Dossier Teran / ISTARSKA KVALITETA, ILI – KVALITETA HRVATSKE ISTRE…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t 

PRAVILNIK O DODJELI ZNAKA IQ ZA VINO ZA KOJE NAM OD 1. SRPNJA 2013. ZAKON EU BRANI DA GA OZNAČAVAMO NAZIVOM SORTE

        OLYMPUS DIGITAL CAMERAU svjetlu nemilih događanja što su pogodila vino teran iz hrvatskoga dijela Istre i ustrajnosti nekih proizvođača iz hrvatske Istre da, unatoč tome što, temeljem slovenske zaštite vina teran s Krasa, nemaju pravo na to, i nakon 1. srpnja 2013., tj dana ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, i dalje na etikete svojih vina od sorte Teran i od berbe 2013. ostavljaju riječ Teran kao naziv vina – na Vinistri 2015 bilo je nekoliko hrvatskih terana iz berbi 2013. pa i iz 2014. označenih kao Teran – ali i u nemogućnosti da se iz službenog izvora doznaju podrobnosti o tome tko je kriv za kratki spoj i gdje je u točno nas nastao kratki spoj slijedom kojega su Slovenci uspjeli zaštititi teran s Krasa na način da nitko drugi u EU nema pravo na uporabu pojma teran na etiketi i kao naziva vina, te u nemogućnosti da se saznaju detalji o tome teku li uopće ikakvi pregovori sa Slovencima da se stvari promijene za nas nabolje i, ako teku, u kojoj su fazi, Svijet u čaši zamolio je aktualnog predsjednika udruge vinistra Nikolu Benvenutija da kaže nešto o tome zašto se paralelno s uvođenjem oznake Istarska kvaliteta IQ za istarsku malvaziju iz našega dijela poluotoka nije (gotovo) ništa radilo i na definiranju i zaštiti terana kao posebnosti i aduta i našega dijela Istre, ali i zašto se, čini se, (gotovo) ništa organizirano ne radi i na trećem adutu – momjanskom muškatu (ako su pri uspostavi IQ za malvaziju priređeni pressice i predstavljanja, zar nije /bilo/ logično da se to učini i vezano uz IQ za teran i momjanski muškat? Ako već ja i ne bih bio pozvan, doduše ne znam iz kojeg razloga, svakako bih saznao o tome od kolega). Benvenuti je rekao da je Pravilnik o dodjeli oznake IQ i za vino teran donesen, navodno je to bilo još prije dvije godine, te mi je, na moj prijedlog, poslao taj Pravilnik za objavu. U pdf-u u formatu kojega mi je Pravilnik poslan nisam uspio pronaći datum izrade i stupanja na snagu, ali ako je to bilo prije 1. srpnja 2013., kako je moguće da smo popušili Teran?.

Evo Pravilnika u cijelosti, uz neke moje primjedbe označene debljim slovima u crvenoj boji.

Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i postupci proizvodnje vina, kvaliteta vina, nadzor proizvodnje i kvalitete, sustav i postupak dodjele oznake te nadzor uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran.

Vino Teran u smislu ovoga Pravilnika jest poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim alkoholnim vrenjem mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa sorte Teran. Vinom Teran u smislu ovog Pravilnika ne smatraju se predikatna i pjenušava vina.

Proizvodnja vina u smislu ovog Pravilnika jest proizvodnja grožđa, te proizvodnja, prerada, dorada, njega i punjenje vina.

Članak 2.

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran prvenstveno je namijenjena označavanju vina visoke kvalitete proizvedenih od grožđa sorte Teran kao i poticanju razvoja proizvodnje tog autohtonog vina, podizanju razine proizvodnih tehnologija i razine njegove kakvoće, te promociji i prodaji Terana na domaćem i svjetskom tržištu. (dakle službena formulacija trebala bi biti TERAN – ISTARSKA KVALITETA?)

Nikola

Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra


Članak 3.

Visokokvalitetnim vinom smatra se ono vino koje zadovoljava zakonsku regulativu o vinu, zaštitu proizvođača, zaštitu okoliša i zaštitu potrošača i koje svojim ukupnim svojstvima zadovoljava i kriterije utvrđene ovim Pravilnikom, čime se osigurava viša razina kvalitete od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane.

Članak 4.

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran (Teran Istarska kvaliteta ili Teran IQ!) može se dodijeliti samo proizvođačima vina koji imaju sjedište i proizvodne površine, odnosno preradbene pogone na području vinarske podregije Istra i koji su uvedeni u Upisnik proizvođača grožđa i vina.

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran može se dodijeliti samo kvalitetnim i vrhunskim vinima, prema članku 5. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), koja su od nadležne institucije dobila odgovarajuće rješenje za stavljanje vina u promet.

Članak 5.

Oznaka Istarska kvaliteta se sastoji od znaka IQ koji se stavlja na utvrđenu ambalažu sukladno članku 34. ovog Pravilnika.

Članak 6.

Vizualni identitet oznake Istarska kvaliteta za vino Teran kao i način njenog korištenja definirani su Elaboratom o vizualnom identitetu oznake Istarska kvaliteta i Knjigom grafičkih standarda, koji su sastavni dio ovog Pravilnika.

Proizvodnja i kvaliteta vina Teran

Članak 7.

Grožđe za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može (zašto nije, umjesto može, napisano MORA?! – primj. SuČ) biti proizvedeno samo u vinogradarskoj podregiji Istra iz članka 3. Pravilnika o vinogradarskim područjima (Narodne novine br. 159/04).

Kao

Kao vojnici u stroju: butelje terana u kušaonici obitelji Benvenuti u Kaldiru. Benvenuti rade jedan od najboljih terana  u Hrvatskoj Istri

Članak 8.

Vinogradi na kojima se proizvodi grožđe za proizvodnju vina s oznakom Istarska kvaliteta moraju imati takve ekološke uvjete i sustav proizvodnje koji će omogućiti da proizvedeno grožđe, odnosno vino dosegnu razinu kvalitete predviđenu ovim Pravilnikom, kao i one karakteristike koje su specifične za ovo podneblje.

Nepogodnim se stoga smatraju vinogradi locirani u depresijama, dolinama vodenih tokova, te na izrazito vlažnim, glinastim i nepropusnim tlima. Također se smatraju nepogodnim vinogradi koji se nalaze na nadmorskim visinama iznad 500 m ili se nalaze na sjevernim ekspozicijama, izuzev posebno pogodnih mikrolokacija.

Članak 9.

Razmaci sadnje, uzgojni oblici i sustavi rezidbe moraju biti u skladu s onima koji se tradicijski koriste u području proizvodnje Terana odnosno takvi koji neće promijeniti značajne karakteristike grožđa i vina. Poglavito je zabranjen svaki uzgojni oblik tipa pergola ili zavjesa.

Gustoća sadnje u vinogradima koji su sađeni nakon 2005. godine mora iznositi najmanje 4000 trsova na hektar. Na terasiranim površinama čiji je nagib veći od 20% gustoća sadnje može biti manja, ali ne manja od 2700 trsova na hektar.

Zabranjene su sve agrotehničke mjere koje prekomjerno povećavaju prinos na uštrb kvalitete. U iznimnim slučajevima (ekstremna suša) dozvoljeno je navodnjavanje.

Vinogradi Benvenutijevih

Vinogradi Benvenutijevih

Članak 10.

Maksimalna proizvodnja grožđa po hektaru može iznositi 8000 kg, a prosječna proizvodnja po trsu ni u kojem slučaju ne može biti veća od 2,0 kg (nisu li 2 kg ipak previše za razinu IQ?), osim na vinogradima sađenim prije 2005. godine na kojima ostaje samo limitiran prinos po ha od 8000 kg i na terasiranim površinama iz članka 9., na kojima prosječna proizvodnja po trsu ne može biti veća od 2,5 kg.

U iznimno dobrim godinama, količina uzgojenog grožđa koje će se koristiti za proizvodnju vina namijenjenog dobivanju oznake Istarska kvaliteta mora se svesti u gore navedene granice s time da sveukupna količina može prijeći navedene granice najviše 10%, pod uvjetom da se ne prekorače granice randmana grožđe/vino.

Maksimalno dopušteni randman grožđa nakon prvog pretoka iznosi 65%. Ukoliko randman bude veći od navedenog ali manji od 70%, višak iznad dopuštenog nema pravo na dobivanje oznake Istarska kvaliteta. U slučaju da randman bude veći od 70%, cjelokupna proizvodnja gubi pravo na dodjelu oznake Istarska kvaliteta. (Što s tim vinom? Oznaka Istarsko crno?)

Članak 11.

U slučaju potrebe, grožđe se može prebirati kako bi se osiguralo postizanje najmanje 185 g/l prirodnog šećera u moštu.

Za proizvodnju vina Teran koje smije nositi oznaku Istarska kvaliteta može se koristiti samo grožđe iz vinograda starijih od četiri godine (nisu li četiri godine starosti loze – pa tad je trs još dijete, nakon vrtića tek prvačić u osnovnoj školi – premalo za razinu IQ?)

Benvenuti bacva teranČlanak 12.

Prerada grožđa, skladištenje vina, flaširanje i sazrijevanje u bocama mora se obavljati unutar područja vinogradarske podregije Istra.

Metode vinifikacije i sve aktivnosti vezane uz vinifikaciju moraju biti u skladu s važećim zakonskim propisima, odnosno takve da omoguće vinu dobivanje karakteristika koje su tipične za Teran. (malo preopćenito: što je s uporabom kvasaca – uz one domaće, autohtone, koje sojeve selekcioniranih i kupovnih preporučiti da vino svojstvima posebice u organoleptici bude što vjernije ogledalo teritorija? Što i kako s enzimima, aditivima….?)

Članak 13.

Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu (dakle iz ovog članka Pravilnika proizlazi da, za razliku od istarske malvazije, koja dobiva oznaku IQ i kao svježa, mlada, dakle iz berbe u prethodnoj godini, teran može dobiti oznaku IQ samo ako je star dvije godine i više. U Pravilniku se međutim ne propisuje način dozrijevanja: u slučaju drva je li to barrique ili barrique uopće ne, da li je to velika bačva – što je, zapravo, istarska tradicija glede bačve: manja, i kolike zapremnine, odnosno velika, i kolike zapremnine?je li preporuka kombinacija inoksa, barriquea i velike bačve? Ako se dopušta drvo, koliki je od tih 24 mjeseca minimum u drvu? Nema riječi ni o nekom prvom mogućem datumu – nakon propisanih 24 mjeseca dozrijevanja u podrumu – s kojim bi se s Teranom IQ iz berbe što već smije izaći iz podruma službeno, i promovitno učinkovito, zajednički krenulo na tržište.)

ove

Ove godine na Vinistri kao nositelji oznake Teran IQ za vina iz berbe 2012. proglašeni su Geržinić, Benvenuti, Tomaz i Duvilio Zigante

teran IQ Vinistranositelji 2015 ali evo popisa i nositelja oznake IQ za terane iz berbe 2014!!!? Kako je to moguće kad Pravilnik, ne spominjući kategoriju svježeg terana, kaže sljedeće: ”Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se staviti u promet nakon što je nadležna institucija izdala Rješenje za stavljanje vina u promet, sukladno člancima 36. i 37. Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03), ali ne prije 24 mjeseca sazrijevanja u podrumu.” K tome – je li uopće sporna 2014. i bila na razini da vino, posebice crno, zavrijedi oznaku IQ?

Članak 14.

Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta u trenutku stavljanja u promet mora zadovoljavati slijedeće karakteristike:

bistrina: bistro

boja: rubinsko crvena do različitih nijansi crvene boje (valjda jako tamne crvene boje)

miris: čist, sortni, s mogućnošću laganih primjesa ekstrahiranih aroma drva (ovo je vrlo općenito; što je sa upravo za teran bitnom voćnošću, na kojemu je voću naglasak? Iz ovoga stavka vidljivo je, eto, da se drvo dopušta …)

okus: harmoničan s mogućnošću laganih tonova trpkoće i nijansama aroma drva

alkohol: od 12,5 vol%

ukupna kiselost: najmanje 5,0 g/l

suhi ekstrakt bez šećera: najmanje 22,0 g/l (a pepeo?)

slobodni SO2: najviše 30 mg/l

ukupni SO2: najviše 140 mg/l  (nije li to u današnje doba, a i s obzirom da teran ima izraženu kiselost, te tanine kao svojevrsne prirodne zaštitnike, ipak malo previše!)

ocjena organleptičkog testa: najmanje 81 bod. (svakako premalo!!!)

Članak 15.

Vino Teran s oznakom Istarska kvaliteta može se stavljati u promet u staklenim bocama različitih zapremina. (zašto ništa ne piše o – preporučenom – modelu boce: bordoški, burgundijski…?)

Za čepljenje boca mogu se koristiti isključivo čepovi koji će osigurati kvalitetu proizvoda.

Članak 16.

Oznaka Istarska kvaliteta može se dodijeliti samo onim proizvođačima koji uredno vode evidenciju o proizvodnji i nabavi grožđa, odnosno o proizvodnji i prodaji vina, a vizualni identitet markice usklađen je s člankom 6 ovog Pravilnika i odnosi se na vino Teran. 5

Sustav dodjele i nadzora uporabe oznake Istarska kvaliteta za vino Teran

Članak 17.

Sustav dodjele oznake Istarska kvaliteta za vino Teran djeluje u sklopu udruge Vinistra, a sastoji se od:

– Savjeta za dodjelu oznake (u daljnjem tekstu: Savjet);

– Komisije za organoleptičku ocjenu vina (u daljnjem tekstu: Komisija);

– Povjerenstva za nadzor (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo);

– Ovlaštenih laboratorija za fizikalno-kemijsku analizu.

Članak 18.

Savjet za dodjelu oznake Istarska kvaliteta za vino Teran dogovorno imenuju Upravni odbor Vinistre i IDA.

Savjet s predsjednikom ima pet članova od kojih dva člana obvezno moraju biti stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva, jedan stručnjak iz područja upravljanja kvalitetom, jedan predstavnik Vinistre (ne bi li i taj morao biti stručnjak za vinogradarstvo i vinarstvo?!), i jedan predstavnik Istarske razvojne agencije (u daljnjem tekstu: IDA).

Savjet odlučuje o dodjeli i oduzimanju prava uporabe oznake te o tome obavještava Vinistru i IDA-u, utvrđuje popise stručnjaka za članove Komisije, imenuje članove, predsjednika i tajnika Komisije, odlučuje koji će se laboratoriji uvrstiti u Registar ovlaštenih laboratorija, utvrđuje iznos koji treba uplatiti za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele prava uporabe oznake, predlaže IDA-i godišnji program redovitog nadzora, predlaže IDA-i visinu i način plaćanja naknade za pravo uporabe oznake (licenca) i naknade za rad članova Komisije, predlaže IDA-i godišnji plan promidžbe oznake, posreduje u sporazumnom rješavanju nesuglasica između korisnika znaka i Vinistre, odnosno IDA-e, surađuje s Povjerenstvom pri provedbi nadzora, predlaže izmjene i dopune ovog Pravilnika te rukovodi ostalim poslovima u skladu s ovim Pravilnikom.

