Archive | May 2014

Sajmovi – festivali – ocjenjivanja 144 2014 /UKRATKO

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOCJENJIVANJE VINA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE– U Zaprešiću je održano 11. ocjenjivanje vina Zagrebačke županije. Komisija pod predsjedanjem dr.sci. Stanke Herjavec dodijelila je, uz jedno jedino veliko zlato, 42 zlata, 49 srebra i 16 bronci, a 13 vina nije zadovoljilo. Pitanje: kako je tih čak 13 vina bilo toliko slabo da nije zadovoljilo, a na ovo finalno ocjenjivanje plasirala su se kao zlatna na prethodnim, eliminatornim vrednovanjima? Nešto je trulo u državi Danskoj…

Evo i rezultata: ukupni šampion za 2014. je slatki Traminac 2012 (92 boda) Stjepana Đurinskoga (slika) iz vinogorja Zaprešić. Đurinski, koji je s tim tramincem, s kojim je osvojio veliku zlatnu medalju i koji je šampion u kategoriji bijelih mirnih vina s ostatkom šećera, ima zaista razloga za slavlje jer sa svojim pak Tramincem 2013 zaslužio je naslov najboljega (88) i u kategoriji vina iz posljednje berbe (2013.). Šampion (88) u grupi suhih mirnih vina redovne berbe je Graševina 2013 Željka Gašparinčića, također iz Zaprešića. Prvak u grupi suhih mirnih ružičastih i crnih vina je ružičasti Pinot crni 2013 od Željka Kosa iz Nespeša kod Zeline.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Zagrebačka županija osnovala je i posebnu komisiju sastavljenu od vinski pisaca a kojoj je zadatak među zlatnim vinima dospjelim na finalno ocjenjivanje izabrati najbolji chardonnay i najbolji rajnski rizling. Chardonnayi su se u ukupnosti pokazali boljima od rajnskih rizlinga. U komisiji, kojoj je predsjedao Željko Suhadolnik, bili su Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin, Sanja Muzaferija, Dražen Kopač i Tomislav Radić. Najboljim chardonnayem proglašen je Chardonnay 2013 obitelji Kos-Jurišić iz Nespeša kod Zeline (na slici je Mario Jurišić sa suprugom Đurđicom Kos Jurišić), a među ukupno sedam podijeljenih zlatnjih medalja po bodovima mu je najbliži bio Chardonnay 2012 obitelji Jarec-Kure, iz Zeline. Prvak među rajnskim rizlinzima i jedno od samo dva podijeljena zlata u toj kategoriji je Rajnski rizling PZ Plešivice s Plešivice. Tako se na ovom ocjenjivanju poklopilo da su tri različita županijska vinogorja – Zaprešić, koji je doista ugodno iznenađenje, te Zelina i Plešivica dobili šampione!

Inače, u Zagrebačkoj županiji je 973 hektara vinograda. Ukupno je 4658 proizvođača. S brigom o više od 50 hektara je jedan, sa 20 do 50 ha nema, u grupi izmedju 10 i 20 hektara je jedan, sa pet do 10 hektara trsja ih je šestero, sa tri do pet hektara 11, s jednim do tri hektara 90, a onih koji obrađuju trsje do poivršine od jednog hektara ima 4549. Ukupna (registrirana) proizvodnja vina iznosi 25.332 hl.

Vino Ljubljanavinitaly Klenar MartelliVINO LJUBLJANA 2014.– Ocjenjivanje vina i sajam vraćaju se u Ljubljanu, grad koji je nekad bio domaćin za srednju i južnu Europu najznačajnijeg međunarodnog vinskog ocjenjivanja i sajma VINO. Kao organizator ponovno je kuća Ljubljanski sejem, a među osobito aktivnima u realizaciji strukovnoga dijela je znani koparski enolog Iztok Klenar, inače dopredsjednik Međunarodne unije enologa (UIOE), na slici (lijevo je) s predsjednikom udruge talijanskih enologa Assoenologi Giuseppeom Martellijem, koji se očekuje među ocjenjivačima u Ljubljani. Predviđeno je da ocjenjivanje bude od 27. do 29. lipnja, ali ne na sajmištu, kako je bilo prije, nego u ljubljanskom Starome gradu. U planu je da se obnovi i sajam Vino, koji se najavljuje za termin od 4. do 6. rujna. Hoće li Ljubljančani biti bolje sreće od Zagrepčana s Vinovitom na ZV-u?

Plesivica 2014 Klub predsjednikKLUB PRIJATELJA DOBROG VINA i VINSKE IGRE 2014 SA – SVIBANJSKIM SANJKANJEM! – Na poljoprivrednom gospodarstvu obitelji Jagunić na Plešivici održano je tradicijsko godišnje ocjenjivanje vina Kluba prijatelja dobrog vina 1984 sa sjedištem u Jastrebarskom. Dominik Jagunić, aktualni predsjednik Kluba što evo ove godine obilježava 30. godišnjicu kaže da je s vinima sudjelovao 31 proizvođač te da su za kušanje prijavljena 103 uzorka što mirnih bijelih, ružičastih i crnih vina redovne berbe, što bijelih i ružičastih pjenušaca, što bijelih slatkih predikata. Najviše je bilo rajnskih rizlinga, 21 uzorak. Među crnim vinima stigla su ona od Pinota crnog i Cabernet sauvignona te jedna mješavina. U kategoriji predikata zastupljene su bile kasne i izborne berbe, izbori bobica i ledeno vino.Plesivica Klub žiri 1

Degustatori-ocjenjivači bili su podijeljeni u dvije komisije kojima je predsjedao Zdenko Ivanković s Odjela za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Plesivica Klub ziriŠampioni po kategorijama su:

nearomatična vina: Chardonnay sur lie 2012, suho – Ivan Pavlečić

aromatična vina: Traminac 2013, polusuho – Siniša Šoškić

         pjenušci: POY rose, brut – Mladina d.d.

            crna vina: Cabernet sauvignon 2012 , suho – Franjo Gregorić

            predikatna vina: Traminac 2011, ledena berba , poluslatko – Siniša Šoškić. Ovo vino je i ukupni šampion ocjenjivanja

            Kako je već odavna uobičajeno, ocjenjivanju slijede klupske Vinske igre, na kojima se dobitnicima dijele odličja i na kojima je moguće i degustirati kapljicu plešivičkih vinara. Ove godine Vinske igre stavljene su sklop nove sportsko-kulturne manifestacije PLEŠFEST koja je po prvi put održana u Urbansko vrijeme. PLEŠFEST je manifestacija u organizaciji Kluba prijatelja dobroga vina i Sanjkaškog kluba Plešivica 1907 te grada Jastrebarskog. U programu pod šatorom sudjelovali su razni KUD-ovi i folklorni ansambli. Planiran je i program izvan šatora – sportska natjecanja, primjerice u maratonu, cross-vožnji biciklima, pa paraglajding, utrka odltimera, turnir u belotu, a po prvi put pružila se i mogućnost sanjkanja, dakako s obzirom na svibanjsko vrijeme kad snijega više nema, riječ je o sanjkanju sanjkama s kotačima, i to po stazi dugačkoj oko dva kilometra…

Advertisements

Istra – zemlja (i) dobrega sira! / (JOŠ) NEDOVOLJNO OTKRIVENE ČARI STANCIJE ŠPIN

  OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

TRI SU KOPNENA SNAŽNA ADUTA NAŠEG NAJVEĆEG POLUOTOKA: VINO, MASLINOVO ULJE i MLIJEČNE PRERAĐEVINE. AGROLAGUNINOJ VINSKOJ FESTIGIJI i NAJBOLJEM MASLINOVU ULJU KOJE BI SE TAKOĐER MOGLO/MORALO UVRSTITI u LAGUNIN BRAND FESTIGIA (FESTIGIA OL ISTRIA), TREBALO BI, NA TEMELJU NJENE POKAZANE KAKVOĆE, PRIDRUŽITI i LOKALNO RADNO ZVANU GRANU ISTRIANU, KOJA i TE KAKO ZAVRJEĐUJE KATEGORIJU FESTIGIA

Kad automobilom iz pravca Rijeke i odmah nakon tunela kroz Učku ulazite na istarski poluotok odnosno kad sa slovenske strane prijeđete na hrvatski dio Istre dočekuju vas veliki drveni panoi na kojima stoji ISTRA – ZEMLJA DOBREGA VINA. Slažem se, ali obavijest hitno zahtijeva dopunu, jer Istra se dokazala i kao ZEMLJA DOBREGA ULJA od ulike i kao ZEMLJA DOBREGA SIRA. I još nešto: kad sam nedavno bio u Istri zapazio sam da su boje na spomenutome panou uz glavnu prometnicu poprilično izblijedile, i sada ta važna obavijest o Zemlji dobrega… umjesto da ima udarni učinak vizualno djeluje nekako ofucano i otužno, kao da se odnosi tek na neka davna vremena. Stvar ispraviti POD HITNO! Na pragu smo pune turističke sezone, nama trebaju u većem broju upravo takvi gosti kojima je informacija o dobrome vinu, siru i ulju bitna, naime takvi gosti u pravilu su eno-gastronomski obrazovani i dobri su potrošači, što je još bitno – nisu nužno samo sezonci

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGoran Kramarić, glavni direktor Agrolagune, ispred Stancije Špin

Nije čudno što su se u porečkoj Agrolaguni odlučili na izložbi Vinistra 2014 svoj prostrani štand urediti da bude u tonu njihove Stancije Špin koja kod Tara ima velike pašnjake za ovce i modernu siranu. Agrolaguna ima što pokazati! A posve je i logično što se na tom štandu, uz niz zlatom okićenih Agrolaguninih vina (2014. za Laguna Vina odlična berba i – prije berbe!; vidi prilog o Vinistri!) na kušanje nudilo Laguna sir te Laguna maslinovo ulje, jedno od najboljih u Istri i jedno od u toj kategoriji kakvoće maloprodajnom cijenom zacijelo najpovoljnijih.

Nepunu godinu nakon službenog otvorenja Stancije Špin i nakon puno dogovaranja oko posjete, na licu mjesta dočekao me Goran Kramarić, glavni direktor Agrolagune, sa svojom ekipom vezanom uz sirarstvo i turizam, naime Stancija Špin duboko je uključena – opet logično! – i u turističku ponudu koja obuhvaća razgled pašnjaka, susret s ne samo s ovcama nego i s istarskim magarcem i istarskim boškarinom, zatim prigodni uvid u proizvodnju sira, te degustaciju sira, ulja, vina… Pa da tekstom i slikom krenemo na kratko putovanje istarskom sirnom stazom s pozicije Stancije Špin.

– Priča počinje u davnini, naime postoje materijalni dokazi da je na ovome predjelu tradicija uzgoja ovaca za mlijeko i sir stara najmanje tisuću godina. Na Gradini, uzvisini nedaleko od Stancije Špin, postoje ostaci rimske farme. A u 13. stoljeću spominje se put što dolazi iz pravca Vižinade, prolazi Stancijom Špin i spušta se do Tarske vale. Tim su putem stari Ćići, koji su naselili područje Ćićarije, vodili svoja stada ovaca prema moru na zimsku ispašu. Iskusni stočari prepoznali su da je trava na visoravni iznad rijeke Mirne posebno sočna i mirisna – govori Goran Kramarić, i dodaje: – Nekad je ovaj predio bio zarastao u makiju, a onda se zahvaljujući kozama, koje su pobrstile nisko raslinje, dobio sjajan prostor za ovce. Blizina Jadranskog mora znači sunce, sol i opojne mirise mediteranskih trava, a rijeka Mirna te Učka u blizini brinu o svježini. Kamena ovdje nema, nema ni industrije,  tako da smo na zaista jedinstvenoj mikrolokaciji idealnoj za uzgoj stoke za mlijeko i za proizvodnju mlijeka i mliječnih prerađevina.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAStancija Špin, ovce, koje pasu slobodno, na otvorenome i, dolje, boškarinOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kompleksom u kojemu se odvija proizvodnja mlijeka i sira i gdje se primaju gosti na kušanje dominira stara istarska gospodarska zgrada od kamena, oko koje je zelenilo što uređenošću spada i u domenu parkovne arhitekture. Uz tu staru i dakako unutra renoviranu kuću nova je zgrada u kojoj je moderan proizvodni pogon iz segmenta mljekarstva, dakle isprepliću se domaća tradicija, draga oku i duši, i suvremena tehnologija koja omogućava radost današnjem, educiranom nepcu. Agrolaguna se inače stočarstvom bavi nekih tridesetak godina, a u posljednje vrijeme otkako je proradila nova sirana izlazi sa serijom jako dobrih  do odličnih sireva.

– Posjed Stancija Špin obuhvaća 110 hektara pašnjaka za ovce. Kravlje mlijeko otkupljuje se od probranih kooperanata. Ovdje imamo 1500 ovaca, kojima društvo rade pet magaraca te mužjak, ženka i tele boškarina, oni su tu kao prepoznatljivi pečat Istre i svojevrsni za kraj autentični ukras. Sira se i skute godišnje proizvede gotovo 300 tona, nekih 30 tona otpada na čisti ovčji sir, oko 70 tona na miješani ovčji i kravlji, te 110 do 120 tona na kravlji sir, nešto ima i sira od mješavine kozjeg, kravljeg i ovčjeg mlijeka. Skute bude oko 60 do 70 tona. Usput, vinogradarstvo Agrolagune počiva na 610 hektara vlastitih vinograda, a maslinarstvo na 220 hektara maslinika sa 65.000 stabala masline, godišnja produkcija maslinova ulja kreće se oko 100 tona – veli mi Suzana Diklić, voditeljica marketinga, koja brigu vodi još i o animaciji i prihvatu turista, pa navodi kako godišnje degustacijsku dvoranu Agrolagune u sklopu podruma i uljare u Poreču te Stanciju Špin obiđe najmanje oko 11.000 posjetitelja, bilo da dolaze u grupnim aranžmanima bilo individualno. Stancija Špin djeluje nešto intimnije, objašnjava Suzana, i tu radije primamo manje grupe te individualce, na janjetinu, sir, maslinovo ulje i druge istarske specijalitete, te dakako vino.

OLYMPUS DIGITAL CAMERALuana Kušće Vodopija i Suzana Diklić, uz bogatstvo Lagunina stola, prava ikebana!

A Luana Kušće Vodopija, tehnologinja i voditeljica proizvodnje u sirani Špin, strukovno dopunjuje:

– Svi naši sirevi spadaju u grupu tvrdih. Razdoblje dozrijevanja je od 60 dana naviše. Miješani Tris od kozjeg, kravljeg i ovčjeg mlijeka dozrijeva i do 90 dana. Unutar tih kategorija postoje i posebnosti kao sir utopljen mjesec dana u masulj od Terana, sir utopljen dva mjeseca u vino teran u barriqueu, pa sir s tartufom, sir držan u pasti od masline 30 dana, a, kao najnovije, je 10-kilogramski kolut kravljeg sira rađen tehnologijom kakva se rabi za nadaleko znani talijanski grana padano, taj sir minimalno zrije 12 mjeseci, a idemo i na stepenice više, na 18 pa na 36 mjeseci. Zasad sireve proizvodimo samo od pasteriziranog mlijeka, no namjera je da dio proizvodnje bude i od onoga nepasteriziranoga.

Taj sir, koji radno nazivaju grana istrijana, uistinu je sjajan i nije mi jasno zašto se s njime jače ne izlazi u javnostMožda stoga što ga još nema u dovoljnoj količini.

Luana Kušće Vodopija je inače i predsjednica jedne od sedam istarskih udruga proizvođača mlijeka koji su vezani uz dvije sirane. Istarski mljekari rade na stvaranju klastera mljekarstva i sirarstva i žele što prije od Istre stvoriti i brend na području sira, kako su već stvoreni brendovi za vino i maslinovo ulje Istre…  ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZasireno mlijeko – gruš – dolazi cjevovodom do stanice s kalupima i stavlja se u njih

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMladi sir vadi se iz kalupa

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPostolje sa složenim mladim sirom uranja se u salamuru

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKolutovi zasoljenog sira premazuju se maslinovim uljem

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZrionica siraOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPosuđe za sirutku i vađenje sirutkeOLYMPUS DIGITAL CAMERA

7 a Spin Laguna sir putokazPoziv na degustaciju

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAGrana istriana – Festigia

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOl Istria Agrolaguna: maslinovo ulje različitih sorata

OLYMPUS DIGITAL CAMERADesert: mousse od skute s uljem ascolana!

OLYMPUS DIGITAL CAMERANije neobično – nego je to, dakako, pohvala Agrolaguni! – da do Stancije Špin svrati i direktor hotela Kempinski Peter Knoll

Vinistra 2014/NAJVEĆI i TE KAKO MOŽE BITI i NAJBOLJI!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OVE GODINE u POREČKOJ ŽATIKI ZA AGROLAGUNU ZLATNA BERBA i PRIJE REDOVNE BERBE: 10 MEDALJA NAJVIŠEGA SJAJA ZA VINA LAGUNA!

Ono što je veliko ili najveće ne mora biti i najbolje, štaviše vrlo često i nije. Međutim u slučaju porečke Agrolagune u kontekstu ovogodišnjeg, 21. sajma Vinistra pokazalo se da najveće i te kako može biti i najbolje!

Vinistra Stancija SpinPorečka Agrolaguna na Vinistri 2014 imala je sjajnu berbu medalja za vina. Slavljenik, koji je htio pokazati i druge adute, odlučio je svoj štand nazvati Stancija Špin, po imanju kod Tara na kojemu uzgaja ovce za odličan sir

Agrolaguna, čija je Bakhova marka Vina Laguna i koja je najveći proizvođač plemenite kapljice u Istri, na ocjenjivanju vina u sklopu Vinistre 2014 osvojila je najviše medalja najvišega sjaja, konkretno riječ je o zlatnim odličjima za Cabernet sauvignon 2010 Festigia, Cabernet sauvignon 2011 Festigia, Castello 2011 Festigia i Castello 2012 Festigia, Merlot 2010 Festigia, Teran 2013, te za Malvaziju 2013, Malvaziju 2013 Festigia i Malvaziju 2012 Festigia.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnologinja Agrolagune Sabina Salamun na štandu Agrolagune nudi zlatna Vina Laguna na kušanje međunarodnom degustatoru i uvozniku Paulu Robertu Blomu iz Nizozemske. Dolje: enološki trio (tris) Agrolagune Miroslav Latal, Sabina Salamun i Milan Budinski, zaslužni za ostvarenje, pokeraškim rječnikom, i mnogo više od Trisa – Flash Royal!Vinistra Laguna Latal Salamun Budinski

S teranom iz 2013 u kategoriji mladih vina Agrolaguna je osvojila i šampionsku titulu. Enologinja Sabina Salamun pokazala je i brončanu medalju s International Wine Challengea 2014 za Malvaziju 2013.

Inače, šampioni po kategorijama na Vinistri 2014 su Istarska malvazija 2013 od Deškovića kod mladih vina a u grupi zrelih vina, iako je – barem tako stoji u katalogu Vinistre, na ocjenjivanju Svijet malvazija 2014 najviše bodova (88) osvojilo vino Alba antiqua 2010 od Ivice Matoševića, šampionom je, kao rezultat doigravanja, proglašena Malvazija istarska 2011 bijela zemlja Collina (85,50) kuće Cattunar iz Brtonigle. Šampion u zrelom teranu je Teran 2011 obitelji Benvenuti, a šampion u refošku je Refošk 2009 Kolinski od Sterasa iz Izole.

OLYMPUS DIGITAL CAMERATata i sin Benvenuti, u Poreču 2014 bili su šampioni u kategoriji zrelog terana s Teranom 2011, te osvajači i zlata za Muškat momjanski 2009 i za Malvaziju 2010 Anno Domini

Kad govorimo o malvaziji i teranu kao glavnim eno-obilježjima Istre, vedra vijest za Gianfranca Kozlovića, koji je na Concours Mondialu 2014 – rezultati su objavljeni baš za trajanja Vinistre! – osvojio srebra za svoje Malvaziju 2011 Santa Lucia i za Teran 2012 (inače, drugi laureat u Bruxellesu je Kutjevo d.d. iz Kutjeva sa zlatom za Graševinu 2012 Turković i srebrom za Traminac 2012).

________________________________________

ISTRA – Istra ima oko 3088 hektara vinograda. Nekih 2670 je proizvođača vina. Samo su dva s posjedom većim od 50 hektara pod trsjem, 10 ih brine o vinogradima između 20 i 50 ha, 23 su između 10 i 20 ha, 60 između pet i 10 ha, 70 između tri i pet hektara, 286 s jednim do tri hektara, a 2219 njih obrađuje do jedan hektar. Najzastupljenija je (u hrvatskim razmjerima druga po rasprostranjenosti) sorta Malvazija istarska, koja obuhvaća 1756 hektara, što je 8,3 posto na razini Lijepe naše. Proizvodnja vina u Istarskoj županiji kreće se oko 86.662 hl. ■

________________________________________

U novoj modernoj dvorani Žatika gdje se posljednjih godina održava Vinistra, koja bi se, valjda ipak, trebala maksimalno usredotočiti na promidžbu proizvoda našeg najvećeg poluotoka (pa, tako se i nazvala: Vinistra!)  ove se godine moglo vidjeti i veći broj vinara-izlagača koji nisu iz Istre a niti su joj susjedski blizu, primjerice zapazili smo štand udruge Graševina Croatica, Vino Zagorje dakako s proizvođačima iz Hrvatskog zagorja, pa Stjepana Đurinskog iz Zaprešića, Valtera Sirka iz Kranja, Jurija Hlupiča iz Maribora…  Je li se, to, nešto događa s ovom izložbom?   ♣

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAGianfranco Kozlović, u Poreču zlatni s Teranom 2013 i s Muškatom momjanskim Sorbus 2012. Kozlović je na fotki dok sa Sašom Špirancem vodi radionicu o teranu, a u tome trenutku još nije znao za osvojena srebna s Teranom 2012 i s Malvazijom 2011 Santa Lucia na Concoursu Mondial de Bruxelles u Bruxellesu…

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠtand obitelji Radovan iz Radovana: vino stabilnog i u kakvoći uvijek pouzdanog Franka prezentiraju Frankova supruga i kćerka

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAZajedno, veselo, uz dobru čašicu – Istra, Plešivica, Dalmacija, Slavonija. Slijeva na desno su Martin Vuković, novinar-urednik na HRT, Robert Brkić, enolog Mladine, porečki šampanjer Đordano Peršurić, te dalmatinska delegacija na čelu s vinarom Matom Violićem Matuškom iz Potomja

 ______________________________________

U posjetu OPERACIJA KRALJEŽNICA i OPERACIJA PRECJEPLJIVANJA NA MALVAZIJU, TERAN i REFOŠK -Dugo je tome težio, jer uvidio je koliko je za kakvoću važno – upravo u proizvodnji kojoj se od početka priklonio – imati dovoljno velik i uređen podrumski prostor. Napokon je uspio srediti oko 300 četvornih metara za podrum za dozrijevanje vina te, zasebno, iznad, još 140 četvornih metara površine za prihvat gostiju na degustaciju. Riječ je o osebujnome Giorgiju Claiju, koji uglavnom ne nastupa na sajmovima pa ni na Vinistri, stoga sam boravak u Istri iskoristio i za skok k njemu u Krasicu. OLYMPUS DIGITAL CAMERA Clai, kojega sam zatekao u bolovima u kičmi i uznemirenoga zbog skorašnje operacije na kralježnici na koju se spremao, nema puno vinograda a kako ide na niske prinose – govori da čak i kod loza grožđe s kojih je namijenjeno za pjenušac rod ne prelazi 1,5 kg – nema ni puno vina. Danas obrađuje osam hektara pod trsjem, uzgaja najviše Malvaziju istarsku, slijede Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon i Muškat momjanski od bijelih te Teran, Refošk, Merlot i Cabernet sauvignon od crnih sorata. I bijela vina kod njega nastaju s maceracijama – primjerice Malvazija sv. Jakob macerirana je četiri mjeseca i treba joj barem tri godine sazrijevanja u bačvi – pa i ona kao i crna i pjenušci. zahtijevaju dulji boravak u podrumu prije izlaska na tržište. Veći podrum s više prostorija nužan mu je bio da bi imao gdje vino kvalitetno držati na dozrijevanju i da bi kapljica razvojem kroz dovoljno vremena u bačvi pa potom i u boci dobila u jačoj odnosno punoj mjeri na dodanoj vrijednosti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU novom podrumu: dovoljno mjesta za višegodišnje dozrijevanje mirnih vina u bačvama i pjenušca u buteljama

 – Ovaj novi podrum sam počeo graditi prije dvije godine, i napokon je eto u funkciji. Koncipiran je na način da se maksimalno može koristiti slobodni pad, tako da se vino pri pretakanju ne maltretira pumpom. Ovako se i štedi na energiji, potrebnoj za rad pumpe. Sad ću se moći u potpunosti kako ja zamišljam da treba posvetiti vinima. Namjera mi je internacionalne sorte precijepiti na Malvaziju istarsku i Teran odnosno Refošk, tako da bi moja vina i stopostotno odisala Istrom. Želim kompletno ostvariti to da potrošači i ne gledajući etiketu preko mojih vina prepoznaju mene kao autora i kraj u kojemu živim i radim. U planu je da povećam količinu pjenušca koji zasad proizvodim od 80 posto malvazije te 20 posto plavine i chardonnaya, te da radim dva tipa malvazije, jedan svježiji tip koji bi bio spreman za tržište već godinu dana nakon berbe i jedan tip s dugim maceracijama i dugim dozrijevanjem u bačvi. Crna vina bazirat će se na teranu i refošku. Moj refošk Brombonero, koji proizvedem samo u najboljim godištima, dozrijeva u velikoj bačvi između dvije i pola, i tri godine. Vidljivo je bilo da unatoč bolovima u križima Giorgio sav sjaji od zadovoljstva, ne samo zbog novog podruma nego i s obzirom na to kako je sasvim slučajno nedavno došao do dva hektara vinograda na, kaže, odličnoj poziciji i ne daleko od kuće gdje živi i gdje mu je i podrum.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAClaijeva nova kušaonica

– Jedan Amerikanac iz New Yorka koji je u SAD slučajno bio došao u doticaj s mojim vinom odlučio je u Istri kupiti teren za kuću za odmor. Ispalo je da je naišao na parcelu u blizini moje kuće i zainteresirao se baš za nju. Interesent za kupnju sam zbog dobre pozicije za vinograd bio i ja. Amerikanac me pretekao i kupio teren, i u jednom razgovoru s lokalnim stanovnicima s kojima je postao susjed spomenuo da je u SAD pio vino od nekog Istranina Claia. I tako je došlo do upoznavanja. Kazao sam mu zašto sam pikirao na to zemljište. Sprijateljili smo se, a kako Amerikanac nije imao namjeru ovdje se baviti vinogradarstvom, dopustio mi je da koristim vinograd…. ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERALijepi ambijent dvorišta, s pogledom i na vinograde Giorgia Claia

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVesna Clai, Giorgiova supruga, s pjenušcem, koji se sve više traži kako vrijeme postaje toplije. Specijalitet gospođe Vesne: istarski pršut kratko prepečen i podliven vinom te ukrašen jajem (od domaće kokice) te poslužen s odličnom palentom!OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Urbanovo 2014/ VELIKA HRANA u MALOJ HIŽI: MEĐIMURSKI HESTON BLUMENTHAL

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

PRETJERANO? JESTE, ALI i – NIJE! BRANIMIR TOMAŠIĆ SKLON JE INOVACIJAMA i EKSPERIMENTIRANJU U KUHINJI, DODUŠE NE TAKO EKSTREMNO KAO TUSTI PATAK…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMala hiža – dvorište

Pretjerano? Jeste, ali i – nije! Pogledajte: bez kose, s upečatljivim crtama lica, samouvjeren, gourmet par-excellence, ljubitelj plemenite kapljice koji i te kako pazi da mu vinska karta bude raznovrsna i bogata te da počiva na visokokvalitetnim proizvodima s visokom zastupljenošću onih ih njegova kraja… Sklon inovacijama te eksperimentiranju u kuhinji, doduše ne tako brutalno ekstremno kao Blumenthal. Njegov stol nije, kao onaj u Fat Ducku, pozornica s obiljem efekata znanih nam iz šoubiznisa kao suhi led što stvara maglu iz koje, poput rockera na sceni, postupno izranja jelo, slušalice preko kojih čujete smirujuće zvukove (morskih valova dok jedete školjke servirane na pijesku), i drugi predmeti iz prirode predviđeni da dočaravaju neki ambijent odakle su namirnice rabljene za jelo (šljunak, mahovina…). Njegov izričaj u vizualnom, mirisnom i okusnome smislu u skladu je s našim južnjačkim mentalitetom, nova rješenja vezana uz (tradicijsko) jelo i servis toga (umjetnički a ne tek tehnički) moderniziranog jela idu u pravcu uporabe sezonskih namirnica (kopriva, medvjeđi luk, gljive, povrće, jagodičasto i bobičasto voće…) i njihovih neuobičajenih ali kako se pokazuje vrlo uspješnih kombinacija (primjerice: u istome jelu bučino i maslinovo ulje!), a atrakcijama koje se nude kod Tustog Patka, i koje tamo stalno treba izmišljati do umora da se gostu naviknutom na uvijek nešto novo pa i donekle šokantno ne dosadi, ovdje uspješno parira jedinstveni ambijent kako interijera tako i eksterijera. A taj ambijent, skupa s ponudom, slika su Međimurja, običaja u toj regiji i suvremenoga što počiva na tim običajima, i ne da ga nije potrebno mijenjati nego bi bilo i žalosno mijenjati ga.

Znate li o kome govorim? Pa, o Branimiru Tomašiću i njegovom kultnom restoranu Mala hiža u međimurskom selu Mačkovcu. Mala hiža već godinama slovi ne samo kao najbolji restoran u tome dijelu Hrvatske nego i kao jedan od ponajboljih u Lijepoj našoj, a o tome svjedoče kako odličan posjet restoranu tako i odnedavna, otkako je proradio i smještaj, gotovo stalna zauzetost nekoliko gostinjskih apartmana, ali i službena priznanja stručnjaka za enogastronomiju i ugostiteljstvo, najnovije je s nedavnog proglašenja  izbora Dobri restorani za 2014 a na kojemu je Mala hiža zauzela peto mjesto na rang-listi 100 najboljih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABranimir Tomašić: uspješan spoj tradicije i inovacije

– Na blagim brežuljcima i ravnicama Međimurja oduvijek se dobro jelo. Međimurska tradicijska gastronomija osebujna je i isprepletena brojnim sjajnim jelima domišljatih kulinarskih majstora, prožeta je austro-ugarskim utjecajima.Pripremaju se raznovrsne krepke juhe, koristi se puno povrća i mliječnih proizvoda, obilje je mesnih jela, mahom nešto jačih, poput dimljenog mesa, neizostavna je tjestenina poput trganaca i širokih rezanaca, kruh se peče od kukuruza, raži, ječma, a za desert se uživa u gibanicama, orahnjači… – kaže Branimir Tomašić.

 I dodaje:

– U današnjem ubrzanom ritmu života, u nedostatku vremena, autohtona kuhinja često se nepravedno zapostavlja. Mi u Maloj hiži nastojimo biti na braniku tradicijskih međimurskih jela bilo da se držimo i tradicijskih recepata i načina prigoitavljanja, bilo da tradicijska jela uzimamo kao polazišnu točku za osmišljavanje jela s notom inovativnosti u skladu s današnjim vremenom.Osluškujem suvremene trendove, reakcije gostiju te sa zadovoljstvom istražujem nove granice i moderne mogućnosti međimurske gastronomije. Za našu kuhinju možemo reći da je građansko-pučka ali istodobno i istraživalačka, inventivna, sezonska.Naša ponuda jela sadrži mjesečni sezonski jelovnik s kreacijama zavisno o sezoni pojedinih namirnica, zatim jelovnik klasika Male Hiže kroz godinu, kao i listu nekoliko jednostavnijih i pristupačnijih jela u sklopu turističkih menua. Vinska karta sadržava vina 30 međimurskih vinara, kao i svih poznatijih hrvatskih vinara, pa i veći broj stranih, ukupno oko 150 etiketa. Pohvalit ću se, primjerice, da imam sva ponajbolja vina od našeg Plavca maloga. S obzirom na krepku kuhinju a i s obzirom da imam dosta gostiju iz inozemstva koji su uživali u plavcima na odmoru u Dalmaciji a i onih koji su samo čuli za plavce pa ih žele kušati, kod mene je velika potrašnja za rasnim južnim crnjakom.I još nešto: Mala hiža odnedavno ima mogućnost pružanja smještaja u dvjema luksuzno uređenim sobama i jednom prostranom apartmanu.   ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMala hiža – pogled u restoran

??????????????????????Mala hiža – mala soba … Mala hiža – velika soba??????????????????????

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERABranimir Tomašić u vsvom vinskom podrumu u Maloj hiži: većma su tu etikete međimurskih proizvođača (logično!) te ponajbolji dalmatinski plavci

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZačinsko bilje iz vlastitog vrta

OLYMPUS DIGITAL CAMERAModerna kuhinja, brojna ekipa kuhara i – na čelu piramide Branko Tomašić, koji redovito daje posljednji dodir

MENU

 Mala hiza Terina i meso iz tibliceMala hiža predjelo: terina – pašteta od pačjih prsa, svinjskog lungića, gusje jetre, punjeno šparogama i prepeličjim jajima, na popečenom domaćem kruhu i rigi, sa salaticom od šparoga, jagoda, bosiljka i metvice, te meso i kobasica iz tiblice, suhi jezik, sir s vrhnjem, domaća paštetica od slanine, brzo kiseljene međimurske šparoge

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAJuha od koprive i medvjeđeg luka

OLYMPUS DIGITAL CAMERATemfani kunić i ždrebeći ramstek u vlastitom umaku, savijača sa šparogama, prosom, krumpirom i začinskim biljem, mladi krumpir, mrkvica i šparoge sotirane na maslacu

Mala hiza Pohana bazga i agacija, sladoled od bucePohani cvjetovi bazge, te bagrema s metvicom i preljevom od svježih jagoda

 Mala hiza Nepecena gibanicaNova, nepečena gibanica Mala Hiža. Tomašićeva inovativna varijanta međimurske gibanice. Razlika između klasične međimurske gibanice i ove je u pripremi nadjeva: jabuke se preliju vrućim sirupom od vode, šećera, limuna i kore jabuke, a mak i orasi se prokuhaju u mlijeku. Konzistencija nadjeva je ne pretvrda-ne premeka, tako lijepo sjednu. Između slojeva se stavljaju i tanki listići čokolade, a kad se gibanica složi na tanjur poškropi se bučinim uljem

URBANOVO 2014/ PUŠIPEL u GLAVNOJ ULOZI

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

PREPUNA DVORANA NA FESTIVALU VINA u ŠTRIGOVI u SKLOPU TRADICIJSKOG PRAZNIKA u MEĐIMURJU! URBANOVO JE ZACIJELO MANIFESTACIJA S VELIKIM TURISTIČKIM POTENCIJALOM, i ŠTETA JE AKO ONA u SMISLU POSJETE BUDE TEK U OKVIRU DOMAĆEG DVORIŠTA

Prava košnica u školskoj sportskoj/festivalskoj dvorani u Štrigovi, gdje je održan Festival Pušipela, u sklopu u Međimurju tradicijske svečanosti Urbanovo! Iduće godine organizator će svakako, da bi dobio na prostoru pa da bude ugodnije i za izlagače i posjetitelje, trebati razmišljati ili o promjeni dvorane ili o šatoru kojega bi spojio s dvoranom!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGužva u dvorani na Festivalu pušipela 2014

 Međimurci doista već dugo obilježavaju Urbanovo, tj. Dan sv. Urbana, koji se slavi, gle, na Dan Mladosti, 25. svibnja! Predio oko Štrigove, međimurskog vinskog centra, bude u ozračju klasičnog starog proščenja, u koje su ukomponirane, logično, i prezentacije lokalnih vinara i njihove plemenite kapljice s Pušipelom kao glavnom zvijezdom. Za one koji možda još ne znaju, Pušipel je lokalni naziv za sortu Moslavac, Šipon odnosno Furmint i vino od nje, i s njime je Međimurska županija sa svojim vinarima krenula u stvaranje svoje robne marke plemenite kapljice. Lijepo je bilo vidjeti dvoranu s vinarima punu kao šipak, no pitanje je i koliko je tu a i poslije na Danima otvorenih podruma i na urbanovskom proščenju bilo i posjetitelja sa strane, naime koliko god je dobro da se Urbanovo odvija za lokalni živalj toliko je i žalosno  ako manifestacija takvog turističkog potencijala ostaje u smislu posjete i dalje tek u tom okviru domaćega dvorišta.

Medjimurje WOW PauzaUz pomoć članica zagrebačke udruge žena u vinu WOW Međimurci su ove godine stigli i do Zagreba da najave Festival pušipela i Urbanovo. Na slici u zagrebačkom restorančiću Pauza su, uz wowice Sanju Muzaferija, Mariju Vukelić i Alis Pečarić Marić, Rudi Grula, Tanja Hažir, Ana Hranilović, bračni par Kocijan te Ivan Goričanec

Međimurci, koji se već godinama rado hvale da bez problema plasiraju svoju godišnju produkciju i da ako se s bocama i demižonima i zapute prema Zagrebu kao metropoli i najvećem tržištu vino prodaju usput još i prije nego li prevale polovicu udaljenosti (cca 90 km) do Zagreba, dosad se uglavnom nisu suviše trsili propagirati svoju svibanjsku eno-gastro-običajnu i visokopotencijalnu turističku svetkovinu izvan granica svoje županije ne bi li privukli goste što će tamo i potrošiti (ostaviti) ponešto para, međutim u najnovije vrijeme kao da su se pomalo počeli buditi i da okreću ploču, međutim to je sve još nekako nježno, umjesto da su u tome agilniji. Najave vezane uz Urbanovo ove su godine organizirali izvan svoje županije eno-gastro prezentacijama u Varaždinu (café bar My Way) i, uz pomoć ženske udruge WOW, u zagrebačkom Mariovom bistrou Pauza. U Metropoli bi priča bila daleko uvjerljivija da su se međimurski vinari skupili u većem i reprezentativnijem broju… Ako su tu već bili Rudi Grula, voditelj projekata pri Turističkoj zajednici Međimurske županije, Ružica Rašperšić, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Rujana Bašić Srpak iz Turističke zajednice Vukovara, logično je bilo da uz pristigle proizvođače Kocijana te Tanje Hažić vidimo i predsjednika udruge međimurskih vinogradara/vinara i još kojeg istaknutijeg tamošnjeg vinara…. Novinari su zasigurno imali pitanja za njih vezana ne samo uz Urbanovo nego i uz udrugu, sortu i vino pušipel, vinski turizam…

 ___________________________________

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA– Međimurska županija nalazi se u najsjevernijem dijelu Republike Hrvatske i graniči sa Slovenijom i Mađarskom. Kulturna baština ove županije počiva na bogatoj ponudi povijesnih građevina, zavidnom broju sakralnih objekata i tradiciji cIjelog područja.

Velik broj muzeja, galerija i zbirki zajedno te niz župnih crkvi, kapela i samostana pridonose boljem shvaćanju kulturne baštine županije. Najznačajnije sakralne građevine u županiji su Crkva Sv. Nikole i Crkva Sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu, Kapela Sv. Jelene u Šenkovcu… Ne smiju se izostaviti dvorac Zrinski u Čakovcu, Dvor Feštetid u Pribislavcu, Dvor Fodroczy u Štrigovi.

Bogatstvo  narodne nošnje, prikazi narodnih običaja i drugo etnografsko blago mogu se doživjeti u etnografskoj zbirci  Muzeja Međimurja u Čakovcu,  u zbirkama kulturnih udruga: u Kotoribi, Svetoj Mariji, Maloj Subotici i privatnim zbirkama obitelji Lucije Krnjak u Mačkovcu i obitelji Stanka Trstenjaka u Marofu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABrat i sestra Lovrec, djeca prof. Franje Lovreca iz Svetog Urbana: standardno lijepa čista i uredna vina – zeleni silvanac, sauvignon, sivi pinot, rajnski rizling, žuti muškat te ružičasti syrah i mješavina Viteško crno od cabernet sauvignona i syraha

U Međimurskoj županiji ima 532 ha vinograda i oko 730 proizvođača vina, najviše – 628 – ih obrađuje do jednog hektara vinograda. 70 ih ima od jednog do tri hektara, 18 od tri do pet hektara, 11 između pet i 10 ha… a samo jedan više od 50 ha. Po službenim podacima, godišnje se u Međimurju proizvede oko 19.200 hl. Prevladava bijeli sortiment, a od sorata, uz zaštitni znak Moslavac ili Šipon ili Furmint, po domaće Pušipel, rašireni su Graševina, Sauvignon, Silvanac zeleni, Chardonnay, Pinot bijeli, Rizling rajnski, Traminac, Muškat žuti, od crnih ima Pinota crnoga, nađe se i cabernet sauvignona pa i – Syraha! ■

____________________________________

O ovogodišnjem Urbanovu s lica mjesta sljedeće: manifestacija je trajala više od tjedan dana, a počela je u petak u Štrigovi s Festivalom pušipela, uz nastup petnaestak međimurskih vinara i dobru ponudu tipičnih međimurskih specijaliteta. Gosti na festivalu bili su vinari Osječko-baranjske županije te Gradišća (Burgenland), na degustaciju su ponuđeni i šiponi iz Slovenije odnosno furminti iz Mađarske. Vinske radionice su održali Ivana Alpeza na temu Pušipeli u fokusu međunarodne ocjenjivačke komisije, Christian Zechmeister, voditelj tijela Wein Burgenland, o vinu Gradišća, Goran Perić o novostima iz enologije u 2014, u Maloj vinskoj školi priču o šampanjcima te pjenušcima s osvrtom i na one iz Međimurja ispričala je zagrebačka sommelijerka Jelena Šimić Valentić, a o  vodi u vinu tj. gemištima govorio je Ivo Kozarčanin Bakhov sin. Animacija na vinskoj cesti bila je tema Romane Lekić, tokajce iz mađarskog Tokaja predstavio je Cseke Gabor. Nenad Trifunović Vinopija govorio je o međimurskome vinu danas. Nisu izostale žene u vinu: Marija Vukelić i Irena Lučić  WOW kazale su koju o ženskom nosu u vinu,

OLYMPUS DIGITAL CAMERARudi Grula iz Turističke zajednice Međimurja, te Jelena Šimić Valentić i Ivo Kozarčanin, koji su u okviru Festivala pušipela imali radionice

Festivalu međimurskih vina slijedili su Dani otvorenih podruma, te Vinske igre Urbanovo 2014, a veliko finale – Vinski bal – odvijalo se u Železnoj Gori u restoranu Trebotz koji vodi vinogradarsko-vinarska obitelj Jakopić .

ODLIČJA

U sklopu Urbanovoga bilo je i vrednovanje vina od sorte Pušipel, Moslavac, Šipon, Furmint. Ocjenjivačku komisiju predvodila je Ivana Alpeza, predstojnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo pri Hrvatskom centru za poljoprivredu selo. Uz međimurska vina natjecala su se i slovenska i mađarska.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAJedan od šampiona, s nekoliko zlata: Zdravko Dvanajščak sa suprugom

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAMilan Hlebec iz slovenskoga Koga, osvajač velike zlatne medalje za Šipon 2012 izbornu berbu prosušenih bobica. Hlebecovi, koji vode turistično-vinogradnišku kmetiju, uz predikate proizvode mirna bijela i crna vina (vrlo pitak voćni zweigelt it 2012!), pjenušac (charmat) te destilate. Jedan od destilata nazvali su Kognac, poigravajući se prvim slovom naziva tako da su, zadržavajući sugestiju na cognac (konjak) ponudili i informaciju o tome u kojemu se mjestu (Kog) to njihovo piće rađa. Ne strahuju od Francuza zbog mogućih problema s nazivom (cognac je zaštićen) upravo zato što prva tri slova označavaju njihovo selo. Taj svoj kognac rade od mošta – i to od po trećine moslavca, graševine i sauvignona –  provrelog do oko 90 posto, a koji ide odmah, i bez dodavanog SO2, u destilaciju. A ona je dvostruka. Potom destilat odlazi na dozrijevanje u rabljenu bačvu od 240 litara i tu bude godinu dana. Bačva je smještena na otvorenome ispred kuće, tako da bude i na suncu i na kiši, hladnoći i vrućini. Poslije godine dana u drvetu destilat se utoči u staklene demižone zapremnine 54 litre, gdje provede šest godina, potom se puni u bocu za tržište

Najbolje ocijenjeni pušipeli, s osvojenom velikom zlatnom medaljom, su Moslavac 2002 izborna berba bobica od Agromeđimurja, zatim Šipon 2012 izborna berba prosušenih bobica od Milana Hlebeca iz Slovenije te Šipon 2007 ledeno vino PRA vino Čurin Prapotnik također iz Slovenije, dok je šampion u grupi vina redovne berbe Pušipel 2013 classic Dvanajščak Kozol Zdravka Dvanajščaka iz Dragoslavca, inače aktualnog predsjednika udruge Hortus Croatiae.

OLYMPUS DIGITAL CAMERARajko Cmrečnjak od pušipela proizvodi i mirno vino Classic (berba 2013 je zlatna!) i pjenušac Stridon (srebro)

Zlatne medalje dobili su još Bojan Štampar za Pušipel 2007 ledeno vino, Krainbacher za Somlo Furmint 2012, Boris Novak za Pušipel 2012 kasnu berbu, Rajko Cmrečnjak za Pušipel 2013 classic, Milan Hlebec za Šipon 2013 izbornu berbu, Cmrečnjak za Pušipel 2011 izbornu berbu, Kajžar Saško Štampar za Šipon 2011 izbornu berbu, Letina inox za Šipon pjenušac 2009, Dvanajščak Kozol za Moslavac 2013 Preločko, Štampar za Pušipel 2013 classic, Alojz Novak za Pušipel 2012 kasnu berbu.   ♣

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Međimurju se pomalo povećava broj proizvođača pjenušaca. Među novim imenima u međimurskom svijetu mjehurića su Mladen Letina (valjda mu na etiketi neće pisati Letina inox, kako uz navode Šipon pjenušac 2009 i zlatne medalje za stoji u katalogu!), te kuća DGA pjenušci Sibon, s direktorom Alenom Švendom (na slici)

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUz izlagače iz Međimurja bilo je i više onih izvan Županije pa i izvan Hrvatske – iz Osječko-baranjske županije te austrijskog GradišćaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 ___________________________________________

MEĐIMURSKA VINSKA CESTA– Evo ponuđača na Međimurskoj vinskoj cesti:

Agromeđimurje podrum Štrigova, Štrigova; Vina Belović, Željezna Gora; Cmrečnjakova Vinska hiža – Sveti Urban; DGA Pjenušci, Banfi; Vina DK Dvanajščak Kozol, Dragoslavec; Izletište vinska kuća Hažić, Jurovčak; Vina Horvat, Sveti Urban; VV Milena i Milan Horvat, Sveti Urban; Vina Jakopić, Željezna Gora; Vina Kerman, Sveti Urban; Vina Knehtl – Medenjak, Sveti Urban, Vina Kocijan, Štrigova; Vina Kojter, Sveti Urban; Vinska kuća Kossi, Štrigova; Vina Kunčić, Banfi; Vino Lovreec, Sveti Urban; OPG Vinarstvo i podrumarstvo Nemec, Štrigova; Vina Alojz Novak, Sveti Urban, Boris i Danica Novak, Banfi; Vinska kuća Petković, Dragoslavec; Vina Preininger, Pleškovec; Vinarija Štampar, Sveti Urban; Vina Tomišić, Željezna Gora; Seoski turizam obitelji Turk, Vučetinec; Vina Židov, Željezna Gora.  ■

DUBROVNIK FESTIWINE 2014: VINSKA SETEMANA u GRADU POD SRĐOM TRAŽI PATRONAT SVETOG VLAHA!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERADubrovnik fotka Andjela

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

… A ONDA ĆE SE S POMOĆI ZACIJELO PRIDRUŽITI, BEZ OBZIRA NA TO KAKO SE BUDU MIJENJALI i IZ KOJIH SU STRANAKA i ŽUPANI i GRADONAČELNICI. U POPLAVI VINSKIH FESTIVALA OVAJ SE (POZITIVNO!) IZDVAJA PO TOME ŠTO, BAREM ZASAD, UPIRE SNAGE SPECIJALNO NA PROMIDŽBI ADUTA VLASTITE ŽUPANIJE

Dubrovačko-neretvanska županija u vinogradarskom smislu jedna je od najznačajnijih u Hrvatskoj. Po broju registriranih hektara pod trsjem na četvrtom je mjestu među hrvatskim vinorodnim županijama, a po broju proizvođača vina je na petom mjestu. Obuhvaća 2220 hektara vinograda u sedam vinogorja: Pelješac, na kojemu su relevantne ali s obzirom na njihovu vrijednost od strane lokalnih vinara na žalost premalo respektirane i preslabo u proizvodnom smislu i kroz marketing valorizirane posebno kvalitetne pelješke strme južne pozicije Dingač i Postup, zatim Korčula, gdje bi svakako trebalo intenzivnije razmišljati o povratku vinove loze na kosine ili, kako u Dalmaciji kažu, na strane i početi intenzivno raditi na tome, pa Konavle, Komarna kao novak koji zasigurno mnogo obećava, slijede Neretva, Lastovo i Mljet. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno je 3408 proizvođača vina od kojih nitko nema iznad 50 hektara trsja. Dotle, u grupi između 20 i 50 hektara tri su proizvođača, u grupi između 10 i 20 hektara ih je osam, s između pet i 10 ha petoro ih je, onih koji obrađuju između tri i pet hektara ima 37, dok je 637 proizvođača s posjedom između jednog i tri hektara, a najviše – 2718 – je proizvođača vina s trsjem do jednog hektara. Službeno registrirana godišnja proizvodnja vina kreće se, po najnovijem dostupnom oficijelnom podatku, oko 32.120 hektolitara.

Dubrovnik 1Vizure: Dubrovnik, grad koji treba vidjeti!Dubrovnik 2

K tome, župan Nikola Dobroslavić kaže da su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uvjereni da proizvode najbolja vina u Hrvatskoj!

 Napokon je tu težinu trebalo organizirano i zorno početi pokazivati i najširoj javnosti, među ostalime i obuhvatnom prezentacijom županijske kapljice na jednome mjestu i na vlastitom kućnome pragu. U gradu-biseru Dubrovniku organizirana je Vinska setemana 2014 odnosno vinski tjedan, manifestacija koja je u 15 gradskih restorana pružila mogućnost uživanja u domaćim specijalitetima i županijskim vinima po popusnim cijenama te koja je još obuhvatila strukovno ocjenjivanje vina isključivo iz Županije – ali, da pristup ocjenjivanju ne bude lokal-patriotski, uz sudjelovanje uglednih domaćih no vanžupanijskih kao i inozemnih degustatora – te koja je ponudila dvodnevni festival dubrovačko-neretvanske kapljice obogaćen nizom radionica i edukativnih programa.

Dubrovnik, 21.04.2014. Presica DUBROVNIK FESTIWINE u restoranu NautikaNa pressici na Dubrovnik FestiWineu novinare su pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i direktorica razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, a na otvorenju manifestacije pridružio im se gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić

Dubrovnik Festi WineDubrovnik FestiWine 2014Dubrovnik Wini FestiWine

Proizvođači Dubrovačko-neretvanske županije – čast pojedincima – slabo su se dosad isticali u odgovarajućem uzdizanju kakvoće i produkciji vina koje bi zahtjevnije izvanžupanijsko i vanjsko tržište prepoznalo i prihvatilo kao proizvode s dodanom vrijednošću kakvi oni, s obzirom da su tijesno vezani uz Dubrovnik, zapravo moraju i biti! Ne osobito aktivni te ne baš suvremeno organizirani bili su i u promocijskim aktivnostima, ono što se i dogodilo desilo se manje-više na razini pojedinca a nikako svih skupa i zajednički osmišljeno i ustrojeno. Ovaj iskorak, sada, s Vinskom setemanom u Dubrovniku valjda je dobar korak u pravcu zajedništva, i kao takav jedan je svakako od bitnih razloga zbog kojih tu dubrovačku vinsku festivalsku manifestaciju treba pozdraviti i podržati. Jedino zajedništvom i dobro osmišljenim na pravilniku baziranim sustavnim radom u proizvodnji te u marketingu moguće je postići visokovrijedan rezultat. Nije tajna da je vino u moderno vrijeme jedna od snažnih lokomotiva koje u neki kraj dovode brojne goste, i to one koji tome kraju i ostave nešto što je bitno za ekonomski ekonomski i drugi razvoj. A kad se još magnet vino združi s mogućim raznim adutima druge vrste primjerice onima vezanima uz ljepotu kraja, kulturno-povijesne znamenitosti, umjetnost… pa to sinergijski proradi, stvar u gospodarskom smislu poprima i te kako značajnu dimenziju. Na primjeru Istre ali i daleko bolje na nekim primjerima iz vana moguće je lijepo vidjeti kako to funkcionira, posebice – da budemo nekako s usporedbom o potencijalu najbliži Dubrovniku – u Toscani, gdje su Firenca i Siena te koje u svoje okrilje privlače poviješću, umjetnošću, arhitekturom, običajima, folklorom, a gdje vino i lokalna gastronomija – jer su odlični i kao takvi i globalno na glasu! – i sâmi imaju nevjerojatnu moć privlačenja turista i snažan utjecaj na njih da se zapute i na izvorište proizvodnje, na selo, u kampanju kako bi rekli u Dalmaciji, što rezultira time da gosti podrobnije upoznaju čitavo područje i imaju motiv više da se vrate i lokalnoj sredini ostave nova sredstva za ekonomski i drugi razvoj. Korist je i još u nečemu: tim odlascima i izvan gradova-bisera slavna urbana središta malo se rasterećuju od navale te u eko-pogledu.

SPOJ_NA_SLIJEPO_Ston_2014 (2)Zanimljiv je bio prijedlog o sljubljivanju, na licu mjesta, konkretno u Malome Stonu, netom iz mora izvađenih kamenica sa županijskim vinima. Uz kamenice je posluženo 20 probranih uzoraka županijskogvina, 18 bijelih i dva ružičasta. Glasovalo se o skladnome spoju i na kraju je žiri izabrao tri pobjednika a to su Malvasija Bože Metkovića, Grk od Frane Miline i Pošip Intrada od Luke Krajančića. Metković, Bire i Krajančić dobili su od organizatora posebne markice In love with Ston oyster 2014, da ih nalijepe na svoje boce sa spomenutim etiketama

U Hrvatskoj u najnovije vrijeme ima već maltene bezbroj vinskih sajmova i festivala, toliko da se i preklapaju u terminima, a kad se tome pridodaju još i takve manifestacije u zemljama u neposrednom okruženju mogli bismo govoriti o pravoj jednoj poplavi tih priredbi. Postavlja se pitanje ima li to smisla, i koliko će dugo trajati, te kakve će koristi donijeti i lokalnoj društvenoj zajednici. Može li tolika istovrsna događanja, gledajući komercijalno, i podnijeti ovo naše hrvatsko malo tržište s proizvođačima koji kukaju nad svakom kunom troška, i sa širim slojem domaćih potrošača osiromašenog džepa, odnosno s aktualnim općim profilom stranih turista koji nam dolaze? Kad govorim komercijalno mislim na komercijalno doista u punome smislu, tj. na to da bi za nastup na tzv. općim festivalima i sajmovima ponuđači-izlagači sâmi, ili barem do 90 posto sâmi, trebali platiti predviđenu cijenu za nastup a ne da ih se, kako su se oni već i naviknuli, često iz političkih motiva ili motiva političara osobno, sponzorira, gdje-gdje gotovo i u cijelosti, iz županijskog odnosno gradskog proračuna. Pa se oni nerijetko i preležerno ponašaju, no kad bi sâmi investirali sasvim je sigurno da bi, što se kaže, jače grizli da im se uloženo i vrati. Zatim, mislim i na to da se za određenu razinu ponude prema posjetiteljima, upravo kako se neko ambiciozno zamišljeno i najavljeno događanje ne bi od kušaonice kao pozornice za upoznavanje s vinom i za sklapanje poslova svodilo – a to se događa!  –  na gostionicu, postavi adekvatna cijena ulaznice što bi u startu napravilo stanovitu pozitivnu selekciju publike i utjecalo na smanjenje nerijetko i nesnosnih gužvi na koje veliki prigovor imaju posjetitelji što dođu poslovno i zathjevniji vinoljupci, naime težak im je proboj do vinara a iole koncentrirano kušanje praktički nemoguće.  Voditi treba brigu i o nezadovoljstvu proizvođača kad vide da im veliki broj posjetitelja podmeće čašu ne da bi kušalo i upoznavalo se te shvatilo vino nego tek da bi uz veselo čavrljanje s društvom o svojm privatnim stvarima imalo što pijuckati. Posljedica toga je, zapazio sam to u više navrata na našim sajmovima i festivalima, da pojedini proizvođači od imena uz svoja bazna vina i jeftinije uzorke namijenjene široj potrošnji (više) ne nude i svoje špice (valjda po onoj starorimskoj: Margeritas ante porcos…), ono nešto ekskluzivno čime su se i proslavili i što poslovni posjetitelj svakako očekuje da će moći degustirati.

Dubrovačka setemana traži patronat svetog Vlaha! A onda će se s pomoći zacijelo pridružiti, bez obzira na to kako se budu mijenjali i kojoj stranci pripadali, i župani i gradonačelnici…

_______________________________

STRUKOVNI SKUP VINO U TURIZMU U sklopu Dubrovnik FestiWinea odžan je i strukovni skup Vino u turizmu. Predavači su bili dr. Ivica Matošević, vinar, sommelier i predsjednik udruge i festivala Vinistra (Institucionalno organiziranje: Vinistra u kontekstu razvoja branda teritorijalnosti), Denis Ivošević, direktor TZ Istre, kreator i moderator stručnog skupa (Pozicioniranje Istre kao gourmet-destinacije: Primjer Istarskog modela), Franko Lukež, predsjednik Hrvatskog sommelier kluba (Sommelier: Zanimanje budućnosti), Tomaž Sršen (novinar i organizator gourmet putovanja (Gdje je svijet, a gdje mi: Primjeri najbolje prakse iz svijeta), Tomaž Kavčić, ugostitelj i predavač na stručnim međunarodnim konferencijama/demonstrator tehnika kuhanja i sljubljivanja vina (Što sve može jedan restoran: Restoran u ulozi ambasadora/promotora regije/države), Milan Perić, pročelnik UO za turizam Grada Dubrovnika, profesor-predavač (Odabir i posluživanje vina). ■

OLYMPUS DIGITAL CAMERADenis Ivošević (u sredini), kreator i moderator strukovnog skupa o vinu i turizmu, s Francuzom Dominiqueom Janinom (desno), zamjenikom glavnog tajnika AREV-a (Assemblée des Régions Européens Viticoles), tj. udruge vinorodnih regija Europe

_______________________________________-  

DRUKČIJA PRIREDBA

Dubrovnik FestiWine najavljen je kao drukčija priredba od najvećeg dijela ostalih, naime, barem kako sam čuo, bila je zamišljena kao nešto što nadilazi razmišljanje prvenstveno i samo o mogućem što boljem profitu organizatora, i što bi bilo okrenuto promociji, kroz vino, cijeloga vlastitoga teritorija. Tako koncipirana manifestacija zavrjeđuje pomoć i iz proračunskih izvora, jer tu je riječ o društvenoj investiciji u nešto što bi se trebalo društvu na dobrobit i vratiti. Valja vidjeti da Dubrovnik FestiWine i ostane poligon za promidžu županijskih vina te proizvoda (npr. stonske kamenice, maslinovo ulje…) i usluga, a ne da se s vremenom ona na trošak proračuna a time i poreznih obveznika pretvori, kako je bio slučaj s nekim drugim takvim događanjima u nas, u još jednu smotru svehrvatskog odnosno šireg međunarodnog karaktera.

U realizaciju ovog prvog regijskog vinskog festivala Dubrovnik FestiWine, 2014, uključeni su bili Dunea a to je razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, i agencija Dubrovnik PartneR. Potporu su pružili Dubrovačko-neretvanska županija i EU fondovi, naime manifestacija je bila u sklopu Mreže vinskog turizma WiNe (Wine Network Tourism) tj. prekograničnog projekta vezanog uz interaktivni razvitak vina i turizma. To znači konkretno i to da je na festivalu (ne i na ocjenjivanju!) bio omogućen i nastup vinarima iz Crne Gore, koja je Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvom i najbližem susjedstvu. Svakako bi bilo dobro da iduće godine odnosno idućih godina, bez obzira na eventualne promjene župana i/ili gradonačelnika, ne izostane potpora Županije, Grada, i da se vidi na koji se još način možđe doći so sredstava iz fondova EU da Dubovnik FestiWini opstane ostajući maksimalno koncentriran na vina svoje županije. Dakako, obveza je i lokalnih vinara da se kvalitetno uključe u projekt…  ♣

Dubrovnik Crvik radionicaRadionica uz sudjelovanje konavoskog vinogradara i vinara Andre Crvika, te novinara Gastronomada Renea Bakalovića

 _______________________________

OCJENJIVANJE- Na ocjenjivanje je prijavljeno 80 etiketa od 60 proizvođača iz Dubrovačko-neretvanske županije. Među kušanim uzorcima vina su bila sva – osim njih 12 od internacionalnih kultivara – od domaćih sorata. Što se tiče boje, 26 je bilo bijelih (pošip, grk, maraština, dubrovačka malvasija…), četiri su bila ružičasta (uglavnom plavac mali) a 50 je bilo crnih, većinom plavac mali.

TastingDegustatori dok rade…, i pozirajuDubrovnik kusaci foto Stasa

 Nijedno vino nije osvojilo veliku zlatnu medalju, a u kategoriji bijeloga vina nije bilo nijednog zlata, u kategoriji ružičastoga vina dodijeljene su samo brončane medalje.

Stručni žiri sastavljen je bio od 15 članova uključujući predsjednika Bojana Kobala, inače glavnog enologa Ptujske kleti (Pullus) iz Ptuja. Evo i sastava ocjenjivačke komisije: Anna Aga (Grčka), Chris Alblas (Nizozemska), Vitomir Andrić (Hrvatska), Boris Bernašek (Hrvatska), Staša Cafuta Trček (Slovenija), Dušan Jelić (Srbija), Lars Torstenson (Švedska/Francuska), Dominique Vrigneau (Francuska/Velika Britanija), Željko Suhadolnik (Hrvatska), Tomaž Sršen (Slovenija), Quentin Sadler (Velika Britanija), Aleksandar Noršić (Hrvatska), Angela Muir (Velika Britanija) i Darrel Joseph (Austrija/Velika Britanija). Iako smo bili podijeljeni u dvije komisije sa po sedam članova odlučeno je da svi kušamo sva vina.

Šampion 2014 – Dubrovnik FestiWinea

PLAVAC MALI 2011, Komarna – POLJOPROMET

Zlato

PLAVAC MALI 2011, Komarna – POLJOPROMET

MERLOTINA 2009, Konavle – DUBROVAČKI PODRUMI

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠampion, i prvi do prvaka

PLAVAC MALI 2012 sv. Vid, Pelješac – BORIS VIOLIĆ

LIRICA 2011 Plavac mali, Pelješac – PZ PUTNIKOVIĆ

POMET 2011 Plavac mali selekcija, Konavle – ANDRO CRVIK

Srebro

POŠIP 2012 Čara, Korčula – KORTA KATARINA

MALVASIJA DUBROVAČKA 2013, Konavle – BOŽO METKOVIĆ

DUBROVAČKA MALVASIJA 2013 Miljas, Konavle – MILJAS

GRK 2013 Cebalo, Lumbarda Korčula – BRANIMIR CEBALO

CHARDONNAY 2011, Neretva – Vinarija VERAJA

MALVASIJA DUBROVAČKA 2013, Konavle – KARAMAN

GRK 2013, Lumbarda Korčula – FRANO BIRE

Dubrovnik, 26.04.2014. Dubrovnik Festiwine - zavrsna vecer i podjela nagradaDingač-trade iz Pijavičinoga i Boris Violić iz Potomja

DINGAČ 2009 barrique, Pelješac – DINGAČ TRADE

PLAVAC MALI 2011 desertno vino, Pelješac – BORIS VIOLIĆ

DINGAČ 2012, Pelješac – IVO CIBILIĆ

PLAVAC MALI 2009, Pelješac – GRGIĆ

VILIN PLES 2011 cuvée, Konavle – ANDRO CRVIK

PLAVAC MALI 2O1O Trstenik, Pelješac – MATKO ŽIVKUŠIĆ

PLAVAC MALI 2009, Pelješac – MIŠE LEDINIĆ

______________________________________

POSJETI VINARIMA – Domaćin se za našeg boravka u Dubrovniku potrudio organizirati i posjet nekim vinarima s područja Konavala. Trebala je to biti lijepa prigoda, posebice za goste iz inozemstva, za bolje upoznavanje s vinskom produkcijom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, konkretno u Konavlima. Međutim onaj tko je određivao rutu posjeta na žalost u dobrome dijelu je pogriješio, naime išlo se i nekolicini vinara vlasnika od jednoga do tri hektrara vinograda a koji su posve amateri i vino im je takvo da ipak nije za prezentaciju takvom kalibru kakvi su bili ocjenjivači na Dubrovnik FestiWineu. Opći dojam spasio je posjet Niki Karamanu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERANiko Karaman, koji veli da je najstariji pisani podatak o Malvasiji dubrovačkoj iz 1383. godine, doista je sjajno uredio svoju kušaonicu, OLYMPUS DIGITAL CAMERAKaraman, koji se Zagrebačkom Agronomskom fakultetu svojedobno priključio u istraživanjima vezanima uz Malvasiju dubrovačku, 2003. posadio je pet hektara Malvasije dubrovačke. Za berbu 2009. na Vinstri je za nju dobio veliku zlatnu medalju.OLYMPUS DIGITAL CAMERA 

Karaman proizvodi i prošek, od 100 kg ubranoga grožđa dobije, veli, tek saedam do osam litra prošeka, koji puni u bočice od 0,5 litara i plasira ih po cijeni od 250 kuna. Evo njegovog načina produkcije: grozdove koji su rastresiti (takve stoga što se mogu bolje sačuvati od bolesti) ostavlja na trsu dva do tri tjedna poslije redovne berbe. Grožđe u berbi stavlja izravno na prostirke od trske i tako ga iz vinograda vozi na sušenje u svoje selo koje je na brdu, a gdje stalno ima vjetra. Kad slador dosegne 32 baboa grožđe ide na gnječenje i potom sok bude zajedno s kožicom i peteljkovinom od 10 do 14 dana na maceraciji i alkoholnome vrenju, zatim se tekući dio otoči i ostavi u posudi od inoksa, na ostatak fermentacije, što se, s obzirom da je ona spora, vremenski protegne i na pola godine, Desertno vino obično bude s 14,0 do 14,5 vol % alkohola i sa 180 g/l šećera. Na pitanje o tome kako to da i dalje rabi izraz prošek mada je on na tržištu EU zbog intervencije Talijana koji su zaštitili svoj proseccco (pjenušac!), Niko Karaman odgovara da će se odreći naziva prošek, naime ionako se prije, kaže, takva desertna vina u durbovačkome kraju nisu nazivala prošekom nego desertnom slatkom malvazijom…

__________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvo Karaman obrađuje dva hektara vinograda sa 4000 loza Maraštine, Malvasije dubrovačke, Chardonnaya, Merlota i Plavca maloga

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIvo Vodopić, na slici s Borisom Bernašekom, obrađuje hektar vinograda, sa Maraštinom, Malvasijom dubrovačkom i Merlotom. Uz trsje ima malu kućicu koja dijelom služi kao spremište oruđa za obradu vinograda a dijelom kao kušaonica, s time da je unutra vrlo stisnuto, najbolje je sjesti i kušati vani OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKuća Glavić, gdje je vlasnik Miho Glavić, spojila se sa Stancijom Meneghetti iz Istre, kojom upravlja zagrebački odvjetnik Miroslav Plišo

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPosjet mlinici Đivanović u Konavlima, i raskoš narodne nošnje, te domaći specijaliteti arancini, suhe smokve, prženi bademiOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU Dubrovniku su boravili, i službeno kuhali, nizozemski chefovi sa po jednom Michelinovom zvjezdicom – Chris Naylor iz restorana Vermeer iz Amsterdama, te Edwin van de Goor, iz restorana Seinpost. Oni su na slici u sredini, lijevo je nozozemski gastro-guru i publicist Jan van Lissum, koji ih je i doveo, a desno je sommelier iz Cavtata Ivo Ivaniš

 Paul Draper RidgeU sklopu Dubrovnik FestiWinea prikazan je film Dossier Zinfandel Dokumentarnog program HRT, a u njemu o Crljenku/Tribidragu govorii i legendarni Paul Draper, Ridge Vineyards. Ovaj dobro napravljeni film s toliko istaknutih svjetskih znanih te naših osoba koje govore o Zinfandelu, može se sjajno iskoristiti u promidžbene svrhe. Koliko se to i radi?

Concours Mondial de Bruxelles 2014/ NAŠI LAUREATI IZ GLAVNOG GRADA UJEDINJENE EUROPE: KUTJEVO d.d. i KOZLOVIĆ

OLYMPUS DIGITAL CAMERACONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

CMB Groupe2014-AtomiumOcjenjivači Concours Mondiala ispred briselskog Atomiuma

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

UZ JUBILARNIH SVOJIH DVA DESETLJEĆA ODRŽAVANJA, OD 2006. STARIM KONTINENTOM LUTAJUĆI CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES VRATIO SE, PRIGODNO, KORIJENIMA, KUĆI. ZA HRVATSKU, U METROPOLI u ZEMLJI SJAJNIH ČOKOLADE i PIVA, OD NEŠTO VIŠE OD 30 UZORAKA OVAJ PUT SAMO JEDNO ZLATO i TRI SREBRA 

Napunila su se eto već dva desetljeća od starta: jedno od najvećih ocjenjivanja vina na svijetu – Concours Mondial de Bruxelles, obilježilo je početkom svibnja 2014. svoju značajnu obljetnicu. A i ja sam, po mojem izračunu, također imao jubilej, doduše upola manji – deseto sudjelovanje kao degustatora na tome vrednovanju Bakhova nektara koje danas okuplja više od 8000 uzoraka i više od 300 kušača iz nekoliko desetaka zemalja cijeloga svijeta.

OLYMPUS DIGITAL CAMERALouis Havaux, drugi slijeva, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles, njegov sin Baudoin (na slici je sasvim lijevo), aktualni predsjednik ocjenjivanja, te, treći slijeva, enolog Thomas Costenoble, zadužen za strukovni dio događanja

 Jubilarno izdanje Concoursa odvijalo se, baš kako stoji u nazivu ocjenjivanja, upravo u Bruxellesu, glavnom gradu Europe. Od 2006., za Concours Mondial grad Bruxelles više nije stalno poprište, naime tada je on krenuo prema drugim gradovima Europe, pa je tako održan u Maastrichtu, i to u dvorani gdje je potpisivan ugovor o ujedinjenju više zemalja Starog kontinenta, zatim u Lisabonu, Bordeauxu, Valenciji, Palermu, Guimaraesu i, lani, u Bratislavi u Slovačkoj, po prvi put u državi što je pripadala tzv. istočnome bloku. Logično je bilo da se ovaj slavljenički CMB prigodno, kao 21. po redu i uz svojih punih 20 godina, nakratko vrati izvorima.

 Za mnoge ocjenjivače bila je to sjajna prigoda obići blistavi glavni grad Europe i oduševiti se Metropolom koja ne samo da sjajno izgleda u toj svojoj vezi starog i tradicijskoga s modernime i u konglomeratu boja kože, vjera, narodnosti, običaja, domaćih stanovnika i turista, nego i diše punim plućima i živi inspirativno harmonično te, što je lijepo vidljivo na javnim mjestima posebice u uličicama stare gradske jezgre, veselo, čak i često zavijanje  sirena automobila policije i hitne pomoći nekako kao da ne ometa sklad.

CMB ocjenjivaci salaDvorana za degustaciju

Slavljenička večera održana je u vrlo elegantnom ambijentu, uz širu ponudu vina s time da je naglasak dan na sauvignone, naime Concours Mondial de Bruxelles unatrag nekoliko godina trsi se posebno promovirati upravo tu sortu pa je i ušao u organizaciju ocjenjivanja specijalno posvećenoga njoj, riječ je o Concoursu Mondial de Sauvignon što je dosad održan u dvama za nj vrlo karakterističnim područjima – bordoškome kraju i u dolini Loire, a iduće godine trebao bi biti u našoj blizini, u također po sauvignonu znanoj Furlaniji Veneciji Juliji.

Na gala-večeri uz bjelosvjetske etikete našla su se i hrvatska vina koja smo skupili i poslali nekolicina nas iz Hrvatske što već godinama kao kušači sudjelujemo na CMB-u, a riječ je bila o graševinama – graševina kao najraširenija sorta vinove loze u Lijepoj našoj – ponajboljih ovdašnjih proizvođača kao Adžića, Belja, Galića, Iločkih podruma, Krauthakera, Kutjeva d.d., Mihalja, i to u rasponu od pjenušaca preko mladih svježih vina kao i ozbiljnijih vina sur lie i njegovanih i u bačvi pa do visokih predikata…

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvečana večera na kraju manifestacije: za središnjim stolom su Louis Havaux, zatim Ezio Rivella koji je svojedobno bio predsjednik OIV-a, Alessandro François sa suprugom iz toskanskog Castella di Querceto čije je vino Cignale bilo službeni crnjak večeri, Alain Vironeau, jedan od čelnika Bordoške udruge vinogradara i vinara, Kanađanin Jacques Orhon koji je dugo bio predsjednik Udruge sommeliera Kanade i autor je više knjiga o vinu i vinogorjima svijeta… Na njihovu stolu našla se i butelja graševine Iločkih podruma, i za to vino čuli smo, posebice od Orhona, mnogo lijepih riječi

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Među brojnim etiketama iz cijeloga svijeta na gala-večeri bile su i graševine ponajboljih proizvođača iz Hrvatske

 Iduće godine Concours Mondial de Bruxelles na turneji Europom odlazi na jug, na Mediteran, i u 2015. i on, kao i Concours Mondial de Sauvignon, stiže pred naša vrata: u posebnom prezentacijskom i eno-gastro programu kao novi domaćin CMB-a najavljeno je znano ljetovalište Jesolo na talijanskoj obali Jadrana u pokrajini Veneto. Datumi središta vinskog svijeta u režiji direktora CMB-a Baudoina Havauxa i njegova oca Louisa, osnivača Concoursa što, inače, ima i posebne ispostave u Čileu i Brazilu, su 1, 2. i 3. svibnja 2015, dakle opet uz prvomajske praznike.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVrlo zanimljivo iznenađenje pred završetak večeri: nastup grupe bogato i atraktivno kostimiranih plesača koji su uzvanike darivali narančama

CMB se prije dvije godine odlučio još na jednu promjenu: odvajanje ocjenjivanja jakih pića od ocjenjivanja vina. Nakon ovogodišnjeg izdanja na Dalekom istoku, za 2015. kao domaćin CMB Spirits Selectiona najavljen je kineski grad Guiyang. Na kojoj je razini suradnja Concoursa i Kineza govori podatak da su na najavnoj prezentaciji Guiyanga bili kineski veleposlanik u Belgiji Liao i dogradonacelnik Guiyanga.

 ______________________________________

PAIRI DAIZA – Prezentacija Guiyanga, domaćina CMB Spirits Selectiona 2015., održana je u – životinjskom parku Pairi Daiza, oko 70 kilometara udaljenom od Bruxellesa, osnovanom na nekadašnjem imanju cistercita opatije Cambron-Casteau. Danas je to, s više tradicijskih kineskih kuća i dekoracija, značajan kutak Kine u Belgiji! Usput – s dosta kiča!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERATamo na oko 55 hektara u prirodi slobodno živi više od 5000 raznih životinja, najviše ptica. Taj je park 2013. dobio posebnu nagradu Belgian Travel Award kao najveca atrakcija ne samo u Belgiji a proglašen je kao najbolji Zoo u cijelome Beneluxu. Od nedavno pozornost privlači i pandama koje su Kinezi tom parku posudili na idućih 15 godina.

Kina vina

 

Uz kinesku večeru posluženi su baijiu (pije se iz čašice zapremnine napršnjaka), te kineski rosé i cabernet sauvignon Dragon Seal

U sklopu parka je zgrada izgleda kineskoga hrama i u njoj je restoran Temple des delices, hram delicija. Tamo je priređena kineska večera uz kineske žesticu te ružičasto i crno vino. Predstavljeno je jako alkoholno piće baijiu, na bazi žitarice sorgo. To je, kažu, najviše konzumirana žestica na svijetu koju destilerija Kweichow Moutai proizvodi u količini od 123 milijuna hl godišnje i na njoj navodno ostvaruje promet od 59 milijarda eura! ■

_________________________________

 NAJBOLJI – FRANCUZI

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU golemoj hali briselskog sajmišta Brussels Expo 58 žirija odnosno ukupno 310 kušača iz 40 zemalja svijeta – iz Hrvatske smo bili trojica: Franjo Francem, Saša Špiranec i ja, iz Bosne i Hercegovine Spomenka Brkić a iz Slovenije Darja Zemljič i Bruno Gaberšek – tri su dana vrednovali mirna, pjenušava i slatka desertna i fortificirana bijela, ružičasta i crna vina, točno 8060 njih među kojima je bilo i tridesetak uzoraka iz Hrvatske. Najviše uzoraka poslali su, kao i inače do sada, Francuzi – nešto više od 2400, slijede, s više od tisuće, Španjolci sa 1615 i Talijani s 1163 uzorka. Portugalci su na toj rang listi četvrti s 965 vina, a Čileanci su se s 365 uzoraka pokazali kao predvodnici zemalja-proizvođača južne polukugle. Po najnovijim podacima dobivenima od organizatora, tržišna količina vina prijavljenih na ocjenjivanje CMB 2014 ukupno iznosi oko 750 milijuna butelja, a trećini od toga broja maloprodajna cijena je od 8,5 eura po butelji naviše. I još jedan statistički podatak: u prvim izdanjima ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles prosječna vrijednost alkohola u vinu bila je 12,8 vol %, godine 2006. popela se na 13,09 vol %, a 2013. dosegnuta je vrijednost od 13,32 vol %, dok se sada, u 2014., zapaža sasma blagi pad jačine, konkretno kao prosjek zabilježeno je 13,13 vol %.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAFranjo Francem

OLYMPUS DIGITAL CAMERASaša Špiranec

OLYMPUS DIGITAL CAMERASpomenka Brkić

 Na Concoursu se dodjeljuju samo velika zlatna medalja, te zlatna i srebrna medalja, a pragovi su: 83 do 86,5 za srebro, od 86,5 do 92 za zlato, i od 92 do 100 bodova za veliko zlato. I druga vodeća svjetska ocjenjivanja podignula su pragove pa bi I za organizatore u nas vrijedilo razmisliti o tome, naime u Hrvatskoj se srebro dobiva već s 81 bodom, zlato sa 85, a veliko zlato s 90 bodova. Zlato, koje može biti 18 i više karatno, a pogotovu veliko zlato, koje ovdje simbolizira ono s 24 karata i više, treba i zavrijediti.

Ove godine dano je 2330 medalja, od čega velikih zlatnih manje od jedan posto u odnosu na ukupan broj uzoraka na vrednovanju. I dalje vodeći u ovoj prestižnoj grupi su Francuzi sa 17 velikih zlata, slijede Portugalci sa 16 i Španjolci sa 14.

Evo i vina koja su se zakitila odličjem Best Wine Trophy zato što su u svojoj kategoriji osvojila najveći broj bodova:

Najbolji šampanjac: Champagne Charles Heidsieck Brut 2000 (Francuska)  Najbolje bijelo: Quinta da Herdade Escolha 2013 Vinho Verde (Portugal) Najbolje ružičasto: Escapades Pinotage Rosé 2013 Coastal Region (Južna Afrika) Najbolje crno: Château Saint-Lô 2011 Saint-Emilion Grand Cru (France)  Najbolje slatko: Porto Cruz Colheita 1985 (Portugal)

Ostalo – Best Cava (najbolji španjolski pjenušac): Cava Arboç Brut Catalunya (Španjolska) Najbolje španjolsko vino: Pago de Cirsus Cuvée Especial 2010 Navarra Najbolje iz Italije: Stemmari Nero d’Avola Sicilia DOC Najbolje iz Čilea: Leyenda del Toqui 2009 Valle de Cachapoal  Najbolje iz Južne Afrike: Rust en Vrede 1694 Classification 2011 Stellenbosch. Inače, u mojoj komisiji br. 36 bila je serija sjajnih syraha iz Južne Afrike, a dominantni, impresionirajući bili su upravo syrah 1694 Classification 2009 Rust en Vrede, te Shiraz 2009 Reserve proizvođača Kleine Zalze Family također iz Stellebboscha)

Otkrića CMB za 2014 – Turska: Suvla Reserve Petit Verdot Karasakiz  SAD: Louis Martini Napa Valley Cabernet Sauvignon 2011 Bugarska: Gold Stallion 2011 Trance Silven Meksiko: Casa Madero Malbec 2012 Paras Vale Slovačka: Winemaker´s Cut Cuvée Hron Váh Rimava Rudava Malokarpatská

Naši su prošli ovako: osvojili su jednu  zlatnu i tri srebrne medalje, konkretno dobitnici su Kutjevo d.d. – zlato za Graševinu 2012 Turković i srebro za Traminac 2012, te Gianfranco Kozlović – srebro za Malvaziju 2011 Santa Lucia i srebro za Teran 2011.

Slovenci su dobili  četiri  zlatne i pet srebrnih medalja (sauvignoni su im zvijezde: zlatni su Sauvignon bijeli + Pinot sivi 2013 – Puklavec & Friends Wineres s Jeruzalema, Sauvignon 2013 Pullus – Ptujska klet, Sauvignon 2013 – Quercus od VK Brda iz Goriških brda te Sauvignon 2013 od Vipave 1894. Makedonija ima jedno zlato – Ten Barrels Syrah 2011 za Chateau Kamnik, te dva srebra: Cabernet sauvignon & Merlot 2013 P & F Wineries i Vranec 2012 special selection vinarije Tikveš.

RAZGLEDNICA

Evo još i kratke razglednice Bruxellesa danas. Fotografije su snimljene u ono malo slobodnoga vremena što smo ga imali izvan službenog programa, a odnose se na staru gradsku jezgru, svakodnevni život velegrada, te uistinu prvoligaške delicije od čokolade, i pivo…  ali ne bilo kakvo nego ono proizvedeno u tamošnjim samostanima (abbaye, abidj)

Bruxelles hoteliBruxelles kroz godinu dobije mnogo gostiju, što onih koji dolaze u glavni grad poslom, što čistih turista. Logično je i da ima puno hotela, i to i onih razvikanih naziva kao Sheraton, Hilton, Crown Plaza…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAImpresivni Grand Place ili Grote Markt, središnje mjesto događanja, s prekrasnim građevinama

Grande placa

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGrupa sjajnih svirača na puhačkim instrumentima zapalila je nazočne i najednom je, spontano, krenulo s plesom svih zajedno…

OLYMPUS DIGITAL CAMERABlizu Grand Placea živopisno odjeveni odlični ulični performeri donijeli su kostimima i glazbom duh Južne Amerike.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAInteresantna gradska arhitektura, iz nekadašnjeg vremena. Puno kafića, pivnica, restorana, i svi – puni puncati!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUličice u staroj gradskoj jezgri – pune restorančićima, koji uvelike nude plodove mora

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMnogo specijaliziranih prodavaonica delikatesama, primjerice raznih vrsta ulja, octa, namaza, belgijskih wafela i drugih slatkiša. Ovo na slici su staklene posude u obliku amfore sa slavinom da sami utočite količinu koja vam treba. U posudama od inoksa se čuvaju maslinovo ulje i druga ulja, također je moguće preko slavine utočiti sebi željenu količinuOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dođete li bez svoje ambalaže, prodavač se pobrinuo da na polici pored bude izbor praznih staklenih bočica raznih veličina / Cvijet soli s aromom tartufa / Umaci od rajčice – šalša od pomidori od naše mame

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAČokoladnice – jedna do druge! Leonidas spade među poznatije, a najskuplja je Pierre Marcolini. Franjo Francem i ja nismo mogli odoljeti: obišli smo ih poprilično i u svakoj kupili po nekoliko sjajnih pralina pa onda, šećući, uživali u njima…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIznimno je popularan kipić Mannequin-Pissa, golog crnog dečka koji piški. Često ga, ovisno o prigodi, odijevaju u razne nošnje, kostime. Originalno nagoga i dimenzijama maltene i većeg od izvornika u raznim ga se bojama viđa u izlozima čokoladnicaOLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Golemi izbor fantastičnih pralina i proizvodi od čokolade u raznim su oblicima, evo jednoga koji izgledom podsjeća na narezanu kobasicu. Čokoladnih  pralina ima i s cvijetom soli, s paprom, kaduljom, bosiljkom…

Francem Chimay ili SimeNakon čokolada i pralina – žeđ! Odlično je pomoglo tamno pivo Chimay ili, kako smo ga, tek mijenjajući naglasak, odmah prozvali – Šime…

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERADomaćini su nam odmah na početku razgleda grada pokazali: u ovom baru-diskoteci Casa Quebrada u brazilskome štihu gledat će se utakmica otvorenja Svjetskog prvenstva u nogomertu između Brazila i Hrvatske

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nedjelja popodne u Bruxellesu: ulica je zatvorena za promet, u jednome dijelu dečki haklaju, a malo dalje postavljene su ove penjalice po kojima se pojedinci veru

Jesolo aJesolo, domaćin Concours Mondiala 2015!