović, PZ Plešivica, Stanišić, Vučinić  (Vedrana Orlović)

I službeno otvorena prva boca Portugisca Plešivica Selekcija 2020, slijeva: Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije, Petra Masnec voditeljica Turističkog ureda Turističke zajednice Jastrebarskog, Tomislav Haramija, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije i Tugomir Majdak, iz Ministarstva poljoprivrede

Vinogradi pod Portugiscem na Plešivici otad su se počeli povećavati, povećana je u skladu s time i produkcija vina portugizac, a svake jeseni, kao što to čine Francuzi – u njih je to trećeg četvrtka u studenome, krenulo se u Zagrebu se s točenjem novog mladog portugisca u drugoj polovici listopada, početak točenja označili bi službeni ceremonijal otvaranja prve boce robne marke Portugizac Plešivica te festival portugisca, i kestena a i domaćih suhomesnatih delicija u Metropoli.

U društvu s novim mladim portugiscem – Antonella Nallis,operna diva, te TV-zvijezda Mislav Togonal…

Dosta dugo u to novije doba trajala je pozitivna priča oko portugisca na Plešivici, a onda u najnovije vrijeme kao da je možda i to što se na Plešivici napokon i definitivno potvrdilo da je ta vinogradarska oblast sposobna pružiti u kvalitativnom rangu na svjetskoj razini mirne klasične chardonnay i rajnski rizling te crni pinot, zatim pjenušce dobivene klasičnom metodom a onda i jantarna vina na bazi dugih maceracija bijelih sorata (i u amfori) impresioniralo – kao pretpostavka za unosniju zaradu – brojne lokalne proizvođače pa je popustio onaj upravo spominjani obnovljeni priklon prema portugiscu kao, inače, također nositelju jedne u društvu priznate – makar ne i tako unosne kao chardonnay, rajnski i crni pinot – vinske kategorije, a to je kategorija novog mladog crnog mirnog vina.  Zanimljivo je da je na Plešivici, koja bi, po meni, svakako trebala zadržati dostojanstvo portugisca kao novog mladog vina s dugačkom tradicijom kraja, sada naglo porastao interes za nečim drugim mladime, proizvodom u kategoriji (bijelog) pjenušavog vina a to je  tzv. pét nat ili pétillant naturel, koji u odnosu na klasične pjenušce, baš kao i portugizac u odnosu na mirna vina ostalih sorata, izlazi pred potrošače osjetno ranije od klasičnih pjenušaca. Uostalom, pa zar se baš i kao ta kategorija pét nat ne bi s obzirom na plešivičku tradiciju u vinogradarstvu, mogla u punoj mjeri iskoristiti upravo i vezano uz portugizac?

Iz ekipe organizatora i promotora: Željka Balja te Željko Gregorić, tajnik udruge Portugizac Plešivica (Vedrana Orlović)

Ima međutim, kod nas Hrvata, rekao bih, nešto što nas, barem u vinskom svijetu, čini drukčijima od svijeta općenito, a to je da hrvatski proizvođači, osim donekle – dojam je – Istrana, nisu baš skloni biti u udrugama jer ozbiljna udruga znači i postojanje određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i u marketingu za svakog člana. Moguće je da je to proizašlo iz toga što se društvena zajednica u novoj državi nije od početka kako treba bila postavila u kontekstu maksimalnog valoriziranja ambijentalnih komparativih prednosti u agrikulturi svakog pojedinog zemljopisnog područja, zatim stoga što su se novčani poticaji davali više po babu i stričevima nego po tome što će onaj kojemu je poticaj odobren zauzvrat dati društvenoj zajednici natrag, pa i zato što su nam inspekcijske službe nedjelotvorne a sudstvo sporo tako da se na tržištu, makar to bacalo i ružno svjetlo ne samo na pojedinca-krivca nego i na na kraj, može progurati svašta a da muljator ne snosi odgovornost za to. Poslovne udruge proizvođača istorodnog proizvoda bitne su radi vođenja politike svoje branše na teritoriju na kojemu djeluju te organizacije, radi čuvanja kakvoće i reputacije proizvoda (u ovome slučaju vina) i kraja, radi učinkovitog zajedničkog marketinga, ali i stoga što mogu biti ravnopravan sugovornik institucijama uz pomoć kojih su u stanju ostvariti i određena materijalna/financijska sredstva za svoju aktivnost i u konačnici i za društvo u cjelini.

Na županijske inicijative da aktivnosti oko Portugisca Plešivica ne posustanu nego da se intenzivirano nastave, od lani se krenulo s pokušajem da se njegovanje portugisca kao novog mladog vina i jedne od posebnosti Plešivice produži na način da zanteresirani vinogradari/vinari s Plešivice dostave određene količine (po kakvoći ipak izabranog!)  grožđa u podrum PZ Plešivica kao centralno mjesto gdje bi se u tržišno relevantnoj količini proizvelo mlado novo vino tipičnog prepoznatljivog profila, a s nazivom Portugizac Plešivica Selekcija. Po riječima Tomislava Haramije, enologa i direktora PZ Plešivica, danas na Plešivici Portugizac raste na oko sedam hektara vinograda. Grožđe je ovaj put dovezlo devet vinogradara s Plešivice. Proizvedeno je oko 1000 litara novog mladog Portugisca Plešivica Selekcije 2020, po odzivu potrošača na tu količinu vidjet će se da li bi se u 2021. opseg i povećao. Odlučeno je da maloprodajna cijena za butelju bude 30 do 35 kuna.

Uz istu zastavu: Spomenka Saraga, direktorica kuće Balduči-film, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kaiser, i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović (Vedrana Orlović)

Pjenušac od portugisca – Vučinić Crna perla. Sad kad već tako silno raste popularnost pét natu, dio mjehuričavog portugisca bi se mogao proizvesti i tom tenologijom… (Vedrana Orlović)

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano je, uz zvuke violine ali i glas operne pjevačice sopranistice  Antonelle Malis (zapjevala je na licu mjesta!), u sklopu prostora zagrebačke vinoteke Witrina u samom srcu Metropole i uz nazočnost brojnih znanih imena iz domene politike (Josip Kraljičković, Tugomir Majdak, Stipe Bučar…), turizma (Ivana Alilović, Petra Masnec), ugostiteljstva (riječki master-chef Časlav Matijević, pa Mario Meštrović…), te novinarstva (Mislav Togonal, Spomenka Saraga…), održano ceremonijalno prvo otvaranje boce mladog vina – Portugizac Plešivica Selection 2020. Bocu je, kao domaćin ispred Zagrebačke županije i kao inicijator utemeljenja udurge Portugizac Plešivica i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, otvorio mr. Josip Kraljičković, pročelnik županijskog Odjela za poljoprivredu, prva pratnja bili su mu Tomislav Haramija, direktor PZ Plešivica i udruge Portugizac Plešivica, Željko Gregorić, tajnik udruge, Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, koji se osvrnuo na dobre primjere prakse udruživanja vinara u inozemstvu i napomenuo kako je takvo kvalitetno a ne tek manje-više formalno nego poslovno udruživanje lijepa mogućnost za povećanje količine i kvalitete vina te za daljnju modernizaciju vinograda i vinarija, a i za skupni marketing, za što su na raspolaganju značajna sredstva iz nacionalnog proračuna te sredstva iz Europske Unije.

Prilike za kupnju mladog novog Portugisca Plešivica Selekcija 2020 bile su na manifestaciji Kesteni i portugizec, tradicionalno i uz potporu Grada Zagreba, 17. i 18. listopada na zagrebačkom Bundeku, te na Danima hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije u organizaciji TZZŽ i Grada Zagreba 24. do 25. listopada na glavnom zagrebačkom Trgu – Jelačić placu. U sklopu te manifestacije udruga Portugizac Plešivica predstavila se s Festivalom portugisca 2020. Mladi novi portugizac Plešivica Selekcija 2020 nudi se, inače, u maloprodaji u prodavaonicama zagrebačkog Vrutka, a lijepa količina butelja dopremljena je u restoran Kaiser što ga na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš  znani sommelier Mario Meštrović.

Svoj ne mali doprinos razvoju Plešivice kao vrijedne eno-gastro destinacije daje i obiteljska sirana Šestak! (Vedrana Orlović)

Inače, istodobno s prvim predstavljanjem mladog novog portugisca u Zagrebu u susjedstvu je, u istom terminu ali u dvorištu vinoteke Vintesa, gostovao plešivički vinogradar i vinar Franjo Kolarić, iako je i on, čuo sam, član – ali ne više tako aktivan! – udruge Portugizac Plešivica ipak se odlučio za samostalni  nastup bez naglaska na portugizac, u programu Weekend Vibes & Wines u organizaciji Jelene Bulum, znane po priredbama Vino i kino.

Franjo Kolarić s Jelenom Bulum u dvorištu vinoteke Vintesa: posjetitelji su mogli kušati desetak njegovih etiketa

Kolarić je akcent stavio na svoja mirna i pjenušava te jantarna vina od znanih internacionalnih sorata, posebice od Pinota sivoga koji smatra svojom glavnom uzdanicom. Kolarić je prezentirao desetak svojih vinskih etiketa, primjerice Coletti Pét-nat (chardonnay i sivi pinot; cijena butelji 100 kuna), zatim pjenušac Blanc classic (stare sorte, chardonnay i rajnski rizling), pjenušac rosé brut pinot crni 100 posto, pjenušac Grigio sivi pinot 100 posto, kao i mirnu kapljicu Stare sorte 2019, Chardonnay sur lie 2017, Pinot sivi classic 2019, Pinot Grigio Amfora 2019, Rosé 2019, Pinot Noir 2016. Posjetitelji su mogli njegova vina kupiti za ponijeti doma uz popust od 30 posto!

Kad već prvog puta nije bilo koordinacije u organizaciji jaskanskog izlaska u Metropolu, za Kolarića, koji vidno napreduje s vinima a s obzirom na svoj restoran gdje se iskazuje i  s hranom i na svoje smještajne kapacitete što ga sve svrstava u vrlo ozbiljne poslovne subjekte na području Jastrebarskoga mjesto mu je svakako bilo na manifestaciji Dani portugisca i tradicijskih proizvoda i usluga Zagrebačke županije potkraj listopada na Trgu bana Josipa Jelačića, no tu ga nismo susreli…  ♣

_________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme The M Brothers su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

          U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre  i  mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa), zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica, parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

__________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE GLIGORA FROM PAG!

___________________________________________

________________________________________________

VIJESTI/NEWS

Emozioni dal Mondo 2020, te proizvodi od polja do stola i od mora do dvora i šire dostupni u trgovinama Tri kantuna

VINSKA ZLATA POREČKE AGROLAGUNE SJAJNO DOPUNJUJE GLAVNI ENOLOG s DOMAĆE KONZERVIRANOM RIBOM! – Bergamo, listopada 2020: u na proljeće ove godine Covidom19 najugroženijem talijanskom gradu, ipak je, sada, u drugoj polovici 10. mjeseca, održano tradicijsko ocjenjivanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme. Iz Hrvatske najbolje je u izdanju 2020. prošla porečka Agrolaguna, koja tamo po tradiciji redovito osvaja zlata, A ovaj put dobila ih je tri – za Castello 2017 Festigia, za Festigiju LV 2016 te za Cabernet sauvignon Festigiju 2017. K tome, Festigia Castello 2017 proglašeno je i nacionalnm prvakom Hrvatske, prvo mjesto u kategoriji hrvatskih vina dodijelio mu je međunaodni žiri specijaliziranih vinskih novinara. Inače, jednu zlatnu medalju za vino u Bergamu prima i Badel 1862, za svoj uradak Korlat Merlot 2016.

Lagunina zlata 2020 iz Bergama uz riblje delicije enologa Milana Budinskog: Festigia Castello, Festigia LV i Festigia cabernet sauvignon. Od mora do dvora, od polja do stola: direktor proizvodnje koji u Agrolaguni nadzire segment vina, maslinovog ulja i sira – enolog Milan Budinski kao ribolovac, kao konzervator ribe – zasad za oiteljske potrebe, pa kao tvorac zlatnih vina i kao degustator, kod kuće, svega nabrojenoga

Ovih dana otvoreni Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV u magnum i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina (suhiucasi)

Porečka Agrolaguna već duže vremena a posebice po uspješnicama s kapljicom u kategorijama Festigia i Festigia Riserva kotira kao jedan od redovito ponajboljih hrvatskih proizvođača vina, ali ona je, s markom Oil Istria, i među ponajboljim našim proizvođačima maslinovog ulja extra vergine, ističe se i u produkciji sira, s time što tu treba naglasiti da su i vina i ulje i sir Špin kao produkti Tri Kantuna cjenovno relativno dostupni i širem krugu potrošača. U najnovije vrijeme odgovoran za cjelokupnu proizvodnju ponude Tri Kantuna – boutique s delicijama s tim nazivom Agrolaguna je nedavno otvorila i na tržnici na zagrebačkoj Trešnjevki! – je mladi i ambiciozni stručnjak ing. Milan Budinski, koji je eto uspješno stasao uz stariju iskusnu ekipu Agrolaguninih stručnjaka i koji je tvrtki svojom ambicioznošću i sposobnošću da ambicije u poslu i ostvari mnogo pridonio, te bi uskoro mogao biti zaslužan za pretvorbu Agrolaguninih triju kantuna u Četiri kantuna, naime Budinski je  privatno izvrstan ronilac i ribolovac i, kao slijed tome i s obzirom da je je veliki šmeker, kreator je odličnih domaćih, manufakturno konzerviranih riba spremljenih, kak’ se šika za finu ponudu, u maslinovo ulje Kuće, u staklenke. Bitno je ovdje reći i to kako ribu koju će doma konzervirati i sâm, osobno, ulovi. u ovome trenutku proizvodi su za obiteljsku uporabu ali – zašto se s vremenom stvar ne bi mogla proširiti (naravno ne i davanjem Budinskome i ribičke obveze!) i na Agrolaguninu ekstra ponudu?!…

Budinski za svoju obitelj konzervira. kako kaže, uglavnom meso lice i palamide. Oveće komade najprije kuha u ulju kojemu je dodao sol, papar, bosiljak, malo češnjaka, malo ljutike, malo limunova soka, malo kvasine,… a potom sve stavlja u manje staklenke, kakve bi se, opremljene odgovarajućim etiketama, mogle ravnpravno naći na polici uz ekskluzivne delikatese poput npr. paštete od gusje i pačje jetre, namaza od bakalara itd… ♣

Slavoniji – za razmišljanje

Ivan Sokač sa sinom, u njihovoj kleti: kuša se, zasad još tek pokusno, novitet kuće – pjenušac rađen klasičnom metodom, sada još na dozrijevanju u boci (Marko Čolić)

STUBIČKE GRAŠEVINA i FRANKOVKA! – Mnogi proizvođači vina žale se da im je Covid19 učinio mnogo zla u poslovnom pogledu, naime, kažu, prodaja je osjetno pala, a istodobno promotivne aktivnosti uvelike su obustavljene. Međutim neki vinari ipak ne doživljavaju Coronu  tako tragično, nego dobrim dijelm kao motivaciju da krenu u osmišljavanje vlastite promidžbe nekim novim načnima, uvelike preko Interneta i društvenih mreža, u kontekstu plasmana jače su se okrenuli i dostavama svojih proizvoda kupcu na kućnu adresu. Shvatili su da imaju neke adute primjerene za učinkovito djelovanje upravo u novim epidemiološkim okolnostima, a to su njihovi vinogradi i dijelovi vinskih podruma na otvorenome, pa, za gostoprimstvo, i domaći narezak i roštilj te kapljica što se o lijepom vremenu – ne mora uvijek vani biti i vruće odnosno jako toplo, naime nije problem dobro se odjenuti –  nudi originalno, tj. upravo na mjestu njena nastanka.

Sokač u svom vinogradu, uz novi nasad frankovke, ove godine prvi put u rodu (Marko Čolić)

Ivan Sokač iz Strmca Stubičkoga kod Stubaka u Hrvatskom zagorju, inače vlasnik i, profesionalno, voditelj tvrtke Electron, pobrinuo se da stanovnike mnogoljudne Metropole obavijesti da ne moraju nužno potegnuti do Slavonije žele li lijepu i zrelu graševnu, odnosno vole li piti rajnski rizling i/ili sauvignon ne moraju putovati do Međimurja. U Zagrebu ta se njegova vrlo dobra vina mogu po vrlo povoljnoj cijeni nabavtii u Vrutku.

Bitno kod Sokača, koji se ozbiljno s vinom bavi od 2011., je da ima trsje – ukupno oko 8000 loza – na dobrim pozicijama – Rebari i Krče, da je pedantan, da ne žuri s berbom a ni s izlaskom vina na tržište, da želi učiti i naučiti te da je za instruktore i savjetnike angažirao struku – enologe ekipe Eno-ekspert u kojoj su Krešimir Hren i Kutjevčanin Miodrag Hruškar, i eto rezultati se vide. Na tržište izlazi s mirnim vinima graševina, rajnski rizling, sauvignon, muškat žuti, te s nešto mješavine cabernet sauvignona, merlota i frankovke, iz berbe 2020. imat će i čistu frankovku – i to u količini od oko 400 litara – koja se sada kao mladuh pokazuje u vrlo lijepom svjetlu..Svakako valja spomenuti da se Ivan Sokač odlučio okušati i u segmentu pjenušaca, od 90 posto rajnskog rizlinga i 10 posto graševine kreirao je bazno vino za šampanjizaciju i napunio oko 2000 butelja, pjenušac sad leži, nakon druge fermentacije u boci, na finom talogu da dovoljno dozrije za izlazak u javnost. Jednu butelju Sokač nam je otvorio, to što smo kušali obećava… samo – valja biti strpljiv! ♣

S početne stranice: Vinar godine 2020 u Sloveniji

PUKLAVEC FAMILY WINE – PO ČETVRTI PUT! – Slovenija je proglasila Vinara godine za 2020.: to je, po četvrti put, vinski posjed Puklavec Family Wines  s podrumom na brdu  u selu Jeruzalem kod Ormoža, u Ljutomersko-ormoškim goricama.  Izbor Vinara godine u Sloveniji se odvija u sklopu tradicijskog ocjenjivanja plemenite kapljice Vino Slovenija u organizaciji poljoprivredno-pehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni. Ove godine bilo je 46. vrednovanje, i na temelju rezultata  postignutih sa svojim robnim markama Jeruzalem Ormož, Ljutomerčan, Estate Selection, Instinct i ekskluzive Seven Numbers (top!!!) za koje je u 2020. skupila čak 47 medalja, najviše od svih drugih slovenskih vinskih podruma, slavljenikom je proglašen posjed Puklavec Family Wines, u vlasništvu poduzetnika Vladimira Puklavca. Prvi put visoku titulu kuća Puklavec Family Wines osvojila je 2014, sljedeća je bila 2016, potom 2018. a četvrta je stigla eto sada, 2020. godine.

Glavni enolog kuće Puklavec Family Wines Mitja Herga lijevo s trofejem, te, Gorazd Bedenčič, komercijalni direktor tvrtke Puklavec Family Wines

U kompaniji kažu kako su najponosniji na šampionsku titulu za 34’ White Cuvee 2016 Limited Edition, novo vino, što predstavlja sinonim za obiteljsku tradiciju i ponos sručnjaka kuće koji su ručnom berbom posebno izabranog najboljeg grožđa s najboljih pozicija te primjerenima vinifikacijom i njegom u podrumu uspjeli u vinu izraziti odlike regije, te predanost svom poslu. Čestitamo! ♣

U podrumu Chateaua Kamnik u Skopju: uz domaćina Iliju Ikija Malinkovskoga – glavni urednik Svijeta u Čaši i Kronike bloga http://www.suhiucasi.wordpress.com Željko Suhadolnik

Makedonija na krilima čudesne crne sorte

KULTIVAR-ZVIJEZDA JUGOISTOČNE EUROPE  – Otkako je prije stanovitog vremena u međunaodnim razmjernima uvedeno obilježavanje naziva vinskih sorata po datumima, od prošle godine 5. listopada slavi se kultivar Vranac, koji se rodio u Crnoj Gori ali postao je najrasprostranjeniji u Makedoniji gdje ga nazivaju Vranec. Ima ga i u Hrvatskoj, posebice u području Imotskoga, na posjedu obitelji Grabovac. Lani je  Svijet u Čaši  bio na sjajno organziranoj manifestaciji u čast Vrancu u Makedoniji, te prisustvovao utemeljenju međunarodne organizacije koja bi se bavila promidžbom Vranca kao jedinstvenim ne samo vinskim nego i turističkim adutom jugoistočnog područja Europe, ove godine priredbu je donekle omela pandemija Covid19….

______________________________________

In memoriam

JOVO GELEBEŠEV – U neki drugi svijet, koji mi ne poznajemo, otišao je znani makedonski vinski stručnjak Jovo Gelebešev. Ostavio nam je za sobom, u svijetu boga Bakha, brojna fina vina, te kćerku Veneru Gelebešev, koja je slijedila njegov životni put i postala  također ugledna enologinja,…

Neka mu je laka zemljica! ♣

______________________________________________________

Vrijeme Covida19

Dino Kušen u vinoteci Svijet vina uz vina Ornellaije

PALA JE i ORNELLAIA! – U ovom neizvjesnom razdoblju Covida19 i Corone kad se zaista s mnogih strana iz segmenta gospodarskih djelatnosti a posebice od ugostitelja čuju jadikovke o padu opsega posla i smanjenju prometa te pesimizam vezan uz blisku budućnost zagrebački uvoznik i distributer Bakhova nektara te voditelj zagrebačke vinoteke Svijet vina – poznate po tome što je naprosto nakrcana buteljama ponajboljih svjetskih, poglavito talijanskih i francuskih a i njemačkih vinskih kuća – Dino Kušen rado će se pohvaliti: Pala je i Ornellaia!

Svoj vinski portfelj u kojemu se nalaze imena/nazivi kao što su Gaja, Sassicaia, Antinori, le Macchiole…  upravo je  popunio s novim odličnikom – proslavljenom kućom Ornellaia koju je bio osnovao markiz Lodovico Antinori a koja je od unatrag koju godinu u vlasništvu  markiza de’Frescobaldija. Preko tvrtke Acrobat ugostiteji mogu do vina doći kroz veleprodaju a privatni kupci kroz maloprodaju u vinoteci Svijet vina. Kušen je od Ornellaije, smještene u Toscani u vinskoj oblasti Bolgheri kod Livorna, istaknute po bordoškim vinskim sortama, nabavio za naše tržište vina Poggio alle Gazze, le Volte, Le Serre Nuove dell’Ornellaia, te Solare Ornellaia.

Dina Kušena šira naša javnost pamti po vrlo uspjelom festivalu vina i jakih pića Acrobat Portfolio Tasting lani u veljači u jednom od zagrebačkih hotela Hilton. Uz hrvatske proizvođače, kao izlagače je okupio popriličan broj inozemnih vinskih kuća što spadaju u sam svjetski vrh, primjerice Roberta Voerzija, spomenute Gaju, Le Macchiole, Accordinija, ali i Pontet Canet itd. Tada je Dino bio najavio da mu je namjera ovakvu priredbu organizirati svake dvije godine. Ne strahuje, kaže sada, da će panika vezana uz Covid19 još dugo potrajati i spriječiti ga u nakani da ponovno uskoro okupi vinski svijet u Lijepoj našoj. Drugi Acrobat Portfolio Tasting najavljuje za veljaču 2022,  međutim taj put možda priredba neće biti ponovno u Zagrebu, Kušen smatra da bi bilo dobro seliti je po turistički najjačim hrvatskim područjima, gradovi o kojima sad najviše razmišlja kao o domaćinima su Zagreb i Dubrovnik, pa i istarski Rovinj… ♣

Nove titule na hrvatskoj vinskoj sceni

VINSKA DAMA i VINSKI GOSPODIN 2020 – Običaj je da se pred kraj godine na svakom području društvene djelatnosti rade stanovite bilance te da se biraju, javno proglašavaju i nagrađuju najuspješniji akteri – bilo kao kolektivi, bilo kao pojedinci – u nekoj grani djelovanja. Zagrebačka udruga G.E.T. (=kratica za Gastronomija, Enologija, Turizam) prije nešto godina pokrenula je rekao bih dobru i našem društvu, koje gospodarsku aktivnost uvelike bazira – barem tako se proklamira, kroz slogan Zelena i Plava Hrvatska – na poljoprivredi konkretno proizvodnji hrane pogotovu one s višom dodanom vrijednosti (delikatesa) te vina, i na turizmu – potrebnu akciju Bijeli grozd, a to je svakogodišnji izbor najboljih proizvođača plemenite kapljice koji se kroz svoju primarnu poslovnu djelatnost posebno ističu i s dobro osmišljenim programima kao domaćini u turizmu. S obzirom da su GET-ovci – Tomislav Stiplošek, kao predsjednik Udruge, i Silvija Munda uz svoju aktivnost na internetu krenuli i u izdavanje i tiskanog časopisa GET Report posvećenog enogastronomiji i turizmu njihova aktivnost dobivala je na značenju.

Vinska Dama godine Karmela Tancabel iz Iločkih podruma, i Vinski Gospodin godine Istranin Klaudio Tomaz, uz GET-ovca Tomislava Stiplošeka kao organizatora izbora i uz Dijanu Carlito Grgić kao prvu damu časopisa Vinum In. Dolje: finalisti izbora za Vinsku damu i Vinskog gospodina 2020

Ali, malo pomalo taj angažman G.E.T-a u turističkom segmentu kao da je jenjao, revija eto već neko vrijeme više ne izlazi a Tomislav Stiplošek krenuo je drugim putem, nudeći se kao voditelj događanja nazvanih Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom, riječ je o susretima na kojima novinarima, te široj publici, spremnoj platiti ulaznicu u raznim zagrebačkim ugostiteljskim objektima, nastoji prezentirati i razne hrvatske vinare. Koncept je bio, uz degustacije vina i malih zalogaja: razgovor s vinarom gostom pred auditorijem i davanje pojedincima iz publike mogućnost da postave koje pitanje, da izraze svoje mišljenje, komentar. Eto, kao najnovije iz G.E.T.-ove radionice je – preko Facebooka pokrenuti – izbor prve dame i prvog gospodina hrvatske vinske scene, službeno titule su Vinska Dama i Vinski Gospodin, ovih dana čuo sam komentar kako bi, da još živimo u doba komunizma, valjda umjesto dame i gospodina morali bili proglašavani Vinska drugarica i Vinski drug… (Rene Karaman)

_____________________________________________

Evo tko su G.E.T.-ovi Vinska Dama i Vinski Gospodin za 2020, te koji su se vinari plasirali u gornji dio ljestvie, odmah iza šampiona:

Vinske Dame

  1. Karmela Tancabel – Iločki podrumi, Ilok
  2. Maja Čorak Perak – vinarija Perak; Kutjevo, 3. Lana Alujević – vina Alujević, Plešivica; 4 Mara Špoljar Barundić – vinarija Barun, Krašić, 5 Izabela VitasovićTeraboto, Vodnjan

Vinska Gospoda

  1. Klaudio TomazTomaz vina, Motovun
  2. Ivica Matošević – vina Matošević, Krunčići; 3. Ivan Sladić – vinarija Sladić, Plastovo, 4. Marko FakinFakin vina, Motovun; 5. Tomislav Trdenić – vinarija Trdenić, Popovača

_______________________________________________

– Kao što je to već dosta dugo u svijetu, tako i kod nas u posljednjih 10 do 15 godina vinari i vinarke sve više postaju dio jet-seta: prati ih se kamo izlaze, koje restorane posjećuju, njihove riječi imaju težinu, gledaju se na njima modni detalji, riječju oni su medijske osobe. Medijska osoba sama po sebi izaziva pažnju, a posljedica toga je, naravno, moguć jako dobar marketing za njihova vina. Stvara se određena percepcija oko vinara i vinarki, pa medijska slava prelazi i hrvatske granice te vinari automatski postaju svojevrsni ambasadori ne samo svoje vinarije, nego općenito hrvatskog vina. U želji da istaknemo ljude koji su prepoznali vrijednost takve situacije, organizirali smo ovaj izbor, a možda najjači naš motiv za to je da one vinare koji to još nisu prepoznali, uputimo u pravom smjeru. U ovom izboru vrednujemo stil, karizmu, javne nastupe, ono nešto, tzv. X faktor, komunikativnost, ali i vina – objasnio je Stiplošek.

Kako se odvijao izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina 2020? Uredništvo G.E.T. Reporta predložilo je svoj izbor, a publika preko Facebooka imala je mogućnost do 30. rujna nominirati kandidate po svojem izboru. Nominirana osoba mogla je biti vinar ili zaposlenik vinske kuće vidljiv javnosti. U finalni izbor za pobjednika je ušlo deset muških i deset ženskih osoba s najviše lajkova.

Nominacija se obavljala tako da se u Facebook grupu Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom objavi fotografija osobe koju se nominira, uz sljedeće podatke: izvor fotografije, ime i prezime nominirane osobe, vinarija i funkcija, kao i razlog za nominaciju. Ovogodišnji izbor trajao je kroz gotovo cijeli listopad. Publika je glasala za svoje favorite na društvenim mrežama, a žiri odvojeno. Lajkovi publike donosili su 50 posto konačne ocjene, a bodovi žirija drugih 50 posto.  Ocjenjivali su se dakle osobni stil, karizma, način komunikacije… To uključuje javne nastupe, osobni pristup prezentaciji, marketing na društvenim mrežama i uopće komunikaciju s medijima i publikom. Članovi žirija su bili različitih zanimanja, no redom su, kaže Stiplošek, poznavaoci vina i vinske scene, a dolaze iz svijeta mode, umjetnosti, life-stylea i komunikacija. To su, konkretno bili: Tomislav Stiplošek, Sanja Muzaferija, Suzy Josipović Redžepagić, Vlatka Vužić, Andreja Pančur, Dijana Grgić, Vedrana i Giuliano Dodig, Ronald Braus, Slobodan Kadić, Rene Karaman i Željko Garmaz.