Savjet donosi poslovnik o svome radu.

Tehničke poslove za Savjet vodi udruga Vinistra.

Članak 19.

Vinistra prima zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake, obavlja operativne poslove za Savjet i Komisiju u postupku rješavanja zahtjeva i dodjele prava uporabe oznake, vodi Registar korisnika oznake i ovlaštenih laboratorija te obavlja ostale poslove iz ovog Pravilnika i poslove koje joj povjeri Savjet.

Članak 20.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKomisija za organoleptičku ocjenu vina je stručno tijelo za organoleptičko ocjenjivanje vina za koja je podnesen zahtjev za dodjelu oznake Istarska kvaliteta.

Komisija se sastoji od devet članova od kojih je jedan predsjednik i jedan tajnik. Predsjednika i tajnika komisije imenuje Savjet.

Članove komisije imenuje Savjet na osnovi prijedloga kandidata za oznaku IQ i to na način da svaki kandidat koji konkurira za oznaku IQ predloži sedam članova komisije, od kojih najmanje četiri moraju imati certifikat službenog degustatora vina. (logična bi bila odredba da u komisiji za ocjenu vina bude, kao članova, najmanje tri četvrtine vodećih lokalnih enologa te kroz praksu dokazano najboljih lokalnih vinara koji su se istaknuli upravo s teranom, jer takvi članovi mogu meritorno dati mišljenje o tome odgovara li vino tipičnošću vezanom za kultivar i istarski terroir. Poželjno je da preostalu četvrtinu, kao svojevrsni nadzor i eventualni korektiv, čine priznati eksperti za vino-degustatori iz drugih krajeva koji nisu, kao domaći, emocionalno i direktno poslovno-interesno vezani uz ocjenjivano vino.)

 Članak 21.

Dužnosti predsjednika Komisije su da:

  1. provjeri odgovarajuće uvjete organoleptičkog ocjenjivanja
  2. uz tajnika nadzire otvaranje uzoraka, temperaturu, identitet proizvoda i anonimnost u odnosu na članove Komisije
  3. provjerava redoslijed ocjenjivanja uzoraka
  4. obavještava članove Komisije o uzorcima koje ocjenjuju
  5. kontrolira izračun konačne ocjene.

Predsjednik Komisije dužan je zahtijevati ponovno ocjenjivanje uzorka:

  1. kada to zahtijeva većina ocjenjivača
  2. kada dođe do velikih razlika u ocjenama pojedinih ocjenjivača
  3. ako ima obrazac za organoleptičko ocjenjivanje s primjedbom da uzorak ne odgovara oznaci
  4. ako je uzorak ocijenjen u pogrešnom redoslijedu
  5. ako to ocijeni potrebnim iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga

Ponovno ocjenjivanje provodi se pod novom šifrom.

Članak 22.

Dužnosti tajnika su da:

  1. vodi evidenciju prispjelih i šifriranih uzoraka
  2. priprema listu redoslijeda ocjenjivanja
  3. organizira i nadzire rad pomoćnog osoblja tijekom rada Komisije
  4. obračunava konačnu ocjenu
  5. čuva obrasce za organoleptičko ocjenjivanje

Tajnik Komisije zajedno s predsjednikom sastavlja zapisnik o rezultatima ocjenjivanja.

Tajnik podnositeljima zahtjeva na njihovo traženje, priopćuje rezultate ocjenjivanja.

Tajnik Komisije mora biti osoba koja je član ili je zaposlena u Vinistri.

Moreno

Moreno Coronica, koji se vrlo predano posvetio baš teranu, nije dosad stavljao markice IQ na svoj teran

Članak 23.

Komisija obavlja organoleptičko ocjenjivanje po metodologiji sadržanoj u člancima 17. – 28. Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju mošta i vina (Narodne novine br. 106/04). 7

 Članak 24.

Povjerenstvo za nadzor je tijelo koje skrbi za kontrolu poštivanja odredbi ovog Pravilnika. Povjerenstvo je sastavljeno od tri člana, a dogovorno ga imenuje Upravni odbor Vinistre.

Zajedničkom odlukom IDA-e i Upravnog odbora Vinistre povjerenstvo se može zamijeniti institucijom ili tvrtkom koja je ovlaštena za provođenje nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom. (prva varijanta, dakle Povjerenstvo Vinistre za nadzor poštivanja odredbi Pravilnika, doimlje se boljim rješenjem, naime za pretpostaviti da će se izravno zainteresirani, a to su članovi udruge proizvođača kojima je dotično vino egzistencija najbolje boriti da se pravila poštuju)

Povjerenstvo provodi redoviti nadzor poštivanja odredbi ovog Pravilnika u skladu s godišnjim programom nadzora kojeg donosi Savjet. Povjerenstvo također provodi nadzor po potrebi u skladu s člankom 32. ovog Pravilnika.

Članak 25.

Ovlašteni laboratorij za fizikalno-kemijsku analizu je svaki laboratorij koji je, u skladu s važećim zakonskim propisima, ovlašten za provođenje fizikalno-kemijske analize vina. Vinistra je dužna voditi Registar ovlaštenih laboratorija.

