SVIJET u CASI – 03.2002. – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Svijet danas: samo – ne daj Bože da netko kihne!… / The world today. Good save us from a single sneeze!…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Zagreb, siloviti početak ožujka 2022: BLITZKRIEG SA SVIH STRANA… – Esplanade: MALVAZIJA en PRIMEUR / Lauba  i Dubrovnik: VINART  GRAND & PETIT TASTING  / MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK ⦁ Academia  bar café za Dan žena: PERŠURIĆEVA PJENUŠAVA ISTRA ⦁ INDIJAN i… PELJEŠKI VINOGRADAR VINA PALIHNIĆ  ⦁ PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU i GRAND TASTING u BEOGRADU ⦁ Eno-gastro VIP event: KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA, UGOSTITELJSTVU / Šampionska kulinova seka BELJA  ⦁ Zagreb International: VinMarKon o VINSKOM TURIZMU u HRVATSKOJ ⦁ Le vin: côté intellectuel:  APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS  LES CEPAGES FRANÇAIS  ⦁  Zagreb, kak imam te rad: GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA PASTRVA ⦁ Bakho u digitalnoj eri:  BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO VINSKO POGLAVLJE ⦁ Puna sezona ocjenjivanja: DWWA, MUNDUS, IWSC, te CMB… MOŽDA USKORO i u – NAŠOJ ISTRI! ⦁ Uz kraj ožujka i početak travnja – proljeće na tanjuru: IZ KORIZME u PARIŠKI ŠIK le BISTRO! / Dašak orijenta: VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA  ⦁ Život piše romane: MIKEOVIH ZAVIDNIH 99!

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2022 – BUYING GUIDE_____

Zagreb, početak ožujka 2022.

BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…

Ožujak 2022. u Metropoli startao je s rijetkom, nevjerojatnom žestinom, nedostajao nam je još samo kakav novi potres klasične vrste! Cijelog prvog tjedna bombardiralo je sa svih strana i po raznim lokacijama: maltene polarna hladnoća, marčane bure, ponešto snijega, stigla je čak i prijetnja nuklearnim oružjem, bili su tu En Primeur istarske malvazije i nekih sjeverno-hrvatskih vina u Esplanadi, konferencija o vinskom turizmu VinMarKon u Internationalu, Vinart Grand & Petit tasting te radionice, u Dubrovniku i u Laubi…

Početak EN PRIMEUR, s malvazijama: Vinski vitezovi RH u punoj spremi

U znaku corone; da je barem riječ bila o ovoj Coroni Grande na slici! ⦁ Desno: Iskusni istarski kralj tartufa Giancarlo Zigante donio je, uz novu mladu malvaziju, i glasovitu gljivu – da se DEČKI dobro pripreme i za napad i za obranu… (Marko Čolić)

Vinart radionice: Makedonski vranci na prvoj liniji fronte, prezentira ih Igor Luković (stoji) iz Beograda. Najbolji dojam ostavili su Vranec Instinct Black Label 2019 kuće Puklavec, zatim Barovo red 2019 (pola vranca, pola plavca maloga), Vranec reserve 2017 Sopot, Terroir Vranec Grand Reserva 2018 Chateau Kamnik i A’giupka 2015 od Bovina, a među njima kao najiskreniji (bez utjecaja bačve kao poboljšivača) pokazao se Instinct Black Label 2019 Puklavec, kojega je kreirao enolog Dane Jovanov Hermes jr, slikom se,kao predsjednik žirija, javio sa značajnog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini spring 2022 (suhiucasi)

Sa Sicilije nam je s vinom stigla, preko vlasnika Diega Planete, svjetski znana kuća Planeta, i preko uvoznika u Hrvatsku tvrtke MIVA. Radionica s nazivom Veduta sicilijanskog vinarstva, kapljica s područja Menfi, Noto, Etna i Capo Milazzo, vinogradi uz Etnu na visinama i do 700 metara, sorte Creccanico, Nero d’Avola, Carricante, Nerello mascarese, Mamertino, od internacionalnih Chardonnay. Uz Chardonnay 2020 najviše su mi se dopali Planeta Santa Cecilia 2018 i Planeta Mamertino 2017. Na Siciliji je 98.000 ha vinograda, 14 posto ih je u ravnici, 62 posto na brdašcima a 24 posto visoko na brdu. Oko 80 posto je domaćih sorata, 64 posto je bijelih i 36 posto crnih, najraširenija sorta je Nero d’Avola, slijede Grillo, Syrah, Chardonnay, Merlot, Grecanico i Nerelo Mascalese. Na slici smo, uz Diega Planetu, Ksenija Vrabec WoW, influencerica Andrea Pančur, Tomislav Tuđen iz MIVA-e i Željko Suhadolnik suhiučaši Svijet u čaši

U subotu uvečer u Laubi je na inicijativu krašićke kraljice Mare i njena supruga Josepha-Stephanea nakon uvjerljivog otvaranja crvene vatre iz kanona Cardinal Magnum iz Doline kardinala, ipak došlo do smirivanja pa je vrijeme kroz noć iskorišteno za opću evakuaciju ljudi kućama, međutim spokoj nije dugo trajao, već sljedećeg popodneva, dakle u nedjelju (bitke ne vode računa o tome je li radni dan ili praznik!) raketiranje je nastavljeno u samom središtu glavnoga grada na poziciji simboličnog naziva Napredak, projektili tipa Crvik, od lakšeg do teškog kalibra, stigli su iz dubrovačke okolice, preciznije iz Komaja i utvrde gospara Andra i Petra Crvika.

Vinart se pokazao kao multi-izražajna manifestacija, riječ je tu i o – reviji ljepote! (Marko Čolić)

I kad se već u glavnome gradu očekivao napokon ipak duži predah, najavljeni su za Zagreb i s adrese u znakovitoj Radničkoj ulici – Academije blizu Gradske plinare a pod zapovjedništvom PUKovnika Tomislava Stiplošeka novi specifični pucnjevi čepnim projektilima snažnog dometa tipa DIAM, s, kao posljedicom, poplavom jako ohlađenog zamamnog vibrantnog tekućeg preparata punog ugljikova dioksida, projektiranog od strane uspješnih kreatorica Ane i Katarine Peršurić i realiziranog u njihovim laboratorijima, po navodima obavještajnih službi smještenima vrlo strateški u istarskim mjestima Bačva i Peršurići… Ali ni s datumom 8. ožujka i po završetku osmomartovske perlajuće ofenzive šarmantnih sestara duže općenito mirovanje nije se činilo izglednime…

Lijepi pregled uradaka pod etiketom Zagorski bregi! Kad već prema javnosti dosad o tome projektu nije inicijalno bilo neke osobite komunikacije od strane udruge Vino Zagorje koja je odlučila izaći s navedenom markom zagorskih bijelih vina svježijeg tipa, posjetitelji radionice mogli su vidjeti i osjetiti o kojim je sortama, alkoholima i o kojoj organoleptici tu riječ. Za one koji nisu bili na radionici evo onog najosnovnijega: sorte Silvanac zeleni, Kraljevina, Ranfol, Moslavac, Graševina, Chardonnay, Pinot bijeli, Veltlinac crveni, Kerner, Plavec žuti, Manzoni, razne stare beline, u iznimnim slučajevima u manjoj mjeri rabljeni su i aromatični Sauvignon bijeli i Muškat žuti. Alkoholi: između 11 i 12 vol %. Berba uglavnom 2021, dva vina bila su iz 2020. Na slici dolje: Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje i nekoliko proizvoiđača – Boris Vuglec, Boris Drenški Bodren i Dubravko Žerjavić (suhiucasi)

SEDMI VINART: GRAND & PETIT TASTINGS – Nakon Vinartova četiri uvodna dana i 24 rasprodane vinske radionice uslijedilo je veliko finale manifestacije, najprije s Petit tastingom u hotelu Dubrovnik pa potom i s Grand Tastingom u Laubi. Riječ je o dva dana druženja, kušanja dobro poznatih etiketa i ponekog iznenađenja o kojem se još mjesecima poslije priča.

Uz niz uobičajeno vrhunskih radionica prije samog festivala, Vinartova ekipa organizirala je ove godine i eksluzivno kušanje Vinart Petit Tasting (sjajna ideja!) odnosno degustaciju arhivskih vina osobito visoke vrijednosti, možda bi se mogao upotrijebiti izraz  remek-djela hrvatskih vinara, prva grupa obuhvatila je kapljicu staru od uglavnom deset do 15 godina, većma su to bila vina kojih više nema na tržištu a jedva da se još i koja butelja nađe u podrumu proizvođača, u drugoj grupi izašlo se s vinima kolekcionarske vrijednosti, sada u starosti od tri do gotovo šest godina.

Petit Tasting arhiva – Moreno Coronica, istarska legenda s Gran Teranom 2011, te Korčulanin Luka Krajančić s Pošipom 2011 sur lie. Vinart je uplovio i u luku glamoura, za vinarima se trčalo da bi se s njima i fotografiralo: Luka Krajančić svako malo pozirao je za suvenir-snimku s obožavateljima (Marko Čolić)

U prvoj grupi Petit tasintga posjeiteljima su ponuđena sljedeća vina: Benvenuti Teran 2012; Bodren Triptih ledeno vino 2009; Boškinac Ocu 2015; Clai Brombonero 2013; Coronica Grand Teran 2011; Degrassi Terre Bianche Cuvée Rouge 2009; Galić Crno 9 2013; Iločki podrumi Graševina Velika berba 2011; Jakob Cuvee J 2013; Karaman Prošek malvasija dubrovačka 2007; Kiridžija Dingač 2012; Korak  Riesling 2011; Korta Katarina Plavac mali Reubens Reserve 2011; Kozlović Santa Lucia Malvazija 2011; Krajančić Sur lie 2011; Krauthaker Graševina Mitrovac; Kutjevo Graševina ledena berba 2009; Madirazza Dingač Grande Madirazza 2011; Matošević Alba Barrique 2006; Medea Punta Greca 2013;  Meneghetti Red 2010; Miloš Stagnum 2012; Petrač Cuvée 999 2012; Roxanich SuperIstrian  2012; Saints Hills Dingač 2011;  Stina Plavac mali Remek djelo 2011;  Šember Qvevri 2011; Štampar Pušipel ledena berba 2007; Tomac  Classic 2006; Voštinić Klasnić Arhiva 2012.

Petit Tasting, grupa Talents, s kapljicom koja tek s vremenom treba dosegnuti svoj vrhunac: Filip Baraka iz šibenskog područja prezentirao je svoj jako dobar Syrah Memento 2018, uz njega je, inače, na slici ¸Neven Vuina iz kaštelanskoga dijela naše obale znan po jako dobrome Crljenku Štafileo 2016, a, desno, Istranin Ivan Ipša u ovoj je prigodi ponudio izvrsnu Santa Elenu White 2017 makar osobno smatram da je svakako ovdje trebao istaknuti i jedno od najboljih vina cijele ovogodišnje Vinartove manifestacije – Santa Elena crno (refošk i merlot) 2018 (Marko Čolić)

Druga grupa – Talents tasting: Ante Sladić Lasina  2017; Antunović Jasna Chardonnay sur lie Grand Selection 2017; Baraka Syrah Memento 2018; Cmrečnjak Pušipel Xtreme 2016; Cossetto Andrea Prima luce 2018; Crna ovca Dingač 2019;  Crvik   Vilin ples 2016;  Damjanić Clemente bijeli 2017; Dom Kalebić Gaštald Dobričić 2018; Dvanajščak Kozol Sauvignon blanc Natura  2018;  Fakin Teran Il Primo  2015; Franković Korona Malvazija sur lie 2016;  Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Ipša Santa Elena White edition 2017; Jakopić Rajnski rizling 2016; Jakovac Traminac mirisavi 2019;  Jerković Trnjak Mračaj; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Kolarić Coletti Amfora Pinot grigio  2017;  Kopjar Sauvignon blanc 2019; Kos Anita Brut nature; Kosovec Škrlet Selekcija 2017;  Lagena  Škrlet Iconic 2019;  Lovrec Traminac mirisavi izborna berba bobica 2018; Markus Pepejuh 2016; Mežnarić Marvel Noir Old School Collection 2019; Mihalj Graševina 2020;  Milina Amfora 2015;  Pilato Malvazija sur lie 2015;  Rizman Tribidrag 2017; Senjković Tristeca pošip 2018; Testament Babić 2017; Tošić Cuvée Unique  2015;  Valenta Terre di paradiso Teran 2017; Veralda Ambra 2017

Ukupno je izlagalo 120 vinarija iz Hrvatske i 20 vinarija iz inozemstva.

Vinski ponos Hrvatske već godinama su vina hvarske kuće Zlatan otok obitelji Zlatana Plenkovića. I ovom prigodom oduševili su (očekivano!) Zlatan plavac Grand Select 2013 iz butelje i Zlatan plavac grand select 2011 magnum, Zlatan Syrah Grand Select 2016 magnum, Zlatan Crljenak Grand Select 2016 magnum, zatim uvjerljivo izvrstan je bio i Zlatan pošip reserve 2014 magnum (14,vol %), vrlo dobar i pjenušac Zlatan Bogdanuša brut 2017 ⦁ Ponos pak Srbije su vina Tri Morave reserve bijelo 2019 (od Tamjanike, mpc: 413 kuna za butelju!) i Tri Morave rezerva crno 2017 (od Prokupca i Cabernet franca, 24 mjeseca u francuskim hrastovim bačvama pola novima pola rabljenima, mpc: 469 kuna!) Aleksandra Temeta iz Jagodine u Šumadiji, područje Tri Morave. Aleksandar Temet kaže kako nema problema s plasmanom tih dvaju vina bogme pozamašnih cijena… (suhiucasi)

Dok vinari Gianfranco Kozlović i Vlado Krauthaker te novinar Željko Žutelija debatiraju o vremenu i strahuju od mogućih kasnih mrazeva u trsju, legendarni meteorology i prognostičar Ivan Čačić, službeno u mirovini, s veseljem se objeručke prigodno prihvatio novog posla, i, bogme – ide mu od ruku! Poseban razlog za veselje imao je istarski vinar Rino Prelac, koji je tog dana postao djedom! (suhiucasi)

Nakon kušanja pušipela i sauvignona kod Međimuraca Kocijana i Cmrečnjaka, ugledna gošća Vinarta Caroline Guilby MW prešla je za gotovo susjedni stol na – istarsku malvazju i istarski sauvignon kod Valtera Valente koji ju je lako nagovorio i na rajski teran Terre di Paradiso 2017 (Marko Čolić)

SMJENA GENERACIJA i – TRENERA: Za stolom obitelji Radovan iz Istre – relativno novo lice, ali kakvoća proizvoda uvijek konstantna! Bravo Radovani! Uz to što pomalo preuzima i vođenje podruma, tatu Franka i na sajmovima sve češće zamjenjuje sin Antonio. Desno: otac i sin Velikanovići s Plešivice. S njima je novi trener, odnosno eno-savjetnik. Riječ je o uspješnom slovenskom proizvođaču vina Matjažu Lemutu Tiliji iz Vipavske doline, koji je već više godina i sve do sada bio savjetnik prijatelju Ivanu Ergoviću oko Feravina (danas je to Enosofia), ovih dana došlo je do raskida poslovnog ali, moguće, i prijateljskog odnosa. Tilia je, inače, kod nas, već nekoliko godina savjetnik oko vina i kod obitelji Ipša iz Istre koja ima sjajnu i bijelu i crnu kapljicu. Vidjet ćmo kako će funkcionirati kod Velikanovićih (suhiucasi)

Josip Barundić iz Krašića ovaj put ne sa svojom Marom, kraljicom Doline kardinala, nego s – Jasnom Antunović, kraljicom vinskog Erduta! Nakon pjenušca dobrodošlice, na bazi sorte Manzoni, kušao se novitet iz podruma Barun – crni pinot Cardinal. Desno: debitant u javnosti u vinskome svijetu– Martin Tomac, sin Martine i Tomislava Tomca iz cijenjene vinsko-šampanjske kuće Tomac kod Jastrebarskog. Mladi školarac Martin, koji je već svladao dosta vještina u kontekstu proizvodnje Bakhova nektara sad usvaja i vještine vezane uz servis i plasman, a ima i od koga učiti, s njim na slici u Laubi je znani splitski sommelier Roko Bekavac (suhiucasi)

Vinart Grand Tasting, Lauba – pogled u dvoranu, atmosfera vrlo gužvovita (Marko Čolić)

Ovogodišnji sajam obilježio je, rečeno je iz službenih krugova, nikad veći broj posjetitelja iz struke ali, dodao bih tu, i posjetitelja općenito. Organizator je doveo i grupu inozemnih novinara kako bi se i stranci dobro upoznali s najboljim hrvatskim vinima, među gostima iz vana najopznatija je novinarka britanskog magazine Decanter Caroline Gilby. Po golemim gužvama u oba dana Grand tastinga već praktički na početku tj. odmah poslije 14 sati (radno vrijeme bilo je od podneva do 19 sati) vidjelo se da u nas postoji golemi broj vinoljubaca kao i to da se u našoj sredini jedva dočekalo ublažavanje anti-covid mjera, pa da ljudi sebi daju oduška. Lauba, realizirana, logično s obzirom na tip i veličinu dvorane, ne – kako je najavljeno – po konceptu sajma sa štandovima s unutarnjim prostorom za prihvat posjetitelja na ozbiljuniji posloivni razgovor, nego po konceptu festivala – stolić tik do stolića što omogućuje bitno veći broj izlagača – ovaj se put pokazala premalom za kvalitetan (poslovni) prijem tolikog broja posjetitelja, poklonika plemenite kapljice odjednom. Prizori u oba popodneva a posebice u subotu popodne ličili su na one znane nam iz Esplanade a to će reći da je bilo vrlo teško probiti se do izlagačkog stola pojedinog proizvođača i gotovo nemoguće ozbiljno poslovno razgovarati s njime tako da je priredba, reklamirana kao upravo poslovna manifestacija, dobila drukčiju konotaciju, upravo onakvu kakva se iz krugova profesionalaca i poslovnih ljudi vezanih uz vino na određeni način zamjeravala posljednjih godina na Vino.comu… ♣

MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK – U zvijezde među izlagačima na ovogodišnjem festivalu Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi svakako se može ubrojiti vinski posjed Andro Crvik iz Komaja u Konavlima a što ga u posljednje vrijeme, dakako uz asistenciju oca, s enološke i komercijalne strane vodi Petar Crvik, sin osnivača gospara Andra. I te kako zasluženo, neposredno nakon završetka festivala Petar Crvik dobio je još jedan termin za prezentaciju u Metropoli, ona je održana, za uži krug profesionalaca iz sektora vina, dan poslije masovke Grand Tastinga 2022.

Moćna konavoska veliko-kalibarska artiljerija Crvik s glavnim zapovjednikom Petrom Crvikom kojemu društvo ovdje rade Tomo Jakopović i Vjeko Madunić (Marko Colić)

Za to se pobrinuo Vjekoslav Madunić, donedavna inače spiker na Hrvatskom radiju a sada u mirovini, i u domaćem vinskom vrtlogu prilično aktivan kao prezenter biranih vinara i njihovih etiketa. Vino je očito u nas sada u velikoj modi i na višem nivou od onoga prije, i u novije vrijeme takvih prezentera s konstantnim događanjima u njihvoj režiji u Zagrebu je već više. Svakako treba istaknuti prof. Mariju Vukelić, koja se iskazuje na promidžbenoj i komercijalnoj bazi (prva za medije i poslovni svijet a druga za vinoljupce-hedoniste željne i užitka i znanja vezano uz eno-gastronomiju), a daje sebi dosta truda, uz to da osigura fine sadržaje na tanjuru i u čaši, i u približavanju/podučavanju naše publike stranim jezicima (posebice francuskome kao svojevrsnom sinonimu za eno-gastronomiju)… Već godinama nezaobilazan je u tom krugu prezentera i Tomislav Stiplošek, koji je sa svojim malim prednoćnim Vinskim razgovorima namijenjenima javnosti krenuo među prvima u ovu poslovnu avanturu,  a tu su i sommelier Tomo Jakopović iz Vinskog kluba i Irena Lučić iz udruge Vinopljupci… ona se okušala i u organizaciji konferencija na temu vinskog turizma u Lijepoj našoj…

No, da se vratim na obitelj Crvik, koja kroz vino i uz pomoć vina nastoji na više načina – s kapljicom što svojstvima u organoleptici dobro odražava zemljopisno područje i tradiciju življenja na prostoru na kojemu nastaje – promovirati svoj kraj. Glavni aduti kuće Crvik su Malvasija dubrovačka, specifična sorta iz velike obitelji malvazija (sinonimi su joj: Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Malvasia di Sardegna, Malvasia de Tenerife (Kanarski otoci), Malvasia de Sitges (Katalonija), Malvasia Candida (Madeira), Greco di Gerace (Calabria), te glavni crni kultivar naše Dalmacije Plavac mali. Kao na sortnu potporu iz svijeta Crvici su se oslonili na Merlot i Cabernet sauvignon. U skladu s orijentacijom Crvika na promidžbu vlastitoga, nazivi vina kuće Crvik tijesno su povezani s likom i djelom velikog Marina Držića!

Andro Crvik krenuo je u profesionalnu proizvodnju plemenite kapjice 1993. godinee. Prva tri hektara terena vinovom lozom zasađena su između 1995. i 1999. godine. Petar Crvik, kao četvrta generacija u obitelji, uključio se u sadnju novih tri hektara 2019. godine.

Petar Crvik – naglasak, kako je i logično, na Malvasiji dubrovačkoj (suhiucasi)

– Danas obrađujemo šest vlastitih hektara vinograda s ukupno nešto više od 25.000 trsova. Vinogradi su jednim dijelom na crvenici i u samom selu Komaji, a ostatak ih je na diluvijalnom tlu u polju te na padinama planine Snježnice, na nadmorskoim visinama od 50 do 150 metara. Pozicije su u Pjeran dolu, na Vlahotini, Bjelinama i Barama. Od kooperanata otkupljujemo grožđe s još 25.000 loza. Prodaja je odlična u Dubrovniku u elitnim restoranima, tamo ode i više od 80 naših količina, pet posto tržimo na kućnom pragu i još po pet posto plasiramo na ostatku jadranske obale i u Zagrebu. Logično je bilo da glavninu snaga usmjerimo na Malvasiju dubrovačku, pa to je sjajna sorta. Nekad davno vino od toga kultivara bilo je iznimno cijenjeno, toliko da se moglo plasirati maltene po bilo kako visokoj cijeni. U ono prijašnje davno vrijeme malvasija dubrovačka bila je slatka. Nastupilo je bilo, međutim, razdoblje kad joj se posvećivalo premalo pažnje i zamalo je iščezla. Srećom, u dovoljnom broju našli su se ljudi koji su krenuli u njenu revitalizaciju. Najprije je njome posađeno desetak hektara a nakon nekog vremena posađeno ih je još 10, za potrebe Dubrovačkih podruma. Onda je ponovno zapuštena, pa joj se ponvno počelo vraćati, jedan od najzaslužnijih za tu novu jaču sadnju je upravo tata Andro. Svoj značajan obol u novoj revitalizaciji dao je i Stanko Karaman.

Petar Crvik, koji je, inače, diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u Zagreb je u Laubu donio svoje Malvasiju dubrovačku Blasius 2019 (jantarna verzija; nazvana je Blasius po sv. Vlahu), maceracija je bila devet mjeseci, dozrijevanje u novim i rabljenim bačvama od po 500 litara), zatim Malvasiju dubrovačku Tezoro 2021 (24 sata maceracije na 20 stpnjeva Celziusovih), te od crnih vina Negromant merlot barrique 2018 (14,0 vol %), Vilin ples 2018 od Merlota, Plavca malog i Cabernet sauvignona te s pet posto Malvasije dubrovačke, dvije godine drvene bačve, 14,0 vol %), i Lorko merlot 2017 gran riserva (dvije godine bačve, 15,6 vol %), a na prezentaciju kod Madunića sve to ali još i Tezoro barrique 2018 magnum (50 posto vina dozrijevalo dvije godine u francuskim bačvicama, suho, 14,0 vol %), te Malvasiju dubrovačku 2007 Marin Držić (70 posto vina bilo je na maceraciji i na fermentaciji divljim kvascima a 30 posto vina je rađeno na klasičan način. Najbolji dojam ostavila su vina Marin Držić 2007, Tezoro barrique magnum 2018, Lorko 2017 i Vilin ples 2018. Za još detalja – pogledati Potrošački putokaz na kraju Kronike! ♣

MISAL, CILJANO NA DAN ŽENA! – Iako su, s obzirom da već godinama s uspjehom vode šampanjsku kuću što ju je svojedobno u istarskom mjestu Peršurići kod Poreča utemeljio njihov na žalost prerano otišli otac Đordano, i te kako zavrijedile biti prisutne i na Grand Tastingu, Ana i Katarina Peršurić odlučile su se za javni nastup uživo u Zagrebu na drugi datum i na drugoj lokaciji, točnije za utorak 8. marta, na Dan žena, praznik malo poslije Vinartova Grand Tastinga u Laubi. Bile su zvijezde prigodnog programa Razgovor sa… u organizaciji Tomislava Stiplošeka.

