SKITNJA SLAVONIJOM: od brodskog Stupnika do Erduta

 ŽELJKO SUHADOLNIK 

Grand cru Brodski Stupnik 

GRAND CRU PRIČA: BOGOM DANO, ČOVJEKOM NE(DOVOLJNO) VALORIZIRANO! • NEMA FIŠA DO ONOGA ŠTO GA RADI SIBEROV LJUBIŠA, NEMA VINARA DO SIBERA, KOJI UZ FIŠ i ŠAMPUS SERVIRA!

Prisjećam se događaja iz neke, rekao bih, čak i davne godine: u Zagrebu – degustacija vina s vinogradarskog položaja u Stupniku kod Slavonskog Broda, nekad pod brigom poduzeća Jasinje, a potom u rukama Antuna Vinkovića, nazočio je tada kušanju i, danas pokojni, Tunja. Prof. dr. Nikola Mirošević istaknuo je u toj prigodi da je pozicija Brodski Stupnik,inače  lijepo vidljiva s autoceste Zagreb-Županja, jedna od najboljih za kakvoću ne samo u kontinentalnome dijelu Hrvatske nego i u cijeloj Hrvatskoj. Toliko ju je profesor nahvalio, uz napomenu da je idealna i za crne sorte koje najčešće vezujemo uz jug, da je na pamet odmah pala usporedba s, recimo, Dingačem, i rodio se zaključak da bi se i odande vina trebala nazivati ne po sorti, kako je to u nas uobičajeno, nego, baš kako je slučaj kod Dingača, po nazivu crua, i ovdje, očito, zapravo grand crua.

Ali, što Hrvatska ima od toga sjajnog položaja, kad je pravih robnih proizvođača u Stupniku malo (mogu se spomenuti Grašić & Zmaić, Jurković, Zdjelarević, Jakobović..) i kad se proizvođači brodskog Stupnika nisu organizirali kako treba i ponudili prijedlog vinskog ali i turističkog projekta vezan upravo uz tu njihovu komparativnu prednost, i njihovu bolju egzistenciju?

Gotovo ništa odnosno ni približno nešto od onoga što bi se moglo dohvatiti nemaju, u ukupnosti, ni proizvođači s vinogradima u Stupniku, pa zapravo ni onih nekoliko tamošnjih proizvođača koji su se na tržištu uspjeli malo izdignuti. Zakinuti su i potrošači. Ono što, položajno, struka smatra kakvoćom na razini grand crua danas je, na žalost, vinograd koji ne služi, kako bi bilo logično, dugoročno dobroj prodaji kapljice te efikasnoj promidžbi područja vinom i sigurnom ostvarenju za lokalnu društvenu zajednicu i lokalne pojedince boljih prihoda važnih za brži i bolji ekonomski razvoj cijeloga kraja. Taj vinograd površine oko 44 hektara u komadu, koji bi, po meni,kad je već tako dobar, trebao imati status zaštićenoga, slično kao što to imaju nacionalni parkovi, služi kao poligon za rasprodaju (kvalitetnoga) grožđa raznim privatnim osobama uvelike i sa strane, tj. i iz udaljenijih krajeva – hobi I garažnim vinogradarima i vinarima. Bilo imućnijim privatnicima sa stanom u većim gradovima, bilo ugostiteljima koji se žele domoći, makar je i sami proizveli, dobre kapljice da bi je konzumirali s prijateljima te da bi je kao kućno vino u rinfuzi u vlastitim lokalima plasirali po zanimljivoj cijeni za svoju publiku. Nakon priča o cisternama koje su na Pelješac iz Makedonije dovozile jeftino grožđe Vranca, unatrag nekog vremena vijesti o rasprodaji tipa ovakve kakva je na Stuipniku stižu na žalost i s drugog našeg nacionalnog vinogradarskog parka, Dingača.

A grožđe s grand cru lokaliteta. koji nije velik. dragocjeno je, i svaka boba odande mora biti sačuvana ne samo za produkciju visokokvalitetnog i osebujnog vina nego i za dobivanje maksimalno moguće količine toga vina za ponudu tržištu, te za promidžbu vinogradske pozicije, sâme kapljice odande i cijeloga kraja najprije kroz etiketu na butelji a onda i drukčije.

Događa se dakle nešto što se na lokalitetu koji je na razini vrijednosti parka prirode ne bi smjelo događati!

Vinograd Davora Zdjelarevića u Stupniku kod Slavonskog Broda

Ipak, na Pelješcu, barem, postoji veći broj vinogradara i vinara s trsjem (i) na  Dingaču te vinskih etiketa s nazivom Dingač, pa se s poredanih butelja dingača u nizu jedna do druge na policama u vinskim trgovinama, vinotekama i ističe vinski ali i zemljopisni pojam Dingač, međutim iz brodskog Stupnika su s prikladno etiketiranim buteljama praktički samo dvije tržišno relevantne kuće – jedna je ona od Davora Zdjelarevića, koji je kroz godine s nekoliko svojih uradaka u boci pokazao potencijal vinograda u brodskome Stupniku, a druga je Jakob-vina, od Ilije Zdravka Jakobovića, koji se u vinsku avanturu upustio ponajviše kao rezultat druženja sa Zdjelarevićem. Njih dvojica premalo su za stvaranje šire percepcije brodskog Stupnika kao još jednoga područja i s grand cru vinogradima.

Njihovo trsje – Zdjelarevićevo na 33 hektara (po Arcodu) i Jakobovićevo na šest hektara – doduše nisu na lokalitetu Brodski Stupnik 44 ha o kojemu je u hvalospjevima riječ u uvodu, ali su u neposrednom susjedstvu, međutim ne mora značiti da te njihove pozicije vrijednošću zaostaju za ovom što je u središtu početka ove sada priče. Dapače! Lijepi su i ti njihovi položaji, i Zdjelarević i Jakobović baš bi mogli na etiketama svojih najjačih kvalitativnih linija (Nagual, Jakob) uz obvezni navod Vinogorje Slavonski Brod dodati i naziv užeg lokaliteta: Stupnik.

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom posjeduje ukupno 44 hektara terena, a spomenutih 33 ha zapisanih po Arcodu odnosi se isključivo na površinu s trsjem, znači tu nisu obuhvaćeni prilazni putevi i staze između parcela. Zdjelarevići planiraju vinovom lozom posaditi još sedam hektara, dakle zaokružili bi se na 40 ha trsja. Malo pomalo prelaze na ekološki uzgoj.

Podsjećam: kod obitelji Zdjelarević cijela je paleta sorata, npr. Graševina, Sauvignon, Chardonnay, Manzoni, Pinot crni, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah… a tu je i nekoliko linija vina: Klinka – pod tom etiketom izlaze nova mlada vina, zatim Special edition, u boci s bijelom etiketom i bijelom kapicom – nekomplicirana dopadljiva pitka vina s prihvatljivom cijenom za širu publiku, pa Klasik – to su jednosortna vina s poznatom crnom etiketom s potpisom Zdjelarević a koja dozrijevaju najmanje šest mjeseci do 1, 5 godinu, i Nagual – bijelo od chardonnaya i sauvignona, i crno od cabernet sauvignona i merlota, i jedno i drugo s dužim sazrijevanjem u bačvici i potom i u butelji. Zdjela veli da koketna Klinka ide jako dobro i da postoje veliki izgledi da s njom napravi dobar posao – u Kini!

Davor Zdjelarević sa svojom najboljom linijom Nagual

Zdjelarevići su, inače, okrenuti turizmu, već godinama imaju lijep hotel uz svoj vinograd, a sad gledaju i da obogate sadržaje zanimljive za goste. U podnožju s druge strane brdašca gdje im je hotel na mjestu gdje na dva mjesta izviru podzemne vode napravili su malo jezero površine 70 x 30 metara, koje će poslužiti u ekološkom smislu jer skuplja insekte a s druge strane s obzirom da je jezero poribljeno šaranom i babuškom tamo na svoje mogu doći ribiči. Višnja Zdjelarević veli kako su za rekreaciju gostiju uređene pješačke staze uz trsje te staze za bicikliste, Zdjelarevići imaju i nekoliko bicikala za iznajmljivanje. Za one koji se više vole rekreirati u blizni hotela gdje im je nadohvat ruke čaša vina, postavljena je tzv. viseća kuglana.  A za one koji se najviše vole rekreirati dizanjem čaše rješenje je prostrani restoran na koji se, s vanjske strane hotelske zgrade i upravo s pogledom na trsje, dovezuje velika terasa.

Krajolik u Stupniku lijep je, raznolik po biljnome svijetu: nije tu samo vinova loza, nego su tu i šuma, voćke… Vinova loza isprepliće se s raznim drvećem koje na mjestima gustoćom stvara šumicu, do i šumu. U blizini Stupnika jasinjski su ribnjaci, površine 1500 hektara, zanimljivi zbog ribe ali, za vinogradara, i stoga što su regulator topline i pomagač u stvaranju mikroklime podesne za uzgoj vinove loze.

Zdjelarevićevo malo jezero, dobro poribljeno

Eto me, u Stupniku, i u trsju Ilije Zdravka Jakobovića: šest hektara na kosinama na pozicijama između 200 i 300 metara nadmorske visine, sorte Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah po otprilike trećinu svaka, te kao nešto najnovije Cabernet franc, loze Cabernet sauvignona, Merlota i Syraha stare su desetak godina. Obrada trsja je prirodi prijateljska a najava je Jakobovića da postupno prelazi na eko-produkciju koja će biti certificirana, sutra-prekosutra krenuo bi i na biodinamiku.

Vino od pomno izabranog najboljega grožđa u butelji – Jakob, mješavina je cabernet sauvignona, merlota i syraha. Od berbe 2012. a pogotovu od 2013. unutra će biti inešto cabernet franca. Poprilična pošiljka Jakoba odlazi u izvoz u Rusiju! Od 2012. Jakobović, s obzirom da je lanjski syrah ocijenio izvanserijskime, tržištu će ponuditi manju količinu vina samo od te sorte.  Ostalo pak – za ono što sam kušao mogu reći da se odlično pije! – u bag-in-boxu, pakiranje po 10 litara…

Zdravko Ilija Jakobović u svom vinogradu na brdu ponad brodskog  Stupnika

Kod Ilije Jakobovića: uz trsje – i ruže

Pošiljka Jakoba spremna za Rusiju

ZUBAR IZMEĐU DUNAVA i BAKHA

Erdut, predio uz moćni Dunav. Vinograd Mladena Sibera, desetak hektara, na nekih 130 metara nadmorske visine. Tako mu snažni inače mirni i tek ponekad razgoropađeni Dunav, čija prisutnost i te kako pomaže u stvaranju mikroklime što je vinova loza voli, ni kad je najviši i najljući – ništa ne može. Trsje u savršenom vojničkom stroju, dolje smeđe tlo, djeluje uredno kao parket koji je je vrijedna domaćica upravo sredila usisavačem, gore ravnomjerno pošišana zelena masa lišća pažljivo ostavljena u količini da asimilacijom i preko foto-sinteze u dovoljnoj mjeri pomaže biljci, a još gore, pri pogledu uvis – azurno nebo s usijanom kuglom žute boje, što svjetlost i topline daje…

Erdut, uzorno održavani vinograd Osjećanina Mladena Sibera. Ovi oblici na donjem desnome dijelu fotografije nisu periskopi kao na podmornici, to su cijevi za venrilaciju, naime ispod njih u tome dijelu vinograda nalazi se, ukopan u zemlju, Siberov vinski podrum

 

Doček gostiju uvijek je kod ulaza u vinski podrum. Siberova supruga Dušica voli se baviti hranom, i pripremila je najprije, uz hladni pjenušac, svježe ubrane jagode, a, za poslije, gusju jetru u njenoj masti, zatim paštetu od gusje jetre i paštetu od zeca…

Blizina Dunava i vinograd te ispod njega vinski podrumu sugeriraju – što? Naravno, fiš i dobru kapljicu. Zubar Siber, čiji su se preci negdje oko 1800 godine u Erdut doselili iz Južnog Tirola (originalno prezime je Süber), i njegova supruga, također liječnica, Dušica tu su stvorili svoj mali raj u kojemu rado prime gosta. Na fiš i čašu. Za vino je zadužen Mladen, a za fiš, klasičan u kotliću ali ne i s, kako se vrlo često susreće, raspadnutom ribom s obiljem iz premekanoga mesa izletjelih košćica koje nerviraju, kao i za prženu ribu u dubokoj domaćoj svinjskoj masti ali uopće ne premasnu te bez organoleptičkog osjeta prema svinjskoj masti što bi zasjenio aromu i okus bijeloga mesa soma, zadužen je Ljubiša, Siberov glavni djelatnik-suradnik i u vinogradu i podrumu. Za rezance, koji obvezno idu uz fiš, pak, zaslužna je Ljubišina mama, koja pri izradi tijesta, uz brašno i vodu, rabi, umjesto jaja – svježu riblju ikru…  Mljac!

Nema fiša do onoga što ga radi Siberov Ljubiša, nema vinara do Sibera koji uz fiš i pjenušac servira! Da, pjenušac, i to vlastite produkcije, jedan svježi, rosé od sorte Cabernet sauvignon, i jedan nešto stariji, od Sauvignona. Siber je zaljubljenik u ta dva bordoška kultivara i samo njih i uzgaja, pardon, ima još tek neznatnu količinu – 300 trsova – Muškat ottonela. Siber sa 10 hektara za sebe proizvede nekih 3000 litara vina, i to samo u jako dobrim godištima. Ostalo grožđe proda, i tako će i ostati, kaže, nema volje širiti se s produkcijom vina jer u njegovim godinama mladog umirovljenika to bi, objašnjava, bilo prekomplicirano, a sada mu treba uživati…

Mladen Siber, osječki zubar koji je od nedavno umirovljenik, te njegova supruga Dušica. Vinograd  nije samo za rad, nego i za užitke, kaže.

S OBZIROM NA POZICIJU I NA IZGLED NJEGOVA VINOGRADA, TE S OBZIROM NA VINO KOJE SIBER DOBIVA IZ TOGA VINOGRADA, DOBRO JE ZA SVE KOJI SE BAVE PROIZVODNJOM VINA ZNATI DA KOD SIBERA VRIJEDI KUPITI GROŽĐE! 

Odlični fiš, na Ljubišin način

 

Siberov Ljubiša – majstor za obradu vinograda, za fiš i za prženu ribu

 (Google / translater: http://translate.google.com/translate_t )

BUYING GUIDE 139

Željko Suhadolnik: zapisi s mojih kušanja u zemlji i inozemstvu

 pijte razborito – odgovorno – trijezno      

  ( Google  translater: http://translate.google.com/translate_t )

——————————————————————

legenda

› Šampion (Š) / Champion (Ch) – briljantno / brilliant = 99 – 100 (19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova / points •  ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – klasično veliko vino / classic great wine = 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) bodova / points • ♣ ♣ ♣ ♣ – izvrsno, dojmljivo / outstanding, impressive = 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova / points • ♣ ♣ ♣  –  dobro, do vrlo dobro pa i kompleksno/ good, to very good even complex = 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) bodova / points • ♣ ♣ – solidno, dobro / solid, good = 82 – 85 (15,0 – 16,9  /  3,0 – 3,5) bodova / points • ♣  – obično, prosječno, jednostavno / simple, average  = 76 – 81 (12,6 – 14,9 / 2,0 – 2,9) bodova / points

CIJENE, u maloprodaji,  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €)

———————————————————————

HRVATSKA –  CROATIA

 DALMACIJA

♣   (M)  12° C

MARAŠTINA 2012 – Joso SLADIĆ

SKRADIN-PIROVAC ■ VINOGRAD sorta: Maraština ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: uredno • etiketa: u jednom dijelu, oko boce.

▄ VINO je izgledom žuto-zlatno ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣    (L -XL)   10° C

ROSÉ 2012 – KORTA KATARINA 

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač, Postup, Orebić • kosina • sorta: Plavac mali 70 %, Crljenak /Zinfandel 30 % • berba: u više navrata ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija odvojeno po sortama • dozrijevanje: 6 mjeseci • 60 % inoks – barrique 40 % (pet puta rabljeni) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,6 vol% • ukupna kiselost, kao vinska: 5,6  g/ℓ • suhi ekstrakt: 20,5 g/ℓ • ostatak sladora: 2,5 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: elegantno – decentno

▄ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • umireno • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama • lako se pije ■ izgledom ružičasto • bistro ■ na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro – mineralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • sugerira slast – slankasto – dobro bi mu došlo da kiselost prati malo bolje  • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti kao aperitiv – uz laganija predjela

♣ ♣   (M -L)    10 – 12° C

OPOLO NOBILE 2012 – BASTIJANA /Tomić

HVAR ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ PODRUM maceracija: 12 sati ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je ugodno • čisto • dotjerano • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno – bistro • ružičasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi), izraženu dobro – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ (♣)    (M)   12° C

SYRTIS PLAVAC MALI rosé – VOLAREVIĆ 

NERETVA ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – prozirna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je umireno • s alkoholom koji malo tuče • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom ružičasto, ali nešto jače boje ■ u ustima gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • u špici

♣ ♣ ♣ (♣)   (L-XL)    18° C

DINGAČ 2009 – KIRIDŽIJA

PELJEŠAC, Dingač ■ VINOGRAD: strmina • ekspozicija: jug, jug-zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 15,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je kompleksno • sadržajno • iskreno • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • providno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: u-kuhani), izraženu dobro – začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugog – grijućeg završetka • traži još vremena u boci / ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣   (XL)   17 – 18 ° C

PLAVAC MALI 2010 – KORTA KATARINA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač, Postup • kosina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 12 dana • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana: da, do maksimalno: 24°C • malolaktika: da • dozrijevanje: 6 mjeseci • barrique ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,6 vol% • ukupna kiselost, kao vinska: 5,1 g/ℓ • suhi ekstrakt:  24,8  g/ℓ • ostatak sladora: 2,6 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je dotjerano • toplo • djeluje umireno, ali i s dovoljno živosti • zrelo • skladno • u internacionalnom stilu • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi  • nije masno ■ izgledom živahno – rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno (cvijeće: suho…) – začinske nijanse, iskazane s mjerom ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • blago sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro – solidno dugačkog – malo suhog završetka • u špici koja može duže trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu – pričekati.

——————————————————————–

TAJANO! – Što je to TAJANO? U tradicijskome govoru tajano (s naglaskom na prvome a) izraz je koji označava da je vino u drvenoj bačvi sastavljeno većinom od onoga s najboljih pozicija što ih posjeduje proizvođač ali kojega nije bilo i dovoljno da ispuni cijeli recipijent, te, kao dopune,  od onoga (od iste sorte) iz vinograda iz istoga vinogorja ali s nešto slabijh pozicija, od odatle izabranog najboljega grožđa što te pozicije mogu dati. ■

——————————————————————-

♣ ♣ ♣     (M -L)   17 – 18° C

TAJANO 2009 Plavac mali – KIRIDŽIJA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD: Dingač 60 %, jača kosina + trsje iz unutrašnjosti poluotoka 40 %, ravnica i kosina • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM dozrijevanje:  bačva (novo drvo) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj, službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno •  etiketa: uredno – u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je vrlo toplo • u suglasju sa: godištem berbe – dobi • djeluje kao robusno • donekle rustikalno ■ izgledom rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse (vanilija…), od utjecaja bačvice • voćnost (plodovi: sušeni, kuhani) • herbalno (posušena trava, dodir) • osjet prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim, fino prašnastim taninom • sugerira slast – slankasto – gorkasto • dosta snažne kičme – tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – malo suhog/sušećeg – blago oporog – srednje dugog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: poželjno dekantiranje • trošiti obvezno uz hranu.

♣ ♣   (S)  17° C

PLAVAC 2010 – KIRIDŽIJA

PELJEŠAC ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj, službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: decentno – pedantno • etiketa: jednostavno – u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro

▄ VINO je u suglasju sa: tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na herbalno, diskretno – začinske nijanse – voćnost, izraženu solidno • blagi osjet kože ■ u ustima sa mekanim taninom • slankasto • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – donekle suhog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣   (L -XL)   17 – 18° C

SYRTIS PLAVAC MALI 2011 – VINOGRADI VOLAREVIĆ

NERETVA ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 16,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro

▄ VINO je malo preopterećeno mirodijama i drvom • bogato • vrlo toplo • s dosta živosti • robusno • rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na začinske nijanse od utjecaja bačvice (vanilija…), iskazane jače • herbalno (drvo) • osjet prženoga te hlapljive kiselosti ■ u ustima sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom potentno • gork(ast)og – završetka ■ SERVIS: trošiti obvezno uz hranu.

♣ ♣ ♣   (XXL)   17 – 18° C

BABIĆ 2009 Suha punta – GRACIN

PRIMOŠTEN ■ VINOGRAD sorta: Babić ■ PODRUM dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: uredno.

▄ VINO je kompleksno • ozbiljno • toplo • s naznakama tercijarnog bouqueta • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice – voćnost – herbalno, diskretno ■ tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu.

—————————————————————–

TIRADA – Tirada je izraz koji rabe u primoštenskome kraju za niz vlačica ili komadića zemlje ograđenih kamenom a na kojima raste vinova loza. ■

—————————————————————–

♣ ♣    (XXL)   17 – 18° C

BABIĆ 2009 Tirada – GRACIN

PRIMOŠTEN ■ VINOGRAD sorta: Babić ■ PODRUM dozrijevanje: rabljene bačve ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: uredno.

▄ VINO je u suglasju sa: terroireom – sortom • s tercijarnim je bouquetom ■ izgledom rubinsko – granatno • ne posve bistro ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačve – herbalno, diskretno ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

ISTRA i KVARNER

♣ ♣   (M)   10° C

MALVAZIJA ISTARSKA 2012 – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Malvazija istarska ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: decentno –  moderno.

▄ VINO je čisto • dotjerano • s puno živosti • skladno • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom bljeđe žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: svježi) – floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣  (M)  8° C

ZLATNA VRBNIČKA ŽLAHTINA 2012 – PZ VRBNIK

KRK ■ VINOGRAD: ravnica • sorta: Žlahtina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux.

▄ VINO je umireno – malo ravno • neposredno ■ izgledom bistro • slamnato-žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • okusom sugerira slast – sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • kraćeg završetka • u špici

♣   (M)   8° C

ŽLAHTINA 2012 – TOLJANIĆ

KRK ■ VINOGRAD: ravnica • sorta: Žlahtina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 11,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je dosta neutralno • umireno • skladno • lako se pije, i na dužu stazu • djeluje kao neposredno ■ izgledom bistro ■ na nosu upućuje na voćnost, izraženu solidno – floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka

♣ ♣ ♣ (♣)   (L)   18° C

MERLOT 2010 Festigia – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Merlot ■ PODRUM: selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,8 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – zdepasta – teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno

▄ VINO je iznenađujuće dobro za berbu koju u našim krajevima baš i ne prate laskavi epiteti • kompleksno • sadržajno • cjelovito • dotjerano • toplo • dinamično • skladno • moderno • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi ■ izgledom živahno • bistro • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost – začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – herbalno (dodir posušene trave) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – relativno dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – može i kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣  (L)  17 – 18° C

CASTELLO 2011 Festigia – VINA LAGUNA

ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ PODRUM: selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,7 vol% ■ NAPUNJENO u:  0,75 ℓ • boca: modificirana – niska zdepasta teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je čisto • dotjerano • toplo • skladno • moderno • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno • s odličnom uljnošću ■ na nosu upućuje na voćnost – začinske nijanse, od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • sugerira slast – slankasto – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – solidno dugačkog grijućeg završetka • u špici koja može potrajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

BREGOVITI SJEVEROZAPAD

♣ ♣ (♣)  (L -XL)  ⇑  10 – 12° C

MLADI VINOGRADI 2012 – KORAK 

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay & Pinot sivi ■ OZNAKA kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: elegantno – decentno.

▄ VINO je sjajno za potrošnju upravo u vrućim mjesecima • čisto • dotjerano – bez hrapavpsti • s lijepom aromatikom – precizno • s dosta živosti • skladno • s lijepom aromatikom • precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lako se pije – klizi ■ izgledom žućkasto – zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣ (♣)   (L)   13 – 14° C

CHARDONNAY 2012 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM, dozrijevanje: velika bačva ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je složeno • vrlo toplo • u suglasju sa: sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom bistro ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi zreli; suhi, kuhani) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – malo kremasto • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – srednje dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti obvezno uz hranu.

—————————————————————–

POTROŠAČKI PUTOKAZ 139, KUŠANJE: RESTAURANT MUZEJ ZAGREB – Degustatori: Drago Cvrtila, s područja trženja vina, Ivan Dropuljić, direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, Velimir Korak, enolog i proizvođač vina, Ivana Rendulić, enologinja – Zagrebačka županija, Zagreb, Tomislav Tomac, enolog i proizvođač vina, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Vina je točio Milan Valentić. Na slici je i voditelj restorana Muzej Ivan Šućur. Za odličan menu s juhom of fazana, s gulašom od vepra s okruglicama i s domaćom pitom od jabuka odgovoran je chef  Kruno Majcen.  ■

__________________________

♣ ♣  (L)   10° C

RAJNSKI RIZLING 2012 – TOMAC

PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rizling rajnski • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: polusuho • 12,6 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (4000) • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je kompleksno • čisto • dotjerano • svježe • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu isprva malo suzdržano, potom upućuje na voćnost (plodovi svježi; bijeli – zeleni / vinogradska breskva, jabuka, nijansa citrusa…), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – srednje dugog završetka ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu/hladna predjela (sir i vrhnje, domaća kuhana šunka…), topla predjela od plodova mora, kuhanu ribu…

♣ ♣   (M)  10 – 12° C

ŠKRLET 2012 – KAŠNER

MOSLAVINA KUTINA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Škrlet ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 11,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: po tipu DIAM ■ DESIGN: uredno • etiketa: dopadljivo – malo prešareno – u jednom dijelu, čitljiva: dobro.

▄ VINO je dotjerano • skladno • s primarnim – sekundarnim aromama • rađeno na moderan način • u suglasju je sa: godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu solidno – floralno ■ u ustima zaobljeno • s dobro pratećom kiselošću – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro • gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz laganiju hranu.

SLAVONIJA

♣ ♣ ♣  (M)   10 – 12° C

GRAŠEVINA 2012 – GALIĆ

KUTJEVO ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj: vrhunsko s kp • s obzirom na neprovreli slador:  suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: moderno – elegantno.

▄ VINO je čisto • dotjerano • toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost – floralno – herbalno, diskretno (sijeno, dodir) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sugerira slast – slankasto • tijelom & strukturom dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣   (S – M)   10° C

GRAŠEVINA 2012 – BELJE 

BARANJA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno.

▄ VINO je vrlo korektno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lako se pije ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: svježi/ jabuka…) ■ u ustima zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom dobro • gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣ (♣)  (M -L)   10 – 12° C

SAUVIGNON 2012 – GALIĆ 

KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: moderno – elegantno.

▄ VINO je čisto • dotjerano • svježe • u suglasju sa: sortom • dopadljivo ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro – floralno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • s izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • kisel(kast)og završetka ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

♣ ♣  (M)   10 – 12° C

TRAMINAC 2011 selected – ILOČKI PODRUMI 

SRIJEM ILOK ■ VINOGRAD sorta: Traminac / Traminer ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno • etiketa: obično.

▄ VINO je u suglasju sa: sortom ■ izgledom • žućkasto ■ na nosu lijepo, upućuje na voćnost – floralno začinske nijanse • osjet prženoga – karamela ■ u ustima doživljaj se ne nastavlja na tragu mirisa naime okus kakvoćom zaostaje za mirisom • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog završetka.

 

♣ ♣  (M -L)   16  – 17° C

CUVÉE CMS 2012 – ZDJELAREVIĆ 

SLAVONSKI BROD, STUPNIK ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ OZNAKA u zemlji porijekla Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: uredan ■ DESIGN: u bijelome tonu.

▄ VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • djeluje kao neposredno – koketno • rustikalno ■ izgledom rubinsko • tamno – kompaktno – gotovo neprobojno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije; drvo…), iskazane jače – voćnost – herbalno – dojam je nešto povišene hlapljive kidselosti ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – istodobno i malo oporo • sugerira slast • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – gork(ast)og – malo oporog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

 —————————————————————————-

 UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

_____________________________________________

AUSTRIJA –  ÖSTERREICH

BURGENLAND

♣ ♣ ♣ (♣)  (L)  13° C

CHARDONNAY 2011 Ried Gertberg – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD: sorta: Chardonnay ■ PODRUM: inox & barrique, sur lie ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ (♣)  (L -XL)   13° C

CHARDONNAY 2011 Selection Altenberg – JURIS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD: Altenberg • sorta: Chardonnay ■ PODRUM: vrenje u drvu, 6 mjeseci dozrijevalo na finom talogu u velikoj bačvi  ■  OZNAČENO kao: suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ (L)   13° C

GUSTAV 2011 – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD najbolje parcele • sorta: Chardonnay & Neuburger ■ PODRUM: alkoholno vrenje u barriqueu, dozrijevanje 12 mjeseci u barriqueu na kvascu ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣  (S – M)   12° C

WEISSBURGUNDER & CHARDONNAY 2011 – TREMMEL 

RUST ■ VINOGRAD sorta: Pinot bijeli, Chardonnay ■ PODRUM: fermentacija u bačvi, šest mjeseci u dozrijevalo na kvascu i pola godine još u boci ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5 vol %

♣ ♣   (S – M)   10  – 12° C

SOMMER auf GERTBERG 2012 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD: sorta: Pinot bijeli / blanc 90 %, Riesling 10 % ■ OZNAČENO kao:  12,6 vol %

♣ ♣ ♣   (L – XL)   12° C

SAUVIGNON BLANC 2012 Selection –  JURIS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5  vol %

♣ ♣ ♣  (M)  12  – 13° C

SAUVIGNON 2012 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon ■ OZNAČENO kao: suho; 12,5 vol %

♣ ♣ (M)  12° C

SAUVIGNON 2012 – TREMMEL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon • intenzivna aromatika ■ OZNAČENO kao: suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣  (L)  12° C

FURMINT 2012 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Moslavac / Šipon/Furmint ■ OZNAČENO kao: suho, 12,5 vol %