Granteran 07Coronica je u svom filmu, on u glavi ima svoj vlastiti pravilnik, koji dosad nije zakazao, njegov znak visoke kvalitete je – GranTeran

Postupak dodjele oznake

Članak 26.

Zahtjev za dodjelu prava uporabe oznake podnosi se Vinistri u razdoblju od 01.do 15. srpnja na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Prilikom podnošenja prvog zahtjeva prilaže se sljedeća dokumentacija:

– rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili izvod iz trgovačkog ili obrtnog registra;

– rješenje o upisu u Upisnik proizvođača grožđa i vina;

– tehnička dokumentacija o porijeklu grožđa (katastarski izvodi, vlasnički list ili ugovor o zakupu) – osim prilikom podnošenja prvog zahtijeva potrebno je dostaviti i kod promjene stanja;

Svake se godine zahtjevu prilaže dokaz o uplaćenom iznosu za pokriće troškova rješavanja zahtjeva u postupku dodjele oznake.

Podnositelj zahtjeva mora, za Teran, u razdoblju od 1. do 10. studenog dvije godine nakon berbe dostaviti:

– godišnju prijavu proizvodnje grožđa i vina;

– uzorke vina (četiri butelje) potrebne za fizikalno-kemijsku analizu i organoleptičko ocjenjivanje. (ne bi li bilo ozbiljnije da ovlaštena komisija uzima uzorke za analizu?)

Uvjet za donošenje odluke o dodjeli prava uporabe oznake jest dostava Rješenja za stavljanje vina u promet.

Članak 27.

Po primitku zahtjeva Vinistra provjerava da li je zahtjev podnesen u skladu s ovim Pravilnikom. Ukoliko utvrdi da zahtjev nije potpun, zatražit će da podnositelj dopuni zahtjev.

Ispravno podneseni zahtjev Vinistra, s pripadajućom dokumentacijom te rezultatima fizikalno-kemijske i organoleptičke analize, dostavlja Savjetu, koji je nadležan za njegovo rješavanje.

Članak 28.

Ako su ispunjeni svi uvjeti, Savjet donosi odluku o dodjeli prava uporabe oznake za proizvod za koji je zahtjev podnesen.

O zahtjevu za dodjelu prava uporabe oznake, koji Savjet odbije, Vinistra obavještava podnositelja zahtjeva, uz obrazloženje. Podnositelj zahtjeva može zatražiti naknadnu provjeru o vlastitom trošku.

Članak 29.

Pravo uporabe oznake stječe se ugovorom, koji na temelju odluke Savjeta o pravu uporabe oznake, sklapaju Vinistra i korisnik oznake. Pravo uporabe oznake odnosi se samo za ono vino i onu količinu vina koju je odobrio Savjet.

Potpisom ugovora o pravu uporabe oznake (u daljnjem tekstu: Ugovor) korisnik oznake preuzima sva prava i obveze koje proizlaze iz ovog Pravilnika.

Oznaka se mora koristiti u skladu s Elaboratom o vizualnom identitetu i Knjigom grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika.

Oznaka se može koristiti temeljem ugovora i u promidžbene svrhe, isključivo za proizvod za koji je dodijeljeno pravo uporabe.

Članak 30.

Vinistra vodi Registar korisnika oznake u koji se upisuju podaci o proizvođačima vina i vinima kojima je oznaka dodijeljena, a za koje su sklopljeni ugovori.

U Registar korisnika oznake upisuju se i svi podaci o vinu i količinama za koje je odobreno pravo uporabe oznake.

Vinistra je dužna, na zahtjev zainteresiranih, omogućiti uvid u Registar korisnika oznake, koji sadrži opće dostupne podatke.

Članak 31.

Podnositelj zahtjeva dužan je Vinistri uplatiti utvrđeni iznos sukladno Odluci o naknadama za dodjelu oznake Istarska kvaliteta:

– prilikom podnošenja zahtjeva, za pokriće troškova rješavanja zahtjeva;

– prije sklapanja ugovora i tijekom važnosti ugovora – naknadu za pravo uporabe oznake.

Nadzor uporabe oznake

Članak 32.

Redoviti nadzor uporabe oznake provodi se sukladno stavku 4. članka 24. ovog Pravilnika.

Ukoliko u tijeku važenja Ugovora o pravu uporabe oznake Savjet ocjeni da su potrebni dodatni nadzor i ispitivanja ili da postoji sumnja u zloporabu korištenja oznake, Vinistra obavještava, uz obrazloženje, podnositelja zahtjeva o opsegu i specifikacijama kontrolnog nadzora i/ili ispitivanja. Ako podnositelj zahtjeva može dokumentirati neopravdanost sumnje, Savjet može odustati od zahtjeva za kontrolni nadzor i/ili ispitivanje.

Korisnik oznake ili od njega ovlašteni predstavnik dužni su biti nazočni prilikom provedbe nadzora.

Korisnik oznake obvezuje se, tijekom važenja Ugovora o pravu uporabe oznake, a u cilju nadzora nad uporabom oznake, dopustiti članovima Povjerenstva pristup u sve radne prostorije koje koristi za proizvodnju i prodaju, te bez naknade staviti na raspolaganje uzorke vina potrebne za ispitivanje.

