POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2015 – BUYING GUIDE
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU
Od/since 1994.
SRPANJ – 2015 – JULY
U OVOME BROJU: HRVATSKA – CROATIA • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • SRBIJA – SERBIA• ŠPANJOLSKA – ESPAÑA
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Šampion/Champ – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 90 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.
♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, for the exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting
♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, still acceptable for everyday use
Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid
⇑ = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in a good shape, and improve • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine has a chance to develop significantly with the time in the bottle.
CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75 ℓ: S = small (do 40 kn; till 5 €) • M = medium (40-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-115 kn; 10-15 €) • XL = extra large (116 -150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-230 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 230 kn; 30 €)
Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 16,1 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 2,6 bodova po skali do 5,0 bodova.
Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands
♣ ♣ (M) SAUVIGNON 2013 – VUGLEC-BREG
ZAGORJE-MEĐIMURJE, sorta: Sauvignon blanc, kvalitetno s kzp, polusuho, 12,0 vol%, 0,75 l
VINO je u suglasju sa sortom • harmoniju remeti odnos kiselina i (nepotrebno ostavljenog) neprovrelog sladora, naime slador malo iskače • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (vinogradska breskva…) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – sa neadekvatno pratećom kiselosti za tu slast • tijelom & strukturom dobro • slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (za egzotičnu, istočnjačku, donekle zaljućenu hranu) • 10 – 12° C
♣ ♣ (M-L) RAJNSKI RIZLING 2013 – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Rizling rajnski, kvalitetno kzp, suho, 12,0 vol%, 0,75 l
VINO je u suglasju sa sortom • prilično umireno • prelazi/prešlo zenit ■ IZGLEDOM bistro ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
pjenušci – sparklings
PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Chardonnay, Šipon, Silvanac zeleni, vrenje u boci, brut, 12,7 vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • s finom oksidativnom notom • skladno • dotjerano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • osjet kvasaca – kruha/brioša • fina oksidativna nit ■ U USTIMA slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (šampanjska) • 12° C
♣ ♣ ♣ (L) MILLENIUM brut – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta: Chardonnay & tradicijski stari plešivički kultivari, vrhunsko s kzp, brut, 12,5 vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • sadržajno • skladno • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano – bogato • upućuje na mineralno • voćnost • osjet kvasaca – kruha/brioša ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ (kamenice, topla predjela od namirnica iz mora, riba kao glavno jelo) • veća čaša (šampanjska) • 12° C
♣ ♣ ♣ (M-L) VUGLEC extra brut – VUGLEC-BREG
ZAGORJE-MEĐIMURJE, prirodno pjenušavo, crna etiketa, kvalitetno s kzp, extra brut, 12,0 vol%, 0,75 l
VINO je svježe • dinamično • u suglasju sa: tipologijom • lijepo se pije za osvježenje • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno ■ U USTIMA slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac) • 10° C
♣ ♣ ♣ (M-L) CENTURION Blanc de Blanc Bolfan sec – VINSKI VRH BOLFAN
ZAGORJE-MEĐIMURJE, Zlatar, pjenušavo vino, kvalitetno, sec, 12,0 vol%, 0,75 l.
VINO je zrelo • dopadljivo/koketno • nekomplicirano • lako se pije ■ IZGLEDOM živahno • slamnato-žuto • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU odaje voćnost • floralno • osjet kvasaca – kruha ■ U USTIMA zaobljeno • dosta se osjeti slatkoća – kiselost prati dobro ali s obzirom na sadržaj sladora ipak možda nedovoljno za puni balans • tijelom & strukturom dobro • slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (visoka uska za pjenušac) • 10° C
♣ ♣ (L) POY PRESTIGE brut – MLADINA
PLEŠIVICA-OKIĆ, klasična metoda, kvalitetno pjenušavo s kzp, brut, 12,2 vol%, 0,75 l
VINO je svježe • s dosta živosti • nekomplicirano ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • s veselim perlanjem ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom ali malo oporom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • svježeg – gorkastog – nešto kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (za pjenušac) • 10° C
♣ ♣ ♣ (L) ROSÉ classic brut – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ, sorta Pinot crni, klasična metoda, brut, 12,5 vol %, vrhunsko kzp, 0,75 l
VINO je zrelo • skladno • djeluje umireno – kao da mu nedostaje malo nerva koji se očekuje u pjenušcu ■ IZGLEDOM ružičasto ■ NA NOSU odaje voćnost (plodovi: tamni/crveni, plavi – domaći…) • osjet kvasaca, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (bijelo meso s roštilja) • 10 – 12° C
Dalmacija / Dalmatia
♣ ♣ ♣ (XXL) POŠIP 2011 – KRAJANČIĆ
KORČULA, Čara, sorta: Pošip, vrhunsko s kzp, polusuho, 13,0, vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • ostavlja dojam kao da pomalo prelazi zenit ■ IZGLEDOM zlatno ■ NA NOSU prilično intenzivno • odaje drvo, dosta izraženo • osjet paljenoga (drva) – banane/vanilije ■ U USTIMA zaobljeno • slatkasto – malo i gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12 – 14° C
♣ ♣ (M) POŠIP 2014 Ježina – KRAJANČIĆ
KORČULA, Čara, sorta Pošip, vrhunsko s kzp, suho, 12,5 vol%, 0,75 l
VINO djeluje kao donekle grubo • ne posve čisto • neskladno
♣ ♣ ♣ ♣ (L) KORLAT MERLOT 2011 – BADEL 1862
BENKOVAC-STANKOVCI ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • nadmorska visina: 300 m • sorta: Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: drukčije – zanimljivo – elegantno
VINO je kompleksno • sadržajno • gusto ali ne i teško • dotjerano • skladno • dinamično – s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije, uz hranu, • podesno i za trenutke meditacije • dobro će mu doći još vremena u butelji ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro • začine/mirodije, u tragu – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom – vrlo dobro • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
_________________________________
KUŠANJE: BISTRÒ APETIT Zagreb – Degustacija/ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde bili su u popularnom zagrebačkom restoranu Bistrò APETIT.

U zagrebačkom Bistrou Apetit kušači su, uz osovinu Andrić, Kozarčanin i Suhadolnik, bili sommelieri Ivan Jug i Krešimir Šesnić, zatim enolog i proizvođač vina Velimir Korak, vinski pisac Lada Radin (Taste of Croatia) i Ivan Dropuljić, Zagreb Vino.com. Vina je točio Goran Petrić
Vina za ova ocjenjivanja u organizaciji Vinskog kluba dobivena su od zagrebačkih trgovačkih kuća:
ACROBAT, BORNSTEIN, DROPI PROMOCIJA, GRO-PROM, KONZUM, MIVA, ROTO DINAMIC, VINTESA, VRUTAK
Ovim putem srdačno zahvaljujemo BISTRÒu ESPLANADE i BISTRÒu APETIT na gostoprimstvu, a vinotekarima na uzorcima!
KUŠANJE: BISTRÒ zagrebačkog hotela ESPLANADE – Degustacija i ocjenjivanje za potrošački putokaz Kluba Vinske zvijezde bili su i u objektu BISTRÒ zagrebačkog hotela ESPLANADE. Vina je točio Tomislav Klišanin.

U Bistrou hotela Esplanade u Zagrebu degustatori su, uz standardni klupski trio Andrić, Kozarčanin, Suhadolnik, bili sommelier Ivan Šneler, enologinja Jasminka Šaško, te Tomislav Tuđen iz MIVA-e i prof. Ivan Dropuljić iz Zagreb Vino.coma. Vina je točio Tomislav Klišanin
____________________________
KOREJA u ESPLANADI – Neobični mirisi i zanimljivi okusi zavladali su Esplanadinom kuhinjom nakon što su nedavno ponajbolji korejski kuhari podijelili svoje vještine, dugogodišnje umijeće i provjerene recepte s kulinarskim timom hotela Esplanade. Esplanade je postao prvi hotel u Hrvatskoj koji u stalnoj ponudi ima korejska jela.

Korejski menu u Esplanadi: uz cheficu kuhinje hotela Esplanade Anu Grgić kuharska je ekipa iz Koreje
U suradnji s Veleposlanstvom Republike Koreje u Hrvatskoj, prije nekoliko mjeseci organiziran je Festival korejske kuhinje u Smaragdnoj dvorani, na kojemu su, uz plesne i taekwondoo performance, predstavljena i tradicijska korejska jela. Tada je čak je pet korejskih kuharica – među kojima i predsjednica Instituta korejske hrane i vodeća šefica Kraljevske kuhinje u Koreji, Sook-Ja Joon – pripremalo specijalitete za uzvanike. Esplanadina ekipa kuhara iskoristila je jedinstvenu prigodu da iz prve ruke nauči kako se pripremaju slasni korejski zalogaji, a škola korejske kuhinje trajala je gotovo tjedan dana.
