SKITNJA SLAVONIJOM: od brodskog Stupnika do Erduta

 ŽELJKO SUHADOLNIK 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Grand cru Brodski Stupnik 

GRAND CRU PRIČA: BOGOM DANO, ČOVJEKOM NE(DOVOLJNO) VALORIZIRANO! • NEMA FIŠA DO ONOGA ŠTO GA RADI SIBEROV LJUBIŠA, NEMA VINARA DO SIBERA, KOJI UZ FIŠ i ŠAMPUS SERVIRA!

Prisjećam se događaja iz neke, rekao bih, čak i davne godine: u Zagrebu – degustacija vina s vinogradarskog položaja u Stupniku kod Slavonskog Broda, nekad pod brigom poduzeća Jasinje, a potom u rukama Antuna Vinkovića, nazočio je tada kušanju i, danas pokojni, Tunja. Prof. dr. Nikola Mirošević istaknuo je u toj prigodi da je pozicija Brodski Stupnik,inače  lijepo vidljiva s autoceste Zagreb-Županja, jedna od najboljih za kakvoću ne samo u kontinentalnome dijelu Hrvatske nego i u cijeloj Hrvatskoj. Toliko ju je profesor nahvalio, uz napomenu da je idealna i za crne sorte koje najčešće vezujemo uz jug, da je na pamet odmah pala usporedba s, recimo, Dingačem, i rodio se zaključak da bi se i odande vina trebala nazivati ne po sorti, kako je to u nas uobičajeno, nego, baš kako je slučaj kod Dingača, po nazivu crua, i ovdje, očito, zapravo grand crua.

Ali, što Hrvatska ima od toga sjajnog položaja, kad je pravih robnih proizvođača u Stupniku malo (mogu se spomenuti Grašić & Zmaić, Jurković, Zdjelarević, Jakobović..) i kad se proizvođači brodskog Stupnika nisu organizirali kako treba i ponudili prijedlog vinskog ali i turističkog projekta vezan upravo uz tu njihovu komparativnu prednost, i njihovu bolju egzistenciju?

Gotovo ništa odnosno ni približno nešto od onoga što bi se moglo dohvatiti nemaju, u ukupnosti, ni proizvođači s vinogradima u Stupniku, pa zapravo ni onih nekoliko tamošnjih proizvođača koji su se na tržištu uspjeli malo izdignuti. Zakinuti su i potrošači. Ono što, položajno, struka smatra kakvoćom na razini grand crua danas je, na žalost, vinograd koji ne služi, kako bi bilo logično, dugoročno dobroj prodaji kapljice te efikasnoj promidžbi područja vinom i sigurnom ostvarenju za lokalnu društvenu zajednicu i lokalne pojedince boljih prihoda važnih za brži i bolji ekonomski razvoj cijeloga kraja. Taj vinograd površine oko 44 hektara u komadu, koji bi, po meni,kad je već tako dobar, trebao imati status zaštićenoga, slično kao što to imaju nacionalni parkovi, služi kao poligon za rasprodaju (kvalitetnoga) grožđa raznim privatnim osobama uvelike i sa strane, tj. i iz udaljenijih krajeva – hobi I garažnim vinogradarima i vinarima. Bilo imućnijim privatnicima sa stanom u većim gradovima, bilo ugostiteljima koji se žele domoći, makar je i sami proizveli, dobre kapljice da bi je konzumirali s prijateljima te da bi je kao kućno vino u rinfuzi u vlastitim lokalima plasirali po zanimljivoj cijeni za svoju publiku. Nakon priča o cisternama koje su na Pelješac iz Makedonije dovozile jeftino grožđe Vranca, unatrag nekog vremena vijesti o rasprodaji tipa ovakve kakva je na Stuipniku stižu na žalost i s drugog našeg nacionalnog vinogradarskog parka, Dingača.

A grožđe s grand cru lokaliteta. koji nije velik. dragocjeno je, i svaka boba odande mora biti sačuvana ne samo za produkciju visokokvalitetnog i osebujnog vina nego i za dobivanje maksimalno moguće količine toga vina za ponudu tržištu, te za promidžbu vinogradske pozicije, sâme kapljice odande i cijeloga kraja najprije kroz etiketu na butelji a onda i drukčije.

Događa se dakle nešto što se na lokalitetu koji je na razini vrijednosti parka prirode ne bi smjelo događati!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Vinograd Davora Zdjelarevića u Stupniku kod Slavonskog Broda

Ipak, na Pelješcu, barem, postoji veći broj vinogradara i vinara s trsjem (i) na  Dingaču te vinskih etiketa s nazivom Dingač, pa se s poredanih butelja dingača u nizu jedna do druge na policama u vinskim trgovinama, vinotekama i ističe vinski ali i zemljopisni pojam Dingač, međutim iz brodskog Stupnika su s prikladno etiketiranim buteljama praktički samo dvije tržišno relevantne kuće – jedna je ona od Davora Zdjelarevića, koji je kroz godine s nekoliko svojih uradaka u boci pokazao potencijal vinograda u brodskome Stupniku, a druga je Jakob-vina, od Ilije Zdravka Jakobovića, koji se u vinsku avanturu upustio ponajviše kao rezultat druženja sa Zdjelarevićem. Njih dvojica premalo su za stvaranje šire percepcije brodskog Stupnika kao još jednoga područja i s grand cru vinogradima.

Njihovo trsje – Zdjelarevićevo na 33 hektara (po Arcodu) i Jakobovićevo na šest hektara – doduše nisu na lokalitetu Brodski Stupnik 44 ha o kojemu je u hvalospjevima riječ u uvodu, ali su u neposrednom susjedstvu, međutim ne mora značiti da te njihove pozicije vrijednošću zaostaju za ovom što je u središtu početka ove sada priče. Dapače! Lijepi su i ti njihovi položaji, i Zdjelarević i Jakobović baš bi mogli na etiketama svojih najjačih kvalitativnih linija (Nagual, Jakob) uz obvezni navod Vinogorje Slavonski Brod dodati i naziv užeg lokaliteta: Stupnik.

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom posjeduje ukupno 44 hektara terena, a spomenutih 33 ha zapisanih po Arcodu odnosi se isključivo na površinu s trsjem, znači tu nisu obuhvaćeni prilazni putevi i staze između parcela. Zdjelarevići planiraju vinovom lozom posaditi još sedam hektara, dakle zaokružili bi se na 40 ha trsja. Malo pomalo prelaze na ekološki uzgoj.

Podsjećam: kod obitelji Zdjelarević cijela je paleta sorata, npr. Graševina, Sauvignon, Chardonnay, Manzoni, Pinot crni, Merlot, Cabernet sauvignon, Syrah… a tu je i nekoliko linija vina: Klinka – pod tom etiketom izlaze nova mlada vina, zatim Special edition, u boci s bijelom etiketom i bijelom kapicom – nekomplicirana dopadljiva pitka vina s prihvatljivom cijenom za širu publiku, pa Klasik – to su jednosortna vina s poznatom crnom etiketom s potpisom Zdjelarević a koja dozrijevaju najmanje šest mjeseci do 1, 5 godinu, i Nagual – bijelo od chardonnaya i sauvignona, i crno od cabernet sauvignona i merlota, i jedno i drugo s dužim sazrijevanjem u bačvici i potom i u butelji. Zdjela veli da koketna Klinka ide jako dobro i da postoje veliki izgledi da s njom napravi dobar posao – u Kini!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Davor Zdjelarević sa svojom najboljom linijom Nagual

Zdjelarevići su, inače, okrenuti turizmu, već godinama imaju lijep hotel uz svoj vinograd, a sad gledaju i da obogate sadržaje zanimljive za goste. U podnožju s druge strane brdašca gdje im je hotel na mjestu gdje na dva mjesta izviru podzemne vode napravili su malo jezero površine 70 x 30 metara, koje će poslužiti u ekološkom smislu jer skuplja insekte a s druge strane s obzirom da je jezero poribljeno šaranom i babuškom tamo na svoje mogu doći ribiči. Višnja Zdjelarević veli kako su za rekreaciju gostiju uređene pješačke staze uz trsje te staze za bicikliste, Zdjelarevići imaju i nekoliko bicikala za iznajmljivanje. Za one koji se više vole rekreirati u blizni hotela gdje im je nadohvat ruke čaša vina, postavljena je tzv. viseća kuglana.  A za one koji se najviše vole rekreirati dizanjem čaše rješenje je prostrani restoran na koji se, s vanjske strane hotelske zgrade i upravo s pogledom na trsje, dovezuje velika terasa.

Krajolik u Stupniku lijep je, raznolik po biljnome svijetu: nije tu samo vinova loza, nego su tu i šuma, voćke… Vinova loza isprepliće se s raznim drvećem koje na mjestima gustoćom stvara šumicu, do i šumu. U blizini Stupnika jasinjski su ribnjaci, površine 1500 hektara, zanimljivi zbog ribe ali, za vinogradara, i stoga što su regulator topline i pomagač u stvaranju mikroklime podesne za uzgoj vinove loze.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdjelarevićevo malo jezero, dobro poribljeno

Eto me, u Stupniku, i u trsju Ilije Zdravka Jakobovića: šest hektara na kosinama na pozicijama između 200 i 300 metara nadmorske visine, sorte Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah po otprilike trećinu svaka, te kao nešto najnovije Cabernet franc, loze Cabernet sauvignona, Merlota i Syraha stare su desetak godina. Obrada trsja je prirodi prijateljska a najava je Jakobovića da postupno prelazi na eko-produkciju koja će biti certificirana, sutra-prekosutra krenuo bi i na biodinamiku.

Vino od pomno izabranog najboljega grožđa u butelji – Jakob, mješavina je cabernet sauvignona, merlota i syraha. Od berbe 2012. a pogotovu od 2013. unutra će biti inešto cabernet franca. Poprilična pošiljka Jakoba odlazi u izvoz u Rusiju! Od 2012. Jakobović, s obzirom da je lanjski syrah ocijenio izvanserijskime, tržištu će ponuditi manju količinu vina samo od te sorte.  Ostalo pak – za ono što sam kušao mogu reći da se odlično pije! – u bag-in-boxu, pakiranje po 10 litara…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zdravko Ilija Jakobović u svom vinogradu na brdu ponad brodskog  Stupnika

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKod Ilije Jakobovića: uz trsje – i ruže

Pošiljka Jakoba spremna za Rusiju

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

ZUBAR IZMEĐU DUNAVA i BAKHA

Erdut, predio uz moćni Dunav. Vinograd Mladena Sibera, desetak hektara, na nekih 130 metara nadmorske visine. Tako mu snažni inače mirni i tek ponekad razgoropađeni Dunav, čija prisutnost i te kako pomaže u stvaranju mikroklime što je vinova loza voli, ni kad je najviši i najljući – ništa ne može. Trsje u savršenom vojničkom stroju, dolje smeđe tlo, djeluje uredno kao parket koji je je vrijedna domaćica upravo sredila usisavačem, gore ravnomjerno pošišana zelena masa lišća pažljivo ostavljena u količini da asimilacijom i preko foto-sinteze u dovoljnoj mjeri pomaže biljci, a još gore, pri pogledu uvis – azurno nebo s usijanom kuglom žute boje, što svjetlost i topline daje…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Erdut, uzorno održavani vinograd Osjećanina Mladena Sibera. Ovi oblici na donjem desnome dijelu fotografije nisu periskopi kao na podmornici, to su cijevi za venrilaciju, naime ispod njih u tome dijelu vinograda nalazi se, ukopan u zemlju, Siberov vinski podrum

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Doček gostiju uvijek je kod ulaza u vinski podrum. Siberova supruga Dušica voli se baviti hranom, i pripremila je najprije, uz hladni pjenušac, svježe ubrane jagode, a, za poslije, gusju jetru u njenoj masti, zatim paštetu od gusje jetre i paštetu od zeca…

Blizina Dunava i vinograd te ispod njega vinski podrumu sugeriraju – što? Naravno, fiš i dobru kapljicu. Zubar Siber, čiji su se preci negdje oko 1800 godine u Erdut doselili iz Južnog Tirola (originalno prezime je Süber), i njegova supruga, također liječnica, Dušica tu su stvorili svoj mali raj u kojemu rado prime gosta. Na fiš i čašu. Za vino je zadužen Mladen, a za fiš, klasičan u kotliću ali ne i s, kako se vrlo često susreće, raspadnutom ribom s obiljem iz premekanoga mesa izletjelih košćica koje nerviraju, kao i za prženu ribu u dubokoj domaćoj svinjskoj masti ali uopće ne premasnu te bez organoleptičkog osjeta prema svinjskoj masti što bi zasjenio aromu i okus bijeloga mesa soma, zadužen je Ljubiša, Siberov glavni djelatnik-suradnik i u vinogradu i podrumu. Za rezance, koji obvezno idu uz fiš, pak, zaslužna je Ljubišina mama, koja pri izradi tijesta, uz brašno i vodu, rabi, umjesto jaja – svježu riblju ikru…  Mljac!

Nema fiša do onoga što ga radi Siberov Ljubiša, nema vinara do Sibera koji uz fiš i pjenušac servira! Da, pjenušac, i to vlastite produkcije, jedan svježi, rosé od sorte Cabernet sauvignon, i jedan nešto stariji, od Sauvignona. Siber je zaljubljenik u ta dva bordoška kultivara i samo njih i uzgaja, pardon, ima još tek neznatnu količinu – 300 trsova – Muškat ottonela. Siber sa 10 hektara za sebe proizvede nekih 3000 litara vina, i to samo u jako dobrim godištima. Ostalo grožđe proda, i tako će i ostati, kaže, nema volje širiti se s produkcijom vina jer u njegovim godinama mladog umirovljenika to bi, objašnjava, bilo prekomplicirano, a sada mu treba uživati…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Mladen Siber, osječki zubar koji je od nedavno umirovljenik, te njegova supruga Dušica. Vinograd  nije samo za rad, nego i za užitke, kaže.

S OBZIROM NA POZICIJU I NA IZGLED NJEGOVA VINOGRADA, TE S OBZIROM NA VINO KOJE SIBER DOBIVA IZ TOGA VINOGRADA, DOBRO JE ZA SVE KOJI SE BAVE PROIZVODNJOM VINA ZNATI DA KOD SIBERA VRIJEDI KUPITI GROŽĐE! 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Odlični fiš, na Ljubišin način

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Siberov Ljubiša – majstor za obradu vinograda, za fiš i za prženu ribu

 (Google / translater: http://translate.google.com/translate_t )

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

%d bloggers like this: