POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   &

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE CLEVER SHOPING

od/since 1994.

Berba! Baš neka čudna godina 2017…

KOLOVOZ – 2017 – AUGUST

U ovome broju:  HRVATSKA – CROATIA • BOSNA & HERCEGOVINA • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

– Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣- Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting

♣  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •   – trošiti svakako uz hranu

___________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = large large (iznad/over 220 kn; 30 €)

____________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

________________________________

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ ♣ (L) RAJNSKI RIZLING 2016 – TOMAC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: rhein – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, s karakterom, zrelo, skladno, elegantno, svježe. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom/ lijepo se pije uz jelo ali i u meditativnim trenucima. U usponu. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu jačinom diskretno, ali razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo), floralno (cvijeće: bijelo), blago i na drvo koje je odlično uklopljeno, poljubac maslaca U ustima zaobljeno, donekle kremasto, sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog završetka  ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (rajnska) • 12°C

♣ ♣ ♣ (L)  RAJNSKI RIZLING 2016 Laškovec – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačva od 3000 litara ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP/STOPPER: DIAM (5) ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano, skladno, svježe, dinamično, u suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Izgledom živahno, bistro, žućkasto-zelenkasto. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/zeleno – bijelo; koštićavo; citrusi – svježe) • floralno (cvijeće: svježe bijelo). U ustima mekano, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (♣) (L) SAUVIGNON 2016 – TOMAC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: velika bačva, na finom talogu ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (3000 litara) • boca: teška – za ovakvo vino pretjerano masivna • model, tip: bourgogne-loire • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije. U usponu. Izgledom živahno, bistro, svijetlo slamnato-žuto. Na nosu diskretno, profinjeno, dovoljno razvijeno da otkrije sortu. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo/kruška; južno-egzotično/agrumi, kiwi, svježe) • floralno (cvijeće: svježe, bijelo), vegetativno – diskretno/list smokve, začinsko bilje, dodir. U ustima vrlo dobro iskazano, lijepo zaobljeno, svježe. sugerira slast u finoj dozi, prošarano kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vitko, svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (L) SAUVIGN0N 2016 Klemenka – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klemenka • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: DIAM (5) ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, svježe, precizno, sortno lijepo prepoznatljivo, skladno, nije agresivno poput mngih sauvignona na tržištu. U suglasju sa sortom. Lijepo / lako se pije, i samo (za osvježenje) i uz hranu, i na dužu stazu. Izgledom živahno, zelenkasto-žuto. Na nosu jačinom diskretno ali razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro, začinsko bilje. U ustima nešto intenzivnije nego na nosu, mekano, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (bordoška) • 10-12° C

♣ ♣ (♣)  (M-L) VITEŠKO CRNO 2015 – LOVREC ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: cabernet sauvignon & syrah  ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Međimurje • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, toplo, nekomplicirano, lijepo se pije uz hranu. Izgledom živahno, bistro. Na nosu diskretno, upućuje na herbalno, začine – iskazano s mjerom, boravak u drvu. U ustima sa donekle zelenim taninom, sa izraženijom kiselosti, gorkasto, tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: ⇑  • srednje velika čaša (bordoška) • 16-18° C

slatko desertno –  sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (XL-XXL) G 2015 graševina izborna berba prosušenih bobica – JAKOPIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina • sorta/variety: graševina ■ SLATKO DESERTNO / SWEET – DESSERT ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • slatko • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – jednostavno – u jednom dijelu, oko boce – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, ozbiljno, zrelo, dotjerano, skladno, elegantno, s puno živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom,  dobi. Lijepo se pije uz meditaciju. U usponu. Izgledom živahno, bistro, zlatno. Na nosu, fino iskazano, razvijeno, upućuje na, voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo žuto; dunja marelica/ ukuhano – orašasto), floralno (cvijeće: bijelo) med, osjet brioša, maslaca, plemenite plijesni. U ustima zaobljeno, sirupasto, slatko, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, slatkog dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  • manja čaša (za desertna vina) • 12° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XL-XX) PUŠIPŠEL 2015 Prestige izborna berba bobica – JAKOPIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: moslavac ■ SLATKO DESERTNO/SWEET-DESSERT ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Zagorje-Međimurje, vrhunsko s k.z.p. • slatko • 14,6 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,50 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela ■ VINO je kompleksno, sadržajno, mesnato, ozbiljno, snažno, dotjerano, skladno, vrlo toplo. s dosta živosti. U suglasju sa tipologijom. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, bistro, zlaćano. Na nosu diskretno, upućuje na voćnost (voće: domaće/ bijelo – žuto/ koštićavo; marelica /orašasto), med, osjet maslaca, plemenite plijesni – dodir. U ustima zaobljeno, kremasto prema sirupastome, slatko, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka  ■ SERVIS: ⇗ • manja čaša (za desertna vina) • 12-14° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣  (L) KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2013 – VINARIJA BENKOVAC/BADEL 1962 ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Dalmatinska zagora, Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD:  Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: kamen, krš  • sorta/variety: cabernet sauvignon ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: ugravirano na staklo – privlačno – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je moderno, ozbiljno, dotjerano, skladno, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, međutim u sortnom izričaju dosta je različito od većine cabernet sauvignona, ovdje je jače istaknuta voćnost. Spremno za uporabu, ali može i trajati. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, tamno/gotovo neprobojno. Na nosu umjerene jačine, upućuje na mineralno, voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; bobičasto/ višnja, borovnica, nar…), začine/mirodije – iskazano s mjerom, osjet drveta – dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, fino kiselkastog i blago gorkastog dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (?) KORLAT SUPREME CABERNET SAUVIGNON 2012 – VINARIJA BENKOVAC/BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300  m • tlo: kamen, krš  • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći • sorta/variety: cabernet sauvignon • znatno smanjeni prinos u odnosu na uobičajeno • berba/harvest: kasnija – ručna – u više navrata – u idealnom trenutku ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje: 2,5 godine u novom i rabljenom barriqueu ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: ugravirano u staklo – privlačno – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ ova serija Supreme nije namijenjea trgovinama maloprodaje nego ugostiteljstvu, izabranim restoranima ■ VINO je koncentrirano, mesnato, ozbiljno, toplo. U suglasju sa: terroireom, dobi. Boravak u drvu dolazi do izražaja i dobro bi bilo pričekati s konzumacijom, dati vinu vremena u butelji da se posve harmonizira pa i dodatno razvije. Izgledom živahno, bistro, rubinsko s nijansom granatnoga. Na nosu umjerene jačine, upućuje na začine/mirodije – iskazano s mjerom, na osjet drveta, fino paljenoga/dima, mineralno, voćnost (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto; jagodičasto), herbalno, umjereno. U ustima zaobljeno, tanin: uglađen, slankasto, sa dobro pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣  (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2016 – AGRIS ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: ? ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: nalik na DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno  ■ VINO je dotjerano, skladno, ima svježinu, spremno za uporabu. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto, vrlo svijetlo. Na nosu umjerene jačine, upućuje na voćnost, floralno. U ustima zaobljeno, slankasto, s dobrom kiselosti. Tijelom & strukturom dobro, solidno svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika • 10-12° C

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣  (M-L) GRAŠEVINA 2016 Mitrovac – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • blaga kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – prednji dio u bijeloj boji i djeluje elegantno – stražnji dio u jače crvenoj boji, i to malo odudara, remeti ukupan sklad ■ VINO je kompleksno, sadržajno, sočno, s karakterom. Ozbiljno, dotjerano, skladno, elegantno, svježe i s dosta živosti. U suglasju sa: sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu ali i uz meditaciju. Spremno za uporabu, ali vrijedi se i strpiti s potrošnjom, djeluje da je u usponu je i da ima šansu za napredak s vremenom. Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žuto, svijetlo. Na nosu umjerene jačine, puno, razvijeno, profinjeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/bijelo; koštićavo/jabuka – južno/citrusi – svježe), floralno. U ustima zaobljeno, mekano, puno, okusom elegantno blago pikantno. Sugerira slast, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dugačkog za sortu karakterističnog fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  (tjestenina s bijelim i nježnim kremastim umacima, bijela plemenita riba… ) • velika čaša (rajnska) • 12° C

♣ ♣ ♣  (M) GRAŠEVINA 2016 Podgorje – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgorje • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/bottled in:  0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u trokut – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je živo, svježe, zrelo, sortno raspoznatljivo, dotjerano i zrelo, sočno, dopadljivo. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, ali i pijucka uz čavrljanje. Izgledom; zelenkasto-žućkasto, bistro. Mirisom dobro izraženo, upućuje na domaće bijelo koštićavo voće, te na cvijetno, poljubac začinskog bilja i mineralnoga. U ustima prati miris, mekano je i zaobljeno, sugerira slast, sa kvalitetno je pratećom kiselosti. Dobra sklada između slasti, kiselosti i alkohola. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg dosta dugačkog fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗   (školjke i drugi plodovi mora) • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (L) CHARDONNAY 2015 Rosenberg – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – skladno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno i dopadljivo, zrelo, dotjerano, skladno, s dosta živosti. Za potrošače koji vole vina dozrijevana u barriqueu i nešto izraženije mirodijske note u kapjici. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu, ali i u meditativnim trenucima. Može ga se trošiti sada, ali bez žurbe, vino bi moglo dobivati s još malo vremena duže u butelji. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, miris je na svoj način slatkast, upućuje na začine/mirodije – iskazano s mjerom i vrlo dobro uklopljeno, zatim na osjet maslaca, plemenitog drveta, fino paljenoga/dima, vanilije, voćnost, (voće: domaće; bijelo/ koštićavo; zrelo). U ustima zaobljeno, donekle kremasto, sugerira slast,, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, svježeg, završetka, nešto kraćega od očekivanja ■ SERVIS: ⇗    (pečena bijela riba, brudet, pečena piletina, teletina) • poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14° C

♣ ♣ ♣ (♣)  (M) PINOT SIVI 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot sivi/gris • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification, posuda: inoks ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – elegantno • etiketa: uredno – skladno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je složeno, odlično dotjerano, elegantno, ima puninu, živo je i svježe, toplo, lijepo se pije uz jelo. Moguće još u usponu, u svakome slučaju ne treba se s njime žuriti u konzumaciji, sposobmno je još trajati u dobroj kondiciji, a rekao bih i razvijati se. Slamnato-žute je boje, kristalne bistroće. Na nosu intenzitetom diskretno, no puno, djeluje profinjeno, s mirisom ide prema zrelom bijelom i žutome voću (nektarina,  dinja…), nudi i nijansu koja sugerira maslac a i boravak u drvu. U ustima mekano i zaobljeno, donekle kremasto, otkriva stanovitu nešto jaču slast, ali kiselost odlično prati. Jako je dobre konzistencije, čvrstoga tijela, svježeg finala za koje sam očekivalo i nešto više dužime od one koju ima ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (burgundijska, tzv. balonka) • 12° C

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2016 Vidim – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 12,5 vol% • ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: uredno – u dva dijela – s obzirom na jaču zelenu boju stražnje etikete ukupno malo neskladno – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je s izraženim mladenačkim nabojem, aromatično, svježe, dinamično, lepršavo, mirisom dopadljivo, neobvezno, može biti jako dobro za osvježenje osobito u toplom ljetnom razdoblju. U suglasju sa: sortom, godištem berbe. Spremno za uporabu, Izgledom živahno, bistro, zelenkasto-žućkasto, svijetlo. Na nosu relativno umjerene jačine, upućuje na voćnost (voće: domaće/vinogradska breskva – južno/agrumi, grape – svježe), floralno (nit bazge), vegetalno (list rajčice) – umjereno. U ustima vrlo živahno, sa jačinom dobro iskazanom međutim, dojam je, malo sirovom kiselosti, Tijelom & strukturom dobro, svježeg srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10° C

♣ ♣ ♣  (M-L) PINOT CRNI 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot crni/noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno  ■ VINO je kompleksno, ozbiljno, skladno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: terroireom, tipologijom, sortom. Lijepo se pije uz hranu. U usponu. Izgledom živahno, bistro, rubinsko, svijetlije, tipično za sortu pinot crni. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; jagodičasto), herbalno – diskretno, začine/mirodije – iskazano s mjerom, osjet fino paljenoga, vanilije – poljubac. U ustima zaobljeno, tanin: živ – uglađen slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti, gorkasto. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dugačkog grijućeg gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇗  • poželjno dekantirati • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) •16-18° C

♣ ♣ ♣  (M) FRANKOVKA 2012 – BELJE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina • sorta/variety: frankovka/Blaufränkisch ■ PODRUM: maceracija 14 dana, u inoksu • dozrijevanje: 12 mjeseci u drvenim bačvama zapremnine 5000 i 1800 litara ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: zdepasta teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluto/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka ■ VINO je kompleksno, dotjerano, skladno, toplo, s dosta živosti. U suglasju sa: tipologijom. Lijepo se pije uz hranu. U špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno/ koštićavo; bobičasto), osjet plemenitog drveta – poljubac. U ustima zaobljeno, mekano, živahno,, sa uglađenim taninom, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom vrlo dobro, dosta dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

__________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

___________________________________

BOSNA i HERCEGOVINA  BOSNIA&HERZEGOVINA

♣ ♣ ♣  (M) KRŠ BIJELI ŽILAVKA 2016 – ŠKEGRO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zapadna Hercegovina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vino s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ VINO je svjetlije slamnato-žute boje, miris mu je izražen i razvijen, složen, međutim ne djeluje baš i posve čisto i precizno. U ustima mekano, dosta puno, toplo, ima svježine, međutim, utisak je, ne i u tolikoj mjeri da bi ga bilo uputno čuvati, već je ipak za (po)piti.. ■ SERVIS:  ⇑  • 12° C

♣ ♣  (M) HERCEGOVAČKA ŽILAVKA 2016 – VUKOJE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trebinje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Carski vinogradi • sorta/variety: žilavka 95 %, bena 5 % ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,8 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pretrpano – u dva dijela – pregledno, čitljivo: teško, slabo (puno teksta, sitna slova) ■ VINO je živo, ima svježinu i stanovitu mineralnost, na nosu pokazuje određenu aromatičnost, nazire se bijelo koštićavo voće. Okus je slankast, kiseline ne djeluju kao sasvim fine i to malo remeti sklad. Tijelo je srednje, u ustima je vino srednje dužine ■ SERVIS: ⇑ • 12° C

♣ ♣   (M) ŽILAVKA 2016 – BRKIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Mostar, Čitluk ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ PODRUM/CELLAR, posuda: inoks ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: stražnji dio teško (sitna slova) ■ VINO izgledom odaje drukčiju tehnologiju. Na pokušaj maceriranja upujuću i nos i usta. Miris je inače intenzitetom diskretan, ima voćnosti (kruška) a ukazuje i na herbalno. Okus također diskretan. Kiselost je dobra, tijelo srednje jačine, finale srednje dužine. ■ SERVIS:  ⇑  (fiš, teleće pečenje… ) • 12° C

♣ ♣  (M) CARSKA ŽILAVKA 2016 FINE EDITION – CARSKA VINA/Grgo Vasilj ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Mostar, Čitluk ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: žilavka ■ OZNAKA na etiketi/DESIGNATION, DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (A 20.000) • boca: prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP/STOPPER: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: prednji dio dobro – stražnji dio teško (sitna slova) ■ VINO se na nosu na prvu doimalo donekle mutnime, nakon nekog vremena u čaši miris kao da se malo pročistio, međutim smetnja je ostala zbog prejakog utjecaja paljenog drveta koje je pojelo vino. Okus je ostavio bolji dojam od mirisa. Usta slankasta, kiselost dosta dobra, vino ima punoću, snažnijeg je tijela i toplo, traži hranu. ■ SERVIS: ⇗  (teletina ispod peke) • 12° C