Korejska kuhinja počiva na filozofiji kvalitetnom hranom do zdravog tijela i pozitivnog duha, što je, vjeruje se, i razlog poznate korejske dugovječnosti i snažnih, vedrih osobnosti. Korejska je hrana užitak posebno u vizualnom smislu gdje se spoj pastelnih i vedrih boja pretvara u prava umjetnička djela. Na Korejskom jelovniku u stalnoj ponudi Le Bistròa nalaze se: Kimchi – tradicijski korejski prilog od ukiseljenog povrća i raznih pikantnih začina, kašasta slatka juha od buče i meda, slasni bulgogi s junetinom i soja umakom, šareni bibimbap, morski japchae sa staklenim rezancima od batata s plodovima mora te, kao desert, žele od buče sa svježim voćem. Uz to, u ponudi je i Chamisul Soju, tradicijsko jako piće koje se konzumira prije obroka.■
_______________________________
Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro
♣ ♣ ♣ (XL) MALVAZIJA 2012 Festigia riserva Akacija – AGROLAGUNA
ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Malvazija istarska, kvalitetno kzp, polusuho, 13,1 vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • s dovoljno živosti • u špici ■ IZGLEDOM žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • drvo, umjereno – diskretno • osjet fino paljenoga – dima ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sugerira slast (neprovreli slador dobro se uklapa!) – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša • 12 – 14° C
♣ ♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 – RADOVAN
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol%
VINO je skladno • dotjerano • dinamično • s primarnim aromama • lijepo – lako se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) ALBA MALVAZIJA 2014 – MATOŠEVIĆ
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA na etiketi: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux ■ OPREMA, DESIGN: uredno
VINO je uredno • skladno • za svaki dan ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje donekle na mineralno • voćnost ■ U USTIMA slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) MALVAZIJA 2014 – MARIJAN ARMAN
HRVATSKA ISTRA, sorta Malvazija istarska, kvalitetno s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l
VINO je zeleno • ima svježinu ■ IZGLEDOM žućkasto ■ NA NOSU upućuje donekle na mineralno ■ U USTIMA sa naglašenom kiselosti ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) MALVAZIJA ISTARSKA 2014 – DEKLIĆ
ZAPADNA ISTRA, sorta Malvazija istarska, kvalitetno s kzp, suho, 12,0 vol%, 0,75 l
VINO je u skladu s godištem ■ IZGLEDOM uredno ■ NA NOSU diskretno ■ U USTIMA sa dosta izraženom kiselosti • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
♣ (♣) (M) MALVAZIJA 2014 Festigia – AGROLAGUNA
ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Malvazija istarska, vrhunsko kzp, suho, 13,0 vol %, 075 l
VINO je djeluje kao malo prazno • bez finoće ■ IZGLEDOM žućkasto ■ U USTIMA kiselkasto – gorkasto • tijelom & strukturom vitko do dobro • gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ (M) VALLE 2014 – KOZLOVIĆ
HRVATSKA ISTRA, sorta: Malvazija istarska & Sauvignon, kvalitetno s kzp, suho, 12,0, vol%, 0,75 l
VINO je svježe • nekomplicirano • ne posve skladno ■ IZGLEDOM bistro – slamnato-žuto ■ U USTIMA slankasto – sa dosta naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kiselkastog – gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
♣ (S-M) ŽLAHTINA 2014 – TOLJANIĆ
KRK, VRBNIK, sorta Žlahtina, kvalitetno s kzp, suho, 11,0 vol%, 0,75 l
VINO je obično • vodeno • nekomplicirano • bez finoće – neuzbudljivo ■ U USTIMA tijelom & strukturom vitko/tanko • kratkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša • 10 – 12° C
♣ ♣ ♣ (S-M) ROSÉ 2014 – AGROLAGUNA
ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Cabernet sauvignon, %, kvalitetno s kzp, suho, 11,5 vol, 0,75 l, navojni zatvarač ■ odnos kakvoća-cijena: vrlo dobar
VINO je svježe – lepršavo • osvježavajuće – ljetno • u suglasju sa: tipologijom • lijepo – lako se pije, i na dužu stazu / čaša zove iduću • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • ružičasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ U USTIMA sa donekle naglašenom – dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 12 – 14° C
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXL-XXXL) BOŠKINAC CUVÉE 2011 – BOŠKINAC
PAG ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Cabernet sauvignon, Merlot ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OPREMA, DESIGN: klasično elegantno
VINO je impresivno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • bit će i podesno i za trenutke meditacije • u usponu – traži još vremena u butelji ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • vrlo tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu vrlo dobro (plodovi: tamni/plavi – koštićavi – bobičasti – domaći/dosta višnje) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, uklopljeno • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade – duhana – nit kože ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ ⇒ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) CAPO STELLAE TAURUS CUVÉE 2009 – CAPO
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon 70 %, Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve od 225 ℓ, 500 ℓ i 2000 ℓ ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • zrelo • skladno • dotjerano • vrlo toplo • zakoračilo je u fini tercijarni bouquet • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije ■ IZGLEDOM granatno • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • herbalno, umjereno – diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – vanilije – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno/dobro pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom potentno • gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL-XXL) TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE 2009 – DEGRASSI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Syrah, Petit verdot, Pinot noir, Refošk ■ PODRUM, dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s kzp • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • dinamično • vrlo lijepo se pije, uz hranu, i na dužu stazu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • začine/mirodije (papar, poljubac…), s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • relativno dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) CAPO STELLAE ARIES 2009 – CAPO
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Cabernet franc ■ PODRUM, dozrijevanje: drvena bačv(ic)a ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je kompleksno • bogato – široko • mesnato • ozbiljno • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno • začine/mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C
♣ ♣ ♣ (M-L) CASTELLO 2012 – AGROLAGUNA
ZAPADNA ISTRA, POREŠTINA, sorta: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah, vrhunsko s kzp, suho, 13,7 vol%, 0,75 l, odnos kakvoća- cijena: jako dobar
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato – široko • ozbiljno • zrelo • skladno • ima eleganciju • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: sortama – godištem berbe – dobi • lijepo – lako se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko-granatno ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, vrlo dobro • herbalno, diskretno • začine/mirodije • osjet fino paljenoga (drva) – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno – kremasto • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area
♣ ♣ ♣ (♣) (XXXL) GRAŠEVINA 2006 – BELJE
HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,2 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: obično – boca zamotana u celofan • etiketa: obična privjesnica
VINO je kompleksno • sadržajno • zrelo • skladno • sa finim tercijarnim bouquetom i blagom starinom koja mu nije teret • podesno za trenutke meditacije ■ IZGLEDOM živahno • zlaćano, sa zelenkastom nijansom ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno – jačinom diskretno • upućuje na floralno (kamilica) • herbalno (začinsko bilje/metvica, dodir) • osjet smole, poljubac • mineralno • voćnost (plodovi: posušeni – bijeli – koštićavi) ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • dobro je bocu otvoriti nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno i dekantiranje radi aeracije • veća čaša • 12 – 14° C

Vina Belje, sada najveći proizvođač grožđa u Hrvatskoj! Produkcija kapljice isključivo je od vlastitoga grožđa. Ukupno je oko 650 hektara vinograda, od toga oko 250 ha parcela ekstra kakvoće. Glavni enolog Belja Marijan Knežević s kolegicom iz eno-tima Marijanom Nedoklan (lijevo na slici) i s izvršnom direktoricom za marketing i turizam Ljiljanom Vajda-Mlinaček
♣ ♣ ♣ (M) GRAŠEVINA 2014 zlatna etiketa – BELJE
HRVATSKO PODUNAVLJE, BARANJA ■ VINOGRAD: blaga kosina • sorta: Graševina • berba: na ponajboljim parcelama, u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • oko 20 posto od ukupno pobrane količine fermentiralo je na vlastitom kvascu • dozrijevanje na finom talogu • nešto više od šest mjeseci u velikoj bačvi (18 do 20 hl) • hrastovina ■ OZNAKA na etiketi: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – visoka vitka teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: vrlo dobar
VINO je dotjerano • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično • u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije, uz hranu ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU čisto – lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: zeleni – bijeli – koštićavi) • floralno (kamilica) • botrytis, dodir ■ U USTIMA relativno puno • slankasto – sa kvalitetno pratećom doduše nešto izraženijom kiselosti, bilo bi dobro da se malo smiri, što će se zacijelo i dogoditi nakon još nešto vremena što ga vino provede u boci • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • fino gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12 – 13° C
♣ ♣ (S) GRAŠEVINA 2014 – BELJE
HRVATSKO PODUNAVLJE BARANJA ■ VINOGRAD, sorta: Graševina ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: uredno – obično
VINO je čisto i uredno • dotjerano • sa zelenim notama • s mladenačkim nabojem ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: svježi – zeleni – koštićavi – domaći/jabuka) • floralno (kamilica, dodir) • botrytis, dodir ■ U USTIMA slankasto – sa naglašenom, malo i oštrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ ♣ (M) SAUVIGNON BLANC 2014 Saltwater – IURIS
HRVATSKO PODUNAVLJE/ERDUT, sorta: Sauvignon bijeli, %, kvalitetno s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l
VINO je, dojam je, rađeno da bude u novosvjetskome stilu • svježe • u špici ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU upućuje na vegetalno • malo i floralno (bazga) ■ U USTIMA s naglašenom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12°C
_____________________________
UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.
Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!
WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living
__________________________________
♣ ♣ ♣ (L) SAUVIGNON 2014 Santa Digna – MIGUEL TORRES
ČILE CORDILLERAS VALLE CENTRAL, sorta: Sauvignon bijeli, 13,0 vol%, 0,75 l, odnos kakvoća – cijena: dobar
VINO je složeno • sadržajno • skladno • dotjerano • s elegancijom • dinamično – s dosta živosti • sočno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo – lako ge se pije • u usponu – u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto ■ NA NOSU razvijeno • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • vegetalno (paprika, grašak), diskretno • osjet banane, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino kiselkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12 – 14° C
Champagne
šampanjci – champagne
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) CHAMPAGNE IMPERIAL brut – MOËT et CHANDON
CHAMPAGNE ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, Pinot noir, Pinot meunier ■ OZNAKA na etiketi: Champagne a.o.c. • brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno • etiketa: privlačno
VINO je proizvedeno sjajno, tehnički savršeno • dotjerano do maksimuma • s jačom dozom dopadljivosti • zrelo • skladno • elegantno – profinjeno • oksidativna nota karakteristična za šampanjce svedena je na minimum • svježe • dinamično • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama • lijepo – lako se pije i, za onoga tko ima novaca, na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: bijeli – koštićavi) • osjet korice kruha/brioša – netom pečenog prhkog tijesta za kolač ■ U USTIMA zaobljeno • sa vrlo kvalitetno pratećom kiselosti – sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • veća čaša (šampanjska) • 10 – 12° C
♣ (XXL) BLANC de BLANCS à CUISLES brut – HEUQ PERE & Fils
CHAMPAGNE, sorta Chardonnay, aoc, brut, 12,5 vol%, 0,75 ℓ
VINO je s prejakom oksidativnom notom ■ U USTIMA slano
__________________________________
DINO ACROBAT
Boćarski dom, Zagreb
NOVO U PONUDI:
Loire – Sancerre Pascal Jolivet: Sancerre, Pouilly Fumé! Burgundija: Domaine Olivier Leflaive: Pouligny Montrachet, Bâtard Montrachet, Chevalier Montrachet, Meursault 1er cru Blagny; Christian Moreau: grand cruovi Toskana: Sassicaia, Ca’Marcanda (Gaja), Le Macchiole… Pijemont: grappe Berta
uskoro: Vietti – barolo, barbaresco, barbera
MESO je KRALJ! – meso: svježe i dozrijevano, prerađevine prve lige – MEAT the KING!
