SVIJET u ČAŠI Kronika – 04.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

2020: Sretan Uskrs? Zdravlja, pameti a naročito – RAZUMA!!!

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

U tami covida19: NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO… ⦁ Corona-virus kao biblijski potop: GOSPODARSTVO u CRNINI ⦁ Sorte: FRANKOKA – KAPLJICA KARLA VELIKOGA ⦁ Quo vadis Champagne: ŠAMPANJCI PRED BITNIM IZAZOVIMA – RUINART & VEUVE CLIQUOT ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 04.2020 – BUYING GUIDE

______________________

U tami covida19

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO…

Nakon proljeća 2020. više ništa u svijetu neće biti isto. Covid19 odnosno corona-virus promijenio je, zasad, naš život gotovo do korijena, a nastavit će ga, zacijelo, još mijenjati i kad se uzbuna smiri. Pandemija i opasnost od širenja zaraze rezultirali su ograničenjima i okolnostima za koje teško da je itko mogao pretpostaviti da će nam se dogoditi u 21. stoljeću. Nije, ovaj puta, kako je bilo nekad u doba brojnih ratova, do razine svjetskih, po onoj tko jači, taj kvači, naime sad je na djelu nepoznati i nepredvidivi neprijatelj koji kvači sve po redu, bez obzira na nacionalnu i ideološku, državnu pripadnost, rasu, vjeru, trenutnu vojnu moć i ekonomsku snagu te, kao slijed toga, i bez obzira na društveni utjecaj neke pojedine zajednice.

Stvar je – ne bih se, s obzirom na izvitoperenosti koje prate ovo naše moderno doba, čudio nekoj vrsti namještaljke s naknadnim izmicanjem kontrole! – buknula u zemlji s jednim od najjačih svjetskih gospodarstava, a onda se velikom brzinom proširila planetom, poprilično pogađajući upravo političke i gospodarske velesile po Europi, da bi se nakon što je posijana panika po cijelom Starome kontinentu okomila i na, kako netko voli reći, najjaču (vojno, politički i gospodarski) državu na Zemlji – SAD. Kako zlo ne dolazi kao jedno, u nekim područjima (konkretno: našim!) sudbina se obrušila istodobno i potresom (naravno s dosta materijalne štete) i ponekom drugom nepodopštinom za koju je dobrim dijelom krivo i sâmo čovječanstvo, a to je npr. silno onečišćenje zraka… Opravdano propisane zaštitne mjere prikovale su nas u vlastite domove, druženja B2B ali i cheek to cheek su maltene već zaboravljena (situaciju donekle spašava virtualni svijet koji u trenucima kad je u stvarnom životu na snazi obveza izbjegavanja tjelesnih kontakata barem omogućuje socijalne kontakte preko elektronskih medija), zatim, da okolnosti budu lošije, gotovo posve je stalo i gospodarstvo. Paraliza iz koje se u ovome trenutku čini gotovo nemogućime iskoprcati se. Naravno da nade ima – ona posljednja umire, zar ne? – ali i oni najoptimističniji ne nadaju se brzom i jednostavnom povratku na staro, pogotovu ne na neku moguću bolju stranu tog starog.

RESPECT! Ministar zdravstva RH prof.dr.sc. Vili Beroš, ravnateljica klinike za infektologiju Fran Mihaljević u Zagrebu prof.dr.sc. Alemka Markotić, te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc.dr Krunoslav Capak. HVALA!!!

 Da bi se preživjelo, treba nešto raditi, ne da se ubije vrijeme nego da se privredi za život, da se osigura hrana, da se omogući funkcioniranje vitalno bitnih službi i djelatnosti. Brojni zaposleni s radom su nastavili tako što uredske poslove obavljaju unutar svojega stana ili kuće. Aktivnosti na zemlji nisu stale jer priroda se, bez obzira na covid19, budi, one se ni ne priječe ograničenjima jer kad se radi o njivi, voćnjaku, vinogradu, vrtu riječ bi trebala biti o čistome i nezaraženome zraku, problematični su međutim uvelike proizvodnja, distribucija, trgovina (tu se djelomice doskače mogućnošću što je pruža elektronika), te turizam na koji danas zemlja-domaćin s obzirom na tehničke mogućnosti mobilnosti i vrlo izraženu naviku ljudi da putuju i upoznaju nove sredine, gleda s velikim očekivanjima kad je riječ o gospodarstvu, to više što je tu riječ i o nemalom potencijalu izvoza na kućnom pragu. Države, u nadi da se pošast neće suviše odužiti i da će u svojim resursima imati dovoljno snage, određenim mjerama pokušavaju spriječiti gospodarski kolaps, nadajmo se da će se izdržati, a kad kuga modernog doba u neko nam još prihvatljivo vrijeme i počne jenjavati, nužni su strpljenje i dobro promišljnje kako dalje. Kako kaže stara latinska izreka Quod nocet, eso docet, tj. ono što ti naškodi nečemu te pouči (i učini snažnijime).

S vedrije strane… domaća zaštitna maska, i domaći kućni respirator

Poljoprivreda i proizvodnja hrane pa i distribucija od životne su važnosti, proizvodnja vina ali i piva i drugih pića danas je vrlo snažna, a turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana, Hrvatska je posljednjih godina maltene sve svoje snage i ufanja ubacila u nj. Kako se Svijet u Čaši bavi eno-gastronomijom, logično mi je zaviriti što se sada, u kontekstu corone, tu događa. Kao što je spomenuto, priroda bez obzira na covid19 nastavlja svoj ciklus, i želi li se da se i proizvodni ciklus uspješno završi potrebno je na vrijeme obaviti određene radove. Hrana i vino, koje se rado svrstava u hranu, vrlo su osjetljivi, i u lancu od polja/vinograda do finaliziranog proizvoda prije izlaska s njime pred potrošača određene radnje u točno određenome roku treba izvršiti i u zatvorenim pogonima. Što se tiče zaraze, kod radova na otvorenome ne bi trebalo biti opasnosti na čistome zraku i uz pridržavanje određenog razmaka među osobama na poslu, međutim problem nastaje kad poslove treba obaviti u zatvorenome prostoru gdje je i teže poštovati dovoljne razmake među zaposlenima. Kako je uz proizvodnju tijesno vezan i plasman, koji pokriva trošak produkcije i donosi određenu zaradu nužnu za daljnju investiciju i za privatan život, teškoće se javljaju i u segmentu distribucije/dostave proizvoda a i u prodaji. Brojne trgovine pa i tržnice zatvorene pa privremeno i prilagođeno otvorene, ograničenja u radu prodavaonica prehrambenih proizvoda, ugostiteljstvo s ključem u bravi, turizam na nuli. Potrošnja, posebice onoga što nije najvažnije, bitno smanjena. Kroz godine već duboko ukorijenjena navika današnjeg potrošača je da u svako vrijeme u godini na polici ima na raspolaganju svakojako voće i povrće (a to je moguće samo uz uvoz) i, rekao bih, unatoč čestih patriotski obojenih slogana i izjava pojedinih domaćih ljudi (čini mi se ponajviše pojedinaca koji se vole eksponirati parolama), poprilična sklonost potrošača da kupuje uvozno (a možda je razlog tome dijelom i ne uvijek dovoljna briga domaćih ponuđača da na naše tržište stave dovoljno elaborirani domaći artikal) kao i veća marketinška agresivnost iz vana ne idu/nisu išli baš, bez obzira na to što bi bilo najnormalnija stvar da se u Hrvatskoj prvenstveno bira hrvatski produkt, na ruku potrošnji domaćega, našega. Nedavno je na malim ekranima objavljeno kako je Hrvatska prošle godine izvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od dva milijuna eura, ali je istodobno uvezla prehrambenih proizvoda za tri milijuna eura! Kao paradoks istaknuto je da se uvezlo vrlo mnogo proizvoda za uzgoj kojih u Hrvatskoj postoje odlični uvjeti, primjerice luka i krumpira. Rečeno je i još nešto: da u Hrvatskoj ima oko 400.000 hektara neiskorištenog zemljišta a koje bi se moglo jako dobro valorizirati upravo za poljoprivredu, iznesen je i podatak da bi se s navedene površine moglo godišnje proizvesti hrane dovoljno za 11 milijuna ljudi! Zahvaljujući prikazanoj ilustraciji bilo je vidljivo da je kontinentalni dio Lijepe naše solidno svojim površinama uključen u uzgoj kultura namijenjenih prehrani, dok je predio uz more, pogotovu što se ide južnije, vrlo slabo iskorišten za poljoprivredu. To je također paradoks, jer cvatući turizam idealan je za plasman upravo lokalnih prehrambenih proizvoda… Zaključak u ovome tv-prilogu bio je da ćemo i kao ponuđači i kao potrošači valjda ubuduće, kad epidemija prestane, osjetno više pažnje posvećivati domaćim sezonskim svježim proizvodima s obzirom da je naša, domaća hrana, koja s polja može biti vrlo brzo i bez mnogo konzervansa na stolu potrošača, osobito ukusna, dakle da će se potrošači u izboru artikala ubuduće odlučivati za okus, užitnost i svježinu a ne prvenstveno rukovođeni jeftinoćom i nagovorima bombardirajućih nas reklamnih poruka.

_____________________________

Anno Domini 2020/HRVATSKI USKRŠNJI STOL – PLANOVI i STVARNOST – Hrvati vole potrošiti za bogat svečarski odnosno blagdanski stol, posebice uz Uskrs i Božić te Novu godinu. Magazin Ja TRGOVAC iz Zagreba uz takve veće praznike objavi rezultate istraživanja tržišta i rasploženja potrošača koje organizira sa na tom području znanom agencijom Hendal. Ove godine anketno istraživanje Ja TRGOVCA i Hendala provedeno je tijekom veljače, prije nego li je u zemlji i službeno nastupilo izvanredno stanje što je imalo jak utjecaj na svakodnevni život stanovništva pa dakako i na potrošačko ponašanje. Istraživanje je održano na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Glavni urednik časopisa Ja TRGOVAC Goran Pavlović iznosi rezultate ankete:

– Prema provedenom anketnom istraživanju, nešto manje od polovine građana planiralo je štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs (48,1%), i to predstavlja smanjenje broja štediša u odnosu na prethodnu godinu, kada je štednju planiralo njih 62,3 posto. Dugački redovi ispred dućana koje se moglo vidjeti u Velikom tjednu ove godine lijepo su prikazali stanje duha domaćih potrošača, većina kojih nije htjela dopustiti da im pandemija corona-virusa naruši proslavu blagdana Uskrsa u krugu njihovih obitelji.

U veljači je je više od tri četvrtine hrvatskih građana – 76,3 posto – izjavilo da planira napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su u najvećem broju – 66,4 posto – namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. Dio građana – 14,9 posto – odgovorio je kako neće u neku posebnu kupovinu, jer da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje. Ostatak ispitanika – 9,4 posto – namirnice je kanio kupiti na tržnici, a dio – 8,9 posto – u malim prodavaonicama i supermarketima. Najčešće spominjani proizvodi koji bi se ove godine našli na uskrsnom stolu bili su kuhana jaja – 97,1 posto, zatim mladi luk – 90,9 posto, pa kuhana šunka – 87,9% posto, te hren – 65,7 posto. Polovica građana na svom je uskrsnom stolu htjela imati rotkvice – 52,4 posto, a oko trećine njih poslužio bi pincu ili sirnicu – 33,3 posto, i orahnjaču – 30,9 posto. Približno podjednak broj građana na trpezi su vidjeli servirane puricu s mlincima – 25 posto, odnosno pečenu svinjetinu – 23 posto, te pečenu janjetinu – 23,4 posto, dok je 20,9 posto njih htio pripremiti šunku pečenu u kruhu, pogaču – 18,7%, te sarmu 15,5 posto.

Planirana potrošnja bila je nešto viša od prošlogodišnje. Najviše građana – 22 posto – na uskrsne blagdane bilo je spremno potrošiti između 300 i 400 kn, dok ih je 17,6 posto kanilo izdvojiti 400 i 500 kn. Nekih 15,7 posto bilo je onih koji su odlučili potrošiti između 200 i 300 kn, a 15,2 posto onih koji su predvidjeli trošak između 500 i 600 kn. Manje je bilo onih koji su na kupovinu za Uskrs namjeravali potrošiti između 100 i 200 kn (9,7%) te onih sa čak između 600 i 1.000 kn (7,1%). Najmanje građana – 2,6 posto – za Uskrs mislilo je potrošiti više 1.000 kn, dok 9,6 posto njih još nije znalo koliko će točno potrošiti.

A kako je na kraju bilo? Iz Hrvatske gospodarske komore stigao je podatak da je ovogodišnja uskršnja potrošnja bila 14 posto manja od one lanjske.

– Ove godine smo za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijardi kuna, što je za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada je potrošnja u svim djelatnostima iznosila 1,4 milijarde kuna – istaknula je direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić. – Uzme li se u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima, koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojega smo se svi pribojavali… ◾.

TEŽAK UDARAC PRUŽATELJIMA USLUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA – Anketa Hrvatske gospodarske komore provedena među pružateljima usluga obiteljskog smještaja pokazala je da više od 90 posto njih osjeća posljedice corona-virusa na poslovanje u vidu smanjenog broja rezervacija, a 60 posto ih trenutnu financijsku štetu procjenjuje u iznosu do 50.000 kuna.

Većini je booking pao preko 50 posto, najviše je otkaza za travanj, a udio otkazanih rezervacija sve je manji prema kraju godine. Posebno zabrinjava podatak da trećinu anketiranih čine umirovljenici od kojih gotovo polovica (47 posto) tvrdi da im je ova situacija veliko financijske opterećenje, a još 40 posto ih smatra da bez prihoda od smještaja neće moći sastaviti kraj s krajem, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, dodajući kako najveći udio anketiranih pružatelja usluga ima kategoriziranu samo jednu smještajnu jedinicu (42 posto) i četiri stalna kreveta (20 posto).

Trećina ispitanika ima popratnu tvrtku ili obrt, a među njima je više od polovice onih kod kojih su te tvrtke ili obrti isključivo ili u znatnoj mjeri oslonjene na uslugu pružanja smještaja. Očekivano, većina ih radi sezonski (60 posto), s time da je sezonalnost pomaknuta prema drugoj polovici godine. Zbog corona-virusa šest posto anketiranih ima radnike u samoizolaciji, pri čemu su to najvećim dijelom oni sami.

U anketi je sudjelovalo više od 2200 pružatelja usluga obiteljskog smještaja, većma iz Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. Čak 94 posto ih nudi isključivo uslugu smještaja, tek tri posto noćenje i doručak, a samo dva posto se bavi seoskim turizmom.

Većina ih rezervacije zaprima online, preko strane turističke agencije, trećina (32 posto) direktno, bez posrednika, a 15 posto preko domaćih agencija.

Prekinuti opskrbni lanci i otežan uvoz robe zbog corona-virusa odlična su prilika da se razmisli da se snažnije okrenemo domaćoj proizvodnji, a kako bi maksimalno olakšala povezivanje naručitelja s kvalitetnim proizvodima naših tvrtki HGK je još 2016. pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda.

Konoba Rino u istarskom Momjanu, u vlasništvu ugostitelja i vinogradara i vinara Rina Prelca. Ako su restorani zatvoreni, pate ugostitelji, turizam a i domaći proizvođači hrane. Inače, turistička industrija pokriva 20 posto BDP-a Hrvatske

U Katalogu je dostupno gotovo 3000 vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da generalno kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Naglasio je kako je online katalog zamišljen kao svojevrstan gospodarski savjetnik naručiteljima te da osim osnovnih informacija sadrži i norme, certifikate, CPV šifre, područja primjene, tehničke specifikacije, troškovničke stavke, tehničke nacrte, kontakt proizvođača i ostale dodatne informacije koje mogu pomoći naručitelju u analizi ponude.

Upis u Katalog je besplatan za članice HGK, a proizvode je moguće pretraživati prema nizu kriterija sukladno unesenim podacima putem upisa ključnih riječi ili pojma sukladno Međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga (Nicanska klasifikacija), sukladno CPV šiframa prema jedinstvenom rječniku javne nabave ili kroz katalošku klasifikaciju proizvoda unutar dostupnih tematskih područja i sektora. ◾

____________________________

Konferencija o biomasi: BUDUĆNOST JE ZELENA, ILI JE – NEĆE BITI! – Svašta nam se nešto posebice u posljednje vrijeme događa, a mi, iako gunđamo, ponašamo se kao da to nema veze s nama. A ima, i te kako! Čovjek se opusti i prepusti, gleda i preko mjere svoje osobne interese koji mu se čine bitni a onda se čudi kad poneki račun dođe na naplatu. Očito, trebalo je doći ovo sada s coronom i s potresom, jakim onečišćenjem zraka, pa da se trgnemo.

No, je li i to što nas je pogodilo dovoljno da se, općenito, čovječanstvo osvijesti i krene nekim drugim putevima, onima koji ne nude instantnu dobit pojedincima ali koji mogu biti baza za neku stabilizaciju stanja nužnu svima. Opsjednutost zaradom, novcem te moći, koja je postala svojevrsna moderna epidemija i koja dosiže i okvire pandemije, te nebriga ili nedovoljna briga za okoliš jednostavno su morali rezultirati nekom vrstom osvete prirode. I ne treba se čuditi što je kao posljedica stigla corona kao kuga modernoga doba. Sručila se ne kao što to obično biva s nevoljama tek na siromašne nego i na ekonomski snažne, moćne.

– Biti zelen više nije izbor nego imperativ. Danas je jasnije nego ikad da je budućnost zelena. ili je neće biti! Zato je dobro da razgovaramo o biomasi kao zelenom izvoru energije. Biomasa ima veliki potencijal pa je bitno da o njoj ne samo pričamo nego i da vezano uz nju konkretno radimo. Svi zajedno moramo raditi za više energije iz biomase – istaknula je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore na 10. konferenciji o biomasi i OIE.

Drvoprerađivački sektor trenutno muči situacija s corona-virusom zbog koje su usporene aktivnosti na europskim i globalnim tržištima, a industriji na ruku ne ide ni neobično topla zima koja je djelomično zaustavila proizvodnju i prodaju peleta. Inače, u Hrvatskoj se proizvede više od 340.000 tona peleta (1,25 posto svjetske proizvodnje), a gotovo 90 posto te proizvodnje ide u izvoz.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase Crobiom Davor Zec rekao je da su nepovoljne klimatske promjene u kombinaciji s drugim tržišnim ograničenjima smanjile cijene za 20 i narudžbe za 25 posto. Poručio je da Hrvatska treba razvijati ruralna područja i zeleno poduzetništvo te da treba proizvoditi tamo gdje je sirovina.

– EU promovira upravo takvu kružnu ekonomiju i to nam je prilika da s riječi prijeđemo na djela. Nažalost, i dalje se oslanjamo na fosilna goriva, stoga mi tražimo novi pristup energetici, onaj koji će stvoriti i preduvjete za demografsku obnovu Hrvatske. Država mora podržati proizvodnju energije iz biomase, za dobrobit svih naših građana – naglasio je Zec.

Robert Blažinović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta izjavio je da je drvna industrija jedan od bitnijih elemenata koji će zadržati stanovništvo u ruralnim područjima.

– Zagreb je i dalje čini više od 70 posto ekonomske snage zemlje, a nama je u interesu ravnomjeran razvoj. Tu će ova industrija igrati bitnu ulogu, temeljenu na održivosti – rekao je Blažinović.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić istaknuo je da krećemo u novu dekadu energetske tranzicije gdje će se još više prepoznavati snaga domaćih obnovljivih resursa.

– Europski zeleni plan jasno pokazuje da Europa kreće u smanjenje emisije CO₂ kako bi se postigla ugljična neutralnost do 2050. S tim u skladu se usvajaju i nacionalni dokumenti. Naša Strategija stavila je veliki naglasak na OIE u proizvodnji i potrošnji jer se više ne može govoriti o energetskoj politici bez zaštite okoliša – zaključio je Validžić.

Na konferenciji se, uz energetsku tranziciju, raspravljalo i o drugim aktualnim temama kao što su niskougljično gospodarstvo, EU projekti, inovacije, ulaganja i financiranje, a govora je bilo i o najsuvremenijim tehnologijama u sektoru… ◾

____________________________

Srećom proizvođači hrane – dobar dio je OPG-ova – neke prepreke na putu barem osnovne namirnice/hrane s polja do stola uspiju, ne narušavajući uvedene mjere ograničenja, prebroditi, zahvaljujući organiziranosti i mogućnostima što ih pruža internet. Na ruku im je u smislu plasmana svakako išlo to što su neposredno prije Uskrsa po gradovima otvorene zaštitnim mjerama prilagođene tržnice, te specijalne dozvole kretanja od njihovih polja i njiva do gradova gdje je veća koncentracija potrošača a propusnice su iskorištene i za isporuku na kućni prag kupca preko interneta, dakle kroz on line prodaju naručene robe. Država je s određenim mjerama pomoći izašla i ususret manjim proizvođačima mlijeka. Proizvođači vina i pića, već po tome što su ugostiteljski objekti kao njihovi najjači poligoni za plasman zatvoreni, slabe su poslovne sreće, čujem to i iz razgovora s nekima od njih, pa i onima koji također pokušavaju nešto prodati kroz animaciju i pozive pa i reklame preko društvenih mreža.