E, pa sad imamo Vinska Dame i Vinsku Gospodu… Nejasno je, doduše ipak, što te titule Vinska Dama i Vinski Gospodin godine zapravo znače, naime rezultati izbora zbunjuju jer pri vrhu na listama su  imena koja su doista nešto ozbiljno napravila za hrvatsko vino pa time, u smislu reklame, i za sebe a i za vinski posjed za koji rade, ali, istodobno, uz njih i na visokim mjestima na listama finalista, i ona su imena za koja se zapravo ne zna čime su VEĆ zavrijedila da budu u društvu istaknutih pojedinaca.  ♣

Hrvatske WoW-ice i Covid19 grand cru, od Decantera do presnaca

A, KAJ NAM PAK MOREJU!… – Dan 13. listopada bio je ne zastrašujući petak 13., nego dan kad je hrvatska udruga Žene u Vinu odnosno WoW – koju čine zagrebačka, riječka i splitska podružnica i koja će, kažu curke, unatoč i usprkos Covidu 19 i Coroni, iduće godine proslaviti jubilarnu 10-godišnjicu svojega postojanja – pod dirigentskom palicom art-direktorice WOW-ica Vlaste Pirnat, zatim agilne članice i poznavateljice vina Manuele Maras te istaknute poduzetnice Ane Lisak, upriličila na Rooftopu Lateralu u Metropoli proslavu medalja koje su četiri hrvatske vinarija osvojile na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Decanter World Wide Award. Želja je bila jače skrenuti pažnju hrvatske javnosti na kakvoću tih proizvoda koje su visokim ocjenama popratili svjetski priznati autoriteti za plemenitu kapljicu.

Yupppiiiiii…

Na 26. katu najvišeg hrvatskog nebodera svoja su nagrađena vina odabranoj publici vinoljubaca i medijima uživo predstavili vinski podrumi Cattunar (platinasta medalja – čak 97/100 bodova! – za vino Nonno 4 Terre 2015), Pilato (zlatna medalja za vino Malvazija Istarska 2019), vinarija mladog enologa Luke Košćaka iz Novog Marofa (srebrna medalja za Sauvignon 2019) i vinarija Kopjar (srebrna medalja za graševinu te još četiri brončane medalje za ostala svoja vina).

Rooftop Lateral, Zagreb: Vlasta Pirnat WoW, Sanjin Pilato, Robert Kopjar, Vesna Cattunar, Luka Košćak i Manuela Maras (Mario Draušnik)

Sjajno za nas je to da je Hrvatska na Decanterovom ocjenjivanju 2020 u Londonu apsolutno iznenađenje u pozitivnom smislu, od ukupno prijavljenih nešto više od 200 uzoraka  čak 170 ih je osvojilo medalje, među njima čak tri čak platinaste (Cattunarov Nonno 4 terre 2015, zatim Kozlovićeva Selekcija Malvazija 2017 i Kutjevačka Graševina de Gotho 2018 Kutjeva d.d.)  a 11 je zlatnih, ostalo su srebrne i brončane.

Respektabilno: vino Nono 4 terre 2015 Istranina Franca Cattunara na ovogodišnjem Decanterovu ocjenjivanju osvojilo je 97/100 bodova i platinastu medalju! Čestitke! Cattunari su na 26. kat zagrebačkog nebdera na kušanje donijeli i svoje vino Teran Kapi, također iz projekta Četiri zemlje. Hoće li ono biti platinasto iduće godine?

Udruga WoW svoje promocije vina uobličuje tako da na njima ugošćuje i vinare osobno, pa su se na najvišem zagrebačkom neboderu pojavili osobno Luka Koščak, Robert Kopjar, Sanjin Pilato i Vesna Cattunar. Uz nagrađena vina, nazočni su ovom prilikom imali sreću i zadovoljstvo kušati i pjenušac 2607 blanc de noir vinarije Košćak i Teran Kapi vinarije Cattunar, također projekt 4 terre.

Nekako istodobno, 15 WOW-ica skupa s predsjednicom udruge Women on Wine Sanjom Muzaferijom okupilo se – sve je bilo, dakako, ističe se, prema uputama i uz pridržavanje epidemioloških mjera – na drugome kraju Lijepe naše, u Baški na otoku Krku, u – Kući zdravlja pored mora, Motiv? Također hedonizam za stolom, ali i zdravlje! U pozadini se nazirala i – turistička dimenzija. U Kući zdravlja, koja, inače, ima šest krasnih novouređenih apartmana, na dočeku dobrodošlice, naravno, također pjenušac, logično lokalne produkcije, konkretno Valomet od žlahtine, iz podruma PZ Vrbnik.

Famozna Kuća zdravlja u Baški – događanje su priredile WoW-ice

– Danas je popularno pričati o antioksidansima i detoksikaciji jer su oni mnogo važniji od gubitka viška kilograma, ali, znate li doista koliko su važni polifenoli što ih dobivamo iz hrane, znate li što su to fito-nutrijenti i što je hranjivo a što baš i nije prehrambeno osobito vrijedno a mi konzumiramo, i to ne zato što smo doista gladni i tijelo nam žudi za hranjivim tvarima nego unosimo u orgaizam iz psiholoških pobuda, da napunimo neku drugu vrstu praznine unutar sebe? Želite li nakratko, ma samo za vikend, pobjeći iz grada, malo se odmoriti i pokušati do kraja relaksirati u predivnoj prirodi, naučiti opušteno ali svjesno jesti i saznati sve o zdravoj prehrani, prijedlog je tu: Kuća zdravlja i programi što ih ona nudi – rekla je Sanja Muzaferija, predsjednica hrvatskog WoW-pokreta koja se našla u Kući zdravlja na događanju u režiji riječkog WOW-ogranka na čelu s Margitom Belušić-Gobić. Pomoć u realizaciji Margiti Belušić u ovoj su akciji pružile WoW-ice liječnice dr.sci. Silvija Zec–Sambol s doktoratom  iz  nutricionizma, i mr.sci.dr. Gordana Tomašić-Čubranić, specijalistica pedijatrije, konzultantica za alergijske bolesti i doedukaciju iz nutricizma. Doktorice su osmislile zdravo a ipak – treba voditi brigu, rekle su, i o mentalnom aspektu! – gurmansko druženje uz finu papicu i ponajbolju krčku kapljicu, te s predavanjima o zdravoj prehrani.

Doktorice Gordana Tomašić Ćubranić i Silvija Zec-Sambol te Majda Šale, direktorica Turističke zajednica otoka Krka: papati fino i zdravo!

Papati fino, i autentično, iskreno: usoljene inčune, masline, maslinovo ulje (i na Krku ga imaju odličnoga!!), pršut, sir, presnac… Nekad smo, inače, bili naviknuti na spoj Zlatan otok i Zlatan Plavac grand cru vezane uz hvarskog vinara i našu vinsku ikonu Zlatana Plenkovića, a na koricama knjige na slici o 50 delicija zlatnog otoka vidimo da se izraz zlatan otok odnosi i na Krk, dok s butelje vidimo da je i vrbnička žlahtina zlatno vino, a i grand cru, makar grand cru ne smijemo mi upotrebljavati jer za to nemamo uporišta u Hrvatskoj, na proteste Francuza još i Plenković ga je morao ukloniti, pa ga je zamijenio izrazom Grand Select… Zar to Turistička zajednica otoka Krka ne zna?…

Presnac!

– Naš je cilj da uz personalizirani pristup svakome tko nam se pridruži ovdje u Baški pokušamo pomoći da se odmakne od svakodnevnog stresa i promijeni nezdrave životne navike – rekla je Gordana Tomašić, a potom je, sa Silvijom Zec, najavila da će svaki vikend program u Kući zdravlja sadržavati po četiri radionice vezane uz holistički pristup zdravlju, upoznavanje sa sirovom hranom i onom koja pomaže detoksu, a detaljno će se govoriti o  emocionalnoj  potrebi za određenom vrstom hrane. Važno je znati što je to zdrava hrana,  što u prehrani treba izbjegavati, što je pravilna prehrana, kako se namirnice dijele, koji su vitamini u kojoj mjeri zastupljeni  u pojedinim  namirnicama i koje su im funkcije, kako najbolje prigotoviti zdravu, detox i sirovu hranu…

Doživljaj Vikenda zdravlja, međutim, ne bi bio potpun bez šetnje prekrasnom prirodom – pored mora, pa po šumi, uz branje izuzetno zdravog samoniklog bilja, ali i uz meditacije i vježbe opuštanja, gimnastiku. Kroz ovaj dio programa vodi dipl.fizioterapeutkinja Katarina Malešević. U Kući zdravlja moguće je obaviti i osnovni liječnički pregled, npr. mjerenje tlaka, šećera, BMI, spirometriju, oksimetriju. Ovi se vikendi fleksibilno, ovisno o pojedinačnom interesu  klijenata, mogu širiti i dopunjavati, sve ovisi upravo o polaznicima.

– Promjena životnog stila podrazumijeva ponajprije prestanak s nezdravim navikama ili barem osvještavanje i odmicanje od onoga što radimo škodeći samima sebi. Tu svakako spadaju pušenje, pretjerano konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost, loša prehrana i, najubojitije a to je  stres – naglasila je Silvija.

O hrane posluženi su bili predivni krčki ovčji sirevi, fritule, palenta s inćunima, kao i fenomenalan kolač od ovčjeg sira presnac, po kojemu je najpoznatije piktoreskno malo krčko mjesto Dobrinj. Sva je hrana bila domaća, a knjigu krčkih recepata jela ponajboljih krčkih restorana osobno je predstavila direktorica turističke zajednice otoka Krka, mr.ci. Majda Šale. Od vina kušalo se žlathinu Sv.Lucija Antuna Katunara, žlahtinu Kuće vina Ivan Katunar, Zlatnu žlahtinu Gran Cru PZ Vrbnik i žlahtinu Gospoja nedavno nastradalog vrbničkog vinara Franje Toljanića, ali i crnu sortu Sansigot za koji su WoW-ice naučile da je originalno s otoka Suska, pa joj zato još naziv i Sušćan.  ♣

_____________________________________________________________

U Corona džumbusu i nešto lijepo…

Nikola i Martina: sretno!

NOVI POČETAK s – BRAČNIM VATROMETOM! – Novo normalno 2020: svadbeno slavlje i bračni vatromet s propisnom distancom! Nikola i Martina u zajednici braka, sada s istim prezimenom: Šember! U stopu ih prati –  Pavel! Za one koji možda ipak ne znaju: PAVEL je prestižni šampus obitelji Šember!… Cin cin!…

Mladencima svako dobro u slatkoj, ali bez sumnje i povremeno i turbulentnoj plovidbi uz razne Scile i Haribde, po novome dodatno opterećenoj Covidom19!…  ♣

House of the Rising Sun

TOTALNO, i DOSLOVNO BEZ DAHA.. – Corona i Covid19 opasno su zaplesali, te zdravstvo, i ne samo kod nas, doveli do ruba sloma. Početkom tjedna Stožer objavljuje nove, oštrije mjere, radi zaštite zdravlja, ali, istodobno, ne i neke iole radikalnije, jer nužno je očuvanje gospodarstva. Ono na što su se, nekako pomalo prema lock downu, odlučile mnoge zemlje u Europi, i one nama neposredno susjedne, ne dolazi u nas u obzir.

Na gradskom asfaltu već duže vrijeme stoji ispisano: Korona je prevara, a, bogme, posljednjeg tjedna u listopadu pojavljuju se u većoj mjeri i ispisi Korona je stvarna!

Mi smo Hrvatska!…

Uglavnom, mjere su, otprilike: ne odobravaju se obiteljska okupljanja, zabranjuju se okupljanja po više od 40 osoba na svadbama, sprovodima…

Idućeg dana u medijima javnog informiranja najava navijačke skupine Torcida da će u povodu slavlja 70. godišnjice svojega postojanja u Splitu organizirati takav vatromet i takvu bakljadu kakve svijet još nije vidio. I, nikome ništa! Nisam čuo – moguće je, doduše, da mi je i promaklo – na vijestima kojima nas radio svakih sat vremena bombardira detaljima vezanim uz pandemiju, reakciju nadležnih – pa ni Stožera – na tu najavu. Onda i stiže ta famozna noć vatrometa. Ponoćni prizori prikazani na malom ekranu uistinu fascinantni! Organizator je održao obećanje, i ostavio nas totalno bez daha.

A onda, iduće večeri, RTL Direkt prikaže masovni zero-distance marš zgusnutih navijača ili osoba bliskim navjačima splitskim ulicama. I opet – nikome ništa! Ministar Božinović, ispred Stožera, na, s obzirom na okolnosti (da ne upotrijebim toliko eksploatirani stožerski izraz – situaciju) začudo vrlo smireno izgovoreno pitanje tv-novinara kako je to bilo moguće, vrluda s odgovorom… Priča, a ništa konkretno ne kazuje…

I to nas, nakon vatrometnog totalno bez daha, ostavlja i doslovno bez daha. Na žalost, neke i bez posljednjeg daha…

House of the Rising Sun?  ♣

Gimme Shelter!

HONKY TONK WOMAN… – Kotrljajuće kamenje u londonskoj ulici Carnaby. THE ROLLING STONES STORE. Uz famozni Downing Street, vezan uz politiku, u Londonu je još jedna ulica osobito atraktivna pogotovu turistima – Carnaby Street u srcu grada. Od rujna ove godine, bez obzira na turobu što ju je donio Covid19, Carnaby Street dobio je novi sjaj: na broju 19 svoj boutique otvorili su famozni Rolling Stonesi. Mjesto je to na kojemu se prodaju razni mondeni odjevni predmeti na ovaj ili na onaj način sa znakom Stonesa, zatim gramofonske ploče i CD-ovi Stonesa sve do posljednjeg ostvarenja Rolača, razni suveniri… Glazba pršti sa svih strana. Očekuje se, priča se, da se u ponudi nađe i okrepa, neka prema kojoj su članovi famoznog sastava pokazivali odnosno pokazuju sklonosti…  ♣

Kad ti kolege čestitaju…

UVIJEK DUHOVITI ČOLA… – Bok Željko, prije koji dan bio sam pomalo zatečen kad sam na Facebooku vidio onoliki broj čestitki za tvoj rođendan. Imao sam nešto u pripremi za takvu zgodu, pa da ti se javim, ali me kopkalo jesam li ti i to već poslao. Upravo sam našao drugu fotku koja odaje  tajnu tvoga uspjeha – sa svima si dobar, pa eto i s opasnim stanovnikom brdske domovine. Još jedared čestitke – Marko Čolić. ♣

…i,  odmah potom, Dani sjećanja

NA FIZIČKOJ DISTANCI MJERENOJ SVJETLOSNIM GODINAMA… –  Za one koji su na fizičkoj distanci od nas tko zna koliko svjetlosnih godina.  Kako se nedavno lijepo izrazio matematičar prof. Ivan Dropuljić (osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u Esplanadi krajem studenoga): – Otišli su u/na neki drugi svijet koji mi ne poznajemo… Nema ih više ovdje a rado ih se sjećamo… ♣

_______________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 10. 2020 – Hints to the smart purchase

   Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

.Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

.- Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

.- Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

.- 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

  .-7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

.(mpc/pp: L) CHARDONNAY 2018 – TOMACPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica cru • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 230 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: vapnenasto ilovasto i lapor/calcareous-clayey, marl • sorta/variety: Chardonnay • loze stare/vines old: 30 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: guyot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski organski – tada još tek u postupku konverzije prema biodinamici/nature friendly organic – at that time in conversion to biodynamic • prinos po trsu/yield per vine:  1 – 1,5  kg; u litrama/in litres: cca  35 – 40 hl ha • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 24 sata/hours – fermentacija u drvu, velika bačva/fermentation in wood, big barrel (cca 3000 lit) – autohtoni kvasci/indigenous yeasts – proizvedeno bez uporabe enoloških sredstava, osim malo dodanog sumpora/produced without the use of oenological products exept a bit of SO2 added • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) – 10 mjeseci/months BOCA, tip/BOTTLE, type:  bourgogne – nepotrebno masivna, teška/unnecessarily massive, heavy one • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: konkretno, čvrsto, ozbiljno, višeslojno, elegantno, toplo, živo, s karakterom. Žućkasto-zelenkaste boje, na stijenkama čaše ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, i oku govori o lijepoj gustoći. Na nosu besprijekorno čisto, jačinom diskretno ali puno i trajno, miris je skladan, u pravcu voćno-začinskoga, konkretno upućuje na zrelo domaće bijelo koštićavo voće (jabuka), orašasto voće (jezgra badema, oraha…), prožeto finom nijansom začinskog bilja i mirodijskoga, drvo u kojemu je vino dozrijevalo odlično je uklopljeno. U ustima zaobljeno, mekano, slasno, s finom kiselosti (zrele kiseline), puno, vrlo dobrog tijela, dugog finiša. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: oborita bijela riba s gradela, iz pećnice, brudet, pečeni kokot, teletina… ) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Obitelj Tomac vratila se nakon nekoliko godina, u toku kojih je pojačavala produkciju svojih vrlo traženih pjenušaca, sa sezonom  2018. proizvodnji mirnog vina od sorte Chardonnay, zasađenom na znanom i cijenjenom plešivičkom položaju Šipkovica. U 2018. Tomci, koji su oduvijek naginjali proizvodnji vina na što prirodniji mogući način, krenuli su s podizanjem ljestvice s organskog oblika rada u vinogradu prema biodinamici. Počeli su trsje obrađivati na način kako to propisuje biodinamika, i prva njihova berba s moglo bi se reći 30 posto na kolosijeku biodinamike bila je 2019, dok su sezonu 2020. potpuno odradili biodinamički. Sada su pokrenuli postupak certifikacije, međutim da bi dobili oznaku Demeter prethodno trebaju steći službenu potvrdu o ekološkom pristupu, a ona se izdaje tek nakon što nadležne službe tri godine prate proces i uvjere se da je sve po propisu. Nakon što uz predočenje potvrde o eko-produkciji apliciraju za certifikat Demeter trebat će pričekati, da ga dobiju, da prođu još dvije godine praćenja i od Demetrove strane…

.(mpc. rang/pp. range: M) SAUVIGNON 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar te Krč • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 200 – 250 m • sorta/variety: Sauvignon bijeli/blanc • prinos/yield: cca 1,5 kg po trsu/per vine • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: nekoliko sati/some hours & fermentation: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično, daleko ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, far below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, zrelo, sortno lijepo iskazano – ali ne i napadno poput mnogih sauvignona nego profinjeno, zatim puno, čvrsto, prikladno uz jelo ali i u trenucima meditacije. Kristalne slamnato-žućkaste boje, s mirisom umjerene jačine a koji traje, s bouquetom u kojemu je moguće naći malo vinogradarske breskve, bazgina cvijeta, zelene paprike, lista od rajčice, poneku balzamsku nit, u ustima toplo, zaobljeno i slasno a s nervom, vrlo dobrog tijela i dugačkog završetka. ■ SERVICE: ⇗ •   (jelo: zreli kozji sir, zrela domaća slanina, zagorski štrukli,  tjestenina s bijelim umacima na bazi zelenog povrća te sira a i sa šampinjonima, bijela riba, teletina) • 12-° C  • traži veliku čašu/large glass – model: bordeaux

 .(mpc. rang/pp. range: M) RAJNSKI RIZLING 2017 – Ivan SOKAČPORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje–Međimurje, Hrvatsko zagorje, Strmec Stubički ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije/name: Rebar, Krče • kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan, ali u pravcu prirodi prijateljskoga/classic, but in the direction to nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: inox/stainless steel • dozrijevanje/maturation: inox/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 12,5 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: obično, ispod razine kakvoće vina u boci/ordinary, below the niveau of the quality of the wine in the bottle • čitljivo/legible: teže, zbog sitnih slova/with difficulty, because of the small font ■ VINO je/WINE is: složeno, na kolosijeku sorte, zrelo-živahno. Lijepe svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška…) ali i bijelog cvijeća, sve prožeto finim balzamskim nitima što mu daju dodatnu draž, nota petroleja karakteristična za odležani rajnski rizling ovdje je u bouquetu prilično suptilna, kao da nešto više do izražaja dolazi nakon što vino uđe u usta. Na jeziku i nepcu vino se pokazuje s nervom, zaobljeno, slankasto, s lijepim kiselinama. Tijelom dobro, relativno dugačkog završetka ■ SERVICE:  ⇑ •  (jelo: tjestenine s bijelim umacima od povrća, svježeg sira, školjke, riba, piletina…) • 10-12° C • traži srednje veliku čašu/model: rhine

.(mpc/pp: M–L) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJEPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni/Roter Veltliner • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – na prvu doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa ) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

.(mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2014 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concreete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nota, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

.(mpc/pp: XL) ROSSOFONTE rosso di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240 – 360 m • tlo/soil: medio impasto + marl iz Eocena • sorta/variety: Sangiovese grossoPODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (750 – 2000 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, puno, toplo, skladno i elegantno, lijepo se pije uz hranu. Svjetlije rubinske boje s blagom granatnom nijansom, dobro iskazano na nosu, bouquet je u znaku voćnosti (tamno bobičasto i koštićavo zrelo domaće voće – ribiz, borovnica…), mediteranskog začinskog bilja i mirodija (crvenkasti papar) u tragu pridružuje se i zerica mineralnoga. Okus također lijepo izražen aromatski se logično nastavlja na miris. U ustima vino se prezentira kao slasno ali i s finom kiselosti te kao slankasto, na kraju blago i ugodno gorkasto. Dobro je zaobljeno, tanin se osjeti blago, kao prašnast i jako dobro pripitomljen, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ •  (fini dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

Ciacci Piccolomini d’Aragona, Montalcino

.(mpc/pp: XL-XXL) ATEO 2018 ROSSO SANT’ANTIMO – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino, Sant’Antimo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sant’Antimo • nadmorska visina/altitude: 240-360 m • sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (300 lit ) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  27.000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Sant’Antimo DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: OK ■ VINO je/WINE is: bordoški tip s toskanskim obilježjem. Intenzivne i duboke rubinske boje, na nosu dosta dobro iskazano, u prvom planu je voćnost u smjeru tamnog domaćeg bobičaastog i jagodičastog voća, potom se pokazuju herbalne note a popunu svemu daju začinske nijanse (slatki začini) i blagi ton mineralnoga. U ustima puno, djeluje kao dosta gusto, slasno i slankasto, zaobljeno je, s vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažna tijela, dugačka finiša. ■ SERVICE: ⇗  • (preporuka za jelo/dish recommendation: meso s ražnja i roštilja, od ispod peke, svinjsko i janjeće pečenje) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Novi model dekantera – piramida

.(mpc/pp: XL) ROSSO di MONTALCINO 2018 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: Castelnuovo d’Abate • nadmorska visina/altitude: 180-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marl • sorta/variety: Sangiovese • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – betonu/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 – 7500 lit) • koliko dugo/how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOC • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, skladno, lijepo pitko. Svjetlije rubinske boje kao da je riječ o crnom pinotu, na unutrašnjoj stijenki čaše stvara deblji film i upućuje na dobru gustoću, na nosu je lijepo iskazano, bouquet ide u pravcu crvenog bobičastog i koštićavog domaćeg voća npr. maline, trešnje, crvenog ribiza, pridružuju se i nijanse mediteranskog bilja. U ustima fino zaobljeno, mekano, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dobrog do vrlo dobrog tijela, solidne trajnosti u ustima ■ SERVICE:  ⇑ • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L-XL) TOSCANA ROSSO 2017 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s dosta lapora/marle • sorta/variety: Sangiovese 85 % & Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah 15 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: fermentacija i dozrijevanje: inoks – cisterne od betona/fermentation in stainless steel – concrete vats ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: dotjerano, skladno, svjetlije živahne rubinske boje, s diskretnim mirisom, osjete se crveno koštićavo i bobičasto domaće voće te umjerene dimne note i nešto začina npr. malo papra. U ustima zaobljeno, malo kremasto, mekano, tannin vrlo dobro pripitomljen, fino uz svakodnevni ručak. ■ SERVICE:  ⇑  • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: L) 385 TOSCANA ROSSO 2016 – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONAPORIJEKLO/ORIGIN: Toscana ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: IGT Toscana Rosso • suho • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, skladno, lijepo pitko svakodnevno ali ne i banalno, sljubljivo s nizom nekompliciranih jela. Rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu i u ustima umjerene jačine, mirisom diskretno upućuje na zrelo i malo prosušeno tamno domaće voće te začine, u ustima aroma kao da je nešto izraženija nego u nosu. Vino je s dobrom kiselosti, zaobljeno, solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

Toscana – Bolgheri

Acrobat_Svijet vina Zagreb_Dino Kušen-Tenuta dell’Ornellaia

.(mpc/pp: XXXL) POGGIO alle GAZZE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt bijelo vino od sorata Sauvignon blanc, Vermentino i Verdicchio, suho, s 13 vol %. Vrlo lijepo, kompleksno, mineralno, puno i dobra do vrlo dobra tijela, svježe, skladno i elegantno. Sauvignon – koji mnogi vinari u svijetu vole raditi tako da u prvi čas naporno pa čak i donekle i neukusno pršti aromama što onda u najvećem broju slučajeva unutar minute, najduže dvije, posve splasnu i nestanu – ovdje se lijepo osjeti ali nipošto se ne nameće, fino je ukomponiran. Finiš svjež, trajan.. ■ SERVICE: ⇗ •  (trošiti kao aperitiv, uz zalogaje sa svježim kozjim sirom, fritaju sa šparogama – na proljeće!, s tjesteninom s bijelim umacima, s bijelom ribom) • 16-18  ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) SOLARE dell’ORNELLAIA 2017 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. Vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXXL) Le SERRE NUOVE dell’ORNELLAIA 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ doc, suho, 14 vol %. Od sorata Cabernet sauvignon 33 posto, Cabernet franc 18 %, Petit Verdot 17 % i Merlot 12 %, dozrijevano 15 mjeseci u bačvicama, 25 posto bilo je novih a 75 posto jednom rabljenih. Vina su nakon 12 mjeseci pomiješana i potom je mješavina vraćena u barrique na daljnjih tri mjeseca. Ozbiljno, kompleksno, puno, sa zrelim taninom, elegantno. S dosta tamnog bobičastog i jagodičastog voća, profinjeno prošarano, kroz dozrijevanje, začinima od bačvice (papar, duhan, sasma blago vanilija…). Snažnog tijela, dugačkog finog završetka. Vino za uz hranu a za koju godinu bit će vrlo prikladno i kao sâmo, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗ •  16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

.(mpc/pp: XXL)  Le VOLTE 2018 – TENUTA dell’ORNELLAIA ■ igt, suho, s 14 vol %, mješavina je merlota, cabernet sauvignona i sangiovesea, dozrijevalo je 10 mjeseci dio u bačvicama koje su kao nove korištene za sazrijevanje Ornellaije, a dio u betonskim posudama. Vrlo ugodno, toplo, skladno, tanin uglađen, bačvica se ne ističe nego je jako dobro uklopljena, mekano, puno, dobra do vrlo dobra tijela, lijepo pitko. Za uz pizzu, tjesteninu s mesom, gulaš… ■ SERVICE:  ⇑ •   (dozrijevani naresci, plava riba, mesa s roštilja) • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: bordeaux

SVIJET u ČAŠI Kronika – 09.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you____________

TOKAJ – ulice vinskih podruma! Jedinstveni prizor, samo ovdje u cijelom vinogorju, snimljen je u mjestu Hercegkút, u mađarskome dijelu regije Tokaj. Podrumi su iz 18. i 19. stoljeća a sagradili su ih, u redovima jedan iznad drugoga, Nijemci, koji su se tamo doselili krajem 18. stoljeća. U redovima je 80+80 podruma, jedan red je Kőporosi pincesor, a drugi Gombos-hegyi pincesor.

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vrednovanja plemenite kapljice: SVJETSKO MORE OCJENJIVANJA VINA ⦁ Vinske razmirice: COVID19 PROTIV  TERANA IZ HRVATSKE, te GRANTERANOM CORONICA PROTIV CORONE ⦁ Berba 2020: MANJE JE, ČESTO, BOLJE! ⦁ Poduzetništvo i zdrava hrana: OD DRVOSJEČA i PILARA DO UZGAJIVAČA GOVEDA i MESARA (M-Brothers)VIJESTI/NEWS Trilogija Fino & Vino: GRKINJA u ZAGREBU ⦁ Ulazak u punoljetnost: LUCIJA, ROBERTO CAVALLI i ZLATAN PLAVAC GRAND CRU 2010 ⦁ Na tanjuru i uz tanjur petkom:  TORTICE OD PATLIDŽANAIZVORNA PLAVA JADRANSKA RIBA i  SLASNI CRNJAKCHOKO BOMBA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2020 – BUYING GUIDE

_____________________________________________

Vrednovanja plemenite kapljice

SVJETSKO MORE OCJENJIVANJA VINA

U moderno vrijeme Bakhov nektar postao je više od bilo kojeg drugog pića na svijetu medij s nevjerojatnim društvenim statusom, od razine jednostavnog a ponekad i konstruiranog (na način koji ne prihvaćaju moral i zakon!) opojnog napitka nekome za osvježenje, nekome za ublažavanje tuge i bijeg u zaborav a nekome kao stimulans za veselje, pa do nivoa vrlo kompleksnog i karakternog visokokvalitetnog eno-uratka  sa dostignutom globalnom slavom, istina, nekad ostvarenom više dobrim marketingom nego iskrenom suštinskom kakvoćom. Vino je s takvom popularnosti na tržištu da se, s jedne strane, manifestira kao uspješan pokretač masa ljudi koji za svoja izletnička i turistička putovanja kao odredište namjerno prvenstveno biraju područje nastanka nekog slavnog vina, dakle može se reći da je Bakhov nektar stekao značajnu gospodarsku ulogu. Svoje pak visoko investicijsko značenje vino otkriva kao katalizator znatnog poskupljenja nekretnina tj. zemljišnih parcela u razvikanijim vinogorjima, a, istodobno, kao visoko cijenjeni eksponat na dražbama, prodaje se, poput slikarskih i kiparskih radova pojedinih umjetnika, po nevjerojatnim svotama. Tu je i ona neizbježna tamna strana priče a to je da je, upravo zbog svoje visoke cijene, kao i umjetnine, podložno različitim postupcima  falsificiranja.

Danas je, kaže najnoviji izvještaj međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu, u svijetu nekih 7,4 milijuna hektara vinograda, s kojih se godišnje proizvede nešto više od 290 milijuna  hektolitara vina. Konzumacija u 2019. godini kretala se oko 246,5 milijuna hl.

Sorata je puno, proizvođača je također puno, neki izlaze s više raznih vina, tako da se na tržištu nalazi maltene bezbroj etiketa. Naravno, smisao je da se proizvodnja i plasira, i to adekvatno. Ponuđači vina nastoje svatko kako umije i financijski može rješenja naći u raznim oblicima marketinga, a oni pak koji se bave plasmanom našli su svoje načine. Promućurni poslovnjaci pošli su, pravilno, od toga da mase treba educirati oko vina, dio pojedinaca osposobiti i do akademskog ranga (Master of Wine, Wein Akademiker…) da postanu i sâmi edukatori, te da treba organizirati i stručna ocjenjivanja vina s visokim odjekom kako bi se kroz objave rezultata s tih ocjenjivanja potrošačima pomoglo da se bolje snađu u silnoj poplavi etiketa a proizvođačima da bolje plasiraju svoju robu, kroz to i trgovcima i ugostitejima koji su neizbježni posrednici u plasmanu. Naravno da organizatori edukacija i priređivači vrednovanja vina svoje usluge naplaćuju, vino je tako generiralo brojna dobro plaćena radna mjesta i u sektoru marketinga.

I tako je, eto, sada svijet poplavljen morem ocjenjivanja, od onih usko-lokalnih do regijskih, nacionalnih do međunarodnih i onih na globalnoj razini što svake godine lako okupe i po više od 10.000 uzoraka! Budući da je vino postalo značajan čimbenik u ugostiteljstvu višeg do i najvišeg ranga, ocjenjivanja se u pojedinim sredinama, manjim i većim, nastoje organizirati na način da budu dovoljno rano – pa i do pola godine – prije početka pune turističke sezone u pojedinoj zemlji, kod nas u Europi  turistička sezona, koja u južno-europskim sredinama starta oko Uskrsa da bi u špici bila kroz ljetne vrućine, dakle važnija vrednovanja vina nastoje se obaviti nekako do kraja travnja, da onda ugostitelji imaju dovoljno vremena da se s novim vinskim kartama u koje žele uvrstiti i ponajbolja vina s najsvježijih relevantnih ocjenjivanja dobro pripreme za najezdu suvremenih nomada. Ova, 2020. godina s pandemijom Covida19 donijela je mnogo problema organizatorima ocjenjivanja tako da su neka morala biti odgođena a neka i preskočena. Kraj kolovoza i početak rujna 2020. bili su u znaku dvaju među najjačim svjetskim ocjenjivanja plemenite kapljice – Mundus Vinija u njemačkom gradu Neustadt an der WeinStrasse Pfalz, od unatrag nekoliko godina zbog velikog interesa proizvođača da šalju uzorke to vrednovanje odvija se dijelom u veljači, kao proljetno, i dijelom na prijelazu iz kolovoza u rujan kao ljetno, te Concours Mondiala de Bruxelles, koji inače obično bude u ožujku ili travnju i koji unatrag nešto više od jednog desetljeća (prva izdanja bila su dakako u Bruxellesu), točnije od 2006. svake godine mijenja gradove domaćine, već ih je obišao mnoge u Europi (Lisabon, Maastricht, Bordeaux, Valencija, Palermo, Luxembourg, Guimarães, Jesolo, Valladolid…), prije koju godinu ušao je po prvi put i u zemlje nekadašnjeg istočnog bloka (Bratislava – Slovačka, pa Plovdiv – Bugarska), predlani je napravio skok i na drugi kontinent (Peking, Kina), a ove pandemijske godine bio je u Brnu u Češkoj.

_______________________________

JELSA SUMMER WINE TASTING 2020 – U Jelsi na Hvaru ovog je ljeta pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Općine i u organizaciji Vinskih zvijezda zgrebačke kuće Zlatne riječi održano drugo ocjenjivanje vina otoka Hvara Jelsa Summer Wine Tasting, kojemu je slijedila manifestacija Dani hvarskih vina što  je čuvenu lokalnu Feštu vina, jedno od najdugovječnijih slavlja Bakhovog nektara na Jadranu, zamijenila iz epidemioloških razloga, u okviru nje su se lokalna vina nudila po popularnim cjenama u restoranima, konobama i barovima. Na ocjenjivanje su bili pozvani članovi udruge Hvarski vinari s napomenom da za natjecanje prijave vina od izvornih domaćih sorata i mješavinama od njih, smisao je dakako bio u prvi plan staviti lokalne adute. U komisiji su bili vinski stručnjaci i znalci – Katherine Pepper (SAD), vinska publicistkinja i ocjenjivačica, osnivačica projekta Cheers Croatia, Siniša Šime Matković-Mikulčić, WSET2 (Secret Hvar Travel agency, Hvar), Eva Krištof, enologinja,  Miro Štec, vinski znalac (Hvar), Marija Vukelić, prof., WSET 2, voditeljica projekta Vinske zvijezde (Zagreb), i Zagrepčanin  Saša Zec, dipl. ing. agr., kao predsjednik komisije.

Komisija za ocjenu

Kraj još uvijek aktivnog enologa Andra Tomića i kraj etabliranog enologa Davora Šestanovića koji već godinama uspješno radi za Zlatan otok/Plenković čudno je da ni za jednog ni drugog nije bilo mjesta u stručnom žiriju, iz Organizacijskog odbora čujem da nisu zvani jer da bi prepoznali svaki svoje/svoja vina i dakako obdarili ih bodovima

Najbolji cuveei s bogdanušom

Najbolji plavci

Rezultati po kategorijama: Bogdanuše 1. Pavičić vina – Bogdanuša 2019 (88,25);  2. Vina Carić – Bogdanjuša 2019 (88,00); 3. Zlatan otok – Zlatan Bogdanuša 2019 (86,00)  Cuvéei s bogdanušom 1. Zlatan otok –  Zlatan otok Cuvée 2018  (90,000);  2. Vina Carić – Cesarica 2019 (89,000); 3. Vina Tomić Bastijana – Beleca 2019  (88,750)  Plavac mali  1. Vina Carić – Plovac Ploški barrique 2013 (92,75);  2. Hvar Hills – Plavac mali Pharos Maximus 2013 (92,50);  3. Vino Leše – Plavac mali 2017 (91,50); Najbolje ocjenjeno vino –  ukupni pobjednik:   Vina Carić – Plovac Ploški barrique 2013 (92,750)

Inače, među laureatima sam očekivao i Tončija Marjana iz Pitvi, koji već godinama ima odlična vina Vron Bod od Plavca maloga i koji je za taj Vron Bod i osvajač Decanterove medalje, međutim Marjan mi kaže da nije bio ni pozvan da dade vino na ocjenu. Iz redova organizatora pak odgovor da ga se više puta pokušalo kontaktirati ali da se nije javljao na telefon…

Bogme, s našim vinarima komunikacija je vrlo, vrlo komplicirana…

_____________________________

Evo da nabrojim koja, uz upravo spomenute Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini te Decanter WWA (Decanter World Wide Award), još relevantna svjetska ocjenjivanja danas postoje i da, vjerujući da bi to moglo zanimati one što nisu imali priliku zaviriti na njih, pokušam dočarati atmosferu na njima, predstaviti način rada, sustav ocjenjivanja, pragove nužne za pojedine medalje:

IWSC (International Wine and Spirits Competition), IWC (International Wine Challenge), AWC (Austrian Wine Competition), Vinalies internationales, Chardonnay du Monde, Syrah du Monde, Muscats du Monde, Effervescents su Monde, Alliances du Monde (samo za vina njegovana u drvu, ponajprije barriqueu; ovih pet organizira Savez enologa Francuske/Union des Oenologues de France), Berlin International Wine Competition, International Bulk Wine Competition u Amsterdamu, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Vinitaly Verona, Vino Ljubljana, Vino Slovenije – Agra Gornja Radgona, Muvina Prešov, Concours Mondial du Sauvignon

____________________________

Ivan Dropuljić, Ivo Kozarčanin i novinarka Ana Rogač

ZAGREB VINO.COM 2020 – Zahvaljujući Coroni i Covidu 19 moguće je da Hrvatska dobije novo, značajno ocjenjivanje vina na nacionalnoj razini kakvo postoji u više zemalja u našem susjedstvu, i s kakvim se, pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, već zapravo počelo prije nekoliko godina, održano je upravo uoči ustaljenog termina popularnog festivala Zagreb Vino.com, ali je – nejasno iz kojih, zapravo, razloga – prekinuto odmah nakon tog prvog izdanja. To eventualno novo vrednovanje naše kapjice i opet bi, možda, bilo vezano uz Zagreb Vino.com i hotel Esplanade, naime s obzirom na novonastale okolnosti glede pandemije sasvim je jasno da se ove godine Zagreb Vino.com ne može održati u obliku Esplanadine košnice vinara i posjetitelja kakvom je s obzirom na golemi interes i na nedostatak raspoloživog prostora u hotelu, postao, pa, s obzirom da osnivač i direktor prof. Ivan Dropuljić kaže da on u smislu smanjenja i izlagača i posjetitelja  jednostavno ne može odlučivati koga pustiti a koga ne pustiti na festival, postoji razmišljanje da se prije festivala održi posebno ocjenjivanje vina s time da za ovu godinu propusnicu za festival, možda samo na otvorenome na Esplanadinoj terasi kao pozornici, dobiju ponuđači najbolje nagrađenih vina u broju što može udovoljiti postavljenim epidemiološkim mjerama. Prijedlog novinara Ive Kozarčanina je najprije među osobama iz struke – vinskim trgovcima, ugostiteljima i sommelierima, enolozima, vinskim novinarima provesti anketu o tome za koje hrvatske vinske kuće smatraju da se s obzirom na kakvoću proizvoda moraju obvezno naći na festivalu, pa po rezultatima ankete sastaviti listu vinara i vina mogućih sudionika na ocjenjivanju. Razmišljanje razumno, i doista se nitko tko dobije odbijenicu jer mu vino nije prešlo određeni ustanovljeni bodovni prag ne bi trebao osjetiti uvrijeđenime. Dropuljiću, koji veli da o manifestaciji što ove godine slavi svoje 15. izdanje i šteta bi je bilo ne održati baš u jubilarnoj godini, intenzivno ragovara s glavnim direktorom Hotela Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i najnovija vijest je da je dogovoreno da se u festival ipak ide samo treba naći odgovarajući model. Raspravlja se o prijedlozima za razne opcije, dakle da li sudionike priredbe u 2020. izabrati na temelju rezultata spomenutog ocjenjivanja, među tim opcijama je I ona da se festival privremeno premjesti na otvoreno, bilo na Esplanadinu terasu Oleander i na susjedni joj park na Starčevićevom trgu, odnosno da se prostre Zrinjevcem kao prikladni prethodnik ovogodišnjih adventskih događanja.. najnovije je to da ga se održi u dva termina tako da zapravo svi koji žele mogu nastupiti. ◾

_________________________________

Neka od tih ocjenjivanja – primjerice Decanter World Wide Award, Mundus Vini, CMB, Vinitaly, IWSC dostigla su ogroman broj prijavljenih uzoraka i svjetsku slavu između ostaloga i jer su tijesno vezana uz zemlje koje su veliki potrošači vina i jer su tijesno vezana uz specijalizirane eno-gastro publikacije s visokom nakladom u svojoj zemlji (revija Decanter, The Buyer, Vinopress od CMB-a, uz Mundus Vini Wine International Magazine, s nakladom od 100.000 kopija još je nekih sedam različitih revija novinske izdavačke kuće Meininger Verlag, organizatora Mundus Vinija), neka od tih novinskih izdanja (baš izrazito, konkretno, Decanter) prisutna su na tržištu ne samo u vlastitim zemljama nego i u mnogim zemljama svijeta. Razlog velikog odjeka  nekih ocjenjivanja je i u tome što su ta neka vrednovanja i tijesno povezana sa značajnim svjetskim sajmovima plemenite kapljice poput ProWeina, Vinitalyja, Vinexpoa… Kroz spomenute publikacije i kroz prostore koje neka ocjenjivanja imaju na vodećim svjetskim vinskim sajmovima proizvođači nagrađenih vina mogu imati odličnu promidžbu na globalnoj razini, i zasigurno je to snažan motiv vinskim kućama da redovito uzorke šalju na ta renomirana bjelosvjetska ocjenjivanja. Usput, velika pak vrijednost za ocjenjivače u tome je što kroz degustacije-ocjenjivanja mogu steći dobar uvid u aktualnu svjetsku vinsku produkciju, organizatori se svaki put pobrinu da podrobno predstave – predavanjima te popodnevnim posjetima na lice mjesta i degustacijama – neku vinsku regiju iz države u kojoj je ocjenjivanje, odnosno neku regiju u njenu susjedstvu. Tako je ove godine Concours Mondial de Bruxelles, s obzirom na to da se odvijao u Brnu, prezentirao češku vinorodnu južnu Moravsku…

Godinama (više od desetljeća!) bio sam redoviti degustator-ocjenjivač na Concoursu Mondial de Bruxelles, Mundus Viniju, Emozioni dal Mondo, par puta sudjelovao sam i na Vinu Ljubljana i na ocjenjivanjima u Gornjoj Radgoni, Veroni, na Muvini u Prešovu, a i na Concoursu Mondial du Sauvignon koji kao i glavni Concours Mondial svake godine mijenja mjesto održavanja, u 2021. će eto biti u Portugalu… Većina ocjenjivanja odvija se po tri do četiri dana, uglavnom kroz prije podne, te manje-više podjednakim načinom (ove godine novost su, dakako, bile epidemiološke mjere – razmak i maskice…) – a to je da u odgovarajuće velikoj dvorani za stolovima sjede komisije (svaka komisija ima svoju, zasebnu postavu od nekoliko spojenih stolova, međutim Concours Mondial osigurao je za svakog člana žirija i poseban, odvojeni stol veličine samo za po jednu osobu!). Komisije su sastavljene od po pet ili šest, ponegdje i sedam članova (međutim Emozioni dal Mondo u svakoj komisiji zna imati i po 12 članova, ove godine iz epidemioloških razloga broj članova komisije u Bergamu bit će znatno reduciran, kao ocjenjivači pozvani su samo degustatori iz Europe i to sjevernoj Italiji najbližih država!) uključujući i predsjednika žirija. U komisijama su enolozi, sommelieri, vinski trgovci, vinski pisci-novinari, na koje se dakako računa da podrobno informiraju javnost u svojim zemljama o ocjenjivanju i najbolje nagrađenim uzorcima. Na uistinu glomaznim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija i CMB-a, s obzirom na veliki broj prijavljenih uzoraka, bude i po 130 do 150, u nekim prigodama i 200 komisija.

Svaka komisija svakog ocjenjivačkog dana ima svoj program za ocjenu – nekoliko serija složenih po porijeklu vina, boji vina, sorti odnosno mješaviama sorata, vrsti vina (mirno, pjenušavo, suho, polusuho poluslako, slatko, desertno…), sadržaju alkohola, sadržaju neprovrela sladora, ponegdje se vodi računa i o maloprodajnoj cijeni butelje kao dijelu obvezne kategorije poštivanja cjenovnog razreda. Obično, po danu, za kušanje bude ukupno po pedesetak uzoraka. U pravilu se ne ide na veći broj (bude, doduše iznimaka!), naime stručnjaci su zaključili da  nakon pedesetke dnevno počinju umor i bitan stupanj dekoncentracije kušača. U većini slučajeva uzorke, na znak predsjednika komisije, pred ocjenjivače donose sommelieri odnosno učenici ugostiteljskih škola kojima se taj rad priznaje kao praksa u sklopu redovnog školovanja. Boce su zamotane do vrha grlića tako da se ne vide ne samo etiketa nego i moguće oznake koje neki proizvođači kao reklamu daju ugravirati na svoje butelje.

Kušanje je naslijepo, što znači da se ne znaju naziv uzorka i proizvođač uzorka, a uzorci, koji su prethodno u drugoj dvorani kamo ocjenjivači nemaju pristupa svrstani po kategorijama i unutar svake kategorije po strukovnom redosljedu, najavljuju se po degustacijskom rednom broju. Kušači obično dobiju sljedeće podatke – godinu berbe, eventualno šire geografsko područje odakle je vino, sortu, zna se navesti i sadržaj alkohola i neprovrelog sladora te naznaka o tome je li vino dozrijevalo u barriqueu, ponegdje se cijena vina spomene nekako usputno a ponegdje, kako je upravo navedeno, baš kao dio kategorije u kojoj valja voditi računa. Nakon što predsjednik komisije pobere ocjenjivačke listiće za uzorak koji je neposredno kušan on pozove članove komisije da kažu koju svoju o vinu, objašnjenja traži pogotovu ako se ispostave jače razlike među bodovima ocjenjivača. Nakon kraće ali sadržajne diskusije, članovi komisije koji su s ocjenom bili ili jače nisko ili jače visoko od drugih imaju priliku, ako to smatraju opravdanime, na licu mjesta ispraviti prvotno dat broj bodova. Listići potom odlaze stručnjacima za kompjuterom koji za dotični uzorak izračunaju srednju ocjenu izbacivanjem najvećih i najnižih bodova i izračunaju aritmetičku sredinu, pa uglavnom ubilježe onaj povoljniji rezultat.

Većina ocjenjivanja primjenjuje sustav sa skalom do 100 bodova koji je prihvatio OIV i glede pragova za medalje drži se pravila preporučenih od strane OIV-a. Na nekim ocjenjivanjima brončane medalje se ne dodjeljuju. Po OIV-u pragovi su sljedeći: od 80 do 84,99/100 za srebro, od 85 do 89,99/100 za zlato a od 90 do 100 za veliko zlato.  Organizatorima nekih ocjenjivanja čine se ti pragovi koje preporučuje OIV preblagima pa su pooštrili pragove (što je logično jer u današnje vrijeme uz higijenu i dostupne eno-opremu i enološka sredstva lako je dostići 85 bodova), neki za tek koji bod, primjerice Concours Mondial de Bruxelles išao je na neke modifikacije tako da srebro dodjeljuje vinu za bodove u rasponu od 85 do 87,9 bodova, zlato za 88 do 95,99 bodova, veliko zlato za 96 do 100 bodova.  Mundus Vini, koji se očito nije bojao da će jače postroženje utjecati na smanjenje broja prijavljenih uzoraka (ne da nije bilo smanjenja prijava, nego svake godine prijava bude više!), odvažio se na pomak tako da tamo srebro počinje s 85 bodova, zlato s 90 a veliko zlato s 95 bodova, veliko zlato bila bi, inače, vrijednost koja se na nekim ocjenjivanjima prikazuje kao platinasta medalja. Događa se da je na nekom ocjenjivanju npr. zlato ono što je na nekom drugom ocjenjivanju tek srebro!

Evo, za ilustraciju, i ocjenjivačkih tablica za mirna vina na Mundus Viniju i na Concours Mondialu de Bruxelles. Uz klasičnu brojčanu tablicu Mundus Vini na listiću ima, na desnoj strani, i dio za opis vina.

Mundus Vini

Concours Mondial de Bruxelles

Na nekim ocjenjivanjima u Velikoj Britaniji obično se rabi nekad davno osmišljeni i prije prodora 100-bodovne ljestvice i u Hrvatskoj uvelike korišteni sustav do 20 bodova. Ako su već ocjenjivanja uvedena da se, osim da se na njima zaradi, širim krugovima potrošača koji rado uživaju u vinu a nemaju (dovoljno) strukovnog obrazovanja iz enologije ili dovoljno prakse da sâmi prepoznaju stvarne vrline pojedinog vina, vrijednosti medalja trebalo bi izjednačiti, tako da srebro, zlato i veliko zlato/platinum svuda sjaje jednakim sjajem, uostalom baš zbog tog postojanog sjaja spomenutih plemenitih plemenitih metala medalje su i dobile nazive. Tamo gdje se drže sustava do 20 moglo bi se, upravo da se potrošačima zaista olakša stvar, uz osvojene bodove po skali do 20 bodova u zagradi navesti i stručan prijevod dotičnog broja bodova na skalu do 100 bodova.

Veronique DeFreitas, IWSC, prije toga radila je za Decanter WWA

Kroz ocjenjivanje International Wines & Spirits Competitions  provodi nas Veronique De Freitas, International Brand Manager IWSC-a:

– IWSC se od drugih ocjenjivanja razlikuje po tome što je ovdje vrlo, vrlo rigorozna selekcija. Vina se ocjenjuju naslijepo a ocjenjivači su ključni čimbenici na tržištu, dakle Masteri of Wine, distributeri, uvoznici, ugostitelji, sommelieri, vinski novinari, influenceri. Članova žirija bude troje do četvero i oni sjede svaki za svojim stolićem, pri kušanju dakako zapisuju dojmove i potom zajedno s predsjednikom žirija raspravljaju o svakom uzorku dok ne se ne dogovore o tome koja bi ocjena bila najprikladnija za svaki pojedini uzorak. Smatramo da je komunikacija među članovima žirija bitna da konačna ocjena uzorka bude najpravednija moguća. Degustacija počinje obično oko 10 sati i traje do 15 sati, dakako u međuvremenu su pauze. Vrednuje se po skali do 100 bodova. Pragovi za medalje su: 95-100 bodova je Zlato (Izvaredno kompleksno vino s visokom osobnosti. Primjer koji kakvoćom i karakterom odskače od drugih istovrsnih uzoraka), od 90 do 94 boda je Srebro (gotovo, dobro dozrelo kompleksno vino sa značajnom osobnosti, klasičan primjer stila i/ili sorte); od 85 do 89 je Bronca (vrlo dobro odrađeno vino s naglašenom lijepom pitkosti).

Nakon prvog ocjenjivanja uzorci koji osvoje dovoljno bodova za zlato odnosno srebro odnosno broncu kušaju se ponovno, a kušači su ovaj put članovi Wine Judging Comiteeja. Ako se kod nekog uzorka ta nova, gornja ili viša instanca ne složi s medaljom dodijeljenom u prvom krugu slijede nova rasprava i ako treba i nova degustacija, dok se ne utvrdi konačna ocjena.

Novost ove godine na IWSC-u bila je to da se ocjenjivačima kao počasni predsjednik ocjenjivanja pridružio legendarni Steven Spurrier. Novost je i to što je proizvođačima vina koji su prijavili uzorke za ocjenu išlo na ruku na način da, ako su iskazali želju da vino prodaju glavninom preko velikih trgovačkih lanaca, u žiriju za ocjenu budu uključeni predstavnici široke distribucije, a ako je želja vinara da mu se uzorci plasiraju kroz lanac HoReCa da u žiriju kojemu idu njegovo ili njegova vina rade samo predstavnici tog lanca djelatnosti. Dakako, na kraju ocjenjivanja boce se pokažu degustatorima, da vide što su ocjenjivali i precizno ustanove što od kušanih vina već poznaju a što su za njih noviteti.

Decanter 2020

Decanter World Wine Award 2020 održan je uz poštovanje propisanih epidemioloških mjera (u prvom redu dovoljnog razmaka među ocjenjivačima) u Londonu od 1. do 28. kolovoza. Na ocjenu je podastrto 16.518 vina, koja je eto cijeli mjesec ocjenjivala grupa od 116 degustatora iz Velike Britanije, od toga broja 37 je bilo kušača s titulom Master of Wine. Ove godine zbog  Coivida19  nedostajali su brojni degustatori iz inozemstva. Iz Hrvatske su, inače, na DWWA obično bili  Siniša Lasan i Mario Meštrović, kako čujem ove godine trebao im se od naših pridružiti i Saša Špiranec.

Na DWWA degustacija traje po cijeli tjedan a ponekad i duže, ove specifične corona-godine protegnula se čak na mjesec dana. Vina kuša panel od tri do četiri suca i s predsjednikom žirija. Degustacije su po cijeli dan. Kušači su pretežito vinski pisci novinari, blogeri, influenceri, te vinski trgovci. Vina su složena u grupama po nekoliko cjenovnih razreda i ocjenjivači imaju uvid u to kojem cjenovnim razredu pripada neko vino što ga kušaju, tako da je i to parametar po kojemu se ravnaju u odluci.

Žiri je ove godine dodijelio 50 priznanja Best in Show, 178 platinastih medalja, 537 zlata, 5234 srebra i 7508 brončanih medalja. Hrvatska je osvojila tri platinaste medalje, 11 zlata, 68 srebrnih medalja i 88 bronci. Platinastima su postala vina  Nono 4 Terre 2015 (97/100) od Cattunara,  Selekcija Malvazija 2017 (97) od Kozlovića i  Graševina de Gotho 2018 (97) od Kutjeva dd.

Evo i zlata: Teran 2019 Fakin (95/100);  Malvazija istarska 2019 – Pilato (95/100); Malvazija Templara Riserva 2017 Rossi (95); Urban White extra brut 2017 – Štampar (95), Campi del Bosco 2019 Tercolo (95); Pošip 2019 Testament (95); Dalmatian Dog Babić 2016 Testament Winery (95); Teran Barbarossa 2017 Tomaz (96); Malvazija Sesto Senso 2017 – Tomaz (95), Malvazija istarska Festigia 2016 – Vina Laguna Istria (95); Castello Festigia 2016 Vina Laguna (95).

Kraj kolovoza i početak rujna obilježilo je ocjenjivanje Mundus Vini Summer Tasting 2020 u njemačkom gradu Neustadt an der Weinstrasse. Mundus Vini 2020. proljeće + ljeto ukupno je okupio oko 12.000 uzoraka.

            Grand International Wine Award Mundus Vini 2020 Summer tasting izašao je ove pandemijske godine u toku četiri službena kušačka dana pred oko 120 vinskih eksperata iz raznih zemalja s nekih 4500 vina iz cijeloga svijeta. Mnogi degustatori izjavili su da je kvalitativni prosjek na ovom kušanju bio na vrlo visokoj razini. Podijeljeno je 13 velikih zlatnih medalja, 919 zlata i 849 srebrnih odličja.

Mundus Vini. Na tom ocjenjivanju sudjelovao sam redovito nekih 15 godina…

Italija prednjači po broju osvojnih medalja, skupila ih je 552, slijede Španjolska (sa 320), Njemačka (282), Francuska (112) i Portugal (91). Iz prekomorskih zemalja oduševilo, za medalju, je 59 vina iz Australije, 36 iz Južne Afrike, pa Češke i SAD 28, Gruzije i Luxembourga 26 vina, Moldavije 24, Argentine 23, Čilea 19, Novog Zelanda 18 itd.,  rekao je oduševljeno Christian Wolf, zadužen za organizaciju degustacije.

Među najboljim vinima natjecanja 2020. su 2015 Salentein Gran Vu Blend (Best of Show Argentina), 2013 Margaret Semillon (Best of Show Australia white) from Peter Lehmann Wines, 2019 Casillero del Diablo Carmenère (Best of Show Chile in retail markets) od Concha y Toro, 2019 Schloss Johannisberger Riesling Blaulack – Trockenbeerenauslese (Best of Show Riesling noble sweet), 2008 Palmes d’Or Brut Vintage Champagne Nicolas Feuillatte (Best of Show Champagne), 2016 Terre del Barolo Barolo DOCG Vinum Vita Est (Best of Show Barolo), 2020 Seifried Nelson Sauvignon Blanc (Best of Show New Zealand) i 2014 Marqués de Riscal Baron de Chirel Rioja DOCa Reserva (Best of Show Rioja Reserva).

MUNDUS VINI Summer Tasting 2020, osvajači medalja iz Hrvatske i zemalja u neposrednom susjedstvu:

Hrvatska
2018 Maximo Oro vrhunskoKutjevo d.d. Kutjevo;

2016 ChardonnayBelje  plus d.o.o., Darda

 

2019 Graševina vrhunsko suho – Belje plus d.o.o., Darda

Bosna i Hecegovina

2015 Merlot – Vinogradi Nuić;

2016 Trnjak trockenVinogradi Nuić d.o.o., Ljubuški

Slovenija
2019 Furmint Puklavec & friends;

2015 34′ Jeruzalem Ormož; 2018 Pinot noir Ena Dva Tri  – Puklavec Family Wines d.o.o., Ormož   

Nagrađena vina s Mundus Vinija predstavit će se na sajmu ProWein u paviljonu 17 od 21. do 23. ožujka 2021.