   FRANCUSKA   FRANCE

Châteauneuf- du-Pape

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE BOISRENARD 2006 – DOMAINE de BEAURENARD (Paul Coulon & Fils) ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: 13 kultivara • loze stare: 70-100 godina ■ PODRUM, DOZRIJEVANJE: 18 mjeseci u drvu ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2004 – CHÂTEAU la NERTHE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Grenache, Syrah, Mourvèdre, Cinsault, Muscardin, Counois ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇑   • srednje velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2013 – CLOS de l’ORATOIRE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2015 – CLOS de l’ORATOIRE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) CHÂTEAUNEUF-du-PAPE 2010 – Le GRAND ROCASSON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Châteauneuf-du-Pape ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Châteauneuf-du-Pape aoc • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: Châteauneuf-du-Pape ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: zanimljivo – prepoznatljivo na daljinu – pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS:  ⇑   • velika čaša • 16-18° C

ITALIJA   ITALIA

Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) MERLOT ARTIÙL 2011 – RONCO SEVERO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Colli orientali del Friuli ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: u drvu ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Colli orientali del Friuli d.o.c. • suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je impresivno, kompleksno, sadržajno, bogato, mesnato, koncentrirano,. S karakterom, ozbiljno, skladno, toplo, u suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije – uz hranu, a i uz meditaciju. U usponu – u špici (koja može trajati). Izgledom živahno, rubinsko-granatno, tamno/neprobojno. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost – izraženu dobro (voće: domaće/ crveno / koštićavo; bobičasto / ukuhano), začine – s mjerom, osjet plemenitog drveta – poljubac, čokolade. U ustima zaobljeno, sa živim i uglađenim taninom. Slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti Tijelom & strukturom potentno, svježeg, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Toscana

 Montepulciano/vinsanto

♣ ♣ ♣  (L-XL) VINSANTO di MONTEPULCIANO 1995 – FATTORIA della TALOSA  ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Montepulciano ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina ■ PODRUM/CELLAR: grožđe prosušivano u sušari ■ SLATKO DESERTNO/SWEET-DESSERT ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: d.o.c. • slatko • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,375 ℓ • ČEP/STOPPER: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je zanimljivo, drukčije, kompleksn, s karakterom, vrlo toplo, sa vrlo izraženim tercijarnim bouquetom. Za trošiti u meditativnom raspoloženju. Inače, prešlo je zenit. Izgledom zagasito bakreno, prema smeđkastome. Na nosu intenzivno, upućuje na začine/mirodije, osjet karamela, smole. U ustima slatko. Tijelom & strukturom potentno, dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša (za specijalna vina) • 12-14° C

Chianti classico

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CHIANTI CLASSICO 2012 riserva Badia a Coltibuono – BADIA a COLTIBUONO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Gaiole in Chianti ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sangiovese 90 %, canaiolo, cilegiolo, colorino • PRISTUP u TRSJU/APPROACH IN THE VINEYARD: organsko vino ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Chianti Classico docg • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS:  ⇗   • velika čaša • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) CHIANTI CLASSICO 2012 Gran selezione Badia a Passignano – ANTINORI nel CHIANTI CLASSICO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: San Casciano in Val di Pesa ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sangiovese ■ OZNAKE s etikete/DATAS, on the LABEL: Chianti Classico docg • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša • 16-18° C

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 08.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

KRAUTHAKEROVI NOVI SEDMERCI • Samoborci: FINJAK ISPRED KOLIČINE • VinAgra: ŠAMPIONI RADGONSKE AGRE 2017 • ZABRINUTI MEĐIMURSKI PLATINASTI ŠAMPION • PUSHIPEL CAN-CAN • DRŽAVNO PRVENSTVO SOMMELIERA  • PUPITRES WINE-BAR JELENE ŠIMIĆ VALENTIĆ • Rođendani: SRETNO, MARKO! HAPPY BIRTHDAY, MICK! • ODLIČNO USPIO PRVI SALON ŽILAVKE u TREBINJU • ALSACE u PRNJAVORU; POURQUOI PAS?! • SEDMI DANI POŠIPA • Jubilarci: ISTENIČ 50, SVIJET u ČAŠI 25! • KAMPIRATI u DVORIŠTU VINARA • HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA u TRADICIJSKOJ GOSTILNI • MARIJA ZVIJEZDA • ŠTO SE BIJELI u GORI ZELENOJ?… • NAJPROFITABILNIJI OD SVIH • HRVATSKO PIVO: 3,4 MILIJUNA hl GODIŠNJE • NAJVIŠE UVOZIMO SVINJSKO MESO… • Long Hot Summer: VINSKA REVOLUCIJA DOLAZI • TEMPRANILLO, SANGIOVESE i SAGRANTINO u AUSTRALIJI • NAJBOLJE TALIJANSKE VINARSKE ZADRUGE • JESENSKI ISTRIA WINE WALK • KAJ SU JE..LI NAŠI STARI? • BUĆNICA-FEST • AMBICIOZNI AGRIS

__________________________________

KRAUTHAKEROVI NOVI SEDMERCI – Vlado Krauthaker, jedan s vrha hrvatske prve vinogradarsko/vinarske lige, odlučio se napokon na ono što se od njega očekivalo i što je i sasma logično: da napravi adekvatnu cjenovnu klasifikaciju svojih vina po kakvoći, te i da izađe sa još kojom premium-etiketom, bijelom i crnom. Na putu je da sve to uskoro napravi, a glede novih vina riječ je o sauvignonu bijelome kojemu se u vrlo ozbiljnoj izvedbi, hvala Bogu, vraća – lagana maceracija, duže njegovanje i dozrijevanje na finom talogu u bačvi(ci), te o mješavinama u dva slučaja – jedna je bijela a jedna crna, obje su od po sedam sorata. Možda je u obje varijante moglo biti i više kultivara, ali, eto, sedmica se smatra sretnim brojem, k tome Krauthaker je nekad bio rukometaš a u rukometu i sedmerac nešto znači, pa je stoga izabran baš broj Sedam.

Poznato je da Krauthaker u svom ukupnom sortimentu ima gotovo 30 kultivara od kojih su mu glavni aduti na tržištu graševina, chardonnay, zelenac, sauvignon, pinot sivi, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni, syrah, a od kojih je nekih dvadesetak sorata u pokusnom uzgoju, primjerice semillon, neuburger, rizling rajnski, pinot bijeli, verduzzo, viognier, frankovka, cabernet franc, blauburger, nebbiolo, crljenak… Nakon godina i godina izlaženja s jednosortnim vinima, napokon se, uvidjevši da su mu količine većine od tih pokusnih sorata premale za ozbiljniji samostalni tržišni istup, Vlado odlučio izaći s jednom vrlo ozbiljnom mješavinom bijelih i s jednom vrlo ozbiljnom mješavinom crnih sorata, ali ne na način da svaku sortu vinificira zasebno pa da onda u nekom omjeru pomiješa vina u jedan klasičan bijeli odnosno jedan klasičan crni cuvée, nego na način da predviđene bijele sorte vinificira zajedno i da tako i za crnjak postupi i s predviđenim crnim kultivarima.  Austrijanci tako dobiveno vino nazivaju Gemischter Satz…

Krauthaker je ovu svoju sedmerosortnu priču počeo s berbom 2015., nastavio s 2016. i nastavlja je s 2017. Nakon dozrijevanja u drvenim bačvama, i bijela i crna mješavina punile su se odnosno pune se u butelju s početkom rujna, uglavnom predviđeno je da vino bude u butelji prije berbe početak koje ove godine, zbog  velikih vrućina u srpnju i kolovozu, Krauthaker očekuje oko 1. rujna, to je, kaže, nekih desetak dana ranije od kod njega uobičajenog početka trganja u posljednjim godinama. Bijeli sedmerac – možda bi s obzirom da je Krauthaker nekad bio aktivni rukometaš, vina mogla dobiti upravo taj naziv! – sastavljen je glavninom od chardonnaya (60 %), a onda od pinota sivoga, pinota bijeloga, sauvignona, semillona, neuburgera i vedruzza. Grožđe dolazi s položaja Mitrovac. Nakon vinifikacije svih tih sorata zajedno slijedilo je devetomjesečno dozrijevanje vina na finom talogu, uz bâtonage, u bačvama od 2500 i 2000 litara, manji dio je vina školovanje odradio u barriqueu. Nakon devet mjeseci vino je iz tih bačava asemblirano u cisterni od inoksa. Napunjeno u butelju pričekat će, prije izlaska na tržište, u Krauthakerovu podrumu još godinu dana. Crni sedmerac sastavljen je od merlota (30 %), cabernet sauvignona i syraha (po 20 %), frankovke i blauburgera (po 10%), zatim od nebbiola i muškata ruže. Grožđe je s dviju pozicija – Podgorja i Vidima. Crne sorte macerirane su zajedno oko 15 dana, nakon alkoholne fermentacije vino je dozrijevalo 18 mjeseci što u toneauxima od 500 litara što u barriqueima od 225 litara.

I bijelo i crno vino planirano je bilo napuniti u drukčije butelje, ali, žali se Vlado, naručene boce za ovo punjenje nisu stigle na vrijeme i ta će se zamisao realizirati tek iduće godine. Bijeloga bi trebalo biti oko 6000 butelja, a crnoga 5000 butelja, oba vina izašla bi i u nekom manjem broju magnuma.

Krauthaker sa strepnjom čeka početak berbe, u nadi da uz hladni val sa snijegom krajem travnja pa sada uz ove silne vrućine i sušu neće naići još neka veća nepogoda. Zbog hladnoće i snijega na proljeće te sada zbog vrućina i suše, koja sprječava punjenje bobica sokom, kaže da je ove godine uobičajena berba smanjena za više od 35 posto, a prošle godine zbog također hladnoga proljetnoga vala te tuče izgubio je oko 30 posto roda. Globalno zatopljenje kroz posljednjih nekoliko godina poranilo je, veli Vlado,berbu, kasnije sorte poput graševine, koje su se nekad brale u drugoj polovici rujna ili krajem rujna, sad se eto počinju brati već početkom rujna…  ♣

Samobor je lepi varoš

Među najuspješnijim članovima Samoborske udruge vinara 2017 – Marijan Geušić, Ivica Rozjan, Marijan Žganjer i Marijan Sokolović

FINJAK ISPRED KOLIČINE – Nekad se u Samoboru orilo: Samoborci piju vino z lonci, Samoborke piju z demižonke…  Sad je situacija takva da sve više Samoboraca finoću pretpostavlja količini, čak se i trsi da finoća kojoj se priklanja bude i službeno potvrđena odličjem. Raste broj obiteljskih podruma koji se bave proizvodnjom vina na moderan način i koji kapljicu finaliziraju do butelje, te koji uzorke daju i na službena ocjenjivanja pa i osvajaju medalje visokoga sjaja. Neki članovi Samoborske udruge vinogradara/vinara mogu se, posebice od ove godine, pohvaliti ne samo odličjima sa strukovnih vrednovanja na razini udruge, nego i trofejima osvojenima na kušanjima gdje je mnogo jača konkurencija, primjerice na ocjenjivanju vina Zagrebačke županije, na ocjenjivanju Vina kontinentalne Hrvatske u Zelini, pa i na nekima izvan Hrvatske, primjerice onome u sklopu Poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra u Gornjoj Radgoni.

S obzirom da je Samobor znan po gastronomiji (salama, kobasice, prerađevine od divljači, muštarda, kremšnite, bermet…) i po turizmu, predložio sam predsjedniku Samoborske udruge vinara Marijanu Žganjeru da nekolicini predstavnika medija javnog informiranja, te nekolicini uglednih sommeliera a i vinskih trgovaca prezentira najuspješnije članove udruge, i – susret se dogodio u kušaonici udruge u središtu Samobora, tik do hotela Lavica i Muzeja, lokaciji koja bi kroz cijelu godinu mogla biti (a nije!) idealna za promidžbu eno-gastronomije kraja.

Eno-gastro košarica Samoborskoga kraja

U nazočnosti enologa Zdenka Ivankovića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Zagrebačkog Agronomskog fakulteta, inače licenciranog degustatora/ocjenjivača vina i često predsjednika žirija, zatim osnivača i direktora festivala vina i gastronomije Zagreb Vino.com Ivana Dropuljića, pa uglednog člana Hrvatskog sommelier kluba, edukatora i savjetnika za eno-gastronomiju Marija Meštrovića, vinskog trgovca Božu Roknića, Davora Puha iz turističke agencije PuhTours, te novinare Jutarnjeg lista, Svijeta u čaši/Ateljea okusa i Radija Samobor (poslije su naišli i renomirani plešivički vinari Zvonko Tomac i Velimir Korak), s pozlaćenim i posrebrenim vinima prezentirali su se uz spomenutog Žganjera još i Ivica Rozjan (najnovije zlato mu je s nedavnog ocjenjivanja u Gornjoj Radgoni), Marijan Sokolović i Marijan Geušić. Bijela vina bila su iz 2016, a crna iz 2015, jedno je bilo iz 2011. Kušaana je kapljica od sorata rizvanac, chardonnay, rizling rajnski, manzoni, sauvignon, muškat žuti i muškat ottonel, te mješavina sauvignona, rajnskog rizlinga i graševine, bio je i jedan rosé od cabernet sauvignona, bili su i četiri crna cabernet sauvignona i jedna mješavina sorata i godišta – kapljica od 80 posto cabernet sauvignona iz 2015 i 20 posto merlota iz 2014!

Dojmovi jako dobri, meni osobno u ukupnosti su se crnjaci pokazali na višoj razini od bijelih. Što se sorata tiče, za pozdraviti je opredjeljenje Samoboraca za neke koje nisu svakodnevne, primjerice rizvanac ili müller thurgau, pa manzoni, ali i muškati – u ovome slučaju spoj žutoga i ottonela i to u suhoj varijanti (jako dobro kao aperitiv!). Veseli odluka Marijana Sokolovića da u novi svoj vinograd Ponikve stavi i lovrijenac! Kod podastrtih crnih vina uočeno je da su sva od grožđa kupljenog u vinogradu na po kakvoći vrlo visoko kotiranome položaju u brodskom Stupniku. Što se pak tiče proizvođača i zastupljenosti i dostupnosti vina na tržištu, za Marijana Žganjera, vlasnika kafića Tin i slastičarnice U prolazu na glavnom samoborskom trgu koji je od četvorice jedini poduzetnik čije osnovno zanimanje ima izravne veze s vinom, zna se da proizvede nešto veću količinu plemenite kapjice koju plasira kroz lokale, a o ostaloj trojici uspješnih članova Samoborske udruge saznali smo da su poduzetnici ali u sasvim drugim branšama te da su im vinogradarstvo i proizvodnja vina hobi, parcele s trsjem u njihovu vlasništvu male su a ne mogu ih, da i hoće, povećavati jer je, vele, nemoguće za kupnju naći nova prikladna zemljišta, uglavnom, namjere im, barem zasad, i nisu širiti proizvodnju vina na tržišni nivo…  ♣

VinAgra

VINSKI ŠAMPIONI RADGONSKE AGRE 2017 – Jubilarni 55. sajam AGRA, potkraj kolovoza, najveći i najvažniji poljoprivredno prehrambeni sajam u Srednjoj Europi, i ovaj je puta posjetiteljima ponudio brojne novosti iz područja poljoprivrede i prehrane. U Gornjoj Radgoni se pod sloganom Tradicionalno svjež predstavilo više od 1800 izlagača iz 36 država. Najvažniji događaj: susret skupine država Srednje i Istočne Europe s predstavnicima Kine, ovogodišnjom državom-partnerom Sajma.

Ivica Rozjan, jedan od šampiona

Posebna pažnja sajma AGRA usmjerena je održivom razvoju turizma, hrani iz naše blizine, održivoj poljoprivredi i gospodarenju šumama, te poljoprivrednoj mehanizaciji za visoko učinkovitu i održivu poljoprivrednu proizvodnju.

