Upoznajmo druge sredine / ČILE NA ZAGREB VINO.COM-u 2017?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Facebook  ⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

MOGUĆE JE DA ZNANA VINSKA ZEMLJA KOJA SE PROTEŽE PACIFIČKOM OBALOM JUŽNOAMERIČKOG KONTINENTA OD SJEVERA PREMA JUGU u DUŽINI OD OKO 5000 km NASTUPI u ZNAČAJNIJEM OPSEGU NA 12. MEĐUNARODNOM FESTIVALU VINA i KULINARIKE POSLJEDNJEG PETKA i SUBOTE U STUDENOME, u METROPOLI. ČILEANSKI VELEPOSLANIK u HRVATSKOJ JUAN LUIS NILO OBEĆAO JE DA ĆE SE ZAUZETI ZA TO

Ljeto je, obično, razdoblje kad se, unatoč tome što je to sezona godišnjih odmora, znatno pojačavaju aktivnosti na organizaciji međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com za tu godinu. Za ovogodišnji festival, na rasporedu, kao i uvijek, posljednjeg petka i posljednje subote u studenome – konkretno za 2017. datumski je to 24. i 25. 11. – napokon je riješeno da li ostati u prostorom ograničenome hotelu Esplanade ***** ili prijeći u drugi visokokategornik u glavnome gradu a gdje bi organizatoru bilo na raspolaganju više mjesta za izlagače: osnivač i direktor manifestacije prof. Ivan Dropuljić, koji je, inače, prethodno proveo anketu među izlagačima i koji veli da je otprilike trećina vinara bila svakako za ostanak u Esplanadi, trećina ih se izjasnila da se ode u neki drugi veći zagrebački hotel a trećini je bilo svejedno – potpisao je ugovor s Esplanadom. I sad čeka prijave izlagača. Nisu Zagreb i Hrvatska kao neke druge zemlje Europske Unije gdje se mnogo toga vezano uz sljedeće izdanje manifestacije zna već na kraju izdanja koje je upravo u tijeku. Naši vinari na prijavu čekaju do posljednjeg trenutka. Bez obzira na to, stvar je do sada funkcionirala dobro što se tiče domaćih izlagača. S vanjskima nije tako glatko, naime kad od nas prema njima krene službena obavijest o terminu zagrebačke manifestacije oni su nerijetko raspoređeni i zauzeti već negdje drugdje. Ipak, Ivan Dropuljić nada se u lijepi odaziv stranaca. Očekuje, kako je rekao, neka velika i svjetski glasovita imena, ako već ne u segmentu klasičnih izlagača a ono u grupi vinskih radionica, odnosno kako se to danas i kod nas često naziva – masterclassova.

Veleposlanik Čilea NJ.E. Juan Luis Nilo primio je u svom uredu u Ambasadi prof. Ivana Dropuljića na razgovor vezano uz mogući nastup čileanskih vinara na Zagreb Vino.comu 2017

Među strancima prof. Dropuljić već se duže vrijeme nada u Esplanadi vidjeti Château Petrus na radionici (nakon što su već bili Château Margaux, Château Angélus te Domaine de la Romanée Conti to bi bio doista dostojan nastavak parade svjetskih velikana), a izgledi su i za skupno sudjelovanje proizvođača okupljenih u poslovni Savez vinogradara/vinara Châteauneuf-du-Papea. Potvrdio mi je to – na temelju pozitivnih komentara što mu ih je o festivalu dao Thierry Sabon, vlasnik uglednog tamošnjeg posjeda Clos du Mont-Olivet koji je lani u Zagrebu prezentirao svoja vina – osobno Michel Blanc, direktor toga tijela (s Blancom se, inače, susrećem na ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles). Interes su pokazale neke vinske kuće i iz Alsacea, primjerice Dopff Au Moulin iz Riquewihra, ali i iz Donje Austrije – ugledni Schloss Gobelsburg iz vinogorja Kamptal…

Velika je mogućnost i za grupnu prezentaciju uglednih proizvođača Bakhova nektara iz Čilea, gdje, inače, ima mnogo življa hrvatskog porijekla i gdje se nekoliko Hrvata sjajno afirmiralo u businessu upravo i u vinskom sektoru, primjerice obitelj Lukšić, vlasnik velike grupacije Viña San Pedro s mnogo vinskih podruma, te obitelj Matetić. Angažman za dolazak Čileanaca pokazao je nedavno veleposlanik Čilea u Hrvatskoj Nj.E. Juan Luis Nilo, koji je prije nekog vremena Ivana Dropuljića pozvao na razgovor oko Zagreb Vino.coma k sebi u Ambasadu u Zagrebu, te obećao da će se osobno založiti da Čile bude lijepo zastupljen u Esplanadi.

Hector Riquelme, najbolji čileanski sommelier 2005. godine. S njim sam bio u komisiji za ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles/Chile 2012

Inače, iz Čilea je već u Zagreb kao vinski ambasador nedavno i stigao Héctor Riquelme, najbolji čileanski sommelier za 2005. godinu, pa evo ukratko kako je predstavio svoju zemlju u vinskome kontekstu:

Vinova loza vitis vinifera stigla je u Čile sredinom 16. stoljeća. Španjolski misionari  donijeli su sa sobom jednu vrlo staru sortu zvanu país. Od prve sadnje vinove loze do trenutka kad se počelo nešto ozbiljnije događati s čileanskim vinom prošla su gotovo dva stoljeća. Prije nekih 150 godina u odnosu na sadašnje vrijeme bogati zemljoposjednici ali i vlasnici rudnika počeli su graditi vinske podrume po uzoru na bordoške châteauxe. Sadili su bordoške sorte, ponajviše cabernet sauvignon, pa cabernet franc, merlot, malbec, semillon i sauvignon blanc. Tada nastaju i prve velike vinske grupacije, jedna od njih je Viña San Pedro, za koju eto znamo da je u vlasništvu obitelji hrvatskog porijekla Lukšić. Viña San Pedro uz Concha y Toro danas je najveći i najznačajniji čileanski proizvođač vina. Ikona čileanskog vinogradarstva i vinarstva je i kuća Montes, enologa Aurelija Montesa.

Vinogradi Montes

Grupacija Viña San Pedro ima više vinskih posjeda u različitim vinogorjima, a proizvodi vrlo veliki broj etiketa, od onih u baznoj grupi do onih u super-premium kategoriji. Dio bogatog asortimana grupacije Viña San Pedro u Hrvatsku uvozi Vrutak, i to od kapljice u baznoj kategoriji preko one u srednjoj kategoriji s napomenom da su vrlo kvalitetna a istodobno i vrlo prihvatljiva po cijeni (Castillo de Molina, Viña Tarapaca, Tabalie…) do super-premium vina kao što su Altaïr i Sideral. Vina pak čileanskog velikana Aurelija Montesa, sve do špica poput Montes Alpha Cabernet Sauvignona, Montes Folly Syraha, te carmenerea Purple Angel pak uvozi tvrtka Roto Dinamic…

Susret u Zagrebu: biznismen Lukšić i čileanski veleposlanik Juan Luis Nilo

Lukšići su jedni od najvažnijih gospodarstvenika u Čileu, uključeni su u bankarski sektor, u turizam u vino…  Investirali su i u hotele u Hrvatskoj, a namjera im je bila u Lijepoj našoj uložiti i u vinsku proizvodnju, ali kako su u vinskom sektoru okolnosti glede vinogradske površine i količine produkcije između Hrvatske i Čilea bitno drukčije, zasad ovdje, barem kako mi je rekao jedan od braće Lukšića za boravka u Zagrebu, ovdje još nisu našli mogućnost kupnje površina veličine koja bih ih zadovoljila (za ilustraciju onoga što bi oni htjeli: bacilli su bili oko na ogromne Plantaže 13 jul u Titogradu!), međutim možda ipak ima šanse barem za nešto, naime od prije već nekog vremena govorka se da bi se Ivica Todorić, koji se navodno želio maksimalno koncentrirati na trgovinu, rado riješio svog proizvodnog sektora, k tome u najnovije vrijeme nastupili su i problemi s cijelim koncernom Agrokor pa još treba vidjeti što će i kako biti, a ono što bi iz Agrokorova proizvodnoga segmenta veličinom moglo zanimati Viña San Pedro su npr. Agrolaguna (u Istri, gdje su Lukšići prisutni u sektoru turizma) te Belje kao tehnološki vrlo moderni pogon. E pa, ako zaista dođe do prodaje tih vinarija, najbolje bi i bilo bilo da kupac bude doista ozbiljna svjetski renomirana kuća…

Ultra premium Altair i Sideral te premium Tarapaca gran reserva etiqueta negra – butelje s posjeda grupacije Vina San Pedro

Filoksera (phylloxera), koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća poharala europske vinograde, čileanske vinograde ostavila je nedirnutima, a objašnjava se to prirodnim barijerama i stanovitom geografskom izoliranosti zemlje, naime s jedne strane Čilea – na zapadu – je Tihi ocean, a s druge, na istoku, i u dužini od oko 4000 kilometara su visoke Ande.

Osuvremenjavanje i značajna modernizacija u proizvodnji vina u Čileu krenuli su početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. U podrume su uvedene cisterne s mogućnošću nadzora i regulacije temperature, vina su se počela pažljivije i duže dozrijevati, u novim bariqueima francuske produkcije. U devedesetim godinama bitno jača pažnja počela se posvećivati i vinogradu, konkretno smanjivani su prinosi, za premium vina i drastično, a berba se s dana prebacila u noćne sate kad je svježije. Počelo se više računa voditi o tome na kojim pozicijama i u kojim mikroklimatskoim uvjetima će se saditi koje sorte i za koju tipologiju vina.

VINOGRADARSKE REGIJE i APELACIJE

Čile danas ima 130.000 hektara vinograda. Oko 70 posto je crnih sorata. Najviše je od sorata zastupljen cabernet sauvignon, sa 36,2 posto, slijede sauvignon bijeli s 14,3 posto, merlot s 12 posto, chardonnay s osam posto, carménère i syrah također s osam posto, paísa je šest posto, pinota crnoga oko tri posto… U Čileu je registrirano oko 8000 vinogradara.

Vinogradarski dio Čilea je u sredini države. Postoji Sjeverna vinogradarska regija (Norte), zatim regija Aconcagua i regija Central Valley, te Južna regija (Sur). Evo, unutar tih regija, i vinogorja/apelacija: u regiji Sjever su dolina Elqui i ispod nje dolina Limari, južno od njih u regiji Aconcagua su Aconcagua Valley, Casablanca Valley te San Antonio/Leyda Valley, a odmah ispod, samo nešto istočnije, su, u regiji Central Valley, Maipo Valley te Rapel Valley s Cachapoalom i Colchaguom, zatim Curico Valley i Maule Valley. U regiji Jug je Bio Bio Itata Valley. Plavom bojom na slici označena su područja uz more, zelenom područja Cordillere, a žutom bojom predio obronaka Anda.

Limarí Valley

Limari se nalazi nekih 400 km sjeverno of Santiaga. Dolinim stalno puše svježi vjetar a jutra su maglovita. Ovdje je oko 1600 hektara vinograda. Tlo je slano, od mora. Mnogo je kalcijeva karbonata. Padavina bude oko 100 mm godišnje, godišnja minimalna prosječna temperatura je oko osam stupnjeva Celzija, a maksimalna oko 25 stupnjeva Celzija. Tu se proizvode svježa bijela vina te crna vina jačega tijela. Ovo vinogradarsko područje poznato je i po proizvodnji destilata pisco.

_______________________________

PISCO – Pisco  je bezbojno ili pak jantarno obojeno alkoholno piće u kategoriji vinjaka, a koje se tradicijski proizvodi u Čileu te u Peruu. Proizvodnja je počela negdje u 16 stoljeću, dolaskom španjolskih kolonizatora. Čile godišnje proizvede oko 9,5 milijuna litara pisca. ■

________________________________

Casablanca Valley

Casablanca valley sa svježijom je mediteranskom klimom. Zbog blizine oceana jutra znaju često biti maglovita. Tu se nalazi oko 5500 hektara vinograda. Tlo je ilovača i pijesak. Padalina bude godišnje u prosjeku oko 530 mm, prosječna godišnja minimalna temperatura je oko osam stupnjeva Celzija, a prosječna maksimalna je oko 26 stupnjeva Celzija. Ovo je kraj za proizvodnju svježijih bijelih, te crnih vina s izraženijom voćnosti.

Maipo Valley

Maipo je vrlo blizu Santiaga, i znan je po cabernet sauvignonu. U dolini Maipo izrazita je mediteranska klima s velikim temperaturnim razlikama između dana i noći. Tamo je oko 12.600 hektara pod trsjem. Tlo je mješavina pijeska i šljunka/kamena na istoku, a kako se ide prema zapadu sve jače prevladava ilovača. Padavina je oko 310 mm, minimalna prosječna temperatura je oko devet stupnjeva, a maksimalna prosječna godišnja temperatura je oko 29 stupnjeva Celzija. Ovo je oblast koncentriranih crnih vina.

Cachapoal Valley 

Dva su tu dijela – Cachapoal Andes i Cachapoal entre Cordilleras. Cachapoal Andes dosta je vruće područje, dok je Cachapoal entre Cordilleras, inače pod stanovitim utjecajem s Pacifika, vrlo topao ali ne i vrući treritorij. Andes je znan po cabernet sauvignonu, a Entre Cordilleras više po carménèreu. Tu je oko 5000 hektara pod vinovom lozom. Tlo je pjeskovito i šljunčano na istoku a s više ilovače na zapadu. Padavine se kreću oko 340 mm, minimalna temperature bude oko osam stupnjeva, a prosječna godišnja maksimalna oko 29 stupnjeva Celzija. Ovo je teritorij koncentriranih crnih vina. Ovaj kraj je inače znan i po produkciji voća – jabuka, trešanja, badema…

Ukupna godišnja proizvodnja vina u Čileu je oko 12 milijuna hektolitara. Potrošnja po stanovniku godišnje je oko 17 litara. Izvoz se kreće oko 8,5 milijuna hl, vino se plasira u nekih 150 zemalja svijeta, najviše ga se izvozi u SAD, Veliku Britaniju, Kinu i Japan, Njemačku…  ♣                          SuČ – 07/2017

Čileanska vina koja su i na hrvatskom tržištu

_________________________________

Grupa hrvatskih vinara u podrumu Concha y Toro

ČILE u SAMOBORU! – Večer Čilea u Samoboru! Samoborsko-jaskansko-zagrebački dio grupe enologa i vinara koje je Nenad Maslek, enolog i predstavnik najjače svjetske kuće za proizvodnju kvasaca Lallemand iz Kanade, vodio prije kratkog vremena u Čile u obilazak tamošnjih vinskih podruma okupio se u kušaonici Udruge samoborskih proizvođača plemenite kapljice da evocira uspomene s lijepog putovanja i da prijateljima kod kuće pokaže slikom gdje se sve bilo. Naravno, glavni organizator susreta bio je znani samoborski ugostitelj i, kako ga nazivaju, kralj kremšnita Marijan Žganjer, inače i proizvođač vina što ga plasira u svojim objektima Tin i U prolazu u središtu Samobora. I Žganjer je bio član grupe putnika za Čile. Susret u Samoboru nije mogao naravno proći bez glazbe i popevki – svirao je Šoić Šoja bend – šteta je što za ovu prigodu duo dva mladića nije uvježbao i neku čileansku pjesmu.

Mirjana i Dubravka Kurtalj, Josip Korak, Nenad Maslek, duo Šoja-bend, Marijan Žganjer

U Čile su iz ovih naših i nama blizih krajeva išli Vera Zima iz Iloka, Slobodan Čapin iz Erduta, Ivan Marinclin iz Kutjeva, Damir Risek iz Đakova, Josip Korak i Zdenko Šember te Mirjana i Dubravka Kurtalj s Plešivice, Marijan Žganjer iz Samobora, Višnja Šimunović i Maja Maslek iz Zagreba, Sanja Radeka iz Poreča, Ante Grubišić iz okolice Imotskoga, Mato Violić Matuško s Pelješca, Simo Knežević i Vesna Maraš iz Titograda, Venera Gelebeševa Krstik iz Skopja…  A obišli su Concha y Toro (najveća u Čileu!), Montes, Matetic, Casa Silva, Apaltagua, Indomita, William Cole Vineyards, William Phevre Vineyards…

Marijan Žganjer pobrinuo se za provjeru kako se čileanska vina sljubljuju s hrvatskim (sezonskim) domaćim specijalitetima, pa se tako tog kasnog popodneva uz ramstek te potom pečenice, buncek, zelje i restani krumpir kušalo npr. Sauvignon gris, i u nastavku Matetićeve Sauvignon blanc 2013, Chardonnay 2013 i Pinot noir 2011, Carmenère 2014 Casa Silva, Carménère 2014 gran reserva Tarapaca, Syrah 2014 gran reserva također Tarapaca, Cabernet sauvignon 2013 gran reserva Tarapaca i Cabernet & Merlot 2012 reserva Tarapaca.  ■

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 07.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON a PLATE

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

SADRŽAJ/CONTENTS

ATOMSKE TOPLICE OLIMIA • BELJE: DECANTEROVO SREBRO GRAŠEVINI, KOPAČKI RIT i KORMORAN • PLEŠIVICA – GRADILIŠTE • RADIJSKI OSCAR ZA GRGU • In Memoriam: STANKO ČURIN i DOMENICO CLERICO • RADO & DROPI: RAME UZ RAME, te TERMINSKI BLIZU • POVIJEST, SADAŠNJOST i VINO KOD LOVRECOVIH • DVA ZLATA i SREBRO ZA LAGUNAVINA u FRANCUSKOJ • BRANDYRAMO HRVATSKU KAO ZEMLJU KVALITETE • KONFERENCIJA o SIGURNOSTI HRANE • U SMEĆU u RH 380.000 TONA ZDRAVSTVENO ISPRAVNE HRANE! • HRVATSKA KUĆA ZA NAŠU DIJASPORU • ZAGREBAČKA ŽUPANIJA TRAŽI KRALJICU • DANI OTVORENIH BUTELJA PUNI POGODAK • TOPLINSKI VALOVI s DAVOROM ŠTAMBUKOM • SRIJEDA KOD KURTALJA: LJETNI BAŽULJ i ŠIBENSKE LUGANIGE • POŠIP s ANDRINIM POTPISOM • WBWE 2017 • TOP TALIJANSKA VINA • SANGUIS JOVIS u MONTALCINU • STRANCI UVELIKE INVESTIRAJU U BRUNELLO • ANTINORI u ČILEU • PAKLENE VRUĆINE i VINOVA LOZA & VINO

______________________________

Turizam

ATOMSKE TOPLICE OLIMIA!!! – U neko prijašnje vrijeme, u drugoj polovici prošlog stoljeća, i još u nekoj drugoj državi, razvijale su se pod bombastičnim nazivom – Atomske toplice. A onda je nestalo tog atomskog pridjeva. I nastale su Terme Olimia. Termalna voda dakako ostala je, a novi naziv Olimia dolazi od obližnjeg sela Olimje, znanoga po pavlinskom/minoritskom samostanu, ali i po enogastronomiji što počiva na lokalnim namirnicama i na finom virštajnskome vinu (restorani Termi Olimia, turistički objekt Amon, te Jelenov greben…), pa i na lokalno proizvedenoj – čokoladi (Čokoladnica Olimje). Kompleks Termi Olimia u općini Podčetrtek, odmah uz državnu granicu Slovenije s Hrvatskom (kod Zagorskih Sela) zapravo tek sada u punom smislu zavrjeđuje epitet ATOMSKE. I to, napisano velikim slovima.

Adrenalinski tobogani u Termama Olimia i, dolje, u Termama Tuhelj

Čuda su tamo napravljena posljednjih godina na izvorima ljekovite vode u smislu ne tek lječilišnog turizma nego u smislu turizma općenito. Aqualuna, divovski tobogani – adrenalinski raj za kupače… Za goste dubljeg džepa i odvojeni dio u kategoriji pet zvjezdica – glamping, od glamour camping. Što je to, zapravo, glamping? To su šatori prvoligaškog komfora, smještaj kao u hotelu s pet zvjezdica, s prednošću što je svaki šator, okružen zelenilom, poput male obiteljske vikendice, ali i s nečime što vikendice inače u pravilu nemaju – s privatnim jacuzzijem ispred ulaza!… Glampinzi su obično smješteni uz more, rijeke, plaže, a postali su iznimno popularni tamo gdje se s njima spaja vrhunska wellness-ponuda. Terme Olimia slove kao jedne od najprestižnijih slovenskih toplica, koje u svojoj ponudi imaju upravo vrhunske wellness-sadržaje, kažu – najbolje u Sloveniji.  Glamping u Termama Olimia i unutar ograđenog prostora nazvanoga Adria Village naselje je sa 20 luksuznih šatora a objekt je vrijedan oko milijun eura! Boravak s noćenjem u šatoru za dvije osobe – ima i šatora za po četiri osobe – je, čulo se od domaćina, 180 eura.

Glamping u Termama Olimia, noćni prizor i, dolje, šatorsko naselje danju

Jacuzzi pred ulazom!

Spavaća soba u elitnom šatoru: kao u hotelu!

Vrijedi poći do Termi Olimje i do sela Olimje, i po ljeti i u periodu kad tijelo ne vapi za temperaturnim osvježenjem u bazenu. Olimje, koje je navodno niknulo 1015. godine, dakle prije jednog milenija, isprva je pripadalo grofovima von Pellestein. Kroz povijest promijenilo je više vlasnika. Oko 1550. godine dolazi u vlasništvo grofa Tattenbacha, koji je dvorac preuredio u renesansnom stilu, i oko njega je, u strahu od Turaka, dao iskopati duboki obrambeni  jarak.

Godine 1658. dvorac je kupio zagrebački barun Ivan Zakmardy, koji ga je počeo preuređivati za samostan. Darovnicom ga je 1663. predao pavlinskim redovnicima koji su se tamo uselili nakon što su došli iz Lepoglave. Pavlini su od 1665. do 1675. građevinu potpuno pretvorili u samostan te joj dodali lijepu baroknu crkvu. Najzanimljiviji dio crkve je njen oltar, posvećen Mariji svetog Uznesenja. To je jedan od najljepših baroknih oltara u Europi. Godine 1740. crkva uz dvorac Olimje dobila je nova važna obilježja. Redovnik Ivan Ranger oslikao je cijeli prezbiterij, tj. prostor oko oltara. Pavlini su unutar dvorca otvorili ljekarnu, ona slovi kao jedna od najstarijih u Europi. Monasi, koji su dvorac morali napustiti za vrijeme vladavine cara Josefa II, ostavili su u Olimju duboki pečat kulture, umjetnosti i ljekarništva.

Dvorac – pavlinski/minoritski samostan u Olimju

Godine 1805. dvorac je kupila plemenitaška obitelj Attems. Nakon drugog svjetskog rata brigu oko dvorca preuzala je država. Dvorac je 1974. godine znatno ostećen u jakom potresu, no obrzo je obnovljen. U 1990. godini objekt su dobili manja braća reda sv. Franje – minoriti. Oni su sredinom kolovoza 1999. ponovno oživjeli samostan. Danas je dvorac Olimje jaka turistička atrakcija, kako zbog svojega izgleda i povijesti tako i zbog svoje biljne apoteke u kojoj se mogu kupiti lijekovi odnosno ljekoviti pripravci od raznog ljekovitog bilja što se uzgaja oko dvorca. Inače, priča kaže da je za širu popularnost dvorca-samostana što je na listi zaštićene kulturne baštine Slovenije, prilično zaslužan naš liječnik dr. Franjo Kajfež, koji se bavio kreiranjem ljekova i koji je postao poznat po aspirinu.

Općina Podčetrtek uprla je sve snage u to da cijeli svoj teritorij pretvori u atraktivno turističko odredište. Po riječma Zdravka Počivalšeka, svojedobno direktora Termi Olimia a sada ministra gospodarstva Slovenije, želja je čitav kraj sve maltene do Rogaške Slatine formirati u turistički raj s raznolikim oblicima smještaja, te s atraktivnim sadržajima.

Od prije koju godinu Terme Olimia iz Podčetrteka vlasnik je i turističko-rekreacijskog objekta u Tuheljskim Toplicama, sada s nazivom Terme Tuhelj. Tako i Hrvatsko zagorje ima svoj lijepi moderni turistički objekt

Terme Tuhelj u Hrvatskoj i Terme Olimia u Sloveniji do kraja ove te u 2018. energično nastavljaju s investicijama u ponudu. Nakon nedavnog otvorenja Glamping Olimia Adria Village, u Termama Olimia u planu je temeljna obnova bazenskog kompleksa Termalija, radovi će biti u dvije faze a planirano ih je završiti potkraj 2018. Prva faza trebala bi biti realizirana do prosinca 2017. kada bi se otvorio bazenski dio Termalije.