_________________________________

Vinski razgovori Tomislava Stiplošeka: NOVI SVJETSKI ZLATO i SREBRO ZA BELJE – Nove potvrde za kakvoću vina Belje iz Baranje: Chardonnay 2016 i srebro za Graševinu 2019. Oba vina u Hrvatskoj su nedavno prigodno prezentirana u okviru događanja Vinski razgovori Tomislava Stiplošeka u Zagrebu, u lijepom novom kafiću Egoist. Enologinja Belja Suzana Zovko i šefica marketinga Ljiljana Vajda Mlinaček donijele su još i Graševinu 2017 Goldberg (ona nastaje tako da se u mošt redovne berbe umiješa oko 15 posto predikatne berbe na poziciji Goldberg, vino dijelom sazrijeva u inoksu a dijelom, na finom talogu, u hrastovim bačvama od 1500 i 1800 litara. Na druženju s Beljem pojetitelji su mogli uživati i u crnjacima Merlot 2016 koje je 20 mjeseci dozrijevalo u bačvama od 5000 te 1800 i 2000 litara, zatim Cabernet sauvignonu + Merlotu 2016 od 70 posto caberneta i 30 posto merlota dozrijevanima od 18 do 24 mjeseca u bačvama od 1900 litara, kao i, naposlijetku, u izvrsnoj Frankovki 2012 proizvedenoj uz prosušivanje grožđa na trsu i dozrijevanje također u velikim hrastovim bačvama. Belje inače ima 540 hektara vlastitih vinograda i vino proizvodi samo od grožđa iz svojih nasada. Kapacitet novog modernog podruma Belja je čak osam mlijuna litaravina a godišnja proizvodnja kreće se oko 3,5 milijuna litara vina.

Glavna enologinja Belja Suzana Zovko te Ljiljana Vajda Mlinaček iz Odjela za marketing u razgovoru s Tomislavom Stiplošekom. Pored: vina Belja prezentirana, uz laureate s Mundus Vinija 2020, na događanju neposredno poslije objave medlaja iz Njemačke u Zagrebu (Marko Čolić)

Belje se prezentiralo i sa špekom i  s odličnim sušenim kobasicama od crne slavonske svinje, uzgajane na otvorenome prigodnim terenima u Kopačkom ritu. ◾

___________________________________

            Concours Mondial de Bruxelles u češkom gradu Brnu odvijao se od 4. do 6. rujna 2020.

Ovogodišnji Concours Mondial de Bruxelles, 27. po redu, održan u Brnu u Južnoj Moravskoj u Češkoj, bio je u sasvim novome znaku, dakako zbog pandemije trebao je zadovoljiti sve propisane epidemiološke mjere. Isprva je bilo planirano da okupi, kao obično, oko 350 kušača iz cijeloga svijeta, međutim zbog novih corona-okolnosti izdanje CMB-a 2020. u Brnu okupilo je 250 degustatora, samo iz Europe. Veliki broj kušača iz redova je afirmiranih vinskih novinara, što treba jamčiti vrlo kvalitetan prodor vijesti o nagrađenim vinima u najširu javnost.

Na ovogodišnjem Concours Mondialu iz hrvatske su među ocjenjivačima bili Siniša Lasan, Ksenija Matić, Morana Petričević i Saša Špiranec

Ocjenjivači su bili podijeljeni u 55 žirija, na način da je svaki degustator unutar svojega žirija imao svoj poseban stol, kako bi se poštovao traženi razmak. Na raspolaganju su svakome bile maske, koje dakako nisu bile obvezne za vrijeme kušanja ali jesu kad su se degustatori u pauzama našli u zajedničkom prostoru gdje su cirkulirali po potrebi odnosno nahođenju, te kad se išlo u organizirane posjete lokalnim vinskim podrumima. Na kušanju se našlo 8500 uzoraka iz gotovo 50 zemalja. Zemlja domaćin Češka podastrla ih je 370, triput više nego lani. Više od Češke poslali su Francuska, Španjolska, Italija i Portugal. Inače, u posljednjim godinama iz Češke, Slovačke pa i Poljske znatno se povećao broj uzoraka na CMB-u. Samo Češka, Poljska, Mađarska zemlje bivše Jugoslavije, Rumunjska, Moldavija, Turska i Armenija prijavile su 1000 uzoraka.

Najviše medalja osvojili su Francuzi – 570, slijede Španjolci (495), Talijani (363) Portugal (306), Češka (112). Govori li se o sjaju medalja, Bugari su osvojili četiri velika zlata, 10 zlata i 14 srebra, Moldavci, Rumunji i Turci dosegnuli su po jedno veliko zlato, te po sedam zlatnih medalja. Slovačka je dobila 11 zlata i 24 srebra, Mađarska i Armenija po jedno zlato i četiri srebra, Hrvatska jedno zlato i pet srebra, Sjeverna Makedonija dva zlata i četiri srebra, Srbija dva zlata i jedno srebro, isto toliko i Crna Gora, Rusija se zakitila s jednim zlatom i jednim srebrom, Slovenija je osvojila četiri srebra a Ukrajina jedno srebro.

Hrvatske medalje na CMB 2020:

Zlato: Merlot Festigia 2016Vina Laguna Agrolaguna      Srebro: Malvazija istarska 2015 riserva VižinadaVina Laguna Agrolaguna; Graševina de Gotho 2018Kutjevo dd., Maximo nero 2016Kutjevo dd, Malvazija Santa Lucia 2016Kozlović, Malvazija Selekcija 2017Kozlović.

__________________________________

                Kapljica Češke, skriveni dragulji europskog vinarstva – Concours Mondial de Bruxelles sa sobom donosi veliki publicitet na globalnoj razini ne samo vinarima sudionicima ocjejivanja nego i zemlji u kojoj se manifestacija odvija. Tako je bilo i sada, s Češkom. Na dolasku u Brno degustatori su imali priliku detaljno se upoznati s češkim vinogradarstvom i vinarstvom, dijelom kroz predavanja i prezentacije a dijelom i kroz posjete vinarijama i kušanja. Češka se u principu percepira više kao zemlja-proizvođačica piva, ali sad u Brnu nazočni su se mogli uvjeriti da je vino i te kako važan proizvod te zemlje. Povijest otkriva kako je vinogradarstvo i vinarstvo na području Češke prisutno od doba Rimskog carstva. Grad Brno, domaćin ovogodišnjeg CMB-a, nalazi se u vinogradarskom dijelu južne Moravske koje graniči s austrijskim vinogradarsko-vinskim predjelom Weinviertel, i tamo je oko 96 posto čeških vinograda. U Republici Češkoj vino se proizvodi od više od 50 vinskih sorata, a 69 posto vinograda zasađeno je bijelim kultivarima. Od novih sorata uzgajanih u Češkoj su Devin, Palava i Andre, kaže Pavel Krška, direktor Nacionalnog vnskog centra Češke.

Godinama sam ocjenjivao i na Concours Mondialu de Bruxelles. Na slici sam s Baudoinom Havauxom, danas čelnikom CMB-a, njegovim ocem Louisom, utemeljiteljem CMB.a, i enologom Thomasom Constenobleom, direktorom ocjenjivanja. U više navrata pitao sam Baudoina Havauxa je li razmišljao o dovođenju CMB-a i u Hrvatsku i je li po tom potanju kontaktrao nekoga iz Lijepe naše, odgovori su zasad uvijek bili da je razmišljao o CMB-u i u Hrvatskoj, i tu je, zasad, stalo…

______________________________________

VINSKE TAJNE JUŽNE MORAVSKEKad se spominju glasovite vinska regije svijeta na pamet među prvima svakako ne pada Južna Moravska u Republici Češkoj, smještena, inače, na istoj zemljopisnoj širini kao Alsace i Burgundija, prostor na kojemu se odvija 96 posto proizvodnje vina u spomenutoj državi. Ipak, taj prostor ima što-šta zanimljivog za ponuditi ljubitelju plemenite kapljice, kaže Jaroslav Machovec, direktor Vinskog fonda Češke, i dodaje da je u posljednjih 25 godina, otkako je u zemlji donesen novi Zakon o vinu, kompatibilan s europskom legislativom, češka vinska produkcija osjetno napredovala. Uvođenje nove moderne tehnološke opreme i znatno poboljšanje rada u vinogradu rezultirali su količinski ali i kvalitativno većom proizvodnjom. U najnovije vrijeme zapažena je u velikom opsegu orijentacija prema prirodi prijateljskom pristupu u radu u trsju i u vinariji.

Južna Moravska ima kontinentalnu klimu s prosječnom godišnjom temperaturom od 9,42 Celzijeva stupnja te s prosjekom godišnjih kišnih padalina od 510 mm. Vegetativna sezona kraća je od one u zapadnoj Europi, ali relativno visoke ljetne temperature idu na ruku uzgoju sorata s kasnijim dozrijevanjem. Njihovo grožđe je na kraju perioda dozrijevanja s prilično visokom koncentracijom aroma u voćnom pravcu.

Dvije trećine čeških vina je bijelo, svježe i voćno. Južna Moravska afirmirala se dobro svojim bijelim vinom, pokazuju to brojne i na međuarodnim cjenjivanjjima osvojene medalje visokoga sjaja. Najraširenija sorta je Veltlinac zeleni, slijede Rizvanac, Rizling rajnski, Graševina, Sauvignon bijeli, Pinot bijeli, i Chardonnay. Od lokalnih sorata najpoznatija je Pálava, križanac između Traminca i Rizvanca.

Crvena vina Južne Moravske tek čekaju na svoju visoku afirmaciju, kaže još Machovec. Srce proizvodnje crvenog vina je vinogradarski predio Modré hory ili plave planine kod Velké Pavlovice. Tlo tamo karakterizira visoki udio magnezija, koji pridonosi osebujnom okusu moravskih crnjaka…

Tipične crne sorte za Južnu Moravsku su Lovrijenac, Zweigelt, Frankovka, Pinot crni i lokalni kultivar Cabernet Moravia, hibrid između Cabernet franca i Zweigelta.

Moravska broji oko 17.000 hektara registriranih vinograda (malo manje od Hrvatske!) i podijeljena je u četiri podregije a to su Mikulovská, Velkopavlovická, Slovácká and Znojemská.

Podregija Mikulov ili Mikulovská područje je brežuljaka Palava, tlo kojih obiluje vapnencem. Prve vinograde na obroncima Palave podigli su starorimski vojnici. Danas tu caruju sorte Sauvignon Blanc, Riesling, Chardonnay i Pinot Blanc, ima i Pálave, Neuburgera i Silvanca zelenog.

Podregija Velke Pavlovice ili Velkopavlovická nalazi se u središnjem dijelu Južne Moravske i to je jedan od najosunčanijih prostora u cijeloj Češkoj. Velkopavlovická je dom većma crnih kultivara, ponajviše je Frankovke i Lovrijenca. Ima nešto i Portugisca i lokalne sorte André.

Istočni dio Južne Moravske pokriva podregija Slovácká. Prostor je to s različitim eko-uvjetima i to se reflektira paletom različitih vina odavde. Slovácká je rodni kraj više lokalnih sorata, jedna je Moravski Muškat dobiven križanjem Muškat Ottonela s kultivarom Prachtraube, a druga je već spomenuti Cabernet Moravia.

Podregija Znojmo (Znojemská) na zapadu je Južne Moravske. Kolijevka je to aromatičnih bijelih vina ponajviše od Veltlinca zelenog, potom od Rizvanca pa Sauvignona i Rizlinga rajnskog. Oblast Znojma poznata je po vrlo razvijenom vinskom turizmu. U punoj turističkoj sezoni za turiste se organiziraju vožnje kroz vinograde specijalnim vinskim autobusima zvanim Vinobus, dakako svako toliko je zaustavljanje a stanice su naravno vinarije koje nude degustaciju.

Moravske vinske staze projekt je nastao 2009. godine s ciljem zaštite kulturnog nasljeđa vezanog uz vinogradarstvo i proizvodnju vina u Južnoj Moravskoj. Uređeni putevi prikladni npr. i za vožnju biciklom, u dužini su od 1200 kilometara a prolaze kroz 230 sela svih podregija. ◾

________________________________________

            NINGXIA – svjetsko vinsko središte 2021 Concours Mondial de Bruxelles nastavlja svoje krstarenje svijetom. Službeno je objavljeno da će se ocjenjivanje sljedeće godine u svibnju, 28. po redu, održati ponovno u Kini, i to od 22. do 24. svibnja 2021, ali ovaj put ne u glavnom gradu Pekingu kao 2018, nego, da bi svijet što bolje otkrio vinogradarsku-vinarsku Kinu, u provnciji Ningxia.

Kina je inače po površini pod trsjem od više od 800.000 hektara jedna od najznačajnijih vinogradarskih zemalja svijeta i pomalo ide prema tome da i u segmentu proizvodnje i vlastite ponude Bakhova nektara bude jedan od glavnih igrača na našem planetu. U tom smislu angažirala je veći broj enoloških savjetnika iz najrazvijenijih vinskih zemalja svijeta kao Francuske, Italije npr., oni su svojim uradcima već pokazali kakvi su potencijali nekih vinogradarskih područja Kine, i vjerojatno neće trebati čekati još dugo dok Kina ne pokaže svijetu svoje pravo vinsko lice.

Područje Ningxia nalazi se na sjeveroistoku zemlje. Tamo je oko 40.000 hektara zasađeno vinovom lozom. U regiji Ningxia gdje postoji šest podregija aktivno je 90 vinskih podruma. Ningxia je uz provincije Xinjiang i Guangdong obećavajuće područje za vina vrhunske svjetske kakvoće. Predsjednik Concours Mondiala de Bruxelles Baudoin Havaux smatra da će se autonomna regija Ningxia u skoroj budućnosti pokazati kao jedan od ponajboljih terroirea svijeta. Usput, Baudoinu Havauxu bio sam svojedovno, u Plovdivu, postavio pitanje kakve su razmišljanja i šanse da se CMB dovede i u (turističku) Hrvatsku, odgovor je bio da je o tome promišljao ali da dosad nije bilo konkretnih koraka u tom pravcu…

Ningxia je, izvorno, pustinjsko područja uz granicu s Mongolijom, i do prije kratkog vremena bilo je znano samo po eksploataciji ruda i po električnim centralama. Vinogradarski predjeli Ningxia nalaze se na nadmorskoj visini od oko 1000 metara i prostiru se podnožjem planinskog lanca Helan. Kao mogući vrlo uspješan poljoprivredan kraj na sebe je skrenulo pažnju nakon programa irigacije kojim se dovodi voda iz Žute rijeke. U vinogradarskome dijelu Ningxije niču vinski châteaui, naime taj novi eldorado privlači brojne bogataše, ne samo one koji su se već obogatili na petrokemiji, ugljenu i gradnji nego i one debelo zainteresirane za vino, među njima je i svjetski čuvena grupacija LVMH et Pernod-Ricard.

Najbolji vinogradi u Ningxiji nalaze se između sjevernih 30. i 50. paralele, taj predio smatra se najboljime za uzgoj grožđa za visokokvalitetno vino. Najviše zasađene sorte su internacionalci Cabernet sauvignon, Merlot, Pinot noir, Syrah i Chardonnay, a moguće je naći i nešto Gamaya, Semillona i Rizlinga rajnskog. ◾

__________________________________

            BERLIN International Wine Competition 2020 uklopio se u termin od 3. do 13. rujna u Berlinu. Prjavljeno je bilo oko 13.000 uzoraka iz nekih 40 zemalja, a stići je trebalo čak oko 400 međunarodnih vinskih eksperata kao degustatora.

                MUVINA u slovačkom Prešovu predviđena je bila za 25. rujna, a Alliances du Monde Wine & Barrel 2020 13. i 14. listopada u opatiji Noirlac u Francuskoj, dok je kao termin za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu najavljen 15. do 17. listopada.

EMOZIONI dal MONDO: MERLOT e CABERNRET INSIEME u Bergamu odvijat će se od  15. do17. listopada. Pokrovitelj e OIV. Ove godine bitno je smanjen broj degustatora, zbog Covida19 odlučeno je da se pozovu samo kušači iz europskih zemalja. Lako je još moguće da Covid19 ovaj put spriječi uopće nazočnost kušača izvan Italije.

                SYRAH du MONDE 2020 – U mjestu Ampuis uz rijeku Rhônu 27. i 28. listopada 2020. bit će svjetsko porvenstvo syraha Syrah du Monde. (infos@syrah-du-monde.com) Organizator je Udruženje enologa Francuske. Očekuje se 450 uzoraka iz 26 zemalja. Planira se dolazak stotinjak degustatora-eksperata za syrah iz raznih zemalja. Udruženje enologa Francuske inače za enologe koji se u svom poslu ne bave mnogo baš konkretno sa syrahom organizira tečajeve za ospsobljavanje za degustaciju vezano uz syrah, oni se održavaju u Institutu Paul Bocuse blizu Lyona. Cijena tečaju je 445 e bez PDV-a, s PDV-om je 534 €.

               IWC 2020 je pak najavljen za 1. do 14. studenoga, s time da će se rezultati objaviti 26. studenoga.

Svim dobitnicima medalja čestitam i želim daljnji napokon na odgovarajući način napokon pristupiti marketingu napredak, uz napomenu da medalje treba kako valja poslovno valorizirati, dakle nužno je…

____________________________________________________

Dileme uz ocjenjivanja

KOLIKO SU POUZDANI PARAMETRI PO KOJIMA SE VREDNUJE VINO? – Bez obzira na to što u svijetu postoji nekoliko ocjenjivanja vina koja redovito svake godine okupe i do 10.000 i više uzoraka svako, a iz toga bi trebalo proizaći da im proizvođači vjeruju, vezano uz vrednovanja vina kojih je danas, što malih što srednje velikih što vrlo velikih, puno, čuje se dosta često pitanje koliko su pouzdani parametri predviđeni za ocjenjivanje vina.

Na tu temu svoje mišljenje, koje ovdje prenosim, iznio je Christian Wolf, direktor jednog od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice Mundus Vini koje se održava u Njemačkoj i koje je isprva bilo samo u ljetnom terminu, na prijelazu iz kolovoza u rujan, a unatrag nekoliko godina otkako je bitno povećan broj prijavljenih uzoraka – na godišnjoj razini bude ih i do 12.000 do 13.000 – podijeljen je na dva puta, na tzv. Spring Tasting ili proljetno kušanje obično na rasporedu u veljači, i Summer Tasting, ljetno kušanje, u spomenuto ljetno vrijeme na kraju kolovoza i na početku rujna, Mundus na svako vrednovanje pozove oko 280 do 300 ocjenjivača.

Oni koji su sumnjičavi u objektivnost na takvim velikim valutacijama vina smatraju da, bez obzira na to što organizator tvrdi da je za degustatore pozvao vrlo iskusne stručnjeke po pitanju organoleptike vina, rezultati ocjenjivanja uvelike ovise o spolu kušača, nacionalnosti, dobi, zanimanju. Kako su te razne sumnje prodrle i do Wolfa, on je  sebi dao truda provesti pokus da vidi koliko su prigovori točni. Prigodom Mundus Vinija 2019. među brojne žirije  uklopio je nekoliko svojih eksperimentalnih, konkretno za jednim je stolom sjedila ocjenjivačka komisija sastavljena samo od žena, za drugim komisija sastavljena samo od muškaraca, za trećim komisija sastavljena samo od mladih ljudi a za jednim stolom komisija sastavljena od nešto vremešnijih članova, jedan je stol sa šest sjedalica (pet članova žirija i predsjednik) Wolf popunio samo s Nijemcima, jedan pak isključivo s vinskim trgovcima, jedan samo sa sommelijerima a jedan samo sa specijaliziranim vinskim piscima. Isti uzorci ponuđeni su svim žirijima, i potom je ocjenjivanje ponovljeno, dakako kušači nisu znali da su pokusni kunići a niti da će kušanje istih uzoraka biti i ponovljeno.

Christian Wolf, nizozemski degustator Paul Robert Blom te Stephan Meininger

Christian Wolf kaže kako su, neovisno o tome kako su bili sastavljeni ti njegovi eksperimentalni žiriji, rezultati svih žirija bez obzira na spol, nacionalnost, starosnu dob, profesiju bili podjednaki. Razlike su se vidjele samo u jednom detalju, a to je brettanomyces, tj. neugodan životinjski miris koji stvaraju kvasci s istim nazivom a koji se razvijaju najčešće kod crnih vina dozrijevanih u drvu, i osobito ako proizvođač kako treba ne pazi na higijenu u podrumu i čistoću i ispravnost svake svoje bačve. Stariji ocjenjivači bili su vrlo strogi prema vinima s brettom, i to je Wolf objasnio dužim i većim iskustvom starijih degustatora koji su se pokazali znatno osjetljivijima i očito lakše su prepoznavali brett kao manu i kad je bio tek u tragovima. Wolf dodaje da što su pozvani degustatori u enološkom smislu obrazovaniji i na višem stupnju profesionalnosti, za ishod ocjenjivanja manje znače spol, nacionalnosti, starosna dob, profesija

A, kako da organizator ocjenjivanja bude koliko-toliko na temelju nekog izravnog iskustva siguran u bolju eno-obrazovanost i visoki stupanj profesionalnosti? Određenim provjerama na licu mjesta, iz iskustva znam jer bio sam mnogo puta na ocjenjivanju Mundus Vini, primjerice radi provjere dosljednosti ocjenjivača pri službenom kušanju uzoraka češće se svakom žiriju znaju podvaliti isti uzorci pa se onda kontrolira jesu li kod istog kušača ocjene za isti uzorak kušan anonimno po dva ili tri puta jednake/podjednake, ili se dosta razlikuju, ako se vide razlike to je sugestija da se grešni ocjenjivač više ne poziva…

Wolf je inače u lipnju 2019. u suradnji s Njemaččkim vinskim institutom organizirao ocjenjivanje u Kopenhagenu, kao kušače okupio je 50 profesionalaca iz skandinavskog svijeta vina kojima je na kušanje je ponudio 660 uzoraka od 200 njemačkih proizvođača. Među tim vinima bilo je i onih koja su bila osvojila medalje na Mundus Viniju te godine u veljači u Neustadtu u Njemačkoj. Wolf navodi da su rezultati tog ocjenjivanja u Kopenagenu bili gotovo identični onima u Njemačkoj, konkretno da su vina kušana u Kopenhagenu dobila ocjene unutar rangova za iste medalje već osvojene u Njemačkoj.

Christian Wolf objašnjava da je nužno ne samo to da kušač pri degustaciji bude maksimalno usredotočen na ocjenjivački listić nego i to da listić bude sastavljen tako da odgovarajuće po važnosti vrednuje pojedine elemente po kojima se vino ocjenjuje ponuđenim bodovima unutar ocjena odličan, vrlo dobar, dobar,  zadovoljavajuć i nezadovoljavajuć, te da ocjenjivački listić uz bodovno-brojčani dio sadrži i opisni dio kao i da u tom segmentu opet po pojedinim elementima ponudi za zaokruživanje precizne izraze što će omogućiti i precizan opis i stvaranje, na tzv. paukovoj mreži, preciznog grafičkog prikaza uzorka .

Složio bih se s ovim riječima Christiana Wolfa, ali uz ogradu, a to je da to zadovoljava u potpunosti dok govorimo o tehnički ispravnom vinu, znači onome bez enoloških defekata. Što se tiče nacionalne pripadnosti nisam baš stopostotno uvjeren da ona ne može imati nikakav utjecaj na ocjenu nekog vina, naime svojedobno osobito – i na globalnom nivou – utjecajni  Amerikanac Robert Parker svojim je pristupom vrednovanju vina navodio potrošače na svoj okus koji je preferirao debela i nabildana vina obogaćena s dosta slatkih začina, posebice vanilije, od boravka u bačvicama s jače paljenim dužicama. Lako je moguće da je dio Amerikanaca, a onda i nekih iz drugih zemalja sklonih SAD-u i Parkeru, i još vjeran tim vrijednostima. Za kušača, koji zapravo treba raditi na korist potrošača, je, da bi pravilno procijenio vino, iznimno važno da se pri ocjenjivanju malo digne iznad osobnih afiniteta ali i da zna ono osnovno o sorti, njenom porijeklu i njenim svojstvima glede boje vina i glede nakupljanja sladora u grožđu, zatim da zna iz kojega područja dolazi neko vino (klima, tlo… što bitno utječu na karakteristike kapljice), da zna kakve su tradicija u prehrani i tradicija u vinskoj produkciji u tom nekom kraju (da li vina od redovne berbe, ili vina od prosušivanog grožđa kao Amarone npr. – eto mnogi Istrani su sad svoj teran, ne bi li nakupio više sladora i dobio više alkohola te snažniju strukturu počeli proizvoditi također uz prosušivanje grozdova međutim to na etiketama ne označavaju na prikladan način!)… Znači, na svaki uzorak trebalo bi gledati ne tek je li tehnološki ispravan i šire komercijalno atraktivan nego i koliko ima karaktera vezanog uz pojam zvan terroir, koliko je skladan i elegantan, te kakva mu je s obzirom na strukturu i fenolni sastav te koliko dugačka budućnost.  Napomenuo sam već u ovom prilogu da je danas uza sve raspoložive enološku opremu i preparate i s nužnim minimumom higijene moguće proizvesti tehnički korektno vino i dosegnuti već zapravo jako dobrih, međutim za neke proizvođače slabih i nezadovoljavajućih  85/100 bodova!  Problem zna biti i svojevrsna utrka s vremenom na ocjenjivanju, konkretno to da uzorci prebrzo slijede jedan drugome kako bi se ispoštovala neka unaprijed zadana satnica. Neka vina namjerno rađena da pršte aromama zapahnu ocjenjivača pa ga miris ponese, ali takav miris zna brzo i nestati no ocjenjivač nema vremena to kontrolirati jer pred njim je već novi uzorak. S druge strane, neka ozbiljna, kompleksna i zrelija vina otvaraju se dosta sporije i ocjenjivač i nehotice može podlegnuti slabijem dojmu na nosu jer nema dovoljno vremena pričekati da se vino posve otvori i pokaže u optimalnom svjetlu.

A ima i još nešto što nije niti rječju spomenuto, a to je – predsjednik žirija. Iz iskustva znam da ima nekih predsjednika žirija kojima je iz nacionalnih a i možda nekih drugih razloga bitno da neki uzorak pogurnu prema većem broju bodova, tako da ako se nastavi s na neki način forsiranjem prema većem broju bodova za dotični uzorak te i ako se nastavi čini mi se najnoviji trend da se još sasvim mlada vina, stara tek jedva i po jednu godinu, mada jako dobra ali zapravo ipak tek na početku onoga što još s vremenom mogu pružiti, nagrađuju bodovima iznad 95/100, dakle koju bi ocjenu onda trebalo dati vinu što nakon nekoliko godina pokaže punu raskoš? –  može se dogoditi da će se uobičajenu službenu tablicu morati sa sadašnjih maksimalnih 100 bodova koji sugeriraju savršenstvo (što li je u svijetu savršeno?) podignuti na najmanje 110 ili 120 bodova…◾

_______________________________________________________

OCJENJIVANJA PO NOVINAMA, VODIČIMA, INTERNETU – Kako se eno-gastronomija razvijala i postajala sve značajnijom u društvu i turističkim magnetom prema područjima izazovnih gurmanskih poroka na tanjuru i u čaši, tako su nastajali i sajmovi i festivali vina i kulinarike i tako su se i rađali i izbori najboljih restorana i vodiči ponajboljim restoranima i vinskim podrumima, kao i specijalizirane revije posvećene finoj (i zdravoj) papici i Bakhovoj kapljici.  Malo-pomalo, uz gotovo svaki sajam i festival vina vezalo se i ocjenjivanje vina. Vidjevši koliki je interes publike za dobru hranu i dobro vino i u brojnim tzv. općim novinama pa i u radio i na TV-programima nicale su posebne rubrike odnosno emisije vezane uz kulinariku te enologiju, dakako u smislu konzumacije. U tim vodičima i u novinskim rubrikama kutak je našao i potrošački putokaz – buying guide vezan uz vino. Novinari su se razvijali u kvalitetne vinske pisce i u ozbiljne organizatore i realizatore, u suradnji sa stručnjacima s područja enologije i senzorike vezane uz organoleptiku, ocjenjivanja vina za potrebe rubrika u kojima rade. Kad su se na Internetu namnožile šanse istupa u javnost preko društvenih mreža, iznijeti svoje mišljenje širem krugu ljudi mogao je – svatko.

U svijetu su s posebnom pažnjom praćene rubrike Buying Guide revija Decanter  (još od prije nego što je ta revija počela s projektom Decanter World Wine Award), pa američki Wine Spectator, Wine Enthusiast, kao svjetski guru ocjenjivanja i objava recenzija o vinu nametnuo se bio Robert Parker koji je nakon što je isprva s recenzijama izlazio sâm i stekao zvučno ime osnovao firmu i zaposlio nekoliko osoba i tako stvorio svoj tim ocjenjivača. S osobitom pažnjom pratilo se što će o vinu reći Jancis Robinson

Prvi u Lijepoj našoj koji je redovito pisao o vinu u novinama bio je novinar Vjesnika Srećko Ljubljanović koji je, osim u svom Vjesniku gdje je imao rubriku Čavrljanja o vinu, neko vrijeme objavljivao i u tjedniku Vikend, gdje sam mu se s vinskim temama pridružio i ja, da bih poslije imao cijelu stranicu na raspolaganju za rubriku Svijet u Čaši. Srećko Ljubljanović bio je prvi koji je izdao Hrvatski vinski vodič, ali knjiga je bila – više nego na detaljna ocjenjivanja i recenzije – bazirana na to da prezentira hrvatsku vinsku scenu općenito i proizvođače posebno. Onda se u okviru Večernjeg lista pojavio početak rubrike vinskih recenzija, tada sam surađivao i ja, da bi nakon nekog vremena priču preuzeo i razvijao novinar i urednik Večernjaka Vito Andrić. Poslije je s Vinskim vodičem u kojemu su bile i ocjene vina izašao Saša Špiranec, danas istaknuti pisac o vinu i recenzent vina u Jutarnjem listu.