U sklopu 55 međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sajma Agra 2017 u Gornjoj Radgoni održano je – ove godine bilo je 43. po redu – međunarodno ocjenjivanje  Vino Slovenija. Uz vina, da tako kažem, redovne proizvodnje, vrednovala su se, posebno, i vina iz ekološke produkcije. Ove godine u Gornjoj Radgoni se kušao 531 uzorak vina od 170 proizvođača iz šest država – Austrije, Hrvatske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Od spomenutog ukupnog broja vina, u kategoriji ekoloških bilo je prijavljeno 36 uzoraka od 10 proizvođača iz Austrije i Slovenije. Najviše uzoraka na ocjenjivanju imala je, očekivano, Slovenija, slijedile su Austrija i Hrvatska. Iz Hrvatske 11 je vinskih kuća poslalo 23 uzorka. Radosna vijest za Hrvatsku: među šampionima je i jedan proizvođač iz Lijepe naše, a imamo i jednu veliku zlatnu medalju te nekoliko zlata!

Vina su ocjenjivale četiri komisije priznatih enologa, kojima su predsjedavali: dr. Mojmir Wondra, dr. Friderik Vodopivec, mag. Anton Vodovnik i Iztok Klenar. Degustatori: Ingrid Mahnič, Dušan Brejc, Ivanka Badovinac, Tadeja Vodovnik Plevnik, Sašo Topolšek, Darinko Ribolica, mag Darja Zemljič, mag. Janez Valdhuber, dr. Klemen Lisjak, Danilo Steyer, Ivana Rendulić Jelušić, Alojz Filipič, Marko Benčina, Marjan Čižmešija, Klavdija Topolovec Špur, Mitja Herga, Majda Brdnik, Anton Pezdirc, Boštjan Zidar i Martin Palz.

Šampion za suho nearomatično bijelo vino: Rebula Bagueri Superiror 2013, vinorodni okoliš Goriška Brda – Vinska klet Goriška Brda

Šampion za aromatično suho vino: Sauvignon 2016, vinorodni okoliš Štajerska Slovenija – Steyer vina

Šampion za poluslatko nearomatično bijelo vino: Malvazija pozna trgatev 2011, vinorodni okoliš Slovenska Istra – Vinakoper

Šampion za poluslatko aromatično bijelo vino: Traminec 2016, vinorodni okoliš Bizeljsko–Sremič, sadjarsko-vinogradniška kmetija Bostele

Šampion za slatko bijelo vino: Laški Rizling SJI 2011, vinorodni okoliš Dolenjska – Zajc

Šampion za vino teran PTP: Izbrani teran Elite 2016, vinorodni okoliš Kras – Vinakras

Šampion za suho crveno vino mlađe od tri godine: Cabernet sauvignon 2015, Hrvatska – Ivica Rozjan

Šampion za suho crveno vino starije od tri godine: Capris merlot 2012, vinorodni okoliš Slovenska Istra – Vinakoper

Šampion za pjenušavo vino: Zlata radgonska penina 2007, vinorodni okoliš Štajerska Slovenija – Radgonske gorice

Šampion za BIO vina: Dorner Weiss 2015, Austrija – Bio Weingut Dorner, Mureck

Rajko Cmrečnjak

Evo rezultata koje su ostvarili hrvatski vinari: Ivica Rozjan, šampion s Cabernet sauvignonom 2015, zlatna medalja (86/100 bodova), Branimir Jakopič – velika zlatna medalja za Pušipel prestiž 2015 izborna berba bobica (91,33 boda), Stjepan Đurinski – zlato za Ledeno vino Leona 2015 (88,67), obitelj Matočec – zlatne medalje za Graševinu 2016 (86) i Pinot sivi 2016 (85) te srebra za Chardonnay 2016 (83) i Sauvignon 2016 (81,67), Rajko Cmrečnjak – zlato za Pušipel 2016 (86) te srebra za Rajnski rizling 2015 (82,67) i Sauvignon 2016 (81), srebrne medalje dobili su OPG Željko Gašparinčić za Žuti muškat 2016 (81,67), OPG Libero Sinković za Muškat momjanski 2016 (82,33), OPG Sanjin Siljan za Malvaziju istarsku 2016 (83,33), Vinjski hram za Rajnski rizling 2016 (82,67) i Rajnski rizling 2015 (82), DGA pjenušci za Sibon brut nature (84) i Sibon dry (81,67), te obitelj Hažić za Traminac mirisavi 2015 (83,33) i Traminac mirisavi 2016 (81,67).

Na ocjenjivanjima pak mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih prerađevina Hrvatska je ostvarila sljedeće rezultate:

Koka d.d. Varaždin – šampion: Koketa pileća jetrena pašteta 5×25 g; zlatna medalja: Panirani pileći cordon bleu 600g, panirani pileći fritesi 600g, Goldina, Marsonia

Gerić-MG j.d.o.o. – zlatna medalja: domaća svinjska mast, domaći prešani čvarci

Prehrambena industrija Vindija d.d. – šampion: mliječni puding vanilija, mliječni puding čokolada; velika zlatna medalja: ‘z bregov UHT kozje mlijeko; Fino mi je mliječni puding sa šlagom-čokolada; Caprodur – tvrdi sir od kozjeg mlijeka; Vivis svježi krem sir natur; ‘z bregov UHT čokoladno mlijeko; Vindino mliječni desert lješnjak-čokolada; Fino mi je mliječni puding  Choco – Loco; zlatna medalja: Bovidur tvrdi sir od kravljeg mlijeka; Fino mi je mliječni puding sa šlagom-vanilija; Ovidur tvrdi sir od ovčjeg mlijeka; Capro Fresh – svježi sir od kozjeg mlijeka

Koka d.d. Varaždin – velika zlatna medalja: panirani camembert; zlatna medalja: panirani edamac

MIH sirana Kolan – veliko zlato: sir Tartufin; paški sir

Mini mljekara – Veronika d.o.o. Desinić – velika zlatna medalja: sirutka s okusom mango-marelica; zagorski svježi sir, zlatna medalja: sirutka; polutvrdi sir sa tartufom; Bučko-sirni namaz; svježe mlijeko Veronika

Mljekara Latus d.o.o. Žminj – veliko zlato: istarski tvrdi kravji sir Veli Jože

Tomaić – Commerce d.o.o., sirana Runolist, Otočac – zlatno: Runolist sir; Krasnarski sir  ♣

ZABRINUTI PLATINASTI ŠAMPION – Ovih dana i te kako lijepe vijesti za međimurskog vinogradara i vinara Branimira Jakopića iz Orehovčaka kod Železne Gore: on je platinasto-velikozlatni šampion i na međunarodnoj razini! I to s vinima od dviju sorata karakterističnih za Hrvatsku te i posebno za Medjimurje: pušipelom ili moslavcem ili šiponom ili furmintom, te s graševinom. Sa svojom izbornom berbom bobica pušipela 2015 postao je šampionom manifestacije Urbanovo 2017, onda je s vinom G tj. graševinom 2015 izbornom berbom prosušenih bobica s osvojenih 95 bodova dobio platinastu medalju na Decanter World Wide Awardu, pa je s istim tim vinom dohvatio zlato na ocjenjivanju graševina u Kutjevu, a ovih dana stigla mu i iz Gornje Radgone velika zlatna medalja s ocjenjivanja u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2017 gdje je za Pušipel 2015 prestige IBB osvojio 92 boda.

K tome, restoran u dvorcu Terbotz odlično mu radi cijelo ljeto. Ako naidjete, ne odlazite a da niste kušali medjimursku gibanicu.

Sjajna međimurska gibanica

Radosne vijesti uvijek su stigle u pravi čas, ali ove su imale poseban učinak sada uoči berbe kad je Jakopić osobito zabrinut za konačni ishod jer tuča mu je u velikom postotku doslovno pojela rod za 2017, sad čeka da vidi koliko su se uspjele oporaviti loze koje su tek ugrizene i nisu platile danak do kraja…

Inače, Branimir Jakopić, koji od 2015. izlazi na tržište i s ružičastim vinom, upustio se i u pjenušce i u crnjak! Što se tiče pjenušaca, želja mu je, kaže, da prije degoržiranja na kvascu u boci provedu najmanje tri godine. Prvo crno vino na tržištu mu je iz 2016, a riječ je o mješavini cabernet sauvignona, merlota i syraha. Vino pod domaćim nazivom Črleno je iz 2016, i punjeno je u litrenu bocu s navojnim zatvaračem. Međutim prvo crno vino koje je proizveo – također cabernet, merlot i syrah – je iz berbe 2015, kaže da je – bomba! Još je na dozrijevanju u velikoj drvenoj bačvi, ove jeseni iz bačve ide u butelju. Jakopić, koji brine o svojih 14 hektara trsja, nešto grožđa ima iz unajmljenih vinograda a nešto grožđa i kupi tako da ukupna količina sirovine z vino obično bude kao da je s 20 hektara. I još nešto bitno u turističkom smislu;  Jakopići će naspokon čini se ove jesenu krenuti u akciju koju već dugo najavjuju: da u hotel preurede zapuštene građevine koje se nalaze u sklopu imanja Terbotz… ♣

PUSHIPEL CAN-CAN – Pred kamerom legendarnog, blaženog nedavno proglašenog osamdesetogodišnjaka (pogodite o kome je riječ!): zagrebački deda (pogodite tko je!) s dragim vinskim curicama iz Prigorja i Hrvatskog zagorja (pogodite tko su!) na – neutralnm terenu u Međimurju! U dvorcu Terbotz (pogodite gdje je taj dvorac i čiji je!), prepunom gostiju, uz platinastu graševinu i veliko-zlatni pušipel (pogodite čiji!). S još malo pušipela bilo bi i can-cana! (pogodite što je to!). Brojna izabrana publika koju je tog popodneva u velikoj gostinjskoj dvorani Terbotza okupio Begerow bila je, kažu mi, spremna za dinamično finale… ♣

DRŽAVNO PRVENSTVO SOMMELIERA 2017 – Prvenstvo sommeliera Hrvatske za 2017. godinu bit će 27. i 28. studenoga u Opatiji. Hrvatski sommelier klub javlja da je napokon postignut konačni dogovor sa LRH – Opatija, tako da će 21. državo nadmetanje sommeliera Hrvatske biti održano u opatijskom Remisens Premium Hotelu Ambasador.

Raščlamba crnjaka

Što se tiče novih sommelijerskih tečajeva, oni će se održavati od 22. do 24. rujna u Akademiji vina na zagrebačkoj Samoborskoj cesti, a potom i u Istri, od 29. rujna do 1. listopada, lokacija još nije dogovorena.

Na slici je bilježnica uglednog i vještog sommeliera – to ti je, bogme, sommelier! –  koji je odmah za vrijeme degustacije s raščlambom vina, na stranici svoje bilježnice ovjekovječio – grafikon degustiranog uzorka… ♣

PUPITRES WINE BAR JELENE ŠIMIĆ VALENTIĆ – Sommelijerka Jelena Šimić Valentić početkom rujna u Zagrebu, u Frankopanskoj ulici, otvara konceptualni boutique vinske kulture – Pupitres bar.

Pupitres boutique zamišljen je kao mjesto gdje će se promovirati vinska kultura u Hrvatskoj. Posjetitelji će, osim u vrhunskom vinu, imati priliku uživati i u premium kavi, domaćoj hrani i jazz glazbi. U baru će se održavati vinske škole i radionice. Zainteresirani će imati pristup knjigama o vinu, o jakim pićima, kavi, čajevima…

Zagreb je ne samo sada u glavnoj turističkoj sezoni nego i preko cijele godine pun stranaca, pa sam Pupitres zamislila i kao mjesto za promociju hrvatskoga vina i prema inozemstvu. Želja mi je svakome gostu približiti vino na poseban način, kazala je Jelena.

Vinska karta u Pupitresu sadržavat će 150 vina iz Hrvatske i svijeta. Sva vina, baš kao i kava, čajevi i jaka pića koja će se služiti Jelena je osobno kušala.

Zagreb će u Pupitresu dobiti mjesto ispunjeno pozitivnom energijom. Svako će jutro zamirisati kava, vrući kroasani za doručak, preko dana Pupitres će biti idealno mjesto za odmor ili sastanak, a uvečer će plijeniti glazbom, uz koju će se moći kušati ne samo vina nego i pršut, sir, najfinije hrvatsko ekstra djevičansko maslinovo ulje i topli domaći kruh, dodaje Jelena.

Prostor u kojemu će biti smješten Pupitres bar uređuje se pod dirigentskom palicom dizajnerice Ivane Ferenčak, koja veli: U Pupitresu je sve u znaku vina, pa su tako eto i zidovi u boji šampanjca, namještaj je u tonovima crvenog vina različite starosti, bit će i pink-detalja da nas podsjeti i na ružičasta vina. Luksuznim kamenim podovima toplinu će dati nekoliko predmeta izrađenih u drvu, neizostavnome za odležavanje vina. Za opremu interijera koristili smo dizajnersku rasvjetu i namještaj poput lounge-fotelji i dvosjeda Ace Hansa Hornemanna, dobitnika, ove godine, prestižnih nagrada German Design Award i IF Design Award…  ♣

Rođendani

SRETNO, MARKO! – Legenda Marko Čolić, ovog kolovoza – 80 ljeta! Sretno i veselo, Marko! Doživjeti stotKu!

Nas nekolicina iz Svijeta u čaši/Ateljea okusa fotiću – pred čijom su inače kamerom dok je još radio u popularnom tjedniku Studio prodefilirali svi mogući glumci i pjevači a naročito glumice i pjevačice pa, kad nam se pridružio u reviji Svijet u čaši, i svi mogući vinari i vinarke – priredili smo pušku: sve dok nije na stol došla Žganjerova švarcvaldica (bez svjećica, tko bi ih tolike smjestio na nju, k tome da ih se i upalilo tko bi ih pogasio!) Marko nije točno znao zašto se fešta. Slavlje je počelo u Samoboru, ispred Tina kod ugostitelja/vinara Marijana Žganjera, uz nazočnost samoborskih poduzetnika ali i vinogradara i vinara  Geušića, Rozjana i Sokolovića te plešivičkih profesionalnih vinara Koraka i Tomca, a nastavilo se dan poslije u zagrebačkoj vinskoj kleti vinogradara/vinara Drage Kurtalja uz sjajnu domaćicu lokala Andreju, te s Čolićevim kolegama-fotićima Zlatkom Cakićem i Julijom Frangenom, akademskim slikarom Antom Krešićem, s majstorom kulenarom Tomislavom Galovićem, prof. Ivanom Dropuljićem sa Zagreb vino.coma i s nama iz Svijeta u čaši.

Na potpori veliko hvala Marijanu Žganjeru i Dragecu Kurtalju, Tomici Galoviću, Velimiru Koraku, Vladi Krauthakeru, Ivani Puhelek Purek, Zdenku Šemberu, Zvonimiru Tomcu…     ♣

HAPPY BIRTHDAY, MICK!!! – Doživjeti stotKu! 99 and a half won’t do! 26. srpnja bio je rođendan Mick Jaggera! Jumpin’ Jack Flash…

Je l’ to netko (na Facebooku) bio odnosno još jeste u dilemi: Stones ili Beatles? Naravno, Rolling Stones, s dobrim obrazloženjem: najživlji band, k tome ne samo živi nego i još vrlo živahni na sceni i oko nje, Mick, sada već i pradjed, praši u kao u mladim danima, a Jagger te Keith Richards, s kojime je, inače, vokalist Stonesa u neko davno vrijeme zajedno išao u školu, slove kao najkreativniji duo u povijesti rock-glazbe.