Gošće u Vinskom razgovorima Tomislava Stiplošeka – sestre Ana i Katarina Peršurić iz Poreča. Desno: Đordano Peršurić, tata spomenutih sestara, započeo je s pjenušcima potkraj devedesetih godina…

Pjenušcu posebno odane sestre, koje se valjda jedine na svijetu mogu pohvaliti da vinograde imaju u BAČVI!, pod markom Misal – a Misal je knjiga što sadrži pravilnike i zakone važeće u davnim vremenima u Istri i spada u našu kulturnu baštinu – donijele su na kušanje devet različitih svojih pjenušaca s većim odnosno manjim udjelom Malvazije istarske, sortom  s kojom također pojam Misal širi i na vrlo velikom krugu ljudi prihvatljivo slasno područje eno-gastronomije i hedonizma.

S obzirom na datum i značenje 8. ožujka i na to čime se dvije sestre profesionalno bave,  k tome i kao 100 posto uključene u posao, bilo je nekako logično da susret s Anom i Katarinom počne u znaku pitanja – je li ženi teško biti vinogradarka, vinarka, k tome i istodobno i propagandistica i prodavačica. Obje su rekle kako nije, jer to čime se bave vole, i od početka su bile spremne prihvatiti zahtjeve što ih profesija nosi, a, dakako, pohvalile su i svoje supruge koji im zdušno pomažu. Priznale su međutim da su muškarci na njih svojedobno, dok se nisu dokazale kakvoćom proizvoda, gledali kao da su u priči sporedne, a ne glavne.

Vinograd Peršurićevih u – Bačvi! Dolje: Katarina i Ana još iz djevojačkih dana,  druže se s vinovom lozom i s pjenušcima

S posjeda Misal Peršurić, koji brine o vlastitih šest hektara vinograda smještenih u selu Bačva na crvenici i na 180 metara nadmorske visine a u blizini mjesta Peršurići, danas na tržište godišnje, i isključivo od grožđa s tih spomenutih vlastitih trsova, izlazi oko 45 do 50 tisuća butelja s 12 etiketa pjenušaca na zavidnoj kvalitativnoj razini. Moglo bi se reći da je Misal zapravo još uvijek u nas najozbiljniji konkurent već naširoko visokoafirmiranim pjenušcima rođenima na Plešivici koju ovdje neki rado nazivaju hrvatskom Champagneom.

– Slijedeći petstoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju naše obitelji, u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je, zahvaljujući velikom angažmanu našeg oca Đordana, proizvodnja pjenušavih vina u malom selu Peršurići. Dakako da je produkcija u početku bila skromna, tek po nekoliko stotina butelja po svakoj etiketi. Malo-pomalo skupljali smo nužno znanje i stjecali iskustvo, i to je dalo rezultat. Ipak smo mi na jugu i u području viših temperatura, a pjenušcu ne treba alkohol, njemu trebaju kiseline, ali ne one nedozrele i grube od ranijeg termina berbe, i morali smo puno toga shvatiti i usvojiti da stvar dovedemo u red. Stvorili smo, eto, i u širim razmjerima prepoznaljivu marku Misal, i danas možemo s ponosom reći kako smo u Hrvatskoj jedni od najvećih proizvođača kvalitetnih prirodnih pjenušavih vina rađenih klasičnom metodom drugog vrenja u boci – rekla je Ana, a Katarina se dovezala:

– Proizvodni process od vinograda do gotovog proizvoda počiva na svom potrebnom znanju vezanom uz tehnologiju i na svoj nužnoj suvremenoj opremi kao i na ljubavi i entuzijazmu jednakima onima kakvi su bili na početku. To je svakako dobro jamstvo za svaki naš proizvod, a potvrda našeg uloženog truda i ostvarene kakvoće mnogobrojne su nagrade/priznanja na raznim izložbama i ocjenjivanjima kod kuće i u inozemstvu.

Evo desetak etiketa što su ih sada u Zagrebu na kušanje ponudile sestre Peršurić. Za različite su prilike i ukuse, jela, raspoloženja. Misal blanc de Blancs brut natur od sorte Chardonnay, za aperitiv (na višem nivou!) i kao pratnja plodovima mora npr. račićima, kamenicama, zatim Misal Prestige extra brut na bazi chardonnaya uz dodatak malvazije istarske i crnog pinota kao piće dobrodošlice i kao aperitiv te za uz neka laganija i jednostavija jela, Misal Blanc de noirs brut, bijeli pjenušac samo od sorte Pinot crni, prikladan kao aperitiv, te kao pratitelj laganijih jela slatkasto-kiselkastog okusa, morske ribe, mladog sira, tropskog voća, pa i kestena. Tu su, dalje, Misal Millenium brut na bazi malvazije i uz dodatak crnog pinota i chardonnaya, preporučuje ga se uz jelo na bazi tjestenine s različitim umacima, za uz salate, morsku ribu i bijelo meso.

                Misal Istra brut je sasvim nešto drugo, osobito je zanimljiv, nastao je samo od sorte Malvazija istarska, ali uvijek je to mješavina triju vina iz različitih berbi i djelomice dozrijevanih u drvenim bačvama. Za izlazak na tržište spreman je nakon što je na kvascima u boci nakon drugog alkoholnog vrenja i prije degoržiranja proveo najmanje 10 godina, za ovaj susret u Zagrebu Ana i Katarina donijele su Misal Istra brut od kapljice iz berbi 2009, 2010. i 2011. Vrlo slojevito, pjenušac za trenutke meditacije a što se tiče jela zahtijeva nešto vrlo posebno poput tartufa, bakalara, sestre ističu tu i istarske tradicijske kolačiće s orašastim voćem, posebice bademom. Ana i Katarina Peršurić dosta ga izvezu u Italiju. Proizvede ga se u količini od 7000 do 9000 butelja, ovisno o berbama. Kod nas ga je moguće kupiti u Vrutku, maloprodajna mu je cijena oko 200 kuna za butelju. U nastavku kušali smo obojene pjenušce, najprije Misal Royal (rose) brut od crnog pinota, zatim Misal noir brut od Borgonje kao glavne sorte, dodatak su teran i hrvatica, a dalje su išli slatkasti pjenušci: Misal Rosé sec od pinota crnog i s dodatkom malvazije istarske i chardonnaya, pa Misal Rouge demi sec od terana s dodatkom muškata ruže porečkoga i malo malvazije istarske, finale je bilo u znaku Misala Amor demi sec od malvazije i muškata bijelog uz manji dodatak crnog pinota i chardonnaya. ♣

          INDIJAN i…- Još je, rekao bih na temelju dojmova s nekoliko nedavnih posljednjih mojih kušanja dalmatinskih vina, bilo nekih za koje je šteta što se nisu kao izlagači pojavili na Vinartovom Grand Tastingu 2022 u zagrebačkoj Laubi. Spomenuo bih, tu, braću Ivana i Juraja Violića iz Potomja a koji izlaze s vinima pod markom Indijan što je odavna nadimak obitelji, i Pelješkog vinogradara gdje glavnu riječ vodi Anto Palihnić iz Kune pelješke. Dok su Indijani manja vinarija, Pelješki vinogradi velik su pogon, bitno je da i jedni i drugi imaju doista što za ponuditi, a, na žalost, i jednima i drugima nedostaje vidljivosti na tržištu.

Juraj i Ivan Violić – Indijani (Marko Čolić)

Modernija priča s Violićima Indijanima krenula je 1975. kad je legendarni did Indijan, zanimljiva osoba za koju se odmah i nadaleko vidjelo i osjetilo da je vrlo drukčija i samosvojna, istupio iz lokalne poljoprivredne zadruge i krenuo u privatnike-individualce. Veteran Indijan, koji je razna svoja vina prodavao rinfuzno, u podrumu je u ni po čemu vanjštinom ističućoj bačvi imao skriveni biser dingač što ga je, rekao bih, ponudio samo onima za koje je procijenio da su vrijedni kušati i kupiti ga. Poslije je brigu o crnjaku dingač, za koji je djed, naglašavajući za svoje vladavine kako vino ne smi prilitit u podrumu (prilitit = provesti ljeto), nastojao svakako plasirati već do lipnja u godini što je slijedila berbu (a što je ipak za rasni crnjak poput Dingača prekratko da se posve formira i zaobli), preuzeo Indijanov sin Ivo, po struci i zanimanju građevinar i uspješni poduzetnik, inače veliki prijatelj s Ivom Skaramučom, i tada je Dingač Indijan s primjerenim razvojem kroz nešto duže vrijeme počeo dobivati na eleganciji i profinjenosti. Tata Ivo Indijan u Orebiću je sagradio lijep hotelčić, i otvorio mogućnosti za bolji plasman obiteljske kapljice višeg ranga. Srećom, za bavljenje s vinom i u vinogradu i u podrumu i u tržišnom segmentu zainteresirali su se prije nešto godina unuci starog dida Indijana i sinovi Ive Indijana građevinara – Ivan Violić, koji je studirao ekonomiju, i Juraj Violić kojega je privukao studij turizma. Po onome što sam dosad vidio, čuo i kušao u nekoliko navrata, rekao bih da je vino Indijan dobilo nasljednike dostojne renomea marke Dingač odnosno onoga što ta marka treba predstavljati. Etikete Indijan – ne samo dingača nego i drugih vina – bile su nedavno a tek za uži krug zagrebačkih pisaca o vinu predstavljene u Metropoli na priredbi u režiji Vjekoslava Madunića.

Dingači i Plavci Indijan (Marko Čolić)

Proizvodna paleta Indijan obuhvaća rukatac, pošip, Plavac mali Burino ždrilo i Dingač. Vrijedi istaknuti kako su maloprodajne cijene vina – butelje crnoga je moguće kupiti u Vrutku! – vrlo umjerene, za Dingač čak vrlo prihvatljive! Po riječima Ivana Violića, rukatca, koji je sada na zagrebačkoj prezentaciji bio iz 2021 i pokazao se donekle složenime, mineralnim/slankastime, lijepo skladnime i užitnim za pijuckanje i osvježenje, proizvedeno je oko 2000 litara. Grožđe je sa starih trsova a prinos oko kilograma po lozi. Od braće Violić čuli smo i to kako bi Rukatac na Pelješcu lako mogao uskoro iščeznuti naime, navodno, pelješki vinari glede bijelog vina sve veće zanimanje pokazuju za sortu Pošip, pa i za sortu Grk. I Indijani su, iz 2021, izašli s pošipom, od grožđa kupljenog u Čari, dobili su ga 600 litara.

U degustaciji su slijedili plavci, najprije Plavac mali Burino ždrilo 2019, s maceracijom ne samo na svojoj pokožici nego i sedam dana, i uz alkoholnu fermentaciju, i na tropu od plavca s Dingača. Besprijekorno čisto, s 14,5 vol %, u aromatskom smislu sortno prepoznatljivo, djelovalo je svježije od onoga na što smo u kontekstu svježine naviknuli kod plavaca. Predstavljen je i Plavac mali Burino ždrilo 2018, također s 14,5 vol %, s tom godinom dana više pokazao je dodanu vrijednost u odnosu na 2019. Na red je stigao i Dingač, iz nekoliko različitih godišta. Obitelj Violić Indijan na izdvojenoj poziciji Dingač u okviru oko 80 hektara posebno zaštićenog i kao posebno vinogorje definiranog područja, posjeduje površinu nešto manju od jednog hektara. Inače, kako smo čuli od Ivana i Juraja, kilogram grožđa s Dingača na tržištu je između 17 i 20 kuna. Indijani na Dingaču imaju prinos od oko 0,7 kg po lozi,  grožđe s Dingača drže na maceraciji u inoksu najmanje desetak dana, nakon alkoholne fermentacije koju, kako vele, nastoje kod crnjaka provesti na prirodnim, vlastitim kvascima, dakle na kvascima s ubranog grožđa, vino drže na dozrijevanju u drvenim bačvama barem godinu dana. Kušali smo Dingače iz 2019, (15,5 vol %), zatim iz 2018 (16,0 vol %), 2017 (15,5 vol %), te, uz posebnu najavu, opravdano, i Dingač 2018 Prestige, od nešto kasnije berbe, probranih bobica, sa tri godine dozrijevanja u francuskim bačvicama, sa 16,7 vol % alkohola, sa 4 g/lit neprovrelog sladora, proizvedeno je oko 300 butelja, predviđena maloprodajna cijena je po butelji oko 500 kuna. Dingači vrlo uvjerljivi, s priličnim potencijalom za odležavanje, primjedba na 2019 je, dakako, da je premlad, a glede onoga iz berbe 2018 čini mi se da, iako je godinu dana mlađi, nadmašuje berbu 2017. Dingač 2018 Prestige upečatljiv, vrlo kompleksan, snažan i bogat, topao, s blagom slasti, ali to vino po meni prije posluženja traži, da pokaže svoje vrhunce, barem pet godina  odležavanja…

Dingač! Pelješac, južna strana / Peljesac, southern slopes: vinogradi i do visine/ vineyards high up to 350-400 m

          …i PELJEŠKI VINOGRADAR /VINA PALIHNIĆ –  Kuna pelješka: mjesto u kojemu je rođen veliki hrvatski slikar Celestin Medović. Tu su PZ Kuna, Roso, OPG Antunović s glasovitom kuhinjom i s uzgojem magaraca, te – vinarija Palihnić, u vlasništvu Anta Palihnića. Obilježavaju je, vani, vidljive već iz daleka dvije goleme vinske posude, jedna od 10.000 a druga od 15.000 litara zapremnine. Golem je podrumski prostor, unutra s inoksom kao inventarom, impresivne u kamenu i posebne su dvije građevine u kojima leže brojni barriquei za dozrijevanje plemenite kapljice.

Pelješki vinogradar Anto Palihnić sasvim gore u vinogradu, ovdje iznad uz inoks posude i bačvice u podrumu u Kuni, te, dolje, Stanko Štambuk (desno), zadužen za promidžbu i prodaju, na nedavnoj prezentaciji u Zagrebu

Anto Palihnić, koji je u vinogradu i vinu već više od četiri desetljeća i kojemu u novije vrijeme u poslu pomažu sin Goran te, u segmentu distribucije, Stanko Štambuk, brine o 40.000 vlastitih loza i o 20.000 u najmu, sorte su Plavac mali, Pošip, Rukatac, a vina su bijela te plavci, pa plavci s posebnih pozicija npr. Postupa i Dingača, zatim i prošek… Palihnić je sada jedno od najvećih gospodarstava na Pelješcu, prostire se na nešto više od 10 vlastitih hektara i lijepoj površini u zakupu, ali u ukupnosti grožđe prerađuje i vino proizvodi od sirovine sa čak 110 hektara od kojih je najveći dio u vlasništvu 165 kooperanata od Stona do Orebića. Anto i Goran Palihnić 1995. su osnovali tvrtku Pelješki vinogradar  s time da su, kako je prezentirano na predstavljaju firme sada u ožujku u Zagrebu, kooperanti koji su odlučili učlaniti se i surađivati morali pristati na poštivanje određenih pravila ponašanja u vinogradu, kako bi vrhovni zapovjednik mogao prikladno i pouzdano ustrojiti proizvodnju i ponudu vina bazirano po vrstama i tipovima te kvalitativnim rangovima. Prilične površine vinograda s kojih Palihnići mogu računati na vrhunsko grožđe nalaze se na Dingaču, navodno je tamo u vlasništvu kooperanata Pelješkog vinogradara gotovo 50 od ukupno, kako se govori, 80 ha terena zaštićenog kao marka Dingač, dok im je s Postupa sirovina dostupna s nekih 25 ha. Trsovi na obje pozicije, kazano je, stariji su, što je bitno, od 30 godina. Danas iz tvrtke Pelješki vinogradar izlazi nekih 16 etiketa s više od 700.000 litara vina. Po riječima Stanka Štambuka koji je novinarima, blogerima i sommelierima u Zagrebu predstavljao cijeli pogon i proizvodnju te prodaju, vina se najviše – 85 posto – plasira u Hrvatskoj i to kroz maloprodaju, nešto se izveze u Njemačku, nešto ide u Aziju, pretežito u Kinu, te dio u Australiju…

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi  KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

U Zagrebu su na prezentaciji bili Pošip 2021, Rosé 2019 (mpc. cc 40 kn), Plavac mali Selekcija 2019 (15,0 vol %; mpc. 60 kn), Postup 2019 (dvije godine bačvice; cca 30.000 butelja; mpc 90 kn), Dingač 2019 (dvije godine bačvice; 20.000 butelja; mpc. 90 kuna) i Dingač Riserva 2015 (tri godine bačve, napunjeno oko 500 butelja; mpc 280 kn). ♣

PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU UVOD u GRAND TASTING u BEOGRADU – Svojevrsni Grand Tasting u ožujku je, osim u zagrebačkoj Laubi, održan i u Vinskom klubu u Zagrebu, bila je to neka vrsta najave za glavni  Grand Tasting, također u ožujku ali u Beogradu, u hotelu Metropol  i u organizaciji magazina i platforme Vino.rs. U Zagrebu su osobno bili Viktor Čikeš i Vladan Stanojlović Kika, koji brinu o spomenutoj beogradskoj manifestaciji. Donijeli su Zagrepčanima na kušanje 13 različitih vina raznih spomena vrijednih proizvođača iz susjedne nam države, zastupljene su bile kategorije mirno i pjenušavo, bijelo, ružičasto i crno, macerirano (jantarno) i organska produkcija. Iako na sajamskim priredbama u Srbiji nerijetko sudjeluju i hrvatski vinari i mada su na beogradskom martovskom salonu Grand Tasting u Metropolu bili i proizvođači iz Lijepe naše – Benvenuti, Clai, Roxanich, Kozlović, Degrassi, Korta Katarina, Boškinac, Enjingi i Bibić – Čikešov prijedlog zagrebačkim domaćinima sommelieru i od nedavno i vinskom piscu Tomi Jakopoviću te Miru Barecu iz Vinskog kluba bio je da se pobrinu za formiranje hrvatske vinske reprezentacije koju bi na neku osmišljenu temu doveli na posebno gostovanje u Beograd!

Grand Tasting Vinski klub Zagreb – Vino.rs: Miro Barec, Siniša Medenica, Ivan Dropuljić, Vladan Stanojlović Kika, Tomo Jakopović, Predrag Čavić, Viktor Čikeš, Željko Suhadolnik, Darko Lugarić

U Zagrebu smo, sjedeći udobno i na miru, koncentrirano i s ciljem vrednovanja, degustirali pjenušac klasične metode Dina Grašac brut od Vinuma iz Sremskih Karlovaca (bazno vino neko je vrijeme odležavalo na finom talogu u drvenoj bačvi; mpc: 15 €), zatim pjenušac Memento 2016 brut od Pusule iz Zapadne Srbije, sorta je Pinot crni, pjenušac je proveo tri godine u boci na kvascu prije degoržiranja; mpc: 15 e), pa mirno bijelo suho vino Morava 2000  (sorta je Morava a riječ je o križancu između kultivara Rizling rajnski, Bianca i Traminer kumbarat, provedena je maceracija od 48 sati na kontroliranoj temperaturi, alkohol je 13,5 vol %), proizvođač je Deurić iz područja Sjeverne Morave; četvrti uzorak bio je Rajnski rizling Valerius 2018 vinarije Imperator s Fruške gore, kapljica je iz biodinamske produkcije, sadrži 12,0 vol %;  potom je stigao Sauvignon blanc premium 2020 Campana Albus vinarije Zvonko Bogdan s 10 mjeseci barriquea, 13,5vol %; mpc.30€.  Slijedio je Ergo rose 2019 proizvođača Temeta iz Šumadije. Vino je od sorata Prokupac 40 %, Syrah i Cabernet sauvignon po 30 %, dozrijevanje se odvijalo u inoksu i onda  šest mjeseci u drvu, 13,0 vol %. Još jedno ružičasto: Lex Rosé 2020 od Trivanovića s Fruške gore, sorta Syrah, suho, 13,0 vol %. Iz organske proizvodnje bila je Temjanika 2019 Mladena Buića, macerirano šest dana, 20 mjeseci dozrijevanja od toga 12 u bačvicama od 500 litara, 14,6 vol %. U jantarnoj kategoriji stiglo je vino Belim 2017 iz proizvodnje kuće Probus s Fruške gore. Kapljica je od Rizlinga rajnskog i Traminca mirisavog. Vino je provelo 24 mjeseca u rabljenom drvu na finom talogu, dio u bačvicama u kojima je prije toga sazrijevao whisky a dio u bačvicama u kojima se njegovao rum. Alkohol: 14,0 vol %).

Neka od vina koja su ostavila najbolji do jako dobar dojam – zdesna na lijevo: crnjaci Rodoslov, Prokupac Gaga, Kadarka, bijela Morava, sasvim lijevo su pjenušci

Na kraju – crno, ali oobito svijetlih dojmova! Krenulo se s Kadarkom Kania 2017 od proizvođača Sagmeistera s Fruške gore. Organska proizvodnja, alkoholno vrenje s divljim kvascima, alkoholni stupanj 14,0 vol %, suho; mpc: 16 €. Prokupca su bila dva. Prokupac Gaga 2017 proizveo je Ivan Ivanović, od loza sorte Prokupac starih 60 godina, vinifikacija tradicijska, dozrijevanje dvije godine u bačvi od srijemskog hrasta, suho, puno, 14,5 vol %. Prokupac 2017 natural od Budimira Zdravkovića. Na samome kraju – Rodoslov 2016 grand reserve od jednog od najpoznatijih srpskih vinara Aleksandrovića, iz Šumadije. Taj crnjak je od Merlota, Cabernet franca i Cabernet sauvignona, dozrijevan u bačvicama. Mpc: 40 €.

Najbolji – sjajan! – dojam ostavili su crnci u finalu – Aleksandrovićev Rodoslov 2016 grand reserve, napomena je da je dobro još pričekati s konzumacijom jer vino ima šansu da još napreduje,  na vrhu i bodovno uz rame Aleksandroviću našla se Kadarka Kania 2017 od Sagmeistera (osobno sam dao 90/100 bodova), a onda su na top-liasti prokupci, s bodom do dva zaostatka – Gaga 2017 Ivanović i Natural 2017 Zdravković. Od bijelih značajno je, na vrh ljestvice i bodovno uz bok crnjacima iskočila Morava 2020 od Deurića (živo, puno, mineralno, kompleksno). Većina ostalih vina – konkretno pjenušci, zatim Tamjanika 2019 Buić te Belim 2017 Probus… vrlo, vrlo solidna, od 13 uzoraka samo su dva ostavila nešto slabiji do slabi dojam – jedno zato što je djelovalo već malo umorno a drugo jer se činilo izraženo reduktivnime. ♣

Eno-gastro VIP-event

KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA i UGOSTITELJSTVU

Mada se na prvi pogled moglo činiti da je riječ tek o još jednoj domaćoj reviji plemenite kapljice i gurmanskih specijaliteta, manifestacija nazvana međunarodnom konferencijom znalaca vezanih uz vino, gastronomiju i ugostiteljstvo za koju je odgovoran Dantes Begić a koja postoji dobrih pet godina, po onome kako se taj događaj nastoji prezentirati programom i po onome koje se osobe i institucije vežu uza nj (prelistavanjem službenog prospekta vidi se da potporu daju, ovim redosljedom: Hrvatska turistička zajednica s direktorom Kristijanom Stanišićem, Ministarstvo poljoprivrede s ministricom Marijom Vučković, Primorsko-goranska županija i župan Zlatko Komadina, TZ Kvarner, Grad Rijeka i TZ Rijeka, TZ Novigrada/Cittanove, TZ grada Zagreba, HGK Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija i župan Blaženko Boban, TZ Splitsko-dalmatinske županije i direktor Joško Stella, Grad Split i gradonačelnik Ivica Puljak, TZ Grada SplitaZadarska županija I župan Božidar Longin, Grad Zadar, TZ Grada Zadra, Obrtnička komora Zadarske županije, HGK Rijeka, Zadar, Split, Pula, Zagrebačka županija i župan Stjepan Kožić, te TZ Zagrebačke županije), ima znatno veće ambicije. Begić sa svojom suradničkom ekipom Ricerca Mercato (istraživanje tržišta) manifestaciju priređuje pod sloganom Oživimo i unaprijedimo zajednički ugostiteljstvo, i turistički sektor!

Ove godine start je bio u Zadru, slijedili su, 17. ožujka, Split – Hotel Amphora****, pa 24. žujka Zagreb –  Hotel Westin Zagreb*****, nekoliko dana poslije grad domaćin bio je Rijeka – Hotel Bonavia Plava Laguna****, ožujak je završio s događanjem u Novigradu – Marina & Hotel Nautica****.

Program

Prvo lice Eno-gastro VIP Eventa 2022 Dantes Begić i poznata sommelijerka i Vinska akademičarka WeinAkademie Österreich Mira Šemić kao voditeljica radionica, te, desno, istarski vinar Rino Prelac s malvazijama, refoškom i momjanskim muškatom

– I ove godine nastavljeni su eventi s ciljem da se pomogne djelatnicima u raznim segmentima na kojima uvelike počiva turizam u tome da svoju ponudu, tj. proizvod i uslugu dignu na što viši nivo. Glavni cilj ove međunarodne konferencije je podizanje kvalitete ponude i usluge kroz  upoznavanje poslovne a i šire javnosti s ponajboljim sadržajima što ih se može u nas naći, zatim kroz neke edukacijske programe vezane uz eno-gastronomiju a namijenjene široj publici, potrošačima. Wine EnoGastro Vip Event i ove je, eto, godine na pet lokacija u Lijepoj našoj okupio vrhunske enologe, vinare, edukatore i vodeće lokalne proizvođače kako bi krenula i napredovala nužna kvalitetna povezanost između ponuđača, ugostitelja, hotelijera i turističkih djelatnika te kako bi, s druge strane, potrošači kao korisnici usluga u ugostiteljstvu i turizmu bili što bolje informirani i educirani glede toga što se nudi. Od poznatih imena govornika-sommeliera, chefova i ugostitelja treba istaknuti Miru Šemić, Marija Meštrovića, Renata Todesca, Manuelu Maras, Maria Majcena, Josipa Oriškovića, Tomislava Razumovića, Davida Hrkača, Zvonimira Pelka. Uz chefove hotela domaćina Falkensteiner hoteli Iadera i Borik, hotela Amphora, Westin, Bonavia Plava Laguna i Marina & Hotel Nautica predviđeni da na ovaj ili onaj način gostuju bili su mnogobrojni restorani i njihovi chefovi, kao Brasseria on 7 i Zinfandel iz Splita, Foša iz Zadra, restorani Hotela Baška Voda, Konoba Ribica Rijeka, Maškovića Han, Marina Punat, konoba Loznati sa Cresa, konoba Rino iz Momjana, Konoba Kala sa Brača itd. Koncept je taj da se na svakom eventu sa svojom eno-gastronomijom dominantno prezentira regija u kojoj se event održava – kazao je Begić.

O ekološkoj izvrsnosti vinara zadarskoga kraja na (degustacijskoj) radionici govorio je vinar i maslinar Rade Bobanović, vlasnik PZ Maslina i vino

O preduvjetima za razvoj turizma, povećanje posjećenosti ugostiteljskim objektima i povećanje profita govorio je iskusni sommelier i ugostitelj Mario Meštrović

U zagrebačkom hotelu The Westin sad pred kraj ožujka bilo je 25. događanje u organizaciji Dantesa i njegovog tima Ricerca Mercato (Istraživanje tržišta). Priredba –  dobro posjećena, Dantes Begić će rado upotrijebiti izraz iznimno dobro. Kaže da je osobito zadovoljan jer nije bilo gužvi, istaknuo je kao bitno to što su gosti- profesionalci mogli u miru razgovarati s izlagačima, kvalitetno na nepcu osjetiti proizvode, susresti se ne samo s ponuđačima koje poznaju nego i s nekim novima, bili su zadovoljeni uvjeti za sklapanje posla. U velikoj dvorani izlagačka su mjesta imali mnogobrojni vinari i proizvođači te distributeri prehrambenih proizvoda.  Partneri događaja bili su Turistička zajednica grada Zagreba, Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora ŽK Zagreb i Maistra,  hotel Westin, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Otvorenje eventa bilo je s vrlo lijepim pozdravom malim zalogajčićima pripremljenim sa tematikom Zagreba i Zagrebačke županije iz kuhinje kuhara hotela The Westin a nakon toga uzvanike su pozdravili studenti Aspire koji su također pripremili vrlo ukusne kanapee.  Uz fina vina, servirani su mali zalogaji npr. tanko rezani roastbeef na rigi sa cherry-rajčicama, štrukle s tartufima, razni sirevi, pršuti, dimljena pačja prsa, proizvodi od istarskog boškarina, tartufi i proizvodi od njih, maslinovo ulje….

Neka od obilježja enogastronomije u regiji Bregoviti sjeverozapad: turopoljski štrukli Cipov by Ivana…

… moslavački škrlet Florijanović i graševine, sauvignoni kao vina redovne berbe te visoki predikati Stjepana Đurinskog s granice Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i sauvignon, chardonnay, rajnski rizling, zeleni silvanac i pjenušci kuće Kopjar iz Budinšćine s granice Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije (suhiucasi)

Supružnici Orehovec, vlasnici PG-a Orehovec kod Ludbrega, znani kao (ekologiji skoni) uzgajivači gusaka, pataka i kokica te istodobno, u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom, i proizvođači sjajnih delikatesa kao kobasica, zatim dimljenih pačjih prsa, te nekoliko uistinu izvrsnih gusjih i pačjih pašteta, sa žlahtinom Pavlomir spojili su dvije naše vinorodne regije – Bregoviti sjeverozapad i Istru & Kvarner (Marko Colić)

Kod stola vinara Stojana Ščureka iz Goriških brda zaustavili su se znani zagrebački ugostitelj/ hotelijer te predsjednik Ceha ugostitlja pri Obrtničkoj komori u Zagrebu, Zlatko Puntijar i njegpva kćerka Mateja. Oduševili su ih Ščurekovi tri i četiri godine stari crnjaci Stara Brajda i UP, ovaj drugi naziv nema veze ni s engleskim a ni s našom birokracijom, riječ je, jednostavno, o – kratici Uživaj Polako! Na slici desno, povratak iz Slovenije u Hrvatsku Istru, na vino kuće Adriano Sosich iz Lašića kod Vižinade. Vina je predstavljala Nevenka Krupljan, koja se, inače, specijalizirala i za prezentacije maslinovog ulja. Za izdvojiti: Malvasia La Pregiata 2017 i Merlot Silva Aurea premium 2017. Šteta je što ovom prigodom nije ponuđen i Teran di nono Giorgio… (Marko Colić)

U dvorani pored one centralne, velike, odvijale su se brojne radionice u trajanju od otprilike pola sata, evo nekih: vinar Radoslav Bobanović predstavio je ekološko-vinski kraj Zadarskog zaleđa i njegovu izvrsnost; Manuela Maras i novinarka Sunčana Barušić uvele su prisutne u marketing tiskanih medija i ispričale koliko i šta je sve bitno proizvođačima da bi se kvalitetno predstavili u njima; poznata sommelijerka i vinska dama Mira Šemić upoznala je publiku s istarskom vinarijom Prelac; F&B manager David Hrkač ispričao je kako unaprijediti kvalitetu odjela hrane i pića u hotelsko-ugostiteljskom objektu; sommelier Jure Andrijašević upoznao je publiku s putevima i stranputicama modernog gina; o tome koji su preduvijet za razvoj turizma te povećanja posjećenosti u ugostiteljstvu pričao je sommelier Mario Meštrović…

————————————————

ŠAMPIONSKA KULENOVA SEKA BELJA! –  U trenucima u kojima je domaća hrana u posebnom fokusu, u istarskom Svetom Petru u Šumi održano je 2. nacionalno ocjenjivanje kobasica i salama na koje je prijavljeno 123 uzorka odabranih uradaka najviše kvalitete iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjedne Slovenije. Ocjenjivanje, koje obuhvaća osam definiranih kategorija kobasica i salama, ističe se visokom profesionalnošću i stručnošću te je veliki izazov za sve proizvođače vrhunskih kobasica i salama, neovisno o njihovoj veličini proizvodnje i regiji iz koje dolaze.

Ove godine po prvi put sudjelovao je sa svojim proizvodima i mesni pogon baranjskog PIK-a Belje, i za svoju kulenovu seku Crna slavonska, proizvedenu od crne slavonske svinje osvojilo je u svojoj kategoriji šampionsko odličje! Čudi da ponosni šampion nije i snažnije i sa širim odjekom u javnosti oglasio ovaj svoj uspjeh, nisam ga zapazio ni sada u Zagrebu na manifstaciji VIP eno-gastro event održanoj u hotelu Westin.

Anton Kliman kao saborski zastupnik iz Istre, u društvu s Marijom Bratulićem, načelmikom općine Sveti Petar u Šumi, predaje šampionsko odličje Mirabeli Opančar, voditeljici proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju

– Iako smo jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih delicija u Hrvatskoj, kod nas se sve radi uz puno ručnog rada, čime postižemo vrhunsku kakvoću Imamo vlastitu proizvodnju, crne slavonske svinje su iz našeg uzgoja na prostoru Parka prirode Kopački rit, dakle kontroliramo cjelokupni proces od dobivanja sirovine najviše kvalitete do dimljenja na drvetu bukve. Ponosni smo na ovu nagradu jer s njom pokazujemo kolika je naša posvećenost kvaliteti vrhunske hrane u Belju – rekla je Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju..

– Općina Sveti Petar u Šumi dugi niz godina je organizatori sajma S klobasicom u Europu. Ocjenjivanje kobasica i salama dio je tog našeg velikog projekta S klobasicom u Europu koji smo pokrenuli prije punog desetlječa i u sklopu kojeg smo izgradili i hrvatsku kuću od kobasica ili kako je mi lokalno zovemo Hiža od klobasic, u njoj imamo laboratorij i dvoranu namijenjenu upravo za ocjenjivanja kvalitete kobasica i salama. Kroz sve naše projekte ističemo značenje kobasica u hrvatskoj gastronomiji i važnost njihove daljnje promocije istaknuo je dr.sc. Mario Bratulić, načelnik općine. ◾

——————————-

Prikazano je bilo i spajanje hrane s plemenitom kapljicom, uz sudjelovanje tvrtki PG Orehovec, Histris Gold From Istria (tartufi), Cromaris i PIK Vrbovec te vinarija Florijanović, Pavlomir, Šcurek, Matić i Prelac.  Uz sušenog boškarina, svježu skutu s okusom bundeve, mlade izdanke od rotkvice, istarski sušeni ombolo s aromatizranim sirom i crvenim paprom predloženo je vino Škrlet 2021 vinarije Florijanović, uz sashimi dimljenih pačjih prsa s grusjom jetrom od PG Orehovec ponuđena  je Žlahtina Grand Cru (izraz grand cru koji službeno u nas ne znači ništa nisu – kao što bi trebalo biti uz uporabu tog pojma! – popratili ni naziv tog nekog izdvojenog položaja grand cru a ni godište berbe!!!!) vinske kuće Pavlomir, istarska tjestenina s crnim tartufom u krokantu od parmezana, čips od pancete i izdanci graška našli su tekućeg partnera u Staroj brajdi belo 2018 Stojana Ščureka iz Goriških brda, a odležana hama, te grilana blitva i krumpir u umaku od dagnji bili su partner na tanjuru svježoj malvaziji Matić (berba nije naznačena, vino je bilo zacijelo od 2021. Maturo biftek na kremastom rižotu na kremastom rižotu od šumskih gljiva PIK-a Vrbovec zalijevan je refoškom (i ovdje je nedostajala oznaka berbe!) od Prelca. ♣

Le vin – côté intellectuel

APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS les CÉPAGES FRANÇAIS

Outre l’aspect hédoniste prononcé, le vin montre bien son côté intellectuel dans divers autres domaines, par exemple comme source d’inspiration pour une connaissance sinon profonde du moins certaine et discrète de la langue française.

Atelier Cépages françaises au restaurant Trilogija Fino & Vino, prof. Marija Vukelić introduisant l’auditorium dans la langue française (Julio Frangen)

Quelques jours après l’evenement de Zagreb, à Zadar a eu lieu le Festival du vin ou aussi se sont présentés les members de l’Association des vignerons du Comté de Zadar, sur la photo au dessus on voit le président de l’Assotiation Tomislav Glavić, et sur la photo au dessous Tomislav Glavić avec le restaurateur Željko Radić, pendant beaucup d’anées avec le restaurant Kornat de classe present au centre de Vienne, mainenant il va quitter l’Autriche pour retourner en Croatie, à Zadar il est en train d’ouvrir le nouveau Kornat! (Marko Colic)

Outre le Korlat Badel 1862, parmis des plus importants producteurs de vin près de Zadar est la famille Škaulj, 20 ha de vigne. Le proprietaire Šime Škaulj avec les barriques avec merlot e cabernet qui font partie de la cuvèe rouge speciale Carl Gustaf collection private, produite en omage au roi de la Suède qui, il y a quelques année, avait fait visite au domaine (suhiucasi)

Ici en Croatie, il convient de bien souligner la précieuse initiative de Mme Marija Vukelić, professeur de français qui s’occupe également d’œno-gastronomie, et qui s’efforce de rapprocher le français aux amateurs de nectar de Bachus en leur parlant dans cette langue, bien sûr avec les traductions et explanations nécessaires, sur les cultivars viticoles originaires de France et plantés en quantité elevée depuis longtemps en Croatie. Au restaurant Trilogija Fino & vino à Zagreb, où elle organise régulièrement ses événements, Mme la Professeur a présenté, soutenue de savoureux plats du chef et à travers le vin, ce jours-la aux nombreuses présents des cépages français Grenache, Syrah, Merlot et Cabernet sauvignon, plantés dans des vignes près de Zadar, très belle ville sur l’Adriatique. Les vins qui ont été dégustés provenaient des producteurs-membres de la nouvelle Association des vignerons du Comté de Zadar, une grande partie d’entre eux sont favorables á l’éco-production. Précisement, il s’agit de vins de Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J et Badel 1862 Korlat.

Prof Marija Vukelić est minutieuse, toujours bien préparée, et son initiative mérite certainement d’être saluée!  ♣

VinMarKon 2022

VINSKI TURIZAM i HRVATSKA

Krovna tema drugog po redu VinMarKona, konferencije o vinskom marketingu održane u organizaciji tvrtke diWine s Irenom Lučić na čelu u ožujku u zagrebačkom hotelu International uz nazočnost oko 70 sudionika iz cijele Hrvatske, bila je posvećena vinskom turizmu u Lijepoj našoj. O tom, za Hrvatsku vrlo važnom obliku turizma, diskutiralo se s različitih stajališta.

                Zamišljeno je bilo da konferencija dade određene smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, na poslovno udruživanje vinara i poboljšanje komunikacije sa institucijama pri čemu valiku ulogu igraju turističke zajednice, te važnost story-tellinga u turističkom marketingu.

VinMarKon 2022 panel Hrvatska – destinacija vinskog turzma, govornici s pozornice, dolje: za stolom u društvu Irene Lučić dio govornika koji čeka red za svoj nastup (Marko Colić)

Na početku, u uvodu u temu, organizatorica Irena Lučić odmah je istaknula kako, iako turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske, vinski turizam kao specifični oblik spomenute vrlo važne gospodarske grane nije ni približno dosegao željene vrhunce koji su mu, smatra ona, s obzirom na potencijale Lijepe naše, dosegljivi, a napomenuto je i to da nam za kvalitetan razvoj vinskog turizma nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Kroz panel-diskusiju Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?  nastojalo se izdvojiti ključne probleme ovog tržišnog segmenta, a i ponudilo se neke smjernice za mogući uspješan razvoj. Ivan Matić iz Ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda. Prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta, dapače, iz godine u godinu raste, ali je apelirao na vinare da se što više udružuju na poslovnom planu i da kvalitetno brendiraju svoje proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar s Ekonomskog fakuteta u Zagrebu upozorio je na nedostatnu razvijenost raznih sektora bitnih za potporu turizmu, što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam Kesar smatra jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji, vani, Slavonije kao turističke destinacije, ta su istraživanja pokazala kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom pa i Slovačkom, te da uz tu našu kopnenu i sjevernu vinsku regiju mnogi povezuju – Malvaziju!?!! Trebamo, dakle, snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje, rečeno je. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leže ogromne mogućnosti ali da je potrebno intenzivno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, tu se smatra da bi vrlo značajnu ulogu morale odigrati i županijske i lokalne turističke zajednice kao komunikatori destinacija. U ovome bi dijelu svakako, kao predstavnici izravno umiješane branše, bili dobrodošli kao govornici i predsjednici udruga proizvođača vina iz četiriju službeno definiranih četiriju vinorodnih zona Lijepe naše a to su Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra i Hrvatsko primorje te Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ali…

______________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

_______________________________________

Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go, lijepo je primijetila kako se u domeni onoga što bi trebalo biti razvoj turizma predugo i previše držimo nekih istih šema, i kako treba više razmišljati i o nekim novim potezima koji bi bili korisni za promidžbu. Skrenula je pažnju na to kako bismo osjetno više i snažnije trebali poraditi na brendiranju pojedinih naših regija pa i, unutar njih, i užih područja ovisno o tome u kojemu je svaki taj geografski prostor jak u ponudi vezanoj za neku odnosno neke teme. Damjana Domanovac iskoristila je prigodu i da najavi održavanje sajma turizma Place 2 Go u Zagrebu, datumi su 8. i  9. travnja 2022.

Očekivalo se da će koju riječ na temu vinskog turizma u Hrvatskoj kazati i predstavnici krovnih institucija poput Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore ali, požalila se organizatorica, nitko iz tih ustanova nije se odazvao na poziv da dođu…

Pogled na auditorij u dvorani (Marko Čolić)

Snimka panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom Vinski turizam u teoriji i praksi, saznali smo definiciju vinskog turizma, izneseni su i konkretni primjeri uspješnih praksi iz svijeta, primjerice iz portugalske vinske (a i turističke) doline Douro i iz toskanske oblasti Chianti, govornik je bio  izvanredni profesor dr.sc. Aleksandar Lukić sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovdje bih kazao kako se u nas u praksi ne prihvaćaju organizacijska osnova na kojoj počivaju ti svjetski uspjesi portugalskih vina posebice upravo ovih modernih iz Doura, te cehovski odnosno poslovni načini vinske organizacije kakvi postoje u Toscani, ali i u Bordeauxu, Šanjolskoj, već i u Njemačkoj i Austriji,pomalo već i u Mađarskoj…  a zahvaljujući kojima je npr. ta ovdje istaknuta talijanska regija, Toscana, donedavno turistička Meka prvenstveno zbog kulturno-povijesne ostavštine no posljednjih godina izraziti magnet baš i za turiste željne hedonizma za stolom, uz tanjur i naročito uz čašu vina. Mi se rado hvalimo s nekim visoko-kvalitetnim vinima, i općenito velikim napretkom u kakvoći naših vina u zadnje vrijeme, činjenica jeste da imamo vinskih dragulja, ali nikako da shvatimo da prosperitet ne možemo graditi na prvenstveno malim garažnim vinarima koji, kad se potrude, uspijevaju stvoriti remek-djela u različitim stilovima i tipovima Bakhove kapljice, naime izvrsnost ovdje u nas ne prate u dovoljnoj mjeri stilistika PREPOZNATLJIVA i tipična za svako naše pojedino vinogorje, dakle iskrenost oko izvornosti, autentičnost (upravo takva posebnost motivirajuća je za suvremenog nomada), a o kritičnim tržišnim količinama odnosno opsegu količinske dostupnosti na tržištu takvih stilskih prepoznatljivih tipova vina visoke kakvoće da i ne govorim. Kako brendirati neko vinsko područje ako nema neke polazne prepoznatljive stilske osnove i ako je nema dostupne u nekoj minimalno nužnoj tržišnoj količini (a propos Picule: priča s prošekom i proseccom)?! O našem odnosu prema vrlo visoko-kvalitetnim izdvojenim viogradarskim područjima ovdje, skupa s Dingačem na čelu, da i ne govorim…

Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istupio je na temu Tko su vinski turisti u Hrvatskoj.  Suočio nas je sa činjenicom da  je eno-gastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek na sedmom (obala) odnosno devetom mjestu (kontinent), prema istraživanju istraživanju THOMAS. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji nalazi se tek na 17. mjestu!

Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom Vinska karta Hrvatske bio je posvećen odredištima koje aktivno razvijaju – ili braem misle da to čine aktivno i uspješno – vinski turizam, te (da) mogu poslužiti kao dobri primjeri, uzori. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines čulo se kako su kvarnerska vina, i vinari, u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović trudila se ispričati priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici. Koliko znam, suradnja plešivičkih vinara i lokalnih turističkih institucija nije baš (bila) na nekom nivou, a kolega Ivo Kozarčanin i ja tome smo razgovarali, u želji da stvari krenu u osjetno boljem pravcu, kako s plešivičkim vinarima tako i, u više navrata, s gradonačelnikom Jastrebarskog  Zvonimirom  Novoselom. U međuvremenu u središtu  Jastrebarskog je zatvoren hotel, stvar donekle spašavaju  relativno nedavno otvoreni hotel na ulazu u grad, zatim objekt Mazana na glavnom trgu, zamlšljen da bude ogledna i reprezentativna vinoteka lokalnog biserja postao je običnim kafićem, historijski vinski podrum grofa Erdödyja u Mladini propada, Mladina, nekad popularno izletište pogotovu Zagrepčana više to nije. Takvom području, koje je zahvaljujući trudu nekolicine plešivičkih vinara postalo, s punim pravom naziva Hrvatska Champagnea (i zasad se uopće ne slažem da takve usporedive izraze trebamo izbjegavati!), otprije godinu dana srećom pravu krunu daje novootvoreni i po svjetskim mjerilima elitni restoran obitelji Korak na Plešivici, ima doduše još nekoliko obiteljskih vinskih gospodarstava koja pokazuju obećavajući potencijal i u ugostiteljstvu, možda im treba tek još malo hrabrosti i spremnosti na rizik pa da ona svojim svjetlom budu u potpunosti dio blještavog sjaja spomenute svjetleće krune…

Irena Lučić s Andrijom Popoviem s braniteljskog posjeda Opus Plavca malog na Komarni na jugu Lijepe naše, i s Ivicom Dobrinčićem Šipun iz udruge Vino Kvarner koja kao dobar mamac za turiste vidi žlahtinu (Marko Čolić)

Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja, kako je rekao, bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina, i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. U ovom bloku Nenad Trifunović Vinopija u svom se nastupu osvrnuo na značenje autohtonih sorati u službi vinskog turizma. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču – kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja – veže uz svoj vrlo privilegirani zemljopisni smještaj (Neretva, more, tijesan doticaj s BiH, Pelješac – most, blizina jedinstvenog Dubrovnika…), i proces melioracije krša. Tatjana Hažić iznijela je iskustva s prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi, kako je rekla, snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Naposlijetku, Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojega provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta!

Priča s Komarne može biti s vinsko-turističke strane i te kako uspješna!  Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta! Vinograd Plavca malog za Opus Bridge je uz more, na 50 metara nadmorske visine i na kamenitom tlu obogaćenom mineralima crvenice. Kroz godinu sunce mu daje 2600 sati, stalni vjetrić smanjuje vlagu a time i opasnst od mnogih bolesti, te, dakako, i uporabu zaštitnih sredstava, kaže  je tvorac vina Opus enolog Marko Šuman

Opus Bridge s Komarne I enolog tvrtke Opus Marko Šuman

VinMarKon bio je pozornica nekoliko zanimljivih vinskih prezentacija. Vrijedi istaknuti pretpremijeru vina Opus Bridge, od Plavca malog s Komarne a iz berbe 2018., godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a stavlja je se na tržište upravo u 2022., za kada je bilo predviđeno i puštanje mosta u promet. Ovo je upravo primjer sjajnog marketinga s obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.

Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo vina svojih sedam proizvođača, među vinima, jasno, dominira žlahtina. No, našli su se tu i jako dobar cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od Trojiščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama imali smo priliku kušati malo poznatu sortu Kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila vinarija Kamenjak vlasnik koje je Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Kao šećer na kraju, degustiralo se sjajni odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Sosich.

Na kraju, Irena Lučić, organizatorica konferencije, najavila je krovnu temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji. Dodala je i kako se nada da će konferencija poprimiti regionalni karakter, u vezi s time su već održani početni dogovori za predstavnicima delegacija Srbije i Crne Gore. ♣

Zagreb, kak imam te rad!

GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA (LOSOS) PASTRVA

Nekad davno dijelili smo klupe u istom razredu u tadašnjoj zagrebačkoj IV Gimnaziji, zgradi u kojoj je danas Muzej Mimara. Nakon srednje škole krenuli smo svaki svojim putem, na fakultete, da bi se, igrom slučaja, ponovno sreli – nakon više od pola stoljeća! Spojnica? Zagrebački gornjogradski vinogradi, ali i podsljemenska pastrva!

Počelo je za stolom, uz komade kuhane Teskeredžićeve pastrve, odličnu domaću paštetu od pastrve i pjenušac što ga od grožđa iz svog vinograda s 520 loza proizvodi naš domaćin Emin po naputcima zelinske vinarke dr. Ivane Puhelek, inače zaposlene u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Emin Teskeredžić diplomirao je na Veterinarskom fakultetu, potom završio oceanografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, a onda i doktorirao na ribarstvu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Vodio je laboratorij za istraživanje razvoja akvakulture i bolesti riba, poslom obišao pola svijeta, neko vrijeme živio u Sjevernoj Americi, izdao stotinjak stručnih i znanstvenih radova, postao instruktor u ronilaštvu, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća na Krapnju je postavio uzgajalište riba, pa je uzgajalište ustrojio u posljemenskoj zoni u zagrebačkim Gračanima, potom je i u Kninu otvorio uzgajalište… Kad je počeo Domovinski rat stupio je u Hrvatsku vojsku i bio u diverzantskoj jedinici za podvodne zadatke, zaradio je težu ozljedu noge i od tada nezaobilazni njegov kopneni rekvizit je štap. Nevjerojatna životna snaga u tog je čovjeka s adresom na uzvisini zagrebačke Radićeve ulice: ni sve nabrojano nije mu bilo dosta, pa je, s obzirom da mu se ispod obiteljske kuće nalazi oštra kosina što se spušta prema Tkalčićevoj ulici odlučio upravo na njoj nastaviti aktivnost koja u ovome dijelu grada, upravo od Tkalčićeve i Radićeve pa sve do Mesničke ulice u današnjem Zagrebu, seže navodno sve do u vrijeme starih Rimljana a riječ je o vinogradarstvu i proizvodnji vina! … Sasvim nov u vinogradarsko-vinskom segmentu i pedantan kakav jest, Teskeredžić se prije poduzimanja bilo kakvog koraka u pravcu sadnje za stručnu pomoć obratio na najprimjereniju adresu – Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronmskog fakulteta u Zagrebu.

Dobrano nakošena parcela površine od oko 1000 četvornh metara na kojoj je Emin Teskeredžić nanovo posadio vinovu lozu. Sorte su Chardonnay i Pinot crni. Parcela se spušta od Teskeredžićevog doma na Gornjem gradu do Tkalčićeve ulice (suhiucasi)

Što se pak mene tiče, ja sam nakon studija na Filozofskom fakultetu krenuo u novinarstvo, najprije sam radio u kući NIŠP Vjesnik, najduže – i sve dok s dolaskom rata nije ukinut – u tjedniku Vikend. Nakon što je Vikend naprasno ukinut (kako drukčije objasniti likvidaciju nečega što jako dobro radi i zarađuje?!), imao sam sreću da s prijateljem Muhom, koji je osigurao nužnu financijsku podlogu, osnujem prvu hrvatsku reviju za eno-gastronomiju i turizam Svijet u čaši, ona još i sada, i u 30. godini od osnutka, ima što-šta za reći, međutim stjecajem okolnosti vezanih uz zdravlje posebice spomenutog mojeg poslovnog partnera Mladena Horića Muhe, u posljednje dvije godine izlazi ne više u tiskovnom obliku nego tek preko Interneta (www.suhiucasi.wordpress.com ), kao SVIJET u ČAŠi Kronika za svaki mjesec.

Mog šul-kolegu Emina i mene, nakon toliko godina, spojilo je, eto, vino, ali vezano ne tek uz nekakvu čašicu popijenu u kakvom kafiću nego zahvaljujući projektu realizacija kojega se upravo sprema na razini grada a riječ je o Revitalizaciji vinograda zagrebačkog Gornjeg grada! Priču je, inspiriran svjetski znanim gradskim vinogradima na Montmartreu u Parizu te onima uz Beč, pokrenuo muzealac prof. Nenad Jandrić iz udruge Scena Amadeo, sa željom da Metropola, upravo posljednjih godina snažno okrenuta i turizmu, dobije novi kulturološki sadržaj s potencijalom za uspješan razvoj vinskog turizma, dakle da još jače privlači goste ali i da dodatno šire promovira hrvatsko vino općenito, ne samo kao hedonistički sadržaj nego i kao vrijednu i povijesnu baštinu.

U strmom vinogradu u koji je Teskeredžić uveo i stepenice s ogradom kako bi i sâm mgao sudjelovati u radovima u trsju. Slijeva su: Emin Teskeredžić, Nenad Jandrić i grafičar Zoran Lutz (suhiucasi)

Ovih dana, upravo radi razgovora o tome i radi uvida u zamisli prof. Jandrića, u gornjogradskome domu i u vinogradu Emina Teskeredžića okupili smo se idejni začetnik prof. Nenad Jandrić, zatim Zoran Lutz, grafičar  i izdavač raznih publikacija vezanih uz vinsku Hrvatsku, pa osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić, turistički novinar Tomislav Radić i ja, i evo nekoliko fotografija sa susreta. Planirano je bilo da nazočni budu i prof. Edi Maletić i dr. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, naime prof. Maletić bio je Teskeredžiću stručni savjetnik pri podizanju vinograda i oko rada u trsju a dr. Ivana Puhelek savjetovala je oko proizvodnje pjenušaca, međutim oni nisu mogli doći jer iz poslovnih razloga bili su odsutni iz Zagreba… Uz oživljavanje zagrebačkih vinograda na potez, za početak, od Radićeve/Tkalčićeve pa do Mesničke ulice ideja je i povezivanje, kao s bitnom vrlo kompatibilnom točkom, s Teskeredžićevim ribogojilištem pastrva (naša, kalifornijska, losos-pastrva…) u Gračanima, Zagrepčanima i gostima grada pružiti kompletniji nov značajan turistički sadržaj…

Pogled u podrumčić: Teskeredžić se opredijelio za proizvodnju pjenušaca, godišnja produkcija bude oko 300 butelja

Prizor iz razdoblja vegetacije: Emin Teskeredžić u svom gornjogradskom vinogradu

DODATNE NAPOMENE – Ideja o revitalizaciji gornjogradskih vinograda na južnim padinama Gornjeg grada, prostora zapadno od Uspinjače unutar obuhvata Mesničke, Ilice, Tomićeve i Strossmayerovog šetališta nastala je u želji da se ovaj jedinstveni spomenički povjesni prostor definira kao prvorazredna spomenička baština. Prostor Gornjeg grada, koji je već 1242. godine dobio časni naziv i privilegirani položaj kraljevskog i slobodnog grada na brdu Gradecu zagrebačkome već godinama vapi za sveobuhvatnom spomeničkom obnovom koja bi simbolički trebala početi upravo revitalizacijom povijesnih gornjogradskih vinograda, riječi su prof. Nenada Jandrića

Tradicija uzgoja vinove loze prisutna je na zagrebačkom području od rimskih vremena, a prihodi od ove privredne grane dosezali su u 16. stoljeću čak trećinu gradskog budžeta.

– Sadnjom Kraljevine, sorte grožđa karakteristične upravo za Zagreb i zagrebačku okolicu, te sorte Portugizac koja se udomaćila na ovom prostoru, grad Zagreb potvrdio bi svoju širu pripadnost civilizaciji vina i vinske kulture. Uz navedne kultivare bilo bi dobro, po mišljenju prof.dr Nikole Miroševića, svojedobno predstojnika Zagovda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, posaditi i druge sorte koje su bile inventarizirane 1847. godine na području Zagreba – dodao je prof. Jandrić, inače znan kao promoter i voditelj niza akcija u za to prikladnim prostorima zagrebačkij muzeja i galerija te po tome što je s neumornim vinskim novinarom Srećkom Ljubljanovićem osnovao i dugo godina u Zagrebu vodio Festival portugisca.

Iako prof. Jandrić nije još spreman u ovome trenutku iznositi detalje o projektu zagrebačkih gornjogradskih vinograda dok on i službeno ne dobije zeleno svjetlo započetak, ipak sam uspio nešto iščačkati! Uz uvodne napomene prof. Nenada Jandrića, u podnesku prijedloga o revitalizaciji Gornjegradskih vinograda u Zagrebu nalaze se prilozi kako slijedi:

Srećko Ljubljanović, prof: Zagrebačko vinogradarstvo u srednjem vijeku;  Jadranka Janjić, dipl.ing.šumarstva: Krajobrazne vrijednosti južnih padina Gornjeg grada; Nikola Mirošević, prof. dr. sc: Idejni/kratki/ projekt revitalizacije vinograda Grič Zagreb; Marko Vučetić, dipl.ing. fizike, šire znan kaometeorolog: Klimatske značajke za Studiju podizanja vinograda na lokaciji Zagreb-Grič;  Saša Zec, dipl.oec: Zagrebački gornjogradski vinogradi – Zašto i kako?

Zamišljeno je da se u dijelu tunela između Radićeve i Mesničke a ispod Uspinjače postavi izložba posvećena revitaliziranim zagrebačkim gornjegradskim vinogradima i hrvatskome vinu općenito

– U dijelu prostora predviđenog za sadnju vinove loze mogao bi se oformiti i tzv. diplomatski vinograd u kojemu bi prijateljski europski gradovi i države posadili svoju brajdu kao znak prijateljstva i pripadnosti istom civilizacijskom krugu. Danas se u Europi rijetke države mogu podičiti povijesnim vinogradima u centru grada a najpoznatiji je onaj u čuvenoj pariškoj četvrti Montmartre, on je i jedan od najpoznatijih simbola Francuske kao vinorodne zemlje. Prijateljski Beč ima zasigurno najveće površine zasađene vinovom lozom u gradskom vlasništvu makar, doduše, one nisu i u najužem centru grada ali jesu uz rub grada.  Važan doprinos ideji je i obnova tunela koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu, te njegovi krakovi koji izlaze na Ilicu, kao moguće mjesto prerade i pohrane vina, te kao mjesto stalne izložbe hrvatskih vina. Idejni začetnici i autori pojedinih dionica sadržanih u ovom Nacrtu volonterski su pristupili razradi projekta uvjereni da će Poglavarstvo grada Zagreba prepoznati njegovu vrijednost, te organizirati, preko svojih stručnih službi, razradu ideje u svim njezinim segmentima. Svjesni da put od ideje do realizacije često zna biti težak, vjerujemo da ćemo uz punu podršku Zagrepčana smoći snage ostvariti je kako bi u sredinom ovog desetljeća u zagrebačkom gornjogradskom vinogradu zajedno popili prvu čašu vina – kazao je prof. Jandrić.  ♣

Vino u digitalnoj eri

BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO POSLOVNO POGLAVLJE

Burza vina: Davor Zdjelarević i Edvin Jurin

Poznati naš vinar Davor Zdjelarević otvorio je svoje novo poslovno poglavlje, koje je logičan nastavak njegovog dosadašnjeg djelovanja na Bakhovoj vinskoj pozornici: ušao je u sferu Burze vina (Wine Stock Market), za koju kaže kako je inovativni hrvatski i regionalni vinski prozor u svijet. Ostajući i dalje aktivan, kroz suradnju s pojedinim izabranim uglavnom našim vinogradarima/vinarima spremnima mu, dakako uz novčanu naknadu, ustupiti dio svoje proizvodnje po njegovu izboru da je Zdjela onda finišira po svojemu kao kreator plemenite kapljice za svoje etikete Zdjelarević Wine Selection te ostajući i dalje vinotekar sa svojim butikom Vinoretum, Zdjelarević je u novu avanturu ušao s Edvinom Jurinom, stručnjakom za brendiranje i komunikacije. Novo sjedište je u sklopu jednog od Sky Officea u ekskluzivnom EU Business Clubu inače protegnutome kroz cijeli 14 kat objekta A jednog od dvojca  staklenih nebodera lociranih u prometnoj aveniji  prema zapadnom izlazu iz Metropole a sasma blizu blizu velike crvene zgrade gdje je sada veliki Konzum a gdje je nekad bio Mercator, inače malo dalje u pravcu zapada je hotel Antunović.

Eu Business Club je, kako Davor Zdjelarević kaže, u vlasništvu Ricarda Zwickera, i kao članove okuplja poslovne ljude iz različitih biznisa, jedan od njih je, ističe Zdjela, i Branko Roglić. Uz razne što manje-što veće urede obuhvaća više prostorija za sastanke, radionice, poslovna druženja uz degustacije, oveću konferencijsku dvoranu, terasu na prolazu iz nebodera u neboder, restoran zatvorenog tipa. Dijelovi hodnika a i neke od dvorana krase različite slike i fotografije niza protagonista domaćeg i svjetskog show businessa, riječ je ne tek o dekorativnoj izložbi nego i o reviji autorskih djela (najviše fotografija vidio sam od Splićanina Jadrana Lazića) koja je moguće kupiti.

Vinoretum ZFW u Sky Officeu (suhiucasi)

Zdjelarevićevo i Jurinovo gnijezdo u znaku je dakako butelja, na dvjema stalažama ovdašnjeg Vinoretuma su boce bijelog odnosno crvenog vina sa Zdjelinim etiketama i s etiketama nekih naših vinara s kojima Zdjelarević jače surađuje i koji su i čanovi EU Business Cluba, riječ je primjerice o Trdeniću, Štamparu, Iločkim podrumima, koketira se i sa Stojanom Ščurekom iz Goriških brda. Namjera je ovdje okupiti i poslovno predstavljati i ponajbolje proizvođače delikatesa koje se odlično slažu s vinom, čokolada manufakturne produkcije Hedonica već je tu a radi se na uključivanju Zigantea (tartufi, masliovo ulje…), Gligore (sir s Paga), proizvođača maslinova ulja, majstora produkcije suhomesnatih specijaliteta posebice onih od crne slavonske svinje. Povremeno se u svrhu razvoja poslovne suradnje i plasmana robe ovdje organiziraju kušanja toga što je izloženo, te vinske radionice, koje, inače, obično četvrtkom od 19 do 21 sat, vodi sommelier Luka Tenodi. Komercijalne degustacije moguće su samo za članove EU Business Cluba a cijene kušanja su onakve kakvima ih proizvođači drže u svojim pogonima, objasnio je Zdjelarević. Kazao je i da u sklopu ove Burze vina sve veće značenje dobiva njegova vinoteka Vinoretum stoga što kao prodajni punkt više nije ograničena na jedno mjesto, kako je bilo do sada, naime Vinoretum kao primarno maloprodajni prostor upravo se počeo širiti Hrvatskom, najprije je, uz sklapanje ugovora o suradnji a ACI-marinama krenuo na Jadran, konkretno u Skradin, a uskoro će proraditi i u Milni na Braču.

Zdjelarević i Jurin usmjerili su se zasad pretežito na hrvatska vina, sad najavljuju i nazočnost Stojana Ščureka zvanog Vinar-Optičar iz Goriških brda (Marko Colic)

– Projekt Burza vina ili Wine Stock Market predstavlja, ponavljam, novi prozor u svijet za domaće i regionalno vinogradarstvo i vinarstvo. Riječ je o digitalnoj komunikacijskoj i prodajnoj platformi, koja omogućuje vinogradarima i vinarima transparentnu tržišnu komunikaciju i, naravno, prodaju u kontekstu uravnoteženja i poravnanja viškova i manjkova grožđa, grožđanog soka i vina te dodatno neprodanih tzv. overstock vina i malih serija vrhunskih i arhivskih odnosno premium vina. Ona omogućuje vinarima nov, suvremeni način trgovanja prilagodljiv digitalnoj eri poslovanja na svim razinama usmjeren kako domaćem i regionalnom tako i širem svjetskom tržištu – izjavili su najavljujući WSM Davor Zdjelarević i Edvin Jurin, stručnjak za brandiranje i komunikacije, inače idejni pokretači i koautori.

                Kompleksni projekt – Riječ je o kompleksnom projektu kojemu je, čujem, uz osnivače svoj doprinos u protekle tri do četiri godine dao multidisciplinarni tim od desetak stručnjaka i specijalista.

 – WSM je namijenjen proizvođačima grožđa i vina u regiji i svijetu, domaćim i međunarodnim veletrgovcima i potencijalnim kupcima grožđa i vina, tvrtkama iz industrije proizvodnje i dobave opreme i repromaterijala iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a dakako i međunarodnim portalima specijaliziranim za trgovinu grožđem, moštom i vinom u rinfuzi, zatim medijima, novinarima i blogerima specijaliziranima za vinsku tematiku kao i nezavisnim ljubiteljima vinske kulture.

Novi ured na 14 katu zagrebačkog nebodera

Moderna prijemna kancerariuja (suhiucasi) )

Konkretne procesne faze WSM-a obuhvaćaju unos i obradu podataka za vinare po regijama, sortama, godištima, po kvalitativnom i cjenovnom razredu uz poštivanje instituta anonimnosti za sudionike prodajnog procesa do same prodaje, zatim kontrolu ponuđenog vina od strane WSM-a provjerom dokumentacije i degustativno od strane nezavisnog tima, klasifikaciju cjenovnih razina te u konačnici realizaciju kupoprodaje i plaćanja između kupaca i prodavatelja uz nadzornu ulogu sustava WSM-a.

– Za proizvođače vina planirali smo ustrojiti poseban marketing, a za potrošače brojne različite aktivnosti kroz koje bi se bolje upoznali s proizvodom i lakše odlučili za kupnju s obzirom na karakter i stupanj kakvoće kapljice te na njenu cijenu po jedinici. Potencijalni kupci s vinima u ponudi moći će se upoznati na više načina, primjerice preko interneta ili raznih tiskanih publikacija a kroz razne materijala s fotografijama boca i s tekstovima o karakteristikama svakog vina  ali i putem video-priloga u obliku filmića što će ih o svakoj etiketi pripremiti sommelieri, ali i nana raznim prezentacijama uživo, komercijalnim degustacijama i radionicama za do oko 50 osoba. Jedna od naših zamisli ide i u pravcu toga da organiziramo i privatne kućne degustacije uzoraka, naša ekipa u dogovoru s naručiteljem došla bi s uzorcima, što se kaže, na kuću i održala prezentaciju zatvorenog tipa dakako s kušanjem, naručitelj bi se međutim, radi naše sigurnosti, prije morao obvezati da će ipak nakon što prezentacija bude obavljena kupiti vina u određenoj vrijednosti – rekao je Zdjelarević, uz napomenu da će zahvajujući angažmanu WSM-a veću osjetno šansu za plasman dobiti vina visoke vrijednosti i visokih cijena a proizvedena u maloj količini, ali i vina koja u nekim sredinama budu nepravedno zanemarena a riječ je dakako o odležanim vinima što kroz duže dozrijevanje dobivaju na dodanoj vrijednosti pa je i logično da budu i skuplja, ali  tržište koje preferira sasvim mladu kapjicu ne prihvaća ih kako bi trebalo upravo stoga oto na plećima nose koju godinu više a na cjeniku traže više novaca.

U portfelju  je postupno predviđeno i uvođenje ponude vinskog turizma po modelu atraktivnih dnevnih i višednevnih vinskih obilazaka kao i trgovanje vinskim nekretninama i opremom.

Sky office – pogledi na Zagreb s 14 kata (suhiucasi)

            Poslovni model – Poslovni model je temeljen, kao i kod drugih platformi toga tipa, na godišnjoj članarini ovisno o tipu i razinama transakcija te proviziji po ostvarenoj prodaji.

                – Procjene govore da oko 40 posto ukupne svjetske trgovine vinom čini upravo prodaja u rinfuzi odnosno bulku.  Naš projekt se razvija postupno i u fazama sukladno interesima i potrebama njegovih korisnika. Takav razvojni put su prošle i prolazile relevantne platforme toga tipa, u čije osnivanje i financiranje su ulazili, uz sudionike iz vinske industrije, i ulagači iz drugih industrija. Jedna od najrazvijenijih engleskih online platformi  je nastala 2016. i to postupno nakon dvije godine uz sudjelovanje gotovo tridesetak ulagača – naglasio je Jurin.

– Živimo u dinamičnim i neizvjesnim vremenima. Proizvodni i tržišni procesi više su disruptivni nego linearni. S jedne pak strane razvijaju se nova tržišta vina u mnogoljudnim zemljama Dalekog Istoka i Azije, a s druge svjedoci smo neočekivanih poremećaja poput klimatskih promjena ili pak pandemije, koje generiraju učestale neravnoteže u robnim tokovima grožda i vina. Na nama je da, doslovce rečeno, prihvatimo vrijeme u kojem živimo i okrenemo se digitalnim tehnologijama ili bolje rečeno prodaji na digitalnom kućnom pragu uz znatno višu razinu informiranosti, interaktivnosti i profitabilnosti. U ovaj projekt do sada je uloženo oko 150.000 eura, ali  morat će se investirati još da bi bismo mogli otvoriti za početak barem desetak nvih radnih mjesta i da bi Burza proradila na način i punim tempom kakav smo zamislili. U planu je i otvorenje našeg predstavništva u Londonu kao  snažnom poslovnom središtu na svjetskoj razini, i to bi smatram, bitno pomoglo i boljem izvozu hrvatskog vina ali i bržem i snažnom razvoju našeg vinskog turizma –  zaključio je Zdjelarević. ♣

Puna sezona ocjenjivanja vina

DWWA, MUNDUS, IWSC, te CONCOURS MONDIAL… MOŽDA USKORO i u ISTRI!

Prva trećina odnosno prva četvrtina godine, barem u Europi, to je dakle upravo sada, puna je sezona raznih međunarodnih i domaćih vrednovanja plemenite kapljice, naime smisao je, s obzirom da se na tržište obično s 1. siječnjem svake nove godine na tržište puštaju vina neke nove berbe (ne nužno samo ona najsvježija iz trganja prethodne jeseni), i obznaniti  mišljenja stručnjaka o tim novim uradcima kako bi trgovci a osobito ugostitelji i hotelijeri mogli na vrijeme tj. do početka glavne turističke sezone pripremiti osvježene vinske karte. U ovome trenutku po broju uzoraka koje obradi na svom godišnjem skupu zacijelo najjače ocjenjivanje je Decanter World Wide Award u Londonu,  tu su zatim IWSC  (rok za prijavu uzoraka – 1. travnja 2022, rok za slanje je 6. travnja, a ocjenjivanje je od 2. do 16. svibnja 2022 ⦁ Kontakt: T. +44 (0)20 8154 6989; e-mail:  info@iwsc.net), Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Mundus je svoje ovogodišnje proljetno ocjenjivanje već je odradio i sad, za kraj kolovoza, priprema  svoj Summer Tasting.

Sjećanje na neke prošle godine: glavni urednik revije Svijet u Čaši Željko Suhadolnik u društvu s osnivačem CMB-a Louisom Havauxom i njegovim sinom, sada glavnim direktorom ocjenjivanja, Baudoinom, te s direktorom degustacija enologom Thomasom Costenobleom. Od Baudoina čujem zanimljivu vijest vezanu uz CMB i Hrvatsku!

Na ocjenjivanju Concours Mondial Chile, u društvu s predsjednikom mojega žirija Patrickom Valetteom, porijeklom Francuzom, enologom i proizvođačem vina Viña VIK u Čileu

S nekih 12.000 primljenih uzoraka svake godine i s obzirom na veliki broj degustatora-ocjenjivača vinskih eksperata koji stignu iz različitih zemalja Concours Mondial de Bruxelles (CMB) ubraja se među najznačajnija I najcjenjenija vinska vrednoanja u svijetu. Posebnost CMB-a koji želi maksimalno istaknuti svoju međunarodnost, je to da još od početka ovog stoljeća  pozornica za njegovo kušanje nije više samo Bruxelles, kako je bilo prije, nego su to različiti gradovi, isprva se organizator opredjeljivao samo na one u zapadnim zemljama unutar Europske unije, potom se krenulo i u gradove zemalja najnovijih članica EU a inače nekad iz tzv. istočnog bloka, konkretno  u Bratislavu u Slovačkoj i u Plovdiv u Bugarskoj, što se tiče drugih kontinenata CMB ima svoje ojenjivanje u Južnoj Americi u Čileu, a prije koju godinu jedno je izdanje bilo u Pekingu (Bejing) u Kini.  Na ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles odlazio sam redovno nekih dvadesetak godina zaredom, počeo sam, s kolegom novinarom Vitom Andrićem, još u ono vrijeme kad su se kušanja odvijala samo u glavnom belgijskom gradu i kad je još direktor bio Louis Havaux, inače osnivač CMB-a. Veliko je to, neprocjenjivo, bilo iskustvo sudjelovati na CMB-u, ne samo zato što se moglo mnogo naučiti na samom ocjenjivanju nego se zahvaljujući jako dobroj organizaciji u svakoj zemlji imalo prilike posjetiti bitne vinogradarske regije i renomirane proizvođače u različitim zemljama svijeta! Posljednji put na CMB-u sam bio u Plovdivu u Bugarskoj, a potom je stigla corona… Inspiriran upravo izletima CMB-a u Slovačkuu i Bugarsku i razmišjajući i o međunarodnoj promidžbi i Hrvatske općenito i, posebice, vina Lijepe naše, ali i svjestan toga da je organizacija CMB-a vrlo složena i skupa, upravo u Plovdivu pitao sam vrlo oprezno sadašnjeg direktora CMB-a Baudoina Havauxa, koji je na čelnoj poziciji nasljedio oca Louisa, je li razmišljao o tome da se CMB održi koji put i u Hrvatskoj, odgovor je bio potvrdan, međutim do ovog trenutka još oko organizacije ocjenjivanja kod nas još nije bilo ozbiljnijih konkretnih razgovora.

A sada eto s veseljem mogu reći da sam i iz ovdašnjih krugova načuo kako se nešto kuha oko CMB-a u Istri, i nakon slijeda dopisivanja s direktorom Baudoinom Havauxom, mogu iz prve ruke potvrditi da razgovori da se zamisao ostvari ipak pomalo napredujuu! Međutim još je prerano za objavu bilo kakvih detalja oko termina… Strpimo se i optimistički pričekajmo!

Druženje na CMB-u u Plovdivu – s osnivačem Concoursa Louisom Havauxom i s grofom Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog vinskog Châteaua Canon-la-Gaffeliere i suvlasnikom vinskog imanja Bessa Valley u dolini Besa Bugarskoj

Concours Mondial de Bruxelles do prije koju godinu okupljao je u jednom terminu vina svih tipova, dakle bijela, ružičasta i crvena, mirna i pjenušava te slatka desertna i alkoholizirana. Prije koju godinu organizator je odlučio ocjenjivanje ružičastih vina odvojiti kao zasebno i u drugom gradu, a eto kao najnovije, iz 2022. je to da je nekadašnji nekad kompletni Concours Mondial sada podijeljen u četiri samostalne grupe i jednu podgrupu, konkretno to su bijela i crvena mirna vina, podgrupa bi tu mogla biti zasebno ocjenjivanje sauvignona, drugu grupu čine ružičasta vina, u trećoj su pjenušci a u četvrtoj slatka desertna i alkoholizirana. Za ovu godinu ružičasta grupa te sauvignon svoj posao su već obavili, roséi su degustirani još početkom ožujka u španjolskom Valladolidu. Bijela i crvena vina najmanje oko 350 eksperata-kušača vrednovat će u talijanskom gradu Cosenza od 19 do 21. Svibnja 2022., pjenušci su predviđeni, logično, za lipanj, a slaka i posebna vina za listopad…     Upravo do kraja ožujka trebalo je prijaviti sudjelovanje za svibanjsku degustaciju bijelih i crvenih(crnih vina, no kraće zakašnjenje najvjerojatnije će se tolerirati.

Evo i nekih nama zanimljivih informacija, te rezultata s ocjenjivanja sauvignona i ružičaste kapljice. Najprije sauvignoni: stiglo ih je 1120 uzoraka iz 23 zemlje. Ove godine bilo je znatno više nego ikad prije – 225 odnosno petina od ukupnog broja prijavljenih! – sauvignona njegovanih u drvu. Najviše takvih drvenih sauvignona stiglo je iz Bordeauxa, što naravno nimalo ne čudi, te iz – austrijske Štajerske! U odnosu na ukupno podijeljena odličja, sauvignoni iz drveta osvojili su 35 posto priznanja!

Inače, uz klasične zlatne i srebrne medalje ove godine posebno su dodatno istaknuta priznanja po grupama, konkretno nagrada za najbolji blend na bazi sauvignona, nagrada za najbolji sauvignon dozrijevan u drvenom posuđu, nagrada za najbolji slatki sauvignon, a podijeljeno je i zasebno odličje za najbolje ocijenjeni sauvignon općenito.

Evo kako je na ocjenjivanju 2022. sa sauvignonima  prošla Hrvatska: zlata sada nije bilo za nas, evo osvojenih srebrnih medalja:

SAUVIGNON 2021 –  Vina DK  – Kontinentalna Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje ⦁ ECO SAUVIGNON  SPRINGTIME PREMIUM 2021 – Vina  BEDEKOVICH – Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora  ⦁ SAUVIGNON 2021-  CMREČNJAK – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje Medimurje  Međimurje ⦁  SAUVIGNON 2020 – OPG HAŽIĆ Tatjana Hažić – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje  ⦁ SAUVIGNON 2021 – PUHELEK PUREK, Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora

Concours Mondial du Rosé 2022

Srebrna medalja: BELJE PLUS CUVÉE ROSÉ 2021 – Vina BELJE, Hrvatsko podunavlje

Važni datumi vezani uz prijavu pjenušaca na ocjenjivanje CMB 2022:

Rok za prijavu bio je 21. ožujka 2022, a rok za dostavu uzoraka ističe 25. travnja 2022. Ocjenjivanje će se odvijati od 1. do 3. srpnja 2022, a s rezultatima će se izaći u javnost 7. srpnja 2022. ♣

Uz kraj ožujka i početak travnja: proljeće na tanjuru

IZ KORIZME u – PARIŠKI ŠIK!!

Zvijezda proljetnog menua chefica Ana Grgić Tomić, pred Bistroom i u društvu s glavnim direktorom Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i sa Sandom Sokol iz sektora promidžbe (suhiucasi)

Proljeće – jedinstveno godišnje doba. Buđenje! Osobito slasno preko tanjura. Vrhunski chefovi mogu i te kako pomoći glede ideja oko primjerenih namirnica, njihovog prikladnog kombiniranja u prigotavljanju vrhunski ukusne kreacije. Najbolja naša chefica Ana Grgić Tomić iz kultne zagrebačke Esplanade, nadahnuta proljećem osmislila je s nizom svježih sezonskih namirnica jelovnik s gurmanskom eksplozijom boja i okusa i s dozom pariškog šika. Šparoge, tartufi, mladi špinat, alge, sok od krastavaca, velouté od koprive, ljubičasti krumpir, dimljeni romb, jadranske kozice, medvjeđi luk, bijeli grah, domaći sladoled od manga i kokosa… uključeni su u najnoviji à la carte koncept popularnog Esplanadina Le Bistroa. Nadahnuće inspirirano proljećem 2022 i realizirano zahvaljujući chefici Ani i njenoj talentiranoj mladoj kuharskoj ekipi na terasi Bistroa predstavljeno je, u nazočnosti brojnih osoba znanih iz medija i preko medija, u veseloj atmosferi i na, kako i priliči, po prekrasnom sunčanom vremenu.

Ana Grgić Tomić sa svojom ekipom dio ponuđenih jela prigotavljala je pred gostima. Inače, Ana Grgić već 22 radi u kuhinji Esplanade, a od toga puno desetljeće je s titulom chefice kuhinje (suhiucasi)

– Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa što ih upravo to godišnje doba omogućava. Ponudili smo niz iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju najbolje namirnice, srdele i kozice stižu iz Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba a začinsko bilje iz mog je vrta na terasi Oleander, tako da inspiracije nije nedostajalo – rekla je chefica Ana Grgić Tomić i dodala: – U kreiranju jelovnika i prigotavljanju jela posebno sam se vodila održivim načelom kuhanja kako bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili.

Srdelice su marinirane u soli i šećeru, a poslužuje ih se s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju Ana sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Ana priprema tunu kao arty mozaik – najprije je marinira u soli, potom reže na trakice i oblaže algama, onda je kuha, svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i domaće potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.

Ana je vodila računa i o tome da dio jela bude prilagođen vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje ne podnose gluten. Vrijedi istaknuti legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti koje su podjednako ukusne kao i one s pšeničnim brašnom.

Voditelj Le Bistroa Ivan Trbušić, koji je prvo lice tog lokala već punih 22 godine, u dogovoru sa svojim sommelijerima kao pratitelje novog proljetnog jelovnika u čaši preporučio je selekciju vina Voštinić Klasnić. iz Ivanić-Grada. Uvodno je poslužen pjenušavi Škrlet pod nazivom Fraktal, slijedili su dva mirna bijela vina od Škrleta, pa crnjak s nazivom Red te Muškat  koji je je popratio selekciju slastica s potpisom chefice slastičarke Mirjane Špoljar. U ponudi su bili domaći sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, pa mille-feuille s bijelom čokoladom, sočni kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te neizostavni Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovaj put u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.

Za sjajne kolače se pobrinula chefica slastičarka Mirjana Špoljar (suhiucasi)

U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu – tri slijeda svježih jela po izboru šefa kuhinje, cijena je 215 kn, a uključuje i čašu kućnog vina te kavu ili čaj. ♣

Dašak i orijentalnoga

VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA

I, za kraj ožujka, kako i priliči kozmopolitskom duhu naše metropole, malo orijenta: vrata ovom događanju u režiji Mustafe Topčagića i Renate Cisar iz platforme Fama otvorio je u Zagrebu novi azijski restoran Chi Le Ma, i tu je u ovom tek početku proljetnog raspoloženja bio veliki izazov spajati egzotična jela s hrvatskim vinima.

Chi Le Ma – atmosfera (Nikola Zoko)

Chi Le Ma svoje kreacije bazira na kineskoj, tajlandskoj i japanskoj kuhinji, izvorne oblike prilagođava europskom ukusu. Naziv restorana potječe iz kineskog jezika u kojemu je Chi Le Ma? (jeste li jeli?) u staro doba gladi bilo česta uzrečica i pitanje osobama do kojih vam je stalo. Uzrečica je s vremenom prerasla u kulinarsku filozofiju, koju pronosi vlasnik Kinez, po europski – Mr. Bill. On je u više gradova (Varšava, Amsterdam, Beograd, Podgorica) otvorio restorane s tim nazivom, a u širenju lanca na Zagreb pomogao mu je njegov hrvatski partner Filip Špiranec. Restoran je otvoren krajem prošle godine, a voditelj je iskusni ugostitelj Selmir Bešić. Pravila kuhinje postavio je kineski chef Mao Hailin koji je nakon dva mjeseca obuke posao prepustio domaćim snagama. Goran Galić i Dominik Letinić dobro su ovladali istočnjačkim kulinarskim vještinama, u što su se uvjerili i uzvanici iz medija na 14. izdanju Musovih i Renatinih prezentacija Vina uz žlice (i štapiće).

Proljetne rolice, krem-juha hoki-doki, gyoza i osam blaga (Marko Čolic)

Uz sljedove servirana su kao odgovarajuća prateća pića: gin Murska dekla, Bijeli pinot 2020 Jarec Kure, Sauvignon 2019 Bolfan, Malvazija la Pregiata 2017 Sosich, a uz sladoled Kaboo Graševina 2020 Zlatno brdo. Na raspolaganju je bilo i maslionvo ulje San Antonio ekstra vergine istarskog proizvođača Marjanovića. Kuhao je chef Goran Galić (Marko Colic)

Za dobrodošlicu poslužene su popularne Proljetne rolice (junetina, mladi luk, garam masala-mješavina začina), ali ne s vinom nego uz tonik i gin Murska dekla, međimurski craf rađen u London Dry stilu. Uz krem juhu Hoki-doki od hokaido tikve s bučinim uljem i sjemenkama ponuđen je znani vinski brend Jarec Kure perjanicom vinarije Pinotom bijelim 2020. Slijedila je Gyoza, tjestenina nalik raviolima, punjena piletinom, kineskim kupusom i raznim začinima, izvrsno ju je pratio Bolfanov Sauvignon 2019. U neformalnoj anketi među uzvanicima, ova je kombinacija jela i vina proglašena najboljom. Jedan od specijaliteta kuće su Osam blaga, jelo od tri vrste mesa (junetina, piletina, svinjetina), povrća (luk, paprika, gljive) i još dva začinska sastojka koja su ostala tajnom. Kao prilog bila je riža ukrašena klicama. S ovim pikantnim jelom suočila se Malvazija 2017 La Pregiata podruma Sosich iz Vižinade. Finale i desert Kaboom, a to je pohani sladoled s bijelom čokoladom i vanilijom,  grlo se ispiralo Graševinom 2020 Zlatnog brda iz baranjskog Zmajevca.

Domaćini, te organizatori i prezenteri: Selmir Bešić, voditelj restorana, Mustafa Topčagić i Renata Cisar – organizatori događanja, te chef Goran Galić (Marko Čolić)

Vino uz žlice (i štapiće) bilo je prigoda da se predstavi i vrhunsko maslinovo ulje San Antonio iz istoimene stancije u Vodnjanu, a čiji je vlasnik Marijan Marjanović. San Antonio proizvodi pet vrsta ulja (jednosortna od Buže, Karbonace, Leccine i Bjelice te mix San Antonio) za njih je, uz trofeje u Hrvatskoj i Europi, Stancija osvojila brojne nagrade od New Yorka do Japana.  ♣

Život piše romane

MIKEOVIH ZAVIDNIH ’99!

Miljenko Mike Grgich – na pragu nove stotice! Koliko su mu pomogli Zinfandel/Crljenak i Plavac mali?…

Sretno/zdravo i u – novoj STOTKI!   ♣

__________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 03. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L)  PINOT BIJELI 2020 – JAREC-KURE ♣ Prigorje-Bilogora ZOI; Pinot bijeli; kvalitetno s kzp; suho; 12,5 vol %; 0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑

(L)  PINOT CRNI 2019 – ŠEMBER ♣ Plešivica; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 17 °C ♣  ⇑

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  SESTO SENSO MALVAZIJA ISTARSKA 2019  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 14,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 14 – 15 °C ♣  ⇗ ⇒

(M)  AVANTGARDE MALVAZIJA ISTARSKA 2021 – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 12 °C ♣  ⇑ ⇗

Tomaz Klaudio: Nera (Malvasia) 2018, Barbarossa Teran 2018,, Sesto senso Malvazija 2019, Avantgarde Malvazija 2020. Rezultat najnobijeg brandiranja: boca, etiketa, kapica – lijepo i elegantno, problem kod nekih vina kojima je naziv malo duži je taj što se treba pomučiti da se, zbog tipa slova na pozadini kakva jeste, dešifrira naziv vina, koji je vrlo, vrlo važan! (suhiucasi)

(XXL)  NERA 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija crna/Malvasia nera; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗ ⇒

(XL)  BARBAROSSA TERAN 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Teran; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗

Pjenušci/sparkling

Misal Istra

(L)  MISAL MILLENIUM brut 2017  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska s dodatkom Pinota crnoga i Chardonnaya; brut, tri godine na kvascu u butelji prije degoržiranja; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

(XL-XXL)  MISAL BLANC de NOIRS brut 2018  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Pinot crni (tri klona) vinificiran na bijelo; brut; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

Izvan kategorije

(XXXL)  MISAL ISTRA brut  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska 100 %; iz tri različite berbe – 2011, 2010. i 2009.; dozrijevalo u drvenim bačvama, ova šarža sada na tržištu odležala je ukupno 10 godina na kvascu u butelji prije degoržiranja; vrlo specifično, intrigantno, za uz meditaciju; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣ ⇑

———-LEGENDA———-

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

    – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

      80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

                – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under       71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Mali podsjetnik: VINO & HRANA

Laganija (pred)jela:  laganija i mlađa mirna (bijela, svjetlo-ružičasta ) vina voćnog karaktera, pjenušci extra brut, brut  ♣ riba i plodovi mora: pjenušac brut nature, extra brut, brut, laganija kiselkasta bijela mirna vina (kuhane namirnice), pjenušac extra brut, brut, mirna bijela puna vina s određenom slasti (nije ovdje riječ o slatkoći od neprovrela šećera) ali i s dobro izraženima kiselosti i slanosti, što se crnog vina tiče u obzir dolaze puni rasni i mineralni crnjaci ali odležani dovoljno dugo godina da dobiju na mekoći tanina i lijepoj zaokruženosti  (pržena riba te brudeti) ♣ masna mesna jela, hladna (odojak, svinjetina…): kiselkastija mirna lijepo pitka vina malo bolje punoće ♣  zamašćena mesna (pečena,pržena, pirjana, topla) jela, sočna: puna, gušća kapljica s nešto jačim alkoholom i (ili) s nešto izraženijim taninom, da se usta dobro isperu ♣ jela s tendencijom prema kiselome te jače začinjena (razne mirodije): puna i slasna mekana zrela (bijela) vina s određenom slašću (ne nužno od neprivrelog sladora!) i s izraženijom aromatikom ♣ Kad se želi uživati u crnom (punijem i jačem) suhom vinu: dobro je da jela nisu jače slana a niti slatkasta, naime tanin pojačava osjet slanosti dok u kombinaciji sa slatkastime stvara osjećaj jače oporosti ♣ gorkasta jela: dobri pratitelji bit će puna suha vina visokog ekstrakta i jačeg alkoholnog stupnja, ona daju osjet slasti što dobro parira gorkastosti ♣ sir: mladi svježi, s vrhnjem – mlađe bijelo ili ružičasto, nekomplicirano, svježe, voćnog karaktera, s dobrom kiselosti, nižeg alkohola; polutvrdi i tvrdi sir, mlađi – jednogodišnja do dvogodišnja bijela, ružičasta i crvena suha vina nešto veće punoće, srednjeg stupnja alkohola i dobre zaokruženosti; aromatični dobro odležani mekani masniji sirevi tipa gorgonzole, roqueforta dobro će prihvatiti punije, slasno, zrelo, lijepo zaobljeno akholholno jače vino s izraženom aromatikom, dobro/dugo odležane tvrde masne sireve tipa paškoga, parmezana dobro će smiriti dugo dozrijevani i jako dobro zaobljeni alkoholmo jači rasni crnjaci, ali i dobro dozrela južna slatka desertna vina poput prošeka, vinsanta, pa i specijalna vina kao porto, marsala ♣ Slatki desert: ako je na bazi voća (jabuka, kruška, dunja, trešnje, višnje…odnoso s marmeladom, džemom prihvatit će poluslatka i slatka bijela predikatna vina sjevera (kasne berbe, izborne berbe, izbor prosušenih bobica, ledeno vino…) no ako je riječ o kolaču s puno orašastih plodova (badem, lješnjak, orah…) tražit će predikate najvišeg ranga, prigrlit će i prošek i tokajac i vinsanto, sauternes, ako je pak riječ o slatkom desertu s orašasrim voćem i s čokoladom dobitna kombinacija su odležani puni i gusti suhi rasni crnjaci, prošek, vinsano, porto, sherry…. 

 oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 09. 2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

.

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Večernji prizor s eno-gastro spektakla Bolgheri DiVino na prometnici – aleji čempresa Via Bolgheri koja, u dužini od gotovo pet kilometara, vodi u spomenuti živopisni toskanski grad. Oko kilometer aleje za to rujansko popodne i večer pretvoreno je u ekskluzivni lukzusni fine wine & dine restoran za oko 1000 uzvanika, s ciljem promidžbe lokalnog Bakhova nektara i čitavog teritorija toga dijela Toscane

____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Magična moć Bakhova nektara: ALEJA ČEMPRESA ŠTO VODI u BOLGHERI PRETVORENA u LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN ⦁ 7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021 ⦁ Vinski klub Zagreb: OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU ⦁ Imendani vinskih sorata: PLAVAC MALI DAY ⦁ Bregoviti hrvatski sjeverozapad, jematva 2021: START, i NEDOUMICE s PORTUGISCEM ⦁ Rujanski prizori: U VINOGRADU i PODRUMU 2021 ⦁ Pomalo, u pravcu zime: POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS   – Restaurant Croatica: : 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 ⦁ Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj: NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI… ⦁ Na kraju glavne turističke sezone: NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ! ⦁ Zelena zipka: ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Dosad još neviđemo u stvarnosti: Bolgheri Divino, ekskluzivni fine wine & dine restoran na asfaltu Viale Bolgheri – aleje čempresa: prizor za dana, kad se prostor uređivao za večernju priredbu

Magična moć Bakhova nektara

ALEJA ČEMPRESA BOLGHERI KAO PRIGODAN LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN

E pluribus unum, svi za jednoga i jedan za sve, udruženi smo jači…

A kad si poduzetan, uvjerljivo snažan, možeš i računati na pomoć, i u stanju si učiniti/ostvariti svašta, čuda! Čudesno je bilo nešto što se ovih rujanskih dana događalo na ulazu u toskanski grad Bolgheri, svjetski čuven po (crnome) vinu, netko bi s obzirom na tip kapljice što dolazi od tamo rekao da je to talijanski Bordeaux.

Dio kilometarskog stol ana asfaltu – cesti Aleje čempresa Bolgheri, snimka iz zraka

Gotovo pet kilometara dugačka Aleja čempresa, estetski upečatljiva prometnica koja vodi do grada dobrim je dijelom pretvorena u elitni restoranski prostor i poprište ekskluzivne večere/večeri sa u svijetu još neviđenim načinom slavljenja lokalno obilježenog Bahova nektara, zapravo – s domaćim eno-gastro bojama označenom turističkom ponudom cijelog tog teritorija.

Okupljanje prije večere, dakako uz stol s vrhunskim vinima Bolgheri doc, potom zauzimanje mjesta za dogačkim stolom

Spektakularni predvečerje, večer i večera na prometnici Aleja čempresa Viale di Bolgheri: dio gdje su postavljeni stolovi, prizori u predvečerje i u vrijeme večere, dolje: večernja snimka Aleje čempresa s visine

Moglo bi se primijetiti: kako takva promocija – sada, pred kraj ili na kraju turističke sezone?! No za oblast Bolgherija baš se i ne treba na klasičan način na koji smo mi ovdje naviknuli govoriti o turizmu. Tamo se naime, makar je lokacija u blizini mora,  došlo do toga da sezona traje praktički kroz cijelu godinu, zahvaljujući prvenstveno vinu kao adutu dijamantnog sjaja što su ga svojim radom u trsju i podrumu ali i svojom odličnom poslovnom samoorganiziranošću i disciplinom iznjedrili brojni lokalni proizvođači, okupljeni u udrugu u segmentu vina i prehrambenih proizvoda u Italiji znanu kao Consorzio di tutela… odnosno konzorcij za zaštitu jedinstvenih i za određeni kraj visoko tipičnih ostvarenja poglavito u segmentu plemenite kapljice, u ovome slučaju riječ je o Konzorciju za zaštitu marki vina Bolgheri rosso doc i Bolgheri superiore doc te Sassicaia doc.  Zadatak takvog konzorcija je ne samo da kvalitativno a i količinski konstantno unaprjeđuje i po svijetu promovira svoju robnu marku nego i to da od zloporaba štiti oznaku koju proizvod nosi a smisao koje je da proizvodu što je nosi stvara bolju poziciju na tržištu. Takvih organizacija zasad mi nažalost nemamo!

Domaćini: direktor Konzorcija Bolgheri Ricardo Binda uz predsjednicu Konzorcija Albieru Antinori (u sredini; Guado al Tasso) i dopredsjednice Cinziju Merli (Le Macchiole) i Priscillu Incisa della Rocchetta (Tenuta San Guido Sassicaia)

Predsjednik regije Toscana Giani Eugenio te markiz Piero Antinori i grof Gaddo, Gerardesca

Marchesi de’ Frescobaldi, te Stanislaus Turnauer, vlasnik posjeda Argentiera, sa suprugom, te Željko Suhadolnik sa Cinzijom Merli, Le Macchiole

Osnivači Konzorcija Bolgheri, legende talijanskoga vina markiz Incisa della Rocchetta Sassicaia, markizi braća Piero i Lodovico Antinori, pa Pier Mario Melletti Cavallari Grattamacco i Michele Satta

Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri rosso doc, Bolgheri superiore doc i Sassicaia doc redovito jednom godišnje, kad vino neke berbe po konzorcijskom pravilniku odradi svoj proizvodni ciklus temeljito i do kraja te stekne pravo izlaska na tržište (neka vina npr. predviđena su za kraće dozrijevanje i brži izlazak iz podruma a neka, dakako poslije u prodaji i skuplja, moraju po svom konzorcijskom protokolu duže dozrijevati u bačvi i potom i odležavati u butelji), na svojemu teritoriju organizira susrete svojih članova, kojih je sada 65, sa značajnijim vinskim trgovcima, sommelierima, vinskim novinarima i to ne samo onima iz Italije nego i onima iz raznih zemalja svijeta, pogotovu onih za koje se procijeni da su vrlo vrlo interesantna kao tržišta. Bolgheri je, za razliku od ostalih dijelova Toscane gdje je u carstvu crnog vina u glavnoj ulozi domaća sorta Sangiovese, odlučio biti u znaku bordoških kultivara Cabernet sauvignona i Merlota, za koje se uvidjelo da u tome vinogorju daju izvrstan rezultat. Nekad vina samo od tih francuskih sorata nisu smjela nositi znanu talijansku oznaku zaštite doc nego su morala biti označavana kao vino da tavola (stolno vino), ali njihovu izvanserijsku vrijednost na određeni način svijetu su otkrili su Amerikanci, koji su ih u svojim sredstvima javnog informiranja specijaliziranima za vino i gastronomiju počeli uzdizati maltene do nebesa, tako da su odgovarajuće ustanove talijanske države jednostavno morale reagirati i priznati Cabernet i Merlot kao za apelaciju Bolgheri doc prihvatljive i dignuti ih s razine stolnog vina na razinu doc.  Proizvođači crnjaka iz Bolgherija i od bordoških sorata uspjeli su se tržišno nametnuti na svjetskoj razini, te,štaviše, i postati ozbiljna konkurencija Bordožanima!

Toscana, i oblast Bolgheri

Ulaz u Bolgheri

S vinima Bolgherija i s načinom razmišljanja tamošnjih proizvođača-članova Konzorcija mogla se prije nekih šest godina izravno i detaljno upoznati oveća grupa vinara iz Slavonije i Erduta koje je revija Svijet u Čaši, nakon posjeta Bordeauxu, vodila u oblazak Toscane, uključujući upravo i područje Bolgherija. U Bolgheriju nas je, u elitnom restoranu glasovitog posjeda Tenuta San Guido Sassicaia, došao pozdraviti direktor Konzorcija Riccardo Binda! (suhiucasi)

S vremenom je, tako, nastao, zahvaljujući zgodnoj igri riječi, naziv Bolgheri DiVino, koji se može protumačiti u sva smisla – jedan je Bolgheri vina ili Bolgheri od vina, dakle kao predio vina, a drugi je smisao Božanski Bolgheri, naime talijanski izraz divino znači božanski. Prije dvije godine Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri doc je kao završetak spomenute detaljne prezentacije novih berbi vina za vinske trgovce, ugostitelje i novinare organizirao raskošnu svečanu večeru, da im se zahvali na odazivu, a ove godine večera je prerasla u spektakularno kasnopopodnevno-večernje eno-gastro događanje/druženje uz tanjur i čašicu duž priličnog dijela Aleje čempresa, konkretno u dužinskom rasponu od nešto više od jednog kilometra! Po riječima Riccarda Binde, direktora Konzorcija, u planu je da se takvi vanserijski elitni i ekskluzivni eno-gastro susreti u Aleji čempresa ubuduće održavaju redovito u određenim vremenskim razmacima, možda to čak bude i – svake druge godine! Događanje zasad nije bilo predviđeno i za širu publiku iz segmenta potrošača, dakako uz plaćanje ulaznice, no možda se to – razmišljanja oko toga postoje – uvede već sljedeći put.

Namjera je inače Konzorcija i napraviti mješavinu vina istog godišta berbe a od svih 65 proizvođača članova Konzorcija, i tu kreaciju napuniti u određeni broj boca veće zapremnine – magnume ili dvostruke magnume, koji bi se onda, dakako prikladno opremljeni i posebnom etiketom, poslije ponudili na aukcijama vina.

Palača Tenute San Guido Sassicaia

Evo brojaka vezanih uz večeru Bolgheri Divino u Aleji čempresa, te nekoliko upečatljivih fotografija:

Površina koju obuhvaća DOC: 1.350 ha; maksimalna visina vinograda: 350 metara nad morem; broj posjeda-članova Konzorcija:  65; ukupan broj butelja što ih proizvedu članovi Konzorcija: 6,5 milijuna (berba 2020); ukupna dužina aleje čempresa  Viale di Bolgheri: 4.962 metra, broj čempresa: 2.540; dužina aleje na kojoj su bili postavljeni, jedan do drugoga u nizu, stolovi za večeru: 1,1 km; broj uzvanika:  995; broj postavljenih čaša: 3500; za vrijeme večere za stolom za jelo servirano vina: 124; posebno je stojećki na nekoliko punktova degustirano vina: 159; predstavljeno en primeur (jer po konzorcijskom pravilniku ta vina imaju pravo na izlazak na tržište tek s Novom godinom 2022): 54 vina Bolgheri superiore doc; ukupno je otvoreno: 7500 butelja.

                Tehnička ekipa organizacije: ukupno gotovo 290 osoba; od toga sommeliera: 70; kuhara: 44; hostesa & konobara: 123; cvjećara i dekoratera: 15; svjetlosni efekti i ozvučenje: 10 osoba; osiguranje mira i reda te sanitarnog aspekta: 22 osobe; dežurni bolničari s autima hitne pomoći, te dežurni vatrogasci: 14 osoba; pomoć za parkiranje vozila gostiju: 6 osoba.

_________________________________

The magical power of Bacchus

THE 1,1 km OF THE NEARLY 5 km LONG CYPRESS ROAD LEADING TO THE TUSCAN TOWN OF BOLGHERI TRANSFORMED INTO A PROVVISORY  ELITE & EXCLUSIVE FINE WINE & DINE RESTAURANT! – In the frame of the Bolgheri DiVino 2021 event thought as the big annual business meeting of the local wine producers members of the Consorzio Tutela vini Bolgheri superiore doc and Bolgheri rosso doc with the Italian and foreign buyers, sommeliers, restaurateurs and wine journalists these September days the famous Cypress Alley (2540 plants along the both sides of the road), in total long nearly 5 km, turned into the 1,1 km long exclusive & elite fine wine&dine restaurant!  At the rich typical tuscan dinner based on the products born around Bolgheri, for the 995 invited guests wines of the 65 local wine producers, members of the Consorzio, have been served.

Legendarni Angelo Gaja iz Pijemonta je stigao u Bolgheri i osnovao posjed Ca’ Marcanda. Desno je Axel Heinz kao glavni enolog i direktor proizvodnje u glasovitoj Ornellaiji

Here above nice pictures of the atmosphere on the (cypress) road in that evening, then Albiera Antinori (doughter of Piero Antinori, Guado al Tasso podere) as the president of the Consorzio, in company of Cinzia Merli from the Le Macchiole Estate and Priscilla Incisa della Rocchetta of the Tenuta San Guido Sassicaia Estate, with them is Ricardo Binda as the director of the Consorzio. ◾⦁

____________________________________

Možemo li i mi u Hrvatskoj napokon ostvariti takvu razinu poslovnog zajednitšva, poslovne organiziranosti i poslovne  ozbiljnosti vezano uz  naša vina i vinogorja koja to po svojoj osebujnosti zaslužuju, i hoćemo li i mi kao turistička zemlja, površinom mala ali prirodno bogata biserima najvišeg karatnog sjaja koje kroz turističku ponudu ne valoriziramo kako bismo trebali i sukladno potencijalu – napokon priređivati ovakva elitna događanja?   ♣

7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani

 DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021

Nastavak na moj vrlo opsežan prilog o najvažnijim i najjačim međunarodnim ocjenjivanjima vina, objavljen u Kronici 08.2021 SVIJETA u ČAŠI  (www.suhiucasi.wordpress.com/SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2021): ono što ne radimo mi u Hrvatskoj, Slovenci rade već više godina, a riječ je npr. o održavanju Salona na Decanteru nagrađenih vina, do sada sedmoga u nizu.

Ambijent ovogodišnjeg dogadjanja – dvorište palače Fužine u Ljubljani

Robert Gorjak, na nekim slikama u društvu s Michelom Nassiz, predstavnicom Decantera, dijeli priznanja ovogodišnjim osvajačima odličja: posjedu Puklavec Family Wines za SJAJAN Šipon Seven Numbers 2015 (platina) i za IZVRSTAN White Cuvée 34 2018 (srebro, po mojemu zavrijedio je zlato!), diplome je preuzela Sonja Erčulj, direktorica marketinga kuće Puklavec, zatim tvrtki Radgonske gorice iz Gornje Radgone za Zlatu radgonsku peninu rosé suho extra dry 2017 (platinasta), diplomu je preuzela glavna enologinja Klavdija Topolovec Špur, potom za Cabernet franc selekcija 2019 (platina) Gašperu Čarmanu iz kuće eVino, kao i vinu MezzoForte 2017 refošk 60% cabernet sauvignon 30 i merlot 10 % (srebro, po meni zavrijedilo je zlato!), iz Bosne i Hercegovine na pozornicu se po priznanja popeo i Željko Jungić iz Čelinca, on je dobio zlato za Premium Cabernet sauvignon 2015 (odličan!) te srebro za izvrsnu Šiker riservu 2009 (cabernet sauvignon 65%, merlot 25% i frankovka 10%).

Gorjak je podijelio i diplome osobama koje su položilie ispite za WSET, do trećeg stupnja

U organizaciji manifestacije snažan je angažman vinskog stručnjaka i vinskog pisca, marketingaša i nositelja WSET-a Roberta Gorjaka i njegove već dugo postojeće škole vina Belvin u Ljubljani. Upravo prije nekoliko dana salon Decanterjevi nagrajenci 2021 održan je u palači Fužine u Ljubljani, priredba je bila otvorena ne samo za slovenske laureate nego i za dobitnike odličja iz drugih, susjednih zemalja. Nastupila je 31 vinska kuća s ukupno 84 uzorka vina, dva (samo!) stola zauzeli su Hrvati (Kozlović – doduše nije bio i osobno!, i Monte Rosso) a za dva stola vidjeli smo vinare iz Bosne i Hercegovine (Željko Jungić i Škegro).

Za male zalogaje angažirani su mesna industrija Kodila iz okolice Murske Sobote, te članovi znane udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (mladi ugostitelji Europe)

Iz Hrvatske su se s vinima (malvazijama) predstavili istarski podrumi Kozlović (srebro i bronca)…

…te Monte Rosso (srebro), koji je na kušanje ponudio i odlično maslinovo ulje

– S dobitkom snažno sjajeće medalje za vinski posjed stvar ne završava, kako možda misle neki vinari, impresionirani odličjima s ocjenjivanja Decanter World Wine Award i uvjereni da je dovoljno medalju donijeti doma. Istina je da medalja osvojena na ovako prestižnom svjetskom natjecanju kakvo je Decanter World Wide Award i te kako skreće pažnju svjetske javnosti na dobitnika i, što se kaže, povisuje mu rejting, poboljšava image, međutim nužno je odmah po osvajanju trofeja,  stoga što je vinara-sudionika i uzoraka vina na Decanteru svake godine ogroman broj, ovaj put, na 18. izdanju DWWA, bilo je rekordnih 18.094 uzoraka iz 56 država!, dodatno poraditi na osjetnom poboljšanju lokalne i globalne vidljivosti laureata. Mogućnosti je dosta, velika pomoć na svjetskoj razini je Internet, ali nužni su i nastupi dobitnika uživo, prezentacije nagrađenih vina da publika bude, tj. potencijalni kupci, posebice, za početak, oni najbliži izvoru ponude, budu u mogućnosti biti i izravno upoznati s medaljama ovjenčanim eno-uradcima. Namen dogodka je predstaviti domači in tuji javnosti, kakšnega okusa so vina ki imajo mednarodno potrjeno kakovost pridobljeno na najpomembnejšem svetovnem vinskem ocenjevanju in kdo so vinarji, ki so te pomembne nagrade osvojili – rekao je Robert Gorjak, učinilo mi se donekle začuđen,pa i razočaran, što ove godine na Decanterovim nagrajencima nije iz Hrvatske bilo i onih najviše rangiranih na ocjenjivanju, konkretno, iz Lijepe naše platinastih troje i osmero zlatnih..

Decanter World Wide Award 2021 – visokonagrađeni (platina i zlato) uzorci iz Hrvatske. Od hrvatskih dobitnika medalja najvišega sjaja u Ljubljani nije nastupio nitko!?

Uz vina jednog od najbolje ocijenjenih slovenskih sudionika na DWWA 2021: prof. Ivan Dropuljić, organizator festivala Zagreb Vino.com u hotelu Esplanade u Metropoli, te Domagoj Jakopović RibaFish, najpoznatiji izvansportski hrvatski plivač i ronilac, mazohistički privučen platinastim Cabernet francom selekcijom 2017 (97/100 bodova!) i drugim vinima Gašpera Čarmana s etiketama na kojima su naslikane ribe, a stvar je u tome što RibaFish, kako veli – NE voli ribe…U pozadini je Matjaž Lemut Tilija, veliki propagator crnog pinota, do nedavno, dok Feravino nije postalo Eno Sofija, glavni eno-konzultant u podrumu Ivana Ergovića u Feričancima… (dio fotografija: Peter Irman)

U publici, iz Lijepe naše: lijepe naše – Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Iva Novosel, Marija Vukelić (Zlatne riječi) i Vlasta Pirnat (WoW), uz domaću Tonju Blatnik, zaduženu za promidžbu priredbe

_______________________________

REZULTATI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA VINA NA MUNDUS VINI 2021 LJETNOM KUŠANJU

Zlatne medalje

GOLDBERG WHITE 2020 – Belje; MAXIMO ORO 2018 (Graševina & chardonnay) – Kutjevo d.d..; GRAŠEVINA 2020 vrhunsko – Kutjevo d.d.

Srebra

GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d; GRAŠEVINA GOLDBERG 2020 – Belje; FRANKOVKA 2019 – Belje; FRANKOVKA 2018 – PP Orahovica; FRANKOVKA 2017 – Martin Albus; PAGAN RISERVA 2017 – Prović

REZULTATI NAŠIH VINARA  NA OCJENJIVANJU CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  2021

Zlatne medalje

KABOLA DOLCE MUŠKAT MOMJANSKI 2012 – Kabola

Srebra

VRHUNSKA GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d.; ERDUTSKI CABERNET SAUVIGNON ROSÉ 2020 – Erdutski vinogradi; MERLOT FESTIGIA 2017, CASTELLO FESTIGIA 2017 – Vina Laguna; KORLAT SYRAH 2016, KORLAT MERLOT 2016, KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2016 – Badel 1862 ⦁

________________________________

Je li čudno pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu jednom u 12 mjeseci, npr. onda kad je tekuća godina pri kraju, mogli nastupiti promotivno na svoju vlastitu korist i istodobno i, što je bitno, na korist hrvatske plemenite kapljice općenito, na priredbi na kojoj bi se u širem smislu u javnosti i adekvatno istaknuli ti uspjesi?!

Salon Decanterjevi nagrajenci, gdje su se nazočni poklonili jednom od najznačajnijih suvremenih vinskih pisaca i kritičara a i organizatora vinskih događanja u svijetu Stevenu Spurrieru koji je inače više puta posjetio Sloveniju i koji je ove godine preminuo u 80. godini, bio je prilično dobra i nužna dodatna promidžba osvajačima medalja na DWWA 2021 naime u prisutnosti Decanterove izaslanice Michele Nassiz pred brojnom nazčnom, ne samo slovenskom publikom podijeljene su dobitnicima diplome. Inače, dio službenog programa manifestacije obuhvatio je i dodjelu diploma osobama koje su s uspjehom nedavno položile ispite za nekoliko rangova WSET-a. ♣

Vinski klub Zagreb – degustacija & vrednovanje

OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU

Vinski klub u Strojarskoj ulici novo je važno poprište vinskih događanja u Zagrebu. Upravo u danima pred kraj rujna u njemu je održana sjajna ocjenjivačka degustacija vina od sorte Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo, Zindandel, s tridesetak uzoraka iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije i SAD. Njome je okončan prvi ciklus kušanja-vrednovanja plemenite kapljice od vrlo vrijednih kultivara porijeklom iz bazena jugoistočne Europe, mnogih od njih prisutnih u svim gore navedenim zemljama a i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i nekih od njih koji su i rodbinski čak i dosta tijesno povezanti, konkretno riječ je o sortama Crljenak-Zinfandel, zatim Dobričić, Plavac mali, Vranac-Vranec, Trnjak. Uistinu sjajno iskustvo!

                Kod svih sorata, osim kod Dobričića gdje je bilo manje uzoraka, na kušanjima na kojima su u žiri okupljeni enolozi, sommelijeri, vinski trgovci i specijalizirani vinski novinari, našlo se po dvadesetak do oko 30 etiketa različitih proizvođača iz različitih vinogorja a i zemalja. Želja je bila dobiti lijep uvid u ponudu ali, još i više, objavom dojmova skrenuti pažnju ne samo domaće nego i međunarodne javnosti na vinske sorte visokog potencijala i dometa upravo iz ovoga dijela svijeta, tako da se potaknu i plasman vina od tih sorata ali možda i sadnja tih naših sorata i u nekim drugim, zapadnim zemljama, iz kojih su, svojedobno, k nama stigli i Chardonnay i Pinoti i Sauvignon bijeli i Rizling rajnski, Syrah…., sad je eto nekako red da uzvratimo. Nadam se da smo ovim degustacijama i objavama dojmova stavili bubu u uho  vinarima iz naših krajeva da se i sami jače potrude na prodoru prema van…

Na slikama: prizor s degustacije i, uz sve kušane uzorke, žiri – Miro Barec, suvlasnik Vinskog kluba, Ivan Dropuljić Zagreb Vino.com, Željko Suhadolnik Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi , Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, Slaven Jeličić, enolog, pa vinski novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin Bahov sin, te Siniša Medenica koji je dobavio nekoliko uzoraka

      Utisci s ove degustacije vrlo su dobri jer velik je dio vina bio jako dobre kakvoće. Od kušanih crljenaka, tribidraga, pribidraga, kratošije, primitiva, zinfandela najbolji dojam ostavili su ovi uzorci, ovdje SVRSTANI PO PORIJEKLU i sukladno tome korištenom nazivu sorte a NE PO NIJANSAMA u DOBIVENIM OCJENAMA:

Zinfandel 2015 Estate Grown 2015 Grgich Hills Estate SAD; Zlatan crljenak reserve 2012 i Zlatan crljenak 2015 Zlatan otok Plenković;  Crljenak Štafileo zinfandel 2016 Vuina; Kaštelanski crljenak 2017 Krolo; Castel Zinfandel 2018 – Bedalov; Crljenak kaštelanski Tradicija 2018 Matela; Kaštelanski crljenak zinfandel 2019 Putalj; Kaštel Siculi kaštelanski crljenak 2019 Ivica Kovačević, Pribidrag 2016 Kuća sritnog čovika Mimica; Tribidrag 2019 Rizman; Terragnolo primitivo di Salento 2017 Apollonio; 60 passi primitivo di Puglia 2019 biologico La Dogana; Kratošija reserve 2017 Chateau Kamnik; Arhontu kratošija-primitivo Montenegro 2017 Krgović.

Redosljed kušanh uzoraka po osvojenim bodovima – u rubrici Potrošački putokaz na kraju ove Kronike

______________________________________

ZINFANDEL u ZINFANDELU za ZINFANDEL – Među u uzgajivačima Crljenka odnosno Zinfandela u Hrvatskoj je i – Vlado Krauthaker iz Kutjeva. On ima poseban vinograd u kojemu njeguje pokusno i u manjoj količini niz – nekih dvadesetak različitih kutivara porijeklom iz raznih krajeva svijeta, među njima je i Crljenak, mediteranski kultivar za koji je htio vidjeti kako će se snaći i ponašati u slavonskome ambijentu, konkretno kod njega u Kujevu. S rodom iz berbe 2019. Vlado je bio posebno zadovoljan i proizveo je opulentni crnjak s kojim međutim još nije službeno i pod svojom etiketom izašao na tržište, procijenio je da mu još treba ostaviti nešto vremena u podrumu.

Unatrag nekoliko godina otkako je zagrebački hotel Esplanade, koji se diči svojim retoranom Zinfandel’s, odlučio na posebno uređenom dijelu svoje znane ljetne terase Oleander zasaditi Crljenak Vlado je preuzeo brigu o tu zasađenim trsovima Zinfandela i redovito u tijeku vegetativne sezone dođe u Zagreb obaviti nužne radove na dijelu Oleanderice, koji bi svakako trebao i službeno dobiti naziv po svjetski slavnome kultivaru. Vlado brine i o berbi i potom i o preradi ubranih grozdova, te potrebnoj njezi vina do punjenja u dakako prigodno posebno etiketiranu butelju. Naravno da tih butelja ima malo, ali one su ekskluzivan i vrlo traženi raritet restorana Zinfandel’s. I ove godine Krauthaker je, dakako, stigao u Zagreb na berbu Crljenka, po tradiciji u branje se uključio i direktor Esplanade Ivica Max Krizmanić.  Ekskluzivno grožđe za ekskluzivno vino bralo se, dakako, u ekskluzivne Esplanadine bijele prutene košarice… ◾

__________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Jubileji: DVA DESETLJEĆA CRLJENKA – U vinogradu Kaštelanca Ivice Radunića, u kojemu su znanstvenici izdvojili trsove Crljenka što su se na naučnim istraživanjima potvrdili kao Zinfandel, nedavno je proslavljeno 20 godina od otkrića da su kaštelanski Crljenak i Zinfandel, proslavljen preko uzgoja u Kaliforniji, te Primitivo, znan s juga Italije, ista sorta. Crljenak se u Hrvatskoj uzgaja diljem Dalmacije, no najviše vinara koji su mu se u interpretaciji kroz Bakhov nektar posvetili u punoj mjeri baš je iz Kaštela, kod Splita. U Kaštelima je 12 vinara posve okrenuto Crljenku, koji, inače u ostalim mjestima Dalmacije nosi naziv Tribidrag i Pribidrag, ista sorta u Crnoj Gori i Makedoniji znana je po nazivu Kratošija.  Evo što kaže Ivica Radunić:

Proizvođači kaštelanskog Crljenka okupljeni u svečarskoj atmosferi u vinogradu Ivice Radunića

– Među uzorcima uzetih prije dva desetljeća iz mojega vinograda za osam trsova utvrđeno je da su isto što i američki Zinfandel. Tu je počela priča. Odmah sam sljedeće godine osjetno povećao broj trsova Crljenka. Ja i moja obitelj, koju uz moju suprugu čine i dva naša sina, brinemo sada o oko 5000 loza – rekao je Radunić.

Na njegove riječi dovezao se zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja:

– Kaštelanski crljenak može postati veliki brend na razini Hrvatske. Svi proizvođači trude se dati svoj obol, a mi ćemo kao županija pomagati u svemu kroz potpore. Osnovat ćemo i savjet za eno-gastro turizam.

– Kaštela su dobila titulu domovine Zinfandela, tj. Kaštelanskog crljenka, i grupa od 12 entuzijasta u Kambelovcu je osnovala Udrugu ljubitelja i štovatelja vina kaštelanski crljenak. Kupljene su sadnice, oformljena je i škola za vinare koju je pohađalo 50 proizvođača. Nastojat ćemo ovu veliku priču razvijati i dalje – rekao je Srećko Radnić, pomoćnik ravnatelja Javne ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Uz 20-godišnji jubilej Kaštelani su – na Facebooku i pod nazivom Domovina Zinfandela – objavili mapu na kojoj je označeno svih 12 vinarija što proizvode kaštelanski crljenak. Na toj mapi zainteresirani mogu pronaći osnovne podatke o vinariji, poput adrese i brojeva telefona za kontakt. Vinarije su to Antona Kovača i Ivana Kovača Matele u Kaštel Sućurcu, Vlade Perišina i Jakova Bedalova u Kaštel Kambelovcu, Antona Kovačeva u Kaštel Lukšiću, Dražana Krole i Ivice Kovačevića u Kaštel Starom, Marina Milana, Ivice Radunića i Ante Kuzmanića u Kaštel Novom te Nevena Vuine i Karla Žanića u Kaštel Štafiliću.

                Dođi u Kaštela na kušanje vina od crljenka kaštelanskog. Dobrodošli u domovinu Zinfandela! – poručeno je na Facebook stranici Domovina Zinfandela. ♣

Imendani vinskih sorata

PRVI  INTERNATIONAL PLAVAC MALI  DAY : 20. RUJNA 2021!

Bogatom popisu imendana vinskih sorata i vina od ove godine pridružuje se International Plavac mali Day, i to upravo s datumom 20. rujna 2021.!

Inicijativa je stigla od udruge The Croatian Wine Alliance, grupe globalnih timova koji promiču hrvatska vina a predvođeni su dvojcem Aroma Wine Co., i Croatian Premium Wine Imports, Inc. iz SAD-a, u akciju su se, kako se čuje, uključile i platforma  Wines of Croatia i udruga Vina Dalmacije. Proslava, u ponedjeljak 20. rujna 2021., počela je u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, što je podne na Istočnoj obali SAD-a, odnosno devet ujutro na Zapadnoj obali.

Prvi  međunarodni Dan Plavca maloga obilježen je virtualnim putem, preko platforme Zoom, a da bi se dobila veza trebalo se registrirati na: http://eepurl.com/hGY1xf  Predviđeno je bilo da program kao uvod obuhvati priču o hrvatskim vinskim regijama, da slijedi poseban prilog o
Dalmaciji (područja, terroiri, sorte) i, kao glavno,  prezentacija svečara Plavca maloga (ključne specifičnosti sorte, uzgoja, prerade, dozrijevanja). Za kraj planiran je bio razgovor s vinarima.

Sorte Plavac mali crni i Vranac/Vranec

S jugoistoka Europe i s ovih naših prostora još je jedna sorta sa svojm međunarodnim imendanom, a to je Vranac, kako je se naziva u Hrvatskoj te Crnoj Gori odakle potječe, odnosno Vranec, kako mu tepaju u Makedoniji. International Vranac/Vranec Day je 5. listopada. Prvo slavlje Vrančeva međunarodnog  imendana održano je početkom listopada i s velikim finalom 5. listopada 2019. godine u Makedoniji, bila je to uistinu raskošna manifestacija sa obilascima najboljih tamošnjih vinogradarskih pozicija, s brojnim degustacijama vranca i, kao špicom, međunarodnim festivalom vranca (proizvođači osobno, te njihova kapljica) u elitnom u skopskom hotelu Hilton, nejasno je iz kojih razloga nazočni nisu bili – iako smo bili pozvani, to znam jer bio sam i osobno na slavlju u Makedoniji! – jedino hrvatski vranci, a treba reći da sjajno vino od te sorte u nas proizvodi npr. vinarija Grabovac. S obzirom na nazočnost u Skopju brojnih vinskih trgovaca i novinara ne samo iz regije nego i iz EU pokaz na tom festivalu mogao  je sudioniku mnogo značiti u poslovnom smislu.

Ove godine imendan Vranca slavi se s početkom od 30. rujna radionicama i posjetima vinarijama po Makedoniji, nastavlja se 2. listopada s jednakim programom na Kosovu, a finale je 3. 4. i 5. listopada u Crnoj Gori, nakon obilazaka vinograda i vinskih posjeda u toj zemlji glavna je završna svečanost  5. listopada s vinskim radionicama i degustacijama te s festivalom vranca na koji su pozvane da sudjeluju sve zemlje Balkana, valjda ćemo na takvom skupu ovaj put među izlagačima i mi iz Hrvatske imati svojega predstavnika .

Inače godišnji kalendar s bogatim popisom naziva vinskih sorata i vina koje imaju svoj imendan odnosno International Day objavljuje na svojim stranicama na internetu organizacija Wine & Spirits Educational Trust – svima nama dobro znana kraticom WSET, međutim na njihovoj bogatoj listi (još) nema ni Plavca maloga ni Vranca, a ZAŠTO je tome tako (kad se uzme u obzir značenje te ustanove na međunarodnom nivou!) – ne znam!…

____________________________________

U čast slavljeniku

Na slici snimljenoj u Vinskom klubu, na prezentaciji najnovijeg izdanja Vinum IN – Dijana Grgić, glavna urednica, te sommelijer i po novome i vinski pisac Tomo Jakopović, suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

KAKO SE VOLE VINUM IN i PLAVAC MALI… – Hoće pa neće, hoće, pa neće… HOĆE! Eto nam napokon novog izdanja vinskog časopisa VINUM IN, izgledom mi se čini do sada najraskošnijega, s doista mnogo priloga, ali to ne čudi: riječ je o dvobroju koji je, unatoč covidu i novom normalnome što je ipak daleko od starog normalnoga, ipak smogao snage da se isprsi, glavna urednica Dijana Carlito Grgić priznaje da se namučila dok je zatvorila financijsku konstrukciju, ali, eto, isplatilo se!… Do kraja godine Dijana obećava još jedan broj, a nada se da će u 2022. uspjeti  ući u stalni ritam sa po četiri izdana broja godišnje. Snaga raste kad pomislite da ne možete više, a ipak nastavite dalje…, veli Dijana Grgić.

Novi broj prikladno je, s ozirom na proglašenje, na međunarodnoj razini, imendana Plavca maloga 20. rujna, posvećen toj izvornoj dalmatinskoj vinskoj sorti i njenu vinu, dosad je njena najjača povezanost sa svijetom bila u tome što se smatralo da su joj roditelji Crljenak odnosno Zinfandel te šoltanski Dobričić, ali se pokazalo da u priči o nastanku treba računati na još jednu sortu koja bi bila mama, a oba kultivara u ovome slučaju mogu biti samo tateki, za Crljenak eto ima još nade… Najnoviji Vinum In kao knjiga na 130 stranica u boji i finom tisku donosi vrlo opsežan prilog o Plavcu malome – tema broja općenito o kultivaru, pa poglavlje 50 plavaca koje treba kušati, Plavac kao partner jelima. Kako je Plavac mali ostao bez majke i s dva moguća oca ali i postao najveći ljubavnik….  raspisali se o tome Bakhov sin Ivo Kozarčanin, zatim Tomo Jakopović, sommelier i u Zagrebu suvlasnik novog objekta za prezetnacije Bakhova nektara Vinski klub, te, sa stanovišta struke, dr. sc. Maja Žulj Mihaljević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta…⦁

___________________________________

Već sam prije nekog vremena u Svijetu u čaši objavio vijest kako su razne vinske sorte i razna svjetska vina dobila svoje imendane, popisane u kalendaru što ga je objelodanio WSET, a to je eto taj famozni britanski Wine & Spirits Education Trust, organizacija koja na globalnoj razini pruža edukaciju vezano uz vino i jaka pića. WSET je osnovan 1969, a glavno sjedište mu je u Londonu (web: www.wsetglobal.com), međutim ima svoje ambasade u raznim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Slovi kao najvažnija svjetska platforma za edukaciju oko vina; polaznici koji s uspjehom svladaju gradivo od WSET-a dobivaju diplome za više razina usvojenoga znanja, i te diplome im mogu biti jako dobra potpora u profesionalnoj karijeri. U 2016. WSET je, potaknut naglim porastom zanimanja za vino u golemoj Kini, u Hong-Kongu otvorio svoje međunarodno predstavnšitvo WSET Asia Pacific.

Evo tog famoznog kalendara WSET-a:

1 February – International Furmint Day – #FurmintDay

18 February – Global Drink Wine Day – #DrinkWineDay

3 March – International Mulled Wine Day – #MulledWineDay; #MulledWine

13 March – International Riesling Day – #RieslingBirthday; #RieslingDay

21 March – World Vermouth Day – #VermouthDay

17 April – World Malbec Day – #MalbecWorldDay; #WorldMalbecDay; #MalbecDay

30 April – International Viogner Day – #InternationalViognierDay

7 May – International Sauvignon Blanc Day – #SauvignonBlancDay; #SauvBlancDay

21May/27 May – International Chardonnay Day – #ChardonnayDay #InternationalChardonnayDay

18 June – Drink Chenin Blanc Day – #DrinkCheninBlancDay 

21 June – World Lambrusco Day – #WorldLambruscoDay #LambruscoDay

18 August – International Pinot Noir Day – #PinotNoirDay

1 September – International Cap Classique Day – #CapClassiqueDay

2 September – International Cabernet Sauvignon Day – #CabernetDay; #CabernetSauvignonDay

17 September – International Grenache Day – #GrenacheDay

______________________

NOVACI,  koji tek trebaju biti upisani u ovaj kalendar:

. 20September International Plavac mali Day; .5 October International Vranac/Vranec Day

__________________

.10 October – International Pinotage Day – #PinotageDay

23 October – World Champagne Day – #ChampagneDay; #WorldChampagneDay

.31October – International Carignan Day – #CarignanDay

.1November – International Xinomavro Day – #XinomavroDay; #InternationalXinomavroDay

.7November – International Merlot Day – #InternationalMerlotDay; #MerlotDay

12 November – International Tempranillo Day – #TempranilloDay; #InternationalTempranilloDay

18 November – Beaujolais Nouveau Day – #BeaujolaisNouveauDay

Beaujolais Nouveau Day changes each year, falling on the 3rd Thursday of November

24 November – International Carménère Day – #CarménèreDay

.4 December- International Cabernet Franc Day – #CabFrancDay; #CabFranc; #CabernetFrancDay; #CabernetFranc  ♣

Vrijeme berbe 2021

START, i NEDOUMICE S PORTUGISCEM

Delikatna sredina rujna – berba grožđa počela… Konačan ishod uloženog truda pomiješanog s raznim rizicima sa strane koji su vrebali, pa, možda, neki, i ostvarili se, ovisi još o ovom posljednjem koraku u lancu – berbi i preradi grožđa.

Na poziv udruge Portugizac Plešivica, okupljanje je bilo u vinogradu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Mladine upravo u povodu obilježavanja početka berbe 2021 u plešivičkom i jaskanskom kraju. Tomo Haramija, predsjednik udruge, zatim čuvarice tradicije u narodnim nošnjama, pa Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Zdravko Režek iz gradskog Ureda za gospodarstvo, Gordana Matašin, voditeljica tima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, vinari, mediji te ostali gosti, simbolično su ubrali prve plodove portugisca u trsju domaćina.

– Iako je ovo bila jedna od težih vinogradarskih godina, zbog čega imamo manje prinose, ne sumnjamo u kvalitetu budućeg vina – goste je s optimizmom dočekao Tomo Haramija.

Doček uzvanika veselo i s pjesmom, na dvorištu obitelji Josipa Brajea u Lokošin Dolu – uz beračice i pjevačice u narodnoj nošnji u sredini su Iva Braje, svojedobvno Vinska kraljica Zagrebačke županije, te uz nju dva njena brata Josip i Ivan (Marko Čolić)

Kao neposredni uvod u berbu – u vinogradu Brajeovih, pozdravni govor gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije, Gordane Matašin ispred Zagrebake županije i Željka Gregorića, tajnika udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

Jesenske boje – berba Portugisca, domaćim beračicama društvo je pravio jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel

Portugizac kao novo mlado vino odavna je na neki način zaštitni znak Plešivice, a s vremenom je postao i zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije. Neki plešivički vinari s portugiscem izlaze pod svojima imenom i etiketom, a neki članovi udruge djelomice izlaze samostalno, dakle s vlastitom etiketom, a djelomice na način da dio svojega grožđa odvoje i usmjere prema podrumu PZ Plešivica, koji od skupljene sirovine proizvede jednu, zajedničku kapljicu što se na tržište plasira kao robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica Selection.

– Vino je prošle godine bilo dobro prihvaćeno te vjerujemo da će tako biti i ove godine. Novo mlado vino na tržištu očekujemo sredinom listopada, prve butelje službeno bi se trebale otvoriti na Festivalu portugisca u Metropoli, a potom će se vino točiti i u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda – kaže Željko Gregorić, vinogradar/vinar i tajnik udruge Portugizac Plešivica.

Ivan, Iva i Josip Braje u obiteljskom podrumu. Brajeovi uzgajaju i Veltlinac zeleni i Chardonnay i Rizling rajnski… (suhiucasi)

Na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Jastrebarskog čelnici udruge Portugizac Plešivica na svečanosti otvorenja ovogodišnje berbe upitani su kakva je točno situacija vezano uz sortu Portugizac u vinogradima na Plešivici, naime u posljednje vrijeme s više strana čulo se kako lokalni vinogradari/vinari pomalo napuštaju taj kultivar, makar je na njemu stvorena marka vina Zagrebačke županije, a upravo taj status županijske robne marke trebao im je pružiti bolju poziciju na tržištu i jamčiti bolji plasman vina.

–  U postupku službene revitalizacije sorte grožđa Portugizac na Plešivici krajem devedesetih te, potom, u narednih pet do osam godina, s Portugiscem je obnovljeno oko 40 do 50 hektara plešivičkog vinogradskog terena. U onom razdoblju Udruga je okupljala oko 35 individualnih proizvođača sa oko 30 ha Portugisca i tvrtku Mladina koja je imala nekih 10 do 15 ha zasađenih tim kultivarom. Danas je u udrugu Portugizac Plešivica uključeno 17 proizvođača, koji uzgajaju Portugizac na ukupno oko 20 ha, te proizvode vino Portugizac Plešivica pod vlastitom etiketom, ali od kojih neki sudjeluju i u zajedničkom vinu što izlazi iz podruma PZ Plešivica. Od prije koju godinu desetak proizvođača članova izdvaja, po dogovoru, dio najboljeg grožđa Portugisca iz svojih vinograda te ga predaje u zadrugu gdje se od tako skupljenih i spojenih količina grožđa proizvede oko 1500 do 2000 butelja vina županijske marke Portugizac Plešivica Selection.

– Smisao projekta Portugizac Plešivica Selection je podržati udruživanje kako bi se dobila veća, tržišno relevantna količina vina prepoznatljive i ujednačene više kvalitete te kako bi se lakše nastupilo na tržištu i postiglo bolju cijenu – veli Tomo Haramija.

Čelnici udruge Portugizac Plešivica međutim novinarima na ovome susretu kod Brajeovih nisu rekli ništa o tome tko i na koji način kontrolira, kako se to, inače, svuda vani radi vezano uz zaštićene robne marke, način ponašanja članova udruge – bez obzira plasirali oni portugizac pod svojim imenom ili kroz zajednički proizvod dobiven u vinariji PZ Plešivica – u vinogradu, dakle glede obrade trsja, visine prinosa, najranijih mogućih termina početkaa berbe, pa glede rada u podrumu  pojedinaca ali i zadruge, npr. glede sirovine isporučene zadruzi pa onda glede najranijeg mogućeg izlaska svih uključenih u igru s novim mladim vinom  županijske robne marke na tržište, a i glede kakvoće gotovih proizvoda na izlasku iz podruma na tržište i potom i na tržištu, tako da potrošač kroz tu županijsku zaštićenu oznaku zapravo, ispada tome tako, i nema nekog konkretnog jamstva vezano uz kakvoću, pa se možda iz tog razloga Portugizac Plešivica počeo susretati na tržištu s određenim problemima u plasmanu do mjere da to navodi neke vinogradare i vinare da mu okrenu leđa…

A u principu portugizac kao sortno i pogotovu kao mlado novo vino ne bi trebao imati problema na tržištu, jer uz prikladan pristup u vinogradu i podrumu sorta može dati vrlo lijepo, ukusno i puno vino, k tome bogato polifenolima koji su, kako su pokazala znanstvena istraživanja, kao antioksidanti i te kako korisni za zdravlje, a najjače djelovanje bilježi im se kad dolaze upravo iz mladog vina! Detalje o tome zna ekspertica Ivana Alpeza, sada uposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) a koja je glede toga ukazivala na rezultate nekih znanstvenih istraživanja u inozemstvu na tu temu i koja je svojedobno s kolegama na fakultetu i sama provela neka istraživanja o tome. Namjera Svijeta u Čaši bila je sada i iznijeti relevantne podatke o rezultatima tih znanstvenih istraživanja a koje bi proizvođači portugisca, posebice oni unutar zaštićene županijske robne marke Portugizac Plešivica (Selection) mogli kao efikasan promidžbeni alat  iskoristiti za bolji plasman vina, međutim zasad, iako sam ga, radi obave ovdje, tražio, nisam dobio nikakav materijal a rezultatima spomenutog istraživanja, koliko čujem od autorice čeka(lo) se službeno odobrenje za objavu od strane HAPIH-a – kao da je riječ o nekoj tko zna kakvoj teškoj državnoj tajni što ne smije tek tako u javnost… I to je Hrvatska…

Uz iskaz uvažavanja onih koji jesu i dalje članovi udruge rekao bih da je velika šteta što među prisutnima na ovom otvorenju berbe trganjem sorte Portugizac u vinogradu obitelji Josipa Brajea nismo vidjeli i više proizvođača s Plešivice i to onih koji su, otkako pamtim, znani maltene i kao sinonimi baš i za plešivički portugizac te nazočnost kojih bi zasigurno dosta značila i vinu Portugizac Plešivica i udruzi u promidžbenom smislu, primjerice to su svakako Drago & Dragica Režek, gospodarstvo Šember, a i kuća Krešo Režek, pa obitelji Jagunić, Kurtalj… treba ovdje spomenuti i prvog susjeda ali i prvog rođaka domaćina Brajea Roberta Brajea, koji se pojavio na početku ali se začas izgubio sa skupa, poslije sam od njega saznao da ni on nije baš na istoj valnoj dužini s projektom Portugizac Plešivica kakav je on sada…

Damir Režek

REŽEKI SU JOŠ ČEKALI… – S obzirom da dugo pratim vinsku scenu znam da su Dragecovi Režeki  redovito svake godine s novim mladim portugiscem među najboljima, eto dolazak u Lokošin Dol na ceremonijalno otvorenje ovogodišnje berbe grožđa na Plešivici – (nekad prije ceremonijali te vrste odvijali su se u Mladini koja je tada slovila kao jedno od sjajnih izletišta i za pola sata vožnje autom udaljene Zagrepčane a sad, unatoč tome što je okružuju krasni vinogradi, što je tamo i povijesni vinski podrum grofa Erdödyja, istina sada napušten, te što je tamo i znana staza za moto cross, djeljue zapušteno) – bio je lijepa prigoda da se nakon isteka službenog dijela županijske priredbe skokne u brdo do posjeda Agro Drago Režek obitelji Damira Režeka, sina od prerano otišlog Drageca,te Dragice Režek, Damirove mame, supruge pokojnog legendarnog plešivičkog enologa Drage Režeka, htio sam iz prve ruke dobiti informaciju zašto npr. ti Režeki više nisu u udruzi, to više što je Damir Režek do pred neko vrijeme određeno razdoblje bio predsjednik udruge Portugizac Plešivica.

Damir Režek i mama Dragica (Marko Čolić)

– Udrugu sam napustio zbog nesuglasica s većinom ostalih članova a oko rada u vinogradu, termina berbe, rada u podrumu pa i najranijeg mogućeg termina puštanja pojedinih uzoraka na tržište. Mi Režeki još čekamo s berbom. Od tate i od mame imao sam prilike mnogo toga naučiti vezano uz vino, i radije sam se odvojio. Primijetio sam da je nekim vinarima najpreče što prije prodati grožđe i vino, kod nas na posjedu tome nije tako, jako pazimo na to da vinova loza u potpunosti odradi svoj dio u vinogradu a potom i da vino odradi svoj dio u podrumu – kazao je Damir Režek, koji je kormilo vinskog posjeda počeo, uz dakako podršku mame Dragice, preuzimati odmah kako je ostao bez oca.

Kakvoća vina Režekovih, koji trsje imaju na strmini Veselnice gdje je tlo ilovasto-vapnenasto te u Desincu gdje je tlo loess s dosta kamena, zorno potvrđuje Damirove riječi da treba biti pedantan i strpljiv, posebno pažljiv i oko loze i oko vina. Kod Režekovih smo nas nekolicina imali prilike kušati vrlo elegantan i sortno tipičan zeleni silvanc iz 2017 (pred Novu godinu izlazi berba 2020), zatim moćni odležani chardonnay iz berbe 2012. (sedam mjeseci dozrijevanja na finom talogu u bačvi, 13,5 vol %), pa sauvignon, te crni pinot, sad je na tržištu jako dobar onaj iz berbe 2017, pred Novu godinu izaći će berba 2019… Zasad Režekovi imaju za svoja jako dobra vina i vrlo povoljne cijene! Dobro je požuriti k njima, prije nego što – dođe do skoka… ♣

Rujanski prizori

U VINOGRADU, TE UZ VINSKI PODRUM i u PODRUMU 2021

Požega – Ivana Rendulić iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, inače udana za Požežanina Tina Jelušića, na berbi u obiteljskom vinogradu u Požeškom vinogorju. Desno je prizor iz Erduta, a posjeda Mladena Sibera. I Jelušići I Siber vrlo su zadovoljni kakvoćom, roda ali manje količinom

Ivan Marinčić, direktor tvrtke Osilovac u koju spada feričanačko Feravino, sa svojim najbližim suradnicima nazdravlja berbi 2021; desno su berači Feravina, po najnovijemu Oenosophije, u trenutku trganja Graševine, uz Frankovku najraširenije sorte u vinogradu. Očekuje se berba od 1100 tona grožđa!

Kod susjeda na Bizeljskom: povratak veselih iskusnih beračica obitelji Pinterič iz trsja do podruma na večeru, te Simon Pinterič I njegov sin Žiga na preuzimanju grožđa pored podrumskih vrata. Kakvoćom ubranog grožđa Pinteriči su zadovoljni

Za pjenušce se bere nešto ranije nego za mirno vino, majstor perlica Janez Istenič iz Bizeljskoga završio je berbu, ne osobito zadovoljan količinom ali ushićen kakvoćom roda, pa eto u svome domu za stolom mirno uživa u ranojesenskim još sunčanim danima, uz krepki domaći bizeljski doručak. Desno: berba Frankovke na posebnoj parceli s trsjem starim 40 godinaa kod Lojzeta Kerina na brdu u Straži ponad Krškoga, u Dolenjskoj. Lojzetova Hiža modre frankinje specjalizirala se za tu sortu, i na ocjenjivanjima vina redovito dobiva za nju medalje visokoga sjaja. Lojze Kerin, na slici s Vinskom kraljicom Slovenije Anom Pavlin kao počasnom gošćom, u podnevnom predahu od trgatve uz malicu od domačih dobrot beračima i uzvanicima je na kušanje ponudio i ružičasti pjenušac od frankovke i svoj crnjak Modra Frankinja 2011, šampion jednog od ocjenjivanja frankovki na međunarodnom festivalu te sorte u Sevnici. Ova sada ubrana frankovka nakon fermentacije u ioksu ide na dvije godine na dozrijevanje u hrastove bačvice i potom na još neko vrijeme odležavanja u butelji, prva boca na izlasku na tržište otvorit će se na svečanosti u 2005.! (Marko Čolić)

U berbi više od stola za jelo do izražaja dolazi druga vrsta stola – onoga za selekciju grožđa prije nego što ono uđe u prešu i ostavi se, za rasni crnjak, na dužoj maceraciji… Desno: Leo Gracin u carstvu Babića u Primoštenu. S berbom 2021 je zadovoljan kakvoćom, ali ne baš i količinom. Kao predsjednik udruge Vino Dalmacije radosno za 22. i 23. listopada najavljuje Festival vina Dalmacije u Splitu, zamišljen tako da bi prvog dana na kušanju bile, kako mi je rekao, dalmatinske vinske ikone!

Eto nas i na dubokom jugu Dalmacije, vidimo Pelješanina Antu Mrgudića uz njegov kamionet u kojemu prevozi berbu, u ovome slučaju, Crljenka ili Zinfandela. Desno: Prizori iz podruma Nikše Mimice iz Omiša (Pribidrag/Zinfandel) i Vedrana Kiridžije (Plavac mali, Dingač) iz Potomja, refraktometar uronjen u mošt objašnjava njihove oduševljene uskile: Još jedna sjajna berba!

I dalje jug Dalmacije: prostirke s grožđem na prosušivanju, za slatko desertno vino prošek ♣

Pomalo, u pravcu zime

POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

Doručak u vinogradu – pauza do proljeća!  Upravo smo zakoračili u listopad, još malo i berbe grožđa će, osim za neka specijalna vina, biti gotove, danja je svjetlost osjetno kraća – primjerice prvog dana listopada bila je oko 2,5 sata kraća nego krajem kolovoza!, temperatura zraka snizuje se, i trenutaka pogodnih za istinsko uživanje na otvorenome u prirodi bit će u narednom nekolikomjesečnom razdoblju vrlo rijetko. Eno-gastro ali i druge manifestacije u kojima se nakon tmurnog perioda lock downa i te kako uživalo vani vraćaju se u zatvorene prostore, dakako uz obvezu posjedovanja zaštitne maskice i tzv. covid putovnice, ali – bolje i tako nego nikako, kako je bilo do prije nešto manje od godine dana.

Pjenušavi doručak kod Mladena i Dušice Siber u njihovu vinogradu u Erdutu (Julio Frangen)

Među jednima od posljednjih manifestacija na otvorenome pamtit ćemo svakako nedavni Pjenušavi doručak u vinogradu Mladena Sibera u Erdutu, veselica uz mjehuriće bila je u režiji prof. Marije Vukelić koja je sa svojom ekipom Zlatne riječi takvih atraktivnih susreta ljubitelja perlica s proizvođačima pjenušaca i to u njihovim vinogradima ove proljetno-ljetne rano-jesenske sezone vrlo uspješno organizirala u nekoliko navrata i u različitim vinogorjima Hrvatske, od sjeverozapada do istoka kontinentalne Lijepe naše. Doručak kod Siberovih, kojemu je potporu dala TZ Osječko-baranske županije, zamišljen je bio kao pravi slavonski – hedonistički, s domaćim specijalitetima, pripremili su ga učenici i profesori Regionalnog centra kompetentnosti i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Za taženje žeđi su se dakako brinuli domaćini Mladen Siber i njegova supruga Dušica. U okviru programa, kao finale, bila je pretpremijera (en primeur) vrhunskih erdutskih mirnih vina a kušati su se mogli eno-uradci proizvođača iz Erduta Sibera, Brzice, Jasne Antunović, Erdutskih vinograda, Royal Hillsa – svaki je vinar za degustaciju donio jedno svoje novo vino ili neko po njemu veliko vino po vlastitom izboru.

Radionica o hvarskim vinima i prezentacija najbolje ocijenjenih uzoraka u restoranu Trilogija Fino & Vino u Zagrebu. Uzvanicima se pridružio i pjesnik Enes Kišević… (Julio Frangen)

Posjetitelje je ugodno iznenadio Hvaranin Toni Bratanić iz Vrbanja, on je prezentirao svoju knjigu Priče iz konobe za starije, za koju veli kako je htio ponuditi svoju malu analizu konobe i istaknuti njeno višestruko značenje u životu u Dalmaciji

Već sredinom rujna krenulo se jače ponovno u zatvorene prostore. U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino održana je radionica na kojoj su ljubiteljima (mnogo je bilo ljubiteljICA!) u Zagrebu a na temu hvarskih vina Marija Vukelić, nakon što je ovoga ljeta u suradnji s Udrugom hvarskih vinara i lokalnim Turističkim uredom, na Hvarskim danima u Jelsi organzirala strukovnu degustaciju hvarskih bijelih vina i hvarskih crnjaka, u glavni grad donijela po tri u Jelsi najbolje ocijenjena vina od sorte Bogdanuša, od drugih bijelih sorata što se uzgajaju na Hvaru te vina od Plavca maloga. Šampioni po kategorijama bili su Bogdanuša 2020 od  Ivice Carića (88/100 bodova), Pošip 2020 od Andra Tomića (90,4/100) i Plavac mali Pharos Maximus 2013  podruma Hvar Hills (90,5/100). Drugo- i treće-plasirani: Bogdanuša 2020 – Hvar Hills (87,8) te Bgdanuša 2020 – Pavičić, zatim Pošip 2019 – Hvar Hills (90,3/100) te Levant cuvee bijeli 2020 – Ventus vina (90), a kod plavaca  Veli Visko 2018  – Vina Caric Ivica (89), i Plavac mali 2019 –Vino Leše (87/100)

A baš prije koji dan bila je, opet u Marijinoj režiji i u objektu Trilogija Fino & Vino, radionica – dakako uz prezentaciju sorte i kušanje vina od nje ali iz različitih vinogorja – o sorti Frankovka, naše kontinentalne uzdanice u domeni crne kapljice, ponuđena na degustaciju bile su etikete iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske.

S prezentacije Frankovke/frankovke, Modre frankinje, Lembergera, Blaufränkischa, Kek frankosa. Finale je bilo u znaku cuvéea Ermitage 2011 Jozsefa Bocka iz Villanyja (Julio Frangen)

Valja istaknuti kako su ta ali i druga događanja u organizaciji Zlatnih riječi  kojima sam nazočio bila ne samo s promocijskom notom povoljnom za samog domaćina i njegov kraj, nego, taman s mjerom dozirano  s obzirom na tip eventa, i s edukativnom (pružanje relevantnih informacija o kraju, proizvođaču, o nastanku proizvoda), pedagoškom (umjerenost u konzumaciji!) i kulturalnom (skretanje pažnje gostima na spomenike kulure i detalje vezane uz umjetnost te uz sakralne objekte teritorija)  notom… Budući da se u nas mnogi vinari – a velika je šteta kad je riječ o onima jače usmjerenima prema kakvoći – baš i ne snalaze u marketingu, možda bi im usluga koju na tom polju pruža ured Zlatne riječi mogla biti od koristi…    ♣

_____________________________

VIJESTI / NEWS

Restaurant Croatica

100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 – Gastronautica Karin Mimica ne posustaje: pobrinula se da sa svojom ekipom iz opatijske tvrtke Abisal pripremi novi vodič ponajboljim našim ugostiteljskim objektima, pod nazivom 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2020/2021. Riječ je o 26. izdanju Knjižnice Gastronaut, predviđenome da se službeno promovira na brodu Marina u luci u Rijeci 7. listopada 2021. Ugostiteljima uvrštenima u vodič javno se podijele, po običaju, priznanja za uspješan rad, slijede dakako domijenak i druženje i s ugostiteljima i s istaknutim hrvatskim proizvođačima vina koji prate ovu svečanost.

Karin Mimica i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma i turistički novinar Hrvatskog radija Tomislav Radić sa zahvalnicom Gastronauta za podršku i vjernost u praćenju akcije (Marko Čolić)

– Restorani su u knjizi prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se kao eno-gastronomski aduti mogu naći na stolu pojedinog odredišta. Među receptima restorana, u novom izdanju knjige našle su se i punjene suhe šljive u špeku; njoki s dimljenom skutom; terina od guščje jetre sa želeom od borovnica; pržene ljetne štrudlice; janjeći carpaccio; carpaccio i tartar od tune; trganci s vrhnjem i zapečenim špekom; quiche s kozjim sirom i sušenim rajčicama; pšenica s dimljenim plodovima mora; filet brancina u škartocu; šufigane lignje; janjeće tripice; brački vitalac; juneći obrazi u portu; janjeći kotleti u krustu; odrezak jelena u umaku od vina; salenjaci; čokoladna torta iod svježih smokava… – naglašava Karin Mimica.

Vodič 100 najboljih hrvatskih restorana postoji na hrvatskom i engleskom jeziku te u tiskanom i digitalnom izdanju, tiskano se može kupiti u knjižarama Hoću knjigu, Školska knjiga i  Menart, a može ga se i naručiti direktno kod izdavača preko linka. Restorani predstavljeni u knjizi su i nositelji titule Restaurant Croatica 2020, a uz plakete koje im se dodjeljuju 07. listopada 2021. dobivaju i naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. ♣

Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj

NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI – Hrvatska je bogatija za tri restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom. Restoranima Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) dodijeljena je nedavno po jedna Michelinova zvjezdica. Restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula), zadržali su svoje zvjezdice.

Boutique hotel Alhambra u Malom Lošinju, s jednom Michelinovom zvjezdicom nagrađenim restoranom Alfred Keller

Peter Schoch, glavni direktor lošinjskog Jadranka turizma, kamo spada i boutique hotel Alhambra, te chef nagrađenog restorana Alfred Keller Christian Kuchler i chef Michael Gallenz

Za cjelokupnu hrvatsku gastronomsku scenu dodjela prestižnih MICHELINOVIH oznaka u okolnostima globalne pandemije korona virusa predstavlja izniman uspjeh. Značajno je za hrvatski turizam to što naša zemlja sada ima ukupno 10 restorana s Michelinovom zvjezdicom, a ukupno imamo 79 restorana s nekom od oznaka ovog prestižnog gastronomskog vodiča. Potvrda je to kvalitete hrvatske gastronomije, koji predstavlja jedan od glavnih motiva dolazaka za brojne ljubitelje putovanja diljem svijeta. Prisutnost naše zemlje u Michelinovim vodičima za nas je bitna za dodatnu promociju i vidljivost, ali i za motivaciju u nastojanjima da Hrvatska bude istaknuta i međunarodno prepoznatljiva eno-gastronomska destinacija, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nakon što je uputio iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Restoran Boškinac u sklopu hotela Boškinac na Pagu ponovio je svoj po Michelinu zvjezdani status. Na zdravici u čast Michelinove zvjezdice i za 2021 uz domaćina-vlasnika Borisa Šuljića, sasvim desno na slici, sasvim lijevo na slici je Igor Zlatkov, lošinjski majstor u izradi drvenih pladnjeva za posluživanje jela i pića za potrebe ekskluzivnih ugostiteljskih objekata

Hrvatska je posebno zanimljivo odredište koja putnicima i gurmanima omogućuje uživanje u autentičnim i raznolikim gastronomskim doživljajima. Zemlja lokalnim chefovima nudi domaće proizvode iznimne kvalitete, što ih tjera da iz dana u dan nadmašuju sami sebe, kazao je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča Michelin. Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je teško za vašu zemlju, ne samo zbog zdravstvene krize, već i zbog potresa. Unatoč svim izazovima, hrvatska kulinarska scena raste, osobito na obali i u glavnom gradu. Naši su inspektori uspjeli otkriti profesionalce koji su strastveni i vrlo predani.

Uz navedeno, na listu Bib Gourmand uvršteno je još sedam restorana, odnosno restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon). Tako se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 13 restorana s ovom Michelinovom oznakom koja se dodjeljuje restoranima što nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Uživanje za stolom jedan je od najvažnijih dijelova turističkog iskustva, a Hrvatska kao zemlja raznolike gastronomije mora u budućnosti sustavno ulagati u njenu promociju i razvoj. Brojna priznanja svjetski poznatih vodiča poput Michelina veliko su priznanje za sve koji kontinuirano rade na unaprjeđenju kvalitete pripreme i stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. U godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe kroz sustav poduzetničkog i poticajnog upravljanja lokalnim proizvodima, koji odražavaju autentičnost regionalnih gastronomskih identiteta i namirnica  kao i kroz interpretaciju tradicije kroz inovativan i održiv pristup. Ministarstvo turizma i sporta obradit će ovu važnu temu i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Chefica Ana Grgić, iz restorana Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade, okićenoga novom i posebnom zvjezdanom Michelinovom oznakom Green Star. Kao što i priliči ekskluzivnom ugostiteljskom objektu – da ima nešto svoje što drugi nemaju, chefica Ana je s raritetnom buteljom vina Zinfandel ruci, vino je nastalo od grožđa sorte Zinfandel (Crljenak) iz malog vinograda na dijelu znane Esplanadine prostrane ljetne terase Oleander uz spomenuti restoran Zinfandel, malu pomoć u grožđu pružio je Vlado Krathaker. Na slici pored Ane Grgić su, na Oleanderici, aktualna ministrica turizma Hrvatske Nikolina Brnjac i, lijevo na slici, Veljko Ostojić, istaknuti istarski turistički radnik, svojedobno ministar turizma RH, a sada direktor Hrvatske udruge turizma (suhiucasi)

Izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku za 2021. godinu uključuje novu oznaku – Michelin Green Star, koja je dodijeljena restoranu Zinfandel’s (Zagreb). Riječ je o oznaci predviđenoj za restorane posebno posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.♣

Na kraju glavne turističke sezone

NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ!  – S ljetom je za ovu godinu gotovo, a uglavnom i s kupanjem u moru i sunčanjem na plaži. Na kraju (glavne) turističke sezone rade se bilance, razni portali specijalizirani za preporuke vezano uz putovanja izlaze, kao s pokazateljima što mogu sugerirati odluku o izboru turističke destinacije sljedeće sezone, s brojkama – ocjenama npr. smještaja, eno-gastro ponude, kulturno-umjetničkih, sportskih sadržaja u pojedinim turističkim centrima u raznim zemljama svijeta. Portal My datingadviser  (https://mydatingadviser.com/best-nude-beaches-in-the-world/ ) usredotočio se na – nudističke plaže. Motto je: Razodjenuti se posve, i skočiti u more!

Mi u Hrvatskoj imamo razlog za veselje: na popisu posebno preporučenih 100 nudističkih plaža na svijetu među Top 16 najboljih nudističkih plaža  tri su kod nas! Evo liste (vidi pod brojevima 1, 13, 16):

Ako za za posjet  i boravak izaberete Dubrovnik, otok Lokrum, udaljen na samo 10 minuta vožnje brodom, idealno je mjesto za posjet, za uživanje u lokalnoj prirodi,, osobito ljeti, moru i suncu. Riječ je o malom i nenaseljenom otoku koji će vam upravo kao nudistu pružiti krasno utočište. Nacionalni park, čista, bistra morska voda, prirodno stvoreno jezero sa slanom vodom u kojemu ćete uživati kao u najboljem jacuzziju… Ali, oprez:  na otoku je dosta stijenja i kamenja, i potrebno je dobro paziti kad se hoda te kad se izabire mjesto za sjedenje kao predah.

Ljeti, dubrovačko područje – Skinny Dipping Index Score: 84.5; Temperatura zraka: 29°C; Temperatura mora: 25°C; Indeks zagađenosti: 10.92; Status Plave zastave: nema; Sigurnosni indeks: 84.69; Cijena noćenja u hotelu: $98. ♣

Zelena zipka

ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE – Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji je tu regiju dugo pratio može prepustiti zaboravu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već zagorska vina u većem broju osvajaju na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etabliralo se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat spomenutih ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Još Zagorju predstoji mnogo za učiniti na unaprjeđenju ponude općenito, dosta se mora raditi pogotovu na ruralnom turizmu, osobito u marketingu i brendiranju. U smislu obogaćenja turističkih sadržaja koje nudi Hrvatsko zagorje svakako valja navesti razne akcije vezane uz prirodnu baštinu, tu se pak izdvaja projekt Zagorje kao abeceda prirode koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 – Zaštita okoliša i održivost resursa. Bitni su diverzifikacija kvalitetne ponude, povećanje atraktivnosti odredišta, te stalna poboljšanja u sferama edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine, kao i u promidžbenim aktivnostima. Priprema projektno-tehničke dokumentacije, posjetiteljska infrastruktura, edukacija i interpretacija, promidžba i vidljivost, upravljanje projektom i administracija. Korisnik projekta: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, ukupna vrijednost projekta iznosi 4.589.418,50 kuna od čega su bespovratna sredstva 3.724.920,23 kuna – kaže Dijana Hršak, direktorica Centra.

Dijana Hršak, direktorica Centra za prirodu Zagorje u Radoboju (Marko Colić)

Cilj ovog projekta je širenje sadržaja na odredištima prirodne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa te osiguravanje dostupnosti uz očuvanje prirode i održivi razvoj. To uključuje razvoj posjetiteljske infrastrukture, turističkih sadržaja, ali i edukativnih programa i materijala te plana upravljanja posjetiteljima kako bi se osiguralo održivo korištenje, ali i povećalo broj posjetitelja, povećale gospodarske aktivnosti u okolini i  još jače aktivirala lokalna zajednica. Investicije u okviru ovog projekta provedene su na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora gdje je izgrađena Staza kroz krošnje i zelena učionica. Na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščica te u  njenoj neposrednoj blizini uređen je Centar za prirodu Zagorje u Radoboju i dvije zelene učionice. Važno je naglasiti da uređenje Centra za prirodu Zagorje uključuje multimedijalna rješenja za interpretaciju svih zaštićenih prirodnih područja KZŽ kao i svih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Krapinsko-zagorske županije.

Projekt obuhvaća i izradu projektno- tehničke dokumentacije, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, manifestacije, promociju, tiskanje knjige o zaštićenim prirodnim vrijednostima i promotivnih materijala kao i edukaciju kroz organizaciju stručnog aktiva učitelja i edukaciju dionika u projektu. Realizacija ovog projekta uvelike će pridonijeti razini i kvaliteti budućeg rada ustanove u smislu održavanja programa škole u prirodi i ekološke edukacije svih dobnih skupina, kroz akcijski plan upravljanja posjetiteljima postaviti će se temelji za učinkovito i održivo posjećivanje programskog područja. Multimedijsko uređenje Centra za prirodu Zagorje dodana je vrijednost kroz multifunkcionalnost, dok će staza kroz krošnje kao atrakcija u Značajnom krajobrazu Zelenjak- Risvička i Cesarska gora pomoći povećanju broja posjetitelja za šire područje.

Prezentacijske dvorane za floru i faunu n nadzemnom i podzemnom (špilja) ambijentu Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

                CENTAR ZA PRIRODU ZAGORJE – Uređeno je prizemlja centra, zamijenjena su unutarnja i vanjska vrata, izrađen je prezentacijski zid dvorane u prizemlju, adaptacija potkrovlja s multimedijskom interpretacijom te izgradnja prilaznog stepeništa s podiznom platformom kako bi dostupnost bila jednaka za sve. Prostor potkrovlja sastoji se od tri cjeline u kojima je podjednako zastupljena prezentacija zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta,  prikaz pada Hraščinskoga meteorita, osobito važnog događaja za geološku znanost te se može zaviriti u Židovske jame, Natura 2000 područje,  špilje koja je zatvorena za javnost. Može se zaviriti u gnijezdo ptica te uz hologram uživati u ljepoti orhideje i noćnom leptiru. Centar je opremljen edukativnim pomagalima i multimedijskim sadržajem u svrhu provođenja škole u prirodi kroz radionice i terensku nastavu u skladu sa nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola. Ustanova kontinuirano provodi ekološku edukaciju kroz niz programa koji su namijenjeni jednako svima, ali naglasak stavljamo na djecu kojima posvećujemo posebnu pažnju u nadi da će baš oni biti ti koji će napraviti razliku i odgovornije se odnositi prema prirodi. Centar za prirodu Zagorje prvi je objekt takve vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 kroz održavanje edukativnih radionica, predavanja i izložbi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

U sklopu kompleksa u Radoboju je i muzej vezan i uz vino, na velikoj ilustraciji na zidu može se vidjeti priča o vinskoj sorti Belina starohrvatska i o njenoj rodbinskoj povezanosti s drugim poznatim svjetskim sortama (suhiucasi)

                STAZA KROZ KROŠNJE – Staza kroz krošnje Zelenjak duga je 125 metara,  s najvećom visinom je od pet metara. Duž staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Tema bioraznolikost  isprepliće s temom glazbe kroz skulpturu trube koja prati cijelu stazu, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himni Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke, dok podnožje staze krase perunike. Za pristup osobama slabije pokretljivosti i osoba s invalidnošću ugrađena je podizna platforma na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama su na Brailleovom pismu. Staza kroz krošnje, zasad jedinstvena u Hrvatskoj, ovomu je poznatom biseru Zagorja, Zelenjaku, dodala vrijednost i pridonijela je njegovoj većoj atraktivnosti, povećanju broja posjetitelja, ali, što je i te kako važno,  i podizanju ekološke svijesti.

Edukativna turistička pješačka Staza kroz krošnje, u Risvici kod Klanjca i uz spomenik Lijepoj našoj te restorana Zelenjak (Marko Čolić)

                ZELENE UČIONICE – Zelena učionica sastoji se od šest različitih didaktičkih eksponata koji omogućuju da se na aktivan i zanimljiv način nauči najvažnije o biljnim i životinjskim vrstama naše županije te upoznaju vrste drveća naših šuma. U sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode zelene učionice postavljene su u Radobojskom trnacu kod Centra za prirodu Zagorje, na Strahinjčici u blizini planinarskog doma te u Značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora u blizini restorana Villa Zelenjak. Eksponati veze u prirodi, dendrofon, drveni dalekozor, taktilna staza, šumsko uho i slagalica čine zelenu učionicu koja je osmišljena na način da kod djece potiče razmišljanje, kreativnost te povezivanje stečenog s novim znanjima. Biljke i životinje koje su se našle u Zelenoj učionici predstavnici su strogo zaštićenih i ugroženih vrsta te se na njihovom primjeru ukazuje na važnost njihove zaštite i očuvanja. Zelena učionica omogućuje korištenje svih osjetila te ukazuje na potrebu stvaranja povezanosti sa prirodom.  Izuzetno je korisno i važno da se od najranije dobi djeca uključuju u ekološku edukaciju kako bi se na vrijeme razvijala njihova svijest o važnosti prirode i njenoj zaštiti.

                U promociju svega uključeni su letak Zagorje zeleno, brošura o  značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, novi vizualni identitet Ustanove,  knjiga Zagorje zeleno, te promo materijali kao magneti, lončići, majice, torbe, blokići.  ♣

______________________________________

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA ◾ CRNA GORA  MONTENEGRO ◾ SJEVERNA MAKEDONIJA  NORTHERN MACEDONIA ◾ ITALIJA  ITALY ◾ SAD  USA

CRLJENAK, TRIBIDRAG, PRIBIDRAG, KRATOŠIJA, PRIMITIVO, ZINFANDEL

 

Veliki grozd / Best in show

ZLATAN CRLJENAK Reserve 2012 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda  • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux  1,5 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko crno s kzp • suho • 15,0 vol%

ZINFANDEL 2015 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE ■ PORIJEKLO: Napa Valley California, USA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol %

 

ZLATAN CRLJENAK 2015 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol%

KRATOŠIJA Reserva 2017 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija 85 %, Vranac 15 % ■ BOCA, tip: bordeaux – vrlo teška • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 15,0 vol%

CASTEL ZINFANDEL 2018 – BEDALOV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 15,5 vol%

 

ARHONTU KRATOŠIJA-PRIMITIVO MONTENEGRO 2017 – KRGOVIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora, Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol%

KAŠTELANSKI CRLJENAK 2017 – KROLO ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • 14,0 vol%

 

KAŠTELANSKI CRLJENAK Zinfandel 2019 – Anton Kovač PUTALJ ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: Kaštela – Trogir • sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 15,5 vol%

KAŠTEL SICULI KAŠTELANSKI CRLJENAK 2019 – OPG KOVAČEVIĆ IVICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

PRIBIDRAG 2016 – KUĆA SRITNOG ČOVIKA MIMICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • suho • 14,0 vol %

CRLJENAK ŠTAFILEO ZINFANDEL 2016 – VUINA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 15,0 vol %

APOLLONIO TERRAGNOLO PRIMITIVO di SALENTO 2017 – APOLLONIO ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: igp Salento • 15,0 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Tradicija 2018 – MATELA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • vrhunsko s kzp • 14,5 vol%

60 PASSI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 biologico – 60 PASSI La DOGANA ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt  • 13,5 vol%

TRIBIDRAG 2019 – RIZMAN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD sorta: Tribidrag  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija, Komarna • 13,5 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Zinfandel 2019 – PERIŠIN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 16,0 vol%

KRATOŠIJA ZENTA 2018 – VUČINIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,5 vol%

     

CRLJENAK BERISLAVIĆ 2018 – OPG IVAN & ANTON KOVAČEV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

CRLJENAK 2018 – TESTAMENT ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija

SINISCALCO PRIMITIVO 2016 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: Bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

KRATOŠIJA 2017 – PLANTAŽE 13. JUL ■ PORIJEKLO: Crn Gora Podgorica ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: suho • 14,0 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 2020 – PATU ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 14,5 vol%

 

PRIMITIVO di SALENTO 2020 – PEPE NERO ■ PORIJEKLO: Salento, Južna Italija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt  • 14,0 vol%

ZINFANDEL CRLJENAK KAŠTELANSKI 2017 – IVICA RADUNIĆ KID ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 16,0 vol%

AD HOC PRIMITIVO di MANDURIA 2019 – TENUTA GRUSTINI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Manduria ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Manduria doc • 14,5 vol%

DON ANTONIO PRIMITIVO 2017 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulia ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: igp Puglia • 14,5 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 12 e mezzo 2019 – VARVAGLIONE ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 12,5

 

DALLE ORIGINI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 – MARZODD ■ PORIJEKLO: Južna Italija ■ VINOGRAD sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt • 13,0 vol%

HRVATSKA  CROATIA

RED BLEND CROATIA

ocjenjivanje hrvatskih crvenih/crnih mješavina sorata, hotel Esplanade Zagreb, 27.09.2021

Kušači: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Silvio Dedić, Slaven Jeličić, Darko Lugarić

 

 

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE Riserva 2007 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2012 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2009 – DEGRASSI  (13,5 vol%) / KARIZMA (Cs & Me) 2018 – PETRAČ (13,5 vol%)

 

 

GOLDBERG RED 2019 – BELJE / KORLAT SUPREME (Sy & Me) 2013 – BADEL 1862   (14 vol%) / TERRE BIANCHE CUVEE ROUGE Riserva 2013 – DEGRASSI  (13,5 vol%) /  BOŠKINAC CUVÉE 2016 – BOŠKINAC  (13,5 vol%) /  KURYCTA  Reserva 2018  – KATUNAR   (13,8 vol%)  /  KURYCTA Supele 2017 Magnum – KATUNAR  (14,0 vol%)  / FESTIGIA  LV 2015 –  VINA LAGUNA   (14,0 vol%) / CRNO 9 2016 (Cs, Me, Cf) – GALIĆ  (13,0 vol%) /  CLEMENTE CRNO 2016 – DAMJANIĆ  (14, vol%) /  K7 2019  – KRAUTHAKER (13,5 vol%) /  GRANDE CUVÉE 2015 – PILATO (14,5 vol %)

Dio cjenjivačke ekipe – Darko Lugarić, sommelier – Tač, Slaven Jeličić, enolog, Silvio Dedić, sommelier – Esplanade. Vina je točio Ivo Kozarčanin – iVino (suhiucasi)

 

 

BOŠKINČIĆ 2020 – BOŠKINAC   (14,0 vol %) / CUVÉE 2019 (Cs 50%, Cf  25%, Me) – PETRAČ   (13,5 vol %) / OTTOCENTO CRNI 2017 – CLAI   (13,5 vol%)  /  GARDIJAN 2015 (Cs & Me) – KROLO  (13,5 vol%)  /  CUVÉE  2016 – VINA POLJAK   (16,4 vol %)  / VENJE CRNO  2006 – ENJINGI   (14,5 vol%)  /

 

 

CUVÉE  (Me, Cs, Sy) 2017 – BORA   (13,5 vol%) /  MORO (Te Me Cs) 2018 – ROSSI  (13,0 vol %)  /  

SUPREMO 2015 – KABOLA   (14,0 vol %) /  CUVÉE (Cs, Cf, Pc, Me) 2019 – KOPJAR  (12,5 vol  %) /

FESTIGIA CASTELLO 2018 (M, CS, Sy) 2018 – VINA LAGUNA  (14,0 vol %) / MIRAZ CUVÉE 2015 –

FERAVINO   (13,5 vol%) /  MISNA VINA  (Cs, Cf, Me) 2020 –  MISNA VINA ĐAKOVO   (13,5 vol %) /

CUVÉE 2015 – BOŠKINAC   (13,5 vol%) / KAPITUL  2015 – ŠIPUN   (13,5%) / MAXIMO NERO (CS,

Me, Sy)  2016 – KUTJEVO d.d. (13,5 vol%) /  CRNO 9 (Cs, Me) 2017 – GALIĆ  (14,0 vol %) / MIRAZ

CUVÉE (Fran, Me, Cf)  2017 – FERAVINO  (14,0 vol%) / CUVÉE  CICONIA NIGRA 2017 – JOSIĆ  (14,0

vol %) /  KURYKTA Reserva 2015 – KATUNAR  (13,8 vol%) /  DURO ISTRIANO 2017 (dio i iz 2019)  –

DAMJANIĆ   (13,0 vol%) /  SUPREMO 2016 – KABOLA  (13,5 vol%) / BASTION (Me 75%, Pl.m) 2017

unoaked – CRVIK  (13,2 vol%) / GRIMALDA 2018 – MATOŠEVIĆ  (13,0 vol%) / CUVÉE (Te, Me, Cs)

2013 – RITOŠA  (13,0 vol %) /  PAGAN RISERVA (Pl.m, Me, CS) 2017 – PROVIĆ  (15,0 vol %) /CRNI

CUVÉE (Cs, Pc, Fran) 2020  – ORAHOVICA  (13,0 vol %) / CS & ME CUVÉE  2019 – PINKERT  (13,5 vol

%) / ROKO 2018 – PHILIPECZ  (13,5 vol %) / FESTIGIA CASTELLO  (Me,Cs, Sy) 2017 – VINA LAGUNA

(14,0 vol%) / MC 2017 (Me, Cs) 2017 – PROVIĆ (13,0 vol%) / TERRA ROSSA (Te, Borg, Me) 2020 –

VINA LAGUNA  (12,5 vol %) / CALDIEROSSO (Te, Me, Nebb, Tempr) 2018 – BENVENUTI (13,0 vol %)

/ CUVÉE No 1 BOUQUET BARANJE  2017 – PINKERT (13,5 vol%)/ REFUL 2019 – BOŠKINAC (13,5vol

%) / KAPISTRAN CRNI  (Fran & Cs) 2018 –  ILOČKI PODRUMI (13,0 vol %) / CUVÉE 2015 – POLJAK

(15,5 vol %) / C3 (Cs, Cf, Carm)  2018 – TRS (14,5 vol %) / CABERNET SAUVIGNON & MERLOT

PREMIUM 2019 – BELJE (13,0 vol %) / TANGO RED BLEND GRAND SELECTION (Cs & Cf) 2015-2017 – ANTUNOVIĆ  (13,5 vol %)

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač osnovali su firmu iVino za organizaciju ocjenjivanja plemenite kapljice i različitih prezentacija vezanih uz eno-gastronomiju, a jedan od prvih projekata bio im je upravo ovo ocjenjivanje mješavina crnih sorata iz hrvatskih vinskih podruma (suhiucasi)

ITALIA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO CEREQUIO 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cerequio – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & alkoholno vrenje/alcoholic fermentation – inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 3407; 1,5 lit = 84; 3 lit = 60; 12 lit = 5  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno, elegantno ■ IZGLEDOM rubinsko, providno, sa sasvim blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene, ali i dovoljne jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno • voćno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •     (rafinirana jela) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion, Best in show – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

.

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 / v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/ ◾

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017 – Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019 – Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019 – OPG Siljan Sanjin, Krnica ⦁ Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 – Katunar Estate winery, Vrbnik ⦁  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018 – OPG Davor Tasovac, Žrnovo ⦁ Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016 – Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

– Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINA – Frankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and m