_________________________________
Loire
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) SANCERRE 2014 Les Caillottes – PASCAL JOLIVET
SANCERRE, Loire, sorta: Sauvignon bijeli, aoc, suho, 12,5 vol%, 0,75 ℓ (punjeno i u 1,5 ℓ)
VINO je tehnički sjajno odrađeno • kompleksno • skladno • dotjerano • elegantno • dinamično – s nervom – s puno živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lijepo se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato-žuto • svijetlo ■ NA NOSU fino iskazano • upućuje na mineralno • voćnost (citrusi) ■ U USTIMA zaobljeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša (bordoška) • 12° C
Friuli Venezia Giulia / Furlanija Venecija Julija
♣ (L-XL) FRIULANO 2014 – TORRE ROSAZZA
COLLI ORIENTALI DEL FRIULI, sorta Friulano, doc, suho, 12,5 vol%, 0,75 l
VINO je donekle nečisto, osobito na nosu • djeluje kao malo zagoreno • bez finoće • teže ga se pije ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ U USTIMA tijelom & strukturom dobro • gorkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • 8 – 10°
Sicilia / Sicilija
♣ ♣ (S-M) GRILLO 2014 – FEUDO ARANCIO
SICILIJA, sorta Grillo, suho, 12,5 vol %, 0,75 l
VINO je prilično ravno • nekomplicirano • neuzbudljivo • u špici/prelazi zenit ■ SERVIS: ⇑ • 10° C
Veneto
pjenušci – bollicine
♣ ♣ (M) PROSECCO SUPERIORE brut – MASOTTINA
CONEGLIANO-VALDOBBIADENE, docg, brut, charmat, 11,5 vol%, 0,75 l
VINO je dotjerano • skladno • lepršavo • osvježavajuće • dopadljivo/ljupko • nekomplicirano • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije, kao aperitiv i uz jednostavnija jela ■ IZGLEDOM živahno • vodo-blijedo • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ NA NOSU diskretno • odaje voćnost, izraženu dobro • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg – kiselkastog – kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • čaša uska visoka za pjenušac • 8 – 10° C
♣ ♣ ♣ (M) PROSECCO extra dry – RUFFINO
Extra dry, charmat, 11,0 vol%, 0,75 l
VINO je skladno • dopadljivo ■ IZGLEDOM vodo-blijedo • s veselim – trajnim perlanjem ■ NA NOSU upućuje na voćnost • osjet kvasaca ■ U USTIMA sladi / šećer mu daje stanovitu punoću • kraćeg je slatkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (bijelo meso s povrćem, kolač) • čaša visoka uska za pjenušac • 10 – 12° C
♣ ♣ ♣ (M) CUVÉE DOLCE – MASOTTINA
CONEGLIANO VALDOBBIADENE, spumante di qualità, charmat, slatko, 9,0 vol%, 0,75 l
VINO je prilično aromatično • dotjerano • vrlo koketno ■ IZGLEDOM bistro • vodo-blijedo ■ NA NOSU intenzivno • odaje voćnost, izraženu dobro • floralno (cvijeće: svježe/bazga – posušeno) • mirodije (muškat) ■ U USTIMA zaobljeno • naglašeno slatko • tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • manja čaša • 8 – 10° C
Primorska
♣ ♣ ♣ (M-L) PINOT GRIS 2014 – TILIA
VIPAVSKA DOLINA, sorta: Pinot sivi, kakovostvo s kzp, suho, 13,0 vol%, 0,75 l
VINO je dotjerano • skladno • svježe • s dosta živosti • lako se pije, uz hranu, i na dužu stazu • u špici ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: svježi – zeleni – bijeli – koštićavi) • vegetalno ■ U USTIMA slankasto – sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 10 – 12° C
♣ ♣ (M-L) RIBOLLA GIALLA/REBULA 2014 – JAKONČIČ
GORIŠKA BRDA, sorta Rebula, kakovostno kzp, suho, 12,5 vol%, 0,75 l
VINO je neuzbudljivo • bez finoće • prosječno ■ IZGLEDOM slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na voćnost ■ U USTIMA slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom dobro • gorkastog – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • 10 – 12° C
♣ ♣ ♣ ♣ (M) OSAM TAMBURAŠA 2014 – VINARIJA ZVONKO BOGDAN
PALIĆ ■ VINOGRAD sorta: Pinot bijeli, Chardonnay, Sauvignon ■ OZNAKA na etiketi: 12,0 vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • skladno • dotjerano • dinamično • lijepo – lako se pije ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost • floralno • vegetalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – srednje dugog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C
♣ ♣ ♣ ♣ (XL) CUVÉE No 1 2012 – VINARIJA ZVONKO BOGDAN
PALIĆ, sorta: Merlot, Cabernet franc, Frankovka, suho, 14,5 vol%, 0,75 l
VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • skladno • ima eleganciju • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortama – dobi • lijepo ga se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u usponu ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na mineralno • voćnost • herbalno, diskretno • osjet čokolade – kave ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • blago sušećeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗ • velika čaša (bordoška) • 16 – 18° C
♣ ♣ (S) CANDIDATO VIURA 2013 – COSECHEROS y CRIADORES
TIERRA de CASTILLA, sorta: Viura, suho, 11,5 vol%, 0,75 l
VINO je odlično ispeglano • skladno • svježe • lako se pije, i na dužu stazu ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mirodije (začinsko bilje), s mjerom – uklopljeno ■ U USTIMA s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • svježeg – gorkastog završetka ■ SERVIS: ⇑ (pohani smuđ?) • srednje velika čaša (bordoška) • 10 – 12° C
_________________________________
kušano još/ tasted too • impresivni veterani/impressive oldies
♣ ♣ ♣ ♣ (♣) OTTOCENTO CRNI 2008 – CLAI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD, sorta: Merlot, Refošk, Cabernet sauvignon • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM dozrijevanje: nešto više od 12 mjeseci • barrique ■ OZNAKA na etiketi: kvalitetno s k.z.p. • suho • 15,3 vol% • ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – osebujno, malo vuče na starinsko
VINO je sjajno • kompleksno • sadržajno • bogato – široko • s nijansom rustikalnosti • autorski rad • ozbiljno • zrelo • skladno • toplo • još s dosta živosti • sa tercijarnim bouquetom • nota starine fina i ne osjeća se kao star(ikav)ost i balast • lijepo se pije, uz hranu • podesno i za trenutke meditacije • u špici – prelazi zenit ■ IZGLEDOM granatno • tamno – gotovo neprobojno ■ NA NOSU lijepo iskazano • upućuje na voćnost (plodovi: tamni – bobičasti) • osjet prženoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • tijelom & strukturom potentno • dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇑ • odčepiti nekoliko sati prije posluženja – poželjno dekantirati • velika čaša (bordoška) • 18° C
Izložba vina Zelina 2015 / CMREČNJAK KAO ŠAMPION
PRIREDBA u SASVIM NOVOM – BOLJEM! – RUHU!
U sasvim novom ruhu dočekala nas je 47. Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Zelini, ove godine odvojena od tradicijake manifestacije Svetoivanjski dani. Veliki prostor u zelinskoj sportskoj dvorani djelovao je, po zamisli scenografa Ivice Propadala, vrlo dinamično, s oslikanim, živopisno ukrašenim zidnim stijenkama, bio je i ispunjen s više okomito postavljenih bačvica namijenjenim ponuđačima da im budu izlagačka mjesta, pultovi za prezentaciju proizvoda. Dobar dio dvorane zauzeli su i stolovi sa sjedalicama, namijenjeni realizaciji ugostiteljske ponude.
Po onome što se vidjelo već i prije službenog otvorenja a onda i poslije njega, zelinska izložba vina, inače pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i sa Zagrebačkom županijom i gradom Sveti Ivan Zelina kao supokroviteljima, napokon se, nadam se, i definitivno odmiče od prijašnjih dosadnih priredbi na koje se u većem broju dolazilo samo prvoga dana – po odličja (nagrađeni proizvođači) i na besplatnu zakusku (svi zajedno). Glede programa manifestacije, realizirane su eto bitne promjene u odnosu na niz prethodnih izdanja priredbe, ti noviteti trebali su odnosno bi trebali pridonijeti većoj dinamičnosti i atraktivnosti pa u skladu s time, kako se nada organizator, privući više posjetitelja, i to upravo onih koji žele doći ne tek na uobičajeni vašar nego koji se žele usredotočiti na vino kao protagonista događanja.
Kristijan Kure, supruga mu Mirjana Jarec Kure i njihv sin Martin u društvu sa zagrebačkim ugostiteljem Tomislavom Vukom (konoba Dida) i savjetnikom za politiku u veleposlanstvu Republike Indonezije Widjosenom Sastroamdjojom i njegovom suprugom. Nekoliko dana poslije zelinske izložbe vina Tomislav Vuk otputovao je u Jakartu na prezentaciju hrvatske kapljice indonezijskim uvoznicima
U sportskoj dvorani u Sv. Ivanu Zelina pojavili su se proizvođači vina i delikatesa (sir, suhomesnati proizvodi, bučino ulje…) kao izlagači, a uz one iz kontinentalnoga dijela Hrvatske i posebice sa sjeverozapada (Međimurje, Hrvatsko zagorje, Plešivica, Zelinsko prigorje…), i neki iz drugih država, kao gosti. Bio je tu Bovin iz Makedonije, posebno su se pak isticali prezentatori šampanjaca, te pjenušaca (Blanquete de Limoux i Crémant de Limoux) iz Francuske. Francuski sommelieri prvoga su dana Izložbe, uoči službenog otvorenja, održali radionicu posvećenu pjenušavome vinu ali i – cognacu i armagnacu. S obzirom da vino, posebice ono vrhunsko, ali i cognac ne idu bez vrhunske čaše, logičan uvod u sve bila je radionica o čašama najpoznatijeg i ponajboljeg svjetskog proizvođača Riedela, u organizaciji zagrebačke
Sa sjajnom orehnjačom – Štefica Jarec
Promjenu koncepta izložbe s mrtve prirode na živo događanje svakako treba pohvaliti, međutim nužno je da ta nova priča i zaživi i do kraja, a to znači da pridonese nužnoj nazočnosti izlagača i posjetitelja u dovoljnoj ne samo prvog dana nego i dan kasnije, kad više nema dodjele diploma i kad nema organiziranog besplatnog banketa. Ove godine idućeg dana, nakon otvorenja, posjetitelja je u Zelini bilo nešto više nego prijašnjih godina u dane nakon otvaranja, što ohrabruje, ali ipak je to daleko od onoga koliko bi ih moglo i trebalo biti, s obzirom da je sada zelinska izložba ipak izlog vina cijele sjeverozapadne Hrvatske. Kakav je, na kraju, ove godine bio ukupan posjet, i koliko je ova Zelina donijela, povratno, koristi organizatoru (investitoru) koji treba ne samo pobrinuti se za osnovnu logistiku nego i opravdati ulaganje, to zasad zna samo organizator.
Francuska prezentacija šampanjaca i pjenušaca
S obzirom na blizinu Zagreba, Varaždina, Međimurja, Podravine i Moslavine potencijal zelinske izložbe nije mali. Prvi koraci da se manifestacija učini atraktivnom sada u učinjeni, ali bitno je ne samo ići dalje u tome pravcu nego i usredotočiti se na promidžbu, u nju uložiti truda, znanja i sredstava… S dobrom promidžbom, nakon toliko godina nekvalitetnog posjeta zelinskoj izložbi, i u procesu privlačenja posjetitelja (uvelike ugostitelja, vinskih trgovaca, sommeliera…) treba ustrajati, taj proces zasigurno ne može biti kratak, nedovoljno dobro osmišljen, te bez maksimalnog zalaganja.
Uz pult Borisa Vugleca, koji je sa svojom enologinjom Jasminkom Šaško prezentirao novi, extra brut pjenušac. Vuglec je inače osvajač zlatne medalje za Cabernet sauvignon 2011 (među cabernetima je na ocjenjivanju bio i onaj iz 2012 a od Milana Bandića!)
Evo i najbolje ocijenjenih vina sa 47. zelinske izložbe, redosljedom po uspjehu: 1. Graševina 2012 ledeno vino – Cmrečnjak (94/100 bodova); 2. Traminac 2011 ledeno vino – Kutjevo d.d. (93/100); 3. Traminac 2012 (slatki) – Zlatko Sonenšajn (91); 4. Graševina 2009 ledeno vino – Feravino (91); 5. Chardonnay 2013 Goldberg (suho) – Belje (89); 6. Traminac 2011 izborna berba prosušenih bobica – Iločki podrumi (89); 7. Traminac 2013 (slatko) – Đurinski (88). Uvelike, dakle, u znaku traminca i u znaku slatke kapljice.
Najbolje ocijenjena vina po ostalim sortama: Pinot bijeli 2011– Jelena i Antun Kojter (88); Sauvignon 2011 – Branimir Žigrović (88); Pinot sivi 2014 – Nada Matočec (87); Frankovka 2012 (polusuho) – Orahovica (86); Cabernet sauvignon 2009 (suho) – Belje (86); Pinot crni 2012 (suho) – Kutjevo d.d.; Syrah 2012 Miraz (suho) – Feravino; Cuvée (mješavina sorata) 2012 (suho) – Feravino (86); Kraljevina 2014 (suho) – Puhelek Purek (86); Manzoni 2014 (polusuho) – Jarec-Kure
Najbolji pjenušac: Barun 2013 – Barundić (86), koji je bio i u najužoj konkurenciji i za nagradu za vizualni dojam.
Iz Slavonije kao izlagač je došao i Mario Jakobović iz Kutjevačkog vinogorja, a na slici je s Natalijom Horvat, mladom budućom enologinjom posjeda Coner iz bjelovarskoga kraja koja studira na Veleučilištu u Požegi. Jakobović, koji, inače, radi na Veleučilištu u Požegi a u Ramanovcima ima podrum, udružio je snage s Conerom i uskoro njih dvojica izlaze sa zajedničkom etiketom vina
Šampion u dizajnu – boca Kraljevine Puhelek Purek, i prva pratilja, butelja Barundićeva pjenušca Barun
U izboru najboljeg vizualnog identiteta pred žirijem u kojemu su bili Ivica Propadalo, Vito Andrić, Ivo Kozarčanin, Tomislav Radić, Ivan Dropuljić i Željko Suhadolnik a rad kojega je budno pratila Štefica Kramarić iz Gradskog poglavarstva Zeline, u finalu su se našli pjenušci Barun (Špoljar-Barundić) i Poj (Mladina), te Kraljevina Zelina 2014 obitelji Puhelek Purek. Pobjedu je, više kao idejno rješenje etikete i kao novitet s unosom dosta živosti nego kao konačno dovršeno ostvarenje, odnijela boca s Kraljevinom Zelina Puhelek Purek.
Žiri za izbor najboljeg izgleda boce, s Ivicom Propadalom te sa Šteficom Kramarić iz Gradskog pogalavarstva Zeline
Gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec i njegova zamjenica Ivana Puhelek Purek, osvajačica nagrade za najbolju kraljevinu i za vizualni identitet vina
Ivana Puhelek i njen otac Stjepan Puhelek Purek, u društvu s ministrom Gordanom Marasom
Eno-šampionat Zagrebačke županije 2015: ŠIMANOVIĆ, JAREC-KURE, VOŠTINIĆ-KLASNIĆ, PUREK, PAVLIN
Šampion Zagrebačke županije 2015, na slici Dražena Kopača: Željko Šimanović sa kćerkom u društvu sa zamjenikom župana Rudolfom Vujevićem (u sredini)
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
GLAVNO ODLIČJE (SLAVODOBITNIK!) i TITULA PRVAKA u RAJNSKOM RIZLINGU POŠLI SU u PRIBIĆ (KRAŠIĆ), JEDNA ŠAMPIONSKA TITULA TE TITULA PRVAKA U CHARDONNAYU ZAVRŠILE u ZELINI, JEDNA, ZA BERMET, OTIŠLA U SAMOBOR, A JEDNA, ZA CRNO VINO, OSTALA JE u IVANIĆ-GRADU
Svoje 12. ocjenjivanje vina Zagrebačka županija organizirala je u restoranu Garfield u Ivanić-Gradu. Uz žiri enologa na čelu s prof. dr. Stankom Herjavec kao predsjednicom, radio je i poseban žiri vinskih novinara, u sastavu Vito Andrić, Dražen Kopač, Ivo Kozarčanin, Tomislav Radić, te Željko Suhadolnik. Po tradiciji, degustirani su uzorci koji su u ovo, finalno kušanje pristigli okićeni zlatom na izlučnim natjecanjima po udrugama. Novinarski žiri birao najbolji županijski chardonnay i najbolji rajnski rizling. Ocjenjivanje su nadgledali Krešo Škrinjar, iz udruge vinogradara i vinara Ivanić-Grada Brenta, te, ispred Zagrebačke županije, Danijel Rukavina, koji je na računalu obrađivao ocjene i na kraju podastro rezultate.
Na glavnom kušanju bilo je nekih devedesetak uzoraka proizvedenih u Županiji. Izbor chardonnaya i rajnskog rizlinga podastrt pred novinare ove godine nije baš bio velik – sedam chardonnaya i šest rajnskih rizlinga, to je možda i upola manje od broja uzoraka u nekim boljim vremenima, a objasniti bi se eventualno moglo kvalitativno a i količinski lošom berbom 2014., naime neki proizvođači nisu bili dovoljno zadovoljni kakvoćom da bi vino dali na ocjenjivanje, a neki pak koji bi, što se tiče postignute kakvoće, i sudjelovali sa svojim uzorkom na ocjenjivanju nisu zadovoljni količinom pa se nisu željeli eksponirati i reklamirati vezano uz proizvod kojega je iz 2014 premalo s obzirom na moguću potražnju za kapljicom.
Žiri novinara za izbor najboljeg chardonnaya i najboljeg rajnskog rizlinga Zagrebačke županije: Ivo Kozarčanin, Dražen Kopač, Tomislav Radić, Vito Andrić i Željko Suhadolnik (predsjednik). Stoje Krešimir Škrinjar, predsjednik ivanićgradske udruge vinogradara i vinara Brenta, Tomislav Voštinić, koji je točio vina, te Danijel Rukavina, predstavnik Zagrebačke županije koji je kompjuterski obrađivao podatke o ocjenama
Možda je ekstremna 2014. na određeni način i putokaz proizvođačima da se više posvete i produkciji vina koja će pred kupce ne uvijek samo kao mlada i zelena nego i kao ona barem godinu dana stara ako ne i starija, i u punoj zrelosti. Upravo ove godine među chardonnayima je i dominiralo jedno takvo, koje je u trenutku ocjenjivanja bilo staro nešto više od godine i pol dana, a iako ni ono nije rođeno u berbi što bi se u u ovim našim krajevima dugo pamtila po kvaliteti, ipak je nastalo u berbi (2013.) koja je bila puno bolja od 2014.
Među chardonnayima tri su vina bila iz Zeline, tri s Plešivice, a jedno iz Zaprešića. Među rajnskim rizlinzima dva su bila s Plešivice, po jedno iz Zaprešića, Krašića, Zeline i Dugog Sela-Vrbovca.
Kao ukupni šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja okrunjen je Željko Šimanović, vinogradar i vinar iz Pribića kod Krašića. Njegova Graševina izborna berba 2013 s 88/100 bodova osvojila je titulu prvaka Zagrebačke županije za 2015, te titulu prvaka u kategoriji bijelih vina s ostatkom neprovrelog sladora. Ovdje valja pripomenuti da je Šimanoviću neposredno za vrat disao Stjepan Đurinski iz Zaprepšića, čiji su traminci, jedan izborne berbe 2013 a drugi izborne berbe bobica iz 2011 osvojili također 88 bodova. Željko Šimanović plasirao se i na prvo mjesto kod novinarskog žirija, s polusuhim Rajnskim rizlingom iz 2014. Šimanović je inače imao uspjeha i s Frankovkom 2012, za koju mu je žiri enologa dodijelio 86 bodova.
U grupi bijelih mirnih vina prvak Zagrebačke županije za 2015 je Sauvignon 2014 obitelji Puhelek Purek iz Zeline, u grupi crnih mirnih vina slavio je Tomislav Voštinić iz kuće Voštinić-Klasnić, za mješavinu crnih sorata Red 2012, a u kategoriji specijalnih vina nametnuo se Pavlinov samoborski bermet.