Primjerice, konkretno, Tomislav Bolfan Vinski vrh kupce žustro animira on line, i naručeno dostavlja na kućni prag kupca. Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan iz Zagreba, koji je posljednjih godina svake turističke sezone radio u visokokategoriziranom restoranu (Proto) u Dubrovniku, ove godine ne gaji nadu u posao u restoranu, ali aktivan je i vrijeme krati nastupima na Facebooku u jednosatnim programima iz svojega doma koje sam snima pametnim telefonom i kroz koje široj javnosti prezentira različita vina, proizvođače i vinogorja

Lako je moguće da su trenutno, s obzirom na mogućnost aktualne apsorpcije tržišta i budući da su za ovu godinu otkazani važni međunarodni sajmovi poput ProWeina i Vinitalyja, bečkog VieVinuma, u nepovoljnijoj situaciji vinari koji rade ozbiljna i profinjenija, čitaj skuplja vina, vina koja plasiraju preko organizacije HoReCa (Hoteli, Restorani, Cafei) i (praktički) ne rade s velikim trgovačkim lancima, ali, istodobno, baš ti vinari koji proizvode ozbiljna, složena i dugovječna vina mogli bi zbog općenito posustale prodaje ove godine na kraju biti na određeni način ipak na dobitku time što se vinu (u nas vrlo često stavljanome na tržište i prije vremena za to) pružilo u idealnim uvjetima vlastita podruma još malo vremena za razvoj pa bi taj napredak mogao biti i razlog za veselje što vino nije degradiralo nego se, naprotiv, poboljšalo, ali i valjana podloga za neko makar i minimalno podizanje cijene boci. Značajan problem su međutim vina rađena na način da zadovolje obožavatelje mlade kapljice a koja su trgovačkim kućama i ugostiteljskim objektima isporučena ove godine prije uvođenja opsadnog stanja u državi, naime s obzirom na zatvoreno ugostiteljstvo i umrli turizam teško da će biti popijena u predviđenom roku njihove najbolje kondicije, a i teško da će moći duže izdržati bez barem malene degradacije. Proizvođači strahuju da su popušili novac kojemu su se nadali. Proizvođači vina, od kojih se barem neki bilo samostalno, bilo u suradnji s tvrtkama specijaliziranima za prodaju vina i jakih pića, poprilično trse oko plasmana on line, ne očekuju brz oporavak tržišta i nakon što pandemija prođe, dobar dio njih ne vjeruje u relativno hitar povratak ugostiteljstva na prijašnje grane, velika je skeptičnost i vezano uz turizam u ovoj godini. Tu i tamo čuje se ipak mišljenje da bi se glede plasmana u ovo tmurno vrijeme kakva takva sreća mogla nasmijati proizvođačima jeftine (rinfuzne?) kapljice koji će biti u stanju dostaviti je kupcu izravno, jer, objašnjenje je, ima pojedinaca koji se, posižući za čašom, u ovoj depresiji nastoje psihički dignuti…

Što se tiče vina niže kategorije i niže cijene kojih zacijelo ima po podrumima u nas, neko rješenje bi moglo može biti u subvencioniranoj destilaciji, ali u ovome slučaju ne za proizvodnju jakog pića nego za industrijske svrhe i dobivanje dezinficijensa. Čak bi bilo i poželjno da se ona obavi jer, znam to iz vlastitog iskustva u ljekarnama sada kad je alkohol i te kako potreban kao dezinfekcijsko sredstvo nije moguće dobiti bočicu apotekarskog alkohola. Koliko čujem od jednog od naših najistaknutijih vinogradara/vinara Vlade Krauthakera, nezgoda je u tome što prije destilacije iz vina treba eliminirati SO2, a uređaji za to skupi su!

________________________________

Corona after party/KRAUTHAKER DE GOTHO WORLD WINE ATLAS – Komentirajući s gospodarskog aspekta situaciju nastalu širenjem covida19, znani kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker veli da nema šanse da su, s obzirom da ugostiteljstvo ne radi, vina koja su možda neki proizvođači, kao on, u nekoj količini uspjeli isporučiti početkom godine već i prodana krajnjem kupcu, pa da se može nadati da će neki novac vratiti u vinariju. Krauthaker govori kako mu nije, naravno, nimalo lako jer ima dosta zaposlenih i svaki mjesec mora isplatiti po 50 plaća. Kaže, nekako kao da se tješi, kako je Vlada obećala uvesti određene mjere pomoći i za vinare…

Vlado je, inače, ovu novu situaciju iskoristio da se potpuno i bez opterećujućih razmišljanja vezanih uz tržište i naplatu posveti vinogradu i podrumu. Sadio je nove vinograde, ponajviše graševinom, s najboljim klonovima iz klonske selekcije što ju je provela ekipa stručnjaka sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, međutim planirana sadnja nije i posve gotova jer je u aktualnim okolnostima oko pandemije zapela isporuka sadnih cijepova nekih sorata naručenih u francuskom rasadniku. Vlado inače na svom imanju ima zasađeno nekih dvadesetak različitih sorata, neke su u maloj mjeri i za njih se odlučio radi pokusa. Uz slavonski ponos graševinu i slavonski ponos u crnom sortimentu frankovku, Krauthaker ima i crljenak/tribidrag, zelenac/Rotgipfler, neuburger, sauvignon, rizling rajnski, chardonnay, pinot sivi, pinot crni, malbec, merlot, cabernet sauvignon, syrah, blauburger, nebbiolo, muškate… Je li ova situacija koja mnogo toga mijenja svojevrsni okidač za neke nove poteze na gospodarstvu Krauthaker, npr. u smislu da dok Vladina kćerka enologinja Martina već čvrsto drži uzde u klasičnoj proizvodnji, Vlado, prije nego li se penzionira, krene u poseban projekt kroz koji bi i adekvatno valorizirao mnoštvo svjetski znamenitih vinskih sorata porijeklom iz svih relevantnih svjetskih vinogorja (možda mu nedostaje tek nešto sangiovesea i tempranilla) a što ih Krauthakeri imaju u svom vinogradu. Pod time Projekt mislim izlazak posebno i do elitnog nivoa beskompromisno elaboriranih vina od svake sorte interpretirane na način da kapljica bude vjerno ogledalo Vallis auree&Krauthakera a ne neka vrsta makar i majstorske kopije originala, te da vina budu napunjena u ograničenoj količini u magnume i ponuđena tržištu pod etiketom Svjetski vinski atlas De Gotho / De Gotho World Wine Atlas (De Gotho je stari naziv za Kutjevo). Uz taj prikaz monosortnih vina svjetskih kultivara na kutjevački način, jedno od vina De Gotho Atlasa mogla bi biti bijela mješavina a jedno pak crna mješavina, dakle u oba slučaja svijet u jednome…

Ne znam je li se netko u svijetu tome dosjetio i ideju realizirao, ali vjerujem da bi takav prikaz vina svijeta, uz koji bi se u Kutjevu (dvorac?!) moga razviti Muzej vina svijeta (aukcije vina, vinoteka, ugostiteljstvo na visokoj razini…), mogao izazvati veliku (komercijalno lijepo potvrđenu) pažnju ovdje i u inozemstvu ◾ 

_____________________________________           

Inače, obratio sam se predsjednicima udruga vinogradara i vinara Hrvatske (Udruge vinogradara i vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, Graševina Croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, Hortus Croatiae…) i nekim znanim našim individualnim vinogradarima/vinarima s molbom za nekoliko rečenica koje bi odražavale njihov pogled na trenutačnu situaciju, te koje bi izrazile i njihova razmišljanja o tome kako se oni kao izravni akteri misle postavljati/postaviti u proizvodnji ali i u izlasku na tržište kad pandemija završi, tako da štete budu što manje moguće, te tako da budu spremniji za, u neko dogledno vrijeme, ne daj Bože slučaj ponavljanja ovakve nepogode.

Prva reakcija na moj upit bio je mail s prijedlozima za akciju (donošenje kriznih mjera za vinogadarstvo i vinarstvo) koji je Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori preko svojega predsjednika Josipa Pavića uputilo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Evo teksta:

Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo već se nekoliko godina suočava s velikim problemima. Posebno je izražen problem kontinuiranog smanjivanja površina pod vinogradima te prekomjerni porast uvoza vina.

Kriza izazvana corona-virusom i očekivano smanjenje ili izostanak turističke sezone, bit će dodatni udarac ovom sektoru, jer prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno vezana je za turizam i turističku sezonu. Podaci ukazuju na činjenicu da gotovo sve vinarije, više od 70 posto svoje prodaje realiziraju u turističkoj sezoni. S obzirom da su smještaj, posebice hotelski, i ugostiteljstvo jedni od krizom najpogođenijih djelatnosti, tu sudbinu dijeli i vinarski sektor. Trenutno su svi hotelski i ugostiteljski objekti zatvoreni na minimalno 30 dana, a nažalost za očekivati je da će to razdoblje biti i znatno duže. To znači da za sve to vrijeme neće biti značajnije prodaje vina. Plasman vina na izvozna tržišta je otežan, a mnoge narudžbe su otkazane.

Josip Pavić kao predsjednik Udruženja vinarstva  pri HGK

Slijedom navedenoga, vinogradarsko vinarski sektor će u prvih šest mjeseci pretrpjeti ogromne ekonomske štete (procijenjeni pad prodaje iznosi oko 80%) što će, i u slučaju da se stanje normalizira, biti nemoguće nadoknaditi u sljedećih šest mjeseci.  

                Za prevladavanje nastalih teškoća vinogradarsko vinarski sektor zahtijeva dugoročne mjere kroz reprogramiranje postojećih kredita te osiguranje obrtnih sredstava za financiranje tekuće proizvodnje. Ne treba zaboraviti da se ovdje radi o dvije istovremene proizvodnje, onoj proizvodnji vina u tekućoj godini, ali i proizvodnji grožđa za sljedeću vinarsku godinu. Ako se vinarima ne pomogne sada teško da će biti u mogućnosti uspješno odraditi sljedeću berbu, ali i plasirati grožđe.  

               Ovdje moramo posebno naglasiti da u ovom sektoru kratkoročna rješenja sa prolongiranjem obaveza na tri ili šest mjeseci, neće dati željene rezultate, jer zbog izostanka prodaje sektor neće moći uredno servisirati dospjele obveze.

               Stoga, predlažemo da se za vinogradarsko vinarski sektor pripremi poseban paket mjera te u svrhu očuvanja proizvodnje i radnih mjesta predlažemo sljedeće mjere:

1. Uvođenje moratorija od godinu dana (optimalno do početka sljedeće sezone) na sve dospjele dugoročne kredite HBOR-a i poslovnih banaka
2. Uvođenje refinanciranja svih kratkoročnih kredita i pretvaranje u dugoročne s počekom od godinu dana
3. Osiguranje, preko HBOR-a, povoljnih obrtnih sredstva za pokrivanje likvidnosti do oporavka tržišta
4. Oslobađanje tvrtki kojima je obustavljeno poslovanje svih davanja koja su obvezna prema državi (doprinosi, porezi i dr.), a odgoda svih davanja ovisno o zahtjevu svakog poduzetnika te kasnije mogućnost otplate u ratama bez kamata
5. Obustava naplata predujma poreza na dobit/dohodak
6. Ukidanje obveznih minimalnih doprinosa za poduzetničke plaće ili bar svesti taj iznos na minimalnu hrvatsku plaću
7. Olakšice za ostala porezna davanja (duži rok za plaćanje PDV-a) ili plaćanje PDV-a po naplati
8. Specifična mjera koja bi mogla pomoći vinarima i ostalim poljoprivrednicima je žurna isplata svih planiranih poticaja i potpora
9. Pojačanje kontrole u samoj proizvodnji i prodaji vina kako bi se s tržišta uklonila krivo deklarirana i patvorena vina.

                Također, apeliramo na mjere koje hitno može poduzeti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:  

1. Produljenje roka za podnošenje prijava vezano na Natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Prema navedenom natječaju rok za podnošenje prijava za navedenu mjeru teče od 28. 02. 2020. i traje do 17. 04. 2020. Zbog izrazito otežanih uvjeta prikupljanja dokumentacije od dobavljača, banaka i državnih tijela krajnji rok bi trebalo produžiti ovisno o interesu vinara.
2. Produljenje provedbe odobrenih projekata na trećim tržištima zbog trenutne nemogućnosti provedbe istih  
3. Žurno donošenje odluka po projektima konverzije i restrukturiranja vinograda iz lipnja 2019. zbog potrebe naručivanja sadnog materijala, armatura i sl. i/ili produljenje rokova provedbe, jer je u ovakvim okolnostima poslovanja upitna nabavka sadnog materijala i sl.
4. Žurno izdavanje odluke vinarijama po prijavljenim projektima za Mjeru ulaganja u vinarije i marketing vina na Natječaj iz travnja 2019. godine. Od vinara se očekuje da se prijave na trenutno otvoren natječaj za istu mjeru, a odluke još nisu dobili za prošlu godinu.

               Zahvaljujemo na suradnji i molimo Vas da žurno razmotrite predložene mjere, s poštovanjem. Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinarstva HGK.

________________________________________

Korakov restoran, proljeće 2020 (snimio Marko Čolić)

KORAK DO KORAKA, PA ODGODA OTVORENJA – Obitelj Korak s Plešivice taman se bila pripremila da službeno otvori svoj novi objekt koji se sada, uz odavno djelatni vinski podrum, proširen i preuređen, sastoji i od restorana s najvišim eno-gastro aspiracijama, te dvoranama za sjednice, sastanke, predavanja, prezentacije, a onda je grunula corona pa ništa od otvorenja. Do kada? Investicija se trebala konačno početi vraćati, ali…

Velimir Korak i sin mu Josip koji ga slijedi ekološkim putevima.  Koraci su  2008. dobili  povelju s titulom Vinara godine

Godinama smo išli na to da vina plasiramo na ekskluzivniji načlin, kroz grupu HORECA, a ne preko velikih prodajnih lanaca. U prvi mah sada u ovoj krizi činilo nam se da smo pogriješili i da smo mogli ići, paralelno, i preko tih lanaca prodaje, ali ubrzo smo se doma složili da je odluka da radimo samo s HORECA-om ispravna. Ostali smo vjerni našim stavovima o kakvoći i prodajnoj politici. Naprosto, ne može se sjediti na dvije stolice. Bit će nam teško, naravno, ali s obzirom da živimo na selu, na svojem imanju, u stanju smo prehraniti se s onime što možemo dobiti s naše zemlje. Makar, i u poljoprivrednom smislu sad vidimo problem, dok svi pričaju o coroni, poljoprivrednici se susreću sa velikom sušom koja će svakako ostaviti traga na poljoprivrednim kulturama ove godine. Ovo što smo gradili na području ugostitljstva ne bi nas, ako se ne odvuče predugo, trebalo baciti posve na koljena, naime kad je bila prilika aplicirali smo na državnom natječaju vezanom uz uređenja u ruralnome porostoru, pa sad očekujemo dogovoreni povrat sredstava. Više od ovog sadašnjeg stanja brine me ono koje će nastupiti nakon što se corona obuzda. Bojim se da će neka normalizacija vrlo dugo trajati – rekao je Velimir Korak

___________________________________

NOVI PODRUM – Obitelj TOMAC ove godine nije, kao prijašnjih godina, čekala Veliki čevrtak da izvadi vino iz amfore, umjesto za pola godine kao što je bivalo do sada odlučila se, pokusno, za samo dvomjesečnu maceraciju. Iz berbe 2019. u amforu je stavljen traminac. Mala svečanost u krugu obitelji – na slici su Zvonimir Tomac, njegov sin Tomislav i brat Tomo – održana je nedavno, prije nego što je grunula corona, u povodu početka gradnje novog podruma pored obiteljske kuće i starog podruma, taj će podrum biti na dvije etaže sa po 300 četvornih metara površine svaka. Novi podrumski prostor nužan im je ponajviše radi pjenušaca, koje dosta dugo ostavljaju da se razvijaju u butelji na kvascu nakon drugog vrenja. Osim s opasnosti od zaraze, suočeni su s problemima suše i mogućnosti travanjske smrzavice u vinogradu koja bi im desetkovala rod, te s neizvjesnostima koju donose – vezano baš i uz spomenutu gradnju podruma – ova još trajajuća faza incoronacije i razdoblje nakon što se corona obuzda

____________________________________________

Veliki četvrtak 2020. kod Šemberovih uz amforu

SAMO UZ OBITELJ!  – Obitelj ŠEMBER Uskrs je dočekala, po tradiciji – vađenjem vina rođenog na polugodišnjoj maceraciji u gruzijskoj amfori ukopanoj u zemlju u njihovu dvorištu. Ovaj put međutim, nakon više godina fešti, nije bilo veselog druženja, oko amfore okupili su se, radno, samo članovi najuže obitelji. Iz amfore zapremnine 1200 litara na Veliki četvrtak 2020. izvađen je rajnski rizling berbe 2019, za koji Zdenko Šember veli, ne samo kao tata nego i kao vingradar/vinar stručnjak, da je odličan, s izvanredno izraženom mineralnosti. – Kad je corona-pošast krenula uspaničili smo se. obitelj nije mala, tu su deda, baka, Ivanka i ja kao mama i tata, troje naše djece, srećom dvoje je već završilo školovanje. Zdravi smo. Potpuno smo se povukli, radimo bez stresa u vinogradu i u podrumu, lijepo se obiteljski družimo. I nadamo se da će ovaj kaos što prije završiti. Imamo nešto zemlje pretvorene u vrt i što se tiče hrane zasad ne postoji razlog za paniku. Nije nam dakako svejedno to što je poslovni promet sada praktički na nuli, nastojimo biti smireni i strpljivi, bolja vremena morala bi stići –  kazao je Zdenko Šember

Veliki četvrtak nakon vadjenja vina iz amfore prijašnjih godina

_______________________________________

­­­­­­­­­­­ EUROPA

Evo nekih odgovora i razmišljanja iz inozemstva:

Iz inozemstva pak, dobrim dijelom zahvaljujući neizravnoj pomoći kolege Carla Macchija s portala Winesurf, donosim stavove nekoliko predsjednika vrlo uglednih i moćnih tamošnjih poslovnih vinskih udruga – Konzorcija za vina Barolo, Barbaresco Alba, Langhe Dogliani, zatim Konzorcija za Brunello iz Montalcina, Konzorcija Chianti Classico, te Federacije samostalnih vinara Italije.

Ispred Konzorcija za Barolo Barbaresco Alba Langhe Dogliani govori predsjednik Matteo Ascheri, jedan od cjenjenijih pijemontskih proizvođača vina. Ustroj talijanskih konzorcija za vino predviđa dvije čelne pozicije u tijelu, a to su predsjednik i direktor udruge. Predsjednik dolazi iz redova proizvođača i on je na čelu konzorcijskog Odbora proizvođača vina, zadatak Odbora na čelu s predsjednikom je kreiranje vinske politike na teritoriju što ga konzorcij pokriva, a direktor udruge, koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača, bitno je da dobro poznaje vino i situaciju oko njega te da je u pravničkom i poslovnom smislu snalažljiv, ima zadatak osigurati da se smjernice konzorcijskog odbora za vino provedu u djelo. Predsjednik Ascheri kaže kako je i te kako svjestan kompleksnosti novonastale situacije uzrokovane corona-virusom, te kako sada treba strpljenja i staloženosti da se stvar smiri međutim već sada, kad je nevolja na vrhuncu, valja razmišljati o tome kako biti bolji kao osobe pojedinačno a i kao poslovni ljudi i zajedno, da bi se brže i sa što je manje moguće štete premostila kriza. Dodao je da bi ubuduće, posebice u slučaju ovako teških poremećaja, trebalo biti spremniji za pariranje.

Matteo Ascheri, Konzorcij za Barolo, Barbaresco, Alba Langhe Roero Dogliani

– Nužno je djelovati zajednički i biti dobro organiziran. Bitno je u kompleksnom smislu, dakle gledajući s pozicije značenja branše i odraza djelovanja branše u međuprofesionalnom aspektu na užu lokalnu zajednicu a onda i šire, znati što se želi, tada je lakše definirati načine kako da se to željeno i ostvari pa i osigurati sredstva za realizaciju. Vino ne spada u prehrambene proizvode koji su prijeko potrebni za život i koji jednostavno moraju biti svakome i svakodnevno dostupni pa i u velikim krizama, ali ono je, kao stanovita nadgradnja, u moderno vrijeme velik i važan motor u gospodarskome smislu do mjere da, i u krizama, ima pravo biti tretirano kao brojne druge namirnice iz kategorije povlaštenih nužnih. Na stranu to što ima vina i vina, o onima koja nepravedno nose povlašteni naziv Vino neka se pozabave odgovarajuće institucije… Vino kao proizvod u domeni hedonizma i kao tipičan proizvod nekog određenog terroirea, kao i razne druge dakako ne nužno gastronomske specifičnosti nekog područja, privlači silnu pažnju, i kao rijetko koji za konzumaciju predviđeni plod sa zemlje snažan je magnet unutar jedne od nekoliko najvažnijih privrednih grana modernoga doba, turizma. Stoga je, danas kad postoje silne tehnološke mogućnosti i kad se uz dovoljno higijene korištenjem svih tih zakonom dopuštenih mogućnosti može relativno lako proizvesti u tehničkom smislu vrlo dobro vino, nužno potruditi se jače i proizvoditi teritorijalno tipična i prepoznatljiva vina, ona su sposobna šire razvezati kesu potrošača i ona su inspiracija mnogim suvremenim nomadima za posjet nekome kraju.

Opjevani Barolo! Na velikoj prezentaciji vina u SAD krajem prošle godine s visokim bodovima, između 95 i 100/100, ocijenjeni su Barolo 2016 i Barbaresco 2017! (Tom Hyland)

Da pojednostavnim: riječ je o vinima koja na strukovnim ocjenjivanjima nadmašuju danas relativno lako dosegljive ocjene od 85 do i 90 bodova i koja na vrednovanjima vrhunskih poznavatelja vina terroirea (a terroir uz vinogradsku poziciju, tip tla, klimu i mikroklimu… čini svojim pristupom u trsu i u podrumu i, kasnije, izlaskom na tržište i čovjek determiniran odgojem i lokalnim prehrambenim i općim navikama) dobivaju od 95 pa do i gotovo 100 od 100 mogućih bodova. Upravo s tako visokim ocjenama vrvjelo je, pohvalio se Ascheri, nedavno, na neposredno prije navale covida19 u SAD organizirano milijun eura teško predstavljanje nekih 200 proizvođača članova Konzorcija Barolo, Barbaresco, Alba Lange Dogliani u New Yorku. Stotinjak vodećih američkih vinskih novinara koji su godinama dolazili u Pijemont na velike godišnje prezentacije Alba Wines Exhibition i Nebbiolo prima u Albu te koji su se dobro upoznali s mogućnostima vinorodnog Pijemonta i s kakvoćama pojedinih vina i po godištma, bilo je sada oduševljeno Barolom 2016 i Barbarescom 2017 do mjere da su gotovo sva ta vina okitili s 95 do 100 bodova.

Oduševljeni smo, istaknuo je Ascheri, time što su Amerikanci naša vina procijenili tako visokokarakternima, naime SAD su jako dobro tržište i svakome proizvođaču i te kako je stalo naći se sa svojim proizvodom tamo. Sad kad se kao sorta afirmirao nebbiolo, moramo učiniti više i s barberom. Uglavnom, svima nam je jasno da nam, unatoč općem interesu za naše vino, ne treba prozvoditi količinski više, nego da je bolje ne širiti količinu i trsiti se da se to što nudimo plasira bolje, po višoj cijeni.

– Nismo, dakle, za to da gomilamo milijune i milijune butelja nego da ograničimo količinu proizvodnje, da radije povećavamo kvalitetu i osobnost svih vina i da ona budu osjetno s dodanom vrijednosti, te da se prodaju po višoj cijeni. Jasno nam je svima da je kakvoća nužna, ali ona u tehničkom smislu više nije i dovoljna, bitno je da vina budu prepoznatljiva, dakle da se u njima kroz vinograd osjeti teritorij, da se dobro razaznaje sorta i da se istakne osebujnost interpretacije proizvođača. Naglašenom igrom na teritorijalnu i sortnu prepoznatljivost, dakle osebujnost i jedinstvenost, učinkovito se rješavamo dobrog dijela konkurencije, naime nema li te prepoznatljivosti uvijek su u zasjedi npr., uz dužno poštovanje, jedna Australija, jedan Čile, jedna Južna Afrika, sutra-preksutra bit će tu i Kina, s proizvodnjom u tehničkom smislu vrlo dobrih vina što će se na tržištu, kao jak rival, naći po – nižoj cijeni… Naravno da nije teško predvidjeti kamo će se, u tome slučaju, većina kupaca okrenuti – rekao je Ascheri.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je najavljivao uvođenje carina/poreza na uvezena vina iz Europe. U želji da preduhitre nove uredbe, dobar dio članova Konzorcija za Barolo i Barbaresco požurio se sa slanjem butelja u SAD krajem prošle godine

Kako se, inače, pod utjecajem corone kreće plasman vina do sada, bilo je pitanje Ascheriju, a on je odgovorio da su srećom Pijemontezi glavninu vina na koju su računali da bi ove godine krenula prema SAD isporučili još krajem prošle i početkom ove godine, u posljednji trenutak prije datuma koji je Donald Tramp najavljivao kao dane nametanja visoke carina na uvozno vino.

– Još nekšto vina planiramo poslati u SAD, nešto ide u Englesku, a što se tiče Njemačke tu je došlo do opasnog kočenja. Postoje neki pozitivni signali s tržišta Singapura, Hong Konga i Južne Koreje. Sad kad se situacija s coronom smiruje u Kini, naši su planovi jače se orijentirati na to tržište, na kojemu smo, priznajem, kao Konzorcij malo u zakašnjenju, ali moramo naglo pojačati napore jer ako to ne učinimo zaostatak će svakim danom biti veći, a prodor sve teži, naime mnogo je proizvođača vina iz raznih zemalja koje također računaju na mnogoljudno kinesko tržište – kazao je Matteo Ascheri.

Što pak veli Fabrizio Bindocci, predsjednik je Konzorcija famoznog Brunella iz Montalcina?

– Imali smo sreću što nas u Montalcinu virus nije fizički pogodio tako jako kao druge krajeve Italije, ali i stoga što u ovome trenutku ekonomski još sasvim dobro stojimo, naime potkraj 2019. godine i početkom 2020. distribuirali smo za stavljanje vina na tržište obvezne markice za Brunello iz berbe 2015, konkretno bilo je pet milijuna i 800 tisuća markica, odmah smo na nama zanimljiva tržišta razaslali uzorke na degustaciju, odjeci s tih kušanja bili su jako dobri tako da je polovica ukupne produkcije brunella do sredine ožujka bila i prodana na razna tržišta. Trumpove prijetnje nametima na vino iz EU pospješile su plasman lijepe količine butelja u SAD prije datuma najavljenoga da će porezi stupiti na snagu. Američko tržište pokazalo se kroz dugo vrijeme osobito dobrime za posebna i teritorijalno vrlo prepoznatljiva vina, i mi smo to uspjeli i ove godine lijepo iskoristiti. Sad se potvrđuje koliko je važno održavati dobre odnose posebno s američkim vinskim trgovcima i s vinskim novinarima, naš novi brunello i opet se posebno dopao američkim opinion makerima, tako da smo eto i za ovu godinu, koja se zbog covida19 pokazala općenito vrlo kritičnom za posao, mi zasad zahvaljujući imageu Brunella što smo ga stvorili i godinama uspješno održavali sasvim dobro i prošli – rekao je Bindocci, i nastavio: – Ne tvrdim, naravno, da je situacija idealna, ona dakako to i ne može biti. Sad valja vidjeti kako će stvari stajati nakon što corona popusti. Ovo sada više nije problem samo Montalcina nego i cijeloga svijeta. Treba pričekati da se vidi kako će se sve odvijati poslije. Dobro je, baš u ovakvim posebnim situacijama, i to što postoji i kako treba funkcionira Internet i što se dobro razvila trgovina on line. S druge strane tuga: trgovine, hoteli i ugostiteljski objekti zatvoreni, ulice gradova sablasno puste. Firenze je ovih dana za ne prepoznati! Bez turizma i potrošnje gospodarstvo ne može rasti!

Fabrizio Bindocci, Il Poggione, predsjednik Konzorcija za Brunello iz Montalcina

Kako Bindocci razmišlja o tome što i kako kad počne oporavak i kad se turisti počnu vraćati te kad potrošnja ponovno krene: budući da je Brunello vrlo skupo vino, hoće li se ići na smanjenje cijene butelji kako bi to potaknulo veću kupnju?

– Naš je cilj stalno unaprjeđivati kvalitetu a ne forsirati količinu. Od 1997. u Montalcinu imamo 2100 hektara vinograda sa sangioveseom namijenjenim za vino apelacije Brunello docg, i tu površinu ne širimo, štaviše u tim vinogradima za brunello u međuvremenu smo snizili prinos za 25 posto, kako bismo dobili što bolji rod i onda i finalni proizvod. Danas su kupci po pitanju vina sve obrazovaniji i zahtjevniji, i spremni su butelju platiti skuplje ali da to bude opetovano u toj butelji mora biti izvanredna kakvoća. Za one nešto manje zahtjevne i za one s nešto tanjim džepom te za trenutke nešto ležernije konzumacije zato imamo naše tzv. drugo vino, a to je Rosso di Montalcino. Bitno je na početku kvalitetno napraviti zonaciju terena, po tome što koje parcele s obzirom na poziciju, ekspoziciju, nadmorsku visinu a ona je postala varijabilna naime s ovim sadašnjim globalnim zatopljenjem odlični vinogradi danas budu na visinama većim i od 400 metara a gdje je nekad sadnja loze bila nezamisliva, zatim tip tla, sortu, starost loze, visinu prinosa, mogu dati kao maksimum, te prema tome optimalno odrediti rad u podrumu i definirati najraniji mogući izlazak vina na tržište, a onda i sve to dobro iskomunicirati prema javnosti, tako da svaki kupac zna što ga pod kojom etiketom čeka u smislu tipologije, kvalitete i cijene, te da se lako prikladno opredijeli za kupnju boce ovisno o svojem znanju o vinu i o svojoj zahtjevnosti, o veličini trenutka i hrani kad se neko vino predviđa piti, o količini koju se kani popiti, a, dakako, ovisno i o debljini novčanka.

A kakvo je sada stanje u oblasti apelacije Chianti Classico (ugrubo: područje Toscane između Firenze i Siene), pitanje za predsjednika Konzorcija Chianti Classico Giovannija Manettija, inače vlasnika vrlo uglednog vinskog posjeda Fontodi.

– Događa se to što se događa. Koliko zasad znam, ovdje u ovome našem dijelu i nema toliko mnogo zaraženih. Znam da se na svim imanjima redovno radi u vinogradu kao što je bilo i prijašnjih godina u ovo doba. Meteorološka situacija poviljna je, i kako će vrijeme ići dalje radovi će se morati i intenzivirati, naime priroda ima svoj ciklus koji corona-virus ne zaustavlja. Sreća je što su radovi vani, u čistoj prirodi, i što se mogu obavljati na način da među radnicima bude dovoljan razmak, dakle da nema kršenja odredbi koje su preporučili epidemiolozi kako se virus ne bi širio kontaktima.

Na stranu to što se zbog raznih izvanrednih ograničenja poremetila prodaja i vina, ali proširile su se glasine da vino može biti zaraženo virusom pa bi i to moglo utjecati na smanjenje potražnje za buteljama. Što na to kaže Manetti kao proizvođač vina i kao predsjednik uglednog vinskog konzorcija?

– To su lažne vijesti. Iako su nas učili da se virus prenosi samo s osobe na osobu i da se na predmetima zadržava neko stanovito vrijeme pa ugiba, ipak sam se za svaki slučaj raspitao kod nadležnih o tome može li doista vino biti zaraženo, i od liječnika, profesora higijene u

Giovanni Manetti

prehrambenoj industriji i

epidemiologa dobio odgovor da je riječ o neistini.

Već godinama zna se da vino Chianti Classico u velikoj mjeri ide u izvoz. Kakve su Manettijeve spoznaje vezano uz aktualnu situaciju na tržištu kod kuće i u inozemstvu?

– Narudžbe od ugostiteljskih objekata stale su, ponešto traže tek vinoteke koje funkcioniraju on line. Kako se u kojoj europskoj zemlji razvija epidemija tako se svaka od tih zemalja zatvara kao tržište. Određena nada stiže iz Azije, gdje se vidi neki napredak u suzbijanju bolesti, osobno sam primio narudžbe za vino iz Hong Konga, Šangaja, zatim iz Japana i Južne Koreje. Sad se valja strpiti da se stvari poprave u Europi. Problem je međutim u međuvremenu Amerika, SAD su nam vrlo dobro tržiste ali sad su one najjače žarište i trebat će pričekati da se i tamo okolnosti normaliziraju.

A kakva su Manettijeva predviđanja vezano uz talijansko vino i općenio prehrambene proizvode za vrijeme kad prestane rat s virusom i kad se ukinu razna ograničenja koja nam ometaju uobičajeni ritam života?

– Ne vjerujem ipak da će ova sadašnja situacija s corona-virusom silno naštetiti prehrambenoj industriji i proizvođačima vina i pića u Italiji. Mnogi talijanski proizvodi iz segmenta hrane a i mnoga vina stekla su visoku reputaciju kroz niz godina aktivnih nastupa i marketinških istupa naših proizvođača i izvoznika po svijetu te kroz brojne turističke posjete Italiji izvana. Međutim jako na udaru jeste, i bit će osobito isprva oštećen turizam. Rekao bih da će kad ova tužna priča s covidom19 prestane trebati u državama koje su nam zanimlnjive i potencijalno su dobra emitivna turistička tržišta te državama koje su dobra tržišta za uvoz roba osobito iz domene prehrane i pića organizirati snažnu marketinšku kampanju s ciljem da se turisti ponovno u većem broju usmjere prema Italiji kako bi konzumirali naše delikatese. U toj kampanji trebali bismo sudjelovati svi mi – proizvođači samostano, konzorciji, regionalne vlasti, ministarstva.

Iz Italije i vijest o zahtjevima vinogradara/vinara prema vladi da pomogne. Na Apeninima postoji organizacija FIVI odnosno Federazione italiana vignaioli indipendenti, odnosno Savez talijanskih samostalnih vinogradara/vinara, tijelo što broji 1300 članova. Riječ je o osobama koje izravno rade u vinogradu tj. izravno vode brigu o uzdržavanju trsja te koje su izravno uključene i u rad u podrumu dakle brinu o vinifikaciji i dozrijevanju vina, te koje osobno brinu da vina budu na vrijeme napunjena u boce i da tako izlaze na tržište. Većinom je riječ o manjim posjednicima, ali nekoliko je njih koji ipak gospodare i sa čak 50 hektara pod vinovom lozom. Predsjednica FIVI-ja je Matilde Poggi, koja u kontekstu ovih najnovijih nemilih događanja pokazuje veliku zabrinutost za vinski sektor, i to sada, za početak, izražava retoričkim pitanjem kad će vinari uopće uspjeti inkasirati novac od vina što su ga tržištu isporučili u prošlom tromjesečju te pitanjem koliku će, na kraju, vinari štetu pretrpjeti zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv covida 19, konkretno ponajviše s obzirom na masovno zatvaranje ugostiteljskih objekata. Reakcija će biti lančana, kaže Poggi, ako ugostitelji ne plate isporučeno im vino na vrijeme kako je bilo uobičajeno, naime tada će proizvođač vina imati problem financiranja tekuće proizvodnje, i on će kasniti s isplatom proizvođaču boca, a ovaj će opet kasniti s isplatom dobavljaču sirovina za proizvodnju boca, itd. Brige idu, kaže Matilde Poggi, i dalje: kad ograničenja popuste i ukinu se, ugostitelji će najprije gledati potrošiti zalihe koje imaju, dakle oklijevat će s novim narudžbama, a navodno su iz krugova ugostitelja krenule i priče da će ako i budu odmah naručivali novo vino tražiti da ga plate tek kad ga prodaju, takav odnos mogao bi se inercijom i nastaviti dalje i to za proizvođača ne smije i ne može biti prihvatljivo.

Federacija samostalnih vinogradara/vinara Italije uputila je neke zahtjeve Vladi za pomoć vinskoj branši, pogotovu manjim vinarima, kako bi se očuvala njihova likvidnost, bez koje oni ne mogu funkcionirati. Uglavnom tražnje su bile usmjerene u odgađanje plaćanja i eventualni otpis određenih dadžbina, a spomenuta je i krizna destilacija vina kao dio ublažavanja nevolje vinara.

Matilde Poggi, predsjednica Saveza samostalnih talijanskih vinogradara/vinara

– S obzirom na bitno pojačanu potrebu za alkoholom kao dezinfekcijskim sredstvom, logičnije je da se određena količina vina koja sada ostaje neprodana destilira nego da se npr. uvoze žitarice za potrebe destilacije. I u Francuskoj se dosta govori o kriznoj destilaciji vina, ali tamo su uvjeti za proizvođača vina bolji, naime po litri destilranog vina nudi mu se 80 centi, dok se u Italiji govori o 20 do 30 centi što je nikakva pomoć – reći će Matilde.

Kako Matilde Poggi vidi vinsko tržište u budućnosti, što bi se moglo i trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnje stanje?

– Mislim da će ova kriza promijeniti puno toga. Kao prvo morat ćemo izmijeniti cijeli sustav u segmentu vina, tu svakako mislim i poglede na proizvodnju. Prodaja vina on line uzela je velikog maha i još će se širiti i razvijati. Vrlo vjerojatno je da neki vinski posjedi a i neki ugostiteljski objekti neće preživjeti covid 19. Uvjerena sam da će se dosta stvari preokrenuti i u sektoru turizma. Društvena zajednica će se morati organizirati na način da svaka država i svaka branša maksimalno iskoristi potencijale koje pruža dotična zemlja kako bi gospodarstvo moglo bolje podnijeti različite havarije što nas još mogu zahvatiti. Velika bi stvar bila da se čovječanstvo jače okrene čuvanju ambijenta i održivoj, ne nužno samo biodinamskoj proizvodnji, zapravo intelignentnom, razumnom održivom odnosu prema resursima. A jedan od tih sjajnih resursa Italije ali i drugih mediteranskih zemalja, upravo je vinova loza. Loza je naše nasljeđe i u kontkekstu eksploatacije trebamo je čuvati kako s aspekta ekologije tako i s aspekta kulture i tradicije života.

Povratak prirodi

Smatram, dalje, da smo u mnogim sferama života malo previše zaglibili u pomodarstvo. A jako je loše baš za vino kad proizvođač počne slijediti pomodne hirove tržišta. Tvrdim da je ozbiljan samo onaj vinogradar/vinar koji dobro poznaje svoj teritorij i mogućnosti što ih taj teritorij daje te koji se trsi svoj pristup vinu a tu podrazumijevam rad u vinogradu, rad u podrumu i izlazak na tržite, prilagodi tome da njegov eno-uradak bude vjerna slika tog njegovog teritorija, pa da onda maksimalno na tome gradi promidžbu. Da se razumijemo: nisu sve geografske širine i sve nadmorske visine vinograda, svaki tip tla, svaka klima za sve, i u tome jeste čar, logično je da se prihvate raznolikosti, a ne da, kako je situacija sada, svi na svim meridijanima i paralelama žele imati sve tipove vina, bijelo i ružičasto i crno, i mirno i pjenušavo, i lepršavo i lagano, i snažno pogotovu crno, i visokopredikatno s plemenitom plijesni… Pa, pustiti treba svakom terroireu da kroz optimalnu interpretaciju vinogradara/vinara najbolje izrazi svoje prednosti. A vinar umjesto pomodarstva i pristupa liniji manjeg otpora mora pokazati snagu i umijeće da kupce i prikladnom informacijom i edukacijom usmjerava prema svojemu originalnom proizvodu. Ne zaboravimo: moda je varljiva, lako se mijenja i već u više navrata događalo se to da su se neki izvorni pravilnici o proizvodnji vina unutar neke apelacije znali olabaviti u nekim točkama baš kako bi se koketiralo s pomodarstvom, pa se dogodilo da se u trenutku kad su i donesene takve pomodarstvu sklone promjene u pravilnicima moda promijenila i pošla u drugom pravcu. Zemlja koja ima mnogo različitosti i posebnosti mora biti na to ponosna, i to što je čini originalnom treba gurati u prvi plan. Smatram i to da u današnje vrijeme kad reklama ima silnu moć, treba vrlo inteligentno i promišljeno, interprofesionalno, uključujući sve frontove, nastupati u marketinškom smislu, za uspješno lansirati Made in neke zemlje ♣

PROTIV CORONA-VIRUSA – GRAN TERAN GRAN CORONICA

Sorte

FRANKOVKA: KAPLJICA KARLA VELIKOGA

Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Grozd Frankovke (crtež: Greta Turković)

Oko domovine sorte postoje neslaganja. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je, inače, ima na oko 3300 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda zasad Frankovka u većem broju stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. Najveću ukupnu površinu zauzima u Mađarskoj, oko 8000 ha. U Njemačkoj i Slovačkoj prostire se na po oko 1730 hektara. U Hrvatskoj je, po podatku Agencije za plaćanje u poljopruivredi iz 2019. godine, rasprostranjena na oko 470 hektara, a nešto godina prije zauzimala je oko 900 ha.

S obzirom na naziv, neki misle da kultivar stiže iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se Frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema. U Württembergu može pružiti odličan rezultat.

Dugo je pretpostavka bila da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi iz vremena Europe prije srednjeg vijeka kad su se kultivari dijelili na one što su iz zemlje Franaka, i ti su u nazivu nosile i izraz fränkisch, smatrani su visokokvalitetnima, i na one inferiorne iz drugih područja, nazivane Heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od Frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija, Podunavlje, Istra), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (od, po nekim podacima, ukupno u svijetu 18.000 hektara pod Frankovkom u Sloveniji ih je nekih 700, većina u Podravju i Posavju/Metlika), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj. Frankovke inače ima nešto u Kanadi, te nešto sasvim malo u Australiji i Japanu.

Slovenci naglašavaju kako je nedavno znanstveno otkriveno da su Frankovka (Modra frankinja) i Portugizac (Portugalka) izvorno slovenski kultivari, konkretno da su se rodili prije dosta stoljeća na štajerskim bregovima na teritoriju današnje Dežele, i to potkrepljuju time da su vodeći njemački stručnjaci za ampelografiju i genetiku iz glasovitog instituta za vinogradarstvo Julius Kühn u Geilweilerhofu utvrdili kako su roditelji Portugisca bijela sorta Silvanac zeleni i crni kultivar Mala modrina, te kako su roditelji Frankovke Mala modrina i Debela belina, a ta Debela belina je isto što i Heunisch Weiss odnosno Gouais blanc, hrvatski nazivi su Belina drobna i Krapinska belina. Inače, usput, ovo naše Krapinska belina može sugerirati i to da je Gouais blanc/Heunisch Weiss sorta iz Hrvatskog zagorja (tamo je je nađeno mnogo) odnosno, ako već ne to, a onda može poduprti, kako pišu Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding u svom golemom atlasu svjetskih sorata Wine Grapes, stavove niza svjetskih ampelografa da je na povijesnom putovanju vinove loze s istoka (Gruzija) preko jugoistoka (Egipat, pa Grčka) prema europskom zapadu ona nastala u (jugo)istočnom dijelu Europe, ali Jancis Robinson tu odmah stavlja i primjedbu da je ipak najvjerojatnije da je Gouais blanc/Heunisch Weiss rođen negdje na području sjeveroistoka Francuske i jugozapada Njemačke.

Nakon što je znanstveno utvrđeno da je Gouais blanc/Heunisch Weiss/Krapinska belina/Debela belina roditelj Frankovki (Heunisch Weiss je inače identificiran kao roditelj gotovo 130 plemenitih sorata vinove loze), trebalo je proći još neko vrijeme da se pronađe i drugi roditelj Frankovke. U jednom starom vinogradu u RheinHessenu Nijemci su u postojećem sortimentu uspjeli pronaći vinski kultivar koji za berbu dospijeva kasno i koji daje grozdove s malenim tamno-plavim bobicama, genetska analiza te tamo jedva prisutne sorte pokazala je da je riječ o kultivaru koji su štajerski ampelografi u 19. stoljeću poznavali kao Blaue Zimmettraube, a slovenski sinonimi koje su Mala modrina, Vranek odnosno Tičenska črnina. Daljnjim znanstvenim proučavanjem ustanovljeno je da je Mala modrina drugi roditelj i Frankovki i Portugiscu. Sorta je, naglašavaju Slovenci vrlo dugo nazočna u vinogradima područja koje danas znamo kao Slovenska Štajerska, izrazito mnogo je toga kultivara bilo u Slovenskoj Štajerskoj do 19. stoljeća. Iz njemačkih ampelografskih zapisa iz 18. i 19. stoljeća proizlazi da je taj, jedan od roditelja Portugisca i Frankovke uvelike uspijevao na predjelu Spodnje (Donje) Štajerske još prije 1750. godine. Ekspertica iz Geilweilerhofa Erika Maul izjavila je da Mala modrina nije nikad rasla na području današnje Austrije, nesporno je, međutim, bila nazočna na današnjem teritoriju Slovenije, no ovdje treba reći i to da je u ono vrijeme postojala moćna Austrija a onda je stvorena i Austro-Ugarska, monarhija koja je obuhvaćala dosta više teritorija nego što su površine sadašnje Austrije i sadašnje Mađarske, u tom teritoriju bili su i dijelovi Slovenije i Hrvatske. Sorta Mala modrina rasla je, kao Modra kosovina, i s ove strane slovenske sržavne granice, u Hrvatskoj – ima o tome riječi u knjizi Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja autora Edija Maletića, Ivana Pejića i Jasminke Karoglan Kontić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Modra kosovina bila je u povijesti jedna od značajnijih crnih sorata na području Štajerske a i sjeverozapadne Hrvatske, u znatno manjoj mjeri uzgajala se u drugim dijelovima Slovenije i Austrije, ponešto je je bilo u Njemačkoj. Spomeni njena uzgoja u Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća vezani su uz Hrvatsko zagorje, Prigorje, Moslavinu i kalničku oblast. Modra kosovina u tom se razdoblju pogrešno identificirala kao Kavčina odnosno Blauer Heunischom…

Neki će eksperti stoga reći da nisu sigurni u to da je Mala modrina kao roditelj Frankovke baš čisto slovenskog porijekla. Možda i jeste mala Modrina slovenska, ali je možda i austrijska, ili njemačka (Zimmettraube), ili pak hrvatska (Modra kosovina)… No, što se slovenskog porijekla Frankovke tiče, u prilog Slovencima ide njezin sinonim Blauer Lemberger, a u Sloveniji postoji mjesto Lemberg…

____________________

RAZOTKRIVENA BORGONJA! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom Gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena: Borgonja je, dakle, isto što i Frankovka! Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim otkrićem o borgonji još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.◾

__________________________

                        Najprikladniji za Frankovku, koja inače rano pupa a kasno dozrijeva, su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je dobar, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Frankovka može dati paletu različitih vina, ovisno o (mikro)klimi, tipu tla i načinu uzdržavanja vinograda – od laganijih svježih crnjaka s izraženom voćnosti sve do vrlo ambiciozno rađenih snažno strukturiranih i začinima obilježenih visokokvalitetnih karakternih vina, dozrijevanih u bačvi(ci) i namijenjenih dužem odležavanju. Što se tiče SVOJSTAVA, Frankovka s dobrih pozicija omogućuje proizvodnju jako dobrog do odličnog vina no tek uz mali prinos i ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju. U Hrvatskom podunavlju dosjetili su se nečemu što frankovku kao vino može i te kako dodatno podignuti: ostavljanje grožđa nakon termina redovne berbe neko vrijeme na prosušivanju, da se nakon gubitka određene količine vode iz bobica dobije veća koncentracija soka, a poslije u vinu i poseban bouquet.

Čaša za odležanu frankovku

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje i to, kako je danas vrlo rašireno, u barrique, do izražaja jače dolazi začinski segment, unutar kojega se percepiraju note vanilije i paljenoga. Okusom vino bude puno, s vrlo dobrom kiselošću. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, te dozrijeva li se u drvu frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri godine.

                SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. (ŽELJKO SUHADOLNIK © travnja 2020.) ♣

___________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________

Quo vadis, Champagne? Šampanjeri pred bitnim izazovima

RUINART i VEUVE CLIQUOT

            Najstarija šampanjska kuća Ruinart s – najmlađom enologijnom! A to je 29-godišnja Louise Bryden. Nedavno je Louise boravila u Zagrebu, i u aranžmanu tvrtke MIVA, koja, inače, uvozi šampanjce Ruinart u Hrvatsku, u zagrebačkom hotelu Esplanade (svi putevi vode u Esplanade!) održala radionicu s degustacijom triju Ruinartovih šampusa – Brut, Blanc de Blancs i Rosé.
Šampanjerija Ruinart, koju je 1729. utemeljio Nicholas Ruinart, jedna je od inače oko 320 šampanjskih kuća u vinorodnoj francuskoj pokrajini Champagne, i duboki je i čvrsti dio povijesti, ali i kvalitete, međutim ona, kako naglašava enologinja Louise Bryden, nastoji ne počivati na lovorikama prošlosti, nego u želji da napreduje aktivno gradi svoju budućnost. Jedna od znakovitosti Ruinarta je upravo i ta da okuplja brojne vrlo mlade enologe, i stručnjake zaokupljene pariranjem današnjim problemima a radi očuvanja svijetle budućnosti.

Louise Bryden, Ruinart

Proizvođači i ponuđači vina suočeni su s promjenama u preferencijama potrošača, neke su pomodne prirode i ozbiljna kuća ne bi im se odmah trebala priklanjati, bolje je, dugoročno isplativije, držati se vlastita puta i ulagati više truda i sredstava u odgoj i formiranje kupca, međutim određene promjene u ukusima vezane su i uz promjene u prirodi, okolišu, nastale zbog nedovoljne čovjekove brige o ambijentu iz čega eto proizlaze i danas već vrlo zabrinjavajuće klimatske promjene. Primjećujući da u novije vrijeme silno raste zanimanje potrošača za svježinom vina/pjenušca, Ruinart u tom kontekstu nastoji u organoleptici u svojim novijim eno-uradcima maksimalno smanjiti note oksidativnog porijekla te se usredotočuje na stvaranje šampanjaca što veće pitkosti, onih što odišu većom svježinom i s više voćnosti, ali da su istodobno i dalje vrlo kompleksni. Značajna su sredstva i mnogo truda uloženi, kaže Louise Bryden, u znanstvena istraživanja vezana uz pojedine spojeve što se stvaraju u šampanjcu prilikom njegova nastanka, a mogu se izraziti ovako ili onako poslije na nosu i ustima, bolje je da to bude kontrolirano i željeno nego spontano pa, nekad, i s ne baš željenim efektom.

Kao i druga područja, i Champagnea je suočena s globalnim zatopljenjem, temperatura se, navodi enologinja Louise, zadnjih godina u Champagnei povećala za 1,5 stupnja, berbe su ranije nego prije pa je sada među glavnm zadacima bitno smanjenje zagađenja da temperaturni rast ne bi išao dalje, barem ne ovim tempom, i da Champagne, kad je tamo dosad već uloženo toliko i novaca i znanja i iskustva u mjehureće i promidžbu, ne postane za neku godinu područje – mirnog vina, a pjenušci pobjegnu na sjever. Stvar jačeg proučavanja postaju i tehnike u radovima u vinogradu, uzdržavanju trsja. razmišlja se i o vraćanju u uporabu nekih starih lokalnih sorata i nekih drugih sorata općenito. Sada, po pravilniku važećem za Champagneu, za šampanjce najčešće korištenima chardonnayu, pinotu crnome i pinot meunieru pokušava se pružiti pomoć s drugim kultivarima, po novome dozvoljene su već četiri sorte, to su pinot sivi, pinot bijeli, arbanne i petit meslier… Pri proizvodnji ružičastog pjenušca u novije se vrijeme smanjuje količina dodavanog crvenog vina jer s obzirom na zatopljenje crni pinot u Champagnei postaje sve zreliji i intenzivnije boje. Iz linije non vintage (šampanjci bez onake godišta berbe) kontakt s drvom posve je izbačen. K tome, stručnjaci u Ruinartu s ciljem da u šampanjcima maksimalno do izražaja dođe voćnost razvijaju mikroorganizme za malolaktičnu fermentaciju koji pri pretvorbi jabučne u mliječnu kiselinu ne bi stvarali maslačne arome. Šampanjac u klasičnoj butelji 0,75 lit. u Ruinartu na kvascu nakon šampanjizacije odležava minimalno 2,5 godine, a šampanjac u magnumu još barem po jednu godinu duže. Da bi se smanjili prodor kisika u bocu i stupanj oksidacije Ruinart naručuje boce s tri milimetra užim vratom od uobičajenoga!…

Enologinja Marie Charlemagne, Veuve Cliquot. Na prigodnim kutijama stoji da je Rovinj udaljen od Reimsa 891 km, a Zagreb 974 km

UZ MORE, i POD MOREM – U Zagrebu je u organizaciji kuće MIVA gostovala i glasovita šampanjska kuća Veuve Cliquot (osnovana 1772.), a predstavljala ju je Marie Charlemagne, jedna od 12 enologa šampanjerije. Susret s La Grande Dame bio je u znaku karateristične žute-narančastožute boje i famozne udovičine izreke Samo jedna kvalteta: najbolja!, na žalost ne i s utjelovljenjem te izjave u butelji La Grande Dame, naime ta se etiketa nije pojavila na stolu.

Marie Charlemagne uz Veuve Cliquot brut (mpc. 402 kn) ispričala je kako se šampanjerija, s ciljem zaštite ambijenta i očuvanja prirodne ravnoteže u svim segmentima, pripremila za 100 posto održivu poizvodnju, zatim kako u nastojanju da dobije vrhunski pjenušac dugo svoj šampanjac drži u butelji na kvascu, konkretno to dugo je po najmanje tri godine što je dvostruko duže od minimuma kojega u Champagnei propisuje pravilnik za non-vintage, dok La Grande Dame, s oznakom godišta berbe, na kvascu u butelji poslije drugog vrenja ostavlja na počinku osam pa i do 10 godina, a pravilnik o šampanjcima više kvalitativne grupe nalaže minimum od tri godine.

Veuve Cliquot, gdje rado kažu kako vole čvrstoću u svojim proizvodima, u sortnome smislu ostaje i dalje maksimalno vjerna kultivaru pinot noir, a što se tiče roséa (Rosé brut: mpc. 490 kn) ima svoj recept: ona i svoj ružičasti šampus kompletno radi od crnog pinota s time što je dobar dio grožđa vinificiran na bijelo, a tek manji u ružičasto bazno vino, i u Veuve Cliquotu kao i u Ruinartu u mješavinu za rosé-šampus dodaju manje ružičaste baze.

____________________

PONUDA VEUVE CLIQUOT – Žuta etiketa znak je kvalitete i stila kuće Veuve Cliquot. Glavni pojmovi su snaga, intenzitet arome, svježina i profinjenost, svilenost. Pjenušci su iz raznih vinograda, među kojima su i grand cru i premier cru pozicije. Sorte su 50 do 55 posto pinot crni, 28 do 33 posto chardonnay i nekih 15 do 20 posto meunier. Vina rezerve sudjeluju s 30 do 45 posto. Neprovreli slador: do 10 g/lit (oznaka: brut). Organoleptika: bijelo i žuto voće, brioš. Preporučuje se uz: lososa, riblji tartar, plodove mora, tjesteninu s bijelim umacima, krekere. Rosé: pinot crni vinificiran na bijelo, chardonnay, meunier + 12 posto crnog pinota radi boje. Vina reserve od 30 do 45 posto. Doza sladora: do 10 g/lit (brut); organoleptika: crveno voće, biskvit; jelo: tuna, goveđi carpaccio, patka, rajčica sušena na suncu, crveno voće. La Grande Dame: grožđe samo s grand cru pozicija – blend s osam grand crua u vlasništvu kuće. Sorte: pinot crni 92 %, chardonnay 8 %; vino reserve: 0, vintage /millesime): 100 %. Doza sladora: 6 g/lit; organoleptika: citrusi, crveno voće, mineralnost, snaga. Jelo: školjke, riblji tartar, plodovi mora i bijela riba, piletina. ■

_________________________________

U želji da u svojim šampanjcima dobije dimenziju više, kuća Veuve Cliquot krenula je i u praćenje i proučavanje razvoja svojih šampusa ostavljenih na odležavanju pod morem. Ideja za to javila se prije više godina, nakon što je u Baltičkom moru na dubini od oko 40 metara pronađen potonuli brod natovaren šampanjcima što ih je Veuve Cliquot bila slala u carsku Rusiju, no aktivnost praćenja toga kako se šampanjac ponaša nakon nekog vremena u podmorju službeno je krenula 2014. godine i predviđeno je da projekt podmorskog podruma, i dalje na dubini od 40 metara, traje do 2054. godine. Bitna razlika između šampanjaca slanih u Rusiju koji su dakako kao završeni proizvod bili klasično začepljeni i šampanjaca koji se sada namjerno stavljaju pod more u tome je što ove pokusne nove serije u podmorje idu ne s plutenim čepom, koji nakon određenog vremena može u bocu i propustiti nešto mora, nego sigurno zatvorene s plastičnim čepićem zvanim bidule i još s krunskim zatvaračem, dakle točno tako kako se drže na dozrijevanju u klasičnom šampanjskom podrumu prije degoržiranja. Na moj spomen da se stavljanjem vina na neko vrijeme pod more u nas bavi Marko Dušević, inače uzgajivač školjaka Adriatic Shell na Pagu, enologinja Marie Charlemagne zainteresirala se za Duševićeva iskustva, izmijenjeni su kontakti i možda se rodi kakva suradnja…

Ljetni koktel Rich, s dosta kockica leda te s trakicama crvene i zelene paprike

Što se tiče nadmorskog programa, odnosno proizvoda vezanog prvenstveno uz ljetno vrijeme i lješkarenje na odmoru uz more, Veuve Cliquot razvila je šampanjac Rich, sladak u okusu, a predviđen da se pije u koktelima s različitim aromatskim komponentama i dodatno ohlađen s mnogo kockica leda. Evo pobliže o tome što ga obilježava: proizveden je od grožđa s različitih pozicija, dio grožđa je i s grand i s premier cru položaja. Sorte su pinot crni (40 do 45 %), Chardonnay (20 do 25 %), te pinot meunier (30 do 35 posto), vina rezerve u kompoziciji sudjeluju sa do 45 posto, neprovrela sladora sadrži 60 g/lit (označeno je kao demi sec, odnosno polusuho), okus je zaobljen i sladak. Poslužuje se na sljedeći način: u čašu se stavi dosta kockica leda, zatim se metne aromatski dodatak – to mogu biti kriška svježeg krastavca, komadić grapea, komadić ananasa, komadić paprika (vrlo interesantno!), komadić celera, malo čaja. Na kraju se u čašu ulije pjenušac Rich. Butelja Richa u maloprodaji u nas stoji 490 kuna! Pa, tko voli, nek’izvoli. Međutim poneseni vrućinom i idiličnom blizinom mora ne treba i žuriti, dobro je i za one s debljim novčanikom razmisliti da li za 490 ili 500 kuna kupiti butelju Richa pa od njega raditi navedene koktele, je ipak bolje 400 kuna potrošiti na klasičan šampanjac pas dosé, extra brut odnosno brut i uživati u njemu samome, te, ako se baš želi guštati i pjenušava koktel-varijanta, još dodatno potrošiti 70 do 100 kuna (ukupno opet 500) za prosecco… ♣

Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 – Protiv Corone, ZA CORONIKU!

 ________________________________

…pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

kroz/through

POTROŠAČKI PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju

Hints to the smart purchase 

LEGENDA 

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

–  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

 (mpc/pp: XXXL) TRAMINAC AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Bresnica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 270 m • ekspozicija/exposition jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: traminac crveni /Roter Traminer • loze stare/vines old: 20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months • vino nije filtrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3500 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI / PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije, treba imati i afinitet za tu tipologiju, međutim kod ovako elaboriranog uzorka taj afinitet nije teško steći. Vino je vrlo kompleksno, s profinjenom aromatikom svojstvenom sorti, dotjerano, puno i gusto, toplo. Zlaćane je boje, na stijenkama čaše stvara deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je izrazito sortno tipičan, izražen, ali ne i napadan, dugo traje. Upućuje na cvijeće (ruža), maslac, sasvim blago i na karamelu, prisutna je i vegetalna nota u smislu lista smokve, masline. U ustima lijepo zaobljeno, kremasto, snažno, aromatika slijedi doživljaj nosa. Tijelom snažno, dugačka svježeg završetka. Vino svakako za uz jelo, ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS:  ⇗ ⇒  • preporuka za jelo/dish recommendation: peka od janjetine i teletine, odojak i janjetina s ražnja, odležavani zreli tvrdi sir, elaborirani zreli sir s plavim plijesnima • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/large one

(mpc/pp: XXXL) SAUVIGNON AMFORA 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition. jug • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca • sorta/variety: sauvignon • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/fermentation in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 13 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: slabije, malena slova/ not so good, to small font ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, konkretno, s dosta svježine, treba mu se posvetiti. Nije za pijuckanje nego je za pratnju hrani te za čašu u meditativnim trenucima. Punije žućkaste boje, dobru gustoću pokazuje debelim filmom s, poslije, lijeno cijedećim suzama na unutarnjim stijenkama čaše. Miris je kompaktan, složen, postojan, nimalo napadački. Sortno je prepoznatljiv, ima vegetalnih niti npr. lista smokve, a i rajčice. U ustima kremasto, toplo, tijelom vrlo dobro, završetak svjež, dugačak i ugodan ■ SERVIS: ⇗ ⇒  • 14-15 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: L) SAUVIGNON BLANC 2018 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Zagorje-Međimurje • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno tipično i vrlo raspoznatljivo, osvježavajuće, s notom mineralnosti, skladno, lijepo pitko. Sasvim svijetle žućkasto-zelenkaste boje. Na nosu umjerena intenziteta, no trajno. Bouquet upućuje na bijelo domaće koštićavo voće ali i na južno u pravcu citrusa i grapea, iskazuje se i floralna nit, u herbalno-vegetalnom segmentu stidljivo kao da se ukazuje list smokve, dojam je donekle i lista rajčice. U ustima se u aromatskom smislu nastavlja doživljaj nosa. Vino je lijepo zaobljeno, živahno, slankasto i s dobrom kiselosti, dosta dobra tijela, solidne trajnosti ■ SERVIS: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, šparoge… • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

 (mpc/pp: M) RIESLING 2019 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Međimurje-Zagorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do oko/till cca 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko-certifikat) • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno /pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, skladno, uglađeno, dobro ohlađeno vrlo je ugodno za pijuckanje uz čavrljanje. Žućkasto-zelenkaste boje, diskretnog umirenog a trajnog nosa, sugerira slatko bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, breskvu u tragu, javljaju se i cvijetne note (kamilice?). U ustima, koja su lijepo zaobljena, aromatski doživljaj se nastavlja, fina kiselina drži svježinu ali u ovome slučaju ne daje i onaj za RR uobičajeni nerv. Tijelo je srednje jačine, finiš solidno dugačak ■ SERVIS: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine

 (mpc/pp: XL) CRNI PINOT 2017 – TOMAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Šipkovica, Kraljeva vila • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl-limestone • sorta/variety: pinot crni • loze stare/vines old: 18 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 4000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: malo kasnija od redovne/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u amfori/in amphora (qvevri) – maceracija ukupno/skin contact in total: 1 mjesec/month • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (2000 lit) – na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Plešivica – kvalitetno s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – uredno – prepoznatljivo iz daljine/OK – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dotjerano, živahno, mekano i nježno, lijepo pitko, djeluje kao iskreno. Sorti primjerene nešto svjetlije žive rubinske boje, na nosu diskretno no trajno, inače na tragu bobičastog i jagodičastog domaćeg voća (trešnja, crveni ribiz…) te s floralnom nijansoma (ljubičica), sve prošarano nitima mineralnoga. U ustima besprijekorno zaobljeno, slankasto, s kvalitetnom kiselošću, tijelom vrlo dobro, dugačkog svježeg finiša ■  SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

  (mpc/pp: L ) PINOT NOIR 2017 – BOLFAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vinski vrh Hrašćina • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: do/up to the 300 m • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad • tlo/soil: lapor s dosta vapnenca/marl, limestone • sorta/variety: pinot noir • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (eko certifikat)/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: na navoj/screw cap ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Zagorje-Međimurje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – veselo – simpatično /pedantly – from the points of esthetics good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, vrlo toplo. Živahne kristalno-bistre svijetle rubinske boje, s debelim filmom i lijeno cijedećim suzama po unutarnjoj stijenki čaše. Na nosu diskretno, ali trajno. S naznakom je tamnog bobičastog i koštićavog domaćeg voća (trešnja, šumska jagoda, crveni ribiz…), prožeto finom nijansom utjecaja od boravka u hrastovoj bačvici. Usta živahna, svježa, slankasta i s vrlo dobrom kiselosti, dobro zaokružena, akohol malo jače grije, pa svakako trošiti uz krepkiju hranu. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇗  • 17-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci/sparklings

(mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pavel • kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 200 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay 90 % & plavec žuti • loze stare/vines old: chardonnay 15 20 godina/years – plavec žuti 40 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • odležavanje/resting after the alcoholic fermentation: drvo/wood – velika bačva/big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu prije degoržiranja/in the bottle on the lees before the degorgement: 30 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne… • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – vrhunsko pjenušavo• brut • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: elaborirano, kompleksno, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sinim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu dobro iskazano, djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna, zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, traje • umami – primami ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one

 (mpc/pp: XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Križevac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • tlo/soil: lapor • sorta/variety: pinot crni & chardonnay • loze stare/vines old: cca 15 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu – velika bačva/fermentation in wood – big barrel ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • berba/vintage: 2014 • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 48 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 4000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno/pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i keks i brioš. U ustima živahno, slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vro dobro, finiš dugačak i vrlo ugodan ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…,  • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one

DalmacijaZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2012 – ZLATAN OTOK/Plenković, zlatna medalja na ocjenjivanju Mondial des Vins Extremes – Centre de Recherches, d’Etude, de Protection, Coordination et de Valorisation de la Viticulture de Montaigne = Centro Ricerca, Studi, Salvaguardia, Coordinazione e Valorizzazione per la Viticoltura di Montagna, Valle d’Aosta

Slavonija & Hrvatsko podunvlje / Slavonia & Croatian Danube Region

(mpc/pp: L ) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO Slavonija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good – prednja etiketa posve nefotogenična /front label not fotogenic at all • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, konkretno, toplo i snažno, s notom mineralnoga, harmonično. Lijepe žive žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, s fino izraženim mirisom na zrelo bijelo voće – slatka jabuka, kruška, dojam je i niti zrele dinje, zatim i nešto cvijeća. Usta fino živa, isprva slasna ali poslije i slankasta, prožeta finom zrelom kiselošću, zaobljena, daju osjet topline.Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan, fino gorkast. ■ SERVIS: ⇗ •  preporuka za jelo/dish recommendation: bijela riba pečena, brudeti, piletina i puretina ispod peke, teleći odrezak • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne….

(mpc/pp: L) PINOT SIVI Vidim 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zlatna dolina, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vidim • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija vinogorje Kutjevo • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro/pedantly – from the point of esthetics good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, svježe, živahno, puno, skladno, lijepo pitko. Kristalno bistro, iskričave žućkasto-zelenkaste boje, dobro iskazano i prilično trajno na nosu, dosta u mineralnome tonu, u voćnom segmentu otvara se jabuka, a lijepu popunu cjelini diskretnim udjelom daje začinsko bilje. U ustima vino je slankasto i s lijepom kiselosti, prikladno zaobljeno. Tijelom dobro do vrlo dobro, solidnog dugačkog ugodnog finiša ■ SERVIS:  • preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir i vrhnje, meki sirevi, sirne pite, bućnica, tjestenine s bijelim umacima, bijeli rižoto od školjaka, kuhana plava riba, piletina  ⇑ ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: veća/a bigger one.

(mpc/pp: M_L) GRAŠEVINA 2018 – Miroslav ŠKORO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slavonija, Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: moderno, vibrantno, svježe, s dosta arome, skladno, dopadljivo, lijepo pitko, i na dužu stazu. Kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, solidne jačine i solidne trajnosti mirisa, na prvu dosta atraktivan bouquet vuče na travu, malo i na smokvin list, dodir floralnoga (nekako pritajeno: kamilica), te na bijelo koštićavo voće (jabuka), u voćnom segmentu kao da se nazire i tanka citrusna nit. Obilježja bouqueta prenose se i u usta, što je dobro. Okus je živahan, fino kiselkast, blago i fino peckav. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak donekle slastan i prilično dugačak, ugodan ■ SERVIS:  ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine…

(mpc/pp: M ) MERLOT 2017 – BUHAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, gusto, grije. Pune tamne gotovo neprobojne rubinske boje, s mirisom umjerene jačine ali trajnime, bouquet počiva na mješavini voćnosti (crveno bobičasto voće) i aroma na začinskoj bazi (nešto vanilije, nijansa čokolade, malo paljenoga, sve vrlo umjereno) dobivenih boravkom u drvu. U ustima aromatika se nastavlja. Vino se pokazuje vrlo toplime, lijepo zaobljenime, punim, blago slasnime, ima finu slankastu notu koja pridonosi živosti i zanimljivosti, tijelo je vrlo dobro, završetak mekan, dugačak, finiš donekle u znaku paljenoga. Jako dobar odnos između sadržaja boce i maloprodajne cijene (mpc. u Vrutku: ■ SERVIS: ⇑ ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečenja, peka, gulaš, tvrđi zreli sir •18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL) BAROLO 2016 Comune di La Morra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Barolo ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Morra • kosina/slope • sorta/variety: nebbiolo • dio grožđa iz starih nasada u La Morri, a dio iz mladog vinograda u La Morri/part of grapes from the old vineyard in La Morra and part of grapes from the new vineyard in La Morra • gustoća nasada/plantation density: 6000 – 8000 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (bez umjetnog gnojiva, herbicida, pesticida… u podrumu prirodno vlastiti kvasci, malolaktika spontana, ne rabe se nikakvi aditivi, bistrila i vino se ne filtrira)/nature friendly (no artificial fertilizers, no herbicydes, pesticydes… in the cellar own yeasts, malolactic spontaneous, no aditives, no filtering) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.685 à 0,75l; 500 à 1,5 l; 120 à 3 l; 5 à 12 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto, dugačak/cork, very long ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški jako dobro – prepoznatljivo/pedantly – from the points of esthetics and marketing very good – recognisable • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i s osobnošću, vrlo živo, još djeluje mladenački i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom još koju godinu, ako ga se baš želi trošiti sada dobro bi bilo da to bude uz jelo, a nakon nekoliko godina bit će prikladno i kao vino meditacije. Svijetle rubinske boje sa sasma blagom granatnom nijansom, gustoću pokazuje debelim filmom na unutrašjoj strani stijenke čaše i lijeno spuštajućim suzama. Nos je diskretan, fenolnog karaktera unutar kojega se otkrivaju i crveno koštićavo voće, nijansa tamnog cvijeća i začinske niti. Usta živa, slankasta i s izraženijom kiselosti. Što se tiče tanina, on je zreo i dobro je pripitomljen. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

(mpc/pp: XL XXL) PINOT NOIR 2017 Estate crna etiketa/black label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvno z kzp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski dobro – elegantno – nefotogenično/pedantly – from the points of esthetics good – elegant – not fotogenic • čitljivo/legible: dobro/good ■

VINO je/WINE is: kompleksno, rafinirano i elegantno, posve na kolosijeku sorte. Žive, kultivaru svojstvene svjetlije i providne rubinske boje, profinjenog mirisa umjerene jačine ali trajnoga, bouquet je u pravcu jagodičastog i bobičastog crvenog voća (crveni ribiz, blago i šipak), ima i nešto cvijetnoga (tipično: ljubičica), te začinskoga (nit paljenoga), ništa ne iskače, sve je fino ukomponirano. Arome iz nosa podjednakom jačinom prenose se u usta gdje se vino pokazuje kao mekano, lijepo zaobljeno, s odlično ispeglanim taninom. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak, ugodan • umami • jedna popijena čaša traži novu ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XL-XXL) PINOT NOIR 2017 bijela etiketa/white label – TILIA ESTATE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipavska dolina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■

VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, puno i snažno, toplo, čvrstog tijela, prikladno za jača jela. Žive, sortno svojstvene svjetlije providne rubinske boje, na unutarnjim stijenkama ostavlja deblji film koji prelazi u cijeno cijedeće suze. Miris lijepo izražen, skladna kombinacija voćnoga (tamni jagodičasti i bobičasti plodovi), jedva zamjetna nijansa cvjetnoga i blago začinskoga (ugdna natruha vanilije), paljenoga i herbanog od bačvice. U ustima gusto, mekano i lijepo zaobljeno s time da je tanin brašnasta izričaja majstorski ispeglan. Struktura snažna, završetak dugačak, ugodno gorkast ■ SERVIS:  ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) REBULA 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: rebula zlata/ribolla gialla • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days fermentacija bez kontrole temperature/fermentation with no temperature control • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc – rabljeni/used • koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months – punjeno bez sumporenja/bottled without SO2 added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2200 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: drukčije. Kompleksno, puno, zacijelo rađeno s puno ambicije, ispalo je prilično rustikalno, bez profinjenosti i elegancije. Dosta intenzivne jantarne-karamelne boje, pokazuje deblji film i lijeno cijedeće suze na unutrašnjoj stijenci čaše. Na nosu dosta izraženo, nedvosmisleno ukazuje na dugu maceraciju uz alkoholno vrenje. Bouquet je u pravcu karamela, prosušenog koštićavog bijelog i žutog voća poput kruške, marelice i breskve, nazire se medna crta ali sve nadvladava stanovita oporost. Usta, i ona s karamelnim tonom, pokazuju se oporima, zatim slanima na podlozi mineralnosti, te s nešto slasti koju razbija nazočni tanin odgovoran i za stanovitu hrapavost i gorčinu na završetku. Tijelo vrlo dobro, završetak dugačak ■ SERVIS:  ⇗ •16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one

(mpc/pp: XXL) MERLOT 2011 – JNK MERVIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija i maceracija zajedno/fermentation and maceration together – maceracija/skin contact in total: 50 dana/days • dozrijevanje/maturation: male bačve i velika bačva/small barrels and a big barrel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • proizvedeno buteljs/produced bottles: 1000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vipava – kakovostvo zgp • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: puno, gusto, vrlo toplo, složeno, s notom rustikalnosti. Tanin prisutan ali solidno uglađen. Nijansa jače izražene hlapljive kiselosti daje zanimljivost. Rubinasko-crvene boje, dobro iskazanog mirisa, bouquet u znaku tamnog bobičastog i jagodičastog voća poput borovnice, crnog ribiza, malo i šipka, divlje šumske jagode, začinski dio pripada menti, traga je u mirisu i okusu ostavio i boravak vina u drvu. Okus dobro zaobljen. Struktura i tijelo snažni, finiš dugačak. Tip kapljice koja može duže odležavati ■ SERVIS: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja, peka •  18 ̊C • čaša/glass: – velika/large one – tip/type: bordeaux….

SVIJET u CASI Kronika – 03.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_s vama već – 28 godina/years – with you_

Plešivica curica – u svim bojama i na prijelazu iz zime u proljeće 2020 (marko colic)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije: PETI VINART GRAND TASTING 2020 ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA ⦁ Vinart postignuća godine: BORIS ŠUNJIĆ BOŠKINAC OSOBA GODINE, a ATC CORONICA VINARIJA GODINE u RH, KORAK NAJBOLJI u BREGOVITOM SJEVEROZAPADU, STINA u DALMACIJI, GALIĆ u SLAVONIJI ⦁ OD KUTJEVA DO STUPNIČKIH DVORA ⦁ Covit 19, pošast kao biblijski potop, kuga novog doba: HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI ⦁ Osoba 2020. godine: prof. dr. ALEMKA MARKOTIĆ ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja, prezentacije

PETI VINART GRAND TASTING ZA DLAKU IZBJEGAO RALJE CORONA-VIRUSA!

            Bakhova svečanost u zagrebačkoj Laubi početkom ožujka 2020. održana je u posljednji trenutak prije nego što je neman zvana Corona i u Hrvatskoj opasno otvorila svoje ralje! Još ćemo čini se dugo čekati da se ponovno veselo okupljamo u okrilju boga vina Bakha, zasigurno o ho ho vremena nakon što s Uskrsom prođu ovi i u doslovnom nam smislu korizmeni dani. Makar – postojale su neke najave za međunarodni festival traminca već 24. i 25. travnja (raniji termin od onoga prošle godine!) u Starom podrumu te na ladanjskom imanju Principovac u Iloku, spominjalo se da bi sudjelovati moglo 80 vinarija i da bi kao gosti u naše Podunavlje stigli predstavnici alzaške kuće Trimbach, pa Otmar Šturm iz Metlike i Michael Gross, sin velikog austrijskog Štajerca Aloisa Grossa koji od unatrag koju godinu vinograde ima i u područja Haloza u Sloveniji…

Vinart Grand Tasting Lauba – izlagački prostor 2020

         Vinart Grand Tasting ponovo je okupio najbolje vinarije iz Hrvatske i regije. Nakon četiri uvodna dana i 25 održanih vinskih radionica, uslijedilo je veliko festivalsko finale manifestacije – promenadno kušanje eno-uradaka izabranih vinarija iz Hrvatske i regije u Laubi.

Osoba godine Boris Šuljić Boškinac te Saša Špiranec

                Ovogodišnji sajam obilježili su brojni gosti iznimno kvalitetnog profila – među njima i grupa od nekih 20 inozemnih novinara iz SAD-a i raznih krajeva Europe koje je organizator doveo kako bi se upoznali s najboljim hrvatskim vinima. Vrijedi istaknuti da je Petu Laubu, barem kako tvrdi organizator, obišao nikad veći broj posjetitelja-profesionalaca iz struke! Novost petog izdanja bile su ponude jakih alkoholnih pića te finih malih zalogaja na bazi pašteta i sireva a što su ih kreirali renomirani chefovi, neki i izvan Hrvatske.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica, Koreniki, Umag

Manifestaciji je dimenziju više dalo značajno događanje – prije obično na rasporedu na kraju godine a sad po prvi puta u sklopu Vinart Grand Tastinga, riječ je svečanosti dodjele Vinartove nagrade za godišnja postignuća, dakako sad je to bilo za postignuta ostvarenja u 2019. Vinartova komisija sastavljena od osoba koje se dugo bave eno-gastronomijom i od kojih ih je mnogo predstavnika medija, za Osobu godine odabrala je Borisa Šuljića, vlasnika vinarije Boškinac i hotela Boškinac kod Novalje na Pagu, a titulu Vinarije godine na razini Hrvatske dodijelila je vinariji ATC Morena Coronike iz okolice Umaga.

Evo i ostalih laureata:

                Vinarije godine po našim vinorodnim regijama – kao što je upravo spomenuto ATC Coronica za Istru, zatim Korak s Plešivice za Bregoviti hrvatski sjeverozapad, pa Stina s otoka Brača za Dalmaciju, te Galić iz Kutjeva za Slavoniju.

Vinarija 2019. godine u Hrvatskoj: ATC Moreno Coronica – PROTIV COVIDA19-CORONA VIRUSA – GRAN CORONICA GRAN TERAN!

             Veletrgovcem godine proglašeni su MOHOR Trgovina i MIVA Galerija Gordana Mohora, a vinotekom godine Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba.

Vinarija 2029 Bregoviti sjeverozapad: Korak. Velimir Korak, na slici u sredini – inače već od strane časopisa Svijet u Čaši proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj!, u društvu je s međimurskim vinarom (i glazbenikom!) prof. Franjom Lovrecom (desno) i s Ivom Ivanišem, ugostiteljem i sommelijerom iz Cavtata

Evo i ljepote: Plešivice curice iz podruma Kurtalj, Korak, Kolarić, Tomac

Veletrgovcem godine proglašena je tvrtka MIVA Gordana Mohora. koji je ovdje na slici sa suprugom i suradnicima. Vinotekom godine proglašen je objekt Vivat Fina Vina Borisa Ivančića iz Zagreba

_______________________

Radionice

TERRE BIANCHE CONTARINI CUVÉE ROUGE! – Manifestacija Vinart Grand Tasting 2020 krenula je službeno tjedan dana prije svog središnjeg dijela, festivala plemenite kapljice u dvorani Lauba. U posljednja dva dana veljače održan je čitav niz zanimljivih vinskih radionica, ali slijedila su još dva dana radionica, neposredno prije Laube.

Kao jednu od sjajnih radionica izdvojio bih onu koju su vodili istarski vinar Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić. Naziv: Vertikala Degrassi Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge od berbe 2003. do berbe 2013. Izvrstan početak ovogodišnjeg Vinart Grand Tastinga!

Ne volim enopedofiliju, a ni eno-gerijatriju Obožavam eno-u-najboljim-godinama. Uživam i u CRNOME, ili CRVENOME s BIJELE zemlje. Zahvaljujući nekolicini sjajnih istarskih vinara s našeg najvećeg poluotoka koje već odavna poznajem i u čijim vinima lijepo do izražaja dolazi terroir i u čijim vinima se vide ambicija i nastojanje za postignućem višeg ranga oduševljen sam sve više i njihovom kapljicom od bordoških kultivara na – ISTARSKI način. I drago mi je da su neki istarski vinari odlučili klasičnu bordošku mješavinu sorata, koje su se, inače, još prije puno godina udomaćile u Istri, pretvoriti u njihovu osobnu mješavinu sorata što ih imaju posađene u svom vinogradu, dakle, s obzirom da su vinari u Istri i da vina ne nose apelaciju Bordeaux nema im obveze poštivanja pravila što ih spomenuta apelacija pravilnikom zahtijeva, sloboda je kreirati VLASTITI blend/brend. Blend kod kojega je u internacionalnom sortnom društvu prvotna bordoška kombinacija i pojačana sa strane i u koji je onda logično uklopljen i lokalni istarski kultivar, čime je povećana povezanost kapljice s VLASTITIM TERITORIJEM. Sjajan korak Morena Degrassija iz Savudrije koji je tradicijski trio cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot najprije obogatio sjajnim bordoškim adutom petit verdotom a neku godinu poslije i burgundijskim crnim pinotom i njegovim rođakom syrahom iz doline Rhône, pa refoškom iz Istre. Degrassi, koji je isprva proizvodio samo jednosortna vina i bogme namnožio sebi etiketa, od 2006. se okrenuo mješavinama i rođeni su njegovi bijeli i crveni cuvée, crveni samo od internacionalaca iz Bordeauxa. A tri godine poslije, dakle 2009., otkako je profunkcioniralo ugušćenje nasada sa 4000 loza na 6500 loza po hektaru i otkako se prinos po trsu smanjio na najviše 0,70 kg, nastao je vrlo strukturirani i kompleksni sortni septet Terre Bianche Cuvée Rouge Contarini, dosta gusta bordoško-burgundijsko-rhônsko-istarska kombinacija s istarskom dušom. Smatram da je već vrijeme je da septet postane oktet i da se udio Istre intenzificira s teranom! Pa, zapravo, i borgonja odnosno frankovka – dakako oštra selekcija grožđa! – pada mi tu napamet…

Vino Terre Bianche Cuvée rouge nastaje od grožđa s pozicije Contarini, koja je na nadmorskoj visini od 150 do 250 metara. Tip tla je bijele zemlje, naziv je u množini stoga što je više nijansi boje, od sive do izrazito bijele. Riječ je o dubokim ocjeditim karbonatnim tlima koja imaju dosta kalcija, neki dijelovi više a neki manje. Svojstvo toga tipa tla je i da u dubini ima dobru sposobnost zadržavanja vlage, što je velika prednost u sušnim godinama. Kalcij tlu daje čvrstoću i žilavost a to se onda prenosi na grožđe i vino. Ocjeditost, te dubina tla i sposobnost zadržavanja dovoljno vlage omogućuju lijep razvoj korijena u dubinu, a to pak povoljno utječe na upijanje veće količine različlitih minerala u biljku, posebno to dolazi do izražaja kod starijih trsova koji su imali dovoljno vremena da se ukopaju u dubinu. Ovakvo tlo pogoduje zadržavanju nižeg pH i veće svježine, u vinu se sve to ogleda kroz živost, kompleksnost, eleganciju i dugovječnost. Starost trsova na Degrassijevim parcelama na Contariniju je od 13 do 40 godina.

Klima je tu mješavina suhe i hladnije kontinentalne s vlažnom i toplom primorskom. Zime su tu umjereno hladne i relativno suhe, proljeća i jeseni umjereno vlažni do vlažni, a ljeta su topla do vruća i s malo padalina. Sjeverozapadni dio Istre uz obilje sunca ima vrlo povoljnu količinu padalina, tek nešto nižu od središnje Istre ali ponekad u dvostruko veću od krajnjeg juga Poluotoka. To dopušta pravilan i neprekinut rast vinove loze, uglavnom bez stresova. Svježije večeri u doba dozrijevanja grožđa spuštaju za dosta stupnjeva inače visoku dnevnu ljetnu temnperaturu i to povoljno utječe na razvoj aromatike i polifenola u vinu.

Vino Contarini Terre Bianche Rouge u prvo vrijeme od početka produkcije dozrijevalo je po oko 1,5 godinu ugavnom u hrastovom barriqueu, od 2007 kad nastaje kategorija Riserva maceracija s fermentacijom produžena je na 15 do 20 dana a dozrijevaje se odvija u drvu – barrique, i veće bačve raznih zapremnina – najmanje 2,5 godine, berba 2013 Riserva dozrijevala je 3,5 godine, a berba 2008 s nazivom Limited Edition čak 10 godina!

Meni najdraži Degrassijevi crnjaci s bijele zemlje: Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2008 Limited Edition, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2013, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2012, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge 2009, Terre Bianche Contarini Cuvée Rouge Riserva 2008. Sva ova starija godišta – osim Limited Edition – dostupna su za kupnju kod Degrassija maloprodajna cijena je nešto iznad 200 kuna za butelju… ◾

MOTOVUN: TAMO GDJE SE RAĐAJU NAJFINIJI TERANI – Valjda zato što on teče i mojim žilama – naime otac mi je bio iz Istre i mladost sve do kraja svojega školovanja proveo je u Pazinskim Novakima i Cerovlju, nikad, pa ni u vremenu još i prije nego što sam kušao uzorke uistinu vrijedne divljenja, nisam sumnjao u veličinu vina od sorte teran. Najprije sam imao priliku susresti se s ozbiljnim teranima u Sloveniji, na Krasu, gdje je grupa lokalnih proizvođača, po ugledu na Talijane, osnovala Konzorcij za njegovanje, razvoj i pravnu zaštitu kraškog terana, poslovnu udrugu s određenim pravilnikom ponašanja u vinogradu terana, podrumu, kategorijama vina od terana i stavljanja vina u promet vezano i uz najraniji mogući izlazak pojedine kategorije terana iz podruma na tržište. Brojna respektabilna vina s definiranim organoleptičkim profilom za pojedinu kategoriju, konkretno za mlađi – mlađi ovdje ne znači tipa en primeur, nego zreli svježiji suhi teran redovne berbe i klasične prerade, te za specijalni puni, gusti alkoholno jači i koju godinu odležani teran s oznakom Teranton.

Onda su se počeli, vezano uz teran, buditi i vinogradari/vinari iz hrvatskoga dijela Istre, pa je došlo do međudržavnih vinsko-političkih prepucavanja, naime Slovenci su u nekim trenucima mislili (??!!) da jedino oni imaju pravo na naziv teran (naziv sorte opće je vlasništvo) pa su neko vrijeme nama osporavali pravo da vino označavamo s nazivom sorte, a – meni neobjašnjivo posebice ako se govori o terroireu i promidžbi, kroz vino, određenog teritorija, iz originalnog izraza Kraški teran izbacili pridjev Kraški, kojega su se po logici morali držati, jer njihovo vino bilo je znano kao kraški teran s obzirom na grožđe s Krasa kao bazu za njihov originalan i osebujan teran… Srećom, hrvatski istarski vinari nisu popustili, možda ih je, štaviše, upravo situacija koja se razvila i poticala da napokon, nakon što su se toliko potrudili da podignu svoju malvaziju istarsku, veću pažnju počnu posvećivati nesumnjivo velikom a do tada (u Hrvatskoj Istri) nepravedno zanemarivanom eno-gastro i turističkom adutu – njegovom veličanstvu Teranu. Dok se većina vinogradara i vinara iz Hrvatske Istre u domeni crnjaka silno bavila francuzima merlotom i cabernet sauvignonom (nemam ništa protiv tih kultivara, obje sorte pokazale su da u Istri mogu dati osebujnu kapljicu!), mali broj vinara Hrvatske Istre krenuo je ozbiljno u afirmaciju terana kao lokalne zvijezde, ništa manje vrijedne od razvikane malvazije. Pojavili su se Moreno Coronica koji je svoj teran kroz ovo posljednje vrijeme dotjerao do nebeske visine, zatim Mladen Rožanić Roxanich koji je oduševio sa svojim prvim izdanjem Terana Re (navodno je u njemu bilo i, također lokalnog, refoška), pa obitelj Benvenuti, koja je izbrusila svoj teran do razine visokokaratnog dijamanta i koja, što je bitno, kao i Coronica, kroz godine pokazuje stalnost u visokoj kakvoći, zapravo svake godine vino od terana joj je i još bolje, barem, za nijansu. A onda su došli i neki novi klinci, sa svojim viđenjima i svojim uradcima na visokoj razini, ali…

Teranaši iz motovunskog područja, sa sommelijerom Sandijem Parisom te Sašom Špirancem: Valentam Bertoša, Benvenuti (Nikola i Albert), Tomaz i Fakin

S velikim zanimanjem došao sam ovih dana na radionicu o teranima – Motovun – tamo gdje se rađaju najfiniji terani, organiziranu u sklopu petog festivala Vinart Grand Tasting 2020. Tema su dakle bili terani ne iz cijele Istre, nego oni iz Motovuna, područja gdje teran može dati odlične rezultate. Radionicu je vodio znani naš sommelier Sandi Paris, a na kušanje su podastrta po dva vina od petorice motovunskih vinogradara/vinara – Bertoše, Valente, Fakina, Tomaza, i Benvenutija. Od Sandija Parisa i vinara među kojima je bio I predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti publika je mogla saznati da je na području Motovuna 180 hektara vinograda od čega teran pokriva oko 100 ha, malvazija istarska 60 ha a 20 hektara otpada na razne druge vinska sorte. Vinogradi se nalaze na kosinama i na nadmorskim visinama između 150 i 400 metara. Tlo je tzv. bijela zemlja tj. fliš sa glinom, vinogradi uz samo mjesto Motovun s nešto su više gline, a oni oko Kaldira s manje. Klima je pod utjecajem i kontinentalna i mediteranske. Ljeti danu znaju biti vrlo vrući, po noći se temperatura poprlično spusti u odnosu na maksimalnu danu, što sve omogućuje lozi da joj grožđe dobro nakuplja slador ali da zahvaljujući svježini noći dobro čuva kiseline i ne gubi na aromatici.

Što je pokazala radionica? Nešto jako povoljno i obećavajuće, ali i nešto zbunjujuće. Povoljno i obećavajuće je to što se ovdje moglo vidjeti koliki zapravo potencijal leži u teranu! Što se tiče zbunjujućega: u ukupnosti – nešto o čemu po pitanju terana, njegove pozicije na tržištu, plasmana i budućnosti valja i te kako razmisliti, naime ponuđena vina bila su u različitim tipologijama, tj. s različitim organoleptičkim profilima, ali ne baš i predstavljena pod različitim oznakama. U dosta vina na nosu su se – više ili manje – osjetile note prosušenog voća, o tome na žalost nije baš bilo puno, kazao bih, službenih riječi s pozornice, odakle se najčešće čulo kako ovaj ili onaj teran nudi ovo ili ono koštićavo odnosno jagodičasto tamno voće. Novija i raširena praksa vinara da manje do i jače prosušuju grožđe terana spomenuta je bila relativno ovlaš.

Većina vina na radionici bila je na nivou za eno-verziranog i visokozahtjevnog potrošača, međutim od 10 terana izdvojio bih samo četiri, eventualno pet terana koji bi pripadali tipologiji što je kod terana poznajemo, ostali prezentirani terani stilistikom spadaju u jednu sasvim drugu kategoriju koja bi se mogla nazvati nadgradnjom, ali tu drugu stilistiku ne prati odgovarajuća oznaka, nužna potrošaču da kad u trgovini bira etiketu zna što će dobiti kao tip vina. Ne žele li napraviti zbrku na tržištu, proizvođači terana članovi Vinistre kao udruge koja barem koliko-toliko u nas funkcionira morat će se što prije dogovoriti o uspostavi, rekao bih triju službenih kategorija terana Hrvatske Istre s time da svaka kategorija dobije svoj pravlnik vezano uz produkciju te da s obzirom na različite analitičke i organoleptičke profile svaka kategorija na etiketi vidljivo nosi svoju oznaku ne samo geografske nego i tipološke pripadnosti. Iz degustacije na radionici bilo je vidljivo da su, primjerice, moguće tri kategorije: kao osnovna – Teran ZOI/PDO mlado ili svježe (možda samo iz inoksa ili tek s dodirom bačve i s najranijim izlaskom na tržište na proljeće u godini što slijedi berbu), zatim kategorija Teran ZOI/PDO reserva, superior ili Gran Teran kako kaže Coronica ili gran-selekcija, grand select za ambiciozne uratke (bolje do najbolje vinogradske pozicije, mali prinos od npr. najviše 1 – 1,2 kg po trsu, nešto kasnija berba, eventualno tek blago prosušivanje, duga maceracija od npr. tri ili četiri tjedna, dozrijevanje u drvu barem 1,5 do dvije godine, najraniji izlazak na tržište u trećoj godini nakon berbe), te Teran Histria ZOI/PDO gran reserva, extra class ili nešto u tome smislu, za vina od terana s najboljih pozicija, iz najboljih godišta od posebno izdvojenih grozdova/bobica, s prosušivanjem grožđa – dijela na trsu a dijela na slami ili cijele količine na trsu odnosno na slami, duga maceracija, tri godine najmanje dozrijevanja u bačvi (možda najbolje kombinacija barriquea i velike bačve), najraniji mogući izlazak na tržište u četvrtoj godini nakon berbe…

Uložiti bi uza sve to trebalo sredstava i napora u prikladnu komunikaciju vina prema tržištu, promidžbu. Dakako, maloprodajna cijena takvih butelja sve te napore mora pratiti, na zadovljstvo ponuđača a i uz shvaćanje I prihvaćanje potrošača!

Od kušanih vina koja bih sada po kompleksnosti, voćnosti, živosti i punoći/strukturi izdvojio u kategoriji klasičnog ali ambiciozno rađenog terana (bez dužeg i značajnijeg prosušivanja grožđa) svakako su Teran Anno Domini 2016 i 2012 od Benvenutija, Teran Il Primo 2017 od Fakina (dobro bi mu došlo još malo vremena u boci, tek treba ići na tržište), te Teran 2018 Valenta (vino još nije napunjeno u bocu), a od onih u kojima se jače osjeti ta drukčija kategorija koja, da tako kažem, stilski (malo i s ostatkom neprovrela sladora) podsjeća donekle na veronski Amarone, spomenuo bih Teran Michel 2015 Fakin, Teran 2016 Barbarossa i Teran Barbarossa 2017 Superior od Tomaza. ◾

Aljoša Jakončič sa svojim Carolinama

KREMA SLOVENSKIH BRDA… – Za rastanak s veljačom – Krema slovenskih Brda, s nekoliko godišta Caroline bijele (2009, 2011, 2013, 2015 i 2017) od Aljoše Jakončića, i četiri berbe Jakončičeve crne Caroline Select (2006, 2009, 2011 i 2013).

U pamćenju su mi osobito ostale berba 2009 Caroline bijele (chardonnay većinom, pa sauvignon bijeli i malkice picolita) – snaga, dugotrajnost u ustima, ozbiljnost, kompleksnost, mineralnost, diskretne arome jako zrelog bijelog voća malo nadvladane meni inače ovdje ne smetajućim utjecajem bačvice jer nije bilo jeftinih sladunjavih nota), berba 2011 (chardonnay, rebula i malo sauvignona) – uz snagu pokazali su se visoka kompleksnost i elegancija, na nosu visoka izražajnost, bouquet u pravcu egzotičnog voća iza kojega je virio sauvignon te u pozadini s aromama bijelog domaćeg voća i bijelog cvijeća. U ustima slano (mineralno), s vrlo dobrom kiselosti te s diskretnom kremoznosti s malo dobrodošle slasti. Od crnih Carolina Select (merlot pretežito, malo cabernet sauvignona) po kompleksnosti, živosti, slanosti, zamjetnim (kao jamstvo za budućnost) ali dobro zaobljenim (pitkost) taninom, skladu i eleganciji izdvojio sam Carolinu Select 2011 s bouquetom u kojemu su se miješale arome tamnog koštićavog i jagodičastog voća i diskretno izražemih tzv. slatkih začina, ovdje izraženih ne kao sladunjavih. Carolina Select 2013 također mi je bila lijepa no traži još nešto vremena za puni razvoj. ◾

… i DALMATINSKI PLAVCI – Iz publike s radionice Morena Degrassija – na pozornicu kao prezenterica!

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović

Iz publike s prethodne radionice, na pozornicu kao prezentarica: Monika Prović (marko colic)

Mlada vinarka iz Opuzena Monika Prović vrlo je lijepo vodila radionicu s plavcima, bilo ih je s Pelješca (Mili, Postup, Dingač…), Komarne, Hvara (Sveta Nedjelja), Brača, s Visa, te od količinski i nazivom velikih preko srednje velikih do sasvim malih, garažnih. Monikin pristup bio je nadasve informativan, naime o svakome vinu potrudila se prikupiti i publici iznijeti podrobne podatke o tome odakle je točno pojedino vino, kako je nastalo (vinograd, način i dužina dozrijevanja, analitički podaci). Osobno nije puno komentirala vina nego je prepustila riječ brojnim slušateljima, a na primjedbe koje su ukazivale na neku nepravilnost sjajno se snalazila uzvraćajući smireno vrlo diplomatski, tek nijansom u tonalitetu glasa pokazujući koliko se slaže odnosno manje slaže s komentarom (osobni integritet važno je sačuvati!!!). Neka su vina bila na žalost nečista, pa i s previsokom hlapljivom kiselosti, neka vina (osobito mi je žao jednoga kod kojega mi se činilo da je sirovina bila izvrsna) pojela je bačva, ne nužno u svim slučajevima neka stara i islužena…◾

SAJMOVI, OCJENJIVANJA: NOVI TERMINI – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, ove godine u Brnu u Češkoj, pomaknuo je prvonajavljeni termin održavanja za 26. do 28. lipnja. Datum registracije i prijema uzoraka također je pomaknut, na 30. travnja 2020.

DECANTER WORLD WIDE AWARD 2O2O u rujnu – Zbog problema s covitom 19 odnosno corona-virusom veliko svjetsko ocjenjivanje vina Decanter World Wide Awards 2020 sa svojeg uobičajenog proljetnog termna preseljeno je u jesen, i trebalo bi početi 27. rujna. 2020.

PRO WEIN 2020, koji je u Düsseldorfu trebao biti od 15. do 17 ožujka, premješten je u termin od 21. do 23. ožujka 2021., rekao je Erhard Wienkamp, izvršni direktor sajma.

VINITALY 2020 SELI u 2021 – Nakon nekih razmišljanja o tome da se međunarodni sajam vina i jakih pića Vinitaly 2020 u Veroni, umjesto u svom proljetnom terminu ipak održi ove godine, negdje kasno na ljeto ili u ranu jesen, napokon je ovih dana definitivno odlučeno da se manifestacija seli u iduću godinu, kao termin je najavljen onaj od 18. do 21. travnja 2021, javlja direktor sajma VeronaFiere Giovanni Mantovani. Međutim, VeronaFiere ipak planira ove godine održati nekoliko važnih sajamskih poslovnih manifestacija po svijetu, najavljeni su sljedeća mjesta i termini: Vinitaly Chengdu, Vinitaly China Road Show, Wine South America – krajem rujna 2020, Vinitaly Russia – 26. do 28. listopada 2020, Vinitaly Hong Kong – 5. do 7. studenoga 2020, Wine To Asia od 9. do 11. studenoga 2020. ◾

ORANGE WINE FESTIVAL IZOLA 2020 – Odgođen je i Orange Wine festival koji se trebao u Izoli na Manziolijevu trgu održati krajem travnja, a novi termin je subota 24. listopada 2020. Organizatori se, naravno, nadaju da će se do tada kaos što ga je izazvao Corona virus smiriti ali i da će ovogodišnja berba biti kvantitativno i kvalitativno jako dobra tako da bude razloga za zaista dobro raspoloženje.◾

Na licu mjesta

STUPNIČKI DVORI SLAVONSKE VINARIJE GODINE GALIĆ

            U najavi dodjele trofeja Godišnja postignuća, u sklopu vinske smotre Vinart Grand Tasting u Zagrebu, spomen proglašenja podruma Galić iz Kutjeva najboljom vinarijom Slavonije za 2019. bio je inspiracija a, igrom slučaja, s obzirom na povratak iz Osijeka i Baranje za Zagreb, bila je i prava prilika da se usput zastane u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako stvari stoje tamo sada, kad je, nakon odlaska Zdjelarevića i, poslije toga, nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah (o tome sam opširno već pisao) a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelino imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Stupnik je, uvjeravaju me domaćini, od Zagreba udaljen niti 200 kilometara s time da je gotovo sve autoput, navodno je i na oko 200 km i od Beograda, od Sarajeva, Budimpešte… i taj podatak također lijepo govori o potencijalu odredišta u turističkom smislu.

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevčaki poduzetnik Josip Galić

Hotel s tri zvjezdice i s 15 soba – sedam jednokrevetnih, pet dvokrevetnih, te restoran – uređeni, vinogradi također, s dolaskom novog vlasnika, k tome i poduzetnika, to je bilo i logično za očekivati. Objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima i vrlo blizu autoputu Zagreb-Beograd, ima veliku šansu u turizmu, a, kad stvari, uz prestanak corone i uz adekvatnu promidžbu, krenu punom snagom, i samo mjesto Stupnik, zahvaljujući tome, ima veliku šansu i za brži gospodarski razvoj. Sadašnji corona-slučaj svakako je faktor ometanja i usporavanja i valja se strpiti… U hotelskom restoranu, koji je s kapacitetom je od 160 sjedećih mjesta u tri sale, jede se (bolje reći: jelo se dok ugostiteljski objekti u Hrvatskoj nisu, od nedavno, privremeno zatvoreni) i dalje dobro, porcije obilate, naglasak je na domaćim namirnicama, konkretno mesu od lokalnih OPG-ova a i ribi – šaranu i smuđu – iz lokalnog ribnjaka.

Poseban, odvojeni i manji dio restorana Stupničkih dvora

Ponuda vinskih etiketa bogata. Ipak su tu prostrani (Galićevi!) vinogradi iz dvaju naših renomiranih vinogorja – Kutjevo i Stupnik. Međutim što se tiče vina čujem da bi podrum u Stupniku trebao dobrim dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka.

Objekt Stupnički dvori zanimljiv je ne samo radi dobre hrane i dobre ponude vinskih etiketa, nego i za one koji boravak žele iskoristiti i kroz razne aktivnosti iz domene rekreacije, primjerice nježno rekreiranje moguće je u jacuzziju, a rekreacija koja zahtijeva jači fizički angažman šetnje su stazama uz vinograde, vožnja quadom, vožnja biciklom, jahanje…

Međimurci Alen i Sonja Zadravec na čelu operative Stupničkih dvora u vlasništvu Kutjevčanina Josipa Galića

Josip Galić imao je, rekao bih, nos: već dugo poznaje bračni par Alena i Sonju Zadravec koji su inače porijeklom iz Međimurja, i te supružnike je uspio nagovoriti da se dosele u Slavoniju i da operativno preuzmu upravljanje njegovim posjedom u Stupniku. Sonja Zadravec vodila je bila prije u Međimurju OPG za vino, a Alen je bio upravitelj i tehnolog u Agromeđimurju u Štrigovi. Kad su 2018. Zadravci pristali preseliti se iz Međimurja u Stupnik, Sonja je počela kao voditelj Galićeva imanja, malo pomalo oko hotela kao građevine u središtu imanja uredila je park i mali zoo-vrt, uvela različite životinje kao npr. koze, ovce, kokice, patke, zečeve, jelene lopatare, škotsko planinsko govedo kojemu inače štala i ne treba… Sve te životinje rabe se za pokazivanje djeci koja budu oduševljena, naime klincima je omogućemo da hrane životinje, poigraju se s njima, a kad se zadrže uz kokošinjac dobiju i netom sneseno jaje s ispisom svojega imena na ljuski, to je jaje moguće ponijeti doma ili odnijeti u restoransku kuhinju da ga kuhar skuha ili ispeku pa da ga dijete pojede odmah na licu mjesta.

Mini zoološki vrt s različitim vrstama pernate divljači

I onda je, u drugoj polovici 2019., gospođa Sonja, koja se brine i oko organizacije proslava rođendana, pričesti, vjenčanja i pokazala se, kažu mi u hotelu, perfekcionisticom, unaprijeđena je posebnom odlukom vlasnika i u voditeljicu i hotela Stupnički dvori. Potom se pokazala spretnom i izvrsnom i u smislu organizacije imanja na principu eko-razvoja s ciljem ostvarenja samoodrživog objekta. Ambicija joj je stvoriti maksimalno moguće samodostatan objekt, u smislu da se na vlastitim površinama na eko-način proizvode izvorne namirnice i izvorna hrana, te da se ono što se neminovno stvara kao kategorija otpada prikladno prerađuje i iskorištava za kompost za gnojidbu te kao sirovina za energiju za grijanje. Malo pomalo i vinogradi Josipa Galića kreću eko-putevima.

Škotsko planinsko govedo u Stupniku

Galić u Kutjevu gospodari s 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene t. . Galić u Kutjevu gospodari sa 34 ha s graševinom, sauvignonom, chardonnayem i rizlingom rajnskim…, a u Stupniku ima ukupno oko 48 hektara terena, od čega je 40 ha vinograda s time da ih je oko 35 ha u punoj formi. Uz terene zasađene trsjem Galić u Stupniku ima i sedam hektara pašnjaka, a jedan hektar je šljivik. U Galićevim stupničkim vinogradima je 60 posto crnih sorata primjerice cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, pinot crni, syrah. A Galić, k tome, vinograd ima i u Jadrtovcu kod Šibenika, tamo je njegovih 50 ha vinograda sa po 9000 trsova po hektaru, sorte su pošip, babić, crljenak, plavac mali, robna marka pod kojom vina izlaze odnosno izlazit će je EGO. ♣

Kuharska ekipa Stupnikih dvoa na čelu sa cheficom Anom Vidlanović

Kao specijalitet kuće posebno se preporučuju juha od graševine, zatim pečena pačja prsa poslužena na posteljici od celera, pa gulaš od vepra s kroketima odnosno s trokutima žganaca, piletina na stupnički (pirjana piletina na kraju zapečena s vrhnjem), vinogradarska plata a to je miješano meso (teletina i svinjetina, kobasica) s obiljem na roštilju pečenog sezonskog povrća

 Eno-gastro i turizam

UPEČATLJIV PRIVREMENI OPROŠTAJ OD NEKOG DUŽEG LIJEPOG HEDONISTIČKOG RAZDOBLJA

Kao što i priliči početkom godine kad se finaliziraju pripreme za novu turističku sezonu i kad kreće pojačana promidžbena aktivnost, u prvoj polovici ožujka priređeno je na imanju Bolfan na Vinskom vrhu ponad sela Hrašćine, na pola sata vožnje automobilom udaljenome od glavnoga grada Lijepe naše s jedne pa i od nekadašnjeg glavnog grada Varaždina s druge strane, događanje besprijekorno zamišljeno i realizirano: EKO ZRAK i EKO FILOZOFIJA DOMAĆINA + JEDINSTVENA LOKACIJA/pozicija koja se ne zaboravlja + 10 TOPLIH SLJEDOVA iz BOLFAN kuhinje odgovarajuće popraćenih sa 10 EKO BOLFAN VINA + PROMOCIJA REDIZAJNA ETIKETE BOLFAN. Predviđeno je bilo da to bude susret s novinarima koji bi široj javnosti prenijeli atraktivne i motivirajuće prizore s lica mjesta i time jače zainteresirali ljubitelje prirode, zdravog života, fine izvorne domaće papice i visokokvalitetne kapljice za posjet Vinskome vrhu kao vrijednom eno-gastro-turističkom objektu. Boravak sedme sile tog sunčanog popodneva na Vinskom vrhu ostat će u sjećanju kao upečatljiv privremeni oproštaj od slobodnog kretanja i od nekog dužeg poznatog nam lijepog razdoblja hedonističkog druženja, naime odmah poslije na snagu su stupila poznata nam, zasad jednomjesečna ograničenja s najčešće spominjanim pojmom samoizolacija…

Tomislav Bolfan na Vinskom vrhu, uz svoja vina

– Nakon nastupa s vinima na festivalu Vinart Grand Tasting u dvorani Lauba u Zagrebu htjeli smo se, napokon, kao Bolfan-Vinski vrh predstaviti i kompletno, kroz druge naše aktivnosti, proizvode i usluge, dakle ukupnu ponudu, naime imanje Bolfan uključeno je ne samo u produkciju vina nego i, izravno, u segmente poljoprivrede, proizvodnje hrane, ugostiteljstva i turizma – kaže Tomislav Bolfan, čelnik zagrebačke tvrtke Ellabo, izrasle 1990., od obrta utemeljenog 1967., u jednu od vodećih proizvodno trgovačkih tvrtki u području elektromaterijala, ali i, već dosta godina, i vlasnik Bolfan-Vinskog vrha.

Drvena kuća na Vinskom vrhu: restoran sa 66 sjedećih mjesta i smještajni objekt sa pet dvokrevetnih soba

Osjetio je Bolfan potrebu i objasniti svoj svojedobni skok s elektrotehnike i elektronike na zemljoradnju i na vino:

– Kad jednom u životu osjetiš poziv da učiniš novi korak, tada prvo tražiš novo mjesto na koje ćeš stupiti, i zadržati se. Riječ je o mjestu koje pruža mogućnosti i priliku što je već odavno želiš, vidiš, ali i osjećaš. Neponovljiva i doista prava prigoda utvrđena je, zadana, geografskom pozicijom, tlom, klimom i mikroklimom podesnima za stvaranje određenih tipičnih sjajnih iskrenih kreacija, i pogleda li čovjek imalo u povijest kraja odabranog da uđe u njegov izbor magične lokacije mjesta i prouči li iskustva žitelja područja lako je zaključiti nalazi li se ili ne na pravom odabranom putu. U dosta ranoj mladosti zaokupilo me vino, zacijelo i zbog mojih zagorskih korijena. Ali vinu sam se okrenuo dosta drukčije od, tada, mnogih drugih, naime nakon što sam se naslušao izraza kao što su božanski napitak, piće bogova, najzdraviji napitak koji postoji itd. počeo sam težiti tome da u mojoj čaši doista i bude to što zavrjeđuje i smije nositi upravo spomenute kvalifikacije. I kad se ukazala prilika da kupim ovu prvorazrednu i još u doba Rimskog carstva cijenjenu vinogradsku poziciju ponad Hrašćine nisam oklijevao, baš kako bih osigurao prikladnu podlogu da dobijem taj napitak bogova. Svjestan sam bio da se dostići vrhunac u vinu može samo uz primjenu stopostotno prirodnih i iskrenih načina uzgoja vinove loze i rada u podrumu. Kako sam u međuvremenu imao i stanovitih problema sa zdravljem, odlučio sam da odgovarajući prostor uz vinograde iskoristim za formiranje svojega eko-vrta za proizvodnju povrća i nešto voća. Posadio sam dosta starih sorata, posebice unutar grupe žitarica, primjerice jedna je pir. Meso, mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode npr. svježi i suhi sir, vrhnje, kobasice, špek počeo sam kupovati isključivo kod izabranh lokalnih OPG-ova za koje sam bio siguran da su na eko-kolosijeku. Evo i s kojim OPG-ima surađujemo: Pikija, Grobotek, Puklin, EkoBreg, Vanjek, Mikulčić, Eltom-varaždinske delicije, Hujić, EkoSever, Meat the King, Košćak, Orehovec. A onda sam odlučio kupiti goveda, ne samo radi mesa nego i radi stvaranja prirodnog komposta za gnojidbu vinograda. U poljoprivredi iznimno je važna gnojidba nasada, i mi primarno radi toga uzgajamo goveda pasmine angus, trenutno imamo 20 komada. Plan je doći do 30 ili 40 grla i taj broj bismo dugoročno održavali za potrebe vlastitog komposta i za gnojidbu nasada vinograda posve prirodnim putem. Baš kako se nekad i radilo, želimo biti samodostatni, imati svoj zaokruženi gospodarski ciklus. Dio krda služi za prigotavljanje posebne delicije u našem restoranu – dodao je Bolfan.

Angusi na Vinskom vrhu (marko colic)

Vinski Vrh jedinstvena je pozicija u Hrvatskom zagorju. Nalazi se na hrptu brijega na nadmorskoj visini od  oko 300 metara. Tu su, na platou iznad nakošenih vinograda, smješteni Bolfanov vinski podrum i lijepa drvena zagorska kuća s restoranom i kušaonicom vina te, na katu, s pet dvokrevetnih gostinjskih soba, znači na smještaj je moguće primiti ukupno 10 osoba. Sobe su svaka sa svojom kupaonicom, klimatizirane su, opremljene su telefonom, SAT TV, minibarom, sefom, kategorizirane sa četiri zvjezdice. Tik uz  kuću postoje i sadržaji za djecu. S obzirom na ambijent i na čisti zrak, valja reći da je boravak na Vinskom vrhu idealan!

Uz Vinsku klet, u blizini koje su spomenuti prostor za uzgoj raznog domaćeg povrća i voća, sve je pod eko-certifikatom, te parkić, na hrptu su prostrane livade tako da je rekreacija moguća šetnjom, ali i vožnjom biciklom, moguće je organizirati i jahačke ture uz vinograde i amatersko natjecanje u streličarstvu na proplanku pored Vinske kleti.

– Naši vinogradi prostiru na površini od ukupno 20 ha na izvrsnom položaju, na padini okrenutoj prema jugu i jugo-istoku, i na nadmorskoj su visini do 300 m. Tlo je laporasti vapnenac!  Od sorata uzgajamo rizling rajnski, sauvignon, graševinu, muškat, pinot crni, cabernet sauvignon, ima i nešto traminca. Nasadi BOLFAN stari su oko dva desetljeća, sve je počelo sa sadnjom 2000. godine, dakle imamo već dovoljno iskustva s vinogradom, podrumom i vinom, sve strogo na eko-režimu. Inače, mi Zagorci velimo da općenito imamo iskustva s vinom toliko koliko je star okamenjeni trs pronađen u Radoboju, a to je o ho ho godina. U to se može uvjeriti razgledom izložaka i uvidom u objašnjenja u obližnjem Radobojskom muzeju. Toliko o tome tko ima (naj)starije vinske korjene. Godišnje proizvedemo oko 100.000 litara vina. Gospodarstvo BOLFAN zauzima se, rado bih ponovio, za povratak prirodi, za pristup koji su imali naši pradjedovi. Naš motto je bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom po zakonima prirode i posve u skladu s njom, diviti joj se i od nje učiti. Postupati onako kako možemo s tom prirodom živjeti u skladu, ne oštećujući je i ne dodavajući joj, a kroz to i našim prehrambenim artiklima, umjetne i onečišćujuče industrijske proizvode. U trsju ne upotrebljavamo umjetna gnojiva, pesticide i herbicide, nego ono čime su se koristili pradjedovi, tj. bakar u vrlo umjerenoj mjeri, te  vapno i sumpor, tu su i još  neki dodatni ekološki dozvoljeni pripravci. U vinogradima smo već osam godina EKO-certificirani posjed. Inače, ne kanimo se širiti ni s vinogradima ni s proizvodnjom. Mi smo manja vinarija koja želi proizvoditi samo prirodnu kapljicu visoke kakvoće.

Tomislav Bolfan u svom podrumu i chef Krešimir Hrković u kuhinji

Posjed Bolfan na Vinskom vrhu stalno je otvoren za posjet – za razgled cijelog imanja, za upoznavanje s obiteljskom filozofijom proizvodnje, za degustacije vina, seminare, piknike, za team building ali i za pojedinačne goste koji prvenstveno žele uživati u finom jelu posluženome u slijedovima po principu slow fooda! Restoran Vinski vrh raspolaže sa 66 sjedećih mjesta.

– Naglasak u ponudi je na jelima od svježih sezonskih namirnica. Autohtonu kuhinju prezentiramo na moderniji način a svaki tanjur nastojimo na odgovarajući način spojiti s nekim od naših ekoloških vina – kazao je Tomislav Bolfan, pozvao za stol, na kušanje 10 sljedova što ih je osmislio i sa svojom ekipom realizirao chef Krešimir Hrković i na uživanje u kapljici kuće.Počelo je s domaćom salatom od zelja sa kurkumom i kardamomom, uz to je poslužen Bolfanov Riesling 2019. Slijedio je – desno _ cušpajz (varivo) od graha – grah sa zeljem na način chefa, s komadićima junetine. Pratitelj: Pinot sivi 2019. Ajngemahtec ili zagorska juha od zagorske koke. Cuvée Bijeli Bolfan 2018. Desno: Kuhani zagorski štrukli, maslac i prezli, vrhnje & Chardonnay 2017. Rezanci od tikvice na salatu sa sirom, peršinom i celerom, te Sauvignon 2019. Desno: Heljda na vege-način, s maslacom i indijskim oraščićima. Predloženo vino bilo je Chardonnay Quercus 2012. Krmenadla od crne slavonske svinje à la Bolfan. Desno: prijelaz na tamno vino – Crni Pinot 2018. Desno:  Steak od Angusa à la Bolfan, tekući partner: Cabernet 2016. Desert: štrukla – slana i zapečena, te Riesling 2015 i sladoled KEKO s krekerima, Traminac 2019

_______________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________

Corona-virus kao neviđena pošast, biblijski potop, kuga novoga doba

HRVATSKO GOSPODARSTVO – POGOĐENO 95 POSTO TVRTKI!

            Najnoviji rezultati ankete Hrvatske gospodarske komore pokazuju da corona-virus ima sve veći negativan utjecaj i na domaće gospodarstvo, a najpogođenije su mikro-tvrtke. Čak 95 anketiranih tvrtki prijavljuje pad prometa, s time da ih 28 posto govori o padu od 100 posto. Tri četvrtine (74 posto) prijavilo je pad proizvodnje, od čega petina (21 posto) ima stopostotni pad.

Loše je stanje i po pitanju opskrbe sirovinama i glede lanaca opskrbe gdje probleme ima 69, odnosno 61 posto tvrtki. Pad izvoza bilježi 45 posto poduzeća, a pad uvoza 41 posto njih. Stoga ne čudi da u takvoj situaciji 42 posto ispitanih razmišlja o otpuštanju radnika, a čak 37 posto o zatvaranju tvrtke.

Sa sastanka u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, slijeva: Jurčić, Burilović, Komšić, Majetić, Lucić, Bago

– Ove brojke pokazuju da kriza s corona-virusom neće poštedjeti nikoga i stoga hitno moramo pomoći pogođenim dijelovima gospodarstva oslobađanjem plaćanja svih davanja, sufinanciranjem plaća i moratorijima na kredite. Moramo djelovati proaktivno i preventivno, a ne samo pasivno reagirati na ovo što nam se događa – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući rezultate ankete, u kojoj je sudjelovalo više od 2700 tvrtki.

Što se nedostatka radnika tiče, prema rezultatima ankete on još uvijek nije toliko izražen. Dvije trećine tvrtki u ovom trenutku nema poteškoća s manjkom radne snage, dok ih 27 posto ima probleme uzrokovane bolovanjima i samoizolacijom.

Anketa se pozabavila i zanimanjem poduzetnika za Vladine mjere pomoći gospodarstvu. Između 63 ponuđene mjere najviše ih je zainteresirano za odgodu plaćanja javnih davanja (56 posto tvrtki) i potpore za očuvanje radnih mjesta u pogođenim sektorima (50 posto). Slijedi odobrenje novih kredita za likvidnost (35 posto) i uvođenje moratorija na postojeće kreditne obveze (32 posto).

Po djelatnostima, u anketiranom uzorku najzastupljeniji su prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti, zatim trgovina, prijevoz i građevinarstvo pa turizam (hoteli, restorani i putničke agencije). Više od četvrtine ispitanih tvrtki (22 posto) je s područja grada Zagreba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija (12%), a na trećem mjestu su Zagrebačka i Primorsko-goranska županija (po 9 posto).

Prijevoznici gube stotine tisuća kuna

Posljednja anketa HGK pokazuje da 84 posto tvrtki iz djelatnosti prijevoza i skladištenja zbog corona-virusa ima štetu do 500.000 kuna, što je znatno više od poduzeća iz drugih sektora.

– Osobito zabrinjava i podatak da udio onih s procjenom od pola milijuna do milijun kuna štete u poslovanju raste trostruko ako se situacija ne promjeni u idućih mjesec dana – naglasila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, analizirajući stanje domaće logistike koju je ova situacija s pandemijom najžešće pogodila.

Rekla je da je u cestovnom teretnom prijevozu na bazi dnevne operative i dalje vlada velika neizvjesnost jer poslovanje prijevoznika ne ovisi samo o domaćim mjerama za suzbijanje širenja zaraze, već i o procedurama koje su uspostavile susjedne zemlje, a koje se mijenjaju iz dana u dan.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet

Na snazi su upute za postupanje od 15. ožujka, ali za vozače kojima je ranije izdano rješenje o samoizolaciji to rješenje i dalje vrijedi, što znači da za sada ne mogu nastaviti s poslom. Stoga je jedan od prijedloga Komore prema nadležnim tijelima da se i vozačima koji su prema prethodnoj uputi o postupanju trenutno u samoizolaciji a koji nisu zaraženi omogući ponovni rad. Time bi se ublažio i sve veći problem nedostatka radne snage koji je i prije pojave koronavirusa mučio sektor prijevoza.

– Ključno je stalno pronalaziti operativna rješenja jer prijevoznička branša za sobom povlači i cijeli sektor za trgovine. Zato Komora u suradnji s Vladom radi na tome da se pronađu što bezbolnija rješenja problema prijevoznika. Konstantno dobivamo vijesti s terena i donosimo upute koje maksimalno olakšavaju poslovanje – pojasnila je Čagalj, dodajući da je linijski prijevoz putnika ograničen kako bi se postigla maksimalna razina prevencije, dok se željeznički teretni promet zasad odvija bez problema. Stoga je preporučila da se što više tereta prevozi vlakovima i pomorskim putem kako bi se rasteretio cestovni promet.

Potrebna hitna financijska pomoć

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je sastanak čelnika HUP-a, HOK-a, Hrvatskih izvoznika i HGK na kojem je zaključeno da zaposlenicima i obrtnicima koji su privremeno zatvoreni zbog corona-virusa treba što prije, u skladu s mjerom Vlade broj 18, pomoći davanjem minimalnih plaća kako bi se izbjegli otpuštanja i bankrot. Također se traži da ih se oslobodi obveze plaćanja doprinosa na te minimalne plaće za trajanja krize…

        Statistika bilježi tvrtke, a što je s pojedincima koji spadaju u neku specifičnu grupu? Evo, u nastavku, nekoliko primjera s eno-gastronomske pozornice.

____________________________________

KORAK – Vinogradari/vinari u svemu tome? Najava novog elitnog restorana, u sklopu obiteljskog poljoprivrednog (vinogradarsko-vinskog) gospodarstva Korak, na Plešivici odjeknula je još prije koju godinu, u vrijeme kad su hrvatsko ugostiteljstvo i turizam uvjerljivim koracima kročili uzlazno, međutim zbog trajanja radova na preuređenju i uređenju te čekanja na potrebne dozvole za rad objekt, za koji se od starta radova govorilo kako će ozbiljno konkurirati za Michelinovu zvjezdicu, do početka 2020. nije službeno proradio. A onda su stigli Corona i potres. Bez obzira je li u međuvremenu došla dozvola za rad – opet, najvjerojatnije, dugo čekanje. Najprije da prestane podivljali Coronin ples, pa da se onda nakon svih vrsta izolacije ponovno priviknemo na izlaske, da nam se koja kuna slije u džep kako bi se nešto moglo potrošiti, da turizam ponovno krene… Onaj tko je u dobroj vjeri i ne sluteći moguću omču sudbine ulagao, te koji je jedva čekao trenutak da to uloženo počne nešto i vraćati – mora preživjeti… Perfidna Corona ubija ne samo izravno, preko pluća, nego i neizravno, preko žrtvina džepa…

Chef Bernard Korak kalio se uz ponajbolje europske kuharske zvijezde, a tata Velimir s vinom je na visokom svjetskom kvalitativnom nivou

______________________________

Zaključci sastanka su:

Pozdravlja se i pohvaljuje prvi skup mjera Vlade RH za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Mjere predstavljaju pozitivan pomak u pomoći privatnom sektoru i zaštiti povezanih radnih mjesta, te daju kvalitetnu podlogu za daljnje mjere koje će se donositi u narednom razdoblju

Kao prioritet naglašava se potreba provođenja mjere isplate minimalne plaće za sve zaposlene i obrtnike kojima je prekinuto poslovanje odlukom kriznog stožera zbog corona-virusa. Primjena ove mjere mora biti žurna i jasno komunicirana prema svim pogođenima ovom odlukom kako ne bi dolazilo do nesporazuma i do nepotrebnog otpuštanja zaposlenika

Mjera mora obuhvaćati i oslobađanje plaćanja svih doprinosa vezanih uz navedenu minimalnu plaću

Snažno se predlaže definiranje jasnih kriterija za utvrđivanje dodatnih mjera pomoći za one poduzetnike koji nisu prekinuli poslovanje, ali im je ono u značajnoj mjeri narušeno ili ugroženo epidemijom corona-virusa, a u vidu subvencioniranja dijela plaće zaposlenih radi očuvanja radnih mjesta

________________________________

TOMAC – Obitelj Tomac s mukom je gradila image u vinskome svijetu. Inovatori u mnogo-čemu glede Bakhova nektara ne samo u plešivičkome kraju nego i na razini Hrvatske, Tomci su se, nakon i međunarodne afirmacije s klasičnim bijelim mirnim vinom (medalje s prestižnih ocjenjivanja), pokazali i pionirima a onda i glavnim protagonistima hrvatske produkcije visokokvalitetnih pjenušaca (klasična metoda) i jantarnih vina (vina od dugo maceriranih i bijelih sorata). Penjanje u vrh polagano ali stalno i sigurno, motivirano silnim htijenjem a ovisno o vlastitim financijskim sredstvima. Osim u Zagrebu, danas Tomci sjajno plasiraju svoje proizvode na našem Jadranu, nešto ide i u izvoz. Postupno se povećavala površina vinograda, u skladu s time rasla je i potreba za širenjem podrumskog prostora. U nedavnim prijašnjim boljim vremenima upustili su se upravo u gradnju i uređenje novog podruma, ponajviše, kaže tata Zvonko Tomac, za potrebe dužeg odležavanja pjenušca . S Coronom  pao je mrak: turizam srezan,  ugostiteljstvo zatvoreno,  ne samo u nas, problem s  prijevozom.  Kako naprijed?

___________________________________________

Sastanku je prisustvovao i državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Zdenko Lucić.

Najavljeno je da će se koordinacijski sastanci ovih institucija održavati minimalno jednom tjedno kako bi se iskristalizirali zajednički stavovi prema potrebama gospodarstva tokom trenutne krize.

Marže trgovaca neće rasti, ali krajnje cijene će određivati tržište

Iz HGK stiže i sljedeće priopćenje:

– Trgovci neće dizati marže, a i Vlada je ograničila rast cijena određenih proizvoda pa s tog aspekta kupci mogu biti mirni. Međutim, zadnju riječ u formiranju cijena imat će tržište, a s obzirom da su otežani proizvodnja i prijevoz određenih roba, ne može se isključiti to da će cijene nekih proizvoda ipak rasti. Važno je da svi pokažemo solidarnost i da poslujemo imajući u vidu širu društvenu sliku te da se lovci na ekstra profite suzbiju odmah u korijenu – istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher komentirajući moguće fluktuacije na tržištu zbog corona-virusa.

_______________________________

KOS – Mladi naraštaji stasaju, te u vinogradu, podrumu a i u plasmanu zamjenjuju roditelje. Mladi donose nove vjetrove, oni ambiciozniji i nove vizije primjerene novom vremenu, i u skladu s oplemenjivanjem produkcije. Među takvim mladima bio je svojedobno Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, a sad je pak to njegov sin Karlo, koji je nedavno diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, i već je uspio odraditi i četiri mjeseca vinske prakse u Kaliforniji. Željko je vrlo sklon eko-angažmanu u radu i u trsju i u podrumu te punim rasnim zrelim vinima pa bi obiteljsku proizvodnju volio jače usmjeriti u tom pravcu. Za takve planove nužni su nešto više vinograda i veći i moderniji podrumski prostor. Obitelj Kos brine o pet hektara pod vinovom lozom, od toga tri su vlastita a dva u zakupu, sad Kosovi gledaju gdje bi mogli kupiti još koju dobru parcelu, a krenuli su rješavati i pitanje podrumskog prostora, uređenja i opremljenosti. Upravo nasuprot njihove obiteljske kuće sa starim podrumom i s lijepom kušaonicom, u brdašcu preko ceste a gdje posjeduju komad zemlje htjeli bi sagraditi novi podrum površine 450 četvornih metara, tu bi im bili prostori za prihvat grožđa u berbi, za primarnu preradu te dozrijevanje vina do boce, punionica i mali laboratorij. A u starom podrumu u obiteljskoj kući pored postojeće kušaonice uredili bi malu prodavaonicu vina. Kosovi su aplicirali za sredstva iz vinske omotnice, cijena projekta bila bi, kažu mi, četiri milijuna kuna. Već su bili počeli kopati, ali dobivanje papira iz omotnice zakompliciralo se pa je sada stvar u znaku mirovanja. S obzirom na kaos koji su donijeli Corona i potres valjda je to sad ipak neka sreća u nesreći… Ostaje pričekati neka bolja investicijska vremena…

__________________________________________

Naglasio je i da trgovci imaju dovoljno robnih zaliha za par tjedana stabilne opskrbe te da se nada da će u tom roku i na razini EU biti donesene mjere koje će prevenirati moguću krizu.

Ono što je spomenuo Zaher vezano uz lovce u djelo su već provele neke zemlje, poput npr. Italije i Singapura. Tamošnje vlasti su odmah na početku širenja zaraze kaznile trgovce koji su prodavali zaštitne maske i dezinficijense po napuhanim cijenama. Takve mjere su urodile plodom jer cijene u Italiji ne samo da nisu rasle, nego su i postale povoljnije. Trgovci su pokazali odgovornost, a mnoge kompanije su iskoristile prigodu za dobar PR pa su kupcima dostupne brojne akcije preko kojih mogu dobiti besplatne knjige za čitanje ili gratis streaming pakete da skrate vrijeme koje moraju provesti u karanteni. Povećan je pritisak na online prodaju pa tu dolazi do određenih tehničkih problema, ali oni se brzo rješavaju.

Hrvatska Vlada donijela je odluku o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode s ciljem sprječavanja monopolističkog određivanja cijena. Riječ je o esencijalnim namirnicama poput vode za piće, brašna, mlijeka, jaja, šećera, soli, riže, tjestenine, svježeg mesa, ribe te voća i povrća, a u kontrolu cijena također su uključene potrepštine poput dječje hrane i pelena, deterdženata, dezinficijensa i zaštitne opreme.

_____________________________

POSAVEC – Nenada Posavca iz Klanjca otkrio sam još prije dosta vremena. Po chardonnayu! Miran, tih, nenametljiv, ali vrlo odgovoran i stalno kvalitetan u vinogradu i u podrumu. Vinograd na strmom terenu, tlo je pri vrhu ilovača s grudama vapnenca, a dolje je lapor. Od sorata uzgaja plavec žuti, graševinu, kraljevinu, chardonnay, rizling rajnski, pinot sivi, traminac, sauvignon bijeli, sokol. Neke od tih kultivara pretvara u jednosortna vina a neke u mješavinu. Ugodna vina, a chardonnay prilično ozbiljan, s njime je u nekoliko navrata bio i šampion i na međunarodnom ocjenjivanju vina u susjednom slovenskom Bizeljskom. Posavac nastoji biti na kolosijeku maksimalno prirodnoga u vinogradu, gdje ima oko 600 trsova (travu kosi izmedju redova, zadnje prskanje prije berbe obvezno je 1,5 mjeseci prije trganja, prinos nije veći od 1,5 kg po trsu,) i u podrumu (gdje sva vina drži na talogu i bez dodavanja SO2 do kolovoza u godini što slijedi berbu, s time da taloge miješa vezano uz mjesečeve mijene, konkretno odmah nakon punog mjeseca). Prvi pretok je u kolovozu u godini nakon berbe i tada je i prvo sumporenje, vino se puni u bocu dva mjeseca poslije bez novog sumporenja. Posavčeva ambicija bila je plasman vina kroz butelju, baš kao buteljara sam ga i upoznao, ali na zagorskom tržištu nije se uspio nametnuti s buteljama, za uspješan širi plasman zacijelo mu je trebalo više i radne snage i sredstava za promidžbu. Pa mu je na kraju jednostavnije bilo okrenuti se prema rinfuzi, uspio je malo-pomalo naći tržište i u Zagrebu, kamo po dogovoru autom osobno dovozi vino – bilo napunjeno u butelju bilo u litrene boce – privatnim naručiteljima, po – govorim posebno za chardonnay – vrlo prihvatljivoj cijeni. Kako će sada on dalje s obzirom na razna ograničenja

LASAN – Postoji tu i vrlo afirmirani sommelier koji u ovim novim cobid 19-uvjetima traži mjesto pod suncem, da preživi. Riječ je o Zagrepčaninu Siniši Lasanu, višestrukom i aktualnom hrvatskom sommelijerskom prvaku a i kušaču-sucu vina na prestižnim međunarodnim ocjenjivanjima npr. Decanter World Wide Award, posljednjih godina na radnome mjestu u najboljim ugostiteljskim objektima u Dubrovniku. Na slici je u društvu s ponajboljim pelješkim proizvođačima vina Nikom Burom i Marijom Mrgudić. Corona mu je ove godine s obzirom na razna ograničenja zatvorila inozemstvo gdje se ocjenjivači, inače, ne plaćaju naime samo im se podmiruje boravak, a zatvorila mu je i turistički Dubrovnik kao radno mjesto i izvor prihoda posljednjih godina. Tu gdje bi se mnogi obeshrabrili, Lasan se snašao barem u psihološkom i psihičkom smislu – krenuo je, slično kao što su škole s nastavom pribjegnule tabletIma i programima da djeca nastavu slijede doma preko kompjutera – s malom vinskom školom, kroz koju sljedbenicima društvenih mreža poput npr. Facebooka prezentira vina različitih hrvatskih vinogorja, ljubiteljima fine papice i kapljice za neka bolja vremena otkriva biserje, ali i što je zapravo što po vinogorjima. Sa strane je zgodno primijetiti kako se on dobro snašao, ali – u kojoj mjeri mu sve to pomaže da sebi i svojoj obitelji materijalno pridonese da se uspješno preživi Coronin sudbonosni do i smrtnonosni ples…

__________________________________________

U nadležnosti ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta je i da, u slučaju opasnosti od nestašice navedenih proizvoda, ograniči njihovu prodaju izvan zemlje, a odluka se odnosi na sve subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost proizvodnje i trgovine na području Hrvatske.       Gault & Millau, chefovi u Esplanadi 2020 na promociji vodiča za 2020 Protiv corone, ZA CORONIKU!

Slika, i koja riječ

Milan Budinski, vrsni enolog i očito vrsni ribar

POREČKI SUPERMEN MILAN BUDINSKI

Hrvatska puna života! Odličan porečki enolog i vinar Milan Budinski – supermen, odličan i kao ronilac i ribar… Je li ovo dostava starijima, iz rizične skupine? Ako jeste, onda i humanist! Ulov je, kaže Budinski, sav pošao njegovim roditeljima. Valjda se tu našlo i nešto Festigije, da u ovim teškim i tužnim trenucima u nas bude na visini…

Tema za čavrljanje, zrnce za razmišljanje

LIBER PATER SAUVETAGE 2015

Kad biste se našli u kakvom tv-kvizu ili u društvu onih koji redovito, k tome i s uspjehom, sudjeluju u kvizevima znanja – primjerice s Moranom Zibar s titulom čašne sestre tako da sam ja kad sam u njenom društvu velečašni! – pa da vas pogodi pitanje Koje je najskuplje vino na svijetu? Što biste odgovorili? Vjerojatno bi vam mozgom najprije proletjele etikete Domaine de la Romanée Conti, Barolo Roberto Voerzio, Château Pétrus, šampanjac Krug, ali one nisu ni približno odgovor na pitanje.

Liber Pater Sauvetage 2015 i njegov autor Loic Pasquet (Indian WineAcademy)

Najskuplje vino na svijetu s etiketom je sa slikom je Jupitera, oca Liber Patera, koji u rukama drži sina uzdižući ga prema nebu i sprječavajući tako da se utopi. Prizor je to što, kažu, simbolizira novi život i bodošku nadu.

Liber Pater prvi je bordoški vinogradarsko-vinski posjed koji je bio posadio – i to gustoćom od 20.000 loza po hektaru što je dvostruko više od najvećeg broja trsova što ih se sada zna naći u bordoškim vinogradima – nekoliko izvornih i protiv filoksere necijepljenih bordoških vinskih sorata, kao što su primjerice petite vidure, tarnay, castets, coulant, saint macaire, petit verdot, malbec itd, te od njih proizveo vino. Riječ je o eno-uratku nastalom u amforama zapremnina od 250 do 400 litara, uz maceraciju od dva mjeseca. Kad se već smatralo da je organoleptika vina iz tog nekadašmjeg bordoškog vremena zauvijek posve izgubljena, ona je, zahvaljujući Loicu Pasquetu, vlasniku i enologu Liber Patera, ponovno rođena kroz butelju Liber Pater. Pasquet je, veli, vrlo zadovoljan berbom 2015, ali tvrdi da će 2018. biti još bolja, to godište trebalo bi se na tržištu pojaviti nakon 2021. godine. Inače, iako se imanje Liber Pater nalazi u bordoškom vinorodnom područja, konkretno u vinogorju Graves, vino zbog toga što je od sorata koje nisu obuhvaćene regulativom CIVB-a (Conseil Interprofessionel du Vin de Bordeaux = međuprofesionalna poslovna vinska udruga Bordeauxa), vino nosi ne uobičajenu apelacijsku oznaku Graves aoc, nego oznaku Vin de France…

ČaŠna sestra Morana Zibar, zvijezda HTV kviza, i Suhadolnik kao veleČaŠni

Charlie Arturaola i Subhash Arora

Ukupno je od berbe 2015. proizvedeno 550 butelja, od čega ih je nedavno na tržište pušteno 240.

Cijena? Sitnica od 30.000 eura, ali ne za karton, nego za butelju! Fotografije mi je poslao kolega vinski novinar iz Indije Subhash Arora, čelnik Indijske vinske akademije s kojim se poznajem već odavna, s raznih međunarodnih ocjenjivanja i prezentacija vina….

ARORA i CHARLIE ARTURAOLA – Kolega Subhash Arora (desno) prvo ime Indijske vinska akademije, u društvu s Urugvajcem Charlejem Arturaolom, koji već neko vrijeme radi kao visoko cijenjeni sommelier u američkom gradu Miamiju. Arturaola je, uz vino, osobito posvećen i filmu, ne tek kao gledatelj nego kao autor, snimio je više filmova, među njima je i jedan iz 2011. nazvan The Ways od Wine, a koji je osvojio niz nagrada (Berlinale, San Sebastian i Napa Valley Film Festival…), među njima i šampionski Fipresci Cinema Award. Film, plasiran u devet svjetskih zemalja i preveden na 12 jezika, govori o mladiću Charlieju koji se profesionalno bavi vinom ali izgubi osjet mirisa i okusa, no ne odustaje od ljubavi za napitkom bogova i traži – i realizira, u Argentini – susrete s najvećim svjetskim vinskim facama ranga npr. Michela Rollanda… Arora mi javlja da se film može pogledati na kompjuteru besplatno, klikom na https://vimeo.com/56033776
PW: vinovino

Čestitke Zlatnom otoku

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_______________________________________

Izdvojeno, kao kruna (NE CORONA!) za kraj priloga

OSOBA GODINE – MAMA prof. dr. ALEMKA

Iako još nismo ni na pologudištu, usudio bih se govoriti o – OSOBI 2020!

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof. dr. Alemka Markotić

Prof.dr. Alemka Markotić, majčinski zabrinuta, čvrsta, odlučna, AUTORITATIVNA i to s debelom podlogom. Staložena, dinamična, te iako je ne poznajemo ni kao kniiževnicu ni kao pjesnikinju, spisateljicu a ni kao političarku-diplomatkinju, s profinjenim i jasnim načinom izražavanja, u izričaju vrlo precizna, kaod treba i s dozom ironije, na rafinirani način i ne gubeći živce ni u okolnostima kad ih je lako izgubiti kaže – ali tako da to što je rekla ostaje i te kako zapamćeno! – ono što bi netko drugi i iskusniji u službenom obraćanju široj javnosti možda rekao donekle grubo, do i grubo.

OSOBA 2020: svaka čast sjajnome tati Viliju Berošu, ipak za nijansu glas dajem mami prof. dr. Alemki Markotić!

Ključni izraz godine, koji u dvije riječi kaže sve: CORONA PARTY!

____________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

    POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

⍟ ⍟ ⍟  Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

⋆ ⋆  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

⋆  71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, avoid

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Dalmacija

⍟ ⍟ ⍟ ⋆ (mpc/pp: XXL) POŠIP 2018 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Korčula ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification,dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel & bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, složeno, puno, ipak dobro bi mu, smatram, došlo još malo vremena u boci, da još dobije na dodanoj vrijednsoti. Lijepe kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, s diskretnim ali trajnim mirisom u pravcu bijelog koštićavog domaćeg voća no sugerira i nešto od egzotičnog voća, odaje citrusnu notu, sve djeluje ravnomjerno i umjereno isprepleteno razumnom mjerom aromama dobivenim od dodira s drvetom (nit paljenoga). U ustima dojam nosa nastavlja se, vino pokazuje stanovitu kremoznost i lijepu zaobljenost, okus je slankast ali i u znaku još donekle nestašne kiselosti. Tijelo dobro do vrlo dobro, završetak prilično dugačak ■ SERVIS: ⇑  (preporuka za jelo/dish recommendation: svježi sir, pita sirnica, quiche lorraine, školjke/shells, bijela riba/fish) • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp:) PLAVAC MALI SIVI 2016 Art & Wine series: Ivona Bura, Kala – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Potomje • ravnica/plain, in total 3000 vines • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija četiri dana u inoksu i fermentacija, sa željom da se dobije jantarno vino, poslije fermentacije godina dana dozrijevanja u inoksu, nakon toga provelo je šest mjeseci u boci/maceration four days in stainless steel and fermentation, after the fermentation wine stayed one year in the stainless steel and after that it spent six months in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani DIMA 1 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – OK/pedantly – OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: u kategoriji tzv. orange, složeno, ima toplinu i punoću, lijepo se pije. Izgledom je besprijekorno bistro, boja je nježno bakrena, miris također odaje maceraciju popraćenu alkoholnim vrenjem. U ustima vino je vrlo živo, dobro zaobljeno, slankasto je i s mekanim fino zrnatim taninom, lako klizi, vrlo dobrog tijela i dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑(Pelješani bi ga predložili kao pratitelja školjaka, ribe, bijelog mesa, mekih zrelih sireva) • 15 ̊C • srednja/medium one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ (mpc/pp: XXL-XXXL) DI-MARE CUVEE 2017 – PETAR MATKOVIĆ OPG ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali (Dingač) & marselan ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: sastavljani /composed ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, toplo. Pune tamne neprobojne rubinske boje, na stijenkama stvara debeli i dugotrajni fim s lijeno cijedećim suzama. Na nosu je lijepo izraženo, bogato, trajno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća te začina, voćni segment je u domeni prosušenoga (šljiva) te orašastog voća (badem), otkriva se i mediteransko bilje. Usta su puna i topla, živa, lijepo zaobljena, tanin jako dobro pripitomljen. Stanovita slast određenu protutežu ima u finoj slanosti. Struktura čvrsta, potentna, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗(preporuka za jelo/dish recommendation: peka, dugo pirjana crvena mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL-XXXL) PEPELJUH PLAVAC MALI 2017 – MARKUS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-jugozapad/south-southwest • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old ■ PODRUM/CELLAR: Zagreb (odmah po berbi grožđe je u termo-kondicioniranim uvjetima prevezeno na preradu u Zagreb u podrum u Markuševcu/immediately after the harvest grapes were transported in thermo-regulated conditions to the Markuševac cellar) • selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vino iz Hrvatske • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, snažno, s visokom osobnosti, sortno lijepo raspoznatljivo, mineralno, elegantno, bouquet s dosta prosušenoga voća i s dosta orašastog voća konkretno grožđa, šljive, badema, s notama mediteranskog i začinskog bilja, blago tostiranog kruha. Usta su s nastavkom spomenute aromatike, lijepo zaobljena, mekana, s dozom slasti ali ne i kompotna odnosno džemasta nego fino slana i s dosta živosti. Tijelo snažno završetak dugačak. Vino za svoj optimalni izričaj, rekao bih, traži još malo vremena u butelji. Trošiti uz krepku i rafiniranu hranu, te kao vino meditacije ■ SERVIS:  ⇗ (preporuka za jelo/dish recommendation: dugo pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXXL) PLAVAC MALI 2017 – GRGIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – /selection of grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Srednja i Južna Dalmacija ZOI/PDO – vinogorje Pelješac • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – malo rustikalno/OK – somewhat rustical • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, sortno prepoznatljivo, konkretno, snažno, južnjačko, vrlo toplo, međutim ne i kompotasto ili džemasto, diže ga lijepa slana nota držeći ga u domeni mineralnosti. Žive tamne rubinske boje, diskretna ali trajna nosa prema prosušenome grožđu i suhoj šljivi, što se tiče tanina, koji je dobro pripitomljen, fino zaobljeno u ustima, međutim s alkoholom koji malo izbija. Vino ima potencijal za odležavanje i dobro bi bilo strpiti se s konzumacijom, ostaviti mu još možda barem pola godine vremena u butelji ■ SERVIS: ⇗  ⇒ (preporuka za jelo/dish recommendation: krepka topla jela poput pečenja, divljači… ) •  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2016 – INDIJAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: rustikalno/rustical • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: puno, gusto- koncentrirano, rustikalno. Rubinsko-granatne boje, te s debljim filmom a onda i s brojnim lijeno cijedećim suzama na stijenkama čaše. Miris je iskazan i trajan, na kolosijeku sorte, vuče na prosušeno voće (grožđe, šljivu), osjeti se mediteransko bilje – makija, kao da ima i nešto od orašastog voća. Usta vrlo topla, relativno zaobljena unatoč tome što se tanin osjeti naime u većoj količini nazočni glicerol i stanovita slast kao da mu prividno donekle otupljuju oštricu. Tijelo snažno, finiš dugačak. ■ SERVIS:  ⇗ 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XL-XXL) PUNTA GRECA MERLOT 2016 limited reserve – MEDEA (AgrokombinatPula) ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, najjužniji vinograd ■ VINOGRAD/VINEYARD: Punta Greca (3,4 ha) • ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude: 10 m • ekspozicija/exposition; insolacija i lagani osvježavajući vjetrić kroz cijeli dan/insolation and a light refreshing breeze through all day • tlo/soil: mineralima bogata crvenica, s udjelom gline i pijeska/the mineral rich red soil, containing some sand good for the porosity and after for the wine elegance, and clay, good for keeping enough humidity in the lower layers • sorta/variety: merlot • gustoća nasada/plantation density: 6500 ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • berba/harvest, prinos/yield: 0,7 kg/vine ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu/fermentation with the macerarion in stainless steel container: 14 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo, novo i rabljeno/wood, new and used – 2 godine/years • nefiltrirano/unfiltered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 7980 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 15,0 vol%

■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski i marketinški dobro/pedantly – from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: snažno, toplo, kompleksno, elegantno. Tamne, gotovo neprobojne rubinske boje, s diskretnim ali finim mirisom, bouquet osvaja s voćnošću u pravcu tamnog bobičastog voća (malina) skladno isprepletenom slatkim začinima i mineralnim nitima. U ustima slasno ali i slano, lijepo zaobljeno i s mekanim taninom, puno, gusto, čvrstog tijela, te s dugačkim finišem. ■ SERVIS: ⇗  • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

⍟ ⍟ ⍟ ⋆  (mpc/pp: XL) CABERNET FRANC 2016 – SONTACCHI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: cabernet franc • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna/regular ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova – bobica/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonia • suho/dry • 13,5 vol%

■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – estetski jako dobro/pedantly – from the points of esthetics very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo/good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, toplo, čvrste kičme, ima eleganciju. Rubinske je ne pretamne boje, s diskretnim ali punim i trajnim mirisom, bouquet odiše tamnim bobičastim voćem te po vegetalnome, fenolnome i začinskome. U ustima vino se pokazuje dosta mekanim i zaobljenime, živo, slankasto, jake strukture, dugačkog završetka s vrlo ugodnim retronazalnim osjetom ■ SERVIS: ⇗  18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

⍟ ⍟ ⍟ ⍟  (mpc/pp: XXL) AMFORA RDEČE 2015 – ERZETIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška brda, Dobrovo ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija i alkoholna fermentacija u amfori/maceration and the alcoholic fermentation: in amphora (qvevri) – koliko dugo ukupno u amfori/ in total how long in amphora: 6 mjeseci/months • dozrijevanje/maturation: bačvica, ne paljena/small casc not burnt (225 lit) – 2 godine/years ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: prigodna, zamišljena kao asocijacija na amforu/shape thought to think of amphora • 0,75 lit • INFORMACIJA/INFORMATION: obitelj Erzetič proizvodi još jednu verziju cabernet sauvignona s korištenjem amfore: kod te druge verzije postupak u podrumu suprotan se ovome za Amforu rdeče, maceracija i vrenje najprije su u drvu a dozrijevanje je poslije u amfori/Erzetič family is producing also another version of cabernet sauvignon with the use of amphora (Cabernet sauvignon Amphora 2016), the difference is that in this other version the maceration and the alcoholic fermentation are taking place in wood, and the maturation of the wine after is taking place in amphora ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork

■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno vino zgp • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno – estetski i marketinški djeluje jako dobro/pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing seems very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno lijepo raspoznatljivo, kompleksno i dotjerano, djeluje iskreno, pokazuje se kao vrlo odmaknuto od ušminkanosti aromama voća i slatkih začina (vanilija…) te dima velikog broja slasnih crnjaka s tržišta proizvedenih od sorata bogatih taninom a i kiselinom. Možda će mu upravo ta iskrenost, koja bi mu mogla prišiti i pridjev rustikalno, biti uteg za proboj u širi krug današnjih potrošača Bakhova nektara. Tamne neprobojne rubinske boje s granatnom nijansom, dobro izraženog dosta punog i trajnog mirisa, bouquet u znaku voćnosti (tamno bobičasto voće) i fino herbalnog i vegetalnog, u tom biljnom segmentu s dosta je prosušenih nota i začinskoga. Usta potvrđuju smjer registriran na nosu, gusta su i sa stanovitom dozom kremoznosti, mekana i dobro zaobljena, tanin fino zrnat i živ a djeluje osobito uglađeno. Okus fino slan, ugodno gorkast, tijelo snažno, završetak dugačak ■ SERVIS: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crvena mesa, pečenja, pirjano, divljač, tvrdi zreli sir, zreli masni tvrđi sir s plavom plijesni…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip, oblik/type, shape: bordeaux

ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

IMPRESIVNI VETERANI / IMPRESSIVE OLDIES

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE 2013 RISERVA – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: HRVATSKA Istra, Zapadna Istra, vrhunsko s kzp/premium, controlled origin, suho/dry, 13,5 vol %

_____________________________________________

Prve Vinske zvijezde u 2020

LIJEPO ISKUSTVO u ZAGREBAČKOM VINODOLU!

            Prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina Vinske zvijezde 2020 a za potrošački putokaz na korist konzumenata plemenite kapljice održano je tik prije nego što je nova gospodarica Corona izmamila policijski sat. U posebnoj maloj dvorani renomiranog zagrebačkog restorana Vinodol aktualni organizator vrednovanja – tvrtka Zlatne riječi ponudila je na kušanje naslijepo 31 uzorak što bijelih što ružičastih što crnih što mirnih što pjenušavih, što suhih što polusuhih pa do slatkih predikatnih vina.

U komisiji su bili  Antonija Čizmić, sommelijerka restorana Vinodol,  Bračanka Nina Buljević, studentica četvrte godine Agronomskoga fakulteta u Zagrebu,  pokretači ovog projekta Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, te stalni članovi komisije Marija Vukelić, WSET2, aktualna voditeljica projekta Vinske zvijezde, i Saša Zec, enolog Vina Mosaica, kao predsjednik ovog prvog  ocjenjivanja u 2020. Vina je besprijekorno posluživao stalni pratitelj projekta Damir Tomić, iz restorana-domaćina, Vinodola.

Vinske zvijezde, prva seansa u 2020: degustacijska komisija u radu (julio frangen)

 Imali smo višestruko zadovoljstvo: vina su sva osim dva uzorka bila vrlo uredna, zatim neka – štaviše dobar dio, bio ih je vrlo dobar, a nekoliko – po mojem iskustvu iz sudjelovanja na raznim ocjenjivanjima, bogme znatno veći broj od onoga koji bude uobičajeno u konkurenciji taj put – bilo je sjajnih! Uz to, u Vinodolu je bio odličan ručak, popraćen, naravno, najboljom kapljicom ostalom nakon degustacije-ocjenjivanja!

Evo rezultata

PET zvjezdica ⍟ ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

TEMET ERGO crveno 2017 (prokupac, merlot, cabernet sauvignon; 14,0 vol %) – TEMET, Jagodina, Srbija (mpc. Vintesa Zagreb: 139 kn)

ČETIRI zvjezdice ⍟ ⍟ ⍟ ⍟

GRAŠEVINA 2016 izborna berba prosušenih bobica (12,5 vol %) – PAPAK, Ilok (mpc: 120 kn)

VRANAC ANDRIJA SELEKCIJA 2016 (15,0 vol %) – PODRUMI ANDRIJA, Paoča/ Čitluk, BiH (mpc 119 kn)

TERAN 2017 (14,0 vol %) – VALENTA, Kaldir Istra (mpc. 112 kn)

TERAN 2018 Gašpar (13,0 vol %) – DOBRAVAC, Rovinj, Istra (mpc. 87,50 kn)

VENJE 2010 barrique  (14,1 vol %) – ENJINGI, Kutjevo (mpc. 79,90 kn)

JMF TINTO RESERVA 2018 (13,0 vol%) – JOSÉ MARIA DA FONSECA, Portugal (mpc: 46,90 kn Vrutak); jako dobar odnos između cijene i sadržaja

CHÂTEAU CARSIN CADILLAC (13,0 vol%) – CHÂTEAU CARSIN, Bordeaux (mpc. 55 kn, MIVA) jako dobar odnos između cijene i sadržaja

Pinot crni 2018 – Bolfan, JMF Tinto reserva 2018 – Fonseca, Teran 2018 Gašpar – Dobravac, Frankovka 2017 – Šimanović, Teran 2017 – Valenta, šampion Temet Ergo 2017 – Temet, Vranac Andrija Selekcija 2016 – Podrumu Andrija, Zinfandel Rancho Zabaco 2016 – Rancho Zabaco.

TRI ⍟ ⍟ ⍟

ZINFANDEL RANCHO ZABACO HERITAGE 2016 (14,5 vol %) – RANCHO ZABACO, Kalifornija (mpc. 104 kn, Vrutak)

FRANKOVKA 2017 (13,5 vol %) – ŠIMANOVIĆ, Pribić (mpc. 55 kn )

PINOT CRNI BOLFAN 2018 (12,5 vol %) – BOLFAN VINSKI VRH (mpc. 77 kn)

CIALLABIANCA RONCHI di CIALLA 2015 (12,0 vol %) – Azienda RONCHI di CIALLA, Furlanija Venecija Julija (mpc: 175,50 kn, Roto)

TRAMINAC CRVENI AMBER SELECTION JAGUNIĆ – opg JAGUNIĆ, Plešivica

SAUVIGNON BLANC 2018 (12,0 vol %) – KOPJAR, Varaždin (mpc. 60 kn)

POŠIP 2018 Elegance  (13,0 vol % ) – SKARAMUČA  (mpc. 100 kn)

CHABLIS 2018 Barat (13,0 vol % ) – DOMAINE BARAT, Chablis Francuska (mpc. 130 kn Vrutak)

ŠKRLET 2019 (11,8 vol %) – VOŠTINIĆ KLASNIĆ, Ivanić-Grad (mpc. 50 kn)

GRAŠEVINA 2018 (12,5 vol %) – KOPJAR (mpc. 65 k)

MENEGHETTI ROSÉ brut klasik (12,5 vol %) – STANCIJA MENEGHETTI, Istra (mpc. 120 kn)

COLETTI GRIGIO blanc natur (12,5 vol %) – KOLARIĆ, Plešivica (mpc. 100 kn)

Dok smo mi svi sada doma, vinograd kreće ili je već krenuo…