Archive | Uncategorized RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________


BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

  1. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

  1. 11. 2019Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

  1. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.comRadno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEURGaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…


Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

SVIJET u ČAŠI – 08.2019 – WORLD IN a GLASS

 

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u toku: MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA ⦁ Prije pretpremijere: KORAK DO OTVORENJA ⦁ Kad žene nagrađuju… kamo na izlet?: ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA ⦁ Kamo na izlet?: KRACHER FINE WINE EVENT 2019 ⦁ Čuda od frankovke u našem susjedstvu: EISENBERG DAC I LEITHABERG DAC ⦁ Kod etrušćanskog boga života i sreće: FUFLUNS PO TOSCANI a i ŠIRE ⦁ Bakhova turistička dimenzija: ČAROBNA SANTA ELENA ⦁ Zdravstveni turizam za tijelo i dušu: U KRILU SVETE JANE i NA KRILIMA MIKE ⦁ Cro-turizam i ljeto s dvoličnim cijenama: NA PIZZU s PUTOVNICOM ⦁ G.E.T. Zvijezde vinskog turizma 2019: PRVI LAUREATI PROGLAŠENI u MOSLAVINI, ODUŠEVLJENI KEZELE ⦁ Ljetna prehrana s mislima na zimnicu: TORTICE OD PATLIDŽANA ⦁ Kaj su jeli naši stari a jedu i naši mladi?: PETI BUĆNICA-FEST ⦁ Kaj su jeli naši stari?: 39 VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA ⦁ Delikatese: MUZEJ ČOKOLADE u ZAGREBU ⦁ Imendani   PINOT NOIR DAY ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

    _________________________

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u jeku

        MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA – Kampanja je već debelo u jeku, čulo se u prvoj polovici kolovoza na javnim istupima nekih vodećih hrvatskih političara, istina je to ali u ovome slučaju konkretno riječ je ne o predsjedničkim izborima u nas, nego o skorašnjem 14. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli. Osnivač i direktor Festivala prof. Ivan Dropuljić marljivo obilazi već potvrđene mu te i potencijalne izlagače radi dogovora o nastupu. Ovih dana bio je i u Sloveniji, u Brežicama, Bizeljskome i Kostanjevici, Ribnici vezano uz mjehuriće na bazi hmelja i na bazi grožđa te vezano uz visoku kulinariku, razgovarao je i s vinarima iz BiH i – Francuske…

Susret u Kostanjevici uz 12 vrsta piva craft pivovare Ressel: Dominik Goričar koji za nastup na Zagreb Vino.comu 2019 najavljuje niz svojih ribljih specijaliteta i razna piva tipa ipa, stout (west coast ipa, pa hoppy wheat ale, choco milk stout, mango session ipa….), Ivan Dropuljić, Ksenija Kragl, Samo Žabkar i Jure Zlobko. Dolje – pivski bus kao šank te turistička vožnja čamcem po Krki uz Kostanjevicu (Snimio Marko Čolić)

U Kostanjevici na ljetnom festivalu piva na obali Krke Dropuljić se susreo s Dominikom Goričarom, vlasnikom ribnjačarstva Goričar za uzgoj i preradu pastrve, soma, kečige, jesetre, te vlasnikom craft pivovare Ressel, i s njegovim zaposlenicima Samom Žabkarom i Jurom Zlobkom kao stručnjacima za pivo, zatim popričao je i s djelatnicom u turizmu i organizatoricom eno-gastro-manifestacije Teden okusa Posavja u Krškome Ksenijom Kragl,

_________________________

AKO NISTE ZNALI – Posjet  festivalu craft-piva u Kostanjevici i susret sa Samom Žabkarom, stručnjakom za pivo i voditeljem pivovare Ressel, bio je prilika proširiti neka znanja o vrstama/tipovima piva i njihovim oznakama. Pa, evo, abecedno: Što je to Hoppy Wheat, što je IPA, a što Pale Ale, što je Porter, a što Stout? Evo što je odgovorio Žabkar:

– Najprije nešto o razlici između tzv. običnog i pšeničnog piva. U osnovi, pšenično pivo razlikuje se od običnoga u tome što se u proizvodnji 40 posto ječma zamijeni pšenicom, ona pivo učini kremastim i pivo ostavlja dojam bolje popunjenosti. Hoppy Wheat je jače zahmeljeno pšenično pivo, koje obično sliči na njemačku klasiku, međutim mi u Resselu dodali smo mu američke hmeljeve. Pale Ale je svijetlo pivo koje dolazi iz Engleske, a napravljeno od  ječma i hmelja. Svjetliji slad i hmelj su količinski u podjednakom omjeru, vrenje se odvija na temperaturi od 15 do 20 Celzijevih stupnjeva. Trenutačno je to najprodavaniji stil piva u craft revoluciji. Dva su oblika pale alea – uz originalnu englesku, od 1980. godine postoji i američka verzija. Dok je engleski pale ale s jačim izhričajem slada, te donekle putrast i dosta aromatičan, američki pale ale s izraženijim je osjetom hmelja. IPA znači India Pale Ale, engleska verzija piva iz grupe pale ale, piva koje se na početku radilo s većim stupnjem alkohola i s više hmelja, da bi moglo u dobroj kondiciji izdržati dugačak put brodom od Engleske do Indije. Uz tu englesku verziju IPA postoji i američki IPA, te dvostruko ili imperijalno/carsko IPA, to pivo može biti s udjelom alkohola iznad 7,5 vol.%. Verzija za koju smo se opredijelili  mi u Resselu s jakim je dodirom Amerike, znači s puno američkog hmelja, te u organoleptici s naglašenom gorčinom. Amerikanci za svoj IPA imaju na raspolaganju dosta hmeljeva, primjerice cascade, centennial, citra, columbus, chinook, simcoe, amarillo, tomahawk, warrior i nugget. Stout je moćno tamno pivo, rađeno, kao i pale ale, od  ječma i hmelja, s time da od ukupne količine korištenog ječma oko 10 posto mora biti prženo. Prženi  ječam pivu daje intenzivnu tamnu boju, okusu daje tonove čokolade i kave. Porter je isto  kao i stout, samo s nižim alkoholom. ∎

___________________________

Jure Tomič i Teo Fernetić, gore, te, dolje, chefovi i vinari pred otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja  u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga

Otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja bilo je 28. kolovoza uvečer u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga, uz sudjelovanje restorana Splavar (Ana Kranjc, vlasnica; Gregor Dujakovič, chef), restavracije Ajda (Blaž Žvab chef), gostilne Repovž  (Grega Repovž, vlasnik i chef), oštarije Debeluh (Jure Tomič, chef i vlasnik, na slici gore s Teom Fernetichem iz San Rocca u Brtonigli, inače predsjednikom sekcije JRE za Hrvatsku), restaća Tri lučke (Dejan Mastnak, chef), gostilne Kunst (Srečo Kunst,vlasnik), pa gostilni Jež i Šempeter, zatim sirane Gorišek, uljare Balon, eko kmetija Repovž i Kuknberger, KZ Sevnica, a od pićara pozvani su vinari Istenič, Keltis, Kobal, Žare, VK Krško, Domaine Slapšak, Kerin, Kozinc, Molipachi, Lipej, pa pivovara Ressel, a s jakim pićima Budič. Završna priredba odvijat će se 7. rujna na ulici i trgovima uz Krku u starome dijelu Zagrepčanima vrlo blizog Krškoga. Prošle godine na manifestaciji u Krškome pjevao je u Sloveniji osobito popularan dalmatinski pjevač Petar Grašo, on je s kulinarskoga dijela pred zvučnike uvečer doslovno odvukao gotovo svu publiku tako da je ove godine organizator odustao od koncerata velikih estradnih zvijezda na zahtjev izlagača koji nemaju ništa protiv glazbe kao kulise ali koji su prigovorili da jače popularni estradnjaci, za koje se mogu i trebaju organizirati posebni nastupi, odvlače pažnju od njih i izložene hrane i pića kao za područje glavnih (propagandnih) eksponata-protagonista manifestacije…

A na Bizeljskome je Dropuljić pak bio s uglednim proizvođačem pjenušaca Janezom Isteničem te s vinogradarom i vinarom Simonom Pinteričem, kod njega u podrumu je u povodu 83. rođendana Marka Čolića održana i zdravica tom legendarnom zagrebačkom fotografu revije Studio, a u posljednjih 26 godina i revije Svijet u čaši. Prolazak kroz Brežice trebao je biti prigoda sa susret s jednim od najboljih slovenskih chefova i sommeliera Jurom Tomičem, članom međunarodne udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE = mladi restorateri Europe) koji je nedavno kuhao u Dubrovniku na gala večeri u sklopu Dubrovnik FestiWinea te koji je kao gost-kuhar nastupio i u ekskluzivnom hotelu i restoranu San Rocco u Brtonigli i koji bi kao jedan od visokih predstavnika slovenske kulinarske scene pojačao elitnu kuharsku ekipu hrvatskih kuhara što ih prof. Dropuljić ove godine želi vidjeti u svojoj humanitarnoj akciji na festivalu u Esplanadi inače odavna znanoj kao rasadniku upravo vrsnih chefova. Ksenija Kragl, koja svoju manifestaciju Tjedan okusa Posavja ove godine na području Krškoga organizira od 28. kolovoza do 7.rujna, trebala je biti spona s još nekoliko renomiranih slo-kuhara i s nekoliko vinara s Posavja što osobito njeguju frankovku.

Janez Istenič predstavit će u Zagrebu svoj pjenušac iz kategorije Prestige rađen po novim pravilima koja je sam sebi postavio kao temelj i znak posebno visoke kakvoće, a riječ je o tome da pjenušce Prestige po novome na kvascu u butelji prije degoržiranja ostavlja najmanje pet godina! Već neko vrijeme, kaže, pokušava u Sloveniji pokrenuti, po uzoru na druge zemlje Europe, stvaranje tzv. piramide kakvoće kako bi se uvelo reda i kako bi kupac točno znao što ga u kojoj kategoriji čeka, međutim na nivou države to je zasad bilo bezuspješno pa je piramidu odlučio primjenjivati kod sebe (snimio Marko Čolić) ⦁ Dolje: Kod Simona Pinteriča koji, inače, ima jako dobre chardonnay te sauvignon i crnjake od frankovke, i dornfeldera (po povoljnim cijenama!), održana je polifenolna zdravica fotografu Marku Čoliću uz njegov 83. rođendan

BioSing – biti drukčiji, i bolji od drugih! Taj slogan jednog mladog mesara nagnao je prof. Ivana Dropuljića, koji rado veli kako na svom festivalu Zagreb Vino.com, u studenome, želi imati što više najboljeg od najboljega, da u Sloveniji posjeti i malo mjesto Ribnica pored Kočevja.

Uz salamu narezanu na daskici odnosno uz više uzoraka kobasica i salama te odličnu zaseku David Lesar na degustaciji za najprohtjevnije goste može ponuditi i Amarone od legendarnog Giuseppea Quintarellija. Kod njega sam u ponudi vidio i druge prestižne talijanske te francuske etikete, poput Tignanella Antinori, Marchesi de’ Frescobaldi, Braida, Pontet Canet, Duhart Milon, Château d’Issan…

Nekad davno Ribnica je bila znana po tome što je u njoj školu pohađao visokopoštovani pjesnik France Prešern, zatim po tome što je odande glasovita tvrtka Elan, pa po drvenim pladnjevima i priboru za jelo iz radionica lokalnih stanovnika, a sada je sve poznatija po elitnim mesnim prerađevinama što ih na eko-način (ima certifikat organskog pristupa!) kroz poduzeće BioSing (Bio sugerira život i ono što čuva život dakle razmišljanje na eko-kolosijeku, zatim, S označava salamu, a preostali ing, je, dakako, inženjering) stvara poduzetni ribnički mesar David Lesar, opredjeljen da kreira i nudi ekstra proizvode za zahtjevniju i imućniju publiku koja drži do ekoloških standarda i koja je dobro upoznata s pravilnom i zdravom prehranom te s istinskim užicima za stolom.

Prof. Ivan Dropuljić s Davidom Lesarom u bogatoj vinoteci BioSinga

– Moja je strast kreiranje vrhunskih dobro dozrelih suhomesnatih artikala namijenjenih sljubljivanju s vrhunskim vinima. Naši proizvodi su organoleptikom drukčiji od drugih prisutnih na širem tržištu jer nastaju i nude se drukčijom filozofijom. Logično je da ih ne mogu podastirati svakome, nego samo onima koji su ekološki osviješteni, koji razumiju to što radim i prepoznaju u tome višestruku dodanu vrijednost – kaže David Lesar, dodajući kako svoje eko-opredjeljenje smatra ne tek vezano uz nekorištenje danas u mesnoj prehrambenoj industriji široko (toliko da se čovjek ozbiljno zamisli!) rabljenih raznih zaštitnih aditiva i pojačivača aroma i okusa kao što su npr. nitrati, nitriti, askorbat, umjetne arome, starter kulture, ubrzavači zrenja, askorbinska kiselina, kompleksni ugljikovi hidtrati, encimi, izolirane kulture plijesni, nego mnogo dublje, vezano uz vlastiti ekološki podoban način života općenito i uz pristup cijelome poslu na prirodi i okolišu prijateljski način, to, ističe, uz brigu o ambijentu uključuje i štadnju energije.

Lesar naglašava da ga u produkciji ne zanmaju veliki brojevi nego ekskluziva, tako da se njegova (suho)mesnata ostvarenja mogu naći samo u najboljim restoranima i biranim delikates-buticima u Deželi, primjerice u Hiši Franko, Osteriji Debeluh, Restavraciji Strelec, Krištof Predoslje, Domačiji Novak, Gradu Otočec, Restavraciji Repovž…, te u inozemstvu, osobito u Italiji, Austriji, Njemačkoj, SAD. Proboj i doma i vani zahvaljuje, navodi, uvelike Udruženju mladih restoratera Europe odnosno Jeunes Restaurateurs d’Europe ili, skraćeno, JRE, koje okuplja veći broj ugostiteljskih objekata-nositelja prestižnih Michelinovih zvjezdica što su BioSing uvrstile u popis svojih stalnih preporučenih dobavljača i partnera. Inače, priznata američka medijska kuća Matador Network kad je snimala dokumentarac o Sloveniji za segment kulinarike izabrala je, uz Hižu Franko (Ana Roš) i Vina Movia, upravo i BioSing!

Po izvornim recepturama svojega kraja i bez uporabe aditiva na manufakturan način i strpljivo, uz poštivanje toka vremena nužnog da se završe procesi, stvara devet specijaliteta – salame od jelena i svinje, medvjeda i svinje, magarca i svinje, kozoroga i svinje, zatim (odličnu!) zaseku, kobasice, šunku, pancetu. Ribnica kao mjesto ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje suhomesnatih delikatesa, još 1492. godine od tadašnjih vlasti Ribničani su dobili dozvolu da mogu slobodno prodavati svoje mesne prerađevine…

David Lesar objašnjava i porijeklo sirovine što je prerađuje. Meso domaćih životinja uzima od probranih uzgajivača u okolici, a meso divljači je od životinja što žive u također u kraju oko Ribnice. Oznaku Eko ističe kao jamstvo za meso. Pasmine su domaće, krma je dobivena na eko-način. Eko znak vezan je i uz propis da životinje u uzgoju moraju godišnje najmanje 180 dana boraviti na otvorenome.

– Zatim,  za salame mi meso ne meljemo nego ga usitnimo rezanjem na male kockice, dodajemo mu samo sol i začine, vino, konjak, izložimo ga malo dimu da dobije dodatnu specifičnu notu, i kod dozrijevanja igramo na kartu vremena. Dozrijevanje u BioSingu nije u komorama s umjetnom klimom, nego u podzemnom dijelu naše zgrade gdje je temperatura ambijenta prirodna. Tako i štedimo na energiji. Dimljenje smo riješili na način da meso dobije potrebne estere da mu obogate aromu a s obzirom da rabimo ohlađeni dim meso ne dobiva i note paljenoga i prženoga koje mnogim potrošačima smetaju…

David Lesar, koji se, logično, posebno zanima za tzv. prirodna vina i koji je  vrlo sklon dugo maceriranoj bijeloj kapljici te koji se, inače, okušao i u sommelijerskom zanimanju, u objektu u Ribnici često organizira vođene degustacije svojih proizvoda i uz njih prikladno vezanih raznih vina, a izbor u vinoteci mu je uistinu impresivan, posebice s obzirom na zvučnost etiketa, Slovenskih butelja je dakako najviše, a da od stranih nabrojim tek neke od razvikanih: Pontet Canet, Chateau d’Issan Margaux, Chateau Rieussec, Duhart-Millon (Pauillac), Antinori, Frescobaldi (Toscana), Paolo Scavino, Braida (Pijemont), Quintarelli (Verona, Veneto)…., Na policama sam vidio i lijepi broj hrvatskih vina – uglavnom riječ je o produkciji plešivičke obitelji Tomac.

Dakle, Zagreb Vino.com 2019 nova je prigoda za uvjeriti se u specifičnost BioSingovih proizvoda!

Vino veže i spaja… Prije više godina na ljetnom odmoru na našem Jadranu našli su se Ozana Sadžik, rodom iz okolice Prijedora a koja već dugo živi i radi kao liječnica u Njemačkoj na samoj granici s Francuskom i njenom pokrajinom Alsace, te Alzašanin Christian Zwickert. Ozana Sadžik i Christian Zwickert prvi su se put tada na ljetnom odmoru u Hrvatskoj susreli s vinima od Tomca, zaljubili se u njih i na povraku s Jadrana u Francusku zaustavili su se kod Tomčevih u Jastrebarskome. Na ručku u restoranu Ivančić na Plešivici kamo ih je sada odveo Zvonko Tomac grupi se pridružio znani naš skladatelj vedrih nota Zrinko Tutić, koji već dugo vremena na Plešivici ima kuću za odmor i koji je zaslužan za pjesmu Plešivica Curica….

Kontakti vezani uz izlaganje na Zagreb Vino.Comu bili su i s Alzašaninom Christianom Zwickertom i njegovom suprugom Oksanom Sadžik koji u okolici Prijedora unatrag već više godina uspješno vode vinogradarsko-vinarski posjed Fazan i na tržište izlaze s vinima od rajnskog rizlinga, chardonnaya, mješavine syraha i crnog pinota pod nazivom Zašto ne? Why Not? Pourque pas? Warum nicht? te mješavine Collection od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota, u pripremi za izlazak je i njihov prvi pjenušac (brut nature). Kako Zwickert radi i kao agent za posjed iz područja Châteauneuf-du-Pape, moguće je da preko njega u Zagrebu bude (ponovno) prisutno i to glasovito francusko vinorodno područje…   ♣

Prije pretpremijere

KORAK do OTVORENJA – Sve je po planu, a kako ne bi i bilo kod pedantnog Velimira Koraka! Grubi radovi završeni su, interijer opremljen i uređen. Na samome pragu je otvorenje Fine Dine & Fine Wine restorana na Plešivici, smještenog uz vinski podrum Korak (koji, uzgred, sada za ljetne vruće dane ima i izvrsno ozbiljno a fino pitko vino Alte Reben/Old vines – proizvedeno od berbe 2018, uz tromjesečnu maceraciju u drvu i potom uz dozrijevanje 10 mjeseci u drvenoj bačvi a od grožđa starih na Plešivici tradicijskih sorata poput npr. štajerske beline, lipovine, silvanca zelenoga, plaveca žutoga, veltlinca crvenoga, šipelja, muškat hamburga…). Evo par kadrova prije pretpremijere. ♣

Pogled na ulaz u restoran

Ljetna terasa – pravi dragulj

Pogled s ljetne terase na kuću Korakovih

Mama Mirjana pored buketa cvijeća posađenog uz lozu

Pogled u restoran s ulaza

Bračni par Korak uz restoranski šank

Kad žene nagrađuju… Kamo na izlet?

ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA – Fakin iz Istre u Baranji i u mađarskom Villanyu. Ali, ne da bi se fakinario i bećario. Realizirao je putovanje koje mu je kao nagradu za osvojeno prvo mjesto na ocjenjivanju hrvatskih vina za 2019. dodijelila udruga Žene u vinu (Women on wine odnosno WoW), već nekoliko godina organizator takvih godišnjih vrednovanja domaće plemenite kapljice.

Beljski vinogradi i novi vinski podrum

Belje – stari podrum, s drvenim suđem, dolje: enologinja Suzana Zovko

Da podsjetim: nakon šireg izbora ponajboljih hrvatskih vina na tržištu a koji je ovaj put napravio istaknuti istarski sommelier Filip Savić članice udruge WoW imale su priliku svojim glasovanjem za pojedine etikete suziti Savićev popis uzoraka, a onda u trećoj, finalnoj fazi na scenu u ulozi degustatorica-ocjenjivačica na licu mjesta stupa nekoliko žena s jačim enološkim iskustvom, najčešće su to proizvođačice vina, sommelijerke, novinarke specijalizirane za vino i gastronomiju, i one kao najbolja izdvoje po tri vina u kategorijama bijeloga, ružičastog i crnoga, zatim pjenušaca i visokih predikata, pa potom odrede koje je od vina i tko od vinara primus inter pares, tj. šampion i dobitnik WoW Grand Prixa popraćenog lijepom praktičnom nagradom – posjetom nekom vinorodnom području u Europi i, tamo, obilaskom uglednih vinskih podruma.

Baranja – nadaleko znani restoran Kormoran: smuđ u slanini, te šaran na rašljama

Marko Fakin kao osvajač WoW Grand Prixa za 2019. za crno vino Il Primo dobio je takvo putovanje što uz turističku notu ima – bitno za istaknuti! – i dimenziju studijskoga!  Marko je iskoristio lijepu priliku da sa suprugom Betty i sinom Mišelom a pod redateljskom palicom predsjednice WoW-a Sanje Muzaferije i Ljiljane Vajda Mlinaček iz marketinga kuće Belje nekoliko dana provede u hrvatskoj Baranji i u mađarskom Villanyju smještenom neposredno uz državnu granicu.

WoW Grand Prix Marko Fakin sa suprugom Betty i sinom Mišelom te sa Sanjom Muzaferija i Ljiljanom Vajda Mlinaček u vinorodnom Villanyju

Carstvo Attile Gerea: uz raskošan vinska podrum ima i vrlo lijepi, otmjeni restoran

Zvjezdana vilanjska vinska trojka: Ede Tiffan, Joszef Bock, te Attila Gere sa kćerkom Andreom i nizozemskim vinskim novinarom Janom van Lissumom koji s Tiffanom ima tijesnu suradnju oko vina

Spektakularni Sauskin restoran i kuhinja. Dolje: Christian Sauska sa svojim chefovima

Na hrvatskoj strani posjećeni su vinarija Belje i podrum Kalazić te Kopački Rit, a na mađarskoj strani podrumi Attila Gere, Bock i Sauska.

Baranja i Villany pokazali su se punim pogotkom – Fakin, vinarska zvijezda koja sve jače sjaji i višestruko je ovjenčana Decanterovim priznanjima, ostao je – bez daha. Vrlo zanimljivo bilo je i upoznati se s preradom suhomesnatih proizvoda u Belom Manastiru gdje se baranjski kulen proizvodi prema starim, tradicijskim recepturama i načinu. Osobiti dojam ostavio je, dakako, Kopački rit, kojime se plovilo čamcem. Park obuhvaća ukupno 231 km2, a unutar njega nalazi se poseban zoološki rezervat površine 71 km2.  Kopački rit vrijedna je prirodna baština, zaštićena od 1967. godine, priznata i u međunarodnim okvirima kao jedno od najočuvanijih poplavnih područja velikih rijeka u Europi, tu živi oko 300 vrsta ptica i više od 50 vrsta riba.

Mađarski podrumi impresionirali su kako vinom i jelima u svojim restoranskim prostorima tako i arhitekturom objekata i interijerima. Klasično dojmljivi Attila Gere i Joszef Bock, kao šećer za kraj ostavljen je dojmljiv posjed Christiana Sauske, s vinskim podrumom i suvremeno uređenim restoranom. Upravo u ovom predivnom prostoru okruženom vinogradima WOW-pobjednik je uživao je u večeri i spojevima jela i Sauskinih vina. Marko Fakin čiji je, inače, vinski slogan Fakin Good Wines – očaran vinima.

Velebna atmosfera kod Bocka

Za zainteresirane za posjet Villanyju i ponajboljim vinarima toga kraja koji je sebi stavio u zadatak da kao svoju vinsku perjanicu promovira crnjak od cabernet franca (i to čini uspješno!), informacija da se popularni Villany Vörösbor Fesztival odnosno Vilanjski festival crnoga vina s brojnim vinskim štandovima i kušaonicama u mjestu ove godine odvija od 4. do 6. listopada.

Prizor s manifestacije Villany Vörösbor Fesztival

Tradicijska manifestacija vezana uz sortu cabernet franc, koja je na jugu Mađarske kao vino dobila novi naziv – Villany Franc, bit će u Villanyju 22. i 23. studenoga. ♣

Kamo na izlet?

        KRACHER FINE WINE EVENT 2019 – Svake godine pred jesen svjetski glasovita vinska kuća Kracher iz Illmitza u austrijskom Gradišću organizira atraktivno događanje kao kombinaciju prezentacije Kracherovih novih berbi što su krenule ili upravo kreću na tržište – poslastica su svakako visoki predikati po kojima je Alois Kracher i stekao svjetsku slavu – i prezentacije vina uglednih svjetskih vinarija što surađuju s Kracherovim odjelom za uvoz i distribuciju vina po Austriji i Europskoj Uniji.

Weinlaubenhof Kracher, Illmitz

Manifestacija Kracher Fine Wine Event 2019 planirana je u vinariji Weinlaubenhof Kracher za subotu 7. rujna i nedjelju 8. rujna.

Evo što je, barem kako kaže sadašnji vlasnik Gerhard Kracher, sin legendarnog Aloisa Krachera (treća generacija, nakon Aloisa Krachera seniora, djeda, i Aloisa Krachera jr. oca), uz vina redovne berbe i predikate domaćina programom još predviđeno za ovu godinu:

Mini festival s nastupom elitnih austrijskih i međunarodnih vinskih kuća kao što su Pichler-Krutzler – Wachau, Austrija, Dr. Loosen – Njemačka, Niepoort – Portugal, Lingua Franca – SAD, Domaine Weinbach – Alsace Francuska, Charles Heidsieck – Champagne, Francuska, Weingut Sohm & Kracher – Austria, Reunion – Austria. Bit će prilike kušati više od stotine etiketa koje se nalaze u ponudi Kracherove trgovačke kuće, o kojoj se može više saznati preko www.finewineshop.com

Protagonisti priče su ne samo vinari nego i znani chefovi i ponuđači raznih delikatesa, među prvima Kracher spominje chefa Robert Letza, potom ističe svoje prijatelje i praktički stalne sudionike na ovim priredbama. a to su Hink Pasteten, Alois Gölles, Schärdinger Affineur, Tiroler Edle, Staud’s te Christian Pöhl iz bečkog Naschmarkta koji stiže s velikim izborom sireva iz cijeloga svijeta. Osiguran je i nastup kamiona-pečenjarnice Burgera, s ponudom ne samo burgera nego i drugih, svježe pripravljenih regijskih specijaliteta.

Za one željne romantične vožnje kroz vinograd na raspolaganju su konjske zaprege, a ima i sadržaj za djecu, osiguran je u suradnji s Nationalpark Kinom iz Illmitza.

Ulaznica na manifestaciju stoji 60 eura. Kupe li se u te dane u Kracherovoj trgovini vina u vrijednosti iznad 100 eura popust na redovnu cijenu vina je 10 posto, a kupi li se vina za 400 eura popust je 20 posto.

S obzirom da je ograničen broj posjetitelja, dobro je unarijed se prijaviti, a to se može učiniti preko office@kracher.at

Alois Kracher senior, pionir

Pionir, vizionar, direktor – Vrijedi, uistinu, skoknuti do Kracherovih u Illmitz, vinska je to kuća svjetskoga glasa, a manifestacija je – bar je tako bilo do sada svaki put kad sam je posjetio – izvrsna, svašta odličnoga moguće je kušati, a moguće je i upoznati se s nekim važnim osobama s međunarodne vinska scene.