Prvak u chardonnayu za 2015: obitelj Jarec-Kure, uvijek standardno dobri. Na slici je Kristijan Kure
I te kako zadovoljna može biti obitelj Jarec-Kure iz Zeline, koja je za pet svojih vina dobila tek neznatno niže ocjene u odnosu na uzorak proglašen ukupnim šampionom. Pinot bijeli 2013 Jarec-Kure osvojio je 87 bodova, Chardonnay 2013 i 2014 i Manzoni 2014 po 86! K tome, obitelj Jarec-Kure proglašena je po odluci novinarskoga žirija i prvakom u grupi chardonnaya, moglo bi se reći nadmoćno, naime Chardonnay 2013 plasirao se na degustaciji sedme sile na prvo, a Chardonnay 2014 na drugo mjesto!
OPTIČAR NA VINSKOM KOLOSIJEKU
Suvremeni zagrebački vinski prsten, inače, od nekog vremena sve čvrstije obuhvaća i Ivanić-Grad, domaćin ocjenjivanja i dodjele nagrada za 2015. Ima tamo udruga vinogradara i vinara, Zagrebačka županija tamo povremeno i organizira ocjenjivanja (županijskih) vina i podjelu medalja, ali kad se govori o vinu u Ivanić-Gradu onda se osjetno nameću i prezimena Voštinić i Klasnić. Mladi Tomislav Voštinić, nastavljajući obiteljsku tradiciju, unaprjeđuje ono što je radio njegov djed Zlatko Klasnić. Uz šampionski naslov za crno vino Red 2012 (šteta je što na ocjeni nije mogao biti i njegov crnjak Fabula, koji je po meni i bolji!), na ovom najnovijem županijskom vrednovanju plemenite kapljice Voštinić (Klasnić) osvojio je još jedno zlato – za Muškat ottonel 2014, te jedno srebro, za pjenušac.
Vinska uzdanica Ivanić-Grada: Tomislav Voštinić, sa suprugom Dunjom i djedom Zlatkom Klasnićem
Iznenađenja iz podruma dede Klasnića: odlično uščuvan Škrlet 1996, te zanimljiv rajnski rizling iz 1996!
Tomislav Voštinić naukovao je i završio za optičara, ali sebe on nije vidio u društvu sa slabovidnima i s lećama, nego se vidio na kolosijeku vina! Dobro je – bez naočala odnosno leća – pogledao u prošlost i u budućnost, i odlučio život u profesionalnome smislu posvetiti uzgoju vinove loze i proizvodnji plemenite kapljice. Što ga je privuklo iz prošlosti? Vrlo uspješno obiteljsko djelovanje u sektoru vina, koje traje, veli, više od osam desetljeća, te, konkretno, interesantna i još uvijek vrlo dobro očuvana bijela vina, i od Škrleta, što ih je proizveo i napunio u butelju njegov djed Klasnic još prije dvadesetak godina. A u sadašnjosti? To da je vino u društvu vrlo cijenjeno i traženo piće, koje – s obzirom da je ono, ako se pošteno radi, kroz sastav i organoleptiku vrlo vezano uz tlo, teritorij – može biti lijepa baza za uspješan razvoj turizma, što rezultira osiguranjem egzistencije. A u budućnosti? To da se sve više potrošača okreće kakvoći, što omogućuje postizanje više cijene za bolju kapljicu i, zajedno s turizmom kao dodatkom i kao nadgradnjom u ponudi, osigurava i bolji život.
Kuća s podrumom, te vinograd Voštinić-Klasnić
U vrijeme kad je problem naći zaposlenje i kad je velika nesigurnost glede očuvanja radnog mjesta kod poslodavca, mladi Tomislav Voštinić spazio je dakle šansu u komparativnim prednostima – obiteljskom iskustsvu i renomeu u vinu, prijenosu znanja i iskustva sa starijih generacija na mlađu (ovdje djed-unuk) te u tri hektara obiteljskog vinograda na Graberskom brdu u vinogorju Ivanić-Grad – Voloder, kao i u postojećem i uređenom lijepom i u zemlju ukopanom familijarnom podrumu (sprema se proširiti ga!). Od nule je, kaže, morao krenuti što se tiče struke: pohađao je strukovnu nastavu na Učilištu za vinogradarstvo i vinarstvo u Požegi, a i nakon što je završio nauk neko je vrijeme proveo radeći na praksi u Moralićevom vinskom podrumu u Božjakovini, da bi s vinom startao samostalno prije osam godina.
Uz spomenuta tri nakošena ivanićgradska hektara na kojima na 190 metara nadmorske visine uzgaja Škrlet (60 posto), pa Muškat žuti, Muškat ottonel, Graševinu, Chardonnay, danas brine i o 1,5 ha u Suzi u Baranji, gdje su mu crne sorte Merlot (merlota za Red, objašnjava, osigurao je iz vinograda unutar Zagrebačke županije pa mu je to i omogućilo da vino prijavi na ovo ocjenjivanje), Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Syrah, loze su stare od 20 do 40 godina. Od syraha radi jedno jednosortno vino a od kasnije branoga grožđa gore spomenutih kultivara kreira Red, od merlota, cabernet sauvignona i syraha, te Fabulu, od još malo kasnije branih merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca, oba su vina vrlo voćna i strukturom snažna a istodobno i elegantna. Fabula, koja je inače punjena u magnume a nudi se na kapaljku, iako je grožđe – kako je rekao Tomislav Voštinić – brano još kasnije, u ustima ne djeluje slatkasto kao Red, i ostavlja dojam interesantnijega.
Tomislav Voštinić: podrumu uz bačvice gdje dozrijeva crno, i u degustacijskoj sobi uz gotov proizvod
Pedantnost i smisao za kreaciju naslijedjeni obiteljski, znanja stečena u školovanju, iskustvo iz prakse u Kutjevu i suradnja s eno-konzultantskim dvojcem Miodrag Hruškar i Krešo Hren iz zagrebačke savjetodavne tvrtke Eno-Expert rezultirali su dobrim vinima, sasvim solidnim (bijelima) čak i iz nemilosrdne lanjske berbe. Važno je istaknuti i to da Voštinić nije zatvoren u postojeće kalupe nego je otvoren za razne stilove, upušta i u duže maceracije i bijelih kultivara, zasad međutim još na nižoj temperature, ali razmišlja i o pokusima s maceracijama uz koje se odvija i alkoholna fermentacija.
Vrlo urednim do i višeslojnim (crnim) vinima iz normalnih berbi (2014. je bila nenormalna!) i solidnim plasmanom na ocjenjivanju vina Zagrebačke županije Voštinić je zaista ugodno iznenadjenje na našem tržištu (vino zasad najviše prodaje u Ivanić-Gradu i Zagrebu), a uskoro bi mogao biti prisutan i u – Češkoj, naime izgledi su da tamo nešto izveze!…
SuČ – 06/2015
Bedekovčina 2015 / HRVATSKO ZAGORJE – OD GEMIŠTA DO NAJVIŠIH PREDIKATA
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
TRADICIJSKA 48. SMOTRA VINA NA BEDEKOVAČKIM JEZERIMA: HOĆE LI TAJ LIJEPI PRIRODNI KOMPLEKS, PEDESETAK KILOMETARA UDALJEN OD ZAGREBA, POSTATI SREDIŠTE DRUŠTVENIH DOGAĐANJA TE VRHUNSKO IZLETIŠTE KAKVO, s OBZIROM NA POTENCIJAL UPRAVO ZA TO, i ZASLUŽUJE?
Da, Hrvatsko zagorje – od gemišta do najviših predikata! Ali, ne mislim ovdje na piće gemišt, koje se neki žarko trse i zaštititi kao zagorski adut, nego na nešto što je i te kako tradicija u Hrvatskom zagorju – mješavinu više različitih sorata u vinogradu s time da se one istovremeno beru i zajedno preradjuju, to je u Austriji, posebice u vingorju Beča, znano pod pojmom Gemischter Satz. Na jedan takav – i to vrlo dobar! – Gemischter Satz u boci naišao sam na netom održanom 48. Sajmu zagorskih vina u Bedekovčini, i to kod klanječkog vinogradara/vinara Nenada Posavca. Lijepo, svježe i baš Hrvatskom zagorju pripadajuce piće, odlično osvježavajuće, lako se pije i na dužu stazu, pogodno i da ga se u čaši pomiješa s malo mineralne ili soda vode u ono što poznajemo kao gemišt ili špricer, ali ovog Posavčevoga zapravo bi bila grehota miješati s bilo kakvom vodom! To bi, eto, kao profinjenu varijantu zagorskog nacionalnog pića, vrijedilo štititi i promovirati kao vlastitu robnu marku! I onda ne ostati tek na tome, nego uspostaviti i još jednu višu razinu. Kao što to čine bečki proizvođači, koji uz laganiju varijantu imaju i vrlo ozbiljne uratke pod markom Gemischter Satz.
Visokonagrađeni vinari sa županom Željkom Kolarom (treći slijeva)
Na sasma drugoj strani proizvodne skale od prije koju godinu su u Hrvatskome zagorju – inače, zbog šlampavosti i nesposobnosti pa i nebrige više generacija vinogradara i vinara u tome dijelu Lijepe naše da se kako treba iskoriste prirodne pogodnosti što taj teritorij pruža za uzgoj plemenite vinove loze, dugo od strane zahtjevnijih potrošača plemenite kapljice bagateliziranome i posprdno nazivanome carstvom kiseliša – sjajni i šire izvan Zagorja poznati visoki predikati. Zahvaljujući Borisu Drenškome Bodrenu iz okolice Huma na Sutli.
A između Posavca, koji inače proizvodi i jako dobra jednosortna vina, i predikatnog Drenškoga, na već relevantno visokom stupnju kakvoće u Hrvatskome zagorju su su mirni klasičari redovnih berbi i poneki pjenušar s eno-uradcima od najpoznatijih internacionalnih kultivara, konkretno Vinski vrh Bolfan (mirno – bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Vuglec-breg (mirno bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Petrač (mirno bijelo, rosé i crno, te pjenušavo vino), Micak (mirno bijelo i crno), Zvonko Sever (uglavnom mirno bijelo i predikati, kao dodatna posebnost je revitalizirana stara lokalna sorta Sokol), Petrovečki (bijelo i crno).
Ta upravo nabrojana imena na ocjenjivanju, priređenom uoči sajma vina, osvojila su šampionske titule te zlata i srebra, konkretno ukupni prvak 48. Sajma zagorskih vina je Boris Drenški Bodren, ali odmah do njega i te kako je razloga za slavlje imao Boris Vuglec, s tri dobivena zlata i jednom titulom najboljega u svojoj grupi.
Šampion Boris Drenški Bodren i trostruko zlatna enologinja Vuglec-Brega Jasminka Šaško (toči pjenušac), inače predsjednica udruge Vino Zagorje, slave u društvu s Lucijom Šipek iz HGK Krapina i Slavkom Merkašom, predsjednikom Grupacije za vinogradarstvo i vinarstvo pri HGK Krapina. Lucija Šipek, Jasminka Šaško i Slavko Merkaš bili su, inače, članovi Organizacijskog odbora Sajma vina u Bedekovčini
Dodatna posebnost kod Zvonka Severa: vino od autohtone sorte Sokol
Bodren je šampion s ledenom berbom sivog pinota iz 2011 godine, s 92/100 bodova dostigao je veliku zlatnu medalju. On je dakako i prvak u kategoriji predikatnih vina. Najbolje ocijenjeno bijelo mirno vino redovne berbe a s ostatkom šećera (zlato) je Graševina 2013 vinarije Micak iz Marije Bistrice, najbolje ocijenjeno crno vino (zlato) je Cabernet sauvignon 2011, najbolje ocijenjeni sauvignon je onaj iz 2013 (zlato) i najbolje ocijenjeni pjenušac (zlato) je Baronial brut (zlato), sva tri su proizvodi Vuglec-brega, najbolje ocijenjeno bijelo mirno suho vino je mješavina sorata iz 2014. (zlato) od Josipa Znike. Najbolji chardonnay (zlato) pokazao se onaj iz 2013 od Nenada Posavca (inače dobitnika i srebra za Rajnski rizling 2013), Zvonko Sever primio je veliku zlatnu medalju za svoj predikat Muškat žuti 2009 ledenu berbu, te zlata za Traminac 2012 izbornu berbu i za vino Sokol 2012…
_________________________________
RIJEČ PREDSJEDNICE ŽIRIJA dr.sc. IVANE ALPEZE: UTA! – Prošlu godinu pamtit ćemo kao onu za koju se najradije kaže: Ne ponovila se!. S potpuno poremećenim tijekom fiziološkog razvoja grozda, prvenstveno zbog klimatskih uvjeta, iz mnogih vinograda grožđe nije ni dospijelo u bačve, a nemali je broj proizvođača odustao od prezentiranja vina javnosti. 2014. je bila godina za dokazivanje znanja u borbi s patogenima. Unatoč svemu, na ovogodišnjem ocjenjivanju bilo je dosta uzoraka i bilo je puno iskrenih i korektnih vina.
Većinu vina karakterizirali su jednostavnost, manjkavost tijela i nedostatak arome, niži sadržaj alkohola, veća ukupna kiselost i nerijetko problemi oštrih acetatnih mirisa. U vinima iz 2014. nerijetko smo se susreli s vinima s tzv. atipičnom aromom dozrijevanja, koja je kao problem do sada bila gotovo na teoretskoj razini. Riječ je o promjenama senzornog karaktera vina koje je moguće uočiti već nekoliko mjeseci po završetku fermentacije, tijekom dozrijevanja i čuvanja vina. Vina gube sortnu aromu, te prevladavaju vinu strani mirisi koji podsjećaju na naftalin, mokru krpu, ustajalo rublje itd. Te promjene se označavaju kao netipične arome starenja UTA a kao uzrok je identificiran spoj 2-aminoacetofenon. Niskog je praga detekcije, te se može osjetiti već pri koncentracijama od 0,7-1,0 μg/L. Istraživanja su pokazala da su uzroci pojave UTA vrlo kompleksni a obuhvaćaju prerani rok berbe, slabu ishranu loze, prekomjernu vlagu, sušu, preopterećenost loze, kazali bismo stres. U našim uvjetima proizvodnje UTA je vrlo rijetko zabilježena, ali u prošloj godini enolozi su se suočili i s ovom manom kao posljedicom nepovoljnih klimatskih uvjeta u proizvodnji grožđa. U malim proizvodnjama, malim podrumima s manjkom opreme i nemogućnošću korištenja dostupnih enoloških postupaka takva vina struka je i očekivala. Svakako se nameće potreba bolje organiziranosti vinogradara/vinara poglavito malih proizvođača, i traženja, s njihove strane, stručne strukovne podrške. ■
___________________________________
Cjelovitu i moglo bi se reći i, unatoč lošoj 2014., općenito optimističnu sliku aktualne zagorske vinske produkcije u projekciji za budućnost dao je 48. Sajam zagorskih vina na Bedekovčini, u organizaciji Krapinsko-zagorske županije, a smješten na obali uz jezero.
– Nit vodilja bila nam je da kroz vrhunski doživljaj mirisa i okusa zagorskih vina sljubljenih s autohtonim gastro-delicijama populariziramo naše proizvode te da pridonesemo boljem uključenju zagorskih vina u ukupnu gastronomsku ponudu Hrvatske, kao i da promičemo kulturu pijenja vina – kazao je župan Željko Kolar i dodao kako Hrvatsko zagorje sprema nove adute za izlazak pred potrošače Bakhova nektara: – Posljednjih godina se iz zaborava pokušavaju vratiti zapostavljene autohtone sorte poput Sokola, Stare hrvatske beline, Mirkovače, Dišeće beline. Da bi se spasile i revitalizirale autohtone sorte, znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Krapinsko–zagorskom županijom od jeseni 2006. godine provode znanstveno-stručni projekt pod nazivom Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata Hrvatskog zagorja. Ovim projektom već se omogućilo podizanje nasada s tim već pomalo zaboravljenim sortama te će se uskoro i vina autohtonih sorti u većem broju naći u podrumima zagorskih vinara.
Bedekovački bajeri idealan su ambijent za izletište ali već godinama preslabo su valorizirani kao izletište. Prisjećam se nekadašnjih vremena, kad se o manifestaciji brinuo danas nažalost pokojni, veliki Ruda Ivančić, tadašnji tajnik ustanove što sad nosi naziv Turistička zajednica, Rudek je konkretno bio prvi čovjek ureda sa sjedištem u Zaboku. U ono vrijeme tu bi vikendom za vrijeme sajma zagorskih vina a, potom, i, obično mjesec dana kasnije, nedjeljom na priredbi Igrajte nam muzikaši, vrvilo od posjetitelja: na svoje bi došli ne samo ljubitelji vina i domaćih zagorskih specijaliteta te domače mužike, nego i sportski ribolovci, mladež koja bi na tamošnji sportski teren došla zaigrati većma mali nogomet, zatim uživali su roditelji s djecom u osvježavajućoj ljetnoj šetnji hladovinom kroz šumicu oko jezera, zaljubljeni parovi veslali bi čamcem po jezeru… Tada je iz Zagreba do Bedekovčine vozio (danas nepostojeći!) vlak (sat vremena vožnje, željeznička stanica do ulaza na bedekovačka jezera!), dakle Zagrepčanima nije ni trebalo sjedati za volan vlastitog automobila pa onda na povratku brinuti zbog poneke popijene čašice (čašice više – pogotovu jer na stolovima tada, kao i ovaj put, nije bilo spituna). Sad kad postoje nade (treba riješiti neka imovinsko-pravna pitanja) da će se u vlasničkom smislu o cijelome kompleksu brinuti općina Bedekovčina i kad se u organizaciju Sajma vina ambiciozno uključila Krapinsko-zagorska županija na čelu sa županom Željkom Kolarom koji je veliki poklonik plemenite kapljice i upravo u enogastronomiji i turizmu vidi adute svekolikog razvoja Županije, za očekivati je da se zlatna vremena Bedekovčine vrate i da se možda od svojedobno zlata (18 karatno) vinu i u veliko zlato (24 karata)! ♣
______________________________
NENAD POSAVEC – Iako je, na žalost, u medijskom smislu posve u sjeni, zacijelo i zbog svoje samozatajnosti, Nenad Posavec svakako spada u prestižnu skupinu danas po kvaliteti važnih zagorskih proizvođača plemenite kapljice.
I Nenad Posavec, količinski mali proizvođač, kakvoćom svjetla (vinski) obraz Hrvatskog zagorja, Desno: zagorske delicije
Posavčeva vina – chardonnay, sivi pinot, sauvignon, rajnski rizling i spomenuta mješavina (Gemischter Satz) besprijekorno su čista, sva su suha, a i vrlo su kompleksna. Ona se, kad jednom zrelo i zdravo grožđe stigne u podrum, rađaju u inoksu, Posavec ne žuri s njihovim izlaskom, i dugo ih – i do 10 mjeseci – drži na talogu.