♣ ♣ ♣   (L)    10° C

MUSCAT OTTONEL 2012 Selection – JURIS Stiegelmar 

GOLS ■ VINOGRAD: sorta: Muscat Ottonel ■ OZNAČENO kao: suho; 13,0 vol %

♣ ♣ ♣ (M)    8 – 10° C

GELBER MUSCATELLER 2009 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Muškat žuti ■ OZNAČENO kao:  suho, 12,0 vol %

♣ ♣ ♣   (M)   12° C

NEUBURGER 2012 – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD sorta: Neuburger ■ PODRUM: fermentacija u drvenoj bačvi, dozrijevanje na filnom talogu s kvascima   ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5vol %

♣ ♣  (M)   10° C

WELSCH RIESLING 2012 Ried Geyer Umriss – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD: sorta: Graševina / Welsch Riesling ■ OZNAČENO kao: suho, 12,0 vol %

♣ ♣ ♣ ♣   (XXXL)  18° C

TRICATA 2010 – JURIS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Frankovka /Blaufrankisch ■ PODRUM: grožđe prosušivano u kutijama oko šest tjedana, vino je rađeno po tehnologiji amaronea ■ OZNAČENO kao: suho; 16,0  vol %

♣ ♣ ♣ ♣   (L – XL)   17 – 18° C

BLAUFRANKISCH 2011 Ried Kreften – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: 170 m • sorta: Frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM: barrique – novi ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣  (XXL)  18° C

BLAUFRANKISCH 2009 Greiner  – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD sorta: Frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM: 18 mjeseci dozrijevalo u većim bačvama ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5 vol %

♣ ♣  (L)  17 – 18° C

BLAUFRANKISCH 2011 Eroflacher – ALLACHER

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Frankovka/Blaufrankisch ■ PODRUM: 14 mjesecu u novom barriqueu  ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ (♣)   (M)  17 -18° C

BLAUFRANKISCH 2011 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Frankovka /Blaufränkisch ■ PODRUM: 10 mjeseci inox (50 %) i velike bačve (50 %)  ■ OZNAČENO kao: suho; 13,0 vol %

♣ ♣ (♣)    17 – 18° C

BLAUFRANKISCH 2009 reserve – TREMMEL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Frankovka / Blaufrankisch ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5  vol %

♣ ♣ (♣)   17 – 18° C

VISION 211 – SIEGEL

NEUSIEDLERSEE HUGELLAND ■ VINOGRAD:  kosina • sorta: Frankovka / Blaufrankisch ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5  vol %

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL)  18° C

PINOT NOIR 2008 reserve – JURS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD: Breitenteil & Heide • nasad star 28 godna • sorta: Pinot crni /noir; francuski klonovi ■ PODRUM: 12 mjeseci u barriqueu + 12 mjeseci u velikim bačvama ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣   (XXL)  18° C

PINOT NOIR 2009 Greiner – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni / noir ■ PODRUM: 18 mjeseci dozrijevalo u barriqueu ■ OZNAČENO kao: suho; 12,5 vol %

♣ ♣ ♣   (L)  18° C

PINOT NOIR 2011 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni /noir ■ PODRUM: barrique, novi, 10 mjeseci ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5  vol %

♣ ♣ ♣ ♣   (XL)   18° C

St. LAURENT 2009 reserve – JURIS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Lovrijenac/St. Laurent ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣   (L – XL)  17 – 18° C

SALZBERG 2011 – ALLACHER 

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Zweigelt  ■ OZNAČENO kao: suho; 14,5  vol %

♣ ♣ ♣ (♣)   (XL)   18° C

CABERNET 2011 – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon 60 %, Cabernet franc 40 % ■ OZNAČENO kao: suho; 13,5 vol %

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL)   18° C

St. GEORG 2009 – JURIS Stiegelmar 

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Pinot crni/noir 70 %, Lovrijenac/ St. Laurent 30 % • stare loze ■ OZNAČENO kao: suho; 14,5 vol %

♣ ♣ ♣ (♣)   (XL)  18° C

ALTENBERG 2011 – ALLACHER

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Lovrijenac / St. Laurent 40 %, Merlot 30 %, Cabernet sauvignon 30 % ■ OZNAČENO kao: suho;14,5vol %

♣ ♣ ♣  (XXL – XXXL)  18° C

SOLITAIRE 2009 – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD sorta: Frankovka/Blaufrankisch 73 % & Merlot, Cabernet sauvignon ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣  (XXL)  18° C

EXCELSIOR 2009 – LANG

BURGENLAND ■ VINOGRAD sorta: Frankovka /Blaufrankisch, Cabernet sauvignon, Syrah, Merlot ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ ♣  (M)  17 -18° C

ZWEIGELT 2009 reserve Marienberg – GERALD WALLNER

WAGRAM ■ VINOGRAD sorta: Zweigelt ■ OZNAČENO kao: suho; 13,9 vol %

♣ ♣ (♣)  18° C

TOP EDITION 2009 – SCHWERTFUHRER

THERMENREGION ■ VINOGRAD sorta: Merlot ■ OZNAČENO kao: suho; 14,0 vol %

♣ ♣ (♣)  (M)  17 -18° C

ANDREAS BERG cuvée 2009 – SCHEIBLHOFER

BURGENLAND ■ VINOGRAD sorta: Zweigelt, Merlot, Cabernet sauvignon ■ OZNAČENO kao: suho; 13,7 vol %

slatko i desertno / süß, dessert

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL)   10 – 12° C

RUSTER AUSBRUCH 2007 – PETER SCHANDL 

RUST ■ VINOGRAD sorta: Graševina, Riesling ■ OZNAČENO kao: slatko; 10,0 vol %; 0,375 l

♣ ♣ ♣ ♣   (XXL)   10 – 12° C

RUSTER AUSBRUCH 2006 – PETER SCHANDL 

RUST ■ VINOGRAD sorta: Graševina, Moslavac /Furmint ■ OZNAČENO kao: slatko; 10,0 vol %; 0,375 l

♣ ♣ ♣ (♣)  (XXXL)    10 – 12° C

RUSTER AUSBRUCH 2006 chardonnay essenz – FEILER ARTINGER 

RUST ■ VINOGRAD sorta: ■ OZNAČENO kao: slatko; 7,5 vol %; 0,375 l

♣ ♣ ♣ (♣)  (L)   10 – 12° C

BEERENAUSLESE 2010 cuvée – PETER SCHANDL

RUST ■ VINOGRAD sorta: Traminac 70 %, Riesling 15 %, Graševina 15 % ■ OZNAČENO kao: slatko; 8,5 vol %; 0,375 l

♣ ♣ ♣  (XL – XXL)   14° C

STROHWEIN 2011 – JURIS Stiegelmar

GOLS ■ VINOGRAD sorta: Frankovka / Blaufrankisch • grožđe prosušivano 3 mjeseca na slami ■ OZNAČENO kao: slatko

♣ ♣ ♣  (XL)  15° C

RUSTER AUSBRUCH 2010 Zweigelt Essenz – FEILER ARTINGER

RUST ■ VINOGRAD sorta: Zweigelt ■ OZNAČENO kao:  slatko; 7,5 vol %

FRANCUSKA –  FRANCE

BURGUNDIJA

♣ ♣ ♣ ♣  (XXXL)   12 – 13° C

PULIGNY-MONTRACHET 2009 1er cru la Garenne – DOMAINE DUC di MAGENTA LOUIS JADOT 

PULIGNY ■ VINOGRAD: Puligny Montrachet la Garenne • blaga kosina • ekspozicija: jug • sorta: Chardonnay • gustoća sadnje: 9000 trsa/ha ■ PODRUM dozrijevanje: pièce (228 ℓ) (novi & rabljeni) • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Puligny-Montrachet 1er cru aoc / u Hrvatskoj službeno kao: vrhunsko s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je višeslojno • sadržajno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • toplo • dinamično • zrelo • skladno • elegantno • s finom oksidativnom je notom, u duhu burgundijske tradicije • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na osjet dima, fina nijansa – začinske note, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno – mineralno, poljubac – voćnost (plodovi: posušeni, suhi/ marelica; badem), izraženu dobro – herbalno, diskretno (borovina u tragu; plemenito drvo) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – blago kremasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • živahnog – gork(ast)og – dugačkog završetka • ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

PROVENCE

♣ ♣  (M)   10° C

COTES de PROVENCE 2012 – DOMAINE HOUCHART 

PROVENCE ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: a.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – personalizirana – prozirna – visoka • ČEP: klasični plastični ■ DESIGN: uredno.

▄ VINO je ugodno • čisto • dotjerano • s primarnim aromama • u suglasju sa: tipologijom • malo ravno ■ izgledom bistro • nježno ružičasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi/trešnja…), ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro – vitko • kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv – uz hranu.

RHÔNE

♣ ♣ (♣)  (XL)   18° C

CHÂTEAU du TRIGNON 2009 – CHÂTEAU du TRIGNON

GIGONDAS ■ VINOGRAD sorta: Grenache 60%, Syrah 25 %, Mourvedre, Cinsault 15% ■ OZNAKA u zemlji porijekla Francuskoj: Gigondas a.o.c. / u Hrvatskoj službeno kao: kvalitetno s k.z.p. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca:  personalizirana • model, tip: rhône • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno • etiketa: u jednom dijelu, čitljiva: dobro

▄ VINO je dotjerano • toplo • zrelo • umireno ali još s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – dobi • lako se pije  ■ izgledom rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi suhi, u-kuhani), izraženu dobro – začinske nijanse, iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobro kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu.

ITALIJA – ITALIA

FURLANIJA VENECIJA JULIJA

♣ ♣  (XL)  10 – 12° C

FRIULANO 2012 – TORRE ROSAZZA

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ VINOGRAD sorta: Friulano (ex Tocai firulano) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: COF doc • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • model, tip: rhein – alsace ■ DESIGN: decentno

▄ VINO je čisto • dotjerano • zrelo • skladno ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost • osjet kruha ■ u ustima zaobljeno • sugerira slast – kao da je sa nešto slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS:  uz hranu

pjenušci  /   bollicine

♣ ♣   (XL)  10° C

RIBOLLA GIALLA brut – TORRE ROSAZZA 

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ VINOGRAD sorta: Rebula/Ribolla gialla ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 • model, tip: champagne • ČEP: pluteni – ozbiljan – DESIGN: malo kričavo, u žutome tonu.

▄ VINO je čisto • svježe • skladno • ima eleganciju • u suglasju sa: tipologijom – sortom • lako se pije • dopadljivo ■ izgledom živahno – bistro • slamnato-žuto ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu dobro – vegetalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sa zrelim – mekanim kiselinama • sugerira slast – s dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vitko • kisel(kast)og završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv.

TOSCANA

Igt

♣ ♣ ♣ ♣  (XXL)  18° C

PRIMA PIETRA 2005 – CASTIGLION del BOSCO

BOLGHERI ■ VINOGRAD: nadmorska visina 450 m • tlo: ilovača s dosta željeza • (mikro) klimatski uvjeti: toplo-vruće danju ljeti – svježe noći – temperaturna razlika dan-noć: značajna • sorta: Merlot 50 %, Cabernet sauvignon  30 %, Cabernet franc 10 %, Petit verdot 10 % •  gustoća sadnje: 9600 /ha • prinos po trsu: 0,65 kg • pristup u vinogradu: prirodi prijateljski, na tragu biodinamike ■ PODRUM vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 15 dana • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique (novi 50 %) • francuska hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: i.g.t. Toscana • po sadržaju neprovrelog sladora, suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (10.000) • boca niža zdepasta teška – odgovara vinu: da • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno — jednostavno – u dva dijela, čitljiva: dobro.

▄ VINO je kompleksno • savršeno čisto • dotjerano • precizno • toplo • dinamično • zrelo • skladno • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno – rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (višnja dominira) – začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije;…), iskazane jače ali još s mjerom, dobro uklopljeno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugog – grijućeg završetka ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti obvezno uz hranu.

♣ ♣ ♣  (L -XL)  16 -17° C

DAINERO 2010 – CASTIGLION del BOSCO

COSTA TOSCANA & MONTALCINO ■ VINOGRAD: nadmorska visina: 450 m • sorta: Merlot (većina; Riparbella) & Sangiovese (sasvim mala količina; Montalcino) ■ PODRUM, dozrijevanje: 6 mjeseci • barrique (novi – rabljeni) • francuska hrastovina ■ OZNAKA u zemlji porijekla: Toscana i.g.t. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični ■ DESIGN: elegantno • etiketa: decentno – u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro

▄ VINO je dotjerano • vrlo toplo • dinamično • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • djeluje kao ne prekomplicirano ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno – voćnost, izraženu solidno – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim ali blago sušećim taninom – slankasto – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu

 _______________________________________

CASTIGLION del BOSCO i u HRVATSKOJ! – Vina toskanske kuće Castiglion del Bosco prisutna su i na hrvatskom tržištu, preko Dobrih vina. Cijela je to paleta: uz brunello i drugu kapljicu iz Montalcina tu su i butelje iz područja Bolgheri, konkretno baš i Prima Pietra, te Dainero. Roberto Ruscito, komercijalni director kuće nedavno je u vinoteci-wine baru Dobra vina u Zagrebu održao i prezentaciju toskanskih etiketa. Enologinja Castiglion del Bosca je Cecilia Leoneschi, a enolog-savjetnik je u Italiji vrlo cijenjeni stručnjak Niccolo d’Aflitto.

Toscana: Niccolo d’Aflitto (lijevo) u razgovoru sa španjolskim vinotekarom i vinskim piscem Juanchom Asenjom i uglednim talijanskim vinskim kritičarom Gigijem Brozzonijem.

U kušaonici Castiglion del Bosca: Roberto Ruscito i njegova suradnica Sabine Lodahl

 

brunello

BRUNELLO di MONTALCINO – Zona proizvodnje: općina MONTALCINO ■ VINOGRADI: na kosinama • nadmorska visina: od nekih 300 do 450 m • sorta: Sangiovese grosso, u Montalcinu zvan i Brunello ■ PODRUM: pet godina dozrijevanja, od toga najmanje dvije u hrastovom suđu; prije izlaska na tržište obvezno najmanje četiri mjeseca u butelji, za kategoriju riserva godina duže u podrumu i šest mjeseci u boci prije izlaska na tržište; punjenje: isključivo u zoni produkcije; na tržište smije isključivo u buteljama i to bordoškog modela ■ OZNAČENO kao: Brunello di Montalcino docg, suho; alkohol u rasponu od 13,5 – 14,5 vol %, najčešće 14,0 vol % ■ SERVIS: uz hranu (krepkiju /pečenja, divljač…, odležane sireve) – kao piće meditacije; á18° C; za berbu 2008: ä ⇗  ■ MALOPRODAJNA CIJENA za ovu najnoviju berbu na tržištu: ovisno o renomeu proizvođača, od nekih 25 do oko 40 eura za butelju od 0,75 ℓ (XXL – XXXL)

Montalcino, centar

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Rennina – PIEVE SANTA RESTITUTA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Sugarille – PIEVE SANTA RESTITUTA

GAJA JE GAJA! – Gaja na našoj rang-ljestvici ponovno u vrhu. Zašto je redovito brunello kuće Pieve Santa Restituta jedan od najboljih? Zato što vlasnik Angelo Gaja ne pristaje na kompromise: kad godina s obzirom na meteorološke okolnosti u tijeku vegetacijskog razdoblja ne dade za njega kvalitativno zadovoljavajući rod, on iz te berbe odustaje od komercijalizacije vina pod nazivom brunello. Ali se, zato, u godinama kad je to s obzirom na meteorologiju moguće potrudi napraviti špice. Iz kišne 2002. i vruće i sušne 2003. Pieve Santa Restituta nije izašla s brunellom. Nije baš lako opredijeliti se za odustanak, naime brunello se prodaje jako dobro i po visokoj cijeni, a pogotovu ako na etiketi stoji naziv vezan uz legendarno proizvođačko ime… Za nedavnoga mojega posjeta Montalcinu i kušanja brunella na imanju Pieve Santa Restituta, Gajina kćerka Gaia, koja pomalo preuzima ude u svoje ruke, kazala je da se još razmišlja o tome da se i iz berbe 2009. ne izađe s brunellom! Odluka bi uskoro trebala biti donesena, naime Brunello 2009 službeno će na tržište krenuti s 1. siječnjem 2014, a kako vrijeme leti taj će dan brzo stići. Inače, od 2007. Gaja se počeo s dozrijevanja u barriqueu okretati bačvama od 500 do 700 litara zvanima tonneaux.

Gaia Gaja objašnjava vina za vrijeme degustacije

Među najboljim brunellima: onaj od kuće Salvioni. Na slikama su  Alessia Salvioni (lijevo), iz proizvođačke obitelji, te cijela obitelj.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SALVIONI

Benvenuto, Brunello! Veterani ne samo talijanske nego i internacionalne vinske scene: Ezio Rivella, do prije nekog vemena predsjednik Konzorcija za brunello, i Federico Castellucci, glavni direktor OIV-a, koji tu svoju funkciju napušta s 1. siječnjem 2014.

♣ ♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – Il POGGIONE

Fabrizio Bindocci, upravitelj posjeda Il Poggione, u funkciji predsjednika Konzorcija za brunello. Iza njega, u podazini je alfa i omega operativnog sustava Stefano Campatelli, direktor Konzorcija

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Tenuta nuova – CASANOVA di NERI 

♣ ♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SIRO PACENTI 

Već godinama, uvijek u vrhu kakvoće s brunellom i rossom: Giancarlo Pacenti i njegova supruga Claudia, iz posjeda Siro Pacenti

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Montosoli – ALTESINO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 il Piaggione – SALICUTTI 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – TENUTA di SESTA

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 vigna delle Raunate – MOCALI 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CAMPOGIOVANNI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CAPRILI

Mladi Giacomo Bartomommei u obiteljskom podrumu Caprili, utemeljenom 1965. godine. Caprili – Paolo, Emmanuele i Paola te Giacomo posjeduju 40 ha terena, od čega je 16 ha vinograda, a od toga 14 ha unutar apelacije Brunello di Montalcino docg. Ostalo trsje od Sangiovesea namijenjeno je drugoj liniji vina, zvanoj Rosso di Montalcino. Tradicija u Montalcinu je i proizvodnja muškata kao desertnoga vina. Bartolommei svoja vina dozrijevaju samo u velikim hrastovim bačvama od 30 i 60 hl. Giacomo Bartolommei veli da u Montalcinu, gdje nije dopuštena irigacija, postoje sve jače inicijative da se zbog sve toplijih i sušnih ljeta legalizira navodnjavanje kap po kap, pa se pomalo priprema za gradnju akumulacijskog jezera. Kuća Caprili predstavila se Zagrepčanima prije dvije godine na festivalu Zagreb Vino.com u Esplanadi. Iz berbe 2008. umjesto reserve brunella proizveli su Brunello selekciju – 133 butelje i 200 magnuma, vino s kojim uskoro kane obilježiti 30 godina otkako vino pune u bocu.

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CORTE PAVONE

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Helichrysum – SAN POLINO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Prime donne – DONATELLA CINELLI COLOMBINI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – PIAN delle VIGNE

U društvu s velikanima – s markizom Pierom Antinorijem, direktorom njegovih posjeda i enologom Renzom Cotarellom, Fabiom Rattom koji vodi brigu o Antinorijevu imanju Pian delle Vigne, i s Francescom Maroneom Cinzanom, vlasnikom kuće Col d’Orcia, te vlasnikom ovećeg vinskog imanja u Čileu

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Altero – POGGIO ANTICO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FATTOI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – La FIORITA

La Fiorita: Luca Peroni (lijevo), vlasnik, i enolog Roberto Cipresso, koji je,  inače, prije koju godinu surađivao kao eno-savjetnik u Dalmaciji

 

Montalcino: kušanje brunella organizirano za oko 120 vinskih novinara iz Italije i svijeta (bio sam i ja!)

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CAPANNA

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – TASSI- FRANCI 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – TENUTA le POTAZZINE

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – ALTESINO

 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SESTI 

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CASANOVA di NERI

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – AGOSTINA PIERI 

Riccardo Illy (lijevo), znan po kavi, od prije koju godinu vlasnik je vinskog posjeda Mastrojanni. Desno je Andrea Macchetti, zadužen za komercijalizaciju. Illy mi veli da s obzirom na ulazak Hrvatske u EU razmišlja o tome da se s kavom, čokoladom i vinom osobnim nastupom predstavi hrvatskome tržištu.

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – MASTROJANNI

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – POGGIO ANTICO 

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – TALENTI 

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SESTA di SOPRA 

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SAN POLINO

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CONTI COSTANTI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CASTELLO di ROMITORIO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SOLARIA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – DONATELLA CINELLI COLOMBINI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – PIANCORNELLO 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FANTI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – VENTOLAIO 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FATTORIA dei BARBI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – COLLEMATTONI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – LISINI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – SASSODISOLE 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FULIGNI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – GIANNI BRUNELLI Le CHIUSE di SOTTO

 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – LA GERLA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – ARGIANO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – La PODERINA

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – MOCALI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – TENUTE SILVIO NARDI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – La PALAZZETTA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – LAMBARDI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – POGGIO di SOTTO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CAPARZO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – Il MARONETTO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – La VELONA

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – RIDOLFI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – COL d’ORCIA

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – Il PALAZZONE

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Terra rossa – Il POGGIOLO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 Poggiolo – Il POGGIOLO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FERRERO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – VILLA POGGIO SALVI

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CAMIGLIANO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – FORNACINA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – GREPPONE MAZZI RUFFINO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – POGGIO RUBINO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – Le CHIUSE

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CANALICCHIO di SOPRA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CUPANO

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – PODERE la VIGNA 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – BARTOLI GIUSTI TENUTA COMUNALI 

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2008 – CASTELLO di VELONA

brunello riserva

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva Vigna della Ferrovia – PIAN delle VIGNE

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – TENUTA le POTAZZINE

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – SIRO PACENTI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva Campo del Drago – CASTIGLION del BOSCO 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – SAN POLINO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva Phenomena – SESTI 

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – DONATELLA CINELLI COLOMBINI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – CASTELLO di ROMITORIO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserv Poggio abate – La PODERINA

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – MOCALI

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – CAPARZO

♣ ♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2004 riserva Poggio al vento – COL d’ORCIA

♣ ♣ ♣ (♣)

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – TENUTA di SESTA

♣ ♣ ♣

BRUNELLO di MONTALCINO 2007 riserva – BARBI

 

VENETO

♣ ♣  (L)   10 – 12° C

PINOT GRIGIO 2012 Goccia – TENUTA SANTA ANNA 

VINOGRAD sorta: Pinot sivi /grigio, gris ■ PODRUM: korištena samo ocjeđevina, bez prešavine ■ OZNAKA u zemlji porijekla Italiji: d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: uredan ■ DESIGN: moderno – ima eleganciju.

▄ VINO je savršeno čisto • dotjerano • svježe • lako se pije, i na dužu stazu • djeluje kao neposredno ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto ■ na nosu upućuje na mineralno (dodir) – voćnost ■ u ustima zaobljeno • donekle sugerira slast – slankasto – sa slabije pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti kao aperitiv.

pjenušci / bollicine

♣ ♣   (XL)  8° C

PROSECCO di VALDOBBIADENE 2009 extra dry – TENUTA SANTA ANNA

VALDOBBIADENE ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (vrenje u cisterni) ■ OZNAKA u zemlji porijekla: d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora: extra dry • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno – decentno.

▄ VINO je čisto • svježe ■ izgledom živahno • vodno-blijede boje • s veselim – kraćim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi / vinogradska breskva…), izraženu dobro – osjet kvasaca – kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim kiselinama • sugerira slast – slatkasto • tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: trošiti za osvježenje.

MAĐARSKA –  MAGYARORSZÁG

PANNON

♣ ♣ ♣  (L -XL)  16° C

KADARKA 2011 – SAUSKA

VILLANY ■ VINOGRAD: sorta: Kadarka ■ PODRUM: ■ OZNAKA u zemlji porijekla Mađarskoj: classicus bor DHC • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: privlačno – jednostavno – čitljiva: dobro

▄ VINO je kompleksno • vrlo toplo • dinamično • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • svjetlije ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost, izraženu dobro – floralno – začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom • slano – s dobrom i kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog – grijućeg završetka • ima šansu i za daljnji razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

PORTUGAL

♣ ♣ (♣)  (M) 10 – 12 ° C

MOSCATEL GALEGO BRANCO 2011 – QUINTA do VALLADO

DOURO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Moscatel ■ OZNAKA u zemlji porijekla Portugalu: d.o.c. • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: odgovara vinu: da • model, tip: alsace – rhein • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro.

▄ VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • skladno • s primarnim –  sekundarnim aromama • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto – zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi / jabuka; vinogradska breskva…), izraženu dobro – floralno – začinske nijanse (note muškata) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobro pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu/desert.

♣ ♣  (M)  10° C

VINHO VERDE 2012 – QUINTA da AVELEDA

OZNAKA u zemlji porijekla Portugalu: d.o. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: rhein ■ DESIGN: decentno – uredno.

▄ VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • s primarnim aromama • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – dobi • lako se pije • djeluje i kao neposredno ■ izgledom živahno – bistro • zelenkasto – žuto (zlatno) ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi svježi, zeleni), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti za osvježenje – kao aperitiv.

SLOVENIJA –  SLOVENIA

 

DOLENJSKA

♣  (L -XL)  12° C

TRAMINEC 2009 Keltis – KELHAR

BIZELJSKO-SREMIČ ■ VINOGRAD sorta: Traminac / Traminer  ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: kvalitetno zgp • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: polusuho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux.

▄ VINO je u suglasju sa: sortom – dobi • sa tercijarnim bouquetom ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na floralno (suhe latice ruže…) – med, dodir ■ u ustima slatkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – srednje dugog završetka.

PRIMORSKA

♣ ♣ ♣ (♣)   (XL -XXL)  14 – 15° C

REBULA 2006 selekcija – BLAŽIĆ 

GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Rebula/Ribolla gialla • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 60 dana • dozrijevanje: 48 mjeseci • velika bačva (24 hl) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: kakovostno zgp  • po sadržaju neprovrelog sladora, suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u jednom dijelu

▄ VINO je višeslojno • sadržajno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • toplo • dinamično • drukčije • s oksidativnom je notom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • blago ali i zanimljivo hrapavo ■ izgledom živahno • bakreno – jantarno • odlične uljnosti ■ na nosu upućuje na maceraciju (s fermentacijom) – mineralno – voćnost (plodovi suhi, u-kuhani/ kitnkes), izraženu dobro – floralno (cvijeće suho…) – herbalno, diskretno (čaj) • osjet kore kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • donekle sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • retronazalno: badem • tijelom & strukturom vrlo dobro – s fino zrnatim tkivom • suhog – blago oporog – dosta dugačkog završetka • u špici koja može i duže trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣ (♣)   (XXXL)  14 – 15° C

SAUVIGNON 2007 selekcija – BLAŽIĆ

GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Sauvignon • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje • dozrijevanje: velika bačva (24 hl) ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: kakovostno zgp • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 1,5 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno – uredno

▄ VINO je zanimljivo • višeslojno • bogato • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo • dinamično • sa tercijarnim bouquetom • drukčije • s oksidativnom je notom • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • robusno ■ izgledom živahno • zlatno-žuto ■ na nosu upućuje na začinske nijanse od utjecaja bačve i na specifične note koje se stvaraju s godinama, sve iskazano s mjerom i dobro uklopljeno • maceraciju (s fermentacijom) • osjet prženoga (kava; korica od naranče…) – osjet karamela, dodir • herbalno (začinsko bilje, poljubac) • voćnost (plodovi: suhi) • floralno (cvijeće svijetlo; suho…) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • donekle kremasto • alkohol malo peče • slano – s dobro očuvanom, kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno – mesnato • gork(ast)og – dugačkog – jače grijućeg završetka • retronazalno se javlja blaga ali ne i nezanimljiva nit oksidacije • u špici koja može duže potrajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti za obvezno uz hranu – kao piće meditacije.

♣ ♣ ♣   (L)  16  – 17° C

IZBRANI TERAN 2012 Osti jarej – Boris LISJAK

KRAS DUTOVLJE ■ VINOGRAD: sorta: Refošk ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: ptp • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – personalizirana (autor: Oskar Kogoj) • ČEP: pluteni – uredan – dugačak ■ DESIGN: elegantno • etiketa: kao privjesnica – jednostavno – pregledna, čitljiva: dobro

▄ VINO je kompleksno • sadržajno • s karakterom • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • precizno • dinamično • skladno • elegantno • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije  ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi svježi; crni ribiz, višnja…), izraženu dobro – herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa mekanim taninom / kiselinama • slankasto – s dobrom, kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugog završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣ ♣   (L) 16° C

IZBRANI TERAN 2011 – TAVČAR

KRAS ■ VINOGRAD sorta: Refošk ■ OZNAKA u zemlji porijekla: Kras ptp • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: lijepo – elegantno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: dobro

▄ VINO je dotjerano • izričajem precizno • svježe • dinamično • skladno • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno • tamno, gotovo neprobojno ■ na nosu upućuje na mineralno – voćnost (plodovi svježi; tamni bobičasti), izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sa zrelim – mekanim taninom • s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣   (M)  16° C

TERAN 2006 – ŠKERLJ 

KRAS DUTOVLJE TOMAJ ■ VINOGRAD sorta: Refošk ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: ptp • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – običan ■ DESIGN: obično.

▄ VINO je svježe • s dosta živosti • s primarnim aromama • u suglasju sa: terroireom – sortom • rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi svježi; tamni), izraženu dobro – herbalno, umjereno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • malo oporo • s blagim ostatkom CO2 • slankasto – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣  (XL)  17 – 18° C

MIHAEL 2008 rdeče – PRINČIČ

GORIŠKA BRDA ■ VINOGRAD sorta: Merlot, Cabernet sauvignon, Pinot noir ■ OZNAKA u zemlji porijekla Sloveniji: kakovostno zgp • po sadržaju neprovrelog sladora, službeno: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux

▄ VINO je s dosta izraženom hlapljivom kiselošću • prešlo zenit – malo umorno

ŠPANJOLSKA – ESPAÑA

 ♣ ♣ (♣)  (M) 10 – 12° C

RUEDA 2012 – BLUME

RUEDA ■ VINOGRAD sorta: Verdejo & Viura ■ OZNAKA u zemlji porijekla Španjolskoj: d.o. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledna, čitljiva: stražnja teško.

▄ VINO je čisto • dotjerano • svježe • s dosta živosti ■ izgledom živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost ■ u ustima zaobljeno • sa mekanim kiselinama • slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro -• srednje dugog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣ ♣  (M)  10 – 12° C

VERDEJO 2012 – BLUME

RUEDA ■ VINOGRAD sorta: Verdejo ■ OZNAKA u zemlji porijekla Španjolskoj: d.o. • po sadržaju neprovrelog sladora: suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični

▄ VINO je s dosta živosti ■ izgledom • žućkasto ■ na nosu upućuje na  voćnost ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti uz hranu.

♣  (S -M)  10° C

VIÑA SAN JUAN 2012 – FELIX SOLIS 

LA MANCHA ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay, Verdejo, Viura ■ OZNAKA suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasični plastični ■ DESIGN: decentno.

▄ VINO je kao da ima previše SO2 ■ izgledom bistro • žućkasto ■ u ustima tijelom & strukturom dobro • kraćeg završetka.

__________________________________________

kušano još… /  tasted too               •                  veterani dostojni štovanja /veterans worth of attention

13 – 14° C

OTTOCENTO 2004 bijelo – Giorgio CLAI

ZAPADNA ISTRA ■ Malvazija istarska, Pinot Sivi, Chardonnay, Sauvignon, Malvazija istarska ■ kvalitetno s k.p. • suho • 13,8 vol %

__________________________________

VRHUNSKO i KVALITETNO… – Ottocento bianco 2004 od proizvođača Giorgia Claia na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo na degustaciji za rješenje za puštanje u promet po osvojenim je bodovima dobilo oznaku kvalitetno s k.z.p. Ovih sam dana imao prilike kušati baš tu berbu 2004, dakle vino sada s devet godina na plećima, I bilo je jako dobro! Sumnjam da bi i možda 80 posto vina iz 2004. koja su istodobno kad i ovo Claijevo dobila više od 85 bodova, dakle za oznaku vrhunsko, danas uopće bilo iole živo, a kamo li još i ovako užitno kako je bio Ottocento 2004 bijelo…

Vrhunsko, kvalitetno, stolno…  Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, na buteljama uvezenih vina na našem tržištu više nema oznaka vrhunsko, kvalitetno i stolno koje su im dodjeljivane, kao i hrvatskim vinima, na temelju rezultata vrednovanja u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Za domaće uzorke međutim one i dalje vrijede. Iako se u dosta slučajeva među uzorcima uzetima s tržišta pokazalo da su vina s oznakom kvalitetno, pa čak i neka s oznakom stolno, bolja od onih s oznakom vrhunsko, čak se i prodaju i po višoj cijeni od onih u Zavodu svrstanih u grupu vrhunsko, zanimljivo je koliko je proizvođačima u Lijepoj našoj i stalo da se domognu vrhunskog epiteta. Klasificiranje vina na vrhunsko,  kvalitetno, i stolno na ovaj način je besmisleno, jer uzorak za provjeru u Zavod donosi proizvođač, i jer se ne provode kontrole vina na tržištu, barem nema indicija o tome, pa zna biti smiješno – dakako u smislu tužnoga! –  kad se u boci pod oznakom vrhunsko dobije proizvod koji ne zadovoljava ni kategoriju kvalitetno, pa čak i niže.

Bitno je da je vino, od grožđa do boce, u sustavu kontrole porijekla, oznaka o tome sasvim je dovoljna na etiketi, a već samim time što je uzorak dobio rješenje za izlazak na tržište kaže se da je uspješno prošao laboratorijsku i osnovnu organoleptičku analizu. Za vina koja trebaju biti raprezentant kraja, dakle tipična za teritorij pa im se proizvodnja bazira na preciznom pravilniku, nužna je organoleptička provjera od strane strukovne komisije čiji su članovi većinom iz područja o kojemu je riječ, dakle oni koji moraju i najbolje poznavati situaciju, znati što imaju tražiti u vinu te to i naći, ostatak komisije trebaju činiti degustatori sa strane, da se spriječi moguća negativna pristranost. Ako vino prođe na tome testu, dovoljno je da uz navod da je vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom stoji naziv kraja odakle je.■

_________________________________________

12 ° C

RIESLING 1995 Vinothek – NICOLAIHOF

WACHAU ■ Riesling ■ Qualitatswein aus Osterreich • trocken/ suho • 12,5 vol %

12° C

GRAŠEVINA 1965 – BELJE

BARANJA ■ Graševina

12° C

GRAŠEVINA 1977 – BELJE

BARANJA ■ Graševina

18° C

BAROLO 2003 San Giovanni – Gianfranco ALESSANDRIA

PIJEMONT, BAROLO, Monforte d‘Alba ■ Nebbiolo ■ docg • suho • 14,5 vol %

18° C

BAROLO 2003 – Gianfranco ALESSANDRIA

PIJEMONT, BAROLO, Monforte d‘Alba ■ Nebbiolo ■ docg • suho • 14,0 vol %

_______________________________________

FURLANIJA/PIJEMONT: PIGNOLO U KLINČU BAROLA! – Dvije autothone sorte, dva različita područja, dva odlična proizvođača: Nebbiolo, te Pignolo, Pijemont, vinogorje Barolo, Gianfranco Alessandria, te Furlanija, Colli orientali del Friuli, Buttrio, Girolamo Dorigo. Sva tri vina stara 10 i više godina. sva tri vina i sada još sjajna, dinamična. Pogotovu su se oba barola pokazala izvrsnima, bez trunke starosti i starine, čisti k’o sunce, kompleksni, i s dodanom vrijednosti. Ako ste u Furlaniji, svakako treba navratiti do Doriga, ako ste u Pijemontu onda pak obvezno do Alessandrije…

______________________________________

18° C

PIGNOLO di BUTTRIO 2001 – Girolamo DORIGO 

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ Pignolo ■ doc • suho • 13,5 vol %

18° C

ROSSO MONTSCLAPADE 2001 – Girolamo DORIGO

COLLI ORIENTALI DEL FRIULI ■ Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot ■ doc • suho • 13,5 vol %

______________________________________

kušano još – ČEP, i ispod čepa / 

tasted too – CORK, and  under the  cork                                                                                             

BOGDANJUŠA 2012 – Carić • MIHAEL BELO 2010 – Prinčič • ROŽICA – Roxanich • OPOL ŠTAFILEO – Vujina • PHARIA OPOLO 2009 – Plančić  •  DANCING PIG 2009 – Saints Hills

________________________________________

SADRŽAJ  FENOLA u VINU

CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE

BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE

ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST

CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox

BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal:  iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox

————————————————————————

KROZ SVIJET U ČAŠI I NA TANJURU

SKULPTURA-MAKETA GRADA ZAGREB POZDRAVLJA – Skulptura-maketa grada Zagreb pozdravlja – u dužini 3,65 i širini 3,55 metara – predstavlja u minijaturi gradski zagrebački prostor od 2,64 kilometra i na njoj je u bronci prikazano 2515 kućnih brojeva, 153 gradska bloka, 19 trgova, 128 ulica i 421 samostojeći objekt. Ona obuhvaća najvažnije povijesne znamenitosti i turističke atrakcije užeg središta grada. Skulptura-maketa Zagreba, koja se nalazi na otvorenom prostoru na mjestu prelaska sa središnjega gradskog trga, Trga bana Josipa Jelačića, prema Kaptolu, kameni je blok podijeljen na 14 segmenata u kojima se nalaze brončani odljevi dijelova grada sa 46 posebno naglašenih objekata i pet spomenika. Bočno, na južnoj i zapadnoj strani makete, uklesan je kratak tekst na hrvatskom i engleskom jeziku o povijesti Zagreba, postavljeni su i brončani aplikati s motivom bule, pečata Kaptola i starog grba Zagreba. U lijevom dijelu makete nalazi se motiv zvijezde Danice u središtu koje je rotirajuća kugla s dobrodošlicom na 38 jezika svijeta. U bazi makete je sedam kolorističkih scena vezanih uz prigodne događaje i blagdane u Zagreb i Hrvatskoj, što maketu dodatno čini zanimljivom.

Nositelji ovoga projekta – za koji je ideja rođena 2011. godine a radovi su trajali 19 mjeseci – su Turistička zajednica grada Zagreba i Grad Zagreb, autor idejnog i izvedbenog rješenja je akademski kipar prof. Damir Mataušić, a izvođač je Ljevaonica umjetnina ALU d.o.o. iz Zagreba.
Maketa Zagreb pozdravlja jedinstveni je eksponat, koji je odmah po svečanom otkrivanju krajem lipnja ove godine – na svečanosti su bili gradonačelnik Milan Bandić i direktorica Turističke zajednice Zagreba Amelija Tomašević – postao novi zagrebački meeting point.
Inače, ubrzo nakon otkrivanja makete Zagreb pozdravlja u središtu Zagreba, konkretno odmah po ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, glavni grad Lijepe naše se maketom Zagreb i Hrvatska pozdravljaju našao i u Bruxellesu, glavnoj metropoli EU (slika). Riječ je dakako o eksponatu osjetno manjih dimenzija – maketi crkve sv. Marka s Gornjega grada.
Crkva sv. Marka, jedna od najstarijih građevina u hrvatskom glavnome gradu, nalazi se na Markovu trgu, gdje su i zgrade Hrvatskog sabora te Banskih dvora, sjedišta Vlade Republike Hrvatske. Izdaleka se prepoznaje po krovu ukrašenom s dva grba – grbom Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grbom grada Zagreba.
Građena je u 13. stoljeću, dugačka je 36 metara, široka 15,5 metara, a sastoji se od tri broda, od kojih svaki završava apsidom. Iz prve, romaničke faze gradnje sačuvani su prozor u južnom zidu i baza zvonika. U 14. stoljeću, kad je crkva već imala i orgulje, izgrađeni su gotički svodovi i svetište te najvrijedniji dio – raskošni južni portal koji je figuralno najbogatiji gotički portal u Hrvatskoj. Za povijest Zagreba važno je da se upravo ovdje, na sjeverozapadnom zidu, nalazi najstariji zagrebački grb – iz 1499. godine. Crkva je temeljito obnovljena u drugoj polovici 19. stoljeća prema nacrtima bečkih arhitekata Friedricha Schmidta i Hermanna Bollea. Tada je i dobila prepoznatljiv krov s dva grba. Ponovno je restaurirana u prvoj polovici 20. stoljeća, kad je njezine zidove oslikao poznati slikar Jozo Kljaković, a na oltare su postavljena djela znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
Zgodno je reći da je crkva sv. Marka čest motiv u foto-albumu mnogih tek vjenčanih parova koji svoje sudbonosno da izrečeno u obližnjoj Gornjogradskoj vijećnici obilježavaju fotografijama na slikovitom Markovom trgu, točno ispred crkve sv. Marka.
Zagreb se inače može podičiti da je, mada nije smješten na morskoj obali, i izrazito turistički grad. Po podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske je u lipnju 2013. godine obišlo 85.175 posjetitelja koji su ostvarili 144.951 noćenje, što u odnosu na isti mjesec 2012. godine predstavlja porast od čak 17 posto posto u dolascima te 13 posto u noćenjima. Stranih gostiju bilo je 72.187, i ostvarili su 122.323 noćenja, što je porast od 18 posto u dolascima te 17 posto u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz: Velike Britanije, SAD-a, Njemačke, Španjolske i Italije. I cijeIa prva polovica 2013. godine za Zagreb je po rezultatima ostvarenima na polju turizma više nego dobra. U prvih šest mjeseci u glavni grad Hrvatske došlo je 15 posto više gostiju, točnije njih 342.888, a ostvareno je 11 posto više noćenja, konkretno 612.993. Od svih posjetitelja, najviše stranih gostiju stiglo je iz Njemačke (20.929), Italije (17.372) i SAD. (17.166). Bravo!
Turistička zajednica grada Zagreba očekuje nastavak pozitivnog trenda, to više što su se, ulaskom Hrvatske u EU, otvorili neke nove prilike i tržišta.

A otvorilo se, napokon, i još nešto vezano uz turizam: novi, vrlo zanimljivi hotel, Puntijar, u zagrebačkim Gračanima, odmah uz restoran Stari Puntijar Zlatka Puntijara. I to svakako ide na ruku očekivanjima TZ GZ o nastavku pozitivnog trenda u turizmu. Na slici s otvorenja sa Zlatkom Puntijarom, vlasnikom, je sveprisutni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić…

ATP & IGF: ZNATNO VIŠE OD SPORTA! – Počelo je prije više od dva desetljeća kao sportsko događanje, pomalo je stjecalo ugled, razvijalo se, sve više i u funkciji našega turizma. Danas je ATP & IGF vrlo kompleksna – sportska i mondena, društvena te gospodarska – manifestacija visokog dosega na međunarodnoj razini. Riječ je dakako o 24. Vegeta Croatia Openu, međunarodnom teniskom natjecanju unatrag četiri godine obogaćenim Istria gourmet-festivalom. Za razliku od drugih u nas, Istrani očito i te kako dobro shvaćaju bit i uspijevaju u realizaciji onoga što je značajno: privući i goste koji su u stanju i spremni (i više) potrošiti, te brojne osobe čija nazočnost, s obzirom na njihova imena, za domaćina može dosta značiti (i) u promidžbenom smislu.

Vegeta Croatia Open u Umagu održava su uvijek u drugoj polovici sedmoga mjeseca, konkretno za 2013. godine odabrani termin bio je, kaže direktorica Izvršnog odbora turnira Arlen Brozić (slika), od 18. do 28. srpnja. Festival Istria gourmet, sjajno povezujući sport i eno-gastronomiju i time stvarajući okvir za bogat društveni život, osmišljen je tako da i znatno sadržajnije nego što je to bilo prije predstavi što sve Istra može ponuditi ljubiteljima vrhunske eno-gastronomije. IGF čine Istria gourmet-restoran – ove godine partnerom je postao naširoko poznati hram kulinarike i kapljice San Rocco iz Brtonigle, te dio zvan Naša kužina u kojemu su za specijalitete zadužene konobe Buščina i Nono te Food&Wine Primizia što, kao i San Rocco, pripada istom vlasniku – obitelji Fernetich iz Umagu susjedne Brtonigle i nalazi se u samome centru toga mjesta.

Istria gourmet-festival predvidio je i gostovanja iz inozemstva. Kao posebni gosti Istria gourmet-restorana, da začine polufinale i finalni meč, pozvani su chef Emanuele Scarello, iz talijanskog restorana Agli Amici iz Udina (dvije Michelinove zvjezdice), te chef Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u Zemonu kod Vipave. Obojica su članovi udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe, u kojoj su, inače, i San Rocco, sa chefom Zoranom Čobanovim, i još nekoliko restorana iz Hrvatske.

 

Ovogodišnja novost u Umagu je zona Taste Istria (Kušaj Istru!), s ponudom, svakodnevno, istarskog maslinova ulja, pršuta, sira, tartufa, vina i drugih pića tipičnih za Istru. Za zonu Taste Istria izabrani su, kao reprezentacija, sljedeći istarski vinari: Gianfranco Kozlović, Moreno Coronica, Moreno Degrassi, Daniel Kraljević Cuj, Marino Markežić Kabola, Franco Cattunar, Ivica Matošević, obiteljski posjed Benvenuti, Franc Arman, Laguna Vina. Od istarskih sirara pak Kumparička Aleša Winklera i Laguna Histria.
Brigu oko prezentacije i degustacije ponajboljih istarskih vina, dakako s naglaskom na ona od istarskih sorata, preuzela je udruga Vinistra, na svome posebno uređenom prostoru.

U tijeku Vegeta Croatia Opena 2013. planirano je osam večeri vinskih degustacija uz ležerno vođenje sommeliera, sve pod kapom našeg nekadašnjeg prvaka u sommelijerstvu a danas predavača na tečajevima Hrvatskog sommelier-kluba ali i dopredsjednika HSK Sandija Parisa. Uzorci su na kušaju naslijepo, i gosti svake večeri glasuju za ponuđena im vina tako da se na kraju večeri dobije rang-lista, i tako da se na kraju cijeloga eno-gastro tjedna dobije i ukupni pobjednik, dakle najbolje vino ATP-a za ovu godinu. Čast za proizvođača šampionskoga vina: uručenje priznanje iz ruku ni manje ni više nego predsjednika države Ive Josipovića!

OSTAJEMO PRI NAZIVU TERAN! – Susret s njima u Zagrebu: Moreno Coronica, Gianfranco Kozlović, Danijel Kraljević Cuj. Svo troje ima vino s nazivom teran. A, teran ima i još dosta drugih u Istri…

Pitam Coroniku i dečke kako će označavati vino od Terana, s obzirom na dobro nam znanu akciju Slovenaca. Moreno Coronica veli mi da je ovih dana na sastanku udruge Vinistra odlučeno da se ide dalje s postojećim etiketama s izrazom teran, pa ako nekome to smeta, neka nas tuži…

Baš Coronica je sa svojim Gran Teranom 2008 lani na manifestaciji Istria Wine & Gourmet 2012 u sklopu umaškog ATP-turnira bio pobjednik u izboru najboljega vina od strane posjetitelja ATP eno-gastro punktova u Umagu. Zamislite ponovno neki naš teran kao pobjednika i dobivatelja nagrade od predsjednika države…
Kako će završiti ovo s odlukom članova Vinistre da idu dalje, i u EU, s etiketama s nazivom teran, pa neka ih se tuži – vidjet ćemo. Možemo li se nadati dobrome? Naravno, pa nada umire posljednja…
Ali, trebalo bi postaviti sami sebe u poziciju suprotstavljene strane – bismo li mi, za neku već ishođenu i više godina na zajedničkome tržištu važeću zaštitu pristali na promjene? Trebalo bi razmišljati i o tome u kakvoj bi se političkoj poziciji našao predsjednik države ako bi na ATP Istria Wine & Gourmet, u trenutku kad smo već mjesec dana u EU i kad službeno važi to što ide u prilog Sovencima, dodjeljivao priznanje vinu s nazivom teran.

RIEDEL ZA MALVAZIJU – Istarska malvazija dobila je svoju čašu, s potpisom uglednika: kreirao ju je najpoznatiji svjetski majstor za čaše Georg Riedel iz Austrije. Čaša, svečano predstavljena javnosti na na Vinistri 2013, dizajnirana je tako da promovira mlade i svježe malvazije. Naglašava najbolje karakteristike malvazije, a to su su mineralnost, svježina i voćnost. Čašu je moguće kupiti u vinoteci Miva Galerija vina u Zagrebu, te putem web shopa na stranici http://www.miva.com.hr. Do sredine srpnja ove godine set od četiri Riedelove čaše za malvaziju prodavao se u vinoteci Miva po promotivnoj cijeni od 200 kuna. Na slikama su Georg Riedel, Gianfranco Kozlović i Ivica Matošević, te model čaše za malvaziju koji potpisuje Riedel.

KOZLOVIĆ – PRIČA – Ne samo Malvazija istarska, nego i prezime Kozlović sinonim je hrvatske Istre. Gianfranco, sin Armanda, iz zaseoka Vale kod Momjana, krenuo je tiho i ušao u legendu! Odgajan da bude radišan, razborit i nadasve oprezan, dakle da ne srlja nego da se prije nego li u nešto udje debelo uvjeri da je to i dobro, Franko je malo pomalo stvarao svoje vinsko carstvo. Danas kad je malvazija – detroniziravši svojedobno nedvojbeno neprikosnovenu graševinu, posebice kutjevačku, i ne dopustivši Žlahtini da se razmaše onako kako se neko vrijeme činilo da hoće – kao vino po popularnosti dominantna na hrvatskome tržištu, a porošač uz nju, pri narudžbi, gotovo uvijek najprije spomene prezime Kozlović!

 

Ovih dana Kozlovićev status legende potvrđen je izlaskom knjige Kozlović – priča, monografije o obitelji Kozlović, valjda prve i, zasad, jedine takve knjige posvećene nekom proizvođaču vina u nas. Autor je knjige arhitekt Zoran Leko, koji je i oblikovao knjigu, neke su priloge dali i prof. Zvonko Maković, te Mario Baldini, Saša Špiranec, fotografije su od Sergia Gobba. Promocija je bila u restoranu Dubravkin put u zagrebačkom Tuškancu, uz Kozlovićev pjenušac, prvijenac od Muškata momjanskoga, koji se zasad još ne proizvodi u dovoljnoj količini da bi se našao i na tržištu, zatim uz Kozlovićevu mladu Malvaziju i malvaziju Santa Lucia, te uz crnu Santa Luciju od Merlota, Cabernet sauvignona i Terana, koje također nema na tržištu – jer se već prodala, a finale je obilježio desertni Muškat. Lijepo druženje! Franku Kozloviću i obitelji još puno uspjeha! Na slikama su, na predstavljanju knjige, Franko Kozlović, Zoran Leko i prof. Zvonko Maković, te Kozlović u razgovoru s ministrom turizma Darkom Lorencinom…

ZA LJUBITELJE SIRA: OTKRIVANJE BALKANA! – Manifestacija Cheese, posvećena siru, s pijemontskim gradićem Bra, inače sjedištem organizacije Slow Food, kao pozornicom (ulice, trgovi…) sjajna je prilika za ljubitelje sira. Bio sam tamo u nekoliko navrata – za svaku preporuku!

Ove godine odvija se deveto izdanje Cheesea, a period je od 20. do 23. rujna. Cheese organiziraju Slow Food i Grad Bra u suradnji s talijanskim Ministarstvom poljoprivrede. Događanje posvećeno mlijeku u svim njegovim oblicima i stanjima (Le forme del latte) uvelike je pomoglo stvaranju međunarodne mreže proizvođača sira koji se svake dvije godine okupljaju u gradu Bra kako bi predstavili svoje proizvode, susreli kolege i diskutirali o novim izazovima tržišta, postojećim zakonima i pravilima kao i o tržišnim perspektivama. Velika je zasluga organizacije Slow Food što je upravo preko manifestacije Cheese, u koju je usadila i edukacijsku notu i kojom je pružila pomoć da se očuvaju tradicijski proizvodi sela, uspjela pred širu publiku dovesti brojne sireve što se u raznim sredinama proizvode na manufakturan način i u velikoj su opasnosti od nestanka pred naletom industrijske produkcije. Produkcije koja nerijetko izlazi s etiketama s nazivima tih sireva i znatno jeftinijima od onih manufakturnih, ali i s proizvodima sa svojstvima daleko od originala, dakle surogatima.
Među protagonistima ove edicije Cheesea sedam je balkanskih zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Republika Makedonija, Rumunjska i Srbija te Turska, sve uključene u projekt ESSEDRA. Zanimaljivo bi, dakako, bilo ovdje navesti i koji su hrvatski proizvođači sira na listi izlagača, a Paola Nano iz Slow Fooda odgovara da iz Makedonije stiže pet različitih sireva, iz Bugarske i Turske stižu po četiri sira, Rumunjske tri, Albanije i Srbije po jedan, jedino se za Hrvatsku ne zna ni koliko će biti sireva niti koji sirevi!…

Što je to ESSEDRA? To je projekt pokrenut u prosincu 2012. godine s ciljem da pruža cilj pomoć EU-integracijskom procesu, a u to spada i osposobljavanje organizacija civilnog društva na Balkanu i Turskoj koje rade u područjima poljoprivrede, ruralnog razvoja i kvalitete hrane, pa je samim time i vezano i uz unaprjeđenje zaštite okoliša, očuvanje bioraznolikosti i održivi razvoj lokalnih zajednica. Potpora se pruža kako bi se pronašli i valorizirali lokalni tradicijski proizvodi te realizirale europske mjere u korist malih proizvođača hrane.
Na Cheeseu 2013 nemojte propustiti konferenciju o lokalnim sirevima Regije kao autentičnom izrazu ruralnog društva. Diskusija će biti o sirevima od sirovoga mlijeka koji sazrijevaju u ovčijoj koži ili u kori jele te različitim feta sirevima, ali i kozjim, kravljim i ovčjim jogurtima i svim oblicima kačkavalja. Na kraju je predviđeno kušanje sira iz osam zemalja uključenih u projekt ESSEDRA.
Uz to što predstavlja obrazovni i kulturni događaj – budući da pomaže potrošačima u prepoznavanju kvalitete te ih spaja s proizvođačima sira i uzgajivačima stoke – Cheese je i prilika za zabavu: učenje je uvijek popraćeno užitkom degustiranja i otkrivanja. Na Cheesu 2013 bit će organizirane brojne radionice/kušanja na kojima će sudionici saznati više o povijesti i tradiciji lokalnih zajednica: od balkanskih do švicarskih stočara, od kenijskih Pokota do kavkaskih nomada.

TORTA S ARHIVSKOM BUTELJOM! –Kad se u nekoga ili nešto zaljube, Japanci to vole pokazati na način za pamćenje. Christine Saachs karizmatična je figura iz austrijskog vinskoga svijeta, a njen posjed Nicolaihof iz vinogorja Wachau u Donjoj Austriji upravo obilježava 25 godina postojanja i uspješnoga rada. S obzirom da su vina doista izvrsna, inače i iz biodinamske produkcije pod nadzorom Demetera, kapljica je iznimno popularna i u dalekome Japanu. Iz Zemlje izlazećeg sunca pozvali su Christine Saachs da (i) tamo proslavi jubilej. Christine Saachs, s kojom sam komunicirao ovih dana nakon što se vratila iz Japana, sva je izvan sebe: proslava u Japanu trajala je puna ČETIRI dana, a na svečanosti se okupio, kaže mi Christine, nevjerojatan broj uzvanika, ni sama nije mislila da ona i vino Nicolaihofa imaju u Japanu toliko poklonika. Japanci su slavljenici donijeli brdo darova, a jedan od njih bio je rođendanska torta s buteljom Rieslinga 1995 Vinothek od Nicolaihofa.

Poznavajući dobro kakvoću i vrijednost vina Nicolaihof, glavni i odgovorni festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com pokušavali su gospođu Saachs i Nicolaihof usmjeriti prema osmom međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2013 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi, gdje bi svakako ona mogla imati i vrlo poučnu radionicu kako vezano uz eko-produkciju tako i uz plasman svojega proizvoda, međutim Christine Saachs mi veli da na žalost ne može doći jer je u te dane u Hong Kongu, po još lanjskome dogovoru pa putovanje ne može otkazati. Hoće li i tamo, s obzirom da će to još biti jubilarna godina za Nicolahof – osjetiti takvu proslavu kakva je bila sada u Japanu?

KOD LEGENDE, BORNSTEINA! – Bornstein je ušao u legendu! Jedna od prvih modernih vinoteka sa širokom ponudom hrvatskih i stranih butelja u Hrvatskoj Bornstein, koju je utemeljio Vlado Borošić, promijenila je nedavno vlasnika: sjajan podrumski objekt na Kaptolu 19 preuzeli su Ivan i Doris Srpek, uvoznici i distributeri vina vlasnici kuće Bin 19. Čuvena Borošićeva vinoteka ostala je i dalje s nazivom Bornstein iz poštovanja prema prema bivšem vlasniku koji je dugo vremena bio ključna figura na hrvatskom tržištu vina, ali i stoga što je Bornstein duboko etablirana robna marka i bilo bi besmisleno mijenjati naziv. Bračni par Srpek neposredno uoči službenog proglašenja Hrvatske kao članice Europske Unije priredio je u suradnji s udrugom Women on Wine (WoW) u vinoteci Bornstein lijepo druženje uz nastup vinara iz EU – kuće Medot, zatim Tomaža Prinčiča i Boruta Blažiča iz Goriških brda. Sve je bilo u znaku 19: Bin 19 slavi 19 godina postojanja, adresa vinoteke je Kaptol 19, datum 19., početak u 19 sati…

Bin 19 priprema se sada uvesti više vina iz Slovenije i Italije, iz Slovenije svakako u obzir bi došli uradci ovih proizvođača koji su se predstavili u Zagrebu, a iz Italije i neka jako dobra vina chefice Silvije Baracchi iz toskanskog restorana Il Falconiere, koja je oduševila nastupom – kuhanjem i vinom – na proljetnom festivalu Zagreb Wine Gourmet Weekend.

Medot ima jako dobre pjenušce, a Borut Blažić privukao je pažnju sa svojim sauvignonasseom, to je nakaradni naziv za prijašnji tokaj koji su osporili Mađari ali koji se valjda sada mijenja u – JAKOT (obrnuto od tokaj)… Vrlo zanimljiva kod Blažića bila je nekoliko mjeseci macerirana i četiri godine u velikim bačvama (24 hl) dozrijevana rebula iz 2006, ali, svakako i macerirani Sauvignon 2007…

SRPEK & BATIČ ROSSO! – U Zagrebu se volimo izražavati deminutivima, pa – zar ova verzija Srpek & Batič nije simpa, svakako puno jača od one nekadašnje srp i č… , k tome, garantirano, može biti i vrlo okusna!
Hajde, Srp(ek), nakon slovenskoga trija u vinoteci Bornstein sad pozovite i Bat(iča)! Evo i prijedloga prigodnih ključnih riječi za pozivnicu: SRPEK & BATIČ ROSSO!

NOVI GLAVNI DIREKTOR OIV i NOVI PODACI O SVIJETU VINA – Novi glavni direktor OIV-a, izabran na 11. Glavnoj sjednici organizacije održanoj u sklopu 36. Svjetskog kongresa o vinovoj lozi i vinu u Bukureštu, je Francuz Jean-Marie Aurand, koji 1. siječnja 2014. nasljeđuje dosadašnjega, Talijana Federica Castelluccija. Aurandov mandat traje pet godina. Jean-Marie Aurand dolazi na ovu poziciju iz francuskog Ministarstva poljoprivrede. Među ostalim funkcijama koje je obavljao bile su sljedeće: šef francuske delegacije pri OIV-u od 1994. do 1998., čelnik ONIVINS-a i SOPEXA-e, vladin povjerenik pri Francuskom nacionalnom institutu za apelacije, šef francuske delegacije u pregovorima u reformama vezanim uz europsko zajedniko tržište vinom.
Na Svjetskom kongresu OIV-a u Bukureštu direktor OIV-a Federico Castellucci iznio je aktualne podatke o vinskoj slici u svijetu: ukupna površina vinograda u svijetu smanjila se, I sada iznosi 7,528 milijuna hektara. U odnosu na 2011., proizvodnja vina u 2012. u svijetu je 10 posto manja, i iznosi 252 milijuna hektolitara. Potrošnja se blago povećala, posebice izvan Europe, i iznosi 243 milijuna hl. Trgovina vinom bilježi stanoviti pad, ali i to da se povećala prodaja skupljih vina. To se objašnjava činjenicom da su se u ponudi na svjetskom tržištu smanjile količine rinfuznog vina, posebice od proiozvođača iz europskih zemalja.

MEDITERANSKE IGRE KOD DROPIJA – Ne treba nam ići u Tursku, sasma lijepe mediteranske igre možemo imati i doma. Kod Dropija na okretištu tramvaja na zagrebačkom Borongaju. Prijedlog: vrlo konkretna discipline – evo je na slici! Čini mi se da se već u ovome trenutku zna i prvog pobjednik!

Gospođa Ivanka Dropuljić, na slici, svakako bi trebala biti počasna gošća Festivala pršuta u Tinjanu na jesen, pa da urbi et orbi pokaže kako se to radi!…
VIINI 2014 TAMPERE – Na sajmištu uglavnom gradu Finske Tampereu od 11. do 13. travnja 2014. održava se veliki sajam vina viini 2014. Prigoda je to dakako za susrete, degustacije vina posebice onih iz organske produkcije, zatim vina i hrane, kupovinu vina, pribora za serviranje, specijaliziranih knjiga i časopisa, kao i za rezervacije vinskih tura po Europi.
Interes za vinom silno se povećao u Finskoj, javlja kolega novinar Timo Jokinen iz Tamperea. Običaj je već i u najširoj javnosti da se vino obvezno pije nedjeljom i praznikom uz ručak odnosno večeru. Statistika kaže da je potrošnja vina po stanovniku u Finskoj oko 14 litara godišnje, a da u ukupnoj konzumaciji alkoholnh pića vino pokriva 19 posto. Štovatelji plemenite kapljice pokazuju sve jaču želju za znanjem o vinu. Tako je, s obzirom na prostpr bogat izlagačima iz raznih zemalja ali i s obzirom na radionice Sajam vina u Tampereu iznmno dobro posjećen. Ove godine u tri dana očekuje se više od 25.000 posjetitelja, veli Jokinen, koji je posljednjih godina kao gost redovito posjećivao festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi.

VINO KAO LOKOMOTIVA U TURIZMU – Vino je jedan od rijetkih proizvoda vrlo tijesno vezanih uz teritorij produkcije, i kao takav velika je snaga u turizmu. U Italiji je nedavno, a uz otvorenje manifestacije Cantine aperte (otvoreni podrumi) provedena anketa među turistima o tome što ih najviše privlači da posjete neki kraj, i čak 46 posto odgovora bilo je vezano uz vino i tipičnu hranu te lijep vinogradarski krajolik. Toscana (oblasti Chianti classico, Montepulciano, Montalcino, Bolgheri…) prednjači u imageu kod ljubitelja dobre papice i kapljice, slijede Pijemont (Langhe), pa onda Sicilija (Etna, Marsala, Vittoria) i Veneto (Soave, Valpollicella, Valdobbiadene), u nastavku rang-liste su Trentino, Furlanija Venecija Julija (Collio), Lombardija (Franciacorta) i Apulia (Salento). Vino barolo (Pijemont) smatra se među ispitanicima najvjernijim utjelovljenjem terroirea, slijede brunello iz Montalcina i chianti classico (oba Toscana).

DRUGI ROĐENDAN, UZ POMISAO NA SNAGU DUNAVA! – Drugi rođendan zagrebačka vinoteka Jabuke & Ruže proslavila je, iako Dunav ne dotiče Zagreb, uz pomisao na snažnu, velebnu, ali u onome trenutku i goropadnu rijeku. Pilo se erdutsko vino posjeda Iuris iz Aljmaš Planine – svježi mladi rosé (2012), zatim zanimljivi i vrlo aromatični Silvanac Iuris iz 2008, koji, iznenađujuće, nije pokazivao da mu je pet godina na leđima, te Cabernet sauvignon. Dobro raspoloženi Domagoj Klasiček, na slici sa sommelierom Igorom Grubačom, kazao je da Dunav srećom nije ugrozio ni mjesto u kojemu živi a ni (njegove) vinograde na Kraljevom brdu, koji se protežu od 170 metara nadmorske visine naviše. Čestitke Jabukama & Ružama i voditelju (prodaje) Alanu Kiriginu…

LJETNA LJUBAV! – Oni se vole! Ljetna ljubav, ili – nešto više? Račić Marko i Korta Katarina Rosa… Otkrio sam ih u Zagrebu, utočište im je bilo kod Gastro Mare… S lijepim pogledom na Cvjetni trg…

PRESSICA u KUPAĆIM KOSTIMIMA i BADEMANTLIMA TE s MASAŽOM! – Glavni direktor cijele tvrtke, koja se proteže u dvjema državama, direktorica jednoga dijela tvrtke te komercijalni direktor na pressici pred tridesetak novinara u polumračnoj prostoriji i u kupaćim kostimima i bijelim kupaonskim ogrtačima te s natikačama na nogama! Za vrijeme pressice masiraju vas iskusni maseri i maserke. A onda, najednom, eksplozija glazbe i plesa, svijanje mladih tijela poput pruća na buri, uz žestoku glazbu…
Tako je to izgledalo na susretu Zdravka Počivalšeka, generalnog direktora Termi Olimija iz Podčetrteka, Ivane Kolar, direktorice objekta Terme Tuhelj koja pripada tvrtki iz Podčetrteka, i komercijalnog direktora Termi Olimia Vasje Čretnika s predstavnicima sedme sile. Tema – daleko od neozbiljne: prezentacija poslovnih rezultata Termi Olimia i Termi Tuhelj u 2012. i promidžba programa Selfness, zamišljenog kao nadgradnja wellnessa. U naglasku na selfness je i bila inspiracija za dolazak direktora u kupaćoj i kupaonskoj opremi.

 

Ljeto i puna turistička sezona su tu a Terme Tuhelj, nekad TRC Tuheljske Toplice, ima što ponuditi. Stari objekti preuređeni su i sagrađeni novi, prije godinu dana otvoren je hotel Well****, u vrlo modernoj izvedbi, sve odiše elegancijom. Gradnja je trajala 14 mjeseci, investicija je, čujem, iznosila 13 milijuna eura. Hotel Well**** proglašen je najuspješnijim arhitektonskim ostvarenjem u 2012. godini! Strukovni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata kao svoju godišnju nagradu – odličje Viktor Kovačić – dodijelio je arhitektima Marinu Mikeliću i Tomislavu Vrešu.
Terme Tuhelj tim su hotelom povećale svoje kapacitete za 100 posto, i sa 264 smještajne jedinice i 540 kreveta postale najveće kontinentalno turističko središte u Hrvatskoj. U hotelu je i moderan polivalentni kongresni centar za prihvat oko 450 osoba, koji čine dvije dvorane – Invigo za 300 osoba i Vilina za 150 osoba (obje djeljive u po tri manje dvorane). Svi sadržaji povezani su toplim hodnicima s recepcijom i wellness sadržajima. Kongresni centar ima dnevno svijetlo te vanjsku terasu ili atrij u kojem je i Infinity bar. Izgrađen je amfiteatar za animacijske događaje, koncerte, kazališne predstave i vanjska događanja. U sklopu hotela nalazi se i podzemna garaža sa 70 parkirnih mjesta. Između objekata uređeni su wellness vrtovi s termalnim potokom, što čini posebnu atrakciju za wellness goste. Bazenski kompleks također je u novome ruhu, i opremljen vodenim toboganima i drugim zabavnim sadržajima namijenjenim kupačima. Velika pažnja posvećena je unaprjeđenju programa wellnessa.

SPAeVITA-centar njege i ljepote otvorio je vrata jednog od prvih hamama u Hrvatskoj. Riječ je o turskoj, odnosno orijentalnoj kupelji. Ovaj hamam obuhvaća tursku saunu, prostoriju s velikim zagrijanim kamenim stolom i odmoralište, za opuštanje poslije rituala. Uživanje se dopunjuje šalicom čaja ili pak čašicom pjenušca.

A u želji za inovacijama osmišljen je i selfness! Što je to? Selfness je – po mišljenju njemačkog istraživača trendova Matthiasa Horksa – kasna faza razvoja wellnessa koja će prerasti u popularan trend za dostizanje ispunjenog, istinskog života. Julia Scharnhorst, njemačka psihologinja kaže da nas wellness zadovoljava samo za kratak trenutak dok selfness traje, on znači uzeti vlastiti život u svoje ruke.

Selfness, dakle, služi za poboljšanje kvalitete života. Vlastita odgovornost, pažnja i želja za promjenom izbija u prvi plan. Wellness više nije dovoljan. Selfness znači korak naprijed, on ukazuje na smjer povratka samome sebi. Pojedinac se, uz podršku stručnjaka, sam sukobljava sa preprekama koje onemogućavaju njegovo samoostvarivanje u svim oblastima života. Najčešće je dovoljan samo jedan klik. Svi selfness sadržaji osmišljeni su tako da pojedinca prate u otkrivanju najboljeg u njemu samom, i podržavaju ga pri ponovnom uspostavljanju ravnoteže između fizičkog, emocionalnog i duhovnog nivoa. Voditelji programa s gostima uspostavljaju osoban, partnerski odnos, jer je upravo povjerenje ključno za postizanje rezultata. Selfness znači: tjelesnu aktivnost i gibanje, duhovni razvoj, emocionalno blagostanje, sposobnost djelovanja u timu, sposobnost odlučivanja, sposobnost davanja i primanja kritike, sposobnost komunikacije. Selfnessom nastaje – novi JA, zdravija osoba, puna samopouzdanja, s ključem za ostvarivanje vitalnosti, više uspjeha u životu i unutarnjeg zadovoljstva…

Pitam se, pitam se: ima li taj pojam selfness kao, kako je navedeno, stanje dobrog fizičkog zdravlja u ravnoteži s emocionalnim i duhovnim nivoom, ikakve, makar i nehotične, veze s pojmom selfishness koji, na žalost, kao duboko ukorijenjena pojava, i previše prati suvremeno društvo. Taj je izraz mogao i nastati od njega, jednostavnim izbacivanjem triju slova, ish. Je li, nehotice od strane autora, samo još pojačao naglasak na sebi samome, ili se pak smisao toga izraza, makar je stvar dakako kompliciranija od kovanja izraza izbacivanjem nekoliko slova, može doista sagledavati u kontekstu i ne samo kompletnog osobnoga zdravlja nego – daj Bože! – i u kontekstu mogućeg (?) doglednog (o)zdravlj(ivanj)a cijele društvene zajednice?…

U svakom slučaju, selfness je sada IN. Naravno, dok se ne izmisli nešto drugo… Danas je tome tako: nema više spavanja, stalno se mora nešto smišljati da ponuda bude atraktivnija. Dinamični Počivalšek i Ivana Kolar kažu da im se osjetno povećao broj gostiju, uvelike onih iz inozemstva…

TRI VILJUŠKE ZA KARLA – Još jedno ocjenjivanje restorana: provodi ga Restaurant Club (www.restaurantclub.hr ) na prostoru Alpe-Jadran, konkretno Austrije, Hrvatske, Slovenije. A među ugostiteljskim objektima, gotovo pet od pet mogućih bodova dobio je zagrebački Bistrò Karlo, koji vodi Karlo Gjurasek.

Restaurant Club objavio je i vodič ponajboljim restoranima, u Lijepoj našoj, ima ih navodno oko 200, ali nisu svi unutra, iz Hrvatske i Slovenije ukupno je 140 onih koje valja istaknuti…

SAD KRITIZIRAJU RESTRIKCIJE EU NA VINSKIM ETIKETAMA – Sjedinjene Države Amerike uputile su Europskoj Uniji oštru kritiku na stanovite restrikcije vezane uz označavanje a na etiketama uvezenih vina koja bi se nalazila na tržištu Unije. EU naime traži ekskluzivno pravo na uporabu svojih tradicijskih naziva kao što su npr. tawny, ruby, reserve, classic, chateau… Amerikanci se protive tome, smatrajući da su njihovi proizvođači vina time zakinuti, jer riječ je ne o komercijalnim nego o informativnim pojmovima koji su u svim zemljama svijeta već postali uobičajeni kao opis, u jednoj riječi, tipa proizvoda. EU ima odgovor: ne želi da se među potrošačima stvara zabuna jer mnogi proizvođači stavljaju na etiketu te nazive ne samo radi informacije o tipu proizvoda nego i s komercijalnom namjerom naime npr. izraz reserve označava vino više kakvoće (u pravilu starije loze, manji prinos, selekcija grožđa, dozrijevanje u bačvi i po godinu dana duže…) spremna je dopustiti tzv. trećim zemljama uporabu tih termina ako te zemlje sklope s EU ugovor o tome da će se i u njima poštivati pravila glede uporabe navedenih izraza kakva postoje u zemljama EU. To samo znači da se izrazi više ne bi smjeli stavljati na etiketu – barem ne za proizvod namijenjen tržištu EU – proizvoljno, kako je to u mnogo slučajeva, nego da njihovo korištenje mora biti regulirano pravilnikom. Izvještaj navodi da je EU dosad pod tim svojim zahtjevima dopustila uporabu navedenih tradicijskih termina Čileu, Južnoj Africi, Kanadi i Australiji.
Amerikanci govore o tome da bi im se, ako EU ustraje, mogao osjetno smanjiti žar za izvozom u Europu. No teško je ipak povjerovati da bi značajnije odustali od EU jer EU je ne samo golemo tržište, nego je u okviru Unije i mnogo zemalja s visokim standardom dakle s dosta potencijalnih kupaca koji sebi u platežnom smislu mogu priuštiti i skuplja vina… S druge strane, zašto bi se Amerikancima i trebalo popustiti: neka i oni uvedu reda kod sebe po ovome pitanju, pa nije li zahtjev EU o pravilniku vezanom uz uporabu naziva na etiketi nelogičan?

SOULFINGERS, FINGERFOOD & OLEANDER – Soulfinger, Foodfinger, Oleander… Sve je jasno, zar ne? Odlični Soulfingersi na terasi Oleander zagrebačke Esplanade, te Fingerfood, ili nešto drugo za pojesti. Uglavnom: Oleanderica je otvorena za ljeto, a Soulfingersi su bili predviđeni da sviraju četvrtkom od 17 do 21 sat, u periodu koji počinje s vremenom za čaj, kako ga u EU znaju nazivati: Tea Time… Ako baš i niste za čaj, naravno da na Oleanderici ima i drugoga što se poslužuje u čaši, od piva do mirnog vina i pjenušaca, žestica…

 

GRAŠEVINSKIM VREMEPLOVOM SVE DO – MOJE MLADOSTI! – Ozbiljna degustacija graševina od najnovijih do starijih godišta u prostorima Agrokorove Akademiji vina u Zagrebu. I, poslije, večera uz specijalitete nadaleko poznatoga restorana Kormoran.