U Termama Tuhelj nakon 12 godina Vodeni planet dobio je adrenalinska pojačanja – vanjski tobogan duljine 120 metara i visine 12,5 metara, te unutarnji tobogan, duljine 55 metara i visine pet metara. U sklopu Vodenog planeta uređen je teren za odbojku na pijesku, a u sklopu vanjske terase Element bara postavljen je poligon za igru djece. Inače, u krugu podzemne garaže u Termama Tuhelj postavljene su dvije punionice za električna vozila, čime su te toplice nastavile djelovati u smjeru održivog razvoja.

Terme Olimia i Terme Tuhelj u ovoj godini bilježe pozitivne turističke rezultate. Terme Olimia u šest mjeseci ove godine posjetilo je 61.846 komercijalnih kupača, a u istom razdoblju ostvareno je 138.484 noćenja što je jedan posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Te su terme zabilježile i odlične financijske rezultate, pa je tako u spomenutom razdoblju ostvareno 8,7 milijuna prihoda odnosno sedam posto više nego 2016.

U Termama Tuhelj u šest mjeseci ove godine zabilježeno je 64.808 komercijalnih kupača, te 54.380 noćenja, a to je glede noćenja  21 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je realizirano 3,3 milijuna kuna prihoda, što je 16 posto više nego u šest mjeseci 2016. godine.

Terme Tuhelj,, i Tuheljska noć, krajem srpnja

Vrhunac ljetnih događanja u Termama Tuhelj je Tuheljska noć koja ove godine slavi 35. rođendan, te se tome u čast pripremaju i posebni sadržaji. Za najbolju feštu rezervirana je posljednja subota u srpnju. ♣

BELJE – DECANTEROVO SREBRO GRAŠEVINI, KOPAČKI RIT i KORMORAN – Dosta zabrinutosti upravo za posjed Belje u sastavu Agrokora izazvali su nedavni potresi vezani uz spomenutu grupaciju koja je zapala u znatne financijske probleme. Belje je prije relativno kratkog vremena obnovilo vinograde, sagradilo novi moderan veliki podrum za proizvodnju Bakhova nektara, a objektu starog podruma u Kneževim Vinogradima, gdje su bačve za dozrijevanje vina i prostrana kušaonica, dodalo je i vrlo značajnu turističku dimenziju. Doista bi bila golema šteta da sad tu stvari krenu ozbiljnije po zlu. Od

Marijana, Suzana i Ljiljana

tri beljske gracije – glavne enologinja Suzane Zovko, njene kolegica Marijane Nedoklan i direktorice marketinga i turizma Ljiljane Vajda Mlinaček čujem da se bura u Belju stišava i da se što se Agrokora tiče stvari vraćaju u normalu, pa su one optimistične glede budućnosti. Ima međutim nešto drugo što bi moglo i u Baranji prouzročiti problem, a to je – nedostatak radne snage. Kao i drugdje u Hrvatskoj, tako se i tu čuje da je teško naći radnu snagu za vinograd a i za podrum, s jedne strane osobe koje uopće žele raditi, a s druge strane posebice strukovno osposobljene radnike. A iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da su trenutno u nas nezaposlene 171,044 osobe (u turizmu npr. nedostaje 2700 djelatnika!). Suzana Zovko veli da je barem što se tiče Belja u ovome segmentu, unatoč brojnim odlascima mladih u druge sredine a naročito u inozemstvo, situacija zasad još dobra, jer ima zasad dovoljno starijih i u radu iskusnih osoba na koje se moguće osloniti, problem je međutim što će i kako će biti ako se stvari u državi hitro bitno ne promijene, kad te već zrele ljude shrvaju godine i umor…

Suzana, Marijana i Ljiljana ovih su dana medijima predstavile novu berbu (2016) graševine (Graševina kvalitetna 2016 od Vina Belje osvojila je ove godine  srebrnu medalju na ocjenjivanju Decanter World Wide Award!) te roséa, ali i Graševinu 2015 Goldberg, te Cabernet sauvignon 2014 – i u sezoni koju vinogradari ne pamte kao dobru Vina Belje je brižnom selekcijom grožđa s pojedinih pozicija uspjelo dobiti vrlo dobar crnjak međutim u sasvim maloj količini (5500 litara) za takvog proizvođačkog giganta. Posljedenje vino na degustaciji toga dana bila je Frankovka 2012. Desert na kraju! Jako lijepa kapljica, uz graševinu kao bijelu perjanicu svakako bi upravo frankovku – ovaj uzorak iz 2012 to pokazuje i te kako – trebalo među crnjacima iz toga dijela Lijepe naše gurati kao perjanicu kuće i teritorija. Kao originalni aduti kraja (naime chardonnaya, merlota, caberneta ima posvuda, situacija je tu na tržištu poprilično zagužvana!) baš graševina i frankovka kao kraljice područja mogu odigrati značajnu ulogu i u turističkom segmentu, na koji se u Baranji sve više polaže pažnja.

Dvorac Eugena Savojskog u Bilju, gore, te, dolje, dvorac obitelji Esterhazy u Dardi

Crvena paprika!

– Priča o beljskim vinima počinje u vlastitim vinogradima na Banovom brdu, kroz čije pejzaže vijuga jedna od najljepših vinskih cesta u Hrvatskoj, dugačka gotovo osam kilometara. Vidikovac na Banovom brdu okružen je tisućama i tisućama čokota vinove loze i pravo je mjesto za predah i uživanje u pogledu na zeleno more vinograda, te, dolje, na baranjsku ravnicu – kaže Ljiljana Vajda Mlinaček, i dodaje: – U obilazak Vinske ceste kreće se iz turističkog prijemnog centra. Najmanje četiri su punkta obvezna za posjet. Jedan je dakako stari podrum Vina Belje, ukopan u brdo u središtu Kneževih Vinograda, objekt koji se po prvi put spominje davne 1526. godine. Ovo fantastično zdanje iza svojih teških vrata skriva tri etaže dugačkih hodnika ispunjenih bačvama od najboljeg slavonskog hrasta. Najveći je to i najimpozantniji vinski podrum u Baranji, ali i u cijeloj regiji. U kušaonici starog podruma moguće je blagovati te kušati, i to i uz stručno vodstvo, beljska vina, a postoji i mogućnost kupovine za ponijeti doma i vina i raznih lokalnih delikatesa poput kobasica, slanine, kulena, sira. Drugi punkt koji vinoljubac treba vidjeti je novi proizvodni pogon, najmoderniji vinski podrum ne samo u Baranji nego i šire, a smješten također uz trsje ali izvan samog mjesta Kneževi Vinogradi. Treći pak punkt je Villa, isto okružena vinovom lozom, a predviđena za ekskluzivnije eno-gastro programe. A četvrto odredište svakako je jedinstveni ambijent parka prirode Kopački rit, bogat životinjama, posebice pticama. Lutajući Baranjom nailazi se i na nekoliko lijepih dvoraca, npr. onaj od obitelji Esterhazy u Dardi, pa onaj od Eugena Savojskoga u Bilju…

Baranjska atrakcija – kotlići za fiš

Za odmor i užitak u širem spektru baranjskih delicija i vina preporučuje se restoran Kormoran, koji se nalazi upravo unutar granica Kopačkog rita, uz veliki park sa stazama za šetnju, te uz prostrane zelene površine i dječje igralište. U Kormoranu je vrhunska ponuda baranjskih gastro-aduta koji se spravljaju na otvorenim ognjištima i u kotlićima. Baranjski kulen i kobasice, obvezna ljuta crvena paprika, specijaliteti od divljači i slatkovodne ribe, mesna jela prigotovljena na tradicionalni način… Među najpopularnijim jelima: fiš paprikaš s domaćom tijesteninom, šaran u rašljama, šaran na baranjski, perkelt od soma, čobanac od divljači i filet jelena na baranjski…

Vinski podrum i smještaj: Kolar, u Suzi

Za noćenje, smještaj? Ivica i Marica u Karancu, a i vinsko-turistički objekt obitelji Kolar u Suzi…♣

Velimir Korak

PLEŠIVICA – GRADILIŠTE – Ovo je najljepše radilište od svih gradilišta na kojima smo dosad bili, kažu karlovački građevinari koji na jednom od vidikovaca u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga rekonstruiraju objekt vinogradarsko-vinarske obitelji Velimira i Mirjane Korak.

Koraci, koji su prije koju godinu osjetno proširili i modernizirali vinski podrum, te koji su za prihvat gostiju imali lijepu kušaonicu s kaminom međutim nisu bili otvoreni i kao klasičan restoran, odlučili su se sada kad je mlađa generacija stasala – sin Josip završio je na fakultetu enologiju i duboko je već uz oca uključen u obiteljsku proizvodnju plemenite kapljice, sin Bernard duboko je pak u kuharstvu i već duže vrijeme radi uz cheficu Priscu Thuring u renomiranom zagrebačkom restoranu Dubravkin put, a kćerka Vera duboko je u marketingu – najozbiljnije posvetiti i

Mirjana uz roštilj

Josip Korak

ugostiteljskome segmentu, pa su prije nekoliko mjeseci krenuli u adaptaciju objekta, na način da urede restoranski prostor za najviše pedesetak komforno smještenih osoba (ne žele masu nego kakvoću i posebnost, osobnost; klein aber fein, rekli bi Nijemci), da urede dovoljno veliku i modernu kuhinju te, pored, vinoteku, a na katu su predvidjeli dvije vrlo prostrane prostorije od kojih bi jedna služila za razne prezentacije, konferencije, predavanja…. Objekt, koji je već posve pod krovom i u to ime

Bernard Korak i Prisca Thuring

nedavno je puknulo nekoliko pjenušaca–prvijenaca u produkciji vina Korak (bijeli i rosé brut nature), trebao bi biti dovršen i u funkciji do kraja ove godine, kaže pater familias Velimir Korak.

Obitelj Korak je inače upravo izašla odnosno izlazi na tržište s vinima novih berbi, riječ je o sauvgnonu 2016, rajnskom rizlingu 2016, chardonnayu 2015 sur lie, šest mjeseci u drvu maceriranom rajnskom rizlingu 2015, te crnom pinotu iz 2015, što se tiče syraha vani je već neko vrijeme s berbom 2013.

∎ Također na Plešivici, u selu Donji Pavlovčani, još jedna obitelj koja vinom pronosi dobar glas Plešivice, gradi! Riječ je o obitelji Šember što ulazi u proširenje podrumskih kapaciteta, Zdenka Šembera i njegova oca Stjepan zatekao sam na mjestu na kojemu treba niknuti građevina. Šemberi su projektom za novi podrum aplicirali za sredstva iz europskih fondova i dobili su zeleno svjetlo. Novi podrumski objekt bit će na površini 20 m X 8 m, i na dvije etaže. S obzirom da i Šemberi, kao i Koraci, proizvode više različitih tipova vina – mirna bijela i crna te jantarna, i pjenušce (bijeli i ružičasti), i s obzirom da dio njihovih vina zahtijeva duže dozrijevanje i odležavanje, novi prostor bio je nužan. ♣           

RADIJSKI OSCAR ZA GRGU – Urednik na Hrvatskome radiju Ljudevit Grgurić Grga u lipnju je u New Yorku primio Brončani mikrofon, nagradu što se smatra svojevrsnim radijskim Oscarom. Odličje je dobiveno za emisiju Svijet ne bi postojao bez čuda, u kojoj je intervjuirani gost bio ugledni filmski producent i oscarovac Branko Lustig. On je govorio o strahotama što ih je kao dijete proživio u nacističkim logorima smrti. Nagrada Brončani mikrofon dodjeljuje se na osnovi prosudbe stručnoga ocjenjivačkog suda u čijemu je sastavu gotovo 150 vrhunskih radijskih profesionalaca najuglednijih radijskih postaja i radijskih servisa iz cijeloga svijeta. Bravo Grga, čestitke!

Prije koji dan u HRT-ovu radijskome studiju Zvonimir Bajsić održana je svečanost u povodu dodjele spomenute nagrade. Ideja Ljudevita Grgurića Grge bila je da tog svog radijskog Oscara daruje Branku Lustigu, da se kipić nađe u društvu s pravim Oscarima u Lustigovoj riznici trofeja. Grga – inače svestrani majstor koji se inače kao voditelj iskazao u više navrata na velebnim eno-gastro događanjima Atelje okusa u organizaciji časopisa Svijet u čaši – je, naime, smatrao da je zapravo Lustig svojim prikazom događanja u logorima najzaslužniji da ima na nekoj od svojih polica i taj Brončani mikrofon, ali Lustig je ustrajao u stavu da je odličje u punoj mjeri zavrijedio baš Grga jer je svojim briljantnim vođenjem intervjua izvukao sve ono što je relevantno za upečatljivu priču. Grgurić je inzistirao da Lustig preuzme kipić, zamalo je na pozornici došlo do prepirke oko kipeca, i onda ga je Lustig preuzeo od Grge, da bi ga – sad on kao vlasnik – vratio Grgi! Susret je završen u kompromisnome tonu: Lustig je najavio otvaranje Muzeja holokausta u Zagrebu i predložio je da kipić nađe mjesto u muzejskoj postavi…  ♣       

________________________________

In Memoriam: STANKO ČURIN

Kaže sveučilišni profesor: Život je vlak, i ne znaš ni kad ćeš u njega ući, niti kad ćeš izaći. Postaja podzemne željeznice: Trsje-Kog. Uz ulaz u podzemnu mnoštvo ljudi. Zastave, puhački orkestar, svečani ispraćaj. I priroda je znala da se u tim trenucima nešto važno događa. Nebo se na horizontu od azurnoga najednom zacrnilo, odozgor se začula buka nalik na onu koju stvara vlak u vožnji. Iznad Trsja-Kog postupno se zasivilo, i, najednom, neobično – glavnina oblaka kretala se u jednome pravcu, a jedan manji zasebni nešto tamniji oblak polagano je zaplovio na drugu stranu! Buka je prestala, putnik iz podzemne otplovio je… I počeo je pljusak koji se pretvorio u snažnu tuču. S neba su poslani kiša koja ispire i kuglice leda kao upozorenje… Začas se nebo ponovno zaplavilo, sunce zasjalo. Otputovao je Stanko Čurin, nevelik stasom ali veliki čovjek, skroman a dušom tako bogat, vinogradar i vinar koji je proizvodio izvanredna vina ali koji je više kušao nego pio, lovac koji nije ustrijelio životinju, osoba koja nije bila fakultetski obazovana ali – opet kaže sveučilišni profesor – bio je profesor!

Poznavao sam ga dugo, čast mi je uvijek bila podružiti se s njime… Najprije sam kod njega, kad mi je te davne godine u svom podrumu otvorio bočicu predikatnog šipona, spoznao što to sorta moslavac, šipon, furmint može dati… I opet, kako je lijepo na postaji trsje u Kogu rekao sveučilišni profesor: Stanko, otišao si zauvijek, ali si i – ostao s nama zauvijek! ∎

___________________________________

In Memoriam: DOMENICO CLERICO

Otišao je Domenico Clerico, vinogradar i vinar, majstor Barola, Barolo Boy, jedan od najznačajnijih protagonista ne samo pijemontske, nego i talijanske a i međunarodne vinske scene. Godine 1976. preuzeo je vodstvo nad manjom obiteljskom vinarijom i od nje stvorio respektabilan pogon s proizvodnjom od oko 100.000 boca i s proizvodima prisutnima na 40 različitih tržišta u svijetu. Najpopularnija njegova vina: Barolo Pajana i Barolo Mentin Ginestra.

Pamtim ga po izjavi da je za proizvesti dobro vino nužan inteligentan i radišan seljak (un contadino intelligente) a ne puno filozofije i čarobiranja, te po grubim rukama zemljoradnika, po živahnim očima i toplom osmijehu. I stalno spremnog za zdravicu i šalu. Dok ga nije načela bolest… Dugo se nije predavao, sad je, eto, podlegao. Posljednji moj susret s njime bio je na veronskom Vinitalyju 2017. Tada me ponudio s meni jednim od najdražih njegovih barola, ali i barola općenito – Barolom Per Cristina.  Najbolje što je moglo biti za ono što tada dakako nisam znao u datum ali što se po njegovu izgledu kao nešto skoro dalo naslutiti – za posljednji pozdrav … RIP. ∎

_____________________________________

Vinski festivali

Rado Stojanovič i Ivan Dropuljić

RADO & DROPI: RAME UZ RAME, te TERMINSKI BLIZU – Susret dvaju direktora dvaju najznačajnijih vinskih festivala u regiji – Rade Stojanoviča sa Slovenskog festivala vina u Ljubljani i Ivana Dropuljića sa Zagreb Vino.coma. Obojica s novostima: Dropuljić, koji je, s obzirom na golemi interes izlagača da nastupe na njegovoj manifestaciji, razmišljao o tome da za Zagreb Vino.com napokon pronađe drugi hotel s većim raspoloživim prostorom od onoga što ga ima u Esplanadi, ipak i u 2017. ostaje u Esplanadi, upravo je potpisao ugovor s tim hotelom za priredbu posljednjeg petka i subote u studenome. Rado Stojanović, koji pak nema problema s prostorom, pohvalit će se jubilejem od 20 godina (čestitke!) i, u povodu visoke obljetnice, sa specijalnim programom. Slovenski festival vin, koji je u terminu 17. i 18. studenoga, dakle tjedan prije Zagreb Vino.coma, glavninom će se odvijati u elitnim ljubljanskim hotelima Union i Slon, a u nekim segmentima još i u Modnoj hiži, Cankarjevom domu, te hotelu Lev. Stojanović bi na svom festivalu uz klasične sudionike rado kao izlagače okupio više drugih relevantnih festivala Bakhova nektara iz Slovenije i susjednih joj država, konkretno Pomurski sajam/Ocjenjivanje vina, Salon traminaca, potom Salon sauvignona iz Ptuja, Festival frankovke iz Sevnice, festival Malvazije iz Portoroža i porečku Vinistru, Orange Wine festival iz Izole, pa Salon pjenušavih vina/penina iz Ljubljane i Zagreba, Zagreb Vino.com, zatim Beogradski salon vina iz Hyatta, salon vina iz Banja Luke, te još neke festivale iz Italije, Austrije i Mađarske. Predvidio je i smotru vinara i vina koji su osvojili medalje najvećeg sjaja na najznačajnijim ocjenjivanjima vina u Sloveniji i u inozemstvu.  U suradnji s Lidlom dogovara i reviju vina mladih vinara (do 30 godina starosti) koji svoje butelje plasiraju upravo preko tog, spomenutog trgovačkog lanca…♣

POVIJEST, SADAŠNJOST i VINO KOD LOVRECOVIH – Sveti Urban u Međimurju, Stanetinski vrh: tu, na nekadašnjem posjedu Zrinskih, gdje se još i te kako dobro drži jedan od nekad ukupno osam vinskih podruma znamenite obitelji Zrinski, spominjan još od 1522. godine, te gdje je i lijepa tradicijska drvena seoska kuća iz 1989. što služi kao kušaonica, stoluju Lovreci: Franjo Lovrec, profesor glazbe, sada u mirovini, supruga mu Ljiljana, te njihova djeca sin Krešimir i kerka Jasna. Miješaju se tu povijest, sadašnjost, glazba, likovna umjetnost, etnografija i vino, naime i Krešimir i Jasna završili su i glazbenu školu, Krešo je od oca preuzeo brigu o vinogradima, podrumu i vinu, a Jasna je aktivna u marketingu, u vinskom podrumu postavljena je izložba Etno-zbirka Lovrec sa starom vinskom prešom iz 1847. kao eksponatom-zvijezdom, interijer drvene kuće-kušaonice osmislio je akademski kipar Marijan Kelčec, a u tome prostoru se inače organiziraju i glazbene večeri…

Sasvim gore: podrum obitelji Lovrec, nekad inače u vlasništvu čuvenih Zrinskih, odmah iznad: Krešo uz bačve, te dolje eno-etno-zbirka Lovrecovih i sasma dolje drvena kuća koja služi kao kušaonica

Franjo Lovrec jedan je od pionira suvremenog međimurskog vinogradarstva i vinarstva, sudjelovao je i u osnutku udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae. Vinogradi koji se uzdižu i do 328 metara nadmorske visine te protežu Stanetinskim vrhom Pri zidu, te pozicijama Pernjak, Jugovčak, Kozlovčak i Tobakan obuhvaćaju oko 36.000 trsova u vlasništvu i 12.000 trsova u najmu od članova šire obitelji. Prof. Lovrec veli da bi volio kad bi se broj trsova zaokružio na oko 50.000, više ne bi odgovaralo jer izgubila bi se obiteljska kontrola i imanje bi otišlo prema industrijskim vodama.

Krešimir i Franjo Lovrec uz njihova vina

Lovreci se bave chardonnayem, pinotom sivim, silvancem zelenim, sauvignonom, muškatom žutim, rizlingom rajnskim, tramincem mirisavime od bijelih sorata i merlotom, cabernet sauvignonom i syrahom od crnih. Vina su jednosortna, osim crnjaka nazvanog Viteško vino, sastavljenoga od cabernet sauvignona i syraha. Neobična mješavina dvaju kultivara iz tradicijski različitih uzgojnih zona – u Međimurju, na krajnjem sjeveru Hrvatske! Trebalo je odvažnosti odnosno neke intuicije za takvu kombinaciju i to baš u Međimurju, ali eto vino je dobro uspjelo, Krešo i Franjo štaviše sve su zadovoljniji njime jer, vele, klimatske promjene s globalnim zatopljenjem učinile su to da se i u našim sjevernijim krajevima mogu s uspjehom u smislu kvalitete dozrijevanja uzgajati i neke crne i porijeklom južnije sorte koje su nekad tu bile nezamislive…♣

DVA ZLATA i SREBRO ZA LAGUNA VINA U FRANCUSKOJ! – Dva zlata za Vina Laguna na natjecanju u Francuskoj: Castello Festigia 2013 i Cabernet  Sauvignon Festigia Riserva 2011  osvojili su zlatne medalje na Les Citadelles du Vin 2017, ocjenjivanju održanom u Bourgu u Francuskoj. Srebrnom medaljom nagrađen je Castello Festigia 2015. To su jedina vina iz Hrvatske nagrađena s dvjema zlatnim i jednom srebrnom medaljom na Les Citadelles du Vin na kojemu je sudjelovala 31 zemlja, ukupno su kušana 1074 uzorka, a vrednovalo ih je više od 500 stručnjaka za vino. Vina Laguna na ovom natjecanju su prisutna već četvrtu godinu za redom, a u izrazito jakoj konkurenciji do sada su okrunjena sa 10 medalja, od čega osam zlatnih i dvije srebrne. ♣

Iz Hrvatske gospodarske komore

BRANDYRAMO HRVATSKU KAO ZEMLJU KVALITETE – U HGK je održana tematska konferencija na temu Brandiranje Hrvatske. Pa, evo što je tamo, po izvještaju dobivenome od HGK,  rečeno:

Koncept zemlje porijekla postaje najviše istraživani koncept, a sinergija gospodarstva s nacionalnim identitetom izuzetno važna. Nekim državama karta nacionalnog identiteta omogućuje željenu konkurentnost, rekao je na toj tematskoj konferenciji profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Božo Skoko tijekom panel-rasprave Koliko vrijedi oznaka Made in Croatia na globalnom tržištu. Skoko je spomenuo švicarski križić kojim je obilježen svaki švicarski visokokvalitetni proizvod, dok Njemačka automobilska industrija ističe nacionalni identitet kao dodanu vrijednost svojih proizvoda.

Brandiramo Hrvatsku kao zemlju kvalitete. Hrvatska je poznata kao lijepa, a sada želimo da bude i kvalitetna. HGK je to popratila Projektom vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Danas je 215 proizvoda ili usluga nositelj znakova kvalitete HGK, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, te dodao da država mora sinergijski uključiti sve institucije i da jedna središnja točka mora raditi na brandiranju zemlje. Provodili smo i akciju BeCROative za upoznavanje ljudi s Hrvatskom kao rodnom zemljom izumitelja koji su promijenili svijet, a projektom Vina Croatia objedinili smo svoju vrhunsku vinsku ponudu, radi jačanja konkurentnosti, kazao je Burilović.