Nenad živi s vinom i za vino, problem mu je što ima samo 1,5 hektara vinograda – trsje je na padini Cesargradske gore ponad Klanjca, na za vinogradarstvo sjajnome prostoru (tlo je ilovasto-vapnenasto s dosta kamenčića) na kojemu je, umjesto da tu razvija proizvodnju vrhunskoga grožđa za vrhunsko vino za tržište u većem opsegu, još ona država dopustila hobističku aktivnost i nicanje vikendica, ima ih navodno i vlasništvu Zagrepčana – naime Posavec veli da bi se rado širio s trsjem ali da vlasnici parcela zainteresirani za prodaju donekle ucjenjuju cijenama za četvorni metar terena… ■ SuČ – 06/2015
Dossier Teran / ISTARSKA KVALITETA, ILI – KVALITETA HRVATSKE ISTRE…
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
PRAVILNIK O DODJELI ZNAKA IQ ZA VINO ZA KOJE NAM OD 1. SRPNJA 2013. ZAKON EU BRANI DA GA OZNAČAVAMO NAZIVOM SORTE
U svjetlu nemilih događanja što su pogodila vino teran iz hrvatskoga dijela Istre i ustrajnosti nekih proizvođača iz hrvatske Istre da, unatoč tome što, temeljem slovenske zaštite vina teran s Krasa, nemaju pravo na to, i nakon 1. srpnja 2013., tj dana ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, i dalje na etikete svojih vina od sorte Teran i od berbe 2013. ostavljaju riječ Teran kao naziv vina – na Vinistri 2015 bilo je nekoliko hrvatskih terana iz berbi 2013. pa i iz 2014. označenih kao Teran – ali i u nemogućnosti da se iz službenog izvora doznaju podrobnosti o tome tko je kriv za kratki spoj i gdje je u točno nas nastao kratki spoj slijedom kojega su Slovenci uspjeli zaštititi teran s Krasa na način da nitko drugi u EU nema pravo na uporabu pojma teran na etiketi i kao naziva vina, te u nemogućnosti da se saznaju detalji o tome teku li uopće ikakvi pregovori sa Slovencima da se stvari promijene za nas nabolje i, ako teku, u kojoj su fazi, Svijet u čaši zamolio je aktualnog predsjednika udruge vinistra Nikolu Benvenutija da kaže nešto o tome zašto se paralelno s uvođenjem oznake Istarska kvaliteta IQ za istarsku malvaziju iz našega dijela poluotoka nije (gotovo) ništa radilo i na definiranju i zaštiti terana kao posebnosti i aduta i našega dijela Istre, ali i zašto se, čini se, (gotovo) ništa organizirano ne radi i na trećem adutu – momjanskom muškatu (ako su pri uspostavi IQ za malvaziju priređeni pressice i predstavljanja, zar nije /bilo/ logično da se to učini i vezano uz IQ za teran i momjanski muškat? Ako već ja i ne bih bio pozvan, doduše ne znam iz kojeg razloga, svakako bih saznao o tome od kolega). Benvenuti je rekao da je Pravilnik o dodjeli oznake IQ i za vino teran donesen, navodno je to bilo još prije dvije godine, te mi je, na moj prijedlog, poslao taj Pravilnik za objavu. U pdf-u u formatu kojega mi je Pravilnik poslan nisam uspio pronaći datum izrade i stupanja na snagu, ali ako je to bilo prije 1. srpnja 2013., kako je moguće da smo popušili Teran?.
Evo Pravilnika u cijelosti, uz neke moje primjedbe označene debljim slovima u crvenoj boji.
Opće odredbe
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran.
Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika ne smatraju se predikatna i pjenušava vina.
Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina.
Članak 2.
Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine proizvodnih tehnologija i razine njegove kakvoće, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. (dakle službena formulacija trebala bi biti TERAN – ISTARSKA KVALITETA?)
Članak 3.
Visokokvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštitu proizvođača, zaštitu okoliša i zaštitu potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava i kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane.
Članak 4.
Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran (Teran Istarska kvaliteta ili Teran IQ!) može se dodijeliti samo proizvođačima vina koji imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koji su uvedeni u Upisnik proizvođača grožđa i vina.
Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće rješenje za stavljanje vina u promet.
Članak 5.
Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika.
Članak 6.
Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika.
Proizvodnja i kvaliteta vina Teran
Članak 7.
Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može (zašto nije, umjesto može, napisano MORA?! – primj. SuČ) biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04).

Kao vojnici u stroju: butelje terana u kušaonici obitelji Benvenuti u Kaldiru. Benvenuti rade jedan od najboljih terana u Hrvatskoj Istri
Članak 8.
Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom, kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje.
Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama, izuzev posebno pogodnih mikrolokacija.
Članak 9.
Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicijski koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa.
Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2700 trsova na hektar.
Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje.
Članak 10.
Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg (nisu li 2 kg ipak previše za razinu IQ?), osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9., na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg.
U iznimno dobrim godinama, količina uzgojenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti u gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino.
Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. (Što s tim vinom? Oznaka Istarsko crno?)
Članak 11.
U slučaju potrebe, grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu.
Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda starijih od četiri godine (nisu li četiri godine starosti loze – pa tad je trs još dijete, nakon vrtića tek prvačić u osnovnoj školi – premalo za razinu IQ?)
Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra.
Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. (malo preopćenito: što je s uporabom kvasaca – uz one domaće, autohtone, koje sojeve selekcioniranih i kupovnih preporučiti da vino svojstvima posebice u organoleptici bude što vjernije ogledalo teritorija? Što i kako s enzimima, aditivima….?)
Članak 13.
Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu (dakle iz ovog članka Pravilnika proizlazi da, za razliku od istarske malvazije, koja dobiva oznaku IQ i kao svježa, mlada, dakle iz berbe u prethodnoj godini, teran može dobiti oznaku IQ samo ako je star dvije godine i više. U Pravilniku se međutim ne propisuje način dozrijevanja: u slučaju drva je li to barrique ili barrique uopće ne, da li je to velika bačva – što je, zapravo, istarska tradicija glede bačve: manja, i kolike zapremnine, odnosno velika, i kolike zapremnine? – je li preporuka kombinacija inoksa, barriquea i velike bačve? Ako se dopušta drvo, koliki je od tih 24 mjeseca minimum u drvu? Nema riječi ni o nekom prvom mogućem datumu – nakon propisanih 24 mjeseca dozrijevanja u podrumu – s kojim bi se s Teranom IQ iz berbe što već smije izaći iz podruma službeno, i promovitno učinkovito, zajednički krenulo na tržište.)

Ove godine na Vinistri kao nositelji oznake Teran IQ za vina iz berbe 2012. proglašeni su Geržinić, Benvenuti, Tomaz i Duvilio Zigante
… ali evo popisa i nositelja oznake IQ za terane iz berbe 2014!!!? Kako je to moguće kad Pravilnik, ne spominjući kategoriju svježeg terana, kaže sljedeće: ”Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu.” K tome – je li uopće sporna 2014. i bila na razini da vino, posebice crno, zavrijedi oznaku IQ?
Članak 14.
Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike:
bistrina: bistro
boja: rubinsko crvena do različitih nijansi crvene boje (valjda jako tamne crvene boje)
miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva (ovo je vrlo općenito; što je sa upravo za teran bitnom voćnošću, na kojemu je voću naglasak? Iz ovoga stavka vidljivo je, eto, da se drvo dopušta …)
okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva
alkohol: od 12,5 vol%
ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l
suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l (a pepeo?)
slobodni SO2: najviše 30 mg/l
ukupni SO2: najviše 140 mg/l (nije li to u današnje doba, a i s obzirom da teran ima izraženu kiselost, te tanine kao svojevrsne prirodne zaštitnike, ipak malo previše!)
ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. (svakako premalo!!!)
Članak 15.
Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. (zašto ništa ne piše o – preporučenom – modelu boce: bordoški, burgundijski…?)
Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda.
Članak 16.
Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran. 5
Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran
Članak 17.
Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od:
– Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet);
– Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija);
– Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo);
– Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu.
Članak 18.
Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA.
Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre (ne bi li i taj morao biti stručnjak za vinogradarstvo i vinarstvo?!), i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA).
Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom.
Savjet donosi poslovnik o svome radu.
Tehničke poslove za Savjet vodi udruga Vinistra.
Članak 19.
Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet.
Članak 20.
Komisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta.
Komisija se sastoji od devet članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet.
Članove komisije imenuje Savjet na osnovi prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije, od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina. (logična bi bila odredba da u komisiji za ocjenu vina bude, kao članova, najmanje tri četvrtine vodećih lokalnih enologa te kroz praksu dokazano najboljih lokalnih vinara koji su se istaknuli upravo s teranom, jer takvi članovi mogu meritorno dati mišljenje o tome odgovara li vino tipičnošću vezanom za kultivar i istarski terroir. Poželjno je da preostalu četvrtinu, kao svojevrsni nadzor i eventualni korektiv, čine priznati eksperti za vino-degustatori iz drugih krajeva koji nisu, kao domaći, emocionalno i direktno poslovno-interesno vezani uz ocjenjivano vino.)
Članak 21.
Dužnosti predsjednika Komisije su da:
- provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja
- uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije
- provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka
- obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju
- kontrolira izračun konačne ocjene.
Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka:
- kada to zahtijeva većina ocjenjivača
- kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača
- ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci
- ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu
- ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga
Ponovno ocjenjivanje provodi se pod novom šifrom.
Članak 22.
Dužnosti tajnika su da:
- vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka
- priprema listu redoslijeda ocjenjivanja
- organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije
- obračunava konačnu ocjenu
- čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje
Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja.
Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja.
Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri.

Moreno Coronica, koji se vrlo predano posvetio baš teranu, nije dosad stavljao markice IQ na svoj teran
Članak 23.
Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 7
Članak 24.
Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuje Upravni odbor Vinistre.
Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. (prva varijanta, dakle Povjerenstvo Vinistre za nadzor poštivanja odredbi Pravilnika, doimlje se boljim rješenjem, naime za pretpostaviti da će se izravno zainteresirani, a to su članovi udruge proizvođača kojima je dotično vino egzistencija najbolje boriti da se pravila poštuju)
Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika.
Članak 25.
Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija.
Coronica je u svom filmu, on u glavi ima svoj vlastiti pravilnik, koji dosad nije zakazao, njegov znak visoke kvalitete je – GranTeran
Postupak dodjele oznake
Članak 26.
Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se sljedeća dokumentacija:
– rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra;
– rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina;
– tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja;
Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake.
Podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti:
– godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina;
– uzorke vina (četiri butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. (ne bi li bilo ozbiljnije da ovlaštena komisija uzima uzorke za analizu?)
Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet.
Članak 27.
Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev.
Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje.
Članak 28.
Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen.
O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku.
Članak 29.
Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet.
Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika.
Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika.
Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe.
Članak 30.
Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori.
U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake.
Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke.
Članak 31.
Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta:
– prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva;
– prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake.
Nadzor uporabe oznake
Članak 32.
Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika.
Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zloporabu korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje.
Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora.
Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje.
Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA.
Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu.
Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i.
Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta
Članak 33.
Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule.
Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika
Članak 34.
Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig.
Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA.
IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta.
Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja.
Članak 35.
Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake Istarska kvaliteta za one količine vina koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika.
Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ.
Članak 36.
Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.).
U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom.
Promidžba
Članak 37.
Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu).
Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama.
Mjere i sankcije
Članak 38.
Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju:
– uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena;
– isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika;
– uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.;
– nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada;
– neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika.
Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna.
Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od sedam dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida.
Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja.
U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 39.
U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (kakve su to različite boce kad u članku 15 nije specifizirano koji model boce je predviđen za Teran IQ?)
Članak 40.
Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda.
Članak 41.
U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta.
Članak 42.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u Službenim novinama Istarske županije.