Posjed Belje, iz Kneževih Vinograda, odlučio je sredstvima javnog informiranja te ugostiteljima i vinskim trgovcima metropole predstaviti svoje graševine iz 2012. i novi kurs u proizvodnji s kojime se počelo s berbom 2011, ali i neka stara do vrlo stara vina, da se pokaže kako baranjska graševina može imati vrlo dugi vijek trajanja. Enologinja Belja Suzana Zovko i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši, u prvome činu predstave otisnuli su se s beljskim graševinama sve do berbe 1965. Bila je to provjera vina prije nego li se ona posluže uzvanicima na prezentaciji.
Rijetka i jedinstvena prigoda u nas – kušanje i odležanih i starijih do vrlo starih vina! Zamislite, na stolu su se našle graševine i iz 2006., 1989., 1979., 1977. te 1965.!

A većina od nas se uvijek nekamo žuri, popila bi vino maltene i prije nego što je proizvedeno. I onda pričamo o nekakvoj kulturi vina, a nema se strpljenja pričekati da se kompletira određeni prirodi bliski ciklus. Svježina, svježina, voćnost, voćnost… Brzo, brzo… A zrelost, smirenost, sklad, kompleksnost? Ma, nema do one: starije vino, mlađe cure! Od kušanih uzoraka najbolji dojam ostavile su graševine iz 1965., 1977., 1979. i 2006. – sve na sortnoj liniji ali svaka malko drukčija, sve još vrlo živahne i zanimljive.

Hvala, Belje! Treba, u produkciji i konzumaciji, početi učinkovito njegovati kulturu zrelih, starijih vina. Stoga što ona pružaju dodanu vrijednost. Belje, dođite opet! Za pet do šest godina svakako i s vrhunskom graševinom 2011., baš me zanima kakva će tada biti. Mogla bi biti – jako dobra… Ne zaboravimo frankovku – ma kako je budemo morali nazivati!…

IĆ’ NA MORE, ENOLOGIJA i TEHNOLOGIJA, itd… – Ne treba mi ić’ na more, pa – ono pomalo dolazi k meni, u unutrašnjost. Ugođaj nije i jednak, potpun, ali tako mi je jeftinije… Znam već od prije koju godinu za stablo smokve u zagrebačkoj Selskoj, blizu ureda, a sada gledam novo stablo smokve koje sam upravo primijetio u blizini zgrade gdje stanujem u velegradu. Bi li se već i koja maslina mogla zasaditi negdje u zavjetrini na obronku Medvednice?

Štošta se promijenilo u odnosu na prije. Na sjever je stigla južnjačka vrućina, ipak s njome s mora nije došao i osvježavajući maestral. S vrućinama stigle su i smokve, ne samo kao plodovi na tržnici nego i kao spontano izrasla stabla na ulici. Vina našega sjevera više nisu kiseliši kako su ih na jugu posprdno nazivali, a dobar dio njih, i jače opterećen alkoholom, nije osvježavajuć kao ona prije. Dobrim dijelom zbog neke čudne mode ostavljanja neprovreloga sladora u njima (ne govorim o slatkim desertnim vinima!) a u novije vrijeme upravo i stoga što su na sjeveru temperature postale južne. Dosta vina sjevera alkoholima a i bojom (crnjaci) poprimilo je obilježja juga. Ozbiljni crnjaci doselili su u sjevernija područja. A vina juga unatrag više godina uz pomoć tehnologije nastoje postati svježijima kao da su vina područja što je nekad imalo sjevernu klimu. Bez obzira na to što su tehnologija i oprema u domeni vinogradarstva i podrumarstva napredovale, pa bi i unatoč novim klimatskim odnosno meteo-uvjetima bilo moguće dosta toga izvući u trsju, ponajviše se proizvođači oslanjaju na postupak u podrumu jer tu je tehnički moguće doskočiti koje-čemu što je propušteno napraviti u vinogradu. I dobiti uglancani i za širu prodaju prihvatljiv proizvod, ali proizvod – bez identiteta.
Tehnologija je opći pojam i obuhvaća različite pristupe i načine u proizvodnji. Zasad, čini mi se, dobar dio se (domaćih) poizvođača drži istoga: manje pazi gdje sadi vinograd i kako ga obrađuje te kad ide u berbu, a oslanja se na niske temperature alkoholne fermentacije, kupovne kvasce, enzime, dodavanja i oduzimanja po potrebi. Manji ih broj pokušava pronaći način da dođe do proizvoda koji će biti vjerno ogledalo vlastitoga podneblja i razlikovati se od onoga iz drugih predjela. Kao da upravo i ta različitost nije važna je i u komercijalizaciji, ne samo izravno dotičnoga vina nego i šire, gledajući I ponudu cijeloga teritorija.
Događa se, tako, da u Istri ono što je označeno kao malvazija vrlo često ima aromatske note sauvignona, a eto neki dan na jednoj degustaciji graševina priređenoj za vinske trgovce, ugostitelje i novinare iz publike se čulo pitanje nad kojim se, također, valja zamisliti: A zašto mi ta graševina toliko liči na malvaziju?…

G.E.T. REPORT TO MISLI OZBILJNO! – Udruga G.E.T report (Gastronomija, enologija, Turizam), koju je utemeljio Tomislav Stiplošek, to doista misli ozbiljno! Nakana je promovirati hrvatsku eno-gastronomiju i eno-gastro turizam. Svako toliko G.E.T. organizira za novinare putovanje u neko hrvatsko područje, da se izvidi ponuda.najnovije je bilo u zadarsko zaleđe Benkovac, te u Biograd i na Pag. Predah je, ovdje, na slici, u hotelu Palma u Biogradu, uz domaćina Zagrepčanina Tomislava Goršu i pjenušac. Novinarska ekipa internacionalna, uz one iz Hrvatske pozvane su i kolege iz Slovenije, Srbije, Bosne I hercegovine i Mađarske…

AGAVA U ČAŠI! – Šljiva u čaši – zna se. Barem u Slavoniji. Marelica u čaši – zna se. Barem u Mađarskoj. Žitarice u čaši – zna se, barem u Škotskoj. Kruška (Williams) u čaši – zna se. Grožđe u čaši – zna se. I krumpir u tanjuru – zna se. Ali: što je krumpir u čaši? To najbolje znaju Poljaci, pa i Rusi. Što je šećerna trska u čaši? A agava u čaši? Krumpir u čaši, to je, naravno, vodka, šećerna trska u čaši je rum, a agava u čaši je tequila.

Tequila guerilla vraća nas u doba ne samo Benita Juareza i meksičke revolucije, nego i u davno doba drevnih Maya. Znana je još iz onoga vremena. Kod nas tek postaje poznata: zagrebačka uvoznička i distribucijska kuća za vina i jaka pića MIVA MOHOR organizirala je u povodu uvoza tekile zanimljivu radionicu u kojoj je Luca Cardillo, brand ambassador američke kompanije The Patron, ponuđača tekile, te ruma i vodke, ponešto rekao o tekili kao piću, i o tome kako ona nastaje. Ukratko, od agave (i to one plave, koje dosegnu težinu i do 80 kg!), uzgajane na brdima u području Jalisca na željezom bogatoj crvenici na, kako je rečeno, oko 800 metara nadmorske visine, polaganim kuhanjem (po tradiciji u peći na drva), a koje zna trajati i po 79 do 80 sati, pa potom stiskanjem, dobiva se sok, odnosno mošt, što nakon fermentacije ide na dvostruku ali ponekad i na trostruku destilaciju pri čemu se stvori 75 vol % alkohola. Slijedi razrjeđivanje destiliranom vodom da destilat na kraju postane jako piće od između 40 i 50 volumnih postotaka alkohola. Nakon dozrijevanja u bačvi, finalni proizvod bude s 40 vol % alkohola. Po želji, tekila se ostavlja na dozrijevanju u inoksu, a po želji u drvu, ako ide u drvo onda su to bačvice francuske produkcije…
The Patron, kao kuća s ekskluzivnim proizvodima, tekilu nudi u verzijama Grand Patron Platinum, Patron Silver, Patron Reposado, Patron Anejo (taj mi se najviše dopao!), te Grand Patron Burdeos (nakon američkog i francuskog drva dozrijeva još i u bačvicama isporučenima Patronu od bordoških proizvođača vina – Burdeos= španjoloski naziv za Bordeaux), te Patron XO café, kremasti napitak na bazi tekile s dodatkom kave od sorte arabica. Pića su punjena u boce ručne izrade u okviru posjeda Patron!

 

Tvrtka Patron, koju su utmeljila 1989. godine dvojica Amerikanaca – John Paul de Joria i Martin Crowley, postala je najbolji svjetski proizvođač tekile i jedan od najboljih proizvođača ruma i vodke. Smatraju je ponuđačem luksuznih proizvoda. Prodaje u 140 zemalja svijeta, sada i u Hrvatskoj. MIVA u ovome trenutku ima zaista što ponuditi za zahtjevne, rafinirane i platežno sposobne kupce – uz obilje vina, domaćih i stranih, još i ponajbolje svjetske šampanjce, škotski whisky Glenmorangie, pa evo i tekilu od Patrona… Na slikama su Luca Cardillo, brand ambassador Patrona i master blender Francisco.

TAITTINGER NA NOGOMETNOJ SCENI – Svjetska nogometna federacija FIFA odlučila je šampanjac Taittinger uvrstiti među službena pića koja će se do 2015. posluživati njenim uglednim gostima. To je prvi put da je u tu svrhu FIFA izabrala šampanjac! Zašto se FIFA odlučila baš za kuću Taittinger, kad u Champagnei ima toliko mnogo odličnih proizvođača? Izbor je pao na Taittinger ne samo zbog reputacije te kuće i zastupljenosti na tržištu pića u svijetu (prisutna je u 150 zemalja), nego i stoga što je povijest Taittingera tijesno vezana uz nogomet, konkretno uz nogometni klub Reims.

Naime u lipnju 1959. Jean Taittinger, tada upravo izabran za gradonačelnika grada Reimsa, u Stuttgartu je počasnim udarcem započeo u finalnu utakmicu Kupa europskih klubova (sada Liga prvaka) između madridskog Reala i Reimsa, nogometnoga kluba iz grada koji je srce Champagne. Chamapgne Taittinger već je sa svojim šampusima bio i na Kupu Konfederacija u Brazilu. Champagne Taittigner će, dakako, biti i na skorašnjem svjetskom nogometnom prvenstvu. Na slici je Pierre Emmanuel Taittinger (desno) s Jeromeom Valckeom u prostorima FIFA-e pri potpisivanju ugovora.

PJESMA i VINO FERAVINA POVEZALI MAORE i HRVATE – U sklopu turneje Tarara Croatian tour 2013, na koju su stigli iz Novog Zelanda, folklorni ansambl Kralj Tomislav, muška klapa Samoa i skupina Te Ihi Connections, obišli su podrume Feravina te, uz poznate slavonske specijalitete, degustirali nagrađena vina iz linija Dika i Miraz, s kojima su se oduševili. Gosti iz Novog Zelanda obišli su i novouređenu vincilirsku kuću Goveđa glava, reprezentativni objekt Feravina, gdje su izveli kratki program i pokušali dočarati pripadnost, identitet. Slikali se sa Jennette Šimić, koja im je bila domaćica…Feravino, koje je, inače, prije dvije godine obnovilo Vincilirsku kuću, ugostiteljski objekt na vinskom položaju Goveđa glava, u narednih nekoliko godina otvoriti će novi restoran u sastavu poznatog Starog podruma, kao i potpuno novi reprezentativni barrique-podrum što će se protezati na površini od čak 1000 četvornih metara.

Tarara je maorski naziv za Hrvate koji su se zbog obolijevanja vinove loze u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća naseljavali na Novom Zelandu. Tu su na plodnoj zemlji počeli saditi vinovu lozu, i s vremenom su postali nabolji proizvođači vina na Novom Zelandu. Maori i Hrvati skupa su radili i živjeli. Neki su doveli svoje žene iz Hrvatske, dok su se neki oženili domorotkinjama – Maorkama. Tako su stvorili jedinstvenu novu kulturu koja se održala do danas. Plesni rituali, trajno oslikavanje tijela i glazba povezali su te dvije kulture i stvorili novu, jedinstvenu. Tarara je i način pjevanja kojega su Maori preuzeli kao svoj, stoga što obožavaju hrvatske pjesme koje i sami pjevaju s dušom.
I ovaj put dokazalo se da vino i pjesma ne poznaju granice.

PIK VRBOVEC u ŽIŽI – U QUDAL istraživanju kvalitete (QUality meDAL), koje je u Hrvatskoj proveo ICERTIAS – International Certification Association GmbH sa sjedištem u Zürichu, PIK Vrbovec osvojio je četiri certifikata, u kategorijama svježe pakirano meso, mortadela, parizer i kranjska kobasica. Svježe pakirano meso nositelj je oznake Hrvatske poljoprivredne agencije Meso hrvatskih farmi.

Bitno je napomenuti da istraživanje QUDAL ne mjeri tržišne udjele ili snagu branda, već isključivo i samo iskustvo, zadovoljstvo i percepciju ispitanika kvalitetom ponude na tržištu. PIK Mortadela pripremljena je prema tradicijskoj talijanskoj recepturi od biranih sirovina vrhunske kvalitete. Odlična je za ljubitelje aromatičnih sendviča, bogatih hladnih plata jer se sjajno slaže sa svježim povrćem, sirnim namazima, maslinama i kaparama.

ŠTO POSLIJE PORTUGISCA? – Nakon prošeka i terana, eto sad, s ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, novih nevolja, s – portugiscem (na slici: grozd)! Jer naziv sugerira geografski pojam, dakako, Portugal. Međutim nisam, barem zasad, čuo da Slovenci ne bi smjeli na etiketi kao naziv za vino i dalje rabiti naziv portugalka, iako on još i jače sugerira Portugal. U njemačkom govornom području i dalje je portugieser, a i Mađari, koji su koristili porto i kek oporto, rabe portugieser, čak imaju i festival portugisca s nazivom Portugieser du Monde… Što li nas još čeka? Po logici, sporni mogu biti rajnski rizling (Rajna) i frankovka (od Franačka, Franken), traminac (Tramin)… Ali, ako u obitelji nešto vrijedi za jednoga, moralo bi i za drugoga, zar ne?

Uputio sam dopis Ministarstvu poljoprivrede, HGK, Zagrebačkoj županiji udruzi Portugizac Plešivica s molbom za očitovanjem, čekam odgovor(e).
Zašto nam se sve to događa? Toplo savjetujem pročitati članak Problem prošeka i terana koji je za najnoviji broj časopisa Iće & piće napisala zagrebačka odvjetnica Kristina Delfin Kanceljak. Sjajan tekst, koji PUNO GOVORI O NAMA SAMIMA!

PREMIJER KAO VINAR – Bivši talijanski premijer i dugo vremena protagonist na talijanskoj političkoj pozornici Massimo D’Alema sad je proizvođač vina! Nedavno je pred javnosti debitirao s vinima sa svojega posjeda u Umbriji. Njegovi vinogradi su, inače, uključeni u eksperimentalni program koji se odvija u suradnji sa Sveučilištem u Perugi. Vina D’aleme su tri – Sfide, NarnOt i Nerosé.
Google translater: http://translate.google.com/translate_t