Alois Kracher jr, vizionar

Kod Krachera inače znaju organizirati različite radionice prvenstveno na temu visokih predikata i njihova sljubljivanja s jelima, moguće je da neka bude i sada. Kod nas, kako se čuje, ti predikati kao slatka vina nemaju osobitu prođu, a neki izvještaji i s tržišta iz vana govore o tome da interes za viskopredikatnim sirupastim slatkim desertnim vinima nije više onakav kakav je bio, naime iako ljude u principu privlači slatkasto, očito su ti predikati, koji se inače poslužuju u maloj količinji kao kruna obroku – preslatki, bolje reći opterećujuće slatki. Gerhard Kracher shvatio je da se u tržišnome smislu treba sve više trsiti, pa eto stoga kod sebe i organzira spomenute radionice, pod naslovom Austria’s Liquid Gold – A Food pairing Seminar. Nedavno sam prisustvovao jednoj takvoj radionici na kojoj su uz domaćina govorili i Christian Zechmeister, izvršni direktor udruženja Wein Burgenland, i Willi Balaniuk, urednik austrijskog eno-gastro časopisa À la Carte. Vina spojena s delicijama nisu na radionicama kod Krachera nužno uvijek Kracherova, ali su brižno izabrana iz portfelja Kracherovih gradišćanskih kolega. Uz sjajnu paštetu od pilećih jetrica ponuđene su na izbor tri etikete – Sämling 88 Illmizter 2018 Burgenland Spätlese od Tschide (9 vol % alkohol; 90,5 g/lit neprovreli slador; 6 g/lit ukupna kiselost), zatim Traminer Ried Mühlsatz 2017 Burgenland Auslese (11,5 vol % ALC, 60,4 g/lit NS; 5,1 g/lit UK) od Steinera, i Traminer 2016 Burgenland Beerenauslese Feiler Artinger (9 vol % ALC; 199,9 g/lit NS; 4,5 g/lit UK). Sva tri vina odlično su prijala uz paštetu, s time da je ipak za nijansu kao pobjednik izabran Traminac 2016 izborne berbe Feiler Artinger.

Gerhard Kracher, treća generacija, unuk Aloisa seniora i sin Aloisa vizionara – direktor

Uz čokoladu ponuđeni su sljedeći predikati: Seewinkel Cuvée 2014 Burgenland Beerenauslese Velich, (sauvignon, Welsch Riesling, chardonnay; 13 vol %), Cuvée 2015 Burgenland Beerenauslese (veltlinac zeleni, graševina, traminac, 12,5 vol%) od Ernsta Triebaumera, i Zweigelt 2012 Burgenland Strohwein (slamnato vino; 11,5 vol %; 225 g/lit NS; 7,5 g/lit UK) Johanna Schwartza, najbolje ocijenjen od svih tih triju uzoraka kao vino i kao par čokoladi bio je Cuvée 2015 Burgenlnd Beerenauslese od Triebaumera.

S kolačem iz Illmitza donesena su ova vina: Chardonnay grand Selection 2015 Burgenland 2015 (10,5 vol %; 209 g/lit NS; 7,6 g/lit UK) od braće Nittnaus, zatim Cuvée 2015 Burgenland Ruster Ausbruch (graševina 30 %, RR 30 %, pinot sivi 40 %; 10 vol %; 240 g/lit NS; 7 g/lit UK) od Schandla, i sjajni Cuvée Burgenland TBA 2002 (chardonnay 50 %, graševina 50 %; 9 vol % ALC, 252,7 g/lit NS) od Krachera. Tu se najviše kao vino a i uz kolač dopao Burgenland 2002 TBA Cuvée od Krachera. Na karaju, evo i vina sa sirom s plemenitim plijesnima i medom: Cuvée Burgenland 2017 Beerenauslese (graševina 60 %, chardonnay 40 posto; 11 vol %, 133 g/lit NS, 6,3 UK,) od Krachera, pa Welschriesling 2017 Burgenland Ruster Ausbruch (10 vol%; 225 g/lit RS; 7,6 g/lit UK) od Gunthera i Regine Triebaumer, i Chardonnay Nektaressenz 2015 Burgenland TBA (7,5 vol %; 345 g/lit NS, 8 g/lit UK) od Haidera. Od ta tri vina najbolje se kao pratnja siru pokazao taj Heiderov chardonnay.

Visoki predikati uz paštetu od pileće jetre, sir i med te čokoladu

Kracherov Weinlaubenhof nalazi se u području gradišćanskoga SeeWinkela, a to je 20 kilometara dugačka uglavnom ravna površina na istočnoj obali Niuzaljskoga jezera, najvećeg europskog stepskog jezera. Glavna mjesta tu su Illmitz, Apetlon i Podersdorf. Klima je panonska, s vrućim ljetom i hladnom zimom. Niuzaljsko ili Nežidersko jezero (Neusiedler See) svojevrsni je moderator klimatskih uvjeta uz obalu, to znači da na tom području kreira specifičnu mikroklimu bez temperaturnih ekstrema, a karakteristike u klimatskom smislu su jesenske večernje i jutarnje maglice te povišena vlažnost koja potiče razvoj botritisa, upravo botritis dok je još u fazi plemenite plijesni bitan je faktor u proizvodnji visokih predikata.

Do Illmitza se može autoputom do Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt) i Željeznoga (Eisenstadt) pa s prijelazom na drugu obalu Niuzaljskog jezera a onda spustom prema jugu i mađarskoj granici, ili pak preko graničnog prijelaza nakon Čakovca pa kroz zapadni dio Mađarske putom za Pomogy/Pamhagen na granici Mađarske i Austrije, u Illmitz se nakon prijelaska mađarsko-austrijske granice vrlo brzo stiže.

Kracherovi visoki predikati, ponos kuće ali i Gradišća!

Prezime Kracher sinonim je za visoke slatke predikate. Sve je počelo s djedom Aloisom Kracherom, kojega nazivaju pionirom. Medju prvima u punoj je mjeri shvatio potencijal područja za proizvodnju vina, posebice upravo visokih predikata. Među prvima u regiji i počeo je proizvoditi vina od grožđa zahvaćenog botritisom. Putevima Krachera seniora krenuo je njegov sin Alois Kracher junior, zvan Luis. On pak slovi kao vizionar ne samo kuće Kracher nego i općenito gradišćanske vinske produkcije, posebice visokopredikatne kapljice. U devedesetim godinama prošlog stoljeća slovio je kao motor-pokretač renesanse predikata. Prerano otišli (2005) Luis bio je veliki eksperimentator i svake godine koristio je različite metode vinifikacije stvarajući i više od desetak različitih TBA (Trockenbeerenauslese = izborna berba prosušenih bobica) vina od graševine, chardonnaya, traminca, scheurebea(=sämling 88), muškat ottonela pa povremeno i zweigelta. Međutim s ništa manje žara posvećivao se i suhim vinima redovne berbe, tu je bio vjeran regijskim tradicijskim metodama vinifikacije i dozrijevanja u inoksu i drvenim bačvama. Liniju tih vina nazvao je Zwiaschen den Seen (=između jezera). Htio se izraziti i u domeni modernog svjetskog vina, konkretno za vinifikaciju i dozrijevanje vina rabio je nove barrique. Vina tog izričaja izlazila su pod nazivom Nouvelle Vague. Gerhard Kracher je treća generacija u obitelji, njemu je nadimak isti kao što mu je naziv funkcije: direktor. Gerhard nastavlja održavati imanje s predanošću oca i djeda. I dalje je najveći dio produkcije u sferi visokih predikata, u manjoj količini proizvode se mirna suha bijela i crna vina a nešto je i pjenušaca klasičnom metodom. U čast sinčiću Luisu, četvrtoj generaciji Kracherovih, Gerhard kao najnovije, proizvodi i buteljira voćni sok od grožđa. ♣

VieVinum iduce godine

Čuda od frankovke u našem susjedstvu: butelje u Nacionalnoj knjižnici u Beču!

Najčešće arome u austrijskim vinima

EISENBERG DAC i LEITHABERG DAC – Nerijetko se u nas u šali kaže da je netko od čaše zaglavio u knjižnici, ali, evo, Austrijanci su nedavno službeno pozvali predstavnike medija javnog informiranja, vinske trgovce, sommelijere i jako dobre i verzirane potrošače i iz svijeta (pa i mene!) da dođu na jedinstveno kušanje njihovih vina prve lige Eisenberg DAC i Leithaberg DAC baš u prostor Augustinske čitaonice u sklopu Nacionalne Biblioteke u središtu Beča! Unikatna prilika da se na jednom, i to elitnom mjestu kuša npr. i to što austrijski vinogradari/vinari uspijevaju dobiti od sorte frankovka, raširene i u nas osobito u istočnoj Slavoniji (Podunavlju), te Istri (borgonja), ali ovdje nažalost nedovoljno valorizirane.

Znam dobro o čemu govorim naime nedavno sam bio i na kušanjima vina iz tih vinogorja u okviru susreta Austrian Wine Summit 2019, i kapljica se, posebice od frankovke, pokazala u izvanrednom svjetlu, i krivo mi je što, barem zasad, o jednakome nivou ne možemo razgovarati i o frankovki u nas.

Prekreasni ambijent Augustinske čitaonice u Nacionalnoj knjižnici Austrije u Beču, mjesto degustacije kapljice vinogorja Eisenberg DAC I leithabergDAC  u Burgenlandu

U Deutsch Schützenu u vinariji Schützenhof sreo sam i snimio s buteljom sjajne frankovke Blaufränkisch Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – Kristinu Jelić Faulhammer

Za ovu degustaciju Eisenberg DAC namijenjenu prvenstveno profesionalcima iz vinskog sektora, pripremljeno je nekih 80 uzoraka vina DAC iz berbe 2017 a s najboljih pozicija u Burgenlandu odnosno Gradišću, točnije njegovu jugu (Eisenberg, od Berg=brdo i Eisen=željezo). DAC odnosno Districtus Austriae Controllatus je službena oznaka vina po kvaliteti i područnoj tipičnosti. Inače, Burgenland općenito je u vinskoj ponudi suprotnost ostalim relevantnim vinorodnim regijama Austrije kao što su Donja Austrija, Beč i Štajerska, naime za razliku od tih predjela usmjerenih prvenstveno prema bijelome vinu, uvelike od sorata veltlinac zeleni i rizling rajnski te, u Štajerskoj, sauvignon, Gradišćanci se fokusiraju više na crnu kapljicu, i to ponajprije od frankovke, pa onda i od lovrijenca, zweigelta, pinota crnoga, a od bijelih sorata u nekim svojim vinogorjima kao što je eto i Leithaberg osobito njeguju one pinotne i to u posve suhoj varijanti, a s bijelim kultivarima čuveni su i, posebice kod Illmitza, po visokim slatkim plemenitom plijesni obilježenim predikatima poput kasnih i izbornih berbi, izbornih berbi bobica, ledenog vina.

Prizor iz Eisenberga, ili Željeznog brda, Međimurci bi rekli Železne gore

Eisenberg – Što se tiče Eisenberga, to je vinogradarsko područje od nekih 515 hektara u Južnom Gradišću uz granicu s Mađarskom, ponajbolje pozicije tu su Saybritz, Szapary, Fasching i Weinberg,  tlo je s prevladavajućim udjelom crvenog škriljevca što vinima daje izrazitu mineralnost, ona budu bogata željezom. Od 2009. postoje apelacije Eisenberg DAC i Eisenberg DAC Reserve. Glavna sorta koja se tu uzgaja je frankovka. Vinski centri područja su Eisenberg, Deutsch Schützen i Rechnitz.,

Evo i nekih od  frankovki Eisebnerg DAC koje su na mene ostavile najjači utisak:

BLAUFRÄNKISCH PERWOLFF 2012 SÜDBURGENLAND EISENBERG – KRUTZLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sudburgenland Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH ALTE REBEN 2015 Eisenberg DAC ReserveWACHTER WIESLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried REIHBURG 2015 Eisenberg DAC ReserveSHIEFER & DOMAINES KILGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH DIABAS 2015 Eisenberg DAC Reserve – JALITS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH SAYBRITZ 2009 Südburgenland Eisenberg – KOPFENSTEINER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – SCHÜTZENHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried ZUDELGRABEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – POLLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg

Blaufränkisch Diabas 2015 Eisenberg DAC Reserve – Jalits, pa Perwolf 2012 Eisenberg – Krutzler, te izvrsne frankovke Senior  Eisenberg Reserve DAC 2015 – Schutzenhof  i Kekfrankos Ried Wanzer Nador Eisenberg Hungary 2012 od Gargera

Sjajne frankovke Alte Reben 2015 i 2014 Ried Weinberg Eisenberg DAC Reserve Weinberg kuće Wachter-Wiesler te Kopfensteiner Blaufrankisch Ried Saybritz 2015 Reserve Eisenberg DAC I Kopfensteiner Blaufrankisch Saybritz 2009

Christof Wachter

Leithaberg – Vinogorje Leithaberg smješteno je na brežuljcima zapadno od Niuzaljskog jezera (Neusiedler See) u sjeverozapadnome dijelu Gradišća, uz rijeku Leitha. Vinogradi se tu prostiru na oko 3000 hektara, dijelom su s tlom bogatim škriljevcem a dijelom s vapnencem u jačoj mjeri. Klimu tu karakterizira međuigra toplog zraka s jezera i svježeg zraka iz šuma oko vinogradskih padina. Od sorata i vina u segmentu crnih glavna je frankovka, a od bijelih su tu pinot bijeli, chardonnay, neuburger i veltlinac zeleni. Leithaberg DAC također predviđa i kategoriju Reserve

Winzer Leithaberg/Vinari-članovi udruge Leithaberg DAC. U udruzi su Erwin Tinhof, Hans Nittnaus, Sylvia Prieler, Sepp Bayer, Norbert Gmeiner, Martin Passler, Gerhard Leberl, Leo Sommer, Thomas Schwartz, Hans Nehrer, Toni Hartl, Richard Mariel, Hans Bichler…

_______________________

OSTERREICHISCHE TRADITIONS WEINGÜTER – Dan poslije, u dvorcu Grafenegg blizu Beča izbor etiketa za profesionalce iz vinskog faha iz cijeloga svijeta mnogo veći od onoga u Beču – 200 vina Erste Lagen (premier cru) 64 članova udruge Österreichische Traditions Weingüter. Riječ je o vinima iz područja uz Dunav – Traisental, Kremstal, Kamptal i Wagram, zatim Beča i Carnuntuma. Udruga je utemeljena 1992. godine a zametak joj se počeo stvarati dvije godine ranije, naime susrećući se na raznim vinskim sajmovima i drugim eno-događanjima više austrijskih proizvođača vina našlo se tijesno oko teme o nužnosti stvaranja teritorijalno tipičnog vina, vina s vrlo izraženim identitetom. Svi su se složili da se kao istomišljenici trebaju organizirati u udrugu i, ne čekajući inicijativu države, zajednički donijeti pravilnik vezan uz proizvodnju takvog teritorijalno tipičnog vina, vina s prepoznatljivim identitetom kraja.

Kao temelj Pravilnika određen je vinograd, a taj termin obuhvaća ne samo vinovu lozu na nekoj parceli, nego lokalitet, nadmorsku visinu, nagib-ekspoziciju (ravnica ne dolazi u obzir!), tlo, mikroklimu, sorte (dakako, domaće), minimalnu starost loza (12 godina), gustoću nasada, rad u vinogradu, prinos, datum berbe, dakako da je na red došao i podrumarski dio – način prerade grožđa, oblik dozrijevanja (inoks, drvo, boca…) i dužina dozrijevanja, kategorija s obzirom na rezidualni slador, najraniji mogući izlazak vina na tržište.

Proizvođači vina od grožđa iz vinograda uz Dunav, a to su oni iz Kamptala, Kremstala, Traisentala i Wagrama krenuli su, uz pomoć struke, u istraživanje vrijednosti pojedinih vinogradarskih pozicija kako bi ih klasificirali po kakvoći, i 2010. godine izašli su pred javnost s dokumentom Klassification iz kojega je vidljivo da su 53 vinogradske pozicije uvrštene u ÖTW Erste Lage odnosno kako bi Francuzi rekli, premier cru. Udruzi ÖTW, koja je život počela s desetak vinara-osnivača, s vremenom je pristupilo dosta novih vinskih posjeda iz Kamptala, Kremsa, Traisentala i Wagrama, tako da ih se do 2017. u udruzi skupilo oko 33.  Na proljeće 2018. utemeljene su područne udruge OTW-a u Beču i Carnuntumu, a onda je, kao krovna organizacija na nacionalnom nivou, osnovano Federalno udruženje austrijskih tradicijskih vinskih posjeda.

U dokumentu Klasifikacija 2018 izneseno su ukupno 72 vinogradarska položaja proglašena ÖTW Erste Lage. Sljedeća stepenica prema gore a koju još treba službeno otvoriti je ÖTW Grosse Lage, odnosno ÖTW grand cru. S isticanjem ÖTW Erste Lage i ÖTW Grosse Lage stvorena je dobra podloga za kontinuirano podizanje kakvoće vina a i, pojašnjenjem, na etiketi, kupcu koji rang kakvoće i teritorijalne tipičnosti može očekivati u boci ÖTW, za u poslovnom smislu učinkovitiji marketing. U proizvodne i marketinške aktivnosti spadaju i redovite interne degustacije-ocjenjivanja vina članova udruge radi provjere kakvoće svake nove berbe i pregleda o stalnosti članova-pojedinaca u kakvoći kroz vrijeme, kao i degustacije-ocjenjivanja naslijepo sa neovisnim žirijem, u koji se kao članovi uz enologe, sommeliere… pozovu i afirmirani vinski novinari naime na njih se računa kao na učinkoviti komunikacijski kanal bitan za plasman. Visoka kvaliteta vina I jasna komunikacija s tržištem rezultirale su svake godine boljoj prodaji vina, i po višoj cijeni!

Michael Moosbrugger, predsjednik OTW-a, injegovi pomoćnici ugledni proizvođači Gerhard Markowitsch (lijevo na slici) iz Carnuntuma i Fritz Wieninger iz Beča

Nužno je istaknuti i sljedeće: u područja Kamptala, Kremsa i Traisentala uz oznake DAC i ÖTW Erste Lage smiju se vezati samo sorte veltlinac zeleni i rizling rajnski, u Wagramu također u obzir dolaze samo veltlinac i riesling, U Bečkom vinogorju gdje kao vino tradicijski postoji mješavina sorata Gemischter Satz (vinograd je tipa field blend, grožđe se bere svo skupa i sve se zajedno vinificira) moguće je za DAC Erste Lage rabiti veltlinac zeleni, rizling rajnski i pinot bijeli, a u Carnuntumu su za crna vina Erste Lage predviđeni kao izrazito dominantni zweigelt odnosno frankovka, a za bijela vina pinot bijeli, chardonnay i veltlinac zeleni.

Vrlo cijenjeni Schloss Gobelsburg – Barbara Koller s kolegicom iz marketinga i uz bogat izbor etiketa. Dolje desno: U enološkoj ekipi Schloss Gobelsburga trag ostavlja i jedna Hrvatica – Ana Djogić

A sada, i pojašnjenja termina:

Weinberg = vinograd, vinogorje (Wein = vino, Berg = brdo) ⦁ Lage = Riede = izrazi koji se, osobito riječ Ried, rabe pri označavaju nekog izdvojenog i za vino posebno vrijednog položaja. Austrijanci i Nijemci rabe i izraz Einzellage. Vinogradska pozicija definirana je površinom i strogo određenim međama. Podrazumijeva se da je riječ o geografskoj poziciji koja ima jednake geološke i mikroklimatske uvjete. ⦁ ÖTW Erste Lage = oznaka predviđena za vina koja su se kroz godine pokazala i dokazala kao karakterna i izrazito specifična za apelacije Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagrm, te Wien (Beč) i Carnuntum ⦁ ÖTW Grosse Lage = oznaka predviđena za austrijska vina iz vinogorja uz rijeku Dunav a to su Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagram te Wien i Carnuntum a koja su se kroz dužu povijest pokazala kao ikone i vjerni ambasadori tih vinograda i vinogorja prema svijetu. Kao što je rečeno, ÖTW Grosse Lage tek treba oficijelno stupiti na snagu. ⦁  Tafelwein = oznaka za vino bez specifikacije o porijeklu ⦁ Landwein – vino sa zaštićenom indikacijom zemljopisnog porijekla ⦁ Qualitätswen = vino sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla, riječ je o geografski definiranim užim vinogradarskim prostorima.

Piramida kvalitete: u najdonji (i najveći) dio spadaju regijska vina (regional wines) za koja Austrijanci kažu Gebietsweine, stupanj iznad, u sredini piramide, je Ortswein, odnosno što bi Francuzi rekli, village aoc, mi bismo to mogli prevesti kao vina iz vinograda smještenih unutar granica neke pojedine općine u vinorodnome području. Špicu piramide čini Riedenwein (single vineyard wine) odnosno vino od grožđa s izdvojenih vinogradskih parcela. Vina moraju na etiketi imati kntrolni broj koji znači da su u nadležnim ustanovama koje brinu o stavljanju kapljice u promet prošla kemijsku analizu te da su na organleptičkoj provjeri zadovoljila kriterije postavljene za Riedenwein.  ♣

Kod etrušćanskog boga života, sreće, vina, zdravlja i napretka

FUFLUNS PO TOSCANI, a i ŠIREFufluns ili Puphluns u etrušćanskoj religiji bio je štovan kao bog raslinja, života, sreće, vina, zdravlja i rasta/napretka u svakom pogledu. Fufluns se na listi od 16 bogova etrurske civilizacije spominje na devetom mjestu. Sin je Semle i boga Tinia. Osobito su ga slavili u Populoniji, po etrušćanski Fufluni ili Pupluni. Njegov grčki ekvivalent je Dioniz, a latinski Bacchus ili Bakho.

Filippo Magnani Fufluns (lijevo) u vinogradu i za vrijeme prezentacije vinarije i vina I Mandorli iz Suvereta (Li)

Magnani s gostima u kušanici kuće Castello di Monsanto, Barberino Val d’Elsa , Chianti, Toscana

Ali, Fufluns je i prva talijanska putnička agencija specijalizirana za vinske ture, osnovana prije nešto više od 26 godina. Osnivač je Filippo Magnani, jedan od pionira vinskog turizma u Italiji, Magnani je inače visoko obrazovan po pitanju vina, a oduvijek je težio realizaciji tura na vrlo upečatljivom nivou i ne samo s izraženom hedonističom notom nego i s jakom edukacijskom notom. Da bi ostvario maksimum, okružio se s visoko stručnim osobama na području vina, ugostiteljstva i turizma. U smislu obilaska vinogradarskih krajeva i vinskih podruma Italije uz programe hedonističko-turističkog karaktera nudi i programe poslovnoga tipa, dakle susrete novinara odnosno vinskih trgovaca s proizvođačima vina iz kojih se može razviti dobar biznis.

Danas je vinski turizam u svijetu vrlo razvijen i regije koje se trse proizvesti osebujno i za svoj kraj karakteristično vino godišnje ugoste brojne ljubitelje dobre kapljice i papice. Došlo je dotle da su velikom broju turista pri odluci kamo da otputuju vino i užitak za stolom postali čak primarni motiv. Poznavajući Filippa s mojih dugogodišnjih sudjelovanjima na pretpremijerama vina novih berbi koja na izlasku na tržište u Italiji mogu ga preporučiti kao pouzdanog organizatora. Detaljnije informacije na www.filippomagani.it  i na www.fufluns.com   ♣

Bakhova turistička dimenzija

Vinograd obitelji Ipša na lokalitetu Sveta Jelena/Santa Elena ponad Livada. Krasan je pogled uokolo s platforme na vrhu brdašca na nadmorskoj visini od 420 metara, postavljene za prezentaciju novih vina. Vinogradi odozgor prema dolje su u nagibu od oko 30 posto. Krov u dnu na slici dolje označava crkvicu Sveta Jelena/Santa Elena. S platoa gdje su Ipše postavili platformu za promociju i slavlje i na kojemu će saditi još trsja, pogled s jedne strane puca na Motovun a s druge strane na Oprtalj. Doživljaj za pamćenje. Mjesto idealno za događanja na vrhunskoj razini. Amfora na slici gore postavljena je kao ukras, ali nije rečeno, smije se Klaudio Ipša, da se možda jednoga dana i ona neće rabiti u proizvodnji vina

 

ČAROBNA SANTA ELENA – Kakvog li aduta!… Dolina rijeke Mirne, a visoko iznad, na oko 420 metara nadmorske visine, lokalitet Sveta Jelena (Santa Elena) sav u vinogradima, između pak doline čuvene po tartufu i vrha što vrvi plemenitom lozom – maslinici.

Tris iz pokerske terminologije, ali vrijedan najmanje kao poker četiriju asova! Međutim taj prostor što pruža prekrasne vidike (dolina Mirne, Motovun, Oprtalj…), zatim što se, šire gledano, može pohvaliti s nekoliko odličnih proizvođača maslinova ulja ekstra vergine, te vina, ali i s nekoliko sjajnih ugostitelja koji umiju pružiti visoke eno-gastronomske užitke, opet pokerskim rječnikom spomenuti snažan poker aseva podiže na snagu pobjedničkog flash royala! Osebujni spoj kroz koji bog Bakho ili Baccus ističe svoju snažnu turističku dimenziju, ukazujući na to da je bit kroz višeslojan i za sjećanje trajan doživljaj učiniti privlačnime čitav kraj te – rečeno komercijalno – plasirati cijeli  teritorij.

Klaudio Ipša i njegov sin Ivan, uz vina Santa Elena bijelo i crno. Ideju za vino Santa Elena dao je Ivan, koji polagano od oca preuzima gospodarstvo. Santa Elena bijelo je od malvazije iz vinograda na poziciji Sveta Jelena, berba je bila 2017. objašnjava Ivan. Tehnlogija prerade tradicijska, kakva se nekad rabila u Istri, konkretno počelo se s 30 dana na maceracji i fermentacije na vlastitim kvascima u otvorenoj inoks posudi, pazilo se ipak da u prva tri dana burnoga vrenja temperatura ne prelazi 22 Celzijeva stupnja. Kad je slador sav provrio uslijedilo je blago prešanje i tekući dio ostavljen je 24 sata na miru da se grubi talog slegne, pa je vino pretočeno u barrique – nove i rabljene bačvice – na 16-mjesečno dozrijevanje. Nakon toga vino, u koje prethodno nije dodavan SO2, je napunjeno u bocu uz minimalni dodatak sumpora, predviđeno je bilo da u boci prije izlaska na tržište provede barem godinu dana, dakle vino Santa Elena bijelo bi na tržište trebalo krenuti oko Nove godine. Ipše inače od sorata njeguju malvaziju istarsku, pinot sivi, kao i merlot, refošk i teran. Od merlota i refoška u omjeru pola-pola rade Santa Elenu crno, a uskoro kad loze terana s godinama stasaju,u mješavinu će i teran. Oko Nove godine izlazi i Santa Elena crno iz 2017.

Selo Ipši, kuće i dvorište – s, dakako, maslinom – obitelji Ipša. Obitelj stanuje u kući na gornjoj slici, a građevinu na slici dolje preuređuje za prihvat gostiju na degustacije. Ipše inače, uz svoje dvorište grade uljaru, koja bi trebala biti gotova i spremna za rad do berbe maslina 2020. godine

Ljetna terasa

Klaudio Ipša – vinogradar/vinar, maslinar i uljar: sorte masline što ih uzgaja su bjelica, crnica i bugla te, od introduciranih, frantoio i leccino. Uz jednosortna ulja od bjelice (pikantno), frantoio (srednje pikantno) i leccino (mekano) na tržište, pod nazivom Selekcija, daje i mješavinu ulja od svih svojih pet kultivara. Zemlje u kojima jako dobro plasira svoja ulja uz Hrvatsku su mu Austrija, Njemačka, SAD, Kanada, Japan. Prošla godina za maslinovo ulje bila je, veli Ipša, odlična, dala je i dosta ploda i visoku kakvoću ploda, ove godine, žali se Ipša,  biti će dosta manje

Nedjelja 18. kolovoza kao datum posvećen je svetoj Jeleni, i to je za promidžbu ne samo vlastite vinske i uljske produkcije nego i čitavog teritorija iskoristio Klaudio Ipša iz sela Ipši između Livada i Svete Jelene. Na samome vrhu brda na platou okruženom sa nekih 5,5 hektara dobrano nakošenih vlastitih vinograda s ukupno oko 25.000 trsova što malvazije istarske, što pinota sivoga, što refoška, terana i merlota, te s crkvicom posvećenom sv. Jeleni ili Santa Eleni uz koju je, inače, danas, useljena tek jedna jedina – obiteljska – stambena zgrada, Ipše su na Dan svete Jelene (Elene) organizirali za oko 200 poslovnih partnera pomociju svojega novog vina – Santa Elena bijelo, od izabranoga grožđa malvazije, Inače još 2015 izašli su sa Santa Elena crnime, od refoška i merlota s udjelom od po 50 posto. Oba vina počivaju na tradicijskoj i za cijeli kraj tipičnoj tehnologiji sljubljenoj, međutim, s modernima pedantnosti i pažnjom kako bi se u čaši dobio rezultat originalnošću i jedinstvenošću privlačan za današnjeg zahtjevnog potrošača. Na pijedestalu su se dakako našla i višestruko i u međunarodnim okvirima nagrađivana maslinova ulja Ipša od domaćih kultivara bjelica, crnica i bugla te od introduciranih frantoia i leccina. Bitna poveznica sa svečanosti baš je spomenuta crkvica sv. Jelene/Elene, naime obitelj Ipša zaslužna je za popravak njenoga zvona i za oporavak klasične zvonjave kao poziva na okupljanje ljudi dobre volje… ♣

Zdravstveni turizam: za tijelo i dušu

Gotovo 100-godišnja kućica u Svetoj Jani, 100 posto domaća atmosfera!

        U KRILU SVETE JANE, NA KRILIMA MIKE – U pravom smislu – zdravstveni turizam! Ne lječilišni-kurativni nego preventivni. Zdrav duh u zdravom tijelu, govorili su svojedobno još stari Grci. Po novome rekli bi, kratko i sadržajno te vrlo  praktično, Nijemci i Austrijanci: Klein aber Fein! A imali bismo i mi, ovdje, nešto za dodati u žargonu i stihu: Nix Masse, ali, da, Klasse, dobro i za okoliš a i za – Kasse! To je samo, po domaće ilustrirano, ono što na finjaka govori službeni slogan: Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor.

E sad, druga je priča to što smo u želji da imamo i ovce i novce Lijepu našu pretvorili u suprotnost ovom inače vrlo prikladnom službenom sloganu pa se, eto, sada – i preko medija javnog informiranja! – čuju lamentacije kako je npr. naš ponos svjetskoga glasa Dubrovnik (naravno, počinje se uvijek od onog najznačajnijega!) već postao ugrožen zbog prevelike najezde turista…

Pogled u dnevnu sobu i blagovaonicu

Zrnce za razmišljanje domaćinu-ponuđaču, ali, kako slijedi dalje u priči, i Turističkom uredu Jastrebarskoga i Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Onaj tko u okrilju Svete Jane kod Jaske traži utočište, naći će ga u tome selu tam’ pri potoku, međutim uživat će, barem zasad, u punoj mjeri moći jedino ako je rođak ili prijatelj s Nikolom Mikom Rožićem, uspješnim svetojanskim građevinskim poduzetnikom koji je uz kuću gdje stanuje s obitelji osmislio i uredio prekrasan kutak za hranu duši i tijelu, predviđen (inicijalno!)  samo za familiju i uži krug pajdaša, za nadati se da bi ipak u dogledno vrijeme mogao biti otvoren i za javnost.  S obzirom na dimenzije ne za i širi krug ljudi istodobno nego za pojedine manje skupine i samo po prethodnom dogovoru. Niks Masse, ali, da, KLASSE!

Vizura s verande

Mika Rožić u mjestu Sveta Jana na uzvisini od oko 350 metara posjeduje lijepo održavanu katnicu građenu još 1925. godine.  Interijer i eksterijer odišu domaćom atmosferom. Izvana uz ulazna vrata u kuću usred ljeta – tradicijski i majstorski složene cjepanice s kojima se mirno dočekuje zima. Unutra, blagovaonica prostrana, s lijepim kaminom te sa, na zidovima, brojnim trofejima vlasnika, strastvenog lovca koji je neke metke ispalio i na Novom Zelandu! Jedna prostorija posvećena je i povijesnoj ličnosti i te kako vezanoj uz  jaskanski kraj – grofu Erdödyju!

Nepresušni izvor potoka

U zaleđu kuće uspon je s gustim raslinjem zahvaljujući kojemu i kad je vruće tu nije vruće te kad nedostaje zraka tu ima zraka, k tome pored kuće je i nepresušni (barem je, kažu mi, tako bilo do sada!) izvor čiste i svježe brdske i po zimi i po ljeti jednako hladne vode, vrijedi – i te kako! – napraviti nešto koraka do njega. Jednostavno, moraš protegnuti noge do izvora, popiti malo ukusne bistre izvorske vode, ona makar je voda odlično dođe kao predah od vina pa i od gemišta.

Mika kao gurman a i kao lovac zna gdje nabaviti domaćeg janjca i odojka i kako doći do divljači, a predvidio je, na verandi uz kuću, i prostor gdje može na par sati na prikladnoj temperaturi i više nego utopliti JANKA, po želji i ODGOJKA dok ne bude/ne budu uvjerljivo brončani, a to znači znači elitno spremni za tanjur. I te kako svjestan kako je važno ono što dolazi s ražnja, roštilja i peke prikladno zalijevati, krenuo je, da primjereno zatvori krug, sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom Jalševcem, došljakom iz malog i radišnog Međimurja i vlasnikom OPG-a, u proizvodnju vina. Važno je reći: s obzirom da se Mika druži s najboljim plešivičkim vinarima posebice sa Zvonimirom Tomcem, vina su zamišljena da budu u rangu gornje kakvoće…

Janko i ljeti na toplome, da se ne prehladi

U hladovini raskošne krošnje trsa portugisca – ulaz u vinski podrum, Mika Rožić sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom, te, dolje, u podrumu među bačvama i cisternama

Aktualna površina vinograda je, sada, nešto više od 0,5 hektara, sorte su sauvignon bijeli, chardonnay, pinot sivi, rizling rajnski, pinot crni i cabernet sauvignon, kuriozitet je pred ulazom u vinski podrum možda i stotinjak godina stari razgranati trs portugisca koji, uz to što pruža odličnu hladovinu na ulazu u podrum, o dobroj godini zna dati – o ho ho grožđa. Međutim, namjera je ne stati na tome nego jače uključiti se u tržišne tokove, konkretno proširiti se na 10.000 do i 15.000 trsova, eh, to bi bilo već nešto.

Marijan Jalševec (desno) uz amforu, te Mika Rožić s prof. Ivasnom Dropuljićem. Za prvog posjeta, uobičajeno – prigodan dar domaćinu, ljubitelju plemenite kapljice, fine papice, zasad uspješnom građevinskom poduzetniku te, moguće, uspješnom budućem poduzetniku i u vinu i turizmu: – crtež grozda muškata Alexandria koji je izradila Greta Turković za Ampelografski atlas izdan 1963. godine

Podrum uredan k’o apoteka, u drvenome dijelu kolekcija bačava od glasovitog talijanskog proizvođača Garbelotta, tipovi vina (ukupno Rožić sada godišnje puni oko 5000 boca) od svježe klasike (sauvignon) i sur lie-ja (chardonnay) do danas sve popularnijih devet mjeseci u 600-litrenoj amfori maceriranih spomenutih bijelih kultivara s time da je Bakhov nektar potom njegovan godinu dana u rabljenim bačvicama… A crna su – crna!

Što-šta za vidjeti, kušati, lijepo se provesti… i vratiti se u Svetu Janu! Hoće li sada u zrelim godinama Mika Rožić svoje mogućnosti u turizmu i u okviru turističkih zahtjeva Svete Jane nadrediti građevinarskim bagerima?  Makar, dok zdravlje služi i njega i njegova sina i njegova zeta – i jedno i drugo zajedno je dobro… ♣

Cro-turizam: ljeto s dvoličnim cijenama

NA PIZZU s OSOBNOM KARTICOM/PUTOVNICOM! – Za pojesti picu u restoranu u Hrvatskoj dobro će vam doći kartica! Doduše ne kreditna, nego – osobna karta. Korisna je i putovnica! Cijena pizzi za domaćeg gosta – naravno iz velikog obzira ugostitelja prema našijencu – nudi se s 50 posto popusta, pa – da ne ovisite o slobodnoj procjeni konobara o tome tko ste i odakle ste dobro je predočiti identifikacijski dokumement. Za pojesti u restoranu obrok sa svinjetinom ili teletinm te nadasve (oboritom) ribom već vam treba i kreditna kartica. Dvostruke cijene – jedne za domaćeg a druge, dvostruko veće za inozemnog gosta! U slučaju pice ili pizze velika picdarija ili pizzdarija, u slučaju svinjetine pak prava svinjarija.

Ima još, kad je riječ o silnoj brizi domaćih ponuđača prema domaćem gostu: ljetne cijene hrane u turističkim mjestima duž naše jadranske obale osjetno su – o tome se dosta slušalo preko radija! – više od onih za isti proizvod u (neturističkoj) unutrašnjosti. Po nekim informacijama, morske cijene u nekim slučajevima su 30 do 40 posto više od kopnenih.

Hoće li nas to koštati?

Čule su se procjene iz meritornih tijela i od meritornih osoba kako nam je ove godine, barem do sada, turizam nekih četiri do pet posto slabiji nego što je bio lani, a čuje se i da smo postali preskupi te da su neke zemlje, na ovim paralelama najjači nam konkurenti u turizmu, prebrodile nedaće pa se sada oporavljaju…

Tko (u nas) ima para kupa se u moru, a tko ih nema – doma u lavoru. Naravno ne treba biti uvijek samo doma u lavoru, u mnogim mjestima u unutrašnjosti postoje kupališta na rijekama, na jezerima, u bazenima. Zagreb tako ima svoje more – plavi Jarun, makar ne baš na svim dijelovima jezera.

Kolovoške vrućine i temperaturni udari u urbanom okruženju. Pobjeći nekamo na brdo, na veću nadmorsku visinu – Zagrepčanima je na raspolaganju Medvednica, ili po osvježenje poći nekamo uz vodu – Zagrepčani to mogu odlaskom na Jarun, na pokošene parcele sa stablima debelih krošanja za debelu hladovinu.

Ne biti lijen i prekomotan pa se zaustaviti i usidriti na šljunčanoj plaži koja je najbliže tramvaju odnosno velikom parkiralištu na toj strani jezera, protegnuti valja noge i poći na sasvim suprotnu, udaljeniju obalu, na jezero tik do savskog nasipa, i moguće je doživjeti PLAVI Jarun. Na plaži je manja gužva, ambijent a i voda djeluju čistije, tu su na raspolaganju dva sportska igrališta na pijesku, a nekoliko ugostiteljskih objekata poput Beach Bara upravo na toj strani opskrbilo se ležaljkama za ugodan odmor i nadoknadu onih nekoliko kalorija više potrošenih na šetnju do ovoga odredišta…  ♣

G.E.T.-Zvijezde vinskog turizma

Razdragani dobitnici, posebice otac i sin Kezele (Drago i Janko). Prve pločice osvojili su Kezele (tri zvijezde), Trdenić I Voštinić-Klasnić (po dvije zvijezde), Mikša i Miklaužić (po jednu zvijezdu), Ilovčak (Preporuka) (Marko Čolić)

Dobitnici s pločicama na terasi ispred vinarije Trdenić, gdje se odvija dodjela. Šteta da nije održano ceremonijalno postavljanje pločice s dvije zvijezde na ulaz u objekt Trdenić. Dobitnici su iz grupe od osam moslavačkih vinara koji su se opredijelili za profesionalnu tržišnu proizvodnju škrleta – Voštinić-Klasnić, Kezele, Mikša, Trdenić, Ilovčak  Miklaužić…Profesionalci okupljeni oko škrleta najavili su osnutak poslovne zajednica pod etiketom koje bi ubuduće plasirali škrlet nastao od grožđa s boljih pozicija svakoga od njih i vinficiranog zajedno, za  početak u podrumu Marka Miklaužića (Marko Čolić)

        PRVI DOBITNICI PROGLAŠENI u MOSLAVINI; ODUŠEVLJENI KEZELE – Centar za razvoj vinskog turizma u sklopu udruge G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) sa sjedištem u Zagrebu ove je godine počeo dodjeljivati plakete Zvijezde vinskog turizma hrvatskim vinskim podrumima koji su se dobro organizirali i uspješno djeluju i u turističkom segmentu. Podsjetimo se: još prije dosta godina GET-ovci su startali s dodjelom turistički orijentiranim vinarijama godišnjih priznanja Bijeli grozd za doprinos vinskome turizmu, a sad su, sa spomenutim Zvijezdama, krenuli korak dalje u želji da značajnije pridonesu razvoju vinskog turizma u nas. Za razliku od priznanja Bijeli grozd koja se, inače, daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima nego i onima u drugim zemljama u neposrednom okruženju te koja su ipak na neki način akademska i kao takva, ostajući nekako više u privatnoj sferi dobitnika, nisu baš toliko izložena oku šire javnosti, Zvijezde vinskog turizma namijenjene su baš tome da – postavljene kao pločice na ulaze u objekte te kao preporuka kakvoće predočene i u raznim turističkim vodičima pojedinim krajem – budu što jače izložene oku spomenute široke javnosti, dakle da imaju visoko naglašenu praktičnu dimenziju.  Kako je istaknuo predsjednik udruge G.E.T. Tomislav Stiplošek, želja je da G.E.T. Zvijezde vinskog turizma u domeni hrvatskih vinarija okrenutih i turističkoj ponudi budu ono što za ugostiteljstvo znače Michelinove zvjezdice. GET-ovci su upozorili da će se stanje na terenu pomno pratiti kroz godinu i da će oni objekti koji nastave raditi dobro pločicu sa Zvijezdama zadržati, eventualno i napredovati u broju Zvijezda, a oni koji razočaraju izgubit će pravo na Zvijezde.

Prve pločice Preporuke i prve pločice sa Zvijezdama vinskog turizma udruga G.E.T. je odlučila predati vinskim podrumima u Moslavini, jer po GET-ovcima Moslavci su u posljednje vrijeme napravili veliki iskorak upravo u sektoru vinskog turizma. Podjela se odvijala na imanju obiteji Trdenić u Kutini. Na prigodnoj svečanosti u nazočnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja pločicu Preporuka primio je Sven Đozo ispred podruma Ilovčak (gosti se zasad primaju na terasi kapaciteta do 30 osoba, prostrana kušaonica još je u gradnji), pločica s jednom Zvjezdom dodijeljena je vinarijama Mikša i Miklaužić, pločica s dvije Zvijezde pripala je obitelji Trdenić (namjera je Trdenićevih povećati kapacitet prostora za prihvat gostiju te sa sadašnje ponude uglavnom vina i hrane ozbiljno dalje širiti turističke sadržaje) i podrumu Voštinić-Klasnić (Tomislav Voštinić navodi kako povećava kapacitet kuhinje, te kako uz podrum gradi smještajne objekte i bazen), dok je gospodarstvo Kezele  (vinarija, hrana, smještaj, jahanje na konjima hrvatskim posavcima…, ove godine obitelj očekuje ostvarenje oko 3500 noćenja!) primilo pločicu s tri Zvijezde.

Janko Kezele, jedini s tri zvijezde! Uza nj su Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a I Marko Miklaužić, predsjednik udruge vinogradara I vinara Bregovitog sjeverozapada Hrvatske

Inače, uz pločicu s Preporukom te pločice sa po jednom, dvije i tri Zvijezde predviđena je pločica Excellence Star, ona još čeka na dobitnika…

– Govorimo li o kategorizaciji vinarija s aspekta Centra za razvoj vinskog turizma, tada vinarije gledamo s turističkog aspekta. Vinski turizam u velikoj je ekspanziji, a za Hrvatsku je bitno da ona može ponuditi originalna, za svoje područja tipična, visokokarakterna vina od velikog broja autohtonih sorti vinove loze, te niz i izvrsnih i ekološki proizvedenih tipičnih namirnica odnosno delikatesa, što je turistima i te kako zanimljivo. Mi rado kažemo da smo turistička zemlja, pa je logično da dobro osmislimo ponudu do razine kompletnog doživljaja, te da, između ostaloga, turiste privučemo i u ruralna područja, kao glavni adut tu nam je upravo eno-gastronmija sa svojim specifičnim uradcima na tanjuru i u čaši.  Bitni su tu upravo vinski posjedi međutim kako se ne može samo sjediti, jesti i piti te kako nakon koje čašice nije uputno sjedati za volan, dobro je da i vinarija bude izravno ili neizravno uključena u druge oblike ponude, primjerice mogućnost noćenja, mogućnost sportske rekreacije uz pješačke i biciklističke staze kroz vinograde, teren za male sportove, bazen, pa tu su i vođeni razgledi radi upoznavanje kraja. To je ono što nazivamo prodajom vina doživljaja. Za same vinare prodaja na kućnom pragu najbolja je, jer to znači novac praktično odmah I, naravno, direktan kontakt s kupcem. To je i potencijalni izvoz i to na dva načina. Prvi je takozvani nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta, odnosno potrošnja stranih turista. Drugi je reklama koja se dobiva takvom prodajom jer će zadovoljni turisti i u svojoj zemlji, sredini potražiti to isto vino a i vraćat će se na mjesto lijepih uspomena odnosno preporučivat će to odredište prijateljima i znancima. Turistima je bitan ne samo proizvod, već cijeli doživljaj. Zato smo odlučili provesti kategorizaciju vinarija temeljenu prvenstveno na aspektima turističke ponude. Smisao je turistima olakšati izbor kamo i kada  otići, gdje boraviti, što mogu očekivati i, ono najvažnije, unaprijed im dati do znanja što svakako trebaju kušati, jer mnogi stranci ne poznaju naše vinarije i vinare, a domaćini se ne sjete ponuditi neke proizvode, ili čak smatraju da su neki proizvodi preobični, eto upravo takvi proizvodi turistima mogu  biti vrlo privlačni – rekao je Tomislav Stiplošek, dodajući kako će domaćini kroz ovakav projekt moći naučiti na koji način komunicirati s gostima, što i kako istaknuti od svojih proizvoda. – Očekujemo da kategorizacija potakne ponuđače na što bolje uređenje svojih objekata i razvijanje kvalitete ukupne ponude. Dodjelu plaketa Zvijezde vinskog turizma dopunit ćemo onime što nužno tu spada, a to su knjiga i elektronsko izdanje  G.E.T. vodič (gastro-eno-turistički vodič), taj bi vodič vodič trebao  postati dobar marketinški alat svima koji direktno ili indirektno sudjeluju u ponudi vinskog turizma.

S ovim plaketama Zvijezde vinskog turizma vinarije je G.E.T. razvrstao u pet kategorija. Evo Pravilnika:

            Preporuka – vinarije koje ne zadovoljavaju dovoljan broj kriterija, ili ne ispunjavaju jedan od bitnih kriterija da bi ih se svrstalo u kategoriju s oznakom zvjezdice, ali smatramo da su dovoljno zanimljive da ih gosti posjete te da bi se mogle s vremenom razviti i u turističkom segmentu.

            Jedna zvjezda * – vinarije koje zadovoljavaju sve minimalne uvjete za dobru turističku prezentaciju. Podrazumijevaju se:

Identitet i prepoznatljivost vinarije ◾ Barem jedno visoko kvalitetno vino ◾Kušaonica na neki način odvojena od podruma◾Uz vino, na degustaciju se nude jednostavni zalogaji autohtone gastronomije kao npr.  suhomesnati naresci, sir, ulje i drugo  Prezentaciju vodi vinar ili je vode članovi obitelji, eventualno zaposleni djelatnik◾Uređeni prilaz i parkiralište. Pravilno postavljeni putokazi◾Radno vrijeme: preporučuje se barem rad vikendom, ali prihvaća se i samo rad po najavi.

Dobitnik dviju Zvijezda: obitelj Trdenić. Na slici su Krešimit Trdenić, i Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a

            Dvije zvijezde ** – vinarije koje, na neki način, sadržavaju kompletnu turističku ponudu, uključujući i smještaj, vlastiti ili u blizini. Dakako, vinska ponuda je također bitna. Podrazumijeva se:

Posluživanje iz vlastite kuhinje ili uz korištenje cateringa◾ Barem 25% ponude su vrhunska vina (a minimalno jedno), barem isto toliko visoko kvalitetna, a ostala mogu biti kvalitetna vina ◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane  ◾  Blizina vinograda (da je vidljiv iz vinarije) ili pokazni vinograd pored vinarije ◾ Objekt uređenjem uklopljen u okolinu (prednost autohtonim obilježjima)◾ Uređen okoliš. Asfaltirani ili uređeni prilaz i parkiralište; prilazi i parking veličine minimalno za dolazak minibusa◾Radno vrijeme: preporučuje se svakodnevno radno vrijeme, prihvaća se rad i samo vikendom. Topla jela – ručkovi i/ili večere te stručna vođenja: po najavi ◾Prezentaciju vodi vinar, enolog, ili educirani prezenter◾Mogućnost tečne komunikacije i barem  na engleskom jeziku◾Višejezičan informativni materijal◾Smještaj, vlastiti ili u neposrednoj blizini (eventualno organiziran prijevoz)◾Kušaonica i smještaj da zadovoljavaju kapacitetom primitak barem deset osoba (poželjno za smještaj u odvojenim sobama, klasa razine tri hotelske zvjezdice).

            Tri zvijezde *** – vinarije koje svojom ponudom odskaču od standarda, zadovoljavaju sve najviše kriterije i posebno drže do očuvanja autohtonih proizvoda i običaja. Podrazumijeva se:

Sve kao prethodno, i više – Gastro ponuda (vlastita kuhinja ili catering) visoke kvalitete◾Mogućnost stručno vođenog sljubljivanja vina iz ponude i odgovarajuće hrane◾Barem 50% ponude su vrhunska vina, a ostalo visoko kvalitetna◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane i suvenira (mogućnost kupnje tih proizvoda)◾Tijesna veza s poviješću te njegovanje lokalnih običaja◾Uređeni, asfaltirani prilaz i parkiralište za barem dva minibusa i više automobila◾Radno vrijeme: svakodnevno◾Ručkovi, večere i stručno vođene degustacije mogu biti po najavi◾Organizirana dostava kupljenog vina◾ Kušaonica i smještaj trebaju kapacitetom zadovoljavati primitak dvadeset osoba (poželjno: smještaj u odvojenim sobama, klasa razine četiri hotelske zvjezdice).

            Excellence star (zvijezda izvrsnosti) – vinarija zadovoljava sve kriterije za kategoriju tri zvjezdice, ali nudi i dodatne sadržaje koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. Kad se kaže sadržaj, to može biti, navodi Stiplošek, i primjerice: privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, razina luksuza itd.

Podrazumijeva se: Sve kao prethodno, i više – vlastiti smještaj◾Vlastita priprema hrane ◾Dodatni sadržaji koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. To mogu biti I, primjerice, privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, viša razina luksuza itd.

Tri Tomislava, dvije Zvijezde! Tomislav Voštinić, s vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Desno je Tomislav Stiplošek, a lijevo Tomislav Trdenić

U ocjenu ulaze:

            Podrum i kušaonica – kvaliteta vina, higijena i tehnlogija u podrumu, izvedba gradnje I uređenje, autentičnost, zastupljenost autohtonih sorata

            Gastro ponuda – razina usluge unutar zakonskih mogućnosti , odnosno prema registraciji, autohtoni proizvodi, prezentacija, sljubljivanje vina i hrane, vlastita proizvodnja  hrane, uključivanje lokalnih proizvođača u ponudu.

            Vanjski izgled – Uklopljenost u okoliš, blizina vinograda, odgovarajuće označavanje (putokazi), prilaz, parkiralište.

            Smještaj – smještaj u vlastitoj ponudi ili kod nekoga u neposrednoj blizini. Eventualno organiziran prijevoz, adekvatna razina kvalitete, kapacitet.

            Prezentacija – razina stručnosti i kvalitete. Komunikacija sa stranim turistima, veza poviješću i tradicijom kraja, stvaranje/čuvanje vlastitog identiteta i prepoznatljivosti vinarije, vlastita priča (npr: vilenjaci koji rade vino vinarije Bolfan, vještice koje lutaju Cibanovim hisom, Bosso i njegova kćer pretočeni u vina Senjković itd.), osobnost vinara kao dio prezentacije

            Ostalo – radno vrijeme, prodaja suvenira i proizvoda lokalnih proizvođača, suradnja s lokalnom turističkom zajednicom, dodatni sadržaji.

Prilikom ocjenjivanja različiti elementi donose bodove na sljedeći način:

Prezentacija i opći dojam – 40%, ponuda vina – 30%, sve ostalo navedeno – 30%

Napomene: Kod kvalitete vina organizator zadržava pravo procjene kvalitete koja će se donijeti na osnovi ocjene Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, ocjena u stručnim publikacijama, recenzija istaknutih kritičara i nagrada renomiranih festivala.

Opći dojam je doživljaj turista i ocjenjuje se ukupan sklad svih elemenata.  To znači da, ako neki od elemenata iskače kvalitetom iznad ili ispod ostalih, neće vinariji donijeti veću odnosno manju ocjenu koju žiri donosi prema vlastitoj procjeni, koristeći navedene kriterije kao smjernice.

Ocjenjivački sud: Žiri čine članovi predsjedništva udruge  G.E.T. koji pri donošenju konačne ocjene, u obzir uzimaju: mišljenje novinara koji glasaju za Bijeli grozd, mišljenje publike koja glasa za Bijeli grozd, zaključke više kontrolora koji su svi osobe s edukacijom i iskustvom  u turizmu, savjete stručnjaka iz područja etnologije i urbanizma, turističkih djelatnika. ♣

Ljetna prehrana, s mislima na zimnicu

       TORTICE OD PATLIDŽANA – Što jesti ljeti? Konstante su svakako svježa sezonska namirnica i, s obzirom na vrućine, kalorijama nenabijene namirnice. Ljetno jelo ne bi trebao biti problem, jer riječ je o godišnjem dobu kad u puni rod dospijevaju razno povrće i voće u kojima se sjajno uživa i kad su, s obzirom na pojačanu ponudu, cijene niže. Upravo od druge polovice kolovoza vrijeme je za čari svježe sočne zrele slasne mesnate rajčice…

Sad je vrijeme za zrelu, ukusnu slasno sočnu DOMAĆU rajčicu

Ali, mi u Hrvatskoj kao da moramo imati rajčicu cijele godine, nismo u stanju strpiti se do kolovoza i kraja ljeta kad joj je puna sezona, i kao da većinu potrošača ne smeta to što svježa rajčica u ostalim dijelovima godine nema slasne sočnosti nego je vodena i tvrda, bezukusna. Kad sam već kod rajčice – vijest iz Hrvatske gospodarske komore:  Domaću rajčicu cijenimo manje od uvozne.  Proizvodnja rajčice u Hrvatskoj pala je u 2018. godini za gotovo 25 posto u odnosu na godinu ranije, Prošle godine proizveli smo 30.950 tona, dok smo 2017. godinu završili s proizvedenih 41.223 tona rajčice. Sukladno manjoj proizvodnji, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, smanjio se i izvoz, za nekih 30 posto. U 2018. smo izvezli 5287 tona rajčice, a u 2017. godini 7505 tona. Uvoz je pak porastao za pet posto, sa 12.813 tona u 2017. na 13.369 tona u 2019. Kilogram uvozne rajčice prošle je godine u prosjeku koštao 0,99 eura, dok smo za izvezeni kilogram dobivali prosječno pet euro-centi manje. Oko 60 posto ukupnog uvoza rajčice u Hrvatsku dolazi iz Italije i, gle gle!, Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, te, gle gle!, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine našeg ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj. Inače, uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste, a lani smo uvezli 25 tisuća tona više nego 2017. godine.

Čudesni patlidžan iz zagorskog vrta. Ima ga u tamno-plavoj i bijeloj (okusno kao da je nešto slasniji od plavoga mu rođaka) varijanti. Kad su velike vrućine prednost mu je npr. i to što ga se za ručak može pripremiti ranije ujutro dok još ne upali zvizdan, pa se do podneva štednjak dovoljno ohladi. Prijedlog za patlidžan: oguliti mu koru i narezati ga u veću zdjelu na nešto deblje okrugle ploške, posoliti ploške i pričekati neko vrijeme da se sol upije i da istodobno iz patlidžana izvuče višak vode. Na vrući roštilj ili jako zagrijanu kožicom slanine premazanu narebranu teflon tavicu složiti krpom posušene kriške i dobro ispeći pa ih odložiti na tanjur te poškropiti maslinovim uljem. Za tortice izabrati po četiri ploške približno jednakog promjera, i između tih ploški namazati beljskog ABC-krem sira i na nj složiti tanke komadiće domaćeg fino prošaranog špeka, po potrebi još poškropiti maslinovim uljem te najgornju plošku po vrhu posuti ribanim tvrdim sirom

Ali, ima još, također iz HNK: Sve je teže do hrvatske zimnice!  Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj.  Koja se hvali kako se u svome gospodarskom jedinstvu dijeli na plavu (turističku) i zelenu (poljoprivrednu; nota bene – pretpostavka za unosni turizam su upravo poljoprivreda I, osobito, za neki kraj specifični proizvodi kao specijaliteti teritorija)… Tako je, eto, proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona što je za oko šest posto manje u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Situacija je vrlo nepovoljna glede proizvodnje krastavaca, u 2018. naša domaća produkcija bila je tek na 6.442 tone, a to je gotovo 40 posto manje nego 2017. kada smo proizveli 10.622 tone.

Tortice od patlidžana

Ljeto, pogotovu kolovoz, pravo je vrijeme za svježu domaću tikvicu, bučicu i za savijaču BUĆNICU, te  zagorsku strepu za koju se tijesto ne savija

U istom smo razdoblju, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, povećali uvoz krastavaca, više od pet posto, dok smo uvoz paprike povećali za gotovo 15 posto. Prosječna uvozna cijena rasla je. Kilogram paprike u 2018. plaćali smo 0,88 eura, pet eurocenti više nego 2017. kada je koštala 0,83 eura, dok je kilogram krastavaca prošle godine prosječno koštao 0,74 eura, odnosno osam eurocenti više nego što smo plaćali godinu ranije. Najviše krastavaca uvezli smo iz Španjolske, Italije i Srbije. Zanimljivo je međutim da se unatoč smanjenju domaće produkcije izvoz krastavaca nije smanjio. Izvoz domaće paprike skroman je ali su izvoznici zadovoljni jer su lani za izvezenu papriku dobivali u prosjeku 1,11 €, a to je čak 23 eurocenta više nego što smo u prosjeku plaćali za kilogram uvezene. ♣

Kaj su ljeti jeli naši stari, a jedu i naši mladi

     PETI BUĆNICA-fest– Specijalitet sjeverozapadnoga dijela Hrvatske a posebice Hrvatskog zagorja je i bućnica, savijača od tijesta, svježeg sira i naribanih mladih buča. Glavna joj je sezona druga polovica ljeta, konkretno kolovoz i dobar dio rujna, međutim domaćice se, da bi mogle ispeći bućnicu, snalaze tako što na ljeto naribaju buče i duboko ih smrznu za trenutak kad će peći bućnicu. Domaćinstvo koje ima dovoljno veliki hladionik s dosta mjesta u zamrzivaču napravi samo prvu fazu te delikatese – razvuče tijesto, nadjene ga i savije, pa sirovu bućnicu u plehu za pečenje duboko smrzne tako da poslije preostaje samo pleh iz zamrzivača premjestiti u pećnicu… Ma koliko bila fina i takva smrznuta pa naknadno pečena, ipak je od nje bolja ona složena od svježih tek ubranih buča i odmah pečena.

Milan Kladnički (desno), kojega mnogi pamte kao glazbenika u zagorskom sastavu Lepi cajti, sad je u segmentu turizma – zaposlen je u Turističkoj zajednici područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela. Lijevo na slici jechef Branko Čukelj, Zagorec, dakako, naš znani kuhar, kadar još hotela Intercontinental Zagreb, u posljednje vrijeme zaposlen u zagrebačkom Sheratonu 

                Zagorci se nadaju da bi nakon što im je već nekoliko jela zaštićeno i na razini EU sad na red za takvu zaštitu mogla doći i bučnica. Marljivi su u njenu propagiranju prema široj publici i eto već petu godinu zaredom pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Krapinsko–zagorske županije i Hrvatske turističke zajednice a u organizaciji Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, priređuju u Kumrovcu, Desiniću i Zagorskim Selima – svake godine drugdje – Bučnicu-fest.

Pobjednik u natjecanju u pravljenju bućnica ove je godine Bistro Hostel Kumrovec iz Kumrovca

Bučnica-fest je gospodarska, turistička i edukativna manifestacija, riječ je o festivalu bućnice odnosno prodajnoj izložbi bućnice ali i drugih domaćih proizvoda, kao i natjecanju u pripremanju bućnice, kaže Milan Kladnički, ispred TZ Kumrovec i okolnih mjesta zadužen da operativno orgnizira priredbu.

Uz ponudu i degustaciju bućnica i izložbu i sajam raznih domaćih proizvoda na manifestaciji se priređuju i edukativne radionice u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, primjerice demonstracije upravo izrade bučnice, voditeljica sada u Zagorskim Selima bila je Ana Žnidarec, zatim igraonica za djecu, organiziraju se i prigodna ugostiteljska ponuda. Manifestacija je pokrenuta sa ciljem promocije zagorske tradicionalne kuhinje, buče kao vrhunske namirnice i proizvoda od buča, ali i s ciljem promidžbe općenito turističke ponude općina Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela.

Ove godine u izboru za najbolju bućnicu, sudjelovalo je 12 natjecatelja: Hostel Kumrovec, Villa Zelenjak-Ventek, Grešna gorica, OPG Pri Brozu, Gostionica Kod Starog, Seoski turizam Šumak, Slastice Tri užitka, Vinotočje-izletište Hajduk, Gostilna Kunst iz Bistrice na slovenskoj strani Sutle, Sveta Katarina-dom za starije, Obiteljski dom za starije i nemoćne Ivić, i Agroturizam Zaboky selo. Prema odluci ocjenjivačkog suda u sastavu: Branko Čukelj zatim Ankica Vinković i Martina Geršak, priznanje Zlatna buča 2019 za najbolju bućnicu dobio je Hostel Kumrovec.

Bućnice hostela Kumrovec te znanog izletišta Zelenjak-Ventek između Klanjca i Kumrovca, kod spomenika himni Lijepa naša, kao i one od znanog izletišta Grešna gorica planule su u tili čas.

Žiri: chef Branko Čukelj, Ankica Vinković i Martina Geršak, te voditelj kroz program Hrvoje Hrbud

Bućnica Zelenjak-Ventek

Iz oroslavske kućne radionice, za prste oblizati: Anka Zrinski – bućnica, te Verica Ljubić – strepa

Bučino ulje, namazi od mljevene bučine koštice I bučina ulja, te različita brašna (heljda, pir, kukuruz…) proizvođača Sinkovića iz Bedekovčine

Manifestacija je bila odlično posjećena i sve ponuđene bućnice začas su se rasprodale. Sljedeće godine, Bučnica-fest bit će posljednje nedjelje kolovoza u Kumrovcu. ♣

Kaj su jeli naši stari?…

39.VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA – Kraj kolovoza/početak rujna već nekoliko desetljeća vezani su za kulinarsko-turističku manifestaciju Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu. Ove godine, u organizaciji Turističke zajednice općine Vrbovec i pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Hrvatske turističke zajednice i Grada Vrbovca 39. Izdanje priredbe odvijalo se od 23. do 25. kolovoza. Najavljeni su bili bogat ne samo gastronomski nego i bogat kulturno-umjetnički i zabavni pa i sportski program, predviđeni su bili i sadržaji za mališane.

Vrbovec: pera, savijače od sira, gibanice

Zima će brzo…. Pod budnim okom urednika Radio Martina Borivoja Zimonje već u kolovozu se, eto, topi špek za mast i za čvarke. U posljednje vrijeme dobro stisnuti prhki čvarci su postali (s pravom, hvala Bogu i nešto naše fino domaće i zdravo u tom segmentu!) jako popularna grckalica kroz cijelu godinu. Ipak, s nestrpljenjem se svake godine čeka 29. 11., nekad dvostruki praznik – Republike i kolinja, a danas praznik, no samo, kolinja!

Kak su hodali naši stari? Na visokoj nozi? Ovi poslužitelji na svoj su način najavili 23. nacionalno prvenstvo sommeliera Hrvatske 25. i 26. studenoga 2019, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba

Davor Dretar Drele, glumac i tv-voditelj, u ulozi u kakvoj ga malo tko, ili nitko, još ne ponaje – kao pečenjar. U Vrbovcu je sa suprugom imao štand na kojemu je nudio finog pohanog piceka, vruču čuču, prženi krumpir, pohani luk i, zamislite – vodu odnosno sokove! Naznačene su bile i cijene slikanja s gazdom (50 kn) i s gazdaricom (neprocjenjivo)!

Središte Vrbovca po tradiciji zauzeli su štandovi s ponuđačima domaće prigotovljenih specijaliteta po starim receptima, poseban svoj dio imao je dakako i PIK Vrbovec sa svojim mesnim proizvodima, na velikoj i središnjoj pozornici izmjenjivali su se glazebni sastavi i solisti, kao glavni su predstavljeni Hladno pivo, Jelena Rozga i grupa Vigor, u sportskome dijelu najviše se zabave očekivalo na Gradskom stadionu na utakmici Debelih i Mršavih. Lijep dan privukao je brojne posjetitelje, što je pozitivno, međutim nužno je upitati kako to da je ove godine bilo manje štandova na kojima su se nudila stara jela, konkretno prostor kod Press Centra i nedaleko od glavn pozornice koji je prijašnjih godina bio pun s izlagačima jela sada je bio parkiralište… (Marko Čolić)    ♣

Delikatese: choco, choco

MUZEJ ČOKOLADE U ZAGREBU – Vijest za ljubitelje čokse: potkraj listopada ove godine trebao bi se u Zagrebu otvoriti Muzej čokolade! Tako će se glavni grad Lijepe naše priključiti gradovima u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Španjolskog gdje takvi muzeji već postoje. Muzej će biti smješten u središtu grada, najavljeno je u Varšavskoj ulici.

Zagrebački Muzej čokolade bit će mjesto gdje će se moći saznati štošta o početku nastanka te delikatese, o njenoj rasprostnanjenosti u svijetu, uporabi i potrošnji, kulturalnom aspektu. Zamišljeno je da program bude interaktivan tako da se kod posjetitelja uključe sva osjetila – vid, miris, dodir, te dakako i okus. U sklopu Muzeja predviđen je i butik s izborom najfinijih čokolada i čokoladnih proizvoda domaće, manufakturne produkcije.

S ovim muzejem Zagreb postaje turistički zanimljiviji, naime metropola ima nekoliko neobičnih muzeja, primjerice Muzej raskinutih veza, Muzej iluzija, Muzej gljiva… ♣

Imendani

PINOT NOIR DAY! – Imendani više nisu ograničeni na osobe i (tradicijska) imena dobivena pri rođenju, nego su eto prošireni i na – vinske sorte i vina… Upravo 18. kolovoza je, tako, određen da bude imendan sorte s nazivom Pinot Noir!

Svečanost u povodu Dana crnog pinota kod Tilije u dvorištu, s time da je Matjaž Lemut Tilia na sredini slike, u crnoj potkošulji.

Matjaž Lemut, koji je, nakon što je određeno vrijeme, prije dosta godina, radio u velikom podrumu Vipavska klet, osnovao vlastiti vinski posjed i nazvao ga Tilia Estate, u posljednje vrijeme otkako se silno zaljubio u crni pinot i počeo ga proizvoditi u četiri kastegorije, od bazne do one premium kakvoće i na zavidnoj razini, sve više kad govori o svom podrumu rabi izraz Hiža (modrog) pinota. S toliko strasti uzgaja i prerađuje spomenutu sortu da je odlučio u Vipavskome kraju gdje crni pinot malo tko spominje, svake godine organizirati promocijsko događanje vezano uz crni pinot.

Prije otprilike godinu dana bio sam u Vipavskoj dolini na prezentaciji rebule, vina u koje se tamošnji proizvođači, logično, najviše uzdaju jer je riječ o izvornom proizvodu toga dijela Slovenije, međutim sada me put u Vipavsku dolinu odveo radi – crnog pinota!

Nakon okupljanja i pozdravne riječi domaćina ispred Tilijina podruma pošlo se u vinograd, gdje je crnom pinotu u čast zasvirao muzički sastav četiri čelosa. U čast crnog pinota izvedena je u – francuska himna Marseljeza! U Vioavskom vinogorju je inače zasad crnim pinotom zasađeno ukupno nekih 30 hektara površine. Od toga 6,5 hektara pripada Matjazu Lemutu Tiliji. Tilija inače ima 16 hektara svojih vinograda

Matjaž Lemut uz vinograd s pinotom crnim (modrim, kažu Slovenci), trsje je u sklopu imanja gdje su kuća u kojoj Lemut živi i vinski podrum Tilia. Iz toga vinograda su dva najbolja Tilijina vina – Pinot noir Estate i Pinot noir White label, ovaj drugi na tržištu uvijek iz berbe godinu dana nakon Pinota Estate, sad mu je aktualno godište 2016. Bazno vino je Pinot noir Vipava Valley, od grožđa većma iz mlađih nasada iz raznih Tilijinih vinograda. Stepenica iznad je Pinot noir cru Merljaki, iz vinograda nazvanog Merljaki u donjemu dijelu Vipavske doline i 15 km udaljenom od imanja Tilija. Trsje je u podnožju Fajtovog brda na lapornatom platou iznad rijeke Vipave. Matjaž Lemut kaže: Vipavska dolina vrlo je zanimljiva s vinogradarskog stanovišta jer unutar svoje 40-kilometarske dužine ima brojne položaje i mikropoložaje na različitim nadmorskoim visinama i s različitim tlima koji se mogu izdvojiti kao vrlo posebni i koji enologu omogućavaju da se vrlo kreativno igra u stvaranju svakog pojedinog vina. Primijetio sam da u Vipavskoj dolini pinot crni voli i pozicije na manjim visinama, tu on uspijeva očuvati lijepu svježinu i razviti finu aromatiku… Lemut je inače konzultant u feričanačkom Feravinu, pa eto nekako očekujemo da to što čini za pinot crni (sorta) i crni pinot (vino) u Vipavskoj dolini u određenoj mjeri u Feričancima učini s frankovkom, sortom također velikih mogućnosti

Za subotu 17. kolovoza, u predvečerje međunarodnog praznika posvećenog sorti pinot crni, Tilia Estate – Hiža pinotov pozvala je na poseban doživljaj, nazvan Poklonimo se crnom pinotu, a riječ je o druženju s nekoliko vipavskih proizvođača vina od toga kultivara, konkretno to su, uz Matjaža Lemuta, vlasnika Tilija Estatea, još Burja, Saksida, Pasji rep.

S proslavom crnog pinota u subotu sredinom kolovoza stvar nije završila za ovu godinu: u želji da se poveća prepoznatljivost crnoga pinota i da se valjano predstavi proizvodnja toga vina u Sloveniji, TILIA Estate udružila je snage s luksuznim hotelom i restoranom Kendov dvorac i s Kofein Dizajnom radi organizacije prvog Festivala i Master classa u Sloveniji i jugoistočnoj Europi u čast modrom pinotu. Ovogodišnje izdanje priredbe, Modri – Les Noirs. drugo do sada, odvijat će se 19. i 20. listopada u Kendovom dvorcu u Idriji.

Uvečer je u vinskom podrumu Tilia Estate u Dobravlju bio mali festival crnog pinota iz Vipavske doline i Goriških brda. Uz domaćina Tiliju, s vinm od pinota crnoga su se predstavili proizvođači Bjana (pjenušci!), posestvo Burja Primož Lavrenčič, zatim Jamšek, Saksida, Benčina, Čuk, Pasji rep. Sva vina bezgrešna, ipak uz Tilijine crne pinote Mrzljaki 2017, Estate 2017 White Label 2016 najviše su mi se dopala mirna crna vina od Burje (2017 (11 mjeseci dozrijevanja u velikoj bačvi), od Pasjeg repa (2017) kao i ružičasti pjenušci Bjana

U Sloveniji, gdje se godišnja konzumacija vina, veli enolog Lemut, kreće oko 40 litara po stanovniku, posađene su 53 vinske sorte, od toga 17 je crvenih. A jedna od tih 17 je i pinot crni. To je prastara sorta koja, da bi pokazala sve svoje čari, traži vještog, predanog pedantnog kreativnoga vinogradara i vinara. Modri pinot je, smatraju neki, najromantičnije vino. Vipavska dolina je drugo je najveće vinogorje u Sloveniji, po veličini se ne razlikuje mnogo od svjetski znane vinske doline Napa u Kaliforniji. U Vipavskoj dolini, gdje je dva i pol puta više padalina nego u Londonu i gdje istodobno bude i triput više sunčanih dana nego u Londonu, pinot crni posađen je na  površini od 30 hektara.

________________________

Sorte: pinot crni

NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA – Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Biser Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime, koji je kompliciran za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni: s njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili pinot sivi, pinot meunier (mlinarski), potom lovrijenac (zvan i St.Laurent) i auxerrois, a od pinota sivoga nastao je pinot bijeli. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg područja, a u novije vrijeme dosta se sadio i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za pinot crni su pinot noir, Blauerspätburgunder, klevner, pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni. Crtež: Greta Turković

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, s predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan morillon noir (inače, u Austriji se danas za chardonnay kaže i morillon), a prvi opis vina s nazivom pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

U Burgundiji se dugo vremena od pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te u Badenu, gdje je zasađeno 2/3 od ukupne površine pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe. U SAD područje znano po dobrom crnom pinotu je Oregon.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i duže sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Pinot noir – čaša

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. cabernet sauvignona, merlota, syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo…), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije nužno s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti fini sočan pršut primrskoga tipa, niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a poslužite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. (Željko Suhadolnik – ©) ■

Odličan, sočan pršut vlastite proizvodnje rezao je kod Tilije na festivalu crnog pinota mesar-pršutar Jordan Cigoj iz Črniča između Ajdovščine i Nove Gorice

_________________________

Za pinot crni kažu da je vrlo temperamentna vinska sorta, dosta komplicirana za uzgoj, međutim njeno vino bude vrlo kompleksno, tanini lijepo zaobljeni tako da ga se u svijetu smatra najhedonističkijom kapljicom pa iz toga proizlazi da ako je neki kultivar zavrijedio imati imendan ili svoj nacionalni odnosno internacionalni dan (zar nam baš toliko treba izlika za gutljaj??!!!), to je svakako pinot crni, porijeklom iz francuske Burgundije.

Evo, u nastavku, koje je datume zablježilo izdanje Wine Folly kao (međunarodni) Dan vina odnosno Dane nekih glasovitih svjetskih sorata, uz svaki taj vinski praznik ja dodajem ljudska imena koja sam uz dotičan datum pronašao u godišnjem kalendaru. Kao rezultat toga može biti nekoliko opcija: ako datum-praznik vina odnosno pojedine sorte ne prati vaše ime, tada se opustiti više puta, dakle na imendan/nazivdan sorte/vina i onda još, posebno, na vlastiti imendan, a ako se datumi poklapaju, tada toga dana – udvostručiti intenzitet slavlja.

Vinski imendani u tekućoj godini,  koja zbog njih postaje još tekućija, počinju 3. ožujka, tada je National Mulled Wine Day odnosno nacionalni Dan kuhanog vina(s puno mirodija u njemu). Toga dana slavljenici su Kunigunda, Marin, Kamilo. Zatim:  International Malbec Day je 17. travnja, toga pak dana čestitke primaju Rudolf i Šimun. Dana 24. travnja je National Sauvignon Blanc Day,  čestitari dolaze Vjeri i Vjeranu. National Moscato Day je 9. svibnja, a to je imendan za Mimu i Beatu. A Chardonnay, te Anselmo i Goran u prvom su planu 21. svibnja. Potom: National Wine Day – dakle praznik vina općenito, je 25. svibnja, dan kad svoje imendane slave Andrija i Dubravko. I nije to sve – National Rosé Wine Day pada na 11. lipnja, a to su imendani Borne i Jolande. National Albariño Day je 1. kolovoza, kad goste primaju Alfons, Vjera, Nada. Dan bijelog vina – International White Wine Day (spominju se kultivari moslavac/furmint, assyrtico, viognier, inzolia, albarino, arinto, ribolla gialla i semillon) slavi se 4. kolovoza, imena istaknuta u kalendaru na taj datum su Ivan, Justin. Ponavljam: National Pinot Noir Day je, 18. kolovoza, imendane tada imaju Jelena i Jelka. A 3. rujna kad se inače vesele Grgur i Gordana, na redu je Cabernet Day. International Grenache Day poklapa se s imendanom Dolores, a to je 15. rujna. Početkom listopada, konkretno 5.10., kad su imendani Placida, Miodraga i Faustine, svjetski je dan Vranca. Stigli smo tako do prve polovice studenoga: International Merlot Day predviđen je za 7. studenoga, na imendane Anđelka i Zdenke.  Ima i još: International Tempranillo Day začas je nakon merlota, konkretno to je 12. studenoga, kad su Emilijan, Milijan, Milan. Samo tri dana poslije je National Zinfandel Day ili Nacionalni Dan crljenka, tribidraga, spomenutog datuma imendane slave Albert, Berto, Leopold.

Godina, kako i priliči, završava s mjehurićima naime 31. prosinca je Champagne Day (odnosi se ne samo na šampanjce nego i na druge pjenušce).  Silvestar, Silvije i Melanija praznuju na tri kolosijeka: na svoje imendane, na Dan pjenušaca i na ispraćaju Stare godine!

Hoćemo li dočekati da se odredi i imendan odnosno međunarodni dan našeg plavca maloga? ♣

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL –  XXL) CHARDONNAY LAŠKOVEC 2017 – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu/fermentation in a wood container – odmah po završenom malolaktičkom vrenju prebačeno iz barriquea u veliku bačvu/immediately after the malolactic fermentation moved from the barrique to the big barrel  • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne  ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% ■ VINO je/WINE is: Moćno, puno, kompleksno, drvo lijepo uklopljeno, vrlo živo, donekle kremasto, skladno i elegantno, u ustima traje, s vremenom će svakako postajati bolje / Powerfull, complex, wood nicely incorporated, very vivid, somewhat creamy, harmonouius and elegant, long lasting th the mouth ■ SERVIS: ⇗ • • 14  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  – velika/big one  –  tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2015 – POSAVEC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: rizling rajnski ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp/quality with the origine • suho/dry • 12,0 vol%, ■ VINO je/WINE is:  čisto, vrlo ugodno, uravnoteženo, zrelo a  i s još lijepom svježinom, s naznakom sorte, finiš blago gorkast, rekao bih da je bolje tako nego da je slatkast/clean, nice-drinking, harmonious, mature and still with good freshness, on the riesling path, finish a bit bittery but perhaps it is better like this then if it were sweety ■ SERVIS:  ⇑ • 12   ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2017– Boris M. VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Dingač ZOI • suho/dry • 15,5 vol% ■ VINO je/WINE is: u skladu sa sortom i podnebljem, vrlo toplo, unatoč zamjetnom taninu dosta zaobljeno, pozicija Dingač može pokazati i više/according to the variety and the area of the birth, quite rounded although the present tannin, the Dingač position could show more ■ SERVIS:  ⇗  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MARE POSTUP 2013 – MRGUDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 16,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno/from the points of esthetics and marketing OK ■ VINO je/WINE is: višeslojno, snažnoga tijela, na kolosijeku sorte, obvezno ga konzumirati uz hranu. Dobro ga je prije uporabe dekantirati da se ublaži nota starine. Na nosu je s balzamskim notama, mirisom u pravcu suhih šljiva, začina, u ustima vruće (alkohol jako grije), oprezno s pićem /complex, fullbodied, showing it’s variety, bouquet  balsamic, with much dried plums, spices. Before drinking it would be good to decant the wine in order to aerate it. In the mouth very hot, to be consumed with meal.  ■ SERVIS:  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SANTA ELENA 2016 crno – Klaudio IPŠA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sveta Jelena/Santa Elena • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 420 m • tlo/soil:  flish • sorta/variety: refošk, merlot (50:50 %) • loze stare/vines old: 8 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: nešto kasnija) – izbor grozdova/a in a way late – selection of grapes ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u inoksu, kvasci vlastiti, maksimalna temperature 22 stupnja Celzija/maceration (skin contact) & fermentation in stainless steel, yeasts indigenous, maximal temperature up to the 22 degrees Celsius: 30 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc, new and used: 16 mjeseci/months • na kvascu/on the lees • godina dana u butelji/one year in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno, elegantno/nice, elegant ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, puno, toplo, skladno, s lijepom voćnosti, slano, dugo traje/complex, mineral, nice fruity, fullbodied, warm, harmonious, salty, long lasting in the mouth ■ SERVIS: ⇗  •    • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

 Santa Elena bijelo 2017 na tržište će pomalo krenuti oko Nove godine.  Nekako istodobno na tržište će izaći i Santa Elena crno 2017.

S police Galerije vina MIVA

CAPE MENTELLE WINERY – Vinariju Cape Mentelle u vinorodnom području Margaret River u Zapadnoj Australiji osnovala  su 1970. braća Hohnen. S početnih 16 hektara, posjed je narastao na današnjih 150 ha. Imanje je u sklopu Estates & Wines, u vlasništvu grupacije LVMH. Direktor je Cameron Murphy a tehnički direktor Frédérique Perrin Parker.

Utjecaj strujanja svježeg zraka s mora i kvaliteta tla omogućavaju uspješan uzgoj mnogih sorata, konkretno u slučaju Vinarije Cape Mentelle to su merlot, sauvignon blanc, chardonnay, syrah, zinfandel/crljenak, cabernet franc, cabernet sauvignon. Paradni konj ili vino-ikona, odnosno kako bi Englezi i Amerikanci rekli flagship vinarije Cape Mentelle je vino cabernet sauvignon. Kad se za neko vino rabe netom spomenuta tri izraza podrazumijeva se da je ono iznimne kakvoće, da je od sorte dovoljno rasprostranjene na nekom području te da je riječ o sorti koja je u stanju svojim specifičnim organoleptičkim izričajem ponuditi vrh onoga što je ta neka sredina kadra dati, dakle da vino dostojno predstavljaa područje.

A upravo to je Cape Mentelle Cabernet Sauvignon, koji je u cijenjenoj Langtonovoj klasifikaciji uvršten je u grupu izvanrednih vina i koji je dva puta osvajao najprestižniju nagradu u Australiji  – Jimmy Watson Memorial Trophy.

Butelje Cape Mentelle na polici Galerije vina Miva

Za ovo se vino koristi grožđe s najstarijih loza u posjedu vinarije. U obradi vinograda ne rabe se umjetna gnojiva ni pesticidi, što se tiče berbe ona je ručna a obavlja se i posebna, stroga selekcija grožđa. Sve to da se, uz postizanje jakog sortnog potpisa cabernet sauvignona, dopusti i cijelome terroiru da ostavi snažnan utisak.

Cloudy Bay

CLOUDY BAY – Cloudy Bay vrlo vjerojatno je na svijetu najpoznatija novozelandska vinarija. Nalazi se u vinorodnom području Marborough. Utemeljena je 1985, kao jedan od porvih pet podruma u tome dijelu Novog Zelanda.

Posebno jednom vinu Cloudy Baya pripada najveći dio zasluge za tu svjetsku slavu, a to je sauvignon blanc. Teško bi bilo pobrojiti sve nagrade koje je to vino osvojilo…. A publika je sjajno prihvatila i crnjak od pinota crnoga…

Danas se eto u svim dijelovima svijeta može čuti da je Cloudy Bay Sauvignon blanc jedan od najuspješnijih novosvjetskih sauvignona.

Kada ovakvu slavu postigne vinarija osnovana ne baš tako davne 1985. jasno je da jedino kvaliteta može stajati iza toga. Vinariju je inače osnovao David Hohnen, jedan od tri brata Hohnen koji su osnovali i Cape Mentelle Winery.

Interesantno kod ove vinarije je da ona promovira ne samo svoja vina nego i stil života. Pod time se misli ne samo na odnos prema prirodi i na ekologiju. Cloudy Bay pričati će uvelike o tome kako da optimalno uživate za stolom, ponudit će savjete u kojim je prigodama koje njihovo vino najbolje poslužiti, uz koja jela i na kojoj temperaturi je koje najbolje piti, ponudit će pribor za otvaranje i serviranje vina dizajniran upravo za Cloudy Bay, pa čak i – parfeme i miomirise kako ih preporučuje Cloudy Bay. ♣

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES        

Zuti plavec 2005 – Šember!

S PROŠLOŠĆU ZA BUDUĆNOST – Muškat Mme Mathias s početka ovog stoljeća i trećeg tisućljeća! Od loza starih oko 70 godina, grožđe je vinificirano uz kraću maceraciju (slično onome kako se nekad radilo u našim krajevima!) ali ne i s ciljem dobivanja danas popularnog tzv. orange-vina, vino još od prije nekoliko godina kad sam ga slučajno kušao kod plešivičke vinogradarsko-vinske obitelji Šember, pamtim ne kao – kako bi naziv možda sugerirao – aromatični slatkiš nego kao suho, moćno, s 15 vol % alkohola, impresivno, upravo ovih dana na ponovnom kušanju pokazalo se još uvijek izvrsno očuvanime. Drugo osobito ugodno iznenađenje za nekoga tko nije imao i nema osobito povjerenje u samostalno vino od sorte plavec žuti i tko nije imao prigodu kušati s brigom napravljeni nešto stariji žuti plavec: stara sorta bogata kiselinama i rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u sjeveroistočnoj Sloveniji uz hrvatsku granicu a koju su u posljednje vrijeme naši vinari otkrili kao odličan osvježavajući dodatak drugim sortama, posebice u produkciji pjenušaca, u eno-interpretaciji (vrlo kratka maceracija) Zdenka Šembera još daleke 2005. godine, zablistala je u vinu također ovih dana na kušanju kod Šemberovih, doista zlatnim sjajem (…loza se tiho i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista vinom što u čaši blista! – Miroslav Krleža!)!

Ugodno iznenađenje, nakon 14 godina: Žuti plavec 2005 – Šember. Kod Zdenka Šembera još zanimljivosti: rajnski rizlinzi macerirani od mjesec do najviše dva u drvenoj kaci, te također ne s ciljem proizvodnje jantarnog vina (to on radi s dugim maceracijama u amfori): sad je aktualno vino iz berbe 2017, ali Zdenko od rajnskoga ima takav tip vina i iz  2011. u odličnoj kondiciji!

Dakle, plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember, uvjerio sam se u nekoliko navrata u to, umije proizvesti visoke specifičnosti te i očuvati vina kroz godine i godine. Zasad međutim još nedovoljno razmišlja – šteta! – o tome da bi i njegovi eno-uradci iz dalje prošlosti mogli za kupovinu i kušanje zanimati ljubitelje vina – SADA i u BUDUĆNOSTI!

Nedavna degustacija kod Zdenka i Nikole Šembera (stoje), uz domaćine su zagrebački ugostitelji Krešimir Šesnić, sommelier i voditelj bistroa Fino & Vino na Kaptolu, te Boris Orašanin, vlasnik lijepog restorana Trilogija kod zagrebačkih Kamenitih vratiju. Mogućnosti za vinska radionice s posebnim Bakhovim uzorcima postoje u oba lokala                                               SuČ 08.2019

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/Opening hours: pon/mon-sub/sat /12-23

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ⦁ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

 

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca!

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATAVeliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.