Dvije godine nakon što je počela izlaziti – a bilo je to 11.11.1992. – rubriku Potrošački putokaz uvela je revija Svijet u Čaši, čiji sam bio suosnivač i glavni urednik. Vrednovanje vina organizirao sam, polazeći od toga da su ugostiteljski objekti bitan medij za plasman kapljice, u ponajboljim restoranima u Zagrebu i okolici, naravno u odvojenim prostorijama da žiri bude neometan. Vrednovanja su bila naslijepo, po svim pravilima struke. Redovito do dvije trećine članova žirija iskusni renomirani enolozi, pa sommelieri i provjereni vinski pisci. U vinske recenzije je ušao u izdanjima u kojima je radio/surađivao i Ivo Kozarčanin, danas vinska kičma tiražnog 24sata. Neko vrijeme Andrić, Kozarčanin i ja zajednički smo organizirali vrednovanja pod nazivom Vinske zvijezde, a onda, u najnovije vrijeme kako su nam se na leđima nizale godine, organizacija ocjenjivanja Vinske zvijezde prešla je na mlađe, konkretno o njoj sada brine prof. Marija Vukelić, direktorica kuće Zlatne riječi što realizira mnogo eno-gastro događanja, ne samo u Zagrebu nego i po drugim krajevima Hrvatske.

____________________________________________

Malo modificirana moja (Suhadolnik) tablica za ocjenjivanje, te, dolje, prezentacija uzorka opisom

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⋆   00 (mpc rang/pp. range: M–L-XL-XXL-XXXL) VINO – PROIZVOĐAČPORIJEKLO/ORIGIN: područje ? ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv pozicije • kosina – ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude:  ? m • ekspozicija/exposition;  ? • tlo/soil: ? • sorta/variety: Mer … • loze stare/vines old: ? godina/years • gustoća nasada/plantation density:  ? loza/vines per ha • uzgojni oblik/breeding system: ? • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) – službeni znak Eko na etiketi/official Eco sign on the label: ?  • prinos po trsu/yield per vine:  ?  kg • berba/harvest: redovna – kasna – izborna (plemenita plijesan) – ledena – grožđe prosušivano (na trsu – u sušionici )/normal – late – selection of (noble rot) berries – ice – grapes left to dry (on vine – in the drying room) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes – berries • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: ? dana/days – fermentacija u inoksu – drvu (otvorena kaca) – amfori/fermentation in stainless steel – wood container (open) – amphora (qvevri) – kvasci/yeasts: vlastiti kupovni/indigenous bought ones • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) – velika bačva/big barrel (1000 – 2000 lit) – amfora/qvevri • na finom talogu, koliko dugo/on the lees, how long:  ? mjeseci/months • filtriranje/filtering: da/yes – ne/no ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) – charmat • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: ? mjeseci/months • DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWEIN: LH Auslese BA TBA Icewine • FORTIFICIRANO/FORTIFIED: porto, sherry, marsala… ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bourgogne – rhein/alsace – champagne – bocksbeutel (Franken) – clavelin (Jura) – …  • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  ? ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM – plastika/plastic – staklo/glass – na navoj/screw cap – krunski zatvarač/crown closure ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  ZOZP/PGI  AOC DO DOC DOCG  IGT…  • suho – polusuho/dry – off dry… • 00,0 vol%; RS  ? g/lit; AC  ? g/lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo/good – badly

VINO je impresivno • zanimljivo • drukčije • (donekle) kompleksno • sadržajno • bogato • mesnato • sočno • s karakterom/autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • elegantno • (vrlo) toplo • s mladenačkim nabojem • svježe – lepršavo • dinamično – s nervom – umireno, ali još s dosta živosti • dopadljivo / koketno • nekomplicirano • robusno • rustikalno • bez finoće • s primarnim aromama – sa sekundarnim / (finim) tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo / lako se pije – uz hranu – i na dužu stazu • za meditaciju • u usponu – u špici (koja može trajati) – prelazi/prešlo zenit – u znaku otmjenog starenja – umorno/starikavo – jače u padu • neuzbudljivo • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • drveno • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett  ■ IZGLEDOM živahno – bistro – maglušasto – turobno • zelenkasto – (slamnato) žuto – zlatno – jantarno – bakreno – narančasto – ružičasto – rubinsko – granatno – ciglasto/smeđkasto • (vodo) blijedo – svijetlo – tamno/neprobojno • s veselim – tromim – trajnim – kraćim perlanjem finim sitnim – velikim – brojnim – rjeđim mjehurićima • sugerira gustoću ■ NA NOSU intenzivno – umjereno – diskretno – suzdržano – (pre) razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro – srednje – slabije (voće: domaće/zeleno; bijelo; crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto – južno, tropsko, egzotično/citrusi – svježe – sušeno – u/kuhano – orašasto) • na floralno (cvijeće: svježe – suho / bijelo – tamno) • med • na vegetalno/herbalno, naglašeno – umjereno – diskretno • maceraciju (s fermentacijom) • začine/mirodije, iskazano jako – s mjerom – (vrlo) dobro uklopljeno • na osjet kvasaca – kruha/brioša – maslaca – plemenitog drveta – (fino) paljenoga/dima – banane/vanilije – čokolade/kave – ne plemenitu plijesan – smolu – nijansu petroleja/animalnoga – hlapljivu kiselost, prihvatljivo ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto – sirupasto • hrapavo • tanin: živ – uglađen – zelen – grub • sugestija je na slast – slatk(ast)o – slan(kast)o – sa kvalitetno/dobro/slabo je pratećom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno – (vrlo) dobro – vitko – razrijeđeno – tanko • slatk(ast)og – svježeg – kisel(kast)og – gork(ast)og – isušujućeg – oporog – dugačkog/srednjeg/kraćeg – grijućeg završetkaSERVICE:  ⇑ ⇗  ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation:   ) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno dekantirati • traži manju – srednje veliku – veću – veliku čaša / model: bordeaux – burgundy (tzv. balonka) – champagne / pjenušac  –  specijalna vina • 8-10-12-14-16-18° C

______________________________________________

Znatno smanjenim ritmom rubriku Potrošački putokaz – Buying Guide nastavljam na webu www.suhiucasi.wordpress.com  u ovoj Kronici koja izađe na prijelazu iz mjeseca u mjesec a s materijalima vezanim uz događanja u mjesecu završenom neposredno prije objave Kronike. S obzirom da u današnje vrijeme više nije, kako sam već naveo, teško proizvesti tehnički besprijekorno vino malo sam modificirao, u želji za poboljšanjem, ocjenjivačku tablicu i bodovne pragove za medalje, a pri kušanju kapljice i vrednovanju uzorka maksimalno nastojim paziti na kompleksnost i karakternost vina, na vezu između organoleptike i sorte i zemljopisnog porijekla vina. U tom smislu i s ciljem bolje prezentacije vina čitatelju pokušao sam složiti  opisni dio iz kojega bi bili vidljivi terroir i nastanak vina te organoleptika uzorka. ♣

__________________________________________

Vinske razmirice

COVID19 i PROTIV TERANA IZ HRVATSKE, GRAN TERANOM CORONICA PROTIV CORONE

Od prije već dosta vremena, a nakon svojedobne presude Europske komisije vezane uz teran iz Hrvatske Istre, smatramo kako je stvar s plasmanom vina pod nazivom Teran Hrvatska Istra riješena, međutim najednom na kraju prve trećine rujna 2020. u bujici vijesti o ponovno oštroj ekspanziji Covida19 eto i informacije da je Slovenija tužila Europsku komisiju za pristranost prema Hrvatskoj zbog njene odluke da se vinu pod nazivom Teran Hrvatska Istra dopusti izlazak na EU tržište!

Protagonisti – Refošk i Teran

               Vijest je na radiju bila štura, bez objave eventualno novih slovenskih argumenata kojima se tužba podupire. Imaju li uopće Slovenci neke nove argumente oko Terana i terana? Zna se da je naziv sorte opće dobro i da nije moguće da ga neka strana zaštiti za sebe, ali Slovenci, kako sam čuo iz više ustiju protagonista njihove vinske scene, tvrde da Teran nije sorta, te da su oni zaštitili VINO TERAN koje se proizvodi od sorte Refošk. Istina je da su se vinogradari/vinari sa slovenskog Krasa bili udružili u Konzorcij za kraški teran, ustrojen na principu talijanskih poslovnih vinskih konzorcija, i logično je da sa zaštitom pri EU žele ostvariti određene tržišne prednosti koje takva zaštita nosi, ali dojam je, na žalost, da se, iako zapravo govore o Kraškom teranu, nisu u apetitima ograničili na teran kao zaštićeno vino s njihova Krasa, što bi bilo najnormalnije i marketinški najbolje, nego su, kako nekako ispada, očito htjeli imati monopol nad pojmom teran i ne odgovara im da, makar je sasvim drukčije označeno, na tržištu EU bude i vino s nazivom Teran Hrvatska Istra. Evo što su Deželci stavili u Wikipediju na Internet.

Teran je slovensko avtohtono rdeče vino. Pridelujejo ga na Krasu iz trte Refošk. Teran je, tudi na ravni Evropske unije, zaščiten kot vino iz čiste sorte Refošk, pridelane na Krasu. Zaradi kraške prsti ima značilen okus, v primerjavi z drugimi vini pa vsebuje velik odstotek mlečne kisline. Po nekaterih raziskavah deluje zdravilno za človeški organizem, kot antioksidant, kot sredstvo za zaviranje slabokrvnosti (vsebuje veliko železa), kot sredstvo za zaviranje arterioskleroze in sredstvo za zniževanje LDL holesterola v krvi (v barvilu).

Domovina kraškega terana, vina Kraškega vinorodnega okoliša, leži med Tržaškim zalivom in Vipavsko dolino z nadmorsko višino okoli 300 m, ostrejšo klimo, ter terro rosso, bogato s silikati in železom. Vse to se odraža v polnosti, kislini in visokem ekstraktu kraškega terana. Je visoko-kakovostno suho vino, karminasto rdeče barve z veliko vsebnostjo mlečne kisline, ki je proizvod jabolčno-mlečnega vrenja, ter z nizko stopnjo alkohola. Njegove odlike se kažejo tudi v izrazitem sadnem okusu, ki spominja na maline ali ribez, ter v visokem ekstraktu, polnosti in harmoniji. Zdravniki ga priporočajo bolnikom s premalo kisline, slabokrvnim in rekonvalescentom. Kislina blagodejno vpliva na prebavila in pospešuje tek. Postreže se ga h gurmanskim jedem, mesu na žaru, pršutu, divjačini in pikantnim sirom. Teran je vino, ki se praviloma ne stara in ga je najbolje uporabljati v tekočem letu od proizvodnje dalje. Iz njega na Krasu izdelujejo tudi teranov liker.

GranTeran Coronica kontra Corone

Pravna zaštita: Teran ni sorta grozdja, ampak ime vina, ki se na kraški planoti, tj. na Krasu, že stoletja prideluje iz sorte Refošk. Ime teran je bilo v Sloveniji leta 2000. pravnoveljavno zaščiteno, 2006. pa je ta zaščita, ki je po pravu EU absolutna in trajna, postala tudi del evropskega pravnega reda. Hrvaška, ki takrat k temu ni imela pripomb, je leta 2010. svojo trto Refošk, iz katere pridelujejo vino Istrijanac, najprej preimenovala v trto Teran, potem pa od Evropske komisije na tej podlagi zahtevala, da za Istrijanca in podobna istrska vina v vsej EU tudi njenim vinarjem dovoli uporabo imena teran.

Hrvatski stav nešto je drukčiji, naime u Lijepoj našoj  govori se, ne kao u Deželi, o jednoj sorti od koje se proizvodi vino s nazivom što sugerira drugu sortu, nego o tome da POSTOJE SORTE i REFOŠK i TERAN, koje, istina, imaju srodnosti, ali strukovno i pravno tretiraju se kao dva kultivara. Hrvatski stručnjaci za ampelografiju na čelu s dr. Edijem Maletićem PhD koji je inače s istaknutom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu mnogo i uspješno surađivao na identifikaciji i porijeklu više sorata pa i Zinfandela odnosno Crljenka kaštelanskoga, odnosno Tribidraga, govore o dvjema sortama, a  i u golemom i opsežnom svjetskom atlasu vinskih sorata Wine Grapes što ga kao autori potpisuju uglednici poput Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding i što predstavlja 1368 vinskih kultivara našeg planeta, Teran je, pod nazivom Terrano, prezentiran kao zasebna sorta. Evo što piše u prilogu o teranu u spomenutom Atlasu:

Prof. Edi Maletić, desno, s najbližim suradnikom na fakultetu Ivanom Pejićem

Teran je značajna sorta što daje svježa i fino aromatska crna vina, kultivar raširen uz državnu granicu Italije i Slovenije te u Istri. Često ga se, pogrešno, zamjenjuje s mnogo poznatijim Refoškom. Glavni sinonimi su mu Cagnina (Furlanija te Emilia Romagna), Crodarina, Rabiosa nera (Breganze), Refosco del Carso, Refosco d’Istria, Refosco Terrano, Refošk, Teran (Istra) Terrano del Carso, Terrano d’Istria. Nazivi sorata koje se najčešće POGREŠNO koriste za Teran su Refosco dal peduncolo rosso te Refosco di Faedis.

Kad se govori o porijeklu terana kaže se da je riječ o vrlo staroj sorti s kraškog područja koji uključuje dio Furlanije (Friuli) na sjeveroistoku Italije i uz granicu sa Slovenijom, zatim jugozapadni pogranični dio Slovenije i gornji dio Istre. Najraniji spomen terana javlja se u dokumentu od 13. studenoga 1340., i tu se navodi uzgoj, u Barbanu (danas je to područje slovenski teritorij), Rabiole Malvazije Terrana bianco e vermiglio Moscatella i Pignola. Spominju se dakle sorte s bijelim i crvenim bobicama, a preživjela je samo ona s crvenim (vermiglio) bobicama. Poslije se Terrano spominje 14. kolovoza 1390. kad je 20 ingestarija (stara mjera za količinu) vina terana darovana grofu di Lozo.

Teran spada u grupu Refoška,  ali, NIJE, kako je već upravo rečeno, isto što i Refosco dal peduncolo rosso, kako neki krivo smatraju, kažu to rezultati DNA, koji međutim vele da je Teran, nađen u Hrvatskoj Istri, isto što i Refosco d’Istria odnosno Refošk u Sloveniji (Maletić 1999. i Kozjak 2003.). Teran se dakle uzgaja na Krasu kod Trsta, s talijanske i slovenske strane, te u vinogradarskom područja Slovenska Istra južno od Trsta, kao i nešto malo u Vipavskoj dolini, zatim pretežito u sjevernom području Hrvatske Istre gdje daje lijepa svježa vina s naglašenom aromom tamnog šumskog voća, s izraženom ukupnom kiselosti i s čvrstim taninom tako da je ipak prikladan i za duže dozrijevanje u drvenoj bačvi(ci). Nešto terana inače ima i u Makedoniji. Situacija je dakle s Teranom/teranom prilično komplicirana, i hrvatska strana kad bi se htjela inatiti mogla bi naglašavati – kako i Slovenci na Krasu proizvode vino teran od – Terana…

_______________________________________

DOKUMENTARNA SERIJA o IZVORNIM DOMAĆIM te UDOMAĆENIM SORTAMA u HRVATSKOJDavorin Marković iz Zagreba diplomirani je inžinjer eksperimentalne biologije i profesor biologije, devet je godina bio ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode a sad je u istom Zavodu viši savjetnik. On je i pokretač edicije Zelenih knjiga, jedna je npr. o izvornim pasminama domaćih životinja u Hrvatskoj, a druga je o izvornim sortama vinove loze u Hrvatskoj. Sad priprema novi projekt, koji bi se realizirao preko elektronskih medija. Markovićeva je želja da se snimi dokumentarna serija emisija o izvornim hrvatskim i o u Hrvatskoj udomaćenim kultivarima vinove loze.  Pripremio je već u pisanom obliku detaljni scenarij za snimanje. Sebe je predvidio kao voditelja, u planu za pomoć ima nekoliko stručnih suradnika, kao goste spominje primjerice prof. dr. Edija Maletića, dr. Gorana Zdunića, u priču je uključio I prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora festivala  Zagreb Vino.com, kao prisutni medij u nekim epizodama izabrao je (i) reviju Svijet u čaši.

Prof. Davorin Marković (desno) i prof. Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com, u razgovoru oko serije TV-filmova o izvornim hrvatskim vinskim sortama i o duboko udomaćenim stranim vinskim sortama u Hrvatskoj

– Područje današnje Republike Hrvatske od davnina je poznato po uzgoju vinove loze i proizvodnji vina. Tijekom tisućljeća na podruju Hrvatske razvile su se mnoge sorte vinove loze Vitis vinifere, u Hrvatskoj ih imamo, koliko znam, nešto više od 130 izvornih. To teoretski znači da bi se od njih moglo proizvesti više od 130 različitih sortnih vina! Pravo bogatstvo! Smatram stoga da je nužno snimiti serijal kratkih, konkretno oko 15-minutnih tv-filmova i materijal prezentirati ne samo hrvatskoj javnosti nego i publici u svijetu, neka stvar vani napokon odjekne kako treba i da u svjetskim okvirima poboljšamo naš image vinske zemlje te da taj svoj novi mogući osjetno bolji status i adekvatno gospodarski valoriziramo – veli Davorin Marković, koji za projekt traži investitora odnosno investitore. ◾

________________________________________

                Znanstvenik prof. Edi Maletić PhD sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže:

– Odavno je sve kazano: Teran i Refošk su dvije različite sorte. Europska komisija  shvatila je svoju grešku nedovoljnog poznavanja od prije, i zato je reagirala kako je reagirala 2017. i sada. Činjenica jeste da se Teran često označava nazivom Refošk, upravo posebno u Sloveniji. Odnosno, Slovenci ga službeno uporno tako nazivaju, dakle  krivo, što je i bio razlog da je došlo do ovog sukoba. Oni naprosto negiraju postojanje Terana kao sorte, ne priznaju naziv Teran za sortu, što je, svakom tko zna imalo od struke i zaviri u neku knjigu o sortama, jasno da je pogrešno. Moje je mišljenje da su im šanse u ovom sudskom postupku nikakve, ako se bude pitala struka. Oni inzistiraju na tome da je teran naziv vina, a da je sorta Refošk, što ne odgovara istini. Ponavljam: Teran je i naziv sorte, to je službeno prema svim stručnim kriterijima, povijesnim zapisima kod sve tri zemlje gdje se uzgaja, a Refošk je druga sorta odnosno krivi sinonim za Teran.

Nikola Benvenuti (lijevo), predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert, jedni od najboljih istarskih proizvođača terana

                U tijeku istog prijepodneva nedugo nakon što je ujutro objavljeno o tužbi Slovenije doznaje se da je Opći sud Europske unije odbacio tužbu Slovenije protiv Europske komisije u slučaju Teran i potvrdio time svoju odluku iz 2017. godine kojom se dozvoljava vinarima Hrvatske Istre da na etiketi navedu Hrvatska Istra – Teran, s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim fontom, što zasigurno samo djelomice zadovoljava vinare Hrvatske Istre jer iz onoga što je iznijela struka i što je napisano u Atlasu vinskih sorata svijeta što sam naveo u gornjem tijelu ovoga teksta nema nijednog razloga da se naziv Teran za Hrvatsko vino na neki način omalovaži ispisom u manjem fontu. Kako se čuje, Slovenija, nezadovoljna najnovijom odlukom Općeg suda EU mogla bi ući u novi postupak i s tražnjom za odštetu s, kako piše slovenski tisak, novim argumentima kojima bi se pozivala na kršenje prava Europske Unije od strane Europske komisije.

Zar ne bi bilo najlogičnije i marketinški za obje strane najbolje, te najpravednije dakle bez imalo straha za Slovence da bi samo zbog toga mogli proći komercijalno loše, da legalno postoje Teran sa slovenskog Krasa dakle Kraški teran, i teran iz Hrvatske Istre?

Visoki sjaj: Logično je dakako bilo i čuti se po ovome pitanju s Nikolom Benvenutijem, predsjednikom udruge istarskih vinogradara i vinara Vinistra, koji, očekivano zadovoljan, izjavljuje:

– Nije me začudilo to što je Opći sud EU glede terana odlučio tako kako je odlučio, to je samo potvrda onoga što smo mi u Hrvatskoj Istri tumačili od početka. Slovenci imaju pravo žalbe i vidjet će se kako će postupiti, međutim smatram da termin Hrvatska Istra – Teran koji zakonski dopušteno na nivou EU rabimo od 2017. godine pruža s ovom najnovijom odlukom Općeg suda EU još jaču sigurnost istarskim vinarima da sade i dalje Teran. Danas se računa da je u Istri Teranom zasađeno oko 300 hektara terena. Ova godina, barem kako zasad stoje stvari u vinogradima, mogla bi, pogotovu za one koji su kvalitetno obavili zelenu berbu, ponovno učiniti da Teran iz Hrvatske Istre zablista visokom ozbiljnošću i kompleksnošću dozrelog odležanog vina, čak možda da to bude i jačim sjajem od prijašnjih godišta, međutim ne smijemo se veseliti prebrzo, još treba dočekati polovicu listopada kad obično kreće berba te sorte za ozbiljna, mogao bih reći i velika vina.

Na moje pitanje planira li udruga Vinistra donijeti pravilnik o proizvodnji terana u smislu da se pod određenom zaštićenom oznakom nudi određeni prepoznatljivi organoleptički profil a ne da se pod istom oznakom prodaju vina teran različitog organoleptičkog izričaja (naime ima dosta vinara koji kako bi dobili na strukturi i snazi a i aromama s kojima misle da mogu privući više kupaca, ostavljaju grožđe neko duže vrijeme na prosušivanju), konkretan odgovor nisam dobio.  ♣

 __________________________________________________

    Berba 2020

MANJE JE, ČESTO, VIŠE (BOLJE)!

Svaka berba posebno je uzbudljivo vrijeme u godini, naime ona pokazuje rezultat pameti, ambicije, truda i rada uloženih u određeni projekt vezan uz poljoprivredu. Osobito emocionalno očekuje se berba grožđa i drugog voća kao finalni dio sezonske godišnje proizvodnje na zemlji, naime uz sposobnost ulagatelja ključan faktor djelatnosti pod vedrim nebom su opće ekološke okolnosti te meteorološke prilike, rezultat hirovitosti kojih mogu biti i jače štete i veći gubici. Uvriježilo se u narodu da se nekako najjače slavi berba grožđa kao polazišta za Bakhov nektar koji prati fama tažitelja tuge i širitelja i pospješitelja veselja, ali koji, ako se s njime pretjera, može postati i uzrokom nevolja.

Posljednji trzaji ljeta 2020: krasan, maltene morski prizor sa zagrebačkog,eto plavog jezera Jarun, dolje: zeleni ambijent obale. Pažnja je sada usmjerena na berbu! Kad već ove godine nije bilo očekivane €-berbe, da barem s grožđem i drugim voćem imamo sreću!

Cijela vegetacijska sezona a i berbeni finale 2020. odvijali su se u dosad nikad – barem u modernije vrijeme – viđenim uvjetima sa snažnim obilježjem  pandemije, konkretno s Coronom i Covidom19, te u široj zagrebačkoj okolici i posljedicama snažnog potresa u ožujku 2020. Brzo širenje zloćudnog virusa, nagli porast broja oboljelih, restriktivne mjere poput mjera izolacije, samoizolacije, zabrane putovanja, zabrane većih i veselih okupljanja, obvezno nošenje nelagodne maskice, osjetan manjak turista, lošiji ekonomske pokazatelji, stresovi od potresa, snažna olujna nevremena, tuča… ostavili su utisak kao da se najednom sva moguća pošast sručila na nas. Kako se ljeto uspinjalo prema svom zenitu, sve češće su se čula retorička pitanja hoće li nas barem meteorologija poštedjeti do jeseni i do kraja razdoblja dozrijevanja, da se u jematvi barem malo proveselilmo uz zdrave zrele plodove onoga što nam je ostalo nakon spomenutih meteo-neprilika.

Drugi dio ljeta ulijevao je nadu u radosnu berbenu jesen, polovinu rujna dočekali smo s određenim olakšanjem, bitno je da su dobre berbene vijesti stizale istodobno s raznih strana Hrvatske: grožđe se manje više svuda pokazivalo  lijepim i zdravime, i vlasnici vinograda sa sortama što za branje dospijevaju ranije prvi su mogli i posve odahnuti! Istina, prinos 2020. će se bilježiti kao manji, ali ponekad manje je, zapravo, više, naime, niži prinos zna biti kompenziran boljom kvalitetom, a što se tiče aktualnih poteškoća glede plasmana, na neki je način niži prinos ovaj put dobro došao i iz tih komercijalnih razloga.

Pretežito sunčano i toplo vrijeme što se protezalo i u drugu polovicu rujna razveselilo je i one koji su podložni gurmanskim porocima ali nemaju svoje trsje, naime dalo je mogućnost da se brojna događanja eno-gastronomskog i zabavnog, turističkog tipa, od kojih su neka obično vezana uz zatvoreni prostor, presele na epidemiološki sigurnije otvoreno, i upravo i među trsje, primjerice imali smo organizirane (pjenušave) doručke u vinogradu, cjelodnevne piknike u vinogradu, lijepe mogućnosti šetnje i vožnje biciklom stazama uz vinograde, natjecanja u branju grožđa, razne kulturne programe u trsju, svečanosti u čast plemenite kapljice. Svijet u Čaši zavirio je svuda pomalo, ,dotakao se, tako, Diplomatske berbe, a na jednome mjestu, i to u famoznoj Dolini kardinala, zadržao se i kao aktivni sudionik u berbi, pa s time i počinjem pregled.

DIPLOMATi u JEMATVI i – BORBENI AVIONI! – Bakhov nektar, znan kao medij osobito prikladan i učinkovit za promoviranje nekog vinogradarskog područja (i u turističkom smislu), postao je u čudovitoj maloj Hrvatskoj alat za promidžbu borbenih aviona! Fantastično! To valjda samo može biti u Lijepoj našoj!

U glavnoj ulozi na Diplomatskoj berbi 2020 kod Koraka – Zoran Milanović. U pozadini se vidi Velimir Korak

Posljednjih nekoliko godina vinorodna Plešivica, tek na pola sata vožnje automobilom od Metropole kao značajnog emitivnog turističkog centra – pokazuje se svakim danom u sve jačem svjetlu, posebice nakon nedavnog otvorenja ekskluzivnog restorana u sklopu vinskog posjeda obitelji Korak, kao prostor poželjnog turističkog odredišta. Krajolik  s vinogradima na blažim ali i strmim kosinama jedinstven je, zagađenja okoliša praktički nema, eno-gastro ponuda sve je bolja i za jedno ne suviše veliko područje nevjerojatno raznolika, zahvaljujući zasigurno nekolicini već godinama postojanih proizvođača vina koji su u produkciji nesumnjivo dosegnuli i svjetski vrh kakvoće, od inače popriličnog broja vinogradara/vinara malo pomalo sve ih više napreduje u profesionalnom pristupu i u kakvoći proizvoda, zatim nekoliko je vrlo vrlo dobrih do vrhunskih ugostiteljskih objekata, nekoliko je vinskih imanja koji se vrlo kvalitetno bave i ugostiteljskom aktivnosšću, neki privatnici nude i prenoćište… ali Plešivica i njen administrativni centar grad Jastrebarsko, smješten tik uz autoput od Zagreba prema Jadranu (!!!), ne mogu se pohvaliti titulom turističke destinacije.

Kolega Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja iz Svijeta u čaši prije godinu ili dvije pošli smo kod gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela na razgovor o tome zašto je tome tako te da vidimo što je moguće učiniti, pa i eventualno uz naš doprinos, da se stvari poprave, međutim… slabe vajde.  Hotel u Jaski godinama ne radi, objekt Mazana u središtu grada, zamišljen da bude regijska Vinoteka s ponudom lokalnih butelja, posluje kao običan kafić, izletište Mladina smješteno uz čuvene vinograde djeluje otužno,  historijski podrum ne radi i ostavlja utisak zapuštenoga. Vinska manifestacija Jaskanske vinske svečanosti nakon sjajnog prvog eno-gastro-etno izdanja na središnjem gradskom trgu postupno se pretvorila u birtijetinu i pozornicu za noćne koncerte lakih nota i nema veze s istinskom promidžbom vina i lokalnih etnografskih i kulturnih vrijednosti. I sad – špica nonsensa: događanje Diplomatska berba postalo je platformom za propagandu borbenih aviona i za avionsko prepucavanje između američkog veleposlanika i visoke švedske diplomatkinje te već, uvelike i zbog manira ulice, doista zamorno prepucavanje predsjednika Države s premijerom i sa saborskim zastupnicama!

Uostalom, evo što je otprilike o Diplomatskoj berbi kao događanju ovih dana objavljeno u jednom od medija nazočnih na Diplomatskoj berbi 2020 na gospodarstvu Korak: Diplomatska berba originalna je i zaštićena manifestacija zamišljena da kroz okupljanje veleposlanika u piktoresknim plešivičkim vinogradima i kroz druženje uz berbu grožđa pa, poslije, i uz fino jelo i plemenitu kapljicu kraja, upoznaju lokalne vinare i vrhunsku kvalitetu vina i specijaliteta jaskanskog podneblja. Do sada je održana četiri puta, na veliko zadovoljstvo svih diplomata sudionika u berbi.