Troškove ispitivanja iz prethodnog stavka snosi IDA.

Članovi povjerenstva dužni su sve podatke prikupljene tijekom provedbe nadzora čuvati kao poslovnu tajnu.

Povjerenstvo je dužno sastaviti pismeni zapisnik o provedbi nadzora. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka od kojih se izvorni ostavlja korisniku oznake, jednu kopiju zadržava povjerenstvo, a jedna se kopija dostavlja IDA-i.

Uporaba i zaštita oznake Istarska kvaliteta

Članak 33.

Oznaka Istarska kvaliteta za vino Teran stavlja se na grlić boce ispod termokapsule.

Tehničke podrobnosti o načinu uporabe oznake sadržane su u Elaboratu o vizualnom identitetu i Knjizi grafičkih standarda iz članka 6. ovog Pravilnika

Članak 34.

Oznaka Istarska kvaliteta je registrirana u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske, kao zajednički i jamstveni žig.

Vlasnik oznake Istarska kvaliteta je IDA.

IDA zaključuje s Vinistrom Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta.

Vinistra je dužna dostaviti IDA-i godišnje izvješće o uporabi oznake za prethodnu godinu do najkasnije 31. siječnja.

Članak 35.

Proizvođačima vina koji podnesu zahtjev, Vinistra putem ugovora može dodijeliti pravo korištenja oznake Istarska kvaliteta za one količine vina koje udovolje kriterijima iz ovog Pravilnika.

Korisnik oznake dužan je voditi evidenciju o broju zaprimljenih i uporabljenih markica sa znakom IQ.

Članak 36.

Neovlaštena uporaba oznake podliježe sudskoj zaštiti u skladu sa Zakonom o žigu (Narodne novine br. 173/2003.).

U slučaju neovlaštene uporabe oznake Savjet može zatražiti pokretanje postupka pred stvarno nadležnim sudom.

Promidžba

Članak 37.

Godišnji plan promidžbe oznake te pripadajući mu proračun donosi IDA u suradnji sa Savjetom i Vinistrom. Troškovi promidžbe idu u cijelosti na teret IDA-e (dio sredstva koji se prikupi od korisnika oznake može se koristiti za promidžbu).

Provedba godišnjeg plana promidžbe može se dodijeliti stručnim službama IDA-e ili Vinistre, odnosno drugim institucijama ili tvrtkama.

Mjere i sankcije

Članak 38.

Savjet, na temelju prijedloga Vinistre i stručnog mišljenja Povjerenstva, može odlučiti o oduzimanju prava uporabe oznake, uz obrazloženje, i prije isteka važenja Ugovora u slučaju:

– uporabe oznake za vino koji više ne ispunjava uvjete temeljem kojih je oznaka dodijeljena;

– isteka roka za ostajanje vina u prometu iz članka 13. ovog Pravilnika;

– uporabe oznake Istarska kvaliteta za vina koja nisu obuhvaćena ugovorom iz članka 35.;

– nedovoljne suradnje s Povjerenstvom, odnosno sprječavanja njegovog rada;

– neispunjavanja financijskih i drugih obveza koje proizlaze iz Ugovora i ovog Pravilnika.

Protiv odluke Savjeta iz prethodnog stavka korisnik oznake može, u roku od 15 dana od dana primitka odluke uložiti žalbu Upravnom odboru Vinistre. Odluka Upravnog odbora je konačna.

Korisnik oznake kojem je oduzeto pravo uporabe oznake obvezan je prestati koristiti oznaku u roku od sedam dana od dana donošenja konačne odluke, kojom se Ugovor raskida.

Pravo uporabe oznake se može oduzeti za razdoblje od najmanje godinu do najviše četiri godine, ovisno o ozbiljnosti prekršaja.

U slučaju višekratnog ponavljanja kršenja odredbi ovog Pravilnika, Savjet može donijeti odluku o trajnoj zabrani uporabe oznake Istarska kvaliteta.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 39.

U slučaju da proizvođač vina već dulji niz godina puni vino u boce koje su različite od onih navedenih u članku 15., primjena navedenog članka se odgađa za dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. (kakve su to različite boce kad u članku 15 nije specifizirano koji model boce je predviđen za Teran IQ?)

Članak 40.

Svi možebitni sporovi između korisnika oznake i nadležnih tijela Sustava dodjele oznake rješavat će se sporazumno uz posredovanje IDA-e, ukoliko ne, onda kod stvarno nadležnog suda.

Članak 41.

U slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Pravilnika, Istarska razvojna agencija će s udrugom Vinistra razvrgnuti Ugovor o korištenju oznake Istarska kvaliteta.

Članak 42.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam (8) dana nakon objave u Službenim novinama Istarske županije.

Župan Istarske županije

Valter Flego ♣

Vinistra 02

_________________________

TERAN NAM NA KRASU POMENI VSE. ČE TO IZGUBIMO, VINARSTVA NA KRASU NE BO VEČ…

IZ SLOVENSKIH MEDIJA 

Teran, ki pogosto združuje ljubitelje dobrega vina, tokrat spet razdvaja Slovenijo in Hrvaško. Potem ko je Slovenija teran zaščitila na ravni EU, Hrvaška v Bruslju še vedno išče možnosti, da bi tudi njeni vinarji smeli prodajati vino z imenom teran. Slovenija vztraja, da je hrvaški vlak že odpeljal.

