Archive | Uncategorized RSS for this section

SVIJET u ČAŠI – 08.2019 – WORLD IN a GLASS

 

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u toku: MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA ⦁ Prije pretpremijere: KORAK DO OTVORENJA ⦁ Kad žene nagrađuju… kamo na izlet?: ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA ⦁ Kamo na izlet?: KRACHER FINE WINE EVENT 2019 ⦁ Čuda od frankovke u našem susjedstvu: EISENBERG DAC I LEITHABERG DAC ⦁ Kod etrušćanskog boga života i sreće: FUFLUNS PO TOSCANI a i ŠIRE ⦁ Bakhova turistička dimenzija: ČAROBNA SANTA ELENA ⦁ Zdravstveni turizam za tijelo i dušu: U KRILU SVETE JANE i NA KRILIMA MIKE ⦁ Cro-turizam i ljeto s dvoličnim cijenama: NA PIZZU s PUTOVNICOM ⦁ G.E.T. Zvijezde vinskog turizma 2019: PRVI LAUREATI PROGLAŠENI u MOSLAVINI, ODUŠEVLJENI KEZELE ⦁ Ljetna prehrana s mislima na zimnicu: TORTICE OD PATLIDŽANA ⦁ Kaj su jeli naši stari a jedu i naši mladi?: PETI BUĆNICA-FEST ⦁ Kaj su jeli naši stari?: 39 VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA ⦁ Delikatese: MUZEJ ČOKOLADE u ZAGREBU ⦁ Imendani   PINOT NOIR DAY ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

    _________________________

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u jeku

        MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA – Kampanja je već debelo u jeku, čulo se u prvoj polovici kolovoza na javnim istupima nekih vodećih hrvatskih političara, istina je to ali u ovome slučaju konkretno riječ je ne o predsjedničkim izborima u nas, nego o skorašnjem 14. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli. Osnivač i direktor Festivala prof. Ivan Dropuljić marljivo obilazi već potvrđene mu te i potencijalne izlagače radi dogovora o nastupu. Ovih dana bio je i u Sloveniji, u Brežicama, Bizeljskome i Kostanjevici, Ribnici vezano uz mjehuriće na bazi hmelja i na bazi grožđa te vezano uz visoku kulinariku, razgovarao je i s vinarima iz BiH i – Francuske…

Susret u Kostanjevici uz 12 vrsta piva craft pivovare Ressel: Dominik Goričar koji za nastup na Zagreb Vino.comu 2019 najavljuje niz svojih ribljih specijaliteta i razna piva tipa ipa, stout (west coast ipa, pa hoppy wheat ale, choco milk stout, mango session ipa….), Ivan Dropuljić, Ksenija Kragl, Samo Žabkar i Jure Zlobko. Dolje – pivski bus kao šank te turistička vožnja čamcem po Krki uz Kostanjevicu (Snimio Marko Čolić)

U Kostanjevici na ljetnom festivalu piva na obali Krke Dropuljić se susreo s Dominikom Goričarom, vlasnikom ribnjačarstva Goričar za uzgoj i preradu pastrve, soma, kečige, jesetre, te vlasnikom craft pivovare Ressel, i s njegovim zaposlenicima Samom Žabkarom i Jurom Zlobkom kao stručnjacima za pivo, zatim popričao je i s djelatnicom u turizmu i organizatoricom eno-gastro-manifestacije Teden okusa Posavja u Krškome Ksenijom Kragl,

_________________________

AKO NISTE ZNALI – Posjet  festivalu craft-piva u Kostanjevici i susret sa Samom Žabkarom, stručnjakom za pivo i voditeljem pivovare Ressel, bio je prilika proširiti neka znanja o vrstama/tipovima piva i njihovim oznakama. Pa, evo, abecedno: Što je to Hoppy Wheat, što je IPA, a što Pale Ale, što je Porter, a što Stout? Evo što je odgovorio Žabkar:

– Najprije nešto o razlici između tzv. običnog i pšeničnog piva. U osnovi, pšenično pivo razlikuje se od običnoga u tome što se u proizvodnji 40 posto ječma zamijeni pšenicom, ona pivo učini kremastim i pivo ostavlja dojam bolje popunjenosti. Hoppy Wheat je jače zahmeljeno pšenično pivo, koje obično sliči na njemačku klasiku, međutim mi u Resselu dodali smo mu američke hmeljeve. Pale Ale je svijetlo pivo koje dolazi iz Engleske, a napravljeno od  ječma i hmelja. Svjetliji slad i hmelj su količinski u podjednakom omjeru, vrenje se odvija na temperaturi od 15 do 20 Celzijevih stupnjeva. Trenutačno je to najprodavaniji stil piva u craft revoluciji. Dva su oblika pale alea – uz originalnu englesku, od 1980. godine postoji i američka verzija. Dok je engleski pale ale s jačim izhričajem slada, te donekle putrast i dosta aromatičan, američki pale ale s izraženijim je osjetom hmelja. IPA znači India Pale Ale, engleska verzija piva iz grupe pale ale, piva koje se na početku radilo s većim stupnjem alkohola i s više hmelja, da bi moglo u dobroj kondiciji izdržati dugačak put brodom od Engleske do Indije. Uz tu englesku verziju IPA postoji i američki IPA, te dvostruko ili imperijalno/carsko IPA, to pivo može biti s udjelom alkohola iznad 7,5 vol.%. Verzija za koju smo se opredijelili  mi u Resselu s jakim je dodirom Amerike, znači s puno američkog hmelja, te u organoleptici s naglašenom gorčinom. Amerikanci za svoj IPA imaju na raspolaganju dosta hmeljeva, primjerice cascade, centennial, citra, columbus, chinook, simcoe, amarillo, tomahawk, warrior i nugget. Stout je moćno tamno pivo, rađeno, kao i pale ale, od  ječma i hmelja, s time da od ukupne količine korištenog ječma oko 10 posto mora biti prženo. Prženi  ječam pivu daje intenzivnu tamnu boju, okusu daje tonove čokolade i kave. Porter je isto  kao i stout, samo s nižim alkoholom. ∎

___________________________

Jure Tomič i Teo Fernetić, gore, te, dolje, chefovi i vinari pred otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja  u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga

Otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja bilo je 28. kolovoza uvečer u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga, uz sudjelovanje restorana Splavar (Ana Kranjc, vlasnica; Gregor Dujakovič, chef), restavracije Ajda (Blaž Žvab chef), gostilne Repovž  (Grega Repovž, vlasnik i chef), oštarije Debeluh (Jure Tomič, chef i vlasnik, na slici gore s Teom Fernetichem iz San Rocca u Brtonigli, inače predsjednikom sekcije JRE za Hrvatsku), restaća Tri lučke (Dejan Mastnak, chef), gostilne Kunst (Srečo Kunst,vlasnik), pa gostilni Jež i Šempeter, zatim sirane Gorišek, uljare Balon, eko kmetija Repovž i Kuknberger, KZ Sevnica, a od pićara pozvani su vinari Istenič, Keltis, Kobal, Žare, VK Krško, Domaine Slapšak, Kerin, Kozinc, Molipachi, Lipej, pa pivovara Ressel, a s jakim pićima Budič. Završna priredba odvijat će se 7. rujna na ulici i trgovima uz Krku u starome dijelu Zagrepčanima vrlo blizog Krškoga. Prošle godine na manifestaciji u Krškome pjevao je u Sloveniji osobito popularan dalmatinski pjevač Petar Grašo, on je s kulinarskoga dijela pred zvučnike uvečer doslovno odvukao gotovo svu publiku tako da je ove godine organizator odustao od koncerata velikih estradnih zvijezda na zahtjev izlagača koji nemaju ništa protiv glazbe kao kulise ali koji su prigovorili da jače popularni estradnjaci, za koje se mogu i trebaju organizirati posebni nastupi, odvlače pažnju od njih i izložene hrane i pića kao za područje glavnih (propagandnih) eksponata-protagonista manifestacije…

A na Bizeljskome je Dropuljić pak bio s uglednim proizvođačem pjenušaca Janezom Isteničem te s vinogradarom i vinarom Simonom Pinteričem, kod njega u podrumu je u povodu 83. rođendana Marka Čolića održana i zdravica tom legendarnom zagrebačkom fotografu revije Studio, a u posljednjih 26 godina i revije Svijet u čaši. Prolazak kroz Brežice trebao je biti prigoda sa susret s jednim od najboljih slovenskih chefova i sommeliera Jurom Tomičem, članom međunarodne udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE = mladi restorateri Europe) koji je nedavno kuhao u Dubrovniku na gala večeri u sklopu Dubrovnik FestiWinea te koji je kao gost-kuhar nastupio i u ekskluzivnom hotelu i restoranu San Rocco u Brtonigli i koji bi kao jedan od visokih predstavnika slovenske kulinarske scene pojačao elitnu kuharsku ekipu hrvatskih kuhara što ih prof. Dropuljić ove godine želi vidjeti u svojoj humanitarnoj akciji na festivalu u Esplanadi inače odavna znanoj kao rasadniku upravo vrsnih chefova. Ksenija Kragl, koja svoju manifestaciju Tjedan okusa Posavja ove godine na području Krškoga organizira od 28. kolovoza do 7.rujna, trebala je biti spona s još nekoliko renomiranih slo-kuhara i s nekoliko vinara s Posavja što osobito njeguju frankovku.

Janez Istenič predstavit će u Zagrebu svoj pjenušac iz kategorije Prestige rađen po novim pravilima koja je sam sebi postavio kao temelj i znak posebno visoke kakvoće, a riječ je o tome da pjenušce Prestige po novome na kvascu u butelji prije degoržiranja ostavlja najmanje pet godina! Već neko vrijeme, kaže, pokušava u Sloveniji pokrenuti, po uzoru na druge zemlje Europe, stvaranje tzv. piramide kakvoće kako bi se uvelo reda i kako bi kupac točno znao što ga u kojoj kategoriji čeka, međutim na nivou države to je zasad bilo bezuspješno pa je piramidu odlučio primjenjivati kod sebe (snimio Marko Čolić) ⦁ Dolje: Kod Simona Pinteriča koji, inače, ima jako dobre chardonnay te sauvignon i crnjake od frankovke, i dornfeldera (po povoljnim cijenama!), održana je polifenolna zdravica fotografu Marku Čoliću uz njegov 83. rođendan

BioSing – biti drukčiji, i bolji od drugih! Taj slogan jednog mladog mesara nagnao je prof. Ivana Dropuljića, koji rado veli kako na svom festivalu Zagreb Vino.com, u studenome, želi imati što više najboljeg od najboljega, da u Sloveniji posjeti i malo mjesto Ribnica pored Kočevja.

Uz salamu narezanu na daskici odnosno uz više uzoraka kobasica i salama te odličnu zaseku David Lesar na degustaciji za najprohtjevnije goste može ponuditi i Amarone od legendarnog Giuseppea Quintarellija. Kod njega sam u ponudi vidio i druge prestižne talijanske te francuske etikete, poput Tignanella Antinori, Marchesi de’ Frescobaldi, Braida, Pontet Canet, Duhart Milon, Château d’Issan…

Nekad davno Ribnica je bila znana po tome što je u njoj školu pohađao visokopoštovani pjesnik France Prešern, zatim po tome što je odande glasovita tvrtka Elan, pa po drvenim pladnjevima i priboru za jelo iz radionica lokalnih stanovnika, a sada je sve poznatija po elitnim mesnim prerađevinama što ih na eko-način (ima certifikat organskog pristupa!) kroz poduzeće BioSing (Bio sugerira život i ono što čuva život dakle razmišljanje na eko-kolosijeku, zatim, S označava salamu, a preostali ing, je, dakako, inženjering) stvara poduzetni ribnički mesar David Lesar, opredjeljen da kreira i nudi ekstra proizvode za zahtjevniju i imućniju publiku koja drži do ekoloških standarda i koja je dobro upoznata s pravilnom i zdravom prehranom te s istinskim užicima za stolom.

Prof. Ivan Dropuljić s Davidom Lesarom u bogatoj vinoteci BioSinga

– Moja je strast kreiranje vrhunskih dobro dozrelih suhomesnatih artikala namijenjenih sljubljivanju s vrhunskim vinima. Naši proizvodi su organoleptikom drukčiji od drugih prisutnih na širem tržištu jer nastaju i nude se drukčijom filozofijom. Logično je da ih ne mogu podastirati svakome, nego samo onima koji su ekološki osviješteni, koji razumiju to što radim i prepoznaju u tome višestruku dodanu vrijednost – kaže David Lesar, dodajući kako svoje eko-opredjeljenje smatra ne tek vezano uz nekorištenje danas u mesnoj prehrambenoj industriji široko (toliko da se čovjek ozbiljno zamisli!) rabljenih raznih zaštitnih aditiva i pojačivača aroma i okusa kao što su npr. nitrati, nitriti, askorbat, umjetne arome, starter kulture, ubrzavači zrenja, askorbinska kiselina, kompleksni ugljikovi hidtrati, encimi, izolirane kulture plijesni, nego mnogo dublje, vezano uz vlastiti ekološki podoban način života općenito i uz pristup cijelome poslu na prirodi i okolišu prijateljski način, to, ističe, uz brigu o ambijentu uključuje i štadnju energije.

Lesar naglašava da ga u produkciji ne zanmaju veliki brojevi nego ekskluziva, tako da se njegova (suho)mesnata ostvarenja mogu naći samo u najboljim restoranima i biranim delikates-buticima u Deželi, primjerice u Hiši Franko, Osteriji Debeluh, Restavraciji Strelec, Krištof Predoslje, Domačiji Novak, Gradu Otočec, Restavraciji Repovž…, te u inozemstvu, osobito u Italiji, Austriji, Njemačkoj, SAD. Proboj i doma i vani zahvaljuje, navodi, uvelike Udruženju mladih restoratera Europe odnosno Jeunes Restaurateurs d’Europe ili, skraćeno, JRE, koje okuplja veći broj ugostiteljskih objekata-nositelja prestižnih Michelinovih zvjezdica što su BioSing uvrstile u popis svojih stalnih preporučenih dobavljača i partnera. Inače, priznata američka medijska kuća Matador Network kad je snimala dokumentarac o Sloveniji za segment kulinarike izabrala je, uz Hižu Franko (Ana Roš) i Vina Movia, upravo i BioSing!

Po izvornim recepturama svojega kraja i bez uporabe aditiva na manufakturan način i strpljivo, uz poštivanje toka vremena nužnog da se završe procesi, stvara devet specijaliteta – salame od jelena i svinje, medvjeda i svinje, magarca i svinje, kozoroga i svinje, zatim (odličnu!) zaseku, kobasice, šunku, pancetu. Ribnica kao mjesto ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje suhomesnatih delikatesa, još 1492. godine od tadašnjih vlasti Ribničani su dobili dozvolu da mogu slobodno prodavati svoje mesne prerađevine…

David Lesar objašnjava i porijeklo sirovine što je prerađuje. Meso domaćih životinja uzima od probranih uzgajivača u okolici, a meso divljači je od životinja što žive u također u kraju oko Ribnice. Oznaku Eko ističe kao jamstvo za meso. Pasmine su domaće, krma je dobivena na eko-način. Eko znak vezan je i uz propis da životinje u uzgoju moraju godišnje najmanje 180 dana boraviti na otvorenome.

– Zatim,  za salame mi meso ne meljemo nego ga usitnimo rezanjem na male kockice, dodajemo mu samo sol i začine, vino, konjak, izložimo ga malo dimu da dobije dodatnu specifičnu notu, i kod dozrijevanja igramo na kartu vremena. Dozrijevanje u BioSingu nije u komorama s umjetnom klimom, nego u podzemnom dijelu naše zgrade gdje je temperatura ambijenta prirodna. Tako i štedimo na energiji. Dimljenje smo riješili na način da meso dobije potrebne estere da mu obogate aromu a s obzirom da rabimo ohlađeni dim meso ne dobiva i note paljenoga i prženoga koje mnogim potrošačima smetaju…

David Lesar, koji se, logično, posebno zanima za tzv. prirodna vina i koji je  vrlo sklon dugo maceriranoj bijeloj kapljici te koji se, inače, okušao i u sommelijerskom zanimanju, u objektu u Ribnici često organizira vođene degustacije svojih proizvoda i uz njih prikladno vezanih raznih vina, a izbor u vinoteci mu je uistinu impresivan, posebice s obzirom na zvučnost etiketa, Slovenskih butelja je dakako najviše, a da od stranih nabrojim tek neke od razvikanih: Pontet Canet, Chateau d’Issan Margaux, Chateau Rieussec, Duhart-Millon (Pauillac), Antinori, Frescobaldi (Toscana), Paolo Scavino, Braida (Pijemont), Quintarelli (Verona, Veneto)…., Na policama sam vidio i lijepi broj hrvatskih vina – uglavnom riječ je o produkciji plešivičke obitelji Tomac.

Dakle, Zagreb Vino.com 2019 nova je prigoda za uvjeriti se u specifičnost BioSingovih proizvoda!

Vino veže i spaja… Prije više godina na ljetnom odmoru na našem Jadranu našli su se Ozana Sadžik, rodom iz okolice Prijedora a koja već dugo živi i radi kao liječnica u Njemačkoj na samoj granici s Francuskom i njenom pokrajinom Alsace, te Alzašanin Christian Zwickert. Ozana Sadžik i Christian Zwickert prvi su se put tada na ljetnom odmoru u Hrvatskoj susreli s vinima od Tomca, zaljubili se u njih i na povraku s Jadrana u Francusku zaustavili su se kod Tomčevih u Jastrebarskome. Na ručku u restoranu Ivančić na Plešivici kamo ih je sada odveo Zvonko Tomac grupi se pridružio znani naš skladatelj vedrih nota Zrinko Tutić, koji već dugo vremena na Plešivici ima kuću za odmor i koji je zaslužan za pjesmu Plešivica Curica….

Kontakti vezani uz izlaganje na Zagreb Vino.Comu bili su i s Alzašaninom Christianom Zwickertom i njegovom suprugom Oksanom Sadžik koji u okolici Prijedora unatrag već više godina uspješno vode vinogradarsko-vinarski posjed Fazan i na tržište izlaze s vinima od rajnskog rizlinga, chardonnaya, mješavine syraha i crnog pinota pod nazivom Zašto ne? Why Not? Pourque pas? Warum nicht? te mješavine Collection od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota, u pripremi za izlazak je i njihov prvi pjenušac (brut nature). Kako Zwickert radi i kao agent za posjed iz područja Châteauneuf-du-Pape, moguće je da preko njega u Zagrebu bude (ponovno) prisutno i to glasovito francusko vinorodno područje…   ♣

Prije pretpremijere

KORAK do OTVORENJA – Sve je po planu, a kako ne bi i bilo kod pedantnog Velimira Koraka! Grubi radovi završeni su, interijer opremljen i uređen. Na samome pragu je otvorenje Fine Dine & Fine Wine restorana na Plešivici, smještenog uz vinski podrum Korak (koji, uzgred, sada za ljetne vruće dane ima i izvrsno ozbiljno a fino pitko vino Alte Reben/Old vines – proizvedeno od berbe 2018, uz tromjesečnu maceraciju u drvu i potom uz dozrijevanje 10 mjeseci u drvenoj bačvi a od grožđa starih na Plešivici tradicijskih sorata poput npr. štajerske beline, lipovine, silvanca zelenoga, plaveca žutoga, veltlinca crvenoga, šipelja, muškat hamburga…). Evo par kadrova prije pretpremijere. ♣

Pogled na ulaz u restoran

Ljetna terasa – pravi dragulj

Pogled s ljetne terase na kuću Korakovih

Mama Mirjana pored buketa cvijeća posađenog uz lozu

Pogled u restoran s ulaza

Bračni par Korak uz restoranski šank

Kad žene nagrađuju… Kamo na izlet?

ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA – Fakin iz Istre u Baranji i u mađarskom Villanyu. Ali, ne da bi se fakinario i bećario. Realizirao je putovanje koje mu je kao nagradu za osvojeno prvo mjesto na ocjenjivanju hrvatskih vina za 2019. dodijelila udruga Žene u vinu (Women on wine odnosno WoW), već nekoliko godina organizator takvih godišnjih vrednovanja domaće plemenite kapljice.

Beljski vinogradi i novi vinski podrum

Belje – stari podrum, s drvenim suđem, dolje: enologinja Suzana Zovko

Da podsjetim: nakon šireg izbora ponajboljih hrvatskih vina na tržištu a koji je ovaj put napravio istaknuti istarski sommelier Filip Savić članice udruge WoW imale su priliku svojim glasovanjem za pojedine etikete suziti Savićev popis uzoraka, a onda u trećoj, finalnoj fazi na scenu u ulozi degustatorica-ocjenjivačica na licu mjesta stupa nekoliko žena s jačim enološkim iskustvom, najčešće su to proizvođačice vina, sommelijerke, novinarke specijalizirane za vino i gastronomiju, i one kao najbolja izdvoje po tri vina u kategorijama bijeloga, ružičastog i crnoga, zatim pjenušaca i visokih predikata, pa potom odrede koje je od vina i tko od vinara primus inter pares, tj. šampion i dobitnik WoW Grand Prixa popraćenog lijepom praktičnom nagradom – posjetom nekom vinorodnom području u Europi i, tamo, obilaskom uglednih vinskih podruma.

Baranja – nadaleko znani restoran Kormoran: smuđ u slanini, te šaran na rašljama

Marko Fakin kao osvajač WoW Grand Prixa za 2019. za crno vino Il Primo dobio je takvo putovanje što uz turističku notu ima – bitno za istaknuti! – i dimenziju studijskoga!  Marko je iskoristio lijepu priliku da sa suprugom Betty i sinom Mišelom a pod redateljskom palicom predsjednice WoW-a Sanje Muzaferije i Ljiljane Vajda Mlinaček iz marketinga kuće Belje nekoliko dana provede u hrvatskoj Baranji i u mađarskom Villanyju smještenom neposredno uz državnu granicu.

WoW Grand Prix Marko Fakin sa suprugom Betty i sinom Mišelom te sa Sanjom Muzaferija i Ljiljanom Vajda Mlinaček u vinorodnom Villanyju

Carstvo Attile Gerea: uz raskošan vinska podrum ima i vrlo lijepi, otmjeni restoran

Zvjezdana vilanjska vinska trojka: Ede Tiffan, Joszef Bock, te Attila Gere sa kćerkom Andreom i nizozemskim vinskim novinarom Janom van Lissumom koji s Tiffanom ima tijesnu suradnju oko vina

Spektakularni Sauskin restoran i kuhinja. Dolje: Christian Sauska sa svojim chefovima

Na hrvatskoj strani posjećeni su vinarija Belje i podrum Kalazić te Kopački Rit, a na mađarskoj strani podrumi Attila Gere, Bock i Sauska.

Baranja i Villany pokazali su se punim pogotkom – Fakin, vinarska zvijezda koja sve jače sjaji i višestruko je ovjenčana Decanterovim priznanjima, ostao je – bez daha. Vrlo zanimljivo bilo je i upoznati se s preradom suhomesnatih proizvoda u Belom Manastiru gdje se baranjski kulen proizvodi prema starim, tradicijskim recepturama i načinu. Osobiti dojam ostavio je, dakako, Kopački rit, kojime se plovilo čamcem. Park obuhvaća ukupno 231 km2, a unutar njega nalazi se poseban zoološki rezervat površine 71 km2.  Kopački rit vrijedna je prirodna baština, zaštićena od 1967. godine, priznata i u međunarodnim okvirima kao jedno od najočuvanijih poplavnih područja velikih rijeka u Europi, tu živi oko 300 vrsta ptica i više od 50 vrsta riba.

Mađarski podrumi impresionirali su kako vinom i jelima u svojim restoranskim prostorima tako i arhitekturom objekata i interijerima. Klasično dojmljivi Attila Gere i Joszef Bock, kao šećer za kraj ostavljen je dojmljiv posjed Christiana Sauske, s vinskim podrumom i suvremeno uređenim restoranom. Upravo u ovom predivnom prostoru okruženom vinogradima WOW-pobjednik je uživao je u večeri i spojevima jela i Sauskinih vina. Marko Fakin čiji je, inače, vinski slogan Fakin Good Wines – očaran vinima.

Velebna atmosfera kod Bocka

Za zainteresirane za posjet Villanyju i ponajboljim vinarima toga kraja koji je sebi stavio u zadatak da kao svoju vinsku perjanicu promovira crnjak od cabernet franca (i to čini uspješno!), informacija da se popularni Villany Vörösbor Fesztival odnosno Vilanjski festival crnoga vina s brojnim vinskim štandovima i kušaonicama u mjestu ove godine odvija od 4. do 6. listopada.

Prizor s manifestacije Villany Vörösbor Fesztival

Tradicijska manifestacija vezana uz sortu cabernet franc, koja je na jugu Mađarske kao vino dobila novi naziv – Villany Franc, bit će u Villanyju 22. i 23. studenoga. ♣

Kamo na izlet?

        KRACHER FINE WINE EVENT 2019 – Svake godine pred jesen svjetski glasovita vinska kuća Kracher iz Illmitza u austrijskom Gradišću organizira atraktivno događanje kao kombinaciju prezentacije Kracherovih novih berbi što su krenule ili upravo kreću na tržište – poslastica su svakako visoki predikati po kojima je Alois Kracher i stekao svjetsku slavu – i prezentacije vina uglednih svjetskih vinarija što surađuju s Kracherovim odjelom za uvoz i distribuciju vina po Austriji i Europskoj Uniji.

Weinlaubenhof Kracher, Illmitz

Manifestacija Kracher Fine Wine Event 2019 planirana je u vinariji Weinlaubenhof Kracher za subotu 7. rujna i nedjelju 8. rujna.

Evo što je, barem kako kaže sadašnji vlasnik Gerhard Kracher, sin legendarnog Aloisa Krachera (treća generacija, nakon Aloisa Krachera seniora, djeda, i Aloisa Krachera jr. oca), uz vina redovne berbe i predikate domaćina programom još predviđeno za ovu godinu:

Mini festival s nastupom elitnih austrijskih i međunarodnih vinskih kuća kao što su Pichler-Krutzler – Wachau, Austrija, Dr. Loosen – Njemačka, Niepoort – Portugal, Lingua Franca – SAD, Domaine Weinbach – Alsace Francuska, Charles Heidsieck – Champagne, Francuska, Weingut Sohm & Kracher – Austria, Reunion – Austria. Bit će prilike kušati više od stotine etiketa koje se nalaze u ponudi Kracherove trgovačke kuće, o kojoj se može više saznati preko www.finewineshop.com

Protagonisti priče su ne samo vinari nego i znani chefovi i ponuđači raznih delikatesa, među prvima Kracher spominje chefa Robert Letza, potom ističe svoje prijatelje i praktički stalne sudionike na ovim priredbama. a to su Hink Pasteten, Alois Gölles, Schärdinger Affineur, Tiroler Edle, Staud’s te Christian Pöhl iz bečkog Naschmarkta koji stiže s velikim izborom sireva iz cijeloga svijeta. Osiguran je i nastup kamiona-pečenjarnice Burgera, s ponudom ne samo burgera nego i drugih, svježe pripravljenih regijskih specijaliteta.

Za one željne romantične vožnje kroz vinograd na raspolaganju su konjske zaprege, a ima i sadržaj za djecu, osiguran je u suradnji s Nationalpark Kinom iz Illmitza.

Ulaznica na manifestaciju stoji 60 eura. Kupe li se u te dane u Kracherovoj trgovini vina u vrijednosti iznad 100 eura popust na redovnu cijenu vina je 10 posto, a kupi li se vina za 400 eura popust je 20 posto.

S obzirom da je ograničen broj posjetitelja, dobro je unarijed se prijaviti, a to se može učiniti preko office@kracher.at

Alois Kracher senior, pionir

Pionir, vizionar, direktor – Vrijedi, uistinu, skoknuti do Kracherovih u Illmitz, vinska je to kuća svjetskoga glasa, a manifestacija je – bar je tako bilo do sada svaki put kad sam je posjetio – izvrsna, svašta odličnoga moguće je kušati, a moguće je i upoznati se s nekim važnim osobama s međunarodne vinska scene.

Alois Kracher jr, vizionar

Kod Krachera inače znaju organizirati različite radionice prvenstveno na temu visokih predikata i njihova sljubljivanja s jelima, moguće je da neka bude i sada. Kod nas, kako se čuje, ti predikati kao slatka vina nemaju osobitu prođu, a neki izvještaji i s tržišta iz vana govore o tome da interes za viskopredikatnim sirupastim slatkim desertnim vinima nije više onakav kakav je bio, naime iako ljude u principu privlači slatkasto, očito su ti predikati, koji se inače poslužuju u maloj količinji kao kruna obroku – preslatki, bolje reći opterećujuće slatki. Gerhard Kracher shvatio je da se u tržišnome smislu treba sve više trsiti, pa eto stoga kod sebe i organzira spomenute radionice, pod naslovom Austria’s Liquid Gold – A Food pairing Seminar. Nedavno sam prisustvovao jednoj takvoj radionici na kojoj su uz domaćina govorili i Christian Zechmeister, izvršni direktor udruženja Wein Burgenland, i Willi Balaniuk, urednik austrijskog eno-gastro časopisa À la Carte. Vina spojena s delicijama nisu na radionicama kod Krachera nužno uvijek Kracherova, ali su brižno izabrana iz portfelja Kracherovih gradišćanskih kolega. Uz sjajnu paštetu od pilećih jetrica ponuđene su na izbor tri etikete – Sämling 88 Illmizter 2018 Burgenland Spätlese od Tschide (9 vol % alkohol; 90,5 g/lit neprovreli slador; 6 g/lit ukupna kiselost), zatim Traminer Ried Mühlsatz 2017 Burgenland Auslese (11,5 vol % ALC, 60,4 g/lit NS; 5,1 g/lit UK) od Steinera, i Traminer 2016 Burgenland Beerenauslese Feiler Artinger (9 vol % ALC; 199,9 g/lit NS; 4,5 g/lit UK). Sva tri vina odlično su prijala uz paštetu, s time da je ipak za nijansu kao pobjednik izabran Traminac 2016 izborne berbe Feiler Artinger.

Gerhard Kracher, treća generacija, unuk Aloisa seniora i sin Aloisa vizionara – direktor

Uz čokoladu ponuđeni su sljedeći predikati: Seewinkel Cuvée 2014 Burgenland Beerenauslese Velich, (sauvignon, Welsch Riesling, chardonnay; 13 vol %), Cuvée 2015 Burgenland Beerenauslese (veltlinac zeleni, graševina, traminac, 12,5 vol%) od Ernsta Triebaumera, i Zweigelt 2012 Burgenland Strohwein (slamnato vino; 11,5 vol %; 225 g/lit NS; 7,5 g/lit UK) Johanna Schwartza, najbolje ocijenjen od svih tih triju uzoraka kao vino i kao par čokoladi bio je Cuvée 2015 Burgenlnd Beerenauslese od Triebaumera.

S kolačem iz Illmitza donesena su ova vina: Chardonnay grand Selection 2015 Burgenland 2015 (10,5 vol %; 209 g/lit NS; 7,6 g/lit UK) od braće Nittnaus, zatim Cuvée 2015 Burgenland Ruster Ausbruch (graševina 30 %, RR 30 %, pinot sivi 40 %; 10 vol %; 240 g/lit NS; 7 g/lit UK) od Schandla, i sjajni Cuvée Burgenland TBA 2002 (chardonnay 50 %, graševina 50 %; 9 vol % ALC, 252,7 g/lit NS) od Krachera. Tu se najviše kao vino a i uz kolač dopao Burgenland 2002 TBA Cuvée od Krachera. Na karaju, evo i vina sa sirom s plemenitim plijesnima i medom: Cuvée Burgenland 2017 Beerenauslese (graševina 60 %, chardonnay 40 posto; 11 vol %, 133 g/lit NS, 6,3 UK,) od Krachera, pa Welschriesling 2017 Burgenland Ruster Ausbruch (10 vol%; 225 g/lit RS; 7,6 g/lit UK) od Gunthera i Regine Triebaumer, i Chardonnay Nektaressenz 2015 Burgenland TBA (7,5 vol %; 345 g/lit NS, 8 g/lit UK) od Haidera. Od ta tri vina najbolje se kao pratnja siru pokazao taj Heiderov chardonnay.

Visoki predikati uz paštetu od pileće jetre, sir i med te čokoladu

Kracherov Weinlaubenhof nalazi se u području gradišćanskoga SeeWinkela, a to je 20 kilometara dugačka uglavnom ravna površina na istočnoj obali Niuzaljskoga jezera, najvećeg europskog stepskog jezera. Glavna mjesta tu su Illmitz, Apetlon i Podersdorf. Klima je panonska, s vrućim ljetom i hladnom zimom. Niuzaljsko ili Nežidersko jezero (Neusiedler See) svojevrsni je moderator klimatskih uvjeta uz obalu, to znači da na tom području kreira specifičnu mikroklimu bez temperaturnih ekstrema, a karakteristike u klimatskom smislu su jesenske večernje i jutarnje maglice te povišena vlažnost koja potiče razvoj botritisa, upravo botritis dok je još u fazi plemenite plijesni bitan je faktor u proizvodnji visokih predikata.

Do Illmitza se može autoputom do Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt) i Željeznoga (Eisenstadt) pa s prijelazom na drugu obalu Niuzaljskog jezera a onda spustom prema jugu i mađarskoj granici, ili pak preko graničnog prijelaza nakon Čakovca pa kroz zapadni dio Mađarske putom za Pomogy/Pamhagen na granici Mađarske i Austrije, u Illmitz se nakon prijelaska mađarsko-austrijske granice vrlo brzo stiže.

Kracherovi visoki predikati, ponos kuće ali i Gradišća!

Prezime Kracher sinonim je za visoke slatke predikate. Sve je počelo s djedom Aloisom Kracherom, kojega nazivaju pionirom. Medju prvima u punoj je mjeri shvatio potencijal područja za proizvodnju vina, posebice upravo visokih predikata. Među prvima u regiji i počeo je proizvoditi vina od grožđa zahvaćenog botritisom. Putevima Krachera seniora krenuo je njegov sin Alois Kracher junior, zvan Luis. On pak slovi kao vizionar ne samo kuće Kracher nego i općenito gradišćanske vinske produkcije, posebice visokopredikatne kapljice. U devedesetim godinama prošlog stoljeća slovio je kao motor-pokretač renesanse predikata. Prerano otišli (2005) Luis bio je veliki eksperimentator i svake godine koristio je različite metode vinifikacije stvarajući i više od desetak različitih TBA (Trockenbeerenauslese = izborna berba prosušenih bobica) vina od graševine, chardonnaya, traminca, scheurebea(=sämling 88), muškat ottonela pa povremeno i zweigelta. Međutim s ništa manje žara posvećivao se i suhim vinima redovne berbe, tu je bio vjeran regijskim tradicijskim metodama vinifikacije i dozrijevanja u inoksu i drvenim bačvama. Liniju tih vina nazvao je Zwiaschen den Seen (=između jezera). Htio se izraziti i u domeni modernog svjetskog vina, konkretno za vinifikaciju i dozrijevanje vina rabio je nove barrique. Vina tog izričaja izlazila su pod nazivom Nouvelle Vague. Gerhard Kracher je treća generacija u obitelji, njemu je nadimak isti kao što mu je naziv funkcije: direktor. Gerhard nastavlja održavati imanje s predanošću oca i djeda. I dalje je najveći dio produkcije u sferi visokih predikata, u manjoj količini proizvode se mirna suha bijela i crna vina a nešto je i pjenušaca klasičnom metodom. U čast sinčiću Luisu, četvrtoj generaciji Kracherovih, Gerhard kao najnovije, proizvodi i buteljira voćni sok od grožđa. ♣

VieVinum iduce godine

Čuda od frankovke u našem susjedstvu: butelje u Nacionalnoj knjižnici u Beču!

Najčešće arome u austrijskim vinima

EISENBERG DAC i LEITHABERG DAC – Nerijetko se u nas u šali kaže da je netko od čaše zaglavio u knjižnici, ali, evo, Austrijanci su nedavno službeno pozvali predstavnike medija javnog informiranja, vinske trgovce, sommelijere i jako dobre i verzirane potrošače i iz svijeta (pa i mene!) da dođu na jedinstveno kušanje njihovih vina prve lige Eisenberg DAC i Leithaberg DAC baš u prostor Augustinske čitaonice u sklopu Nacionalne Biblioteke u središtu Beča! Unikatna prilika da se na jednom, i to elitnom mjestu kuša npr. i to što austrijski vinogradari/vinari uspijevaju dobiti od sorte frankovka, raširene i u nas osobito u istočnoj Slavoniji (Podunavlju), te Istri (borgonja), ali ovdje nažalost nedovoljno valorizirane.

Znam dobro o čemu govorim naime nedavno sam bio i na kušanjima vina iz tih vinogorja u okviru susreta Austrian Wine Summit 2019, i kapljica se, posebice od frankovke, pokazala u izvanrednom svjetlu, i krivo mi je što, barem zasad, o jednakome nivou ne možemo razgovarati i o frankovki u nas.

Prekreasni ambijent Augustinske čitaonice u Nacionalnoj knjižnici Austrije u Beču, mjesto degustacije kapljice vinogorja Eisenberg DAC I leithabergDAC  u Burgenlandu

U Deutsch Schützenu u vinariji Schützenhof sreo sam i snimio s buteljom sjajne frankovke Blaufränkisch Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – Kristinu Jelić Faulhammer

Za ovu degustaciju Eisenberg DAC namijenjenu prvenstveno profesionalcima iz vinskog sektora, pripremljeno je nekih 80 uzoraka vina DAC iz berbe 2017 a s najboljih pozicija u Burgenlandu odnosno Gradišću, točnije njegovu jugu (Eisenberg, od Berg=brdo i Eisen=željezo). DAC odnosno Districtus Austriae Controllatus je službena oznaka vina po kvaliteti i područnoj tipičnosti. Inače, Burgenland općenito je u vinskoj ponudi suprotnost ostalim relevantnim vinorodnim regijama Austrije kao što su Donja Austrija, Beč i Štajerska, naime za razliku od tih predjela usmjerenih prvenstveno prema bijelome vinu, uvelike od sorata veltlinac zeleni i rizling rajnski te, u Štajerskoj, sauvignon, Gradišćanci se fokusiraju više na crnu kapljicu, i to ponajprije od frankovke, pa onda i od lovrijenca, zweigelta, pinota crnoga, a od bijelih sorata u nekim svojim vinogorjima kao što je eto i Leithaberg osobito njeguju one pinotne i to u posve suhoj varijanti, a s bijelim kultivarima čuveni su i, posebice kod Illmitza, po visokim slatkim plemenitom plijesni obilježenim predikatima poput kasnih i izbornih berbi, izbornih berbi bobica, ledenog vina.

Prizor iz Eisenberga, ili Željeznog brda, Međimurci bi rekli Železne gore

Eisenberg – Što se tiče Eisenberga, to je vinogradarsko područje od nekih 515 hektara u Južnom Gradišću uz granicu s Mađarskom, ponajbolje pozicije tu su Saybritz, Szapary, Fasching i Weinberg,  tlo je s prevladavajućim udjelom crvenog škriljevca što vinima daje izrazitu mineralnost, ona budu bogata željezom. Od 2009. postoje apelacije Eisenberg DAC i Eisenberg DAC Reserve. Glavna sorta koja se tu uzgaja je frankovka. Vinski centri područja su Eisenberg, Deutsch Schützen i Rechnitz.,

Evo i nekih od  frankovki Eisebnerg DAC koje su na mene ostavile najjači utisak:

BLAUFRÄNKISCH PERWOLFF 2012 SÜDBURGENLAND EISENBERG – KRUTZLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sudburgenland Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH ALTE REBEN 2015 Eisenberg DAC ReserveWACHTER WIESLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried REIHBURG 2015 Eisenberg DAC ReserveSHIEFER & DOMAINES KILGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH DIABAS 2015 Eisenberg DAC Reserve – JALITS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH SAYBRITZ 2009 Südburgenland Eisenberg – KOPFENSTEINER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – SCHÜTZENHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried ZUDELGRABEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – POLLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg

Blaufränkisch Diabas 2015 Eisenberg DAC Reserve – Jalits, pa Perwolf 2012 Eisenberg – Krutzler, te izvrsne frankovke Senior  Eisenberg Reserve DAC 2015 – Schutzenhof  i Kekfrankos Ried Wanzer Nador Eisenberg Hungary 2012 od Gargera

Sjajne frankovke Alte Reben 2015 i 2014 Ried Weinberg Eisenberg DAC Reserve Weinberg kuće Wachter-Wiesler te Kopfensteiner Blaufrankisch Ried Saybritz 2015 Reserve Eisenberg DAC I Kopfensteiner Blaufrankisch Saybritz 2009

Christof Wachter

Leithaberg – Vinogorje Leithaberg smješteno je na brežuljcima zapadno od Niuzaljskog jezera (Neusiedler See) u sjeverozapadnome dijelu Gradišća, uz rijeku Leitha. Vinogradi se tu prostiru na oko 3000 hektara, dijelom su s tlom bogatim škriljevcem a dijelom s vapnencem u jačoj mjeri. Klimu tu karakterizira međuigra toplog zraka s jezera i svježeg zraka iz šuma oko vinogradskih padina. Od sorata i vina u segmentu crnih glavna je frankovka, a od bijelih su tu pinot bijeli, chardonnay, neuburger i veltlinac zeleni. Leithaberg DAC također predviđa i kategoriju Reserve

Winzer Leithaberg/Vinari-članovi udruge Leithaberg DAC. U udruzi su Erwin Tinhof, Hans Nittnaus, Sylvia Prieler, Sepp Bayer, Norbert Gmeiner, Martin Passler, Gerhard Leberl, Leo Sommer, Thomas Schwartz, Hans Nehrer, Toni Hartl, Richard Mariel, Hans Bichler…

_______________________

OSTERREICHISCHE TRADITIONS WEINGÜTER – Dan poslije, u dvorcu Grafenegg blizu Beča izbor etiketa za profesionalce iz vinskog faha iz cijeloga svijeta mnogo veći od onoga u Beču – 200 vina Erste Lagen (premier cru) 64 članova udruge Österreichische Traditions Weingüter. Riječ je o vinima iz područja uz Dunav – Traisental, Kremstal, Kamptal i Wagram, zatim Beča i Carnuntuma. Udruga je utemeljena 1992. godine a zametak joj se počeo stvarati dvije godine ranije, naime susrećući se na raznim vinskim sajmovima i drugim eno-događanjima više austrijskih proizvođača vina našlo se tijesno oko teme o nužnosti stvaranja teritorijalno tipičnog vina, vina s vrlo izraženim identitetom. Svi su se složili da se kao istomišljenici trebaju organizirati u udrugu i, ne čekajući inicijativu države, zajednički donijeti pravilnik vezan uz proizvodnju takvog teritorijalno tipičnog vina, vina s prepoznatljivim identitetom kraja.

Kao temelj Pravilnika određen je vinograd, a taj termin obuhvaća ne samo vinovu lozu na nekoj parceli, nego lokalitet, nadmorsku visinu, nagib-ekspoziciju (ravnica ne dolazi u obzir!), tlo, mikroklimu, sorte (dakako, domaće), minimalnu starost loza (12 godina), gustoću nasada, rad u vinogradu, prinos, datum berbe, dakako da je na red došao i podrumarski dio – način prerade grožđa, oblik dozrijevanja (inoks, drvo, boca…) i dužina dozrijevanja, kategorija s obzirom na rezidualni slador, najraniji mogući izlazak vina na tržište.

Proizvođači vina od grožđa iz vinograda uz Dunav, a to su oni iz Kamptala, Kremstala, Traisentala i Wagrama krenuli su, uz pomoć struke, u istraživanje vrijednosti pojedinih vinogradarskih pozicija kako bi ih klasificirali po kakvoći, i 2010. godine izašli su pred javnost s dokumentom Klassification iz kojega je vidljivo da su 53 vinogradske pozicije uvrštene u ÖTW Erste Lage odnosno kako bi Francuzi rekli, premier cru. Udruzi ÖTW, koja je život počela s desetak vinara-osnivača, s vremenom je pristupilo dosta novih vinskih posjeda iz Kamptala, Kremsa, Traisentala i Wagrama, tako da ih se do 2017. u udruzi skupilo oko 33.  Na proljeće 2018. utemeljene su područne udruge OTW-a u Beču i Carnuntumu, a onda je, kao krovna organizacija na nacionalnom nivou, osnovano Federalno udruženje austrijskih tradicijskih vinskih posjeda.

U dokumentu Klasifikacija 2018 izneseno su ukupno 72 vinogradarska položaja proglašena ÖTW Erste Lage. Sljedeća stepenica prema gore a koju još treba službeno otvoriti je ÖTW Grosse Lage, odnosno ÖTW grand cru. S isticanjem ÖTW Erste Lage i ÖTW Grosse Lage stvorena je dobra podloga za kontinuirano podizanje kakvoće vina a i, pojašnjenjem, na etiketi, kupcu koji rang kakvoće i teritorijalne tipičnosti može očekivati u boci ÖTW, za u poslovnom smislu učinkovitiji marketing. U proizvodne i marketinške aktivnosti spadaju i redovite interne degustacije-ocjenjivanja vina članova udruge radi provjere kakvoće svake nove berbe i pregleda o stalnosti članova-pojedinaca u kakvoći kroz vrijeme, kao i degustacije-ocjenjivanja naslijepo sa neovisnim žirijem, u koji se kao članovi uz enologe, sommeliere… pozovu i afirmirani vinski novinari naime na njih se računa kao na učinkoviti komunikacijski kanal bitan za plasman. Visoka kvaliteta vina I jasna komunikacija s tržištem rezultirale su svake godine boljoj prodaji vina, i po višoj cijeni!

Michael Moosbrugger, predsjednik OTW-a, injegovi pomoćnici ugledni proizvođači Gerhard Markowitsch (lijevo na slici) iz Carnuntuma i Fritz Wieninger iz Beča

Nužno je istaknuti i sljedeće: u područja Kamptala, Kremsa i Traisentala uz oznake DAC i ÖTW Erste Lage smiju se vezati samo sorte veltlinac zeleni i rizling rajnski, u Wagramu također u obzir dolaze samo veltlinac i riesling, U Bečkom vinogorju gdje kao vino tradicijski postoji mješavina sorata Gemischter Satz (vinograd je tipa field blend, grožđe se bere svo skupa i sve se zajedno vinificira) moguće je za DAC Erste Lage rabiti veltlinac zeleni, rizling rajnski i pinot bijeli, a u Carnuntumu su za crna vina Erste Lage predviđeni kao izrazito dominantni zweigelt odnosno frankovka, a za bijela vina pinot bijeli, chardonnay i veltlinac zeleni.

Vrlo cijenjeni Schloss Gobelsburg – Barbara Koller s kolegicom iz marketinga i uz bogat izbor etiketa. Dolje desno: U enološkoj ekipi Schloss Gobelsburga trag ostavlja i jedna Hrvatica – Ana Djogić

A sada, i pojašnjenja termina:

Weinberg = vinograd, vinogorje (Wein = vino, Berg = brdo) ⦁ Lage = Riede = izrazi koji se, osobito riječ Ried, rabe pri označavaju nekog izdvojenog i za vino posebno vrijednog položaja. Austrijanci i Nijemci rabe i izraz Einzellage. Vinogradska pozicija definirana je površinom i strogo određenim međama. Podrazumijeva se da je riječ o geografskoj poziciji koja ima jednake geološke i mikroklimatske uvjete. ⦁ ÖTW Erste Lage = oznaka predviđena za vina koja su se kroz godine pokazala i dokazala kao karakterna i izrazito specifična za apelacije Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagrm, te Wien (Beč) i Carnuntum ⦁ ÖTW Grosse Lage = oznaka predviđena za austrijska vina iz vinogorja uz rijeku Dunav a to su Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagram te Wien i Carnuntum a koja su se kroz dužu povijest pokazala kao ikone i vjerni ambasadori tih vinograda i vinogorja prema svijetu. Kao što je rečeno, ÖTW Grosse Lage tek treba oficijelno stupiti na snagu. ⦁  Tafelwein = oznaka za vino bez specifikacije o porijeklu ⦁ Landwein – vino sa zaštićenom indikacijom zemljopisnog porijekla ⦁ Qualitätswen = vino sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla, riječ je o geografski definiranim užim vinogradarskim prostorima.

Piramida kvalitete: u najdonji (i najveći) dio spadaju regijska vina (regional wines) za koja Austrijanci kažu Gebietsweine, stupanj iznad, u sredini piramide, je Ortswein, odnosno što bi Francuzi rekli, village aoc, mi bismo to mogli prevesti kao vina iz vinograda smještenih unutar granica neke pojedine općine u vinorodnome području. Špicu piramide čini Riedenwein (single vineyard wine) odnosno vino od grožđa s izdvojenih vinogradskih parcela. Vina moraju na etiketi imati kntrolni broj koji znači da su u nadležnim ustanovama koje brinu o stavljanju kapljice u promet prošla kemijsku analizu te da su na organleptičkoj provjeri zadovoljila kriterije postavljene za Riedenwein.  ♣

Kod etrušćanskog boga života, sreće, vina, zdravlja i napretka

FUFLUNS PO TOSCANI, a i ŠIREFufluns ili Puphluns u etrušćanskoj religiji bio je štovan kao bog raslinja, života, sreće, vina, zdravlja i rasta/napretka u svakom pogledu. Fufluns se na listi od 16 bogova etrurske civilizacije spominje na devetom mjestu. Sin je Semle i boga Tinia. Osobito su ga slavili u Populoniji, po etrušćanski Fufluni ili Pupluni. Njegov grčki ekvivalent je Dioniz, a latinski Bacchus ili Bakho.

Filippo Magnani Fufluns (lijevo) u vinogradu i za vrijeme prezentacije vinarije i vina I Mandorli iz Suvereta (Li)

Magnani s gostima u kušanici kuće Castello di Monsanto, Barberino Val d’Elsa , Chianti, Toscana

Ali, Fufluns je i prva talijanska putnička agencija specijalizirana za vinske ture, osnovana prije nešto više od 26 godina. Osnivač je Filippo Magnani, jedan od pionira vinskog turizma u Italiji, Magnani je inače visoko obrazovan po pitanju vina, a oduvijek je težio realizaciji tura na vrlo upečatljivom nivou i ne samo s izraženom hedonističom notom nego i s jakom edukacijskom notom. Da bi ostvario maksimum, okružio se s visoko stručnim osobama na području vina, ugostiteljstva i turizma. U smislu obilaska vinogradarskih krajeva i vinskih podruma Italije uz programe hedonističko-turističkog karaktera nudi i programe poslovnoga tipa, dakle susrete novinara odnosno vinskih trgovaca s proizvođačima vina iz kojih se može razviti dobar biznis.

Danas je vinski turizam u svijetu vrlo razvijen i regije koje se trse proizvesti osebujno i za svoj kraj karakteristično vino godišnje ugoste brojne ljubitelje dobre kapljice i papice. Došlo je dotle da su velikom broju turista pri odluci kamo da otputuju vino i užitak za stolom postali čak primarni motiv. Poznavajući Filippa s mojih dugogodišnjih sudjelovanjima na pretpremijerama vina novih berbi koja na izlasku na tržište u Italiji mogu ga preporučiti kao pouzdanog organizatora. Detaljnije informacije na www.filippomagani.it  i na www.fufluns.com   ♣

Bakhova turistička dimenzija

Vinograd obitelji Ipša na lokalitetu Sveta Jelena/Santa Elena ponad Livada. Krasan je pogled uokolo s platforme na vrhu brdašca na nadmorskoj visini od 420 metara, postavljene za prezentaciju novih vina. Vinogradi odozgor prema dolje su u nagibu od oko 30 posto. Krov u dnu na slici dolje označava crkvicu Sveta Jelena/Santa Elena. S platoa gdje su Ipše postavili platformu za promociju i slavlje i na kojemu će saditi još trsja, pogled s jedne strane puca na Motovun a s druge strane na Oprtalj. Doživljaj za pamćenje. Mjesto idealno za događanja na vrhunskoj razini. Amfora na slici gore postavljena je kao ukras, ali nije rečeno, smije se Klaudio Ipša, da se možda jednoga dana i ona neće rabiti u proizvodnji vina

 

ČAROBNA SANTA ELENA – Kakvog li aduta!… Dolina rijeke Mirne, a visoko iznad, na oko 420 metara nadmorske visine, lokalitet Sveta Jelena (Santa Elena) sav u vinogradima, između pak doline čuvene po tartufu i vrha što vrvi plemenitom lozom – maslinici.

Tris iz pokerske terminologije, ali vrijedan najmanje kao poker četiriju asova! Međutim taj prostor što pruža prekrasne vidike (dolina Mirne, Motovun, Oprtalj…), zatim što se, šire gledano, može pohvaliti s nekoliko odličnih proizvođača maslinova ulja ekstra vergine, te vina, ali i s nekoliko sjajnih ugostitelja koji umiju pružiti visoke eno-gastronomske užitke, opet pokerskim rječnikom spomenuti snažan poker aseva podiže na snagu pobjedničkog flash royala! Osebujni spoj kroz koji bog Bakho ili Baccus ističe svoju snažnu turističku dimenziju, ukazujući na to da je bit kroz višeslojan i za sjećanje trajan doživljaj učiniti privlačnime čitav kraj te – rečeno komercijalno – plasirati cijeli  teritorij.

Klaudio Ipša i njegov sin Ivan, uz vina Santa Elena bijelo i crno. Ideju za vino Santa Elena dao je Ivan, koji polagano od oca preuzima gospodarstvo. Santa Elena bijelo je od malvazije iz vinograda na poziciji Sveta Jelena, berba je bila 2017. objašnjava Ivan. Tehnlogija prerade tradicijska, kakva se nekad rabila u Istri, konkretno počelo se s 30 dana na maceracji i fermentacije na vlastitim kvascima u otvorenoj inoks posudi, pazilo se ipak da u prva tri dana burnoga vrenja temperatura ne prelazi 22 Celzijeva stupnja. Kad je slador sav provrio uslijedilo je blago prešanje i tekući dio ostavljen je 24 sata na miru da se grubi talog slegne, pa je vino pretočeno u barrique – nove i rabljene bačvice – na 16-mjesečno dozrijevanje. Nakon toga vino, u koje prethodno nije dodavan SO2, je napunjeno u bocu uz minimalni dodatak sumpora, predviđeno je bilo da u boci prije izlaska na tržište provede barem godinu dana, dakle vino Santa Elena bijelo bi na tržište trebalo krenuti oko Nove godine. Ipše inače od sorata njeguju malvaziju istarsku, pinot sivi, kao i merlot, refošk i teran. Od merlota i refoška u omjeru pola-pola rade Santa Elenu crno, a uskoro kad loze terana s godinama stasaju,u mješavinu će i teran. Oko Nove godine izlazi i Santa Elena crno iz 2017.

Selo Ipši, kuće i dvorište – s, dakako, maslinom – obitelji Ipša. Obitelj stanuje u kući na gornjoj slici, a građevinu na slici dolje preuređuje za prihvat gostiju na degustacije. Ipše inače, uz svoje dvorište grade uljaru, koja bi trebala biti gotova i spremna za rad do berbe maslina 2020. godine

Ljetna terasa

Klaudio Ipša – vinogradar/vinar, maslinar i uljar: sorte masline što ih uzgaja su bjelica, crnica i bugla te, od introduciranih, frantoio i leccino. Uz jednosortna ulja od bjelice (pikantno), frantoio (srednje pikantno) i leccino (mekano) na tržište, pod nazivom Selekcija, daje i mješavinu ulja od svih svojih pet kultivara. Zemlje u kojima jako dobro plasira svoja ulja uz Hrvatsku su mu Austrija, Njemačka, SAD, Kanada, Japan. Prošla godina za maslinovo ulje bila je, veli Ipša, odlična, dala je i dosta ploda i visoku kakvoću ploda, ove godine, žali se Ipša,  biti će dosta manje

Nedjelja 18. kolovoza kao datum posvećen je svetoj Jeleni, i to je za promidžbu ne samo vlastite vinske i uljske produkcije nego i čitavog teritorija iskoristio Klaudio Ipša iz sela Ipši između Livada i Svete Jelene. Na samome vrhu brda na platou okruženom sa nekih 5,5 hektara dobrano nakošenih vlastitih vinograda s ukupno oko 25.000 trsova što malvazije istarske, što pinota sivoga, što refoška, terana i merlota, te s crkvicom posvećenom sv. Jeleni ili Santa Eleni uz koju je, inače, danas, useljena tek jedna jedina – obiteljska – stambena zgrada, Ipše su na Dan svete Jelene (Elene) organizirali za oko 200 poslovnih partnera pomociju svojega novog vina – Santa Elena bijelo, od izabranoga grožđa malvazije, Inače još 2015 izašli su sa Santa Elena crnime, od refoška i merlota s udjelom od po 50 posto. Oba vina počivaju na tradicijskoj i za cijeli kraj tipičnoj tehnologiji sljubljenoj, međutim, s modernima pedantnosti i pažnjom kako bi se u čaši dobio rezultat originalnošću i jedinstvenošću privlačan za današnjeg zahtjevnog potrošača. Na pijedestalu su se dakako našla i višestruko i u međunarodnim okvirima nagrađivana maslinova ulja Ipša od domaćih kultivara bjelica, crnica i bugla te od introduciranih frantoia i leccina. Bitna poveznica sa svečanosti baš je spomenuta crkvica sv. Jelene/Elene, naime obitelj Ipša zaslužna je za popravak njenoga zvona i za oporavak klasične zvonjave kao poziva na okupljanje ljudi dobre volje… ♣

Zdravstveni turizam: za tijelo i dušu

Gotovo 100-godišnja kućica u Svetoj Jani, 100 posto domaća atmosfera!

        U KRILU SVETE JANE, NA KRILIMA MIKE – U pravom smislu – zdravstveni turizam! Ne lječilišni-kurativni nego preventivni. Zdrav duh u zdravom tijelu, govorili su svojedobno još stari Grci. Po novome rekli bi, kratko i sadržajno te vrlo  praktično, Nijemci i Austrijanci: Klein aber Fein! A imali bismo i mi, ovdje, nešto za dodati u žargonu i stihu: Nix Masse, ali, da, Klasse, dobro i za okoliš a i za – Kasse! To je samo, po domaće ilustrirano, ono što na finjaka govori službeni slogan: Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor.

E sad, druga je priča to što smo u želji da imamo i ovce i novce Lijepu našu pretvorili u suprotnost ovom inače vrlo prikladnom službenom sloganu pa se, eto, sada – i preko medija javnog informiranja! – čuju lamentacije kako je npr. naš ponos svjetskoga glasa Dubrovnik (naravno, počinje se uvijek od onog najznačajnijega!) već postao ugrožen zbog prevelike najezde turista…

Pogled u dnevnu sobu i blagovaonicu

Zrnce za razmišljanje domaćinu-ponuđaču, ali, kako slijedi dalje u priči, i Turističkom uredu Jastrebarskoga i Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Onaj tko u okrilju Svete Jane kod Jaske traži utočište, naći će ga u tome selu tam’ pri potoku, međutim uživat će, barem zasad, u punoj mjeri moći jedino ako je rođak ili prijatelj s Nikolom Mikom Rožićem, uspješnim svetojanskim građevinskim poduzetnikom koji je uz kuću gdje stanuje s obitelji osmislio i uredio prekrasan kutak za hranu duši i tijelu, predviđen (inicijalno!)  samo za familiju i uži krug pajdaša, za nadati se da bi ipak u dogledno vrijeme mogao biti otvoren i za javnost.  S obzirom na dimenzije ne za i širi krug ljudi istodobno nego za pojedine manje skupine i samo po prethodnom dogovoru. Niks Masse, ali, da, KLASSE!

Vizura s verande

Mika Rožić u mjestu Sveta Jana na uzvisini od oko 350 metara posjeduje lijepo održavanu katnicu građenu još 1925. godine.  Interijer i eksterijer odišu domaćom atmosferom. Izvana uz ulazna vrata u kuću usred ljeta – tradicijski i majstorski složene cjepanice s kojima se mirno dočekuje zima. Unutra, blagovaonica prostrana, s lijepim kaminom te sa, na zidovima, brojnim trofejima vlasnika, strastvenog lovca koji je neke metke ispalio i na Novom Zelandu! Jedna prostorija posvećena je i povijesnoj ličnosti i te kako vezanoj uz  jaskanski kraj – grofu Erdödyju!

Nepresušni izvor potoka

U zaleđu kuće uspon je s gustim raslinjem zahvaljujući kojemu i kad je vruće tu nije vruće te kad nedostaje zraka tu ima zraka, k tome pored kuće je i nepresušni (barem je, kažu mi, tako bilo do sada!) izvor čiste i svježe brdske i po zimi i po ljeti jednako hladne vode, vrijedi – i te kako! – napraviti nešto koraka do njega. Jednostavno, moraš protegnuti noge do izvora, popiti malo ukusne bistre izvorske vode, ona makar je voda odlično dođe kao predah od vina pa i od gemišta.

Mika kao gurman a i kao lovac zna gdje nabaviti domaćeg janjca i odojka i kako doći do divljači, a predvidio je, na verandi uz kuću, i prostor gdje može na par sati na prikladnoj temperaturi i više nego utopliti JANKA, po želji i ODGOJKA dok ne bude/ne budu uvjerljivo brončani, a to znači znači elitno spremni za tanjur. I te kako svjestan kako je važno ono što dolazi s ražnja, roštilja i peke prikladno zalijevati, krenuo je, da primjereno zatvori krug, sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom Jalševcem, došljakom iz malog i radišnog Međimurja i vlasnikom OPG-a, u proizvodnju vina. Važno je reći: s obzirom da se Mika druži s najboljim plešivičkim vinarima posebice sa Zvonimirom Tomcem, vina su zamišljena da budu u rangu gornje kakvoće…

Janko i ljeti na toplome, da se ne prehladi

U hladovini raskošne krošnje trsa portugisca – ulaz u vinski podrum, Mika Rožić sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom, te, dolje, u podrumu među bačvama i cisternama

Aktualna površina vinograda je, sada, nešto više od 0,5 hektara, sorte su sauvignon bijeli, chardonnay, pinot sivi, rizling rajnski, pinot crni i cabernet sauvignon, kuriozitet je pred ulazom u vinski podrum možda i stotinjak godina stari razgranati trs portugisca koji, uz to što pruža odličnu hladovinu na ulazu u podrum, o dobroj godini zna dati – o ho ho grožđa. Međutim, namjera je ne stati na tome nego jače uključiti se u tržišne tokove, konkretno proširiti se na 10.000 do i 15.000 trsova, eh, to bi bilo već nešto.

Marijan Jalševec (desno) uz amforu, te Mika Rožić s prof. Ivasnom Dropuljićem. Za prvog posjeta, uobičajeno – prigodan dar domaćinu, ljubitelju plemenite kapljice, fine papice, zasad uspješnom građevinskom poduzetniku te, moguće, uspješnom budućem poduzetniku i u vinu i turizmu: – crtež grozda muškata Alexandria koji je izradila Greta Turković za Ampelografski atlas izdan 1963. godine

Podrum uredan k’o apoteka, u drvenome dijelu kolekcija bačava od glasovitog talijanskog proizvođača Garbelotta, tipovi vina (ukupno Rožić sada godišnje puni oko 5000 boca) od svježe klasike (sauvignon) i sur lie-ja (chardonnay) do danas sve popularnijih devet mjeseci u 600-litrenoj amfori maceriranih spomenutih bijelih kultivara s time da je Bakhov nektar potom njegovan godinu dana u rabljenim bačvicama… A crna su – crna!

Što-šta za vidjeti, kušati, lijepo se provesti… i vratiti se u Svetu Janu! Hoće li sada u zrelim godinama Mika Rožić svoje mogućnosti u turizmu i u okviru turističkih zahtjeva Svete Jane nadrediti građevinarskim bagerima?  Makar, dok zdravlje služi i njega i njegova sina i njegova zeta – i jedno i drugo zajedno je dobro… ♣

Cro-turizam: ljeto s dvoličnim cijenama

NA PIZZU s OSOBNOM KARTICOM/PUTOVNICOM! – Za pojesti picu u restoranu u Hrvatskoj dobro će vam doći kartica! Doduše ne kreditna, nego – osobna karta. Korisna je i putovnica! Cijena pizzi za domaćeg gosta – naravno iz velikog obzira ugostitelja prema našijencu – nudi se s 50 posto popusta, pa – da ne ovisite o slobodnoj procjeni konobara o tome tko ste i odakle ste dobro je predočiti identifikacijski dokumement. Za pojesti u restoranu obrok sa svinjetinom ili teletinm te nadasve (oboritom) ribom već vam treba i kreditna kartica. Dvostruke cijene – jedne za domaćeg a druge, dvostruko veće za inozemnog gosta! U slučaju pice ili pizze velika picdarija ili pizzdarija, u slučaju svinjetine pak prava svinjarija.

Ima još, kad je riječ o silnoj brizi domaćih ponuđača prema domaćem gostu: ljetne cijene hrane u turističkim mjestima duž naše jadranske obale osjetno su – o tome se dosta slušalo preko radija! – više od onih za isti proizvod u (neturističkoj) unutrašnjosti. Po nekim informacijama, morske cijene u nekim slučajevima su 30 do 40 posto više od kopnenih.

Hoće li nas to koštati?

Čule su se procjene iz meritornih tijela i od meritornih osoba kako nam je ove godine, barem do sada, turizam nekih četiri do pet posto slabiji nego što je bio lani, a čuje se i da smo postali preskupi te da su neke zemlje, na ovim paralelama najjači nam konkurenti u turizmu, prebrodile nedaće pa se sada oporavljaju…

Tko (u nas) ima para kupa se u moru, a tko ih nema – doma u lavoru. Naravno ne treba biti uvijek samo doma u lavoru, u mnogim mjestima u unutrašnjosti postoje kupališta na rijekama, na jezerima, u bazenima. Zagreb tako ima svoje more – plavi Jarun, makar ne baš na svim dijelovima jezera.

Kolovoške vrućine i temperaturni udari u urbanom okruženju. Pobjeći nekamo na brdo, na veću nadmorsku visinu – Zagrepčanima je na raspolaganju Medvednica, ili po osvježenje poći nekamo uz vodu – Zagrepčani to mogu odlaskom na Jarun, na pokošene parcele sa stablima debelih krošanja za debelu hladovinu.

Ne biti lijen i prekomotan pa se zaustaviti i usidriti na šljunčanoj plaži koja je najbliže tramvaju odnosno velikom parkiralištu na toj strani jezera, protegnuti valja noge i poći na sasvim suprotnu, udaljeniju obalu, na jezero tik do savskog nasipa, i moguće je doživjeti PLAVI Jarun. Na plaži je manja gužva, ambijent a i voda djeluju čistije, tu su na raspolaganju dva sportska igrališta na pijesku, a nekoliko ugostiteljskih objekata poput Beach Bara upravo na toj strani opskrbilo se ležaljkama za ugodan odmor i nadoknadu onih nekoliko kalorija više potrošenih na šetnju do ovoga odredišta…  ♣

G.E.T.-Zvijezde vinskog turizma

Razdragani dobitnici, posebice otac i sin Kezele (Drago i Janko). Prve pločice osvojili su Kezele (tri zvijezde), Trdenić I Voštinić-Klasnić (po dvije zvijezde), Mikša i Miklaužić (po jednu zvijezdu), Ilovčak (Preporuka) (Marko Čolić)

Dobitnici s pločicama na terasi ispred vinarije Trdenić, gdje se odvija dodjela. Šteta da nije održano ceremonijalno postavljanje pločice s dvije zvijezde na ulaz u objekt Trdenić. Dobitnici su iz grupe od osam moslavačkih vinara koji su se opredijelili za profesionalnu tržišnu proizvodnju škrleta – Voštinić-Klasnić, Kezele, Mikša, Trdenić, Ilovčak  Miklaužić…Profesionalci okupljeni oko škrleta najavili su osnutak poslovne zajednica pod etiketom koje bi ubuduće plasirali škrlet nastao od grožđa s boljih pozicija svakoga od njih i vinficiranog zajedno, za  početak u podrumu Marka Miklaužića (Marko Čolić)

        PRVI DOBITNICI PROGLAŠENI u MOSLAVINI; ODUŠEVLJENI KEZELE – Centar za razvoj vinskog turizma u sklopu udruge G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) sa sjedištem u Zagrebu ove je godine počeo dodjeljivati plakete Zvijezde vinskog turizma hrvatskim vinskim podrumima koji su se dobro organizirali i uspješno djeluju i u turističkom segmentu. Podsjetimo se: još prije dosta godina GET-ovci su startali s dodjelom turistički orijentiranim vinarijama godišnjih priznanja Bijeli grozd za doprinos vinskome turizmu, a sad su, sa spomenutim Zvijezdama, krenuli korak dalje u želji da značajnije pridonesu razvoju vinskog turizma u nas. Za razliku od priznanja Bijeli grozd koja se, inače, daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima nego i onima u drugim zemljama u neposrednom okruženju te koja su ipak na neki način akademska i kao takva, ostajući nekako više u privatnoj sferi dobitnika, nisu baš toliko izložena oku šire javnosti, Zvijezde vinskog turizma namijenjene su baš tome da – postavljene kao pločice na ulaze u objekte te kao preporuka kakvoće predočene i u raznim turističkim vodičima pojedinim krajem – budu što jače izložene oku spomenute široke javnosti, dakle da imaju visoko naglašenu praktičnu dimenziju.  Kako je istaknuo predsjednik udruge G.E.T. Tomislav Stiplošek, želja je da G.E.T. Zvijezde vinskog turizma u domeni hrvatskih vinarija okrenutih i turističkoj ponudi budu ono što za ugostiteljstvo znače Michelinove zvjezdice. GET-ovci su upozorili da će se stanje na terenu pomno pratiti kroz godinu i da će oni objekti koji nastave raditi dobro pločicu sa Zvijezdama zadržati, eventualno i napredovati u broju Zvijezda, a oni koji razočaraju izgubit će pravo na Zvijezde.

Prve pločice Preporuke i prve pločice sa Zvijezdama vinskog turizma udruga G.E.T. je odlučila predati vinskim podrumima u Moslavini, jer po GET-ovcima Moslavci su u posljednje vrijeme napravili veliki iskorak upravo u sektoru vinskog turizma. Podjela se odvijala na imanju obiteji Trdenić u Kutini. Na prigodnoj svečanosti u nazočnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja pločicu Preporuka primio je Sven Đozo ispred podruma Ilovčak (gosti se zasad primaju na terasi kapaciteta do 30 osoba, prostrana kušaonica još je u gradnji), pločica s jednom Zvjezdom dodijeljena je vinarijama Mikša i Miklaužić, pločica s dvije Zvijezde pripala je obitelji Trdenić (namjera je Trdenićevih povećati kapacitet prostora za prihvat gostiju te sa sadašnje ponude uglavnom vina i hrane ozbiljno dalje širiti turističke sadržaje) i podrumu Voštinić-Klasnić (Tomislav Voštinić navodi kako povećava kapacitet kuhinje, te kako uz podrum gradi smještajne objekte i bazen), dok je gospodarstvo Kezele  (vinarija, hrana, smještaj, jahanje na konjima hrvatskim posavcima…, ove godine obitelj očekuje ostvarenje oko 3500 noćenja!) primilo pločicu s tri Zvijezde.

Janko Kezele, jedini s tri zvijezde! Uza nj su Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a I Marko Miklaužić, predsjednik udruge vinogradara I vinara Bregovitog sjeverozapada Hrvatske

Inače, uz pločicu s Preporukom te pločice sa po jednom, dvije i tri Zvijezde predviđena je pločica Excellence Star, ona još čeka na dobitnika…

– Govorimo li o kategorizaciji vinarija s aspekta Centra za razvoj vinskog turizma, tada vinarije gledamo s turističkog aspekta. Vinski turizam u velikoj je ekspanziji, a za Hrvatsku je bitno da ona može ponuditi originalna, za svoje područja tipična, visokokarakterna vina od velikog broja autohtonih sorti vinove loze, te niz i izvrsnih i ekološki proizvedenih tipičnih namirnica odnosno delikatesa, što je turistima i te kako zanimljivo. Mi rado kažemo da smo turistička zemlja, pa je logično da dobro osmislimo ponudu do razine kompletnog doživljaja, te da, između ostaloga, turiste privučemo i u ruralna područja, kao glavni adut tu nam je upravo eno-gastronmija sa svojim specifičnim uradcima na tanjuru i u čaši.  Bitni su tu upravo vinski posjedi međutim kako se ne može samo sjediti, jesti i piti te kako nakon koje čašice nije uputno sjedati za volan, dobro je da i vinarija bude izravno ili neizravno uključena u druge oblike ponude, primjerice mogućnost noćenja, mogućnost sportske rekreacije uz pješačke i biciklističke staze kroz vinograde, teren za male sportove, bazen, pa tu su i vođeni razgledi radi upoznavanje kraja. To je ono što nazivamo prodajom vina doživljaja. Za same vinare prodaja na kućnom pragu najbolja je, jer to znači novac praktično odmah I, naravno, direktan kontakt s kupcem. To je i potencijalni izvoz i to na dva načina. Prvi je takozvani nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta, odnosno potrošnja stranih turista. Drugi je reklama koja se dobiva takvom prodajom jer će zadovoljni turisti i u svojoj zemlji, sredini potražiti to isto vino a i vraćat će se na mjesto lijepih uspomena odnosno preporučivat će to odredište prijateljima i znancima. Turistima je bitan ne samo proizvod, već cijeli doživljaj. Zato smo odlučili provesti kategorizaciju vinarija temeljenu prvenstveno na aspektima turističke ponude. Smisao je turistima olakšati izbor kamo i kada  otići, gdje boraviti, što mogu očekivati i, ono najvažnije, unaprijed im dati do znanja što svakako trebaju kušati, jer mnogi stranci ne poznaju naše vinarije i vinare, a domaćini se ne sjete ponuditi neke proizvode, ili čak smatraju da su neki proizvodi preobični, eto upravo takvi proizvodi turistima mogu  biti vrlo privlačni – rekao je Tomislav Stiplošek, dodajući kako će domaćini kroz ovakav projekt moći naučiti na koji način komunicirati s gostima, što i kako istaknuti od svojih proizvoda. – Očekujemo da kategorizacija potakne ponuđače na što bolje uređenje svojih objekata i razvijanje kvalitete ukupne ponude. Dodjelu plaketa Zvijezde vinskog turizma dopunit ćemo onime što nužno tu spada, a to su knjiga i elektronsko izdanje  G.E.T. vodič (gastro-eno-turistički vodič), taj bi vodič vodič trebao  postati dobar marketinški alat svima koji direktno ili indirektno sudjeluju u ponudi vinskog turizma.

S ovim plaketama Zvijezde vinskog turizma vinarije je G.E.T. razvrstao u pet kategorija. Evo Pravilnika:

            Preporuka – vinarije koje ne zadovoljavaju dovoljan broj kriterija, ili ne ispunjavaju jedan od bitnih kriterija da bi ih se svrstalo u kategoriju s oznakom zvjezdice, ali smatramo da su dovoljno zanimljive da ih gosti posjete te da bi se mogle s vremenom razviti i u turističkom segmentu.

            Jedna zvjezda * – vinarije koje zadovoljavaju sve minimalne uvjete za dobru turističku prezentaciju. Podrazumijevaju se:

Identitet i prepoznatljivost vinarije ◾ Barem jedno visoko kvalitetno vino ◾Kušaonica na neki način odvojena od podruma◾Uz vino, na degustaciju se nude jednostavni zalogaji autohtone gastronomije kao npr.  suhomesnati naresci, sir, ulje i drugo  Prezentaciju vodi vinar ili je vode članovi obitelji, eventualno zaposleni djelatnik◾Uređeni prilaz i parkiralište. Pravilno postavljeni putokazi◾Radno vrijeme: preporučuje se barem rad vikendom, ali prihvaća se i samo rad po najavi.

Dobitnik dviju Zvijezda: obitelj Trdenić. Na slici su Krešimit Trdenić, i Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a

            Dvije zvijezde ** – vinarije koje, na neki način, sadržavaju kompletnu turističku ponudu, uključujući i smještaj, vlastiti ili u blizini. Dakako, vinska ponuda je također bitna. Podrazumijeva se:

Posluživanje iz vlastite kuhinje ili uz korištenje cateringa◾ Barem 25% ponude su vrhunska vina (a minimalno jedno), barem isto toliko visoko kvalitetna, a ostala mogu biti kvalitetna vina ◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane  ◾  Blizina vinograda (da je vidljiv iz vinarije) ili pokazni vinograd pored vinarije ◾ Objekt uređenjem uklopljen u okolinu (prednost autohtonim obilježjima)◾ Uređen okoliš. Asfaltirani ili uređeni prilaz i parkiralište; prilazi i parking veličine minimalno za dolazak minibusa◾Radno vrijeme: preporučuje se svakodnevno radno vrijeme, prihvaća se rad i samo vikendom. Topla jela – ručkovi i/ili večere te stručna vođenja: po najavi ◾Prezentaciju vodi vinar, enolog, ili educirani prezenter◾Mogućnost tečne komunikacije i barem  na engleskom jeziku◾Višejezičan informativni materijal◾Smještaj, vlastiti ili u neposrednoj blizini (eventualno organiziran prijevoz)◾Kušaonica i smještaj da zadovoljavaju kapacitetom primitak barem deset osoba (poželjno za smještaj u odvojenim sobama, klasa razine tri hotelske zvjezdice).

            Tri zvijezde *** – vinarije koje svojom ponudom odskaču od standarda, zadovoljavaju sve najviše kriterije i posebno drže do očuvanja autohtonih proizvoda i običaja. Podrazumijeva se:

Sve kao prethodno, i više – Gastro ponuda (vlastita kuhinja ili catering) visoke kvalitete◾Mogućnost stručno vođenog sljubljivanja vina iz ponude i odgovarajuće hrane◾Barem 50% ponude su vrhunska vina, a ostalo visoko kvalitetna◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane i suvenira (mogućnost kupnje tih proizvoda)◾Tijesna veza s poviješću te njegovanje lokalnih običaja◾Uređeni, asfaltirani prilaz i parkiralište za barem dva minibusa i više automobila◾Radno vrijeme: svakodnevno◾Ručkovi, večere i stručno vođene degustacije mogu biti po najavi◾Organizirana dostava kupljenog vina◾ Kušaonica i smještaj trebaju kapacitetom zadovoljavati primitak dvadeset osoba (poželjno: smještaj u odvojenim sobama, klasa razine četiri hotelske zvjezdice).

            Excellence star (zvijezda izvrsnosti) – vinarija zadovoljava sve kriterije za kategoriju tri zvjezdice, ali nudi i dodatne sadržaje koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. Kad se kaže sadržaj, to može biti, navodi Stiplošek, i primjerice: privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, razina luksuza itd.

Podrazumijeva se: Sve kao prethodno, i više – vlastiti smještaj◾Vlastita priprema hrane ◾Dodatni sadržaji koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. To mogu biti I, primjerice, privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, viša razina luksuza itd.

Tri Tomislava, dvije Zvijezde! Tomislav Voštinić, s vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Desno je Tomislav Stiplošek, a lijevo Tomislav Trdenić

U ocjenu ulaze:

            Podrum i kušaonica – kvaliteta vina, higijena i tehnlogija u podrumu, izvedba gradnje I uređenje, autentičnost, zastupljenost autohtonih sorata

            Gastro ponuda – razina usluge unutar zakonskih mogućnosti , odnosno prema registraciji, autohtoni proizvodi, prezentacija, sljubljivanje vina i hrane, vlastita proizvodnja  hrane, uključivanje lokalnih proizvođača u ponudu.

            Vanjski izgled – Uklopljenost u okoliš, blizina vinograda, odgovarajuće označavanje (putokazi), prilaz, parkiralište.

            Smještaj – smještaj u vlastitoj ponudi ili kod nekoga u neposrednoj blizini. Eventualno organiziran prijevoz, adekvatna razina kvalitete, kapacitet.

            Prezentacija – razina stručnosti i kvalitete. Komunikacija sa stranim turistima, veza poviješću i tradicijom kraja, stvaranje/čuvanje vlastitog identiteta i prepoznatljivosti vinarije, vlastita priča (npr: vilenjaci koji rade vino vinarije Bolfan, vještice koje lutaju Cibanovim hisom, Bosso i njegova kćer pretočeni u vina Senjković itd.), osobnost vinara kao dio prezentacije

            Ostalo – radno vrijeme, prodaja suvenira i proizvoda lokalnih proizvođača, suradnja s lokalnom turističkom zajednicom, dodatni sadržaji.

Prilikom ocjenjivanja različiti elementi donose bodove na sljedeći način:

Prezentacija i opći dojam – 40%, ponuda vina – 30%, sve ostalo navedeno – 30%

Napomene: Kod kvalitete vina organizator zadržava pravo procjene kvalitete koja će se donijeti na osnovi ocjene Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, ocjena u stručnim publikacijama, recenzija istaknutih kritičara i nagrada renomiranih festivala.

Opći dojam je doživljaj turista i ocjenjuje se ukupan sklad svih elemenata.  To znači da, ako neki od elemenata iskače kvalitetom iznad ili ispod ostalih, neće vinariji donijeti veću odnosno manju ocjenu koju žiri donosi prema vlastitoj procjeni, koristeći navedene kriterije kao smjernice.

Ocjenjivački sud: Žiri čine članovi predsjedništva udruge  G.E.T. koji pri donošenju konačne ocjene, u obzir uzimaju: mišljenje novinara koji glasaju za Bijeli grozd, mišljenje publike koja glasa za Bijeli grozd, zaključke više kontrolora koji su svi osobe s edukacijom i iskustvom  u turizmu, savjete stručnjaka iz područja etnologije i urbanizma, turističkih djelatnika. ♣

Ljetna prehrana, s mislima na zimnicu

       TORTICE OD PATLIDŽANA – Što jesti ljeti? Konstante su svakako svježa sezonska namirnica i, s obzirom na vrućine, kalorijama nenabijene namirnice. Ljetno jelo ne bi trebao biti problem, jer riječ je o godišnjem dobu kad u puni rod dospijevaju razno povrće i voće u kojima se sjajno uživa i kad su, s obzirom na pojačanu ponudu, cijene niže. Upravo od druge polovice kolovoza vrijeme je za čari svježe sočne zrele slasne mesnate rajčice…

Sad je vrijeme za zrelu, ukusnu slasno sočnu DOMAĆU rajčicu

Ali, mi u Hrvatskoj kao da moramo imati rajčicu cijele godine, nismo u stanju strpiti se do kolovoza i kraja ljeta kad joj je puna sezona, i kao da većinu potrošača ne smeta to što svježa rajčica u ostalim dijelovima godine nema slasne sočnosti nego je vodena i tvrda, bezukusna. Kad sam već kod rajčice – vijest iz Hrvatske gospodarske komore:  Domaću rajčicu cijenimo manje od uvozne.  Proizvodnja rajčice u Hrvatskoj pala je u 2018. godini za gotovo 25 posto u odnosu na godinu ranije, Prošle godine proizveli smo 30.950 tona, dok smo 2017. godinu završili s proizvedenih 41.223 tona rajčice. Sukladno manjoj proizvodnji, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, smanjio se i izvoz, za nekih 30 posto. U 2018. smo izvezli 5287 tona rajčice, a u 2017. godini 7505 tona. Uvoz je pak porastao za pet posto, sa 12.813 tona u 2017. na 13.369 tona u 2019. Kilogram uvozne rajčice prošle je godine u prosjeku koštao 0,99 eura, dok smo za izvezeni kilogram dobivali prosječno pet euro-centi manje. Oko 60 posto ukupnog uvoza rajčice u Hrvatsku dolazi iz Italije i, gle gle!, Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, te, gle gle!, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine našeg ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj. Inače, uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste, a lani smo uvezli 25 tisuća tona više nego 2017. godine.

Čudesni patlidžan iz zagorskog vrta. Ima ga u tamno-plavoj i bijeloj (okusno kao da je nešto slasniji od plavoga mu rođaka) varijanti. Kad su velike vrućine prednost mu je npr. i to što ga se za ručak može pripremiti ranije ujutro dok još ne upali zvizdan, pa se do podneva štednjak dovoljno ohladi. Prijedlog za patlidžan: oguliti mu koru i narezati ga u veću zdjelu na nešto deblje okrugle ploške, posoliti ploške i pričekati neko vrijeme da se sol upije i da istodobno iz patlidžana izvuče višak vode. Na vrući roštilj ili jako zagrijanu kožicom slanine premazanu narebranu teflon tavicu složiti krpom posušene kriške i dobro ispeći pa ih odložiti na tanjur te poškropiti maslinovim uljem. Za tortice izabrati po četiri ploške približno jednakog promjera, i između tih ploški namazati beljskog ABC-krem sira i na nj složiti tanke komadiće domaćeg fino prošaranog špeka, po potrebi još poškropiti maslinovim uljem te najgornju plošku po vrhu posuti ribanim tvrdim sirom

Ali, ima još, također iz HNK: Sve je teže do hrvatske zimnice!  Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj.  Koja se hvali kako se u svome gospodarskom jedinstvu dijeli na plavu (turističku) i zelenu (poljoprivrednu; nota bene – pretpostavka za unosni turizam su upravo poljoprivreda I, osobito, za neki kraj specifični proizvodi kao specijaliteti teritorija)… Tako je, eto, proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona što je za oko šest posto manje u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Situacija je vrlo nepovoljna glede proizvodnje krastavaca, u 2018. naša domaća produkcija bila je tek na 6.442 tone, a to je gotovo 40 posto manje nego 2017. kada smo proizveli 10.622 tone.

Tortice od patlidžana

Ljeto, pogotovu kolovoz, pravo je vrijeme za svježu domaću tikvicu, bučicu i za savijaču BUĆNICU, te  zagorsku strepu za koju se tijesto ne savija

U istom smo razdoblju, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, povećali uvoz krastavaca, više od pet posto, dok smo uvoz paprike povećali za gotovo 15 posto. Prosječna uvozna cijena rasla je. Kilogram paprike u 2018. plaćali smo 0,88 eura, pet eurocenti više nego 2017. kada je koštala 0,83 eura, dok je kilogram krastavaca prošle godine prosječno koštao 0,74 eura, odnosno osam eurocenti više nego što smo plaćali godinu ranije. Najviše krastavaca uvezli smo iz Španjolske, Italije i Srbije. Zanimljivo je međutim da se unatoč smanjenju domaće produkcije izvoz krastavaca nije smanjio. Izvoz domaće paprike skroman je ali su izvoznici zadovoljni jer su lani za izvezenu papriku dobivali u prosjeku 1,11 €, a to je čak 23 eurocenta više nego što smo u prosjeku plaćali za kilogram uvezene. ♣

Kaj su ljeti jeli naši stari, a jedu i naši mladi

     PETI BUĆNICA-fest– Specijalitet sjeverozapadnoga dijela Hrvatske a posebice Hrvatskog zagorja je i bućnica, savijača od tijesta, svježeg sira i naribanih mladih buča. Glavna joj je sezona druga polovica ljeta, konkretno kolovoz i dobar dio rujna, međutim domaćice se, da bi mogle ispeći bućnicu, snalaze tako što na ljeto naribaju buče i duboko ih smrznu za trenutak kad će peći bućnicu. Domaćinstvo koje ima dovoljno veliki hladionik s dosta mjesta u zamrzivaču napravi samo prvu fazu te delikatese – razvuče tijesto, nadjene ga i savije, pa sirovu bućnicu u plehu za pečenje duboko smrzne tako da poslije preostaje samo pleh iz zamrzivača premjestiti u pećnicu… Ma koliko bila fina i takva smrznuta pa naknadno pečena, ipak je od nje bolja ona složena od svježih tek ubranih buča i odmah pečena.

Milan Kladnički (desno), kojega mnogi pamte kao glazbenika u zagorskom sastavu Lepi cajti, sad je u segmentu turizma – zaposlen je u Turističkoj zajednici područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela. Lijevo na slici jechef Branko Čukelj, Zagorec, dakako, naš znani kuhar, kadar još hotela Intercontinental Zagreb, u posljednje vrijeme zaposlen u zagrebačkom Sheratonu 

                Zagorci se nadaju da bi nakon što im je već nekoliko jela zaštićeno i na razini EU sad na red za takvu zaštitu mogla doći i bučnica. Marljivi su u njenu propagiranju prema široj publici i eto već petu godinu zaredom pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Krapinsko–zagorske županije i Hrvatske turističke zajednice a u organizaciji Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, priređuju u Kumrovcu, Desiniću i Zagorskim Selima – svake godine drugdje – Bučnicu-fest.

Pobjednik u natjecanju u pravljenju bućnica ove je godine Bistro Hostel Kumrovec iz Kumrovca

Bučnica-fest je gospodarska, turistička i edukativna manifestacija, riječ je o festivalu bućnice odnosno prodajnoj izložbi bućnice ali i drugih domaćih proizvoda, kao i natjecanju u pripremanju bućnice, kaže Milan Kladnički, ispred TZ Kumrovec i okolnih mjesta zadužen da operativno orgnizira priredbu.

Uz ponudu i degustaciju bućnica i izložbu i sajam raznih domaćih proizvoda na manifestaciji se priređuju i edukativne radionice u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, primjerice demonstracije upravo izrade bučnice, voditeljica sada u Zagorskim Selima bila je Ana Žnidarec, zatim igraonica za djecu, organiziraju se i prigodna ugostiteljska ponuda. Manifestacija je pokrenuta sa ciljem promocije zagorske tradicionalne kuhinje, buče kao vrhunske namirnice i proizvoda od buča, ali i s ciljem promidžbe općenito turističke ponude općina Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela.

Ove godine u izboru za najbolju bućnicu, sudjelovalo je 12 natjecatelja: Hostel Kumrovec, Villa Zelenjak-Ventek, Grešna gorica, OPG Pri Brozu, Gostionica Kod Starog, Seoski turizam Šumak, Slastice Tri užitka, Vinotočje-izletište Hajduk, Gostilna Kunst iz Bistrice na slovenskoj strani Sutle, Sveta Katarina-dom za starije, Obiteljski dom za starije i nemoćne Ivić, i Agroturizam Zaboky selo. Prema odluci ocjenjivačkog suda u sastavu: Branko Čukelj zatim Ankica Vinković i Martina Geršak, priznanje Zlatna buča 2019 za najbolju bućnicu dobio je Hostel Kumrovec.

Bućnice hostela Kumrovec te znanog izletišta Zelenjak-Ventek između Klanjca i Kumrovca, kod spomenika himni Lijepa naša, kao i one od znanog izletišta Grešna gorica planule su u tili čas.

Žiri: chef Branko Čukelj, Ankica Vinković i Martina Geršak, te voditelj kroz program Hrvoje Hrbud

Bućnica Zelenjak-Ventek

Iz oroslavske kućne radionice, za prste oblizati: Anka Zrinski – bućnica, te Verica Ljubić – strepa

Bučino ulje, namazi od mljevene bučine koštice I bučina ulja, te različita brašna (heljda, pir, kukuruz…) proizvođača Sinkovića iz Bedekovčine

Manifestacija je bila odlično posjećena i sve ponuđene bućnice začas su se rasprodale. Sljedeće godine, Bučnica-fest bit će posljednje nedjelje kolovoza u Kumrovcu. ♣

Kaj su jeli naši stari?…

39.VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA – Kraj kolovoza/početak rujna već nekoliko desetljeća vezani su za kulinarsko-turističku manifestaciju Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu. Ove godine, u organizaciji Turističke zajednice općine Vrbovec i pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Hrvatske turističke zajednice i Grada Vrbovca 39. Izdanje priredbe odvijalo se od 23. do 25. kolovoza. Najavljeni su bili bogat ne samo gastronomski nego i bogat kulturno-umjetnički i zabavni pa i sportski program, predviđeni su bili i sadržaji za mališane.

Vrbovec: pera, savijače od sira, gibanice

Zima će brzo…. Pod budnim okom urednika Radio Martina Borivoja Zimonje već u kolovozu se, eto, topi špek za mast i za čvarke. U posljednje vrijeme dobro stisnuti prhki čvarci su postali (s pravom, hvala Bogu i nešto naše fino domaće i zdravo u tom segmentu!) jako popularna grckalica kroz cijelu godinu. Ipak, s nestrpljenjem se svake godine čeka 29. 11., nekad dvostruki praznik – Republike i kolinja, a danas praznik, no samo, kolinja!

Kak su hodali naši stari? Na visokoj nozi? Ovi poslužitelji na svoj su način najavili 23. nacionalno prvenstvo sommeliera Hrvatske 25. i 26. studenoga 2019, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba

Davor Dretar Drele, glumac i tv-voditelj, u ulozi u kakvoj ga malo tko, ili nitko, još ne ponaje – kao pečenjar. U Vrbovcu je sa suprugom imao štand na kojemu je nudio finog pohanog piceka, vruču čuču, prženi krumpir, pohani luk i, zamislite – vodu odnosno sokove! Naznačene su bile i cijene slikanja s gazdom (50 kn) i s gazdaricom (neprocjenjivo)!

Središte Vrbovca po tradiciji zauzeli su štandovi s ponuđačima domaće prigotovljenih specijaliteta po starim receptima, poseban svoj dio imao je dakako i PIK Vrbovec sa svojim mesnim proizvodima, na velikoj i središnjoj pozornici izmjenjivali su se glazebni sastavi i solisti, kao glavni su predstavljeni Hladno pivo, Jelena Rozga i grupa Vigor, u sportskome dijelu najviše se zabave očekivalo na Gradskom stadionu na utakmici Debelih i Mršavih. Lijep dan privukao je brojne posjetitelje, što je pozitivno, međutim nužno je upitati kako to da je ove godine bilo manje štandova na kojima su se nudila stara jela, konkretno prostor kod Press Centra i nedaleko od glavn pozornice koji je prijašnjih godina bio pun s izlagačima jela sada je bio parkiralište… (Marko Čolić)    ♣

Delikatese: choco, choco

MUZEJ ČOKOLADE U ZAGREBU – Vijest za ljubitelje čokse: potkraj listopada ove godine trebao bi se u Zagrebu otvoriti Muzej čokolade! Tako će se glavni grad Lijepe naše priključiti gradovima u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Španjolskog gdje takvi muzeji već postoje. Muzej će biti smješten u središtu grada, najavljeno je u Varšavskoj ulici.

Zagrebački Muzej čokolade bit će mjesto gdje će se moći saznati štošta o početku nastanka te delikatese, o njenoj rasprostnanjenosti u svijetu, uporabi i potrošnji, kulturalnom aspektu. Zamišljeno je da program bude interaktivan tako da se kod posjetitelja uključe sva osjetila – vid, miris, dodir, te dakako i okus. U sklopu Muzeja predviđen je i butik s izborom najfinijih čokolada i čokoladnih proizvoda domaće, manufakturne produkcije.

S ovim muzejem Zagreb postaje turistički zanimljiviji, naime metropola ima nekoliko neobičnih muzeja, primjerice Muzej raskinutih veza, Muzej iluzija, Muzej gljiva… ♣

Imendani

PINOT NOIR DAY! – Imendani više nisu ograničeni na osobe i (tradicijska) imena dobivena pri rođenju, nego su eto prošireni i na – vinske sorte i vina… Upravo 18. kolovoza je, tako, određen da bude imendan sorte s nazivom Pinot Noir!

Svečanost u povodu Dana crnog pinota kod Tilije u dvorištu, s time da je Matjaž Lemut Tilia na sredini slike, u crnoj potkošulji.

Matjaž Lemut, koji je, nakon što je određeno vrijeme, prije dosta godina, radio u velikom podrumu Vipavska klet, osnovao vlastiti vinski posjed i nazvao ga Tilia Estate, u posljednje vrijeme otkako se silno zaljubio u crni pinot i počeo ga proizvoditi u četiri kastegorije, od bazne do one premium kakvoće i na zavidnoj razini, sve više kad govori o svom podrumu rabi izraz Hiža (modrog) pinota. S toliko strasti uzgaja i prerađuje spomenutu sortu da je odlučio u Vipavskome kraju gdje crni pinot malo tko spominje, svake godine organizirati promocijsko događanje vezano uz crni pinot.

Prije otprilike godinu dana bio sam u Vipavskoj dolini na prezentaciji rebule, vina u koje se tamošnji proizvođači, logično, najviše uzdaju jer je riječ o izvornom proizvodu toga dijela Slovenije, međutim sada me put u Vipavsku dolinu odveo radi – crnog pinota!

Nakon okupljanja i pozdravne riječi domaćina ispred Tilijina podruma pošlo se u vinograd, gdje je crnom pinotu u čast zasvirao muzički sastav četiri čelosa. U čast crnog pinota izvedena je u – francuska himna Marseljeza! U Vioavskom vinogorju je inače zasad crnim pinotom zasađeno ukupno nekih 30 hektara površine. Od toga 6,5 hektara pripada Matjazu Lemutu Tiliji. Tilija inače ima 16 hektara svojih vinograda

Matjaž Lemut uz vinograd s pinotom crnim (modrim, kažu Slovenci), trsje je u sklopu imanja gdje su kuća u kojoj Lemut živi i vinski podrum Tilia. Iz toga vinograda su dva najbolja Tilijina vina – Pinot noir Estate i Pinot noir White label, ovaj drugi na tržištu uvijek iz berbe godinu dana nakon Pinota Estate, sad mu je aktualno godište 2016. Bazno vino je Pinot noir Vipava Valley, od grožđa većma iz mlađih nasada iz raznih Tilijinih vinograda. Stepenica iznad je Pinot noir cru Merljaki, iz vinograda nazvanog Merljaki u donjemu dijelu Vipavske doline i 15 km udaljenom od imanja Tilija. Trsje je u podnožju Fajtovog brda na lapornatom platou iznad rijeke Vipave. Matjaž Lemut kaže: Vipavska dolina vrlo je zanimljiva s vinogradarskog stanovišta jer unutar svoje 40-kilometarske dužine ima brojne položaje i mikropoložaje na različitim nadmorskoim visinama i s različitim tlima koji se mogu izdvojiti kao vrlo posebni i koji enologu omogućavaju da se vrlo kreativno igra u stvaranju svakog pojedinog vina. Primijetio sam da u Vipavskoj dolini pinot crni voli i pozicije na manjim visinama, tu on uspijeva očuvati lijepu svježinu i razviti finu aromatiku… Lemut je inače konzultant u feričanačkom Feravinu, pa eto nekako očekujemo da to što čini za pinot crni (sorta) i crni pinot (vino) u Vipavskoj dolini u određenoj mjeri u Feričancima učini s frankovkom, sortom također velikih mogućnosti

Za subotu 17. kolovoza, u predvečerje međunarodnog praznika posvećenog sorti pinot crni, Tilia Estate – Hiža pinotov pozvala je na poseban doživljaj, nazvan Poklonimo se crnom pinotu, a riječ je o druženju s nekoliko vipavskih proizvođača vina od toga kultivara, konkretno to su, uz Matjaža Lemuta, vlasnika Tilija Estatea, još Burja, Saksida, Pasji rep.

S proslavom crnog pinota u subotu sredinom kolovoza stvar nije završila za ovu godinu: u želji da se poveća prepoznatljivost crnoga pinota i da se valjano predstavi proizvodnja toga vina u Sloveniji, TILIA Estate udružila je snage s luksuznim hotelom i restoranom Kendov dvorac i s Kofein Dizajnom radi organizacije prvog Festivala i Master classa u Sloveniji i jugoistočnoj Europi u čast modrom pinotu. Ovogodišnje izdanje priredbe, Modri – Les Noirs. drugo do sada, odvijat će se 19. i 20. listopada u Kendovom dvorcu u Idriji.

Uvečer je u vinskom podrumu Tilia Estate u Dobravlju bio mali festival crnog pinota iz Vipavske doline i Goriških brda. Uz domaćina Tiliju, s vinm od pinota crnoga su se predstavili proizvođači Bjana (pjenušci!), posestvo Burja Primož Lavrenčič, zatim Jamšek, Saksida, Benčina, Čuk, Pasji rep. Sva vina bezgrešna, ipak uz Tilijine crne pinote Mrzljaki 2017, Estate 2017 White Label 2016 najviše su mi se dopala mirna crna vina od Burje (2017 (11 mjeseci dozrijevanja u velikoj bačvi), od Pasjeg repa (2017) kao i ružičasti pjenušci Bjana

U Sloveniji, gdje se godišnja konzumacija vina, veli enolog Lemut, kreće oko 40 litara po stanovniku, posađene su 53 vinske sorte, od toga 17 je crvenih. A jedna od tih 17 je i pinot crni. To je prastara sorta koja, da bi pokazala sve svoje čari, traži vještog, predanog pedantnog kreativnoga vinogradara i vinara. Modri pinot je, smatraju neki, najromantičnije vino. Vipavska dolina je drugo je najveće vinogorje u Sloveniji, po veličini se ne razlikuje mnogo od svjetski znane vinske doline Napa u Kaliforniji. U Vipavskoj dolini, gdje je dva i pol puta više padalina nego u Londonu i gdje istodobno bude i triput više sunčanih dana nego u Londonu, pinot crni posađen je na  površini od 30 hektara.

________________________

Sorte: pinot crni

NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA – Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Biser Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime, koji je kompliciran za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni: s njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili pinot sivi, pinot meunier (mlinarski), potom lovrijenac (zvan i St.Laurent) i auxerrois, a od pinota sivoga nastao je pinot bijeli. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg područja, a u novije vrijeme dosta se sadio i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za pinot crni su pinot noir, Blauerspätburgunder, klevner, pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni. Crtež: Greta Turković

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, s predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan morillon noir (inače, u Austriji se danas za chardonnay kaže i morillon), a prvi opis vina s nazivom pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

U Burgundiji se dugo vremena od pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te u Badenu, gdje je zasađeno 2/3 od ukupne površine pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe. U SAD područje znano po dobrom crnom pinotu je Oregon.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i duže sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Pinot noir – čaša

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. cabernet sauvignona, merlota, syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo…), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije nužno s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti fini sočan pršut primrskoga tipa, niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a poslužite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. (Željko Suhadolnik – ©) ■

Odličan, sočan pršut vlastite proizvodnje rezao je kod Tilije na festivalu crnog pinota mesar-pršutar Jordan Cigoj iz Črniča između Ajdovščine i Nove Gorice

_________________________

Za pinot crni kažu da je vrlo temperamentna vinska sorta, dosta komplicirana za uzgoj, međutim njeno vino bude vrlo kompleksno, tanini lijepo zaobljeni tako da ga se u svijetu smatra najhedonističkijom kapljicom pa iz toga proizlazi da ako je neki kultivar zavrijedio imati imendan ili svoj nacionalni odnosno internacionalni dan (zar nam baš toliko treba izlika za gutljaj??!!!), to je svakako pinot crni, porijeklom iz francuske Burgundije.

Evo, u nastavku, koje je datume zablježilo izdanje Wine Folly kao (međunarodni) Dan vina odnosno Dane nekih glasovitih svjetskih sorata, uz svaki taj vinski praznik ja dodajem ljudska imena koja sam uz dotičan datum pronašao u godišnjem kalendaru. Kao rezultat toga može biti nekoliko opcija: ako datum-praznik vina odnosno pojedine sorte ne prati vaše ime, tada se opustiti više puta, dakle na imendan/nazivdan sorte/vina i onda još, posebno, na vlastiti imendan, a ako se datumi poklapaju, tada toga dana – udvostručiti intenzitet slavlja.

Vinski imendani u tekućoj godini,  koja zbog njih postaje još tekućija, počinju 3. ožujka, tada je National Mulled Wine Day odnosno nacionalni Dan kuhanog vina(s puno mirodija u njemu). Toga dana slavljenici su Kunigunda, Marin, Kamilo. Zatim:  International Malbec Day je 17. travnja, toga pak dana čestitke primaju Rudolf i Šimun. Dana 24. travnja je National Sauvignon Blanc Day,  čestitari dolaze Vjeri i Vjeranu. National Moscato Day je 9. svibnja, a to je imendan za Mimu i Beatu. A Chardonnay, te Anselmo i Goran u prvom su planu 21. svibnja. Potom: National Wine Day – dakle praznik vina općenito, je 25. svibnja, dan kad svoje imendane slave Andrija i Dubravko. I nije to sve – National Rosé Wine Day pada na 11. lipnja, a to su imendani Borne i Jolande. National Albariño Day je 1. kolovoza, kad goste primaju Alfons, Vjera, Nada. Dan bijelog vina – International White Wine Day (spominju se kultivari moslavac/furmint, assyrtico, viognier, inzolia, albarino, arinto, ribolla gialla i semillon) slavi se 4. kolovoza, imena istaknuta u kalendaru na taj datum su Ivan, Justin. Ponavljam: National Pinot Noir Day je, 18. kolovoza, imendane tada imaju Jelena i Jelka. A 3. rujna kad se inače vesele Grgur i Gordana, na redu je Cabernet Day. International Grenache Day poklapa se s imendanom Dolores, a to je 15. rujna. Početkom listopada, konkretno 5.10., kad su imendani Placida, Miodraga i Faustine, svjetski je dan Vranca. Stigli smo tako do prve polovice studenoga: International Merlot Day predviđen je za 7. studenoga, na imendane Anđelka i Zdenke.  Ima i još: International Tempranillo Day začas je nakon merlota, konkretno to je 12. studenoga, kad su Emilijan, Milijan, Milan. Samo tri dana poslije je National Zinfandel Day ili Nacionalni Dan crljenka, tribidraga, spomenutog datuma imendane slave Albert, Berto, Leopold.

Godina, kako i priliči, završava s mjehurićima naime 31. prosinca je Champagne Day (odnosi se ne samo na šampanjce nego i na druge pjenušce).  Silvestar, Silvije i Melanija praznuju na tri kolosijeka: na svoje imendane, na Dan pjenušaca i na ispraćaju Stare godine!

Hoćemo li dočekati da se odredi i imendan odnosno međunarodni dan našeg plavca maloga? ♣

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL –  XXL) CHARDONNAY LAŠKOVEC 2017 – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu/fermentation in a wood container – odmah po završenom malolaktičkom vrenju prebačeno iz barriquea u veliku bačvu/immediately after the malolactic fermentation moved from the barrique to the big barrel  • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne  ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% ■ VINO je/WINE is: Moćno, puno, kompleksno, drvo lijepo uklopljeno, vrlo živo, donekle kremasto, skladno i elegantno, u ustima traje, s vremenom će svakako postajati bolje / Powerfull, complex, wood nicely incorporated, very vivid, somewhat creamy, harmonouius and elegant, long lasting th the mouth ■ SERVIS: ⇗ • • 14  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  – velika/big one  –  tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2015 – POSAVEC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: rizling rajnski ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp/quality with the origine • suho/dry • 12,0 vol%, ■ VINO je/WINE is:  čisto, vrlo ugodno, uravnoteženo, zrelo a  i s još lijepom svježinom, s naznakom sorte, finiš blago gorkast, rekao bih da je bolje tako nego da je slatkast/clean, nice-drinking, harmonious, mature and still with good freshness, on the riesling path, finish a bit bittery but perhaps it is better like this then if it were sweety ■ SERVIS:  ⇑ • 12   ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2017– Boris M. VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Dingač ZOI • suho/dry • 15,5 vol% ■ VINO je/WINE is: u skladu sa sortom i podnebljem, vrlo toplo, unatoč zamjetnom taninu dosta zaobljeno, pozicija Dingač može pokazati i više/according to the variety and the area of the birth, quite rounded although the present tannin, the Dingač position could show more ■ SERVIS:  ⇗  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MARE POSTUP 2013 – MRGUDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 16,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno/from the points of esthetics and marketing OK ■ VINO je/WINE is: višeslojno, snažnoga tijela, na kolosijeku sorte, obvezno ga konzumirati uz hranu. Dobro ga je prije uporabe dekantirati da se ublaži nota starine. Na nosu je s balzamskim notama, mirisom u pravcu suhih šljiva, začina, u ustima vruće (alkohol jako grije), oprezno s pićem /complex, fullbodied, showing it’s variety, bouquet  balsamic, with much dried plums, spices. Before drinking it would be good to decant the wine in order to aerate it. In the mouth very hot, to be consumed with meal.  ■ SERVIS:  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SANTA ELENA 2016 crno – Klaudio IPŠA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sveta Jelena/Santa Elena • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 420 m • tlo/soil:  flish • sorta/variety: refošk, merlot (50:50 %) • loze stare/vines old: 8 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: nešto kasnija) – izbor grozdova/a in a way late – selection of grapes ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u inoksu, kvasci vlastiti, maksimalna temperature 22 stupnja Celzija/maceration (skin contact) & fermentation in stainless steel, yeasts indigenous, maximal temperature up to the 22 degrees Celsius: 30 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc, new and used: 16 mjeseci/months • na kvascu/on the lees • godina dana u butelji/one year in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno, elegantno/nice, elegant ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, puno, toplo, skladno, s lijepom voćnosti, slano, dugo traje/complex, mineral, nice fruity, fullbodied, warm, harmonious, salty, long lasting in the mouth ■ SERVIS: ⇗  •    • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

 Santa Elena bijelo 2017 na tržište će pomalo krenuti oko Nove godine.  Nekako istodobno na tržište će izaći i Santa Elena crno 2017.

S police Galerije vina MIVA

CAPE MENTELLE WINERY – Vinariju Cape Mentelle u vinorodnom području Margaret River u Zapadnoj Australiji osnovala  su 1970. braća Hohnen. S početnih 16 hektara, posjed je narastao na današnjih 150 ha. Imanje je u sklopu Estates & Wines, u vlasništvu grupacije LVMH. Direktor je Cameron Murphy a tehnički direktor Frédérique Perrin Parker.

Utjecaj strujanja svježeg zraka s mora i kvaliteta tla omogućavaju uspješan uzgoj mnogih sorata, konkretno u slučaju Vinarije Cape Mentelle to su merlot, sauvignon blanc, chardonnay, syrah, zinfandel/crljenak, cabernet franc, cabernet sauvignon. Paradni konj ili vino-ikona, odnosno kako bi Englezi i Amerikanci rekli flagship vinarije Cape Mentelle je vino cabernet sauvignon. Kad se za neko vino rabe netom spomenuta tri izraza podrazumijeva se da je ono iznimne kakvoće, da je od sorte dovoljno rasprostranjene na nekom području te da je riječ o sorti koja je u stanju svojim specifičnim organoleptičkim izričajem ponuditi vrh onoga što je ta neka sredina kadra dati, dakle da vino dostojno predstavljaa područje.

A upravo to je Cape Mentelle Cabernet Sauvignon, koji je u cijenjenoj Langtonovoj klasifikaciji uvršten je u grupu izvanrednih vina i koji je dva puta osvajao najprestižniju nagradu u Australiji  – Jimmy Watson Memorial Trophy.

Butelje Cape Mentelle na polici Galerije vina Miva

Za ovo se vino koristi grožđe s najstarijih loza u posjedu vinarije. U obradi vinograda ne rabe se umjetna gnojiva ni pesticidi, što se tiče berbe ona je ručna a obavlja se i posebna, stroga selekcija grožđa. Sve to da se, uz postizanje jakog sortnog potpisa cabernet sauvignona, dopusti i cijelome terroiru da ostavi snažnan utisak.

Cloudy Bay

CLOUDY BAY – Cloudy Bay vrlo vjerojatno je na svijetu najpoznatija novozelandska vinarija. Nalazi se u vinorodnom području Marborough. Utemeljena je 1985, kao jedan od porvih pet podruma u tome dijelu Novog Zelanda.

Posebno jednom vinu Cloudy Baya pripada najveći dio zasluge za tu svjetsku slavu, a to je sauvignon blanc. Teško bi bilo pobrojiti sve nagrade koje je to vino osvojilo…. A publika je sjajno prihvatila i crnjak od pinota crnoga…

Danas se eto u svim dijelovima svijeta može čuti da je Cloudy Bay Sauvignon blanc jedan od najuspješnijih novosvjetskih sauvignona.

Kada ovakvu slavu postigne vinarija osnovana ne baš tako davne 1985. jasno je da jedino kvaliteta može stajati iza toga. Vinariju je inače osnovao David Hohnen, jedan od tri brata Hohnen koji su osnovali i Cape Mentelle Winery.

Interesantno kod ove vinarije je da ona promovira ne samo svoja vina nego i stil života. Pod time se misli ne samo na odnos prema prirodi i na ekologiju. Cloudy Bay pričati će uvelike o tome kako da optimalno uživate za stolom, ponudit će savjete u kojim je prigodama koje njihovo vino najbolje poslužiti, uz koja jela i na kojoj temperaturi je koje najbolje piti, ponudit će pribor za otvaranje i serviranje vina dizajniran upravo za Cloudy Bay, pa čak i – parfeme i miomirise kako ih preporučuje Cloudy Bay. ♣

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES        

Zuti plavec 2005 – Šember!

S PROŠLOŠĆU ZA BUDUĆNOST – Muškat Mme Mathias s početka ovog stoljeća i trećeg tisućljeća! Od loza starih oko 70 godina, grožđe je vinificirano uz kraću maceraciju (slično onome kako se nekad radilo u našim krajevima!) ali ne i s ciljem dobivanja danas popularnog tzv. orange-vina, vino još od prije nekoliko godina kad sam ga slučajno kušao kod plešivičke vinogradarsko-vinske obitelji Šember, pamtim ne kao – kako bi naziv možda sugerirao – aromatični slatkiš nego kao suho, moćno, s 15 vol % alkohola, impresivno, upravo ovih dana na ponovnom kušanju pokazalo se još uvijek izvrsno očuvanime. Drugo osobito ugodno iznenađenje za nekoga tko nije imao i nema osobito povjerenje u samostalno vino od sorte plavec žuti i tko nije imao prigodu kušati s brigom napravljeni nešto stariji žuti plavec: stara sorta bogata kiselinama i rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u sjeveroistočnoj Sloveniji uz hrvatsku granicu a koju su u posljednje vrijeme naši vinari otkrili kao odličan osvježavajući dodatak drugim sortama, posebice u produkciji pjenušaca, u eno-interpretaciji (vrlo kratka maceracija) Zdenka Šembera još daleke 2005. godine, zablistala je u vinu također ovih dana na kušanju kod Šemberovih, doista zlatnim sjajem (…loza se tiho i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista vinom što u čaši blista! – Miroslav Krleža!)!

Ugodno iznenađenje, nakon 14 godina: Žuti plavec 2005 – Šember. Kod Zdenka Šembera još zanimljivosti: rajnski rizlinzi macerirani od mjesec do najviše dva u drvenoj kaci, te također ne s ciljem proizvodnje jantarnog vina (to on radi s dugim maceracijama u amfori): sad je aktualno vino iz berbe 2017, ali Zdenko od rajnskoga ima takav tip vina i iz  2011. u odličnoj kondiciji!

Dakle, plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember, uvjerio sam se u nekoliko navrata u to, umije proizvesti visoke specifičnosti te i očuvati vina kroz godine i godine. Zasad međutim još nedovoljno razmišlja – šteta! – o tome da bi i njegovi eno-uradci iz dalje prošlosti mogli za kupovinu i kušanje zanimati ljubitelje vina – SADA i u BUDUĆNOSTI!

Nedavna degustacija kod Zdenka i Nikole Šembera (stoje), uz domaćine su zagrebački ugostitelji Krešimir Šesnić, sommelier i voditelj bistroa Fino & Vino na Kaptolu, te Boris Orašanin, vlasnik lijepog restorana Trilogija kod zagrebačkih Kamenitih vratiju. Mogućnosti za vinska radionice s posebnim Bakhovim uzorcima postoje u oba lokala                                               SuČ 08.2019

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/Opening hours: pon/mon-sub/sat /12-23

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ⦁ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

 

Advertisements

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca!

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATAVeliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.

Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja Dubrovnik FestiWine Trophy: Traminac ledeno vino 2012 obitelji Šimanović iz Kostela Pribićkog kod Krašića, Na slici je kćerka Željka Šimanovića Iva (Julio Frangen)

Najbolje ocjenjeno vino i šampion je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG-a Šimanović iz Kostela Pribičkog kod Krašića; najbolje crveno vino je DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač, Potomje, Pelješac; najbolje ocijenjeno ružičasto vino je ROZE 2018 OPG-a Siber Dušica iz Osijeka, Vinogorje Erdut; najbolje ocijenjeno bijelo vino je CHARDONNAY 2017 Vina Kalazić iz Zmajevca; Vinogorje Baranja; najbolje ocijenjeno slatko vino je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG Šimanović;  najbolje ocijenjeni pjenušac je ETNA SPUMANTE BRUT 2013 Nerello Mascalese, Società Agricola Destro Sel, Sicilija Italija; najbolje ocijenjeno crveno vino Dubrovačko-neretvanske županije – DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač; najbolje ocijenjeno ružičasto vino DNŽ – ROSÉ 2018. OPG Zlatko Bačić, Blato, Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽGRK 2018. OPG Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Pelješac DINGAČ SELEKCIJA 2012. PZ Dingač; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Konavle je MALVASIJA DUBROVAČKA 2018 od Bože Metkovića, Molunat; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Korčula je GRK 2018 OPG-a Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Komarna PLAVAC MALI 2015, Vinogradi Volarević, Metković; najbolje ocijenjeni Dingač je  DINGAČ SELEKCIJA 2012 od PZ Dingač.

Stručni žiri koji je ocjenjivao vina (Julio Frangen)

S posebnim naglaskom na edukaciju izdvojile su se ovogodišnja prva vinska škola Dubrovnik FestiWinea pod kreativnim mentorstvom vinske akademkinje Mire Šemić (Julio Frangen)

Spoj na slijepo odnosno susret vina Dubrovačko-neretvanske županije s našom – pogotovu u posljednje vrijeme poznatom autohtonom malostonskom – kamenicom ove godine išao je na ruku vinariji Volarević s Komarne, naime  kušači su odlučili da se  uz malostonsku kamenicu najbolje sljubilo  Volarevićevo vino QUATTRO chardonnay 2018.

Na tradicionalnoj donatorskoj Gala večeri u hotelu Palace uz vrhunska jela koja su pripremili chefovi: domaćin Saša Računica i chef gost Jure Tomič iz restorana Osterija Debeluh iz Slovenije, servirala su se pobjednička vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja.  Tomič je predstavio svoju filozofiju kuhanja i objasnio što je za njega dobar chef, te što će pokušati prenijeti na stipendiste koji će kod njega doći na praksu, podržani prihodom gala-večere:

Hrana uvijek mora ostati hrana. Mladi kuhar nikad ne smije zaboraviti od kuda je došao, bilo kamo da ode raditi, u Francusku ili Ameriku, mora biti svjestan okusa iz svojega djetinjstva, te primarnih okusa namirnica. Mi svoje nažalost rado zaboravljamo. Danas mladi previše podliježu modernim trendovima, svi žele biti zvijezde. Ali jedno je kuhati i filozofirati, a drugo je kuhati, filozofirati  i od toga živjeti, te se dalje razvijati, učiti, napredovati, graditi svoj put. Za mene je prva i najvažnija stvar okus, i to okus teritorija, u u skladu s time i nerazdvojivo dobra namirnica teritorija.

Treba istaknuti da je prihod od ulaznice (cijena ulaznice je 700 kuna) bio namijenjen stupendiranju mladih dubrovačkih talenata na području gastronomije (kuhara, sommeliera, konobara). Stručna komisija odabrala je dvojicu stipendista kojima su uručene stipendije – kuhara Tonija Kužninu i sommelijera Nikšu Karamana koji će od 20.11.-20.12.2019. učiti, raditi i stjecati nove vještine I iskustva uz mentora Juru Tomiča u Brežicama.  ♣

Festivali: Vinistra i turizam

SVIJET MALVAZIJA (ALI i TERANA!…) – Obično kažemo da turistička sezona u nas starta s Uskrsom, a Istrani vele da prava turistička sezona kod njih počinje s međunarodnom izložbom vina i vinarske opreme Vinistra. Ove godine datumi Vinistre, inače u dvorani Žatika u Poreču, su 10 – 12.05.

– Da, baš s Vinistrom počinje prava turistička sezona, naime sa sajmom u Žatiki sve sobe u 36 porečkih hotela budu pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i oni su vrsni ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske – kaže Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, a Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, ističe kako spomenuta hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju jer je uvidjela da ona ima veliko značenje u promociji autohtonosti i izvornosti te u turističkoj ponudi Istre.

Prvo veliko zlato na Vinistri . Santa Elisabeta 2015! S dobitničkim buteljama u rukama – Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert

Organizatori Vinistre zasad su zadovoljni predpočetkom. Ocjenjivanje vina, podijeljeno u dvije grupe – jedna je pod nazivom Svijet malvazija i rado se kaže da se radi o neslužbenom svjetskom prvenstvu vina od navedene sorte, a druga obuhvaća ostale kultivare – uspješno je održano, predsjednik udruge Vinistra vinogradar i vinar Nikola Benvenuti likuje jer ovogodišnje, konkretno 11. po redu vrednovanje malvazija okupilo je čak 272 malvazije iz pet zemalja, što je novi rekord. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno 206 uzoraka, Talijani su poslali 44, Slovenci 12, a Španjolci i Grci po pet vina. Uz malvazije, četrdesetak enologa i sommeliera u drugoj grupi je ocijenilo još 242 uzorka vina ostalih sorata te 30 jakih alkoholnih pića. Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina, istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje to što su ove godine prvi puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Službeno proglašenje pobjednika očekuje se 8. svibnja, dva dana uoči otvorenja Vinistre.

Santa Elisabeta – ikebana (Marko Čolić)

– Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje ostalih vina. Podigli smo bodovni prag za medalje, a smanjili broj članova komisije koje smo stavili da sjede u krugu kako bi mogli međusobno komentirati uzorke što je određeno jamstvo objektivnijoj konačnoj ocjeni – istaknuo je Benvenuti, te dodao kao najavu sajma: – Ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelijerka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna, dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača.

Benvenzti malvazija 2018, Santa Elisabeta 2015 i Caldierosso 2016. Caldierosso je mješavina sorata u kojoj su braća Benvenuti, kažu, htjeli pokazati kako se istarski teran dobro snalazi u društvu svjetski znanih sorata kao merlot, nebbiolo i tempranillo

Nikola Benvenuti ima razlog i za privatno slavlje na Vinistri 2019: tu će on i brat mu Albert službeno predstaviti novo obiteljsko eno-čedo (eno-čudo!) – Santa Elisabetu, najavljenu ovako: Došao je još jedan veliki trenutak za našu obitelj: stigla je Santa Elisabeta. Kreirali smo je s najvećom pažnjom, njegovali predano i dugo, konačnu selekciju radili strogo i uz pomoć istaknutih stručnjaka, a sad je red i da je i šira javnost upozna. Upravo ovo vino, proizvedeno od sorte teran osvojilo je, s dobivenih 93/100 bodova na nedavnom ocjenjivanju za Vinistru, veliku zlatnu medalju! Braća Benvenuti, koja su inače poznata po odličnom Teranu Anno Domini, u Zagrebu su upravo ovih dana imali prezentacijsku generalku za Santa Elisabetu. Vino je iz berbe 2015. kompleksno, gusto, snažno, toplo (nominalno: 15 vol %), rječju: izvrsno i upečatljivo. Iako su mu na plećima već oko 3,5 godine vrijedilo bi ga, po meni, još pričuvati koju godinu, s vremenom će u boci samo još dobivati….

– Vjerojatno se pitate zašto naziv Santa Elisabeta. Odgovor je jednostavan i logičan: riječ je o položaju, udaljenome od našeg mjesta Kaldir oko 1,5 km, vinogradi su na nadmorskoj visini između 300 i 330 metara. Oko svakog našeg vina maksimalno se trsimo, ali bogme oko ovoga taj maksimum obilato je premašen. Motovunsko područje daje kapljici vrlo izraženu osobnost, posebnost, a mi smo u našoj kapljici htjeli i više pa smo s naročitom pažnjom s obzirom na izloženost pojedine parcele, nadmorsku visinu, tip tla birali pozicije na koje ćemo posaditi koju od naših sorata. Santa Elizabeta ekstra je položaj, prikladan upravo za sortu teran. S Teranom anno Domini postigli smo mnogo, ali eto htjeli smo ostvariti i veći skok, pružiti ekskluzivni istarski dragulj koji će biti dostupan samo iz ponajboljih berbi i u maloj količini. Teran je dosta rodna sorta pa smo odmah u startu, pri rezidbi, išli na vrlo mali prinos, na oko pet grozdova, poslije smo imali i tzv. zelenu berbu, a kako grozd terana nije baš malen u prikladnome trenutku rezali smo ga sa strane i na donjem dijelu tako da plod koji ostane optimalno dozori. K tome, odlučili smo se za malo kasniju berbu od redovne. Maceracija, praćena alkoholnim vrenjem, protegnula se na 25 dana. Kad se vino smirilo pretočili smo ga u velike hrastove bačve, da bi tu dozrijevalo oko dvije godine.  Potom je vino napunjeno u bocu i u butelji je provelo 1,5 godinu – rekao je Nikola Benvenuti.

S obzirom na doista visoku kakvoću već Terana Anno Domini od Benvenutijevih, kolika je opasnost da taj teran bude na tržištu i te kako ozbiljna konkurencija teranu Santa Eiisabeta, pitam Alberta Benvenutija, a on odvraća da te opasnosti nema, Santa Elisabeta je posebna, elitna priča kroz samo 1700 butelja i nešto magnuma. Saznajem da je određeno da cijena butelji Santa Elisabete u maloprodaji bude između 220 do 250 kuna… ♣

Festivali: Vina od davnina

        PUŠIPEL S NAJBOLJOM OCJENOM– Drugi festival Vina od davnina krajem travnja u zagrebačkoj Laubi okupio je, barem po riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, 85 hrvatskih proizvođača vina i ponudio na kušanje 130 uzoraka vina od 34 autohtone sorte iz svih hrvatskih krajeva. Tolušić veli i to kako je Hrvatska površinom malena ali je po broju autohtonih sorata vinove loze definitivno velika zemlja, te kako je nezaobilazna stanica za svakog poznavatelja ili uživatelja vrghunskih autohtonih vina, međutim, koliko sam vidio, u Laubi, kamo je inače ulaz bio besplatan, nažalost bilo je vrlo malo posjetitelja, očito je da ili naši potrošači nisu baš previše istraživalački raspoloženi i zainteresirani baš za vina od autohtonih hrvatskih kultivara, ili da organizator, a to je Ministarstvo poljoprivrede RH nije dobro odradio marketinški dio posla. Moguće je da je posjet ovoj priredbi bio slab i stoga što se, osim graševine, pošipa, malvazije istarske i plavca maloga, vina od drugih sorata nisu u dovoljnoj mjeri pokazala i iskazala na tržištu te, lako moguće, i stoga što potencijalna publika nije među izlagačima u Laubi ovoga puta očekivala aktualne zvijezde hrvatskog vinarstva, a i dogodilo se to da velikih i zvučnih imena s vinima s kojima su se proslavila tu praktički nije bilo. S obzirom da je posjet zakazao, događalo se i to da su pojedini vinari-izlagači i sat prije isteka službenog izlagačkog vremena napuštali svoje stolove i odlazili…

Dobitnici šampionskih priznanja po kategorijama (slijeva), uz ministra Tomislava Tolušića, njegova zamjenika Zdravka Tušeka i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića: Niko Karaman, Branimir Jakopić, Nenad Preiner, Radoslav Bobanović MAS VIN, te Zgrablić In Stylis vina (Marko Čolić)

S otoka Krka zanimljivost i vrlo dobro vino u lijepoj tržišnoj količini – Kurykta 2015 reserva (13,8 vol%) od sorata sansigot, (sušćan), debejan i kamenina, od proizvođača Antona Katunara. Kurykta je inače antički naziv za Krk (Marko Čolić)

Evo i ako već ne i svih a ono gotovo svih sorata prezentiranih kroz vina sada u Laubi: kraljevina, pušipel odnosno moslavac ili šipon, sokol, škrlet, dišeća ranina, belina starohrvatska, svetokriška belina, pa žlahtina, gegić, muškat ruža porečki, malvazija istarska, malvasija dubrovačka, grk, maraština, debit, bogdanuša, pošip, kujundžuša, cetinka, zlatarica blatska bijela, bratkovina bijela, teran, sansigot ili sušćan, debejan, svrdlovina, babica, crljenak, babić, plavina, plavac mali, kadarun… Vina su bila u različitim varijantama, od klasičnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih suhih do pjenušaca, slatkih desertnih, maceriranih narančastih… Interesantno!

Nedavno sam objavio svoje mišljenje da bi trebalo brže i ambicioznije raditi na tome da se od tih naših autohtonih kultivara proizvedu vina ne tek korektna nego u višem kvalitativnom rangu te i u tržišno nešto značajnijoj  količini, pa onda da se pojača i marketinška aktivnost.  U tome smislu čini se, po onome što sam čuo od Slavka Merkaša, predsjednika Udruge vinogradara i vinara Sv.Križ Začretje i vodiitelja strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina pri HGK-županijskoj komori Krapina (članovi grupacije su 32 vinarske udruge Krapinsko-zagorske županije), stvar je u tome pravcu napokon ušla u završnu fazu u Hrvatskom zagorju.

Slavko Merkaš (desno), Đurđica Kanceljak i enolog Mladen Kantoci. Ispred zagrebačkog Agronomskog fakulteta u projekt revitalizacije autohtonih sorata duboko je uključen prof. Edi Maletić (Marko Čolić)

– Već 14 godina mi u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i uz financiranje i marketinšku potporu Krapinsko-zagorske županije provodimo projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Upravo je projekt ušao u treću fazu vezanu uz izučavanje gospodarskog potencijala nađenih nekih sedam sorata, primjerice to su belina starohrvatska, svetokriška belina, sokol, mirkovača, volovina….  U projekt je sada uključena i tvrtka Trgocentar Zabok koja je na hektaru terena na nadmorskoj visini od 300 metara podignula matičnjak autohtonih sorata te koja priprema nove i veće površine za sadnju američkih podloga da se proizvede kvalitetan sadni materijal za tržište – kazao je Merkaš.

Uoči festivala provedeno je, pod predsjedanjem Marijana Čižmešije dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, te po tablici do 100 bodova, strukovno ocjenjivanje vina od autohtonih hrvatskih sorata. Prijavljeno je 94 uzoraka bijelih vina, šest uzoraka ružičastih i 30 uzoraka crnih vina. Šampioni su: Pušipel Prestige izborna berba bobica 2015 od Branimira Jakopića iz Železne Gore, to je vino dobilo najvišu ocjenu od svih, zatim prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Središnja bregovita Hrvatska također je iz Međomurja a riječ je o Pušipelu 2018 od Nenada Preinera (Vinarija preiner) iz Svetog Urbana, prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Dalmacija je Malvasija dubrovačka 2018 Nika Karamana iz Konavala, prvak u kategoriji crvenih vina regije Dalmacija je Crljenak 2015 PZ Maslina i vino (Rade Bobanović) iz Polače, najbolji u kategoriji bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner je In Sylvis Marko Zgrablić OPG iz Sv. Petra u Šumi, a prvak kod crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner je Teran 2016 Darija Sirotića iz Buzeta.  ♣

Festivali: Sevnica

        FRANKOVKA u PRVOM PLANU – Da, da, vrijeme juri, i eto nas već i pred devetim Međunarodnim festivalom vina od sorte frankovka. Manifestacija će se održati u dvorcu Sevnica (www.grad-sevnica.com) u četvrtak 6. lipnja 2019 od 17 do 22 sata.

Uoči festivala, konkretno u četvrtak 9. svibnja, već tradicijsko je strukovno ocjenjivanje frankovki, podijeljenih u tri kategorije – jedna grupa obuhvaća crna mirna vina iz prošlogodišnje berbe, dakle iz 2018, druga grupa obuhvaća crna mirna vina iz različitih berbi ispred 2018 s time da je tu predviđena i kapljica njegovana u barriqueu, a u trećoj grupi su ružičasta mirna vina, predikati te pjenušci. Ocjenjivanje je po u međunarodnim okvirima uobičajenoj metodi od 100 bodova – kaže direktor festivala Rok Petančič.

Vinoteka u Sevnici: moguće je da uz fine nareske i vina tamo budu i tamburaši, štaviše i iz Hrvatskog zagorja. Na slici su, konkretno, Simpatizeri iz Oroslavja koji su u vinoteci u Sevnici imali do sada dva angažmana

Evo i tko su članovi međunarodne degustacijske komisije: Robert Gorjak (predsjednik žirija, inače međunarodni vinska ocjenjivač, Belvin Wine School, WSET, Slovenija), (2) Dušan Brejc (Vino Slovenije – Wine Association of Slovenia, direktor, CMB degustator, Slovenija), (3) Grega Repovž (sommelier, Repovž restaurant, Slovenija),(4) Igor Luković (Vino&Fino, direktor, međunarodni ocjenjivač, Srbia), (5) Guillaume Antalick, PhD enolog, Sveučilište Nova Gorica, Francuska/Slovenija), (6) Jo Ahearne (MW, Australia/Croatia), (7) Nicolas Neve (enolog, Francuska/Slovenija). Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 15. svibnja 2019 na http://www.modra-frankinja.com

Na festivalu se najavljuje bogata ugostiteljska ponuda s jelima prikladnima uz vino od frankovke. Među ponuđačima očekuju se Grajske mesnine sa selekcijom mesnih prerađevina. ♣

After work party: G.E.T. Vinski razgovori

        POMORAC SAM MAJKO NA BIJELOME BRODU…Da, pomorac sam u bijelome svijetu, al’ budućnost gradim na crnom vinu mojega Pelješca… To je priča Alena Hilića iz Kune Pelješke, dobro situiranog i daleko naprijed mislećeg kapetana teretnog broda koji kao nasljednik obiteljskih nasada vinove loze i zaljubljenik u Bakhov nektar temeljito i marljivo priprema teren za dane nakon konačnog iskrcaja i prelaska u novu životnu fazu – umirovljenika očito radno aktivnog tipa.

Alen Hilić, sasvim lijevo, zatim Tomislav Stiplošek i Davor Dretar Drele: zdravica s dingačima 2012 i 2015

Hilić, koji nastavlja dugu tradiciju brojnih Pelješana navigatora i uređivača svojih kuća i dvorišta nazvanih kortama s time da konkretno baš u vinskome svijetu ima Pavu Miličića iz Potomja kao prethodnika pomorca pa onda vinara, posjeduje, zasad, u Janjini oko 1,7 hektara, te nešto malo, oko 2200 loza, na visokokvalitetnom položaju Dingač odakle (od rođaka) i otkupljuje nešto grožđa (ukupno s Dingača preradi oko tri tone grožđa), plan mu je kad morske valove zamijeni valovitim pelješkim kopnom širiti se s nasadom, povećavati proizvodnju međutim, naglašava, ne i preko količinskih granica tzv. garažne kategorije. Što se tiče kakvoće crnjaka dojam je da je Hilić (kojemu u enološkom smislu pomaže Ante Cibilić, brat Ive Cibilića, upravitelja renomiranog posjeda Korta Katarina) – kušao sam njegove janjinski plavac mali iz berbi 2017., 2015. i 2012., te dingač iz 2016., 2015, i 2012. – na pravom putu, očekuje se da tako i nastavi,  a segment što ga paralelno treba i te kako razvijati vezan je uz vizualni identitet vina (izbor butelje, oprema boce, dizajn etikete) i marketinšku aktivnost.

Procaffe – atmosfera

O inače široj javnosti nepoznatome Alenu Hiliću, koji se došao prezentirati u Metropolu, napis sam počeo prilično ozbiljno, iako su njegov preduskršnji kasnopopodnevno-večernji nastup u organizaciji udruge G.E.T.  predsjednik te udruge i voditelj kroz program Tomislav Stiplošek i njegova suradnica Silvija Munda najavili kao vinski after work razgovor G.E.T.-a i protagonista domaće vinske scene s ljubiteljima plemenite kapljice na temu Vino i smijeh pa su kao još jednog službenog sugovornika pred publiku vrlo lijepo uređene  zagrebačke kavane Procaffe u Tkalči pozvali duhovitog Davora Dretara Drelea, među ostalime znanoga i kao vinskog biškupa. Crna vina – posebice dingači – Alena Hilića, poznatijega dakle kao kapetana nego kao vinara, zavrjeđuju i te kako pažnju, brojna okupljena publika (sjajno je kad je na priredbi posjet dobar a nazočni aktivno uključeni u događanje!), rekao bih u velikom broju zatečena nivoom što ga je ponudio u vinskome svijetu još anonimni Hilić, imala je – u ulozi i kreatora i slušatelja – lijepu kombinaciju ozbiljnoga (kušanje vina i razgovore o kapljici, Hilićevim vinskim planovima i mogućnosti kupnje Hilićevih vina), te, nakon Dreleovih provala (u kojima, hmmm, nitko nije ostao pošteđen…) glasnoga smijeha. Vrlo ugodno provedeni eno-predvečernje i večer! Upravo na Hilićevu nastupu, zahvaljujući svakako vinima Pelješanina, nenametljivom vodstvu Tomislava Stiplošeka i Dreleovim  intervencijama, pokazalo se zašto ovakav tip priredbe može privući brojnu publiku.

Alen Hilić (na vrhu piramide), Tomislav Stiplošek i Drele s Ilonom i Tonijem Brakinom te s domaćinom iz Procaffea

Plavac mali 2017, napunjen u bocu samo za ovu priliku – naime sada i dalje dozrijeva i dozrijevat će još neko vrijeme u bačvici od 225 litara (prvu Hilićevu bačvu izradio je jaskanski bačvar Milivoj Golub) – otvorio je crnu kušaonicu i pobudio pažnju nazočnih a kod Dreleta izazvao komentar da je barrique-bačvica količina tek dostatna za konzumaciju na jednoj intimnoj večeri  i poslužio je kao inspiracija njemu kao dugogodišnjem cro-vinskom biškupu da pozove Dalmatince da se napokon prijave kao kandidati za izbor prvog dalmatinskog vinskog biškupa, naime rečeno je da u Senatu hrvatskih vinskih biškupa nedostaje samo predstavnik iz Dalmacije.

Uz sljedeće vino – plavac mali 2015, također još u bačvi, Drele je pojasnio, iznoseći vlastito iskustvo, čudo i dobrobit vezane uz status vinskog biškupa: nakon što je svojedobno, prije dosta godina, on postao vinskim biškupom, k tome putujućime, događa mu se, tvrdi, i to redovito, da, i kad je u blagoslovu i najmanjeg vinograda – poput onoga s par kratkih redova s trsjem graševine na glavnom trgu, Trgu Graševine u Kutjevu – nedugo nakon berbe i ceremonijala krštenja mošta do njegovoga automobila stižu butelje graševine i on istoga dana kad je bila berba s gotovim vinom kreće prema doma u Zagreb…

Premosnica s janjinskog plavca na dingač bio je plavac mali 2012, čist i uredan, lijepo mekan, pitak. Dingači su bili bombe, sortno tipični (note suhe šljive), oni iz 2016. i 2015. s dobrom naznakom karaktera, inače oba još u bačvi (slavonski hrast) – sjajan potencijal. Berba 2015. uskoro će u butelju, računa se na oko 300 boca, maloprodajna cijena na OPG-u Hilić bit će, čulo se, oko 150 kuna za butelju. Mekan i elegantan dingač iz 2012, pokazuje lijepo što za rasni plavac mali znači vrijeme, srećom, barem kako se čulo u Procaffeu, Hilić to dobro shvaća i nema namjeru forsirati izlazak vina iz podruma prije nego što bude minimalno dovoljno spreman za pokaz javnosti.

Ulogu za pojavu pomorskog kapetana Hilića kao proizvođača vina pred širom publikom ima u dobroj mjeri i splitska kuća za trgovinu vinom Fino & Vino (takav je inače i naziv iza Nove godine u Zagrebu otvorenog i sad već dosta popularnog bistroa na Kaptolu u Zagrebu!), direktorica Ilona Brakin i njen suprug Toni, direktor prodaje, navode kako se trse tržištu nuditi vina ne pasivno po tome što se najviše traži nego aktivno i na kakvoću i osebujnost usredotočeno, uz Hilića kojega su otkrili i nastoje ga protežirati spremaju se kao izviđači-tragači pronaći i još novih imena sa zanimljivim idejama i proizvodima. Lijepo je eto da se trgovci (i) u nas bave ne tek nuđenjem uobičajenih i uhodanih etiketa potrošačima nego i otkrivanjem novih uzbudljivih proizvoda i aktera koji bi mogi postati zvijezde na vinskoj pozornici. (foto Marko Čolić) ♣

Degustacije

        VINO & FINO SLATKI SPECIJAL – Kušanje Slatko Specijal, uz u Kući priređenu rafiniranu paštetu od pilećih jetrica,  a gdje drugdje nego kod Kreše u bistrou FINO & VINO na zagrebačkom Kaptolu međutim nije bila riječ o misnoj kapljici, ali jeste o kapljici za koju bi se prodajom na kakvoj aukciji mogla skupiti ukupna svota za – kupnju čak nekog boljeg automobila…

CHARDONNAY 2015 ledeno vino, Zagorje-Međimurje Pregrada, slatko 7,58 vol  %, 0,375 ℓ – BODREN

VALENTINO  2013, vino iz sušenoga grožđa pinele i rebule, Vipava, slatko, 11,5 vol %, 0,20 ℓ – BATIČ

ZELENAC KUTJEVO 2011 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 14,5 vol %, 0,50 ℓ  – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 2012 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 13,5 vol %, 0,50 ℓ – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 1999 ledeno vino, Kutjevačko vinogorje, slatko, 9,0 vol %, 0,375 ℓ – KUTJEVO  d.d.

SAUTERNES 1978, sauvignon & semillon, Sauternes aoc, slatko – CHÂTEAU MONTALIER

TERAN črna penina brut, Kras, 12,0 vol %, 0,75 ℓ – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

SLADEK TERAN 1994 izbor prosušenih grozdova, Kras, slatko, 14,5 vol %, 075 ℓ  – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

PORTO BIN no 27 Finest Reserve, mješavina lokalnih sorata, Douro, likersko slatko, 20 vol %, 0,75 ℓ – FONSECA.

Nagradna igra – uskršnji izazov

ZA TOČAN ODGOVOR KARTON VINA! – Kutija sa šest butelja vrhunskoga vina svakako je dobrodošla, zar ne, pogotovu u vrijeme uoči praznika, u ovome slučaju riječ je bila o Uskrsu. Nagradna igra objavljena je sredinom travnja na Facebooku. Ključ za osvajanje kartona od šest boca 0,75 lit bio je točan odgovor na pitanje:

Vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu…

Koja su, imenom i prezimenom, ovo vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu?

Dobitnici Ani-Mariji Butina nagradu osobno predaje Zvonimir Tomac

Nagrada je bila predviđena za prvoga koji se na Facebooku ispod ove fotografije i ovoga teksta javi s ispravnim odgovorom te sa svojim punim imenom i prezimenom i adresom. Po propozicijama, nagradu nije mogao dobiti nitko od rodbine i bliskih prijatelja ovih mališana na fotki.

Na Facebooku je u prvih nekoliko dana nakon objave pitalice bilo više od 71 komentara. Odgovora je bilo raznih, ali, osobito isprva, netočnih, neki su primerice naveli da su na slici braća Benvenuti, neki da je riječ o braći Plančić, spomenuti su i Boris i Mato Violić, pa Duilio i Giancarlo Zigante, Franc i Marijan Arman, Rizmani, Štimci, Volarevići, Katunari, Šimanovići, Josići, Rossiji, Dušan i Edbin Erzetič, Mitja i Aljoša Jakončič… Tek nakon naknadne objave na Facebooku fotografije Zvonimira Tomca i Tomislava Tomca uz malu (ukrasnu) amforu te teksta da proizvođači narančastih vina obično u Velikom tjednu, dakle nakon gotovo pola godine maceracije, odvajaju tekući dio od tropa, proradilo je u glavama pretendenata na karton vina da postoje vinska braća TomciTomislav i Tomislav iz Jastrebarskoga.

Prva od trojke koja je poslala točan odgovor bila je Ana-Maria Butina, supruga proslavljenog Dinamovog nogometnog golmana Tomislava Butine. Dobitnici je, kao uskršnja čestitka, pripala kutija sa šest butelja Tomčevog sauvignona iz 2016, nagradu je predao Zvonimir Tomac osobno… ♣

Tehnologija Velikog četvrtka

Zvonimir Tomac (lijevo) i brat mu Tomislav

MACERACIJA DO VELIKOG TJEDNA – Evo nas u Velikom tjednu, vremenu i sa znatnom enološkom konotacijom, naime, držeći se u vinskoj produkciji drevne gruzijske tehnologije, neki vinogradari/vinari koji su se okrenuli tzv. narančastoj kapljici i koriste amforu kao posudu bijele sorte ostavljaju na maceraciji od berbe pa sve do neposredno uoči Uskrsa, nerijetko vino od pokožice i taloga odvajaju upravo u Velikom tjednu, konkretno baš i na Veliki četvrtak. Jaskanac Zvonimir Tomac, na slici s mlađim bratom Tomislavom, također vinarom ali (zasad još) i ne na kolosijeku orangea, ove godine izvadio je svoja vina iz amfore uoči Velikog tjedna, kapljica svoj put prema željenom konačnom obliku sada završava na dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama od 2000 litara, u njima će biti dvije godine. Iz berbe 2018. Tomci su za svoju Amforu koristili sortu traminac, s trsja staroga nekih 70 godina.

Kad su startali s maceracijama i s amforom krenuli su sa chardonnayem u količini od 50 posto i s tradicijskim sortama uzgajanim na Plešivici 50 posto, a nakon par godina odlučili su se na pokus s rizlingom rajnskim. Iz berbe 2016. na maceraciju su stavili posebno sauvignon bijeli i traminac crveni i mirisavi, i upravo ta vina nakon što su ona u velikoj bačvi provela 24 mjeseca nedavno su, svako posebno (bilo je i razmišljanja da ih se pomiješa u jedno), napunili u butelje, s kojima se spremaju izaći na tržište nakon ljeta. Oba vina vrlo lijepa, s time da je sauvignon nešto nježniji mirisom međutim sortno dobro prepoznaljiv no na drukčiji način od sauvignona dobivenog klasičnom preradom bez maceracije, a traminac je sortnom aromom vrlo intenzivan, tjelesno snažan, impresivan… ♣

Čepovi za vino

DIAM ili NE DIAM, JE LI TO PITANJE?... – Ne, to nije pitanje! Ne bi trebalo biti, jer ako je vino pravilno napravljeno i stavljeno u bocu, DIAM je najbolja garancija protiv štiha po čepu (TCA) ali i da bi se okus i aroma vina dugo očuvali, k tome ovdje je važno spomenuti prilagođenu propusnost zatvarača koja dopušta vinu da se pravilno razvija s vremenom u boci.

Jacques Olivier Baugier o čepovima DIAM za hrvatske enologe i vinare u zagrebačkom hotelu Antunović

Ovu i druge zanimljivosti o DIAM-u koje su hrvatski vinari i enolozi mogli čuti na prezentaciji koju je ovih dana u Zagrebu održao Jacques-Olivier Baugier iz tvrtke DIAM Bouchage smještene glavnim uredo u Ceretu, u blizini Pérpignana, na francuskoj granici sa Španjolskom, a s tvornicama na jugu Španjolske, u blizini grada Portu Portugalu, zatim u Njemačkoj itd.

Proizvođači vina koji su u svojoj proizvodnji na, kako kažu, prirodnom putu, izbjegavaju DIAM kao tehnološko zatvaranje boce i preferiraju tzv. prirodni čep – s kojime se onda većina susreće s problemima s TCA i nekim drugim priukusima što se mogu pojaviti u vinu.

Čepovi DIAM u Hrvatskoj su dostupni preko predstavnika Zdravka Ilije Jakobovića, inače proizvođača vina Jakob. Na slici su Jakobović i Baugier

Nedostaje pluta, a kvalitetom nije moguće zadovoljiti sve vinarije zainteresirane za čepove od prirodnog pluta, pa je rizik od TCA i ostalih nečistoća prilično visok. Najbolje prirodno pluto je, logično – zbog mogućeg dobrog publiciteta proizvođača i boljih ostvarenih uvjeta prodaje na tržištu – rezervirano za najpoznatije svjetske vinske kuće. Stoga je za druge vrlo teško dobiti uvijek visokokvalitetne prirodne plutene čepove što vinu može pružiti dobru zaštitu za neko duže željeno razdoblje.

Kao što sam vrlo često čuo, zagovornici prirodnog pristupa proizvodnje strahuju da tehnološki zatvarači sadrže ljepilo za čestice mljevenog pluta s tvarima koje mogu naškoditi vinu u smislu prirodnih i izvornih aroma. Zatim, postoji strah da vino pod tehnološkim čepom nema dovoljno mogućnosti da diše i dozrijeva kroz vrijeme.

U publici je na predavanju bilo mnogo eksponenata hrvatske enologije, među njima i prof. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na slici nakon predavanja, u opuštenom druženju: Jacques-Olivier Baugier (u sredini), prof. Edi Maletić I Zdravko Ilija Jakobović

Sve prirodne čepove od pluta i sintetske zatvarače karakteriziraju ispuštanje odnosno propuštanje kisika u bocu. Tri su varijante toga:

                OIR a to je ispuštanje kisika iz stanica pluta u bocu prema vinu, on ima dominantan utjecaj na aromatski intenzitet vina nakon punjenja u bocu i čepljenja (anaerobno dozrijevanje). OIR zatvarača DIAM 30 iznosi 0,8 mg

                OTR je prijenos kisika kroz čep u bocu. Suprotno prethodnome, on ima najveći utjecaj na brzinu pojave razvijenosti/oksidacijskog karaktera vina na dužem dozrijevanju/odležavanju. Kod zatvarača DIAM 30 on iznosi 0,3 mg godišnje

Ključ ispravnog dozrijevanja/starenja vina su kontrola OIR-a i OTR-a a to je moguće pravilnim izborom čepa/zatvarača s obzirom na njegova mehanička svojstva i strukturu.

                Propusnost kod čepova od prirodnog pluta poprilično varira, kod OIR-a ona se može kretati od 0,8 do 30 mg, a kod OTR-a od 0,2 do čak 500 mg godišnje!

DIAM čep je poseban, tehnološki razvijen i sofisticiran proizvod. Imao sam priliku posjetiti tvornicu DIAM koja se nalazi na jugu Španjolske, blizu granice s Portugalom, a nakon onoga što sam tamo vidio (pripreme, proizvodni pogon i proizvodnja/izrada, laboratoriji, istraživanja) duboko sam uvjeren da su zatvarači DIAM, napravljeni od pluta kao sirovine, danas najbolji izbor za proizvođača vina. Tvrtka DIAM Bouchages provela je sedam godina u istraživanjima, posebno u razvoju tehnologije s uporabom superkritičnog CO2 i u uvođenju tehnologije DIAMant kao proces čišćenja pluta. Zahvaljujući ovom procesu čišćenja CO2 (riječ je o eko-čistoj tehnologiji – CO2 se koristi u zatvorenom krugu, nakon pročišćavanja on se reciklira) čepa (zbog antibakteriostatičkih i antigljivičnih svojstava nije potrebno kemijsko pranje peroksidom!). A zahvaljujući poliuretanu (poliuretan je materijal koji se koristi za proizvodnju umjetnih kukova) i posebno stvorenoj masi za vezivanje komadića pluta, zatvarači DIAM su slobodni ne samo od 2,4 TCA nego i od mnogih drugih molekula odgovornih za moguće modifikacije okusa u neželjeniom pravcu. Strah od DIAM-a nije opravdan budući da se u ovoj tvornici koristi visoka tehnologija što počiva na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Što se tiče disanja vina: činjenica je da svako vino ima svoje posebne zahtjeve za propusnost pluta, a vinar zna ili bi trebao znati točno što je najbolje za njegovo vino. DIAM modeli – modeli: 1, 3, 5, 10, 30, s time da brojke znači godine jamstva – pruža spektar mogućnosti propusnosti, kako bi odgovarao svakom stilu vina i njegovom potencijalu za stanovanje. Važno je također naglasiti da proces proizvodnje DIAM-a garantira dosljednu izvedbu čepa. Studije o pet godina odležavanom vinu pokazale su da čepovi DIAM-a osiguravaju besprijekorno ujednačenu organoleptiku u svim bocama ispunjenim istim vinom u seriji. ♣

Rođendani, jubileji: naprijed naši!

        DOŽIVJTI STOTKU – Prvog dana travnja naš internacionalno proslavljeni vinar Miljenko Mike Grgich ove je godine proslavio svoj 96. rođendan. Eto ga u dobrom raspoloženju uz balone i veliku prigodnu slavljeničku tortu koja na sebi nije mogla podnijeti 96 svjećica ali je u centimetrima promjera bila u znaku 96… (prvi april!)

Sretno, Mike, do prve stotKe! ♣

Pjenušci: gužva pred golom

KLASIFIKACIJA PERLICA – Još do prije relativno kratkog vremena na ovim našim balkanskim prostorima pjenušavom vinu nije se posvećivala neka osobita pažnja. Percepiralo ga se uglavnom kao piće za doček Nove godine i kao prskajuće sredstvo za iskazivanje radosti pobjednika na auto-utrkama. Možda je razlog tome bio taj da njegova proizvodnja izvan Champagne nije (tada) baš cvala, a originalni šampanjac je bio preskup da bi privukao široki ovdašnji krug potrošača. Ali onda je proizvodnja pjenušaca startala u raznim zemljama, i odnos tržišta prema perlicama u čaši bitno se promijenio: šampus je postao popularan i prikladan za svako vrijeme i situaciju.

Janez Istenič

Danas je prava poplava pjenušavih vina, do mjere da su se ambiciozni ozbiljni proizvođači zabrinuli jer da je u grupi pjenušavih vina na tržištu već svega i svačega, pa da bi radi zaštite ozbiljne produkcije i potrošača trebalo uvesti reda ne tek običnim i jednostavnim inspekcijskim nadzorom nego i uvođenjem i jačim isticanjem na etiketi tehnologije/metode produkcije (tradicijski ili šampanjski način koji iziskuje duže vremena, te charmat metoda koja je brža pa time i jeftinija) i prikladniih oznaka koje bi se bazirale i na prethodno klasificiranim vinogradskim pozicijama te kupcima maksimalno precizno govorile o proizvodu. Slovenski enolog mr. Janez Istenič koji je u mjehurićavom svijetu aktivan već pola stoljeća i koji veli da u Sloveniji danas ima već 250 pjenušara dakle na tržištu je poprilična gužva pred golom, predlaže upravo uvođenje službene klasifikacije pjenušaca s obzirom na vinogradsku poziciju i na dužinu dozrijevanja na kvascu prije degoržiranja, tako da bi se kao piramida formirale, kako je to vani, kategorije baza, rezerva i gran rezerva Ne bude li prijedlog službeno usvojen, Janez najavljuje da će ga sam primjenjivati.

A evo i kako je to Istenič zamislio konkretno barem kod sebe: Gran reserve ili Velika rezerva, na vrhu piramide kakvoće, obuhvatila bi pjenušce koji su ležali u butelji na kvascu najmanje 36 mjeseci, Rezerva bi obuhvatila pjenušce koji su na kvascu u butelji prije degoržiranja proveli najmanje 24 mjeseca, a oznaka Klasik bila bi za pjenušce rađene tradicijskom (šampanjskom) metodom koji su na kvascu ležali najmanje 18 mjeseci.  Po Isteniču, od njegovih pjenušaca u Gran reservu ušli bi njegovi pjenušci Prestige i Gourmet rosé, u Rezervu No1 I Rumeni muškat.

Janez Istenič ima, rekao bih, i te kako pravo da treba uvesti reda kako bi potrošač kad bira etiketu točno znao što je što, međutim po meni ipak bi kriterije trebalo barem malo postrožiti, dakle da visoka titula Gran reserve bude za pjenušac koji je proizveden od izabranog grožđa sa spomenutog/spomenutih izdvojenih ponajboljih vinogradskih pozicija u vinogorju te koji je na kvascima prije degoržiranja odležavao minimalno 48 mjeseci, a Rezerva da bude za pjenušce boljih pozicija i s minimalnih 36 mjeseci odležavanja na kvascu, Klasik s navodom samo vinogorja da bude s 24 mjeseca na kvascu, a za ostalo što je rađeno i označeno da je rađeno tradicijskom šampanjskom metodom neka propis bude minimum 18  mjeseci na kvascu.

Istenic je veliki proizvođac, količinski dosta blizu Radgonskim goricama, posljednjih godina punio je po oko 140.000 boca pjenušca a iz berbe 2018. za koju veli da se za proizvodnju pjenušaca pokazala izvrsnom (izdašnom, kaže) ovih dana na šampanjizaciju po prvi put napunio je 170.000 boca, tako da trenutno na dozrijevanju u svom podrumu čuva više od 450.000 butelja pjenušca. ♣

Austrian Wine Summit 2019

Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (AWMB)

NAJVEĆE AUSTRIJSKO VINSKO PUTOVANJE – Svake druge godine, u alternaciji sa sajmom vina VieVinum u bečkom dvorcu Hofburg, Austrijanci priređuju veleban vinski skup Austrian Wine Summit, koji nazivaju i najvećim svojim vinskim putovanjem. Događanje, u organizaciji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board) a na koje se pozovu brojni uvoznici i vinski trgovci, ugostitelji i sommelieri te vinski novinari (marketing i plasman!) iz cijeloga svijeta – pozivnica je, da se pohvalim, I ovaj out stigla i meni!. – obično bude potkraj svibnja, datumi ove godine su u dva termina, prvi je od 22. do 27. svibnja a drugi od 25 do 30 svibnja.

         Kako je ukupan broj uzvanika uistinu golem, domaćini su predvidjeli formiranje manjih grupa po tome za koji dio vinske Austrije kod nekih gostiju postoji primarno najveći interes, pa se na taj način težište putovanja stavlja po grupama ovisno o iskazanom zanimanju pripadnika svake grupe. Uglavnom, predviđeno da se ukupno obiđu vinorodna područja od Schrattenberga na granici sa Češkom pa sjeverno preko Weinviertela uz granicu sa Slovačkom, dolje do Gradišća (Burgenland) i duž granice s Mađarskom do Štajerske na jugu. Finale je za sve sudionike u Beču, na impozantnoj gala-večeri – kaže Willy Klinger, već godinama glavni direktor AWMB-a a koji se krajem 2019. namjerava povući s te funkcije kako bi mjesto prepustio mlađim naraštajima.

Weingut Franz Weninger, Horitschon: časopis Vinaria svrstava ga među najbolje vinske kuće Austrije, dobitnik je nagrade Vineus kao trendsetter godine, frankovka Dürrau 2015 proglašena je najboljim crnim vinom Austrije, Republika Austrija dodijelila je Weningerima posebno priznanje za eko pristup

        Klinger je iznimno uspješno vodio AWMB i uvelike zahvaljujući baš i njegovu zalaganju i trudu na područja marketinga i njegovu međunarodnom utjecaju Austrija bilježi lijepe rezultate u izvozu svojega vina a kao zemlja vina i u rejtingu u međunarodnom okviru.

         Evo činjenica: u 2018 ostvaren je novi rekord u izvozu austrijskoga vina, naime u inozemstvo je prodano vina za 170,3 milijuna  eura, a to je 6.9% više nego 2017. Izvrsna/obilata berba 2017 pridonijela je da se po prvi put nakon 2010. u svijet izveze više od 50 milijuna litara vina, konkretno točno 52,6 mlijuna litara. Prosječna cijena po litri iznosila je oko 3,24 eura.

Najveći uvoznici austrijskog vina su Nijemci, sa 49,6 posto od ukupnog izvoza, slijede Švicarska I Liechtebnstein, pa SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Belgija, Češka, Kanada. Znatan porast izvoza bilježi se prema SAD i Kanadi. Austrija izvozi vino u boci i rinfuzno, s time da je, kažu Austrijanci, izvoz butelja u konstantnom porastu. ♣

Austrijski izvoz vina u 2018 i deset zemalja u koje Austrija najviše izveze vina

Kult norokamenice / SAMI SMO SEBE ZASRALI…

KROZ

SA ZLATNOG SJAJA NA BAKRENO, PA ONDA…?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZRAZ SVAKAKO NIJE PRIKLADAN ZA SLUŽBENU JAVNU KOMUNIKACIJU, ALI – BRZOPLETO IZREČEN u NOVINARSKI MIKROFON KAO PLOD, REKAO BIH, DOMOLJUBNE LJUTNJE VIŠEG SAVJETNIKA u INSTITUTU ZA MORE i PRIOBALJE u DUBROVNIKU NA TO ŠTO JE UČINJENO JEDNOM OD NAJJAČIH GASTRONOMSKIH (UJEDNO i TURISTIČKIH) ADUTA u ZEMLJI – MOGLO BI SE REĆI DA JE u OVOME TRENUTKU SVAKAKO BAŠ PRIKLADAN ZA OSLIKAVANJE SITUACIJE

            Malo neće biti, malo hoće biti! Dani malostonske kamenice, tradicijske gurmanske svečanosti na otvorenom u Malome Stonu, službeno su za 2019. bili najavljeni za subotu 16. ožujka, pa je onda rečeno kako se otkazuju:  U sklopu obilježavanja feste sv. Josipa i u povodu Dana malostonske kamenice u organizaciji Turističke zajednice općine Ston i Udruge Stonski školjkari, planirani dio pučke feste 16. ožujka na rivi u Malom Stonu  preventive radi za ovu godinu je otkazan – javljeno je iz TZO Ston.

                Nakon što je nalaz Veterinarske inspekcije utvrdio prisutnost norovirusa na tri od ukupno pet kontrolnih točaka u uzgajalištima školjaka u akvatoriju pelješkog Malostonskog zaljeva, izašlo je i sljedeće  priopćenje: Redovnim uzimanjem uzoraka morske vode i školjkaša radi ispitivanja kvalitete utvrđena je prisutnost norovirusa u opsegu od oko 30 posto! Inače, norovirus uzročnik je akutnih infekcija u probavnom sustavu.

How longer?…

                Pa se eto, logično, nastavilo razmišljati o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice. Kamenica, za koju se rado ističe kako je afrodizijak (što joj dodatno diže reputaciju!), te koja se kao vrhunski specijalitet i kao neponovljiva posebna atrakcija razumijeva izvađena taj čas iz čistoga mora gdje se uzgaja i odmah izravno poslužena kao sirova, sâma po sebi vrlo je osjetljiva namirnica, a kako onda ne bi bila i te kako sporna za serviranje kad je u njoj nađen određeni virus, u ovome slučaju norovirus, k tome ne baš i u maloj količini.

Svježe ubrane kamenice pred čišćenje i posluženje…

Ali Hrvatska ne bi bila Hrvatska kad ne bi odmah otvorila put koji, bez obzira na preventivu kao jak argument za otkazivanje gurmanske svečanosti Dani malostonske kamenice 2019, ipak u restoranima dopušta prodaju i posluživanje kamenica! Kakvi li smo mi glumci! Po službenom navodu TZO Ston manifestacija je povučena s rive, a onda i zaokret, bez obzira što je u pitanju nešto što je iznimno značajno – ljudsko zdravlje.

                Načelnik Stona Vedran Antunica poručio je javnosti: Evo ja sad sjedim i upravo jedem kamenice. Restorani normalno poslužuju kamenice… Antuničin potez podsjeća na nekadašnje praćakanje zagrebačkih političara a i liječnika bliskih politici u vodi jednog od zagrebačkih kupališta (Jarun ili Bundek?) za koje su se u neko prošlo vrijeme bile proširile vijesti da ambijent nije podoban za kupanje, a političari i neki njihovi sljedbenici svojim su brčkanjem htjeli uvjeriti širu javnost da je s vodom sve OK…

                Jadno!

Mali Ston – kušanje kamenica lani i sljubljivanje s pelješkim i korčulanskim vinima

ZARAŽENE ZONE

            Virus noro zadržava se u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato je preporučeno da te oblasti budu pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona Brijesta međutim, kaže se, udovoljava uvjetima za javnu potrošnju.

Uz svježe ubrane kamenice servirane odmah nakon što su izvađene iz mora i sirove preporučena pratnja u čaši je pjenušac. Užitak za gosta s dubljim džepom

O tome što je dovelo do zaraze malostonske ostree edulis rekao je ovih dana viši znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Vlado Onofrio. Aktualnu i zabrinjavajuću situaciju s kamenicama u Malostonskom zaljevu povezuje s neriješenom odvodnjom za fekalije. Gradilo se i gradilo, ali se očito pri tome o nekim bitnim aspektima nije vodilo računa, barem ne koliko je bilo potrebno. Kamenice u Malostonskom zaljevu zaražene su norovirusom zbog neuređenog sustava kanalizacije na tom području, izjavio je za Hinu znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i ribarstvo Onofrio.

                – Neum je sredio svoju kanalizaciju još 1984. godine. U to doba BiH je potrošila pet milijuna dolara na taj projekt. Hrvatska je bila obvezna priključiti se na kanalizacijski sustav, ali nije napravila ništa, i to je problem. Prošle godine bilo je doduše nekih radova na uređivanju kanalizacijskog sustava u Malom Stonu, ali nisam siguran je li na kraju i sve i spojeno na neki glavni sustav. Turistički apartmani su nicali na sve strane, a pratile su ih septičke jame, što nije iskrsnulo kao problem dok je bilo tek nekoliko novih obiteljskih kuća, no danas su tu apartmani za mnogo ljudi. Septičke jame nisu mogle izdržati pritisak, i negdje je moralo puknuti. Jednostavno: mi smo sami sebe zasrali – kaže uzrujani Onofrio, koji strahuje kako će situacija biti još gora kad se na lokaciji Lučino Razdolje sagradi županijski Centar za gospodarenje otpadom.

                To je valjda u nas tako: za kanaliziranje uvijek će se naći zainteresiranih, ali, čini se, za uređenje kanalizacije i ne toliko!

VAŽNOST PREVENCIJE

            Na pitanje što sada, Onofri odgovara:

                – Nužni su, naravno, stalna kontrola i odricanje na neko određeno vrijeme od konzumacije školjaka, posebice sirovih. Virus u moru može biti prisutan 20 dana, a ako uđe u živo tkivo školjke, onda je i duže. Treba znati da ako su u moru pronađeni virus ili bakterija to znači da je koncentracija u školjci 20 puta veća! Riječ je o svojevrsnim bakterijskim odnosno virusnim bombama! Ne treba se igrati s time i ne smije se jesti kamenicu dok traje stanje uzbune. Žao mi je proizvođača, ugostitelja, potrošača koji iznimno vole sirove kamenice, ali nema drugog zadovoljavajućeg rješenja. Za one koji se nikako ne mogu suzdržati od konzumacije malostonskih kamenica valjda će se za ponudu ovdje od nekuda uvoziti one ispurificirane. Taman kad smo upravo od malostonske kamenice stvorili brand Stona, Dubrovačke županije a i Hrvatske s magnetskom snagom na svjetskoj razini, našima nemarom na drugoj strani, površnosti, pohlepom a i sklonosti zataškavanju jedinstvene i sjajne stvari za cijelu zemlju upropaštavamo – ljuti se, s pravom, Onofri, ističući kako se slična situacija dogodila i prije nekoliko godina, ali sve je bilo prešućeno, no šutnje je, naglašava, sada stvarno dosta!

                Načelnik općine Ston Vedran Antunica izjavio je za medije kako je pojava norovirusa u kamenicama uobičajena, ali je ove godine došla u nezgodno vrijeme, kad su kamenice najtraženije.

            – Obavljena je druga kontrola i, ako sve bude u redu, (čuj ovo: ako sve bude u redu, međutim i dok se ne sazna je li sve u redu kamenice će se ipak posluživati u resoranima!) kroz mjesec dana će se sve vratiti na staro. Ne očekujem da će ovo ugroziti sezonu kamenica – rekao je stonski načelnik.

                Predsjednik pak Stonskih školjkara Boris Franušić kazao je kako od udruge nije ovlašten davati izjave, a više će moći reći nakon skorog sastanka njezinih članova.

                Upravo briljantna izjava Vedrana Kunice, člana udruge Stonski školjkari i – gle ovo!!!!voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice: Od virusa u kamenicama stvorila se nepotrebna histerija, ali treba završiti sustav odvodnje.

Propitao sam se kod naših znanih chefova o kamenicama: Belizar Miloš iz zagrebačke Agave kaže da se Agava ne oslanja na kamenice pa s obzirom na novonastalu situaciju nema problema, od chefice Ane Grgić i zagrebačkog hotela Esplanade nisam dobio odgovor, a Hrvoje Zirojević koji oduševljava na Palmižani veli da se za svoje kreacije iz mora snalazi s onime što nađe u hvarskom akvatoriju. Rudolf Štefan, zvijezda šibenskog Pelegrinija (sasvim lijevo na slici) rekao mi je da što se tiče školjaka koristi isključivo one iz šibenskoga kraja

           Očekivao sam i od čelnih ljudi što vode ovu zemlju decidirane, konkretne i jasne izjave sa stavovima o ovome slučaju i s aspekta zdravlja ali i, u gospodarskom smislu, s aspekta srozavanja imagea specijaliteta vrlo važnog za turizam kao privrednu granu u koju se toliko uzdajemo, a i s aspekta mogućeg i jačeg narušavanja vjerodostojnosti zaštićenih oznaka izvornosti i kakvoće prehrambenih proizvoda tj. tipičnih regijskih specijaliteta s polja, pašnjaka, mora (kao također naših gospodarskih uzdanica!) a koji kao nešto specifično naše i s dodanom vrijednosti mogu i moraju poslužiti kao učinkovite udice također i za turiste… Pratio sam značajnije medije javnog informiranja, pokušao nešto pronaći preko Googlea na internetu, ali…

                I onda – vijest poslije vijesti: Dani malostonske kamenice, degustacija kamenica i peljeških vina u sklopu tradicijskog obilježavanja blagdana sv. Josipa u Stonu i Malome Stonu priredit će se (ipak!!!) na rivi u Malom Stonu 16.3.2019. od 11 sati kad će se, kako se navodi u priopćenju, moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te, dodatno, i u čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnoj cijeni. Cjelodnevna prezentacija Hrvatskog otočnog proizvoda ponudit će vam naše tradicionalne proizvode vrhunske kvalitete (u kojoj mjeri i virus free!?). Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole

                Nije međutim u toj vijesti poslije vijesti navedeno je li za publiku s tanjim džepom (kamenica ipak slovi kao elitan specijalitet!) predviđena na pokojem kiosku u Malome Stonu i ponuda famoznih ćevapa, pljeskavica i burgera od bjelosvjetskog tako duboko i toliko dugo smrzavanog mesa (dovoljne zdravstvene ispravnosti?) koje je još nedavno raznim kombijima kružilo na žalost sve manje uvjerljivo Lijepom našom u igri lovice s inspekcijskom službom…

SVE MANJE LIJEPA NAŠA…

?!…

Zemlja koja je doista, što se kaže, Bogom dana, koja je na, rekao bih, na jako dobrom geo-političkom položaju, koja ima more, planine, sjajne uvjete za popljoprivredu i proizvodnju zdravo uzgojenih namirnica, za proizvodnju jedinstvenih i danas u svijetu iznimno traženih gastronomskih specijaliteta kako porijeklom iz mora tako i porijeklom s kopna, te uvjete za turizam ali i ne samo kroz sunčanje i kupanje te eventualno skijanje nego i s obzirom na povijest, kulturu, umjetnost, arhitekturu, a eto i visoku eno-gastronomiu. Taman kad je zahvaljujući dijelu svojih marljivih i ambicioznih te rodnoj grudi istinski privrženih stanovnika počela otkrivati svjetu vlastite komparativne prednisti upravo na području ponude brojnih tipičnih svojih, autentičnih specijaliteta kakve upravo gosti dubljega džepa danas i traže i po kojima nerijetko i biraju odredišta svojih putovanja, zbog nonšalantnosti, nebrige i nedovoljne kompetentnosti dijela svojih stanovnika, Hrvatska pokazuje da joj uopće ne treba vanjski neprijatelj i da majstorski umije – uništavati sama sebe.

                Nakon ovoga s kamenicama u Malostonskome zaljevu – a ne treba zaboraviti da su Pelješac i Mali Ston s obzirom na blizinu Dubrovnika a i na blizinu Korčule, praktički u žiži hrvatskog turizma – zapitajmo se: pa tko normalan bi se nakon ovoga što se dogodilo s malostonskom kamenicom pomamio za njom?!  Nasjeo na zlato – bakrenog sjaja!

Nakon što je u Istri put s pjenušcima probio Đordano Peršurić njegovim stopama nastavljaju vrlo uspješno kćeri mu Katarina i Ana, a pojavili su se i drugi proizvođači npr. Coronica, Clai, Danijel Kraljević Cuj koji su također vjerni šampanjskoj metodi, te Kabola, Franc Arman, Agrolaguna… – koji su se opredijelili za pjenušce rađene metodom charmat. Propitivao sam se postoji li i u Limskom kanalu opasnost od problema kakvi su zatekli malostonske kamenice, odgovori su bili da se tu vodilo brige o uređenju kanalizacije

Jedan od možda i najjačih svjetskih specijaliteta – upravo svježa sirova kamenica s lica mjesta, kompromitirana je, eto, zbog visoke i brze apartmanizacije bez dovoljne pratnje dodatne nužne logistike što je dovelo do onečišćenja, ali na području gastronomije imamo još nešto: po meni barem  upitnost vrijednosti raznih oznaka zaštićenog porijekla dodijeljenih, dojam je više po političkoj želji da ih bude što veći broj, a ne i da budu vjerna identifikacija određene apelacije. Podloga apelacije najprije su znanstvena istraživanja što je što, i što koje zemljopisno područje maksimalno može dati uz koja pravila ponašanja nužna za sve proizvođače što stvaraju brand teritorija i što ga onda i žele gospodarski kako treba valorizirati.

                 Ima kod nas primjera zlata bakrenog sjaja. Sasvim logično pitanje tko normalan bi se usudio imati povjerenja i npr. u proizvode članova udruge Dalmatinski pršut – osim ako osobno netko dobro ne poznaje pojedine proizvođače pa se drži njihovih uradaka – kad je među njenim članovima i jedan s izrazito visokom dozom kompromitacije?!…

                U posljedje vrijeme rado se hvalimo kako nas najznačajnije međunarodne institucije specijalizirane da prate eno-gastronomiju hvale po proizvodima prvenstveno poput maslinova ulja, vina, pa i sira, te po ekstra ponudi u pojedinim ugostitljskim objektima. Stigle su nam napokon kapice i zvjezdice Gault & Millaua, Michelina! No treba razmišljati i o tome da kako su sporo i teško dolazile tako i jako brzo mogu otići, uz opasnost da s njima van odu i sjajni naši domaći gastronomi koji su se za njih izborili ovdje a mogli bi sutra raditi negdje vani kod konkurencije…  ♣  SuČ – 03/2019

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09-10.2018 – BUYING GUIDE

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

    KROZ

 

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU

HINTS TO THE SMART PURCHASE

od/since 1994.

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Netom obrani vinograd u ranu jesen, na kosini ponad Klanjca

 RUJAN / LISTOPAD – 2018 – SEPTEMBER / OCTOBER

U OVOME BROJU:

HRVATSKA – CROATIA • AUSTRIJA – ÖSTERREICH • ITALIJA – ITALIA • SLOVENIJA • ŠPANJOLSKA – ESPAÑAŠVICARSKA – SUISSE

________________________________________

U VINU SU SUNCE, ZEMLJA, LOZA i ZNOJ, ISKRENOST i BIZNIS, RADOST i ŽALOST, NEMIR i OPOJ

IN THE WINE THERE ARE SUN, SOIL, VINE & SWEAT, GENUINITY & BUSINESS, JOY & PAIN, ANXIETY & EBRIETY

________________________________________

VINA SE NALAZE NA TRŽIŠTU / WINES ARE ON THE MARKET

   – Veliki zlatni grozd, šampion/Big golden grape, champion 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique!

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) bodova/points = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with character, classic elegant great wine.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova/points = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i  s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer.

♣ ♣  – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting.

♣  – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use.

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti  • ⇗- trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

___________________________________________

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp),  0,75 ℓ: S = small (do 35 kn; till 5 €)  • M = medium (36-75 kn; 5-10 €)  • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large  (iznad/over 220 kn; 30 €)

___________________________________________

Uzorci se uzimaju iz izvora provjerenih da posjeduju odgovarajuće skladište za vino i da imaju strukovno osposobljeno osoblje, tako da bi trebalo biti isključeno da se vinu nakon isporuke od strane proizvođača nešto dogodilo zbog neprikladnog čuvanja • Ustanovi li se klasičan miris i okus po čepu (TCA), uzorak se ponovno kuša iz druge boce i tek tada se objavljuje recenzija • Uzorak se odmah odbacuje ako barem dvije trećine strukovnog žirija (npr. 5 od 7 članova) tako odluči • Za isticanje odnosa kakvoća-cijena vino mora osvojiti najmanje 85 bodova po skali do 100 bodova, odnosno 17,5 bodova po skali od 20 bodova, odnosno 3,0 boda po skali do 5,0 bodova

_____________________________________________

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / North Western Uplands

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) VELTLINAC CRVENI 2017Robert BRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD:  kosina/slope • sorta/variety: veltlinac crveni (Roter Veltliner) ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification, kvasci: vlastiti, autohtoni, divlji/indigenous yeasts • temperatura alkoholnog vrenja kontrolirana, dirigirana/temperature controlled: da ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno/decent – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je složeno • ima karakter • toplo • s još mladenačkom notom – dojam je da je malo prerano napunjeno i pušteno na tržište • vrijedi mu pružiti još vremena za razvoj u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; žuti; svježi – zreli) • začinsku notu (savijača od jabuke) • floralno (cvijeće: svježe bijelo, dodir) ■ U USTIMA dobro prati miris • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dosta dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M-L) GEWÜRTZTRAMINER 2017 Private CollectionTRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac crveni/Roter Traminer – makar kao naziv vina stoji Gewürtztraminer! ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) – s k.z.p. • polusuho/off dry • 14,4 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u dva dijela – čitljivo: dobro

VINO je mesnato • dotjerano • zrelo • vrlo toplo, alkohol malo i peče • moglo bi mu koristiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo dobro iskazano – razvijeno. Upućuje na floralno (cvijeće: svježe – tamno/ruža) • med, poljubac • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet bijele čokolade • voćnost (plodovi: orašasti) ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slatkasto ali uz ovu aromatiku to ne smeta • tijelom & strukturom potentno • slatkastog – fino gorkastog -solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • velika čaša • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MANZONI 2017BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: manzoni bijeli  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Plešivica – vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • modificirana – zdepasta teška • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno

VINO je dotjerano • skladno • svježe – živo • dopadljivo • za piti: uz hranu • spremno za konzumaciju – u špici koja može i trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto prema zlatnome ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, kruška) • floralno • začinsko bilje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti – gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: pečena perad, pohana teletina…) • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT CRNI 2015 barriqueBRAJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica-Okić ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni • berba/harvest: kasnija ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa/grape selection • vinifikacija/vinification maceracija u otvorenom drvenom bednju, uz pothlađivanje masulja /maceration in open vats with controlled temperature • dozrijevanje/maturation: 9 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo rabljeno • malolaktika spontana, u bačvici ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica zaštićena izvornost zoi/pdo – vrhunsko/premium • suho/dry • 14,1 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • s jakom kičmom i mesnato • dotjerano • vrlo toplo • robusno • za piti: obvezno uz hranu • može ga se konzumirati već sada ali dojam je da je u usponu, i vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; zreli – sušeni – u/kuhani) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet fino paljenoga, dodir – vanilije, poljubac – kože, nijansa ■ U USTIMA zaobljeno • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • živog – fino gorkastog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  dugo pirjana tamna mesa)  ⇒ • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 16-18°C

Dalmacija / Dalmatia

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) DINGAČ 2015 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope – strmina/steep slope:   • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač zoi/pdo • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • s karakterom • skladno • elegantno • toplo • za piti, sada, obvezno uz hranu – za neko vrijeme: i u trenucima meditacije • u usponu – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko – granatna nijansa ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; jagodičasti; zreli – sušeni/šljiva, kupina) • floralno (cvijeće: suho/tamno) • herbalno/sijeno, umjereno • začinsko bilje • osjet zemlje – plemenitog drveta – fino paljenoga, dodir – čokolade ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom/strukturom blago zrnato – vrlo dobro • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) POMET 2013 plavac mali selekcijaCRVIK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Konavle ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, controlled origin • suho/dry • 14,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: uredno

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • s karakterom • zrelo • skladno • vrlo toplo • robusno • sa finim već pomalo tercijarnim bouquetom • za piti: (obvezno) uz hranu • može još trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • s debelim filmom na staklu i s lijeno cijedećim suzama ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU jače iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi/ šljiva; sušeni – orašasti) • začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet plemenitog drveta – fino paljenoga – čokolade – nijanse kože ■ U USTIMA meko – zaobljeno – donekle kremasto • sa živim – uglađenim taninom • sugerira slast  – slankasto – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GALERIJA 2016BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: plavac mali (50 %), marselan 40 % (marselan = križanac/crossing cabernet sauvignon x grenache), cabernet sauvignon (10 %) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: serija Art @wine ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je dotjerano • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u špici, koja može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; bobičasti; jagodičasti) • herbalno, dodir • začinsko bilje iskazano s mjerom • osjet zemlje – plemenitog drveta – dima, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • srednje velika čaša (bordoška) •16-18°C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) SANTA LUCIA noir 2015 – KOZLOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Santa Lucia • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/south zapad/west • nadmorska visina/altitude: 240 m • tlo/soil: flish; vapnenačka stijena, ilovača • sorta/variety: merlot 50 %, cabernet sauvignon 30 %, teran 20 % • loze stare/vines are old: 11 – 14 godina/years • berba/harvest: ručna/by hand • selekcija najboljega grožđa ■ PODRUM/CELLAR: dodatna selekcija grožđa • vinifikacija/vinification, maceracija: 20 – 40 dana • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 ℓ) • drvo novo • hrastovina • nakon drva odležavanje: 6 mjeseci u inoksu • u boci, prije izlaska: 24 mjeseca  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 15,0 vol% • ukupna kiselost/total acidity: 5,7 g/ℓ • ostatak sladora/residual sugar: 2,5 g/ℓ • SO2 ukupno/total: ? mg/ℓ ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ – 1,5 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • teška • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je superistrijan, blockbuster u Kozlovićevoj verziji • impresivno • vrlo toplo • masivno ali ne i opterećujuće • bogato • mesnato • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • malo još pod utjecajem boravka u bačvi(ci) ali na način koji obećava da će se to s odležavanjem izgubiti • na kolosijeku elegancije • dinamično – s puno živosti • za piti: obvezno uz hranu – za pet-šest godina i u trenucima meditacije • u usponu – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortama – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU vrlo lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga/dima, poljubac – čokolade • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli – malo i sušeni) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno, koncentrirano • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo:  teža hrana na bazi crvenog mesa i divljači – pečenja, peka, dugo pirjana mesa, zreli tvrdi sir )  ⇒ • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 18°C

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) OTTOCENTO CRNI 2015CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk & merlot • pristup u trsju/approach in the vineyard: ekološki/organski ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: vlastiti kvasac/own yeasts • dozrijevanje/maturation: velika bačva ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: u jednom dijelu

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • toplo • dinamično • za piti: uz hranu • u usponu – još mlado, treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko – granatna nijansa • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – korištenom tehnologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – lijepo razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći tamno-crveni – plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti; zreli/dud, crni ribiz, borovnica, plava šljiva) • herbalno, diskretno • začinsko bilje, iskazano s mjerom • osjet zemlje, dodir – čokolade ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom potentno • svježeg – fino gorkastog – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (bordoška) • 16-18°C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Danube area

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2017 MitrovacKRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi/pdo) Slavonija-Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno • etiketa: prepoznatljivo – u dva dijela – prednja bijela, stražnja neobično i nepotrebno u crvenoj boji koja u ukupnom dojmu remeti sklad

VINO je moderno • savršeno čisto • kompleksno • uzbudljivo • sočno • s karakterom • skladno • na kolosijeku elegancije • svježe • dinamično • u usponu – može trajati – dobro bi bilo pružiti mu još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – kristalno bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli/ koštićavi – svježi – zreli/jabuka) • floralno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • blago pikantno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti (zrele kiseline) – ugodno gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša (tulipanova oblika) • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija DARUVAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – s k.z.p./controlled origin • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je besprijekorno čisto • dotjerano • skladno • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • mineralno  ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇑ • srednje velika čaša • 12°C

♣ ♣  (mpc/pp: S) GRAŠEVINA 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: graševina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno /quality s k.z.p. • suho/dry • 11,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (150.000) • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: čitljivo: dobro

VINO je savršeno čisto • izvrsno dotjerano • skladno • svježe • vrlo živo • nekomplicirano • pitko – i na dužu stazu • prikladno kao aperitiv ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto ■ NA NOSU upućuje na voćnost (plodovi: domaći zeleni; bijeli – koštićavi/jabuka) • donekle,čini se, i na mineralno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom vitko ■ SERVIS: ⇑ • 10°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) CHARDONNAY 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p /controlled geografical origin  • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • djeluje kao kompleksno • sjajno dotjerano • skladno • toplo • iako je još mirisom dosta suzdržano, sortno je dobro prepoznatljivo • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • slamnato žućkasto s blagim zelenkastim odbljeskom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tehnologijom – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći bijeli – koštićavi/ jabuka – orašasti) • osjet zemlje, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno • puno • slankasto – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   (jelo: pečena bijela riba, perad, teletina… ) • veća čaša • 14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SAUVIGNON 2017 VezakBADEL 1862 Vinarija Daruvar ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Daruvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: sauvignon bijeli/blanc ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium kvalitetno prirodno pjenušavo s k.z.p./controlled geografical origin • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – jednostavno – čitljivo: dobro

VINO je sočno • sjajno dotjerano • skladno • s puno živosti • sortno vrlo dobro prepoznatljivo • dopadljivo/koketno • lijepo pitko • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto-zelenkasto • svijetlo ■ NA NOSU lijepo iskazano – nije napadno • pomalo gubi na inzenzitetu Upućuje na voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi/kruška – breskve; tropski/ citrusi; – svježi) • floralno • vegetalno, umjereno/list rajčice, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • uglađeno sugerira slast – slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – malo grijućeg završetka ■ SERVIS:  ⇑ • veća čaša  • 12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MIRAZ CUVÉE 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: frankovka 60 %, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s k.z.p./premium, controlled geografical origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/seroius one – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je ozbiljno • složeno • skladno • robusno • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU upućuje na slatke mirodije, iskazano s mjerom • osjet fino paljenoga – vanilije, dodir • voćnost, izraženu dobro – (plodovi: domaći tamno crveni – plavi; bobičasti; jagodičasti) ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – dosta uglađenim taninom • slankasto – sa vrlo dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg fino gorkastog – solidno dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća – velika čaša (bordoška) • 16-18°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) SYRAH 2015FERAVINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Feričanci ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: syrah ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique (225 ℓ) ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p./controlled origin Slavonija/Feričanci • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je kompleksno • mesnato • sočno • skladno • s dosta živosti • za piti: uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći plavi; koštićavi; bobičasti; jagodičasti) • začinsko bilje / slatke mirodije • osjet drveta, blago – čokolade, dodir ■ U USTIMA dobro prati miris • zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗  (jelo: roštilj, pečenja, tamno mes, zreli tvrđi sir…) • velika čaša • 16-18°C

_________________________________

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim.

Budite razumni: ne pušite! / Be reasonable: do not smoke!

Zdravlje ode – dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives!

WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

________________________________

AUSTRIJA  ÖSTERREICH

Burgenland

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) St. LAURENT 2015 ReserveJURIS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Gols ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: lovrijenac/St.Laurent • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Qualitätswein aus Österreich • suho / dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan/serious – dugačak/long ■ OPREMA, DESIGN: elegantno/elegant – decentno/decent • etiketa/label: jednostavno/simple – pregledno, čitljivo/visible, readable: dobro/good

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s puno živosti • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – može trajati – vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na začinsko bilje / mirodije, vrlo dobro uklopljeno • osjet fino paljenoga – čokolade • mineralno • voćnost (plodovi: domaći; tamno crveni – plavi; koštićavi) ■ U USTIMA meko – zaobljeno – kremasto – sirupasto • blago pikantno • sa živim – uglađenim taninom • slano – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom – vrlo dobro • živog – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina • velika čaša tulipanova oblika • 16-18°C

   SLOVENIJA   SLOVENIA

 Primorska

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL-XXL) ANGEL ZELEN 2015 reservaBATIČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/variety: zelen • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly – ekološki/organski / vinograd nije prskan ■ PODRUM/CELLAR: bez dodavanoga SO2 • nebistreno – nefiltrirano • od 5000 loza dobiveno 600 butelja ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno/quality wine zgp • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (600) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je drukčije – nije za svačiji ukus • ozbiljno • kompleksno • sadržajno • svježe • dinamično • za piti: (obvezno) uz hranu • u usponu – može trajati – treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – maglušasto • zelenkasto-žućkasto prema jantarnome • svijetlo ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – godištem berbe ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/oskoruša, jabuka) • herbalno • maceraciju (s fermentacijom) • začinsko bilje • osjet zemlje ■ U USTIMA živo • malo još hrapavo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – blago oporog –  dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗    ⇒ • velika čaša  • 14-16°C

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M-L) WIPACH REBULA 2017WIPACH ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vipava ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula • loze stare/vines are old: 62 godina/years ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 2 mjeseca – bačva • francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostno zgp • suho/dry • 12,7 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork – ozbiljan – uredan ■ OPREMA, DESIGN: decentno

VINO je zrelo • skladno • svježe • dopadljivo • spremno za konzumaciju ■ IZGLEDOM živahno • slamnato žućkasto ■ ISKRENOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU diskretno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; koštićavi; svježi – zreli) • mineralno ■ U USTIMA zaobljeno • sugerira slast – sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg – srednje dogačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • srednje velika čaša • 10-12°C

pjenušci   –  penine

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXL) CUVÉE PRESTIGE 2011 zelo suhoBJANA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Goriška Brda ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 60 %, rebula 40 % • loze stare/vines are old ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: alkoholno vrenje: 100 % drvena bačvica • dozrijevanje osnovnog vina/maturation of the basic wine: 6 mjeseci • bačvica, na kvascu ■ PJENUŠAC, metoda/SPARKLING, method: klasična, tradicijska champenoise (drugo vrenje u boci) • degoržirano nakon koliko godina od završetka vrenja: 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Brda – kakovostno peneče zgp  • zelo suho (brut) • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ • boca/bottle, model: champagne • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – pregledno, čitljivo: dobro

VINO je uzbudljivo • kompleksno • sadržajno • s karakterom • elegantno i otmjeno • sa finim tercijarnim bouquetom • za piti: uz rafinirane zalogaje – u trenucima meditacije ■ IZGLEDOM živahno • žućkasto • s veselim perlanjem finim sitnim – brojnim mjehurićima ■ ISKRENOST: u suglasju sa tipologijom/tehnologijom – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na osjet brioša – maslaca • voćnost (plodovi: domaći bijeli; koštićavi; sušeni) ■ U USTIMA dobro prati miris • meko – živo – složeno • sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • živahnog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇑ • velika čaša (tulipanova oblika sa širim trbuhom) • 10-12°C

Štajerska

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 7 FURMINT 2016 single vineyard Mali Kog / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija, Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mali Kog • kosina/slope • sorta/variety: moslavac, šipon, furmint • berba/harvest: 25. 10. 2016 – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično – s nervom • za piti: uz hranu – u trenucima meditacije • spremno za konzumaciju – ali i u usponu – vrijedi mu pružiti i još vremena u boci ■ IZGLEDOM živahno – bistro • lijepo žućkasto sa zelenkastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom –  godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi; bobičasti; citrusna nota, dodir) • floralno (cvijeće: svježe – bijelo) • začinsko bilje, dodir • mineralno ■ U USTIMA meko – zaobljeno • blago pikantno • živo – uglađeno • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – dugačkog – ugodno grijućeg završetka ■ SERVIS: ⇗   • velika čaša tulipanova oblika s malo većim trbuhom  • 12-14°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 3 PINOT GRIGIO 2017 single vineyard Busek / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija – Ormož ■ VINOGRAD/VINEYARD: Busek • kosina/slope • sorta/variety: pinot sivi • berba/harvest: 09.2017. – ručno branje ■ PODRUM/CELLAR: kratka maceracija, • dozrijevanje/maturation: francuska hrastovina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • dinamično • spremno za konzumaciju – u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • žućkasto – s ružičastom nijansom ■ ISKRENOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU lijepo iskazano – umjerene jačine – razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; žuti; koštićavi/ slatka jabuka, breskva; dinja; citrusi, dodir) • začinsko bilje • osjet korice kruha – vanilije, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo – sa kvalitetno pratećom, nešto izraženijom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – kiselkastog – fino gorkastog – dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗   • veća čaša • 10-12°C

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) SEVEN NUMBERS 2 SAUVIGNON BLANC 2017 single vineyard Klumpa / Mitja HergaPUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klumpa • kosina/slope • sorta/variety: sauvignon blanc • berba/harvest: 08.09.2017. – ručno branje ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium s k.z.p. • suho/dry • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 ℓ (10.000) • boca/bottle, model: bordeaux • DIAM 5 ■ decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka – u dva dijela – pregledno, čitljivo, stražnja etiketa: teško, sitan font

VINO je kompleksno • sadržajno • sortno lijepo prepoznatljivo • dotjerano • skladno • elegantno • svježe • s puno živosti • spremno za konzumaciju – može trajati ■ IZGLEDOM živahno – bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo – gotovo vodoblijedo ■ ISKRENOST: u suglasju sa sortoma – tipologijom/tehnologijom – godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – traje. Upućuje na voćnost, (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi; bobičasti; egzotični/ jabuka, ogrozd, citrusi) • floralno (cvijeće: svježe) • vegetalno/list rajčice, diskretno • začinsko bilje, poljubac ■ U USTIMA zaobljeno • živo • slankasto – sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro • svježeg – kiselkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • veća čaša • 10-12°C

ŠVICARSKA  SUISSE

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXXL)  PINOT NOIR 2016 SelvenenWeingut Georg FROMM ■ Malans (13,5, vol%)

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XXXL) P 2015 – Domaine GRAND’COUR PELLEGRIN ■ Génève (13,8, vol%)

______________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

(iznad/over 90/100)

BARBARESCO 2008 Bric BalinMOCCAGATTA ■ Barbaresco, Pijemont, Italija ■ VINOGRAD: Bric Balin • kosina • sorta: nebbiolo ■ PODRUM, dozrijevanje: drvene bačve ■ OZNAKA NA ETIKETI: Barbaresco docg • suho • 14,5 vol %

REUBEN 2009 Private ReserveKORTA KATARINA ■ Pelješac ■ VINOGRAD: Dingač & Postup • kosina • sorta: plavac mali ■ PODRUM, dozrijevanje: barrique ■ OZNAKA NA ETIKETI: ZOI Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko vino • suho • 15,5 vol %

CIMS de PORRERA 2007 Caranyana „classic“Cooperativa agraria PORRERA ■ Priorat, Španjolska ■ VINOGRAD: Cims de Porrera • kosina • sorta: carignan ■ PODRUM, dozrijevanje: drvo ■ OZNAKA NA ETIKETI: Priorat Denominació d’Origen Qualificada • suho • 14,5 vol %

___________________________________

ČEP, i ispod & uokolo čepa/  CORK, and  under & around the cork                             .                                                                

POIGRAJTE SE KUŠAČA i OCJENJIVAČA VINA! / BE A WINE TASTER!

U mnogim tiskovinama i u rubrikama o enogastronomiji objavjuju se prilozi o kušanjima i ocjenjivanjima vina, susreću se i recenzije vina. Pretpostavljam da je zanimljivo to na koji se način opisuje i vrednuje plemenita kapljica. Pa, evo: ovdje su bodovna tablica za ocjenjivanje po segmentima, dakle vezano uz izgled, miris i okus, te šalabahter s ponuđenim izrazima što se najčešće koriste kod opisivanja vina, pa – pokušajte!

Vino prikladno temperirajte. Izaberite prikladnu čašu, dakako na stalku da prstima ne mažete stijenke čaše i da ne grijete vino u čaši. Čaša neka je srednje veličine, oblika kakav je na ovdje slici, te od tankog stakla te s gornjim rubom na otvoru koji nije zaobljen. Nakon što šu operete i posušite, provjerite je li čista mirisa, naime nerijetko se dogodi da netom operena i obrisana čaša mirise na deterdžent odnosno na krpu za brisanje. Ako čaša nema mirisa spremna je da posluži pri degustaciji vina. Priredite i posudu za odlijevanje, naime imate li odjednom više uzoraka na degustaciji i ako svaki pout vino popijete – znate što se može dogoditi. Ako ništa, popustit će koncentracija. Prije početka kušanja na stol stavite ili bijeli stolnjak ili bijeli podmetač, tako da možete bolje promotriti boju. Neposredno porije kušanja čašu ovinite s malkice vina. Za kušanje, u čašu natočite vina u količini od jednog. Ssredotočite se, i poigrajte se degustatora-ocjenjivača i sâmi. Uzdravlje! Na početku ove rubrike Potrošački putokaz legendu je s objašnjenjima o tome što znači koji bodovni rang.

Mundus Vini 2016/GRAŠEVINA i CABERNET SAUVIGNON BELJE, TE CASTELLO AGROLAGUNA

Mundus Vini logoFrüh – 2016 – linGMundus Vini sala

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OD 14 UZORAKA IZ LIJEPE NAŠE OVAJ PUT NAGRAĐENA SU SAMO TRI, i TO SREBROM. JEDNA MEDALJA OTIŠLA JE U ISTRU a DVIJE u PODUNAVLJE

Mundus Vini 2016, pred proljeće. Neustadt an der Weinstrasse, Pfalz (Palatinat, Njemačka). Četiri dana degustacija. Svako prije podne po, u prosjeku, 60 uzoraka! Dobro je još dok je riječ o bijelome i suhome vinu, ali kad dođu snažni (južni) crnjaci, s robusnim taninom, pa još i slatkasti, nije lako…

Ove godine u pretproljetnom terminu bilo je 5128 uzoraka, iz 150 vinogradarskih i vinskih područja po svijetu. Najviše vina poslali su Talijani – 1289, druga skupina po brojnosti bila je ona španjolska, sa 1126 etiketa, slijede domaćin Njemačka sa 595 vina, pa Francuska sa 550, Portugal sa 512 uzorka…mundus servirka

Međunarodni žiri na Mundus Viniju 2016 u veljači činilo je 160 kušača iz 36 zemalja, najveći broj njih – 58, po očekivanju, iz zemlje domaćina Njemačke. Iz Hrvatske smo bili dvojica – mr. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i ja, iz Slovenije jedan, Dušan Brejc.

Iz Hrvatske je stiglo 14 vina, sedam bijelih i sedam crnih, što se tiče okruženja Bosna i Hercegovina poslala ih je ukupno sedam, Slovenija pet, Makedonija 12, Austrija 146, Mađarska 44.

Hrvatska se na Mundus Viniju 2016 u veljači zakitila s tri medalje, sve tri srebrne. Osvojili su ih Graševina 2015 od Belja, Cabernet sauvignon 2009 također od Belja, te Castello 2013 od Agrolagune.

U posljednje tri godine otkako je klasičnom ljetnom ocjenjivanju, krajem kolovoza i početkom rujna, pridodano i pretproljetno kušanje potkraj veljače, Mundus Vini je napredovao od nekih malo manje od ukupno 6500 uzoraka na 8500 u 2015., u rujnu ćemo vidjeti koliki će cjelokupni broj biti u 2016. Zanimanje za pretproljetno natjecanje osobito je poraslo, naime dok je 2014. u veljači poslano malo manje od 3000 etiketa, 2015. ih je već bilo 4500, a eto 2016. petstotinjak više nego lani!

OLYMPUS

Žiri br. 7: Bianca Heupel – Handelshof Rheinbach GmbH Njemačka, Sigfred Tor Frostmo – Barrique-Vin/Vinmagasinet Vinofil Norveška, Alberto Luisini – azienda agricola Allegrini Italija, predsjednik komisije ANDREA GABRIELLI  – slobodni novinar Italija, Jennifer Henne Bartz – Wine Consulting Njemačka, te Željko Suhadolnik – Svijet u čaši, Hrvatska. Sve dane imali smo samo talijanska vina, od prosecca preko bijelih vina od tamošnjih lokalnih sorata (Garganega, Vermentino… ) do crnjaka uglavnoms juga, također od lokalnih sorata (Negroamaro, Primitvo / Crljenak, Montepulciano…) Nevjerojatno koliko mnogo bijelih vina već iz 2015, koliko mnogo poslanih vina još iz cisterne, te koliko mnogo crnih vina s ostatkom neprovrela sladora (a da nisu desertna)!

Organizator – Meininger Verlag – diči se svake godine, kao što to uostalom rade i druga velika svjetska ocjenjivanja poput Decanter World Wide Award, Concours Mondial de Bruxelles…., tim povećanjem broja uzoraka, vjerojatno je da ih svake naredne godine i očekuje po dosta više, međutim pitanje je kamo ta daljnja povećanja i vode, naime proširenje bi morala adekvatno pratiti logistika, dakle više zaposlenih koji će se baviti uzorcima kako na prijemu i pripremi redosljeda serviranja a kasnije i obrade podataka s ocjenjivačkih listića, više poslužitelja vina, veći prostor za degustaciju, više ocjenjivača…

Ponajbolja vina s ovog ocjenjivanja prezentiraju se u degustacijskom prostoru u okviru jednog od najjačih svjetskih sajmova vina ProWein 2016 od 13. do 15. ožujka u Düsseldorfu. ♣  SuČ – 03/2016

_______________________________srebro

HRVATSKO SREBRO U PAUKOVOJ MREŽI – Evo i mreže s organoleptičkim profilom naših srebrnjaka, te preporučene maloprodajne cijene

Grasevina 2015 BeljeGRAŠEVINA  2015 – Vina BELJE, preporučena maloprodajna cijena: 4,99 €

Belje cabernet 2009CABERNET SAUVIGNON 2009 – Vina BELJE, preporučena maloprodajna cijena: 12,29 €Castello 2013 Laguna

FESTIGIA CASTELLO 2013 – Vina LAGUNA, preporučena maloprodajna cijena: 11,18 €

_______________________________

Na ovakvim skupovima gdje se nađe mnogo enologa i vinskih novinara zgodno je predstaviti vino svoje zemlje – neoficijelno. Novinar Vladimir Tsapelik iz Moskve (drugi slijeva) donio je na pokaz Rajnski rizling 2015 Chateau Erken i crnjak Odeski Cherniy Reneccanc 2011 Ralevskoye iz Krasnodarska iz Rusije, oba vina vrlo lijepa, ipak crno i upečatljivo, od sedam je sorata (Cabernet sauvignon, Merlot, Petit verdot, tu je i Saperavi.,, puno gusto i snažno, mpc. €! Uz Tsapelika su enolog Giuseppe Laudicina – Baglio Oro sa Sicilije, enolozi, Dušan Brejc iz Slovenije i Franjo Francem iz Hrvatske

Na ovakvim skupovima gdje se nađe mnogo enologa i vinskih novinara zgodno je predstaviti vino svoje zemlje – neoficijelno. Novinar Vladimir Tsapelik iz Moskve (drugi slijeva) donio je na pokaz Rajnski rizling 2015 Chateau Erken i crnjak Odeski Cherniy Reneccanc 2011 Ralevskoye iz Krasnodarska iz Rusije, oba vina lijepa, doduše malo nabildana, ipak crno bolje, od sedam je sorata (Cabernet sauvignon, Merlot, Petit verdot, tu je i Saperavi.,,),  puno gusto i snažno, mpc. 15 €! Uz Tsapelika su enolog Giuseppe Laudicina – Baglio Oro sa Sicilije, enolozi, Dušan Brejc iz Slovenije i Franjo Francem iz Hrvatske

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prof. der Urlich Fischer, iz Organizacijskog odbora Mundus Vinija, tijesno vezan upravo uz degustaciju

Selo Deidesheim: gostionica lokalne udruge vinogradara i vinara, te lijepi prizor noću, s glavnog trga: Deidesheimer Hof!

Selo Deidesheim: gostionica lokalne udruge vinogradara i vinara, te, dolje, lijepi prizor noću, s glavnog trga: Deidesheimer Hof!

Deidesheimer Hof 18

Gastronomija, turizam, zdravlje/ OLEA bb KERAMIKA GOLD, TE TORKUL S – ČVARCIMA i KULENOM!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPriredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ULIKA – MITSKA i MAGIČNA BILJKA. SKROMNO SE IZDIŽE IZ ZEMLJE – DO EKSTRA-DJEVIČANSKOG IZRIČAJA. MOŽEMO BITI SRETNI ŠTO JE i LIJEPA NAŠA DOM PRIKLADAN ZA NJU. ŠTETA JE ŠTO JE OPĆA NAŠA SITUACIJA TAKVA DA JE MALO TKO OVDJE u STANJU PRIUŠTITI SEBI TO VRHUNSKO ZELENO TEKUĆE ZLATO, SINONIM ZA AROME, OKUS, ANTIOKSIDANTE…  KAKVOĆU MEĐUTIM VALJA USTRAJNO UNAPRJEĐIVATI i ŠIRITI a OSEBUJNOST DOBRO KOMUNICIRATI, PA DA – i DOK SE OPORAVLJAMO – DOBIJEMO OVDJE KAO KUPCE i GOSTE BOLJE STOJEĆE VANJSKE POTROŠAČE. NEKOLIKO PRIMJERA u PRILOGU GOVORI DA SMISLA ZA AKCIJE IMAMO!

Hrvatska je zemlja (i) maslinova ulja. Imamo nekih 30.000 hektara maslinika i oko šest milijuna stabala masline od čega ih je čak pola milijuna na Braču – na tome otoku proizvodi se u nas najviše maslinova ulja, 30 je domaćih sorata među kojima zastupljenošću prednjači Oblica a slijede Buža, Drobnica i Lastovka, 60 je vanjskih a ovdje udomaćenih kultivara, proizvođača ima 180, godišnja proizvodnja ulja kreće se oko 7000 tona, a potrošnja je oko dvije litre po stanovniku. Oni koji se razumiju vele da je moglo i moralo biti i osjetno bolje…

Za usporedbu: u svijetu se godišnje proizvede oko 3.270.000 tona maslinova ulja. Najveći proizvođač je Španjolska, sa 1.487.000 tona, slijede Italija s 548.500 tona, Grčka s 352.800 tona, i Sirija, u europskim okvirima na četvrtom mjestu je Portugal. Najveći svjetski potrošači su pak Italija s 30 posto od globalne produkcije, slijede Španjolska s 20, Grčka s devet, SAD s osam, Francuska sa četiri, Sirija s tri posto, a sa dva posto konzumiranih količina su Portugal, Alžir, Maroko, Tunis, Turska.

Masline u berbi i

Masline u berbi i, dolje, tekuće zeleno zlato

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Maslinovo ulje sinonim je za aromu, začin, i pravi je dragulj u gastronomiji. Ali, ono je sinonim i za antioksidante i za zdrave masnoće, pa je dragulj i u zdravoj prehrani i općenito za zdravlje. Maslinovo ulje, konkretno ekstra-djevičansko, iznimno zdravo jer je bogato klorofilom, lecitinom (prirodni antioksidans koji stimulira metabolizam masnoća, šećera i bjelančevina), karotenom, polifenolima (antioksidanti) i esencijalnim vitaminima A, D i K, te vitaminom E, lako je probavljivo, pomaže u borbi protiv raka, kao i rastu djece, usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidanata što blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetra i crijeva. Djelotvorno je kod dijabetesa i čira na želucu. To ulje ima blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. S visokim sadržajem mono nezasićenih kiselina maslinovo ulje štiti HDL odnosno dobri kolesterol, a smanjuje loš kolesterol LDL.

Kao proizvod s takvim svojstvima ono je pak sinonim i za – visoku cijenu, a time i za ekskluzivu.

Kod pohvala treba biti jako oprezan, odnosno – ne i generalizirati! Ima par kategorija ulja od ulike, i nisu sva ta ulja na razini takvog veličanja kakvo se najčešće rabi pri spomenu maslinovo ulje u generalnome smislu. Čini se da i unutar najhvaljenije grupe ima problema…

Maslinovo ulje klasificirano je u kvalitativne grupe po kakvoći aroma i okusa i po vrijednosti za zdravlje, a što sve ovisi o zastupljenosti i količinskom sadržaju određenih sastojaka. U kojoj će se grupi naći ulje s nazivom sa spomenom maslina, olive, olive… odnosno s nazivom s pridjevom maslinovo ovisi o kakvoći ubranoga ploda gdje je bitan parametar zdravstveno stanje ploda (s obzirom na moguća oštećenja važan je i način berbe), zatim o vremenskom razdoblju od berbe do prerade masline – poželjno je da ono bude unutar 24 sata a svakako ne duže od 48 sati, obliku prerade – mehanički, ili drukčije (proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze, u prvoj se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje, pri čemu je hladno tiještenje najčistija tehnologija obrade maslina), te, kasnije, načinu čuvanja dok se ulje izbistri pa, potom, i čuvanju u boci. Maslinovo ulje traži prozračni (da na sebe ne navuče neke strane arome) i zatamnjeni ambijent, k tome ono mora biti skladišteno i podalje od izvora topline, naime vrlo je osjetljivo na svjetlost i na višu temperaturu pa ako ga se ne skloni od njih ono brzo degradira. Poželjno je zato i da boca u koju se puni bude od tamnog stakla.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje, sinonim za aromu, antioksidante, zdrave masnoće: pravi dragulj u gastronomiji i zdravoj prehrani

Evo i koje su to glavne službene kvalitatvne kategorije maslinova ulja u prodaji u domeni prehrane: ekstra-djevičansko (extra vergine), koje najbolje kotira (super-djevica, kako onda i ne bi!!!), zatim djevičansko (vergine), potom rafinirano maslinovo ulje i sansa ulje (olio di sansa).

Najzdravije od svih vrsta maslinovog ulja je ekstra-djevičansko ulje. Ekstra-djevičansko maslinovo ulje dobiva se nakon prvog tiještenja mehaničkim putem besprijekorno zdravog ploda masline hitro iz berbe dovezenog u uljaru. Randman mu se, već prema dobivenome plodu ovisno o situaciji u masliniku u tijeku vegetativne sezone, kreće od minimalnih 8 do 9 odnosno do najviše 22 kilograma ulja na 100 kg maslina. Slobodne masne kiseline mu ne prelaze 0,8 posto, a peroksidni broj koji govori o zasićenosti kisikom ne smije prelaziti 10 mmol O2. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i tu ne smije pokazati niti jedan miris što nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, ekstra-djevičansko maslinovo ulje koje je, kako bi neki rekli, oplemenjeno (zar dobro maslinovo ulje treba oplemenjivati?!!) grančicom ružmarina zapravo oficijelno više i nije ekstra-djevičansko maslinovo ulje…

Djevičansko ulje (vergine) dobiva se, također mehaničkim putem, nakon prvog tiještenja nešto slabijeg ploda masline. Njemu je kiselost u odnosu na ekstra-djevičansko ulje veća, a tolerira se sadržaj masnih kiselina do dva posto.

Potom postoji i ulje lampante, dobiveno također mehaničkim postupkom, ono ima više od dva posto kiselina i nije za prehranu, nekad se rabilo kao pogonsko gorivo za svjetiljke (lampada, lampa, otud i naziv). Ono međutim može biti sirovina za dobivanje jestivog ulja, naime njegovom rektifikacijom fizikalnim i kemijskim metodama pa m i rafiniranjem dolazi se do rafiniranog maslinovog ulja (olio d’oliva raffinato). Rafiniranome maslinovom ulju radi poboljšanja boje i okusa obično se dodaje određena količina ekstra-djevičanskog ili djevičanskog maslinovoga ulja. Takvo ulje može imati do oko pet posto kiselina.

Sansa ulje (olio di sansa) dobije se kemijskim izdvajanjem tekućeg dijela iz krutih ostataka ploda masline (sansa) nakon tiještenja. U tim krutim ostacima zna se naći još oko tri do šest posto ulja. Prvo dobiveno ulje sansa Talijani nazivaju grezzo (sirovo, grubo…), i ono nije za konzumaciju. Njega se rafinira i dobije se rafinirano sansa ulje, koje još uvijek nije za jelo, a da bi to postalo dodaje mu se određena količina djevičanskog ulja, i tada ono može kao proizvod u kategoriji prehrane na tržište pod oznakom olio di sansa di olive. Ovo ulje proizvodi se sličnim postupkom kao i razna sjemenska jestiva ulja koja nalazimo na tržištu. Dok je kategorije ekstra-djevičansko i djevičansko najbolje za jelo koristiti u sirovu stanju, dakle bez da prođu termičku obradu, dotle sansa ulje nije šteta koristiti za prženje.

Umaški maslinar s 1000 stabala (cilj mu je doći do 3000) sorata Buža, Crnica, Bjelica, Leccino i Casaliva te vinogradar/vinar Danijel Kraljević Cuj, vlasnik moderne male uljare kapaciteta prerade 700 kg maslina na sat. U Cujevu uljaru maslina stiže najkasnije dva sata nakon berbe. Kraljević prerađuje i iz usluge, primjerice obiteljima Belić, Ipša

Umaški maslinar s 1000 stabala (cilj mu je doći do 3000) sorata Buža, Crnica, Bjelica, Leccino i Casaliva te vinogradar/vinar Danijel Kraljević Cuj, vlasnik moderne male uljare kapaciteta prerade 700 kg maslina na sat. U Cujevu uljaru maslina stiže najkasnije dva sata nakon berbe. Kraljević prerađuje i iz usluge, primjerice obiteljima Belić, Ipša

Lijepa naša može biti sretna što je i ona, duž cijelog obalnog i pribalnog jadranskog pojasa, stanište prikladno za maslinu, a i stoga što sve više naših maslinara nudi ulje od ulike stalno veće kvalitete. Napredak je vjerojatno mogao biti i hitriji i izraženiji, međutim veliki je problem u nas dosta niska platežna moć većine stanovnika, pa je manjina od mogućih potrošača ovdje u stanju priuštiti sebi ono hvaljeno zaista vrhunsko ekstra-djevičansko zeleno tekuće zlato Istre, Primorja i Dalmacije. To, s jedne strane, ne ide na ruku širenju, tu, doma, navike za konzumacijom a ni povećanju stupnja educiranosti i zahtjevnosti konzumenata, s druge pak strane ne ide na ruku proizvođačima, jer one koji su već u rangu izvrsnosti i ne žele spuštati cijenu, smatrajući zacijelo da bi u tome slučaju morali u proizvodnji ići u nevoljene kompromise, na neki način tjera na izvoz u bogatije sredine i time i na dodatne marketinške aktivnosti i nove troškove u akcijama da se u jakoj konkurenciji kao globalni anonimci nametnu na vanjskom tržištu, onima pak mnogim proizvođačima koji u maslinicima i imaju potencijal za proizvodnju ulja i do ranga izvrsnosti i u zanimljivoj količini ali moguće nisu dovoljno snalažljivi u marketinškom segmentu pa i financijski potkovani za pravu finalizaciju produkta te i za taj dodatni promidžbeni dio, zacijelo ne predstavlja dovoljan poticaj za posebno ambiciozan pristup i još jači, dodatni napor za izlazak pred zahtjevnog potrošača.

Kušanje

Kušanje

Problem vezan uz kulturu konzumacije vrhunskog maslinovoga ulja može biti još u nečemu: navodno ne postoji, u kategorizaciji, čvrsti internacionalni standard koji je i globalno priznat. .A kako se čuje iz krugova maslinara, kušači koji daju zeleno svjetlo za kategoriju extra vergine nisu, namjerno ili nesvjesno, uvijek na visini zadatka! Codex Alimentarius naime dopušta neke razlike u klasifikaciji maslinovih ulja za pojedine zemlje koje imaju ponešto drukčije nacionalne standarde od Codexa i od tijela International Olive Oil Council, posebno se to odnosi na SAD, Kinu, Australiju i Južnu Afriku gdje, konkretno, u svojim uljima dopuštaju veći sadržaj α-linolenske kiseline od onoga definiranoga u Europi. Lako je moguće da postoje i još neke rupe i rupice i da ih iskoriste neki ponuđači koji su svjesni okolnosti u društvu – besparice te nedovoljne educiranosti i nedovoljne zahtjevnosti šireg pučanstva, i koji se uspijevaju ubaciti u priču s lošijim ali besprijekorno u bocu napunjenim uljem i označenime na etiketi kao ekstra-djevičansko a na polici po, u odnosu na druge proizvođače, s nekako nesrazmjerno nižoj maloprodajnoj cijeni za tu prestižnu kategoriju.

Unatoč svemu ipak smatram da kakvoću valja ustrajno unaprjeđivati i širiti, a osebujnost dobro komunicirati, pa da – dok se oporavljamo – dobijemo OVDJE u većoj mjeri kao kupce i goste bolje stojeće vanjske potrošače. Nekoliko primjera u ovome prilogu govori da smisla za akcije imamo!

LOGIKA, MOGUĆNOSTI i NEMOGUĆNOSTI

Što se tiče maloprodajnih cijena hrvatskome maslinovoime ulju, evo: u nedavnom razgovoru s renomiranim istarskim uljarom Sandijem Chiavalonom čujem da se maloprodajna cijena istarskoj ekstra-djevičanskoj litri etabliranog proizvođača kreće od 240 kuna naviše. Najpoznatiji naši individualni maslinari svoje bočice, najčešće punjenja od 0,25 do 0,50 lit, imaju samo u ekskluzivnijim trgovinama delikatesama & vinotekama, cijene za ekstra-djevičansko ulje idu i do više od 300 kuna za litru, a ulja uglavnom većih kuća na policama su supermarketa, tu se cijene za ulje označeno kao ekstra-djevičansko kreću već od 45-46 kuna za litru, veći broj ulja pod oznakom ekstra-djevičansko na etiketi vidio sam na policama supermarketa u cjenovnom rangu od nekih 70 do 80 kuna za litru.

Mjesta za plasman maslinovoga ulja su i tržnice, tu se nudi mahom domaće ulje, lako moguće, da tako kažem, nastalo instinktivno a i u tko zna kakvim uvjetima, a napunjeno u obične prozirne ili tek eventualno u zelene litrene i polalitrene boce s navojnim zatvaračem, u pravilu bez ikakve etikete, cijena za litru za nešto za što ne znaš što ćeš dobiti nije nimalo nježna: oko 100 kuna.

Maslinovo ulje moguće je kupiti i u rinfuzi i izravno na gospodarstvima maslinara i u nekim PZ-ima, tu se, kod pedantnijih gazda, nađe i vrlo dobro maslinovo ulje, pogotovu odmah nakon berbe, takvo ulje također nije baš lako dostupno iole tanjem džepu – cijene su za takvu bolju rinfuzu oko 120-130 pa i do 150 kuna za litru, napominjem da je za uspješnu kupovinu svakako nužno ići posebno preporučenome proizvođaču.

Evo cijena i konkretno, prepisano s polica nekih naših najvećih i najpoznatijih supermarketa: K plus ekstra-djevičansko maslinovo ulje, zemlja porijekla EU, jedna litra = 45,99 kn; Passignano Fiorentini extra vergine, litra 69,90, Monini extra vergine, Spoleto Italija, 1 lit = 71,99 kn; Zvijezda ekstra-djevičansko, zemlja porijekla EU, 1 lit = 75,99 kn; Orgula ekstra-djevičansko u jednom velikom zagrebačkom supermarketu vidio sam po cijeni od 75,99 kn za litru, u istom tom supermarketu, zanimljivo, pored ulja Orgula označenog kao djevičansko, dakle u nižem rangu kakvoće od prethodno spomenutoga, bila je stavljena nešto veća kunska cifra od one kod ekstra-djevičanske Orgule, riječ je o 77,99 kn. U drugom, još većem supermarketu istog naziva i istoga vlasnika, djevičanska litra Orgule nudi se po 71,99 kuna za litru, a ekstra-djevičanska litra Orgule po 74,99 kuna. Logično je da ekstra-djevičansko bude skuplje od djevičanskoga, ali – koliko je logično da gornja kvalitativna kategorija bude skuplja od one niže tek za tri kune?

Bracchia ekstra-djevičansko bračkog proizvođača po litri je 97,99 kuna, a boca od 0,75 lit stoji 70,99 kn. Ekstra-djevičansko maslinovo ulje od PZ Postira s Brača nudi se u velikom zagrebačkom supermarketu po 134,99 kuna za litru, Marina ekstra-djevičansko od PZ Marina iz Marine u boci od 0,75 lit košta 67,99 kuna. Iliada Kalamata grčko ekstra-djevičansko sa zaštićenom oznakom porijekla u boci od 0,75 lit s maloprodajnom je cijenom od 69,90 kuna. Litra maslinovoga ulja u rinfuzi u preodavaonici korčulanskog Blata 1992 u Zagrebu stoji 75 kuna, litra djevičanskoga je 80, a litra ekstra-djevičanskoga 90 kuna.

Od

Od 39,99 do 99,99 kuna!

Ekstra-djevičansko ulje Ol Istria po kakvoći vrlo afirmirane porečke Agrolagune i za koje na etiketi stoji da je porijeklom iz Istre i Hrvatske, u boci od 0,75 lit prodaje se u supermarketu po 119,99 kuna, dok boca istog toga ulja ali volumena 0,5 lit košta 89,99 kn.

Cijena istarskim ekstra-djevičanskim uljima jednog od najboljih hrvatskih proizvođača Olea bb u bocama zapremnine 0,5 lit. kreće se u vrlo znanoj zagrebačkoj vinoteci 135,85 kuna, u bočici od 0,25 lit je po 95,10 kuna, a u jedinom supermarketu gdje je Olea bb u nas prisutna – super-supermarketu u Zagrebu, bočica od 0,25 lit stoji 99,99 kuna. Istarsko ekstra-djevičansko od još jedne istarske zvijezde Sandija Chiavalona u istoj zagrebačkoj vinoteci je u boci od 0,5 lit 130 kuna a u boci od 0,25 lit 75 kuna. Ekstra-djevičansko maslinovo ulje vrlo cijenjenog proizvođača Istranina Klaudija Ipše u boci od 0,5 lit je po mpc. od 119,60 kuna a u bočici od 0,25 lit 67 kuna. Salvela iz Istre u istoj vinoteci u Zagrebu nudi se po 102,50 kuna u boci od 0,5 lit, a po 56,30 u boci od 0,25 litre.

Od maslinovih ekstra-djevičanskih ulja iz Dalmacije spomenuo bih ono od pelješkog vinara i maslinara Frane Miloša, koje, u jednoj drugoj, također poznatoj zagrebačkoj vinoteci, košta 120 kuna za pakiranje od 0,25 lit, zatim Torkul s Korčule, koje u zagrebačkoj vinoteci na glasu po elitnim hrvatskim, slovenskim, talijanskim, francuskim i njemačkim vinima u boci od pola litre košta 165 kuna a u boci od 0,25 lit 93 kune, tu je Didino ulje OPG-a Jemin iz Tučepa po 125 kuna za pola litre i 70 kuna za četvrtinu litre.

Sigurno je to da visokokvalitetno, tj. ekstra-djevičansko maslinovo ulje ne može biti jeftino, pa time, dakle, i svakome lako dostupno, no jedno od pitanja koje, doduše, u kontektsu konzumacije visokokvalitetnoga maslinova ulja neće riješiti problem siromašnijega dijela pučanstva a niti će specijalno zaintrigirati imućnije krugove, jeste ovo: može li prvoligaško, ekstra-djevičansko maslinovo ulje iz naše proizvodnje ipak, uz neku drukčiju organizaciju i drukčije osmišljenu ponudu, biti nešto jeftinije a da proizvođač ostane zadovoljan? Možda se može razgovarati npr. o onome ekstra ulju odmah nakon berbe, koje je još donekle opterećeno talogom a nije opterećeno cijenom ambalaže? Nakon gornjeg pregleda maloprodajnih cijena pitanje nad pitanjima je sljedeće: je li logično ne samo ono već prije spomenuto da na polici trgovine razlika u cijeni između ulja označenoga kao ekstra-djevičansko i onoga s razinom niže tj. djevičanskoga bude tek par kuna, nego i je li normalno da je tolika razlika u maloprodajnoj cijeni ulja unutar iste kategorije i u uobičajenom pakiranju (dakle ne u nekim ekskluzivnim bocama), konkretno ovdje unutar grupe ekstra-djevičanskoga ulja?

___________________________________

OLYMPUS DIGITAL CAMERAULJE CHIANTI CLASSICO  – Toscana je glasovita po maslinovu ulju. Tamo je mnogo vinara, inače članova Konzorcija Chianti Classico, koji na tržište izlaze i s maslinovim uljem. Berba 2015. bila je odlična glede kakvoće i količine. Lani je proizvedeno 1076,35 kvintala maslinovoga ulja s oznakom Chianti Classico DOP ili PDO (ZOI), od toga punjeno u bocu je 556,29 kvintala. Broj proizvođača je 237, broj registriranih hektara zasađenih maslinom je 2853, broj stabala masline 370.176.

Evo i analitike maslinovoga ulja Chianti Classico PDO (ZOI) iz berbe 2015: kiseline u prosjeku: 0,18 %;  peroksidi, prosjek: 6,1 mqO2/kg; oleinska kiselina, prosjek: 76,48 %; ukupno polifenoli: 557 mg/kg; tokoferoli: 262 mg/kg

Agronomkinja i tehnologinja pri Konzorciju Chianti Classico olio PDO Fiammetta Nizzi Griffi kaže mi da se cijena boci od pola litre ulja iz 2015 kreće od 8 do 12 eura.  ■

__________________________________

ELITNO PAKIRANJE

Već godinama kakvoćom maslinovoga ulja u Hrvatskoj prednjači Istra, kojoj se prije nekog vremena pridružilo Hrvatsko primorje, a u posljednje vrijeme znatno se u kvaliteti diže Dalmacija. Tržišno afirmirani Istrani krenuli su žestoko i na drugome kolosijeku: u dizajnu, prezentaciji, marketingu. Spomenuto je da Hrvatska u količinskome smislu nije veliki proizvođač maslinovoga ulja ali proizvodi nekih naših kuća uistinu blistaju kakvoćom, a Lijepa naša pokazuje se na međunarodnoj pozornici interesantnom i po trendu produkcije jednosortnih ekstra-djevičanskih ulja te po osobito u Istri izraženome trendu kombiniranja svakog od tih jednosortnih ulja s hranom i vinom. Svaka sorta ima svoju prepoznatljivu posebnost u organoleptici pa se kuhari ali i sommelieri, koji su, inače, zaduženi ne samo za vino i sljubljivanje pića s hranom nego i za sljubljivanje ulja s hranom, rado poigraju s tim specifičnostima pojedinih ulja preporučujući npr. neko uz salatu, neko drugo uz kuhanu, neko uz pečenu ribu, neko uz ovo ili ono meso, neko uz ovaj ili onaj umak…

Bočice

Bočice Olee bb – njih 10 – poredane u elegantnu drvenu kutiju krasan su dar!

Među proizvođačima s najviše jednosortnih ulja, ako ne i proizvođač s najvećim izborom jednosortnih ulja u nas je renomirana istarska Olea bb u vlasništvu Duilija i Bosiljke Belić. Olea bb nudi ekstra-djevičansko maslinovo ulje od 13 različitih sorata svaku za sebe, te jednu Selekciju, kao mješavinu od tih 13 sorata. Evo i koje sorte imaju Belići: Ascolana tenera, Buža, Casaliva, Cipressino, Frantoio, Istarska bjelica, Itrana, Leccino, Moraiolo, Pendolino, Picholine, Rosulja, Vodnjanska crnica… Inače, po riječima tehnologinje Bosiljke Belić, koja brine o proizvodnji Olee bb, prošla godina bila je u Istri za kakvoću izvrsna, međutim količinski je dala manje jer bilo je problema u cvatnji i s oplodnjom.

Inače, i ove godine na uglednom međunarodnom ocjenjivanju maslinovoga ulja Flos Olei Marca Oreggie Belići su za svoju istarsku belicu osvojili čak 97/100 bodova!

__________________________________

KOJA SORTA S ČIME? – Obitelj Belić iz Olee bb svoja jednosortna ulja preporučuje uz sljedeće namirnice, odnosno jela:

ASCOLANA TENERA – talijanska sorta, ulje svježe na nosu, ravnomjerne ugodne gorčine, blage pikantosti, mirisa i okusa na svježu travu, na rajčicu srednje zrelosti, s poljupcem kadulje i mravunca. Dobro je dodati ga juhama od grahorica, vrganja i ribe, tartaru i kuhanom crvenome mesu, kuhanoj ribi, tjestenini s umacima od povrća, a, u emulziji s medom, i skuti i svježem mladome siru.

BUŽA – autohtona stara istarska sorta, najcjenjenije ulje, izraženog mirisa na maslinu, aromatično bilje, artičoku, pa i jabuku, dosta voćnog okusa, skladnih gorčine i pikantnosti. Odlična je dopuna svježim sirovim namirnicama, npr. sirovoj ribi posebice tuni i lososu, zatim sezonskom povrću sa žara, rižotu od morskih plodovs, slatkim pečenim jabukama.

CASALIVA – talijanska sorta, srednje voćnog mirisa i okusa na zelenu maslinu, jabuku i badem, te aromatično bilje u tragu. Blago ulje harmoničnih gorčine i pikantnosti, izvrsno se slaže s brusketama s povrćem, sirovim škampima i kozicama, maneštrama od povrća i ječma, rižotom od lignje, pečenima piletinom i puretinom, srednje zrelim sirevima. Odličan je dodatak svježim jagodama, sladoledu od jagode i slasticama od vanilije.

CIPRESSINO – talijanska sorta, izrazito voćna mirisa, te s okusom i zelene masline, trave, divljeg radiča, badema u tragu, suhe rajčice. Uravnoteženi gorčina i pikantnost. Jako dobro se slaže sa sirovim povrćem, povrćem sa žara, plemenitom ribom ispod peke, prženim arbunima i triljama, laganijim maneštrama od povrća. Poseban okus daje kolačima od svježih agruma i ananasa.

FRANTOIO – talijanska sorta, voćnoga mirisa, s dominantnim okusom na zelenu maslinu, badem i aromatično bilje, umjerene gorčine, snažne pikantnosti peperončina. Tako moćno ulje najbolji je dodatak namirnicama intenzivnih mirisa i okusa, poput npr. bifteka, tartufa, divljači, gusje jetre, zrelih sireva, divljih šparoga.

ISTARSKA BJELICA – stara istarska sorta, s mirisom na pokošenu travu, okusa na zelenu maslinu, badem, šparoge, divlji radič. Jače gorčine, umjerene pikantnosti. Draž daje mariniranim šampinjonima s limunom, a i kao preljev na sladoled od čokolade i čokoladni mousse, tortu od lješnjaka i gorke čokolade.

ITRANA – talijanska sorta intenzivno zelene boje, s naglašenim mirisnim i okusnim notama na zrelu rajčicu, metvicu, bosiljak i kadulju, jače gorčine i izražene pikantnosti. Sjajan je dodatak hladnoj juhi gazpacho, tjestenini s plodovima mora, bifteku, pečenoj janjetini, plavoj ribi sa žara, zrelom siru. Marinirano šumsko voće u naranči, a i skuta s medom od vrijeska već s nekoliko kapi ulja itrana postaju zamamne slastice.

LECCINO – talijanska sorta, harmonično, svježe i laganije ulje izvrsne kakvoće. Tamne je zelene boje, mirisa i okusa na maslinu i aromatično bilje, blage gorčine i blage pikantnosti. Zbog svoje neodoljive voćne svježine te trajnosti u ustima naglašava profinjenost okusa sirove bijele ribe, škampa, kozica. Oplemenjuje lignju i sipu sa žara, odlično prati svježe sezonske salate. Sladoled, pannacotta i parfait od vanilije, šumskog voća, kolač od sira i ovčja skuta s par kapi leccina postaju čudesni…

MORAIOLO – Talijanska sorta koja u istarskome podneblju daje odlično ulje bogatog herbalnog mirisa na artičoku, metvicu i zeleni papar. Gorčina i pikantnost vrlo su dobro uklopljeni, trajnost u ustima dugačka je, retronazalno čuje se maslina. Posebnost ovoga ulja izvrsno dolazi do izražaja kad ga se dodaje predjelu od tune i sabljarke, vrganjima sa žara, rižotu od gljiva, varivu od grahorica, zrelim sirevima. Torta od svježeg sira i šumskog voća s emulzijom ovoga ulja i kadulje prvorazredna je mediteranska delicija.

PENDOLINO – talijanska sorta, prepoznaje se po naglašenoj gorčini i nešto jačoj pikantnosti. Voćnog je mirisa, podsjeća na svježu travu, artičoku, metvicu, ruzmarin. Izvrsno se sljubljuje s krem-juhama i varivima od više vrsta gomoljika, te čudesno obogaćuje i pojačava okus mesa divljači, zatim bifteka, ramsteka, pa hlapa, jastoga, srednje zrelog sira.

PICHOLINE – cijenjena francuska sorta, vrlo podesna za konzerviranje zelenih maslina, ali daje i odlično ulje intenzivne tamno-zelene boje, skladnog mirisa na celer, artičoku, rajčicu, te harmoničnog okusa. Izvrsno se stapa s plavom ribom, tartufom, crvenim mesom i iznutricama. Neobičan, jedinstven doživljaj novih i interesantnih okusa nastaje dodavanjem ovog ulja na tortu od maka i na tortu od rogača, na razno šumsko voće kao i na sladoled s aromom borovnice.

ROSULJA – autohtona istarska sorta, intenzivnog voćnog mirisa u kojemu se lijepo osjeti i aroma masline. Početni sklad gorčine i pikantnosti postupno prelazi u jači okus papričice. Upotpunjuje puretinu i piletinu na padelu, zagorsku juhu od gljiva, zrele sireve, razna jela s tjesteninom kao što su fuži sa slanim srdelama, ili bakalarom. Posebnost ovoga ulja najviše dolazi do izražaja na sirovim vrganjima te suhim kolačićima od lješnjaka, badema, pistacija…

VODNJANSKA CRNICA – stara istarska sorta, daje ulje vrlo visoke kakvoće. Intenzivne je zeleno-žućkaste boje voćnog mirisa uvelike i na badem, relativno slatkog okusa, srednje izražene gorčine i vrlo umjerene pikantnosti. Odlilčan je začin za plavu i bijelu ribu sa žara, te za salatu od hobotnice i morskih plodova, graha boba i slanutka. Obogaćuje i pobošljava razne maneštre od povrća. Idealno je za pripremu emulzije u kombinaciji s medom, agrumima a i paprom za preljev na tortu od svježeg sira. ■

_______________________________

 

Dizajn

Dizajn kakav zavrjeđuje prvoligaško ulje ekstra-vergine Belićevih. Nove boce su od keramike, jedna bijela a druga crna, amblem tvrtke je od zlata! Bosiljka Belić uz izbor ulja Olee bb

Belići image svoje kuće ulja grade kako na kakvoći i bogatstvu ponude jednosortnih ulja, tako i na dizajnu. Već na pogled žele pokazati da se tu radi ne tek o ekstra-djevičanskome ulju nego i općenito o nečemu ekstra. Kao i vino, tako je i maslinovo ulje visoke kakvoće kao veliko finale jedne svjetski mitske biljke, sjajan dar. Olea bb, što inače već ima u ponudi luksuzna pakiranja – elegantne drvene kutije za po desetak boca njihova maslinova ulja od kojih je jedan komplet otišao u Rim tj. u Vatikan na dar Papi – upravo kreće s posebnim pakiranjima svojih ulja u crnim i bijelim polalitrenim keramičkim bocama s amblemom tvrtke napravljenime od – zlata! Bijela boca izabrana je za jednosortna ulja, a crna boca određena je za mješavinu kreiranu od ulja više sorata a koja se u dotičnoj godini pokažu s najbolje izraženim aromama i okusima.

Bosiljka Belić kaže mi da visokokvalitetno maslinovo ulje u nas zbog slabije kupovne moći najvećeg dijela stanovništva dosta teško nalazi kupca… Doduše Belići, barem kako vele, zasad nemaju problem s plasmanom, dio ulja uspije naći put do potrošača dubljeg džepa u Hrvatskoj, a dobar dio njihova ulja, čak 50 posto, ide u izvoz… sve i do dalekih SAD i Japana…

__________________________________

Jedno

Jednosortna ulja Agrolagune

AGROLAGUNA u MARSEILLESU! – Porečka pak Agrolaguna ima pet jednosortnih ulja – Ascolana, Istarska bjelica, Leccino, Pendolino i Picholine, i jednu mješavinu, Ol Istria.

Tehnologinja za ulje Katja Gašparin

Tehnologinja za ulje Katja Gašparin

Nedavno se Hrvatska predstavila upravo s tih pet jednosortnih ulja Agrolagune i s mješavinom Ol Istria u Marseilleu na manifestaciji Food in Sud posvećenoj mediteranskoj hrani i prehrani. Na cooking showu sudjelovalo je uz domaćina i Hrvatsku još 10 zemalja. Kuhajući i objašnjavajući nastupili Vesna Miletić iz zagrebačkog Tača i Fabrizio Vesnaver iz savudrijske Pergole, porečki enolog Milan Budinski, koji je prezentirao Agrolagunina ulja i vina, govorio o istarskim iskustvima sljubljivanja, u priču je bio uključen i naš znani Gastronomad Rene Bakalović. Uglavnom, Francuze smo oduševili!… ■

_________________________________

FANITO TORKUL

S juga Hrvatske, iz Korčule, nameće se ekstra djevičansko maslinovo ulje Torkul, obitelji Žuvela. Kakvoćom zahvaljujući pater familiasu Fanitu Žuvela, a marketinškim akcijama pak zahvaljujući uvelike njegovoj kćerki Mariji, koja je u ovome slučaju kao adut koristila ne dizajn, nego provokativno sljubljivanje.

Vrlo zanimljivo popodne u Zagrebu u restoranu Trilogija priredili su nedavno Marija Žuvela i njen otac Fanito iz Vela Luke, s njihovim maslinovim uljima Lastovka, Drobnica i mješavinom Torkul, kuhari Trilogije i chef Belizar Miloš iz zagrebačkog restorana Agava, kao i plešivička obitelj Šember s vinima. Vrlo do iznimno hrabro kombinirani su čaj, maslinova ulja, hrana te i Šemberova bijela mirna (i macerirana) i crna vina i pjenušac.

U tri

Trilogija: maslinovo ulje, hrana, vino – Fanito i Marija Žuvela, chef Belizar Miloš, vinar Nikola Šember

Žuvele imaju 1700 vlastitih stabala masline a plod dobivaju još i iz maslinika nekoliko svojih kooperanata, te godišnje, ako vegetativna sezona protekne bez turbulencija, proizvedu u prosjeku oko šest tona ulja, dakle nisu baš mali proizvođači. Iz berbe 2015. uspjeli su dobiti, kaže Fanito Žuvela, samo 30 posto od uobičajenih količina, naime bilo je i u Dalmaciji nekih problema u cvatnji i oplodnji i to je rezultiralo količinskim manjkom. Ali ono što je ostalo, pohvalit će se Fanito, izvanredne je kakvoće.

Žuvele posjeduju vlastitu, modernu uljaru, što je jedan od bitnih uvjeta za kakvoću ulja, naime oni plod prerade začas nakon berbe, posve suprotno od dosad uobičajene tradicije u Dalmaciji. Bave se sortama Lastovka i Drobnica, koja je nešto pikantnija, jedan dio pune u bocu kao jednosortna ulja no većina i jedne i druge sorte završava u mješavini nazvanoj Torkul. Maslinarska kuća Fanito zanimljiva je i po tome što od probranih listova masline proizvodi – čaj! I nudi ga na suvremeni način, pakiranog u malim vrećicama. Taj čaj, barem po meni, može odlično odigrati dvije uloge, mediteransku i britansku, dakle npr. kao klasičan 5 o’clock tea, koji se kao što to običavaju Englezi, poslužuje uz čavrljanje oko 17 sati, ili, također poslužen u šalici za čaj, kao uvod u ručak odnosno večeru, naime bez šećera i uz dodatak malo ekstra-djevičanskog maslinova ulja dobije na kremoznosti i aromi masline i, onako topao, kad ga se pije prija kao neka vrsta juhe.

Marija Žuvela s njime je i počela druženje na eno-gastro radionici u restoranu Trilogija na temu maslinova ulja kuće Fanito i mogućnosti njegova sljubljivanja s namirnicama i vinom.

Čaj - juha

Čaj – juha

Nekih osam sljedova bilo je zamišljeno kao prikaz univerzalnih mogućnosti sljubljivanja maslinovog ulja, istina, neka rješenja nisu se pokazala osobito uspješnima, ali bilo ih je svakako zanimljivo kušati.

Dirigentica radionice Marija Žuvela nakon čaja Fanito krenula je sa svježim sirom blago začinjenim solju, paprom i peršinom, te sa štangicama polutvrdog sira, sve je bilo poškropljeno maslinovim uljem Torkul. Uz to poslužen je Šemberov Rajnski rizling 2013. Po meni, odlična kombinacija mladog sira i ulja te vina, polutvrdi sir bio je pregumast i rekao bih da je na nj, bolje reći na taj koji je, možda i malo brzopleto, izabran, bila šteta trošiti ulje.

Slijedile su kombinacije – čvaraka (!) i slavonskog kulena s uljem Torkul. I čvarci i kulen odležavali su nekoliko sati u maslinovu ulju. Čvarci su posluženi u zdjelici, spoj njihove arome i arome ulja nije mi bio sretan, a još mi se manje svidjelo to što je bilo previše masnoće. Kombinacija Torkula s kockicama kulena po meni znatno prihvatljivija. Nije mi žao što sam kušao ovu egzibiciju, ali osobno ipak ne vidim razloga miješati namirnice koje svaka za sebe imaju dovoljno osobnosti da im ne treba partner sa strane. Uz ovaj tanjur poslužen je macerirani Šemberov Rajnski rizling 2011, koji je podignuo stvar!

Čvarci

Čvarci i kulen s maslinovim uljem

Nakon toga došli su focaccia s maslinovim uljem, sušenim rajčicama te maslinama i krema od artičoke, parmezana, tartufa s jadranskim kozicama i emulzijom Torkula i vlasca. Vrlo okusno, pratnja spomenutog macereiranog Rizlinga odlična, pozivalo je na još, ipak moja je primjedba da je s tartufom trebalo malo opreznije jer jačinom arome uvelike je zasjenio arome ostalih sastojaka kreacije na tanjuru, donekle pošteđena ostala je emulzije ulja s vlascem. Volio bih npr. da sam tartuf osjetio diskretno a artičoku jače…

Kao glavno jelo servirana su pačja prsa sa žara s knedlima punjenim ricottom na podlozi od buče i špeka te uz kremu od komorača i umak od brusnice, sve opet poškropljeno uljem Torkul. Vrlo dobro, od svih sljedova valjda najviše obilježeno stanovitom klasikom.

Focaccia i, dolje, pačja prsa

Focaccia i pačja prsa

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U nastavku: bruskete s paštetom od gusje i pileće jetre s emulzijom od Torkula i naranče, pratitelj u oba slučaja Šemberov Crni pinot 2013.

 

Desert osebujan, i odličan: suhe smokve odležavane u maslinovu ulju, svježi sir s medom (možda smanjiti udio meda jer suhe smokve su već i te kako slatke) i Torkulom, sladoled s aromom oraha i s drobljenim orahom! Za osvježenje u početku tog velikog slatkog finala: pjenušac Šember

Fani

Fanitov Torkul i Trilogijina torta s crnom čokoladom

rosé. Još se jedanput pokazalo da se pjenušac ne treba promatrati tek aperitivom, on se upravo sjajnime pokazuje na kraju (obilnog) obroka.

I, nije gotovo kad je gotovo, nego kad Trilogijin gazda Zubo kaže da je gotovo: jako dobra torta od crne čokolade, poškropljena uljem Torkul i obogaćena mrvicama badema, domaći Fanitovi varenik (ukuhani mošt) i liker od masline…

Eno-gastro igre ovako kao što je bila ova, uvijek maksimalno s naglaskom na tipične lokalne namirnice, prehrambene proizvode, kreacije chefova i na vina i tradicijskih pića – obvezno malo pomaknute jer poslije se o tome i te kako priča – svakako bi bilo korisno pojačano nuditi svuda u Hrvatskoj po područjima koja jesu izrazito turistička i onima koja još to nisu ali imaju aspiracije vezane uz turizam… ♣ SuČ – 02/2016

 

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU – 01.2016 – THROUGH THE WORLD IN a GLASS AND ON THE PLATE

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Sadržaj / Contents:

AGRO FRUCTUS NOVOM MINISTRU POLJOPRIVREDE / ZELINA: DIZAJNIRAJ RAZGLEDNICU GRADA / CONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES u BUGARSKOJ! / REFUSCUS MUNDI / SAMOBOR u EKSTRA ŽIŽI / RASPLESANI RIO USRED ZAGREBA! / VINART GRAND TASTING 2016 / ŽIVOT BOGA VINA / CHEF ŠPIČEK – ZVIJEZDA BLOGA SUHI u ČAŠI NA WORDPRESS-u / PEČE ČIČA RAKIJU… / KAMO GOD SE OKRENEŠ – SVIJET u ČAŠI! / UMIJEĆE VLADANJA / GENAGRICOLA OJAČAVA PONUDU CRNJAKA! / TALIJANSKI VINSKI IZVOZ U 2015. – 5,4 MILIJARDI EURA! / AERODROMI – IDEALNI ZA PLASMAN VINA! / NOVA PRIJE NOVE! / SLIKE IZ DAVNINE: JOŠ MLADI i LIJEPI!… / VINCELOVO – VINCEŠKA 2016

 ________________________________________

AGRO FRUCTUS NOVOM MINISTRU POLJOPRIVREDE – Unatoč potencijalima, Hrvatska i dalje uvozi više od 40 posto hrane, poručuju iz AgroFructus grupe iz Donjeg Miholjca, dodajući kako rast uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od devet posto u prvih devet mjeseci 2015. u odnosu na godinu ranije, jednako kao i struktura uvoza, upozoravaju na nužan zaokret u poljoprivrednoj politici.

Iako se bilježe pozitivni trendovi, Agrofructus apelira prema novoj Vladi da se jače fokusira na sektor poljoprivrede. Hrvatska agrikultura neće nikada hraniti pola Europe, ali može i mora uspješnije zadovoljiti potrebe našeg tržišta, poručuje predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević. Država ne treba i ne može biti spasitelj poduzetnika, ali treba osigurati uvjete za razvoj poslovanja i ne ograničavati one koji proizvode i zapošljavaju. Ponavljaju se kao mantra hrvatski potencijali, od pitke vode do plodne zemlje pa ostaje pitanje zašto se ti resursi uspješnije ne iskorištavaju.

Kroz Strategiju razvoja poljoprivrede u RH potrebno je opisati regionalizaciju, komasacije i navodnjavanje kao podlogu za uspješno provođenje te strategije što mora biti podržana zakonskom regulativom, a s ciljem stvaranja konkurentnog proizvoda s profitom onome tko ga proizvodi i jamstvom egzistencije svakom pojedincu u lancu od proizvodnje do tržišta – ističe Matijević.

Hrvatskoj je potrebna vizija koja će znati staviti poljoprivredu u funkciju. Kao preporuku budućoj poljoprivrednoj politici, AgroFructus grupa, kao vodeća tvrtka u svojoj djelatnosti, predlaže šest strateških točaka kao konstruktivan prijedlog za razvoj poljoprivrede:

  1. Dogradnja Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede: postojeća je strategija napisana 1996. godine bez jasnog cilja i vizije gdje hrvatska poljoprivreda treba biti i kako će do toga doći, odnosno prvenstveno u koje grane s potencijalom za stvaranje konkurentnog proizvoda treba ulagati.
  2. Regionalizacija poljoprivrede – koja će, uzimajući u obzir sve čimbenike, odrediti područja pogodna za pojedine poljoprivredne proizvodnje i pridonijeti koncentraciji volumena na manjem prostoru, volumena što se proizvode po jedinstvenim tehnologijama s optimalnom primjenom mehanizacije i automatizacije u produkciji
  3. Navodnjavanje je nužno za sve vrste poljoprivrednih proizvodnji, no kada bi u izradama strategija bila angažirana struka, gotovo svaki ekspert bi rekao da prije navodnjavanja treba riješiti problem odvodnje, jer jedno bez drugoga u praksi ne ide…
  4. Prilagodba zakona i podzakonskih akata regulativi EU: poljoprivredna proizvodnja, kao i proizvođači, usitnjeni su i treba ići na okrupnjavanje, kroz proizvođačke grupe ili organizacije, jer ih izdašno potiču EU fondovi, dakako da to onda ide kroz naše fondove za ruralni razvoj. Zbog neusklađenosti domaćih zakona, akata i pravilnika s istima u EU, hrvatski poljoprivrednici zakinuti su za mogućnost korištenja tih sredstava
  5. Komasacija poljoprivrednog zemljišta – svrha komasacije je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta s ciljem stvaranja mogućnosti za konkurentnu proizvodnju, jer često primjena mehanizacije u proizvodnji, koja je nužna, diktira minimalne površine za proizvodnju pojedinih poljoprivrednih kultura
  6. Porezni sustav – PDV na hranu je u nas visok i to značajno pridonosi nekonkurentnosti, odnosno smanjenoj potrošnji domaćih proizvoda… Uz to što domaći proizvod ima konkurenciju uvoznih proizvoda, ima konkurenciju i u zemljama okruženja gdje je PDV na hranu značajno niži, i gdje su te razlike u cijeni onda puno izraženije.

Dretar Drele Massimo SpicekMANEKENI! – S talijanskim maslinovim uljem Bertolli: Davor Dretar Drele, pjevač Massimo Savić, i kuhar Tomislav Špiček. ♠

CHEF ŠPIČEK – ZVIJEZDA BLOGA SUHI u ČAŠI NA WORDPRESS-u – Najnoviji godišnji izvještaj WordPressa na kojemu Željko Suhadolnik ima blog Suhiucasi (www.suhiucasi.wordpress.com) kaže da je zvijezda među nekih dosad objavljenih 225 blogova bio znani chef Tomislav Špiček, sada zaposlen kao glavni kuhar u zagrebačkoj Kaptolskoj kleti nasuprot Katedrale.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Objave u tijeku 2015. godine pogledane su 52.000 puta. Kako navodi WordPress, glasoviti hram glazbe Opera u Sydneyu prima 2700 posjetitelja, dakle, veli WordPress, tih 52.000 je ekvivalent 19 kompletno rasprodanih predstava u sidnijskoj Operi! Najintenzivnije se blog Suhiucasi otvarao 24. ožujka 2015, a najpopularniji prilog bio je Zvijezde u kuhinji/ TOMISLAV ŠPIČEK.

Evo i rang-liste pet najčitanijih priloga na blogu Suhiucasi:

1 Zvijezde u kuhinji/ TOMISLAV ŠPIČEK

2 Vinske sorte/ GRAŠEVINA

3 VINSKIM PUTIMA, i PONEKOM KRIVINOM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

4 Savršeni čep za vino/ SUPERKRITIČNIM CO2 POBIJEĐEN TCA!

5 Berba 2015 na pragu/ KVASCI ZA FERMENTACIJU: DILEME i TE KAKO POSTOJE…

Posjetitelji su bili iz čak 89 zemalja, najviše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te – SAD!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPOY NA VAGI!

PEČE ČIČA RAKIJU… – Hrvati peku sve više rakije! Nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju u registar je upisano 20.000 novih malih proizvođača jakih alkoholnih pića. Ukupno je registrirano 43.253 proizvođača, od čega čak trećina na području Slavonije, njih više od 17.000.

Intenziviranje proizvodnje i poticanje izvoza voćnih rakija rezultiralo je u prvih devet mjeseci 2015. godine ostvarenjem deviznog priljeva od čak 4.680.199 američkih dolara, što je povećanje za 2.059.495 dolara, podatak je iz Hrvatske gospodarske komore.

HGK Zaklina Jurisic 1Proizvodnju voćnih rakija malih proizvođača jakih alkoholnih pića unatrag desetak i više godina karakterizirali su nestandardiziranost i neujednačena kvaliteta ali i velika siva ekonomija u toj gospodarskoj djelatnosti. Donošenjem Zakona o trošarinama i određenih pravilnika uz kontinuiranu edukaciju proizvođača kroz komorski sustav, mali proizvođači jakih alkoholnih pića podigli su kvalitetu i razinu proizvodnje te postali izvoznici na zahtjevnom EU tržištu, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Žaklina Jurišić (na slici),  te dodala kako je uspješnom plasmanu uvelike pomogla i zaštita zemljopisnog podrijetla proizvoda. Postojeće oznake zaštićene na razini EU su Hrvatska loza, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatski pelinkovac, Zadarski maraschino i Hrvatska travarica.

Inače, trošarina na rakiju se obračunava, veli Žaklina Jurišić, ovisno o obujmu prijavljenog kotla kao godišnji paušal od 100 kn, odnosno 200 kn za kotao veći od 100 litara. U iznos godišnjeg paušala uključena je i neoporeziva količina jakih alkoholnih pića od 20 litara čistog alkohola po kućanstvu što podrazumijeva 50 litara rakije sa 40 vol % alkohola. Ukoliko se ispeče veća količina, dodatno se obračunava i plaća puni iznos trošarine od 53 kn po litri čistog alkohola. Na ime paušala i trošarine u 2014. godini uplaćeno je više od 5,05 milijuna kuna u proračun Republike Hrvatske.

Zelina razglednica Dean NovackiDIZAJNIRAJ RAZGLEDNICU GRADA – Zelinčani su u želji da dobiju kvalitetnu razglednicu koja će se moći koristiti u promociji grada i turističkih vrijednosti teritorija organizirali natječaj Dizajniraj razglednicu grada. Na natječaj je stiglo mnoštvo radova što sjajno predstavljaju grad Sveti Ivan Zelinu i okolicu. Pobjednik je Dean Novački (na slici je njegov rad), koji je kao nagradu osvojio tablet. Drugo i trećeplasirane su Marina Pecak i Nikolina Valjak, dobitnice nagrade Hrvatske pošte. Nagrade su uručili gradonačelnik Zeline Hrvoje Košćec i direktorica Turističke zajedenice grada Marinka Zubčić.

Prvak Novački za izradu svoje razglednice Zeline koristio se epostcardom, mobilnom aplikacijom Hrvatske pošte za izradu personaliziranih razglednica. Epostcard je nova usluga Hrvatske pošte za izradu i slanje personaliziranih razglednica napravljena za pametne telefone s Android i iOS operativnim sustavima. Epostcard omogućuje izradu personalizirane razglednice iz tek snimljene fotografije, fotografije/slike koja je već pohranjena na uređaju ili jednostavno od crteža rađenog putem editora epostcard aplikacije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACONCOURS MONDIAL DE BRUXELLES U BUGARSKOJ! – Nakon Slovačke (Bratislava) prije koju godinu, jedno od najvećih i najpoznatijih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nastavlja se otvarati prema zemljama istočne Europe: ove godine ide u Bugarsku, i održat će se od 29. travnja do 1. svibnja u Plovdivu, koji bi 2019. trebao biti proglašen Europskim gradom kulture. Očekuje se da će za ocjenu biti prijavljeno više od 8000 uzoraka iz svih krajeva svijeta, a da bi ih se kvalitetno vrednovalo u stručni ocjenjivački sud pozvano je više od 320 pomno odabranih degustatora iz 50 zemalja. Gotovo 60 posto ocjenjivača su specijalizirani novinari, što, ističe vlasnik i direktor ocjenjivanja Baudoin Havaux, (na slici – sjedi – s direktorom CMB-a Thomasom Costenobleom) jamči globalni odjek vezano uz vina s osvojenim medaljama i uz njihove proizvođače. Zbog velike internacionalizacije, Concours Mondial de Bruxelles (CMB) kreće s novim nazivom – United Nations of Fine Wines.

Prijava uzoraka traje do 4. ožujka 2016, na www.concoursmondial.com Po uzorku se za ocjenjivanje plaća 150 eura, a organizatoru je potrebno poslati po četiri boce po etiketi.

CMB inače unatrag nekoliko godina organizira i vrednovanje Concours Mondial de Sauvignon, posvećeno dakako Sauvignonu bijelome. Ove godine degustacija će biti 4. i 5. ožujka u španjolskoj Ruedi. Uzorci se mogu prijaviti do 10. veljače na www.cmsauvignon.com

Na obadva ocjenjivanja nazočni su i kušači iz Hrvatske – mr. Franjo Francem, enolog i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, te novinari Vito Andrić, Saša Špiranec i ja, kao i Lino Cotić. Prošle godine Concours Mondial bio je u Jesolu kod Venecije, a Concours du Sauvignon u Buttriju kod Udina u Furlaniji.

Prije je u sklopu CMB-a bilo i ocjenjivanje jakih pića, ali zbog velikog interesa proizvođača ono je prije koju godinu odvojeno i postalo je samostalno, kao Spirits Selection by Concours Mondial de Bruxelles. Ove godine organizira se od 24. do 26. kolovoza u Tequili u Meksiku. Godine 2014. jaka pića ocjenjivana su u Brazilu, a lani u Kini. Prijave uzoraka primaju se do 17. lipnja 2016. na www.spiritsselection.com

REFUSCUS MUNDI – Refuscus, od Rex Fuscus. Refuscus Mundi – Svijet Refoška.

U Izoli se u petak 5. veljače popodne odvija treći po redu festival Refuscus Mundi, odnosno Svijet Refoška 2016. S vinima će se uz domaćine Slovence i ponajviše iz Koparštine prezentirati proizvođači iz Hrvatske i Italije, ukupno 40 vinskih kuća. Svečano otvorenje predviđeno je u Palači Bessenghi, nakon čega se odlazi u palaču Manzioli gdje degustacija traje od 14,30 do 21 sat.Refuscus Pucer Zidar Felluga Bruno ZaroRefošk je stara sorta vinove loze, vrlo slična Teranu. Nekad se i mislilo da je riječ o dvjema varijantama jedne sorte, međutim znanstvenici su ustanovili da je riječ o dvjema sortama (vidi www.suhiucasi.wordpress.com pod pojmovima Teran i Refošk) Kao specifičnost Istre kako na slovenskoj tako i na hrvatskoj strani te u talijanskoj pokrajini Furlaniji, društvo Vinadria iz Izole htjelo je Refošk posebno istaknuti i krenulo je u organizaciju festivala posvećenoga njemu.Refosk 1

Do još ne pred tako dugo refošk, kao i teran, u puku se smatralo jednostavnim vinima za relativno brzu i ležernu potrošnju, međutim s vremenom se, nakon što su im neki proizvođači pristupili ambicioznije, pokazalo da i jedno i drugo vino mogu uspješno dati različite tipove vina i da uz prikladan oblik proizvodnje mogu dobro podnijeti godine i kroz vrijeme razvijati se u pozitivnome smjeru. U posljednjih dvadesetak godina od Refoška se proizvode i pjenušci, a u kategoriji mirnih vina roséi, mlada nova vina, ozbiljna duže i u drvu dozrijevana te odležana vina, vina i od prosušivanog grožđa i s ostatkom sladora. Refošk je inače najraširenija crna sorta u Sloveniji a vino refošk slovi kao najprodavanije sortno vino u povijesti Dežele.

Na slici su Nevio Pucer, čelni čovjek Vinakopera, Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakopera, Filippo Felluga, proizvođač iz Furlanije (Azienda Livio Felluga), te Bruno Zaro Vinadria

Novi kratki režimi

SAMOBOR u EKSTRA ŽIŽI – Samobor: krajem siječnja i početkom veljače 2016. u ekstra žiži: to područje po 190. jubilarni put preuzela je nova vlast, mirno i bez prevrata, s time da je na svom teritoriju čak i zadržala i prostor za jedno ministarstvo aktualne šire nove vlasti smješteno u drvenoj kućici! Nije loše, eto, biti dobar sa susjedima.SONY DSC

SONY DSC

fasnik_2016_nova vlada_3

Visoko izaslanstvo Slobodne Fašničke Republike Sanobor u sastavu Princ Fašnik, Princeza Sraka i Sudec, kojima su se pridružili zamjenik gradonačelnika Samobora Željko Stanec i koordinator u stvaranju Slobodne fašničke Republike Sanobor Marijan Dumić, uoči preuzimanja vlasti krenulo je u snažnu diplomatsku ofenzivu, a sve da se pokaže kako npr. i eno-gastronomija i tipični lokalni proizvodi mogu biti snažan magnet za turiste: posjetilo je hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović u njezinu uredu a potom i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Diplomatska inicijativa sastojala se u uručenju predsjednici i zagrebačkom gradonačelniku košarice s tradicijskim samoborskim proizvodima, među njima i krafnama kao svojevrsnim fašničkim vjerodajnicama.

Čestitam na izdržljivosti i predanosti u očuvanju Slobodne fašničke Republike Sanobor. Mnoštvo će naših građana otputovati u vašu Republiku vođeni smijehom, veseljem, optimizmom i originalnim maskama, rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i preporučila domaćinima da budu dobri domaćini.

Princ Fašnik, Princeza Sraka i Sudec u veselom su tonu pozvali predsjednicu u Slobodnu fašničku Republiku Sanobor, uz informaciju da u toj Republici fašnička vlast ukida sve poreze i uvodi svoja pravila s ciljem da svima bude lijepo, barem dok novi režim i Republika Sanobor traju.

A to trajanje – dobro predviđaju politički analitičari – protegnut će se na desetak dana, konkretno do 9. veljače 2016, kad se kraj te nove vladajuće garniture očekuje u vatri, s princom Fašnikom u plamenu. Kao nastavak: novo stezanje remena i najmanje 40 dana posta…

Princ Fašnik ovako je pozdravio brojne nazočne na inauguraciji nove vlasti:

– Prošlo je vreme črne kmice, sveopče besparice i krizne nesanice. Smrknulo je zelenašima i profiterima, a svanulo nama fašničkim proleterima. Opet jašim na čelu kolone i predvodim marš u gostione. Delim vruće krafne, i saftne kobase, ne dam da muziku do jutra gase, potičem široke fašničke mase da se nakite i ukrase, pa da ko lepe maske noriju do daske. Ukidam poreze, prireze, članarine, školarine, karnete, vinjete i svemoguće namete… Primite se posla i zmišljajte bedastoće, a kome se ne da nek samo gleda. Nek vam je u glavi samo jen slogan: Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik!

Napredni Samoborci

NOVA PRIJE NOVE! – Stara, s čestitkom za Staru, i odjednom Nova, prije Nove, barem one po zagrebačkom vremenu!

Iz Dubrovnika, 31. prosinca ujutro oko 10 po dubrovačkome vremenu dobivam, u skladu s drevnim običajima gosparskoga juga, čestitku Nazdravlje Stara godina, a onda, već za dva sata, u Samoboru, u vrevi na glavnome i središnjemu trgu – ulazim u Novu!

Neno Belan i Fiumens

Neno Belan & Fiumens

Uz glazbu i pjesmu Splićanina Nene Belana i Fiumensa te pjenušac TiN Teček i Neno 2015 dvopartitne samoborsko-plešivičke koalicije Žganjer i Maslek Majstor Lalle. Ljubitelji glazbe, (besplatnih) samoborskih češnjovki te kuhanoga vina vani na zimi, vinoljubna koalicija i stisnuta do posljednjeg daha i do posljednje kapi u uzavreloj atmosferi u kafiću TiN, veličinom predviđenime tek za trećinu od gostiju što su se našli u njemu sada. Jede se, pije i pojeva cheek to cheek…

Marijan Zganjer i Nenad Maslek majstor Lalle

Marijan Zganjer i Nenad Maslek majstor Lalle

Čestitke i za STARU godinu, u Samoboru ulazak u Novu punih 12 sati prije dolaska Nove u Zagreb koji je na jedva 20 km udaljenosti i k tome na istoku od Samobora. Kakve li zemlje, u kojoj je u dvama susjednim gradovima dolazak Nove godine s 12 sati razlike!

Splitski majstori vedrih nota žestoko i uspješno protiv temperaturnog minusa praše gotovo na slovenskoj granici ali ipak i na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od žiletne žice, pjenušac u godini berbe baznoga vina (od Cabernet sauvignona)…  Klopa besplatna. Ma kakvi Francuzi i njihov beaujolais nouveau, primeur! Mi na već kraju tekuće godine i na ulasku u Novu imamo nešto što je znatan korak više  – peninu primeur!… Premijer,  profesionalno, iz farmaceutske branše! Pa, možemo li biti išta drugo do li zdravi, siti, veseli i naravno – najbolji?! 

Samobor - parkingUMIJEĆE PARKIRANJA – Samobor! 

RASPLESANI RIO USRED ZAGREBA! – Ples u ritmu sambe i karnevala usred Zagreba! U petak i subotu 5. i 6. veljače. Snage možete imati sasvim dovoljno, jer sve to razgibavanje prati ponuda od više od deset vrsta na žaru pečenoga mesa posluženog na rodizio način, a to je da vam konobar svako malo za stol nabodeno na sablju donosi – na churrasco žaru prigotovljene – veće komade mesa i reže vam kriške na tanjur sve dok ne kažete Stop, sad mi je već dosta! Ta tradicija potječe još od gaúcha koji su meso marinirano u jednostavnim umacima pekli nabodeno na štapiće i jeli ga u krugu obitelji. Rodizio karneval Zgb 1

Rodizio karneval ZgbPočetak veljače u cijelom je Brazilu doba slavlja, naime 40 dana uoči Uskrsa sve je u znaku karnevala, tradicije koja datira još iz 18. U vrijeme karnevala u Brazilu je još ljeto i svi prije povratka u škole i na posao nastoje maksimalno uživati u opuštenosti, objašnjava glavni chef restorana Marcelo Antonio Donazzolo.

Najveći i najpoznatiji karneval na svijetu je u Rio de Janeiru, a karakterističan je po nastupu velikog broja školi sambe. Svi sudionici raskošno su kostimirani a ljepotice i raskošno obnažene. Na ulici izvode koreografije uvježbavane tijekom cijele godine. Salvador je pak poznat po velikim trio-elétrico kamionima s pozornicom s ozvučenjem. Tu nastupaju bendovi izvodeći lokalne glazbene žanrove, ali i suvremeni pop. U Brazilu svaki, čak i najmanji grad, ima svoj karneval. Zagrebački restoran Rodizio maleni je kutak Brazila u Zagrebu, ali i dovoljno velik da dočara dio atmosfere što vlada brazilskim ulicama tijekom tih najluđih tjedan dana u godini.

Vinart_grand_tasting_logo-03VINART GRAND TASTING 2016 – Novo značajno vinsko događanje u Zagrebu: Vinartova vinska veljača, posljednjeg vikenda u veljači! Saša Špiranec (na slici s glavnom enologinjom Belja Suzanom Zovko i sa mnom) sa svojom ekipom iz Vinarta za organizaciju priredbi i za promociju, u metropoli priređuje Grand Tasting, popraćen edukativnim radionicama na više lokacija. Grand Tasting u, kako Saša najavljuje, nazočnosti stotinjak proizvođača – probranih vinskih kuća iz Lijepe naše ali i iz inozemstva s time da su im vina dostupna na hrvatskom tržištu – odvijat će se u prostoru Lauba, u subotu 27. i nedjelju 28. veljače, kako saznajem kao izlagači će se pojaviti najjača imena iz Istre kao Kozlović, Matošević, Benvenuti…, zatim bi trebali doći i Bire i Cebalo s Korčule, Mrgudići s Pelješca, iz Slavonije Krauthaker, Belje, s Plešivice Korak

Spiranec Suzana Zovko i SuhiJednosatne radionice na razne teme za po do 40 osoba predviđene su u dane prije Grand Tastinga u večernjim satima u restoranima u hotelima Sheraton (19. i 20. veljače) i Antunović (25. i 26. veljače), te u Laubi (27. veljače prije podne). Josipa Andrijanić će predstavljati vrance, Nina Levičnik konfrontirat će po tri pjenušca istoga tipa iz Slovenije i Hrvatske, Udruga Tribidrag uz pomoć Edija Maletića i Ivana Pejića trebala bi, po uzoru iz Bordeauxa, potaknuti kreiranje dalmatinskog blenda i branda crnoga vina od sorata Dobričić, Crljenak (roditelji) i Plavac mali (njihov potomak), Ivana Valić i Martina Bek pripremaju priču o Barolu i Nebbiolu, Ivo Kozarčanin prezentirat će neka iznenađenja Bregovitog sjeverozapada Hrvatske, Mario Tomeković i Tihomir Purišić debatirat će pod naslovom Vinska postmoderna o biodinamičkim vinima, a Jelena Šimić-Valentić izabrala je kao temu Burgundiju…

Bakho dijeteŽIVOT BOGA VINA – U svijetu je mnogo skupljača raznih predmeta, od umjetnina do kojekakvih figurica. Vinoljupci, u skladu sa svojim opredjeljenjem prema plemenitoj kapljici, skloni su svom bogu Bakhu. Kod jednog kolekcionara naišao sam na vrlo mnogo figurica Bakha, i to ne u jednome, vječnome izdanju, kako očekujemo od božanstva, nego u više različitih životnih faza, od prpošnog dečkića koji tek zapravo ulazi u svijet vina, pa do vremešnog drinkera na kojemu je vino i te kako ostavilo traga. Može li se po ovim slikama zaključiti kako Bakho, čije ime nas prati odvajkada, na svijet dolazi povremeno, proživi neki svoj vijek poput čovjeka (valjda zato što i cuga k’o čovjek, a ne kao Bog!) i onda ugasne pa palicu preuzima novak?Bakho zreli i stari

Pitanje za mojega kolegu Iweka, koji u javnosti nastupa kao – Bakhov sin. Da nije možda on, zapravo, u ovome trenutku – incognito naš hrvatski Baccus?

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMAĐARSKE PALME i KAKTUSI! – Vinogradarsko mjesto Villany jeste na krajnjem jugu Mađarske, ali ipak je – na sjeveru. Barem u odnosu na nas i na blizinu Jadrana. Ipak, klima je tamo takva da se i tamo naiđe na mediteranski štih. Rastu palme, a kad već prirodno nema kaktusa, vlasnica vinogradarsko-vinarskog posjeda Vylyan Monika Debreczeny našla je načina da i to riješi – prikladnom uporabom rabljenih barriquea. Bogme, barrique bačvice su multifunkcionalne…

Izložbe

KAMO GOD SE OKRENEŠ – SVIJET u ČAŠI! – Kamo god da se čovjek okrene – svijet u čaši! I – svijet sa čašom!

OLYMPUS DIGITAL CAMERALijepo je kolega novinar Vitomir Andrić rekao kao uvod na nedavnom otvorenju izložbe zagrebačkog maestra fotografije Julija Frangena održane pod naslovom Pogled kroz čašu u café-wine baru Sherry’s u metropoli:

Svakodnevno se družimo s njima, gotovo da ih ni ne primjećujemo, postale su nam uobičajeni inventar. Pa ipak, čaše su puno više od običnog uporabnog predmeta. Sofisticiran je to ljudski izum koji čovjeka prati u mnogim važnim trenucima u životu, svečanim i veselim, ali i tužnim… O tome zorno svjedoče majstorske fotografije Julija Frangena, odmah vas pozivajući da otvorite butelju… Nenadmašni majstor objektiva Frangen znalački je zabilježio sve trenutke u životu jedne čaše… Oživio je tajnu onoga što doživljavamo u trenutku najintimnije kontemplacije, kad smo posve sami, samo mi i – čaša!…

OLYMPUS DIGITAL CAMERATa večer uz čašu na slici i čašu u ruci u dupke ispunjenome Sherry’su protekla je, dakako, vedro, pojedinci su bili sami sa samom čašom taman toliko koliko je to trebalo – pružajući je praznu sommelierima Boži i drugima da je napune… Vrhunske čaše austrijskog majstora-staklara Riedela zaiskrile su pjenušcima Anita Kos iz Zeline, Petrač (od graševine i iz berbe 2002!) sa zagorskih bregov (ponad Krapinskih Toplica) i s pjenušcima Bisol, jedne od najboljih (obiteljskih!) kuća mjehurića u predjelu Valdobiaddenea, inače carstva planetarno popularnog prosecca…

Autor Julio Frangen na fotkama je s Anitom Kos i s pjenušcem Anita ispred dviju svojih, kako je rekao, najdražih fotografija na izložbi, te na pozornici s Vitom Andrićem i s Marijom Vukelić (sjedi u prvome planu, desno na slici), članicom udruge WoW (Žene u vinu) i suorganizatoricom izložbe.OLYMPUS DIGITAL CAMERA 

ČAŠA KAO MOST – U interesu, naravno, Hrvatske sjeli su za isti stol! Vjeko i, gle, Tomislav. Most nije bio most nego je most bila – čaša!

MacchiavelliUMIJEĆE VLADANJA – Da li odahnuti, ili… Najavljena nam je (strukovna) Vlada! Glavni cirkus – ili tek njegov prvi čin? – gotov je. Godinama hodočastim u Toscanu na pretpremiere (Anteprime) tamošnjih vina iz berbi kojima po pravilnicima pojedinih pokrajinskih udruga (Konzorcija za vino) dolazi vrijeme za izlazak iz podruma na tržište. Glavni tekući protagonist u Toscani je, uz maslinovo ulje, vino Chianti Classico, zaštita geografskog porijekla kojega je začeta davno, Macchiavelli Il Principenegdje u vrijeme kad je u glavnome toskanskome gradu Firenci odnosno gradskoj okolici živio i djelovao glasoviti Nicolò Macchiavelli.

Pa je Macchiavelli kao svjetski znana povijesna ličnost u ovo naše moderno vrijeme završio i na razglednicama što ih izdao i pustio u promet Konzorcij za vino Chianti Classico.

A ja sam za boravka u Toscani i čitajući vrlo zanimljivu knjigu Il Principe majstora politike po