-Diplomatska berba simbolizira uvažavanje tradicijskog i kulturnog nasljeđa, zajedništvo koje iskazujemo u berbi grožđa te povezanost i međudržavno prijateljstvo uz iskrene i prijateljske osjećaje, a to sve zajedno čini one osnovne, najznačajnije ljudske vrijednosti. Ovom prilikom u ime svih Jaskanki i Jaskanaca zahvaljujem se predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću što je prepoznao važnost ove lijepe tradicije po kojoj je Jastrebarsko jedinstveno u Hrvatskoj – izjavio je gradonačelnik Zvonimir Novosel

Na Diplomatskoj berbi 2020 kod Korakovih odazvalo se, navodno, nekih pedesetak diplomata. Iz nekih objavljenih fotografija uzvanika na platou kod Korakovog restorana moglo bi se, po tome kako su bili odjeveni, prije zaključiti da su se uputili na ugodno prijepodnevno druženje uz kavicu odnosno aperitiv nego u koračanje kroz vinograd i branje grožđa. Prisjećam se Diplomatske berbe kod obitelji Tomac, kao određena uspomena na to događanje rodio se pjenušac Diplomat, pa me zanimalo hoće li i sada neko vino Korakovih podsjećati na međunarodni berbeni skup diplomata kod Koraka, Velimir Korak rekao mi je da od organzatora nije došla takva inicijativa.

Podsjetio bih da je, inače, priča o spajanju hrvatskih vina s inozemnim diplomatima najvišeg ranga krenula svojedobno zapravo od revije Svijet u čaši koja je stvar koncipirala na način da kod pojedinih vinara dovede veleposlanike raznih država u Hrvatskoj (propitali smo se, prethodno, kako bismo na ove prve susrete kod vinara najprije ipak doveli ambasadore za koje smo čuli da su gourmeti i dobri poznavatelji plemenite kapljice) više mjeseci nakon berbe, kako bi oni iz raznih bačvica (riječ je bila o onima zapremnine 225 litara) kušali već dosta dobro razvijena vina (prigoda je bila degustirati ne samo jednu sortu) iz posljednje berbe, pa da se izjasne koje vino iz koje bačvice im se najviše dopalo. Dakako u dogovoru s vinarom ambasadoru je na dar dodijeljena jedna bačvica s izabranim vinom s time da se strpi da kapljica u punoj potrebnoj mjeri provede svoj boravak u bačvici te da bude napunjena u butelju. Smisao je bio da veleposlanik to vino iz Hrvatske, u kojoj je eto odrađivao mandat, oficijelno poslužuje svojim gostima u ambasadi… Prvi veleposlanik  dobitnik Diplomatskog vina Svijeta u Čaši i Kurije Nespeš tada u sklopu Badela 1862 bio je norveški ambasador u Hrvatskoj Knut Thoraassen. ◾

____________________________________________

Berba 2020. za pjenušac Barun100+ brut nature: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Strikan

Josip Barundić mlađi – prerada

BARUN 100+ brut nature – Tog dana kod Barundićevih, znanih po vinima unutar robne marke Barun, našli smo se u vinogradu Gorice na oko 200 metara nadmorske visine i ponad mjesta Hrženik nedaleko od Krašića u Dolini kardinala, u vinogorju Krašić. U njemu je nekih 400 trsova vinove loze sorata koje su tradicijski sađene na području Plešivice, a to su Lipovina, Štajerska belina ili Ranfol, Graševina, Kraljevina, Muškati bijeli i žuti, Plavec žuti, Plemenka… Mara i Josip Barundić iz mjesta Brezarić kod Krašića a koji su na vinskoj sceni već više od desetak godina, do 2018. godine pri proizvodnji vina grožđe iz tog vinograda miješali su s grožđem s drugih svojih parcela, a na inicijativu vinskih zanesenjaka Ivana Dropuljića, osnivača međunarodnog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com, zatim novinara i vinskog pisca Bakhovog sina Ive Kozarčanina, i Željka Suhadolnika, iz časopisa Svijet u čaši – koji su, znajući da Barundići imaju dugogodišnje iskustvo u proizvodnji pjenušaca te kojima je bilo žao da se jače ne iskoriste prednosti starosti loze (stariji panjevi daju plod bolje kakvoće), zatim spomenute tradicijske bijele sorte, vapnenasto tlo, pozicija vinograda s jačim nagibom, nadmorska visina parcele, mogućnost proizvodnje odličnog pjenušca a i mogućnosti vrlo učinkovitog marketinga što ga sve prethodno upravo nabrojano omogućuje – grožđe se eto u berbi prije dvije godine počelo odvajati za produkciju pjenušavog vina klasičnom šampanjskom metodom i s dužim odležavanjem na kvascu u butelji (najmanje tri godine, a možda i koju godinu duže!) nakon druge fermentacije, kako bi se realiziralo proizvod s osjetno višom dodanom vrijednosti. Dakle, sredinom rujna ove godine – treba reći da je što se tiče proizvodnje pjenušca berba lani preskočena jer premalo je bilo grožđa dovoljno dobroga za ove nove pjenušave prohtjeve – u tom vinogradu odvijala se berba grožđa, lijepim zdravim zrelim i slatkim grozdovima u bobama kojih se dobro osjetila fina kiselost, uspjelo se napuniti 35 klasičnih plastičnih kutija kakve se rade I rabe upravo za potrebe berbe.

Solidan rod i lijepo grožđe – dakako hitno prevezeno u hladan podrum Barundićevih, te zadovoljstvo razvojem kontrolno kušanog pjenušca Barun 100+ brut nature iz berbe 2018 a koji je dosad, nakon druge fermentacije, proveo godinu dana u boci, bili su okidač za slavlje uz fine papicu i kapljicu, konkretno pjenušce i mirna vina Barun.

Zadovoljstvo nakon berbe grožđa za Barun 100 + brut nature

Prikladno uz pjenušac gornje kvalitativne linije: gusja jetra kuhana šest sati na laganoj vatri!

Kako smo zamislili taj pjenušac Barun 100+ ? Kao prvo, da bude brut nature, dakle bez dodavanja ekspedicijskog likera. Od prve berbe, 2018., u srpnju 2019. napunjena su  bila 252 magnuma (dakle boca od po 1,5 l) i nešto klasičnh butelja (0,75 l), prvenstveno namijenjenih da nam posluže za povremena kontrolna kušanja, da se vidi kako se vino razvija. Kako se zna da s pjenušcem rađenim klasičnom metodom ne valja žuriti se nego treba biti strpljiv, dogovor je bio da ovo naše zajedničko pjenušavo vino na finom talogu leži i razvija se u boci najmanje tri godine, ako pri kontrolnm kušanjima vidimo da se stvar odvija kako smo mislili da treba ostavljena je mogućnost da pjenušac Barun 100+ brut nature 2018 u magnumima i produži dozrijevanje na pet godina!

Budući da je ove godine ubrano posve zrelo i posve zdravo grožđe, odlučeno je bilo da se provede nekolikodnevna maceracija u inoksu na temperaturi do 10 Celzijevih stupnjeva, pa da se onda krene s alkoholnom fermentacijom za bazno vino za novi pjenušac a potom da bazno vino, prije šampanjizacije, odleži nekoliko mjeseci na finom talogu, moguće ili svo u inoksu, moguće dio u inoksu a dio u bačvi(ci) … I dalje bi se ustrajalo u nedodavanju ekspedicijskog likera. ◾

__________________________________________

Vinorodna Plešivica (Marko Čolić)

Portugizqac

PORTUGIZAC, i PLEŠIVICA CURICA – Jedno od prvih grožđa koje se bere je Portugizac. S obzirom na tradiciju i raširenost Portugisca na Plešivici i s obzirom na uratke nekih ambicioznijih vinara od Portugisca, Zagrebačka županija bila je svojedobno odlučila vinorodnu Plešivicu brendirati i kao područje mladog novog portugisca i inicirala je ustanovljenje robne marke vina i osnutak udruge Portugizac Plešivica. U prvim godinama oduševljenje plešivičkih vinara činilo se velikim, svake berbe bile bi popraćene svečanostima vezanim uz portugizac a na priielazu iz listopada u studeni održavale bi se manifestacije u čast portugisca Plešivica – festival portugisca i, u Zagrebu, i to u boljim ugostiteljskim objektima  svečano otvaranje prve boce županijske robne marke za tu godinu, međutim kako je vrijeme prolazilo entuzijazam kao da je splašnjavao, uz tradicijske chardonnay i rajnski rizling najjače zvijezde su na Plešivici postali pjenušci i jantarna vina rađena uz duge maceracuije bijelih sorata. Mr. Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije, inicijator osnutka udruge i stvaranja robne marke Portugizac Plešivica, probudio je sredinom rujna 2020. plešivičke vinogradare/vinare i okupio dobar dio njih na berbi portugisca ove godine na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin-dolu kod Mladine. Uz domaćina Josipa mlađeg i njegovu sestru Ivu, svojedobno županijsku Vinsku kraljicu, vidjeli smo Tomislava Haramiju, čelnika PZ Plešivica, pa Roberta Brajea, Franju Gregurića, Željka Gregorića, Zdenka Vučinića, Franceka Stanišića…, nažalost nedostajali su – zašto! – neki plešivički proizvođači znani po redovito dobrom portugiscu, primjerice Damir Režek, Krešo Režek, Zdenko ili Nikola Šember, Velimir odnsno Dominik Jagunić, a i Velimir Korak

Članovi udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

U berbi portugisca 2020: županijski pročelnik za poljoprivredu mr. Josip Kraljiković i svojedobno Vinska kraljica Zagrebačke županije Iva Braje (Dražen Kopač)

Blizu grtada-blizu srca_promotivni film TZZZ

Inače, u ovim berbenim danima javnosti je skrenuta pažnja na promidžbeni film kroz koji se Plešivica propagira kao vrlo vrlo sadržajno turističko područje. Turističke zajednice Zagrebačke županije i Grada Zagreba, po prvi put u partnerskoj suradnji u promidžbi Zagreba i okolice kroz jedinstvenu kampanju, odlučile su uz berbu grožđa 2020. izaći s novim propagandnim filmom za atraktivna područja uz Metropolu i u Županiji što Metropolu okružuje. Naslov filma je Blizu grada, blizu srca/Around Zagreb. Film stavlja naglasak na zelenilo, boravak u prirodi, rekreaciju, kao i na bogatu kulturnu i gastronomsku ponudu glavnog grada i zagrebačkog zelenog prstena. Može ga se pogledati na poveznici: Blizu grada, blizu srca. Producentica filma je Martina Miličević čiji je video Zagrebačka vinska priča/ Winetasting Path Home osvojio treće mjesto na svjetskom natjecanju video-uradaka u organizaciji tiražnog američkog vinskog magazina Wine Spectator. Narator u filmu je Rob Reider, peterostruki američki dobitnik nagrade Emmy za svoje emisije, s njim je TZGZ već ostvarila sjajnu suradnju na filmu Zagreb Loves You.

Kad govorimo o gastronomiji, valja napomenuti da na Plešivici postoji nekoliko vrlo jakih punktova za obvezni obilazak.

U visoku ekskluzivu spada novootvoreni restoran Korak u sklopu vinskog posjeda obitelji Velimira Koraka, na glasu je i restoran Karlo koji kao chef vodi Karlo Navoj, inače s dugogodišnjim iskustvom u gastronomiji u Švicarskoj, sjajno u ponudi domaćega prezentiranog na moderan način kotira obitelj Roberta i supruge mu Sande Braje,  s domaćim specijalitetima jako su dobri na obiteljskom gospodarstvu Jagunić te u restoranu Ivančić, popularno zvanome Galica, u intimnom ambijentu gosta dočekuje i obitelj Drage Kurtalja, koja svoju ispostavu kao svojevrsnu plešivičku ambasadu ima u Zagrebu…◾

Odmorište Roberta Brajea u Lokošin-dolu i uz vinograde, idealno za boravak kroz cijeli dan (Marko Čolić)

Sanda Braje jajna je kuharica, izvorne domaće namirnice iz obiteljskog uzgoja pretvara ne samo u iznimno ukusna jela nego i u atraktivne moderne likovne eksponate na tanjuru. Na slici je sa svojim kreacijama od tijesta što ga sama razvlači i nadjeva sirom što ga obitelj Braje sama proizvodi, od mlijeka vlastitih krava, Mladi pak naraštaj u obitelji Roberta i Sande Braje – sin Patrik, otvara novu stranicu u obiteljskoj vinskoj proizvodnji. Okrenuo se prema jantarnom vinu i po trećinu Veltlinca crvenog, Pinota sivog i Traminca macerira gotovo pola godine u gruzijskoj amfori (Brajeovi sad imaju ukupno tri amfore dvije su zapremnine po 600 i 800 litara) a onda vino na dozrijevanje stavlja na najmanje tri godine u rabljeni barrique volumena 300 litara (Marko Čolić)

Narezak i copanjak

Domaci ambijent i fina domaća hrana i kapljica na gospodarstvima Velimira Jagunića i Franje Kolarića te, u intimnijem opsegu, i kod Drage Kurtalja, svojevrsnog plešivičkog ambasadora u Zagrebu. Krešimir Ivančić dočekuje gosta najprije sa svojim glavnim adutom – pjenušcima Griffin

Plesivica, tipičan krajolik

Jaskanski stari dvorac

Spomenik iz prošlosti u Mladini: zgrada u kojoj je nekad bio vinski podrum velikaša baruna Edodyja, a koji je bio u funkciji sve do nedavno… Bilo bi lijepo kad bi ga se kao povijesnu vijednost obnovilo, uredilo, dakako skupa s okolišem (Marko Colić)

Trganje i  promocija istodobno: URBANI ZINFANDEL ESPLANADE! – U isto vrijeme i jematva i promocija! O čemu je riječ?

Kako i dolikuje: svjetski glasovita vinska sorta Crljenak, Tribidrag, Kratošija, odnosno Primitivo i Zinfandel, inače jedan od roditelja hrvatskog vinskog ponosa Plavca malog crnog, dobio je vječni dvostruki spomenik u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade.

Berba Zinfandela na terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade.  Sudjelovali su  Vlado Krauthaker, Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te, ispred hotela Esplanade, glavni direktor Ivica Max Krizmanić i voditeljica marketinga Sanda Sokol

U zelenoj zoni na  terasi Oleander zagrebačkog hotela Esplanade šest je ovakvih stupova uz koje raste Crljenak/Zinfandel. Na dan promocije ekskluzivnog vina Zinfandel Esplanade-Krauthaker 2019 obavljena je berba 2020, u kojoj su sudjelovali vinogradar/vinar Vlado Krauthaker, znanstvenik Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta te, kao domaćini ispred hotela Esplanade, glavni direktor Ivica Max Krizmanić i voditeljica marketinga Sanda Sokol.

Šefica kuhnje Esplanade Ana Grgić, na slici s Vladom Krauthakerom, i s generalcem Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem, popratila je degustaciju Zinfandela Esplanade/Krauthaker 2019 sjajnim kreacijama na tanjuru nastalim na bazi inspiracije bojama jeseni. Na promociji se očekivao i prof. Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com  i značajni Esplanadin poslovni partner, ali Dropuljića nije bilo. Nazočni novinari računali su da će na Oleanderici od Krizmanića i Dropuljića moći saznati nešto o sudbini festivala ove godine krajem studenoga, to više što bi ovo bilo15. jubilarmno izdanje manifestacije

Šefica kuhnje Esplanade Ana Grgić, s Vladom Krauthakerom, i s generalcem Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem

Najprije je hotel Esplanade svoj ekskluzivni restoran smješten uz famoznu terasu Oleander krstio nazivom Zinfandel’s, zatim je unutar zelene Oleanderice posađen mali vinograd s Zinfandelom, cijepovima što ih je hotelu bio darovao jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih hrvatskih vinogradara/vinara Vlado Krauthaker koji inače ima Zinfandel u pokusnom nasadu kod sebe u Kutjevu, loza na terasi Oleander brižljivo je njegovana pod Krauthakerovim nadzorom, pa je 2019. bila prva berba od koje je Krauthaker i proizveo i odnjegvao vino, a ovih dana, upravo na Esplanadinoj Oleanderici, uz trsje, održana je promocija crnjaka (14,5 vol %) od Zinfandela 2019 napunjenog, u ograničenoj seriji za potrebe restorana Zinfandel’s, u oko 200 butelja od 0,75l i pod elegantnom etiketom Zinfandel Hotel Esplanade. Slijedila je berba Zinfandela 2020 u kojoj su kao protagonisti sudjelovali, da ponovim, Vlado Krauthaker osobno, glavni direktor Esplanade Ivica Max  Krizmanić i stručnjak za ampelografiju prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je s profesoricom Carole Maredith, visokim autoritetom u materiji, a s američkog sveučilišta Davis u Kaliforniji, sudjelovao u otkriću da je Zinfandel porijeklom iz Hrvatske. Prof. Maletić lijepo je reko da ovaj Zinfandel 2019 s Oleanderice u organoleptičkom smislu odlično predstavlja sortu! ◾

________________________________________

PJENUŠAVI BERBENI ERDUTSKI DORUČAK u VINOGRADU SIBER – Nakon dva uspješna bregovita i jednog srijemskog, četvrti pjenušavi doručak u vinogradu stigao je i u Erdut, i to upravo u vrijeme berbe. U organizaciji TZ Osječko-baranjske županije i zagrebačke promocijske kuće Zlatne riječi Marije Vukelić koja je duboko uključena i u realizaciju Salona pjenušavog vina u Zagrebu, ovaj pjenušavi doručak u trsju odvijao se na posjedu vinogradara i vinara Mladena Sibera koji u Erdutu tik uz Dunav brine o vinovoj lozi na značajnoj površini od 10 hektara. Taj doručak bio je inače dio već renomiranog projekta Wine&Bike Tour Erdut koji se održava od 2014. Uz Mladena Sibera, domaćini su bili znani vinogradari/vinari Jasna Antunović, zatim Ivo Brzica i Erdutski vinogradi.

Vina što su ih kao svoje aktualne adute odabrali za ovu prezentaciju vinari Siber, Erdutski podrumi, Jasna Antunović I Ivo Brzica (Julio Frangen)

Susret je počeo nešto poslije devet sati, uživalo se u sjajnim specijalitetima s tradicijski raskošnog slavonskoga stola te uz pjenušce, vrijeme je poslužilo i taj boravak na otvorenome bio je uistinu jedinstven, vjerojatno će se, s obzirom da nam jesen nosi osjetno manju sigurnost u topla sunčana druženja vani, sa sljedećim takvim doručcima nastaviti s proljećem iduće godine. Vrijedilo bi taj Doručak brendirati kao turističku atrakciju svakako prije ljeta 2021.

Službeni program u Erdutu obuhvatio je – s početkom u 13 sati kad su svi nazočni već stvorili u želucima, kako se kaže, dobru podlogu – i posebnu degustaciju erdutske kapljice nazvanu En Primeur vrhunskih erdutskih vina, po dogovoru spomenuti vinari domaćini ponudili su za tu prigodu svaki po vlastitom izboru neko svoje vino kao novitet na tržištu (otud u nazivu En Primeur) ili kao najbolje vino kuće. Pretpremijeru su, tako, imali pjenušci Erdutskih vinograda Rosé i Blanc de noirs od sorte Pinot crni. Mladen Siber iznio je Cabernet Sauvigon 2016 barrique, Ivo Brzica donio je Merlot 2016, Jasna Antunović – Tango with Life red blend Grande Selection, Erdutski vinogradi još i Graševinu The Big Barrel Edition, 2019.

Poslije Doručka gosti, koji su za ulaznicu za doručak trebali odvojiti po 100 kuna, imali su prilike poći na ručak u erdutske restorani znane uvelike po fišu, a poslijepodne moglo se obići vinske podrume lokalnih vinara Sibera, Danubia, Janečića, Jasne Antunović, Brzice, Erdutskih vinograda i Vina Magistra.

Uz domaćine Mladena Sibera i Jasnu Antunović – naši istaknuti novinari i vinski pisci Osječanin Željko Garmaz, koji je nedavno izdao novu knjigu – Vinske priče iz Bosne i Hercegovine (440 stranica!), te Bakhov sin Ivo Kozarčanin iz tiražnog zagrebačkog 24sata. Dolje: Enes Kišević u elementu, kod Sibera

Ove godine cijelo događanje uveličali su književnik i pjesnik Enes Kišević te Damir Urban i njegov prateći sastav 4!

Sudionici manifestacije imali su lijepu priliku uvjeriti se zašto je portal američke medijske kuće CNN.com prije nekoliko godina Erdutsko vinogorje uvrstio među 20 najljepših mjesta Hrvatske.  ◾

Franjo Ipša sa sinom

Desetkovano trsje u vinogradu Čurin Prapotnik

VESELA  LICA u  ISTRI u TRSJU PONAD LIVADA –  Istarski uljari i vinari Klaudio Ipša i njegov sin zadovoljni su berbom grožđa 2020., posebice kvalitetom, ali, istodobno, još i donekle zabrinuti – dok sad, uskoro, i masline ne budu pobrane i prerađene…U NOVOJ UPRAVO MONTIRANOJ ULJARI uz njihov dom u selu Ipši. ◾

TUŽNO NALIČJE  – Na žalost, kod nekih vinogradara berba 2020. pokazala je i jako tužno lice. Razloga za neraspoloženje imaju npr. u Istri sestre Katarina i Ana Peršurić jer tuča im je odnijela dobar dio roda, a pogledajte kakav razlog za tugu i plač ima obitelj Prapotnik (nasljednici famoznog  Stanka Čurina, iz sela Kog na samoj državnoj granici s Međimurjem i Hrvatskom…  ◾

___________________________

VRBNIK i GUŽVA PRED GOLOM – Vrbniče nad morem – zaliven žlahtinom!

Obilje s trsa – obilje u prikolici, a potom i u cisterni

______________________________________________

SLIKE ZA IZLOŽBU – Evo, izdvojeno, nekoliko prizora iz berbe u nas koji, rekao bih, zavrjeđuju naći se zasebno, radovi s određenom dodanom vrijednosti, kao slike za izložbu,. Autori su stari majstor fotografije Marko Čolić, te mlada, polentna nova nada s kamerom u ruci Lucija Šember, kao i  akademska slikarica Iva Bura s Pelješca.

MARKO ČOLIĆ

Igra boja: plavo-žuto-smeđkasta simfonija

Sunce u bobama Graševine: 24-karatno zlato Zlatne doline

Vallis Aurea – impresionizam francuskog tipa

Primošten, babić: jesenska ikebana prirode i čovjeka

LUCIJA ŠEMBER

Šetalište tate Zdenka Šembera

Savršeni geometrijski sklad

Reda mora biti…

Pedanterija! Ubrano grožđe je to zavrijedilo

Okrepa na kraju

IVA BURA

I na kraju – velebni Dingač! Grožđe i opet na visini. Autorica djela je akademska slikarica IVA BURA, kći pelješkog vinogradara/vinara Nika Bure. Prizor: vinogradska strmina Dingača gdje, na Potočinama, svoju parcelu na tome prestižnom lokalitetu ima rođak obitelji Bura – vinogradar/vinar Vedran Kiridžija. Dolje, na obali, Kiridžija posjeduje smještajni objekt. Hommage au Dingač Wine&Tourisme GRAND CRU Resort!                                                                                                                                            _________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana

OD DRVOSJEČA i PILARA DO UZGAJIVAČA GOVEDA i MESARA

M Brothers standardi

Nekad su, po obiteljskom nasljeđu, bili drvosječe, a sad su uzgajivači goveda i svinja te mesari. Nakon što je prodana obiteljska pilana, braća Nikola, Hrvoje i Tomislav Maturanec iz sela Sudovčina kod Ludbrega odlučili su se posvetiti radu na zemlji i štaviše – svjesni i zdravstvene i organoleptičke vrijednosti i važnosti prirodnog pristupa za kakvoću finalnog proizvoda – produkciji zdravo uzgojenih namirnica, pa su krenuli u okrupnjavanje zemljišta u svom vlasništvu.

U rodnome kraju nisu glede površina a i eko-uvjeta pronašli zadovoljavajuće rješenje pa su istraživali dalje, da vide gdje bi mogli doći do, po za njih prihvatljivim uvjetima, većih površina terena za start. Ono što su tražili našli su na lokaciji Gornji Poloj, tridesetak kilometara od Karlovca sa skretanjem, sa stare ceste prema Plitvicama, odmah prema Bariloviću, Perjasici i Primišlju. Tamo su, u ekološki nezagađenom prostranstvu na kojemu su se i nekad žitelji bavili stočarstvom, kupili 300 hektara zemljišta od čega su 150 ha odmah ogradili, te su 2015. godine uspostavili farmu The M-Brothers za uzgoj prvenstveno goveda, jer govedina se u trenucima njihovih usmjeravanja prema stočarstvu ponovno počela jače tražiti, ali odlučili su se i za paralelni uzgoj svinje.  Što se tiče vrsta, kod goveda su izabrali anguse, koji slove kao dosta otporniji od drugih pasmina, posebice za držanje stalno na otvorenome, i 2016. uvezli su iz Austrije a potom iz Njemačke i Estonije, prve junice, uglavnom crnog angusa, a kod svinje išli su na popularnu mangulicu i na kombinaciju mangulice i duroka.

Nikola (desno) i Hrvoje Maturanec, The M-Brothers za uzgoj goveda

– Sad imamo ukupno 580 grla goveda, 90 posto crnog i 10 posto crvenog angusa, od toga broja 320 je ženki za rasplod a ostalo su telad i junad – kaže Nikola Maturanec, kao najstariji brat voditelj farme, suport mu pružaju Tomislav kao strojarski tehničar i Hrvoje, zasad još kao student na zagrebačkom Agronomskom fakultetu na odsjeku za preradu mesa. –  Što se tiče svinja, njih jer ukupno 400, a ovamo na Gornje Poloje na otvoreno dovozimo ih iz našeg uzgajališta u Varaždinu tek kad dosegnu težinu od 50 kg.

Životinje su vani, u velikim oborima unutar spomenutih 150 ograđenih hektara terena, i lijepo ih je gledati, na trenutke prizori podsjećaju na  scene iz američkih kaubojskih filmova….

Angusi Maturanecovih na farmi u Gornjem Poloju. Uzgoj je na otvorenome. Ukupna površina zemljišta u vlasništvu je oko 300 ha, od toga polovica je već ograđeno, na način da su neke parcele vrlo prostrane, neke srednje veličine i neke, za zimske uvjete, manje. Po terenu Maturanci su dali izbušiti bunare za potrebe napajanja stoke

– Od početka svibnja do jeseni dok traje vegetacija životinje se hrane uglavnom s onime što im nudi priroda, dopuna su žitarice kupljene u okolnim OPG-ovima, a preko zime grupirane su u manjim ograđenim prostorima, angusi bez krova nad glavom,  i hrane se sijenom i žitaricama skupljenih tijekom rodne sezone i čuvanih u golemom hambaru. Voda za piće riješena je na način da su unutar prostora na kojima borave životinje iskopani  bunari duboki po 160 metara.  Na toj dubini dovoljno je vode, eto u blizini farme, na udaljenosti od nekih po tri kilometra, teku rijeke Mrežnica i Korana – dodaje Nikola Maturanec koji nas je poveo u razgled farme.

Zasad još M-Brothersi tuku po dva junca tjedno, tako da će ove godine tržištu ponuditi  stotinjak goveda. Maturančevi očekuju da bi u 2021. ponuda skočila za još toliko, a poslije, u narednim godinama, da bi mogli ponuditi godišnje i po 300 komada goveda.

Ovih dana uveden je na imanju zimski režim, što znači da je većina goveda već skupljena u manje obore gdje su postavljeni punktovi za hranu. Obilazak angusa: Nikola Maturanec s a svojim psima čuvarima pasmine Veliki pirinejac

U sklopu farme su, dakako, klaonica, mesnica i rashladne komore gdje se svježe meso nakon svakog kolinja ostavlja na cijeđenju tako da se i time izbjegava česta pojava vezana uz mesa u zatvorenim prostorima uzgajanih goveda a kupljena po mesnicama, to je da primjerice sirovi odrezak donesen doma izgleda obećavajuće velik a nakon termičke obrade, nakon što izgubi višak tekućine, bude znatno manji… Tu su, posebno, i komore za dozrijevanje mesa, a u planu je urediti još i dodatne komore za prikladno sušenje mesa za određene delicije. Maturanci zasad glavninom nude obrađene polovice, po dogovoru će ih izrezati i na manje komade, a inače, počeli su i s finalizacijom, konkretno proizvodnjom npr. kobasica, salama, špeka, čvaraka, svinjske masti, ponudu u tom smislu kane malo-pomalo širiti i intenzivirati. Aktualni izbor može se vidjeti na www.the-m-brothers.com.

Hambar sa za stoku pripremljenom hranom za zimu – sijenom i žitaricama kupljenim od lokalnih OPG-ova

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

Zasad još nemaju svojih mesnica kao prodajnih mjesta u gradovima, ali dobro je to što naručenu robu dostavljaju na kućnu adresu. I, kaže Nikola Maturanec, jako su zadovoljni odzivom naručitelja. Cijene mesu jesu nešto više nego inače po mesnicama, ali – treba uvažiti to da su životinje uzgajane zdravo, prirodno, na otvorenome i s mogućnosti da budu dosta u pokretu, te to da komadi mesa nakon pečenja ne kaliraju na veličini…   ♣

_________________________________

PATKICE OREHOVEC!

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, na otvorenome! Nedavno su prvi delikatesni proizvodi Orehovec izašli pred javnost – dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

___________________________

Šesti Dani pršuta u Zadru

ŠAMPION 2020. JE DALMATINSKI PRŠUT SMJELI

            Pršut…mmmmm.. mljac mljac! Što je to pršut? Pojednostavljeno, riječ je o prerađevini od svinjskog buta s vrlo visokom dodanom vrijednosti, proizvodu dobivenom pacanjem, pažljivim stiskanjem do određene mjere, sušenjem na buri odnosno dimljenjem pa sušenjem na vjetru i, potom, dužim dozrijevanjem u ambijentu s primjerenom vlagom. Dok su po šunki poznati kontinentalci, u nas ponajviše Slavonci, pršut je obilježje mediteranskog juga. Ima ga više tipova, kod nas razlikujemo dva bitna, jedan je dalmatinski, koji sadrži i bijeli masni dio i koji se podvrgava i dimljenju, a drugi je istarski, koji, po tradiciji, nema tog bijelog dijela naime u neka gospodarski lošija vremena uzgajivači svinja odstranili su ga kako bi za sebe proizveli mast, k tome običaj je da se taj pršut ne dimi nego se samo izlaže vjetru. Oba tipa, svaki na svoj način – mmmm…mljac mljac!

Hrvatska proizvodi poprilično pršuta, svake godine više, podaci iz Hrvatske gospodarske komore govore o produkciji 4377 tona u 2019. godini, a 2014. pršuta smo imali 3989 tona. U 2019. godini smo izvezli 910 tona pršuta, u vrijednosti od 6.347.338 €. Na tržišta zemalja EU u 2019. godini plasirano je 83 posto vrijednosti. U 2019. godini prvo izvozno tržište za taj proizvod je, s udjelom od 37 posto u ukupnoj vrijednosti izvoza proizvoda od plećke i buta, bila Slovenija, a slijedile su Poljska i Njemačka. Kako je Hrvatska – zasigurno i zahvaljujući turizmu – popriličan potrošač pršuta, u istoj godini uvezla je 3646 tona pršuta, u vrijednosti od 20.211.164 €!

Šampion šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru je pršut marke Smjeli, iz proizvodnog pogona kojime upravlja Splićanin

                              Kad je već pršut roba s visokom dodanom vrijednosti i s obzirom da smo izrazito turistička zemlja za koju bi bilo logično da uz more sunce, prirodne ljepote, smještaj i razonodu maksimalno plasira i svoje poljoprivredne proizvode a posebice delicije poput vlastitog pršuta (naravno tu mislim i na neke druge, poput slavonske šunke naročito od crne slavonske svinje i mangulice, pa kulen, tipične domaće kobasice…), to baš – kad se na policama u odjelima za hranu pogleda uvoz – čini se i nije slučaj. Problem kod pršuta je svakako to što se očito nije vodilo dovoljno brige o tome da se kako treba širi i unaprjeđuje svinjogojstvo i da pršutari kao usredotočeni primarno na butove i eventualno plećke mogu povoljnije doći do njih, kako treba obrađenih, a ne da moraju kupovati i druge dijelove koji im ne trebaju, tako da, barem po pričanju niza hrvatskih pršutara s kojima sam razgovarao na festivalu pršuta u istarskom Tinjanu, mnogi pršuti iz hrvatskih pršutana što se tržištu nude pod blagoslovom Klastera hrvatskog pršuta odnosno udruge pršutara zamišljene da funkcionira na poslovnoj razini, nisu od buta svinje uzgojene u Lijepoj našoj nego od uvezenih butova, u velikoj mjeri npr., opet po tome što sam čuo u razgovoru s pršutarima u Tinjanu, iz Mađarske i Austrije.

Ne kažem da su pršuti hrvatskih pršutara proizvedeni od butova kupljenih vani iz razloga uvoza slabe kakvoće, samo postavljam pitanje Na čemu se baziraju njihove zaštite i Zaštićene oznake zemljopisnog porijekla a pogotovu Zaštićene oznake izvornosti? Proizvod što se nudi pod zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla a pogotovu proizvod pod zaštićenom oznakom izvornosti morao bi biti od sirovine od životinje uzgajane u ekološkim uvjetima i po tradicijskim lokalnim uzancama područja navedenog unutar tih dviju zaštita, naime od njega se očekuje da potrošaču u punoj mjeri prenese poruku kraja u kojemu se rodio. Uostalom, pa radi toga i postoje takve zaštite, upravo da deliciju izdignu iz mase istorodnih i najčešće industrijskim načinom rađenih proizvoda, te da je time stave u tržišnom smislu u povlaštenu, bolju poziciju, u smislu da podnosi višu cijenu koju će imućniji i verzirani kupac rado platiti (a takvih znalaca s dubljim džepom i spremnih platiti skuplje ima!), kao i to da na pojedinom teritoriju stimulira količinski dovoljnu produkciju takvog povjerenja vrijednog proizvoda, k tome te zaštite u bolju tržišnu poziciju – s obzirom da donose image, dobru reklamu k tome danas imaju i popriličnu moć privlačenja gostiju/turista u određeni prostor gdje se rađa nešto posebno, stavljaju i cijeli kraj odakle dolazi po geografskom porijeklu i izvornosti zaštićena delicija – bio to pršut, sir, vino, ulje….

U Hrvatskoj se već godinama održavaju gastro-turističke manifestacije Dani pršuta, za ovu je godinu šesto izdanje piredbe bilo, pod pokroviteljstvom HGK, krajem rujna u Zadru. Hrvatska gospodarska komora podržava Dane pršuta još od osnivanja Klastera hrvatskog pršuta jer smatra da u proizvodnji pršuta, koji zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, ima velik potencijal i to ne samo u turističkoj ponudi već i u izvozu, izjavio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U okviru ukupnog programa bilo je stručno ocjenjivanje pršuta. Šampion 6. Dana pršuta je dalmatinski pršut tvrtke SMJELI, koju u Splitu vodi Vlade Prančić znan kao Smjeli. Nikada do ove godine nije bilo toliko pršuta ujednačene kvalitete, čulo se iz krugova organizatora, i to je rezultiralo time da sada nije bilo srebrnih i brončanih plaketa nego su svi dobili zlatne plakete. Jedan dan manifestacije bio je posvećen struci pa su se tako u hotelu Kolovare održali okrugli stol na temu: Kontrola zaštićenih hrvatskih pršuta i njihov plasman u izazovnom vremenu pandemije te brojne radionice. Jedan cijeli dan pak bila je izložbeno-prodajna prezentaciju pršuta na Trgu Petra Zoranića.

Zbog krize uzrokovane pandemijom u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bilježimo pad turizma za gotovo 50 posto, a južnije od Zadra i snažniji. Smanjenje turističke potrošnje i blokada HORECA kanala posebno je utjecala na sniženje potražnje i prodaje vina i pršuta koji su perjanica eno-gastronomske ponude i dio identiteta pojedinih turističkih destinacija ovdje na Jadranu, ali i na kontinentu – kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević i dodao kako za pršutare, nažalost, ne postoji Nacionalni program pomoći kao za vinare, ali ako situacija potraje, osim horizontalnih mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnost, Država bi trebala razmisliti i o drugim oblicima pomoći ovom sektoru. Smatra kako je upravo ova kriza pokazala da je u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale. Posebno, mrežu trgovačkih lanaca i to ne samo u Hrvatskoj već i izvozno-prodajne kanale na inozemnim tržištima.

                – To je posebno važno  jer proizvodanja pršuta u RH iz godine u godinu raste, sve je bolje povezivanje primarnih proizvođača svinja s proizvođačima pršuta. I ono što svakako ohrabruje kao podatak je da se u zadnjih nekoliko godina u pogone za proizvodnju pršuta uložilo više od 270 milijuna kuna i da su to automatizirani pogoni s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama što je uz tradicionalnu, zaštićenu, i specifičnu tehnologiju proizvodnje ključan preduvjet produktivnosti i konkurentnosti – poručio je Kovačević.

Dodatni poticaj izvozu pršuta svakako je i njegova vrhunska kvaliteta o čemu svjedoči i to da su krčki, drniški i dalmatinski zaštićeni oznakom zemljopisnog podrijetla, a istarski oznakom izvornosti. Prema podacima iz studije Europske komisije objavljene početkom 2020. procjenjuje kako je vrijednost ukupne prodaje proizvoda s geografskim porijeklom u 2017. godini iznosila je 74,7 milijarde eura od čega poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 27,3 milijarde eura vrijednosti. Prema tome istraživanju zaštićeni proizvodi u najvećoj se mjeri traže u zemlji proizvodnje (58%), a procjenjuje se kako izvoz svih proizvoda sa zaštićenim oznakama čini 15,5 posto ukupnog izvoza sektora proizvodnje hrane i pića. Prema istoj studiji, vrijednost poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom raste za 55 posto u odnosu na proizvode koji nemaju zaštićenu oznaku.

– Hrvatska je još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500.000 komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba. Još uvijek bilježimo veliki uvoz, ali vjerujem – poručio je Kovačević – da će se zbog povećanja proizvodnih kapaciteta situacija promijeniti i da ćemo postići samodostatnost. ♣

__________________________________

PAŠKI SIR GLIGORA!!!

_______________________________________

VIJESTI/NEWS

Trilogija Fino & Vino

GRKINJA u ZAGREBU: KAM’ ĆE SUZA NEG’ NA OKO!… Počet ću od drugog dijela trilogije! Grkinja Claudia Papayianni u Zagrebu je sasvim slučajno prije nekoliko dana ušla u bistrò Trilogija Fino & Vino na Kaptolu, i pogodila upravo termin u kojemu se tamo za grupu gostiju održavala jedna od već uobičajenih degustacija većeg broja da tako kažem nesvakidašnjih vina, tj. onih koja se rjeđe vide u našim prodavaonicama i onih koja s obzirom na njihovu cijenu mnogi, ali ne i samo u nas, sebi ne mogu priuštiti.

Claudia i Alexandra Papayianni – prve su slijeva. Na kraju stola sjedi Marko Dušević

Na kušanju su u prvome krugu bila vina samo iz podruma, a u drugome krugu i vina iz butelja koje je Marko Dušević držao ispod mora

Riječ po riječ s voditeljem lokala Krešom, koji obavlja i ulogu sommeliera, i ubrzo se otkrilo da je gospođa već duže vrijeme privremeno nastanjena u Metropoli i da je i poslom vezana uz Zagreb te da je na području Chalkidikija vlasnica uglednog vinskog podruma! Društvance kušača pozvalo je Claudiju Papayianni da se pridruži degustaciji, a onda se saznalo i to da je gdja Claudia supruga veleposlanika Danske u Hrvatskoj te da je to razlog njena boravka u glavnome gradu Lijepe naše, a i to da je djevojka u njenoj pratnji njena kćerka Alexandra i da je u Zagrebu na studiju medicine! Za idući dan u bistròu Fino & Vino planirano je novo kušanje, ovaj put hrvatskih i u popriličnome broju talijanskih vina uglavnom iz Pijemonta a koja u buteljama u podmorju kod Paga po desetak mjeseci u kavezima na dubini te na prirodnom pritisku od oko 3,7 bara drži Zadranin Marko Dušević, vlasnik kuće Adriatic Shell, isprva usmjeren na uzgoj školjaka i plodova mora na Pagu a u neko novije vrijeme orijentiran i na istraživanje promjena na vinu čuvanome u boci u moru ali i na promatranje u kojoj se mjeri na boci lijepi morska flora čineći butelju i lijepim ukrasnim predmetom, pa su dame bile ponovno pozvane da se pridruže.

Claudia Papayianni i kćerka Alexandra

Na kušanju su ukupno bili: pjenušac Classic brut 2006 – Tomac; Sauvignon 2014 Goriška brda – Šibav; mješavina bijelih sorata Superslav 2018 macerirano nefiltrirano Kutjevo – Sontacchi; Venje bijelo 2008 kasna berba barrique Kutjevo – Enjingi; Nevina sv. Ante malvazija 2017 – Saint’s Hills; Santa Elena bijelo 2017 malvazija ZOI Hrvatska Istra – Ipša, pa Alexandra Malagousia 2019 malvazija PGI Chalkidiki – Claudia Papayianni; Bolgheri rosso Le Serre Nuove dell’Ornellaia 2007 – Ornellaia; Amarone della Valpollicella classico 1981 – MASI, te, iz mora, u režiji Marka Duševića: Zinfandel 2018 Pelješac – Benmosché; Barbera 2016 Pijemont – Silvano Bolmida; Barbera 2017 Pijemont – Edoardo Sobrino i Nebbiolo 2017 Pijemont – Edoardo Sobrino

Claudia Papayianni popunila je ovo drugo kušanje i nekim svojim vinima – pjenušcem, te  mirnom Malvazijom Alexandra nazvanom tako po kćerki. Specijalno za gošće iz Grčke, Trilogija Fino & Vino priredila je na tanjuru domaću puricu z mlincima! Ovo je bio prvi susret Claudije Papayianni s domaćom zagorskom puricom, jelo ju je oduševilo, ali i vina njegovanima neko vrijeme ispod mora, našla ih je vrlo zanimljivima, moguće je da će se kod Marka na Pagu uskoro naći i poneka Claudijina butelja.

I sad, napokon, prvi dio trilogije – za vrijeme ovoga kušanja na vidjelo je izašao još jedan detalj o tome kako bog vina Dioniz utječe na sudbine: današnji suprug Claudije Papayianni veleposlanik Danac svojedobno je kao visoki diplomat u Grčkoj sudjelovao na nekoj važnoj konferenciji na kojoj je odlučio kolege počastiti vinom što ga je za boravka u toj zemlji određeno vrijeme prije navedene konferencije imao prilike kušati i jako mu se dopalo, i eto bilo je to vino upravo iz podruma Papayianni – u kojoj, inače, žene vode glavnu riječ, žena je naime enologinja podruma a žena je i derektorica prodaje! – tako da je na prezentaciju pozvana i Claudia Papayianni. Ona u to vrijeme inače nije imala tješnje veze s diplomacijom kao profesijom, a onda je, ubrzo nakon što su se diplomat i vinarka upoznali i vjenčali – naglo počela imati veze s diplomacijom…

Treći dio trilogije? Danac nakon mandata ambasadora u Hrvatskoj dobio je premještaj u Ganu, i bračni par uskoro će tamo na četiri godine, međutim kćerka ostaje u Zagrebu dok ne završi studij a možda i specijalizaciju – želi biti kirurg, a mama k’o mama svako toliko će je posjećivati…

Podrum Claudije Papayianni iz vana te, dolje, barricaija

Claudia Papayianni sa svojom enologinjom i, desno, vino malvazija Alexandra Malagousia posvećeno njenoj kćerki Alexandri

Posjed Papayianni obuhvaća oko 20 hektara vinograda smještenih u planinskom lancu na lokaciji Arnea uz šumu Taxiarchis i na visini od 250 do 650 metara. Od tamo je rodom Claudijin tata, dok joj je mama Njemica. Claudija je inače rođena u Solunu, oko 70 km udaljenom od Arnee. Na imanju se uzgaja devet sorata, to su od domaćih Assyrtiko i Malagousia (bijele) te Xinomavro (crna) a od međunarodnih Sauvignon blanc, Chardonnay, Viognier (bijelo), Merlot, Syrah, Cabernet sauvignon.

Područje Arnea ima kontinentalnu klimu s hladnim i teškm zimama s dosta oborina i s dugotrajnim sušnim ljetom međutim s vrlo svježim noćima, što pogoduje dobrom dozrijevanju grožđa. Područje je to prikladnije za bijelo nego, iako je riječ o debelome jugu, za crno vino.

U 2006 sagrađena je moderna vinarija s 3300 četvornih metara površine i kapaciteta 400.000 boca. Uz prostor za prihvat grožđa i prostor za vinifikaciju i manji zasebni podrum pod zemljom za vinifikacije za proizvodnju superpremium vina, ima, dakako, prostranu dvoranu za dozrijevanje vina opremljenu drvenm bačvama Allier & Nevers i s nešto bačava od američkog hrasta, zatim suvremenu punionicu, laboratorij i oveću degustacijsku dvoranu te naravno i prodavaonicu vina ali i drugih tipičnih lokalnih proizvoda. ♣

fino & vino… NOVE VELIKE ZVJERKE – Novo kušanje vinoljubaca u zagrebačkom bistròu Trilogija fino & vino, koji pomalo postaje kultno mjesto susreta uz svjetske vinske zvjerke: na degustaciji su sada bili Chablis 2004 Vieilles vignes (12,5vol %) Daniel-Etienne Defaix – Domaine du Vieux Château, Sauvignon blanc 2016 Opoka cru Jordano (14 vol %) – Marjan Simčič, Goriška brda; Noir 2018 Eko modri pinot (13,5 vol %) – Burja, Vipava; Sotanum MMX les Vins de Vienne syrah 13,5 vol%) – Cuilleron – Villard – Gaillard, Rhône igp; Châteauneuf-du-Pape 2013 (15 vol %) – Clos du Pape, Châteauneuf-du-Pape aoc… And the winner(s) is/are… Chateauneuf-du-Pape 2013 Clos du Pape and Sauvignon 2016 Jordano Marjan Simčič…  Veliko finale – Panama Rum 2013 5+1 što znači da je pet godina odležavalo u Panami a onda još godinu dana u Europi…♣

Pamtljivi ulazak u punoljetnost

LUCIJA, ROBERTO CAVALLI i ZLATAN PLAVAC GRAND CRU –  Lucija je upravo navršila 18., a s ulaskom u punoljetnost, kao učenica zagrebačke Hotelijersko-ugostiteljske škole s usmjerenjem prema ugostiteljstvu (plod ne pada daleko od stabla – njen tata Krešimir je sommelier i ugostitelj!) dobila je, simbolično, na dar od ponosnog dedeka (koji već desetljećima vršlja po vinskom svijetu) unikatni otvarač za butelje nastao u studiju svjetski glasovitog modnog maga i vlasnika vinskog posjeda u području Chianti Classico u Toskani Roberta Cavallija. Vještina baratanja tim skupocjenim alatom za otvaranje vinskih boca morala je biti pokazana na licu mjesta, naravno, na adekvatno ekskluzivnom hrvatskom proizvodu, zdravica u zagrebačkom bistròu Fino & Vino za dvadesetak uzvanika je uslijedila s izvanrednim hvarskim crnjakom Zlatan Plavac grand cru 2010 iz dvostrukog magnuma…

Lucy in the sky with the diamonds!… ♣

______________________

YESSS! CHEESE FROM PAG!

Mljac, mljac, mljac…  Jesti svježe sezonsko, domaće!

TORTICE OD PATLIDŽANA  – Ukusno, krepko, brzo gotovo, cjenovno dostupno: patlidžan, svježi krem sir ABC od Belja, nekoliko tanjih kriški finog domaćeg sušenog špeka, maslinovo ulje. Patlidžanu maknuti koru, narezati ga na ploške pa ploške staviti u zdjelu, posuti ih s malo soli i rukom izmiješati da sve budu podjednako zasoljene. Pustiti desetak do 15 minuta da odstoji u zdjeli. Na štednjaku jače zagrijati narebranu teflon-tavu. Iz zdjele izbaciti vodu koju je pustio nasoljeni patlidžan, ploške staviti na čistu suhu kuhinjsku krpu i prekriti ih drugom suhom krpom te s vrha dlanovima stisnuti, da ostatak vode s ploški prijeđe u krpu, Vruću tavu premazati kožicom od špeka da sva zasja, pa na njeno vruće kožicom špeka zamašćeno dno složiti posušene ploške patlidžana i dobro ih ispeći s obje strane. Pečene ploške patlidžana premjestiti na tanjur i politi s malo maslinova ulja, da ga patlidžan upije. Na jednu krišku razmazati po vrhu malo krem-sira i povrh složiti po kriškicu špeka, pa na to staviti novu krišku patlidžana i na nju novi sloj krem-sira i po krišku špeka, te tako formirati tortice, dovoljno je da budu sa po četiri kriške patlidžana s time što na najgornju plošku nije potrebno stavljati namaz, može je se malo politi uljem i za ukras posuti ribanim tvrdim zrelim sirom. Kao prilog poslužiti blago tostirani kruh, vrlo ukusan zna biti Mlinarova peka…  ♣

Drevna petkovna kultura/Friday’s long tradition

SJAJNO DRUŠTVO: JADRANSKA PLAVA RIBA & RASNI CRNJAK – Excellent company: genuine cro-adriatic home fried blue fish & racy red, odnosno svježa jadranska doma pržena plava riba, potom paški sir i rasni crnjak. Moje sadašnje sjećanje: bila mi je čast nalaziti se u društvu Ivana Gligore, osnivača i vlasnika paške sirane Gligora, te nekolicine svjetskih vinskih zvijezda, pijemontskih velikana Giovannija Conterna s posjeda Azienda Giacomo Conterno, zatim Domenica Clerica (Giovanni Conterno i Domenico Clerico nažalost pokojni su), te Elija Grassa. Svi vrlo jednostavni, srdačne osobe, od njih sam mnogo naučio o siru i vinu, posebice o Barolu.

Lokarda (lat. Scomber Japonicus), na slici, morska je riba iz porodice skušovki. U Hrvatskoj je još nazivaju plavica. Lokarda ima, kaže stručan opis, vretenasto tijelo, usko pri vrhu glave, a koje se širi prema sredini tijela te se ponovno sužava prema repnoj peraji. Repna peraja je izbačena pri vrhu i dnu a po sredini je duboko urezana. Leđa ribe su zelenkasto-smeđe boje i ispresjecana okomitim tamnim crtama. Lokardu je nekome teško razlikovati od njoj najsrodnije skuše. Karakteristike po kojima se razlikuju su sivkaste pjege na trbušnom i bočnom dijelu lokarde, dok je kod skuše taj dio tijela boje sedefa. Lokarda ima znatno veće oko od skuše.

Jadranu lokarde dosegnu do 45 cm dužine i 1,10 kg težine dok drugdje mogu narasti i do tri kilograma. U Jadranu lokarde je mnogo, a ona se najradije zadržava na brakovima otvorenog mora uz koje i zimuje. Na proljeće se približava obali i kanalima. Način života i ishrana: lokarde žive na dubinama do 300 metara, tijekom dana borave bliže dnu, a u sumrak migriraju prema površini. Lokarda je grabežljivac koji se hrani raznim morskim životinjicama, srdelamainćunimaračićima i ostalom sitnom ribom. Lokarda je uz skušu jedina jadranska skušovka koja se hrani i planktonima. Razmnožavanje: lokarde se mrijeste koncem ljeta i početkom jeseni. Gospodarska vrijednost: lokarda nije toliko ukusna i cijenjena kao skuša, a veća potražnja vlada jedino za većim primjercima. Rasprostranjenost: lokarde obitavaju uz sve obale. Raširene su i diljem AtlantikaIndijskog i Tihog oceana. U Atlantiku žive sjeverno do Nove Škotske te do zaljeva sv. Lovre na zapadu, te kod Britanskog otočja.♣

Hitro gotova slastica

ČOKO-BOMBA – Prirediti, za desert kad bude gotov, šest manjih šalica za crnu kavu, zapremnine od oko 1 dl ili 1,1 dl, te jednu malkice veću šalicu od oko 1,5 dl za jezrgu oraha i eventualno bademe (jezgre) koje treba usitniti, oko 15 dag keksa Petit Beurre iz Kraševe proizvodnje, zatim 20 dag tamne čokolade za kuhanje s udjelom kakaoa od 70 do 75 posto i 10 dag tamne čokolade za kuhanje Dorina, mlijeko s 3,8 ili najmanje 2,8 masnoće, malo maslaca. Kekse samljeti i odložiti u posebnu zdjelu, jezgre oraha i eventualno bademe napunjene u spomenutu veću kavenu šalicu usitniti također mljevenjem i staviti u zdjelu s keksima, dobro promiješati. Čokoladu usitniti trganjem na komadiće i držati posebno. U prikladnoj posebnoj zdjelici zakipiti oko 4 dl mlijeka, pa kad se ono smlači polagano ga ulijevati u zdjelu s izmiješanim usitnjenim keksima i orasima/bademima, te napraviti gustu smjesu. Njome napuniti onih pripremljenih šest manjih šalica za kavu do polovice, odnosno tri četvrtine, pa pustiti da se smjesa posve ohladi i jače zgusne, stvrdne. U posudu s oko 2 dl mlijeka dodati jušnu žlicu maslaca te zdjelu staviti na laganu vatru i pomalo u mlijeko dodavati komadiće čokolade koju treba, uz stalno miješanje da se ne prihvaća za dno, rastopiti. U pripremi imati još malo kuhanog mlijeka, naime valja paziti da čokoladna smjesa ne bude suviše gusta, znači moguće je da će trebati u zdjelu i doliti malo mlijeka. Sa čokoladnom smjesom dopuniti male kavene šalice do vrha i pustiti da se čokolada ohladi, dobro je prije konzumacije kolač ostaviti da počine preko noći. Po želji se može ukrasiti posipanjem po vrhu mljevenim orahom ili mješavinom mljevenih oraha i badema. Kao pratnju čoko-bombi mogu se ponuditi  svježe borovnice ili kupine… ♣

Za zabrinuti se

400.000 TONA BAČENE HRANE!

Doista, za zabrinuti se: u Hrvatskoj godišnje u otpadu završi 400.000 TONA hrane! Mali ekran kaže da svaki Hrvat u godini dana baci u smeće po oko 97 kilograma hrane! GROZNO.

Najviše hrane, rečeno je na radiju, baci se u kućanstvima, a najviše bacaju imućnije obitelji odnosno pojedinci. te MLADI LJUDI! ♣

____________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….. 

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 09. 2020 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: ML) VELTLINAC CRVENI 2019 – Robert BRAJEPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mladina-Lokošin Dol • kosina/slope • sorta/variety: Veltlinac crveni • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  – doimlje se vrlo kvalitetnime ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, s nervom, čisto i uredno, lijepo se pije uz jednostavnija svakodnevna jela. Žućkasto-zelenkaste boje, sa svježim trajnim voćnim mirisom prema kiselkastoj zelenoj jabuci i citrusima, kao da se tuda provlači i nit mineralnoga. U ustima živo, zaobljeno, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, dosta puno, dobrog do vrlo dobrog tijela, vrlo solidne trajnosti ■ SERVICE:  ⇑ • (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, domaći naresci, školjke, glavonošci, kuhana riba, fiš-paprikaš, perad svjetlijeg mesa) • 12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

Pjenušci/Sparkling

  (mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto/limestone • sorta/variety: Pinot crni (noir) • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija/fermentation: u inoksu/stainless steel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuć, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one  –  tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

  (mpc/pp: XXXL = 68 €) SAN LEONARDO 2015 – TENUTA SAN LEONARDOPORIJEKLO/ORIGIN: Trentino – Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon  (60 %), Carmenère (30 %), Cabernet franc & Merlot • loze stare/vines old • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija & spontano vrenje, na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa, uz remontaže i délestage/skin contact & spontaneous fermentation in small concrete cascs, with pumpovers and délestage – cca 18 dana/days  • dozrijevanje/maturation: bačvice – jednom, dvaput i triput rabljene – francuska hrastovina/small casc (barrique 225 lit) – once, twice and three times used  – french oak – 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,375 lit – 0,75 lit – 1,5 lit – dvostruki/double magnum 3 lit – Imperiale 6 lit – Salamanazar 9 lit – Baltazar 12 lit – Melchior 18 lit • ukupno proizvedeno butelja/bottles produced in total: 71.182 = 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti IGT Z • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: upečatljivo, s karakterom, višeslojno, toplo, skladno i aristokratski elegantno. Perjanica kuće San Leonardo. Klasična bordoška mješavina sorata, sposobna za osobito dugo odležavanje (pokazalo se na degustacijama u podrumu: 30 i više godina!). Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, već na pogled na stijenku čaše na kojoj ostavlja debeli film što se pretvara u lijeno cijedeće suze, djeluje kao gusto. Diskretnog punog i trajnog mirisa koji upućuje na profinjenu varijantu bordoškog stila. Bouquet nudi splet zrelog tamnog bobičastog i jagodičastog voća prošaranog nitima mineralnoga te nježnim fenolnim notama i fino iskazanim začinima. U ustima slankasto, s odličnom, zrelom kiselosti, vrlo živo, puno, sjajno zaobljeno, sa zamjetnim ali zrelim i posve pripitomljenim taninom. Tijelo snažno, završetak dugačak. Za piti uz hranu ali i, zasebno, u meditativnim trenucima. ■ SERVICE: ⇗  ⇒ • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: XXXL = 64 €) CARMENÈRE di San Leonardo 2015TENUTA SAN LEONARDOPORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Carmenère • loze stare/vines old • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija & spontano vrenje na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa uz remontažu i délestage/skin contact & spontaneous fermentation in small concrete cascs with pumpovers and délestage – cca 18 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvice jednom, dvaput i triput rabljene – francuska hrastovina/small cascs (barrique 225 lit) once, twice and three times used – french oak – 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy • 0,75 lit  – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6250 à 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vigneti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno,  kompleksno, elegantno, mekano, puno, gusto, svježe i podatno, može vrlo dugo trajati u odličnoj kondiciji. Tamne je duboke rubinske boje, lijepo iskazano na nosu i u ustima. Složeni bouquet nudi mješavinu voćnosti (bobičasto i jagodičasto voće) i slatkih začina te spojeva stvorenih kroz boravak vina u hrastovoj bačvici ali i, poslije, u tijeku odležavanja vina u butelji. Okusom rafinirano, lijepo zaobljeno, mekog tanina, donekle i kremasto, te fino slankasto i s odličnom kiselošću, to pridonosi živahnosti. Tijelom vrlo dobro, a i s dugačkim je finišom. Za piti uz jelo, ali i u trenucima meditacije, s time što će s vremenom postajati još boljime  upravo i kao vino meditacije ■ SERVICE: ⇗  ⇒ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso/red meat dishes, poultry – duck, goose/perad poput patke, guske, pečenja, dugo pirjana tamna mesa divljači, zreli tvrdi sirevi/roasts, braised or stewed meats, game and mature cheeses) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

_____________________________

Tenuta San Leonardo ukratko/Tenuta San Leonardo at a glance

Vinogradi na posjedu/Estate’s Vineyards: cca 25 – 30 ha • od/from 2015 organski uzgoj/organicVlasnik/Owner: Marchesi Guerrieri GonzagaEno-savjetnk/consultant winemaker: Carlo Ferrini  • Ukupna proizvodnja vina/Total wine production: cca 300.000 butelja/bottles • Glavna vina kuće/most important wines: San Leonardo (65.000) & Villa Gresti (15.000 boca/bottles) • Tipičan sastav vina San Leonardo kao perjanice kuće/ Typical blend for flagship San Leonardo wine: Cabernet sauvignon 60 %  + Carmenère, Cabernet franc, Merlot

Vina Tenuta Sn Leonardo. Prilozi o bijelima – sauvignonu Vette i Rieslingu objavljeni su u Potrošačkom putokazu u izdanju Kronike za mjesec kolovoz 2020.