Župan Istarske županije
Valter Flego ♣
_________________________
TERAN NAM NA KRASU POMENI VSE. ČE TO IZGUBIMO, VINARSTVA NA KRASU NE BO VEČ…
IZ SLOVENSKIH MEDIJA
Teran, ki pogosto združuje ljubitelje dobrega vina, tokrat spet razdvaja Slovenijo in Hrvaško. Potem ko je Slovenija teran zaščitila na ravni EU, Hrvaška v Bruslju še vedno išče možnosti, da bi tudi njeni vinarji smeli prodajati vino z imenom teran. Slovenija vztraja, da je hrvaški vlak že odpeljal.
Lanska študija več slovenskih in hrvaških znanstvenikov je pokazala, da sta slovenska sorta refošk in teran iz hrvaške Istre genetsko identični, kar pomeni, da njuni imeni označujeta isto sorto, vendar pa obstajajo nekatere morfološke razlike v karakteristiki listov. To je verjetno tudi razlog za to, da so na Hrvaškem menili, da gre za dve različni sorti.
Predsednik Konzorcija kraških pridelovalcev terana Boris Lisjak je dejal, da je bolj kot količina pridelanega terana pomembno to, da proizvodnja terana na Krasu predstavlja okoli 80 odstotkov pridelave vina.
Določene kleti na Krasu imajo 100-odstotno samo teran. Veste, kaj bi pomenilo, če bi izgubili teran? se je vprašal in dodal: Teran nam na Krasu pomeni vse. Če to izgubimo, vinarstva na Krasu ne bo več.
Kot pravi, imajo dokaze, da so Hrvati pred 25 oz. 30 leti kupovali cepljenke trte refošk v Sloveniji. Obstajajo dobavnice, računi, točni naslovi in količine. Iz naših cepljenk hočejo dokazovati, da imajo trto teran. Ti dve trti sta isti, je pojasnil.

Boris Lisjak, aktualni predsjednik Konzorcija za kraški teran, te, desno, bivši predsjednik toga Konzorcija i tata EU-zaštite terana enolog Miran Vodopivec. Lisjakova izjava da bi u slučaju da izgube zaštitu za Teran, na Krasu izgubili sve, vinarstva ne bo več, besmisao je jer vinogradarstvo je prosperiralo tamo i prije te EU-zaštite. Ako već Kras kot planota daje slovenskem teranu drugačen, značilen pečat v primerjavi s hrvaškim vinom pod istim nazivom, zašto su Kraševci iznenada odlučili maknuti za svaku zaštitu BITAN geografski (nekad u nazivu toga njihova vina postojeći!) pojam – KRAŠKI (Teran)? I, ako je Kras toliko poseban, na Konzorciju za teran je da okupi što više proizvođača i da pazi da sva vina organoleptikom primjereno oslikavaju taj teritorij, a onda – nužno je odgovarajuće angažirati se i u marketingu
Poudaril je, da je zadeva z zaščito terana zaključena. Kraševci smo radovedni, če bi se to dogajalo v Italiji, Franciji, Španiji ali kakšni drugi priznani evropski državi, če bi tako pometali z njimi kot z nami? Zaščita terana je dokončna, popolna in čista kot solza, je sklenil.
Nosilec študije Denis Rusjan z ljubljanske biotehniške fakultete poudarja, da je treba ločevati ime sorte in vina. Sort žlahtne vinske trte, ki jih že stoletja tradicionalno gojijo na nekem območju, ni mogoče zaščititi oz. si jih lastiti, medtem ko se vino pod določenim nazivom, v tem primeru teran, ki se ga prideluje znotraj definiranega območje, lahko zaščiti, kar je Slovenija tudi storila, je dejal.
Ob tem je spomnil na primer Madžarske, ki je v vinorodni deželi Tokaj zaščitila vino z istim imenom tokaj, ki ga pridelujejo iz šestih sort, a niti ena od njih v imenu ne vključuje besede tokaj.
Kljub temu so bili slovenski in italijanski vinogradniki primorani spremeniti ime sorte furlanski tokaj, hkrati pa so dobili prepoved uporabe naziva tokaj na etiketah vina, čeprav tovrstno pridelano vino v Sloveniji in Italiji nima z madžarskim zaščitenim vinom tokaj ničesar skupnega. Po mojem prepričanju na Hrvaškem v tej zgodbi dajejo preveliko vlogo sorti oz. imenu sorte teran, je dejal.
Teran se od hrvaškega vina razlikuje predvsem zaradi različnih razmer za pridelavo – drugačnega podnebja, tal, vinogradniške prakse, tehnologije v kleti in načina pridelave vina. Kras kot planota daje slovenskem teranu drugačen, značilen pečat v primerjavi s hrvaškim vinom pod istim nazivom, je povedal.
Teran je zaščiten v EU
Teran je zaščiteno ime za vino iz sorte refošk, ki se prideluje samo na Krasu v Sloveniji. Z nacionalno zakonodajo je zaščiten že več desetletij, z vstopom Slovenije v EU leta 2004 pa je zaščita postala del pravnega reda EU. Slovenska označba porekla teran izpolnjuje vse pogoje veljavne zakonodaje in uživa polno zaščito prava EU,” so pojasnili na ministrstvu za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano.
Komisija je tik pred vstopom Hrvaške v EU podala uradno stališče, da je teran v EU zaščiteno ime za slovenske pridelovalce, ki ga hrvaški pridelovalci po vstopu v EU ne bodo smeli več uporabljali. Hrvaška ni nasprotovala slovenski zaščiti terana, čeprav bi lahko to storila tudi kot nečlanica EU, hrvaška pristopna pogodba pa te zahteve ne pokriva.
V skladu s predpisi EU se ime sorte vinske trte, ki vsebuje zaščiteno označbo porekla, ne sme uporabljati za označevanje kmetijskih proizvodov. V praksi to pomeni, da se z imenom teran ne sme označevati nobeno drugo vino.
Komisija je Slovenijo septembra 2014, več kot leto dni po vstopu Hrvaške v EU, neformalno obvestila, da Hrvaška zahteva podelitev izjeme od tega splošnega pravila. Komisija se pri tem sklicuje na možnost podelitve izjeme z delegiranim aktom, vendar samo v primeru obstoječih praks označevanja.
Hrvaškim proizvajalcem je komisija zaradi lažje prilagoditve omogočila le prodajo starih, predpristopnih zalog terana do njihovega izčrpanja, ni pa jim odobrila označevanja z imenom teran za vino, proizvedeno po pristopu.
Slovenija trdi, da komisija z delegiranim aktom ne more podeliti omenjene izjeme Hrvaški dve leti po vstopu, saj gre za prakso označevanja, ki je nezakonita za vina, proizvedena po vstopu Hrvaške v EU. Ker Hrvaška izjeme od pravnega reda EU ni uredila med pogajanji, je to vprašanje za Slovenijo zaprto, poudarjajo na ministrstvu.
Proizvodnja vina v Sloveniji je v tržnem letu 2013-2014 po podatkih državnega statističnega urada dosegla nekaj več kot 700.000 hektolitrov. Celotno območje vinorodnega okoliša Kras obsega 600 hektarjev vinogradov, 450 hektarjev odpade na sorto refošk, letna pridelava terana pa doseže približno milijon litrov, so pojasnili na kmetijskem ministrstvu. ■
_____________________________
TERAN i REFOŠK SU DVIJE SORTE! SLOVENCI TO NE PRIZNAJU!
Govori, i lijepo objašnjava prof. dr Edi Maletić s katedre za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta
Doista više ne znamo koliko će još trajati još ova trakavica oko Terana.
Dakle, stvar je ovakva, kaže prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta:
– mi smo u našoj studiji utvrdili da nedvojbeno postoje dvije sorte, Teran i Refošk (Refosco). Međutim, glavni problem, zbog kojega je i nastao cijeli spor, je da Slovenci NE PRIZNAJU TERAN ZA SORTU, već smatraju da se ova sorta (a zaista se radi o sorti s naše i njihove strane) naziva Refošk, što je krivo. Oni dakle smatraju da je Teran VINO dobiveno od te sorte, a da se ona ne naziva tako, znači teran, već Refošk. Da je to istina, onda bi oni imali pravo, dakle, zaštiti vino s nazivom Teran.

Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Teran i Refošk dvije su sorte a to Slovenci ne priznaju
– međutim, to nije moguće jer smo dokazali da Teran postoji kao sorta, odnosno da ovoj sorti to treba biti glavno ime (PRIME NAME – u našem radu smo naširoko elaborirali povijest ove sorte), da je tako zovu i Talijani, a da je Refosco (kod nas u HR Refošk) druga sorta. Nitko ne može zaštitititi ime sorte, i to je naš najveći adut u tom sporu. Pa zamislite da Francuzi zaštite Chardonnay ili Cabernet Sauvignon?!
Činjenica je da su se ovi nazivi brkali kroz povijest, pa će se negdje i kod nas naići na Refošk kao sninonim za Teran, a to je u Sloveniji redovita pojava, odnosno čak i službeni stav, pa oni na svojoj sortnoj listi nemaju Teran, jer smatraju da ne postoji kao sorta! Da su Slovenci zaista u pravu, to bi značilo da mi stoljećima krivo nazivamo ovu sortu u Istri!
Glavni je problem u tvrdoglavom stavu Slovenaca da Teran može biti samo naziv vina, a da se sorta s nazivom Refošk, što povijesno, ampelografski niti genetički nije istina. Istina je jedino da se je zaista ponekad tako Teran označavao, posebno u slovenskom dijelu Istre. Na kraju, ne može se zanijekati postojanje naziva Teran za ovu sortu (tako je zavedena u međunarodne baze podataka, stoljećima se tako kod nas i u Italiji označava). No, s obzirom da postoji Refošk kao zasebna sorta, Refošk nikako ne može biti Teranu sinonim.
Da su Slovenci svoje vino zaštitili kao npr. “Kraški Teran”, a da pritom ne brane nama upotrebu naziva Teran, sve bi bilo OK. Međutim, EU-komisija je napravila pogrešku, pa dopustila zaštitu naziva vina Teran, naši na to nisu tada obraćali pažnju, pa smo eto sad uzvelike i zbog toga u problemu. Ali, kako god da okreneš, činjenice su na našoj strani, što smo sve lijepo podastrli u radu. ■