Grupica nas nekoliko proslavila je Jaggerov rođendan uz sjajan roštilj i nekoliko odličnih crnjaka iz francuskog Châteauneuf-du-Papea, te dakako uz hitove poput Jumpin’ Jack Flash, Satisfaction, Sympathy for the Devil, Wild Horses, Carol, Walking the Dog, On Route 66, I’m a King Bee, Little Red Rooster, Gimme Shelter, Brown Sugar, Angie, You Can Make it if You Try… Zaslužan za logistiku: zagrebački ugostitelj Boris Orašanin Zubo. Sjajni Châteauneuf Boisrenard 2006 od Domaine de Beaurenard, pa Châteauneuf Château la Nerthe 2004 (13 sorata, s najvećim udjelom su grenache, syrah, mourvèdre, cinsault, muscardin, counois…), te Châteauneuf 2013 i Châteauneuf 2015 oba od Clos de l’Oratoire… A, bogme, glavom je platio i jedan izvrstan Qvevri 2013 od Šembera…

Evo i rasporeda europske turneje Stonesa No Filter najesen 2017: Hamburg – 9.09; München 12.09; Spielberg – 16.09; Zürich 20.09; Lucca – 23.09; Barcelona 27.09; Amsterdam – 30.09; Kopenhagen – 3.10; Düsseldorf – 9.10; Stockholm – 12.10; Arnhem – 15.10; Paris – 19. i 22. 10!  ♣

Radovan Vukoje

ODLIČNO USPIO PRVI SALON ŽILAVKE u TREBINJU – Čekalo se, pa se, eto, i dočekalo: stara autohtona hercegovačka vinska sorta žilavka doživjela je da dobije manifestaciju posvećenu isključivo njoj! U organizaciji uglednog trebinjskog proizvođača vina i ugostitelja Radovana Vukoja sredinom kolovoza u Trebinju je održan Prvi salon žilavke, na kojemu su se kao sudionici pojavili proizvođači vina od te sorte, njih 16, konkretno, uz domaćina – Podruma Vukoje 1982, najavljeni su bili tu i Vinarija Marjanović, Vinarija Sekulović, Vinarija Škegro, Vinarija Ratković, Vinarija Anđušić, Podrum Delić, Podrum Aćimović, Podrum Begić, Podrumi Ostojić-Monako 2000, Podrum Vilinka, pa Podrum Manastira Tvrdoš, Vinarija Anđelić, Vino Brkić, Vinogradi Nuić, Podrum Rozić… Pokazano je oko 60 etiketa najpoznatijih vinarija Bosne i Hercegovine. Uz vinare, na salonu su nastupili i proizvođači mliječnih prerađevina, pršuta, pastrve, njih 11.

Kako vele domaćini, dodire hedonističkog neba na priredbi omogućio je znani bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija, sa svojom ekipom. Kuhari su se pobrinuli da se tipična regijska jela priprave na način da budu maksimalno sljubljena s vinima od žilavke, od tipa u manje zahtjevnoj varijanti do vrlo kompleksne kapljice, njegovane duže vrijeme u barriqueu od hrastovine, kod Radovana Vukoja to je u osam metara dubokom podzemlju…

Ključni ambijent Salona bila je krasna Vinska galerija smještena na petom, šestom i sedmom katu podruma i ugostiteljskog kompleksa Vukoje, odakle se pruža jedinstven panoramski pogled na grad Trebinje i okolne vinograde.

U sklopu Salona predviđeni su bili vinske radionice s naglaskom na žilavku te radionice s hercegovačkim sirevima u glavnoj ulozi, kao i vođeni obilasci podruma Vukoje te Carskih vinograda, zatim svečana večera na temu Žilavka i okusi Hercegovine.

Organizator salona žilavke Radovan Vukoje na rastanku je rekao: Vrlo sam zadovoljan manifestacijom, kako odzivom izlagača tako i kvalitetom vina te i posjetom. Zahvaljujem vinarima i posjetiteljima na dolasku.  Ovdje smo imali vina od Lastve do Ljubuškog i sireve koji su bez premca u regiji. Poljoprivreda je teška, moramo biti svjesni da radimo u tvornici na otvorenome. Nama je samo ostalo da ono što je naša kamena zemlja dala dobro pospremimo u bocu. Svi vinari vrijedno rade, i zato ovu manifestaciju posvećujemo njima. Vidimo se dogodine!  ♣

ALSACE U PRNJAVORU: POURQUOI PAS?! – Alsace u Lišnji kod Prnjavora: pourquoi pas, why not, warum nicht, perché no, zašto ne?

Dr. Oksana Sadžik i Christian Zwickert

Alzašanin Christian Zwickert, francuski sjevernjak koji je inače dugo bio stalno zaposlen u komercijali vrlo kvalitetnog vinskog posjeda La Font du Loup u vinogorju Châteauneuf-du-Pape na francuskome jugu a sad, i dalje prodajući i vina spomenute kuće, samostalno vodi uvozničku i distribucijsku kuću Vinoselect  u Artzenheimu, zbližio se svojedobno sa dr. Oksanom Sadžik koja već godinama kao zubarica radi u Breisachu blizu njemačko-francuske granice, i od tada svako ljeto oni dolazie na naš Jadran na odmor. Svojedobno, u jednom uglednom opatijskom restoranu sommelier im je uz ribu preporučio vina Tomac, ona su im se silno dopala i odlučili su potražiti Zvonimira Tomca u njegovu podrumu kod Jastrebarskoga. Ravno već 11 godina Zwickert i dr. Sadžik kad su ovdje obilaze Tomca, i, između ostaloga, to je druženje pomoglo rođenju namjere da se Zwickert počne baviti proizvodnjom vina u zavičaju svoje partnerice.

Svake godine barem po jedan susret kod Tomca na Plešivici te kod para Zwickert-Sadžik u Lišnji. Na slikama su Boris Lepir, Zvonimir Tomac i mama Sadžik pri djelu – u obilasku trsja u Lišnji, te Sadžik-Zwickert, mama Sadžik i Boris Lepir za Tomčevim stolom pri jelu na Plešivici

Christian i dr. Oksana odlučili su u naselju Lišnja blizu Prnjavora na terenu gdje je njezin otac nekad imao trsje posaditi francuske sorte rizling rajnski, chardonnay, syrah, merlot, cabernet franc, njima su prije koju godinu pridodali frankovku i hibrid johanniter. Vrlo hrabro, ta avantura s vinogradom s klasičnim sortama i s vinom, naime znalo se da u tome području zime ponekad budu vrlo vrlo hladne tako da mogu napraviti veliku štetu na vinogradu, a eto u novije vrijeme zaredali su, ljeti, također opasni, i toplinski udari i suša, za ilustraciju: ove zime bilo je u Prnjavoru nekih -20 Celzijevih stupnjeva, a ovog ljeta zabilježeno je +40 Celzijevih stupnjeva! Uporni Zwickert ne posustaje zbog znatnog smanjenja prinosa što zbog hladnoće što zbog vrućina i suše koje otežavaju dozrijevanje, i proizvodi solidna do i vrlo dobra vina, koja preko svoje tvrtke pod markom Vina iz Bosne – Product of Bosnia plasira u Francuskoj, i to po jako dobroj cijeni – bazna vina uspijeva prodati, tvrdi, po 8,5 € za butelju! Što se tiče bosanskog tržišta, tu zasad stvari stoje slabo, vjerojatno stoga što dosad nije ulagano u promidžbu ali, smatra Zwickert, i stoga što je cijena njegovoj boci viša nego što ju je lokalni kupac spreman platiti.

Dejan Marić iz Frutelle i Christian Zwickert: nastup vinarije Fazan na ovogodišnjem salonu Vinosaur u listopadu u Banja Luci – zajamčen?

Par Zwickert-Sadžik, koji je za pažnju nad trsjem te vinima u podrumu angažirao vrlo okretnog mladog domaćeg čovjeka Borisa Lepira i koji računa i na pomoć čile doktoričine majke što živi na imanju, te kojemu sam, inače, ispred Svijeta u Čaši/Ateljea okusa upravo darovao najnoviju našu knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, ovih je dana u Lišnji za nekoliko info-medija iz BiH i iz Hrvatske priredio u svom domu lijepu prezentaciju alzaških specijaliteta koje je Zwickert osobno prigotavljao – pokazao se sjajnim chefom!, te desetak njegovih bosanskih vina i jednog francuskoga, upravo od podruma La Font du Loup.

Najprije kušanje vina, a onda spoj tih istih vina s jelima. A jela su bila: domaći naresci, pa alzaška pita (La tourte d’Alsace = po alzaški začinjena smjesa sitno mljevenih teletine, junetine i svinjetie, pečena u tijestu), ramstek s pekarskim krumpirom (pommes de terre à la boulangère) te alzaška torta sa šljivama. Vina: Salsa White 2016, od 80 posto johannitera te sa po 10 posto chardonnaya i rajnskog rizlinga, zatim netom buteljirani (još premladi) Rajnski rizling 2016 Collection koji je proveo 10 mjeseci na finom talogu, pa Rajnski rizling 2013, slijedili odlični posve suhi Rajnski rizling 2015 Collection i Rajnski rizling 2012 s blagim ostatkom sladora, bijela grupa završila je sa Chardonnayem 2016 Collection sur lie, 70 posto iz novog drveta i 30 posto iz inoksa. Crna serija startala je sa Salsom 2016 rouge od 60 posto frankovke, 20 posto crnog pinota i 10 posto syraha, to će se vino puniti u ožujku 2018, potom je bila Salsa 2013 rouge od frankovke 50 posto i ostatka crnog pinota i merlota, a onda je na red stigao jako dobar crnjak Pourquoi pas? 2015, od 55 posto crnog pinota i 45 posto syraha, pa također jako dobar crni Pourquoi pas? iz 2013, da bi domaći izbor završio na odličnom Cabernet francu 2015 (90 posto, ostatak je merlot; 13,5 vol%, još nije buteljiran).

Jedinstvena prigoda bila je kušati odličan Châteauneuf-du-Pape 2011 Grenache cuvée spéciale od La Font du Loupa, a od loza u dobi od 80 godina, dakle – malo starijih od mene…

Uz užitak uz tanjur i čašu saznali smo nešto novoga – o johanniteru (na slici je grozd). To je hibrid srednje do kasnije epohe dozrijevanja, vrlo otporan na bolesti, posebice na pepelnicu. Stvorio ga je 1968. godine Johannes (otud mu naziv) Zimmermann u istraživalačkome centru za vinovu lozu u Freiburgu. Riječ je o križancu između rizlinga rajnskog i freiburga 580-54, s time da je freiburg 590-54 križanac između seyve villarda 12-481 i freiburga 153-39, a taj freiburg 153-39 je pak križanac između pinota sivoga i plemenke… Komplicirano, ne znaš više tko koga…♣

SEDMI DANI POŠIPA – Sedma manifestacija Dani pošipa otvorena je u mjestu Čara na Korčuli. Bila je u znaku pola stoljeća od zaštite vina pošip. S vinima su sudjelovali podrumi iz Čare i Smokvice – Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta, PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić. A Luka Krajančić, čiji pošip je jedan od najboljih na Korčuli? Luka objašnjava da je u istom terminu kad je bio Festival pošipa on u svom podrumu imao već prije dogovorene programe vezano uz 20. godišnjicu njegove vinarije, pa jednostavno nije mogao biti u istom vremenu na dva mjesta.

Na Danima pošipa 2017 posebno su se istaknula tri vina iz Smokvice – Pošip Divno vino odnjegovan na finome talogu, iz podruma Toreta, te macerirani Grandeca i Amfora iz podruma Milina. Amforu iz berbe 2015 koja izlazi sada na tržište Milina je, kaže, posvetio upravo jubileju – pola stoljetnoj zaštiti vina pošip.  ♣

Jubilarci 

ISTENIČ 50, SVIJET u ČAŠI 25! – Našli smo se, jubilarci!

Krajem ove godine zagrebačka revija Svijet u čaši, koja bi trebala nastaviti tiskani život u nešto izmijenjenom obliku, obilježava 25 godina postojanja, a početkom sljedeće godine šampanjerija Istenič iz našem Klanjcu susjednog Bizeljskoga slavi dvostruko duži vijek – pola stoljeća. Mi pripremamo obilježavanje naših četvrt stoljeća krajem studenoga najvjerojatnije u sklopu 12. Međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb vino.com u hotelu Esplanade, voljeli bismo da se tada podružimo i s od nas dvaput starijim slavljenikom, a jedna od vodećih šampanjerija u Sloveniji, s kojom smo uvijek lijepo surađivali i koja je nas već pozvala u goste, svoju će svečanost održati na imanju, u novoj velikoj dvorani sa 360 četvornih metara površine i s kapacitetom prihvata između 250 i 300 uzvanika. Isteniči se uz svoju 50-godišnjicu vraćaju u velikome stilu: dvorana o kojoj je upravo riječ nalazi se u obnovljenoj zgradi nedavno poprilično nastradaloj od požara, netom preuređenoj na način da više ne služi turizmu kao smještajni gostinjski objekt  nego da bude mjesto za razne strukovne skupove, simpozije, eno-gastro festivale, svečanosti. Jedan od pionira i jedna od ključnih osoba modernog slovenskog pjenušarstva mag. Janez Istenič planira je krajem rujna službeno otvoriti susretom zahvale vatrogascima, arhitektima, montažerima i lokalnim vinogradarima koji su mu operativno pomogli kako u saniranju i novome uređenju objekta tako i, u najtežim trenucima, radom u trsju. Predviđeno je da se ubrzo u toj dvorani održi i skup članova Isteničevoga Kluba ljubitelja pjenušaca. Za svečanosti Isteniči se pripremaju ne samo ponudom u čaši nego i s onom, rafiniranom, na tanjuru, među zvijezdama mogli bi, uz pjenušac No1 i posebice tek prije koji mjesec degoržirani Prestige 2011 extra brut, biti i ovi vrlo okusni zalogaji s prepeličjim jajima. Noblesse oblige!

Trenutno Istenič je zaokupljen berbom. Vrućine s temperaturnim valovima i do 40 Celzijevih stupnjeva te suša donijeli su jedan sasvim novi moment u vinograde na ovim prostorima, U tim okolnostima posebno je teško proizvođačima pjenušavih vina koji su na sto muka jer osnova za pjenušac je vino s niskim alkoholom i dobrim kiselinama, dakle upravo ono što je suprotno efektima izazvanima dugim periodima ljetnih vrućina i suše. Korisno može biti ako je vinograd na većoj nadmorskoj visini, ali i ako u vinogradu postoji sortni adut, u ovome slučaju to je kultivar plavec žuti, koji je poznat baš po nižem alkoholu i po dobroj ukupnoj kiselosti. Istenič ga ima dosta u svojim nasadima, a eto sve više su ga počeli saditi i proizvođači pjenušca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U svjetlu globalnog zatopljenja i ovakvih ekstremnih ljetnih vrućina zar ne bi bilo korisno u riznici tradicijskih kultivara kojih smo se, čini se, opijeni bjelosvjetskoim chardonnayima i sauvignonima, malo preolako odrekli, potražiti još neku lokalnu staru sortu koja može kao plavec žuti biti dobar korektor glede kiselina, odnosno neku koja u svježijim ambijentalnim uvjetima može pomoći na drugi način? Janez Istenič veli da je baš u ovogodišnjem dugom toplom ljetu plavec žuti imao priliku kompletno dozrijeti, a to glede alhohola i kiselina u baznome vinu, objašnjava Janez, znači oko 11 vol % alkohola i 8 g/l ukupne kiselosti.

Zgodno je spomenuti da je Janez Istenič na početku svoje enološke karijere, 1968. proizveo pjenušac samo od plavca žutoga. U novije vrijeme Janezovu sinu Mihi plavec žuti toliko se dopao da je on, u također jako toploj 2009. godini, inzistirao da se od njega samoga kao baznog vina proizvede pjenušac. Za tu svrhu korišteno je grožđe plavca žutoga s parcele s 40 godina starim lozama, i proizvedeno je 4500 baznoga vina. U startu je bilo rečeno da će Mihin pjenušac RP (RP od rumeni plavec = žuti plavec) svakako minimalno pet godina nakon drugog vrenja provesti u butelji na talogu. Krajem prošle godine nešto butelja degoržirano je i pušteno je na tržište (još je oko 80 posto ukupne količine nedegoržirano), i to po cijeni od – 1964 eura, za tu svotu Miha se odlučio stoga što je 1964. godina njegova rođenja. Za članove Kluba ljubitelja pjenušaca koji vodi Istenič junior cijena je međutim 100 eura za butelju… ♣

KAMPIRATI u DVORIŠTU VINARA! – Jedno od najpouzdanijih vinskih gospodarstava na Bizeljskome, u susjedstvu našega Klanjca, je ono od Simona Pinteriča i njegove supruge Martine, smješteno uz cestu što od Bizeljskoga vodi prema hodočastilištu Svete gore. Sjajan eno-gastro brak, naime Martina odlično kuha, a Simon je pak vrlo spretan u uzgoju grožđa i proizvodnji vina. Zajedno su uspješni kao nositelji ugostiteljske ponude na seoskom gospodarstvu (imaju lijepu, prostranu dvoranu za goste), a sad bi se uključili i šire u turizam: Simon namjerava u svom dvorištu ponuditi mogućnost kampiranja, međutim ne u šatorima nego u kamp-kućicama na kotačima, veli da bi mogao odjednom komotno primiti pet kampica.

Pinterič od sorata (i vina) ima šipon, plavec žuti, graševinu, chardonnay, sauvignon, muškat bijeli, traminac, te od crnih frankovku, syrah i njemački križanac dornfelder. Posljednjih godina vrlo je napredovao u proizvodnji crnih vina, u toplijim godinama zna dobiti jako dobar syrah i upravo se iz vruće 2017. nada odličnoj kapljici od te sorte znane iz mediteranskog okružja. Pravo i ugodno iznenađenje kod njega je crnjak od dornfeldera, lijepi, puni, svježi, voćni, neopterećen alkoholm, mekan i za ljubitelje crnoga vina idealan za konzumaciju uz hranu – dobro ohlađen – upravo i u ovakvim vrućinama kakve nam je donijelo ovo ljeto. Velike nade glede berbe 2017. polaže I u frankovku.  ♣

HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA u TRADICIJSKOJ GOSTILNI! – Hrvatska tradicijska kuhinja, dobro ste pročitali, u – slovenskoj gostilni. Konkretno gostilni Šekoranja u mjestu Bizeljsko. Ovih dana vrlo popularnome bizeljskom ugostitelju Sineu Šekoranji navratio je direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN, izdavača revije Svijet u Čaši, Mladen Horić, njegov dugogodišnji prijatelj, da mu posveti i daruje najnovije izdanje MAM-VIN-a – knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja. Bila je to prigoda i za evociranje uspomena upravo s početka života revije Svijet u čaši, koja je inače svoj prvi Atelje okusa Dobro mi došel prijatelj realizirala upravo kod Sineka, tada još u punoj fizičkoj i poslovnoj snazi. Gostilna Šekoranja, u kojoj su se na početku neovisne Hrvatske i neovisne Slovenije često sastajali predsjednici obiju država – Mesić i Kučan, bila je i poprište osnutka akcije Sutla-Sotla za koju su inicijativu, sa željom kvalitetnog druženja i njegovanja prijateljstva između stanovnika s obje strane rijeke Sutle dali upravo MAM-VIN i Svijet u čaši.

Gostilna Šekoranja, koja je sa svojim sportskim terenima i eno-gastronomijom privlačila kroz niz godina brojne znane javne ličnosti iz svijeta politike, sporta, estrade, vina, kuharstva kako iz Slovenije tako i iz Hrvatske, na vidnome mjestu ima izložen veliki poster s fotografijama s druženja Sutla-Sotla. Šekoranje očekujemo u studenome u Zagrebu, na obilježavanju 25. godišnjice Svijeta u čaši, koja će biti najvjerojatnije u okviru festivala Zagreb Vino.com 2017. ♣

Bojan Škorić

MARIJA ZVIJEZDA – Blagdan Velike Gospe: Marija Zvijezda, Laktaši kod Banja Luke, poljoprivredna proizvodnja koju su pokrenuli redovnici Trapisti, nazočni u Banja Luci od 1869. godine.

U drugim sredinama u kojima su djelovali gourmetima su trapisti (p)ostali poznati po pivu, a konkretno ovdje su se jače usredotočili na (polutvrdi) kravlji sir. Opat Franz Pfanner na kraju osamdesetih godina pretprošlog stoljeća došao je u Banja Luku i započeo s formiranjem trapističkog samostana što dobiva naziv Marija Zvijezda. Kao neumorni graditelji, trapisti su odmah po dolasku pokrenuli osnutak poljoprivredno-zanatsko-industrijskog kombinata, u sastavu kojega su bili ciglana, kovačnica s radionicom za plugove, žitnica-silos, kamenolom, mlin, pogon za proizvodnju sira, pilana, sušara za voće, pivovara, klaonica, tvornica platna s predionicom i tkaonicom, štamparija s kartonažom i knjigovežnicom, bačvarska, stolarska i kolarska radionica. Kao nositelji razvoja banjolučkoga kraja, trapisti su 1879. sagradili bolnicu te obiteljske kuće za radnike, pokrenuli su časopis Putokaz, otvorili crkvu, đački dom, sirotište, te, kao prvi na Balkanu, pustili u pogon hidroelektranu na Vrbasu!

Danas u okviru Marije Zvijezde djeluje zemljoradnička zadruga Livač, koja se između ostaloga bavi uzgojem goveda, te proizvodnjom mlijeka i sira po trapističkoj recepturi. ZZ Livač-Marija Zvijezda brine o 150 hektara poljoprivrednog zemljišta, uzgaja 370 grla goveda, i dnevno proizvede oko 100 kg trapističkoga sira, koji inače izlazi u dvjema varijantama, jedna je mlađi sir, a druga godinu do dvije stariji. Oba sira predstavio nam je mladi djelatnik Livača  Bojan Škorić.

Uoči svojega 12. festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u studenome, direktor te manifestacije Ivan Dropuljić posjetio je s plešivičkim vinarem Zvonimirom Tomcem siranu Marija Zvijezda, u očekivanju da će ona sa svojim trapističkim sirom i ove godine sudjelovati na Zagreb Vino.comu i da će to možda rezultirati ponovnim dolaskom trapističkoga sira Marije zvijezde na hrvatsko tržište. Za Zvonimira Tomca bila je to lijepa prigoda ne samo da kupi dobar sir nego i da se, tepajući kravicama, prisjeti mladih dana, kad je i njegova obitelj imala krave… ♣

ŠTO SE BIJELI u GORI ZELENOJ?… – Što se bijeli u gori zelenoj (na dvoru zelenome)! Il’ je snijeg, il’ su labudovi? Nit’ je snijeg, nit’ su labudovi, to su guske Jože dečka andraševečkoga… Snimljene u selskom dvorištu prije koji dan. Prekrasne, čiste, kao da su netom izašle iz veš-mašine. Dolazi mi na pamet završni stih pjesme Loza Miroslava Krleže: Loza se tiho i nijemo penje, oh – divno je to njeno slijepo htijenje: da iz blata postane čista, vinom što u čaši blista…  ♣

NAJPROFITABILNIJI OD SVIH – Po nedavno u talijanskim tiskovinama objavljenim podacima, najprofitabilniji vinski podrum na Apeninskom poluotoku je toskanska Tenuta San Guido, glasovita po vinu Sassicaia. Odmah iza nje je carstvo Marchesi Antinori Piera Antinorija, koji inače ima najviše vinograda u Italiji – čak 2861 ha, slijede Cusumano i Gruppo Santa Margherita, pa Marchesi Frescobaldi, zatim Castellani, Ruffino, Planeta, Agricola San Felice, Masi Agricola, Falesco, Terra Moretti, Guido Berlucchi, Gruppo Lunelli, Umberto Cesari, Donnafugata, Argiolas, Astoria Vini.

Na slici slijeva su Niccolò Incisa della Rocchetta, vlasnik Tenute San Guido, zatim kćerka Piera Antinorija Albiera Antinori, pa Diego Cusumano i direktor Santa Margherite Ettore Nicoletto.  ♣

HRVATSKO PIVO: 3,4 MILIJUNA HL GODIŠNJE – U Hrvatskoj se godišnje proizvede 3,4 milijuna hektolitara piva. Po proizvodnji toga pića je Lijepa naša na 22. mjestu u Europskoj Uniji. Ukupna godišnja potrošnja piva na hrvatskom tržištu, u što je uključena i potrošnja inozemnih turista, iznosi oko 80 litara po glavi, i tu je Hrvatska na visokom osmom mjestu u EU. Bez turističke potrošnje, potrošnja piva bi iznosila oko 64 litre per capita, pri čemu bi Hrvatska bila na 20. mjestu po potrošnji u EU, a time i u prosjeku potrošnje piva u Uniji.  No, u Hrvatskoj je primjetan izniman sezonalni karakter potrošnje piva.

– Analiza tržišta piva u Hrvatskoj pokazuje da je pivarska industrija stabilna, jaka i prosperitetna industrija s uzlaznim trendom. Time pruža siguran temelj za daljnji rast pivarstva, ali i popratnih mu gospodarskih grana. Pivarska industrija u Hrvatskoj, izravno i neizravno, zapošljava oko 28.000 osoba. Jedno radno mjesto u industriji otvara dodatnih 13 radnih mjesta u povezanim djelatnostima. Rastućim trendom otvaranja malih pivovara, te značajnim ulaganjima u nove brendove, industrija se prilagođava sve raznolikijim zahtjevima potrošača, što rezultira sve većom ponudom piva u jeku turističke sezone – kaže direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković.

Udruženje pivara pri HGK svojim članstvom u Europskom udruženju pivara zastupa gospodarske interese cijele industrije piva te ima uvid u sve svjetske i europske trendove. Osim što u Hrvatskoj postoji šest većih aktivnih pivovara, hrvatsko tržište bilježi i rastući trend malih tzv. craft pivovara, kojih je trenutno oko 30 aktivnih. Nudeći inovativne i raznolike proizvode, hrvatska industrija piva značajnije se prilagođava zahtjevima europskih potrošača. Novi proizvodi podižu image i kategoriju cjelokupne industrije, što jača potencijal malog i srednjeg poduzetništva i konačno rezultira rastom trenda zapošljavanja, vele u HGK.  ♣

NAJVIŠE UVOZIMO SVINJSKO MESO, KRUH i ČOKOLADU! – Da čovjek ne povjeruje: Hrvatska najviše uvozi svinjsko meso, kruh (???) i čokoladu… U prva četiri mjeseca 2017. uvezli smo, kaže izvještaj iz Hrvatske gospodarske komore, poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 842 milijuna eura, a izvezli robe u vrijednosti 543 milijuna eura. Najnovija pokrivenost uvoza izvozom je 65 posto, što je neznatno bolje nego u istom razdoblju prethodne godine kada je bilo 64 posto. Uspoređujući prva četiri mjeseca 2017. i 2016. izvoz je povećan za devet posto, dok je uvoz povećan za sedam posto. Negativna bilanca iznosi 299 milijuna eura i povećana je za 13 milijuna eura. Udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu roba čini 13 posto, dok u ukupnom uvozu roba čini 12 posto.

Naš glavni trgovinski partner zemlje su EU, kako u izvozu, tako i u uvozu. Tako je na tržište EU izvezeno je 57 posto vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (310 milijuna eura), dok je iz EU uvezeno čak 86 posto vrijednosti ukupnog uvoza (725 milijuna eura). Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-e u prva četiri mjeseca 2017. čini 27 posto ukupnog izvoza, a uvoz iz CEFTA-e je šest posto ukupnog uvoza.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.

Prema kategorijama najviše izvozimo ribe (povećanje za sedam posto u odnosu na lani), različite prehrambene proizvode (ista razina), čokoladu, žitarice (povećanje 24 posto), proizvode na bazi žitarica i škroba (povećanje za šest posto), pića i alkoholna pića (povećanje za devet posto). Glavni izvozni proizvodi u prva četiri mjeseca 2017. jesu dakle svježe ribe (tuna), šećer, čokolada, kukuruz, soja u zrnu i sladni ekstrakti.  ♣

Long hot summer

Prof. Attilio Scienza

VINSKA REVOLUCIJA DOLAZI! – Vinska revolucija stiže u Europu!! Upravo sezona 2017. mogla bi biti izvrstan primjer za to, kaže ugledni professor s odsjeka za vinogradarstvo i enologiju Milanskog sveučilišta Attilio Scienza (gle kurioziteta: prijevod  njegovog imena i prezimena mogao bi glasiti Atila Znanosti!).

Klimatske promjene s ekstremima u hladnoći i vrućini i naglim promjenama temperature za desetak i više stupnjeva od danas do sutra na djelu su. Sjevernija područja kontinenta pa i ona gdje prije nije bilo vinove loze mogla bi od ovih novih okolnosti imati i koristi i postati izrazito vinogradarska, međutim južniji dijelovi Europe morat će se što prije reorganizirati u vinogradarstvu, Teško je generalizirati pogotovu npr. za jednu Italiju koja se u obliku čizme velikom dužinom proteže od sjevera prema jugu i na raznim geografskim širinama i pozicijama ima ponešto drukčiju klimu, međutim područja od sjevernih planina zemlje južnije prema Sredozemnom i Jadranskome moru svakako trebaju dobro razmisliti kako dalje.

Giancarlo Pacenti, azienda Siro Pacenti

Valjat će brojne vinograde koji su kroz dugu povijet zbog lakšeg i ekonomičnijeg uzdržavanja i postizanja većih prinosa zauzeli ravnice u nizinskim područjima vratiti na kosine brežuljaka i na veće nadmorske visine, valjat će vinograde podizati i na sjevernijim stranama (tako već rade, znam dobro, ambiciozniji vinogradari/vinari proizvođačli brunella u Montalcinu, primjerice Giancarlo Pacenti – na slici – s posjeda Siro Pacenti), pri obnovi vinograda morat će se više voditi računa na kojim tlima i s kojim podlogama saditi koje sorte, a zacijelo u dosta slučajeva i pribjeći rekonstrukciji nasada na način da redovi od sjevera prema jugu budu postavljeni tako da u doba dana kad je vrućina ljeti najveća lisna masa loze u jednome redu pruža hladovinu grozdu u susjednome redu, vjerojatno će trebati i sniziti uzgojni oblik da grozd bude bliže zemlji i da ga ljeti i u najvećim vrućinama u danu prekriva i vlastita lisna masa stvarajući hladovinu, ali i jače orijentirati se na za neki kraj tradicijske i za taj dio već prilagođene kultivare – za srednji i južni dio Italije prof. Scienza preporučuje veće oslanjanje na toskanski sangiovese i umbrijski sagrantino, koji su sposobniji bolje se nositi sa stresom od vrućina i suše i zadržati i u vrućinama dobru ukupnu kiselost nužnu za svježinu vina, kod nas bi valjda dobrodošla veća sadnja plaveca žutoga, a vjerojatno i moslavca, možda i kakve beline, a opcija je i posegnuti za križancima dizajniranima za podnošenje takvih vrućih prilika, kao što su prije za neka sjevernija područja gdje su zime s vrlo niskim temperaturama kreirani kultivari sposobni podnijeti veće hladnoće. Nije naodmet opredijeliti se i za nešto čemu su pribjegavali naši stari, a to je kreirati vino od više sorata, možda i s različitih pozicija, ali ne kao cuvée (mješavina vina) koji je danas moderan nego berbom više sorata u isto vrijeme i vinifikacijom tih sorata svih zajedno, to je ono što u Austriji, konkretno u vinogorju Beča, postoji kao kategorija zvana Gemischter Satz  ♣

TEMPRANILLO, SANGIOVESE i SAGRANTINO u AUSTRALIJI! – Čini se da neprikosnovena vladavina francuskih vinskih kultivara, posebice onih iz bordoškoga kraja, u Australiji slabi: izvještaj Wine Intelligence Australia kaže da se ukusi potrošača na Petom kontinentu mijenjaju i da osjetno  jenjava interes kupaca konkretno za vinima od merlota, te syraha koji je na neki način postao vinskim simbolom Australije, te da se zanimanje znatno povećava za trima mediteranskim kultivarima – španjolskom temnpranillu, toskanskome sangioveseu i umbrijskom sagrantinu! U skladu s tim novim okolnostima vinski posjedi počeli su merlot i syrah zamjenjivati tempranillom, sagioveseom i sagrantinom. Možda ovaj australski zaokret prema sangioveseu i sagrantinu ima veze i s onime o čemu govori prof. Attilio Scienza vezano uz najnovije iskaze primjene klime i globalnog zatopljenja u Europi!  ♣

NAJBOLJE TALIJANSKE VINARSKE ZADRUGE – Korisno je znati: po izvještaju njemačkog strukovnog vinskog časopisa WeinWirtschaft, najbolje talijanske vinarske zadruge odnosno cooperative po kakvoći vina su Cantina Valpolicella Negrar i pijemontska Vinchio Vaglio Serra. Iza njih su Cantina Valpantena iz Verone, Mezzacorona iz Trentina i Cantina Miglianico iz Abruzza, potom ponovno iz Pijemonta –  Terre del Barolo, pa ponovno iz Trentina –  Vivallis, onda Moncaro iz regije Marche, na devetom mjestu rang liste je Vecchia Cantina di Montepulciano iz Toscane, a na 10. je Santadi sa Sardinije. Dalje, do 20. mjesta, su Vitevis (Veneto), Cantine Tollo (Abruzzo), Settesoli (Sicilija), Castelnuovo del Garda (Veneto), Cva Canicatti (Sicilija), Cantina di Venosa (Basilicata), Cevico (Emilia Romagna), La Vis (Trentino), Colli del Soligo (Veneto) i Citra (Abruzzo).

Pored ovog popisa 20, posebno su, kao najbolje kooperative iz Alto Adigea/Južnog Tirola po kvaliteti istaknuti Cantina Tramin, Cantina Kurtatsch i Cantina Merano Burggräfler.  ♣

JESENSKI ISTRIA WINE & WALK – Tradicionalni proljetni Istria Wine & Walk (zašto ne bi bilo nazvano i na hrvatskome jeziku, primjerice Vino i kultura – korak po korak?) od ove godine dobiva i svoju jesensku priču. Dosadašnji veliki odaziv, iznimna uspješnost, atraktivnost te na kraju i redovito rasprodane kotizacije za ovakvu manifestaciju bili su poticaj Klasteru Sjeverozapadne Istre za organizaciju ovakvog događaja u još jednom terminu u godini. Lokacija je nova, zanimljiva istarska bajka dobila je drugu dimenziju, a svim sudionicima ponudit će pravi kulturni i rekreacijski užitak te užitak i za nepce na prvi dan jeseni.

Naš grad bogat je kulturnom i prirodnom baštinom, a svi dodatni sadržaji koji će biti dio ove manifestacije dat će mu posebnu draž i sigurna sam da će svi sudionici biti i te kako zadovoljni kako rekreacijom šetnjom, tako i ambijentom i eno i gastro-ponudom, kaže Vesna Ferenac, direktorica Turističke zajednice Grada Novigrada-Cittanova.

Jedinstveni ugođaj šetnje uz more s čašom vina u ruci, prolazak podno gradskih zidina Novigrada i kroz starogradsku jezgru, okrjepne stanice s bogatom ponudom istarskih vina i delicija inspiriranim tradicionalnim jelima sjeverozapadne Istre, magične staze kroz maslinike, vinograde i šume – sve to spojeno je u prvom jesenskom Wine & Walku by the Sea koji će se održati 23. rujna. Staza je malo kraća u odnosu na proljetni Istria Wine and Walk, i s obzirom i na manju zahtjevnost pogodna je za svakoga. Start je predviđen u jutarnjim satima u blizini novigradskog hotela Aminess Maestral, gdje će svi sudionici dobiti potrebne upute, te krenuti u ovu jedinstvenu avanturu. Staza dugačka 10 kilometara prolazi i pokraj barokne palače koju je grof Carlo Rigo dao sagraditi 1762. godine kao ladanjsku vilu. Ovaj novigradski plemić ostavio je duboke i trajne tragove u kulturnom životu grada i njegova ostavština samo je dio onoga što će se moći upoznati šetnjom Novigradom čije gradske zidine su sagrađene još u 13. stoljeću. Na okrjepnim stanicama nudit će se jela pripremljena od inćuna, srdela, jela s kapešantama i kanaštrelima, brodet i mnogi drugi ukusni zalogaji dok će u eno ponudi biti popularna vina sedam istarskih vinara – Morena Ivančića, Leonarda Palčića, Stancije Fava, Vina Demarka, Vina Fiore, Vina Mihelić, Vina P&P – Pervino.

Cilj je u atraktivnom parku u središtu povijesne jezgre, a dolazak je predviđen u kasnijim poslijepodnevnim satima. Tamo se očekuje nastavak eno-gastronomskog druženja za sve sudionike manifestacije, ali i ostale posjetitelje, uz degustaciju jela i vina, prigodnu glazbenu animaciju te degustacijsko-prodajni sajam autohtonih poljoprivrednih proizvoda i suvenira. Organizirat će se i zanimljiva lutrija za sudionike manifestacije, a oni najsretniji sa sobom će ponijeti i trajnu uspomenu.  ♣

KAJ SU JE..LI NAŠI STARI – Kaj su jeli naši stari? Po tradiciji, u Vrbovcu je na prijelazu iz kolovoza u rujan turističko-kulinarska manifestacija pod tim nazivom. Ove godine 37. po redu. Nekoliko prizora koji pozivaju na različite degustacije: dame u narodnoj nošnji nudile su – za 10 kuna komad dovoljan za ručak! – sjajnu netom pečenu bućnicu, odličan uvod u festival bućnice sutradan u Kumrovcu!

A članice Sindikata umirovljenika Hrvatske–podružnica Vrbovec predstavile su se s domaćim kolačima, među njima i s orahnjačom. Ta sjajna slastica neizmjerno užitna za nepce ali i okrjepljujuća i za dedeka i efikasnije djelujuća od afričke šljive što nam je nameće televizija, na žalost kao da je u nas pala u sjenu, čak možda duboko i do svojevrsnog zaborava, naime po slastičarnicama jedva da je se vidi. Fine guze okrenule su se bjelosvjetskim išlerima, sachericama, schwarzwaldicama, ledenim vjetrovima, esterhazicama, nemam ništa protiv tih kolača ali me boli taj naš, rekao bih, maćehinski odnos prema orehnjači kao domaćem kolaču, uz istodobno učestalo busanje o prsa kako je sve hrvatsko najbolje… Pa, naši aduti, pogotovu s obzirom da smo turistička zemlja, jesu upravo (smeđime bogata a žutime siromašna!) orehnjača, zatim makovnjača, a dakako i, kao tipično obilježje drugih krajeva Lijepe naše, rapska torta, makarska torta, imotska torta, rafioli, međimurska gibanica… ima toga još. U Vrbovcu na štandu s umirovljeničkim orahnjačama čuo se komentar: Kad buju pemzije vekše, i sloj smeđega (oraha, dakako) bu deblji, a sloj žutoga (tijesta, dakako) bu znatno tanji…  Poslije dobre okrepe, u staroj selskoj kući poziv na još jednu degustaciju, onu Kaj su je..li naši stari: dedek i, očito, hiperaktivna babica su bogme na kolosijeku stare izreke najprije delo, pa onda jelo…

I ove godine humanitarna nota na vrbovečkome glavnome trgu: udruga kuhara Renato koju vodi znani naš chef i akademik kulinarstva Branko Ognjenović nudila je na prodaju jela da bi se skupila sredstva za pomoć djeci s teškoćama u razvoju… Ognjenović je, inače, bio gavni u žiriju koji je ocjenjivao domaća jela izložena na štandovima, a jedan od njegovih prvih asistenata bio je chef Almo Čatlak.

Inače, pokrovitelji vrbovečkog događanja Kaj su jeli naši stari su župan Zagrebačke županije, supokrovitelji Zagrebačka županija, Hrvatska turisticka zajednica, Grad Vrbovec, dakle značajne institucije, a priredba, koja je inače prije 37 godina startala odlično, na žalost je danas u vašarskoj izvedbi. Ima tu posla za dobrog scenografa i dizajnera da se osjetno popravi vizura.

Bilo je svakako potrebno nešto predvidjeti i u obrani od vreline sunca. Ne nešto tek da bude hladovine, nego svakako nešto vezano i uz izložene prehrambene artikle. Suhomesnati proizvodi i sirevi na vrućini znojili su se umjesto da se svjezi smiješe iza stakla rashladne vitrine. Bučino ulje takodjer je patilo. Tko zna s koliko su vrućina, jer nisu bili prodani, stigli sada u Vrbovrc kuleni, salame, kobasice, špek, sirevi, ulje, med… i tko  zna kamo će još poći na sajam ili izložbu ono neprodano što se na otvorenju Kaj su jeli… grijalo na 34 vrbovečka stupnja, a nije se plasiralo. Meso s roštilja presoljeno, valjda zato da bi se više pilo. Nakon takvog slanog krmića krenuo sam, logično, u potragu za najavljenim članovima Udruge vrbovečkih vinara, ali vinare nisam našao…♣

Upravo stigla vruća bućnica: Mia i Anja

BUĆNICA-FEST – Treći Bućnica-fest u Kumrovcu kod tamošnjeg Hostela i uz Staro etno-selo, vrlo decentno organiziran. Domaća atmosfera, domaća pjesma – čak i klapsko pjevanje domaćih vokalista okupljenih uz glazbenika i ugostitelja Branka Grebličkog Venteka u zagorsku klapu Brv, domaća bućnica kao specijalitet Hrvatskog zagorja dakako u prvome planu. Prije podneva – mogućnost besplatnog kušanja bućnice i raznih sireva (izlagala je, među ostalima, i već naširoko znana Veronika desinićka, a u rano popodne, nakon što je stručni žiri – u sastavu Branko Čukelj, član Saveza kuhara Hrvatske i do nedavno potpredsjednik te institucije, inače nekad chef u zagrebačkom hotelu Intercontinental a sada direktor odjela hrane i pića u zagrebačkome Sheratonu, zatim Anita Bočkaj, voditeljica dvorca Miljana (nekad u vlasništvu dr. Kajfeža, sada pod Kamgradom), i ugostitelj Zdravko Klanjčić Rodi – završila svoj posao, na stolove je počela stizati nova tura pladnjeva s bućnicom koja se kroz popodne nudila na prodaju.

Žiri za ocjenu bućnica: Zdravko Klanjčić Rodi, Branko Čukelj i Anita Bočkaj

Šampioni: Grešna gorica i…

…gostilna Šempeter

Evo i tko je izlagao bućnicu i natjecao se s njome za titulu šampiona: Seoski turizam Šumak, hostel Kumrovec, Villa Zelenjak Ventek, Turizam Masnec, Klet Grešna gorica, Vinotočje Hajduk, krčma Kod Starog, Tri užitka, pečenjara Pionirček te, iz Kumrovcu susjedne Bistrice od Sotli u Sloveniji, Gostilna Šempeter Stručni žiri izabrao je dvije šampionske bućnice – onu od Grešne gorice Damira Podboja i onu od gostionice Šempeter u vlasništvu Sreče Kunsta koji je kao poslužavnik za bućnice izabrao – dužicu bačve!

Zagorska klapa Brv, na čelu s Brankom Grebličkim Ventekom i, dolje, Desinečke mažoretkinje

AMBICIOZNI AGRIS – Postalo je moderno imati svoje vino, ne samo za privatnu uporabu nego i za tržište, a – nemati vinograda, pa u nekim slučajevima niti proizvodnog podruma! Već godinama u nas ljubitelji Bakhova nektara raznih profesija koje često čak i nemaju nužno veze s poljoprivredom, konkretno vinogradarstvom i vinarstvom, nastoje kupiti u vinogradima diljem zemlje grožđe i onda od njega proizvesti vino u svojoj kleti. Neki pak ugostitelji koji imaju mogućnost da bolje urede i tehnološki bolje opreme vinski podrum grožđe (pa čak i s jednih pod najboljih vinogradskih pozicija kakve su npr. one u brodskom Stupniku a i na Dingaču!!!) kupuju za vino koje će, nerijetko i bez etikete što govori o porijeklu, dakle anonimno glede vinogorja i moguće čak i vrhunske pozicije, ponuditi gostima u svom lokalu. Neki pak poduzetnici kupuju grožđe i prerađuju ga u svojim podrumima te izlaze na tržište s uredno napunjenim i etiketiranim buteljama sa zakonom određenim oznakama. A neki pak poduzetnici, koji spominju izraz difuzna vinarija i koji nemaju ni vlastiti vinograd a niti podrum, dogovaraju s izabranim vinogradarima/vinarima količinu određenoga vina koju će za njih od svojega grožđa i u svome podrumu proizvesti taj vinogradar/vinar partner, a oni će ga komercijalizirati pod svojom robnom markom.

Riječki marketingaš Boris Lešić, prisutan poslom uvelike i u Zagrebu, osnovao je sa suprugom Jadrankom tvrtku Agris za proizvodnju i plasman autohtonih poljoprivrednih proizvoda – zasad vina – najviše kvalitete, dobivenih, kako objašnjava Jadranka Lešić kao vlasnica Agrisa, od grožđa iz vinograda na ponajboljim vinogradskim položajima u Lijepoj našoj i, u podrumu, vrhunskom tehnologijom na suvremeni način a uz poštivanje tradicije i specifičnosti hrvatskih regija.

Nažalost, na etiketama butelja nigdje nema niti navoda vinogorja a kamo li položaja (piše samo Vino iz Hrvatske; nekad je po Zakonu o vinu na etiketi butelje trebalo biti obvezno napisati detaljan podatak o porijeklu vina), a nema neke od  oznaka kao ZOI ili ZOZP, odnosno uobičajenih i znanih nam oznaka vrhunsko odnosno kvalitetno vino s kzp…

– Tek nakon višegodišnje pripreme osjetila sam da sam spremna proizvesti svoje prvo vino. Suprug Boris i ja, kao veliki ljubiteji plemenite kapljice, godinama smo čitali stručnu literaturu o vinu, pohađali sommelijerske tečajeve, obilazili vinarije, strukovne skupove i sajmove u Hrvatskoj i inozemstvu. Kušali smo različite tipove vina i maštali o danu kad ćemo proizvesti svoju prvu butelju… A to je bilo vino iz berbe 2015., jedno je slavonska graševina a drugo istarska malvazija. Ambiciozni tržišni iskorak ne bi bio moguć bez podrške kvalitetnog tima u proizvodnji gdje stručni dio odrađuju enolozi zagrebačke tvrtke Vinolab na čelu s prof. Leom Gracinom. U prve dvije godine osvojili smo više priznanja struke pa eto očito radimo nešto dobro. U Agrisu želimo razvijati partnerstva s najboljim hrvatskim vinogradarima, održavati najviše standarde kvalitete, a potrošačima osigurati prepoznatljiv proizvod. Našu ljubav prema vinima volimo podijeliti sa čim većim brojem potrošača, a poštenim odnosom između cijene i kvalitete ostati i dostupni čim većem broju vinoljubaca. U prvom stadiju naše proizvodnje koncentriramo se na svježi i mineralni tip vina, a kad u tom segmentu steknemo pravo iskustvo i image na tržištu te kad financijski čvršće stasamo i proširimo i odgovarajuće i za nove izazove opremimo naš vinski podrum koji je u Zagrebu, išli bismo i na vina s dužim odležavanjem u drvu.  ♣

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Turizam i financijski rezultati/O POTROŠNJI u PUNOJ SEZONI kao i u PRED- i POSEZONI, te o POTENCIJALIMA

 Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

U POSLJEDNJE VRIJEME, NAROČITO SADA i LANI, LIJEPA NAŠA SE MOŽE POHVALITI s DOISTA OGROMNIM BROJEM tzv. SUVREMENIH NOMADA. MEĐUTIM, KAKVI SU NAM NOVČANI EFEKTI POJAČANIH DOLAZAKA i DUŽIH BORAVAKA GOSTIJU OVDJE, TE – KAKVI BI ONI MOGLI BITI? HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA UPRAVO JE IZAŠLA s IZVJEŠTAJEM O TOME a BAZIRANIM NA PROCJENI POVEĆANJA BROJA POTROŠAČA TE POTENCIJALA KONZUMACIJE HRANE i PIĆA u RAZDOBLJU ZNAČAJNIH MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PREMA ODREDIŠTIMA ODMORA. OBAVIJESTI, MIŠLJENJA, ANALIZE i ZAKLJUČCI TEMELJE SE, KAŽE SE, NA JAVNIM STATISTIČKIM i OSTALIM INFORMACIJAMA IZ IZVORA u KOJE SE GLEDE POTPUNOSTI i TOČNOSTI HGK POSVE POUZDAJE. EVO ŠTO SE u IZVIJEŠĆU VELI

Hrvatska gospodarska komora izašla je ovih dana s izvještajem vezanim uz potrošnju i moguću potrošnju turista u nas, baziranim na procjeni sezonskog povećanja broja potrošača te na procjeni potencijala potrošnje hrane i pića u turističkoj sezoni. Razmatrano je nekoliko segmenata, kako slijedi: sezonalnost turizma i mogućnosti dosega turističke potrošnje u segmentu hrane i pića u kvantiteti i u financijskom pogledu, predstavljene su simulacija povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i simulacija povećanja konzumacije hrane i pića na razini gradova/općina, na kraju je zaključak.

SAMO DIO GODINE, A NE i CIJELA GODINA

Turizam je djelatnost s iznimno značajnom ulogom u hrvatskom gospodarstvu, i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, primjerice za vrijeme turističke sezone povećava se zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini.

U Hrvatskoj je 2016. godina zabilježena kao rekordna prema broju međunarodnih turističkih dolazaka (15,6 milijuna stranih turista) te prema broju ukupnih turističkih noćenja (78,0 milijuna).

Luka Burilović, aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Deset za nas najznačajnijih emitivnih tržišta u strukturi noćenja posljednjih nekoliko godina su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska. Turisti iz spomenutih deset zemalja ostvare u Hrvatskoj oko 78 posto noćenja inozemnih gostiju, s time da samo turisti iz Njemačke, Slovenije i Austrije zajedno dosegnu gotovo 43 posto registriranih noćenja stranaca. Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom godine bude u kolovozu – više od 32 posto. U kolovozu 2016. godine ostvarilo se oko 23,98 milijuna noćenja stranih turista, a čak 94,7 posto od toga broja realizirano je u šest priobalnih županija, i to ovim redom: Istarska županija = 7,40 milijuna noćenja stranih turista, Splitsko-dalmatinska = 4,77 milijuna noćenja stranih turista, Primorsko-goranska = 4,40 milijuna, Zadarska županija = 2,78 milijuna, Šibensko-kninska = 1,65 milijuna te Dubrovačko-neretvanska županija = 1,75 milijuna.

Malostonske kamenice…

… i kvarnerski škampi s umakom od šparoga

Naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji ali i u ugostiteljstvu, odnosno za simulaciju rasta potencijala potrošnje temeljem porasta broja osoba (stalnih + privremenih stanovnika) na nekom prostoru (županiji/gradu/općini) uslijed dolaska i noćenja domaćih i stranih turista.

Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj) veći za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. Prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci u nas je oko 66 eura. Od tih 66 eura, 55 posto odvaja se za smještaj, 18 posto (oko 12 eura, odnosno oko 91 kn) na hranu i piće izvan objekta, te 27 posto za sve ostalo.

Plešivički narezak (gore), i samoborska gastro-košarica: samoborska salama, kobasice i namazi od divljači, muštarda, kremšnita, bermet…

________________________________________

POTROŠNJA NA ODREDIŠTU – Prosječni dnevni izdaci po osobi, u eurima: po danu – 66 € = 100 %; od toga za smještaj: 36 € odnosno 55 %; za hranu i piće izvan objekta: 12 € ili 18 %, te za sve ostalo (kupnja, sport, zabava, kultura, izleti…) 18 €, ili 27 %.

S obzirom na to da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, ispada da je, zasigurno zahvaljujući kupovnoj moći, potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika i domaćeg turista), u segmentu hrane i pića oko 2,4 puta veća.

Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć nazočnih gostiju u turističkoj sezoni. ■

_________________________________________

PRIVREMENI PORAST NAPUĆENOSTI  u PRIOBALNIM ŽUPANIJAMA

Istarski pršut…

…i slavonski kulen

Kako bi se mogla napraviti simulacija povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića u odnosu na razdoblje izvan turističke sezone u pojedinoj županiji/gradu/općini, potrebno je bilo prvo procijeniti povećanje populacije u pojedinoj županiji/gradu/općini uzimajući u obzir dolaske i noćenja domaćih i stranih turista.

Za turističku sezonu 2017. godine napravljena je procjena povećanja broja stanovnika na temelju pretpostavke porasta broja noćenja od pet posto u odnosu na prošlogodišnju sezonu i na temelju broja stanovnika u nekoj županiji/gradu/općini prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U procjeni su u obzir, pored županija, uzeta po dva naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u toj županiji.

Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2017. temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj kreće se od 38% u Splitsko-dalmatinskoj do 123% u Istarskoj. U srpnju se očekivao nešto manji rast, od 35% u Splitsko-dalmatinskoj do 107% u Istarskoj županiji.

Ikebana paškog sira i sireva s Paga

Ne samo chef, nego i gastro-likovni umjetnik. Njemu, na dalmatinski jug, na svečanost na tanjuru dolaze glasovite svjetske ličnosti, među njima i Bono iz sastava U2

Morski pjat i Barbin pjat

Simulacija očekivanog rasta broja stanovnika može se spustiti i na gradove i općine: u kolovozu se očekuje porast broja stanovnika od devet posto u Splitu (relativno malen porast zbog velikog broja stanovnika grada Splita) do Nina (grad s manje od 3000 stanovnika) u kojemu bi povećanje iznosilo 461 posto, odnosno broj osoba tijekom kolovoza povećava se za više od 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. To je najveće povećanje među promatranim turističkim središtima u jadranskoj Hrvatskoj u kolovozu. U srpnju je očekivano povećanje bilo nešto niže, konkretno 388 posto.

Uz Nin, očekivanim rastom broja stanovnika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, ističu se općina Medulin koja ima oko 6500 stanovnika (447% očekivani rast u kolovozu, odnosno za gotovo 5,5 puta povećanje broja stanovnika) te grad Mali Lošinj koji ima malo iznad 8000 stanovnika (očekivani porast od 262% u kolovozu, odnosno više od 3,5 puta).

_________________________________

Murina u vreći

PROCJENA POVEĆANJA BROJA STANOVNIKA ZBOG TURISTIČKIH NOĆENJA u 2017 (izvor Državni zavod za statistiku) – Županija: Primorsko-goranska, srpanj = 48 %, kolovoz = 54 %; Mali Lošinj, srpanj = 235%, kolovoz 262 %; Crikvenica, srpanj = 168 %, kolovoz = 190 %; Zadarska, srpanj = 56 %, kolovoz = 62 %, Zadar, srpanj =19 %, kolovoz = 21%; Nin, srpanj = 388 %, kolovoz 461 %; Šibensko-kninska, srpanj = 52 %, kolovoz 58 %; Šibenik, srpanj = 32 %, kolovoz = 36 %; Vodice, srpanj = 143 %, kolovoz 163 %; Splitsko-dalmatinska, kolovoz = 38 %, Split, srpanj = 8 %, kolovoz = 9 %; Makarska, srpanj = 98 %, kolovoz = 109 %; Istarska, srpanj 107 %, kolovoz = 123 %; Rovinj, srpanj = 207 %, kolovoz = 248 %; Medulin, srpanj = 389 %, kolovoz = 447 %, Dubrovačko-neretvanska, Dubrovnik, srpanj = 53 %, kolovoz = 56 %; Orebić, srpanj = 203 %, kolovoz = 223 % ■

_____________________________________

PREDVIĐANJA VEZANA UZ TRGOVAČKI PROMET

Simulacijom porasta broja stanovnika u turistički najjačoj, Istarskoj županiji – u kojoj, inače, po popisu iz 2011. živi 208.055 stanovnika i u kojoj je u kolovozu 2016. ostvareno 7,40 milijuna noćenja stranih gostiju – na temelju očekivanih dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista za kolovoz 2017. dolazi se do izračuna da će se broj stanovnika na razini županije tijekom kolovoza 2017. i više nego udvostručiti. Predviđao se, eto, za srpanj porast od najmanje 107 posto a za kolovoz se predviđa povećanje broja osoba od najmanje 123 posto u odnosu na broj domicilnih stanovnika županije. Dodatno, na temelju procjene da je potrošnja turista u segmentu hrane i pića veća od potrošnje domaćega kupca za oko 2,4 puta, u Istarskoj županiji potencijal potrošnje u domeni hrane i pića u kolovozu bio bi, upravo zbog nazočnosti tolikih turista, oko pet puta veći u odnosu na potrošnju koju ostvari lokalno stanovništvo u razdoblju izvan sezone.

Od svega pomalo… Izvorno, domaće

Simulacija za neke druge priobalne županije: primjerice, procjenjuje se da bi Splitsko-dalmatinska županija u kolovozu 2017., pod utjecajem turističke sezone, mogla zabilježiti povećanje broja stanovnika na razini županije najmanje za oko 38 posto. Međutim, zbog veće potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, učinak je kao da bi broj stanovnika (potrošača u tom segmentu) bio povećan za najmanje 187 posto. Drugim riječima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji potencijal potrošnje hrane i pića u kolovozu je gotovo tri puta veći u odnosu na vrijeme izvan sezone. U Primorsko-goranskoj županiji povećanje potencijala potrošnje hrane i pića iznosilo bi u kolovozu oko 224 posto, u Zadarskoj županiji oko 239 posto, Šibensko-kninskoj oko 229 posto a u Dubrovačko-neretvanskoj nekih 233 posto.

Tartufi, i ekstra-djevičansko maslinovo ulje

Gdje u Hrvatskoj dobro jesti i piti? Odgovore daje vodič grupe Gastronauta 100 vodećih hrvatskih restorana. Knjiga upućuje i kamo u Dalmaciji (Metković, Opuzen), poći na specifične specijalitete – brudet od žaba i jegulja

____________________________________

KAKO u HRVATSKOJ PROLAZI VINO? – Hrvatska je vinogradarsko-vinska zemlja i bilo bi logično da se ovdje u konzumaciji Bakhov nektar preferira drugim pićima. No, koliki smo zaljubljenici baš u plemenitu kapljicu? A koliko – ne nužno zacijelo toliko zbog afiniteta koliko zbog ovisnosti o dubini džepa ali i sklonosti količinama, recimo, u pivo?!

Košta, ali je i odlično!

Dosta se i iz kruga turizma čuje o tome da se mnogi stranci kad nam dođu na odmor, mada su – kako proizlazi iz istraživanja HGK o potrošnji hrane i pića u turističkoj sezoni – znatno veće platežne moći nego domaći stanovnici, radije, osobito u našim ugostitejskim objektima, opredjeljuju za pivo nego za vino, ne nužno ponajprije stoga što je ono u našem ugostiteljstvu osjetno jeftinije nego vino, već, rekao bih, više zato što je šire potrošno pivo gdje god da se kupi manje-više organoleptički standardizirano pa i slično i kod njega nema nekih neželjenih iznenađenja, a kod vina stranac jednostavno ne zna što ga čeka – ne mora vino biti s manom, dovoljno je da organoleptički ne odgovara ukusu kupca – u butelji plaćenoj u restoranu 180 kuna odnosno 25 € ili više.

Boljke hrvatskoga vina su što mnogo proizvođača nije stabilno i stalno u kakvoći, što mnogi proizvođači osobito na morskoj obali improviziraju uspijevajući u groznici godišnjih odmora direktno prodati i ono što inače baš i ne bi prošlo u drugim okolnostima, zatim to što dosta naših proizvođača svoja vina daje na različita ocjenjivanja iz znatiželje i sujete naime kad i dobije (i opravdano s obzirom na kakvoću uzorka!) medalju ispadne da su količine simbolične i da kapljice praktički nema za tržište, pa, dalje, i to što brojni trgovci a i ugostitelji neprikladno skladište vino odnosno što se – to vrijedi za trgovce naročito u samoposluživanjima, boce na polici drže na svjetlu pa i na toplini a to su dobri uvjeti da vino degradira, zatim to što je još uvijek rijetkost u našim ugostiteljskim objektima to da se neka (dobra) butelja nudi na čašu tako da se neupoznati gost bezbolno upozna s kapljicom, etiketom i proizvođačem, što veliki broj konobara zna malo ili ništa o vinu i nudi ga samo kao bijelo i crno. Nezgoda je i u tome što, bez obzira na to što Hrvatska u posljednje vrijeme na velikim međunarodnim ocjenjivanjima vina kakva su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles... osvaja medalje i zlatnog sjaja, o hrvatskom vinu u inozemstvu jedva da se zna. Štaviše preslabo se zna uzme li se u obzir to da je ovdje tradicija uzgoja vinove loza još od šestog stoljeća prije Krista, te to da je hrvatsko vino zahvaljujući pojedinim vinskim kućama u novije vrijeme napravilo vrlo velike korake naprijed u kakvoći, o čemu su, uostalom, i potvrda spomenute osvojene međunarodne medalje.

Istraživanje o konzumaciji vina u Lijepoj našoj u lipnju 2017. proveli su magazin JA TRGOVAC i agencija Hendal  na, kako kaže glavni urednik magazine JA TRGOVAC Goran Pavlović, nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Evo rezultata istraživanja:

Kutjevačka graševina

Ukupno 89,9 posto hrvatskih građana pije vino. Ali, da vino konzumira svaki dan ističe tek 9,1 posto sudionika istraživanja. Četvrtina ispitanih (25,8%) vino pije jednom tjedno, Barem jednom mjesečno ovo piće priušti sebi njih 14,9 posto, A da vino pije vrlo rijetko navodi 16,2 posto ispitanika. Oko 23,9 posto pak domaćih potrošača vino popije isključivo u nekoj posebnoj prigodi.

Nekih 93 posto konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo sedam posto njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva.

Podijeli li se Hrvatska na vinske regije, vidi se da glede potrošnje Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1%), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6 posto, a istarska za 23 posto konzumenata. Potom je na redu Hrvatsko zagorje s 14,6 posto, dok je na začelju Moslavina s 4,7 posto udjela.

(U ovoj svježoj anketi Plešivica, koja je sada i te kako na glasu po svojim bijelim vinima i naročito po pjenušcima, pa i po tzv. narančastim vinima nastalim uz duge maceracije uopće se u ovome istraživanju ne spominje! – prim. Ž.S,)

Crno se vino u ovoj anketi pokazalo vrlo popularnijime među konzumentima – za nj se opredjeljuje 55,2 posto ispitanika, bijelo vino preferira njih 41 posto, a rosé je najčešći izbor za 3,8 posto konzumenata.

Pitanje u anketi bilo je i gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio anketiranih, ukupno 62,1 posto, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2 posto) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7 posto konzumenata ovoga pića. ■

_________________________________________

 ZAKLJUČAK

Janjetina!

Svi su izgledi da ćemo ove godine zabilježiti rast dolazaka gostiju i broja turističkih noćenja u odnosu na 2016. godinu, dakle očekuje se novi rekord. Kao što sada vidimo koliko možemo privući više gostiju od onoga broja što smo ih imali nekad, tako se eto vidi i da boljom organizacijom u ponudi možemo ostvariti i neusporedivo bolji ukupni prihod od turizma od onoga u nekim prijašnjim godinama kad smo se silno hvalili i s onim malime u odnosu na ovo što postižemo sada.

Desert, te u finišu – grumeni tvrdog zrelog otočkog sira, i neodoljivi sitni kolačići

Ove godine ponovno dakle očekujemo rekordnu turističku sezonu, ali sasvim je sigurno da da prostora za napredak u rezultatima još ima. Treba se samo na vrijeme studiozno i temeljito pripremiti u svim segmentima, a posebice upravo i u prehrambenoj industriji za koju u HGK-u kažu da ima konkurentnu proizvodnju, te također posebice u formiranju ponude. Možda bismo napokon, kao mala zemlja koja bi s obzirom na izvorne prirodne ljepote trebala igrati sve jače i na kartu ekskluzive a malo manje na masovku, više pažnje trebali posvetiti razvoju elitne ponude. Ne treba biti zadovljan već time što nam stižu turisti koji u nekoliko mjeseci pune sezone ostvare, s obzirom na svoju bolju platežnu mogućnost, 2,4 puta veću potrošnju od domicilnih stanovnika kroz cijelu godinu. Korisno je dobro procijeniti preferencije u tematskim interesima i u potrošnji turista, izdvojiti/klasificirati područja – ne nužno samo na jadranskoj obali nego i ponegdje u unutrašnjosti – na kojima bi se, u prethodno dobro pripremljenoj prigodnoj infrastrukturi, mogla ustrojiti i ponuda za zahtjevne goste s dosta dubljim džepom od velike većine ovih koji nam iz vana dolaze sada. Nije uvijek sve samo u velikom broju dolazaka, koji rezultiraju i gužvama, pa i devastaciji okoliša, naime nekad manje znači više. Zašto ne i nešto manje gostiju, ali onih zahvaljujući kojima bi se, ako je ponuda na svim poljima adekvatna, zasigurno moglo ostvariti od ovoga sada bolji financijski rezultat izravno, a, s vremenom, kroz širenje dobre reklame u višim krugovima i poboljšanja imagea u tim imućnim krugovima, i neizravno. Bitna je ukupno bolja valorizacija naših komparativnih prednosti. ♣                                                           SuČ – 08/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

OD BUŠKOG BLATA PREKO BUŠKOG JEZERA PREMA BUŠKOM BISERU…

TURIZAM,  i KAKO GA STEĆI

Pogled iz eko-sela Grabovica na Buško jezero

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD PLODNOG ZEMLJIŠTA PRIKLADNOG ZA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU STVORENO JE AKUMULACIJSKO JEZERO RADI ELEKTRIČNE ENERGIJE, SADA BI s OBZIROM NA MOGUĆNOSTI BILO VRIJEDNO IĆI DALJE i u GRABOVICI, GDJE POSTOJI EKO-SELO, KREIRATI RAJ ZA SUVREMENE NOMADE (i VEĆE PLATEŽNE MOĆI)

I bi, tako – u dolini na nadmorskoj visini od oko 740 metara i okruženoj dvjema hercegovačkim planinama Tušnicom i Kamešnicom – Buško blato, prostor nazvan tako, čujem, po izrazito plodnoj zemlji pogodnoj za uzgoj prehrambenih biljaka. Zatim na istome mjestu od 1974. godine bude Buško jezero, nazvano tako zato što je u nekom trenutku odlučeno da se reguliraju tokovi rijeke Ričine i brojnih planinskih potoka na način da se voda ne rasipa nego da se sva uređenim koritima maksimalno usmjeri prema dnu doline kako bi se dobila akumulacija – dovoljna za znatnu proizvodnju električne energije. A sad je eto došlo vrijeme da se stvar dalje unaprijedi – ozbiljnim ulaskom i u turističku djelatnost. Od Buškog blata preko Buškog jezera prema mogućem buškom turističkom biseru…

Umjetno jezero površine oko 56 četvornih kilometara i zapremnine 782 milijuna kubičnih metara u lijepome je krajoliku. S čistom je vodom što stalno dotječe iz planinskih izvora i što poslije s bosansko-hercegovačke strane tunelom odlazi na drugu stranu državne granice, u Hrvatsku, do HEP-ove hidroelektrane. Bogato je florom i faunom – tamo žive brojne ribe, primjerice smuđ, som, šaran, jezerska pastrva, deverika. Zatim, relativno je mirno i ne pokazuje hirove uzburkanosti kao što to nekad čini more. Idealno je za kupanje, za ribolov, za vožnju čamcima rekreacijskim veslanjem, za sportska nadmetanja, a lokacija, s obzirom na nadmorsku visinu, sjajna je za odmor u ljetima sad već prepunima jakih toplinskih valova i udara koje najotpornije osobe još nekako i podnesu preko dana, ali koji se jedva ili nikako podnose kad preko noći ne dopuste lijepo spavati. Preduvjeti za uspješan turizam su tu! Lokacija, ambijent i mogućnost za razne aktivnosti pa i, čini se, lokalni investicijski potencijal upućuju na to da bi na Buškom jezeru, štaviše, lako zaživio i elitni turizam, pa bi, rekao bih, vrijedilo značajnije poraditi baš u tome pravcu.

Eko-selo Grabovica

Jozo Ćurković, gurman, s izdanjima vezanim uz hrvatsku tradicijsku kuhinju, objavljenima u režiji revije Svijet u čaši i MAM-VIN-a

Uspješni poduzetnik u građevinarstvu Jozo Ćurković, koji je rodom iz ovoga kraja, još prije više godina počeo je razmišljati upravo o turizmu na Buškome jezeru. I 13. lipnja 2012, na Dan sv. Antona Padovanskoga, kojega Hercegovci posebno štuju, otvorio je eko-selo Grabovica, prilično veliki smještajni, ugostiteljski i rekreacijski kompleks koji sada operativno vodi njegov sin Tomislav. Ćurković stariji je projekt postavio na temelje ekologije i zdravlja, dakle na dva u današnje vrijeme bitna aspekta. Konkretni aduti s kojima poziva goste su komforni smještaj u apartmanima što za jednu, što za dvije, što i za po više osoba (zasad ih je u funkciji 13, a predviđeno je da ih u konačnici bude oko 30), prostrani restoran s dobrom ponudom lokalnih specijaliteta, sezonska eno-gastronomska događanja, organizirana svadbena slavlja u dvorani za razne proslave prijemnog kapaciteta do 750 osoba, mini zoološki vrt s konjima, magarcima, ovcama, kozama, kunićima, pticama, igraonice za djecu, raznolika ponuda rekreacije npr. šetnje (u pripremi je posebna tura – pješačenje pet kilometara dugačkom stazom što se uređuje od Grabovice do karmelićanskog samostana Zidine), pa jahanje, sportske igre na uređenim terenima za tenis i mali nogomet, biciklizam, sportski ribolov, regate barkama, aukcije konja… Ćurković ugošćuje učenike u školi u prirodi, a predvidio je i sadržaj što spada u ponudu vjerskog turizma, naime na uzvisini Grabovice uz staro groblje Gromila podignuo je, kaže: u počast svim poginulim nevinim Hrvatima u dosadašnjim ratovima, kapelicu s golemim noću efektno osvijetljenim križem s raspelom u dužini od 20 metara.

Ćurkovićeva kuća, s krasnom vinotekom opremljenom masivnim namještajem izrađenim od drveta masline

Veliki smještajni objekt u eko-selu Grabovica, dio u kojemu se upravo uređuje još dvadesetak apartmana za turiste

Na vrhu sela uz staro groblje kapelica je pored koje je poduzetnik Ćurković postavio divovsko raspelo

Eko-selo Grabovica: stepeničasti dio s platoom za atletski šah ispred dvorane za svadbe. Ambijent može krasno poslužiti za kazališne predstave na otvorenome i za dodjele priznanja pri raznim svečanostima. Ceremonijal dodjele nagrada na ovogodišnjoj Fišijadi dobio bi na težini da se odvijao ne nekako improvizirano sa strane nego, kad mogućnost postoji, upravo na ovome zgodnom prostoru

Riječ je ne o parkiralištu za konje kraj nekog saloona, nego o konjima eko-sela Grabovica spremnima za turističko jahanje

Kućica za dječje igre

Mladencima je na svadbenom slavlju u eko-selu dostupna i ova limuzina

FIŠIJADA u HERCEGOVINI u ZNAKU – SLAVONIJE

U nastojanju da pridonese bržem razvoju turizma na Buškom jezeru, eko-selo Grabovica odlučilo je, pored ostalih sadržaja, pažnju šire javnosti prema svojemu kraju privući i organizacijom natjecanja u prigotavljanju fiš-paprikaša. Natjecanje je pozivno, bude jednom godišnje, a ove godine bilo je četvrto po redu. Nastupilo je 12 natjecateljskih dvočlanih ekipa iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske – iz Čapljine, Gruda, Livna, Tomislavgrada i Čitluka, te Osijeka, Valpova, Belišća i Belog Manastira. Manifestacija je okupila veliki broj posjetitelja. Dok je u kotlićima, raspoređenima oko ovećeg bazena eko-sela s visokim vodoskokom, polagano kipjelo, dotle su se na obližnjem zelenom sportskom terenu pred dosta publike odmjeravale snaga te vještine što nemaju veze s kuharstvom, primjerice u skoku u dalj, te bacanju kamena s ramena. Improvizirani šank s točionicima za pivo te hladionicima za vino i sokove bio je, dakako, osobito privlačan u atmosferi usijanoj od popodnevnoga sunca. Na nekoliko dodatnih popratnih štandova nudili su se na kušanje razni specijaliteti poput domaćih kobasica, slanine, sira, slanih uštipaka, slatkih fritula. A revija Svijet u Čaši kroz Atelje okusa izložila je svoja izdanja, od časopisa do knjiga posvećenih tradicijskoj hrvatskoj kuhinji. Kroz program je dinamično vodio Mirko Fodor, zvijezda HRT-a, tako eto da posjetiteljima nije moglo biti dosadno.

Fišijada 2017 – natjecatelji raspoređeni uz veliki bazen s visokim vodoskokom. Dolje: atmosfera na fišijadi

Riba se čisti… sve ide lakše uz tamburaše… (Snimio Marko Čolić)

Sastojci su u kotliću….                     Krčka li, krčka…

Sa zalaskom sunca malo je osvježilo, što je pojačalo živost. S osobitim zanimanjem pratio se rad žirija koji je ocjenjivao fiševe – spravljane, inače, od šarana i soma – te, kasnije, proglašenje najuspješnijih fišera i dodjelu nagrada. U žiriju su bili akademski slikari Antun Mateš i Antun Boris Švaljek, zatim Ivanka Renić koja je prije bila glavna kuharica u eko selu Grabovica a sad je u ulozi direktorice hrane i pića, iz Svijeta u Čaši/Ateljea okusa bili smo Mladen Horić i ja, Željko Suhadolnik. Ocjenjivački listić obvezivao je provjeru sljedećih parametara i davao mogućnost ocjena od 5 do 10 bodova: boja, izgled ribe, miris jela, čvrstoća ribe, gustoća umaka, ljutina (u pozitivnom smislu), okus jela (sklad), opći dojam. Organizator je, u želji da se izbjegne favoriziranje bilo koga, jako dobro razradio – uz pomoć još jednog akademskog slikara k tome i još jednog Antuna, konkretno Ante Krešića – sustav označavanja natjecatelja i njihovih fiš-uradaka tako da je mogućnost manipulacije svedena na minimum minimuma.

Samo su dva fiša uspjela uspjela dosegnuti više od 300 bodova, jedan je bio na samome pragu tri stotice. Opća primjedba žirija bila je ove godine ta da je dosta natjecatelja malo pretjeralo s količinom rajčice.

Degustacije domaćih specijaliteta. Slavonci su sa sobom donijeli i svoje proizvode, slanina je prijala unatoč vrućini toga dana

Ulaz na prostor Fišijade: u znaku Svijeta u čaši. Dolje: na štandu MAM-VIN-a i Svijeta u čaši – Mirko Fodor, voditelj kroz program, Boris Švaljek, akademski slikar i član žirija za izbor najboljeg fiša, te Mladen Horić, iz Svijeta u čaši/MAM-VIN-a, također član žirija (Marko Čolić)

Uređeni sportski tereni gdje su se odvijala natjecanja u skoku u dalj i bacanju kamena s ramena

Najboljim fišom, s 341 osvojenim bodom, proglašen je onaj u izvedbi osječkog OPG-a Blažević odnosno Zdravka Blaževića i njegova sina Luke, drugoplasirani je OPG Toše s Damirom Tošom i Davorom Tomićem (334 boda) a trećeplasirane su bile atraktivne djevojke hotela B & M iz Livna (284). Prva nagrada dobitniku je donijela 500 konvertibilnih maraka i vikend za dvije osobe (noćenja s doručkom) u eko-selu Grabovica, druga je bila vikend za dvije osobe u eko-selu, a treća večera s pićem u eko-selu za četiri osobe.

Žiri za ocjenu fiševa: Antun Mateš, Željko Suhadolnik, Boris Švaljek, Ivanka Renić, Mladen Horić (Marko Čolić)

Nagrađeni: 1. OPG Blažević Osijek (u sredini), 2. OPG Toše (lijevo) i 3. Hotel B&M Livno. Nagrade je uručivao Tomislav Ćurković, voditelj eko-sela Grabovica

U ime organizatora Ante Krešić i Mirko Fodor objašnjavaju sustav označavanja uzoraka koji u ocjenjivanju sprječava bilo kakvo favoriziranje bilo kojeg natjecatelja

Prijedlog organizatoru za sljedeću, petu jubilarnu Fišijadu: budući da je Buško jezero na jugu i vrlo blizu Jadranskome moru, bilo bi logično da manifestacija u programskome dijelu bude i u značajnom južnjačkom, mediteranskome štihu, i u tome smislu vrijedilo bi uz natjecanje u prigotavljanju fiša uvesti i natjecanje u prigotavljanju brudeta! Ako postoji i kakav tradicijski i specifični hercegovački način prigotavljanja jela od ribe s dužim kuhanjem, kako je to kod fiša i brudeta – uvesti i treću kategoriju. Možda da iduće godine takmičenje bude u, da tako kažem, pomirljivom tonu, u dvije (ili tri) posve odvojene kategorije, međutim u godinama koje potom slijede zašto da ne bude i više od samo nagrađivanja najboljih u svakoj od tih kategorija posebno, znači da, radi povećanja zanimljivosti, bude konfrontacija nekoliko načina prigotavljanja s proglašenjem i ukupnog poretka. Moglo bi se za goste eko-sela – ciljajući uvelike i na one strane! – uvesti i malu školu kuhanja fiša odnosno brudeta, radionice na kojima bi se zainteresirane i znanja željne gourmete informiralo o tome koje su namirnice, kakav oblik kuhanja te kakave arome i okusi gotovoga jela karakteristični za fiš odnosno za brudet… Bila bi to dobra podloga i da se službeni program proširi s jednoga na dva dana, dakle da se produži turistički boravak i poveća broj noćenja.

______________________________

MIRISAVI TRAMINAC s HERCEGOVAČKOG JUGA – Među natjecateljima u ekipi Pizzeria Galija bio je i Marko Baković Kosalj, koji ima OPG u Mokronogu kod Tomislavgrada. Kosalja, koji je inače povratnik u stari kraj iz Švicarske (radio je u Bernu), gdje je, u Valaisu, imao i trsje i za sebe proizvodio vino, zapazio sam upravo po plemenitoj kapljici: Duvanjska rosa je chardonnay a Duvanjski sokol je crni pinot. Lijepa vina! Vinogradi su mu na nadmorskoj visini od 900 metara! Kako on sam nema količina da zadovolji tržište, potaknuo je, da se ponuda poveća, sedmoricu tamošnjih također malih vinogradara da osnuju Udrugu vinara Tomislavgrad. Oni su također sadili chardonnay i crni pinot, ali po njegovu nagovoru i sortu koju bi malo tko očekivao u Hercegovini: mirisavi traminac. Kosalj veli da u svom vinogradu ima nešto malo mirisavog traminca i da se on na toj poziciji, na tome tlu i na takvoj nadmorskoj visini pokazuje odličnime! ■

________________________________________

U tom gastro-segmentu upravo u turističkome smislu predlažem i strukovno vođenu radionicu vezanu uz sljubljivanje hercegovačkih vina – žilavka, blatina, trnjak, vranac… – s fišem i brudetom, ali i s ostalim lokalnih specijalitetima, te organizaciju posjeta najkvalitetnijim proizvođačima sira (Livno) te ponajboljim hercegovačkim vinarima… ♣  SuČ – 08/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