Prije više od 1000 godina bio je to samostan, a unatrag tri stoljeća rezidencija je obitelji markiza Guerrieri Gonzaga. Danas je posjed San Leonardo golemi vrt s vinogradima i s puno cvijeća, posebice ruža. Smješten je u dolini rijeke Adige, u podnožju impozantnih trentinskih brda Baldo i Lessinskih brda koji ga dobro štite od sjevernih hladnih vjetrova i snijega. Istodobno, s juga klimu oplemenjuju utjecaji s jezera Garda. Teren je odlično dreniran. Dobar dio nalazi se na pijesku i kamenčićima što ih je s vremenom nanijela rijeka Adige. Proljetna klima idealna je za razvoj vegetacije a za vrijeme ljeta dani su vrući međutim noći su svježe, s bitno nižom temperaturom od one dnevne, što ide na ruku polaganom sazrijevanju i održavanju kiselina u grožđu. Kroz cijelu godinu a i sasvim dovoljnoi kroz ljeto područjem stalno pirka vjetrić koji stiže s jezera Garda i koji suši moguću vlagu na površini i tako sprječava razvoj bolesti.  Pristup proizvodnji vina posve je u skladu s prirodom.

Ukupna površina imanja je oko 300 hektara, s time da se spomenutih između 25 i 30 hektara pod vinovom lozom nalaze na nadmorskoj visini od oko 150 metara. Od 2015. Tenuta di San Leonardo okrenula se biološkom uzgoju I 2018. Je od nadležnog tijela dobila I certifikat o tome. Od 2018 je posjed certificiran I kao Prijatelj bioraznolikosti i nosi i oznaku BWA Friends of Biodiversity.

_____________________________________

 (mpc/pp: XXL) VILLA GRESTI di SAN LEONARDO 2015 – TENUTA di SAN LEONARDOPORIJEKLO/ORIGIN: Trentino, Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Merlot 90% & Carmenere • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija i spontano vrenje na vlastitom kvascu u manjim posudama od cementa, uz remontažu i délestage/skin contact & spontaneous fermentation on it’s own yeasts in small concrete cascs – cca 15 -18 dana/days – with pumpovers and délestage • dozrijevanje/maturation: bačvice jednom rabljene – francuska hrastovina – 12 mjeseci/small cascs (barrique 225 lit) once used – french oak – 12 months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (17.123) & 1,5 lit (600) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Vigneti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is kompleksno, skladno, mekano. Tamne rubinske boje s nijansom granatne, na nosu djeluje kao puno, mineralno, usmjerava i prema tamnom voću i slatkim začinima, zamjetne su i niti palenja, dobro uklopljene. U ustima dobre gustoće, slankasto, pokazuje lijepu kiselost, začinski segment iz bouqueta nastavlja se. Završetak je prilično trajan, u znaku fine gorkastosti ■ SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) TERRE di SAN LEONARDO 2016 – TENUTA di SAN LEONARDOPORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvgnon 50 %, Merlot 40 %, Carmenere 10 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i spontano vrenje, na vlastitom kvascu/skin contact & spontaneous fermentation – u manjim posudama od cementa/in small concrete cascs – cca 15 -18 dana/days – with pumpovers and délestage • dozrijevanje/maturation: posude od cementa/concrete vats – 80 % & barrique 225 lit – 20 % ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: skladno, svježe, ne naročito komplicirano, ugodno za popiti. Lijepe pune rubinske boje s nijansom granatne, s diskretnim ali postojanim mirisom prema tamnom bobičastom i jagodičastom voću, bouquet je stidljivo prošaran biljnim notama i začinima. U ustima vino se pokazuje mekanime, tanin odaje nazočnost ali je fino pripitomljen. Okus pun, s nešto izraženijom kiselosti, tijelo dobro do vrlo dobro finiš slankast, blago i gorkast ■ SERVICE:  ⇑ • 16  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bordeaux

VINITALY 2014: DOŽIVLJAJ VIŠE U VERONI

  Concorso enologico Vinitaly 1

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

MALO DRUKČIJE NA DEGUSTACIJI, i NAJVEĆA SVJETSKA SMOTRA VINA

Stavio sam novu recku, koja nešto znači: sudjelovanje na ocjenjivanju vina u Veroni a vezano uz sajam Vinitaly 2014! Ovo mi je bio prvi put na Vinitalyju u svojstvu degustatora-ocjenjvača, i moram reći da mi se, iako se radi cijeli dan a ne samo u prijepodnevnim satima kao drugdje, poprilično dopalo, s obzirom na neke razlike u odnosu na druga međunarodna vrednovanja vina.

Ocjenjivanje u okviru Vinitalyja 2014 održano je neposredno prije sajma vina u Kongresnom centru sajmišne kuće VeronaFiere, koja je za ove godinu priredila smotru plemenite kapljice na čak gotovo 100.000 četvornih metara površine, što je Vinitaly 2014 učinilo najvećim vinskim izlogom te vrste u svijetu.

Dosadašnja moja službena ocjenjivačka iskustva na velikim i međunarodnim natjecanjima: Concours Mondial de Bruxelles, gdje ću ove godine biti po deseti put, pa Mundus Vini gdje sam bio već šest puta, Emozioni dal Mondo u Bergamu gdje sam bio pet puta, pa Vino u Ljubljani koji se obnavlja ovoga ljeta i kamo sam pozvan po drugi put, Portugieser du Monde kamo sam takđjer pozvan po drugi put (debut je bio lani), Concours Mondial de Bruxelles edition Chile gdje sam se našao jednom i to prije dvije godine, Muvina u Prešovu, Vinistra gdje sam bio zasigurno šest ili sedam puta. Kod kuće je riječ još i o domaćim ocjenjivanjima graševina u Kutjevu gdje mi je ove godine, čini mi se, peti put, pa ocjenjivanje vina Zagrebačke županije gdje sam bio već nekih pet puta, a stigla je i pozivnica na ocjenjivanje vina Dubrovačko-neretvanske županije sa startom, ove godine, uz manifestaciju WiniFest Dubrovnik. Svi ti pozivi – lijepo priznanje reviji Svijet u čaši i meni osobno, a nazočnost na tim ocjenjivanja – golemo iskustvo…

Skarabot Klenar Martelli Suhi Persolja MiranSlika iz Verone: s vrhovnim komandantom degustacije Giuseppeom Martellijem (treći slijeva), iz čelništva Udruženja enologa Italije i predsjednikom Nacionalnog vijeća za vino pri talijanskom Ministarstvu poljoprivrede, smo Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa te voditelj Moralićeva posjeda Brič ponad Kopra i enolog-savjetnik u Kutjevu d.d., zatim znani sommelier iz Nove Gorice Davorin Škarabot, predsjednik Udruge sommeliera Slovenije Ivan Peršolja te Miran Vodopivec, enolog, osnivač i siva eminencija Konzorcija za kraški teran. Dolje: Iz Hrvatske smo među ocjenjivačima bili Ivanka Rosati, Franjo Francem i ja

Sala - ocjenjivanje

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Hrvatske su kao degustatori pozvani i enolozi Franjo Francem i Ivanka Rosatti

Vinitaly mi je zanimljiv jer dosta se razlikuje od drugih vrednovanja vina. U organizaciji je sajamske kuće VeronaFiere i pod pokroviteljstvom Komisije Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Italije i Međunarodnog udruženja enologa (UIOE). Prihvaćaju se samo vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (zoi) i sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla (zozp).

Žirija je tamo obično dvadesetak – ove godine bilo ih je, da budem precizan, 21 – sa po pet ili, kao ove godine, sedam članova od kojih su najmanje po dva talijanska enloga i najmanje po jedan enolog iz neke druge zemlje te barem po dva vinska novinara iz inozemstva, tu su još i poneki sommelier i vinski trgovac. Članove za komisije bira udruženje talijanskih enologa Assoenologi, a preporuke za degustatore iz inozemstva posebice za vinske novinare daje Talijanski institut za vanjsku trgovinu odnosno Istituto del commercio estero ili, skraćeno, ICE. Ove godine bilo je ukupno 105 kušača. Komisije nemaju, kao drugdje, svaka svojega predsjednika nego radom s izdignute govornice tako da može imati dobar pregled na cijelu dvoranu upravlja, kao vrhovni komandant, Giuseppe Martelli, iz čelništva Udruge enologa Italije. Od ove godine ocjenjuje se uz pomoć tableta, i to po vrlo praktično napravljenom učinkovitom programu koji omogućuje bolju koncentraciju kušača baš na vino jer oslobađa nekih ispisivanja po rubrikama što se moraju ispuniti na klasičnim, tiskanim listićima. Uporaba tableta s ovim programom za ocjenjivanje ostavlja degustatoru dovoljno vremena za vino, dopušta mu i da vidi kako se vino ponaša nakon minute-dvije u čaši, a to je osobito važno kod vrednovanja mnogih modernih vina što odmah kad se posluže naprosto pršte od mirisa i aroma ali onda vrlo brzo i splasnu, posve se ispušu… Ovim elektronskim načinom ubrzava se rad degustatora a time i rad komisija jer na svaki dodir prstom na neku od ponuđenih ocjena kompjuter odmah izbacuje zbroj bodova a ako se zabunite i pogriješite u nekoj od ocjena nije potrebno ispunjavati novi listić nego je dovoljno samo prstom taknuti ocjenu koja se želi i računalo začas napravi ispravku. Da ne govorim i o tome koliko se ovakvom uporabom tableta olakšava unošenje podataka na središnji kompjuter i koliko se time ubrzava obrada podataka.

Ocjenj. listic 08Ocjenjivanje uz pomoć tableta

KAZALIŠTE, ILI VOJNA PARADA…

Vrlo dobro na ovome ocjenjivanju je to što degustatori sjede svaki za svojim stolom i jedan iza drugoga, čime je, dok se čeka sljedeći uzorak, uvelike izbjegnuto čavrljanje i žamor što ometaju koncentraciju na vino i onih koji čavrljaju i onih kušača koji u njihovoj blizini rade. Tišina je u dvorani uistinu bila na zavidnoj razini i Giuseppeu Martelliju doista treba čestitati na tome, s tako velikim brojem od više od stotinu ocjenjivača. Stanke nisu po komisijama, tj. ako je neka hitrija s radom pa da na odmor ode ranije, nego postoje za sve po jedan, istodobni polusatni predah u prijepodnevnom i po jedan polusatni predah u popodnevnom dijelu ocjenjivanja. Takva koncepcija, koja spriječava šetkanje po sali, također pomaže miru i tišini u dvorani.

Somm decant 7Nakon što su stigli pred degustatore, sommelieri pred svima i, na znak, u isto vrijeme dekantiraju starija crna vina

Somm posluga 10Svi istodobno, poput vala, kreću prema kušačima da utoče vina

Jedinstven je pristup serviranju vina. Grupa poslužitelja – svi su članovi federacije talijanskih sommeliera – zaduženih za natakanje vina izlazi pred kušače u dvorani sinkronizirano, kao vojska na paradi, na znak inspicijenta. Svaki sommelier drži u ruci zamotani uzorak. Sommelieri se najprije poredaju ispred komisije za koju su zaduženi a onda, na predsjednikov znak, koji vide kao zeleno svjetlo svojevrsnog semafora diskretno postavljenoga na suprotnom zidu dvorane, svi istodobno kreću prema prvome stolu s kušačem, te tako, i dalje sinkronizirano, kao jedan val, do kraja reda. Sommelieri, odjeveni u crno i sa srebrnom sommelijerskom posudicom obješenom oko vrata, kreću se dakle ujednačeno od stola do stola te i utaču vino za svakim stolom ujednačenim ritmom, ravnajući se po predvodniku i pogledavajući se da netko ne krene hitrije odnosno ne zaostane. Vizualno djeluje vrlo efektno. Očito je da je puno rađeno na koreografiji. Kad dođu do posljednjeg reda stolova s kušačima i nakon što utoče vino degustatorima i za tim stolovima zadnjima u redu, sommelieri nakratko zastanu, da bi potom, na znak, istodobno krenuli do svojega početnog stajališta pred prvim redom stolova, okrenuli se prema degustatorima kao da ih blagim naklonom žele pozdraviti, potom se, kad spaze zeleno svjetlo na suptornome zidu, svi u isti trenutak okrenu na desno, malo zastanu i, opet na znak, kao u vojnoj paradi kako su i došli odu, sada s praznim bocama, strojevim korakom prema izlazu iz dvorane.

Kod crnih vina starijih od četiri godine prakticira se dekantiranje. Sommelieri svi istodobno, opet kao da je riječ o igrokazu, i to dobro uvježbanome, dekantiraju kapljicu pred svima. Teatralno, vrlo simpatično!

Degustiraju se po 22 do 24 uzorka prijepodne i popodne, oko 44 do 47 ili 48, u svakom slučaju ne više od 50 uzoraka dnevno. Raspoređeno na ovaj način na prije podne i popodne toliko uzoraka nije opterećenje, štaviše svojevrsno je jamstvo bolje usredotočenosti i kvalitetnijeg ocjenjivanja. U prva tri dana izlučno je ocjenjivanje s kojega u finale, četvrtog dana, ulaze vina s osvojenih minimalno 82 boda. To vrednovanje zadnjega ocjenjivačkog dana je za podjelu medalja, od brončane preko srebrne do zlatne i velike zlatne te šampiona.

Sommelieri na djelu 1Sommelieri na djelu: u sve čaše kapljica dospijeva istodobno Sommel toce semafor 8Posljednji red degustatora, svi sommelieri kao jedan toče vina. Gore na zidu vidi se zeleno svjetlo. To je taj famozni semafor koji daje komandu sommelierima kada i kako da se kreću.

Nema tu, kao na drugim ocjenjivanjima, klasičnih pragova za medalje. Vina se nagradjuju po kategorijama, ima ih 16, primjerice glavne su mirna vina, polupjenušava vina (muzirajuća i charmat) te klasični pjenušci a unutar svake od tih grupa su crna, ružičasta i bijela, mlada vina iz berbe iz prethodne godine te vina iz starijih godišta, suha i s ostatkom šećera, od nearomatičnih odnosno aromatičnih sorata, prirodna desertna, likerska, njegovana ili u inoksu ili u drvu… U svakoj kategoriji od tih 16 u finalnoj degustaciji, četvrtoga dana, nalazi se po 20 najbolje ocijenjenih uzoraka iz izlučnoga dijela, i ta vina u završnome dijelu ocjenjivanja daju se na kušanje ne više po jednoj nego sada po trima komisijama, dakle ukupno ih degustira i vrednuje po 21 ocjenjivač. I to mi se čini jako dobrime, ako vino osvoji trofej nakon dva kušanja od kojih je jedno, finalno, k tome s 21 ocjenjivačem, tada se zaista može čvrsto reći da je i zavrijedilo dodijeljeno mu odličje.

Vina s najviše osvojenih bodova na toj završnoj degustaciji dobivaju veliku zlatnu medalju, potom, po bodovnom redosljedu, zlatnu pa srebrnu i brončanu medalju. Ukupno se dodjeljuje najviše 64 medalja, dakle po četiri po kategoriji ili grupi (veliko zlato, zlato, srebro i bronca). Međutim daju se još i posebni trofeji prvacima po državama s time što je uvjet da je iz neke zemlje na ocjenjivanje uzorke dalo najmanje 10 vinskih kuća, te Grand Vinitaly, proizvođaču koji se pokazao najboljime po zbroju bodova kao osvajač medalja barem u dvjema različitim kategorijama. Vinima koja se plasiraju u finale a nisu osvojila medalju dodjeljuje se priznanje Gran Menzione.

Ove godine prijavljeno je nešto više od 2600 uzoraka iz tridesetak zemlja sa četiri kontinenta, konkretno iz Australije, Austrije, Brazila, Bugarske, Kanade, Čilea, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Malte, Makedonije, Moldavije, Maroka, Novog Zelanda, Češke, San Marina, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske, Ukrajine, Mađarske, SAD i Venezuele.

Ono na što imam primjedbu glede ocjenjivanja Concorso Internazionale Vinitaly je da se, za razliku od drugih vrednovanja, na ovome u Veroni ne dobiva nakon kušanja toga dana a ni na kraju cijelog događanja lista s degustiranim uzorcima, tako da na žalost ocjenjivač ne zna koja je vina i od kojih proizvođača ocjenjivao, samo se na završetku degustacija za taj dan navedu zemlje odakle su bili uzorci i brojevi komisija u kojima su servirani. U dva navrata u mojoj komisiji 21 bila su i hrvatska vina, no, eto, ne znam koliko, niti koja ni od kojega proizvođača. Na kraju završnog ocjenjivanja znao sam jedino to da su se neka iz eliminatornoga dijela probila u finale i izravno konkurirala za medalju.

Još nešto što mislim da bi bilo dobro izmijeniti: kad je već kušanje organizirano toliko pedantno i, kako je u više navrata ponavljano, transparentno, smatram da bi, čisto radi mogućnosti preciznije usporedbe s medaljama s drugih renomiranih svjetskih ocjenjivanja, pri odluci o dodjeli medalje valjalo respektirati međunarodno uvriježene bodovne pragove za svaku od medalja, i to po mogućnosti, kako je na nekim najjačim svjetskim ocjenjivanjima, da 86 bude prag za srebno, 90 ili 91 prag za zlato a 95 prag za veliko zlato (veliko zlato i zlato treba i zavrjediti!). Ovako, kako je u Veroni sada, teoretski se može dogoditi da veliku zlatnu medalju, samo stoga što je osvojilo najviše bodova u svojoj grupi, dobije i vino s bodovima na temelju kojih se inače drugdje dodjeljuje tek (makar i visoko) zlato, odnosno da osvoji zlato s bodovima koji mogu biti blizu zlata ali su ipak u kategoriji srebra…

 __________________________

ODLIČJA VINITALY 2014

Evo i nekih rezultata s ocjenjivanja Vinitaly 2014:

Specijalne nagrade

GRAN VINITALY 2014

CAVIT S.C. – Trento (Italija)

VINITALY NAZIONE 2014

Italija

CANTINE DUE PALME SOC. COOP. AGRICOLA – Cellino San Marco (Br)

Njemačka

DIVINO NORDHEIM THÜNGERSHEIM EG – Nordheim, Bayern

Rumunjska

MURFATLAR ROMANIA S.A. – MURFATLAR

Medalje (Hrvatska i zemlje u okruženju)

SREBRO

MERLOT RESERVE VKP 2010 – CHATEAU KAMNIK, Skopje

GRAN MENZIONE

GRAŜEVINA 2012, Slavonija, vinogorje Kutjevo, vrhunsko vino – KUTJEVO D. D.

MAXIMO 2011, Slavonija, vinogorje Kutjevo, vrhunsko polusuho vino – KUTJEVO D. D.

TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica, vinogorje Srijem, Ilok – ILOČKI PODRUMI

SAUVIGNON 2012 DARUVAR, Slavonija, vinogorje Daruvar, kvalitetno vino – BADEL 1862

KORLAT SYRAH 2010, Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci, vrhunsko vino – BADEL 1862

SAUVIGNON 2013 QUERCUS – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

SAUVIGNON 2012 BAGUERI – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

CHARDONNAY 2009 BAGUERI – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

MALVAZIJA 2012 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar

PLEMENITO BELO 2012 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar

CABERNET SAUVIGNON 2009 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar ■

________________________________

OBILASCI

Organizator VeronaFiere Vinitaly kušače je svake večeri poveo u posjet i na večeru na drugi vinski posjed u okolici Verone pa smo tako prvog dana obišli vinsku kuću Buglioni, koja je lani na Vinitalyju za svoj Amarone 2007 riserva osvojila veliku zlatnu medaju, te restoran Osteria del Bugiardo koji Buglionijevi drže i vode, idućeg dana smo u Gambellari posjetili kuću Zonin, doista velebno zdanje s vinskim muzejom, vlasnika nešto manje od 2000 ha vinograda po raznim regijama Italije te u SAD, zatim je na red došla vinska kuća Bertani u Grezzani, koja je pripadala legendi vinogradarstva i vinarstva veronskoga kraja obitelji Bertani ali je prije koju godinu prodana toskanskoj grupaciji Tenimenti Angelini no zadržala je povijesno (prez)ime. Posljednjeg dana ocjenjivanja išlo se u prekrasnu Villu Mosconi Bertani, s divnim engleskim parkom i vinogradima u Arbizzanu Negrar, u kojoj su se smjestili sadašnji članovi spomenute obitelji Bertani.

Buglioni boceProšle godine nakon ocjenjivanja slavio je proizvođač amaronea Buglioni

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAU kući Zonin, s domaćinom. Zonin je jedna od poslovno najznačajnijih vinskih kuća u Italiji. Osnovao ju je Domenico Zonin, a predsjednik joj je Gianni Zonin. Gianni je nakon završenog studija enologije krenuo na Pravni fakultet da postane odvjetnik ali ujak Domenico nagovorio ga je da se popsveti vinskom posjedu. Preuzeo ga je 1966. i od regjske vinarija s trsjem u Gambellari stvorio je u međunarodnu instituciju s oko 1800 hektara trsja po cijeloj Italiji te u Virginiji u SAD

OLYMPUS DIGITAL CAMERALipih li stvari u podrumu Zonin – sprema li se to poletjeti Ievgeniia Rodionova, iz časopisa Drinks i Menu iz Ukrajine

Bertani je vinska kuća s dugačkm tradicijom. Današnji posjed Bertani (Tenimenti Angelini) brine o oko 200 hektara vinograda i proizvodi lepezu vina među kojima kraljuje amarone, rađen od četiri mjeseca u gajbama prosušivanog selekcioniranog najboljeg grožđa lokalnih sorata Corvina i Rondinella. Vino, s alkoholom od oko 15 vol %, dozrijeva u velikim bačvama od 60 i više hektolitara šest godina, potom prije izlaska na tržište odleži sedam mjeseci u butelji. Maloprodajna cijena: pedesetak eura za butelju. Značajno vino Bertanija je i Valpolicella ripasso, radjeno drugom alkoholnom fermentacijom vina Valpollicella na tropu od amaronea i dozrijevano 16 mjeseci u bačvama od 30 hl od slavonske hrastovine. Iz područja Soave istočno od Verone Bertani proizvodi bijelo vino od lokalne sorte Garganega.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolog kuće Bertani Cristian Ridolfi i Mateja Gravner (kćerka Joška Gravnera!), zadužena za odnose s javnosti

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrum Bertani

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPokusi, kod Bertanija, sa zrenjem: u bačvama od hrastovine, trešnje i kestena

Bertani Amarone 2Amarone Bertani: na kušanje su domaćini ponudili berbu 2006, sada aktualnu na tržištu, zatim 1981, koja je bila sjajna i apsolutno dominirala večerom, te 1967. , još uvijek jako dobru ali danas ipak ne na razini 1981.

            Samo nekoliko minuta vožnje od Verone u sjajnom prirodnom okruženju s osam hektara zelenih površina od čega je šest hektara vinograda nalazi se prekrasna Villa Mosconi Bertani, građena u prvoj polovici 18. stoljeća. Vlasnik je obitelj Bertani, na čelu s Gaetanom kao pater familiasom i njegovim sinovima Giovannijem i Guglielmom. Cijeli taj prirodni ambijent bio je na glasu još u starorimskom vremenu, kako zbog nekoliko bogatih izvora pitke vode kojom je opskrbljivana i Verona, tako i po proizvodnji vina. Od građevina, kompleks uz villu obuhvaća i kapelicu i veliki vinski podrum. Obitelj Bertani tu nudi vinska kušanja i, u raskošno ukrašenim salama, organizaciju različitih svečanosti na visokom nivou. Uskoro Villa otvara i desetak visokokomfornih soba za goste koji bi željeli tu provesti i više dana…

Villa Mosconi Bertani 1Villa Mosconi Bertani: poseban doživljaj

Villa Mosconi Bert Coffee HousePrekrasno prirodno okruženje: kućica gdje se poslužuje kavica

Villa Mosconi bertani salaVilla Mosconi Bertani – dvorana za ručkove, večere, svečanosti

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVlasnik Giovanni Bertani, sa suprugom, koja je Argentinka, i argentinskom enologinjom i proizvođačicom vina u Mendozi te degustatoricom na Vinitalyju Marijom Alejandrom Lozano, enologinjom i proizvođačicom vina u Mendozi

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVilla Mosconi Bertani, svečana večera uoči Vinitalyja: slijeva su Giovanni Mantovani, generalni direktor kuće VeronaFiere koja organizira Vinitaly, Giuseppe Martelli, voditelj ocjenjivanja, i mama Bertani kao domaćin

 SAJAM

Kako je ocjenjivanju, dosad održanom 21 puta, slijedio i sajam vina, 48. do sada, i evo i nekoliko redaka o njemu.

Priredba koja obuhvaća segment vina i maslinovog ulja te opreme za maslinarstvo i produkciju ulja privukla je u četiri dana nekih 155.000 posjetitelja, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za šest posto. Računa se da je ove godine iz inozemstva Vinitaly posjetilo oko 56.000 kupaca vina, što je 3000 više nego lani. Najviše stranih posjetitelja stiglo je iz Njemačke, slijede oni iz SAD, pa Velike Britanije, Kanade, Rusije, Švicarske, Singapura, Hong Konga i Kine, potom Francuske, Austrije i Japana, Danske Švedske i Norveške.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Uskoro, preko Vrutka, i u Hrvatskoj: amarone Latium Morini. Na slici su Eugenio Morini, brat mu Paolo i nećak Piergiorgio, enolog. Sad im je na tržištu redovni Amarone iz 2009. Dali su mi na kušanje sjajan Amarone 2008 riserva, koji upravo izlazi!

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajni traminci iz Tramina ili Termena, južnotirolskog mjesta koje se reklamira kao zavičaj Traminca mirisavoga (Gewürtztraminera). Posjed Hofstätter iz Tramina, kojime upravlja Martin Foradori a u enološkom segmentu pomoć mu pruža Markus Heinel, diči se i odličnim lagreinom Steinraffler te odličnim crnim pinotom Villa Barthenau Moguće je – barem je tako rekao Foradori – da Hofstättera vidimo s vinom na Zagreb Vino.comu u studenome!

Vinitaly Podversic DamijanDovoljna je kaplja, kad je prava! Kakvog li tulipana iz butelje iz koje je popijena Kaplja 2010! Damijan Podveršič s Collija uspio je i iz 2010 proizvesti sjajnu Kaplju

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVeliki prostor zauzeli su proizvođači Furlanije Venecije Julije, i s nizom manjih štandova grupica proizvođača odlično se prezentirali

Vinitaly Stand cipelePaviljon Pijemonta: kao ukras štanda mogu poslužiti i rabljene stare cipele!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOdlični barolo, barbaresco, barbera… Veglio, Cravanzola, Altare, Alessandria, Morandina. Moguće je da se pojave i na Zagreb Vino.comu 2014. krajem studenoga

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzvanredan Barolo Arione od Enza Bogliettija, koji je na slici sa suprugom. I on možda dođe na Zagreb vino.ccom 2014!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIkone pijemontskih vina – kuće Paolo Scavino i Giacomo Grimaldi. Na slici su Elisa Scavino, kćerka današnjeg voditelja kuće Paolo Scavino Enrica, te Ferruccio Grimaldi, koji vodi kuću Giacomo Grimaldi. Nastupaju zajedno na štandu jer su obiteljski povezani, naime Ferruccio je suprug Elisine sestre Enrike. I oni su pokazali interes za sudjelovanjem na festivalu Zagreb Vino.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi

Sajam je posjetio i talijanski premijer Matteo Renzi, koji je obećao jaču potporu vinskom sektoru ali i općenito poljoprivredi i produkciji tipičnih proizvoda. Najavio je nove mjere koje bi omogućile 50 postotno povećanje talijanskog izvoza vina do 2020. godine.

Vinitaly u svom 49. izdanju najavljen je za 22. do 25 ožujka 2015.♣

Vinitaly Tiziana SettimoTiziana Settimo iz kuće Aurelio Settimo iz La Morre: Barolo što je stariji, to je bolji!

OLYMPUS DIGITAL CAMERALucia Busso iz vinske kuće Piero Busso, znane po odličnom barbarescu, te Riccardo Bianco s posjeda Marco Bianco, koji je vrlo ugodno iznenadio izborom svojih muškata iz Astija. Moscato d’Asti, pijemontska eno-specijalnost s 5 vol % alkohola, slatkast i s malo CO2, uglavnom izlazi na tržište kao mlad, a on ga je na Vinitalyju 2014 predstavio i u vrlo uspješnoj odležanoj varijanti, iz berbe 2003!