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar iznio je da se treba definirati arhitektura branda, a mi nemamo nikoga tko bi upravljao njegovom ukupnošću. U cijelom svijetu možete naći Podravkine proizvode. Ovo je prilika da se brandiramo kao destinacija gdje se proizvodi kvalitetna hrana koja ima ukus i doživljaj, a dok se istovremeno sve industrijaliziralo mi imamo jezgru iz koje možemo izvući povlastice, istaknuo je Pucar te dodatno naglasio doprinos sportaša i turizma brendiranju Hrvatske.

Turizam je jedan od najjačih aduta za brendiranje Hrvatske, i ministar turizma Gari Cappelli naglasio je da moramo definirati što točno želimo s turizmom. Što se tiče dolazaka gostiju u Hrvatsku – ima ih mnogo i suočeni smo s problemom oko prihvata gostiju. Bilo bi nam lakše kad bismo imali nešto poput Ikee da nam brandira turizam. Danas smo najviše brandirani kulturom. Sam Dubrovnik je muzej u koji ne naplaćujemo ulaz, rekao je Cappelli i spomenuo nedavni zajednički projekt u Mađarskoj gdje su se predstavili kvalitetni županijski OPG-ovi i kada su Mađari komentirali kako je zanimljivo koliko su puta bili u Hrvatskoj, a da nisu čuli za toliko dobrih proizvoda.

Suradnja institucija u ovom je smislu nužna, i na lokalnoj i na državnoj razini. Poruke ne smiju biti proturječne, istaknuo je veleposlanik RH u Maroku Zvonimir Frka Petešić, naglašavajući značaj kravate kao branda i niz inovacija zahvaljujući kojima moramo biti prepoznatljivi. To bi pomoglo našim tvrtkama da lakše posluju na ciljanim stranim tržištima.

Skoko je još kazao da raste osviještenost potrošača o zemlji podrijetla te da tvrtke mogu raditi vrhunske proizvode, ali je ključno da ih država izgrađenim imageom podupre. Burilović je istaknuo da se gotovo 70 posto razmjene događa sa zemljama EU, što znači da imamo kvalitetu, dok se, s druge strane, moramo brinuti i o ulasku mnoštva nekvalitetnih proizvoda u Hrvatsku.

Cappelli je rekao i to da je promašena funkcija turističkih zajednica te da će se to sada u potpunosti mijenjati. Promociju našeg turizma moramo prilagoditi svakom inozemnom tržištu zasebno. Engleze ne zanima promocija pojedinih hrvatskih regija i županija, već Hrvatska, dok Austrijanci znaju svako mjesto na obali. Skoko je konstatirao važnost vizualnog identiteta kod brendiranja koji još nije zahvatio korporacijski sektor te je naglasio da se mi na razini Hrvatske još nismo dogovorili u čemu želimo biti konkurentni u svijetu. ♣

Marijan Katalenić

KONFERENCIJA o SIGURNOSTI HRANE – U Opatiji je održana 11.Konferencija o sigurnosti hrane.

Dok novinski naslovi govore o salmoneli, o prodaji sumnjive hrane i mesa starog 40 godina, industrija hrane šuti. To je loša i pogrešna poruka, rekao je tamo Marijan Katalenić, bivši voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Katalenić je upozorio na to da industrija sama mora napraviti preinake, inače će izgubiti kupce. Gubitak povjerenja u hranu previše košta. Sadašnji sustav označavanja hrane ne jamči da je proizvod nutritivno vrijedan, i toga smo svi svjesni. Iako se na deklaracijama sve više ističe da su u proizvodnji rabljeni prirodni sastojci, stvarnost nije uvijek takva kakvom se prikazuje. Prirodna bojila, primjerice, jesu nastala od prirodne sirovine, ali su često morala proći težak tehnološki postupak.

Vlatka Vrdoljak Muheljić

Trendovi se mijenjaju, potrošač danas traži da proizvod sadrži sastojke korisne za zdravlje, da bude pouzdan i da pruža zadovoljstvo, izjavila je Vedrana Jurčević Podobnik iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Rijeka.

Vlatka Vrdoljak Muheljić iz Ministarstva poljoprivrede rekla je da će nova Uredba o službenim kontrolama EU, s primjenom od prosinca 2019., propisivati počiniteljima obmanjujuće prakse financijske sankcije za koje vjeruje da će visinom biti obeshrabrujuće za svaku daljnju pomisao na obmanjivanje. Dodala je i da će ista uredba štititi i zviždača koji će prijavljivati takve prakse. ♣

U SMEĆU 380.000 t ZDRAVSTVENO ISPRAVNE HRANE! – U Hrvatskoj se godišnje baci 380 tisuća tona hrane, a na razini čitave EU količina se penje do oko 88 milijuna tona. Istodobno statistike predviđaju da svakomu četvrtom Europljaninu prijeti glad. Činjenica da najviše hrane u otpadu završi iz kućanstava veliki je paradoks, ta  svako kućanstvo – najviše novca izdvaja baš za hranu.

O tome kako smanjiti i spriječiti bacanje te pospješiti donaciju hrane raspravljalo se na Okruglom stolu na 11. Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji, u organizaciji HGK i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede.

Više od 53 posto bačene jestive, zdravstveno ispravne  hrane dolazi iz kućanstava, a tvrtkama je donacija hrane najčešće ili preskupa ili prekomplicirana, upozorila je Marija Batinić iz Ministarstva poljoprivrede, te istaknula da brojne trgovine višak hrane ne doniraju iz straha da će se ona neispravno distribuirati. Drugim riječima, u slučaju trovanja krajnjega korisnika slijedi tužba koja bi mogla narušiti brend tvrtke.

Patrick Alix, Lettemieke Mulder i Tina Debeljak

Kao jedno od mogućih rješenja ovog problema glavni tajnik Europske federacije banaka hrane Patrick Alix predlaže nam osnivanje banke hrane koju Hrvatska još nema i za čiju je uspostavu potrebno vrijeme, a i žurna prilagodba postojećeg zakonodavstva primateljima. Donacija ne smije biti skuplja od bacanja, istaknuo je Alix, dodajući da se donatorima moraju davati porezne olakšice i poticaji. Alix je kao primjer naveo zemlje u kojima donator dobije 60 posto vrijednosti onoga što je donirao.

Sintija Perinić Šarić iz Porezne uprave Ministarstva financija veli da su prvi koraci učinjeni početkom svibnja ove godine uvođenjem poreznih olakšica za poslovne subjekte koji se odluče donirati hranu. Cilj olakšica jest zaštititi okoliš, spriječiti uništenje hrane, ali i pomoći krajnjim primateljima, kazala je Perinić Šarić i upozorila da ograničenja za ove olakšice postoje jer EU direktive zasad ne dopuštaju drukčije.

Porezne olakšice nisu uvijek motivacija. Moramo raditi na tome da donacija hrane postane čin koji daje prestiž u društvu, da se osjećamo sretnije, da odgovorno poslujemo, istaknula je Marija Batinić. Naglasila je da moramo razmišljati o tome da nije samo ta jedna trećina svega što se proizvede a završi kao otpad bačena hrana. Tim bacanjem zdravstveno ispravne hrane je uzalud bačena i jedna četvrtina vode te iskorišteno zemljište veličine Kine… Zato nam je potrebno unaprjeđenje sustava i prikupljanja i obrade podataka o otpadu hrane, rekla je Batinić i podsjetila da je 2015. donesen prvi Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinima donacije hrane i hrane za životinje, upravo da bi se uspostavio sustav donacije.

Da pomaka od tada ima potvrdila je voditeljica Socijalnog dućana Crvenoga križa Tina Debeljak. Iznos skupljene hrane Socijalnog dućana 2015. bio je 345 tisuća kuna, a već 2016., nakon donošenja Pravilnika, ukupna vrijednost svih donacija je više od tri milijuna kuna, u količini hrane to je 185 tona. Samo u prvoj polovini 2017. vrijednost donacija kretala se  oko više od dva milijuna kuna. Voditeljica je istaknula i manjkavosti Pravilnika koji, kako navodi, jest omogućio otkup hrane, ali je mnogo toga previdio. Ne postoji organizacija na terenu, niti potpora za distribuciju. Neke se organizacije ne upisuju u registar donora jer ne žele preuzeti odgovornost zbog nedostatka tehničkih uvjeta i opreme za odvoz i dijeljenje hrane, rekla je Debeljak.

Kako se s bacanjem i doniranjem hrane nose ostale zemlje EU otkrila je direktorica Odjela za održivost i politiku proizvoda Eurocommerca Lettemieke Mulder.

Neki od savjeta koje dajemo građanima odnose se na to što znači najbolje upotrijebiti do ili na educiranje o tome kako iskoristiti ostatke hrane kao novi obrok,  kako napraviti novi obrok od ostataka. Hrana koja možda nije privlačna može biti i nutritivna i zdrava. Postoje i edukacije za zaposlenike trgovačkih lanaca, o tome kako iskoristiti hranu netom prije isteka njena roka trajanja. Europljanima je i sve privlačnija praksa koja je u SAD-u ustaljena, a to su tzv. doggy bags, vrećice odnosno zamotuljci u koje restorani pakiraju ostatke hrane gostima za ponijeti, rekla je Mulder. ♣

Hrvatska kuća-Materina priča: uzvanici

Mina Petra pobrinula se i za domaće kolače – orehnjaču i makovnjaču

HRVATSKA KUĆA ZA NAŠU DIJASPORU – Zagreb je u drugoj polovici srpnja okupio brojne pripadnike hrvatske dijaspore iz čak 31 zemlje svijeta. Bilo je to u sklopu 4. Hrvatskih svjetskih igara. Uz natjecatelje-amatere u raznim sportskim disciplinama stigli su i njihovi roditelji i rodbina… tako da je posjet bio zaista velik. U Zagrebu su za pripadnike naše dijaspoore priređeni različiti sadržaji i izvan sportskih terena, a eto jedan od njih bio je prijem grupe naših iseljenika, uvelike onih iz SAD i Kanade, u Hrvatskoj kući – Materina priča što je u središtu Metropole vodi Mina Petra. U interesantnom ambijentu s mnoštvom etnografskih izložaka, uz šetnju pjesmom cijelom Hrvatskom pod vodstvom popularnog Međimurca Mirka Švende Žige, te uz domaće kolače (orahnjača i makovnjača), međimurske pjenušce Sebon (vlasnik tvrtke Goran Horvat iz Banfija veli da mu je Žiga – na slici nazdravljaju – partner, ali nije mi specificirao da li partner u proizvodnji ili u potrošnji, ili oboje) i plešivička mirna vina obitelji Korak, gosti su se osjećali, kako su rekli, iznimno ugodno, nisu propustili priliku da i zaplešu. Lijepoj večeri svojom nazočnošću i predstavljanjem časopisa te najnovije knjige Hrvatska tradicijska kuhinja pridonijela je i revija Svijet u Čaši/Atelje okusa…♣

Mirko Švenda Žiga u punom zamahu. Dolje: Žiga i Gordan Horvat Sebon: točili su se pjenušci Sebon, te mirna vina sauvignon i rajnski rizling od obitelji Korak

Lucija Šember

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA TRAŽI KRALJICU! – Nekad bi se reklo da kraljica abdicira, a danas se moderno veli da joj – ističe mandat. Tako Luciji Šember iz poznate plešivičke vinske obitelji Šember uskoro ističe mandat i Zagrebačka županija raspisala je natječaj za nasljednicu krune u 2018. godini.

Vinskom kraljicom može postati djevojka između 20 i 28 godina, državljanka Republike Hrvatske s prebivalištem na području Zagrebačke županije. Njezina dužnost tijekom sljedeće sezone je promoviranje županijskih vina, vinogradarstva i vinorodne regije Zagrebačke županije. Vinska kraljica svojom osobnošću treba simbolizirati županijsku i hrvatsku vinsku kulturu, vinogradarstvo i vinarstvo s ciljem širenja kruga potrošača i prijatelja vina i vinorodnih područja.

Posebno imenovani stručni sud, na temelju Pravilnika o izboru Vinske kraljice i provedenog natječaja, izabire Vinsku kraljicu Zagrebačke županije po pokazanima općoj kulturi, te znanja o vinu općenito pa i o vinima i jelima Zagrebačke županije kao i o njihovom sljubljivanju, ali i po poznavanju vinogradarsko-vinarske tradicije i običaja. Ocjenjuju se, dakako, i šarm i javni nastup…

Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane djevojke da se jave na natječaj najkasnije do srijede, 13. rujna 2017. godine. Tekst natječaja nalazi se na web stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr, a prijave se podnose na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo – za Izbor Vinske kraljice, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, fax-om na broj: 01/6009-474 ili e-mailom na g.matasin@zagrebacka-zupanija.hr

Izbor Vinske kraljice Zagrebačke županije odvija se od 2002. godine. Do sada su Vinske kraljice Zagrebačke županije bile Nataša Puhelek, Žana Šterc, Ivana Puhelek i Helena Čegec Margetić iz Svetog Ivana Zeline, Irena Majcenović, Ivana Jambrović, Gabrijela Vrbetić i Iva Braje iz Jastrebarskog, Ivana Rendulić iz Zagreba, Sandra Jerković iz Ivanić-Grada, Kristina Vugrin iz Samobora, Jelena Rožić iz Vrbovca te Lucija Šember iz Jastrebarskog.

Oko vinskih kraljica – gužva paparazza!

Zagrepčani i posjetitelji Zagreba imali su nedavno priliku podružiti se s vinskim kraljicama Zagrebačke županije i s njihovim vinima na platou ljetnog kina Gradec na Gornjem gradu a u organizaciji Vina Mosaica. Bilo je veselo, ukusno i okusno, svakako je u ovim naletima nesnosnih toplinskih valova bitno reći da je bilo i – dovoljno tekuće i osvježavajuće…♣

DANI OTVORENIH BUTELJA – PUNI POGODAK – Program Dani otvorenih butelja na zagrebačkom Gornjem gradu i u sklopu Ljeta u Zagrebu a u režiji Vina Mosaica Saše Zeca te popularnog estradnog dueta Pajo & Haži pokazao se do sada kao pun pogodak. Mjesto dobro odabrano – terasa ljetnog kina Gradec, vrlo velika posjećenost.

Organizatori Saša Zec i Hadži s Goranom Beusom Richenbergom iz političkih voda, s Davorom Dretarom Dreleom iz medijak i estrade, te…

Koncept: večernje druženje na otvorenome uz vinare iz raznih naših krajeva i njihovu plemenitu kapjicu, stacionarno sjedeći uz klasične stolove ili pak stojeći uz visoke barske stolove i lutajući među njima u potrazi za društvom. Konzumacija vina koja se prezentiraju besplatna je – do isteka zaliha… Netko će možda reći: nije ni čudno što se okupi mnogo ljudi. Ali, računica se nađe za organizatora i za proizvođače-ponuđače: vinari dobivaju priliku prezentirati se većem broju krajnjih konzumenata i steći nove potrošače, zatim imaju se priliku lijepo prezentirati i medijima ali i popularnim osobama što naiđu u većem broju, a organizator, koji otkupi nešto vina od svakog sudjelujućeg vinara, u danima (večerima) kad nisu

…s Reneoom Karamanom, urednikom i fotografom Menua

predviđene besplatne degustacije ima dobru i raznoliku ponudu i lijepo je, barem tako kaže, plasira. Prednost ovakvih nastupa i za ponuđača i za organizatora i za potrošača i za širenje kulture pijenja vina je i u tome što se široj publici i gratis konkretno otkrivaju uradci koje ne poznaje pa se s njima i ne bavi, a brojni pojedinci kad ih bezbolno (dakle ne posižući nužno rukom u džep) upoznaju uvide da im vrijedi posvetiti pažnju… Na slikama: Saša Zec i Hadži u društvu s političarem Goranom Beussom Richenbergom, Saša Zec s Davorom Dretarom Dreleom, i Zec s Menu novinarom i fotografom Reneom Karamanom. Dani otvorenih butelja prekidaju se, po riječima Saše Zeca, s gostovanjem Vina Belje i, najvjerojatnije Iločkih podruma na samome kraju srpnja, nakon predaha predviđen je povratak krajem kolovoza.♣

Platnena vrećica ilustrirana karikaturama Davora Štambuka

TOPLINSKI VALOVI (VALUNZI?) SA ŠTAMBUKOM – Ljeto je bogme uprlo, svako malo pa toplinski ne tek valovi koliko udari. Možda je malo lakše na – čak i vatrenom – Jadranu nego u unutrašnjosti, tamo se barem može naći makar privremeno spasonosno rješenje – skokom u more… A spasonosni moment na kontinentu? Na Plešivici, ili u Zelini, uz dobro rashlađeni šampus! Tko ima para kupa se u moru, a tko ih nema pati doma u lavoru. Tko ima para, na Plešivici pije šampus, a tko ih nema spržen je doma i crn k’o krampus…

Pogledi Davora Štambuka: 1) u kuhinji – ozbiljno; 2) na roštilju u prirodi – jednim udarcem dvije muhe; 3) za stolom u restoranu: neravnopravni dvoboj tko će koga; 4) ljetno osvježenje kreativnom polovidbom u podrumu; 5) u restoranu na moru: kako parirati jače slanome siru; 6) na pustome otoku: ljudsko srce nikad zadovoljno nije!…

Neki dan sretnem Gastronomada Zocka Šimunića Šimu s lijepom platnenom vrećicom koja mami na (o)smijeh a time i olakšava podnošenje toplotnih i drugih mrskih nam udara: na vrećici – mini-kolekcija sjajnih karikatura meaestra Davora Štambuka, kojega njegov zet Šime rado predstavlja kao hrvatsko-francuskog karikaturista, zato što je Štambuk dugo vremena živio i radio u Francuskoj te objavljivao u tamošnjim vrlo utjecajnim publikacijama. Štambuk u svojim karikaturama vrlo pikantno pa i s finom notom i malo lascivnoga progovara o eno-gastronomiji, hedonizmu te bonvivanstvu. Vječni motiv su mu odnosi muškarca i žene, od seksualnog do onih prozaičnih tipa ženskog prigovaranja, kuhanja, muškog pretjerivanja u piću i utjecaju Boga i vraga na ljude.

Njegove karikature zaista olakšavaju život! Ima ih na spomenutoj vrećici nekoliko koje su sjajni prijedlozi za ponašanje i za radnje i radove baš kroz dugo vrelo ljeto! Već malo smijeha uljepšava život, a ovdje na vrećici je bogme puno smijeha…

U projektu Caricatures from Croatia, uz vrećice za odlazak u kupovinu špeceraja sa Štambukovim karikaturama, postoje i majice, podlošci za čaše, posteri, krpe za stol, zastave za brod… Predmeti se mogu nabaviti preko www.stambuk-arts.com, a maloprodajne cijene su npr. za podloške za čaše (6 komada) 80 kn, za slike ovisno o veličini od 180 do 220 kn, za pregače 180 do 220 kn, majice 90 kn…

Šezdesetih godina prošloga stoljeća Davor Štambuk, rođen 29. prosinca 1934. i danas eto sa  83  godine na plećima ali, dojam je na pogled, u odličnoj kondiciji, radio je kao novinar Narodnog sporta, pisao je o tadašnjim nogometnim prvoligašima iz Splita – Hajduku i RNK Splitu, a osamdesetih godina prošloga stoljeća bio je autor i voditelj zabavnih emisija na Televiziji Zagreb. Kao karikaturist profesionalno počinje raditi u Parizu 1968. godine, nakon što je dobio nagradu Grand Prix Bellus od redakcije tjednika France Dimanche u zajednici sa sindikatom pariškog tiska. Godinu dana poslije prelazi u Ici Paris, u kojemu je do umirovljenja 1999. godine. Karikature su mu objavljivale mnoge novine i časopisi. One su nagrađivane u Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Italiji, Sloveniji, Indoneziji, Izraelu, Belgiji, te Srbiji i Crnoj Gori. Od Hrvatskog društva karikaturista 2000. godine Štambuk dobiva jednu vrstu Oskara  kao najuspješniji sudionik na međunarodnim festivalima karikature te godine. Ministarstvo kulture Francuske odlikovalo ga je 2003. redom viteškog križa za umjetnost i literaturu, a 2007. godine predsjednik Republike Hrvatske mu dodijeljuje orden reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. ♣

SRIJEDA KOD KURTALJA: LJETNI BAŽULj i ŠIBENSKE LUGANIGE – Već eto ima koju godinu otkako u Zagrebu jako dobro funkcionira Vinska klet koju je na Novoj vesi otvorio i vodi je plešivički vinogradar/vinar Drago Kurtalj. Uz razne vinske praznike redovito kod Drageca prigodni programi, a srijedom se nudi besplatan ručak na bazi domaćeg cušpajza. Gosti simpatične kleti su i brojne znane ličnosti, ponajviše iz svijeta estrade i sporta. Neki od gostiju iz redova poznatih osoba čak kod Drageca znaku ponešto i (za)kuhati! Kurtalj više nego zadovoljan: veli da je sve više gostiju zahtjevnijeg okusa, koji žele rafiniranije eno-uratke, veliki je priklon, veli Dragec, prema pjenušcu.

Srijedom kod Drage Kurtalja, u njegovoj zagrebačkoj Vinskoj kleti. Naišli su i kuhali, gastronomadi. Rene Bakalović i Zock Simunić Šime ovdje pri jelu…

…Rene i Šime prethodno u kuhinji, na na djelu

Pretposljednje srpanjske srijede s ekipom je došao i Zlatko Mateša. Istoga dana naišli su i gastronomadi Rene Bakalović i Zock Simunić Šime, donijeli namirnice s obližnje tržnice Dolac i kuhali na licu mjesta. Doživljajna eno-gastronomija! Rene i Šime priredili su iznenađenje na tanjuru – ljetni cušpajz od mladoga graha s puno povrća i sa, rečeno je, šibenskim luganigama! Mljac, mljac…

Gastronomadski ljetni bažulj

Moja sezonska i dnevno temperaturna preporuka Kurtalju s obzirom na blizinu Trbuha Zagreba Dolca, na ljeto i na dužinu prigotavljanja uz štednjak: pržene pobrašnjene ploškice tikvice poškropljene maslinovim uljem kao jednostavniji mali zalogaj, odnosno kao nešto konkretniji prigrizak tortice od po četiri do pet takvih prženih i maslinovim uljem poškropljenih ploškica složenih jednu na drugu s time da se između ploškica te po vrhu stavi malo ribanog tvrdog sira. Za ponuditi uz vrlo dobar Kurtaljev bijeli pjenušac DRI!…

Moj ljetni prijedlog, uz pjenušac DRI: pržene ploškice tikvica

Uz ljetni tanjur graha s kobasicama i Dragecov bijeli i ružičasti pjenušac moglo se eto i nešto saznati – upravo o tim luganigama.

Luganiga – znana i pod nazivom luganega i luganeghe – tradicijska je talijanska kobasica od svinjskoga mesa, a koja se danas nekako najviše vezuje uz sjeverni dio Apeninskoga poluotoka. Definiraju je kao domaću, rustikalnu kobasicu što se proizvodi od mesa s obraza ili od vratine svinje, treba reći da ponegdje u Italiji rabe i meso s rebara, a smjesa – koja se, inače, obično puni u dugačko crijevo što se savije, začinjena je, osim solju, muškatnim oraščićem, korijandarom, paprom i cimetom. Neki proizvođači u Italiji u želji da dobiju masniju i pikantniju kobasicu smjesi dodaju još i usitnjeni češnjak i ribani parmezan. Verzija s više masnoće obično se rabi kao dodatak duže kuhanim varivima, dok se manje masna varijanta najčešće ispeče ili se skuha pa se koristi kao dodatak tjestenini, te umacima uz palentu.

Luganige

Rene Bakalović kaže mi da se luganige rade i u šibenskome kraju, i to s dosta jakim udjelom cimeta i klinčića.

Inače, zna se i za rustikalnu kobasicu naziva lucanica/luganega, za koju se navodi da dolazi iz nekadašnje Lucanije, područja s južnog dijela talijanske Čizme, te da je bila omiljena u starorimskoj kuhinji. O toj relativno masnoj rustikalnoj kobasici Apicije veli da se proizvodi bilo od dimljenog goveđeg mesa ili od svinjetine, te da je vrlo začinjena. Može biti u sasvim svježoj varijanti, u podimljenoj, te kao suha u duže dozrijevanoj varijanti. Ciceron navodi da su je rimske trupe raširile Europom. U Portugalu tako, kao varijanta, postoji linguica, u Bugarskoj lukanka, u Makedoniji lukanec, u Grčkoj loukaniko, u Španjolskoj i u Latinskoj Americi longaniza. Arapski izraz je laqaniq, naqaniq i maqaniq, Arapi su za tu kobasicu umjesto svinjetine rabili ovčetinu.. ♣

POŠIP s ANDRINIM POTPISOM – Pri spomenu pošipa uglavnom uvijek se misli na otok Korčulu, gdje je ta sorta i nastala, međutim pošipa ima i u vinogradima na Hvaru. Znani jelšanski vinogradar i vinar Andro Tomić uzgaja pošip na dvjema lokacijama – na području između Jelse i Staroga Grada, te na južnim padinama Hvara. Ovih dana Andro Tomić izašao je s Pošipom 2016, kojega je radio na način da je 30 posto vina držao pola godine na dozrijevanju na finom talogu u novim francuskim i slavonskim barriqieima.  ♣

Tomićevi vinogradi

Tomislav i Sanja Stručić sa svojim prvim pjenušcem koji će prema tržištu krneuti za koji mjesec

PRVI LUDBREŠKI PJENUŠAC – Tomislav i Sanja Stručić iz Ludbrega proizveli su svoj prvi pjenušac. Od chardonnaya je iz 2014, rađen je tradicijskom metodom, pune dvije je godine proveo u butelji na kvascu a degoržiran je i, bez dodavanja ekspedicijskog likera dakle riječ je o kategoriji pas dosé ili brut nature, začepljen plutenim čepom ovog ljeta krajem srpnja. Degoržiranje je obavljeno i te kako stručnom rukom – vinarke i pjenušarke Ivane Puhelek i Krune Antolkovića iz tvrtke Eno-koncept iz Zeline, koji imaju pokretnu opremu za tu operaciju. Ovaj je pjenušac prvi iz Ludbreškog vinogorja.

Stručići inače obrađuju tri hektara vinograda, uzgajaju graševinu, chardonnay, sauvignon i rajnski rizling i proizvode oko 25.000 boca mirnoga vina godišnje. Kreću, inače, i u gradnju novog podruma i nove kušaonice, odlučili su ući i u vinski turizam, spremaju se i na uređenje pet gostinjskih soba.  ♣

WBWE 2017 – Što je WBWE? World BulkWine Exposition! Svjetska izložba otvorenih (rinfuznih) vina. Deveto izdanje izložbe ove godine u Amsterdamu u RAI Exhibition Centru bit će 20. i 21. studenoga. Većina dosad stalnih izlagača već se prijavila za ovogodišnji nastup. Direktor Otilia Romero de Condes navodi da dosta novih imena pokazuje veliki interes za sudjelovanjem u izlagačkome smislu (zainteresirani za izlaganje mogu se prijaviti na sljedećoj adresi: www.worldbulkwine.com).

Za amsterdamski susret u studenome najavljuje se više od 300 izagača, iz najmanje 22 zemlje, te barem oko 6000 vinskih trgovaca iz raznih dijelova svijeta. Kako u nas u novije vrijeme sve više osoba pokazuje interes da na tržište pod nekom svojom robnom markom plasira vino što ga je proizveo netko drugi i s obzirom da u nas, čini se, ima i dosta proizvođača vina koji svoju kapljicu ne uspijevaju sami u dovoljnoj mjeri uspješno plasirati na tržištu, moguće je da bi upravo ove godine jači interes za posjetom izložbi otvorenih vina bio među našim proizvođačima Bakhova nektara kao izlagačima a i među ponuđačima vina u kategoriji nazvanoj distancirane vinarije.

Sve je veće zanimanje i za sudjelovanjem na ocjenjivanju rinfuznih vina, ove godine na rasporedu 19. studenoga. Za sudjelovanje na ocjenjivanju može se prijaviti vino raspoloživao za tržište u količini od najmanje 10.000 litara. Cijena sudjelovanja na ocjenjivanju za dva uzorka je po 110 eura za svaki, ostali daljnji prijavljeni uzoci imaju popust od 30 posto od spomenute pune cijene. Vina ocjenjuju stručnjaci iz 16 zemalja. Prošle godine najbolje su prošle kapljice Vinicole San Nazaro iz Reggio Emilia (Italija), Cooperative Jesús del Perdón (Španjolska) i Viñedosa Puertas (Čile). Registracija za  ocjenjivanje moguća je preko linka: http://www.worldbulkwine.com/competition/esp/inscripcion_solicitud.html   ♣

TOP TALIJANSKA VINA – Po Wine Searcherovoj listi Top-100 najtraženijih vina svijeta za 2017 godinu vrh rang-ljestvice zauzima kapljica iz Bordeauxa. Uz bordožane, dobro se plasirani talijanski vrhunski crnjaci, poglavito iz Toscane, primjerice Sassicaia je na 12. mjestu, Tignanello na 32, Ornellaia na 39, Masetto na 44, a Solaia na 60. Od onih izvan Toscane su Alzero Quintarelli na 70, Barolo Monfortino riserva Giacomo Conterno na 89, Barbaresco od Gaje na 90. Evo i maloprodajnih cijena nekih vina s te top-liste: najskuplji je spomenuti Barolo Monfortino s cijenom od 736 eura za bocu, slijede Barolo Falletto riserva Bruno Giacosa po 681 euto, Masetto 619, Brunello di Montalcino riserva Tenuta Il Greppo Biondi Santi po 510 eura, i Brunello di Montalcino riserva Case Basse od Soldere – 451 euro za bocu.

Inače, od svih talijanskih vina na ovoj listi jedino bi Masetto, da se sada, za 21. stoljeće, globalno kreira sustav klasifikacije kakav postoji u Bordeauxu od 1855. godine, bio uvršten u kategoriju premier grand crua. Iz svijeta bi u toj klasifikaciji bilo 31 vino, kaže to agencija za praćenje kvalitete i tržišne vrijednosti vina postavljajući kao polaznu bazu za takvu tvrdnju tržišnu cijenu vina od 2500 engleskih funti za 12 butelja. U deuxième grand cru klategoriji od vina iz Italije našli bi se Sorì San Lorenzo od Gaje, zatim Antinorijeva Solaia, pa Barolo Cascina Francia od Giacoma Conterna, Sassicaia, Ornellaia i Barolo Monprivato od Giuseppea Mascarella.    ♣

SANGUIS JOVI u MONTALCINU – Od sanguis Jovi, tj Jupiterova krv, dolazi naziv znane talijanske sorte sangiovese. Sangiovese je kultivar od kojega se u Montalcinu u Toscani proizvodi svjetski glasoviti Brunello. Zaklada Banfi (veliki vinski posjed u vlasništvu Amerikanaca) inicirala je projekt Sanguis Jovis koji predviđa detaljno proučavanje sorte, njena ponašanja i performansi u najboljim – cru – vinogradima u kojima raste. Namjera je i populariziranje sorte u smislu sadnje i u smislu potrošnje vina. Sangiovese je, po OIV-u, najraširenija sorta u Italiji, pokriva 53.000 hektara, što je oko osam posto od ukupne površrine pod trsjem na Apeninskom poluotoku. Projekt Sanguis Jovis obuhvatit će publikacije, seminare i Ljetnu školu na temu sangiovesea. Na čelu projekta su professor vinogradarstva Attilio Scienza s Milanskog sveučilišta, te Alberto Mattiacci, profesor ekonomije i marketinga na sveučilištu La Sapienza u Rimu. Među partnerima u projektu su Grad Montalcino i Konzorcij za vuino Brunello iz Montalcina.  ♣

STRANCI UVELIKE INVESTIRAJU u BRUNELLO – Belgijanci su odlučili investirati u Montalcinu: kompanija Altas Invest, koju je 2007. utemeljio Marcel van Poecke i koja je aktivna uglavnom u segmentima energije i nekretnina, kupila je povijesni poljoprivredni posjed Poggio Antico, s ukupno 200 hektara terena od čega je 32,5 hektara pod trsjem od toga 28 ha je za brunello, dva su za Rosso di Montalcino a 2,5 ha zauzima cabernet sauvignon. Poggio Antico, kojime su više od 30 godina upravljali Paola Gloder i njen suprug Alberto Montefiori, uz poljoprivredno zemljište te podrum za proizvodnju i podrum za dozrijevanje vina u drvu, obuhvaća i vrlo cijenjeni restoran. Paola Gloder i njen suprug još će neko vrijeme ostati za upravljačem imanja, konkretno toliko dugo dok se tu posve ne aklimatizira novi generalni direktor tvrtke Federico Trost. Poggio Antico jedan je od ponajboljih proizvođača brunella, meni osobno posebice se dopada Brunello Altero. O cijeni vezanoj uz ovu kupoprodaju službeno se ne govori, tek se nagađa, na bazi aktualne cijene hektara vinograda za Brunello koja se kreće između 400.000 i 500.000 eura. Usput, za usporedbu: najnovija vijest iz pijemontskog vinogorja Barolo, gdje se također vrzmaju inozemni investitori: tamo se sada cijena hektara vinograda vrti iznad miijun eura, a u slučaju nekoliko posebno dobrih položaja uz koje su vezana neka izvanserijska vina i oko dva milijuna eura!

Francesco Leanza, Podere Salicutti iz Montalcina. Imanje je sada u rukama njemačkoga para

Nedavno je vlasnika promijenio i odličan i ekološki ustrojen montalčinski vinski posjed Podere Salicutti, kojim je gospodario Francesco Leanza, a koji je sad u njemačkim rukama Felixa i Sabine Eichbauer.  Francesco Leanza (na slici) ostavljen je zasad kao operativac na kormilu.

Strani kapital definitivno je zainteresiran za ulaganje u najpoznatije, prestižne vinske posjede, međutim, upozoravaju neki u Italiji, ma koliko je interes kapitala za ulaganjem pokazatelj da vinskom sektoru u nekom području ide dobro, toliko je potrebno razmisliti o reperkusijama tih kupoprodaja. Valja voditi brigu o mogućoj budućnosti domaćih vinskih imanja-ikona koja prijeđu u ruke novog vlasnika u inozemstvu, naime, ma kako kupac i dalje htio nastaviti putem kvalitete prethodnika – koliki je zapravo njegov senzibilitet prema lokalnima tradiciji, kulturi, načinu života i simbolima općenito, pa i o samome vinogradarstvu i vinarstvu kao specifičnom zanimanju, naime investitori dolaze uglavnom iz sasvim nekih drugih i drukčijih područja djelatnosti, te iz raznih zemalja i kontinenata, mentaliteta, tko li zna kakve su kod nekog takvog ulagača namjere. Da li dugoročne, u smislu da se dotičnom vinogradu posveti kako treba i onda kad stvari možda i ne idu baš najbolje ili je sve stvar samo financijske transakcije. Što ako s novim vodstvom iz nekog razloga ne krene na očekivanome top-nivou, pa uslijedi preprodaja nekome tko će ponuditi više a za kojega opet nema sigurnosti da se vinu posvećuje i iz strasti a ne samo radi novaca i pomodarstva. Vrlo delikatna stvar su i generacijske promjene u menađmentu kompanije.

U najnovije vrijeme s nekoliko strana čujem o nakanama nekih investitora iz inozemstva, poglavito npr. iz Kine, da kupe neke vinogradarske posjede u Hrvatskoj, pa je eto dobro i nama početi razmišljati o tome, i ne juriti….   ♣

ANTINORI u ČILEU! – Kako dosta inozemnih ulagača iz poslovnih svijeta dolazi kupovati vinograde od imena i u znamenitim vinogradarskim područjima  u Italiji, tako i Talijani odlaze investirati u vino u druge zemlje. Glasoviti toskanski markiz Piero Antinori kupio je nedavno dragulj čileanskog vinogradarstva i vinarstva posjed Haras de Pirque, 100 hektara vinograda u dolini Maipo Valley i čuveni podrum u obliku konjske potkove. Antinjori je još 2003. godine uspostavio suradnju s poduzetnikom Eduardom A. Matteom i njihovo zajedničko vino bilo je Albis, od carménèrea i cabernet sauvignona. Ovom kupnjom tvrtka Antinori povećala je svoje vinogradarsko carstvo na 2500 hektara pod trsjem, od čega je 600 hektara izvan Italije.  ♣

PAKLENA VRUĆINA i VINOVA LOZA & VINO – Sunce nam ove godine sije i bogme nesmiljeno kroz duži period grije. Paklene vrućine kulminirale su u srpnju, vidjet ćemo kakav će biti kolovoz. Suncu i toplini vesele se dakako turisti, ali poljoprivrednici su debelo zabrinuti. Lako je moguće da će se na ovim našim prostorima mediteranskih zemalja ljeto 2017. pamtiti kao najvruće ikada do sada. Međutim vrućina nije sâma za sebe razlog za zabrinutost zemljoradnika. Veliki je problem nedostatak vode, izjavio je nedavno predsjednik jedne od komisija OIV-a prof. Luigi Molo sa sveučilišta Federico II u Napulju, napominjući da u nekim predjelima npr. Italije već više od četiri mjeseca nije pala ni kap kiše. Tlo je suho k’o barut!

S globalnim zatopljenjem i velikim vrućinama pa i sušom više će problema, veli prof. Molo, imati bijele sorte i ranije dospijevajuće sorte, zbog prisilne zriobe te, na kraju, ishoda koji je najednom blizak stadiju prezrelosti a da u grozdu nema i dovoljne razvijenosti, te s manjkom je kiseline i svježine. Crne sorte, posebice one kasnog dospijevanja za berbu, u ovakvim uvjetima pa i u područjima gdje one nisu tradicijska sadnja imaju više izgleda da se, s obzirom na dužinu perioda sazrijevanja što završava sredinom ili krajem listopada kad temperature ipak više nisu tako nemilosrdsno žestoke, dobro razviju i da im se tanin bolje omekša. Profesor Molo navodi da se protiv ovih vrućinskih nedaća još i dade nekako boriti, prikladnim izborom terena za vinograd, npr. na većoj nadmorskoj visini, pa prikladnim izborom sorata favorizirajući što je više moguće one bolje, domaće, lokalne, prilagođene na klimu toga kraja… Međutim u najnovije vrijeme pojavila se i opasnost protiv koje je zasad čovjek nemoćan: u kratkome vremenskom roku nagle velike promjene u temperature, te smrzavanje, tuča i iznenadne olujne kiše…   ♣

MALVAZIJA FRANKOVIĆ VINO UMAŠKOG ATP TURNIRA 2017 – Svježa malvazija Josipa Frankovića proglašena je ATP-vinom za 2017. Vinaru Frankoviću nagradu je predao Ronald Korotaj, predsjednik Organizacijskog odbora turnira Plava Laguna Croatia Open Umag, Tim su svečanim činom okončane se vinske degustacije Skrivene čari istarskih vina koje se, u organizaciji HSK-a, već šestu godinu odvijaju u sklopu ATP Croatia Opena. Istarska su vina naslijepo ocjenjivali posjetitelji turnira na degustacijama (voditelj: sommelier Emil Perdec, uz moderatoricu Antoniju Mandić), na kojima su se imali prigodu upoznati i s osnovama sommelijerstva. Više od 200 zainteresiranih kušalo je, tako, petnaest vina istarskih vinara svrstanih u pet kategorija. Najbolje ocjene, po danima, dobili su: Franković za svježu malvaziju, Vina Laguna za odležanu malvaziju, Ivica Matošević za kupažu, Geržinić za svježi teran, a u kategoriji pjenušaca najbolje ocijenjen je Marino Markežić. Najveći postotak glasova bio je na strani Frankovićeve mladu malvaziju i time je Franković zaslužio titulu ovogodišnjeg pobjednika.  ♣

KRACHER FINE WINE EVENT 2017 – Po tradiciji, Gerhard Kracher iz  Illmitza u Burgenlandu, proizvođač vina (sin je glasovitoga Aloisa Krachera!) ali i uvoznik i distributer vina, svake godine s jeseni priređuje u svom dvorištu uz vinski podrum,  zanimljivo događanje Kracher Fine Wine Event. Riječ je o prezentaciji vina berbi s kojima on upravo izlazi, te o prezentaciji vina i pojedinih vinara s kojima radi kao uvoznik i distributer u Austriji. Cijeli prostor uređen je u stilu vinskog festivala a mnogi vinari i osobno su nazočni, atraktivnost je i u tome što uvijek nastupaju svjetski vrlo zvučna imena. Kracher se pobrine i za sjajnu ponudu hrane koju prigotavljaju chefovi sa zvjezdicama, ali i delicija poput sireva, mesnih prerađevina, čokolade što ih donesu butici s delikatesama uglavnom iz Beča. Ove godine iz inozemstva dolaze vinske kuće Roagna (Italija), Champagne Charles Heidsieck, te Cos d’Estournel (Francuska), Dr. Loosen i Reichsgraf von Kesselstatt (Njemačka), Albert Gesellmann, Kurt Angerer, Weingut Sohm & Kracher (Austrija) i Liliac (Rumunjska). Događanje je u subotu 2. rujna od 10 do 19 sati, cijena ulaza 40 €, s time da se za svakih 150 eura kupljenih vina za ponijeti doma dobiva popust od 20 €.  Moglo bi biti zanimljivo za hrvatske vinare poći susresti se i popričati s Kracherom-uvoznikom! Dobro bi bilo registrirati se do 15. kolovoza.   Registration      ♣

SuC 07.2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

Turizam, i kako ga steći/ ZA BOLJU GOSPODARSKU VALORIZACIJU PLEŠIVICE!

Plešivički vinogradarski amfiteatar

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

BIT JE PRODATI NE TEK KOJU BUTELJU VIŠE, NEGO TRŽIŠNO DOBRO PLASIRATI CIJELI TERITORIJ

Već dugo svojim napisima ukazujem na to kako Plešivica – koja, zahvaljujući još uvijek na žalost tek nekolicini vinara s inače oveće liste proizvođača Bakhova nektara službeno u prospektima navedenih kao članova Plešivičke vinske ceste, osjetno iskače osebujnošću, kakvoćom i tipovima plemenite kapljice – eno-gastronomski, pejsažno pa i s obzirom na blizinu Zagreba i Karlovca kao značajnih emitivnih središta te s obzirom i na neposrednu blizinu autoceste što vodi od Metropole prema moru i obratno, ima snažan turistički potencijal, ali preslabo gospodarski valoriziran! Prisjećam se da je još nekadašnji gradonačelnik Jastrebarskoga Branimir Passecky rado isticao kako proizvodnju vina i turizam vidi kao okosnicu ekonomskog razvoja i napretka toga teritorija. Čuo sam već od starog i sada ponovnog gradonačelnika Zvonimira Novosela također razmišljanja da bi Plešivicu trebalo i turistički dignuti, ali i priznanje da se, unatoč prijašnjim proklamacijama, u tome pravcu nije činilo pa stoga ni nešto dogodilo, štaviše turizam s vrlo malim postotkom sudjeluje u gospodarskom životu grada i područja koje Jastrebarsko kao administrativni centar pokriva.

Atraktivni plešivički krajolik, i dolje, lijepa kušaonica obitelji Roberta Brajea s dovoljno prostora i za igru djece, ali i za postavljanje, za rekreaciju odraslih, nekoliko jednostavnih kuglana odnosno mini–kuglačkih mjesta s postoljem na tlu za čunjeve i s kuglom što je iznad njih na konopcu obješena na drvenom stupu oblika slova L, naopako postavljenoga

Jastrebarsko već godinama više nema hotela (doduše sad bi se trebao otvoriti jedan, uz cestu između naplatnih kućica s autoputa i željezničke postaje i ulaska u grad; istina, što se tiče noćenja, bitnoga ako se uz vino malo zaruži, na Plešivici ima poneko domaćinstvo gdje je moguće i prespavati, ali – koliko su ti kapaciteti brojčano i razinama komfora i dovoljni zaigra li se ozbiljno na turističku kartu?), a direktorica Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivana Herceg navodi da su i veliki problem Plešivičke vinske ceste to što Jaska nema ni prigodnog i prikladnog objekta u kojemu bi se nudili za konzumaciju na licu mjesta a i za kupnju za ponijeti sa sobom lokalna vina i tipični lokalni specijaliteti (krenulo se svojedovbno u tome pravcu – dakle da Jaska dobije neku vrstu oblasne vinoteke – s lokalom Mezana na središnjem gradskome trgu ali se on ubrzo pretvorio u običan kafić), dakle prostora koji bi mogao biti neka vrsta info-centra i ishodišta za eno-gastro, pješačke, trkačke, biciklističke ture po Plešivici. Zatim, problem je i to što neki najrenomiraniji vinari – a baš oni su, očekivano, najjača meta zanimanja – nisu voljni baviti se turističkom aktivnosti jer, kažu, uz osnovnu vinogradarsko-vinarsku djelatnost ne stižu posvetiti se još i djelatnosti vezanoj uz turizam. Možda bi se tu moglo naći rješenje, da vuk bude sit a koza cijela: na Plešivici ima, okruženo vinogradima, nekoliko vrlo lijepih i ovećih zidanih i drvenih kuća u vlasništvu proizvođača vina za koje nisam baš siguran da sjajno stoje s prodajom svojih proizvoda tako da bi im, i s financijskog stanovišta a i glede stjecanja boljega i osobnog imagea, mogla biti te kako zanimljiva moguća ponuda Grada za ustroj Vinoteke Plešivica s ponudom najboljih plešivičkih vina i s ponudom domaćih specijaliteta za konzumaciju tamo odnosno za kupnju za doma, kao i za, po prethodnom dogovoru, susret s nekim od tih ponajboljih proizvođača koji se prihvatom turističkih posjeta ne žele baviti na svom domaćinstvu…  Problem je i to što Plešivica ima tek dva restoran, no, hajde, dobra je vijest da se krajem ove godine otvara treći, na gospodarstvu obitelji Korak… Problem je na Plešivičkoj vinskoj cesti i to što neka seoska obiteljska gospodarstava koja nemaju ništa protiv prihvata gosta nisu stalno otvorena, a od toga veći je problem, kako čujem, to što na nekim seoskim gospodarstvima bude i ležernijeg ponašanja domaćina pa prema gostu zna i poprilično zaškripiti, naime nema sigurnosti da će domaćin u ponudi i posve ispoštovati ono što je već i dogovoreno…

Odlična hrana i profinjena postava stola kod obitelji Roberta i Sande Braje, te vino koje na Plešivici gotovo nitko osim Roberta Brajea ne puni i butelju, a od sorte veltlinac crveni, vrlo zastupljene u starim plešivičkim nasadima

Žalosno, a neraskidivo od priče o turizmu na Plešivici, kraju koji tamo gdje su vinogradi dobro održavani, nudi prekrasne vidike: u novije vrijeme vrlo deprimirajući izgled nekih oku neizbježnih velikih parcela s trsjem, osobito npr. onoga u Donjoj Reki uz samu glavnu cestu što od Jastrebarskoga vodi prema Samoboru (dakle ne možete a da to ne primijetite!), i onih uz cestu i kompleks starog, povijesnog podruma Mladina, objekta također u jadnome stanju…

Novi objekt obitelji Korak s proširenima kuhinjom i prostorom za goste te s dvije velike prostorije na katu namijenjene konferencijama, proradit će krajem 2017. godine

Inače, logično bi bilo i da Jastrebarsko i Plešivica danas imaju i više pažnje vrijednih priredbi i događanja s turističkim predznakom koji bi tijekom cijele godine u većem broju privlačili goste, posebice one iz urbanih betonskih sredina koji su željni skoka u ruralni prostor i opuštanja uz neki prigodan program. Svojedobno, u vrijeme najjače aktivnosti Kluba prijatelja dobroga vina, udruge osnutak koje je inicirao enolog inž. Franjo Jambrović u želji da potakne natjecanje među lokalnim vinogradarima i vinarima u tome tko će proizvesti bolje vino, postojale su Vinske igre – svečanost dodjele medalja vinarima čija su vina te godine najbolje ocijenjena na strukovnom vrednovanju. Priredba se održavala na platou kod historijskog podruma Mladina, nekad u vlasništvu grofa Erdodyja, prostoru uz koji su se, dakako, u nekom drugom terminu, odvijale moto-cross utrke. Ali to se, kao i sam Klub, razvodnilo i praktički nestalo. Dobra zamisao bilo je uvođenje Jaskanskih vinskih svečanosti, koje su se u prvim svojim – i najboljim! –  izdanjima održavale na središnjem trgu u Jastrebarskome, one su tada doista i bile posvećene vinu te lokalnim specijalitetima npr. domaćim narescima, siru, kukuruznom kruhu, copanjku…

Domaći narezak, te razne vrste sireva, sve domaće produkcije

Bućnica i copanjak, pečenje – kotleti, carsko meso, rebrica, te dugo pirjana govedina, mekana da se rastapa u ustima

S obzirom na uređenje ambijenta a i na poneku nošnju što se tu mogla vidjeti bila je to i svojevrsna (mini)smotra folklora. A onda su se Jaskanske vinske svečanosti, koje su mogle postati odlična prilika za promociju svakoga proizvođača i njegovih vina posebno pa i poligon za ozbiljne dogovore oko plasmana proizvoda, ali i marketinški jak vjetar u leđa razvoju turizma na Plešivici, profanirale i pretvorile u običnu gostionicu s elementom birtije.

Veseli međutim jedna nova inicijativa, vezana uz sportsku rekreaciju te turizam: vjerojatno na poticaj plešivičkih pjenušara, a u organizaciji jaskanskog atletskoga kluba, startalo se s trčanjem plešivičkim stazama Bubble Run, koje završava dodjelom boce pjenušca pobjedniku u muškoj i ženskoj konkurenciji….

Što se tiče događanja, lijepe bi izglede za uspješnu promidžbu Jastrebarskoga i Plešivice mogla imati i nanovije ustrojena akcija Vino gradonačelnika, koja se nastavila na dva ili tri puta održanu akciju Diplomatsko vino što je okupljala uistinu reprezentativne i potencijalno sjajne goste-potrošače na Plešivici – osobe iz samog vrha naše države, te veleposlanike i druge diplomate iz različitih zemalja svijeta, a onda je eto, ne znam iz kojih razloga, stornirana. Vino gradonačelnika  se lanjske jeseni odvijalo na imanju obitelji Roberta Brajea u nazočnosti većeg broja gradonačelnika iz Hrvatske što ih je je čelni čovjek Jastrebarskoga uspio okupiti na berbi grožđa za to vino. Susret gradonačelnika zamišljen na berbi svake godine u trsju drugog vinogradara/vinara dobra je ideja, ali možda bi konkretno za izbor Vina gradonačelnika bolji način bio svake godine raspisati natječaj tako da svake godine više zainteresiranih lokalnih tj. plešivičkih proizvođača podastre uzorke na strukovnu ocjenu pa da onda od najbolje ocijenjenog uzorka Grad za svoje reprezentativne potrebe otkupi dovoljan broj butelja… Grad bi mogao imati i vlastiti podrum i vinoteku s Vinima gradonačelnika iz različitih godišta i od više različitih proizvođača, pa povremeno i organizirati Dane otvorenih vrata, ali, k tome, možda i vezano uz neke plešivičke raritete u smislu sorte/sorata, godišta berbe pa i tehnologije i tipologije, organizirati kakvu aukciju vina na visokom nivou…

U uredu gradonačelnika Jastrebarskog: Zvonimir Novosel, u sredini, lijevo je Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, a desno Ivo Kozarčanin, novinar urednik u 24sata

Evo me, s kolegom Ivom Kozarčaninom, urednikom u tiražnome 24sata, u uredu jaskanskog gradonačelnika, u društvu ne samo sa Zvonimirom Novoselom nego i s direktoricom Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivanom Herceg. Novosel je glatko pobijedio na najnovijim nedavnim izborima za čelništvo Grada, i sad je pred njim još čitav mandat u kojemu bi, kaže, pokušao učiniti što više u pravcu maksimalno mogućeg gospodarskog vrednovanja jaskanskoga kraja kroz turizam baziran na eno-gastronomiji.

Plešivica se u posljednje vrijeme jako izdignula kakvoćom i brojem različitih tipologija vina (mirna konvencionalna, narančasta, te pjenušava…), međutim kao teritorijalni brend nije ni približno dosegnula snagu brendova tih nekoliko ambicioznih vinogradarsko-vinarskih obitelji koje su svojim zalaganjem na kakvoći pokazale koliko je u segmentu vina, a time i turizma Plešivica snažan potencijal. Novosel naglašava kako bi volio da profesionalnih i ambicioznijih proizvođača bude znatno više, pa da se na pravi način, kroz snažnu sinergiju, iskoriste mogućnosti za visoku dobrobit cijeloga kraja. Zvonimir Novosel najavljuje da će u ovom svom novom mandatu sebi dati truda da jačim podrškama proizvođačima i ponuđačima koji rade kvalitetno, ozbiljno i temeljito Grad Jastrebarsko uključi u kreiranje i punu implementaciju strategije vezano uz proizvodnju i plasman vina te uz adekvatne turističke aktivnosti, radi ostvarivanja vrijednih gospodarskih rezultata na razini i teritorija značajnih za sve. Pa zar nije i sasvim logično da prvi čovjek Grada i njegova ekipa čine sve da vlastiti kraj dignu ekonomski na što više grane?

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, te hrvatski sommelijerski prvak Filip Savić i novinar Ivo Kozarčanin s istaknutijim plešivičkim vinarima koji su duboko uronili u pjenušce: Josipom Korakom, Franjom Kolarićem, Dragom Kurtaljem, Zdenkom Šemberom, Tomislavom Tomcem i Dominikom Jagunićem. Inače, Jagunić, Kurtalj i Kolarić otvoreni su za goste, Kolarić u Hrastju ima restoransku dvoranu za svečanosti za 180 osoba i smještajni kapacitet – 15 soba kategoriziranih sa četiri zvjezdice

Posao međutim ovdje nije nimalo jednostavan, naime da bi se postigao uspjeh potrebno je napraviti dosta toga o čemu se do sada u nas, ne samo na području Jastrebarskoga i vinorodne Plešivice nego i općenito Hrvatske, premalo razmišlja(lo).

Treba uvesti reda, i osmisliti programe djelovanja! U lokomotivi koja ovdje vuče, Grad Jastrebarsko jedan je partner, a prikladno udruženi vinogradari/vinari su drugi.

Drago Kurtalj otvorio je u središtu Zagreba kušaonicu, svojevrsnu plešivičku ispostavu u Metropoli. Jako dobro intimno mjestance za različite prezentacije upravo i Plešivice. Svake srijede Kurtalj, na slici u svojoj zagrebačkoj Vinskoj kleti sa suprugom Dubravkom, poziva na besplatni cušpajz, u ponudi uz svoja vina ima i neka od kolega iz svojega kraja. Kurtalji uz svoju kuću i podrum na Plešivici imaju također lijepu malu kušaonicu, sličnu ovoj zagrebačkoj, a, evo, pripremaju i smještajni gostinjski objekt

Nužno je da se napokon lokalni vinogradari i vinari, kao kategorija koja izravno živi od vina pa može, posredno, profitirati i od vinskog turizma, dobro samoorganiziraju, tj. da – bez obzira na to tko se s kime privatno voli više ili manje ili nikako – formiraju POSLOVNU, znači INTERESNU udrugu ne samo sa precizno označenim ciljevima nego i s dobro elaboriranim programom/pravilnikom kako doći do tih ciljeva, a i s internim mehanizmima nadzora da ne bi bilo skretanja sa zacrtanoga puta. To je baza.

PROFESIONALNO, a NE VOLONTERSKI i AMATERSKI

Bitno je da priča funkcionira na profesionalnoj, a ne na volonterskoj i amaterskoj osnovi. Znači, u toj zajednici vinogradara/vinara mora biti i zaposlena osoba odnosno zaposlenih osoba na plaći, a kojima je zadatak da se bave administracijom te da u stvarnost provode zacrtane smjernice. Uz ulogu predsjednika, dakle osobe koja je uvijek iz redova vinara i na čelu je savjeta proizvođača što odlučuje o poslovnoj politici branše u vlastitome kraju, takve poslovne zadruge ili udruge trebaju predvidjeti – tako je barem u svim značajnijim i uspješnim poslovnim asocijacijama producenata istorodnog proizvoda vani – i poziciju izvršnog direktora, profesionalca koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača ali mora biti jako dobro verziran u sve ono što obuhvaća business, a to su ekonomija općenito, razni zakonski propisi, povlačenje financijskih sredstava iz raznih fondova, marketing, modeli formiranja robne marke proizvoda na nivou teritorija, turizam, efikasna zaštita robne marke od zloporabe… Izvršni direktor odgovoran je za to da se od strane odbora proizvođača definirana poslovna politika pretoči u realnost.

Nužno je da takvo poslovno udruženje ima i članarinu, kako bi se skupila sredstva za određene troškove bez kojih ne ide. S druge strane, da se ispune opće željeni zadaci, neophodno je i da relevantne društveno-političke strukture na svoj način kvalitetno idu na ruku djelovanju udruženja na zajedničkome cilju.

Među preduvjetima za dolazak u neki kraj svakako su uređenost i privlačnost ambijenta

Jedan od korisnih poteza Grada, a rekao bih ovdje i Zagrebačke županije, svakako bi bio izboriti se za oporezivanje neobrađenih, zapuštenih poljoprivrednih površina. To bi moglo donijeti višestruku opću korist: maksimiziranje proizvodne iskoristivosti raspoloživih poljoprivrednih terena što je i te kako važno za povećanje količine i osobito kakvoće proizvoda (vina), a dovoljna količina, teritorijalna prepoznatljivost i visoka kvaliteta pak nužni su za ozbiljnu osnovnu ponudu teritorija. Zatim, ambijent ne bi na nekim položajima izgledao ružno i otužno, što je također i te kako važno naime tko li to voli poći da se razonodi i da potroši novac u okoliš što ne izgleda lijepo? Treća korist obrađenog i uređenoga ambijenta svakako može biti prednost u obrani od elementarnih nepogoda (požari!; to je sada jako aktualno), a četvrta je, i ne manje važna, korist: mogući veći ostanak mladih na selu i smanjenje iseljavanja ne samo u druge domaće, najčešće već ionako prepunjene urbane sredine gdje se, tim dolascima i ostancima, povećavaju socijalni problemi, nego i od iseljavanja u inozemstvo (također u Hrvatskoj vrlo aktualno u posljednje vrijeme). Adekvatan prostorni plan te to oporezivanje neobrađenih a vrijednih poljoprivrednih površina ne treba shvatiti i kao način da se nekome otme privatno vlasništvo (onome tko neće ili ne može raditi na zemlji opcija je ili da parcelu po realnoj – a ne ucjenjivačkoj! – cijeni proda nekome tko želi raditi, ili da je takvome dade u najam), nego naprosto da se neki osobito bolji položaji prikladno iskoriste u funkciji ekonomskog boljitka čitave zajednice.

Korak, Šember i Tomac svakako su predvodnici kakvoće na Plešivici. Obitelj Šember i obitelj Tomac, iako imaju lijepe objekte za prihvat gostiju (Šemberov je gore, a Tomčev dolje), ne uključuju se, barem zasad, i u turističku aktivnost, s obrazloženjem da ne bi stigli kvalitetno obavljati dva vrlo zahtjevna posla

Svakako bi bilo dobro da se glede involviranosti proizvođača u projekt na Plešivici krene od postojeće jezgre dosad u kontekstu kakvoće najdokazanijih nekoliko pojedinaca, a ostali, koji još nisu na toj razini kvalitete i razmišljanja o važnosti kreiranja robne marke i od vlastitoga teritorija, pridruživali bi se kad za to sazriju. To znači onda kad pokažu volju da idu tim opće zadanim pravcem i kad se iskažu jačim pomacima nabolje u kvaliteti i prezentaciji prvenstveno izvornosti (od konkurencije se treba razlikovati barem u nijansi!) u ponudi svojega područja.

Rajnski rizling svakako je adut Plešivice

Dalje, bitno je mudro odabrati tip proizvoda (sortu grožđa ili nekoliko za dotični teritorij tradicijskih i karakterističnih sorata grožđa, ili pak neku prikladno kreiranu mješavinu tih lokalnih sorata), odnosno tip vina koji bi dobro prezentirao teritorij i koji bi se kao takav gurao i ustoličio kao perjanica područja (općenito gledano opcije su mirno mlado i mirno odležano, te pjenušavo, desertno visokopredikatno, specijalno…). Svojedobno se, u režiji Zagrebačke županije kojoj Plešivica pripada, i krenulo tim pravcem, međutim kao adut je izabrana kriva sorta – portugizac, koji nema takav potencijal kao što ga imaju npr. s Plešivice znani rizling rajnski i chardonnay.

Jako je za stvaranje renomea i prepoznatljivosti teritorija važno i da se prihvati prikladno označavanje proizvoda, tj. precizno obraćanje konzumentima navodima na etiketama te na promidžbenom kolosijeku.

Kod nas se u najnovije vrijeme, primijetio sam, maltene sva vina – koja to zavrjeđuju i ona koja nemaju podlogu za tako nešto – sada nekako automatski označavaju oznakom ZOI (zaštićena oznaka izvornosti), kao da ne postoji i – inače ništa manje vrijedna! – oznaka ZOZP (zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla). Nitko nikome ne brani da na svoj način proizvodi vino od ove/ovih ili one/onih sorata odnosno u ovoj ili onoj tipologiji (mirno, narančasto, pjenušavo, visokopredikatno, specijalno…), međutim logika kaže da oznaka ZOI može obuhvaćati samo vina od kultivara što se u tom nekom području oduvijek ili već jako dugo sade i uzgajaju i što su se dokazali i kao kvalitetni, te što su s obzirom na svoju dugačku prisutnost već i tipični za to područje, kao i vina rađena u tipologiji karakterističnoj za taj teritorij. Konkretno za Plešivicu bi, uz šipelj, veltlinac crveni, silvanac zeleni, lovrijenac… iz starih starih nasada, u te tradicijske svakako spadali od prije niza desetljeća tu odlično udomaćeni rajnski rizling te chardonnay (dok se s DNA-testovima nije nepobitno ustanovilo da je riječ o chardonnayu govorilo se, na Plešivici, o pinotu bijelome). Ne vjerujem da bi bilo mudro svakom tom kultivaru posvetiti se u marketinškom smislu zasebno, naime malo ih je ipak previše, pa je razumno koncentrirati se na par opcija koje šira publika može i zapamtiti kao specijalnost i identificirajuće robne marke Plešivičkog vinogorja. Po meni ima rezona da u igru za oznaku ZOI uđu kakvoćom i te kako i ovdje afirmirani te međunarodno vrlo popularni kultivari rizling rajnski i chardonnay, stvar je sada dogovora vezano uz – makar je on relativno novi došljak, ali je riječ o sorti kontinentalnog pojasa – pinot crni, da se pokrije segment crnjaka a i pjenušaca. Ostali kultivari ovdje spomenuti kao stari i tradicijski na Plešivici u određenim postocima, eventualno pojačani i s nekim dogovorenim udjelom rajnskoga i chardonnaya, mogli bi se pomiješati u neki ZOI Plešivica cuvée.

Budući da je Plešivica u Hrvatskoj kolijevka suvremene proizvodnje pjenušaca i to tehnologijom drugog vrenja u boci i s najmanje 18 mjeseci do dvije godine ležanja na kvascima prije degoržiranja, opravdano bi bilo i da se pod oznakom ZOI Plešivica nađe baš takav tip pjenušaca, za koji je na etiketi navedeno i da je dobiven tradicijskom odnosno klasičnom metodom (méthode traditionelle, odnosno méthode classique).

Nakon remuagea u proizvodnome procesu, sada remuage na kockama leda…

Želi li netko, tko za pjenušac proizveden od grožđa iz Plešivičkog vinogorja provodi, radi postizanja mjehurića, drugo vrenje u boci, sa svojim pjenušcem na tržište ranije, može rabiti navod metoda drugog vrenja u boci i oznaku ZOZP. Za onoga tko se upusti u produkciju pjenušaca metodom charmat, uz navod drugo vrenje u tanku odnosno drugo vrenje u cisterni, također uz obzir dolazi ZOZP, a ne ZOI.

Za sauvignon kao sortu ne baš davnog početka širenja Plešivicom, bez obzira na to što se na Plešivici pokazuje u jako dobrome svjetlu, ne nalazim opravdanje za ZOI, a bogme, pogotovu, ni za syrah, koji je tipičan mediteranski kultivar i koji je najsvježiji internacionalni doseljenik na Plešivici, ne bi trebalo biti mjesta unutar ZOI-ja Plešivica. Ima li proizvođač s Plešivice vinograd sa syrahom unutar Plešivičkog vinogorja (dakle ako drugdje ne kupuje grožđe) ispravno za to vino je opet ZOZP Plešivica.

Amfore i macerirana vina

Glede tipologije, nisam ni kod narančastih vina za Plešivica ZOI, mada je, uz Istru upravo Plešivica prva u Hrvatskoj prihvatila tu drevnu gruzijsku tehnologiju i mada Plešivica danas u Lijepoj našoj ima najviše – i to vrlo uspješnih – vinara i krasnih vina u tome segmentu. Ipak, taj gruzijski pristup naprosto nije tradicijski i nije karakterističan za hrvatske krajeve. Uostalom, pa zar se treba sramiti oznake ZOZP? Kod narančastih vina Plešivica ZOZP bilo bi dobro da se, iz razloga stilistike i specifične organoleptike, prema javnosti dobro iskomunicira – među ostalime i navodom na etiketi – pravilo što ga s dobrim ishodom primjenjuje nekolicina najboljih plešivičkih proizvođača oranžne kapljice: da maceracija traje oko pola godine i da je potom dozrijevanje u drvu oko dvije godine.

Profesionalno udruženje u skladu s namjerom da kroz proizvod što ga nudi afirmira i široko poznatime učini pa i na tržištu dobro plasira teritorij na kojemu djeluje moralo bi kvalitetno surađivati sa znanstvenim institucijama uz pomoć kojih može stalno unaprjeđivati kakvoću. Ono mora, barem za kategoriju ZOI, a najbolje bi bilo i još i za ZOZP, i donijeti pravilnik ponašanja svojih članova u vinogradu (u to ulaze: izbor pozicija za vinograd, odnosno strukovno potkrijepljena kategorizacija po vrijednosti pojedinih vinogradarskih položaja, opredjeljenje za za teritorij primarnu sortu ili primarne sorte te njihovih klonova, preporučena gustoća sadnje, uzdržavanje trsja – danas se sve više teži eko-pristupu – visina prinosa, rokovi berbe, te, u podrumu, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja. U komercijalizaciji – najraniji dopušteni izlazak pojedine kategorije vina na tržište. Preporučljivo bi bilo kreirati i piramidu kvalitete te dogovoriti se o cjenovnim pragovima za pojedine kategorije. Ponavljam: neophodno je oformiti i vlastito kontrolno tijelo, da se, vidi tko se pridržava regula udruženja a kome zbog neprihvaćanja pravila ne treba otvarati vrata ulaska u asocijaciju odnosno kome tko je unutar saveza zbog opetovanoga nepridržavanja regula valja pokazati vrata izlaska.

Vino, sir, med, mesne prerađevine… Smisao i cilj je plasirati sve to, te još i dosta drugoga, a ne samo koju butelju vina više

Ovo su eto temelji, poprilično opsežno i zahtjevno, s realizacijom mogućom tek u dužem vremenskom razdoblju. Nužna je dakako i dogradnja, svakako i dobrim marketingom za koji bi eto uz ovaj način ustroja napokon bilo vrlo dobre osnove. Podsjetio bih: smisao je priče ne samo da poneki pojedinac proda koju butelju više, nego da se kroz tržišno zanimljivu količinu i konstantnu kakvoću eno-gastronomske ponude stvori a onda i drži ugled cijeloga teritorija kako bi se unosno, uz vino te na bazi vina kao magneta, plasirali krajolik, kulturne i povijesne posebnosti, mogućnosti sporta i rekreacije, narodni običaji, lokalni sir, mesne prerađevine, povrće, kolači, restoranski i smještajni kapaciteti, suveniri, pa i roba široke potrošnje…  ♣                                                                                    SuČ – 07/2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2017 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

   &

BUYING GUIDE

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

od/since 1994.

Ljetni pogled na vinograde (Quinta do Crasto) uz rijeku Douro u Portugalu

POTROŠAČKI PUTOKAZ

LIPANJ/JUNE – 2017 – SRPANJ/JULY

U ovome broju: HRVATSKA – CROATIA •  ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE •  ITALIJA – ITALIA • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET

– Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

         ♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

       ♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

     ♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for somewhat exigent consumer

   ♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

 ♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑- trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.

_________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣  (L) SAUVIGNON 2016 – KOPJAR ■ PORIJEKLO/ PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon bijeli ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 12,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: loire • ZATVARAČ/CLOSER: na navoj ■ OPREMA, DESIGN:  uredno • etiketa u dva dijela – čitljivo dobro ■ VINO je fino aromatično, sortno dobro raspoznatljivo – odmah upućuje na sauvignon. Mirisom djeluje dosta bogato ali nije i agresivnno. Na nosu s nijansom mineralnoga, ukazuje i na voće (agrumi), te travu. U ustima s notom slasti, ali i slankasto te s dobro pratećom kiselosti. Tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti. ■ SERVIS:  ⇑  (svježi – kozji – sir, šparoge, salate od plodova mora, bijela riba) • srednje velika čaša • 10° C

♣(♣) (M-L) ROSÉ CABERNET SAUVIGNON 2016 organsko do zadnje kapi – KOPJAR ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/ variety: cabernet sauvignon • pristup/approach: prirodi prijateljski ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kvalitetno s kzp • organsko • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj ■ OPREMA, DESIGN:  uredno • etiketa u dva dijela • čitljivost: dobra ■ VINO je nekomplicirano, uredno, živo, malo zatvoreno u nosu, u ustima slankasto i s dosta dobrom kiselosti. ■ SERVIS: ⇑ • 8-10° C

pjenušci  – sparklings

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) KORAK blanc brut nature – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay 70 % & pinot crni ■ PODRUM: 36 mjeseci na kvascu prije degoržiranja ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: ZOI Plešivica brut vrhunsko s kzp – méthode traditionelle • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: champagne • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je složeno, dinamično, skladno, svijetlo slamnato-žuto, na nosu isprva malo suzdržano, upućuje na voćnost (bijelo koštićavo voće /jabuka, kruška, ali i citrusi), u kombinaciji s briošem, s finom nijansom klasičnog šampanjsloga štiha. U ustima živo, slankasto, suho, s odlično pratećom kiselosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, svježeg završetka solidne dužine.  ■ SERVIS:  ⇑  • velika čaša • 8-10° C

♣ ♣ ♣  (XL) KORAK rosé nature – KORAK ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM: 24 mjeseca na kvascu prije degoržiranja ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: méthode traditionelle • brut nature • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: champagne ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je skladno, živahno, fino osvježavajuće, baš za ljetnu konzumaciju. Vrlina mu je što ne igra na kartu slasti, slatkoće, jer koliko god slatkoća bila zavodljiva – pa stoga i korištena u komercijalne svrhe – toliko se nakon konzumacije ona može pokazati opterećenjem za organizam i uzrokom nove žeđi. Pjenušac je nježne ružičaste boje, s vrlo dobrim perlanjem. Na nosu solidno iskazan, odaje voćnost, te nešto korice kruha. U ustima je živ, s jako dobrom kiselosti, tijelo je srednje jačine, završetak relativno brz  ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 8-10° C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ (M-L) DEBIT 2016 – BIBICH ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: debit ■ inox ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno, etiketa u dva dijela ■ VINO je čisto, živahno, slamnato-žućkaste boje, na nosu malo suzdržano, ipak prezentira se s voćnosti (bijelo koštićavo voće) prepletenom nitima mineralnoga. U ustima dosta izraženije nego na nosu, slankasto, suho, s dobrom kiselosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, srednje dugačke trajnosti. ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣ ♣ (M) PLAVAC 2015 Tomić – BASTIJANA ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Srednja i Južna Dalmacija, Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kvalitetno s kzp suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u plavome tonu – u dva dijela – čitljivost dobra ■ VINO je sortno prepoznatljivo, čisto i uredno, toplo, skladno, i lijepo pitko. Žive tamne rubinske boje, punog mirisa u kojemu se miješaju crveno voće, note zemlje te ponešto začina, u ustima dosta puno, mekano, s blago i ugodno gorkastim završetkom ■ SERVIS: ⇑  (za uz meso sa žara) • srednje velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ (M) PLAVAC MALI 2015 Zenith – ANTUNOVIĆ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRADI/VINEYARD: Pelješka Župa i južne pozicije Pelješca • sorta/variety: plavac mali ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • 14,0 vol % ■ NAPUNjENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: izrazito u plavome tonu ■ VINO je sortno raspoznatljivo, malo zatomljeno u nosu, u ustima ima živosti, okus je jednostavan, još malo grub, osjeti se drvo a tanin suši usta. ■ SERVIS:  srednje velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣  (M) MALVAZIJA 2016 – RADOVAN ■ PORIJEKLO/ PROVENIENCE: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, i elegantno • etiketa: živo i interesantno – osebujno – simpatično – prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – čitljivost: dobra ■ VINO je složeno, dotjerano, živo i svježe, toplo, konkretno. Žućkasto, na nosu aromatski s dosta zrelog voća i cvijetnih niti, dopuna je nijansa mineralnoga. U ustima poprilično grije – alkohol jačinom malo narušava sklad, slankasto je, s jako dobrom kiselošću, dosta snažnogs tijela, traje ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 12-14° C

♣ ♣  (L) MALVAZIJA 2016 – MENEGHETTI ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kvalitetno s kzp • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN:  uredno • etiketa: bijela prednja – čitljivo dobro ■ VINO je nešto jače žućkaste boje, na nosu ga treba malo pričekati, tada se oslobađa slatkasti misis vrlo zrelog bijelog/žutog voća (jabuka, nijansa marelice…). U ustima mekano i zaobljeno, toplo, dobra do vrlo dobra tijela, gorkastog završetka srednje dužine. Dojam je da već prolazi, odnosno da je prošlo zenit. ■ SERVIS: ⇑ • 10-12° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXXL) RED 2011 – MENEGHETTI ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, elegantno • etiketa u dva dijela – u crnom tonu – čitljivost: dobro ■ VINO je impresivno, višeslojno, sadržajno, s karakterom, raskošno, toplo, gusto i snažno, široko, vrlo elegantno. Za piti uz hranu ali i u meditativnom raspoloženju. Vrlo lijepo izraženog i razvijenog mirisa, u ustima mekano i zaobljeno, uglađenog tanina, čvrste kičme i mesnato, dugo traje u ustima. ■ SERVIS: ⇗    (rafinirana jela od najboljega mesa) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) MERLOT 2012 superior – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, elegantno • etiketa u crnom tonu – teško čitljiva zbog slabog kontrasta između boje slova i podloge ■ VINO je višeslojno, s dosta života, puno ali ne i nabildano nego elegantno. Upečatljivo. Vrlo tamne rubinske boje s granatnim tonovima, na nosu fini balans između začina, mineralnosti, voćnosti. Drvo odlično uklopljeno. U ustima mekano, sa još živahnim ali uglađenim taninom, slankasto, s nijansom slasti ali i s kiselošću koja odlično prati. Tijelom vrlo dobro, trajnost: dugačko ■ SERVIS: ⇗  (pirjana najbolja crvena mesa, ali i veća plava riba poput tune, palamide, sabljarke, dobar fiš, te – pečeni losos) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣ ♣  (L-XL) TERAN 2011 barrique – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ PROVENIENCE: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, elegantno • etiketa u crnom tonu – teško čitljiva zbog slabog kontrasta između boje slova i podloge ■ VINO je kompleksno, bogato i gusto, mekano, zrelo, upečatljivo. Tamno – gotovo neprobojno, bouquet s dosta voćnosti pomiješane sa začinskim nitima i s drugim utjecajima od dozrijevanja u drvu (dobro je uklopljeno!) ali i od vremena, U ustima živo, lijepo zaobljeno, s taninom koji je lijepo pripitomljen, vrlo dobroga tijela i dosta dugačko ■ SERVIS: ⇗  (crveno meso) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

♣ ♣ ♣  (XL-XXL) OTTOCENTO 2014 rosso – CLAI ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: glavnina merlot i refošk, potom teran i cabernet sauvignon ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kvalitetno s kzp • znak eko-produkcije • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, elegantno • etiketa: uredna – čitljivost dobra ■ VINO je kompleksno živo, puno, skladno, vrlo dobar uradak iz problematične berbe 2014.  Tamne boje, gotovo neprobojno. Miris dobro izražen, s dosta voćnosti (crveno voće) i s ponešto začina, drvo jako dobro uklopljeno. U ustima zaobljeno i s dosta mesa, tanin se osjeti ali ne kao grub. Slankasto, s nešto iskazanijom kiselosti (2014!), solidne strukture i relativno dugačko. Još malo vremena u butelji će mu dobro doći. ■ SERVIS: ⇗     (janjeći kotleti u umaku, divljač s gljivama) • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

________________________________

Klub  2017

 DEGUSTACIJA u BISTRÒ-u ZAGREBAČKE ESPLANADE – Klub Vinske zvijezde kušao je ovaj put i ocjenjivao vina u Bistròu zagrebačke Esplanade. Kušači su, uz Ivu Kozarčanina i Željka Suhadolnika, bili sommelieri Mario Meštrović, Krešimir Šesnić i Ivan Šneler, zatim Ivan Dropuljić, direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i enolog i proizvođač Josip Korak. Vina je točio Tomislav Klišanin. ■

__________________________________

Vina za ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:

ACROBAT/SVIJET VINA, AVT, BORNSTEIN, FINES WINES, MIVA, PAGO, PUNI SEPET, PZ DROPI, ROTO DINAMIC, SUPERKONZUM, VINOTRADE, VINO.hr, VINTESA, VIVAT FINA VINA, VRUTAK

Ovim putem srdačno zahvaljujemo restoranu BISTRÒ ESPLANADE na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!

__________________________________

OLEANDER TERASA i ATRAKTIVNI GRILL-KONCEPT – Uz bogatu gurmansku ponudu, čarobni prostor Oleander-terase zagrebačke Esplanade, sa zadivljujućim pogledom na grad, tijekom ljetnih mjeseci pretvara se u pozornicu jedinstvenih društvenih događanja na otvorenome. Oleander terasa, koja može primiti oko 1000 gostiju, ovog ljeta privlači goste osvježavajućim koktelima, ledenim pićima, pjenušavim i vinskim kapljicama, finim zalogajima i laganim glazbenim ritmovima.

Otmjena zelena terasa u srcu grada u vrućim ljetnim mjesecima je omiljeno odredište Zagrepčana i gostiju hotela sklonih istinskim gurmanskim užicima, a ponuda à la carte dodatno je obogaćena atraktivnim grill-konceptom. Vrsni grill-majstori pripremaju svakodnevno vrhunske svježu ribu i meso prema željama gostiju na posebno dizajniranom roštilju na drveni ugljen s otvorenim plamenom. U ponudi: svježi škampi, hlap, gamberi, kovač, brancin, vrhunski sočnih steakovi iz raznih zemalja svijeta poput Francuske, Španjolske, Irske, Urugvaja i SAD. Charolais Tenderloin, Black Angus Striploin, Bavette tagliata, Tomahawk, Rubia Gallega T-bone samo su neki od cutova. Tu su i oblizeki poput svježih kamenica na ledu, kavijara, sashimija, goveđeg carpaccija, tartarskog bifteka i bifteka od žutorepe tune. Delicije  su popraćene su brojnim vrhunskim mirnim i pjenušavim vinima iz Hrvatske i svijeta. ■

___________________________________

Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣  (M) CHARDONNAY 2015 – BRZICA ■ PORIJEKLO/ PROVENIENCE: Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: maceracija, bez alkoholnog vrenja, u preši nekoliko sati • dozrijevanje/maturation: inoks ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: ZOI – vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca: normalna, model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno, sadržajno, mesnato, ozbiljno, zrelo, s dosta živosti, poprilično toplo, alkohol malo jače grije. U suglasju sa: terroireom, sortom, godištem berbe, dobi. Lijepo se pije uz hranu. U usponu – u špici koja može trajati. Izgledom živahno, bistro, slamnato-žuto sa zelenkastom nijansom. Na nosu umjerene jačine, razvijeno, upućuje na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće /bijelo; koštićavo; svježe, te orašasto/badem), mineralno ali i floralno kao i začine/mirodije, iskazano s mjerom, osjet korice kruha, ponešto i maslaca. U ustima zaobljeno, donekle kremasto, slankasto, sa kvalitetno pratećom kiselosti. Tijelom & strukturom potentno, svježeg ugodno gorkastog dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (burgundijska) • 12° C

♣ ♣ ♣ (L) PINOT CRNI 2013 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Kutjevo ■ VINOGRAD: kosina • sorta/variety: pinot crni/noir ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca normalna • model: bourgogne – odgovara vinu • ČEP/STOPPER: DIAM 10 ■ OPREMA, DESIGN: uredno, decentno • etiketa u dva dijela – prednji ipak malo preintenzivno u crvenoj boji, posebice stoga što je retro etiketa bijela – čitljivost dobra ■ VINO je dotjerano, živo, kompleksno. Obilježavaju ga voćnost, cvijetne niti, malo i začinske note, te dobro uklopljeno drvo, kao i, u ustima, dobra međuigra slankastoga, slasti i kiselosti. Tijelom i strukturom vrlo dobro, trajnost solidna. ■ SERVIS: ⇗  • veća čaša (burgundijska tzv. balonka) • 18° C

_____________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_________________________________

BUGARSKA BULGARIA

♣ ♣ ♣  (M) VIA DIAGONALIS 2016 selected white – CASTRA RUBRA ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trakijska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon bijeli 67 %, semillon 15 %, chardonnay 8 %, Grenache blanc 5 %, sauvignon gris 4 %, petit manseng 1 % ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kontrolirano porijeklo • suho • 13,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je puno čvrsto toplo, lijepo aromatično, živahno, tehnički besprijekorno odrađeno, dopadljivo. Žućkasto-zelenkasto, voćno-cvijetno te s notom mineralnosti. U ustima mekano svježe, slankasto, s vrlo dobrom  kiselosti, vrlo dobroga tijela, na kraju s blagom – nesmetajućom – gorčinom, traje. ■ SERVIS: ⇗   (uz kamenice, ribu) • veća čaša • 10-12° C

♣ ♣  (M) TTt SAUVIGNON BLANC 2016 – TELISH ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trakijska nizina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon blanc ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kzp • suho • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN:  rustikalno – amaterski – bez finoće ■ VINO je blago aromatično, čisto, uredno, dotjerano, djeluje nekako tehničko i bez karaktera, prva čaša nekako baš i ne vuče drugu. Vodoblijedo, na nosu umjerene jačine,  upućuje na zelenu jabuku, ima i cvijetnih niti a i nijanse vegetativnoga. U ustima živahno, mekano. Slankasto i s dobrom kiselosti, srednjeg tijela i srednje dužine ■ SERVIS:  ⇑ • 10° C

♣ ♣ ♣  (S-M) CABERNET SAUVIGNON & MERLOT 2015 – TELISH ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trakijska nizina ■ VINOGRADI/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon, merlot ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: vino s kzp • suho • 14,0 vol % ■ NAPUNjENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: rustikalno, bez profinjenosti  ■ ODNOS CIJENA – SADRŽAJ: jako dobar ■ VINO je privlačne tamne boje, gotovo neprozirno, živo, dosta puno, mekano i zaobljeno, vrlo dobroga tijela, na kraju tanin malo suši usta. Lijepo se pije uz hranu, isplati ga se kupiti po navedenoj cijeni, za svakodnevni obro. ■ SERVIS: ⇗  (uz roštilj, crveno meso) • srednje velika čaša (bordoška) • 16-18° C

ČILE CHILE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXXXL) CABERNET SAUVIGNON 2011 single vineyard Los Aromas Terrazas de los Andes – BODEGAS CHANDON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Mendoza, Lujan del Cuyo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: suho • 14,5 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno, elegantno • etiketa: u dva dijela – stražnji teško čitljiv zbog vrlo malih slova ■ VINO je sjajno, višeslojno, bogato, toplo, skladno i elegantno, za konzumaciju uz rafinirana jela ali i u meditativnim trenucima. Može ga se trošiti i sada, međutim ono ima snagu za daljnji život u boci i za daljnji razvoj i vlastito oplemenjivanje. Tamne rubinske boje s nijansom granata, lijepo iskazanoga mirisa, bouquet je fina mješavina voćnosti (tamno zrelo ali i posušeno voće), mineralnoga, humusa, gljiva, dodira čokolade. Tanin je svilenkast, tijelo vrlo dobro, čvrsto, finale živo, mekano, trajno. ■ SERVIS: ⇗   • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

FRANCUSKA     FRANCE

Alsace

♣ ♣ ♣ ♣  (XL) RIESLING 2015 classic – HUGEL ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Alsace ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: riesling ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Alsace aoc • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: alsace – tradicijska visoka – odgovara vinu: da • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – tradicijski stil, malo rustikalna – dominira žuta boja ■ VINO je složeno živo i dinamično, aromatski dosta bogato, s bouquetom u kojemu se zamjećuju petrolejska nijansa i note mineralnoga koje lijepo dopunjuju voćnost. U ustima mekano, s dobrom međuigrom slankastoga, slasnoga i kiselosti. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidne trajnosti ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša (rajnska) • 10° C

Bordeaux

10000 Zagreb, Boćarski Dom, Prisavlje

♣ ♣ ♣  (XXXL) CLARENDELLE 2014 inspirated by Haut-Brion – CLARENCE DILLON WINES ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Saint Emilion ■ VINOGRAD/VINEYARD: Saint-Emilion • sorta/variety: glavninom merlot, uz dodatak cabernet franca i cabernet sauvignona ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Saint-Emilion aoc • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO/BOTTLED in: u 0,75 l • boca model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa u dva dijela ■ VINO je višeslojno, dotjerano, ukazuje na voćnost ali i na boravak u drvenoj bačvi, međutim drvo je vrlo dobro uklopljeno, okus je obogaćen začinskom nijansom, poljupcem čokolade. U ustima mekano, toplo, vrlo dobroga tijela, traje ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

Chablis

♣ ♣ ♣  (XXL) CHABLIS 2015 1er CRU Mont de Milieu – La CHABLISIENNE ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Chablis ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mont de Milieu • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: u drvu ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Chablis 1er cru Mont de Milieu aoc • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne – teška • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno – elegantno ■ VINO je kompleksno, lijepo aromatično, kremasto, i za uz jelo i za meditaciju. Sa zamjetnim je no ne i agresivnim izričajem drveta, ipak dovoljnime da malo u drugi plan potisne sortu. Putrasto, slankasto, s vrlo dobrom kiselosti, vrlo dobroga tijela. Traje dugo. ■ SERVIS: ⇗ (snažnija jela npr. bijela mesa s umacima s vrhnjem, može i obogaćenima šafranom kao začinom ) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12° C 

Champagne

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) CHARPENTIER BLANC de BLANC brut ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Épernay ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Champagne aoc – méthode traditionelle • brut • 12,0 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: champagne ■ OPREMA, DESIGN:  uredna • etiketa: decentna – čitljivost: dobra ■ VINO je složeno, živo, svježe i dinamično, skladno i elegantno. S veselim perlanjem brojnim sitnim mjehurićima. Na nosu s prepoznatljivim upravo šampanjskim bouquetom stanovite odležanosti u kojemu se s voćnosti miješaju niti korice kruha i note brioša. U ustima izraženije nego na nosu, sočno, mekano, donekle kremasto, s nijansom slasti, ali i s vrlo kvalitetno pratećom kiselosti. Vrlo dobroga tijela, traje. ■ SERVIS: ⇑  (aperitiv, carpaccio od ribe, školjke, piletina) • veća čaša • 8-10° C 

Loire

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL) SANCERRE 2016 – DOMAINE VACHERON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Sancerre ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon bijeli ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Sancerre aoc • suho • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: loire • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN:  uredno • etiketa: jednostavno  – prepoznatljivo ■ VINO je kompleksno, dinamično, elegantno, s profinjenim bouquetpm s aromama voća, pokošene trave, dodir i lista smokve. Usta su intenzivnija, kiselost kvalitetno prati, struktura vrlo dobra, trajnost dosta dugačka. ■ SERVIS: ⇗    (carpaccio od ribe, školjke, tjestenina s povrćem, riba sa žara) • veća čaša (bordoška) • 10° C

________________________________

PAGO Croatia d.o.o. – Danijel SARUSIC Brand Manager
Ulica grada Vukovara 284, 10 000 Zagreb, CROATIA
T: +385 1 3909 552, F: +385 1 3909 550
M: +385 91 6040506
d.sarusic@pago.hr , www.pago.hr

______________________________

ITALIJA  ITALIA

Alto Adige/Süd Tirol – Trentino

♣ ♣ ♣ ♣  (M) NEROFINO 2013 CASTELL FIRMIAN – MEZZACORONA ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: glavninom teroldego  & ostale lokalne crne sorte ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Rosso delle Dolomiti igt • suho • 13,0 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS CIJENA – SADRŽAJ: jako dobar ■ VINO je mekano, zaobljeno, dosta bogato, živo, toplo i pitko, ugodno. Ima kompleksnost. Tamne boje, s prilično razvijenim i lijepo iskazanim bouquetom s dosta voćnosti (tamno-crveno bobičasto voće) te s dodirom slatkih začina poput cimeta i vanilije. U ustima se pokazuje s vrlo dobrom tijelom i s relativno dugačkim završetkom. ■ SERVIS: ⇑   (crveno meso, divljač, pašticada) • veća čaša (bordoška) • 16-18° C

Toscana

♣ ♣ ♣  (XL) ALÌE Ammiraglia 2016 rosé – FRESCOBALDI ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Toscana ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: Toscana igt • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca: trbušasta – prozirna • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je svježe, skladno i lijepo pitko, nježne ružičaste boje, malo je isprva zatomljenog nosa no poslije pokaže dosta voćnosti. U ustima dotjerano i mekano, glatko, slankasto i s finom kiselosti, alkoholom umjereno i ne opterećuje, završava s finom gorkastom nijansom ■ SERVIS: ⇑  (aperitiv, školjke, račići tjestenina s umacima na bazi plodova mora) • srednje velika čaša (bordoška) • 8-10° C

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL) BISERNO 2012 – TENUTA di BISERNO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Livornese ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: ilovača s dosta kamena • sorta/variety: cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot ■ PODRUM, DOZRIJEVANJE: 16 mjeseci u bačvicama od francuskog hrasta ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (30.000) • boca: normalna, model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je odlično, višeslojno, živo, puno, elegantno, snažnog tijela, dugačko u ustima… ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 18° C

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL) BISERNO 2011 – TENUTA di BISERNO ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Livornese ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: ilovača s dosta kamena • sorta/variety: cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot ■ PODRUM, DOZRIJEVANJE: 16 mjeseci u bačvicama od francuskog hrasta ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (40.000) • boca: normalna, model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je izvrsno, kompleksno, živo, gusto, vrlo elegantno, snažnog tijela, u ustima lijepo zaobljeno, traje dugo… ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša (bordoška) • 18° C

NOVI ZELAND    NEW ZEALAND

♣ ♣ ♣  (XL) SAUVIGNON BLANC 2016 – MOUNT NELSON ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Marlborough ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon blanc ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (100.000) • boca: normalna, model, tip: loire ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je ugodno i osvježavajuće, vodoblijedo, vrlo izraženog mada ne i napadnog mirisa, koji odmah upućuje na sortu odajući bazgu i agrume-citruse, u ustima svježe, voćno, s jako dobro pratećom kiselosti, srednjih tijela i trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 8-10° C

 SLOVENIJA SLOVENIA

Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣  (M) FURMINT 2015 SEVEN NUMBERS single vineyard PUKLAVEC FAMILY WINES  – JERUZALEM ORMOŽ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Štajerska Slovenija, Jeruzalem Ormož ■ VINOGRAD/ VINEYARD, sorta/variety: moslavac (šipon, furmint) ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kakovostno zgp • suho • 13,5 vol % • NAPUNJENO u/BOTTLED IN: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa u dva dijela – prepunjena – preglednost i čitljivot: slabije, zbog sitnih slova ■ ODNOS CIJENA – SADRŽAJ: dobar ■ VINO je kompleksno, dosta aromatično, puno, čvrsto, bogato, toplo i skladno. Mineralno, s dosta voćnosti (zrelo bijelo voće), a ima i cvijetnih nijansa. U ustima mesnsto i sa snažnim tijelom. ■ SERVIS: ⇗    (rižoto s finim travama, teletina s finim travama) • velika čaša • 12° C

pjenušci – penine

♣ ♣ ♣  (M) PENINA SAUVIGNON – JERUZALEM ORMOŽ ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: Štajerska Slovenija, Jeruzalem Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: kakovostno peneče vino zgp • polusuho • 12,5 vol % ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: champagne ■ OPREMA, DESIGN:  uredna • etiketa u dva dijela – rustikalno zelene boje – čitljivost: slaba, zbog presitnih slova ■ VINO je čisto i uredno, živo i svježe, puno, lijepo se pije. Odlično perla. Na nosu pokazuje dosta bijelog koštićavog voća, u ustima je s dozom slasti i djeluje donekle zavodljivo. Kiselost jako dobro prati, pa slast pri pijenju ne opterećuje. Tijelom vrlo dobro, dosta dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (za pjenušac) • 8-10° C

ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ ♣ ♣  (M) TEMPRANILLO 2013 Las Escalerilas crianza – FINCA ANTIGUA ■ PORIJEKLO/PROVENIENCE: La Mancha ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: tempranillo ■ OZNAKE s etikete/DATAS, from the LABEL: La Mancha DO • suho • 14,0 vol % ■ NAPUNJENO u 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • ČEP/STOPPER: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: u dva dijela – stražnja gdje su podaci o vinu, zbog premalih slova teško čitljiva ■ ODNOS CIJENA – SADRŽAJ: jako dobar ■ VINO je puno, skladno, lijepe tamne boje, voćno (zrelo crveno-crno voće/crni ribiz, brusnica, višnja) sa pomalo zavodljivom vanilijskom notom. Usta mekana, podatna, ljepša od nosa. Vino pokazuje kremoznost, na kraju tannin sasvim blago suši. Jako dobro uz svakodnevni obrok, maloprodajna cijena i te kako privlačna ■ SERVIS: ⇑  (roštilj crveno meso) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

___________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

VETERANI DOSTOJNI ŠTOVANJA / ENJOYABLE &  IMPRESSIVE OLDIES

FLACCIANELLO 2008 – FONTODI, Colli della Toscana Centrale IGT, 14,5 vol %

ZERO SOLFITTI 2007 Langhe rosso – MARZIANO ABBONA, Langhe doc, 15,0 vol %

PINOT CRNI 2009 – KORAK, Plešivica-Okić, kzp, 13,5 vol %

SuČ 07_2017

___________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ

KROZ SVIJET u ČAŠI – 06.2017 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS & ON a PLATE

SADRŽAJ/CONTENTS

PJENUŠCI, i PJENUŠCI… • KRALJ PROSECCO POMAŽE ENGLESKIM PERLICAMA • STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA • INTERNACIONALNA KONFERENCIJA o GRAŠEVINI • NAJBOLJA VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE • RAJAKOVIĆ IZ DOLINE KARDINALA • LJETO u ZAGREBU: DANI OTVORENIH BUTELJA • VINSKE ZVIJEZDE – FLIGHT ZA PET! • WoW WoW: ŠTO ŽENE ŽELE? • KOZLOVIĆ OD OLEANDERICE DO BALONA! • TRI PISMA IZ SARAJEVA • OD BATINE DO BEZDANA • PALIĆKA IGRA SLOVA: KAKO DO VISOKOG DRUŠTVA? • MARKO i JULIO u SVAKIDAŠNJIM i NESVAKIDAŠNJIM POLOŽAJIMA • NOVA KVALITETA IZ VARAŽDINSKE ŽUPANIJE: KOPJAR! • NINSKI CVIJET SOLI! • OL ISTRIA PRESTIGE GOLD u IZRAELU • RIOJA VINEDOS SINGULARES • CHARDONNAY i SAUVIGNON u SAINT-EMILIONU • REKORDI CHIANTI CLASSICA

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

____________________________________

Pierre-Yves Bournerias

PJENUŠCI, i PJENUŠCI… – Reda mora biti, i potrošači moraju znati… Bez toga teško je računati na čiste račune, dobre međuljudske odnose, visoki renome i dobar kontinuirani plasman glede količine i financijskog efekta.

Riječ je ovdje o pjenušcima. Potražnja za njima već dugo je velika, a baš posljednjih godina naglo se i povećala. Pojam visokokvaltetnog pjenušca bio je i ostao šampanjac, koji, inače, nastaje od triju sorata, svake posebno ili sviju zajedno – chardonnaya, pinota crnoga i pinota meuniera, ali on je skup, što iz razloga troškova proizvodnje (duže, uobičajeno najmanje trogodišnje odležavanje u butelji na kvascu prije degoržiranja), što zbog dugo godina uspješno građenog renomea robne marke i vinogorja Champagne.  I zato ga sebi nije lako priuštiti. Pojam visoke kvalitete je i pjenušac koji i izvan Champagne nastaje tradicijskom ili šampanjskom metodom, a to znači također drugim alkoholnim vrenjem u butelji i, potom, dužim odležavanjem u butelji na kvascu prije degoržiranja. Ali i taj je skup, to ulaganje u duže dozrijevanje poskupljuje ga. Najširim slojevima cjenovno je vrlo prihvatljiv talijanski prosecco, koji se proizvodi od druge sorte – to je glera – i, što je važnije za istaknuti, drukčijom metodom, zvanom charmat. Riječ je o drugoj fermentaciji u cisterni i o bitno ranijem izlasku na tržište, što i omogućuje ponudu po dosta niskoj cijeni, pa se on, svakako i zbog mogućnosti osjetno povoljnije kupnje nego šampanjac, silno mnogo prodaje, postao je globalni hit. Potrošačima, i onima manje verziranima, zasigurno nije teško u organoleptici primijetiti i te kakvu razliku između kompleksnog šampanjca i najčešće vrlo jednostavnog prosecca.

Kvaka je međutim u tome što je moguće i držeći se chardonnaya i pinota i metode drugog vrenja u butelji također izaći s pjenušcem vrlo rano pred kupca, štaviše iz tehničkih razloga i nužno je u nekim slučajevima pjenušac degoržirati nakon najviše tri do četiri mjeseca po završetku drugog vrenja u butelji. Nije riječ o tome da je takav pjenušac nužno loš, on može biti vrlo solidan međutim tri mjeseca na kvascu u butelji i minimalno dvije do tri godine odležavanja na kvascu u butelji ni u organoleptici ni troškovno nije isto, pa, uz preciznu oznaku na etiketi da potrošač zna o čemu se radi, i cijena rano izlazećeg pjenušca morala bi biti drukčija – niža! – u odnosu na onaj pjenušac koji izlazi dosta kasnije. Ali, ima proizvođača koji rade drugo vrenje u butelji a izlaze na tržište rano i koji koriste mogućnost označavanja pjenušca terminom méthode traditionelle te koji svoj vrlo rano izlazeći pjenušac tržištu nude po visokoj cijeni kao da je riječ o na kvascu dugo odležavanome pjenušavome vinu. A to je – mada nije riječ o laži navoda o drugom vrenju u butelji – obmana kupca i nelojalna konkurencija proizvođačima koji svoj pjenušac dugo drže na kvascu.

Koji su to pjenušci s drugim (tzv. sekundarnim) vrenjem u butelji a koji izlaze rano? Oni kod kojih se u sekundarnoj fermentaciji rabe inkapsulirani kvasci. Riječ je o kvascima u kapsulama. Oni su svojedobno kreirani da se izbjegne vremenski dosta dugačak postupak protresivanja naopako okrenute butelje – Francuzi to nazivaju rémuage (nekad se to radilo ručno, okrećući svaku butelju posebno a onda su konstruirani strojevi koji svako toliko protresuju naopačke okrenute butelje složene u kaveze) – da se talog, koji je uz maligane i CO2 produkt alkoholne fermentacije, spusti u grlić butelje.

Enolog Instituta za enologiju Champagne Pierre-Yves Bournerias – a zar nije baš on pozvan da se o tome izjasni?! – kategorički kaže: Izbjegavanjem rémuagea izlazi se iz koncepta tradicijske odnosno šampanjske metode proizvodnje. Bournerias dodaje: Talog na kojemu leži pjenušac dobiven klasičnim načinom štiti vino od oksidacije i daje mu mogućnost da se lijepo razvija kroz vrijeme. Kapsule sadrže manje kvasaca nego što ih nakon fermentacije bude u klasičnome talogu, i potencijal zaštite od oksidacije kad je riječ o inkapsuliranim kvascima znatno je slabiji nego kad je riječ o klasičnome talogu, dakle vino je podložnije oksidativnim procesima i stoga ga treba ranije degoržirati i ranije podastrti pred kupca. Ne znači da će pjenušac rađen s inkapsuliranim kvascima biti hitro zahvaćen oksidacijom u negativnome obliku, no činjenica je, pokazala su to znanstvena istraživanja, da pjenušac rađen s inkapsuliranim kvascima bitno brže evoluira. Da li on tako na brzinu može dostići u razvoju onu kvalitativnu razinu i kompleksnost koje postiže pjenušac što duže leži na kvascu i sporije se razvija? Rekao bih da je u priči o inkapsuliranim kvascima riječ o proizvođačkom pristupu više okrenutome prema biznisu i bržoj zaradi nego prema iskrenosti i kvaliteti.

Govorimo li o kvalitetnom informiranju potrošača, tada pjenušac rađen inkapsuliranim kvascima i s dosta hitrim izlaskom na tržište može imati oznaku metoda drugog vrenja u boci, ali nikako oznaku méthode champenoise ili šampanjska metoda, odnosno méthode traditionelle ili tradicionalna metoda…

Iznenađujuće je da je na moj prilog o pjenušcu rađenome inkapsuliranim kvascima objavljen na Facebooku iz redova proizvođača reagirao samo jedan, i to iz Istre, s komentarom u kojemu mi se zahvaljuje što sam pokrenuo razgovor na tu temu. Smisao mojega teksta nije bio nekoga prozivati i špotati nego ukazati na obvezu jasnog i preciznog označavanja proizvoda na korist potrošača, kao i apelirati na potrošače da se, žele li konzumirati bolje i cjenovno adekvatno, podrobno informiraju o proizvodu što ga kupuju. Opet dolazimo do toga koliko je važno da se proizvođači po vinorodnim područjima samoorganiziraju i utvrde koja je to sorta ili koje su to sorte te koji je to tip mirnoga vina odnosno pjenušca što žele gurati kao nešto specifično svoje i perjanicu vlastitoga teritorija. Nije ovo niti apel da se neki proizvodi na nekom teritoriju zabrane, ukinu, nego je stvar samo u adekvatnom označavanju Da potrošač može lako iščitati što je što i po tome se ravnati pri kupovini proizvoda. ♣

KRALJ PROSECCO POMAŽE ENGLESKIM PERLICAMA – Talijanski prosecco, s 85 milijuna boca prodanih u 2016. godini u Velikoj Britaniji, suvereni je kralj pjenušaca u Ujedinjenom Kraljevstvu. No, zamjetan je u najnovije vrijeme jači napredak u plasmanu engleskih pjenušaca, koji su skočili za dva mjesta prema gore na listi najprodavanijih mjehurića i, po prvi puta na britanskome tržištu, u potražnji nadmašuju pjenušce iz Australije te francuski crémant (pjenušci rađeni drugom fermentacijom u boci, kao i šampanjci, međutim nastali izvan Champagne).

Nytimber

Prije kratkog vremena Wine and Spirits Trade Association (WSTA), savez koji okuplja oko 300 najvažnijih proizvođača, uvoznika i izvoznika te distributera alkoholnih pića u Ujedinjenome Kraljevstvu objavio je nove podatke o prodaji pjenušaca u Velikoj Britaniji, zemlji čiji stanovnici slove kao najveći poklonici pjenušaca u svijetu. Ukupno je u 2016. u Velikoj Britaniji prodano više od 153 milijuna butelja pjenušavih vina, što je povećanje za tri posto u odnosu na prethodnu godinu. Od tih 153 milijuna boca, eto, gotovo polovica je porijeklom iz Italije, konkretno iz zone prosecca. Istodobno, šampanjca se u UK u 2016. prodalo nešto više od 31 milijun boca. Talijani su povećali plasman svojih pjenušaca za 12 posto, a Francuzi za dva posto. Međutim Španjolci sa svojom cavom stoje slabije, zabilježili su pad prodaje  za 15 posto i sad su na brojci od oko 24 milijuna butelja.

Pjenušava vina proizvedena u Engleskoj skočila su (+8 %) na četvrto mjesto top-liste najprodavanijih pjenušaca i sad su na oko 3,6 milijuna boca. Na petom mjestu po prodaji su francuski crémanti (3,5 milijuna boca), slijede australski pjenušci s 3,4 milijuna boca, pa američki s 1,1 milijunom boca.

Iz izvještaja WSTA dolazi i podatak da se u posljednje vrijeme u UK povećao broj proizvođača vina, sada ih je 503 u Engleskoj i 133 u Gallesu. U posjednjih 10 godina površine pod vinovom lozom na Otoku udvostručile su se, a predviđanja su da će do 2020. narasti za još 50 posto te da će produkcija porasti na više od 10 milijuna butelja godišnje.Objašnjava se to time da se klima u Ujedinjenom Kraljevstvu osjetno promijenila u odnosu na prije i da je u dijelovima zemlje nalik na onu koju poznajemo iz Champagne. Pa, eto, iz tog razloga velike i znamenite šampanjske kuće Taittinger i Pommery  naveliko kupuju terene u Engleskoj, dosta investiraju u vinograde na Otoku.   ♣

Restaurant croatica

STO VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA: JOŠ MALO PA VEĆ ČETVRT STOLJEĆA! – Bogme, vrijeme leti! Krajem lipnja promovirano je već 22. izdanje knjige 100 vodećih hrvatskih restorana (2017/2018). Još malo, pa četvrt stoljeća toga, za zemlju koja pretendira da bude snažno turistička, osobito korisnog i značajnog eno-gastro vodiča, inače u izdanju tvrtke Gastronaut. Posebno zaslužna za sve to – Karin Mimica. Promocija knjige održana je, pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, TZ Kvarner i Udruge hrvatskih restoratera, na riječkom Trsatu, gdje se, logično, okupio veliki broj ponajboljih hrvatskih ugostitelja i lijepi broj hrvatskih vinara koji su svojima nazočnošću i uradcima obogatili događanje.

U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili: u ime Ministarstva turizma ministar Gari Cappelli na žalost samo preko pisma koje je pročitao savjetnik projekta Nikola Serdar, zatim Tina Čubrilo, predsjednica Hrvatskog FIJETa i potpredsjednica međunarodnog FIJET-a (Međunarodne udruge turističkih novinara i pisaca o turizmu), pa zamjenica župana Primorsko-goranska županije Marina Medarić, potom Anđelka Kusturin ispred TZ Primorsko-goranske županije, Pavo Jerković ispred Udruge hrvatskih restoratera, kao i član Časnog odbora Nikica Karamarko i voditeljica projekta i urednica izdanja, Karin Mimica. Program je vodio suradnik u projektu Siniša Križanec, a u ime ugostitelja zahvalio se Zlatko Puntijar.

Ovogodišnja knjiga u kojoj su restorani prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta rezultat je istraživanja kojime je u 2016. godini obuhvaćeno 2500 samostalnih i hotelskih restorana u Hrvatskoj. Projekt 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica iniciran je 1995. godine i od tada nastoji biti poticaj za što kvalitetniju ponudu i uslugu. Starija izdanja moguće je prelistati na https://www.gastronaut.hr/knjige/ Uz 22. tiskovno izdanje promovirana je i on-line verzija na hrvatskom i engleskom jeziku.

Stotinu vodećih hrvatskih restorana dobilo je plakete i naljepnice Restaurant Croatica. Novodizajnirane naljepnice Restaurant Croatica imaju u sebi i QR kod koji vodi direktno na on-line izdanje knjige.

Izborom najboljih u tri je kruga bilo obuhvaćeno više od 2508 restorana u Hrvatskoj, a glasovali su posjetitelji portala www.gastronaut.hr, zatim struka na terenu te, nakon pregleda detaljne dokumentacije o ponudi i usluzi restorana, i članovi Časnog odbora.

Knjiga je dostupna preko portala www.gastronaut.hr/knjige/2016/ a distribuirana je i po knjižarama.

Iz projekta 100 vodećih hrvatskih restorana nastao je prije 18 godina Klub Gastronaut koji nastoji popularizirati našu eno-gastronomsku i kulturno-povijesnu baštinu i koji je u proteklih godinu dana organizirao skupove u Međimurju, Pečuhu, Vilanyu, Rijeci i Rogoznici, priredio razne edukacije za ugostitelje, te dao podršku brojim gastronomskim i vinskim događanjima. Uska suradnja s medijima koji prate gastronomiju u turizmu (FIJET i Zbor turističkih novinara HND), s Udrugom restoratera Hrvatske i Savezom kuhara mediteranskih i europskih regija (SKMER) pridonijeli su još jednoj uspješnoj godini punoj zadovoljstva za zaljubljenike u gastronomiju.

Evo i glavnih laureata 2017: svih 22 godine otkako se održava ovaj izbor vodećih 100 hrvatskih restorana ulazak u knjigu izborili su sljedeći objekti – Bevanda iz Opatije, Milan iz Pule, Nada iz Vrbnika, Nautika iz Dubrovnika, Okrugljak iz Zagreba, Rivica iz Njivica, Stari puntjar iz Zagreba, Villa Neretva iz Metkovića i Zlatna ribica iz Brodarice. 21 put u knjizi najboljih 100 se pojavio zagrebački Vinodol, a 20 ulazaka bilježe Bodulka iz Šišana, Dva goluba iz Zagreba, Kapetanova kuća iz Malog Stona, Lovački rog iz Karlovca, Plavi podrum iz Voloskoga, Podravska klet iz Starigrada i Žganjer iz Ozlja.

Na slikama su Karin Mimica, za govornicom, te Nikica Karamarko, Tina Čubrilo, Nikola Serdar i Siniša Križanec, zatim dobitnici 22. priznanja Zlatko Puntijar (Stari puntijar) sa sinom, Pavo Jerković (Villa Neretva), a tu je i Gianfranco Zigante (Zigante)…  ♣

Internacionalna konferencija o graševini

GRAŠICE, NAŠE LJEPOTICE – Ubrzo nakon lipanjskih Dana graševine u Kutjevu, u Zagrebu se odvijala internacionalna konferencija o graševini, održana u hotelu International. Organizator konferencije bilo je Udruženje vinarstva pri HGK Vina Croatia Vina Mosaica, partner udruga Graševina Croatica, podršku je dala zagrebačka tvrtka Vinart.

Dupke puna velika dvorana zagrebačkog hotela International za vrijeme prezentacije graševine, koju su vodili enolog Marijan Knežević iz udruge Graševina Croatica, zatim Igor Barbarić iz Hrvatske gospodarske komore te Saša Špiranec iz Vinarta

Evo i programa: cjelodnevno promenadno kušanje graševina Hrvatske, Srbije, Mađarske, Slovenije i Austrije; radionica 1: Graševina u Hrvatskoj; radionica 2: Olaszrizling – najraširenija sorta u Mađarskoj; radionica 3: Welschriesling i Laški Rizling, narodska sorta Austrije i Slovenije; radionica 4: Povratak Grašca, Fruška gora, Srbija; radionica 5: Graševina – od pjenušca do izborne berbe prosušenih bobica – svi stilovi graševine. Master of Wine Jo Ahearne, koja inače proizvodi vino na Hvaru (međutim dakako ne od graševine jer jug nije stanište toga kultivara), angažirana je da predstavi različite vrste vina od sorte graševina. Od hrvatskih proizvođača odlučili su se vinom pokazati Belje, Krauthaker, Kronos (Kalazić), Iločki podrumi, Buhač, Galić, Feravino, PP Orahovica, Antunović, Papak, Erdutski vinogradi, Mihalj, Perak, Sontaki i Markota.

U zagrljaju Dunava, vinove loze i žene… Graševine – naše ljepotice!

Graševina je prepoznana kao  svakodnevno vino idealnog omjera cijene i kvalitete,  ali se potvrdila i kao prestižna, iznimno vrijedna kapljica različitih stilova npr. pjenušca i visokih predikata poput kasne i izborne berbe, izborne berbe prosušenih bobica, ledenoga vina, i očito je da sorta ima visoki potencijal, ističe tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić, dodajući da zadnje dostupni podaci vele da se graševina kao sorta u nas uzgaja na 4.688,44 hektara što čini 24,8 posto ukupnog sortimenta u Hrvatskoj te kultivar stavlja na prvo mjesto, dakle ispred svih. Starost najvećeg dijela ukupnog nasada graševine u Hrvatskoj je od četiri do 11 godina. Proizvodnja graševine procjenjuje se oko 17 do 20 milijuna litara godišnje…

Graševina, kao najraširenija vinska sorta u Hrvatskoj, bila je, prije zagrebačke prezentacije, prisutna i na proglašenju knjige 100 vodećih restorana Hrvatske na Trsatu ponad Rijeke. Za doprinos konceptu Restauranta Croatica udruga Graševina Croatica dobila je i posebno priznanje. Na slici su Igor Hruškar iz udruge Graševina Croatica i Karin Mimica, glavna i odgovorna za vodič 100 vodećih hrvatskih restorana.  ♣

VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NA GORNJEM GRADU u METROPOLI – Već godinama Zagrebačka županija organizira ocjenjivanje svojih vina i kao slijed toga i izložbu Bakhova nektara s proglašenjem šampiona i s promocijom najnovijeg kataloga nagrađenih vina.

Dosad su se izložba i proglašenje održavali u zagrebačkoj okolici a sad su eto napokon stigli i u Zagreb. Također, dosad su izložbe bile praktički zatvorenog tipa, samo za uzvanike, a ovaj put, na Katarinskom trgu na Gornjem Gradu i u okviru manifestacije Dani otvorenih butelja Ljeta u Zagrebu, priredba je bila otvorena za sve koji su je htjeli posjetiti, i kušati nagrađenu kapljicu, upoznati se s vinarima-laureatima i podružiti se s njima. Dobro je što je Zagrebačka županija odlučila prihvatiti inicijativu Saše Zeca iz tvrtke Vina Mosaica te znanog dueta Pajo i Hadži, već više godina istaknutih u organizaciji događanja u zagrebačkom ljetu. Vina se i vrednuju da bi lakše našla put do potrošača i logično je da obznana rezultata i mogućnost kušanja budu i pred širom publikom. Evo, na slici, uz vinsku kraljicu Zagrebačke županije Luciju Šember i predstavnike Županije, ukupnog šampiona za 2017 – Stjepana Đurinskog (Traminac 2015 izbor prosušenih bobica) iz Zaprešića, tu su i Ivana Puhelek Purek (bijelo suho vino: sauvignon iz 2016), Tomislav Voštinić (Voštinić-Klasnić crni cuvée 2016), Josip Rajaković (pjenušac i visoki predikat od traminca 2016, po bodovima izjednačen sa šampionom!), Mato Vrbanić (aromatizirano vino). U skupini su i Kristijan Kure (Jarec-Kure), dobitnik šampionskog priznanja u kategoriji chardonnaya te predstavnik OPG Crnić, kao prvak u kategoriji rajnskog rizlinga.

Kako je jedna od robnih maraka vina Zagrebačke županije i kraljevina, na izložbi je – neslužbeno, ali praktično – bilo riječi i o tome kako je što bolje približiti širem krugu potrošača, pa su Hadži, Ivana Puhelek i njen otac Stjepan probno nudili za osvježenje dobro ohlađenu Purekovu kraljevinu začinjenu listićima metvice…  ♣

Šampion Josip Rajaković – slavi priznanja u svom podrumu…

RAJAKOVIĆ, IZ DOLINE KARDINALA! – Unatrag već koju godinu žanje medalje i nagrade za vino kao od šale. Josip Rajaković iz Krašića, koji je u 2017. nakupio impresivan niz odličja visokoga sjaja za svoja vina – primjerice na 49. ocjenjivanju vina kontinentalne Hrvatske u Zelini i na ocjenjivanju vina Zagrebačke županije – najnoviji trijumf ostvario je ovih dana na ocjenjivanju u sklopu 25. izložbe vina u organizaciji Udruge vinogradara i vinara Vivodine. U Vivodini, gdje je za ocjenjivanje skupljen 241 uzorak, šampion je s Tramincem od prosušenih bobica. Ukupno je osvojio četiri zlata i dva srebra.

U Vivodini, s prijateljem Markom i unukom

Rajakovićeva primarna poslovna okupacija međutim nije vino nego pvc stolarija, kroz krašićku tvrtku ŽeMa. S vinom se bavi jer, veli, to je tradicija u kraju gdje živi, zatim jer voli plemenitu kapljicu i jer je zaključio da mu vino vlastite produkcije može sjajno poslužiti i za dobru promidžbu glavnog businessa. Stoga i grize da kapljica bude što bolja i nastoji da se kakvoća potvrdi službeno, priznanjima na strukovnim ocjenjivanjima.

Rajaković se potrudio ne samo da ponudi vino u različitim …kategorijama, od mirnog do visokopredikatnoga i pjenušavoga, nego je krenuo čak u šest različitih pjenušaca, da, kako objašnjava, zadovolji što više različitih ukusa, od onih sklonih suhljim i aromatski neutralnijim pjenušcima do onih sklonima malo aromatičnijima i slađima.

Rajaković inače ima jedan vlastiti hektar vinograda, tri su u zakupu, a grožđe i otkupljuje. Sorte s kojima se bavi su graševina, sauvignon, muškat žuti, traminac. Neka su vina jednosortna a neka su mješavine. Uglavnom, ukupna produkcija vina je oko 5000 litara, od čega gotovo polovica – oko 2200 litara – otpada na pjenušac.  ♣

Dani otvorenih butelja: Pajo, Zec i Hadži

DANI OTVORENIH BUTELJA: ŠKRLETOVO – Tek što nam je kalendarski počelo, ljeto je udarilo vrelinom. Ne samo visokim temperaturama nego i brojnim vrućim vinskim događanjima u nas. Osobito vruće očekivalo se za vikend krajem lipnja-početkom srpnja. Na Kesten terasi Ljetnog kina Gradec nova manifestacija iz serije Dani otvorenih butelja: svečanost škrleta. Nastupili su Kezele, Florijanović, Voštinić-Klasnić, Ilovčak, Trdenić, Mihkaužić.  U nastavku, u srpnju u organizaciji opet Vina mosaica Saše Zeca te popularnih Paje i Hadžija pripremaju se fešte od erdutskih vina i potom od kraljevine iz Zeline. A onda i susret s vinskim kraljicama Zagrebačke županije.… ♣

U društvu Apoksiomena

Chef Melkior Bašić te sommelier Kristijan Merkaš kušaju vina i dogovaraju se oko menua

TENUTA di BISERNO: SJAJNO SVJETSKO VINSKO ISKUSTVO! – Mali Lošinj i čuveni Apoksiomen bili su domaćini vrhunskom eno-gastronomskom, kulturnom i kupačko-sunčačkom ili na drukčiji način rekreacijskom vikendu: grupacija Jadranka organizirala je posljednju vinsku prezentaciju pred početak udarne turističke sezone, a u goste je s vinom došla svjetski cijenjena toskanska vinska kuća Tenuta di Biserno sa sjedištem u Bibboni u okolici Livorna, dijelu Toscane gdje caruju prvenstveno francuske sorte merlot i cabernet sauvignon, a ne domaći sangiovese. Tenuta di Biserno, vina koje su inače prisutna na hrvatskom tržištu preko uvozničke i distribucijske kuće Vivat Fina Vina, sa snažnim je pedigreom: osnivač i vlasnik joj je markiz Lodovico Antinori (inače brat Piera Antinorija), svojedobno utemeljitelj do svjetske slave dospjeloga posjeda Ornellaia. Druženje s kapljicom Tenute di Biserno bilo je sjajno svjetsko vinsko iskustvo. Putovanje vinaima, za realizaciju kojih se s enološkog stanovišta brinu enologinja Helen Lindberg i kao savjetnik glasoviti Michel Rolland, startalo je od Novog Zelanda, išlo preko Toscane i završilo u mađarskom Tokaju.

Kanoći, paccheri, tuna, tagliata di chianina

Vrijeme je u Lošinju tih dana bilo lijepo, Apoksiomen je strpljivo čekao posjetitelje u svojoj kući na rivi, a chef Melkior Bašić, glavni kuhar restorana Alfred Keller u Alhambri potrudio se za večernje sate za vina Tenute di Biserno (Sauvignon blanc 2016 Mount Nelson, Pino di Biserno 2014, 2012 i 2008, zatim Biserno 2012, 2011, 2009, kao i Lodovico 2013 i 2007, te na kraju desertni Tokaji 2007 Baron Bornemisza 6 puttonyos) kreirati odličan menu (kruška sa skutom, kanoći s polusušenim rajčicama i pestom od pistacije, tjestenina paccheri s pjenicom od sira pecorino toscano dop, filet od tune u sezamu i začinskom bilju s pireom od pastrnjaka na svježoj salati, tagliata di chianina s domaćom grubo mljevenom palentom, te slatka breskva)…

Uz vina Tenute di Biserno: Boris Ivančić – Vivat Fina Vina, Rikardo Hesky – direktor u Jadranki, Niccolo Finizzola – direktor marketinga Tenute di Biserno, Goran Filipović – član uprave Jadranke i Kristijan Merkaš, korporativni sommelier

Preko ljeta i kroz glavnu sezonu masterclassovi u Alhambri se prekidaju a, po najavama dobivenima od Kristijana Merkaša, korporativnog chefa sommeliera, najesen će se oni nastaviti, s nekoliko programa posvećenih jakim pićima.  ♣

Vinske zvijezde

SVE ZA PET – Peto ocjenjivanje Kluba Vinske zvijezde u novoj sezoni, ambijent za pet, ekipa za pet, vina za pet, ručak za pet, sad je ljetni predah – za pet!

Bistrò hotela Esplanade Zagreb: Ivan Dropuljić, Josip Korak, Ivo Kozarčanin, Mario Meštrović, Željko Suhadolnik, Krešimir Šesnić, Ivan Šneler, sommelier-natakar Tomislav Klišanin, ručak chefica Ana Grgić, šampanjac Charpentier brut, Sancerre 2015 Vacheron, Furmint 7 Numbers 2015 Puklavec Family Jeruzalem, Ottocento 2014 crno Clai, Teran 2011 barrique i Merlot 2012 superior Franc Arman, Cabernet sauvignon 2011 single vineyard Los Aromas Terrazas de los Andes Bodegas Chandon, Red 2011 Meneghetti…
Ponovilo se! Pogotovu crna baterija!  ♣

WoW

ŠTO ŽENE ŽELE? – Udruga Žene i Vino ili Women on Wine: WOW-ice su aktivno angažirane na području kulture stola, s posebnim naglaskom na promidžbi ponajprije hrvatskih vina, osobito i vinarki, i kontinuirano ohrabruju umjereno uživanje u (dobrome!) vinu. Već šestu godinu za redom udruga WOW uspješno organizira akciju ocjenjivanja vina pod nazivom ŠTO ŽENE ŽELE. Vina ocjenjuju članice udruge, a udruga nagrađuje pobjednike. Izbor je zamišljen tako da jedan selektor iz vinskoga svijeta sastavi autorsku listu uzoraka u četiri kategorije: bijela, ružičasta, crvena i desertna, i tada posebna degustatorska komisija wowica kuša i vrednuje predložene uzorke. Kreatori vina koja su pobijedila u svojoj kategoriji od WoW dobivaju kao nagradu lijepu skulpturicu što ju je dizajnirala poznata zagrebačka Grupa, a ukupni pobjednik ocjenjivanja dobiva i nagradno putovanje u jednu vinsku regiju svijeta.

Ocjenjivanje je, pod budnim okom predsjednice WOW Sanje Muzaferije, održano nedavno u zagrebačkoj vinoteci Bornstein gdje je domaćica bila Doris Srpek, članice žirija bile su ovaj put Jasna Mohor iz MIVA Galerije vina, enologinja Ivana Valić i Daniela Drčec, WSET level 2, a s liste uzoraka koju je ove godine predložila sommelijerka Jelena Šimić Valentić u finale su ušla po tri vina u konkurenciji bijeloga i crnoga te po dva vina u konkurenciji roséa i desertne kapljice. Konkretno od bijelih vina to su Epicuria Chardonnay 2013 od Domaine Koquelicot, Malvasija dubrovačka Tezoro 2015 od Crvika i Rajnski rizling 2016 od Tomca, od ružičastih pak Rosé 2016 Pinkert i Teuta 2016 Prović, od crvenih Plavac mali veliki 2011 od Tomića, Teran 2011 od Benvenutija i Meneghetti Red 2011 od Meneghettija, a od slatkih desertnih Bodren izborna berba bobica 2009 od Borisa Drenškog i Sorbus 2012 od Kozlovića.

WoW-ice i šampioni po kategorijama

Grand Prix za Meneghetti Red 2011

Šampioni po kategorijama su: Malvasija dubrovačka Tezoro 2015 obitelji Crvik iz Konavala u grupi bijelih vina, Rosé 2016 obitelji Pinkert u kategoriji ružičastih vina te Red 2011 posjeda Meneghetti među crnim vinima, prvak pak u slatkim vinima je Sorbus 2012 od obitelji Kozlović.

Ukupni pobjednik je Red 2011, tako da će najesen predstavnik kuće Meneghetti u društvu sa Sanjom Muzaferijom, predsjednicom WoW-ica, na nagradno putovanje u neku svjetsku vinsku regiju.  ♣

Zagreb: eno-gastronomija i glazba u najljepšim gradskim parkovima

Od zagrebačkog Zrinjevca do Esplanadine terase Oleander

Domaćini na Oleanderici: supružnici Gianfranco i Antonella Kozlović

KOZLOVIĆ NA OLEANDERICI – Predio krasnog zagrebačkog trga Zrinjevac te, u nastavku prema glavnom željezničkom kolodvoru Trg Kralja Tomislava i, onda, institucija institucije – Terasa Oleander hotela Esplanade unatrag već nekoliko godina ljeti su odredišta na kojima se može uživati u različitoj ponudi delikatesa te vina i drugih pića, ali i u glazbenim programima. Enogastronomija, zabava, kultura, umjetnost – ruku pod ruku.

Kultna terasa Oleander, do koje Gajevom ulicom dopire svježi zrak što se spušta s Medvednice, idealna za osvježenje u ljetnom periodu. Sezona na Terasi Oleander nedavno je službeno otvorena, a ubrzo potom na njoj je party u velikome stilu i pod nazivom Vrijeme za prijatelje… priredio znani istarski vinogradar i vinar Gianfranco Kozlović sa suprugom Antonellom. Roštilj Esplanade sa cheficom Anom Grgić, restoran Stari podrum sa cheficom Mirom Zrnić, restoran Bevanda sa chefom Damirom Tomljanovićem, restoran Pergola chefa Fabricija Vežnavera, istarski pršut, selekcija sireva, janjeći kotleti, obrazi od crne svinje, teleći medaljoni, kukuruz, carpaccio od tartufa, istarski boškarin, tartar od tune, gamberi u tempuri, marinirani kvarnerski skampi, riblji sladoled, bogat izbor kolača iz slastičarnice Esplanade, pa vina Vale 2016, Malvazija 2016, JRE malvazija 2015, Svinjon 2016, Muškat momjanski suhi 2016, Violetta 2016, Teran 2016, Santa Lucia noir 2012, Muškat momjanski poluslatki 2016, Muškat ruža 2016, Mediteran n/v, liker od muškata momjanskoga, Lacrime, te, najavljeni kao premijere – ekstra djevičansko maslinovo ulje Kozlović i Santa Lucia 2015 Kozlović.  Nema da nema!

Oleanderica: u osvježavajućem ambijentu, od roštilja do sjajnih kolača

Bračni par Kozlović, chefica u Esplanadi Ana Grgić te gosti chefovi Mira Zrnić (konoba Stari podrum), Damir Tomljanović (restoran Bevanda Château & Relais) i Fabricio Vežnaver (Pergola)

I njihovi su počeci karijere vezani uz Esplanadu: gastronomad Rene Bakalović te Branko Ognjenović i Stevo Karapandža

Druženje s prijateljima bi po meni bilo i upotpunjeno da je uoči gozbe održana i kakva pressica na kojoj bi Franco Kozlović iznio novosti vezane uz svoj posjed, razmišljanja i planove za dalje…      ♣

Goran Bregović

TRI PISMA IZ SARAJEVA – Zagrebački Tomislavov trg, poslastica u sklopu festivala Zagreb Classic: program Tri pisma iz Sarajeva, s Goranom Bregovićem, njegovim Orkestrom za svadbe i sahrane pod ravnanjem maestra Krešimira Batinića i Zagrebačkom filharmonijom kao protagonistima i vrsnim solistima Mirjani Nešković – klasična violina (Srbija), Ziedom Zouarijem – orijentalna violina (Tunis) te Gershonom Leizersonom – klezmer violina (Izrael) kao gostima. Riječ je o svojevrsnom violinskom koncertu skladanome za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu, a u kojemu kroz glazbu Bregović nudi vlastitu umjetničku viziju novoga i pomirenog, tolerantnoga, multikulturalnog i multikonfesionalnog svijeta.

Projekt je premijerno predstavljen u Parizu u lipnju 2016. godine, a nakon Bruxellesa i Budimpešte, Bregović je, kako je kazao, s posebnim uzbuđenjem stigao u Zagreb.

Bregovićeva bilješka o razlozima skladanja Tri pisma iz Sarajeva: CNN-ova novinarka saznaje o starom Židovu koji se moli na Zidu plača, dvaput na dan već šest godina, i odluči posjetiti Jeruzalem te snimiti dokumentarac o tom čovjeku i njegovom iskustvu. Promatra ga u molitvi nekih 45 minuta, potom mu pristupi te se predstavi: Ja sam Rebecca Smith, CNN. Čula sam da se molite ovdje na Zidu plača već dugo vremena… Već šest godina, odgovara čovjek. Šest godina! To je nevjerojatno. I, za što molite? Molim za mir među kršćanima, Židovima i muslimanima. Molim da mržnja i rat prestanu. Molim da naša djeca odrastu u odgovorna bića i vole svoje susjede. I što Vam je donijelo to moljenje, kako se osjećate nakon šest godina molitve? Osjećam se kao da govorim zidu…  ♣

OD BATINE DO BEZDANA – Od Batine na ovoj strani mostom preko Dunava do –Bezdana na onoj strani, a tamo pak svako malo ploče s pozivom na adresu Žrtava fašizma u Pikec, nazvan tako, navodno, po pikanju komaraca!… Koje li obećavajuće kombinacije!

Ali, nije sve tako kako se čini na prvu. Kad se odmah nakon mosta prođe uska aleja vikendica skrivenih u debeloj hladovini krošnji, na obali moćne rijeke ugodan ambijent čarde, komarci ako su i pikali nije se osjetilo, pogled s terase na široki vodotok, izvanredna ljubeznost domaćina, domaće šljiva i kajsija za ugrijavanje, pa čvarci od šarana, marinirana deverika, fiš-paprikaš, pržena kečiga s krumpir-salatom, Tonkovićeva kadarka i u finalu doboš-torta neboderske visine na koju nerijetko navraćaju turisti čak i iz Budimpešte, mogućnost suvenirskog fotkanja na dunavskoj splavi (s koje nitko nije pljusnuo u kupku!), odvode u neke sasvim druge sfere…  ♣

PALIĆKA IGRA SLOVA: KAKO U VISOKO DRUŠTVO? – Kako u visoko društvo? Možda jednostavnom igrom slova koju sam vidio u Paliću kod Subotice.

Krasan mali hotel u blizini jezera, ali – kako ga nazvati da bude belosvetski? Izraz Villa dobro dođe, ali treba još nešto zvučno, visokodruštveno. Zašto ne – Milord? Dakle: Villa Milord. Ali, otkud baš na Paliću Milord? Naiđe simpatičan vlasnik hotelčića Villa Milord i kroz smijeh upita: Znate li kako se u Srbiji postaje Milord? Pa, ako vam je ime Milorad, ono a izgovorite što je tiše moguće, a pri pisanju ga jednostavno ni ne upotrijebite…

Na Paliću i još nešto: kad već nije Philip Morris, neka bude – Philip Borris!  ♣

Umjetnici u svakidašnjim i nesvakidašnjim položajima

TO JE NAŠ MARKO! – To je naš dragi prijatelj i kolega Marlo Čolić: dobričina od čovjeka, talent za fotografiju, štaviše i certificirani umjetnik fotografije, nema te manekenke, pjevačice ili pjevača, glumca i glumice koje nije slikao, rese ga živahnost i poneki problem sa sluhom a naročito sa slušalicama-pojačivačima zvuka, no bogme tu je i ponešto godina = za koji tjedan punih 80! Sretno ti bilo, i još puno čaša s nama, Marko! Doživjeti stotKu, bistra uma i lakih nogu…   ♣

 TKO JE OVO, i ŠTO RADI? – Pogodite tko je ovo, i što radi? Riječ je o zagrebačkom fotografu Juliju Frangenu, koji eto iz posebnog položaja i kuta snima prirodu. Rezultat: lijepa sličica, isplatilo se prileći…  ♣

NOVA KVALITETA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE: KOPJAR – S vinima vinskog posjeda Kopjar smještenoga kod Novog Marofa na samoj granici Varaždinske županije sa Zagrebačkom, prvi put susreo sam se ovog proljeća na ocjenjivanju plemenite kapljice za Dubrovnik FestiWine 2017. Naravno, ocjenjivanje se odvijalo naslijepo, dakle nisam imao pojma čiji su uzorci. Tek poslije, kad smo dobili rezultate ne samo s nazivima vina i godinama berbe nego i s imenima i nazivima proizvođača, prezime Kopjar, kao prezime s kojime se prije nisam susretao u vinskome svijetu, počelo mi je nešto značiti. Kopjarov je Rajnski rizling 2015 prošao sa službenom ocjenom 88,67 bodova, a Sauvignon 2016 s 88,33 boda, i ja sam osobno dobro ocijenio oba uzorka s time što sam ipak rajnskome dao gotovo tri boda više nego sauvignonu… S nedavnog ocjenjivanja vina Decanter World Wide Award 2017 stigle su značajne potvrde vrijednosti tih Kopjarevih vina: rajnski je osvojio srebro, a sauvignon broncu!  I zato mi je bilo posebno drago što me Robert Kopjar, i ne znajući za moje sudjelovanje kao degustatora u Dubrovniku i ne znajući koje su bile moje ocjene, kad sam ga nedavno posjetio na vinogradarskome posjedu u Podrutama/Peceu najprije ponudio upravo s tim rizlingom!

Pogled iz Kopjarovog vinograda prema novosagrađenome podrumu

U vinskome podrumu: Robert Kopjar sa suradnicom Mirtom Lampelj

Robert Kopjar, koji dolazi iz vinogradarsko-vinarske obitelji i koji je, kaže, kao dječak pomagao ocu u vinogradu i podrumu, ušao je ozbiljno u kontekstu proizvodnje u vinski svijet tek 2012. godine. Tada je preuzeo dosta zapušteni vinograd od vlasnika koji se bio opredijelio za ekološku proizvodnju i koji je zapao u poslovne probleme. Glavni biznis Kopjara, koji inače posjeduje i značajne površine voćnjaka kod Karlovca, vezan je uz tvrtku Comet i plasman raznih alata, oruđa i opreme u vrlo širokom smislu a unutar toga i vinogradarstva i podrumarstva. Od prije nekog vremena Robert Kopjar ima i predstavništvo njemačke tvrtke Pro-Eco koja proizvodi i plasira brojna certificirana ekološka sredstva za rad u trsju i u podrumu. Posao Kopjaru čini se ide vrlo dobro, uglavnom u svakome je pogledu spreman, veli, nositi se s pojačanim naporima i povećanim rizicima što ih nosi ekološka produkcija na otvorenome.

Sad je posjed na razini organske proizvodnje, na etiketama vina lijepo se vidi i zeleni eko-logo koji kao oznaka govori o tome da je proces pod nadzorom službe nadležne za ekologiju i za izdavanje eko-certifikata. Četiri su hektara vinograda s oko 22.000 loza. Robert Kopjar spominje planove o širenju do nekih 50.000, eventualno i 60.000 trsova. Vinogradi su na dva mjesta, ovaj u Peceu je na vrlo lijepoj poziciji. Sorte su graševina, silvanac zeleni, chardonnay, manzoni, muškat žuti, pinot crni i cabernet sauvignon. Upravo ovih dana, smješten tik uz vinograd, otvoren je i novi, suvremeni podrum kapaciteta 50.000 litara, unutar kompleksa je i lijepa prostrana kušaonica. Objekt je sagrađen (i) uz pomoć bespovratnih sredstava iz fondova Europske Unije.  ♣   

NINSKI CVIJET SOLI – Proširile su se priče da sol i šećer nisu zdravi. Prije su oborine padale na svinjsku mast, a pohvale na biljna ulja… Međutim, je li baš sve tako jednostavno da je to moguće paušalno tvrditi? Kao što sol i šećer u moderno doba u javnosti nose breme nepodobnosti po zdravlje, tako bi to breme mogle nositi i brojne druge namirnice što ih danas nalazimo na tržištu. Ne mogu se oteti dojmu da se u današnje vrijeme kad je novac bog a reklama svemoguća povremeno u javnost iz lobističkih krugova – ovisno o tome plasman čega treba povećati – ide i s kampanjama o zdravstvenoj podobnosti odnosno nepodobnosti određene namirnice odnosno pića, napitka. Nastupa se, proračunano, rekao bih iz barem dva razloga: jedan je taj što je velika masa potrošača površna i ne nalazi volje i vremena da se detaljnije informira makar je riječ o zdravlju, a drugi je taj što ponuđačima koji žele nešto skrojiti – baš to i odgovara…

Bitna je razlika između onih namirnica proizvedenih na izvoran prirodan način i onih kreiranih industrijski, zatim bitna je i količina koja se unosi u organizam. Ponajprije o tome treba voditi računa. Mnogi su skloni upravo slanome i slatkome pa bi iz zdravstvenih razloga svatko trebao pripaziti baš na kvantitetu konzumacije!

Ovdje evo par rečeniica upravo o soli.  Ali ne industrijskoj! Riječ je o proizvodima iz Solane Nin.

Ivan Ivanac iz ninske solane uvjerava da Solana Nin sol proizvodi manufakturno i da je sol te tvrtke u izvornime obliku. A potvrda podobnosti je Bio znak dobiven 2015. godine za cvijet soli te za sitnu i krupnu morsku sol.  Solana Nin, pohvalit će se Ivanac,  jedina je Solana na Jadranu s ekološkim certifikatom.

– Posljednjih godina trsimo se potrošačima ponuditi razna pakiranja našeg cvijeta soli. Najnoviji proizvodi su cvijet soli s kajenskim paprom, cvijet soli s crnim i zelenim paprom, te sol dimljena na dimu za pršut, pancetu i šokol. Takav cvijet soli, makar je proizveden na posve ekološki način, ne nosi oznaku Bio zbog spomenutih dodataka. Sve je pakirano u male staklene teglice. Kao komplet moguće je, primjerice za lijepi dar, kupiti mali paket s te tri solne teglice složene u kutiju u slami. Što se tiče zdravstvenog aspekta: naša sol nije jodirana nego sadrži prirodan jod, te natrij morskih algi. Što se još tiče zdravlja: cvijet soli preporučuje se, dakako, vrlo umjereno, koristiti u prehrani za vrijeme trudnoće i dojenja, zatim za pravilan rad štitnjače, za rješavanje dišnih tegoba… – naglasio je Ivan Ivanac.    ♣

Ol ISTRIA PRESTIGE GOLD u IZRAELU – Na međunarodnom natjecanju ekstra djevičanskih maslinovih ulja Terra Olivo 2017. održanom u Izraelu ekstra djevičansko maslinovo ulje Ol Istria osvojilo je odličje Prestige gold te je svrstano među top 10 svjetskih ulja, uz bok špicama iz Italije, Portugala i Španjolske. Ol Istria ekstra djevičansko ulje jedino je maslinovo ulje iz Hrvatske koje je tako visoko rangirano.

Terra Olivo održava se u Jeruzalemu i slovi za treće ocjenjivanje po važnosti za kreiranje ukupnog poretka najboljih ekstra djevičanskih maslinovih ulja na svijetu. Na Terra Olivo 2017. u Izraelu više od 600 uzoraka ulja iz 20 zemalja svijeta ocjenjivali su vodeći svjetski suci koji dolaze s tri kontinenta. Visoki plasman na ovome ocjenjivanju potvrđuje visoku kakvoću Ol Istria.

Katja Gašparin

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Agrolagune godinama je sinonim visokog standarda kvalitete. Sva ulja dobivena su preradom maslina iz vlastitih maslinika te se odlikuju izrazito visokim sadržajem prirodnih antioksidansa. U masliniku iz kojega stiže sirovina za Ol Istria je Agrolagunina tehnologinja za ulje Katja Gašparin. ♣

RIOJA VINEDOS SINGULARES – Španjolska vinorodna pokrajina Rioja obogatila je svoju piramidu kvalitete uvođenjem, u samu špicu, nove kategorije – vinedos singulares, u slobodnom prijevodu zasebni, posebni vinogradi, odnosno vinogradi izdvojeni po osobitoj kakvoći roda. Consejo regulador Rioja ili Poslovna udruga za vino Rioje sad ima sljedeće razine, spominjem ih od bazne prema vrhu: joven (mlado vino, bez dozrijevanja u drvu), crianza (vino koje tu barem 12 mjeseci dozrijeva u hrastovoj bačvici), reserva (selekcija grožđa i duže dozrijevanje u drvu), gran reserva (niži prinos nego za reservu, pomnija selekcija grožđa, nešto duže dozrijevanje u drvu), i vinedos singulares, 20 posto manji prinos nego za kategoriju reserva, obvezno ručna berba, duže dozrijevanje u drvu.  ♣

Hubert de Bouard de Laforest

CHARDONNAY i SAUVIGNON u SAINT-EMILIONU! – U samo srce carstva crnih sorata i crnoga vina stigli su chardonnay i sauvignon! Još sauvignon u ovome slučaju možda i nije tolika senzacija kao chardonnay, naime postoje dijelovi bordoškog vinorodnog područja gdje se sauvignon odvajkada uzgaja i gdje se od njega proizvodi vino, dok introdukcija chardonnaya i te kako privlači pažnju jer u Bordeaux stiže iz francuske vinogradarske regije Burgundije koja je Bordeauxu i najveći rival na vinskoj pozornici. Hubert de Boüard de Lafortest, suvlasnik famoznog Château Angélusa iz Saint-Emiliona klasificiranoga kao Premier Grand Cru Classé A, enolog koji se proizvodnjom vina bavi od 1956. godine i koji radi i kao eno-konzultant velikog broja vinskih posjeda, odlučio je izaći na tržište sa chardonnayem te sa sauvignonom berbe 2016. De Boüard tako stvara novu robnu marku, a kao naziv rabi svoje ime i prezime. Uz Château Angélus, u vlasništvu obitelji su još i posjedi La Fleur de Boüard u Lalande de Pomerolu i Clos de Boüard u Montagne Saint-Emilionu. Nakon chardonnaya i sauvignona pod nazivom Hubert De Boüard priprema se izlazak i vina od semillona, zatim syraha, merlota i cabernet sauvignona. De Boüard objašnjava da smisao tih vina nije uz vrlo skupi Château Angélus ponuditi vino neke b-kakvoće, nego istinske i autentične bisere koje Saint-Emilion može dati i kroz neke druge sorte porijeklom i iz drugih nekih krajeva. Za svaku sortu pomno su s aspekta tla i mikroklime izabirane pozicije za sadnju vinograda, posebno se pristupa radu u svakom vinogradu, sve je to maksimalno kroz eko-pristup, a vina – chardonnay je dozrijevao u francuskom barriqueu dok je sauvignon jednom trećinom bio u bačvicama od akacije a s dvije trećine u francuskom barriqueu – izlazit će u vrlo malim količinama, do nekih 7000 butelja po etiketi.    ♣

Rasprava o Chianti Classicu – vodstvo i članovi Konzorcija, slijeva: Giovanella Stianti Mascheroni (Castello di Voplaia), Francesco Ricasoli (Barone Ricasoli), Piero Antinori (Antinori nel Chianti Classico), te desno od moderatora na skupu – Sergio Zingarelli (predsjednik Konzorcija) i Giuseppe Liberatore (direktor Konzorcija)

REKORDI CHIANTI CLASSICA – Boom u prodaji pokazuje i vino Chianti Classico docg iz Toscane. U mjesecu svibnju 2017. plasman je zabilježio rekordnu količinu ikad na jednomjesečnoj razini. U odnosu na svibanj 2016. povećanje prodaje u svibnju 2017. bilo je 58 posto! Konzorcij za Chianti Classico docg javlja da se danas butelje Chianti Classica nalaze na više od stotinjak raznih tržišta u svijetu i da se godišnje plasira više od 39 milijuna boca. Najveće tržište za Chianti Classico su i dalje SAD i Kanada koje apsorbiraju nekih 40 posto ponuđenih boca, Italija ih proda oko 22 posto. Uspjeh Chianti Classica na tržištu u Konzorciju objašnjavaju strašću proizvođača da budu sve bolji, ali i čvrstoj udruženosti proizvođača u poslovnu organizaciju koja vrlo uspješno surađuje sa znanstvenim institucijama na području unaprjeđenja kakvoće vina posebice kroz mjere u vinogradu, zatim koja se vrlo uspješno organizirala u marketingu ali i u pravnoj zaštiti od zloporaba vezanih uz falsificiranje vina i neovlašteno korištenje naziva robne marke…  ♣                                                                                 SuČ 06_2017

Name(required)

Email(required)

Website

Comment(required)

Submit

Δ