Konzorcij TeranLanska študija več slovenskih in hrvaških znanstvenikov je pokazala, da sta slovenska sorta refošk in teran iz hrvaške Istre genetsko identični, kar pomeni, da njuni imeni označujeta isto sorto, vendar pa obstajajo nekatere morfološke razlike v karakteristiki listov. To je verjetno tudi razlog za to, da so na Hrvaškem menili, da gre za dve različni sorti.

Predsednik Konzorcija kraških pridelovalcev terana Boris Lisjak je dejal, da je bolj kot količina pridelanega terana pomembno to, da proizvodnja terana na Krasu predstavlja okoli 80 odstotkov pridelave vina.

Določene kleti na Krasu imajo 100-odstotno samo teran. Veste, kaj bi pomenilo, če bi izgubili teran? se je vprašal in dodal: Teran nam na Krasu pomeni vse. Če to izgubimo, vinarstva na Krasu ne bo več.

Kot pravi, imajo dokaze, da so Hrvati pred 25 oz. 30 leti kupovali cepljenke trte refošk v Sloveniji. Obstajajo dobavnice, računi, točni naslovi in količine. Iz naših cepljenk hočejo dokazovati, da imajo trto teran. Ti dve trti sta isti, je pojasnil.

Boris Lisjak, aktualni predsjednik konzorcija za kraški teran, i bivši predsjednik toga Konzorcija i tata EU zaštite terana enolog Miran Vodopivec

Boris Lisjak, aktualni predsjednik Konzorcija za kraški teran, te, desno, bivši predsjednik toga Konzorcija i tata EU-zaštite terana enolog Miran Vodopivec. Lisjakova izjava da bi u slučaju da izgube zaštitu za Teran, na Krasu izgubili sve, vinarstva ne bo več, besmisao je jer vinogradarstvo je prosperiralo tamo i prije te EU-zaštite. Ako već Kras kot planota daje slovenskem teranu drugačen, značilen pečat v primerjavi s hrvaškim vinom pod istim nazivom, zašto su Kraševci iznenada odlučili maknuti za svaku zaštitu BITAN geografski (nekad u nazivu toga njihova vina postojeći!) pojam – KRAŠKI (Teran)? I, ako je Kras toliko poseban, na Konzorciju za teran je da okupi što više proizvođača i da pazi da sva vina organoleptikom  primjereno oslikavaju taj teritorij, a onda – nužno je odgovarajuće angažirati se i u marketingu

Poudaril je, da je zadeva z zaščito terana zaključena. Kraševci smo radovedni, če bi se to dogajalo v Italiji, Franciji, Španiji ali kakšni drugi priznani evropski državi, če bi tako pometali z njimi kot z nami? Zaščita terana je dokončna, popolna in čista kot solza, je sklenil.

Nosilec študije Denis Rusjan z ljubljanske biotehniške fakultete poudarja, da je treba ločevati ime sorte in vina. Sort žlahtne vinske trte, ki jih že stoletja tradicionalno gojijo na nekem območju, ni mogoče zaščititi oz. si jih lastiti, medtem ko se vino pod določenim nazivom, v tem primeru teran, ki se ga prideluje znotraj definiranega območje, lahko zaščiti, kar je Slovenija tudi storila, je dejal.

Ob tem je spomnil na primer Madžarske, ki je v vinorodni deželi Tokaj zaščitila vino z istim imenom tokaj, ki ga pridelujejo iz šestih sort, a niti ena od njih v imenu ne vključuje besede tokaj.

Kljub temu so bili slovenski in italijanski vinogradniki primorani spremeniti ime sorte furlanski tokaj, hkrati pa so dobili prepoved uporabe naziva tokaj na etiketah vina, čeprav tovrstno pridelano vino v Sloveniji in Italiji nima z madžarskim zaščitenim vinom tokaj ničesar skupnega. Po mojem prepričanju na Hrvaškem v tej zgodbi dajejo preveliko vlogo sorti oz. imenu sorte teran, je dejal.

Teran se od hrvaškega vina razlikuje predvsem zaradi različnih razmer za pridelavo – drugačnega podnebja, tal, vinogradniške prakse, tehnologije v kleti in načina pridelave vina. Kras kot planota daje slovenskem teranu drugačen, značilen pečat v primerjavi s hrvaškim vinom pod istim nazivom, je povedal.

Teran je zaščiten v EU

Teran je zaščiteno ime za vino iz sorte refošk, ki se prideluje samo na Krasu v Sloveniji. Z nacionalno zakonodajo je zaščiten že več desetletij, z vstopom Slovenije v EU leta 2004 pa je zaščita postala del pravnega reda EU. Slovenska označba porekla teran izpolnjuje vse pogoje veljavne zakonodaje in uživa polno zaščito prava EU,” so pojasnili na ministrstvu za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano.

Komisija je tik pred vstopom Hrvaške v EU podala uradno stališče, da je teran v EU zaščiteno ime za slovenske pridelovalce, ki ga hrvaški pridelovalci po vstopu v EU ne bodo smeli več uporabljali. Hrvaška ni nasprotovala slovenski zaščiti terana, čeprav bi lahko to storila tudi kot nečlanica EU, hrvaška pristopna pogodba pa te zahteve ne pokriva.

V skladu s predpisi EU se ime sorte vinske trte, ki vsebuje zaščiteno označbo porekla, ne sme uporabljati za označevanje kmetijskih proizvodov. V praksi to pomeni, da se z imenom teran ne sme označevati nobeno drugo vino.

Komisija je Slovenijo septembra 2014, več kot leto dni po vstopu Hrvaške v EU, neformalno obvestila, da Hrvaška zahteva podelitev izjeme od tega splošnega pravila. Komisija se pri tem sklicuje na možnost podelitve izjeme z delegiranim aktom, vendar samo v primeru obstoječih praks označevanja.

Hrvaškim proizvajalcem je komisija zaradi lažje prilagoditve omogočila le prodajo starih, predpristopnih zalog terana do njihovega izčrpanja, ni pa jim odobrila označevanja z imenom teran za vino, proizvedeno po pristopu.

Slovenija trdi, da komisija z delegiranim aktom ne more podeliti omenjene izjeme Hrvaški dve leti po vstopu, saj gre za prakso označevanja, ki je nezakonita za vina, proizvedena po vstopu Hrvaške v EU. Ker Hrvaška izjeme od pravnega reda EU ni uredila med pogajanji, je to vprašanje za Slovenijo zaprto, poudarjajo na ministrstvu.

Proizvodnja vina v Sloveniji je v tržnem letu 2013-2014 po podatkih državnega statističnega urada dosegla nekaj več kot 700.000 hektolitrov. Celotno območje vinorodnega okoliša Kras obsega 600 hektarjev vinogradov, 450 hektarjev odpade na sorto refošk, letna pridelava terana pa doseže približno milijon litrov, so pojasnili na kmetijskem ministrstvu. ■

_____________________________

TERAN i REFOŠK SU DVIJE SORTE! SLOVENCI TO NE PRIZNAJU!

Govori, i lijepo objašnjava prof. dr Edi Maletić s katedre za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Doista više ne znamo koliko će još trajati još ova trakavica oko Terana.

Dakle, stvar je ovakva, kaže prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta:

– mi smo u našoj studiji utvrdili da nedvojbeno postoje dvije sorte, Teran i Refošk (Refosco). Međutim, glavni problem, zbog kojega je i nastao cijeli spor, je da Slovenci NE PRIZNAJU TERAN ZA SORTU, već smatraju da se ova sorta (a zaista se radi o sorti s naše i njihove strane) naziva Refošk, što je krivo. Oni dakle smatraju da je Teran VINO dobiveno od te sorte, a da se ona ne naziva tako, znači teran, već Refošk. Da je to istina, onda bi oni imali pravo, dakle, zaštiti vino s nazivom Teran.

Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Teran i Refošk dvije su sorte a to Slovenci ne priznaju

– međutim, to nije moguće jer smo dokazali da Teran postoji kao sorta, odnosno da ovoj sorti to treba biti glavno ime (PRIME NAME – u našem radu smo naširoko elaborirali povijest ove sorte), da je tako zovu i Talijani, a da je Refosco (kod nas u HR Refošk) druga sorta. Nitko ne može zaštitititi ime sorte, i to je naš najveći adut u tom sporu. Pa zamislite da Francuzi zaštite Chardonnay ili Cabernet Sauvignon?!

Činjenica je da su se ovi nazivi brkali kroz povijest, pa će se negdje i kod nas naići na Refošk kao sninonim za Teran, a to je u Sloveniji redovita pojava, odnosno čak i službeni stav, pa oni na svojoj sortnoj listi nemaju Teran, jer smatraju da ne postoji kao sorta! Da su Slovenci zaista u pravu, to bi značilo da mi stoljećima krivo nazivamo ovu sortu u Istri!

Glavni je problem u tvrdoglavom stavu Slovenaca da Teran može biti samo naziv vina, a da se sorta s nazivom Refošk, što povijesno, ampelografski niti genetički nije istina. Istina je jedino da se je zaista ponekad tako Teran označavao, posebno u slovenskom dijelu Istre. Na kraju, ne može se zanijekati postojanje naziva Teran za ovu sortu (tako je zavedena u međunarodne baze podataka, stoljećima se tako kod nas i u Italiji označava). No, s obzirom da postoji Refošk kao zasebna sorta, Refošk nikako ne može biti Teranu sinonim.

Da su Slovenci svoje vino zaštitili kao npr. “Kraški Teran”, a da pritom ne brane nama upotrebu naziva Teran, sve bi bilo OK. Međutim, EU-komisija je napravila pogrešku, pa dopustila zaštitu naziva vina Teran, naši na to nisu tada obraćali pažnju, pa smo eto sad uzvelike i zbog toga u problemu. Ali, kako god da okreneš, činjenice su na našoj strani, što smo sve lijepo podastrli u radu. ■

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: