Zvijezde u kuhinji/ RUDOLF ŠTEFAN PELEGRINI
Inovativni majstor jela – uz povijesnog majstora graditelja! Mladi restorateri Europe: ekipa šibenske konobe Pelegrini, s voditeljem i chefom Rudolfom Štefanom, gore u sredini
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
NAŠE JE RAZMIŠLJANJE DA RAZVOJ KUHINJE NIKAD NE PRESTAJE A FILOZOFIJA JE GRADITI KUHINJU NA DUGU STAZU UZ SPOJ TRADICIJE I INOVACIJE, KAŽE CHEF RUDOLF šTEFAN
Vrijedi, i te kako, doći u Šibenik, i kad ste u tome jadranskome gradu nezaobilazna je za posjet katedrala sv. Jakova, a kad je obiđete imperativ je posjetiti, odmah iza nje, restorančić znan kao konoba Pelegrini. Objekt je smješten u 700 godina staroj palači Pelegrini-Tambača. Naziv Pelegrini je ne samo zato što eto palača u kojoj se dijelom nalazi konoba nosi naziv Pelegrini-Tambača, nego i zato što je prvi hotel u povijesti Šibenika bio s nazivom Pelegrini. K tome, ali nikako manje važno: pelegrin je izraz koji znači hodočasnik, a katedrala sv. Jakova u neposrednoj blizini je cilj hodočasnika.
Kroz kameni portal klesan rukama majstora Jurja Dalmatinca ulazi se u gastronomske odaje konobe-vinoteke Pelegrini. Već taj dodir s velikim majstorom izaziva trnce.
Konoba Pelegrini hram je moderne gastronomije u šibenskome području. Zaslužan za to je Rudolf Štefan. Objekt ima 45 sjedećih mjesta unutra i, na proljetno-ljetnoj terasi oko 60 mjesta. Od ožujka 2012. konoba Pelegrini član je udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe, u ljeto 2012. kreacije konobe Pelegrini nudile su se u zrakoplovima Croatia Airlinesa u okviru projekta Okusi Dalmacije, a u travnju 2013. konoba Pelegrini proglašena je najboljim restoranom Dalmacije u izboru Dobri restorani 2013.
– Potpuno devastirani prostor u kojemu nitko nije boravio dobrih pet desetljeća kupili smo 2006. godine. Tada smo otkrili da se prije otprilike 100 godina tu čuvala čuvena slatka šibenska maraština grožđe za koju se tada sušilo na Trgu Četiri bunara, a koja se pila na europskim dvorovima.
Radovi na adaptaciji ambijenta trajali su cijelu godinu. Sa srcem smo kreirali naš prvi menu i započeli ljeto koje se pokazalo burnime i prepunim doživljaja, kako ugodnih tako i neugodnih. Svjesni smo da je svaki početak težak, i trsili smo se, te istrajali. Ljubav prema gastronomiji i upornost pomažu nam da idemo dalje – govori chef i vlasnik Pelegrina Rudi Štefan. 
Rudolf Štefan s tanjurima spremnima za stol. Gosti su bili dvadesetorica stranih i domaćih novinara specijaliziranih za enogastronomiju i turizam
Štefan i njegova ekipa iz Pelegrinija vode se time da razvoj kuhinje nikad ne prestaje, a to znači da koriste svaki dan kako bi unaprijedili sve ono što su radili jučer.
– Naša je filozofija da kuhinju gradimo na dugu stazu uz spoj tradicije i inovacije. Palača ima povijest, patinu starine, a mi želju, energiju i smisao za inovativnost u kulinarstvu. Cilj nam je iznenaditi vas ponudom koja će vam za stolom donijeti novo jedinstveno i nezaboravno iskustvo što ga ne možete doživjeti nigdje do li kod nas u konobi-vinoteci Pelegrini – dodaje Rudolf Štefan. – Svjesni smo velikog bogatstva kvalitetnim namirnicama u našoj regiji ali istodobno i donekle tužni što se ta prednost i znatno bolje ne iskorištava, valorizira. Naše je poslanje da lokalne namirnice prigotovimo i ponudimo na ponešto drukčiji način i tako gosta uvedemo u vrhunski originalni gastronomsku doživljaj. Naglasak u našoj kuhinji uvijek je bio i ostat će okus….Volimo eksperimentirati, ali ne na štetu nego na korist naših gostiju – objašnjava Rudi Štefan. ♣
Tartar biftek, juha od cvjetače i poriluka, umak od pomidora i crna tempura s dagnjom, majoneza od maslinovoga ulja 
Bruschetta s pancetom i pomidorima (rajčicama) 
Orzot (ječam ili orzo rađen na način rižota) od verzota (verzot, od talijanskog izraza verza = kelj) i luganiga (kobasica koja se tradicijski priprema u Šibeniku u vrijeme Božića)
Juneći obraz lagano kuhan u plavini i povrću, sa pireom od celera
Zvijezde u kuhinji/ JANEZ BRATOVŽ JB
Janez Bratovž: KAD UZ TANJUR ZASTAJE DAH…
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Chef JANEZ BRATOVŽ JB i TE KAKO ZNA NAMIRNICE IZABRATI i PRISTUPITI IM NA NAČIN DA NAPROSTO IMPRESIONIRA NADGRADNJA ŠTO JU JE JELU DAO ON SVOJOM INVENTIVNOŠĆU i OKRETNOSTI UZ ŠTEDNJAK
Mnogo je ne samo dobrih nego i jako dobrih kuhara, ali ipak manje je onih uz čija jela doista i zastaje dah. Bilo da rabe tzv. obične, siromaške – ali, dakako, svježe! – namirnice, bilo da rabe one prvorazredne. Oni i te kako znaju što i kako i s jednima i drugima, tako da i rezultat od siromaškoga materijala bude svojevrsno umjetničko djelo na tanjuru, te da zasluga odličnome jelu ne ostane samo na prvorazrednoj i skupoj namirnici nego da se u jelu vidi i nadgradnja što ju je dao chef a što je bazirana na njegovoj inventivnosti i okretnosti uz štednjak. 
Chef Janez Bratovž, te njegovi supruga Ema, kćerka Nina i sin Tomaž – svi uposleni u ljubljanskom restoranu JB
Među takvim kuharima koji na tanjuru nude visoku dodanu vrijednost svakako je Janez Bratovž, voditelj lijepog restorana JB (inicijali) smještenog u središtu Ljubljane u monumentalnoj zgradi secesijskog stila u kojoj je je inače znano osiguravajuće društvo Triglav.
Restoran JB, koji se, inače, nalazi u vodiču Top-100 svjetskih restorana u izdanju San Pellegrina, obiteljski je: supruga chefa Janeza Ema je direktorica, njihova kćerka Nina je sommelijerka, a sin Tomaž ide stopama oca i na putu je da i on postane iznimno cijenjeni chef.
Janez Bratovž znan je po tome što u svojim kulinarskim kreacijama nastoji ostvariti savršenstvo s aspekta izgleda, mirisa i okusa, dakle u svim trima kategorijama, a ne naglašeno u atraktivnom izgledu kako se često vidi u jelima dosta kuhara modernog vremena koji rado igraju na prvu loptu, dakle na šok prvog (vizualnog) utiska. Bratovževe su kulinarske kreacije originalne, tj. sam ih smišlja. Njegova jela su – sam ih tako kvalificira – moderna kombinacija Mediterana, tradicijske slovenske kuhinje i francuskih kulinarskih utjecaja.
U žaru posla…
Oslanja se, Bratovž, ne samo na svježe namirnice nego i na one za koje voli znati porijeklo, i koje svakog jutra dobiva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Sloveniji. Želi li se unaprjeđivati agrikultura i proizvodnja visoko vrijedne svježe hrane s jedne strane te gastronomija koja ide u visinu, tako, zapravo, stvar i treba funkcionirati… A za ribu, škampe i plodove mora Bratovž se obraća tamo gdje su najbolji na Jadranu, ne nužno samo u Sloveniji nego i u Hrvatskoj, primjerice škampe nabavlja s Kvarnera, kad ih ne uspije nabaviti od tamo ne nudi ih uopće… Tunu pak dobiva iz srednje Dalmacije, ova koja mi je poslužena stigla je taj dan iz okolice Murtera… Bratovž inače dosta surađuje ne samo s hrvatskim dobavljačima nego i s hrvatskim kuharima, a posebno cijeni, veli, Toma Gretića iz Istre i Christiana Cabaliera iz zagrebačkog Apetita. Odmah iza Božića kuhao je u Rovinju, gdje je nastupalo još nekoliko hrvatskih huhara medju njima Tom Gretić, Priska, Marina Gaši, David Skoko, Zdravko Tomšić…
Što se tiče začina, ne libi se upotrijebiti i neke od egzotičnih. Voli reći kako se njegova jela, kao što postoje četriri okusa: slatko slano, kiselo i gorko, temelje na odnosima četiriju elemenata: Zemlje, Vode, Zraka i Vatre. Objašnjava: iz zemlje dolaze voće, povrće, začinsko bilje, meso, iz vode pak riba i rakovi, školjke te također određene biljke kao npr. alge, vatra daje temperaturu potrebnu za termičku obradu, a sve skupa traži zrak.
Kao svaki svjetski chef, Bratovž rado će se pohvaliti svojim bogatim vinskim podrumum, koji broji oko 375 etiketa najkvalitetnijih mirnih i pjenušavih vina Slovenije i cijeloga svijeta. 
Uz slovenske proizvođače vina Joška Renčela i Acija Urbajsa. Bitno je umjeti dobro izabrati vino uz pojedino jelo. Chef Bratovž u svom restoranskom podrumu čuva 375 različitih etiketa domaćih i stranih vina! U lijepom sjećanju ostali su Renčelovi Malvazija 2009, Sauvignon 2009 i Teran 2011
Što sam kušao kod chefa Bratovža?
Jedan od njegovih hitova je juha od češnjaka s jastogom. Ali tu je još i svježa sirova jadranska tuna marinirana u maslinovome ulju s wasabijem i sa cvijetom soli te prije posluženja nadjevena smjesom od mljevenih algi i soje. Na tunu idu umak od mladog luka, umak od manga te kockice ingvera. Zatim, kvarnerski škamp na pireu od pasternjaka, s maslinovim uljem i umakom od sipina crnila te s limetom, sve to vizualno, kako on rado kaže, čini vjenčić à la Picasso. Ne smiju se zaboraviti ni domaći ravioli, za koje kad ih radi na kilogram brašna utroši 40 žumanaca! Ravioli su nadjeveni pistacijom i skutom, umiješani su u umak od telećeg temeljca i kuhanog vrhnja te obogaćeni prahom od likviricije, prahom od kandirane pistacije i kockicama gusje jetre…
Hobotnica – ikebana 
Tuna
Škamp s vjenčićem à la Picasso
Ravioli
Plodovi Zemlje i praline kao veliko finale
Za juhu od češnjaka s jastogom treba vam 30 gr maslaca, 130 gr krumpira, 200 gr češnjaka, sol, bijeli papar, 200 ml slatkog vrhnja, 700 ml temeljne juhe od povrća, 120 gr repova od jastoga. Na maslacu pržite krumpir rezan na kockice te oguljeni češnjak u trajanju od oko pet minuta, dodajte vrhnje i temeljnu juhu, te začine po potrebi, i kuhajte na laganoj vatri oko 25 minuta. Sve obradite u blenderu dok ne bude mekano i glatko, te vratite u posudu za kuhanje, i držite na laganoj vatri, dodajte očišćene repove od jastoga i prokuhajte oko dvije minute prije posluženja… ♣
Inicijative / TAJ ČAROBNI TAVAN!
Spomenik kumici na zagrebačkoj tržnici Dolac
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
SOCIJALNI i ENO-GASTRO MOMENT: ODLIČNA ZAMISAO O SUSRETIMA i DRUŽENJU, U POTKROVLJU STAMBENE ZGRADE, PREHRAMBENO OSVIJEŠTENIH i HEDONIZMU ZA STOLOM SKLONIH OSOBA S GRADSKOG ASFALTA s IZABRANIM PONUĐAČIMA DOMAĆE UZGOJENIH NAMIRNICA TE MAJSTORIMA KOJI NA LICU MJESTA TE NAMIRNICE PRETVARAJU u ODLIČNA JELA
Nekome je tavan spremište za određene predmete koji se ne rabe svaki dan, ali grupi mladih, moglo bi se reći prehrambeno osviještenih i hedonistički nastrojenih te izrazito društvenih ljudi iz Zagreba tavan služi za nešto sasvim drugo – za Eno-gastro laboratorij, i za Mali plac, a to su specifični tulumi, događanja s puno ritma i cijeloga tijela u pokretu međutim ne toliko uz uobičajenu stimulaciju pop-glazbe koliko uz stimulaciju miomirisa iz tave, zdjele i čaše, te novih kontakata kao i veselog druženja što otklanja stres.
Jelena Mikin i Jelena Nikolić osmislile su priču o čarobnom Tavanu
Riječ je ovdje doista o vrlo korisnim i opuštenim susretima između ponuđača hrane i pića s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji, primjerice na Malom placu – 21. prosinca 2013. Mali plac je obilježio godinu dana postojanja! – na čarobnom Tavanu od 11 do 19 sati postaju kumice, te potrošača željnih izvornih mirisa i okusa, dakle publike koja voli domaću namirnicu i domaću kuhinju svojih mama, baka. Cijelu stvar vezano uz Eno-gastro laboratorij i Mali plac osmislile su dvije Jelene – Jelena Nikolić, vlasnica Tavana i blogerica, i njena prijateljica Jelena Mikin, a zdušno im pomaže eno-gastro bloger Ivan Vrban. Ideja odlična, čut će se, siguran sam, i još jače za njih i njihovu inicijativu ukupno nazvanu Tavan je javan…
Svatko od pozvanih – dakle i oni koji nisu ponuđači nego se žele podružiti i podijeliti s drugima neka svoja eno-gastro iskustva, donese sa sobom ponešto, pa se kuša, i o tome priča, a tog popodneva Lorena Meeda, na slici s Ivanom Vrbanom (www.Enogastrobrutal) donijela je na Tavan svoj kolač od konoplje, koji je odmah iz poznatih razloga izazvao veliku pažnju prisutnih, ali poslije se vidjelo da mu pažnju treba posvetiti iz sasma drugog razloga – naime zato što je osobito okusan. Lorena veli da za nj koristi brašno od konoplje, zatim lješnjake, mrkvu, limun, naranču i đumbir
Eno-gastro laboratorij na Tavanu opremljen je štednjakom i svime što treba za kuhanje i posluživanje hrane. Proizvođačke-ponuđačke i kuharske zvijezde tog popodneva bila su braća Čučković, mesari iz Rijeke
Čučkovići su sa sobom donijeli svježe napravljene kobasice (svinjske, debrecinke i od mesa divljači) za kuhanje/pečenje, te meso od kojega su na licu mjesta prigotavljali svoje specijalitete, npr. svinjski kare s medom (desna zdjela). Kare bez kosti stavi se u vodu s medom od kadulje i đumbirom te lukom u kori, češnjakom i mrkvim pa se to krčka oko tri sata… Nudili su se, u teglicama, i umaci domaće produkcije
Jela su popraćena vinima mladih perspektivnih snaga Marka Sladića iz Skradinskog vinogorja i Ivana Buhača iz Iloka
Taj čarobni Tavan, dakako s velikim početnim slovom, na vrhu je stambene zgrade na području zagrebačkoga Medveščaka. Jelena Nikolić, i Jelena Mikin došle su na zamisao da, stoga što je Jelena Nikolić vlasnica prostora u potkrovlju, upravo tu počnu povezivati ljude dobre volje, dobrih proizvoda, dobroga ukusa ali i one kod kojih bi trebalo razviti dobar ukus. Dvije Jelene ustanovile su prije godinu dana neprofitnu udrugu za promociju domaće hrane, a kako Jelena Nikolić ima blog Sjedi i jedi, promidžba je učinila svoje, i odziv publike prilično je velik…
Od prvotne ideje o eno-gastro hedonističkome druženju, s vremenom bi se upravo i takvim akcijama kakve su na čarobnome Tavanu moglo dati veliki doprinos daljnjem razvoju hrvatskih proizvoda s oznakom zaštićene oznake izvornosti, oznakom zaštićenog geografskog porijekla i s oznakom jamstva tradicijskog specijaliteta, a mogao bi se razviti i dobar biznis, bila bi to velika stvar…
PJENUŠAVO SLAVLJE U DEŽELI I NA PRAGU LIJEPE NAŠE
TOM STEVENSON
Champagne & sparkling wine
ESSI AVELLAN MW
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
POTKRAJ PROSINCA 2013. PROMOVIRANO JE NAJNOVIJE IZDANJE SVJETSKE ENCIKLOPEDIJE ŠAMPANJACA i PJENUŠACA u KOJEMU JE POPRILIČAN PROSTOR DAN SLOVENIJI, a OD HRVATSKIH PJENUŠARA TEK OFRLJE SU SPOMENUTI PERŠURIĆ, TOMAC i MENEGHETTI…
Iako se i u Hrvatskoj i u Sloveniji pjenušci – i klasičnom, šampanjskom metodom – proizvode već desetljećima, i iako se na tržištu u Hrvatskoj i Sloveniji već dugo nude šampanjci, svijet mjehurića i pjenušavo slavlje zapravo su tek sada i službeno došli u Deželu i na prag Lijepe naše.
Izašlo je, naime, i potkraj prosinca 2013. promovirano najnovije izdanje Svjetske enciklopedije šampanjaca i pjenušaca (World Encyclopedia of Champagne & sparkling wines) autora Toma Stevensona, danas na području publicistike najvećeg svjetskog autorireta za šampanjce i pjenušce, i Essi Avellan MW, urednice magazina Fine Champagne, koja je ažurirala podatke i dala nove priloge.
Janez Istenič i njegov sin Miha s Christie’s-ovom Enciklopedijom u kojoj su među 17 slovenskih proizvođača pjenušaca kao posjed ocijenjeni najbolje, sa 81 od mogućih 100 bodova
Knjiga, objelodanjena pod kapom vrlo znane londonske kuće Christie’s, na 528 stranica prezentira pjenušava vina od najboljih francuskih šampanjaca pa do pjenušaca manje znanih proizvođača iz cijeloga svijeta, uključujući i – Kinu! Opisani su 1600 proizvođača i njihovi proizvodi, svakog proizvođača prati i ocjena bodovima do 100, ali dodijeljenima ne pojedinim njegovim pjenušcima nego posjedu u ukupnosti, na bazi njegove povijesti, ponude, stabilnosti u kakvoći, načinu proizvodnje i stilu vina. Tekstove prati oko 400 sjajnih fotografija.
S područja ove naše regije poprilično je poglavlje posvećeno Sloveniji, odakle je spomenuto 17 proizvođača pjenušavih vina, s time da je najbolje ocijenjeni slovenski proizvođač kuća Istenič iz Stare Vasi kod Bizeljskoga na granici s Hrvatskom.
Vlastitu enciklopedijsku promociju s obzirom na uvrštenje u Enciklopediju i s obzirom i na najbolju ocjenu među Slovencima obitelj Istenič imala je pred grupom istaknutih novinara iz Slovenije i Hrvatske u svojoj vinoteci u Ljubljani na način da je pred svima video-vezom razgovarala s Essi Avellan MW i sa stručnjacima za pjenušce iz New Yorka i Moskve. Slavilo se uz male zalogaje i pjenušac No 1…
Evo i kako su ocijenjeni pojedini slovenski poizvođači, ponovno uz napomenu da je ocjena ogledalo cijele tvrtke a ne tek nekog pjenušca posebno.
Za vrijeme promocije Enciklopedije – Isteniči su iz svojega ureda preko malog ekrana izravno razgovarali s koautoricom Essie Avellan MW i sa stručnjacima za pjenušce iz New Yorka i Moskve
Isteniči su osvojili ocjenu 81, a odmah do njih na drugome mjestu je Bjana iz Goriških brda s 80 bodova, treći je P&F Wineries iz Jeruzalema sa 77 bodova. Ostali su s bodovima dosta niže. Evo i, abecedno, imena/naziva proizvođača i njihovih ocjena po Christies’u: Čarga bez ocjene, Jakončič 70, Vinska klet Goriška Brda bez ocjene, Kunej 50, Medot 65, Movia bez ocjene, Pullus 72, Radgonske gorice 70, Silveri 75, Sinefinis 70, Vinag 60, Vinakoper 60, Vipava 1894 bez ocjene, Zlati grič 60 bodova.
Knjiga se može kupiti/naručiti kod Isteničevih u Ljubljani i na Bizeljskom, odnosno putem interneta preko http://www.bloomsbury.com/uk/christies-encyclopedia-of-champagne-and-sparkling-wine-9781906650186/ Cijena je oko 50 eura.
I Hrvatskoj je u knjizi dan prostor, istina tek sasvim mali, toliki da se ofrlje spomenu tri proizvođačka imena – Peršurić, Tomac i Meneghetti… Dakako da pomalo žalosti što je Lijepa naša baš tako oskudno spomenuta, istina mi se i ne možemo hvaliti da smo neka pjenušava velesila međutim hrvatska pjenušava scena posljednjih je godina dosta živnula što se tiče broja proizvođača i broja domaćih etiketa na tržištu, pa i kakvoće. A nekoliko imena kao što su npr. Tomac, koji je sada, rekao bih, i izrazito najbolji hrvatski pjenušar i koji je ove godine izašao s perlajućim kuriozitetom – pjenušcem od baznog vina proizvedenog uz pola godine maceracije u amfori i potom dvije godine dozrijevanoga u velikoj hrastovoj bačvi, te Peršurić svakako zavređuje i veći opis, a ne tek usputni spomen. Treće spomenuto ime u enciklopediji uopće i nije primarno orijentirano na pjenušava vina, ali kad je već u knjizi navedeno, trebalo je onda uvrstiti i Kabolu, Bolfana, Vuglec-breg, Kutjevo, Željka Kosa…
KAKO LOBIRAMO SAMI ZA SEBE?
Ovaj blijedi tretman Hrvatske u Enciklopediji pjenušaca i predpraznično raspoloženje, kad se obično popije čaša više pjenušca, bio je povod da Hrvatski radio uz pomoć svojega suradnika novinara Tomislava Radića priredi prigodnu emisiju posvećenu pjenušcima, a u koju sam i ja pozvan da kažem nekoliko rečenica o Enciklopediji te o aktualnome pjenušavome stanju nacije, kad se na domaćem tržištu uz naše pjenušce po različitim maloprodajnim cijenama nalaze i razna pjenušava vina iz uvoza, od onih u maloprodajnoj po jedva 30 kuna (prisjetimo se: takve pjenušce novinar HTVa Mladen Stubljar prije koju godinu pred kamerom je izlijevao u kanal!), preko talijanskih prosecca po povoljnoj cijeni i preko španjolskih cava koje također znaju biti s dobrim odnosom kakvoća-cijena, do šampanjaca najjačih francuskih maraka po, i, astronomskim svotama.
Najprije o slučaju Enciklopedija u kontekstu Lijepe naše: s jedne strane greška je autora Stevensona i Avellan što kao odgovorni za izdanje sebi nisu dali dovoljno truda da se napokon posvete jače i Hrvatskoj (kao što su se npr. Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding, surađujući s profesorima Edijem Maletićem i Ivanom Pejićem, u svom vodiču svjetskim vinskim sortama, također izdanime prije kratkog vremena, posvetili npr. Graševini!) i što su se oslanjali na podatke o hrvatskoj produkciji ne od izvora iz Hrvatske, dakle izravno s lica mjesta, nego od autora iz neke od susjednih nam zemalja a s kojime se poznaju i za kojega su valjda bili uvjereni da je dobro informiran o hrvatskim pjenušcima sada. S druge strane, propust je – i to veliki! – ovdje u nas, jer sami proizvođači ne odlučuju se, pogotovu ne ujedinjeni, za jači marketinški istup, i jer, očito, iako se posljednjih godina, uz svesrdnu potporu Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, grčevito nastoji hitro učiniti neki marketinški pomak u našu korist i postići prodor s hrvatskim vinom vani, nismo se adekvatno i dovoljno pomučili nametnuti se, konkretno u ovome slučaju autoritetima za pjenušce na polju međunarodne publicistike.
Hrvatski proizvođači vina morat će uvidjeti da ovako kako sada rade baš i ne ide onako kako bi trebalo. A propos upravo pjenušaca, sjećam se da je upravo revija Svijet u čaši, baš i na moju inicijativu, svojedobno inicirala susret hrvatskih šampanjera u zagrebačkom restoranu Okrugljak a s ciljem da se utemelji poslovna udruga proizvođača pjenušaca, i svi iole relevantni domaći proizvođači odazvali su se, stvar su popratili i Hrvatska radiotelevizija i tisak, neki naši vinari-šampanjeri izrekli su tada pred tv-kamerom velike riječi, jedan je od njih izabran da sastavi i statut, ali se maltene odmah nakon izlaska iz Okrugljaka stvar razvodnila i onda i – raspala! Naši proizvođači valjda nisu ni shvatili o kakvoj udruzi tu treba biti riječ i kakvo može biti njeno značenje. Vidim da i sada udruživanje hrvatskih vinara općenito u interesne poslovne zajednice ide traljavo, i dok tako bude, tj. dok osobne netrpeljivosti i zavist budu iznad zajedničkog poslovnog interesa i kroz to i pojedinačnog poslovnog interesa teško je nadati se uspjehu na tržištu.
Što se tiče aktualne domaće mjehuričave scene: neki izvori kažu da se ozbiljnije – doduše više nastojanjem u samoj proizvodnji nego baš količinom – u nas pjenušcima bavi oko 40 vinskih posjeda. Prvi počeci bili su na Plešivici u osamdesetim godinama prolog stoljeća, dok je na području Jastrebarskoga djelovao ing. Franjo Jambrović, enolog tada Jaska-vina s podrumom u Mladini. U Istri, pokretač je bio Đordano Peršurić.
Već godinama najbolji u nas: Tomac i Peršurić
Samo dva posjeda maksimalno su koncentrirana na pjenušce, ostalima je primarno mirno vino a pjenušac, mada ga proizvode za tržište, tek je izlet u nešto drugo. Kroz brojne degustacije u sklopu Potrošačkog putokaza revije Svijet u čaši, pa Čašica Večernjeg lista, vrednovanja u organizaciji revije Akademija, zatim kroz sajmove, festivale, radionice, posjete vinarima, mogu potvrditi da su se u hrvatski perlajući vrh značajno izdvojili obitelj Tomac iz Jastrebarskoga i obitelj Peršurić iz Peršurića/Poreča, zatm da vrlo solidne uratke nude Clai, Kabola, Puhelek Purek, Vuglec-breg, Grabovac, Meneghetti, Veralda, Jarec-Kure, na (vrlo) dobrome su putu Trapan, Željko Kos, Kašner, Šember, Miklaužić, Cmrečnjak, priključak drže Kutjevo, Franc Arman, Iločki podrumi, Mladina, Anton Katunar, PZ Vrbnik. Krenuo je i Tomislav Bolfan s Vinskog vrha, a od berbe 2013. proizvodnju pjenušaca najavio je i Velimir Korak.…
Hrvatski potrošač sve se više priklanja pjenušcu, a kojemu – e, to ovisi o cijeni koju treba izdvojiti za butelju. Oni koji imaju novaca i koji, k tome, i dosta putuju svijetom pa poznaju materiju, bez problema će se opredijeliti za šampanjac, te za uradke ponajboljih pjenušara iz Franciacorte – talijanske Champagne, odnosno za hrvatske špice posebice one od Tomca i Peršurića. Ali, znatno je više onih kojima je novčanik tanji. Čini mi se da je značajan pomak kod šire mase potrošača prema povećanju potražnje za pjenušcima u nas ostvaren jačim prodorom k nama, unatrag koju godinu, pjenušavih vina Prosecco di Conegliano odnosno Prosecco di Valdobbiadene, jer ta su vina redom vrlo korektna, neka i znatno nadilaze razinu korektnosti, a maloprodajna cijena je prihvatljiva i za širu masu, k tome ugostitelji su prosecco, za koji su sigurni da mu u tehničkom smislu neće biti upućene zamjerke publike, spremni, za razliku od skupljih pjenušaca, rastakati i nuditi i na čašu…
Moët 2002! U gornjoj kategoriji: i Lanson
VAŽNO ZA POTROŠAČA
Što je važno za potrošača da zna kad u moru ponude s police trgovine bira pjenušac? Šampanjci imaju svoj standard, image, i cijenu koja je uglavnom dosta visoka, makar ne znači automatski da i svaka šampanjska etiketa kakvoćom pjenušavoga vina i podnosi cijenu što je ima. U dosta slučajeva ta visoka cijena rezultat je zapravo visoke međunarodne reputacije Champagne kao kraja u kojemu kraljuju pjenušava vina. Najpoznatije šampanjske marke jesu doista kakvoćom u špici, ali su malo kome (u nas) dostupne. I najbolji naši i slovenski pjenušci kao i oni iz Franciacorte nisu baš jeftini – između 140 i 150 odnosno 170 kuna, ali cijenom su ipak niži od šampanjaca.
Dobar odnos cijene i kakvoće zna imati francuski crémant (pjenušci rađeni klasičnom metodom ali dakako ne u Champagnei nego u drugim pokrajinama, primjerice Alsaceu), dobar odnos u pravilu nudi i španjolski pjenušac cava iz područja Tarragona/Penedès u Kataloniji, proizveden klasičnom metodom od lokalnih sorata Macabeo, Xarello i Parellada. Kao što sam već spomenuo, joker za one s plićim džepom a željne pjenušavog slavlja i, ljeti, osvježenja, može biti prosecco, a mogu biti i neki pjenušci klasične metode koji se u novije vrijeme u nas i u Sloveniji namjerno rade na način da bi u prodaji bili jeftiniji te da se mogu rabiti i za razna osvježavajuća pića začinjena voćem, odnosno aromatičnim biljem i dodatno rashlađena kockama leda.
U čemu je kvaka? Šampanjci i iole ozbiljniji pjenušci proizvode se od pažljivo dobivenoga baznoga vina na način da su uzgoj grožđa i berba podešeni posebno za pjenušac kao finalni proizvod tako da to, osnovno vino bude s vrlo niskim alkoholom, s niskim SO2 i s visokom ukupnom kiselošću. Bazno suho vino na drugo alkoholno vrenje (sekundarna fermentacija) stavlja se, uz dodatak sladora i šampanjskih kvasaca, u bocu s krunskim zatvaračem koji drži tako čvrsto da ništa ne propušta niti iz boce niti u bocu. Kvasci postupno pretvaraju šećer u alkohol, ugljični dioksid (mjehuriće) i talog. Potom pjenušac nakon fermentacije na kvascima u butelji treba odležavati najmanje tri godine a u dosta slučajeva ambiciozniji proizvođači ostavljaju ga i puno dulje, kako bi dobio na dodanoj vrijednosti. Logično je da takvi pjenušci moraju imati višu cijenu.
Neki proizvođači pjenušaca koji su se opredijelili za drugo vrenje u butelji idu na dosta kraći boravak pjenušca na kvascu u boci, često ne duži od 1,5 godine a nerijetko i od jedva godine dana, pa im to dopušta da ga prodaju jeftinije. Neki opet proizvođači upravo da bi im proizvodnja bila što jeftinija a povrat novaca od prodaje proizvoda hitriji, opredjeljuju se za drugu metodu, zvanu charmat, a riječ je o tome da se sekundarna fermentacija odvija ne u butelji nego u velikim tankovima pojačanih stijenki i s mogućnošću da budu hermetički zatvoreni. Nerijetko se s takvim pjenušcima izlazi već i nakon pola godine do najviše godinu dana, i proizvod se može ponuditi po dosta nižoj cijeni od one u pjenušaca rađenih šampanjskom metodom. Postoje i gazirana vina, ostvarena dodavanjem CO2, koja budu i jeftinija od charmata, ali o njime na bih ovdje…
Franciacorta: Bellavista i Cavalleri
Rezultat u boci odnosno, na kraju, u čaši, ovisan je o proizvođaču, njegovoj filozofiji vina i nadasve pedantnosti, stoga je uvijek dobro prije kupnje obavijestiti se o producentu i produkciji, danas je to, osim u vinoteci, moguće u određenoj mjeri i preko interneta. Preporuka je, dakle, kao prvo, izbjegavati pjenušce po drastično niskoj cijeni kakve znamo vidjeti na policama samoposluživanja. Propitivanjem dakle steći informaciju, pa vidjeti u kojoj se mjeri neki proizvod dobiven šampanjskom metodom (šampanjci, crémanti, franciacorta, cava… i pjenušci naših najpoznatijih igrača…) uklapa u novčanik, odnosno vidjeti za što se opredijeliti u segmentu prosecca i drugih charmata …
Pjenušac ide jako dobro i uz nareske – špek, kobasice, kulen…
———————————————————————
ZAPJENJENI ŠEMBER 2013 – Sve je relativno, zar ne? Govoreći novinarski, za naslov je bolje reći zapjenjeni Šember 2013, ali u enološkome smislu prikladno je ipak kazati pjenušavi Šember 2013. Jeste li ikad pili pjenušac već u godini berbe? Ja nisam! Do koji dan prije Božića 2013. kad sam posjetio Zdenka Šembera u Donjim Pavlovčanima kod Jastrebarskoga. Otkrilo se jedno zanimljivo inače staro (propagirao ga je enolog ing. Franjo Jambrović, tata modernih hrvatskih pjenušaca) pa zaboravljeno razmišljanje (Zdenka Šembera) o pjenušcima. Riječ je o kontinuiranoj fermentaciji, za razliku od one dvostruke, koju danas provode gotovo svi pjenušari. Zdenko se od berbe 2013. odlučio na, da tako kažem, prirodniji način produkcije pjenušca tako da je pokusno manji dio količine predviđene za pjenušavo vino odvojio mošt koji nije provrio do kraja za bazno suho vino nego mu je ostalo nešto manje od 30 grama na litru neprovrelog sladora, pa ga je stavio, dakako bez dodavanja konzumnog sladora ali s dodakom šampanjskih kvasaca, u butelju na nastavak fermentacije. I, eto, nekoliko dana prije Božića iznio je na probu taj svoj novi pjenušac, iz berbe 2013.
Piće savršeno čisto (kao uostalom i nova potpuno provrela bijela i ružičasta baza), i odmah je pao prijedlog da napravi još nešto što drugi ne rade a to je da manji dio toga već lijepo pjenušavoga vina oko Nove godine reklamno ponudi tržištu, kao najavu za budući pravi pjenušac. Možda je prijedlog sada za jaču akciju prema javnosti došao prekasno, ali – zašto opsežnije ne pokušati s idućom godinom?… ■
ZAPIS IZ POLJSKE/ EU FINANCIRANI W.I.N.E. – I NA PLEŠIVICI!
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA JASTREBARSKO
Plešivički vinogradarski amfiteatar
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
TZ JASKA SUDIONIK JE PROJEKTA VINO u SJEVEROISTOČNOJ EUROPI: UNAPRJEĐIVANJE MARKETINGA NA POLJU VINSKOG TURIZMA. AKCIJSKI PLAN JE OD 2013. DO 2015. MEĐUSOBNO POSJEĆIVANJE TURISTIČKIH DJELATNIKA i PREDSTAVNIKA VINSKE BRANŠE ŠEST ZEMALJA ČLANICA EUROPSKE UNIJE RADI RAZMJENE ISKUSTAVA S CILJEM STVARANJA KVALITETNE SINERGIJE KARAKTERISTIČNIH TRADICIJSKIH GLAVNIH LOKALNIH/REGIJSKIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI u RURALNOME PROSTORU i PRIVLAČENJA u KRAJ VEĆEG BROJA KLIJENATA i GOSTIJU
Mladi su agilni i brzi, nema što! Još i prije nego što smo ušli u Europsku Uniju mlada direktorica Turističke zajednice grada Jastrebarskog Ivana Herceg razmišljala je na koji način iskoristiti mogućnost potpore iz europskih fondova za gospodarski razvoj kraja, surfala je po internetu da nađe potrebne obavijesti, informirala se i na druge načine i – našla! Odmah poslije ulaska Hrvatske u EU Turistička zajednica grada Jastrebarskog prijavila se na natječaj Agencije za mobilnost i programe EU, koja se bavi usavršavanjem i razmjenom poslovnih praksi među zemljama EU, i dobila zeleno svjetlo za sudjelovanje u projektu pod nazivom W.I.N.E., Wine In the Northeastern Europe: improving winegrower`s marketing skills in the field of wine tourism, u prijevodu Vino u sjeveroistočnoj Europi: unaprjeđivanje marketinga na polju vinskog turizma.
Dvije Ivane u Varšavi – Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, i enologinja Ivana Rendulić, uposlena u Odjelu za poljoprivredu Zagrebačke županije. Jaskanci Ivana Rendulić, Velimir Korak i Ivana Herceg pronašli su u Varšavi – Swetojansku ulicu!
– Tim projektom partnerstva W.I.N.E., koji obuhvaća međunarodnu institucionaliziranu suradnju osoba i tijela uključenih u vinogradarstvo i vinarstvo te u vinski turizam nekih regija u šest zemalja EU a to su Slovačka, Poljska, Češka, Italija, Njemačka i Hrvatska, želi se u tim zemljama odnosno u nekim turistički manje razvijenim vinogradarskim dijelovima tih zemalja, kroz poboljšanje marketinških vještina svih sudionika lokalni vinski turizam dignuti na znatno višu razinu od one na kojoj je sada. Projekt se bazira na međusobnim posjećivanjima i sastancima s razmjenom znanja, iskustava i poslovnih praksi između pojedinaca i tijela koji se u tim državama bave vinom i vinskim turizmom. Projekt se u potpunosti financira sredstvima, i to bespovratnima, iz EU. Evo i protagonista projekta: uz Institut za ujedinjenu Europu sa sjedištem u Poljskoj, a koji je koordinator, tu su Udruga vinogradara Podkarpacie (Poljska), Građanska udruga Mohyla (Slovačka) s tihim partnerom Tokaj Association, Europska agencija za razvoj (Češka) s tihim partnerom Vinogradi Moravske, Turistička zajednica Grada Jastrebarskog (Hrvatska) s tihim partnerom lokalnim vinarima s Plešivičke vinske ceste, Retica s.a.s. Michelea Dassièa (Italija) s tihim partnerom Associazione Mostre Primavera Prosecco s udrugom za promidžbu vina Prosecco, te Verein zur Forderung des historischen Weinanbaus im Raum Werder (Njemačka), tj. Udruga za promicanje povijesnog vinogradarstva u oblasti Werder. Turistička zajednica grada Jastrebarskog inače u ovome slučaju zastupa cijelu Hrvatsku, na što smo iznimno ponosni – kaže Ivana Herceg.
———————————————————————————————-
POLJSKA i VARŠAVA – Što, zapravo, znamo o Poljskoj, osim dakako toga da je to europska država i da je svijetu dala izvanrednoga Papu Woytilu? Posjet toj zemlji i njenom glavnome gradu bio je prigoda za korisno, mada kratko pa nije moglo biti i opsežno, upoznavanje s Poljskom i Varšavom. I, svakako, za oduševljenje metropolom! Posve je jasno zašto tu zemlju godišnje posjeti oko tri mililijuna turista.
Poljska unutar Europe, i sa svojim susjedima
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u srednjoj Europi koja se proteže sve do Baltika i koja graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te s Litvom na sjeveru. Površina na kojoj se Poljska proteže je 312.699 četvornih kilometara. Poljska je po veličini 69 zemlja na svijetu, te deveta u Europi, već to je vrlo respektabilno. Broji 38,5 milijuna stanovnika i po napućenosti je 34. zemlja svijeta i šesta u europskoj Uniji. Poljska je unitarna država sa 16 vojvodstava.
Povjesničari kad govore o nastanku poljske države spominju dolazak slavenskih plemena na područje današnje Poljske, a posebno ističu 966. godinu, kad je Mieszko, vladar tamošnjeg teritorija, krenuo u preobraćanje podanika na kršćanstvo. Poljsko kraljevstvo utemeljeno je 1025. Godine, a 1569. nastala je politička asocijacija s Velikim vojvodstvom od Litve. Bio je to neki oblik zajedničkog tržišta. Asocijacija je raskinuta 1795. kad je teritorij Poljske razdijeljen na Prusko kraljevstvo, Rusko carstvo i Staru Austriju. Poljska je ponovno stekla nezavisnost krajem prvog svjetskog rata 1918. U drugom svjetskom ratu zemlja je osobito nastradala, a njen glavni grad Varšava bio je posve uništen.
Varšava – moderan grad s monumentalnim građevinama, s puno crkava i sa širokim prometnicama
I naziv Varšava, odnosno, kako se piše u originalu – Warszawa, vezan je uz Slavene. Warszawa označava pripadnost Warszu, a Warsz je skraćenica muškog imena slavenskoga porijekla Warcislaw. Ali, netko je trebao i pripadati tome Warszu, koji se bavio ribarstvom, bila je to Sawa, po narodnoj predaji morska sirena što je živjela u rijeci Visli i u koju se Warsz zaljubio…
Varšava je danas impresivni grad širokih ulica koji se proteže na 517 četvornih kilometara površine (Pariz je na 105 km2!), broji nešto manje od dva milijuna stanovnika, ima ulicu u dužini od 14,6 kilometara a riječ je o brzoj prometnici donekle na periferiji, ona je s nazivom Wal Miedzyeszyński, i nakon njujorškog Broadwaya najduža je na svijetu unutar granica jednoga grada. Ali, to nije sve: Pulawka, koja vodi od središta grada prema jugu dugačka je 12,2 km, međutim s dijelom izvan službene granice grada Varšave dugačka je 15,5 km! Aleja Jerozolimskie avenija je koja prolazi središtem Varšave, i proteže se u gradu na oko 12 km, međutim uzme li se u obzir dio te ulice izvan službenih granica grada tada se dužina penje na 16,4 km!.
Tramvajske tračnice u gradu, pak, u dužini su od 500 kilometara. Zelenih površina u gradu je ukupno 7200 hektara!
Lijepi ulični ukrasi
Kroz grad protječe najduža i najšira rijeka Poljske Visla ili Wistula, dugačka 1047 kilometara. Visla inače izvire na jugu Poljske u zapadnim Karpatina. Izvor čine Bijela i Crna Wiselka. Rijeka prolazi praktički cijelom Poljskom, a osim kroz Varšavu, i kroz gradove Krakow, Torun i Gdanjsk, gdje se ulijeva u Baltičko more..
Varšava datira iz 13. stoljeća. Na te davnašnje dane podsjeća stara gradska jezgra opasana zidinama. U drugom svjetskom ratu povijesna jezgra Varšave bila je posve razorena ali je u potpunosti obnovljena i naslazi se na UNESCO-ovoj listi svjetskog nasljeđa.
Zgrada u zgradi: staklena fasada velike moderne građevine – poput ogledala
Zidine stare gradske jezgere, koja je uništena u drugom svjetskom radu, ali je nakon oslobođenja potpuno obnovljena
Grad je s puno je monumentalnih građevina koje su nakon drugog svjetskog rata relativno hitro zamijenile zgarište totalnog uništenja. Poljska je poslije drugog svjetskog rata bila u grupi zemalja kojima je dominirao tadašnji Sovjetski Savez sa sjedištem u Moskvi a njegova vrhuška htjela je upravo i tom monumentalnošću građevina u obnovi grada pokazati veličinu koju je i sebi pripisivala. Među najznačajnije građevine soc-realizma spada 237 metara visoka zgrada sa satom na vrhu tornja, nastala između 1952. i 1955. godine kao imitacija londonskog Big Bena. Bio je to dar Sovjetskog Saveza poljskom narodu. Isprva je zgrada služila za partijske potrebe, a danas je to Palača znanosti i kulture. Građevina broji više od 3000 prostorija i u njoj je gotovo 90 useljenika, riječ je uglavnom o kulturnim ustanovama što unose kulturne i znanstvene sadržaje u prostore. U sklopu palače su kazališta (ima ih čak četiri!), koncertne dvorane, muzeji, javne knjižnice… Tu je smješten i Turističko-informativni centar Varšave. Na 30. katu je vidikovac, a na 45. katu je značajna ornitološka izložba. Uz okviru građevine su, u prizemlju, nekoliko igrališta za košarku te klizalište.
Najstariji spomenik u Varšavi nalazi se pored crkvce sv. Ane u ulici Krakowske Przetmiescie. Posvećen dakako svetoj Ani. Podignut je 1643. godine. Varšavu značajnio obilježavaju i spomenici vezani uz židovsku zajednicu, naime između dva rata u Poljskoj je živjelo nekih 30 posto Židova
Najreprezentativnija ulica Varšave je Trakt Krolewski, ili Kraljevski trakt. Ulica, koja je nastajala godinama i u kojoj je mnogo crkava, povezuje kraljevski dvorac, koji inače čuva lijepu zbirku slika Bernarda Bellotta znanog kao Canaletto (18. stoljeće), s kraljevskim palačama u Parku Lazienki te Wilanowu.
Kraljevska palača, koja čuva lijepu zbirku slika talijanskog majstora Canaletta
Kad govorimo o kulturi i umjetnosti, treba reći da je Varšava grad s 30 kazališta.
Nova umjetnost: ulični svirač bubnja (udara palicama) po naslonu stolice i po zidu zgrade iza sebe!… Ispred njega naravno nisu note, nego postolje s posudicom u koju očekuje da prolaznici ubace novac
Crkva sv. Križa, Varšava: urna sa srcem skladatelja Fryderyka Chopina. Na zgradi u kojoj je na svijet došla Marija Sklodowska Curie: crtež kao sjet na znanstvenicu, kemičarku koja je otkrila polonij i radij
Varšava je grad znamenitih Fryderyka Chopina i Marie Sklodowske Curie. Chopin je više od polovice svojega života proveo u Varšavi, a grad mu se za to odužio s više spomeničkih mjesta. Muzej Chopina je u palači Ostrogski, a urna sa srcem velikog skladatelja nalazi se u crkvi Svetoga Križa. Marija Sklodowska Curie je rođena u Varšavi, a u dobi od 24 godine otišla je studirati u Pariz. Bila je kemičarka, i ona i njen suprug Francuz Pierre Curie zaslužni su za otkriće polonija i radija, pripale su im i dvije Nobelova nagrade, jedna za fiziku a druga za kemiju. Muzej Marije Sklodowske Curie nalazi se u zgradi blizu avenije Jerozolimskie. ■
——————————————————————–
Što je zajedničko državama i područjima koji su unutar partnerstva? Slični klimatski uvjeti, brdoviti tereni, uglavnom podjednaki sortiment, uglavnom bijele sorte kao prevladavajuće, zajednička povijesna i kulturna baština jer većina tih zemalja ili dijelovi tih zemalja bili su dio Austro-ugarske monarhije a potom i dio socijalističkog bloka. Dobar dio vinogradarskih posjeda u tim područjima je dimenzijom malen, najveća većina tih manjih vinara uvelike je u tržišnom smislu ugrožena od velikih korporacija koje imaju novac za investiranje ne samo u proizvodnju nego i u učinkoviti marketing, dok baš financija a i vještina i znanja na tom marketinškome polju malima u pravilu nedostaje. Ova inicijativa međunarodne suradnje i izmjene iskustava trebala bi bitno pridonijeti da se boljim trženjem proizvoda uvelike kroz vinski turizam situacija osjetno poboljša u korist malih proizvođača a i da cijeli kraj osjeti veću korist.
Predviđeno je da se aktivnosti projekta ostvaruju u vremenskom razdoblju od rujna 2013. do lipnja 2015. Ukupno će se održati sedam sastanaka, svaki u drugoj zemlji, od čega će jedan, i to u svibnju 2014., biti i kod nas u Hrvatskoj.
Izložbeni stol s domaćim specijalitetima i vinima dijela sudionika susreta W.I.N.E. u Varšavi: Česi, Slovaci, i Hrvati. Slovaci, koji su donijeli zanimljiv sir u obliku makarona, oduševili su se samoborskom salamom i Korakovim vinom
– Kako bi se uspješno realizirao ovaj projekt, planirano je bilo u nj uključiti različite subjekte povezane sa temom projekta. Uvjet za pojedince za sudjelovanje je da je osoba aktivna na polju vinogradarstva i vinarstva, vinskog turizma, te da razumije i može govoriti na engleskome, kao i da ima osnovna znanja o kulturi naroda u državi koju posjećuje. Nama je, ovdje, dakako prvenstveno cilj da se ostvare daljnji pozitivni pomaci u vinskom turizmu na području Jastrebarskoga. Projektom nam je odobreno 18 odlazaka na sastanke i studijske posjete u zemlje partnere. To znači da imamo mogućnost uključiti više ljudi koji će prisustvovati tim sastancima, a da pri tom svi ne moraju sudjelovati na svima. Moguće je npr. da jedan sudionik prisustvuje sastanku i studijskom posjetu Poljskoj, ali da ne prisustvuje sastancima u Italiji, Češkoj, Njemačkoj i Slovačkoj, i obratno. Na svakom će putovanju sudjelovati u prosjeku po troje ljudi kao sudionici TZ Grada Jastrebarsko i TZ Zagrebačke županije, te vinari i vinski/turistički novinari. Prilika je to za sve sudionike, prvenstveno plešivičke vinare ne samo da upoznaju kolege iz tih pet zemalja i razmijene iskustva s njima, nego i da ostvare privatne i poslovne kontakte potencijalno vrlo korisne za budućnost – dodaje Ivana.
Michele Dassie upoznaje nas s Poljskom
PLEŠIVICA: U STARTU S – DVA KORAKA VIŠE
Prvo putovanje bilo je u Poljsku, izravno u Varšavu odakle se išlo u posjet tamošnjim vinorodnim krajevima, slijedila je Češka. U prvoj ekipi za Poljsku uz Ivanu Herceg bili smo i enologinja Ivana Rendulić, zaposlena u Odjelu za poljoprivredu Zagrebačke županije, plešivički vinogradar i vinar Velimir Korak, prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, te ja kao glavni urednik revije Svijet u čaši. U drugom krugu, u Češku – njenu regiju Moravsku, točnije u mjesto Kurdějov, uz predstavnike TZ Jaske i Zagrebačke županije putovali su mladi plešivički vinari Nikola Šember, Josip Korak i Dominik Jagunić. U veljači 2014. posjetit će se Italija.
Je li Ivana Herceg kao organizatorica hrvatske delegacije zadovoljna dosad viđenim?
– Prvo putovanje, u Poljsku, pokazalo je kako se tamošnji, većma mali vinari tek počinju baviti ovom vrstom posla, te da su im potrebne smjernice iskusnijih sudionika iz partnerskih zemalja, no već na idućem putovanju, u Češku, vidjeli smo primjere uspješne prakse bavljenja vinarstvom i vinskim turizmom. Od Talijana očekujem svakako barem dva koraka više. Za Jasku je sudjelovanje u ovom projektu ujedno i lijepa prilika da iduće godine predstavi sav potencijal Plešivice svim ostalim sudionicima koji će u svibnju posjetiti upravo Plešivičku vinsku cestu kao hrvatski primjer bavljenja vinarstvom i vinskim turizmom.
Vidjet ćemo na kraju na kojem smo mi koraku u odnosu na druge, u svakom slučaju dva Koraka (jedan stariji enolog – Velimir i jedan mladi – Josip!) su nam već u startu tu!
U najboljoj vinoteci/wine-baru u Poljskoj, Mielzynski u Varšavi: delegacija iz Hrvatske. Među 600 etiketa vina iz cijeloga svijeta nismo vidjeli niti jednu iz Lijepe naše
S putovanja u Češku: uz predstavnike županijskog i jaskanskogg turizma, od mladih plešivičkih vinara tu su Nikola Šember, Josip Korak i Dominik Jagunić
Boravak u Poljskoj izgledao je ovako: dolazak u Varšavu i smještaj, posjet najznačajnijoj vinoteci/wine-baru Mielzynski, uvečer posjet Institutu za ujedinjenu Europu u Varšavi, susret s delegacijama Poljske i ostalih zemalja i upoznavanje s članovima, kušanje kulinarskih specijaliteta i vina proizvođača iz tih partnerskih zemalja, razmjena utisaka. Idući dan prije podne održan je radni susret osoba iz turističkih tijela svih zemalja uključenih u projekt, a za ostale ostavljena je mogućnost razgleda Varšave. Poslije ručka priređena je prezentacija Poljske s aspekta proizvodnje vina i vinskog turizma, uslijedila je nova prilika za razgled Varšave. Prekrasan velegrad monumentalnih građevina, izrastao na ruševinama poslije drugog svjetskog rata… Trećeg dana organiziran je posjet vinogradarskome kraju nekih 200 kilometara južno-jugoistočno od Varšave kod gradića Kazimierz Dolny, simpatičnog mjesta znanog po umjetnosti, likovnim galerijama, festivalima. Obišlo se tri vinogradara/vinara: posjed Solaris u Opole Lubelskiem, vlasnika Macieja Mickiewicza, zatim posjed Maja u Kowali, gdje su nas dočekali Zbigniew Kwiatoń i Adam Stręczywilk, koji svoje trsje ima u vinogradu na Góri Puławskoj. Tu je prezentacija bila u znaku pjenušaca, rađenih klasičnom metodom. Treći posjet: vinogradarstvo/vinarstvo Mały Młynek, vlasnika Mareka Kwaśniaka u Bronowicama…
—————————————————————————–
VINSKA POLJSKA – Iako podaci o povijesti govore da su prvi vinogradi u Poljskoj sađeni još za vrijeme Renesanse, a podizali su ih biskupi da bi mogli proizvoditi vino za misu, moderna proizvodnja vina u Poljskoj krenula je tek u ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Loza je najprije sađena na jugoistoku Poljske, a potom su se vinogradi širili dalje po jugu zemlje, kaže Aleksander Sucharda iz tvrtke Vino kultura iz Varšave a koji radi na području razvoja vinskog turizma.
Aleksander Sucharda
Na pitanje o tome koliko uopće hektara pod vinovom lozom ima Poljska kaže da zasad ne raspolaže egzaktnim podatkom nego da postoje tek procjene, koje se vrte oko nešto više od 500 hektara, raspodijeljenih u šest vinogradarskih područja – Region zielonogorski, Polska cientralna i polnocna, Dolny Slask, Region Malopolskiego Przelomy Wisly, Region Malopolski Swietokrziskie i Šlaske, i Region podkarpacki. Danas je što se tiče vina u Poljskoj najdinamičnije potkarpatsko područje, gdje je, iunače, u posljednjih 10 godina formirano 150 vinarija.
Poljska zbog svog geografskog smještaja i klime u tome dijelu Europe nije idealna za vinograde, ali nevjerojatno je s koliko se žara u novije vrijeme pristupa njihovom podizanju i proizvodnji Bakhova nektara. Ljeti je još i dobro za vinovu lozu, ali zime znaju biti okrutno hladne, sa i, trajućih, do minus 25 Celzijevih stupnjeva, pa je vitis vinifera svake godine u velikoj opasnosti od smrznuća. Kod jednoga vinogradara/vinara vidjelo se što je prošle zime zadesilo njegov Rizling rajnski: loze po tlu, potrgane, slomljene, prizor kao da je, primjerice, kroz taj dio vinograda protutnjalo gusto krdo bizona… Zato Poljaci i sade ne viniferu, nego moderne križance između vitis vinifere i divlje koze koji su otporni na veliku hladnoću. Najčešće sorte su Aurora, Bianca, Hibernal, Jutrzenka, Johanniter, Muskat odeski, Seyval blanc, Siberal, te od crnih Cascade, Leon, Millot, Maréchal Foch, Regent, Rondo… Svježina i ne mnogo sunca daju o berbi grožđe s nižim sadržajem sladora i s višom kiselinom, pa su, unatoč tome što se pribjegava doslađivanju, i vina s nižim alkoholom, te s višom ukupnom kiselošću.
Poljska je, čuli smo, vrlo popularno odredište za tzv. eko-turizam, dakle za ljubitelje prirodnih ljepota, očuvanog okoliša. Sad je cilj naglasak staviti i na razvoj vinskog turizma.
Zanimljivo, kontradiktorno: u Poljskoj nije dopušteno reklamiranje alkoholnih pića, osim piva, a gotovo na svakom koraku u Varšavi vidjeli smo trgovine s ovakvim natpisima koji govore da se tu alkohol može kupiti od 0 do 24 sata!
Zasad su proizvođači većma imućne osobe iz sasvim drugih zanimanja, primjerice liječnici, odvjetnici, njima je vino strast i proizvodne količine im nisu velike. U prosjeku na obiteljsko gospodarstvo otpada po oko hektar vinograda. Većih proizvođača, sa šest do 20 hektara, malo je, tako da se zasad još, iako se poljske butelje mogu naći na policama vinoteka, ne može govoriti o u pravom smislu tržišno orijentiranoj gospodarskoj djelatnosti. Vinski turizam u povoju je. Aleksander Sucharda veli da je Poljska značajno odredište turista koji dolaze radi lijepih krajolika, prirodnih ljepota (brda, jezera, nacionalni parkovi…), te da je kao organizator Europskog nogometnog prvenstva dobila puno dobre reklame po svijetu kao i to da bi na ruku razvoju vinskog turizma moglo ići i to što se dosta povijesnih gradova kao što su npr. Krakow, Wroclaw, Kazimierz Dolny, Sandomierz… nalazi blizu vinogorja. Na ruku razvoju vinskog turizma međutim baš ne idu neke odredbe u poljskom zakoniku, naime u Poljskoj npr., kako su mi rekli domaćini, reklamiranje vina i alkohola općenito, osim piva. nije dopušteno…
Kazimierz Dolny, gradić umjetnosti, s puno galerija. U gradiću je hotel Kazimierzowka s tri zvjezdice, ali koji izgledom, uslugom i restoranskom hranom te bogatom vinskom kartom, ali i vanjskim sadržajima (prostrani park, igralište za djecu…) zavređuje i višu ocjenu. Vlasnica i voditeljica je Joanna Bilyk
Poljski zakon kaže i to da ako vinar proizvede ukupno do 5000 litara vina, i to mora biti samo od vlastito uzgojenoga grožđa, on boce ne smije dati na prodaju za vinoteke a niti ih smije prodavati kod sebe na posjedu zainteresiranima da ih ponesu doma, dopušteno mu je jedino vino rastakati na svom posjedu i nuditi ga kroz degustacije. Na etiketi ne smiju biti navedeni sorta ni godište berbe i već to je znak da je vino samo za degustaciju na licu mjesta, dakle da nije za prodaju na bocu. Kreće li mu se proizvodnja iznad 5000 litara, tada, ako to zatraži, može dobiti dopuštenje da vino stavi na tržište, a nakon što preda zahtjev nadležna komisija mu dolazi u vinograd vidjeti što, koliko čega i kako uzgaja, te na temelju nalaza izdaje rješenje. Zasad je navodno samo nešto više od desetak poljskih vinogradara/vinara koji imaju takvu licencu za prodaju butelja. Da bi vinar dobio dozvolu za prodavanje boca na tržištu mora osim minimuma od ukupno 5000 litara ispuniti još jedan uvjet: pri traženju licence, po svakoj sorti koju uzgaja obvezan je državi uplatiti po 250 zlota (1 poljski zlot = 1,8 kuna).
Poljaci, koji su prije bili isključivo pivopije odnosno potrošači jakih alkoholnih pića, na vino su se kao konzumenti počeli u jačoj mjeri navikavati prije desetak godina. Nakon što je Poljska ušla u EU i nakon što su se u toj zemlji počeli otvarati međunarodni trgovački lanci ponuda vina je porasla, a, kako je rasla, od početno dosta visokih cijena za butelju boce u ponudi su postajale jeftinije i pristupačnije širem sloju. Danas u Poljskoj ima više sjajno opremljenih i opskrbljenih vinoteka s najpoznatijim i najskupljim svjetskim etiketama, a šire se i wine-barovi, na dosta mjesta postoji odlična kombinacija bogatog vinskog magazina s wine-barom tako da se tu može izvrsno ručati, večerati, gablati, i, uz jelo, po vrlo povoljnoj cijeni u odnosu na onu u klasičnom restoranu popiti odličnu butelju. Cijena je, zapravo, vinotekarska maloprodajna s time što se u dijelu objekta s ugostiteljskom ponudom na tu cijenu još doplaćuje nešto novaca za posluživanje.
Kao što je to svuda, široka poljska publika koja tek prilazi vinu preferira slađe okuse, a znalci, dakako, posve suha vina. Koliko sam vidio u najpoznatijoj varšavskoj vinoteci-wine baru Mielzynski – koja inače ima svoju filijalu i u Poznanju i koja nudi oko 600 etiketa vina iz cijeloga svijeta a najskuplja butelja je bordoški Château Palmer, po 300 eura – kupaca vina za ponijeti a i gostiju za stolovima i za šankom mnogo je. Sudeći po zastupljenosti u ponudi u vinoteci, očito su najpopularnija novozelandska i čileanska vina, a iz Europe dosta se traže ona francuska, portugalska, španjolska, talijanska. Naših nisam vidio a i prodavač Michat Lewandowski mi je potvrdio da ih ne nude, vlasnik vinoteke navodno je bio razmišljao i o hrvatskoj kapljici, neke uzorke je i kušao, ali zasad nije našao interes da iz Lijepe naše nešto i naruči. Što se tiče poljskih vina koja smo vidjeli na policama, iako nije riječ o, priznaje otvoreno i prodavač u vinoteci, kakvoća koja se može mjeriti s vinima iz zemalja tradicijskih proizvođača s europskoga juga, maloprodajne cijene za butelju nisu male, u svakom slučaju nisu ispod 12 eura, a takvima ih drže jer poljsko vino i u Poljskoj je još kuriozitet i raritet, dakle naplaćuje se status iz niše a ne prvenstveno kakvoća. ■
Vinogradar i vinar Maciej Mickiewicz s posjeda Solaris, u svom vinogradu
Na imanju Maja u Kowali: Zbigniew Kwiatoń i Adam Stręczywilk
Vinogradarstvo/vinarstvo Mały Młynek u Bronowicama, i vlasnik Marek Kwaśniak sa suprugom, u vinogradu. Pored slike Kwiatona i Streczywilka, te pored fotografije Kwasniaka sa suprugom prikazane su i njihove kuće, uz koje je lijepo sređen okoliš a interijeri kojih su također uređeni s mnogo ukusa
————————————————————————————-
I, na kraju, nešto i iz tipične gastronomije: juha žurek prigotovljena od vode u kojoj su se kuhale kobasice, s dodatkom brašna, komadića tih kobasica, gljiva i kriški utvrdo kuhanog jajeta. Ta se juha tradicijski poslužuje na uskršnjoj večeri.
Tu su i poljski pierogi, karakteristični knedli nešto drukčijega oblika od onoga koji mi poznajemo. Mogu biti sa slanim i pikantnim (krumpir i svježi sir, luk, špinat, zelje, gljive, meso, leća…), odnosno slatkim nadjevom (uglavnom ljetno voće kao što su borovnice i jagode)
Deserti: zygmuntowka, kolač s aromama badema, punjen čokoladnim mousseom, džemom od brusnice i šlagom, a na vrhu kojega je hrustavi kolačić od pečenog bjelanca u obliku krune. Kruna i naziv kolača upućuju na kralja Zygmunta, koji je iz Krakowa u Varšavu prenio ovlasti glavnoga grada Poljske.Desno na slici je wuzetka, kolač od kakaoa, tj. kakao-kocke s aromom ruma ili punča, prerezane po sredini da bi se između moglo staviti šlag i džem. Na vrhu je preljev od čokolade i kupčić šlaga. ♣
MERANO: KURHAUS – VINSKI FORT KNOX!
IWF MERANO 2013
IZNIMNO OKUSNA i NOVČANO VISOKOVRIJEDNA MANIFESTACIJA OKUPLJA NAJBOLJE OD NAJBOJEGA, ALI i – NAJSKUPLJE OD NAJSKUPLJEGA
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translat e.google.com/translate_t
Bio je to još jedan veliki uspjeh za sve, komentar je iz redova organizatora međunarodnog festivala vina i kulinarike u Meranu, ove godine 22. po redu. Vidjevši dobro, nakon više posjeta festivalu, o kojim je izlagačkim imenima tu riječ i uvjerivši se u sklonost Talijana i njihovih gostiju u Meranu prema finoj papici i kapljici, svjestan i kupovne moći stanovnika Alto Adigea/Južnog Tirola i okolnih te bližih zemalja (jednodnevna ulaznica stajala je ovaj put na blagajni 90 eura!) odakle su mnogi posjetitelji (Austrija, Švicarska, Njemačka), zatim uvažavajući značajnu geografsku poziciju grada Merana u Europskoj uniji u smislu tržišta za vino, znajući i za visoki smisao za vino i gastronomiju te za njemačku pedantnost organizatora, nisam, bez obzira na to što još ekonomska kriza nije prošla, ni sumnjao u veliki uspjeh i ovog najnovijeg izdanja manifestacije.
Merano, dvorana Kurhausa s vinarima iz Pijemonta, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, Franciacorte: kao u košnici!
Festival vina i kulinarike u Meranu, inače vršnjak revije Svijet u čaši, navršio je punu 21. godinu postojanja. Manifestacija u Meranu počela je uoči samog klasičnog festivala, s Bio&Dynamicom, međunarodnom smotrom vina iz eko-produkcije. Izdanje 2013 završilo je, prigodno, baš na Martinje! Ponajbolja svjetska vinarska imena, a ti vinari donijeli su sa sobom samo ono najbolje. Jer – to je Merano! Obilje sjajne hrane – u šatoru dužem od 100 metara dominirali su ponuđači delikatesa tipičnih za svoj kraj (sir, pršut, kobasice, špek i slanina, maslinovo ulje, destilati, likeri, tjestenine, pekarski i konditorski proizvodi, čokolada, marmelade, umaci, kava…), ali bilo je i proizvođača plemenite kapljice te piva, i to i piva s – grožđanim moštom!
Među osobito posjećenima na festivalu: Martin Foradori, Hofstätter, Tramin. Odlični bijeli pinot Barthenau vigna san Michele 2011, crni pinot Barthenau vigna san Urbano 2010, jako dobar Kolbenhof Gewürtztraminer 2012. Hofstätter inače ima i izvrstan lagrain
Alessio Dorigo iz okolice Udina nastavlja stopama oca Girolama. Izvrstan Montsclapade 2009 (bordoška kombinacija – merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon)
U šatoru: sir, maslinovo ulje, suhomesnati proizvodi, začini, čokolada i konditorski proizvodi, pivo, destilati…
Siegrfied Sepp i njena ekipa iz kuće Delizia iz Merana došli su s raznim vrstama senfa: selječkim, s jabukom i hrenom, s marelicom i medom, s malinama, s crnim ribizom, s bazgom, s tartufom…
Pivo začinjeno s – moštom Picolita! Tradicija u pivarstvu u sjevero-istočnoj talijanskoj pokrajini Furlanija Venecija Julija dugačka je, a u ovome slučaju u sektor piva ušli su Marco i Masssimo Zorzettig iz vinogradarsko-vinarske obitelji iz mjesta Ciovidale del Friuli. Htjeli su se okušati u novom izazovu. Obiteljsko gospodarstvo ima sedam hektara oranica na kojima su Zorzettigi posadili ječam na šest hektara, za proizvodnju malta, te na jednom hektaru žito. Pivovaru su sagradili u mjestu San Pietro al Natisone, kamo se potokom slijeva čista voda s brda Mia, idealna za proizvodnju piva. Njihova pivovara Gjulia je posve manufakturna, nudi redovnih pet piva, od svijetlog preko smeđkastoga do tamnoga, prva fermentacija je u inoksu a druga u boci. Kao posebnost je specijalno svijetlo pivo Grecale – svijetlo, bijelo, s dodatkom mošta od znane furlanske sorte Picolit, s devet volumnih postotaka alkohola. Na tržište izlazi samo u studenome. i jako je dobro!
Među brojnim atraktivnim radionicama sa skupim ulaznicama, a bilo ih je 14 s kultnim vinima sa svjetskoga vrha, jednu svakako valja izdvojiti: riječ je o onoj s brunellom u glavnoj ulozi a posvećenoj nedavno preminulome velikanu toskanske vinske filozofije i proizvodnje Francu Biondiju Santiju. Osam godišta, od 1971. do 2008. predstavili su sin preminulog velikana Jacopo Biondi Santi i Ian d’Agatha.
Degustacija vertikale u počast nedavno preminulom Francu Biondiju Santiju, zaslužnom za renesansu brunella iz Montalcina
U zgradu Kurhausa kročio sam već i prijašnjih godina, a pogotovu i sada, pun strahopoštovanja. Ne samo zbog mogućnost kušanja izvanrednih vina! Naime, prošlo mi je glavom: pa ovo je prava riznica ne samo enološke, nego i novčane vrijednosti! Rekao bih da Kurhaus u Meranu tih festivalskih dana postaje – vinski Fort Knox!
A Fort Knox United States Bullion Depository, odnosno spremište zlatnih poluga SAD, (utvrđena) je zgrada u kompleksu Fort Knoxa u Kentuckyju, koji pripada američkoj vojsci. Taj iznimni dio Fort Knoxa čuva goleme količine zlatnih rezervi SAD te dragocjenosti koje su vlasništvo federalne vlade odnosno povjerene su njoj na čuvanje. Spremište Fort Knox krije golemu količinu zlatnih šipki ili poluga, navodno nekih oko tri posto uopće rafiniranoga zlata u čovjekovoj povijesti! Međutim, usput rečeno, iako je upravo Fort Knox izraz koji slovi kao pojam ogromne novčane vrijednosti na jednome mjestu, on nije i najveće čuvalište zlata odnosno novčane vrijednosti, nego je drugo po redu, prvak je Banka federalnih rezervi SAD sa svojim podzemnim objektom na Manhattanu, koja u odnosu na ono što ima Fort Knox brine o gotovo dvostrukoj količini u težini i vrijednosti….
Prva liga vina i vinara iz Bordeauxa – Union des Grands Crus, cijene prve kvalitativne chateau linije uglavnom sve iznad 120 eura, neka tzv. druga vina dosižu i stotku a kod njih je cjenovni prosjek oko 80 eura, s time što bih istaknuo, ne kao obranu nego kao konstataciju, da su ta tzv. druga vina kuće znatno porasla u kakvoći u odnosu na takva vina koja pamtim s kušanja od prije nekoliko godina. Domaine de Chevalier, s bijelim chevalierom 2011 u ruci gospođe Olivier, supruge vlasnika Bernarda Oliviera, inače aktualnog predsjednika Union des Grands Crus de Bordeaux. Kad se spominje bordoški kraj najčešće padnu napamet crnjaci od Cabernet sauvignona i Merlota, ali upečatljiva su i te kako i bijela vina od Sauvignona i Semillona. Inače, Weekend des Grand Crus de Bordeaux kad u Bordeauxu pod jednim krovom vlasnici najpoznatijih chateaua predstavljaju oko 100 vina (ovaj out berba 2011 i jedna berba po izboru svakoga od njih) predviđen je za 17. i 18. svibnja, Cijena ulaznice je 60 eura uz kupnju do 15. svibnja a 75 na blagajni na dan početka smotre
Odlično ali također ne s cijenom nježno: Barolo Roberta Voerzija. Na slici s barolima La Serra 2009 i Rocche dell’Annunziata 2009 su Voerzijev enolog-podrumar Cesare Bussolo (desno) te suradnik u vinogradu i u podrumu Makedonac Zvonko Petkov
Na meranskom festivalu 2013. predstavljeno je ukupno 1200 etiketa vina, kaže mi Marion Premer ispred organizatora. Ogroman broj prezentiranih vina maloprodajnom cijenom prelazi 30 eura za butelju, a vrlo veliki broj, s obzirom na reputaciju vinorodnih krajeva (Toscana, Bordeaux, Pijemont, Champagne, Franciacorta, Palatinat, Donja Austrija…), na godište berbe (bilo je vina starijih od 15 godina!) i na ime odnosno naziv proizvođača premašuje i pragove od 130 eura za butelju (prednjači kapljica članova Union des Grands Crus de Bordeaux). Vinari su za tri dana festivala svakako po etiketi morali donijeti, za degustaciju (možda ne nužno i potrošiti), barem po dvije a lako je moguće i po tri kutije sa po šest boca)… Procijenjena srednja vrijednost po butelji, veli Marion Premer, kreće se oko 28,50 eura. Računa se da je na festivalu, koji je službeno dopustio da u sva tri festivalska dana svaki proizvođač publici na kušanje nudi po tri uzorka, otvoreno i istočeno ukupno nekih 50.000 butelja vina, pa kad se taj broj otvorenih boca pomnoži s 28,50 dobije se ukupna srednja novčana vrijednost od 1.425.000 eura. Ali, tu stvar ne staje, naime u ovome izračunu organizator nije u obzir uzeo i butelje sa starim vinom koje se kao četvrta dopuštena etiketa na festivalu po službenom protokolu službeno smjelo točiti samo posljednjeg dana festivala. Na kušanje je ponuđeno nekih 500 butelja sa odležanim vinom iz berbi sve i do iz osamdestih godina prošloga stoljeća, a takve starije boce u maloprodaji nisu jeftinije od 100 pa i 150 eura, dakle samo u tim vinima bila je, po etiketi, prosječna novčana vrijednost od najmanje 50.000 eura, pa neka je proizvođač za tu prigodu kroz cijeli taj zadnji dan u onoj silnoj gužvi posjetitelja potočio po dvije boce, to je već 100.000 eura, znači riječ može biti o ukupno i znatno više od 1,5 milijuna eura novčane vrijednosti koje je tih dana čuvao objekt Kurhaus, doista prava banka vina.
Izvrstan Bukkuram Padre della Vigna passito (prosušivano grožđe) iz Pantellerije, od sorte Zibibbo, poizvođač je kuća Marco de Bartoli iz sicilijanske Marsale, izvrsno i likersko vino Vecchio Samperi ventennale, od sorte Grillo, interesantan južnjački pjenušac Terza via 2010 od sorte Grillo
Bilanca 22. izdanja festivala u Meranu: 6500 posjetitelja s plaćenom ulaznicom u tri dana, to je, čujem, oko pet posto više nego lani. Lako je moguće da bi ih bilo i više da je izlagačka površina veća, tj. da nije ograničena na zgradu Kurhausa i na spomenuti šator pored. Neka rješenja za proširenje površine i povećanje broja izlagača te povećanje prihvata publike vide se u nekoliko ovećih kontejnera ove godine postavljenih na ulici ispred glavnog ulaza u Kurhaus, u tim su prostorima lijepo uređenima kao kušališta, održavane radionice vezane uz vino Valpollicelle (amarone, valpollicella, recioto…) i Pijemonta (barolo, barbaresco, nebbiolo, barbera…).
Dugački red pred glavnim ulazom u Kurhaus, da bi se moglo unutra
Bilo je naprosto nevjerojatno za vidjeti: unatoč vrlo skupoj ulaznici posjetitelji su navirali doista u golemom broju tako da se za ulaz moralo čekati u dugačkome redu. A u samoj zgradi Kurhausa na ulazu u dvorane s najatraktivnijim vinskim imenima, ponajviše veliku dvoranu u prizemlju gdje su smješteni pijemontski vinari te vinari Trentina i Alto Adigea/Južnog Tirola kao i oni iz Furlanije Venecije Julije i Franciacorte, stajali su redari iz Vatrogasnog saveza koji su bdjeli nad ulazom i izlazom i u špicama, uglavnom između 13 i 17 sati, iz sigurnosnih razloga (mogućnost požara npr. i panike pri evakuaciji u tome slučaju) jednostavno su propuštali u dvoranu samo onoliko ljudi koliko bi ih u nekom trenutku izašlo…
– Nagrada je to za naš predani rad i za prikladan izbor u selekciji izlagača i u ponuđenim sadržajima – kaže utemeljitelj i direktor Helmut Köcher, i dodaje da je festival pokrenuo snažnu inicijativu za bolju promociju talijanskoga vina po svijetu, posebice na istočnim tržištima primjerice u Kini. – Stvar je debelo zasnovana na teritoriju i njegovim posebnostima, na zajedništvu proizvođača, suradnji proizvođača s institucijama, stalnom osuvremenjavanju marketinga…
To znači da organizatori festivala u Meranu sada imaju bolje razrađene smjernice za privlačenje na festival vinskih trgovaca posebice onih s vinskih tržišta koja se naglo razvijaju, kao što je to npr. mnogoljudna Kina. Kako veliki naglasak Festival u Meranu stavlja na prodor s talijanskim vinom u mnogoljudnu Kinu, pobrinuo se da ga posjeti značajna kineska delegacija…
Lijepa vina od lokanih kultivara Nero d’Avola (Harmonium) i Pernicone (Ribeca Sicilia 2011, 2008 i 2007) predočio je Federico Lombardo sa sicilijanskog posjeda Firriato iz okolice Trapanija
Iako su šouovi kuhara na festivalu bili na drugome mjestu, renomiranu cheficu Silviju Baracchi iz toskanskog restorana Il Falconiere (kuhala je ovog proljeća u Zagrebu na Zagreb Wine Gourmet Weekendu!) zatekao sam, i ne u bijelome nego u civilu, u vinskome dijelu, naime njen suprug proizvodi vino, a ona je u ovome slučaju bila promotor. Izvrstan Ardito 2009 od Syraha i Cabernet sauvignona, od nedavno nazočan i na hrvatskom tržištu!…
Andrea Machetti i Ricardo Illy. Moguće je da će uskoro imati prezentaciju u novootvorenom zagrebačkom hramu vina, kave i čokolade Sherry’s, naime taj lokal upravo njeguje kulturu tih proizvoda, a biznismen i nekadašnji gradonačelnik Trsta Illy ima pod svojom kapom upravo i kavu i vino (posjed Mastrojani, brunello di Montalcino) i čokoladu…
Poseban naglasak dan je u Meranu na nastup Gruzije. Prezentiralo se šest vinskih kuća – Winiveria, Alaverdi Monastery Cellar, Maisuradze, Schuhmann, Wine Man i Kakhuri, te proizvođač vinjaka Sarajishvilli. Vina su bila od sorata Rkatsiteli, Mtsvane, Kisi i Saperavi. Gruzijci su donijeli sa sobom svoj specijalitet churchkhela, to je nešto slično proizvodu koji poznaju na Pelješcu pod nazivom mantala
Nije moglo proći bez proizvođača koji je kao ličnost znan iz sasma drugog filma a ne iz vinogradarstva i vinarstva, a to je fotograf Oliviero Toscani. Vinogradi su mu u okolici Pise u Toscani, a prvo vino proizveo je 2006. Sorte su Syrah, Cabernet franc, Petit verdot
Vinsko veselje u Meranu ne prestaje sa zatvaranjem vratiju izlagačkih dvorana Kurhausa toga dana odnosno te večeri. U večernjim satima – after party! Jedan od njih na kojemu sam bio nazvan je Full Moon Party, tulum punog mjeseca. Ponuđači: hrvatsko-slovensko-talijanska kombinacija, od naših, jela je nudila Fabijana Mijanović iz istarske konobe Buščina, maslinovo ulje bilo je od istarske tvrtke Mate, vino je točio Giorgio Clai, od Slovenaca pak pršuti iz Kobjeglave s Krasa, specijaliteti Tomija Kaučiča iz Zemona, vina i pjenušac od Movije, pjenušci kuće Istenič. Kava: Illy iz Trsta. Apsolutna zvijezda večeri, naravno: nenadmašni šoumen Aleš Kristančič Movia…
Fabijana Mijanović, konoba Bušćina i Giorgio Clai
Na tulumu Noć punog mjeseca: Miha Istenič, s obiteljskog posjeda Istenič na Bizeljskome koji je upravo uvršten u Svjetsku enciklopediju šampanjaca /pjenušaca kao najbolji proizvođač u Sloveniji, upoznaje direktora festivala Köchera sa svojim etiketama.
Apsolutna zvijezda večeri, naravno: vinogradar, vinar i nenadmašni šoumen Aleš Kristančič Movia
Festival se s aktivnostima znatno proširio s područja Kurhausa i najstrožeg središta grada i na druge dijelove grada Merana. U Festivalskom bistròu u četvrti Maia Bassa održane su dvije tematske večeri, jedna je bila posvećena Istri, koja se istaknula kreacijama chefa Ivana Jušte iz porečkog hotela Palazzo, zatim maslinovim uljem i vinom. Točila su se vina od Kabole, Geržinića, Ritoše, Pilata i Degrassija. Inače, ti vinari našli su se s vinima proizvedenim od domaćih kultivara Terana (Kabola 2009), Refoška (Terre rosse 2007 Degrassi), Malvazije istarske (2012 Pilato), Muškata ruže porečke (2012 Ritoša) u vinskome vodiču Vini buoni d’Italia novo izdanje kojega je promovirano upravo u Meranu a koji prezentira samo kapljicu dobivenu od autohtonih sorata, od prije nekog vremena knjiga donosi i podatke i o onima iz Istre.
Od hrvatskih vinara ove godine u Meranu kao izlagač je sudjelovao samo Marino Markežić Kabola. Na slici je sa mladim chefom Ivanom Jušta koji je pobrao ovacije za svoja jela na istarskoj večeri u Meranu što ju je posjetio i direktor festivala Helmuth Köcher
Predstavnici Turističke zajednice Istarske županije nazočili su promociji vodiča Vini buoni d’Italia i istarskoj večeri. Uz Cristinu Vojić iz TZ Istre na slici su i Maja Marković iz Pule a koja je do prije koju godinu radila za festival u Meranu, te istarska sommelijerka Alena Bročilović
GURU S COLLIJA/Joško Gravner: Za stolom s – kraljem!
Joško Gravner sa suprugom Marijom
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t
SUSRET, u NAŠIM KRAJEVIMA, S JOŠKOM GRAVNEROM, EUROPSKIM PIONIROM ZNAČAJNOG VINSKOG POKRETA PREMA PRIRODNIM, i NARANČASTIM VINIMA
Za stolom s kraljem! Parafrazirajući slavnog Erica Claptona: Dinin’ with the king!… Francesco Joško, po naški Franc Jozef, car s Collija! Kažu mu i vinski guru. Joško Gravner je i – pionir! Europski pionir značajnog vinskog pokreta prema prirodnim, i narančastim vinima.
Nedavno baš kad su bili zagrebački vinski festivali došao je u Hrvatsku, konkretno na Plešivicu, radi kupnje novih gruzijskih amfora od uvoznika Mirka Ivančića. Da sve bude comme il faut, Gravner se zaustavio na aperitivu s najnovijim uratkom uspješnih Gravnerovih sljedbenika Zvonimira i Tomislava Tomca – pjenušcu Amfora, rađenom klasičnom metodom od vina šest mjeseci maceriranoga u amfori i potom gotovo dvije godine dozrijevanoga u velikoj drvenoj bačvi.
Joško Gravner veliki je gurman. Često sa suprugom ode u hrvatsku Istru na razne specijalitete, a osobito rado dođe i kod Jure Tomiča u ostariju Debeljuh u Brežicama. Gravner je tek na proljeće 2013 izašao s Rebulom 2006, dakle sada je vani s vinom starim sedam godina. Još lani kad sam ga posjetio u Oslavju najavio je da će vina na dozrijevanju držati godinu dana duže nego prije, tako da se pred potrošačima pojave sedam godina nakon berbe. Smatra, veli, da je sedmica, uz to što slovi kao sretan broj, idealna za držanje vina u podrumu…
S njim sam se podružio i kod sommeliera i kuhara Jure Tomiča iz Ostarije Debeljuh u Brežicama. Sjajna jela, sjajno vino: Rebula. Nevjerojatno je kako se njegova Rebula 2006 sjajno prezentirala sama ali i kao pratitelj šest različitih odlično prijajućih jela. Rebula, sorta kojoj se do relativno nedavno prilazilo kao drugo-, ako ne i trećerazrednom kultivaru…
Joško Gravner će naširoko ostati upamćen po svojim nastojanjima, još odavna, da u orbitu lansira Rebulu, da proizvede vino na maksimalno moguće prirodan način (bez kemije i tehniciranja) i s maksimalnim obilježjem terroirea. To znači: uz drastične promjene u vinogradarstvu (prikladan položaj za vinograd, prikladna gustoća sadnje, niži prinos po trsu, jaka koncentracija na lokalne sorte kraja, berba u punoj zrelosti) i podrumarstvu (duge mnaceracije, dugo sazreijevanje u drvenim bačvama…). Upravo Gravner, koji se usredotočio na Rebulu i Pignolo i koji je nedavno izbacio iz svojih vinograda Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon i Graševinu i sad se sprema iskrčiti i Merlot i Cabernet sauvignon, iznimno je zaslužan što je Rebula, banalizirana kroz izričaj jednostavnog industrijskog gemišt-vina, stekla vrlo visoki renome. Osjetno smanjenje roda po trsu, prikladno uzdržavanje trsja uz izbacivanje iz vinograda sintetskih sredstava poput umjetnog gnojiva, pesticida, herbicida, fungicida itd., što znači i čuvanje okoliša, te u podrumarstvu izbacivanje inoksa i uporaba samo posuda od prirodnih materijala, konkretno drva i gline (amfore), provođenje dugih maceracija bijelih sorata, dugo dozrijevanje kapljice da vino dobije na zrelosti i na dodanoj vrijednosti,, eliminacija eno-aditiva i filtracije… Gravner se vodio znanstveno utvrđenom činjenicom da se iz kožice i koštice u maceraciji mogu izlučiti polifenoli znani kao antioksidanti a koji imaju sposobnost čuvanja vina. Gravner će ostati upamćen i po tome što je prvi u zapadnome svijetu krenuo s proizvodnjom vina na nekoliko tisuća godina stari način i u amforama, a što je sve vidio i čime se oduševio u domovini vinove loze i vina Gruziji.
Na svoju stranu nasađen, tvrdoglav i uporan, bez straha od plivanja i protiv struje, perfekcionist i, u početnoj fazi svojega novoga rada s puno i prolivenoga vina s kojime nije bio zadovoljan, danas je stvarno – neprikosnoven!
Degustacija sa Zvonimirom Tomcem
Svojom filozofijom vina privukao je mnoge da ga slijede pa se upravo Collio i Goriška brda te Vipava spominju kao početni epicentar proizvodnje tzv. narančastih vina u modernoj zapadnoj civilizaciji. Ali, nažalost, mnoge nije baš osvojio i svojom filozofijom života, koja je bitna za takvu, iskrenu vinsku produkciju. Za razliku od nekih sklonima kompromisu a koji su u moru današnje ponude vina i u snazi svemoćnog marketinga vidjeli priliku za komercijalni probitak s novim, drukčijim oblikom vina (narančasto), za razliku od nekih kolega manje spremnih na žrtvu i od nekih samoukih koji su toliko samouvjereni da sve znaju sami a i nekih takvih samoukih koji su još i slabo pedantni pa izlaze s vinima s očitim enološkim manama što, bez obzira na vrstu i stil vina, jednostavno ne smiju postojati i doći na stol ali za koje oni objašnjavaju da to tako mora biti kod prirodnih vina, pokazao je, nakon godina i godina samostalnoga rada začinjenog ponekad i očajem te potom nakon suradnje s vrhunskim stručnjacima za vinogradarstvo i podrumarstvo, da ipak biti samostalan i samouk i ne pitati za savjete u struci školovane osobe s naprednim razmišljanjem nije najbolje rješenje. Da bi se došlo do određenih željenih finalnih rezultata isključivo vlastitim samostalnim eksperimentiranjem treba potrošiti previše vremena i, s obzirom da se svaka greška i novcem plaća, i materijalnih sredstava, a finale je uvijek neizvjesno. Gravner svojim radovima posljednjih godina ukazuje da je i te kako moguće realizirati vino da ne bude opterećeno kemijom ali da istodobno bude enološki posve ispravno, kompleksno, jedinstveno te, što je i te kako bitno, kad ga se pije – užitno.
Gravner, rodonačelnik modernih zapadnih vina narančaste boje na kolosijeku je prirodnoga i zdravoga već odavno, rekao bih od vremena i prije nego li su se tijela društvene zajednice u svijetu osobito aktivno okrenula sustavnoj promidžbi onoga što je zdravo za organizam, i prije nego li je šira masa pojedinaca počela iz zdravstvenih razloga više voditi računa o tome što konzumira. On nas svojim primjerom drži u vezi ne samo s ekologijom i zdravljem, nego i s tradicijom, izvornošću, što je, da malo i banaliziram, i te kako bitno gledano upravo i iz komercijalnih razloga, naime originalno je uvijek, makar u nijansi, različito, jedinstveno, i kao takvo zanimljivije i izdiže se iz ostale goleme ponude, privlači u dotični kraj goste, dakle pridonosi razvoju turizma, pomaže plasmanu i drugih specifičnih lokalnih proizvoda i usluga.
Čuo sam mišljenja-prigovore da maceracije uopće a amfore pogotovu nisu tradicija Collija, Goriških brda, Krasa, Vipave, Istre… Međutim, je li tome baš tako? Treba se samo prisjetiti nekadašnje, ne tako davne proizvodnje bijelih vina baš npr. u Istri, pa i Dalmaciji, kad se grožđe u kacama ili betonskim bazenima, prijenosom tehnologije sa starijih na mlade, držalo ne samo na kožici nego nerijetko i s peteljkovinom… U trsju se onda nije radilo kao što radi sada upravo Gravner, u podrumima nije bilo takve higijene i pedanterije kakva je upravo i kod Gravnera, i vina su bila takva kakva su bila, uglavnom takva da se od njih pobjeglo, i to pobjeglo a da se nije dovoljno vodilo računa od čega se i kamo, zapravo, bježi… Jednostavno, pobjeglo se da bi se – uprabom enoloških pomagala od čega se, kao što je riječ s ljekovima i farmaceutskoj industriji, debelo okoristila industrija enoloških sredstava – dobila moderna, čista i uredna ali najčešće manipulirana i dizajnirana aromatski nerijetko agresivna i u kontekstu terroirea bezlična vina.
U razgledavanju amfora kod Mirka Ivančića na Plešivici
Što se pak tiče amfora, vodimo računa o tome da nekad nije bilo inoksa, da i drvena bačva nije u povijesti bila prva posuda za vino, te da su se u antici i za vino i za ulje rabile posude od pečene gline…
______________________________________________
ČAŠE – Joško Gravner sustavno i pametno gradi image i šire od samoga vina koje proizvodi. U dva navrata lansirao je čaše koje preporučuje za svoja vina odnosno za taj tip narančaste kapljice. Prvi modeli s njegovim potpisom izašli su prije više godina u suradnji sa Steklarnom iz Rogaške Slatine, bile su to balonke umjerenog volumena na stalku, a lani je izašao s novim prijedlogom: čašama oblika balonke ovećeg volumena ali bez stalka, a s udubinama za palac, kažiprst i srednjak radi lakšeg držanja u ruci.
– Zamisao o takvoj čaši prvi mi se put javila 2000. kad sam došao u Kavkaz. U tijeku putovanja po Gruziji, s ciljem razgleda amfora koje sam htio kupiti i ukopati ih u zemlju kod mene u novome podrumu, posjetio sam samostan na brežuljku ponad Tbilisija. Pravoslavni redovnici u znak dobrodošlice višeglasno su zapjevali u čast vinu proizvedenome u amforama u njihovu podrumu. Potom su me ponudili s tim vinom utočenim u glinene čaše, kupe. I spoznao sam da je doživljaj vina iz takve čaše drukčiji: osjetio sam da je odnos s vinom intimniji, da se s takvim čašama ukazuje više poštovanja prema vinu, da je pijenje poniznije nego iz klasične vinske čaše na stalku. Otud ideja za ovu čašu. Svoje sam misli izložio arhitektu Ignaciju Voku, koji je na temelju njih kreirao ovu čašu, što je ručno izradio Massimo Lunardon – kazao je Joško Gravner. ■
LABEL GRAND KARAKTERRE/Volim naturalno!
Prirodnjaci u zagrebačkom Westinu
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
ODMAH DAN NAKON SMOTRE KONVENCIONALNIH VINA u ESPLANADI, U ZAGREBAČKOM WESTINU ODRŽANA JE REVIJA KAPLJICE, KAKO JE NAJAVLJENO, RAĐENE POSVE PRIRODNIM PUTEM. OVO DOVEZIVANJE DVAJU VINSKIH IZLOGA NEPOSREDNO JEDNOGA NA DRUGI POTENCIJALNO SVRSTAVA ZAGREB NA PRIJELASKU IZ STUDENOGA U PROSINAC u ZNAČAJNO MEĐUNARODNO BAKHOVO SREDIŠTE. CIJELA STVAR SE MOŽE POSLOVNO LIJEPO RAZVIJATI, i BILO BI DOBRO GLEDATI JE NE SAMO S VINSKOG, NEGO i KOMPLEKSNIJE – S TURISTIČKOG ASPEKTA…
Možda Zagreb još nije toga ni svjestan, ali ono što se dogodilo nakon jedne lanjske greške s preklapanjem termina a koja je ove godine otklonjena time da se na međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2013 odmah idući dan po njegovu završetku dovezao, u elitnome zagrebačkom hotelu Westin, međunarodni festival organskih vina Label Grand Karakterre moglo bi biti lijepo polazište za nešto što nadilazi sâmo vino i ulazi u kompleksnu sferu turizma s vrlo atraktivnom ponudom!
Label Grand Karakterre 2: zagrebački hotel Westin
Prizor iz Ljubljane
Zagreb Vino.com potvrdio se, posebice ove godine, kao najjače klasično vinsko događanje u regiji, a Label Grand Karakterre ove godine kao, s obzirom na broj i profil izlagača, najveći festival organskih i biodinamičkih vina u Središnjoj i Istočnoj Europi. Zajedničkim naporom obaju organizatora te s potporom odgovarajućih institucija kao što su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Zagrebačke županije i Turistička zajednica Grada Zagreba…, u osmišljavanju visokovrijednog eno-turističkog proizvoda i njegove promocije, Zagreb bi na prijelasku studenoga u prosinac mogao imati još jedan snažan magnet za privlačenje gostiju, ali ne samo krajnjih potrošača vina, nego i vinskih trgovaca od kojih ih je dosta zainteresirano u svojoj ponudi uz vino imati i delikatese (a tu imamo što ponuditi!), te vinskih i turističkih novinara i te kako korisnih za internacionalnu promidžbu, koja nam nedostaje i koje nikad nije previše.
Dok su neki hrvatski vinari poznati po kapljici što po načinu proizvodnje i stilu pripada baš festivalu Label Grand Karakterre sudjelovali kao izlagači samo na Zagreb Vino.comu, dotle je Vlado Krauthaker, koji je u produkciju drukčijih vina krenuo 2009., nastupio i na Zagreb Vino.comu i na Label Grand Karakterre. Na slici je s Emiliom Foradorijem, sinom znane Elisabette Foradori iz Trentina, a kuša vino Incrocio Manzoni, radi usporedbe sa svojim Incrociom Manzonijem
Bilo je više vinara iz Austrije (Lamprecht, Schnabel, Muster, Tscheppe, Werlitsch…) i Mađarske (Wassmann i udruga Terra Hungarica). Na slici je austro-ugarska grupica – proizvođači Wassmann iz Villanyja te, desno, Gottfried Lamprecht s posjeda Herrenhof Laimprecht iz Štajerske. U Austriji ima već dosta proizvođača eko-vina a Lamprechtov kolega iz Južne Štajerske Andreas Tscheppe iznenadio je svojom pričom: on u studenome bačvu od 600 litara napunjenu mladim novim vinom (chardonnay, sauvignon) ukopava dva metra u zemlju i drži je tako neko vrijeme, a kad je izvadi u podrumu mu nenačeta još odleži pola godine i tek onda vino se puni u bocu…
Zagreb Vino.com kompletno je ogledalo aktualne hrvatske vinske produkcije, dakle eno-Hrvatska na dlanu, a Label Grand Karakterre pokazuje se kao međunarodno bogato specijalizirano ogledalo filozofije što počiva na ekološki uzgojenim namirnicama i za organizam zdravim proizvodima za kojima je sve jači interes publike u svijetu. Festivali vina toga tipa održavaju se u raznim gradovima, a nedavno je jedan bio u Beču, na proljeće se priprema novo događanje u Izoli. Lijepi je uspjeh okupiti ovdje na ovim našim za mnoge vani još uvijek provincijskim prostorima toliko stranih izlagača, koliko je to uspjelo Label Grand Karakterreu. Ali, treba naglasiti da upravo u Hrvatskoj već ima dosta proizvođača vina koji nastoje ići eko-putem – ne uvijek nužno i s produkcijom narančastih vina, pa im je svakako mjesto i na Label Grand Karakterreu, dakle u idućim izdanjima logično bi bilo da ih bude više od ovih sadašnjih tek minimalna četiri. Idealno bi bilo, budući da trošak nastupa na festivalu nije malen a na dvije priredbe još je i veći a kad su priredbe tijesno datumski vezane onda je i još teži za podnijeti, da se, u zajedničkome interesu svih, za one vinare koji ispunjavaju uvjete i koji bi htjeli biti u Zagrebu nazočni na obje manifestacije u neposrednome slijedu nađe neki kompromis određenim popustima oko pojedinačne cijene za dva nastupa.
S obzirom da sam među izlagačima u Westinu vidio štand zagrebačke vinoteke Vivatina, možda nije loše razmišljati i o tome da se npr. u Westinu nađe prostor za otvaranje privremene festivalske vinoteke preko koje bi se mogla na licu mjesta po popusnoj festivalskoj cijeni ili kupiti pa odmah ponijeti ili naručiti za doma vina prisutnih izlagača. S obzirom da je Hrvatska sada u EU, administrativnih problema sa slanjem pošiljke s vinom ne bi trebalo biti.
Vivatina na Label Grand Karakterre, s gostom američkim novinarom Darrelom Josephom, koji pokriva srednje i južnoeuropsko vinsko područje: može li Vivatina preuzeti i ulogu privremene vinoteke s ponudom vina po prigodnim festivalskim cijenama?
Voditelji organizacije festivala Label Grand Karakterre Marko Kovač VinMedia iz Zagreba i Primož Štajer iz Ljubljane u drugo izdanje manifestacije privukli su 78 izlagača (više nego dvostruko u odnosu na prošlu godinu), tj. vinare iz sedam europskih zemalja – Austrije, Francuske, Italije, Mađarske, Portugala, Slovenije i Hrvatske – te ponuđače sakea manufakturnih proizvođača iz Japana i ponuđače francuskog likera Chartreuse, kao i rumova iz Nikaragve i Dominikanske republike. Dva su glavna grada po prvi put ugostila neka od najznačajnijih imena vinske scene u svijetu uopće te postala dosad najsnažnijim međunarodnim susretom vinara u regiji. Posjetitelji su imali priliku kušati više od 250 vina, destilata i sakea.
Kao posebnost: manufakturno proizvedeni japanski sake
Od hrvatskih proizvođača izlagali su Ivan Kosovec iz Moslavine, Vlado Krauthaker iz Slavonije, Frano Miloš iz Dalmacije i Piquentum iz Istre. Od Slovenaca bili su tu, među ostalima, Batič, Blažič, Čotar, Klinec, Štekar, Mlečnik, Burja Lavrenčič, Renčel, Rojac, Urbajs…, a od poznatih nam vinara iz Italije stigli su La Castellada, Bressan, Radikon, Terpin, Vodopivec, Dario Prinčič, svakako treba istaknuti i dolazak kuće Foradori iz Trentina.
LABEL GRAND, i GRAND LABIL
U festivalskim danima strani vinari, proizvođači koji inače rade s vodećim svjetskim restoranima, mnogima od tih i s Michelinovim zvjezdicama, u Hrvatskoj i Sloveniji imali su niz susreta s vlasnicima restorana, sommelierima i drugim profesionalcima s eno-gastro scene, kako bi se upoznali s ovdašnjom kulturom stola. Većina od njih, prije svega oni iz Francuske i Japana, po prvi su put posjetili regiju. Svakako je dobar poticaj za dolazak svih stranaca ovamo bio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, čime su ostvareni novi, povoljniji uvjeti za plasman proizvoda u Lijepoj našoj, no to vrijedi i za plasman domaćih proizvoda vani.
Direktori festivala Primož Štajer i Marko Kovač , sa Željkom Bročilovićem Carlosom, voditeljem zagrebačkog restorana Dubravkin put gdje su prije festivala vinari imali večeru
– Label Grand Karakterre lani je predstavio 30 organskih i biodinamičkih vinara iz bliže okolice u Zagrebu. Na temelju iznimno pozitivnih reakcija odlučili smo napraviti regijsku poveznicu s Ljubljanom te se proširiti i na Sloveniju. Narasli smo više nego dvostruko, u broju vinara, zemalja iz kojih oni dolaze te samog izbora vina ponuđenih na kušanje. Čvrsto vjerujem da se Zagreb i Ljubljana uspješno u dugoročnome smislu pozicioniraju kao regijska središta promocije organskih i biodinamičkih vina – izjavio je direktor festivala, Marko Kovač.
Drugi direktor Primož Štajer iz Ljubljane rekao kako je suradnja sa Zagrebom logičan slijed događaja u regiji u kojoj organska proizvodnja vina ima već duboke korijene.
– Spajanjem Ljubljane i Zagreba u regijsko središte vina organske i biodinamičke proizvodnje možemo lijepo promovirati obje zemlje u turističkom i gospodarskom smislu. Kao organizatori, zajedničkim nastupom prema vinarima odajemo uvjerljiviji dojam ozbiljnosti kad je riječ o potpori ovome tipa vina – kazao je Štajer.
Slovenci su bili drugi najbrojniji sudionici, s 23 izlagača. Na slici su Aleks Klinec, te Kramar iz Goriških brda s Markom Kovačem
Primož Štajer s Borutom Blažičem
Nastup na festivalu ograničen je posebno definiranim kriterijima. Kako je rečeno, na festivalu mogu nastupiti samo proizvođači vina koji ne koriste kemikalije u vinogradu i podrumu, koji se oslanjaju na autohtone kvasce, koji naglasak stavljaju prvenstveno na autohtone sorte svojega kraja, koji imaju tehnički ispravna vina, koji posjeduju certifikat o eko-podobnoj produkciji ili su u fazi certifikacije, te vinari koji su ujedno i vlasnici vinarija.
Što je u organoleptici adut tih vina? Ne šarmiraju na prvu loptu, zrela su i lijepo se piju, kao da smiruju, ne djeluju isforsirano te opterećujuće kao, pogotovu nakon druge čaše, mnogi osobito mladi uradci modernoga pristupa s dosta tehniciranja. Naravno da ne znači da su sva vina iz eko-proizvodnje besprijekorna samim time što proizvođač tvrdi da u postupku proizvodnje ne rabi kemiju. Ono što u čaši na stolu ne ostavlja u estetskom smislu lijep dojam zna biti mutnoća, a kad se vino prinese nosu znaju zasmetati nečisti mirisi, nerijetko previsoka hlapljiva kiselost. Kad se vino proguta, retronazalno do izražaja dolaze octene note. Nezgodno je pri tome što neki proizvođači čak i jaču mutnoću i nepodobne miris i okus, koje bi mogli izbjeći većom pedantnošću, pravdaju prednošću, a još je nezgodnije što dosta potrošača i padne na takvo objašnjenje.
Proizvođač Attimo Filip Koletnik iz Goriških brda utače slovenskoj novinarki Nini Levičnikiz iz magnuma Rebulu 2011, mutnu kao da je riječ o moštu. Proizvodi samo 300 magnuma godišnje, a maloprodajna cijena magnuma je ekoloških 120 eura!…
Bilo je na festivalu lijepih i karakternih vina doista Label Grand Karakterre proizvođača koji su pokazali da se i filozofijom eko-pristupa može dobiti vino lijepa izgleda i čistih nota u nosu i u ustima. Ali, bilo je i onih vina i vinara koji bi, umjesto Label Grand, mogli ponijeti oznaku Grand Labil. Ne bi bilo loše ubuduće u segmentu tehničke kakvoće proizvoda ići i na nešto strožu selekciju, jer vina s greškom, iako zasad kod publike prolaze što zbog pomodarstva a što zbog nedovoljnog poznavanja enoloških mana te sljepoće od strane potrošača, ne pridonose popularizaciji ove vrste plemenite kapljice nego joj na duži rok svakako odmažu.
Talijani su se kao izlagači odazvali u najvećem broju, bilo ih je 25, od Furlanije Venecije Julije, preko Veneta, Lombardije, Emilije Romagne i Toscane do Abruzza. Fabio Bracchi iz kuće Emidio Pepe iz Abruzza, na slici s našim sommelierom Klaudijom Jurčićem, ponudio je bijeli Trebbiano d’Abruzzo iz 2009 te crni Montepulciano d’Abruzzo iz 2009, 2003, 2001, 2000 i 1985. Na posjedu Emidio Pepe grožđe o berbi gnječe gaženjem u plitkoj ovećoj drvenoj kaci, a vina na dozrijevanju na finom talogu drže po dvije do tri godine u posudama od cementa, onda vino bez bistrenja i filtracije napune u butelju a nakon što dobiju narudžbu za isporuku već napunjeno vino pretaču ručno u drugu butelju da eliminiraju mogući talog… Bogme sebi daju posla!
I još jedno promišljanje: radi bolje promidžbe ovoga tipa vina pa i festivala takvih vina korisnime bi se moglo pokazati i dovođenje na priredbu najpoznatijih protagonista takvih vina, konkretno Joška Gravnera, Nicholasa Jolyja, Oliviera Humbrechta (Zind Humbrecht), sestara Faller s alzaškog posjeda Weinbach, Austrijanki Christine Saachs Nicolaihof, pa Ilse Maier Gaierhof, Francuza s juga Didiera Barrala… Doduše, neki od njih sigurno ne bi bili zainteresirani za izlaganje, ali bi mogli biti zainteresirani da se pojave kao gosti i da sudjeluju na kakvoj edukativnoj radionici…
Miha Batič iz Vipavske doline stigao je s novom, bijelom kupažom Angel 2011 grande cuvée od malvazije, rebule, chardonnaya, vitovske i zeleni, s maceriranom Zarjom, te s jako dobrim sauvignonom iz 2009
Philippe Viret iz doline Rhône u Francuskoj predstavio se kao proizvođač prirodnih i energetičnih vina te vina iz amfore (amfora mu međutim NIJE ukopana u zemlju?!). Jako dobrime dojmilo se njegovo crno Dolia de Paradis 2010 iz amfore (grenache, syrah, carignan, mourvèdre , koje utače Suzani Radikon, supruzi proizvođača s Collija Stanka Radikona
Među najuvjerljivijim vinima toga popodneva, uz ona od talijanskog proizvođača La Castellada (Niko Bensa) s Collija, učinila su mi se ona od proizvođača Mateusa Nicolaua de Almeide s posjeda Muxagat iz Doura u Portugalu, na slici je desno, s inače vrlo dobrim slovenskim proizvođačem Primožom Laurenčičem iz Vipavske doline. Almeidin je vinograd na nadmorskoj visini od 500 metara, a sorte koje rabi za svoja vina sve su lokalne – Rabigato, pa Tinta Cao, Touriga nacional, Touriga franca, Sousao… Laurenčič je donio Burju 2011 od rebule, malvazije i graševine
__________________________________________
PJENUŠCI ROXANICH! – Mladen Rožanić nije ove godine nastupio na Label Grand Karakterreu iako ima vina koja upravo tamo pristaju. No, to ne znači da iduće godine neće na taj festival prirodnih vina, a pridružiti bi mu se mogao i Tomislav Bolfan, koji se okreće prema biodinamici a s kojim je, inače, Rožanić u udruzi Grand Cro. Rožanić je ovih dana u Zagrebu u restoranu Baltazar i u Galeriji vina Miva obilježio/proslavio punih pet godina od izlaska prvih svojih vina na tržište. U Galeriji Miva vlasniku Gordanu Mohoru darovao je kao zahvalu za dobru petogodišnju suradnju dvostruki magnum s cabernet sauvignonom. Najavio je za pred ljeto 2014 izlazak dvaju svojih prvih pjenušaca rađenih klasičnom metodom – bijeloga Blanc de Blanc od chardonnaya, te Roséa od borgonje i terana. A pred Božić 2014 trebao bi izaći i sa svojm prvim crnim pinotom, iz berbe 2008, te s prvom crnom kupažom Ines u crvenom od crne malvazije, syraha, barbere, lambrusca, cabernet franca i borgonje. Inače, i Rožanić je upravo produžio dozrijevanje svojih vina u bačvama s dosadašnjih tri na nešto više od pet godina, tako da će ubuduće na tržište izlaziti s kapljicom starom nekih sedam godina. ∎
Na slikama su Mladen Rožanić koji se sprema darovati veliku bocu Gordanu Mohoru, te butelja Milve Roxanich 2008 koja je na nedavnoj degustaciji prirodnih vina naslijepo u Švicarskoj, u organizaciji časopisa Vinum, osvojila drugo mjesto!
ZAGREB VINO.COM 2013: TRIJUMF OSMICE!
PUNO IZLAGAČA, PUNO POSJETITELJA, PUNO NOVINARA, ZANIMLJIVE RADIONICE: MANIFESTACIJA JE POSTALA VODEĆIM DOGAĐAJEM U OVOME DIJELU EUROPE
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
Kažu da je sedam sretan broj. Za prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora dvodnevnog međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, to se i potvrdilo lani, međutim ova, zamislite – 2013. godina za nj je i osmicu pokazala kao sretnu, pa i, rekao bih, za nijansu više nego što je bila sedmica.
Trijumfom za organizatora i sudionike ali i za publiku završio je osmi Zagreb Vino.com. Izlagačka površina nešto veća nego lani, puno izlagača – više nego lani, puno posjetitelja – više nego lani, puno (i stranih!) novinara, puno izvrsnih vina, puno zanimljivih delikatesa, puno dobrih vibracija. Punih sedam godina ulaganja i zalaganja i, kako bi prof. Dropuljić rekao – rada na sebi, donijeli su uspjeh doista vrijedan pažnje. Moglo bi se sada reći da je Zagreb Vino.com postao vodeće vinsko događanje u ovome dijelu Europe.
Početak, u Smaragdnoj dvoirani Esplanade: gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, uz hrvatske vinske vitezove, otvara festival
Direktor festivala prof. Dropuljić sada slavi, a prve kapljice-radosnice popijene su, odmah po zatvaranju manifestacije, u Esplanadinom Bistròu, u društvu s nogometnom legendom Slavenom Zambatom, te s vinarom Josipom Barundićem i njegovim bratom.
Odmah po zatvaranju manifestacije, u Esplanadinom Bistròu: Ivan Dropuljić slavi, a prve kapljice-radosnice popio je u društvu s nogometnom legendom Slavenom Zambatom, te s prijateljima vinarom Josipom Barundićem i njegovim bratom, kao i s Markom Erdeljcem, iz Erste Banke
Festival Zagreb Vino.com 2013 odmah od početka bio je uistinu žestok, naime već u petak začas nakon što su se otvorila njegova vrata posjetitelji su naprosto nahrupili, tako da je direktor Dropuljić u intervjuu na poticaj tv-novinarke da pozove publiku da dođe na priredbu u mikrofon radije preporučio, u svome stilu: Samo polako, dva po dva…
Ove godine Zagreb Vino.com odvijao se na 2500 četvornih metara površine u zgradi hotela Esplanade i pod šatorom na Esplanadinoj terasi Oleander, a okupio je nekih 270 izlagača iz Hrvatske i zemalja u okruženju (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Italija), bilo je i nešto Francuza a vinare iz udaljenijih zemalja zastupali su uvoznici, dok je eno-gastro-sadržaj u šatoru na terasi Oleander bio osjetno bolji, neki tvrde i za 50 posto bogatiji od prijašnjih. Po izlagačkoj površini i broju izlagača Zagreb Vino.com 2013 dosad je najveći, a po broju posjetitelja – navodno oko 8000 u dva dana – zacijelo i najposjećeniji, ne samo u svojim okvirima nego i općenito u kontekstu vinskih festivala u nas. Najjači je bio i po broju novinara koji su došli ovamo. Zagreb Vino.com 2013 u goste je pozvao dvadesetak istaknutih inozemnih vinskih pera iz Rusije, Njemačke, Danske, Švicarske, Poljske, Mađarske, Španjolske, Slovenije, Srbije, Luxembourga…, dakle iz država koje su nam i te kako zanimljive kao tržišta i za vino i za turizam. Uoči festivala 15 stranih novinara i šestero domaćih bili su na studijskom putovanju po Konavlima, Pelješcu, Korčuli, te Komarni u neretvanskome kraju a posljednja postaja bio je Šibenik gdje je organiziran susret s tamošnjim vinarima.
Od početka je publika navalila žestoko…
ZANIMLJIVE RADIONICE
Krema hrvatskoga vina bila je smještena u središnjem dijelu, u Smaragdnoj dvorani, potom u dvoranama Venezia i Paris, a većina stranih izlagača bila je u Istambulu. Elitna hrvatska vinska postrojba Grand Cro smjestila se u manji dio restorana Zinfandel, a u većemu dijelu Zinfandela Hrvatska gospodarska komora pobrinula se za izložbu u 2013. odličjima okićenih hrvatskih autohtonih prehrambenih proizvoda i za prezentaciju promocijskoga filma Vina Croatia – vina mozaika. Riječ je o seriji od 13 putopisnih emisija autorice Vesne Šijak Gabaj, realiziranoj kroz suradnju s Udruženjem vinarstva Hrvatske gospodarske komore i s hrvatskim vinarima te uz njihovu potporu.
Na lijevoj strani stola: u Bergamu zlatne vinarke Sabina Salamon iz Agrolagune i Martina Krauthaker, te, na desnoj strani stola, u Bergamu zlatni vinari vinari Marijan Knežević iz Belja i Mladen Forko iz Badela 1862
Posebno su se s vinom predstavili festivalski izlagači-hrvatski proizvođači koji su u listopadu. 2013. godine na ocjenjivanju vina od merlota i cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu osvojili zlatne medalje, a to su podrumi Krauthaker (tri zlata), zatim Belje i Agrolaguna (svaki po dva zlata) i Badel 1862/Vinarja Benkovac Korlat (jedno zlato).
Službena premijera kultnoga Gran Terana, berba 2009, i vertikala do berbe 2000: Darko Baretić, Moreno Coronica i Danijela Kramarić
Stojan Ščurek iz Goriških brda, uz pomoć zagrebačkog sommeliera Ivana Juga, održao je vertikalu njegova crnoga vina Stara brajda
Uz izlagački dio, festival je ponudio i niz zanimljivih radionica na temu vina te, u šatoru, više atraktivnih cooking showova. Evo i naslova radionica: Potpore iz fondova Europske unije za investicije u vinograde, vinarije i marketing vina prema trećim tržištima; Stilistika nagrađivanih vina traženih na tržišt ; Grand Cro: terroir hrvatskih vinskih regija; Premijera Gran terana 2009 Coronica i vertikala Gran terana do 2000. godine; Vina izvan okvira/iznimke od pravila ;
Gordan Mohor i Miva održali su radionicu o vinskim čašama
Riedel: čaša koja čini razliku ; Kadarka u Mađarskoj: povratak napuštene i zaboravljene sorte ; Vertikala Ščurekove Stare brajde ; Gracin & Kiridžija: Kontra 2010 (primoštenski babić i pelješki plavac mali s Dingača); Vinarija Rizman: Tribidrag i četiri berbe plavca maloga ; Nagrada Bijeli grozd G.E.T. Reporta za doprinos razvoju vinskog turizma u Hrvatskoj ; Anselmannova obitelj caberneta u Palatinatu (Pfalzu): cabernet blanc, cabernet sauvignon, cabernet franc, cabernet mytos, cabernet cubin, cabernet dorsa; Velika vina Fulvia Bressana; Feričanačka frankovka kroz vrijeme; Arhivska vina iz slovenskih podruma, do iločkog bijelog pinota iz 1968.
___________________________________________
ROXANICH METE ŠVICARSKOM! – Švicarski novinar Thomas Vaterlaus, koji je bio gost festivala Zagreb Vino.com 2013, donio je sa sobom izdanje tamošnje vinske revije Vinum u kojoj je objavljen veći prilog o prirodnim vinima, među koje su svrstana i ona narančasta. Ekipa kušača, u kojoj je bio i Vaterlaus, naslijepo je kušala 100 vina te vrste kupljena na švicarskom tržištu. Prvak te degustacije-ocjenjivanja je Domaine Julien Meyer iz Alsacesa s vinom Zellberg 1997 (18,5/20 bodova; 29,50 franaka), a za nas je važno da je u konkurenciji 100 Malvazija Antica 2008 (17,5/20 bodova; 29,90 franaka) Roxanich Mladena Rožanića završila na sjajnom drugom mjestu rang liste najboljih! Mješavina sorata Ines u bijelome 2008 (17 bodova; 29,90 franaka) našla se pak na sedmom mjestu. Na vrednovanju su, inače, bila i vina od glasovitih Joška Gravnera iz amfore te Nicholasa Jolyja. Gravnerova Anfora Bianco Breg 2005 završila je je na šestom mjestu (17 bodova; 79 franaka) a Ribolla gialla na 21. mjestu (16 bodova; 79 franaka), dok su znani Pierre Frick s Rieslingom 2010 na 14. mjestu ( 16,5 bodova; 11,5 franaka) a Nicholas Joly iz Loire sa svojim Les vieux Clos 2011 (16,5 bodova, 35 franaka) na 15. mjestu u kategoriji bijelih.
Prezentacija Grand Cro: Boškinac, Duboković, Meneghetti, Bolfan, Korta Katarina, Roxanich, Baković. Mladen Rožanić sjedi drugi zdesna
Roxanich je inače i jedan od uspješnijih na toj objavljenoj listi. U grupi crnih vina Roxanich je na četvrtom mjestu s Merlotom 2007 (17 bodova; 35,90 franaka), na osmom mjestu s Cabernet sauvignonom 2007 (16 bodova; 35,90 franaka), na devetom mjestu sa Superistrianom 2008 (16,5 bodova 35,90 franaka), dok je s Teranom 2007 na 15. mjestu (16 bodova, 35,90 franaka). ■
___________________________________________
U domeni kuharstva prezentirali su se svojim specijalitetima ekipa zagrebačkog restorana Apetit na čelu s Christianom Cabalierom, Tomislav Veseljak i restoran Sit, Željko Alfirević i Željko Neven Bremec iz splitskog restorana Nostress, restoran Vinodol Dražena Bobana sa chefom Marijom Čepekom u glavnoj ulozi; Stanko Marinković i restoran Ribarska kućica iz Bola na Braču, te udruga Chefs Club Croatia s kuharima Matkom Ivaniševićem, Ivicom Katićem, Orlandom Orlandinijem, Tonijem Klarićem i Franom Šerkom.
Restoran Vinodol iz Zagreba, na čelu sa chefom Marijom Čepekom (sa šeširom)
Chefs Club Croatia
Maslinovo ulje i začini: Miro Kolega iz OPG Kolega
Šator je bio bogatiji nego prethodnih godina. Aleksandar Stefanov iz istarske tvrtke Milena donio je, prigodno, bakalar, a ugostitelj Karlo Gjurasek (Bistro Karlo) na licu mjesta demonstrirao je kako sve s njime prigotoviti okusne male zalogaje
Korčulanski vinogradar i vinar te turistički djelatnik Frano Milina Bire umiješao se i u kuhinjske poslove…
________________________________
ŽIVOT JEDNE FRANKOVKE – Pod stručnim vodstvom enologinje Ivane Nemet na dobro posjećenoj radionici predstavljeno je pet frankovki feričanačkog Feravina kojima se ta vinska kuća posebno ponosi. Kroz zanimljivo ispričanu priču o Frankovki, uspoređujući je s privlačnom ženom, predstavljena je ljepota ove sorte kroz berbe (uvjeti i kakvoća života), bačve (ruho) i vrijeme (dob): Frankovka 2012 iz velike hrastove bačve, Frankovka 2011 iz barriquea, Frankovka Miraz 2009, Frankovka 2006 te mješavina šest vrhunskih vina Grand cuvée 2012 koja sadrži 50 posto frankovke. Od djevojke savršenog tijela (berba 2012) pa mladenke spremne za nove izazove (berba 2011), preko žene čvrstog karaktera (berba 2009.), do uspješne zrele žene (berba 2006). ■
____________________________________________________
U sklopu manifestacije bila je i humanitarna aukcija vina Veliko srce malome srcu, s buteljama s vinom potpisanima od rukometaša RK Zagreb te drugih znanih javnih ličnosti. Aukcija u kojoj su sudjelovali i MAM-VIN i Svijet u čaši odvijala se preko portal Vino.coma.
_____________________________________________________
BIJELI GROZD 2013. – U sklopu osmog festivala vina i kulinarstva Zagreb Vino.com 2013 u hotelu Esplanade dodijeljene su ovogodišnje nagrade Bijeli grozd koje daje udruga za kulturu stola G.E.T.
Ove godine, dobitnici su u kategoriji manjih podruma (proizvodnja do 50.000 butelja) 1. Agroturizam Bire; Lumbarda, otok Korčula; 2. Vinska kuća Hažić, Sveti Martin na Muri, Međimurje; 3. Vinska kuća Dvanajščak Kozol, Lopatinec, Međimurje. U kategoriji većih podruma (proizvodnja iznad 50.000 butelja) 1. Matuško vina; Potomje, Pelješac; 2. Korta Katarina, Orebić, 3. podrum Vina Belje; Kneževi vinogradi.
Tomislav Stiplošek, G.E.T. report, i Bruno Trapan, Zdravko Dvanajščak, Dušan Jelić i Marija Vukelić
Nagrada novinara: podrum Trapan; Šišan, IstraPosebna priznanja za promicanje i razvoj vinskog turizma: Dušan Jelić – Wines of Balkans, Beograd; udruga WOW žene i vino, Zagreb; restoran Karlo, Plešivica; Tomislav Radić – posebno priznanje za životno djelo.
Jedan od dobitnika poriznanja Mato Violić Matuško u posjeti Mirjani Jarec-Kure sa zelinskog vinskog posjeda Jarec-Kure
Nakon dodjele priznanja među sudionicima i gostima povela se rasprava o vinskom turizmu, značenju prodaje vina na kućnom pragu te utjecaju vinske scene na turističke tokove. ■
_________________________________________________
Esplanade se kao zdanje i, dakako, kao uporište odlične logistike pokazala sjajnim izborom da bude pozornica događanja. Stanoviti je hendikep što se u Esplanadi više nema mogućnosti povećavati izlagački prostor, a zanimanje za izlaganjem te zanimanje publike za posjetom bili su, kako čujem iz prve ruke, u posljednje dvije godine uistinu golemi, u 2013. valjda u nas i najveći do sada. Ali, nije sve, reći će mnogi jednosmisleno i dvosmisleno, ni u veličini, kakvoća je sadržaja presudna, i kad je nešto na visokome nivou, straha od slaboga odziva publike nema ni ako su cijena štanda/stola te cijena ulaznice i nešto više. Evo i primjera-ekstrema: zamislite, na festivalu vina i kulinarike u Meranu, na rasporedu, inače, dva tjedna prije Zagreb Vino.coma, jednodnevna ulaznica stoji pravo blago, ove je godine na blagajni bila 90 eura! A unutra – sve puno, kao u košnici…
________________________________________________
BENVENUTI u IZRAEL! Nije ovdje riječ o dobrodošlici u Izrael, nego o tome da se vina istarske obitelji Benvenuti od nedavna nalaze na izraelskome tržištu! Na slici uz braću Benvenuti iz Kaldira nalazi se izraelski autoritet za vino novinar Yair Koren Kornblum, koji je u Zagrebu kao gost festivala Zagreb Vino.com, i prve izlagače koje je posjetio bili su, logično, Benvenutiji
ŠTO, i KAKO DALJE?
Za iduću godinu – svakako vidjeti kako poboljšati izlagačko učešće inozemnih i što renomiranijih vanjskih vinskih kuća, to bi svakako znatno podignulo upravo internacionalnu dimenziju manifestacije, što je vrlo važno posebice sada kad smo i mi članovi Europske Unije pa je trgovanje u administrativnome smislu pojednostavljeno u odosu na ono kako je to bilo prije. S jačim međunarodnim vinskim imenima kao izlagačima i kao referencom vjerojatno bi u Zagreb pristizali u znatnom broju i novi interesantni kupci ili, kako ih se vani naziva, buyeri, ali i razni strani novinari koji i nisu izravno pozvani od strane organizatora da budu gosti festivala i da budu sudionici studijskog putovanja svake godine u neko drugo hrvatsko vinogradarsko područje. A što je stranih kupaca i novinara na festivalu u nas više, to može po naše vinare, koji se trse izvesti, biti samo bolje. Dropuljić i njegova ekipa međutim neke stvari u smislu uspješnog dovođenja izlagača iz inozemstva ne mogu odraditi sami: bilo bi dobro da tu pomognu hrvatski vinski trgovci, ugostitelji, vinski novinari, krajnji potrošači, ali ovdje i sada ne mislim novcem nego tek time da ne zastaju i zadržavaju se (samo) kod domaćih proizvođača koje ionako dobro poznaju nego da pokazuju veći profesionalni interes i prema proizvodima stranih izlagača bez obzira imaju li u ovome času namjeru uvesti neko novo vino ili ne. Uvoznike, distributere, ugostitelje i vinske novinare, jednostavno, s obzirom na njihovo zanimanje, a krajnje potrošače da bi bolje upoznali raznolikosti te, šire, i kakvoću, morala bi tijesno pratiti živa ZNATIŽELJA prema (novim) proizvodima. Proteklih godina prodefiliralo je Zagreb Vino.comom, pa i osobno, što vlasnika što enologa što direktora izvoza više poprilično svjetski vrlo uglednih proizvođačkih ali i trgovačkih kuća poput Châteaua Canon la Gaffeliere, Domaine de Chevalier, Denisa Dubourdieuxa, Gianfranca Alessandrije, Maura Veglia, Cordera Montezemola, Attile Gerea, La Vintagea… a svi oni potužili su se – osobno sam se naslušao tih primjedbi – da je za njihovom stolovima posjet bio dosta slab a da su oni koji su se i zaustavili došli uglavnom samo na način da nastave čašu da se u nju nešto natoči, dakle tek toliko da piju. A to odbija… I pokazuje razinu vinske kulture.
Iz inozemstva, jako dobra vina: Chateau Kamnik iz Skoplja. Enologinja Sandra Krstevska i Natalija Kuzmanovska.
Andrea D’Alessio iz pijemontske kuće barola Cordero di Montezemolo, na slici s Francuzom Julienom Magniezom iz bordoške trgovačke kuće La Vintage, koji je Talijanima sugerirao da se pojave na festival u Zagrebu
I još nešto o čemu bi i te kako bilo dobro razmisliti za idući Zagreb Vino.com u 2014., a za realizaciju čega organizator festivala nema dovoljno financijske snage pa, iskreno, niti motiva da se sam posveti, a to je dovođenje, kao gostiju, na festival i većeg broja inozemnih eno-gastronomskih novinara (oni su na svoj način i turistički novinari!) od ovoga broja koji nam stiže posljednjih par godina, te svakako pozivanje u goste i dovođenje uglednih vinskih trgovaca iz inozemstva. U tu akciju svakako bi se trebali uključiti prvenstveno sami proizvođači/ponuđači hrvatskoga vina, pa Hrvatski kuharski savez, te odgovarajuće gospodarske institucije poput Hrvatske gospodarske i Hrvatske obrtničke komore, Hrvatska turistička zajednica i regijske turističke zajednice… Vjerojatno bi se mogle naći još i neke tvrtke kao sponzori. Činjenica je da vani, gdje je maltene viđeno već sve, postoji interes za hrvatskim vinom i hrvatskom gastronomijom jer oni su se počeli pokazivati na sceni kao prihvatljiv novitet za modernoga internacionalnog potrošača, ali to što je nešto novo i prihvatljivo u današnje vrijeme nema neke osobite izglede za prođu ako ponudu ne prati kvalitetan marketing. Češće se čuje kako hrvatski vinari odlaze, i uz financijsku potporu nadležnih ustanova, prezentirati svoje uratke u razne zemlje Europe, pa i u SAD, pa pomalo i u Kinu, a ovdje u Zagrebu, dakle doma, kod kuće, u Esplanadi gdje je kao na pladnju podastrto sve što vrijedi u segmentu hrvatskoga vina te gotovo sve što vrijedi iz produkcije delikatesa, na prezentaciju prema van proizvođači a i komore, turističke zajednice zasad, dojam je, operativno ne polažu baš mnogo. Da nije bilo Dropuljićeve inicijative od prije nekoliko godina da pozove grupu stranih novinara na festival i na studijsko putovanje (dosad se obišlo Slavoniju i Podunavlje, Istru, pa zagrebačku okolicu, Hrvatsko zagorje, Međimurje, Moslavinu te, ove godine, dubrovački kraj, Neretvansko vinogorje i Šibenik) lako je moguće da bismo na festivalu imali tek nekolicinu inozemnih novinara iz gradova koji su Zagrebu najbliži, primjerice Novog Mesta, Ljubljane, Maribora, odakle je još prihvatljiv osobni trošak za putovanje do Esplanade…
Gdje su pjenušci i lijepe su i šarmantne djevojke: uz bizeljskog šampanjera Janeza Isteniča i njegovu kćerku Barbaru okupile su se supruge i kćerke vinara Barundića, Tomca, Kurtalja te šampanjera Peršurića, kao i pripadnice udruge WOW
Zlatan Plenković, u društvu s vinarima Ivicom Radovićem iz Orebića i Zdravkom Jakobovićem iz brodskog Stupnika, zadovoljno se smije: kaže, u mirovini je, a poslove službeno vode njegovi sinovi Nikola (treći slijeva) i Marin
Pozvati, dakle, u goste, i to na vrijeme a ne u posljednji trenutak, i grupu vinskih trgovaca iz izabranih uglednih vanjskih uvozničkih i distribucijskih kuća, jer to povećava izglede za plasman ne samo vina, nego i maslinova ulja, i sira, mesnih i ribljih prerađevina… turističke ponude, a nakon što se vani pročuje da su ugledni vinski trgovci iz vana bili u Zagrebu, lako je moguće da će volju za dolaskom, pa i o vlastitom trošku, dobiti i neki drugi vanjski trgovci vinom koji se ne budu našli na listi pozvanih u Hrvatsku kao gosti…
Zagrebački ugostitelj Bobo Čimbur zaustavio se na degustaciji crnjaka kod Damira Štimca iz vinarije Rizman s Komarne
Radionica Povratak otpisane sorte posvećena Kadarki: iz Mađarske su s vinima i prezentacijom došli Zoltan Gyorffy, glavni urednik časopisa Pecsi Borozo, te vinari Zoltan Horvat Borhaz Planina iz Mohača i Zoltan Szabo iz istoimene vinarije iz Pečuha
Poljopromet iz Komarne, pa Prović, Vinoplod, Kalazić
Vinski vitez Franjo Francem, inače dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, s Ivom Skaramučom i Marijom Bura Mrgudić
Zagorci u velikom broju i reprezentativno: Darko Šlogar , jedan od direktora u tvornici boca Vetropack Straža iz Huma na Sutli, te vinar, ugostitelj i turistički djelatnik Boris Vuglec (Vuglec-breg) sa svojom ekipom
Bio je tu i Svijet u čaši, neprekidno punih 21 godinu na sceni
S domaćom tortom Makaranom: reklama za festival vina Dalmacija Vinexpo 2014. u Splitu 24. i 25. Kolovoiza a u Makarskoj 1. i 2. Svibnja
Bloger Željko Garmaz prezentirao je upravo mu izašlu knjigu zapisa Vinske priče
Među stranim vinskim novinarima bio je i Gerhard Eichelmann iz Heidelberga koji ima izdavačku kuću Mondo Verlag i koji izdaje knjige o raznim svjetskim vinorodnim područjima, knjižice-vinske vodiče raznim vinskim zemljama, te, svake godine, opsežnu knjigu Deutschlands Weine. Na slici snimljenoj za putovanja po Dalmaciji s najnovijim je izdanjem tog njemačkog vinskog vodiča za 2014. godinu.
BUYING GUIDE 141 POTROŠAČKI PUTOKAZ
PROSINAC / DECEMBER – 2013. – 2014. – SIJEČANJ / JANUARY
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
VINA SU S TRŽIŠTA / WINES ARE FROM THE MARKET
Šampion/Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bod/pts = Sjajno! Dojmljivo! Jedinstveno!/Brilliant! Impressive! Unique!
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino /Excellent, with character, elegant, classic great wine.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/ Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.
♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja /Silver medal – 86 – 90 (17,00 – 18,5 / 3,6 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s (većim) izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji do vrlo zahtjevan ukus / very good and typical, complex, convincing, with big chances to develop even more, for the exigent consumer
♣ ♣ – 82 – 85 (14,6 – 16,9 / 3,0 – 3,5) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno do i vrlo solidno, ipak, uglavnom, bez neke uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid to very solid, still in general not especially exciting.
♣ – 75 – 81 (11,6 – 14,5 / 2,0 – 2,9) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih nedostataka. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i donekle na silaznoj putanji, prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant flaws, acceptable for everyday use
ispod/under 75 (ili: 11,5 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑ = trošiti sada/drink now • ⇗ = trošiti, bez žurbe, uz hranu, eventualno još pričuvati, jer vino može potrajati u dobroj kondiciji / drink now, with food, eventually keep because the wine has enough strenghth to endure more time in in a good shape • ⇒ = čuvati duže, vino ima snagu, i šansu da se s vremenom u butelji kroz razvoj i bitno poboljša / keep, because the wine a chance to develop significantly with the time in the bottle.
CIJENE, u maloprodaji / PRICES, retail, 0,75ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = to large (iznad/over 220 kn; 30 €)
• Uzorke uzimamo iz distribucijskih kuća za koje smo provjerili da posjeduju odgovarajuće skladište za vina i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja. • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (5 od 7 ili članova) tako odluči. • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 82 boda po skali do 100 bodova, odnosno 13,6 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova.
U ovome izdanju: HRVATSKA – CROATIA • ARGENTINA • AUSTRALIJA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • BOSNA & HERCEGOVINA • BRAZIL • CRNA GORA – MONTENEGRO • ČILE – CHILE • FRANCUSKA – FRANCE • GRUZIJA – GEORGIA • ITALIJA – ITALIA • JUŽNA AFRIKA – SOUTH AFRICA • MAĐARSKA – MAGYARORSZAG • MAKEDONIJA • NJEMAČKA – DEUTSCHLAND • NOVI ZELAND – NEW ZEALAND • PORTUGAL • RUMUNJSKA – ROMANIA • SAD – USA • SLOVENIJA • SRBIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑA • ŠVICARSKA – SUISSE • URUGVAJ
HRVATSKA 
CROATIA
DALMACIJA / DALMATIA
♣ ♣ ♣ (XL) ⇗ 14° C
POŠIP 2011 sur lie – KRAJANČIĆ
KORČULA, Čara ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ PODRUM: fermentacija u drvu • dozrijevanje: na finom talogu • barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka, vitka • model, tip: bordeaux
VINO je zanimljivo • kompleksno • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • s dosta živosti • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • u internacionalnome tonu ■ izgledom živahno • zlatno-žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli – žuti; suhi, ukuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice • osjet kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – dugačkog završetka • traži vremena u boci / ima šansu za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu- kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 14° C
POŠIP 2012 Stina – JAKO-VINO
KORČULA Čara ■ VINOGRAD sorta: Pošip ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno
VINO je ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • skladno • moderno • u suglasju sa: tipologijom – godištem berbe – dobi • robusno ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi zeleni – bijeli…) • začinske nijanse ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • s izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog – vrlo grijućeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu
♣ ♣ (L) ⇑ 12 – 13° C
VUGAVA 2012 Stina – JAKO-VINO
VIS ■ VINOGRAD sorta: Vugava ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno
VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • moderno rađeno • u suglasju sa: godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi zeleni – bijeli) – s košticom ■ u ustima s izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 18° C
IVAN DOLAC 2008 barrique – PZ SVIRČE/BADEL 1861
HVAR Ivan Dolac ■ VINOGRAD: kosina – strmina • ekspozicija: jug zapad • sorta: Plavac mali • pristup u trsju: ekološki ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno
VINO je s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortom – dobi • malo rustikalno ■ izgledom: rubinsko-granatne note ■ na nosu upućuje začinske nijanse, od utjecaja bačvice • donekle herbalno (kora drveta…) • blagi osjet paljenoga ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – donekle sušećeg – blago oporog dugačkog – grijućeg završetka • u svojoj špici, koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije • trošiti sada – pričekati s posluženjem • servirati obvezno uz hranu
♣ ♣ (M) ⇗ 18° C
PLAVAC TERRA MADRE 2011 – POLJOPROMET
NERETVA Komarna ■ VINOGRAD sorta: Plavac mali ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% • ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux
VINO je vrlo toplo • rustikalno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice • herbalno (drvo…) ■ u ustima donekle hrapavo • gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro – malo mu nedostaje mesa • gork(ast)og – grijućeg završetka ■ SERVIS: poslužiti obvezno uz hranu
♣ ♣ (XXL) ⇑ 18° C
CRLJENAK 2011 Stina – JAKO-VINO
BRAČ ■ VINOGRAD sorta: Crljenak/Zinfandel • loze mlade ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno
VINO je vrlo toplo • prilično mekano • svježe • s dosta živosti ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi: tamni /crveni) • začinske nijanse, od utjecaja bačvice • osjet dima, dodir ■ u ustima ugodno kiselkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu
♣ ♣ (L) ⇗ 18° C
KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2010 – VINARIJA BENKOVAC/BADEL 1862
BENKOVAC Korlat ■ VINOGRAD: visoravan – kosina • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: modificirana – niska, zdepasta, teža • model, tip u osnovi: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – lijepo • etiketa: privlačno – inventivno / originalno – prepoznatljivo iz daleka – čitljivo: dobro
VINO je vrlo toplo • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – sortom ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice • osjet čokolade, paljenoga, dima • voćnost ■ u ustima malo hrapavo • sugerira slast – slatkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – blago oporog – srednje grijućeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • servirati uz hranu
ISTRA i KVARNER / ISTRIA & QUARNARO
♣ ♣ (M -L) ⇑ 13° C
CHARDONNAY 2012 Ferné – DEGRASSI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: uredno
VINO je vrlo toplo • umireno ■ izgledom žućkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli) ■ u ustima slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • u špici ►dojam narušava donekle, pekući alkohol ■ SERVIS: trošiti sada – obvezno uz hranu.
♣ ♣ ♣ (M -L) ⇗ 17 – 18° C
TERRE BIANCHE 2009 cuvée rouge – DEGRASSI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Petit verdot, Syrah, Pinot crni, Refošk ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,1 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – odgovara vinu: ne • model, tip: bordeaux ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u jednom dijelu, oko boce – čitljivo
VINO je kompleksno • cjelovito • dotjerano • umireno ali i s dovoljno živosti • zrelo • skladno • ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – bobičasti; ukuhani), izraženu dobro • mineralno • začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno…) • osjet čokolade ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – glatko • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – fino gork(ast)og – relativno dugačkog završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • uz hranu.
♣ ♣ (M -L) ⇑ 15 – 16° C
TERAN 2008 Terre Rosse – DEGRASSI
ZAPADNA ISTRA ■ VINOGRAD sorta: Teran ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 12,3 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: uredno • etiketa: u jednom dijelu, oko boce – čitljivo: slabije
VINO je dotjerano • još s dosta živosti • zrelo • skladno • ima eleganciju • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • lako se pije ■ izgledom bistro • rubinsko ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi tamni – s košticom – bobičasti), izraženu dobro • osjet nijanse kože ■ u ustima: doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • s dobro pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – fino gork(ast)og – srednje dugog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
pjenušci 
sparkling
♣ ♣ (L) ⇑ 8° C
PERLA BIANCA – FRANC ARMAN
ZAPADNA ISTRA ■ PJENUŠAC, metoda: charmat (drugo vrenje u cisterni) ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno ■ PRIMJEDBA: cijenom u maloprodaji ipak malo preskupo
VINO je čisto • dotjerano • svježe • s primarnim – sekundarnim aromama • u suglasju sa: tipologijom – sortom – dobi • lako se pije. i na dužu stazu • djeluje kao neposredno – dopadljivo ■ izgledom živahno • s veselim perlanjem finim sitnim mjehurićima ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli, svježi) • osjet kvasaca, kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s dobro pratećom kiselosti – blago resko • tijelom & strukturom vitko • kraćeg do srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv
——————————————————————
POTROŠAČKI PUTOKAZ 141 BUYING GUIDE, DEGUSTACIJA: RESTAURANT Bistro KARLO ZAGREB – Degustatori: Velimir Korak, enolog i proizvođač vina s Plešivice, Tomislav Tomac, enolog i proizvođač vina na Plešivici, Leo Gracin, enlog i proizvođač vina u Promoštenu, predavač na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, Slaven Jeličić, enolog i proizvođač vina kod Galić-vina u Kutjevačkom vinogorju, Martina Krauthaker, enologinja i proizvođačica vina u Kutjevu, Ivana Rendulić, enologinja, uposlena u Odjelu za poljoprivredu pri Zagrebačkoj županiji, Krešimir Šesnić, sommelier i voditelj restorana Asia Gold u zagrebačkom centru Green Gold, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Vina je točio Karlo Gjurasek, voditelj Bistroa Karlo. ■
—————————————————————–
BREGOVITI SJEVEROZAPAD/NORTH-WESTERN UPLAND
pjenušci sparkling
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL -XXXL) ⇑ 8 – 10° C
DIPLOMAT extra brut – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ tako je vino nazvano jer u berbi su bili predsjednik države i brojni strani diplomati ■ VINOGRAD: Šipkovica, Kraljeva villa, kosina • berba 2009 • sorta: Chardonnay 80 %, Plavec žuti ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • fermentacija, te dozrijevanje baznog vina: velika bačva (30 hl) • potom, nakon drugog vrenja, dozrijevanje u butelji na kvascu: 42 mjeseca ■ OZNAKA: prirodno pjenušavo – methode traditionelle • nature brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ (ukupno: 5000 boca) • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • iskreno • s karakterom • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • svježe • dinamično – s nervom • skladno • elegantno – profinjeno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ na nosu upućuje na voćnost, izraženu dobro • osjet kvasaca, kruha, brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • sa zrelim – kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – svježeg završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: poslužiti kao aperitiv – uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) ⇑ 8 – 10° C
CLASSIC 2009 brut nature – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, stare sorte • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM dozrijevanje baznog vina: 12 mjeseci • velika bačva (30 hl) • na kvascu: 30 mjeseci ■ PJENUŠAC, metoda: champenoise / klasična (vrenje u boci) ■ OZNAKA: pjenušavo stolno • brut nature • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ DESIGN: vrlo decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je zanimljivo • kompleksno • savršeno čisto • dotjerano • dinamično – s nervom • elegantno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom • lijepo se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ na nosu lijepo izraženo, upućuje na voćnost (plodovi zeleni – bijeli – s košticom), izraženu dobro • osjet kruha, brioša ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • s dobrom, kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: poslužiti kao aperitiv – uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL -XXXL) ⇗ ⇒ 10° C
PJENUŠAC AMFORA 2010 brut nature – TOMAC
PLEŠIVICA-OKIĆ, Šipkovica, Bresnica ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay, razne tradicijske sorte s Plešivice • gustoća sadnje starih sorata na Bresnici: 8000/ha • Bresnica, loze stare: više od 70 godina • pristup u trsju: ekološki ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa • vinifikacija maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 180 dana • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • posuda: amfora • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana i dirigirana: ne • dozrijevanje baznog vina: 18 mjeseci • velika bačva (30 hl) • hrastovina • nebistreno – nefiltrirano ■ PJENUŠAC, metoda: champenoise ■ OZNAKA: kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p. • nature brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno – lijepo • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro –
VINO je zanimljivo • višeslojno • sadržajno • bogato • iskreno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • svježe • dinamično – s nervom • skladno • drukčije • s oksidativnom je notom • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom ■ izgledom živahno – bistro • blago narančasto • s veselim – trajnim – perlanjem finim sitnim – brojnim – mjehurićima ■ na nosu upućuje na maceraciju (s fermentacijom) • voćnost (plodovi bijeli – s košticom/prosušeni – egzotični, žuti /kaki), izraženu dobro • herbalno, diskretno • osjet kvasaca, kruha ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • (još) blago oporo • slankasto slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa zrelim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gork(ast)og – dugačkog – završetka • traži vremena u boci, na kvascu / ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: pričekati s posluženjem • servirati uz hranu/na kraju obroka – za nekoliko godina i kao piće meditacije
SLAVONIJA i PODUNAVLJE / SLAVONIA & DANUBE
♣ ♣ ♣ ♣ (L) ⇗ 12 – 13° C
GRAŠEVINA 2012 Korija – KRAUTHAKER
KUTJEVO ■ VINOGRAD: Korija • kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: u trokut, prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • toplo • dinamično • skladno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe • lijepo se pije ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi zeleni – bijeli – s košticom, svježi), izraženu dobro • floralno (cvijeće: bijelo…) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto do slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog – karakterističnog blago gorkastog završetka • traži vremena u boci / ima šansu za daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti – ali bolje je možda i još malo pričekati s posluženjem • servirati uz hranu
♣ ♣ ♣ (M) ⇗ 10 – 12° C
GRAŠEVINA 2012 Dilike – KRAUTHAKER
KUTJEVO ■ VINOGRAD: Dilike • kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: u trokut – prepoznatljivo iz daleka – u jednom dijelu, – pregledno, čitljivo: dobro ■ OMJER KAKVOĆA-CIJENA: jako dobar
VINO je konkretno • kompleksno • sadržajno • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro • floralno • med, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa zrelim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – fino kisel(kast)og – dosta dugačkog završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u usponu / u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • servirati uz hranu.
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 10 – 12° C
GRAŠEVINA 2012 Daruvar – BADEL 1862/Vinarija Daruvar
DARUVAR ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Graševina ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • polusuho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka, vitka, teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – lijepo
VINO je za one koji vole slađe note • čisto • dotjerano • toplo • umireno • zrelo • u suglasju sa: tipologijom – sortom • djeluje kao neposredno – dopadljivo ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli – s košticom) • floralno • med • osjet plemenite plijesni, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slatkasto – sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom solidno • slatk(ast)og – grijućeg završetka • u špici koja može potrajati ■ SERVIS: trošiti sada – poslužiti uz hranu/slatki desert.
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 14° C
GRAŠEVINA 2011 – ENJINGI
KUTJEVO ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Graševina • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki (s eko-certifikatom) ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,4 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: personalizirana • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: uredno • etiketa: malo pretrpano ■ ODNOS SADRŽAJ – CIJENA: dobar
VINO je kompleksno • vrlo toplo • pomalo s tercijarnim bouquetom ■ izgledom bistro ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost • floralno ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – grijućeg završetka • u špici – pomalo prelazi zenit ►dojam narušava malo pekući alkohol ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu
♣ (M) ⇑ 10° C
GRAŠEVINA 2012 – BARTOLOVIĆ
KUTJEVO ■ VINOGRAD sorta: Graševina ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: klasičan plastični ■ DESIGN: uredno • etiketa: u crnome – u dva dijela – pregledno, čitljivo: slabije
VINO je vrlo toplo • malo umorno ■ izgledom slamnato-žućkasto ■ na nosu upućuje donekle na floralno ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom osrednje • kraćeg, grijućeg završetka • prešlo zenit ■ SERVIS: potrošiti sada
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 10° C
SAUVIGNON 2012 Daruvar – BADEL 1862
DARUVAR ■ VINOGRAD sorta: Sauvignon bijeli ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – lijepo
VINO je toplo • svježe • u suglasju sa: sortom • sa stanovitom kompleksnosti ■ izgledom slamnato-žućkasto ■ na nosu nije tako intenzivno kao ono iz prethodnih godišta • upućuje na floralno • voćnost (plodovi bijeli – s košticom) • blago herbalno ■ u ustima donekle sugerira slast – sa solidno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom: osrednje • srednje dugačkog dosta svježeg završetka • u butelji se s vremenom poboljšava ■ SERVIS: trošiti, bez žurbe
♣ ♣ (M) ⇑ 16 – 17° C
CABERNET SAUVIGNON 2012 – BUHAČ
SRIJEM ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,2 vol% ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je s mladenačkim nabojem • svježe, kao da u njemu ima malo CO2 • u suglasju sa: sortom ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom – bobičasti • herbalno, umjereno, diskretno ■ u ustima još blago hrapavo • s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dosta dobro ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti obvezno uz hranu.
——————————————–
UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.
Budite razumni: ne pušite! z Be reasonable: do not smoke!
Zdravlje ode – dok pamet dođe! The health may be gone at the moment the reason arrives!
WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living
—————————————————
AUSTRIJA 
ÖSTERREICH
BURGENLAND
♣ ♣ ♣ (L -XL) ⇗ 16 – 17° C
BLEND 2 2011 –Weinlaufbenhof KRACHER
BURGENLAND Illmitz ■ VINOGRAD sorta: Zweigelt & Merlot à 35 %, Cabernet sauvignon 30 % ■ PODRUM dozrijevanje: 20 mjeseci • barrique (novi) ■ OZNAKA: Qualitätswein • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno • etiketa: originalno – jednostavno
VINO je kompleksno • cjelovito • dotjerano • toplo • umireno, ali i s dosta živosti • zrelo • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortama • lijepo se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno • rubinsko – s nijansom granatnoga ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: tamni – s košticom, (u)kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)o-slasnog – dugačkog – grijućeg završetka • u špici, koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme, barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu.
♣ (L) ⇑ 17 – 18° C
BLAUFRÄNKISCH 2006 Mate barrique – KLIKOVITS
BURGENLAND ■ VINOGRAD sorta: Frankovka (Blaufränkisch) ■ PODRUM dozrijevanje: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKA: Qualitätswein • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux
VINO je sa osobito izraženim tercijarnim bouquetom ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane jače • herbalno (drvo…) • osjet paljenoga – dima ■ u ustima: tijelom & strukturom malo razrijeđeno • prešlo zenit – u znaku dekadencije – starikavo ■ SERVIS: potrošiti
BOSNA i HERCEGOVINA 
BOSNIA & HERZEGOVINA
♣ ♣ (L) ⇑ 10 – 12° C
ŽILAVKA 2011 selekcija – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Žilavka • loza stara od 4 do 12 godina • maceracija nekoliko sati • inoks ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni • crna etiketa
VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti ■ na nosu upućuje na voćnost • floralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada
♣ (S) ⇑ 10° C
ŽILAVKA 2011 – ZADRO
MOSTAR, Domanovići Čapljina ■ VINOGRAD sorta: Žilavka ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tipu bordoška • navojni zatvarač
VINO je lagano • jednostavno • s dosta svježine • vrlo ugodno • lijepo pitko na dužu stazu ■ izgledom žućkasto – zelenkasto ■ tijelom & strukturom vitko • kraćeg završetka ■ SERVIS: trošiti
♣ (M) ⇑ 10° C
ŽILAVKA 2010 – ZADRO
MOSTAR, Domanovići Čapljina ■ VINOGRAD sorta: Žilavka ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna
VINO je malo umorno • umireno ■ izgledom žućkasto-zelenkasto ■ u ustima: tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: potrošiti
♣ (♣) (M) ⇑ 10° C
CHARDONNAY 2011 – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD • sorta: Chardonnay ■ OZNAKA: s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni • etiketa: crna
VINO je uredno ■ izgledom žućkasto-zelenkasto ■ mirisom dosta neutralno, na nosu ipak upućuje na sortu • voćnost (plodovi zeleni – bijeli) ■ u ustima uravnoteženo • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog gorkastog završetka ■ SERVIS: trošiti sada
Na prezentaciji vina Zadro-Crnjac u zagrebačkom Vrutku: Dražen Martinović, enolog
♣ (♣) (L) ⇑ 17 – 18° C
BLATINA 2008 barrique – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Blatina ■ PODRUM dozrijevanje: 7 mjeseci • barrique (225 ℓ; novi) ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je donekle opterećeno notama od barriquea • rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno ■ na nosu upućuje začinske nijanse, i od utjecaja bačvice (mirodije/ vanilija…), iskazane jače • herbalno (drvo…) ■ u ustima slankasto – gorkasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • solidno dugačkog – završetka ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti
♣ (M) ⇑ 15° C
BLATINA 2009 – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Blatina, Trnjak ■ OZNAKA: vrhunsko • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna
VINO je dosta neutralno • umorno ■ SERVIS: potrošiti
♣ (♣) (S) ⇑ 17 – 18° C
VRANAC 2009 – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Vranac ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna
VINO je čisto • nekomplicirano ■ izgledom rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada
♣ ♣ (M) ⇑ 17 – 18° C
MERLOT 2011 – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Merlot ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • crna etiketa
VINO je čisto • uredno • u suglasju sa: sortom ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost • tijelom & strukturom dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti
♣ (M) ⇑ 17 – 18° C
CABERNET SAUVIGNON 2008 – CRNJAC ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ
VINO je mekano • zaobljeno • s dobrom kiselosti – gork(ast)o ■ SERVIS: trošiti
pjenušci sparkling
♣ (M -L) ⇑ 8° C
DOMANO brut – ZADRO
MOSTAR ■ VINOGRAD sorta: Žilavka ■ PJENUŠAC, metoda: champenoise / klasična (vrenje u boci) – sedam mjeseci na kvascu ■ OZNAKA: stolno • brut • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: champagne • ČEP: pluteni
VINO je uredno • zrelo • lako se pije • djeluje kao neposredno – dopadljivo – nekomplicirano ■ izgledom žućkasto-zelenkasto • s veselim perlanjem ■ u ustima slatkasto – s dosta dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada
ČILE 
CHILE
♣ (M) ⇑ 12 – 13° C
CHARDONNAY 2012 reserva – TABALI
LIMARI VALLEY ■ VINOGRAD sorta: Chardonnay ■ OZNAKA: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ZATVARAČ: na navoj ■ OPREMA, DESIGN: decentno
VINO je tipično novosvjetsko • čisto • dotjerano na željeni oblik • vrlo toplo • zrelo • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: tipologijom • djeluje kao neposredno – dopadljivo – komercijalno koketno ■ izgledom živahno • slamnato žućkasto ■ u ustima zaobljeno • sugerira slast • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro ■ SERVIS: trošiti sada • servirati uz hranu.
♣ ♣ ♣ (L) ⇗ 18° C
RESERVA ESPECIAL 2009 -TABALI
LIMARI VALLEY ■ VINOGRAD sorta: Syrah 74 %, Merlot 14 %, Cabernet sauvignon 12 % ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: zdepasta teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno
VINO je donekle složeno • tehnički odlično odrađeno • bogato • toplo • dinamično • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: tipologijom – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni/plavi – s košticom – bobičasti), izraženu dobro • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice (mirodije/papar, vanilija…), iskazane s mjerom, dobro uklopljeno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto slano – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slasnog – solidno dugačkog – grijućeg završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • servirati uz hranu
♣ ♣ (♣) (M -L) ⇑ 17° C
CABERNET SAUVIGNON 2011 reserva – CONO SUR
MAIPO VALLEY ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon ■ OZNAKA: suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bordeaux
VINO je dotjerano • toplo • rađeno da bude u internacionalnom stilu • u suglasju sa: sortom – nekomplicirano ■ izgledom živahno – rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s kosticom /plavi: crni ribiz; šljiva…), izraženu dobro • začinske nijanse, i od utjecaja bačvice (mirodije/papar, vanilija…) • osjet nijansi animalnoga/koža ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • tijelom & strukturom dobro • slasnog – slan(kast)og – gork(ast)og – suhog – oporog – srednje dugačkog – grijućeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • servirati uz hranu
FRANCUSKA 
FRANCE
ALSACE
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ ⇒ 10 – 12° C
PINOT GRIS 2010 Heimbourg – ZIND HUMBRECHT
TURCKHEIM ■ VINOGRAD: Heimbourg • kosina • sorta: Pinot sivi/gris • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA: a.o.c. • poluslatko • 15,0 vol% • pH: 3,4 ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da – ne • model, tip: alsace • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • toplo • dinamično • skladno • elegantno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno – bistro • pune žućkaste boje ■ na nosu diskretno, upućuje na mineralno • voćnost • med (kesten) ■ u ustima puno • doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sugerira slast – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije
♣ ♣ ♣ (XL) ⇑ 10 – 12° C
PINOT GRIS 2010 Calcaire – ZIND HUMBRECHT
BAS RHIN TURCKHEIM ■ VINOGRAD sorta: Pinot sivi/gris • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA: a.o.c. • polusuho • 14,0 vol% • pH: 3,5 ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: alsace • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • zrelo • skladno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • žućkasto – zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slatkasto – s dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu
Uvezene butelje Zind Humbrecht
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 10 – 12° C
RIESLING 2010 Heimbourg – ZIND HUMBRECHT
TURCKHEIM ■ VINOGRAD: Heimboureg • kosina • sorta: Rizling rajnski • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski (Ecocert kontrolira) ■ OZNAKA: a.o.c. • polusuho • 13,5 vol% • ostatak sladora: 5,5 g/ℓ ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: alsace • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • čisto • dotjerano • toplo • dinamično – s dosta živosti • skladno • elegantno – profinjeno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi bijeli – s košticom), izraženu dobro • floralno (cvijeće bijelo…) • med • začinske nijanse • osjet fine petrolejske note ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • dugačkog završetka • ima šansu za lijep daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (XL) ⇑ 10° C
RIESLING 2011 Terroir d’Alsace – ZIND HUMBRECHT
ALSACE ■ VINOGRAD sorta: Rizling ■ OZNAKA: a.o.c. • polusuho • 13,0 vol% • pristup u trsju: biodinamski, cerftifikat Ecocert ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: alsace ■ DESIGN: decentno – uredno.
VINO je čisto • dotjerano • s dosta živosti • zrelo • skladno • s moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo/lako se pije i na dužu stazu • dopadljivo ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ na nosu isprva suzdržano, poslije upućuje na voćnost, izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim kiselinama • tijelom & strukturom dobro • kisel(kast)og – srednje dugačkog – mekanog završetka • retrozanalno se zamjećuje petrolej ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 12° C
GEWüRTZTRAMINER 2008 Heimbourg – ZIND HUMBRECHT
TURCKHEIM ■ VINOGRAD: Heimbourg • sorta: Traminac mirisavi • loze stare: 30 godina ■ OZNAKA: a.o.c. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: alsace • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno
VINO je kompleksno • bogato • s karakterom • savršeno čisto • dotjerano • skladno • elegantno • klasično • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • djeluje i kao neposredno ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na mineralno • floralno (cvijeće: svježe…) • med • osjet karamela ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slatkasto do slatko • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog – slan(kast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • ponuditi kao aperitiv – uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (L -XL) ⇑ 12 ° C
GEWüRTZTRAMINER 2012 – ZIND HUMBRECHT
HAUT RHIN TURCKHEIM ■ VINOGRAD sorta: Traminac mirisavi • pristup u trsju: ekološki/organski – biodinamski ■ OZNAKA: a.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka – po tradiciji odgovara vinu: da ■ DESIGN: uredno
VINO je tipičan traminac • sadržajno • čisto • dotjerano • toplo • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lako se pije ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na floralno (cvijeće: ruža…) • osjet prženoga ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu
BOURGOGNE
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ⇗ 13 – 14° C
CHASSAGNE-MONTRACHET 2009 Abbaye de Morgeot – LOUIS JADOT
CÔTES de BEAUNE CHASSAGNE MONTRACHET ■ VINOGRAD: Morgeot 1er cru • kosina • ekspozicija: istok – jugoistok • tlo: smeđe, ilovasto-vapnenasto • sorta: Chardonnay ■ PODRUM vinifikacija alkoholno vrenje u drvu • dozrijevanje: 15 mjeseci • pièce (228 ℓ) (novi i rabljeni) • francuska hrastovina ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. – Chassagne-Montrachet 1er cru a.o.c. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – po tradiciji odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • iskreno • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • dinamično • skladno – mesnato, ali ne i masno i debelo • s finim pomalo tercijarnim bouquetom • elegantno • s profinjenom oksidativnom je notom koja pridonosi kompleksnosti i zanimljivosti a svojstvena je ponajboljim bijelim burgundijskim vinima • klasično • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli – s košticom – orašasti; suhi), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane s mjerom i vrlo dobro uklopljeno • floralno (cvijeće sušeno) • nijansa meda • osjet kruha – prženoga, poljubac ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slankasto – s dobro očuvanom vrlo kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno jedva zamjetno gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • blago slasnog – fino kisel(kast)og – gork(ast)og – dugačkog završetka • ima šansu za daljnji razvoj u boci • u usponu ■ SERVIS: odčepiti neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu (gusja jetra, ribu u kremastim umacima, školjke, bijela mesa u bogatijim svijetlim umqacima) – kao piće meditacije.
ITALIJA 
ITALIA
ALTO ADIGE/SÜD TIROL
♣ ♣ (L) ⇑ 10° C
PINOT GRIGIO 2012 Riff – LAGEDER
DOLOMITI ■ VINOGRAD sorta: Pinot sivi • pristup u trsju: ekološki ■ OZNAKA: suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: elegantno – pedantno
VINO je zanimljivo • okusno i vrlo prikladno za (ljetno) osvježenje • savršeno čisto • dotjerano • umireno ali s dosta živosti • zrelo • skladno • elegantno • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • slankasto • sa zrelim – mekanim kiselinama • tijelom & strukturom dobro • slan(kast)og završetka • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti • poslužiti za osvježenje – kao aperitiv
♣ ♣ (L) ⇑ 15 – 16° C
CABERNET SAUVIGNON + MERLOT 2011 Riff – LAGEDER
DOLOMITI ■ VINOGRAD kosina • sorta: Cabernet sauvignon, Merlot ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. – Vigneti delle Dolomiti i.g.t. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: elegantno – pedantno
VINO je čisto • dotjerano • lijepo se pije, i na dužu stazu • djeluje kao nekomplicirano ■ izgledom rubinsko • svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi – tamni – bobičasti) ■ u ustima zaobljeno • tijelom & strukturom dobro – vitko • kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti kao aperitiv
FURLANIJA VENECIJA JULIJA
♣ ♣ ♣ (♣) (XL -XXL) ⇗ 18° C
PINOT NERO 2006 – BRESSAN
FRIULI VENEZIA GIULIA ■ VINOGRAD: Farra’ d’Isonzo • uglavnom ravnica – blagi nagib • sorta: Pinot crni • prinos po trsu: 0,80 kg • pristup u trsju: prirodi prijateljski – ekološki ■ PODRUM vinifikacija: maceracija, i uz nju alkoholno vrenje: 8 mjeseci • kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji • aditivi: ne • posuda: inoks • dozrijevanje: 72 mjeseca • velika bačva – tonneau • drvo divlje trešnje – nepaljeno ■ OZNAKA: Venezia Giulia i.g.t. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan – dugačak ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u jednom dijelu
VINO je drukčije, i nije, barem ne odmah, za svakoga – treba se za nj pripremiti, za početak dobrom informiranošću – ne tražiti u njemu klasičan burgundijski tip crnog pinota • u duhu tradicije, ali i na način autora • zanimljivo • višeslojno • sadržajno • iskreno • s karakterom / autorski rad • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • toplo • s dosta živosti • skladno • sa tercijarnim bouquetom • s oksidativnom je notom ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko-granatno • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse (cimet, poljubac; origan; bosiljak…), iskazane s mjerom • herbalno, (mediteransko/aromatično bilje; drvo…) • mineralno • voćnost (plodovi tamni – s košticom, suhi, ukuhani) • osjet balzamskih niti ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • slankasto – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – dosta dugačkog završetka • može još trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije
TOSCANA
Igt
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ⇗ 18° C
PETRA 2007 – PETRA
LIVORNO, Suvereto San Lorenzo Alto ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon, Merlot • berba: ručna ■ OZNAKA: Toscana i.g.t. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: zdepasta teška – odgovara vinu • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno • etiketa: privlačno – prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • ozbiljno • cjelovito • vrlo toplo • s dosta živosti • zrelo • sa finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe • treba ga strpljivo pričekati – lijepi primjer vina oko kojega se ne valja izjašnjavati odmah po odčepljenju boce ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno • tamno – neprobojno ■ na nosu upućuje na prženo – balzamske niti – crnu čokoladu – crnu maslinu • mineralno • voćnost (plodovi tamni – s košticom/višnja – bobičasti; u-kuhani) • začinske nijanse, od utjecaja bačvice, uklopljeno • herbalno, diskretno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa zrelim – mekanim, prašnastim taninom • tijelom & strukturom potentno – mesnato – gusto • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: odčepiti bocu nekoliko sati prije kušanja odnosno konzumacije vina, traži dugo vremena da se otvori – poželjno i dekantiranje • ponuditi obvezno uz hranu/desert: zreli tvrdi sir – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 18° C
QUERCEGOBBE 2008 Merlot – PETRA
SUVERETO ■ VINOGRAD Quercegobbe • sorta: Merlot • tlo: bogato mineralima ■ PODRUM vinifikacija alkoholno vrenje posuda: konusna kaca: drvo • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana: da • dozrijevanje: 15 mjeseci • polovica u bačvama od 600 litara, polovica u barriqueu • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA: Toscana i.g.t. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno – prepoznatljivo iz daleka
VINO je bogato • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • umireno, ali s dosta živosti • zrelo • skladno • elegantno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko – granatno • tamno – neprobojno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi – tamni – s košticom – bobičasti, ukuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, iskazane s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • dodir mineralnoga • osjet čokolade – nijansa kože ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • blago sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – fino gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu/desert: sir – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (♣) (XXL) ⇗ 17 – 18° C
POTENTE 2007 – PETRA
LIVORNO, Suvereto San Lorenzo Alto ■ VINOGRAD sorta: Cabernet • berba: ručna ■ OZNAKA: Toscana i.g.t. • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: zdepasta teška – odgovara vinu • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – zanimljivo – u dva dijela – čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • s karakterom • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • zrelo • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko-granatno, tamno ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi tamni – s košticom/višnja – bobičasti/kupina; suhi, u-kuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno • herbalno (sijeno) • osjet čokolade – prženoga – balzamskih niti • retronazalno: badem, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • sugerira slast – slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – fino gork(ast)o • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom mesnato – vrlo diobro • slan(kast)og – gork(ast)og – vrlo solidno dugačkog grijućeg završetka • u špici koja može i duže potrajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ⇗ 18° C
ARDITO 2009 – BARACCHI
CORTONA ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Syrah, Cabernet sauvignon à 50 % ■ PODRUM: vinifikacija posuda: kaca, drvo • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique • nefiltrirano • u boci, prije izlaska: 12 mjeseci ■ OZNAKA: Toscana i.g.t. • 14,5 vol% • suho ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: decentno – uredno • etiketa: originalno – prepoznatljivo iz daleka, s crtežom sokola, naime vinar Riccardo i njegova supruga Silvia, vrlo cijenjena chefica restorana Il Falcioniere (sokolar) su sokolari! – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • cjelovito • čisto • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • zrelo • skladno • elegantno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – bobičasti), izraženu dobro • začinske nijanse (mirodije: papar dodir…), iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno) • osjet čokolade • mineralno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • blago sugerira slast – slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom / kiselinama • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – fino gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇑ 17 – 18° C
SMERIGLIO 2011 Sangiovese – BARACCHI
CORTONA ■ VINOGRAD sorta: Sangiovese ■ PODRUM vinifikacija: drvo • dozrijevanje: 12 mjeseci • barrique ■ OZNAKA: Cortona d.o.c. • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – srednje dužine/ kratak ■ DESIGN: uredno • etiketa: originalno – prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je čisto • dotjerano • toplo • svježe • s puno živosti – s nervom • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom • malo rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na osjet prženoga • voćnost (plodovi tamni – s košticom – bobičasti/crveni ribiz…), izraženu dobro • herbalno, diskretno (sijeno; mediteransko bilje…) • začinske nijanse, dobro uklopljeno ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – srednje dugačkog – grijućeg završetka • retronazalno se pokazuje badem • u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (L) ⇑ 15 – 16° C
O’LILLO 2012 – BARACCHI
VINOGRAD sorta: Merlot, Syrah, Cabernet sauvignon, Sangiovese à 25 % ■ OZNAKA: Toscana i.g.t. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: decentno – uredno
VINO je živahno ■ na nosu upućuje na voćnost • herbalno, diskretno ■ u ustima sa, dojam je, ne posve zrelim taninom • tijelom & strukturom dobro – vitko – nedostaje mu mesa ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
VENETO
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 18° C
AMARONE DELLA VALPOLLICELLA 2007 – MONTE ZOVO
VALPOLLICELLA (kod Verone) ■ VINOGRAD sorta: Corvina, Rondinella, Molinara • grožđe je prosušivano ■ PODRUM dozrijevanje: 24 mjeseci • velika bačva • hrastovina ■ OZNAKA: Amarone della Valpollicella docg. • polusuho • 15,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je kompleksno • dotjerano • vrlo toplo – alkohol malo peče • s dosta živosti • u suglasju sa: terroireom – tipologijom ■ izgledom živahno • rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom / višnja, šljiva; suhi, u-kuhani), izraženu dobro • floralno • začinske nijanse, od utjecaja bačvice, vrlo dobro uklopljeno • osjet prženoga – dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • sugerira slast – slatkasto – slankasto – s dobro pratećom kiselosti • sa mekanim taninom • tijelom & strukturom potentno • slasnog – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu još za razvoj • u špici koja može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti obvezno uz hranu (tamno meso s roštilja i ražnja, pirjano tamno meso, divljač…)/desert (zreli tvrdi sir).
slatko i desertno / dolce, da dessert
♣ ♣ (XXL) ⇑ 12 – 13° C
RECIOTTO della VALPOLLICELLA 2011 – MONTEZOVO
VALPOLLICELLA ■ VINOGRAD sorta: Corvina, Rondinella, Molinara ■ OZNAKA: Valpollicella d.o.c.g. • slatko • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,50 ℓ ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno
VINO je čisto • dotjerano • djeluje kao neposredno ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom/višnja; ukuhani), izraženu dobro • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno ■ u ustima slatko • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • slatk(ast)og – srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz desert
JUŽNA AFRIKA 
SOUTH AFRICA
♣ ♣ ♣ (XL -XXL) ⇗ 18° C
21 GABLES PINOTAGE 2010 Private Collection – SPIER
STELLENBOSCH ■ VINOGRAD: neuobičajeno blizu mora • specifični (mikro) klimatski uvjeti – stalni vjetar s oceana • tlo: granit • sorta: Pinotage (križanac Pinota crnoga sa Cinsaultom, dobiven 1925., križanje je obavio Abraham Izak Perold, prvi profesor vinogradarstva na sveučilištu u Stellenboschu, otud i sinonim za sortu: Perold’s Hermitage X Pinot, ovdje valja objasniti da je Cinsaut ili Cinsault sorta francuskoga juga, u ono vrijeme u Južnoj Africi je nazivana Hermitage) ■ PODRUM: posebna selekcija grožđa, odbacivanje bobica koje su djelovale nepodobno (nedovoljno obojene i veće bobice) • vinifikacija: hladna maceracija, bez alkoholnog vrenja • alkoholno vrenje: u inoksu i u otvorenim hrastovim kacama francuske produkcije • dozrijevanje: 18 mjeseci • barrique • francuska hrastovina ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – visoka vitka teža • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – ozbiljan – uredan ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: privlačno, čitljivo: dobro
VINO je isprva malo zatvoreno ali brzo se otvori • višeslojno • sadržajno • bogato • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • dinamično • skladno • elegantno • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi • lijepo se pije ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • tamno – neprobojno ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi – tamni – s košticom, ukuhani, karamelizirani/višnja ), izraženu dobro • začinske nijanse, iskazane s mjerom i vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno, poljubac; aromatično bilje, dodir…) • osjet crne čokolade ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – donekle kremasto • slankasto – s dobro očuvanom kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim fino prašnastim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro – donekle mesnato • slan(kast)og – blago sušećeg – dosta dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati s posluženjem • ponuditi obvezno uz hranu/desert – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (XL) ⇗ 17 – 18° C
5 CREATIVE BLOCK 2011 – SPIER
COASTAL REGION, STELLENBOSCH ■ VINOGRAD sorta: Cabernet sauvignon, Merlot, Cabernet franc, Malbec, Petit verdot ■ OZNAKA: vino sa zemljopisnim porijeklom • polusuho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka
VINO je čisto • dotjerano • vrlo toplo • svježe • dinamično • skladno • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: terroireom – tipologijom sortama – godištem berbe – dobi • lako se pije • djeluje kao neposredno ■ izgledom • rubinsko tamno – neprobojno ■ na nosu upućuje na mineralno • voćnost (plodovi tamni – s košticom – bobičasti), izraženu dobro • začinske nijanse, iskazane s mjerom vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno (sijeno,…) • osjet čokolade – paljenoga, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slano – s dobro pratećom kiselosti • vrlo dobroga tijela • slan(kast)og – gork(ast)og – dosta dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za daljnji razvoj ■ SERVIS: odčepiti bocu sat prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada, bez žurbe • poslužiti uz hranu
♣ ♣ (♣) (M) ⇑ 16 – 18° C
SHIRAZ 2011 winemaker selection – SAVANHA/SPIER
WESTERN CAPE ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA: polusuho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni ■ DESIGN: uredno
VINO je čisto • dotjerano • toplo • zrelo • skladno • moderno – u internacionalnom stilu • u suglasju sa: sortom • lako se pije • djeluje kao neposredno – dopadljivo – koketno ■ izgledom živahno • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije/vanilija…) • osjet paljenoga, dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • sugerira slast – slatkasto – s dobrom kiselosti • sa mekanim taninom • tijelom & strukturom dobro • slasnog – srednje dugačkog završetka • u špici ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu/desert.
♣ ♣ (S -M) ⇑ 15° C
SHIRAZ 2011 – SAVANHA/SPIER
WESTERN CAPE ■ VINOGRAD sorta: Syrah ■ OZNAKA: suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ZATVARAČ: na navoj ■ DESIGN: uredno
VINO je vrlo korektno, za one koji vole slađe tonove • s dosta živosti • zrelo • skladno • djeluje kao jednostavnije – neposredno – dopadljivo ■ izgledom živahno • tamno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije/vanilija…) • voćnost (plodovi tamni u-kuhani) • osjet dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • sugerira slast – slatkasto – s dosta dobrom kiselosti – gork(ast)o • tijelom & strukturom dobro – vitko • slatk(ast)o – gork(ast)og – kraćeg završetka • u špici ■ SERVIS: porošiti sada – uz hranu.
SLOVENIJA 
SLOVENIA
DOLENJSKA
♣ ♣ ♣ (M -L) ⇗ 16 – 17° C
MODRA FRANKINJA 2011 – PRUS
BELA KRAJINA, Metlika, Krmačina ■ VINOGRAD sorta: Frankovka/Blaufränkisch ■ OZNAKA: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna • model, tip: bordeaux • ČEP: pluteni – uredan ■ DESIGN: uredno
VINO je iskreno • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • toplo • dinamično • skladno • moderno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom – godištem berbe – dobi • okusno ■ izgledom živahno • rubinsko • tamno ■ mirisom puno i kompaktno • na nosu upućuje voćnost (plodovi tamni /plavi – bobičasti), izraženu dobro • herbalno, diskretno • osjet čokolade, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa mekanim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – blago suhog – solidno dugačkog grijućeg završetka • u boci ima šansu za daljnji razvoj • u usponu – u špici koja može trajati ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • poslužiti uz hranu.
ŠPANJOLSKA 
ESPAÑA
♣ ♣ ♣ (L) ⇗ 13 – 14° C
ELS AMELERS 2012 garnatxa blanca – LAFOU CELLER
TERRA ALTA ■ VINOGRAD sorta: Grenache bijeli/blanc ■ PODRUM: na finom talogu 25 % vina sedam mjeseci ■ OZNAKA: Terra Alta d.o. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ (5724 butelja) • boca: teška – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je s karakterom • ozbiljno • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • svježe • dinamično – s dosta živosti • skladno • s primarnim aromama • moderno ■ izgledom živahno – bistro • slamnato žućkasto • svijetlo ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi bijeli – s košticom/zrela jabuka; marelica – južni/ badem), izraženo dobro • floralno (cvijeće bijelo…) • mineralno • herbalno, diskretno (nijansa Mediterana…) ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slano – s kvalitetno pratećom nešto izraženijom kiselosti – fino gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za razvoj • može trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu neko vrijeme prije kušanja odnosno konzumacije vina • trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.
♣ ♣ (XL) ⇗ 12 – 13° C
TROSSOS SANTS GRENACHE 2009 – ALFREDO ARRIBAS
MONTSANT ■ VINOGRAD sorta: Grenache bijeli/blanc ■ OZNAKA: Montsant d.o. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni ■ OPREMA DESIGN: elegantno
VINO je zanimljivo • višeslojno • svježe • dinamično • u suglasju sa: tipologijom ■ izgledom živahno ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice, iskazane nešto jače • osjet karamela dima • voćnost ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • ugodno gork(ast)o • tijelom & strukturom vrlo dobro • gork(ast)og – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati s posluženjem • ponuditi uz hranu.
♣ ♣ ♣ ♣ (XXXL) ⇗ 18° C
De BATEA 2008 – LAFOU CELLER
TERRA ALTA, Batea ■ VINOGRAD sorta: Grenache 75 %, Syrah 15 %, Cabernet sauvignon 10 % ■ PODRUM dozrijevanje: 12 mjeseci • barrique • francuska hrastovina • nebistreno • u boci, prije izlaska: više od 40 mjeseci ■ OZNAKA: Terra Alta d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: masivna – teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak – ■ DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo
VINO je višeslojno • sadržajno • bogato • s karakterom • ozbiljno • cjelovito • savršeno čisto • dotjerano • vrlo toplo • s dosta živosti • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ izgledom živahno • rubinsko • jako tamno – nepropusno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom – jagodičasti – posušeni – jako zreli – ukuhani / šljiva; kupina), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije…), iskazane s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • herbalno, diskretno • osjet dima, poljubac – čokolada ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • slano – s kvalitetno pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa mekanim taninom • tijelom & strukturom potentno – mesnato gusto • slan(kast)og – fino kisel(kast)og – fino gork(ast)og – dugačkog – grijućeg završetka • ima šansu za daljnji razvoj • u usponu – u špici koja može duže trajati ■ SERVIS: odčepiti bocu barem sat prije kušanja odnosno konzumacije vina – poželjno dekantiranje • trošiti sada – pričekati s potrošnjom • poslužiti obvezno uz hranu/desert: zreli odležani sir – kao piće meditacije.
♣ ♣ ♣ (XXL) ⇗ 17 – 18° C
TROSSOS VELLS 2011 – ALFREDO ARRIBAS
MONTSANT ■ VINOGRAD: kosina • devet vinograda • nadmorska visina: različito • tlo: ilovača, vapnenac, granit • sorta: Carignan (Samsò) 80 %, Grenache 10 %, Syrah 10 % • loze: stari nasadi ■ PODRUM dozrijevanje: 12 mjeseci • barrique (225-300 ℓ) • francuska hrastovina ■ OZNAKA: Montsant d.o. • 14,0 vol% • ukupna kiselost: 5,6 g/ℓ (vinska) • hlapljiva kiselost: 0,55 g/ℓ • pH: 3,3 ■ NAPUNJENO u 0,75 ℓ • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro
VINO je sadržajno • bogato • ozbiljno • cjelovito • dotjerano • vrlo toplo • dinamično – s puno živosti • skladno • u suglasju sa: terroireom – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • malo rustikalno ■ izgledom živahno • rubinsko • vrlo tamno, gotovo neprobojno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni), izraženu dobro • mineralno • začinske nijanse, vrlo dobro uklopljeno • osjet kvasaca prženoga – kože, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno – kremasto • slankasto – s dobro pratećom kiselosti – gork(ast)o • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom mesnato – vrlo dobro • slan(kast)og – gork(ast)og – suhog – dugačkog – grijućeg završetka • traži vremena u boci / ima šansu za daljnji razvoj • u usponu ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti obvezno uz hranu.
Španjolski arhitekt Alfredo Arribas ne samo da obožava vino nego i proizvodi jako dobru kapljicu
♣ ♣ ♣ (XL) ⇗ 17 – 18° C
El SENDER 2011 – LAFOU CELLER
TERRA ALTA ■ VINOGRAD sorta: Grenache noir, Syrah, Morenillo • boca: teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ OZNAKA: Terra Alta d.o. • suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: masivna – teška • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak – ■ DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro
VINO je čisto • dotjerano • toplo • dinamično – s nervom • skladno • moderno • izričajem precizno • u suglasju sa: tipologijom – dobi ■ izgledom živahno – bistro • rubinsko • tamno ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni – s košticom, jagodičasto/višnja, kupina), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije/papar; vanilija, poljubac…), vrlo dobro uklopljeno • mineralno, nijansa • herbalno, diskretno (sijeno…) • osjet čokolade, dodir ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • zaobljeno • slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • sa zrelim – mekanim taninom • tijelom & strukturom vrlo dobro • slan(kast)og – kisel(kast)og – profinjeno gork(ast)og – dužeg završetka ■ SERVIS: trošiti sada – pričekati • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (L) ⇑ 15 – 16° C
FAUNUS 2011 – PORTAL DE PRIORAT
MONTSANT ■ VINOGRAD: kosina – strmina • ekspozicija: istok – jugoistok • nadmorska visina: 200 – 300 m • sorta: Tempranillo, Syrah, Merlot, Carignan • loze stare: 20 – 50 godina ■ PODRUM dozrijevanje: 9 mjeseci • barrique (novi – rabljeni) • francuska – američka hrastovina ■ OZNAKA: kvalitetno s k.z.p. – Montsant d.o. • 14,0 vol% • ukupna kiselost: 5,7 g/ℓ • hlapljiva kiselost: 0,61 g/ℓ • pH: 3,3 ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca: normalna – odgovara vinu: da • model, tip: bourgogne • ČEP: pluteni – ozbiljan – dugačak ■ DESIGN: uredno • etiketa: neobično – malo kičasto – u dva dijela – čitljivo: dobro
VINO je čisto • dotjerano • vrlo toplo • svježe • skladno • djeluje kao nekomplicirano • lako se pije ■ izgledom živahno rubinsko ■ na nosu upućuje na voćnost (plodovi tamni), izraženu dobro • začinske nijanse, od utjecaja bačvice (vanilija, cimet), iskazane s mjerom • herbalno, diskretno (mediteransko bilje…) • osjet prženoga – dima ■ u ustima doživljaj se nastavlja na tragu mirisa • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
♣ ♣ (M) ⇑ 17 – 18° C
SOLAR VIJEJO 2007 reserva – SOLAR VIJEJO RIOJA
RIOJA ALAVESA ■ VINOGRAD sorta: Tempranillo ■ OZNAKA: Rioja d.o.c. • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • model, tip: bordeaux ■ DESIGN: – uredno
VINO je toplo ■ na nosu upućuje na začinske nijanse, od utjecaja bačvice (mirodije/papar, dodir…), iskazane s mjerom • herbalno, diskretno • osjet paljenoga ■ u ustima, tijelom & strukturom dobro • donekle suhog – srednje dugačkog završetka • prelazi zenit ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti uz hranu.
pjenušci cava
♣ ♣ ♣ (M – L) ⇑ 8° C
ARIA cava brut – SEGURA VIUDAS
■ PJENUŠAC, metoda: champenoise / klasična (vrenje u boci) ■ OZNAKA: brut • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u: 0,75 ℓ • boca model, bazni tip: champagne – teška • ČEP: pluteni ■ DESIGN: elegantno
VINO je čisto • dotjerano • svježe • s puno živosti • sa blagim finim tercijarnim bouquetom • moderno • u suglasju sa: tipologijom • lako se pije, i na dužu stazu ■ izgledom živahno – bistro • svijetlo • s veselim – trajnim perlanjem finim sitnim brojnim mjehurićima ■ na nosu upućuje na voćnost • osjet kvasaca, kruha ■ u ustima s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro – vitko • fino kisel(kast)og – svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: trošiti sada • poslužiti prvenstveno za osvježenje – kao aperitiv.
——————————–
HRVATSKA VINA KUŠANA i NAGRAĐENA GROZDIĆIMA u POTROŠAČKOM PUTOKAZU REVIJE SVIJET U ČAŠI u 2013. GODINI
♣ ♣ ♣ ♣
DIPLOMAT extra brut – TOMAC ; CLASSIC 2009 brut nature – TOMAC ; AMFORA 2010 brut nature – TOMAC ; AMFORA 2008 – TOMAC ; ZLATAN POŠIP 2011 – Zlatan PLENKOVIĆ ; TRIPTIH 2011 ice wine – BODREN; BODREN 2011 ice wine – BODREN ; GRAŠEVINA 2012 Korija – KRAUTHAKER
DINGAČ 2009 – KIRIDŽIJA ; DINGAČ 2009 Pepejuh – MARKUS ; BOŠKINAC 2009 – BOŠKINAC ; STELLAE ARIES 2009 Cabernet franc – CAPO ; MERLOT 2010 Festigia – VINA LAGUNA ; MERLOT 2010 Festigia – VINA LAGUNA ; GRAN TERAN 2008 – CORONICA ; SANTA LUCIJA 2009 MeCaTe – KOZLOVIĆ
————————————-
♣ ♣ ♣
POŠIP 2011 sur lie – KRAJANČIĆ ; POŠIP 2012 Stina – JAKO-VINO ; POŠIP 2011 Čara – KORTA KATARINA ; GRK 2011 – CEBALO ; GRK 2011 Bire – BIRE MILINA ; TEZORO 2011 malvasija dubrovačka – CRVIK ; CHARDONNAY 2011 – CAPO ; MALVAZIJA 2011 – CAPO ; PINOT SIVI 2011 – CAPO ; CHARDONNAY 2012 – TOMAC ; DK GROFOVO 2012 – DVANAJŠČAK-KOZOL ; PUŠIPEL 2012 classic – DVANAJŠČAK ; MANZONI BIJELI 2011 – JAREC-KURE ; SAUVIGNON 2012 Klemenka – KORAK ; RAJNSKI RIZLING 2009 Bolfan Primus – VINSKI VRH ; RIZLING 2011 – KORAK ; CHARDONNAY 2011 – JAREC – KURE ; GRAŠEVINA 2012 Dilike – KRAUTHAKER ; GRAŠEVINA 2012 – VINA BELJE ; GRAŠEVINA 2012 – ADŽIĆ ; GRAŠEVINA 2011 – ENJINGI ; GRAŠEVINA 2012 – GALIĆ ; SAUVIGNON 2012 – GALIĆ ; SAUVIGNON 2008 – KRAUTHAKER ; CHARDONNAY 2010 Rosenberg – KRAUTHAKER ; BATINA 2009 – KALAZIĆ
MERLOT 2010 selection desertno – BADEL 1862 Benkovac ; PLAVAC MALI 2008 barrique – BASTIJANA Tomić ; DINGAČ 2008 reserve – RADOVIĆ ; IVAN DOLAC 2008 barrique – PZ SVIRČE/BADEL 1862 ; TAJANO 2009 Plavac mali – KIRIDŽIJA ; PLAVAC MALI 2010 – KORTA KATARINA ; BABIĆ 2009 Suha punta – GRACIN ; POSTUP 2010 Mare – MRGUDIĆ ; ZLATAN PLAVAC 2009 grand cru – PLENKOVIĆ ; DINGAČ 2010 – BURA ; DINGAČ 2010 Pepejuh – MARKUS ; TERAN 2012 – TERCOLO ; CABERNET SAUVIGNON 2010 Festigia – VINA LAGUNA ; TERRE BIANCHE 2009 cuvée rouge – DEGRASSI ; CASTELLO 2011 Festigia – VINA LAGUNA ; GRABAR 2008 – CORONICA ; CRNI PINOT 2011 – ŠEMBER ; PINOT CRNI 2009 – DRAGO REŽEK ; CUVEE SYRAH & CRNI PINOT 2011 – JAREC – KURE ; MERLOT 2011 – BUHAČ ; CABERNET SAUVIGNON 2011 – BUHAČ
—————————————————————-
kušano još… / tasted too • veterani dostojni štovanja /enjoyable & impressive oldies
⇗ 18° C
BAROLO 2001 riserva vecchie viti dei Capalot e delle Brunate – Roberto VOERZIO
PIJEMONT, La Morra ■ Nebbiolo • Barolo docg • suho • 14,5 vol%
⇗ 18° C
RUJNO 1999 riserva – GRAVNER
OSLAVIA, COLLIO ■ Merlot 90 %, Cabernet sauvignon 10 % • Venezia Giulia i.g.t. • suho • 13,5 vol%
—————————————–
ČEP, i ispod & uokolo čepa 
CORK, and under & around the cork
TARAPACA 2012 brut – Vina Tarapaca
—————————————–
VINSKE ČAŠE ZA VAŠ UŽITAK
SADRŽAJ FENOLA
CRNO vino – Izrazito bogato: sa iznad 4500 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: od 3500 do 4500 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: od 2000 – 3500 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: s manje od 2000 mg/lit GAE
BIJELO vino – Izrazito bogato: iznad 450 mg/lit GAE • Iznadprosječna koncentracija: 350 – 450 mg/lit GAE • Prosječna koncentracija: 250 – 350 mg/lit GAE • Ispodprosječna koncentracija: manje od 250 mg/lit GAE
ANTIOKSIDACIJSKA AKTIVNOST
CRNO vino – Iznadprosječni potencijal: s više od 11 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 7 do 11 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: s manje od 7 mM Trolox
BIJELO vino (danas uobičajeni način proizvodnje) – Iznadprosječni potencijal: iznad 0,6 mM Trolox • Prosječni potencijal: od 0,4 do 0,6 mM Trolox • Ispodprosječni potencijal: manje od 0,4 mM Trolox
Suhi u čaši 