SUHI u CASI – 08.2023.

________08.2023.__________

STILL young to rock’n’roll…not to old to  bye bye  FLY…

Imanje SECA kod Jelse na Hvaru: jedno od puno mjesta u nas na kojemu je na jednoj točki moguće pružiti uspješnu višestruku promidžbu lokalnih posebnosti bitnih u turističkom smislu. Ovdje su u glavnoj ulozi upravo bili krasan ambijent uz more, hvarsko maslinovo ulje, zalogaji pripravljeni od lokalno uzgojenih namirnica, otočko začinsko bilje te hvarsko vino

_________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Uzbudljivi jug, Trebinje: ŽILAVKA u PRVOM PLANU ⦁ Grabovica Buško jezero: OSMA FIŠIJADA ⦁ Aktivni otok Hvar: PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION – PLAVAC MALI 2013 RISERVA VINARIJE SVIRČE  / Gdinj-Jelsa: IDILA u SPOJU MASLINOVOG ULJA, HRANE, ZAČINA i VINA ⦁ Uz  početak berbe 2023: SVIJET VINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Na mladima svijet ostaje: KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA ⦁ Sajmovi: 61. AGRA, uz NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU ⦁ Ocjenjivanje rakije, likera i gina: CROSPIRIT 2023 ⦁ Gostovanja: VERONSKI CESARI s AMARONEOM  u ZAGREBAČKOM VRUTKU ⦁

IN MEMORIAM: BOBO ČIMBUR BALTAZAR

­ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ rue de la soif

Uzbudljivi jug

ŽILAVKA u PRVOM PLANU!

Bogme, uzbudljivo na jugu ali s gornje strane plavog Jadrana: nakon prvog Festivala trnjka posvećenog kultivaru Trnjak ili Trnak koji, nakon što se kroz dugi niz godina potvrdjivao kao ljubavnik-serviser sorti Blatina a koji sada, napokon, počinje blistati zvjezdanim sjajem i kao rasni Bakhov crnjak, iz Humca kod Ljubuškoga spuštamo se prema Trebinju: tamo je 17. kolovoza bio sedmi vinski salon posvećen bjondini Žilavki! Revija žilavke odvijala se spomenutog datuma uvečer u Vinskoj galeriji, vrlo lijepom ambijentu u sklopu velikog i vrlo važnog vinskog i ugostiteljskog objekta Podrumi Vukoje 1982, u vlasništvu Radovana Vukoja,  jednog od najboljih i najznačajnijih proizvođača vina ne samo u Bosni i Hercegovini nego na znatno širem prostoru, u cijelom ovom bazenu jugoistočne Europe. Što vezano uz žilavku kaže istaknuti književnik Ivo Andrić može se pročitati s plakata kojime je manifestacija najavljena, a evo što u manfestaciji kaže domaćin Radovan Vukoje, znan i visoko cijenjen po vinima domaćih sorata i glavnih aduta onoga podneblja – Žilavke, Blatine, a i Vranca,  ali i po vinima od internacionalnih kultivara:

Radovan Vukoje, jedan od vodećih proizvođača vina u Bosni i Hercegovini, vodi brigu o Salonu Žilavke, koji se ove godine u Trebinju održao po sedmi put. Vukoje, koji je enološko obrazovanje stjecao i usavršavao u Italiji, proizvođač je ne samo odlične žilavke nego i sjajnih crnih vina od domaćih i internacionalnih kultivara

– Priču bih s razlogom počeo s prisjećanjem i na prošlogodišnnji Salonu, koji je posjetilo više od 850 posjetilaca, oni su imali su priliku, obilazeći izlagače, degustirati žilavke od Hercegovina produkta, Hepoka, Vina Milas, Podruma Ostojić, Podruma Vilinka, Carskih vina, Podruma Begić, Podruma manastira Tvrdoš, Vinarije Marijanović, Podruma Andrija, Podruma Aćimović, Rubise, Vinograda Nuić, Vinarije Anđušić, Vinarije Brkić, Vina Majić, Podruma Delić, Vinarije Sekulović, Vinarije Domano, Vinarije Dabić, Vinarije Škegro, Vinarije Čitluk, Vinarije Anđelić i dakako Podruma Vukoje 1982. Mi proizvođači predstavili smo se sa oko 70 različitih etiketa žilavke. Ovu vinsku smotru pratilo je više od 60 akreditiranih novinara iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije i Velike Britanije. Uz vina, na Salonu su bili ponuđeni i tipični i tradicijski prehrambeni proizvodi-delikatese, pa je Salon, istaknuli su to i novinari u svojim izvješćima, bio pravi eno-gastronomski raj aroma i okusa. Na ovom, sedmom Salonu Žilavke proizvoiđači su prezentirali svoje nove etikete i nove berbe, kapljicu od čiste žilavke ili kupaže u kojoj se nalazi minimalno 50 posto žilavke. Vinare su pratili i proizvođači sira, pršuta i drugih tipičnih i tradicionalnih proizvoda iz Hercegovine. Na ovogodišnjem Salonu po prvi put je nastupilo i maslinarstvo Hercegovine, najavljeni su svi veći proizvođači maslinovog ulja iz ovog dijela Bosne i Hercegovine – kazao je Radovan Vukoje, na slici u svom velebnom podrumu.

Vukoje se pobrinuo za to da se o žilavki i o salonu zna više i u drugim državama, pa je na manifestaciju pozvao i, dapače, zamolio baš njega da i službeno otvori priredbu, Amerikanca Darrela Josepha, američkog vinskog novinara i degustatora sa stalnom adresom u Beču a s porijeklom koje se dotiče našeg Žumberka gdje i danas ima rodbinu… Ne da Darrel, koji češće dolazi u ove naše krajeve i potom objavljuje priloge o kapljici balkanskog bazena, nije uz finu papicu popraćenu dakako baš žilavkom, imao srca odbiti poziv nego je, naravno, vrlo radosno prihvatio Radovanov prijedlog…

Radovan Vukoje u svom prostranom lijepom vinskom podrumu

PREDLOŽIO bih ovom prigodom organizatorima Salona Žilavke iz Trebinja,, organizatorima vinske smotre Blaž (blatina i žilavka) iz Međugorja, te organizatorima Trnjak festa iz Ljubuškoga, ali i organizatorima manifestacija u Podgorici i u Skopju i drugim makedonskim mjestima posvećenih sorti Vranac i vinu vranac da se dogovore za reprezentativan ZAJEDNIČKI nastup u sklopu upravo najavljenog 16. međunarodnog festivala ZAGREB VINO.COM 2023, s obzirom na to da iz Hrvatske u isto južno geografsko područje spadaju i naši aduti Plavac mali i Crljenak/Tribidrag/Kratošija kojih u uzgoju ima i u Crnoj Gori i u Makedoniji, sjajna dopuna ovog novog vinskog carstva bilo bi i sudjelovanje istaknutijih proizvođača spomenutih vina i iz Lijepe naše… Budući da je Zagreb središte medija javnog informiranja ali i središte trgovačkih (i vinskih) kuća, s obzirom na zemljopisni smještaj Metropole i relativnu blizinu velikih i važnih u medijskom smislu bogatih i jakih europskih gradova u zemljama potencijalno odličnim tržištima i za vino i za turizam, ali i s obzirom na prometnu povezanost Zagreba sa svijetom, glavni grad Hrvatske naprosto bi MORAO barem jednom godišnje biti domaćin ovakvom upravo opisanome nastupu, svakako dobro posjećenome i od strane inozemnih vinskih i turističkih novinara te od prestavnika značajnijih inozemnh uvoznika i distributera Bakhova nektara! ♣

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

_____________________________________________

OSMI PUT – GRABOVICA 2023

 

Voditelj kroz program Fišijade Mirko Fodor proglašava osvajače prvih triju nagrada (Marko Čolić)

Kuhanje je, ispred organzatora Fišijade, brižno pratio Antun Tuna Krešić, majstor iz domene kulinarike, po profesiji inače likovni umjetnik i fotograf s ateljeom u Zagrebu. Na slici je u društvu s glavnim kuharom hotela u eko-selu Grabovica Zdravkom Blaževićem i s, kasnije će se ispostaviti, trećeplasiranime na natjecanju Slavkom Smoljancem (Marko Colic)

Hercegovačko ljeto – puno atraktivnih dogadjanja posebice primamljivih za ljubitelje fine papice i kapljice. Nekad znano kao Buško blato, u novije vrijeme to je Buško jezero, i postalo je svojevrsnom Mekom za turiste željne događanja prvenstveno na vodi i uz vodu, a, pri tome, svakako i uz tanjur i čašu. Eko-selo Grabovica, uz jezero, uređenošću objekata za prihvat i za razonodu gostiju te s raznolikom ponudom dobilo je s godinama status ekskluzivnog lokaliteta. Jedno od težišta u ukupnoj ponudi svakako je ljetna Fišijada u drugoj polovici srpnja, ove godine ovo natjecanje – ne toliko u ulovu koliko u prigotavljanju ribe – održano je kao osmo po redu, dakle još malo i Fišijada u Grabovici slavit će značajan jubilej od punog desetljeća. Unatrag više godina prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI iz Zagreba redovito je dolje nazočna, kao i HRT – Hrvatski Radio, posebice preko Mirka Fodora koji se nametnuo kao stalni voditelj kroz program. Za glazbu su bili zaduženi  tamburaši ŠTIM, po najnovije – moderno i, dakako, finije, po stranjski napisano – The SHTYM.

Ritam su programu davali su članovi sastava Štim

Vlasnik sela Grabovice i manifestacija u njenu okviru je hercegovački poduzetnik Tomislav Ćurković. Uz pomoć kvalificiranih suradnika osmislio je i realizirao Fišijadu koja redovito, u lijepome ambijentu, nudi sadržajno druženje vezano uz plemenitu ribu, rafinirnao jelo i fina vina, živu glazbu.

Da podsjetim podrobnijim informacijama: Fišijada je natjecanje u tradicionalnom pripremanju i kuhanju ribljeg ili fiš-paprikaša. Natjecanje se održava jedan dan i ne plaća se kotizacija. Fišijada na Buškom jezeru pozivnog je karaktera, a kao sudionike-protagoniste nastoji okupiti značajnije restorane i OPG-ove prvenstveno  iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, dakako bitno je da svaka natjecateljska ekipa sa sobom dovede svog ponajbljeg  kuhara, odnosno kuhara restorana s kojim najbolje suradjuje. Natjecateljskim ekipama je dozvoljeno donijeti gotove ili polugotove pripravke za fiš-paprikaš (očišćenu, odležanu i začinjenu ribu, mješavine začina, pripremljene umake, nasjeckani luk…). Svi restorani mogu se neograničeno reklamirati (prospekti, suveniri, materijali Turističkih zajednica iz kojih dolaze) i prodavati svoje proizode na natjecateljskom štandu (pršut, sir, vino, med, riblje prerađevine, suveniri…). Organizator osigurava prikladne uvjete za prigotavljanje fiša, nagrade, diplome o sudjelovanju i poklon-suvenire sudioicima. Organizator osigurava i stručani žiri za ocjenjivanje fiša, uzorci se žiriju prezentiraju anonimno, samo označeni brojem.

U posebno dobrom raspoloženju: članovi gastro-udruge Stara Drava iz Donjeg Miholjca, te dolje, jedan od Kupusara također iz Donjeg Mihoiljca, dolje desno, zreli članovi Vin-kluba iz Zagreba (Marko Čolić)

Evo nešto i o nagradama: za osvojeno prvo mjesto mjesto dobiva se nagrada od  500 KM i vikend-boravak (noćenje s doručkom) za dvije osobe u eko-selu Grabovica.

Osvajač drugog mjesta dobiva  večeru za četiri osobe s pićem u restoranu Grabovica. Trećeplasirani i dalje do šesto-plaairanoga primaju poklon paket začina  tvrtke Šafram.

Od potkove do fiša

Na osmoj Fišijadi u Grabovici ove je godine sudačka ekipa radila u sastavu: Ivo Kozarčanin, znani pisac o eno-gastronomiji, kao predsjednik, te Zoran Filipović,  i  Siniša Medenica.

Fiševi podastrti za ocjenjivanje, te ocjenjivački listić

Žiri u radu

I napokon, pobjednici:

PRVO  mjesto osvojila je udruga voćara i vinogradara Oriovac iz Oriovca, s  kuharom Marijanom Roginićem. DRUGO  mjesto pripalo je turističkom gospodarstvu Kereković  iz  Živika u općini Oriovac , kuhar je  bio osobno Ivan Kereković. A TREĆE  mjesto osvojilo je OPG Smoljanac, na čelu s kuharom Slavkom Smoljanacem iz Vrbja. ♣

Aktivni otok Hvar

PETO LJETNO JELŠANSKO OCJENJIVANJE VINA: ŠAMPION –  PLAVAC 2013 Riserva  VINARIJE SVIRČE  (97,14!!)

Jelsa na Hvaru u turističkoj sezoni uspješno nastavlja sa svojim ljetnim ocjenjianjima vina nazvanima  Jelsa Summer Wine Tasting. Potkraj kolovoza, u prostoru kušaonice vina Vinogradarske zbirke Pitve u Muzeju općine Jelsa u Pitvama odvijalo se peto po redu ljetno jelšansko ocjenjivanje Bakhova nektara s otoka Hvara. Vina su vrednovana u pet kategorija, a to su, konkretno, 1. Bogdanuša, 2. Ostala bijela vina otoka, 3. Ružičasta vina, 4 Crna vina općenito, 5. Vina samo od sorte Plavac mali.

Muzej  općine Jelsa: u ovoj zgradi, u kušaonici  Vinogradarske zbirka Pitve,  održano je ocjenjivanje. U žiriju su bili Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec. Na slici s njima je i Marija Vukelić, voditeljica ocjenjivanja Vinske zvijezde

U komisiji su bili renomirani vinski stručnjaci Nikola Colnago, Davor Šestanović, Vedran Plichta, Ivan Prša, Leo Gracin, Ivana Nemet te Nikša Ćurin, Nina Levičnik i Janica Tomić (DipWset). Predsjednik komisije bio je enolog, Saša Zec, dipl. ing. agr.

– Ovo se ocjenjivanje održava u suradnji s udrugom Hvarski vinari  i pod pokroviteljstvom TZ općine Jelsa  u sklopu tradicionalne jelšanske Fešte vina.  Ocjenjivanje je pokrenuto prije svega da se vinare jače potakne na očuvanje i sadnju domaćih, lokalnih sorata. Htjeli smo posebno  naglasiti  važnost izvornih sorti u smislu nasljeđa i tradicije otoka Hvara.  Veseli nas jer lijepo je već vidljivo kako se naša nakana i ostvaruje, uspjeh se pokazuje npr.  s  Bogdanuom,  eto ove godine broj prijavljenih bogdanuša povećan je na 10 uzoraka – naglasila je voditeljica projekta Vinske zvijezde, prof. Marija Vukelić.

Pri ocjenjivanju koristi se metoda od 100 bodova, a za Zlatnu medalju nužno je osvojiti  najmanje  90 bodova, Veliko zlato pokriva raspon od od 95-98,9  bodova, a  Velika zvijezda  dodjeljuje se  vinu  s 99 i 100 bodova.

– U 2023. za vrednovanje je bilo prijavljeno 10 bogdanuša, 11 ostalih bijelih vina otoka, šest ružičastih vina, pet  općenito crnih vina otoka te  13 u kategoriji plavac mali. Ukupno 16 vina ocijenjeno je s 90 i više bodova!

Rezultati po kategorijama:

Plavac mali:  1. Plavac Reserva 2013 – Vinarija Svirče  (97,14 – ŠAMPION!); 2.  Plavac mali Grand Select 2018 –  Zlatan Otok  (95,14); 3. Pharos maximus 2016 – Hvar Hills Winery  (95,00)

Pobjednička vina

Ostala crna vina otoka: 1. Caplar Tomić 2018 – Vina Tomić (94,42); 2. Boanerges 2021 – Vina Bell’Iakov (90,43); 3. Dobričić  2021 – Vina Bell’Iakov (90,43)

Ružičasta vina: 1. Rosé Marino 2022, Vina Carić (86,97); 2. Rosetta Luviji 2022 – Luviji Hvar (84,71); 3.  Rosé Pavičić 2022 – Vina Pavičić (84,29)

Bogdanuše:  1. Bogdanuša Tomić 2022, Tomić vina (90,29)¸2. Bogdanjuša Carić 2022 –  Carić vina   (89,29); 3.  Bogdanuša Zlatan Otok  2022 – Zlatan Otok  (88,43)

Ostala bijela vina otoka:  1. Pošip Selekcija 2022 Pavičić vina  (93,29); 2. Pošip Luviji 2022 – Luviji Hvar (92,29); 3.  Longo cuvée bijeli 2022 – Luviji Hvar  (89,33)  ♣

Gdinj-Jelsa

IDILA u SPOJU MASLINOVOGA ULJA, HRANE i VINA!

 U kušaonici maslinovih ulja u samome masliniku SECA Eva Marija u Gdinju u općini Jelsa na otoku Hvaru održana je, pod nazivom SECA OLIVE OIL & WINE TASTING  ADVENTURE –  neobična pustolovina sljubljivanja SECA maslinovih ulja i hvarskih vina, večer kušanja naslijepo maslinovih ulja SECA i hvarskih vina, za tu prigodu ponuđeni su i posebno osmišljeni zalogaji.

Imanje SECA. Tu je upravo održano zanimlivo kušanje sa sljubljivanjem maslinovog ulja, hrane začinjene lokalnim aomatičnim biljem, i vina. Stručna voditeljica bila je vlasnica posjeda Eva Marija Čurin a moderatorica prof. Marija Vukelić

Uz pomno odabranih pet sljedova, organizatori su najprije poslužili po dva različita maslinova ulja, a gosti su zamoljeni da odaberu bolju kombinaciju. Zamišljeno je bilo i to da se poslije uz bolju kombinaciju ulje-slijedovi doda, također za kušanje naslijepo, po jedno hvarsko vino. A na najbolju kombinaciju hrane, ulja i vina bilo je predviđeno dodati mediteranske začine hvarskoga vrta mediteranskog bilja  Fjori Fôra.

Domaćica uključena u tu pustolovinu zagrljaja maslinovog ulja, hrane, začina i vina bila je simpatična Eva Marija Čurin, hvarska Slovenka, inače rođena u Ljubljani kao plod braka tate Hvaranina koji je svojedobno određeno vrijeme živio u Deželi, i mame Slovenke. Eva Marija Čurin studirala je hortikulturu u Zagrebu, i nakon što je diplomirala odlučila je život nastaviti na Hvaru. Zemlja gdje sad živi obiteljsko je nasljeđe, koje je u devedesetim godinama  gadno nastradalo u velikom požaru, neko vrijeme zemljište je bilo posve zapušteno a onda su Evini roditelji odlučili obnoviti životni prostor, 1997. počeli su saditi masline. Kao poklon za povratak  Eva je dobila 500 stabala maslina.

Ulja ponuđena na kušanje

– Sad imamo okupno oko 1000 stabala, sve je pod eko-uzgojem, od maslina s njih proizvodimo, također u eko-režimu, sedam različitih ulja. Još imamo  limune, smokvu, lavandu, smilje, sezonsko povrće. Staru poljsku kuću obnovili smo i pretvorili u kušaonicu, te njena vrata otvorili za javnost prošle godine. Organiziramo različita prigodna događanja, radionice vezane uz kušanje maslnovog ulja, kao i radionice vezane uz korištenje maslinovog ulja i u gastronomiji i u kozmetici – rekla je gdja Eva Marija.

Dio ponuđene hrane. Dolje: na degustaciji je bio i famozni Dubokovićev crnjak Medvid!

Tomićeva bogdanuša, i prošek Luviji

Iako općenito dalmatinska ulja nisu (zasad) još toliko razvikana kao istarska, ova hvarska maslinova ulja uljare Seca Eva Marija na najbljem su putu da se to promijeni, to pokazuju svojim nagradama na međunarodnoim ocjenjivanjima tog zelenog zlata – najznačajnije nagrade su stigle ove godine iz New Yorka i Japana a i Dubaija! Zlato je dobilo ulje 2022. Eva Marija nazvano po vlasnici OPG-a, blistavu nagradu je u Dubaiju dobila Selekcija, a u Tokiju je zasjala Levantinka. Godine 2019. ulja Seca uvrštena su u najpoznatiji svjetski vodič maslinovih ulja Flos Olei.

Gosti na kušanju:po izrazima lica očito su vrlo vrlo zadovoljni!

Ovu radionicu spajanja masliovog ulja s hranom, začinima i vinom moderirala je organizatorica prof. Marija Vukelić. Na početku događanja o (hvarskim) maslinovim uljima govorila je vlasnica kušaonice Eva Marija Čurin. Gostima je pokazala kako se ulja pravilno kušaju, opisala je pojedine sorte masline od kojih se proizvode ulja Seca, poslije su naravno ulja ponuđena na degustaciju, da ih gosti  pokušaju zapamtiti i da ih onda nakon kušanih kombinacija s jelom i vinima pokušaju i prepoznati. O vinima su govorili vinari nakon što se, poslije kompletnog sljubljivanja naslijepo, otkrila sorta.  ♣

___________________________

______________________________

Uz pripreme za berbu

SVIJET VINA – 2022/2023 – WORLD of WINE

HRVATSKA na DLANU – CROATIA at a GLANCE

Uvod / Introduction

Zemljopisni položaj: južni dio Srednje Europe, uz Jadransko more. Oblikom: poput pereca/kifle/kroasana. Okružena Slovenijom (zapad), Mađarskom (sjever), Srbijom (istok), Bosnom i Hercegovinom (između svojega sjevernog i južnog kraka), s Crnom Gorom (jugoistok), i Italijom (jug, jugozapad; granica morem)

Geographical location: southern part of the Mittel-Europa, at the Adriatic sea. With a shape similar to a croissant. Surrounded by Slovenia (west), Hungary (nord), Serbia (east), Bosnia & Herzegovina (between it’s northern and the southern wing), Montenegro (south-east), and Italy (south, and south-west; the sea border)

Glavni grad Hrvatske Zagreb: centar, Trg bana Jelačića. U pozadini se vide dva tornja katedrale / Zagreb, the capital of Croatia: center, main square Trg bana Jelačića. Behind, the two towers of the Cathedral. (Photo: Tomislav Šklopan, Hrvatska turistička zajednica, the Croatian Board of Tourism) Desno/Right: Biser hrvatskoga juga / Pearl of the southern Croatia:  Dubrovnik

Klima: tipična kontinentalna u unutrašnjosti i tipična mediteranska u primorskome dijelu, s time da u Istri te Kvarneru – Hrvatskom primorju dolazi i do miješanja elemenata kontinentalne i sredozemne.

Climate: typical continental in the northern part, and typical mediterranean in the southern littoral part of the country; in Istria and the Quarnaro area the elements of the continental one is mixed with the elements of  the mediterranean one.

Planet Zemlja /Earth: prostor Europske Unije označen svijetko-zelenom bojom, a Hrvatska tamno-zelenom bojom. /EU in the bright green colour, and Croatia in the dark green clour. Dolje/Down:  Europska Unija  i Hrvatska u EU = crveno / European union and  Croatia in the frame of the EU – red colour,

Površina/Surface: 56.594 km2 • Broj stanovnika/Inhabitants: cca 3.871.833 • Prosječna starost stanovništva/Average inhabitants’age: cca 50 godina/years • Nacionalnost (etničke gupe)/ : Hrvati/ Nationality (etnic groups): Hrvati / Croates = 91,6 %; Srbi = 3,2 %;  ž/Bosniacs = 0,6 %; Druge manjine: Slovenci, Mađari, Talijani, Česi, Romi, Nijemci/Other national minorities: Slovenes, Hungarians, Italians, Czechs, Roms, Germans

Vremenska zona/Time zone: UTC +1 (CET); ljeto/summer: UTC +2 (CEST) • Vožnja cestom/Driving side: desno/right

Državno uređenje/Government system: višestranačka parlamentarna demokracija/ multy-parties parliamentary republic  

Vjera: rimo-katolička/Religion: kršćanstvo/Christianity = 87,4 %; rimo-katolici/ roman-catholic = 83,2 %  

Jezik & pismo/Language & writing: hrvatski & latinično/croate & latinic • Valuta/Currency: euro (€)

Glavni grad/Capital: Zagreb = oko/close to 800.000 stanovnika/inhabitants • sa širim područjem / large area =  oko/cca 1.200.000 • Značajniji i veći ostali gradovi/Other significant big towns: Split, Rijeka, Dubrovnik, Osijek, Zadar, Pula, Slavonski Brod, Karlovac, Vraždin, Šibenik…

Najviši planinski vrh/The highest mountain peak: Dinara, 1831 m; Biokovo: 1762 m •  Najduža rijeka/The longest river: Sava; ukupna dužina/ total lenghth: 992 km, od toga kroz Hrvatsku teče u dužini od/out of that running throughout Croatia: 505 km • Ostale važne rijeke/ Other important rivers: Drava, Dunav, Kupa, Zrmanja, Neretva, Cetina, Mirna… •  Broj otoka/Islands: 1185, od kojih naseljenih/inhabitated: 66 •  Veći otoci/bigger islands: Krk, Cres, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Lošinj.

Nacionalni parkovi, ukupno/National parks, total: 8 • od toga u planinskom području / in the mountain area: 4 – Risnjak, Sjeverni (northern) Velebit, Paklenica, Plitvička jezera (Plitvice lakes) • na moru/on the sea side: Brijuni, Krka, Mljet… • Parkovi prirode / Nature – wildlife parks: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Telašćica, Učka, Velebit, Vransko jezero, Žumberak • Površine zaštićene kao prirodna dobra, nacionalni parkovi, rezervati, spomenici i parkovi prirode, ukupno/Surfaces under protection as natural parks, monuments, in total: 450.000 ha • Zaštićene vrste/Protected species: bilje/flora = 44 • životinje/animals = 381 • Spomenici pod zaštitom UNESCO-a/Monuments under the UNESCO‘s protection: Dubrovnik: stari grad/old town; Plitvička jezera/Plitvice lakes; Poreč: Eufrazijeva bazilika/Euphrasius’ basilica in Poreč; Split: palača cara Dioklecijana/Split: emperor Diocletianus’ palace; Šibenik: katedrala/cathedral.

Vinograd & vino/Vineyard & wine

Vinogradarska područja Hrvatske/Vine-growing territories in Croatia

 

Vinogradarski dijelovi/Vinegrowing parts: Kontinentalna (unutrašnjost, sjeverni dio)/Continental (internal, northern part of the country) & Primorska/littoral, coastal part, at the sea side

Četiri regije/Four regions: 1. Bregoviti Hrvatski sjeverozapad/Croatian North-western Uplands; (tamno zeleno/dark green) 2. Slavonija i Hrvatsko podunavlje/Slavonia & Croatian Danube area (žuto/yellow); 3. Istra i Kvarner (Hrvatsko primorje)/Istria & Quarnaro (svijetlo- zeleno/light green); 4. Dalmacija/Dalmatia  (plavo/blue)

Vinorodnih oblasti/Vinegrowing territories: 12 • Kontinentalni tj. unutrašnji dio, od zapada prema istoku/Internal continental part, from the west to the east = Zagorje-Međimurje, Plešivica, Pokupje, Prigorje-Bilogora, Moslavina, Slavonija, Hrvatsko podunavlje (Danube area) • Primorski dio, od sjevero-zapada prema jugo-istoku/Littoral part, from the north-west to the south-east = Hrvatska Istra i Kvarner/Croatian Istria & Quarnaro, Sjeverna (northern) Dalmacija, Dalmacija unutrašnjost (Dalmatia Hinterland), Srednja (central) i Južna (southern) Dalmacija, Dingač.

Sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska/Northern, interior part: cca 52,7 % • Primorski dio/Littoral part: 47,3 %

Površina/Surface

Vinogradarske površine 2023, broj parcela i broj PG-a /Vineyard surfaces

Vinogradi, ukupna površina/Vineyards, in total, APPR (15.05.2023): 17.317,31 ha  •  Broj registriranih parcela vinograda/Number of the registered vineyard parcels, total: 62.849Najveće površine vinograda po županijama/The largest vineyard surfaces by counties: Hrvatska Istra ukupno/Croatian Istria total = cca 2786,92 ha (prije koju godinu bilo je/some years ago there were 3084 ha); 2. Osijek-Baranja = 2065,42 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 1910,65 ha (koju godinu dana prije ih je bilo/some years ago  year  there were 2214 ha); 4. Vukovar-Srijem = 1572,08 ha; 5. Požega-Slavonija = 1489,17 ha • Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj/Wine producers in total in Croatia: cca 32.136

U Istri i na Plešivici kod Zagreba za proizvodnju vina koriste se i amfore. Prvi s vinom iz amfore u Hrvatskoj je na tržište izašao Marino Markežić Kabola iz Istre (na slici s talijanskim enologom Nataleom Favrettom, inače eno-savjetnikom Joška Gravnera), odmah nakon njega to je učinila i obitelj Tomac iz Jastrebarskoga. Tomci – moguće kao prvi u svijetu – proizvode klasičnom metodom i orange-pjenušac! Amfora se inače lijepo rabi i za ukras dvorišta / In Istria and in the Plešivica area near Zagreb in the wine production also amphora is used. First with the amphora wine on the croatian market appeared Marino Markežić Kabola from Istria (in the photo with the italian oenologiast Natale Favretto, Josko Gravner’s oeno-consultant), followed soon by Plešivica Tomac family. Tomac family is producing – maybe as the first in the world – also the orange sparkling (classical method). Amphora is serving as a garden decoration, too (suhiucasi)

__________________________

Povijest

Vinovu lozu donijeli su na prostor današnje Hrvatske Feničani i stari Grci obalom negdje šest stoljeća prije Krista, o čemu svjedoče nalazi na srednje-dalmatinskim i južno-dalmatinskim otocima, te, kopnom, Tračani i stari Rimljani. Prvi vinogradi u Hrvatskoj, iz VI stoljeća prije Krista, sađeni su na Hvaru, Korčuli, Visu, a vinograde u kontinentalnome dijelu, Srijemu, na Fruškoj gori, dao je saditi još 232. godine rimski car Prob. Posljednjih godina hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo učinilo je velike pomake prema naprijed u kvaliteti Bakhova nektara. U mnoge posjede dosta je investirano, puno ulaganja došlo je i iz krugova poslovnih ljudi što prije profesionalno nisu bili vezani uz vino kao primarni posao (proizvodnja i prodaja), sagrađeni su novi pogoni, a postojeći su znatno modernizirani. Radi podizanja kakvoće vina ali i radi poboljšanja marketinga angažiraju se i ugledni enolozi vinski konzultanti te marketinški stručnjaci iz inozemstva, među njima i globalna zvijezda vinske scene Michel Rolland.

History

The vine was brought here by Phoenicians and ancient Greeks sea way, and, inland, by Trachians and ancient Romans. First vineyards, from the 6th century before Chryst, had been planted on the islands of Hvar, Korčula, Vis. Inland vineyards were planted in the Srijem area close to the river Danube by the emperor Probus in the year 232 after Chryst. In the last years the croatian wine has made a big progress in quality. There have been many huge investments, also from the business-people who were not before professionaly (production and sales) involved primarily in wine, many new facilities have been built, the existing estate’s facilities have been modernized. In order to achieve higher quality and possible success on the international market, also the renowned international oenologists and marketing managers as wine and marketing consultants are hired, among them the global wine star Michel Rolland, too.

Ilok: podrum / cellar  •   Kutjevo: cistercitski podrum / cistecites’ cellar Anno Domini 1232

Slavonija: vinograd zimi /vineyard wintertime

Sorte/Varieties

 Kultivara koji se mogu naći, ukupno/Grape varieties in total: cca 250 •Navedeni kao priznati na službenoj listi/Mentioned on the official list, as approved: cca 200 • Autohtonih/Indigenous: cca 70

Glavne domaće sorte/Most important local varieties:

GRAŠEVINA (grashevina)/Welsh Riesling/Riesling italico – 4.284,63 ha, broj trsova: 20.589.192; MALVAZIJA ISTARSKA/MALVASIA ISTRIANA – 1.538 ha, broj trsova: 6.577.434; PLAVAC (plavatz) MALI – 1.291,29 ha, broj trsova: 10.589.914  (po ukupnom broju trsova/regarding the total number of vines Plavac mali bio bi na drugom mjestu na listi/would be on the second place on the list)

Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih/Of the total croatian vineyard surface they are covering about: 7114  ha.

Graševina                                              Malvazja istarska                                                                              Plavac mali

Slijede, po zastupljenosti/following are, by presence: Merlot (803,68 ha, broj trsova: 4.048.934), Cabernet sauvignon (654,50 ha; 3.142.846), Chardonnay (563,49 ha; 2.825.773), Plavina (510,37 ha; 3.075.154), Rizling rajnski (Riesling) (497,74 ha; 2.672.601), Frankovka = Franconia = Blaufränkisch = Lemberger) (428,39 ha; 1.946.651), Pošip (poship) (333,45 ha; 2.358.373), Debit (316 ha; 1.755.645),  Rukatac (rukatatz) = Maraština (marashtina) (303,43 ha; 1.908.637), Sauvignon bijeli/blanc (296,40 ha; 1.571.884), Babić (babich) (276,91 ha; 1.667.543), Traminac crveni (229,89 ha; 1.090.251), Teran (228 ha; 966.415), Syrah (217,80 ha; 1.097.198), Pinot crni/noir (181,63 ha; 976.866), Pinot sivi/gris (174 ha; 914.291), Kraljevina (170,72 ha; 1.135.941), Žlahtina (146,50 ha; 1.026.339), Vranac (142,61 ha; 843.864), Moslavac = Šipon = Furmint (116,24 ha; 666.830) potom su Kujundžuša, Ugni blanc, Ranfol, Pinot bijeli/blanc, Silvanac zeleni = Grüner Silvaner, Tribidrag = Zinfandel (71 ha; 529.395)   Škrlet (70,12 ha;  385.752); Vugava (25 ha; 175.528), Trnjak (24 ha; 184.144)…

Dio popisa sorata na teritoriju Hrvatske, iskazan po raširenosti po hektarima te po broju trsova / The main part of varieties present in Croatia, expressed by hectares and by the numbers of plants

Tablica prikazuje dio popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

Stara Krapinska velika belina, Heunisch Weiss, Gouais blanc te, desno, Tribidrag, Crljenak-Zinfandel-Primitivo

U sjevero-zapadnome dijelu Hrvatske blizu grada Krapine u većoj količini pronađena – kao stara autohtona domaća – sorta Krapinska belina velika identificirana je nedavno modernim znanstvenim metodama kao Heunisch Weiss odnosno, s francuskim sinonimom, Gouais blanc. Taj se kultivar, uz Pinot crni, vodi kao jedan od roditelja svjetski glasovitog Chardonnaya. Postoji indicija da je Krapinska belina velika u vrlo bliskim familijarnim odnosima – sve do odnosa roditelj-potomak – sa značajnim kultivarima Srednje Europe, npr. Moslavcem i Frankovkom, raširenima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji. Ako Krapinska belina velika već i nije nastala u Hrvatskoj kao potomak neke još starije sorte, s obzirom da je put vinove loze išao od Istoka prema ovamo moguće je da se kultivar – nazvan vinskim Casanovom jer roditelj je mnogim sortama – zadržavao u svom ljubavnom zanosu i duže vrijeme u ovim krajevima u Hrvatskoj i uz Hrvatsku a sve to prije svog odlaska dalje prema zapadu kontinenta gdje je postao famozan zbog roditeljstva Chardonnayu.

Found in the north-western part of Croatia close to the town of Krapina, variety Krapinska belina velika has been short time ago with the modern scientific methods identified as Heunisch Weiss or Gouais blanc, which is, with the Pinot noir, the parent of the world famous Chardonnay. There is an indication of very tight parental relationship – even to the father/mother-discendent niveau – between the Krapinska belina or Heunisch Weiss or Gouais blanc with the important old middle european varieties such as Moslavac-Furmint and Blaufränkisch, spread in Croatia, Slovenia, Hungary, Austria. If the birthplace of the Heunisch Weiss was not somewhere between the just mentioned countries of the Middle Europe and since the vine started it’s world travelling from the East, it is possible that this variety, named as The Vine Don Juan because being parent of a large number of other varieties, stayed quite a long time either in Croatia or in the areas touching also Slovenia, Hungary and Austria, before leaving for the west and getting the chance to gain the glory by becoming the parent of today’s globally famous Chardonnay!

                Prvo zaštićeno i međunarodno registrirano hrvatsko vino/The first croate internationally registered wine: Dingač (13. V 1964.), Pelješac, južne – jugozapadne padine/southern – southwestern slopes – sorta/variety: Plavac mali • Zaštićeno/Protected vineyards for the Dingač wine: cca 75 ha

Pelješac, južna strana / Pelješac, southern slopes: Dingač, vinogradi i do visine od/vineyards high up to 350-400 m Dolje/down: Južna strana otoka Hvara, Ivan Dolac/ Hvar southern slopes, Ivan Dolac (suhiucasi)

                Od ukupne površine vinograda na poluotoku Pelješcu/Of the total vineyard surface on the Pelješac peninsula (near Dubrovnik) – cca 1015 ha – Plavac mali zauzima /Plavac mali is covering there: cca 960 ha.

Tržište – Market

Godišnja proizvodnja vina – 2022. –  Annual wine production: 560.789 hl, od čega bijelo cca/out of it white cca: 423.435 hl, te ružičasto i crno/rosé and red: 137.354 hl…

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj. po županijama/The largest wine production in the following counties: 1. Osijek-Baranja; 2. Istra; 3. Požega Slavonija; 4. Vukovar-Srijem;  5. Dubrovnik-Neretva

Proizvodnja, u 2022. /Production in 2022

Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj, procjena / Estimated value of the Croatian wine production in comparison with the value of the total agricultural production: cca 7,3 %

Export-Import 2019, 2020, 2021

Izvoz – 2019 – Exportation: 52.675 hl, u vrijednosti/in value € 15.949 • Izvoz – 2020 – Exportation: 34.619 hl, u vrijednosti/in value € 12.574 • Izvoz –2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Exportation: 35.369 hl, u vrijednosti/in value € 13.828 •

Uvoz – 2019 – Importation: 248.575 hl, u vrijednosti/in value € 31.919  • Uvoz – 2020 – Importation: 244.947 hl, u vrijednosti/in value € 27.376  • Uvoz – 2021 (razdoblje od siječnja do listopada/period from January till October) – Importation: 231.133 hl, u vrijednosti/in value € 29.111

Procijenjena potrošnja po stanovniku/Estimated consumption per capita: cca 27 lit

Atraktivne primoštenske čipke Babića / Attractive Primošten Babić embroidery: Primošten, Šibenik

Biševo, Vis, terasasti vinogradi/ vineyard terraces

_____________________

Najpoznatiji hrvatski proizvođači / Most renown croatian producers

Vinari godine u Hrvatskoj (službeni izbor u organizaciji specijaliziranog časopisa SVIJET u ČAŠI a na temelju glasovanja struke / enolozi, sommelieri, ugostitelji, vinski trgovci, vinski novinari, potrošači…) /Wine-producers of the year in Croatia (officially proclaimed by the specialized wine revue SVIJET u ČAŠI, on the basis of voting of the oenologists, sommeliers, restaurateurs, wine merchants, wine writers, consumers):

Vlado Krauthaker, Kutjevo (2002.); Kutjevo d.d., Kutjevo (2003.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2004.); Ivan Enjingi, Kutjevo (2005.); Zlatan Plenković, Sveta Nedjelja Hvar (2006.); Vlado Krauthaker, Kutjevo (2007.); Velimir Korak, Plešivica (2008.); Belje d.d., Kneževi vinogradi (2010)… Ostali izvrsni proizvođači/some other excellent producers: Tomac, Šember, Damir  Drago Režek, Jagunić, Željko & Karlo Kos, Bolfan Vinski vrh, Jakob, Štampar, Cmrečnjak, Clai, Coronica, Kabola, Kozlović, Matošević, Degrassi, Radovan, Franc Arman, Agrolaguna, Meneghetti, Boškinac, Bibich, Stina, Bastijana Tomić, Grabovac, Grgić, Saints Hills, Bura-Mrgudić, Kiridžija, Luka Krajančić, Bire, Cebalo, Zure…

 Vinari godine / Wine producers of the year Vlado Krauthaker, Kutjevo d.d – enolog Ivica Perak, Ivan Enjingi,  te, dolje, slijeva: Zlatan Plenković, Velimir Korak, Belje d.d. – enolog Marijan Knežević

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Najpoznatiji vinari hrvatske dijaspore/Most renown winemakers of the croatian origin in the world: Miljenko Mike Grgich – Grgich Hills Estate; Marko Zaninovich – Rutherford Ranch (SAD / USA) • Peter & Joe Babich – Babich Wines; Michael Brajkovich – Kumeu River; Frank Yukich – Montana; Nick, Steve, Mark Nobilo – House of Nobilo (Novi Zeland / New Zealand) • Matetic (Čile / Chile); Gullermo Luksic – Viña San Pedro Tarapaca, Altaïr Tabali (Čile / Chile), Finca la Celia (Argentina) • Mike Dobrovic (Južna Afrika / South Africa)

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Pripremili prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam  SVIJET u ČAŠI  Prepared by the first croatian magazine for wine, gastronomy & tourisme • Izvori/Sources: Državni zavod za statistiku/Central State Bureau for Statistics ; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju / Ministry of agriculture, fishery and the rural development, Agency for the payments in agriculture, fishery and the rural development ; Hravtski centar(Agencija) za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo/Croatian center(agency) for agriculture, food and the rural development – Institute for viticulture and wine, Hrvatska gospodarska komora / Croatian Chamber of Commerce;  OIV • Zagreb, kolovoz/August  2023

Hrvatsko zagorje – pripreme za berbu 2023 Preparations for the harvest

__________________________________

_____________________________________

Na mladima svijet ostaje…

KARLO KOS NA KORMILU MODERNOG BRODA

Prepoznajući vrijednost Bakhova nektara ne samo u eno-gastronomskom smislu nego i znatno šire i kompleksnije – u turističkom smislu, Zagrebačka županija prije već dosta godina preko svojega Odjela za poljoprivredu ozbiljno je počela forsirati dva svoja vinogradarsko-vinska kraja velikog potencijala – Plešivičku i Zelinsku oblast. Plešivički kraj ubrzo je zasjao, i nastavio sjati odličnim rezultatima na području i bijelog i crnog suhog mladog i odležanog ozbiljnog mirnog vina, na području pjenušca rađenog klasičnom šampanjskom metodom te na području maceriranog  tzv. jantarnog mirnog ali i pjenušavog vina, međutim zelinski kraj u globalu, unatoč nekim iskoracima, nije se dosad iskazao kao Plešivica. Šteta.

Hrnjanec kod Nespeša i Zeline Svetog Ivana, posjed obitelji Željka Kosa, novi vinski zaštitni znak – Pinot crni/noir (Marko Čolić)

Iako je, kako je rečeno, dosta zelinskih proizvođača nudilo vrlo korektnu kapljicu i iako je bilo proizvođača vina koji bi se načajnije iskazali  svojom kapljicom i na službenim ocjenjivanjima, premalo – tek tri vinska imena/prezimena u zelinskome okrugu – konstantno su se sve više iskazivala na putu i prema kapljici i s velikom kakvoćom/dodanom vrijednošću, dakle s proizvodima sa iskazanima kompleksnošću i ozbiljnošću proizvoda, tako da ostaju za pamćenje. To su Stjepan Jarec (naknadno + Kure, po zetu), odličan lovac te mesar-majstor za šunke i kobasice, njegova supruga Štefica sjajna u kuhinji, podjednako sa slanim jelima i s kolačima (orehnjačaaaaa!!!), zatim Stjepan Puhelek Purek, također po hobiju lovac, te meštar za čvarke, špek i kobasice, i Mirko Kos, sa suprugom, izvanrednom u kuhinji, i sin mu Željko Kos.

Vrijedna obitelj Kos, slijeva: sin Karlo, novi kapetan vinskog broda, mama Anita, tata Željko, te kćerka Helena (Marko Čolić)

Štef Jarec, zelinski kralj bijelog pinota, pa i chardonnaya, bio je ako ne prvi a onda među prvima u nas koji je (u većem opsegu) posadio sortu Manzoni i odlično je interpretirao do butelje, bolest mu je na žalost na određeni način pomrsila račune za poslovno ambiciozno dalje. Što se tiče obitelji Pureka, vina je, nakon uvođenja u proizvodni program i pjenušaca, na osjetno višu razinu dignula kćerka što je postala enologinja – Ivana Puhelek Purek. Željko Kos također je obiteljsku produkciju dignuo na još višu razinu, očito je bilo da nastoji i dalje ići prema gore, a onda je u biznis najozbiljnije uskočio njegov sin Karlo, s čijim se uključivanjem bilježi ubrzavanje daljnjeg porasta u pravcu špice. Moglo bi se reći i da je otkako je on počeo pomalo preuzimati kormilo obiteljskog biznisa najavljen svjevrsni bljesak prema daljnjoj pojačanoj afirmaciji ne samo obiteljskog imanja nego i zelinskog vinogradarstva-vinarstva u ovo sadašnje, moderno vrijeme.

Karlo i Željko Kos nedavno su u Hrnjancu, gdje žive i gdje im je odavna stari obiteljski podrum, s druge strane ceste otvorili novi moderni podrum koji im pruža bitno bolje uvjete – među ostalime npr. osjetno više mjesta – za kvalitetan rad, te koji opremom sasvim odgovara suvremenim potrebama u proizvodnji, dozrijevanju i skladištenju vina..

Vinograd u obiteljskom vlasništvu, smješten na obližnjem brdu te nešto trsja s biranih lokaliteta u zakupu, ukupno je zasad oko pet hektara vinograda, obrada je na način da vinova loza prvenstveno dade kvalitetu a ne tek, kako je uvriježeno kod mnogih, što veću količinu roda. Novi podrum koncipiran je i uređen tako da se prerada grožđa i proizvodnja i dozrijevanje vina mogu odvijati i dopunjavati doista na optimalan način.

Dio podruma s cisternama od inoksa, dio predviđen za posebne posude, u ovome slučaju od betona, te, dolje, dio prostora namijenjen drvenim bačvama koji se još treba kompletirati posudama i većeg volumena (Marko Čolić)

– Novi podrum, otvoren uz pomoć Vinske omotnice, na površini je od 500 četvornih metara, kapacitet mu je 80.000 litara vina. Zasad proizvodimo oko 50.000 litara plemenite kapljice. Posebno su prostori za prihvat i preradu grožđa, zatim za fermentaciju, te za dozrijevanje vina. Za dozrijevanje nekih vina rabimo cisterne od inoksa, za neka imamo barrique bačvice a uskoro nam stižu i velike drvene bačve, za posebne pak kreacije imamo jedno oveće betonsko jaje. Kad se vino napuni u butelje na odležavanje odlazi u stari podrum, uz obiteljsku kuću. Stari podrum u sklopu obiteljske kuće a gdje se nekad odvijao cijeli proces produkcije vina sada je namijenjen samo odležavanju vina u buteljama.

Moderna kušaonica u sklopu novog podruma, te, dolje, butelje Kosovih (Prigorje-Bilogora, Zelina): pjenušac Anita brut (klasična metoda, vrhunsko, 12,5 vol %; mpc. 15€), pa mirni kraljevina iz 2022 (suho, 11,5 vol %; mpc: 6,80€), kerner iz 2022 (polusuho, 13 vol %; mpc. 8,50€), Chardonnay 2021 (suho, 13,5 vol %; mpc: 8,50€), Pinot noir 2019 (suho, 13 vol %; mpc. 14,5€) i Rajnski rizling 2021 (suho, 13,5 vol %; 8,50€), dolje desno, Karlo Kos s mamom Anitom, autoricom posebnih namaza (od prženih koštica buče te paštete od pačje jetre), a i koautoricom i aranžerkom sjajnih domaćih suhomesnatih narezaka (Marko Čolić)

Novi objekt uz proizvodni sektor obuhvaća i manju kušaonicu vina s terasom, taj dio namijenjen je prvenstveno gostima koji dolaze kupiti butelje i koji bi prije nego što se odluče što izabrati i koliko od čega uzeti kušali neke uzorke, predviđeno je da se ozbiljnijim kupcima i poslovnim gostima uz kapljicu na kušanje ponude i naresci i razni izvrsni namazi (jedan od tih je od prženih bučinih koštica!), proizvodi kuće (suhomesnati specijaliteti su u nadležnosti muškog dijela obitelji, a za rafinirane namaze i izbor sireva, nekih od njih i prikladno začinjenih, brine ženski dio obitelji na čelu s mamom Anitom. Za prihvat većih grupa, do pedesetak osoba, otvorena je lijepa prostrana kušaonica i terasa ispred u sklopu stare obiteljske kuće nasuprot novom podrumu, tu je inače oveći vanjski prostor nalik na parkić i opremljen njihaljkama i mini-toboganom za mališane dakle ambijent je prikladan za prijem i obitelji s malom djecom.

Umjesto na klaasičnim platnenim stolnjacima, tanjur, pribor za jelo, čaše i salvete za svakog gosta na stolovima su na ovećem vrlo decentnom papirnatom podmetaču na kojem je kao podsjednik vinoljupcu za primjeren pristup tiskano 10 zapovijedi na trima jezicima – engleskom, hrvatskom i njemačkome… (Marko Čolić)

Evo nekih od tih 10 zapovijedi: Ne pij vino na prazan želudac – vino će ti uvijek više prijati uz jelo / Kod kušanja pazi da svaka vrsta vina bude na primjerenoj temperaturi / U okusu vina uživaj u malim gutljajima / Voli vino ali budi jači od njega – pij polagano i odgovorno! / Dok piješ vino, misli na to koliko se truda i rada skriva u jednoj čaši…

Jantarni rajnski rizling Cocktura, mpc. butelja 28€

Svakako je nužno napomenuti da se obitelj Željka i Karla Kosa odmaknula od nekadašnje a i u zelinskome kraju dosta raširene navade produkcije vina s manjim do i jačim ostatkom neprovrelog sladora, sad im je i rajnski rizling posve suh a na dozrijevanju ga drže najmanje godinu dana  (i pokazuje da su odmak od ostatka neprovrela šećera i odluka o nešto dužem dzrijevanju bili odlična odluka), doduše kerner je još u polusuhoj varijanti. chardonnay vrlo dobar, do sada s dozrijevanjem tek od pola godine naime nedostatak prostora nije dopuštao duže ali sad će se, kažu Kosovi, to, promijeniti (duže dozrijevanje, pogotovu na finom talogu, pružit će još bolji finalni rezultat!). U maceriranoj kategorji je vino Cocktura od Rizlinga rajnskog, sa šest mjeseci maceracije, i tome vinu više vremena u bačvi i u butelji svakako će bolje doći.  Kosovi su s jednim dijelom svoje kraljevine ušli i u malo drukčiju tehnologiju od uobičajene za cijeli njihov kraj koji se bavi tek s mladom i svježom kapljicom. Karlo i Željko Kos dio kraljevine njeguju duže vrijeme držeći je na kvascu, dakle priklanjajući se metodi sur lie, i ona se pokazuje vrlo dobrom. Možda ih to povuče još dalje, tj. zaintrigira da s tom sortom vino od koje se po ustaljenom zelinskom običaju plasira pod robnom markom niskoalkoholne svježe jednostavne Kraljevine Zelina pokušaju ostvariti i neki drukčiji ambiciozniji, ozbiljniji eno-uradak, na tragu onoga što od ste sorte uspijevaju dobiti vinogradari/vinari iz okolice slovenske Metlike na samoj državnoj granici s Hrvatskom točno ispod žumberačkog sela Vivodine… S degustacije priređene ovih dana kod Kosovih u Hrnjancu izdvojio bih ponovno posebno po ozbiljnosti svakako njihove sadašnji chardonnay i sadašnji rajnski rizling, a tu je i bijeli pjenušac Anita, za napomenuti je svakako i to da su Karlo i Željko Kos na dobrom su putu da dodatno afirmiraju i svoj podrum ali i cijeli njihov kraj, inače znan prvenstveno po bijeloj kapljici, i s crnim vinom, poglavito od sorte Pinot crni…  ♣

Sajmovi: Gornja Radgona

AGRA UZ NAJVEĆU DŽEZVU NA SVIJETU!

Završetak ljeta ’23, za nadati se, barem za ovu godinu, i kraj – gle ironije: upravo u sezoni predviđenoj za GODIŠNJI ODMOR – iscrpljujućim toplinskim udarima, poplavama, padovima granja s drveća te crijepova s krovova, a i dijela fasada sa zgrada….

Kako se, nakon tako SADRŽAJNOGA ljeta, nagraditi za to MINGLANJE između paklenskih vrućina i (ne)vremenskih (suludi pljuskovi, olujan razoran vjetar…) udara tik na granici pa već ponegdje i preko granice s fatalnosti?

Jedna od mogućnosti bila je – jedinstvenim kafenisanjem na prostoru, kako je najavljeno, valjda najvećeg kafića na svijetu gdje se, kao ćeif (=užitak), nudilo kušanje kafice utočene vam iz Zlatne džezve, ujedno i najveće džezve na svijetu?! A jedna od mogućnosti bila je i šetnja kroz posebnosti i egzotiku daleke nam, orijentane Indije, koja je postala, uz Kinu, najmnogoljudnija zemlja na svijetu… Indija je u zadnje vrijeme i evoluirala u novo međunarodno eno-gastronomsko carstvo, sa sve zanimljivijom ponudom (i) vlastitoga vina koju već duže vrijeme podupire (investicijska i strukovna) pomoć najpoznatijih imena i marki svjetske enologije, konkretno uvelike Francuza!

Pa, kamo se to moglo doći i doživjeti sićušnu kavicu iz najveće džezve na svijetu i upoznati se, među ostalime, i s indijskima gastronomijom i Bakhovim nektarom? U naše blisko susjedstvo, Gornju Radgonu, na tradicijski sajam poljoprivrede i prehrane Agra koji je, po običaju terminom krajem kolovoza, on uz bogate sadržaje na klasične teme vezane uz agrikulturu i eno-gastronomiju s naglaskom na tipične originalne domaće proizvode namijenjene vrhunskom užitku za stolom, ove godine pozivao na druženje uz tzv. tursku kavu kuhanu, kažu, na tradicijski bosanski način ali sada u bakrenoj džezvi zapremnine oko 600 litara!

Predstavnica Indije kao zemlje-partnera prezentira nastup svoje države. Desno: Subhash Arora, predsjednik Indijske vinske akademije i novinar glavni urednik portala i publikacije delWine,, mjerodavan za prezentaciju indijskog vina (suhiucasi)

Što se tiče pak Indije, ona je ove godine zemlja-partner sajmu Agra i logično je bilo očekivati da će se na prostoru na kojemu se ona predstavlja naći i dovoljno zanimljivih i jestivih i pitkih etiketa od tamo. Kad sam saznao da je Indija zemlja-partner, predložio sam odgovornima za Agru 2023 da stupe u kontakt s  predsjednikom Indijske vinske akademije Subhashom Arorom, da on  osobno izabere indijska vina za prezentaciju u Gornjoj Radgoni. Aroru, inače kolegu novinara s kojim se poznajem odavna s raznih međunarodnih ocjenjivanja vina primjerice Mundus vinija i Concours Mondiala de Bruxellles, i osobno sam kontaktirao – da saznam koliko je on uključen u eno-gastro nastup Indije u Gornjoj Radgoni. Iako se nalazio, kako je kazao, u velikim obvezama, obećao da će, pogotovu stoga što je, kako rado veli, veliki ljubitelj slovenskih, hrvatskih i austrijskih štajerskih vina, oko indijske kapljice za prezentaciju u Gornjoj Radgoni pomoći koliko god bude mogao!…  Na žalost, osobno nije moao biti prisutan na Agri 2023 jer tih dana kad se sajam u Gornjoj Radgoni održavao boravio je u SAD, odakle je izravno putovao na ljetno izdanje ocjenjivanja Mundus Vini 2023..

_______________________

Osam tisuća filđana!

Najveća džezva na svijetu – Zlatna džezva, zabilježena i u Guinnessovoj Knjizi rekorda – proizvedena je, u sarajevskoj kovačnici, od bakra 2004. godine, i prezentirana javnosti u povodu otvorenja renoviranog čuvenog starog mosta u Mostaru. Džezva je kapaciteta 630 litara kave, to je oko 8000 fildžana (fildžan je mala šalica obično bez drška a iz koje se pije tradicijska turska kava), za spomenutu količinu napitka potrebno je oko 63 kilograma pržene fino mljevene kave, kažu nadležni u bosanskoj tvrtki Vispak, vlasniku goleme Zlatne džezve i tvorcu i distributeru široke palete proizvoda u kategoriji hrane i napitaka, s naglaskom upravo a kavu. Visina joj je gotovo metar i pol, promjer ploče dna je 950 cm, a promjer otvora na vrhu je oko 670 cm. Dno je šire nego otvor na vrhu a takav oblik džezve sa stranicom što se diže uvis pod oštrim kutom omogućuje da se prilikom istakanja kave u fildžan prebacuje gotovo čista tekućina dok talog, originalno zvan TOZ (toz. turc.=prah, prašina) a kod nas, koji smo bili pod utjecajem Austrije, naviknuli smo se da  ga nazivamo  zoc – najvećim dijelom ostaje na dnu.

Džezva je inače tradicijska posuda za kuhanje kave koju su na ovim prostorima ostavili Turci. U 16. stoljeću bosanski zanatlije kovaći počeli su izrađivati džezvice za kućnu uporabu koje su postale vrlo traženi suvenuir. U čuvenoj sarajevskoj Baščaršiji lokalni zanatlije i dalje rade džezvu, i nude je na prodaju  turistima i namjernicima odmah na licu mjesta.

Voulez-vous café avec moi?

Kako kuhati kavu po bosanski? U džezvu uliti dva fildžana vode, zatim tu vodu u džezvi zagrijati, tik prije početka vrenja odliti iz džezve dio vode koji stane u fildžan, potom u džezvu s ostatkom vode dodati četiri malene kavene žličice pržene i fino mljevene kave i džezvu vratiti na vatru. Kad kava u džezvi počne vriti, laganim curkom u džezvu vratiti onu vodu iz fildžana i nakon par sekundi maknuti je s vatre. Pustiti kratko vrijeme da se talog slegne, i onda pomalo kavu utočiti u šalice i poslužiti.

U BiH rado kažu kako je kava izgovor za razgovor. Piti kavu toliki je ćeif da u BiH vele kako se svijet zaustavi kad se kava pije!

Užitak vezan uz pijenje kave omamio je ne samo Turke i Bosance nego je pokorio eto cijeli svijet, ta danas praktički svuda uobičajeni poziv na neko druženje bude – bez obzira na to što će se zapravo konzumirati – Hajd’mo na kavu… Jesi li za kavu, došlo je dotle da se rado koristi francuska verzija  – Voulez-vous café avec moi?!…•

_________________________

Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, Boris Erjavec, izvršni direktor sajma Agra i Janez Erjavec, glavni direktor Pomurskog sejma Janez Erjavec, te Boštijan Zidar, predsjednk ocjenjivačke komisije za vino (suhiucasi)

Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane Agra, na adresi Cesta na stadion 2, u Gornjoj Radgoni praktički na točki koja spaja domaćina Sloveniju s Austrijom, Hrvatskom i Mađarskom nakon lanjske proslave punih lijepih 60 godina postojanja ovog je ljeta, i dalje u organizaciji Pomurskog sejma doo., krenuo u lov na sljedeće uspješno desetljeće! Sada, krajem kolovoza, na ukupno 70.950 kvadratnih metara izlagačke površine od čega je 24.650 m2 u golemim halama, okupio je 1700 izlagača iz 35 država, rekli su Boris Erjavec, izvršni direktor, inače sin glavnog direktora Janeza Erjavca, i Miran Mate, zadužen za odnose s javnošću, ističući da je ove godine zemlja-partner sajma Indija, te da, uz samostalne izlagače iz Slovenije ali i okolnih država, sajam 2023 bilježi i dosta ovećih, značajnih grupnih izlagačkih nastupa, konkretno iz Bugarske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Madjarske, Kosova, austrijske Štajerske, Ukrajine i Senegala. A Čakovčanin Marijan Novak, predstavnik Pomurskog sejma za Hrvatsku, skrenuo je pažnju na to kako je ove godine u Radgoni nazočan popriličan broj izlagača iz Hrvatske, konkretno to su tvrtke Arosa grande doo, Bačvarija Srnec, Eco.agro doo’, Elektro Novak, Farm dizajn, Herbas, HIMD doo, Horvat Univerzal doo, Kampi consultin, KWS Sjeme doo, Mega Metal doo, Nano Team doo, Ortimplant Dental spa doo, Tvornica gnojiva Petrokemija dd, Poliklinika medikadent doo., Raguž obrt, Stimo doo, Thomas. Moda u koži.

Velika vrijednost sajma, redovito u terminu što pokriva posljednji tjedan u kolovozu, su široka izložba razne moderne opreme za poljoprivredu, šumarstvo i proizvodnju hrane, stručna predavanja vezana uz spomenute teme i uz eko-pristup kako u uzgoju tako i u preradi namirnica, bogata ponuda prehrambenih artikla, lokalnih gastro-specijaliteta, pića i napitaka, izložbe različitih životinja.

Svakako valja istaknuti i svečane podjele madalja za najbolje prehrambene proizvode i razna pića. S obzirom da medalje i priznanja počivaju na stručnim ocjenjivanjima, sajam u Gornjoj Radgoni zapravo počinje i mnogo ranije od spomenutog ovog kolovoškog termina, naime mnogo vremena potrebno je da se brojni prizvodi, ponajviše oni iz sektora prehrane i pića, i ocijene ta vrednovanja dakako treba održati dovoljno vremena prije samog otvorenja sajma Agra, da se rezultati ocjenjivanja na vrijeme srede i da se prirede diplome za dobitnike.

U sklopu radgonskog sajma su međunarodna ocjenjivanja mesa i mesnih proizvoda, zatim mlijeka i mliječnih proizvoda, vina, voćnih sokova i bezalkoholnih napitaka, ocjenjivanje meda i pića na bazi meda, ocjenjivanje piljoprivredne mehanizacije.

Veselo, uz vino…

Posebno veseli tata Simon Pinterič, sin Žiga i kćerka Nika iz Bizeljskoga kod našeg Klanjca: na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni Pinteriči su dobili Veliku zlatnu medalju za pjenušac Chander Legend (Chander je i naziv za vrlo kvalitetnu vinogradsku poziciju u blizini njihovg podruma), a peoglašeni su i prvacima Bizeljsko-sremiške turističke vinska ceste. Na Bizeljsko inače hodočaste mnogi Zagrepčani u potrazi za kvalitetnom i cjenovno pristupačnom kapljicom

VINAR LETA (Vinar godine) – Naziv VINAR LETA za tekuću godinu dodjeljuje se vinaru odnosno vinskom podrumu koji na ocjenjevanju Vino Slovenije Agra Gornja Radgona dobije za pet svojih uzoraka vina u trima različitim kategorijama  najveći broj  bodova. Sujeluju samo vina iz Slovenije, u kategorijama Suho bijelo vino, Suho ružičasto i crno vino, Polusuho vino (bijelo, ružičasto, crveno), Poluslatko vino (bijelo, rosé, crno), Slatko vino (bijelo, rosé, crno), Pjenušavo vino i Posebno vino (prirodno slatko desertno, aromatizirano, alkoholizirano, likersko). Ove godine Vinarem leta proglašen je  Dušan Benčina, Vina Benčina.

Na Vinski dan na sajmu Agra u Gornjoj Radgoni otkrivena je za 2023. i posljednja, a duže očekivana vijest – dobitnik titule Vinara leta (godine).U nazočnosti glavnog direktora Pomurskog sejma Janeza Erjavca, zatim Maše Žagar, glavne direktorice Direktorata za kmetijstvo MKGP (u sklopu Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu Slovenije tri su direktorata, jedan od njih je Direktorat za poljoprivredu), pa Boštjana Zidara, predsjednika ocjenjivanja, i aktualne slovenske vinska kraljice Maje Pečarič , trofej je predan Dušanu Benčini s posjeda Vina Benčina

Evo hrvatskih dobitnika medalja na 49. ocjenjivanju Vino Slovenija:

Sjajan rezultat Belja na ovogodišnjem ocjenjivanju vina na Agri u Gornjoj Radgoni: Vina Belje osvojila su jednu tisulu Šampiona, jedno Veliko zlato, pet Zlasta i jedno Srebro! Na slici uz pozlaćene Goldberg White 2021 i Cabernet sauvignon & merlot 2020 – glavni enolog Marijan Knežević

Hrvatski dobitnici medalja ove godine su i Ivan Sokač iz Hrvatskog zagorja i obitelj Rajka Cmrečnjaka iz Medjimurja. Zagorec Stjepan Djurinski, koji je posljednjih nekoliko godina za svoje vino redovito u Radgoni osvajao medalje, i to visoka sjaja, čak i do šampionske u svojoj kategoriji, ovaj put nije slao svoje vino na ocjenjivanje, ali je dakako ipak, kao što je to činio prijašnjih sezona, došao na sajam i navratio sajamsku vinoteku Zlatni vinar s posebnim izložbenim postavom – visokonagrađenim etiketama iz niza prethodnih godina, tu se, posebno obradovan pogledom na boce, podsjetio na ŠAMPIONSKU titulu što ju je za svoj visokopredikatni traminac osvojio 2016. godine

A evo i hrvatskih dobitnika medalja na 44. ocjenjivanju mesa i mesnih proizvoda:

Gerić MG iz Zaprešića Šampion je s domaćim čvarcima i s domaćim prešanim čvarcima, Srebrnu medalju osvojio je za svinjsku mast, a Brončane medalje za domaću kobasicu s paprikom i za češnjovku.

KOKA dd., industruja mesa iz Varaždina, Šampionsku titulu zavrihjedila je s pilećim fileom od zabatka, a Zlatne medalje za panirane pileće medaljone sa sirom, pa za Grill marinato ražnjiće, te za Filetino classic od 500 gr. na pladnju, a tu su još devet Srebrnih medalja i jedna brončana.

Promes Cvanciger iz Siska, dobitnik je Srebrnih medalja za tlačenicu i za krvavicu, i Bronci za sisačku salamu i hrenovku.

Na ocjenjivanju mljeka i mliječnih proizvoda  medalje su dobili:

Dalmatinski sirevi doo, iz Splita – Srebro za Lečevački mladi sir

 Mini mljekarna Veronica doo iz Desinića – Veliko zlato za laganu skutu i za maslac zagorski Veronika, Zlato za tvrdi sir Ratkajec, Srebro za Zmajski sir, Broncu za sirutku i za domaću mlaćenicu Strepko

Tradicijski sirevi doo iz Čakovca primili su Veliko zlato za Međimurski bijeli albuminski sir i za Međimurski domaći sir, te Srebro za sir s tartufima i Broncu za Studenaki sir.

Vesna LOBORIKA iz Marčane u Istri osvojila je Veliko slato za sir Rici, Zlato za Karig i Srebro za Pegulu.

VINDIJA iz Varaždina Šampionsko odličje priskrbila je sebi s pralinama i tamnom čokoladom Tres Chic, kao i Velika zlata za mliječni čokoladni puding Fino mi je, za mliječni puding od vanilije, za Caprofresh svježi sir od kozjeg mlijeka i za Vivis svježi krem sir natur, kao i za kozje mlijeko ‘z bregov UHT.

Na ocjenjivanju voćnih sokova, bezalkoholnih pića i flaširanih voda Veliko zlato za sok od aronije dobilo je OPG Grđan Slavica iz Zagreba, a Broncu OPG Štenta iz Ozlja za litreno pakiranje soka od jabuke.  ♣  

Peto jubilarno ocjenjivanje rakija, likera, ginova

CROSPIRIT 2023

Međunarodno ocjenjivanja rakija, likera i ginova u  Zagrebu od 2019. godine održava se u organizaciji  Gospodarskog lista u suradnji  s Agronomskim i Prehrambeno–biotehnološkim fakultetom u Zagrebu.  S petim jubilarnim izdanjem međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova 2003. godine dobiva nov nsaziv –  CROSPIRIT.

Prijavite se, i saznajte koliko su dobri vaši proizvodi koje će ocjenjivati vrhunski međunarodni stručnjaci. Sudjelovati možete i u natjecanju za najbolji dizajn! Poziv je to zagrebačkog Gospodarskog lista i stručne ekipe ocjenjivača jakih pića većma zaposlenih na zagrebačkog Agronomskom fakultetu. Planirano je da ocjenjivanje bude 21. i 22. rujna 2023.

Uzorke je moguće prijaviti putem nove web stranice CROSPIRIT.HR. Na stranici se mogu pronaći i uvjeti ocjenjivanja, galeriju fotografija i pobjednike iz prošlih godina kao i sve novosti vezano za CROSPIRIT.  Pobliže a vezano uz uvjete izlaganja na Zgrappa 2023 – međunarodnom festivalu rakija, likera i ostalih jakih pića : obratiti se i na prijave@crospirit.hr i na marin@gospodarski-list.hr

            Uzorke je potrebno dostaviti od 01.09.2023. do 15.09.2023. godine.

Proglašenje pobjednika održat će se u okviru ZGRAPPA 2023 – međunarodnog festivala rakija, likera i ostalih jakih pića, koji se održava 13. i 14. listopada 2023. u Boćarskom domu u Zagrebu. Vlasnici nagrađenih uzoraka dobit će po jednu (1) besplatnu ulaznicu, za prisustovanje dodjeli.  ♣

____________________________

S filmskom velikanom pod okriljem Bakha

JOHN MALKOVICH ZAGRIZAO NA VRANEC

            Malo tko iz šire pogotovu naše javnsti mogao ga je očekivati tu gdje je snimljen ovih dana, u opuštenom ugodnom razgovoru s domaćom ljepoticom Natalijom a sve uz rasni prvoklasni crnjak od sorte s ovih prostora, bilo je to, konkretno, u vinskom podrumu Chateau Kamnik na brdašcu ponad Skopja. Glasoviti John Malkovich zgrizao je na vranec!

John Malkovich i Natalija Kuzmanovska iz sektora promidžbe Chateau Kamnika: Skroman, kulturan, divan gospodin! Uživao je u našim vinima, rekla je, poslije, Natalija

Otkud Malkovich baš u Chateau Kamnik u Skopju? U Makedoniju je došao, najprije u opjevani turistički Ohrid, radi nastupa u predstavi u okviru Ohridskog ljeta, a Skopje je bilo novo njegovo odredište ali ne tek kao glavni grad Sjeverne Makedonije i iz turističkih razloga nego radi vrlo konkretnog poslovnog projekta, naime u tome gradu Malkovich namjerava otvoriti filmski studio.

U obilasku vinskog podruma

Treće značajno odredište – Chateau Kamnik, vrlo afirmirani eno-gastro kompleks u sastavu kojega su elitni vinski podrum i elitni restoran u vlasništvu Ikija Malinkovskoga. Malkovichevi lokalni poslovni suradnici, znajući da globalna filmska zvijezda gaji veliko poštovanje prema plemenitoj kapljici – Malkovich rado kaže kako je visokokvalitetno vino svojom osobnošću jedinstven i vjeran odraz kraja i društva gdje nastaje i kako je osobito sposobno da spaja i čvrsto vezuje ljude – te da ima višestruki i te kako čvrsti tijesni dodir s plemenitom kapljicom  nisu imali ni najmanje dvojbe kamo da ga povedu i na degustaciju izvrsnih vina i na ekskluzivnu večeru i na lijepi pogled na grad.

Malkovich je obišao podrum Kamnik i na završetku razgleda rado je, uz primjedbu da je obilazak vinarije bio fascinantan, vrhunski doživljaj, na jednoj od bačava ostavio svoj autogram

John Malkovich inače je ne tek strastveni ljubitelj i poznavatelj vina, nego je i te kako uključen i u njegovu produkciju, naime na jugoistoku Francuske, u vinorodnom području Luberon on ima posjed s oko 10 hektara vinograda i s modernom vinarijom.

Pa, da i šire otkrijemo i tu – drugu stranu velikana međunarodnog filmskog glumišta. Najprije – o području apelacije Luberon.

 Luberon (Côtes du Luberon) apelacija je za vina proizvedena od grožđa iz vinograda uz piktoreskni ambijent Nacionanog parka Luberon na jugo-istočnome dijelu Francuske, i pokriva prostor između apelacije Ventoux, smještene sjeverno, te apelacije Côteaux Aix-en-Province, južno, a taj dio udaljen je otprilike na sat do sat i pol vremena vožnje autom od Marseillesa prema sjeveru. Zemljopisno gledano. područje je između predjela Rhône i Provence. Vina Côtes du Luberon po stilu imaju dakako dosta dodirnih točaka i s onima iz Rhône i s onima iz Provence. Vinogradi Luberona na južnim su kosinama što se, u dužini od oko 60 kilometara, prema moru spuštaju od podnožja brda Ventoux, i uživaju prednosti mediteranske klime, s time što treba reći kako neke lokacije imaju, pogotovu sada u vrijeme globalnog zatopljenja, i dodatni benefit u tome što su s osjetnom razlikom u temperaturi između dana i noći.

Četiri crna i glavna vina LQLC Johna Malkovicha. Za koju godinu pridružit će im se još jedno, sortno samostalno ili u mješavini, a od prije nešto više od tri godine posađene opet jedne sorte što izvorno NIJE porijeklom s francuskoga juga! Ona je iz bordoškoga kraja, gdje količinski više nije toliko zastupljena međutim s vremenom se osobito proširila po Čileu, riječ oe o kultivaru Carménère

Glumac John Malkovich vinograd tamo posjeduje zajedno sa svojom dugogodišnjom pratiljom i partnericom, inače redateljicom Nicolettom Peyran. Iako je teren u njihovu vlasništvu još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, tek u 2008. pala je odluka o sadnji trsja. Tlo je tu  uglavnom ilovača ali ima dosta i kamena. Unutar ukupnih 10 hektara Malkovicheva posjeda, zasad je polovica zasađena vinovom lozom, tendencija za širenjem i sa sortama i sa zemljištem postoji. Sadašnja četiri hektara pod trsjem upravo su u procesu konverzije prema organskom uzgoju, ali još ne namjerava se ići i na dobivanje certifikata. Kao svjetnik za radove u vinogradu angažiran je specijalist Pedro Parra, a kao enolog 2018. uposlen je Ralf Hoegger, koji je inače prije toga neko vrijeme radio za znanog glazbenika Stinga u njegovom talijanskom vinskom podrumu Tenuta il Palagio, dok je kao konzultant u vinskom podrumu primljen je  Jean Natoli, također enolog po struci.

Vina izlaze na tržište pod etiketom s nazivom Les Quelles de la Coste (izvori s obale). Izraz Quelles korišten je u nazivu stoga što je unutar posjeda 14 izvora vode koji vinogradu gdje inače bez problema i bez dodatnog navodnjavanja uspijevaju južne sorte kao Mourvèdre i Grenache, osiguravajju dovoljno vode za uspješan uzgoj i Pinota crnoga.

 John Malkovich je u svojoj vinskoj priči ne tek promatrač, nego vrlo aktivni sudionik. Za vina svog podruma pod apelacijom Vaucluse Indication Géographique protégée (IGP) on je odlučivao o tome koje će se sorte saditi i, kasnije, njihov izbor i udio svake pri kreaciji blendova. Malkovich je i autor dizajna etikete i dizajna naziva robne marke pod kojom njegova vina izlaze u javnost. Osjetno većim fontovima od onih rabljenih za službeni naziv – Les Quelles de la Coste, je oznaka robne marke – LQLC, dobivena spojem početnih slova riječi rabljenih za puni naziv. Da mu to vremenski dopušta osnovni posao, onaj u svijetu filma, vrlo vjerojatno bi se, kažu neki koji ga dobro poznaju, Malkovich već bio umiješao i u još štogod vezano uz trsje i podrum. Iako trsje uzgaja u okrugu Luberon, njegova su vina službeno po francuskom vinskom zakonu klasficirana kao Vaucluse IGP (Indication Géographique Protégée), zato što su od sorata porijeklom iz drugih predjela Francuske (Bordeaux, Burgundija…)

Parcela s još mladim trsovima, zasađen prije nešto više od tri godine sortom Carménère

Glavna vina, koja su, inače, neki degustatori s najjačih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice ocijenili vrlo vrlo visoko, zasad su Les 14 Quelles de la Coste 2017 limited edition a riječ je o neuobičajenoj mješavini cabernet sauvignona i crnog pinota (ovdje je omjer 60:40 % u korist caberneta; ocjena: 95/100 bodova; broj butelja raspoloživ za prodaju: 500; mpc: 45 britanskih funti), zatim Les Quelles de la Coste Cabernet sauvignon 2015 (provansalski uradak u bordoškom stilu; 93 boda; 24,95 Ł), Les Quelles de la Coste Pinot noir 2014 (92/100; 24,95 Ł), te Les 7 Quelles de la Coste NV (91/100) tu je pak riječ o još jednom neuobičajenom blendu bordoškog i burgundijskog kultivara ali u drukčijem omjeru od onoga u prvospomenutome vinu – 65 posto je crnog pinota a 35 posto caberneta. Vino je odležavalo-dozrijevalo osam mjeseci u rabljenim francuskim barriqueima. Na tržištu je još i ružičasti cabernet sauvignon.  ♣

Gostovanja, prezentacije

VERONSKI CESARI s AMARONEOM u ZAGREBAČKOM VRUTKU

Prezentacija vina Cesari u Vrutku. U prvom redu uz vlasnika i voditelja Vrutka Martina Matića, koji je na tom mjestu naslijedio oca, je – Gordan Mohor, vlasnik i voditelj moćne tvrtke za promidžbu i plasman vina MIVA-Mohor Trgovina. Znači li to da se priprrema kakva zanimljiva zajednika akcija na tržištu? (Marko Čolić)

Zagrebački Vrutak  kombinacija je klasičnog velikog trgovačkog samoposluživanja s više prodajnih punktova i vinoteka u Zagrebu  s time da  su po veličini glavna dva objekta – jedan u Vodovodnoj ulici a drugi na staroj Samoborskoj cesti.  Vrutak u svojim vinotekama nudi proizvode od gotovo 200 hrvatskih vinskih kuća, a može se pohvaliti i bogatom i raznovrsnom ponudom kapljice i iz inozemstva, konkretno Argentine, Australije, Austrije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Čilea, Francuske, Grčke, Italije, Južne Afrike, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Novog Zelanda, Njemačke, Portugala, SAD, Slovenije, Srbije i Španjolske. Otkako je prije nekog vremena proradio pogon na staroj Samoborskoj cesti ekipa Vrutka u lijepo uređenoj prostranoj dvorani za prezentacije počela je češće održavati predstavljanja raznih vina iz svoje ponude. Gost na najnovijem predstavljanju u Vrutak bila je s talijanska vinarijom Cesari s područja Valpolicella kod Verone.

Najbolji dojam na degustaciji ostavili su Lugana 100 filari, pa Justo, potom Amarone della Valpollicella classico, i Reciotto della Valplollicella, te – mlada dama Chloe Marie Lislevand, jedna od  direktorica izvoza pri Cesariju a koja je u Zagrebu predstavila vina (Marko Čolić)

Na degustaciji su se našli Pinot Grigio delle Venezie iz 2022 doc, bijelo vino od sorte Lugana Cento Filari 2022 doc, pa Valpollicella 2022 doc classico, Justo 2020 igt od djelomično prosušivanog grožđa, Mara 2020 Valpolicella Ripasso doc superiore,  Amarone della Valpolicella 2018 Classico docg te slatki Recioto della Valpolicells classico 2018 docg.

Kuća Cesari, u vlasništvu Gerarda Cesarija sa stotinjak hektara vinograda koliko ima na raspolaganju proizvodi  amarone (os sorata Corvina, Rondinella i Corvinone, grožđe za to moćno crno vino prosušuje se) u nekoliko različitih izričaja, međutim ovaj put ostale etikete amaronea nisu se kušale, degustacija se bazirala na vinima koja Vrutak trenutno ima u ponudi. S obzirom na posebnosti u produkciji amaronea predstavnica kuće Cesari Chloe najavila je mogućnost da se, kako bi se vidjele razlike,  u dogledno vrijeme kušaju i Bosan Amarone della Valpolicella docg Classico Riserva te AI Bosco Amarone della Valpolicella docg classico.. ♣

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

IN MEMORIAM

SLOBODAN BOBO ČIMBUR BALTAZAR

Otišao je, na samm početku rujna, Slobodan Bobo Čimbur, najčešće zvan Bobo Baltazar! Nakon tek 70 ljeta ovdje, gotovo direktno s / od mora pošao je prema nebeskom plavetnilu… Još jedna zvijezda na plavom nebu iznad Zagreba!

Slobodan Bobo Čimbur, u Baltazaru

Izvanredno društvena osoba, pedantan i beskompromisan na radnom mjestu, voljan da pomogne, veliki ljubitelj rafinirane hrane i vrhunskog vina, zablistao je u ugostiteljskom sektoru, pokazao se kao vrlo uspješan poslovni čovjek. Kroz posljednjih više desetljeća snažno je obilježio ugostiteljsku scenu Metropole. Kao što se nekad davno u Zagrebu hrlilo u podsljemensku zonu u ugostiteljske objekte s ponudom domaćih, lokalnih specijaliteta, tako se ubrzo nakon što je Bobo otvorio restoran Baltazar, a pogotovu nakon što je počeo raditi na novoj adresi u Novoj vesi, hrlilo se u Baltazar. Početno manji lokal širenjem pod inteligentnim vodstvom Bobe Čimbura s vremenom je postao veliki kompleksni objekt s tri udarna punkta – klasičnim restoranom Baltazar s naglaskom na ponudu specijaliteta od mesa, zatim specijaliziranim ribljim restoranom Gašpar, u spuštenom dijelu stolovao je i treći kralj Melkior, prostorom  je služio prvenstveno kao pozornica za eno-gastronomske i turističke prezentacije te vođene degustacije vina najčešće s uzvanicima kao gostima. Čimbur je, kao i sâm sklon užicima za stolom, posebno pazio da kod njega jela budu pripremana od posebno biranih SVJEŽIH namirnica posebice od mesa i glede ribe (imao je među dobavljačima svoje i mesare ribare koji bi mu osiguravali uvijk svježu namirnicu), Kao kuhari pa i chefovi kuhinje u Baltazaru su radili Mladen Hutinec, Antonio Šelendić koji je prije koju godinu kuharsku karijeru nastavio u SAD, pa Tomislav Špiček, Mate Janković…

Jedna od većih svečanosti u posljednje vrijeme bila je nedavno u Baltazaru proslava 30. godišnjice od osnutka viskog posjeda Vlade Krauthakera, inače, prije, glavnog enologa velikog Kutjevačkog podruma. Dolje: Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima dobro su se našli…

Bobo Čimbur rado je putovao vinskim stazama po Lijepoj našoj i po svijetu, ovdje je kao gost u toskanskom podrumu Ca’ Marcanda u vlasništvu Angela Gaje s kojim je na slici, sudeći po osmjesima – dobro su se našli…

I što se tiče ponude vina, Bobo je uvijek nastojao imati vrhunske proizvode. Nastojao je da mu i osoblje za posluživanje bude na visokoj razini ne samo vezano uz hranu nego i vezano uz Bakhov nektar. Kroz neko razdoblje kod njega je zaposlen bio i Klaudio Jurčić, znan kao višestruki sommelijerski prvak Hrvatske.

I to je dakako privlačilo goste, do mjere da je najčešće bez prethodne rezervacije u Baltazaru bilo maltene nemoguće naći slobodno mjesto za sjesti. Jedno duže vrijeme u Baltazaru su se znale vidjeti i mnoge poznate osobe osobito one iz svijeta spektakla, ali i one iz naše najviše politike…

Dosta godina zaredom i prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam SVIJET u ČAŠI upravo je tu u Melkioru imala svoje programe, koji su uključivali vodeća imena i hrvatske enologije i kuharstva i gastronomije, ali i ne samo iz Hrvatske i iz nekoliko susjednih nam zemalja s kojima smo prije bili u istoj državi nego i šire iz svijeta. Inače u Baltazaru su gostovali mnogi podrumi iz glasovitih svjetskih vinskih regija Burgundije, Pijemonta, Toscane…  primjerice glasoviti Luciano Sandrone, jedan od kraljeva Barola, pa Siro Pacenti kao zvijezda Brunella iz Montalcina, Filippo Fanti, tada i član Upravnog odbora konzorcija za vino Brunello di Montalcino, pa Castello di Querceto s Alessandrom Françoiseom iz toskanske regije Chianti Classico… Hvala, Bobo!

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-vin, te  Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič zapametnu kupnju – 08. 2023 – hints to the smart purchase

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

______________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 03.2002. – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Svijet danas: samo – ne daj Bože da netko kihne!… / The world today. Good save us from a single sneeze!…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Zagreb, siloviti početak ožujka 2022: BLITZKRIEG SA SVIH STRANA… – Esplanade: MALVAZIJA en PRIMEUR / Lauba  i Dubrovnik: VINART  GRAND & PETIT TASTING  / MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK ⦁ Academia  bar café za Dan žena: PERŠURIĆEVA PJENUŠAVA ISTRA ⦁ INDIJAN i… PELJEŠKI VINOGRADAR VINA PALIHNIĆ  ⦁ PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU i GRAND TASTING u BEOGRADU ⦁ Eno-gastro VIP event: KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA, UGOSTITELJSTVU / Šampionska kulinova seka BELJA  ⦁ Zagreb International: VinMarKon o VINSKOM TURIZMU u HRVATSKOJ ⦁ Le vin: côté intellectuel:  APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS  LES CEPAGES FRANÇAIS  ⦁  Zagreb, kak imam te rad: GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA PASTRVA ⦁ Bakho u digitalnoj eri:  BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO VINSKO POGLAVLJE ⦁ Puna sezona ocjenjivanja: DWWA, MUNDUS, IWSC, te CMB… MOŽDA USKORO i u – NAŠOJ ISTRI! ⦁ Uz kraj ožujka i početak travnja – proljeće na tanjuru: IZ KORIZME u PARIŠKI ŠIK le BISTRO! / Dašak orijenta: VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA  ⦁ Život piše romane: MIKEOVIH ZAVIDNIH 99!

_____POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2022 – BUYING GUIDE_____

Zagreb, početak ožujka 2022.

BLITZKRIEG SA SVIH STRANA…

Ožujak 2022. u Metropoli startao je s rijetkom, nevjerojatnom žestinom, nedostajao nam je još samo kakav novi potres klasične vrste! Cijelog prvog tjedna bombardiralo je sa svih strana i po raznim lokacijama: maltene polarna hladnoća, marčane bure, ponešto snijega, stigla je čak i prijetnja nuklearnim oružjem, bili su tu En Primeur istarske malvazije i nekih sjeverno-hrvatskih vina u Esplanadi, konferencija o vinskom turizmu VinMarKon u Internationalu, Vinart Grand & Petit tasting te radionice, u Dubrovniku i u Laubi…

Početak EN PRIMEUR, s malvazijama: Vinski vitezovi RH u punoj spremi

U znaku corone; da je barem riječ bila o ovoj Coroni Grande na slici! ⦁ Desno: Iskusni istarski kralj tartufa Giancarlo Zigante donio je, uz novu mladu malvaziju, i glasovitu gljivu – da se DEČKI dobro pripreme i za napad i za obranu… (Marko Čolić)

Vinart radionice: Makedonski vranci na prvoj liniji fronte, prezentira ih Igor Luković (stoji) iz Beograda. Najbolji dojam ostavili su Vranec Instinct Black Label 2019 kuće Puklavec, zatim Barovo red 2019 (pola vranca, pola plavca maloga), Vranec reserve 2017 Sopot, Terroir Vranec Grand Reserva 2018 Chateau Kamnik i A’giupka 2015 od Bovina, a među njima kao najiskreniji (bez utjecaja bačve kao poboljšivača) pokazao se Instinct Black Label 2019 Puklavec, kojega je kreirao enolog Dane Jovanov Hermes jr, slikom se,kao predsjednik žirija, javio sa značajnog svjetskog ocjenjivanja Mundus Vini spring 2022 (suhiucasi)

Sa Sicilije nam je s vinom stigla, preko vlasnika Diega Planete, svjetski znana kuća Planeta, i preko uvoznika u Hrvatsku tvrtke MIVA. Radionica s nazivom Veduta sicilijanskog vinarstva, kapljica s područja Menfi, Noto, Etna i Capo Milazzo, vinogradi uz Etnu na visinama i do 700 metara, sorte Creccanico, Nero d’Avola, Carricante, Nerello mascarese, Mamertino, od internacionalnih Chardonnay. Uz Chardonnay 2020 najviše su mi se dopali Planeta Santa Cecilia 2018 i Planeta Mamertino 2017. Na Siciliji je 98.000 ha vinograda, 14 posto ih je u ravnici, 62 posto na brdašcima a 24 posto visoko na brdu. Oko 80 posto je domaćih sorata, 64 posto je bijelih i 36 posto crnih, najraširenija sorta je Nero d’Avola, slijede Grillo, Syrah, Chardonnay, Merlot, Grecanico i Nerelo Mascalese. Na slici smo, uz Diega Planetu, Ksenija Vrabec WoW, influencerica Andrea Pančur, Tomislav Tuđen iz MIVA-e i Željko Suhadolnik suhiučaši Svijet u čaši

U subotu uvečer u Laubi je na inicijativu krašićke kraljice Mare i njena supruga Josepha-Stephanea nakon uvjerljivog otvaranja crvene vatre iz kanona Cardinal Magnum iz Doline kardinala, ipak došlo do smirivanja pa je vrijeme kroz noć iskorišteno za opću evakuaciju ljudi kućama, međutim spokoj nije dugo trajao, već sljedećeg popodneva, dakle u nedjelju (bitke ne vode računa o tome je li radni dan ili praznik!) raketiranje je nastavljeno u samom središtu glavnoga grada na poziciji simboličnog naziva Napredak, projektili tipa Crvik, od lakšeg do teškog kalibra, stigli su iz dubrovačke okolice, preciznije iz Komaja i utvrde gospara Andra i Petra Crvika.

Vinart se pokazao kao multi-izražajna manifestacija, riječ je tu i o – reviji ljepote! (Marko Čolić)

I kad se već u glavnome gradu očekivao napokon ipak duži predah, najavljeni su za Zagreb i s adrese u znakovitoj Radničkoj ulici – Academije blizu Gradske plinare a pod zapovjedništvom PUKovnika Tomislava Stiplošeka novi specifični pucnjevi čepnim projektilima snažnog dometa tipa DIAM, s, kao posljedicom, poplavom jako ohlađenog zamamnog vibrantnog tekućeg preparata punog ugljikova dioksida, projektiranog od strane uspješnih kreatorica Ane i Katarine Peršurić i realiziranog u njihovim laboratorijima, po navodima obavještajnih službi smještenima vrlo strateški u istarskim mjestima Bačva i Peršurići… Ali ni s datumom 8. ožujka i po završetku osmomartovske perlajuće ofenzive šarmantnih sestara duže općenito mirovanje nije se činilo izglednime…

Lijepi pregled uradaka pod etiketom Zagorski bregi! Kad već prema javnosti dosad o tome projektu nije inicijalno bilo neke osobite komunikacije od strane udruge Vino Zagorje koja je odlučila izaći s navedenom markom zagorskih bijelih vina svježijeg tipa, posjetitelji radionice mogli su vidjeti i osjetiti o kojim je sortama, alkoholima i o kojoj organoleptici tu riječ. Za one koji nisu bili na radionici evo onog najosnovnijega: sorte Silvanac zeleni, Kraljevina, Ranfol, Moslavac, Graševina, Chardonnay, Pinot bijeli, Veltlinac crveni, Kerner, Plavec žuti, Manzoni, razne stare beline, u iznimnim slučajevima u manjoj mjeri rabljeni su i aromatični Sauvignon bijeli i Muškat žuti. Alkoholi: između 11 i 12 vol %. Berba uglavnom 2021, dva vina bila su iz 2020. Na slici dolje: Jasminka Šaško, predsjednica udruge Vino Zagorje i nekoliko proizvoiđača – Boris Vuglec, Boris Drenški Bodren i Dubravko Žerjavić (suhiucasi)

SEDMI VINART: GRAND & PETIT TASTINGS – Nakon Vinartova četiri uvodna dana i 24 rasprodane vinske radionice uslijedilo je veliko finale manifestacije, najprije s Petit tastingom u hotelu Dubrovnik pa potom i s Grand Tastingom u Laubi. Riječ je o dva dana druženja, kušanja dobro poznatih etiketa i ponekog iznenađenja o kojem se još mjesecima poslije priča.

Uz niz uobičajeno vrhunskih radionica prije samog festivala, Vinartova ekipa organizirala je ove godine i eksluzivno kušanje Vinart Petit Tasting (sjajna ideja!) odnosno degustaciju arhivskih vina osobito visoke vrijednosti, možda bi se mogao upotrijebiti izraz  remek-djela hrvatskih vinara, prva grupa obuhvatila je kapljicu staru od uglavnom deset do 15 godina, većma su to bila vina kojih više nema na tržištu a jedva da se još i koja butelja nađe u podrumu proizvođača, u drugoj grupi izašlo se s vinima kolekcionarske vrijednosti, sada u starosti od tri do gotovo šest godina.

Petit Tasting arhiva – Moreno Coronica, istarska legenda s Gran Teranom 2011, te Korčulanin Luka Krajančić s Pošipom 2011 sur lie. Vinart je uplovio i u luku glamoura, za vinarima se trčalo da bi se s njima i fotografiralo: Luka Krajančić svako malo pozirao je za suvenir-snimku s obožavateljima (Marko Čolić)

U prvoj grupi Petit tasintga posjeiteljima su ponuđena sljedeća vina: Benvenuti Teran 2012; Bodren Triptih ledeno vino 2009; Boškinac Ocu 2015; Clai Brombonero 2013; Coronica Grand Teran 2011; Degrassi Terre Bianche Cuvée Rouge 2009; Galić Crno 9 2013; Iločki podrumi Graševina Velika berba 2011; Jakob Cuvee J 2013; Karaman Prošek malvasija dubrovačka 2007; Kiridžija Dingač 2012; Korak  Riesling 2011; Korta Katarina Plavac mali Reubens Reserve 2011; Kozlović Santa Lucia Malvazija 2011; Krajančić Sur lie 2011; Krauthaker Graševina Mitrovac; Kutjevo Graševina ledena berba 2009; Madirazza Dingač Grande Madirazza 2011; Matošević Alba Barrique 2006; Medea Punta Greca 2013;  Meneghetti Red 2010; Miloš Stagnum 2012; Petrač Cuvée 999 2012; Roxanich SuperIstrian  2012; Saints Hills Dingač 2011;  Stina Plavac mali Remek djelo 2011;  Šember Qvevri 2011; Štampar Pušipel ledena berba 2007; Tomac  Classic 2006; Voštinić Klasnić Arhiva 2012.

Petit Tasting, grupa Talents, s kapljicom koja tek s vremenom treba dosegnuti svoj vrhunac: Filip Baraka iz šibenskog područja prezentirao je svoj jako dobar Syrah Memento 2018, uz njega je, inače, na slici ¸Neven Vuina iz kaštelanskoga dijela naše obale znan po jako dobrome Crljenku Štafileo 2016, a, desno, Istranin Ivan Ipša u ovoj je prigodi ponudio izvrsnu Santa Elenu White 2017 makar osobno smatram da je svakako ovdje trebao istaknuti i jedno od najboljih vina cijele ovogodišnje Vinartove manifestacije – Santa Elena crno (refošk i merlot) 2018 (Marko Čolić)

Druga grupa – Talents tasting: Ante Sladić Lasina  2017; Antunović Jasna Chardonnay sur lie Grand Selection 2017; Baraka Syrah Memento 2018; Cmrečnjak Pušipel Xtreme 2016; Cossetto Andrea Prima luce 2018; Crna ovca Dingač 2019;  Crvik   Vilin ples 2016;  Damjanić Clemente bijeli 2017; Dom Kalebić Gaštald Dobričić 2018; Dvanajščak Kozol Sauvignon blanc Natura  2018;  Fakin Teran Il Primo  2015; Franković Korona Malvazija sur lie 2016;  Glavić Martin Cabernet Sauvignon 2017; Grabovac Modro jezero Riserva 2016; Ipša Santa Elena White edition 2017; Jakopić Rajnski rizling 2016; Jakovac Traminac mirisavi 2019;  Jerković Trnjak Mračaj; Kastel Sikuli Kaštelanski crljenak 2018; Kolarić Coletti Amfora Pinot grigio  2017;  Kopjar Sauvignon blanc 2019; Kos Anita Brut nature; Kosovec Škrlet Selekcija 2017;  Lagena  Škrlet Iconic 2019;  Lovrec Traminac mirisavi izborna berba bobica 2018; Markus Pepejuh 2016; Mežnarić Marvel Noir Old School Collection 2019; Mihalj Graševina 2020;  Milina Amfora 2015;  Pilato Malvazija sur lie 2015;  Rizman Tribidrag 2017; Senjković Tristeca pošip 2018; Testament Babić 2017; Tošić Cuvée Unique  2015;  Valenta Terre di paradiso Teran 2017; Veralda Ambra 2017

Ukupno je izlagalo 120 vinarija iz Hrvatske i 20 vinarija iz inozemstva.

Vinski ponos Hrvatske već godinama su vina hvarske kuće Zlatan otok obitelji Zlatana Plenkovića. I ovom prigodom oduševili su (očekivano!) Zlatan plavac Grand Select 2013 iz butelje i Zlatan plavac grand select 2011 magnum, Zlatan Syrah Grand Select 2016 magnum, Zlatan Crljenak Grand Select 2016 magnum, zatim uvjerljivo izvrstan je bio i Zlatan pošip reserve 2014 magnum (14,vol %), vrlo dobar i pjenušac Zlatan Bogdanuša brut 2017 ⦁ Ponos pak Srbije su vina Tri Morave reserve bijelo 2019 (od Tamjanike, mpc: 413 kuna za butelju!) i Tri Morave rezerva crno 2017 (od Prokupca i Cabernet franca, 24 mjeseca u francuskim hrastovim bačvama pola novima pola rabljenima, mpc: 469 kuna!) Aleksandra Temeta iz Jagodine u Šumadiji, područje Tri Morave. Aleksandar Temet kaže kako nema problema s plasmanom tih dvaju vina bogme pozamašnih cijena… (suhiucasi)

Dok vinari Gianfranco Kozlović i Vlado Krauthaker te novinar Željko Žutelija debatiraju o vremenu i strahuju od mogućih kasnih mrazeva u trsju, legendarni meteorology i prognostičar Ivan Čačić, službeno u mirovini, s veseljem se objeručke prigodno prihvatio novog posla, i, bogme – ide mu od ruku! Poseban razlog za veselje imao je istarski vinar Rino Prelac, koji je tog dana postao djedom! (suhiucasi)

Nakon kušanja pušipela i sauvignona kod Međimuraca Kocijana i Cmrečnjaka, ugledna gošća Vinarta Caroline Guilby MW prešla je za gotovo susjedni stol na – istarsku malvazju i istarski sauvignon kod Valtera Valente koji ju je lako nagovorio i na rajski teran Terre di Paradiso 2017 (Marko Čolić)

SMJENA GENERACIJA i – TRENERA: Za stolom obitelji Radovan iz Istre – relativno novo lice, ali kakvoća proizvoda uvijek konstantna! Bravo Radovani! Uz to što pomalo preuzima i vođenje podruma, tatu Franka i na sajmovima sve češće zamjenjuje sin Antonio. Desno: otac i sin Velikanovići s Plešivice. S njima je novi trener, odnosno eno-savjetnik. Riječ je o uspješnom slovenskom proizvođaču vina Matjažu Lemutu Tiliji iz Vipavske doline, koji je već više godina i sve do sada bio savjetnik prijatelju Ivanu Ergoviću oko Feravina (danas je to Enosofia), ovih dana došlo je do raskida poslovnog ali, moguće, i prijateljskog odnosa. Tilia je, inače, kod nas, već nekoliko godina savjetnik oko vina i kod obitelji Ipša iz Istre koja ima sjajnu i bijelu i crnu kapljicu. Vidjet ćmo kako će funkcionirati kod Velikanovićih (suhiucasi)

Josip Barundić iz Krašića ovaj put ne sa svojom Marom, kraljicom Doline kardinala, nego s – Jasnom Antunović, kraljicom vinskog Erduta! Nakon pjenušca dobrodošlice, na bazi sorte Manzoni, kušao se novitet iz podruma Barun – crni pinot Cardinal. Desno: debitant u javnosti u vinskome svijetu– Martin Tomac, sin Martine i Tomislava Tomca iz cijenjene vinsko-šampanjske kuće Tomac kod Jastrebarskog. Mladi školarac Martin, koji je već svladao dosta vještina u kontekstu proizvodnje Bakhova nektara sad usvaja i vještine vezane uz servis i plasman, a ima i od koga učiti, s njim na slici u Laubi je znani splitski sommelier Roko Bekavac (suhiucasi)

Vinart Grand Tasting, Lauba – pogled u dvoranu, atmosfera vrlo gužvovita (Marko Čolić)

Ovogodišnji sajam obilježio je, rečeno je iz službenih krugova, nikad veći broj posjetitelja iz struke ali, dodao bih tu, i posjetitelja općenito. Organizator je doveo i grupu inozemnih novinara kako bi se i stranci dobro upoznali s najboljim hrvatskim vinima, među gostima iz vana najopznatija je novinarka britanskog magazine Decanter Caroline Gilby. Po golemim gužvama u oba dana Grand tastinga već praktički na početku tj. odmah poslije 14 sati (radno vrijeme bilo je od podneva do 19 sati) vidjelo se da u nas postoji golemi broj vinoljubaca kao i to da se u našoj sredini jedva dočekalo ublažavanje anti-covid mjera, pa da ljudi sebi daju oduška. Lauba, realizirana, logično s obzirom na tip i veličinu dvorane, ne – kako je najavljeno – po konceptu sajma sa štandovima s unutarnjim prostorom za prihvat posjetitelja na ozbiljuniji posloivni razgovor, nego po konceptu festivala – stolić tik do stolića što omogućuje bitno veći broj izlagača – ovaj se put pokazala premalom za kvalitetan (poslovni) prijem tolikog broja posjetitelja, poklonika plemenite kapljice odjednom. Prizori u oba popodneva a posebice u subotu popodne ličili su na one znane nam iz Esplanade a to će reći da je bilo vrlo teško probiti se do izlagačkog stola pojedinog proizvođača i gotovo nemoguće ozbiljno poslovno razgovarati s njime tako da je priredba, reklamirana kao upravo poslovna manifestacija, dobila drukčiju konotaciju, upravo onakvu kakva se iz krugova profesionalaca i poslovnih ljudi vezanih uz vino na određeni način zamjeravala posljednjih godina na Vino.comu… ♣

MOĆNA KONAVOSKA ARTILJERIJA CRVIK – U zvijezde među izlagačima na ovogodišnjem festivalu Vinart Grand Tasting u zagrebačkoj Laubi svakako se može ubrojiti vinski posjed Andro Crvik iz Komaja u Konavlima a što ga u posljednje vrijeme, dakako uz asistenciju oca, s enološke i komercijalne strane vodi Petar Crvik, sin osnivača gospara Andra. I te kako zasluženo, neposredno nakon završetka festivala Petar Crvik dobio je još jedan termin za prezentaciju u Metropoli, ona je održana, za uži krug profesionalaca iz sektora vina, dan poslije masovke Grand Tastinga 2022.

Moćna konavoska veliko-kalibarska artiljerija Crvik s glavnim zapovjednikom Petrom Crvikom kojemu društvo ovdje rade Tomo Jakopović i Vjeko Madunić (Marko Colić)

Za to se pobrinuo Vjekoslav Madunić, donedavna inače spiker na Hrvatskom radiju a sada u mirovini, i u domaćem vinskom vrtlogu prilično aktivan kao prezenter biranih vinara i njihovih etiketa. Vino je očito u nas sada u velikoj modi i na višem nivou od onoga prije, i u novije vrijeme takvih prezentera s konstantnim događanjima u njihvoj režiji u Zagrebu je već više. Svakako treba istaknuti prof. Mariju Vukelić, koja se iskazuje na promidžbenoj i komercijalnoj bazi (prva za medije i poslovni svijet a druga za vinoljupce-hedoniste željne i užitka i znanja vezano uz eno-gastronomiju), a daje sebi dosta truda, uz to da osigura fine sadržaje na tanjuru i u čaši, i u približavanju/podučavanju naše publike stranim jezicima (posebice francuskome kao svojevrsnom sinonimu za eno-gastronomiju)… Već godinama nezaobilazan je u tom krugu prezentera i Tomislav Stiplošek, koji je sa svojim malim prednoćnim Vinskim razgovorima namijenjenima javnosti krenuo među prvima u ovu poslovnu avanturu,  a tu su i sommelier Tomo Jakopović iz Vinskog kluba i Irena Lučić iz udruge Vinopljupci… ona se okušala i u organizaciji konferencija na temu vinskog turizma u Lijepoj našoj…

No, da se vratim na obitelj Crvik, koja kroz vino i uz pomoć vina nastoji na više načina – s kapljicom što svojstvima u organoleptici dobro odražava zemljopisno područje i tradiciju življenja na prostoru na kojemu nastaje – promovirati svoj kraj. Glavni aduti kuće Crvik su Malvasija dubrovačka, specifična sorta iz velike obitelji malvazija (sinonimi su joj: Malvasia delle Lipari, Malvasia di Cagliari, Malvasia di Sardegna, Malvasia de Tenerife (Kanarski otoci), Malvasia de Sitges (Katalonija), Malvasia Candida (Madeira), Greco di Gerace (Calabria), te glavni crni kultivar naše Dalmacije Plavac mali. Kao na sortnu potporu iz svijeta Crvici su se oslonili na Merlot i Cabernet sauvignon. U skladu s orijentacijom Crvika na promidžbu vlastitoga, nazivi vina kuće Crvik tijesno su povezani s likom i djelom velikog Marina Držića!

Andro Crvik krenuo je u profesionalnu proizvodnju plemenite kapjice 1993. godinee. Prva tri hektara terena vinovom lozom zasađena su između 1995. i 1999. godine. Petar Crvik, kao četvrta generacija u obitelji, uključio se u sadnju novih tri hektara 2019. godine.

Petar Crvik – naglasak, kako je i logično, na Malvasiji dubrovačkoj (suhiucasi)

– Danas obrađujemo šest vlastitih hektara vinograda s ukupno nešto više od 25.000 trsova. Vinogradi su jednim dijelom na crvenici i u samom selu Komaji, a ostatak ih je na diluvijalnom tlu u polju te na padinama planine Snježnice, na nadmorskoim visinama od 50 do 150 metara. Pozicije su u Pjeran dolu, na Vlahotini, Bjelinama i Barama. Od kooperanata otkupljujemo grožđe s još 25.000 loza. Prodaja je odlična u Dubrovniku u elitnim restoranima, tamo ode i više od 80 naših količina, pet posto tržimo na kućnom pragu i još po pet posto plasiramo na ostatku jadranske obale i u Zagrebu. Logično je bilo da glavninu snaga usmjerimo na Malvasiju dubrovačku, pa to je sjajna sorta. Nekad davno vino od toga kultivara bilo je iznimno cijenjeno, toliko da se moglo plasirati maltene po bilo kako visokoj cijeni. U ono prijašnje davno vrijeme malvasija dubrovačka bila je slatka. Nastupilo je bilo, međutim, razdoblje kad joj se posvećivalo premalo pažnje i zamalo je iščezla. Srećom, u dovoljnom broju našli su se ljudi koji su krenuli u njenu revitalizaciju. Najprije je njome posađeno desetak hektara a nakon nekog vremena posađeno ih je još 10, za potrebe Dubrovačkih podruma. Onda je ponovno zapuštena, pa joj se ponvno počelo vraćati, jedan od najzaslužnijih za tu novu jaču sadnju je upravo tata Andro. Svoj značajan obol u novoj revitalizaciji dao je i Stanko Karaman.

Petar Crvik, koji je, inače, diplomirao na Odjelu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u Zagreb je u Laubu donio svoje Malvasiju dubrovačku Blasius 2019 (jantarna verzija; nazvana je Blasius po sv. Vlahu), maceracija je bila devet mjeseci, dozrijevanje u novim i rabljenim bačvama od po 500 litara), zatim Malvasiju dubrovačku Tezoro 2021 (24 sata maceracije na 20 stpnjeva Celziusovih), te od crnih vina Negromant merlot barrique 2018 (14,0 vol %), Vilin ples 2018 od Merlota, Plavca malog i Cabernet sauvignona te s pet posto Malvasije dubrovačke, dvije godine drvene bačve, 14,0 vol %), i Lorko merlot 2017 gran riserva (dvije godine bačve, 15,6 vol %), a na prezentaciju kod Madunića sve to ali još i Tezoro barrique 2018 magnum (50 posto vina dozrijevalo dvije godine u francuskim bačvicama, suho, 14,0 vol %), te Malvasiju dubrovačku 2007 Marin Držić (70 posto vina bilo je na maceraciji i na fermentaciji divljim kvascima a 30 posto vina je rađeno na klasičan način. Najbolji dojam ostavila su vina Marin Držić 2007, Tezoro barrique magnum 2018, Lorko 2017 i Vilin ples 2018. Za još detalja – pogledati Potrošački putokaz na kraju Kronike! ♣

MISAL, CILJANO NA DAN ŽENA! – Iako su, s obzirom da već godinama s uspjehom vode šampanjsku kuću što ju je svojedobno u istarskom mjestu Peršurići kod Poreča utemeljio njihov na žalost prerano otišli otac Đordano, i te kako zavrijedile biti prisutne i na Grand Tastingu, Ana i Katarina Peršurić odlučile su se za javni nastup uživo u Zagrebu na drugi datum i na drugoj lokaciji, točnije za utorak 8. marta, na Dan žena, praznik malo poslije Vinartova Grand Tastinga u Laubi. Bile su zvijezde prigodnog programa Razgovor sa… u organizaciji Tomislava Stiplošeka.

Gošće u Vinskom razgovorima Tomislava Stiplošeka – sestre Ana i Katarina Peršurić iz Poreča. Desno: Đordano Peršurić, tata spomenutih sestara, započeo je s pjenušcima potkraj devedesetih godina…

Pjenušcu posebno odane sestre, koje se valjda jedine na svijetu mogu pohvaliti da vinograde imaju u BAČVI!, pod markom Misal – a Misal je knjiga što sadrži pravilnike i zakone važeće u davnim vremenima u Istri i spada u našu kulturnu baštinu – donijele su na kušanje devet različitih svojih pjenušaca s većim odnosno manjim udjelom Malvazije istarske, sortom  s kojom također pojam Misal širi i na vrlo velikom krugu ljudi prihvatljivo slasno područje eno-gastronomije i hedonizma.

S obzirom na datum i značenje 8. ožujka i na to čime se dvije sestre profesionalno bave,  k tome i kao 100 posto uključene u posao, bilo je nekako logično da susret s Anom i Katarinom počne u znaku pitanja – je li ženi teško biti vinogradarka, vinarka, k tome i istodobno i propagandistica i prodavačica. Obje su rekle kako nije, jer to čime se bave vole, i od početka su bile spremne prihvatiti zahtjeve što ih profesija nosi, a, dakako, pohvalile su i svoje supruge koji im zdušno pomažu. Priznale su međutim da su muškarci na njih svojedobno, dok se nisu dokazale kakvoćom proizvoda, gledali kao da su u priči sporedne, a ne glavne.

Vinograd Peršurićevih u – Bačvi! Dolje: Katarina i Ana još iz djevojačkih dana,  druže se s vinovom lozom i s pjenušcima

S posjeda Misal Peršurić, koji brine o vlastitih šest hektara vinograda smještenih u selu Bačva na crvenici i na 180 metara nadmorske visine a u blizini mjesta Peršurići, danas na tržište godišnje, i isključivo od grožđa s tih spomenutih vlastitih trsova, izlazi oko 45 do 50 tisuća butelja s 12 etiketa pjenušaca na zavidnoj kvalitativnoj razini. Moglo bi se reći da je Misal zapravo još uvijek u nas najozbiljniji konkurent već naširoko visokoafirmiranim pjenušcima rođenima na Plešivici koju ovdje neki rado nazivaju hrvatskom Champagneom.

– Slijedeći petstoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju naše obitelji, u devedesetim godinama prošlog stoljeća počela je, zahvaljujući velikom angažmanu našeg oca Đordana, proizvodnja pjenušavih vina u malom selu Peršurići. Dakako da je produkcija u početku bila skromna, tek po nekoliko stotina butelja po svakoj etiketi. Malo-pomalo skupljali smo nužno znanje i stjecali iskustvo, i to je dalo rezultat. Ipak smo mi na jugu i u području viših temperatura, a pjenušcu ne treba alkohol, njemu trebaju kiseline, ali ne one nedozrele i grube od ranijeg termina berbe, i morali smo puno toga shvatiti i usvojiti da stvar dovedemo u red. Stvorili smo, eto, i u širim razmjerima prepoznaljivu marku Misal, i danas možemo s ponosom reći kako smo u Hrvatskoj jedni od najvećih proizvođača kvalitetnih prirodnih pjenušavih vina rađenih klasičnom metodom drugog vrenja u boci – rekla je Ana, a Katarina se dovezala:

– Proizvodni process od vinograda do gotovog proizvoda počiva na svom potrebnom znanju vezanom uz tehnologiju i na svoj nužnoj suvremenoj opremi kao i na ljubavi i entuzijazmu jednakima onima kakvi su bili na početku. To je svakako dobro jamstvo za svaki naš proizvod, a potvrda našeg uloženog truda i ostvarene kakvoće mnogobrojne su nagrade/priznanja na raznim izložbama i ocjenjivanjima kod kuće i u inozemstvu.

Evo desetak etiketa što su ih sada u Zagrebu na kušanje ponudile sestre Peršurić. Za različite su prilike i ukuse, jela, raspoloženja. Misal blanc de Blancs brut natur od sorte Chardonnay, za aperitiv (na višem nivou!) i kao pratnja plodovima mora npr. račićima, kamenicama, zatim Misal Prestige extra brut na bazi chardonnaya uz dodatak malvazije istarske i crnog pinota kao piće dobrodošlice i kao aperitiv te za uz neka laganija i jednostavija jela, Misal Blanc de noirs brut, bijeli pjenušac samo od sorte Pinot crni, prikladan kao aperitiv, te kao pratitelj laganijih jela slatkasto-kiselkastog okusa, morske ribe, mladog sira, tropskog voća, pa i kestena. Tu su, dalje, Misal Millenium brut na bazi malvazije i uz dodatak crnog pinota i chardonnaya, preporučuje ga se uz jelo na bazi tjestenine s različitim umacima, za uz salate, morsku ribu i bijelo meso.

                Misal Istra brut je sasvim nešto drugo, osobito je zanimljiv, nastao je samo od sorte Malvazija istarska, ali uvijek je to mješavina triju vina iz različitih berbi i djelomice dozrijevanih u drvenim bačvama. Za izlazak na tržište spreman je nakon što je na kvascima u boci nakon drugog alkoholnog vrenja i prije degoržiranja proveo najmanje 10 godina, za ovaj susret u Zagrebu Ana i Katarina donijele su Misal Istra brut od kapljice iz berbi 2009, 2010. i 2011. Vrlo slojevito, pjenušac za trenutke meditacije a što se tiče jela zahtijeva nešto vrlo posebno poput tartufa, bakalara, sestre ističu tu i istarske tradicijske kolačiće s orašastim voćem, posebice bademom. Ana i Katarina Peršurić dosta ga izvezu u Italiju. Proizvede ga se u količini od 7000 do 9000 butelja, ovisno o berbama. Kod nas ga je moguće kupiti u Vrutku, maloprodajna mu je cijena oko 200 kuna za butelju. U nastavku kušali smo obojene pjenušce, najprije Misal Royal (rose) brut od crnog pinota, zatim Misal noir brut od Borgonje kao glavne sorte, dodatak su teran i hrvatica, a dalje su išli slatkasti pjenušci: Misal Rosé sec od pinota crnog i s dodatkom malvazije istarske i chardonnaya, pa Misal Rouge demi sec od terana s dodatkom muškata ruže porečkoga i malo malvazije istarske, finale je bilo u znaku Misala Amor demi sec od malvazije i muškata bijelog uz manji dodatak crnog pinota i chardonnaya. ♣

          INDIJAN i…- Još je, rekao bih na temelju dojmova s nekoliko nedavnih posljednjih mojih kušanja dalmatinskih vina, bilo nekih za koje je šteta što se nisu kao izlagači pojavili na Vinartovom Grand Tastingu 2022 u zagrebačkoj Laubi. Spomenuo bih, tu, braću Ivana i Juraja Violića iz Potomja a koji izlaze s vinima pod markom Indijan što je odavna nadimak obitelji, i Pelješkog vinogradara gdje glavnu riječ vodi Anto Palihnić iz Kune pelješke. Dok su Indijani manja vinarija, Pelješki vinogradi velik su pogon, bitno je da i jedni i drugi imaju doista što za ponuditi, a, na žalost, i jednima i drugima nedostaje vidljivosti na tržištu.

Juraj i Ivan Violić – Indijani (Marko Čolić)

Modernija priča s Violićima Indijanima krenula je 1975. kad je legendarni did Indijan, zanimljiva osoba za koju se odmah i nadaleko vidjelo i osjetilo da je vrlo drukčija i samosvojna, istupio iz lokalne poljoprivredne zadruge i krenuo u privatnike-individualce. Veteran Indijan, koji je razna svoja vina prodavao rinfuzno, u podrumu je u ni po čemu vanjštinom ističućoj bačvi imao skriveni biser dingač što ga je, rekao bih, ponudio samo onima za koje je procijenio da su vrijedni kušati i kupiti ga. Poslije je brigu o crnjaku dingač, za koji je djed, naglašavajući za svoje vladavine kako vino ne smi prilitit u podrumu (prilitit = provesti ljeto), nastojao svakako plasirati već do lipnja u godini što je slijedila berbu (a što je ipak za rasni crnjak poput Dingača prekratko da se posve formira i zaobli), preuzeo Indijanov sin Ivo, po struci i zanimanju građevinar i uspješni poduzetnik, inače veliki prijatelj s Ivom Skaramučom, i tada je Dingač Indijan s primjerenim razvojem kroz nešto duže vrijeme počeo dobivati na eleganciji i profinjenosti. Tata Ivo Indijan u Orebiću je sagradio lijep hotelčić, i otvorio mogućnosti za bolji plasman obiteljske kapljice višeg ranga. Srećom, za bavljenje s vinom i u vinogradu i u podrumu i u tržišnom segmentu zainteresirali su se prije nešto godina unuci starog dida Indijana i sinovi Ive Indijana građevinara – Ivan Violić, koji je studirao ekonomiju, i Juraj Violić kojega je privukao studij turizma. Po onome što sam dosad vidio, čuo i kušao u nekoliko navrata, rekao bih da je vino Indijan dobilo nasljednike dostojne renomea marke Dingač odnosno onoga što ta marka treba predstavljati. Etikete Indijan – ne samo dingača nego i drugih vina – bile su nedavno a tek za uži krug zagrebačkih pisaca o vinu predstavljene u Metropoli na priredbi u režiji Vjekoslava Madunića.

Dingači i Plavci Indijan (Marko Čolić)

Proizvodna paleta Indijan obuhvaća rukatac, pošip, Plavac mali Burino ždrilo i Dingač. Vrijedi istaknuti kako su maloprodajne cijene vina – butelje crnoga je moguće kupiti u Vrutku! – vrlo umjerene, za Dingač čak vrlo prihvatljive! Po riječima Ivana Violića, rukatca, koji je sada na zagrebačkoj prezentaciji bio iz 2021 i pokazao se donekle složenime, mineralnim/slankastime, lijepo skladnime i užitnim za pijuckanje i osvježenje, proizvedeno je oko 2000 litara. Grožđe je sa starih trsova a prinos oko kilograma po lozi. Od braće Violić čuli smo i to kako bi Rukatac na Pelješcu lako mogao uskoro iščeznuti naime, navodno, pelješki vinari glede bijelog vina sve veće zanimanje pokazuju za sortu Pošip, pa i za sortu Grk. I Indijani su, iz 2021, izašli s pošipom, od grožđa kupljenog u Čari, dobili su ga 600 litara.

U degustaciji su slijedili plavci, najprije Plavac mali Burino ždrilo 2019, s maceracijom ne samo na svojoj pokožici nego i sedam dana, i uz alkoholnu fermentaciju, i na tropu od plavca s Dingača. Besprijekorno čisto, s 14,5 vol %, u aromatskom smislu sortno prepoznatljivo, djelovalo je svježije od onoga na što smo u kontekstu svježine naviknuli kod plavaca. Predstavljen je i Plavac mali Burino ždrilo 2018, također s 14,5 vol %, s tom godinom dana više pokazao je dodanu vrijednost u odnosu na 2019. Na red je stigao i Dingač, iz nekoliko različitih godišta. Obitelj Violić Indijan na izdvojenoj poziciji Dingač u okviru oko 80 hektara posebno zaštićenog i kao posebno vinogorje definiranog područja, posjeduje površinu nešto manju od jednog hektara. Inače, kako smo čuli od Ivana i Juraja, kilogram grožđa s Dingača na tržištu je između 17 i 20 kuna. Indijani na Dingaču imaju prinos od oko 0,7 kg po lozi,  grožđe s Dingača drže na maceraciji u inoksu najmanje desetak dana, nakon alkoholne fermentacije koju, kako vele, nastoje kod crnjaka provesti na prirodnim, vlastitim kvascima, dakle na kvascima s ubranog grožđa, vino drže na dozrijevanju u drvenim bačvama barem godinu dana. Kušali smo Dingače iz 2019, (15,5 vol %), zatim iz 2018 (16,0 vol %), 2017 (15,5 vol %), te, uz posebnu najavu, opravdano, i Dingač 2018 Prestige, od nešto kasnije berbe, probranih bobica, sa tri godine dozrijevanja u francuskim bačvicama, sa 16,7 vol % alkohola, sa 4 g/lit neprovrelog sladora, proizvedeno je oko 300 butelja, predviđena maloprodajna cijena je po butelji oko 500 kuna. Dingači vrlo uvjerljivi, s priličnim potencijalom za odležavanje, primjedba na 2019 je, dakako, da je premlad, a glede onoga iz berbe 2018 čini mi se da, iako je godinu dana mlađi, nadmašuje berbu 2017. Dingač 2018 Prestige upečatljiv, vrlo kompleksan, snažan i bogat, topao, s blagom slasti, ali to vino po meni prije posluženja traži, da pokaže svoje vrhunce, barem pet godina  odležavanja…

Dingač! Pelješac, južna strana / Peljesac, southern slopes: vinogradi i do visine/ vineyards high up to 350-400 m

          …i PELJEŠKI VINOGRADAR /VINA PALIHNIĆ –  Kuna pelješka: mjesto u kojemu je rođen veliki hrvatski slikar Celestin Medović. Tu su PZ Kuna, Roso, OPG Antunović s glasovitom kuhinjom i s uzgojem magaraca, te – vinarija Palihnić, u vlasništvu Anta Palihnića. Obilježavaju je, vani, vidljive već iz daleka dvije goleme vinske posude, jedna od 10.000 a druga od 15.000 litara zapremnine. Golem je podrumski prostor, unutra s inoksom kao inventarom, impresivne u kamenu i posebne su dvije građevine u kojima leže brojni barriquei za dozrijevanje plemenite kapljice.

Pelješki vinogradar Anto Palihnić sasvim gore u vinogradu, ovdje iznad uz inoks posude i bačvice u podrumu u Kuni, te, dolje, Stanko Štambuk (desno), zadužen za promidžbu i prodaju, na nedavnoj prezentaciji u Zagrebu

Anto Palihnić, koji je u vinogradu i vinu već više od četiri desetljeća i kojemu u novije vrijeme u poslu pomažu sin Goran te, u segmentu distribucije, Stanko Štambuk, brine o 40.000 vlastitih loza i o 20.000 u najmu, sorte su Plavac mali, Pošip, Rukatac, a vina su bijela te plavci, pa plavci s posebnih pozicija npr. Postupa i Dingača, zatim i prošek… Palihnić je sada jedno od najvećih gospodarstava na Pelješcu, prostire se na nešto više od 10 vlastitih hektara i lijepoj površini u zakupu, ali u ukupnosti grožđe prerađuje i vino proizvodi od sirovine sa čak 110 hektara od kojih je najveći dio u vlasništvu 165 kooperanata od Stona do Orebića. Anto i Goran Palihnić 1995. su osnovali tvrtku Pelješki vinogradar  s time da su, kako je prezentirano na predstavljaju firme sada u ožujku u Zagrebu, kooperanti koji su odlučili učlaniti se i surađivati morali pristati na poštivanje određenih pravila ponašanja u vinogradu, kako bi vrhovni zapovjednik mogao prikladno i pouzdano ustrojiti proizvodnju i ponudu vina bazirano po vrstama i tipovima te kvalitativnim rangovima. Prilične površine vinograda s kojih Palihnići mogu računati na vrhunsko grožđe nalaze se na Dingaču, navodno je tamo u vlasništvu kooperanata Pelješkog vinogradara gotovo 50 od ukupno, kako se govori, 80 ha terena zaštićenog kao marka Dingač, dok im je s Postupa sirovina dostupna s nekih 25 ha. Trsovi na obje pozicije, kazano je, stariji su, što je bitno, od 30 godina. Danas iz tvrtke Pelješki vinogradar izlazi nekih 16 etiketa s više od 700.000 litara vina. Po riječima Stanka Štambuka koji je novinarima, blogerima i sommelierima u Zagrebu predstavljao cijeli pogon i proizvodnju te prodaju, vina se najviše – 85 posto – plasira u Hrvatskoj i to kroz maloprodaju, nešto se izveze u Njemačku, nešto ide u Aziju, pretežito u Kinu, te dio u Australiju…

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

Pelješki vinogradar i vinar Anto Palihnić pokazao nam je sada u Zagrebu kako vrlo lijepo i u službi  KAKVOĆE vina može funkcionirati i veći proizvodni pogon baziran i na koopereaciji, bitno je da je kapetan broda dovoljno verziran u posao što ga obavlja i da zna što hoće te da dobro razlučuje segmente publike kojoj se svojim proizvodom želi obratiti, te, naravno, da to što želi postići i kako to želi postići umije kako treba iskomunicirati svojim suradnicima u poslu… (Marko Čolić)

U Zagrebu su na prezentaciji bili Pošip 2021, Rosé 2019 (mpc. cc 40 kn), Plavac mali Selekcija 2019 (15,0 vol %; mpc. 60 kn), Postup 2019 (dvije godine bačvice; cca 30.000 butelja; mpc 90 kn), Dingač 2019 (dvije godine bačvice; 20.000 butelja; mpc. 90 kuna) i Dingač Riserva 2015 (tri godine bačve, napunjeno oko 500 butelja; mpc 280 kn). ♣

PETIT TASTING VINO.RS u ZAGREBU UVOD u GRAND TASTING u BEOGRADU – Svojevrsni Grand Tasting u ožujku je, osim u zagrebačkoj Laubi, održan i u Vinskom klubu u Zagrebu, bila je to neka vrsta najave za glavni  Grand Tasting, također u ožujku ali u Beogradu, u hotelu Metropol  i u organizaciji magazina i platforme Vino.rs. U Zagrebu su osobno bili Viktor Čikeš i Vladan Stanojlović Kika, koji brinu o spomenutoj beogradskoj manifestaciji. Donijeli su Zagrepčanima na kušanje 13 različitih vina raznih spomena vrijednih proizvođača iz susjedne nam države, zastupljene su bile kategorije mirno i pjenušavo, bijelo, ružičasto i crno, macerirano (jantarno) i organska produkcija. Iako na sajamskim priredbama u Srbiji nerijetko sudjeluju i hrvatski vinari i mada su na beogradskom martovskom salonu Grand Tasting u Metropolu bili i proizvođači iz Lijepe naše – Benvenuti, Clai, Roxanich, Kozlović, Degrassi, Korta Katarina, Boškinac, Enjingi i Bibić – Čikešov prijedlog zagrebačkim domaćinima sommelieru i od nedavno i vinskom piscu Tomi Jakopoviću te Miru Barecu iz Vinskog kluba bio je da se pobrinu za formiranje hrvatske vinske reprezentacije koju bi na neku osmišljenu temu doveli na posebno gostovanje u Beograd!

Grand Tasting Vinski klub Zagreb – Vino.rs: Miro Barec, Siniša Medenica, Ivan Dropuljić, Vladan Stanojlović Kika, Tomo Jakopović, Predrag Čavić, Viktor Čikeš, Željko Suhadolnik, Darko Lugarić

U Zagrebu smo, sjedeći udobno i na miru, koncentrirano i s ciljem vrednovanja, degustirali pjenušac klasične metode Dina Grašac brut od Vinuma iz Sremskih Karlovaca (bazno vino neko je vrijeme odležavalo na finom talogu u drvenoj bačvi; mpc: 15 €), zatim pjenušac Memento 2016 brut od Pusule iz Zapadne Srbije, sorta je Pinot crni, pjenušac je proveo tri godine u boci na kvascu prije degoržiranja; mpc: 15 e), pa mirno bijelo suho vino Morava 2000  (sorta je Morava a riječ je o križancu između kultivara Rizling rajnski, Bianca i Traminer kumbarat, provedena je maceracija od 48 sati na kontroliranoj temperaturi, alkohol je 13,5 vol %), proizvođač je Deurić iz područja Sjeverne Morave; četvrti uzorak bio je Rajnski rizling Valerius 2018 vinarije Imperator s Fruške gore, kapljica je iz biodinamske produkcije, sadrži 12,0 vol %;  potom je stigao Sauvignon blanc premium 2020 Campana Albus vinarije Zvonko Bogdan s 10 mjeseci barriquea, 13,5vol %; mpc.30€.  Slijedio je Ergo rose 2019 proizvođača Temeta iz Šumadije. Vino je od sorata Prokupac 40 %, Syrah i Cabernet sauvignon po 30 %, dozrijevanje se odvijalo u inoksu i onda  šest mjeseci u drvu, 13,0 vol %. Još jedno ružičasto: Lex Rosé 2020 od Trivanovića s Fruške gore, sorta Syrah, suho, 13,0 vol %. Iz organske proizvodnje bila je Temjanika 2019 Mladena Buića, macerirano šest dana, 20 mjeseci dozrijevanja od toga 12 u bačvicama od 500 litara, 14,6 vol %. U jantarnoj kategoriji stiglo je vino Belim 2017 iz proizvodnje kuće Probus s Fruške gore. Kapljica je od Rizlinga rajnskog i Traminca mirisavog. Vino je provelo 24 mjeseca u rabljenom drvu na finom talogu, dio u bačvicama u kojima je prije toga sazrijevao whisky a dio u bačvicama u kojima se njegovao rum. Alkohol: 14,0 vol %).

Neka od vina koja su ostavila najbolji do jako dobar dojam – zdesna na lijevo: crnjaci Rodoslov, Prokupac Gaga, Kadarka, bijela Morava, sasvim lijevo su pjenušci

Na kraju – crno, ali oobito svijetlih dojmova! Krenulo se s Kadarkom Kania 2017 od proizvođača Sagmeistera s Fruške gore. Organska proizvodnja, alkoholno vrenje s divljim kvascima, alkoholni stupanj 14,0 vol %, suho; mpc: 16 €. Prokupca su bila dva. Prokupac Gaga 2017 proizveo je Ivan Ivanović, od loza sorte Prokupac starih 60 godina, vinifikacija tradicijska, dozrijevanje dvije godine u bačvi od srijemskog hrasta, suho, puno, 14,5 vol %. Prokupac 2017 natural od Budimira Zdravkovića. Na samome kraju – Rodoslov 2016 grand reserve od jednog od najpoznatijih srpskih vinara Aleksandrovića, iz Šumadije. Taj crnjak je od Merlota, Cabernet franca i Cabernet sauvignona, dozrijevan u bačvicama. Mpc: 40 €.

Najbolji – sjajan! – dojam ostavili su crnci u finalu – Aleksandrovićev Rodoslov 2016 grand reserve, napomena je da je dobro još pričekati s konzumacijom jer vino ima šansu da još napreduje,  na vrhu i bodovno uz rame Aleksandroviću našla se Kadarka Kania 2017 od Sagmeistera (osobno sam dao 90/100 bodova), a onda su na top-liasti prokupci, s bodom do dva zaostatka – Gaga 2017 Ivanović i Natural 2017 Zdravković. Od bijelih značajno je, na vrh ljestvice i bodovno uz bok crnjacima iskočila Morava 2020 od Deurića (živo, puno, mineralno, kompleksno). Većina ostalih vina – konkretno pjenušci, zatim Tamjanika 2019 Buić te Belim 2017 Probus… vrlo, vrlo solidna, od 13 uzoraka samo su dva ostavila nešto slabiji do slabi dojam – jedno zato što je djelovalo već malo umorno a drugo jer se činilo izraženo reduktivnime. ♣

Eno-gastro VIP-event

KONFERENCIJA ZNALACA o VINU, DELIKATESAMA i UGOSTITELJSTVU

Mada se na prvi pogled moglo činiti da je riječ tek o još jednoj domaćoj reviji plemenite kapljice i gurmanskih specijaliteta, manifestacija nazvana međunarodnom konferencijom znalaca vezanih uz vino, gastronomiju i ugostiteljstvo za koju je odgovoran Dantes Begić a koja postoji dobrih pet godina, po onome kako se taj događaj nastoji prezentirati programom i po onome koje se osobe i institucije vežu uza nj (prelistavanjem službenog prospekta vidi se da potporu daju, ovim redosljedom: Hrvatska turistička zajednica s direktorom Kristijanom Stanišićem, Ministarstvo poljoprivrede s ministricom Marijom Vučković, Primorsko-goranska županija i župan Zlatko Komadina, TZ Kvarner, Grad Rijeka i TZ Rijeka, TZ Novigrada/Cittanove, TZ grada Zagreba, HGK Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija i župan Blaženko Boban, TZ Splitsko-dalmatinske županije i direktor Joško Stella, Grad Split i gradonačelnik Ivica Puljak, TZ Grada SplitaZadarska županija I župan Božidar Longin, Grad Zadar, TZ Grada Zadra, Obrtnička komora Zadarske županije, HGK Rijeka, Zadar, Split, Pula, Zagrebačka županija i župan Stjepan Kožić, te TZ Zagrebačke županije), ima znatno veće ambicije. Begić sa svojom suradničkom ekipom Ricerca Mercato (istraživanje tržišta) manifestaciju priređuje pod sloganom Oživimo i unaprijedimo zajednički ugostiteljstvo, i turistički sektor!

Ove godine start je bio u Zadru, slijedili su, 17. ožujka, Split – Hotel Amphora****, pa 24. žujka Zagreb –  Hotel Westin Zagreb*****, nekoliko dana poslije grad domaćin bio je Rijeka – Hotel Bonavia Plava Laguna****, ožujak je završio s događanjem u Novigradu – Marina & Hotel Nautica****.

Program

Prvo lice Eno-gastro VIP Eventa 2022 Dantes Begić i poznata sommelijerka i Vinska akademičarka WeinAkademie Österreich Mira Šemić kao voditeljica radionica, te, desno, istarski vinar Rino Prelac s malvazijama, refoškom i momjanskim muškatom

– I ove godine nastavljeni su eventi s ciljem da se pomogne djelatnicima u raznim segmentima na kojima uvelike počiva turizam u tome da svoju ponudu, tj. proizvod i uslugu dignu na što viši nivo. Glavni cilj ove međunarodne konferencije je podizanje kvalitete ponude i usluge kroz  upoznavanje poslovne a i šire javnosti s ponajboljim sadržajima što ih se može u nas naći, zatim kroz neke edukacijske programe vezane uz eno-gastronomiju a namijenjene široj publici, potrošačima. Wine EnoGastro Vip Event i ove je, eto, godine na pet lokacija u Lijepoj našoj okupio vrhunske enologe, vinare, edukatore i vodeće lokalne proizvođače kako bi krenula i napredovala nužna kvalitetna povezanost između ponuđača, ugostitelja, hotelijera i turističkih djelatnika te kako bi, s druge strane, potrošači kao korisnici usluga u ugostiteljstvu i turizmu bili što bolje informirani i educirani glede toga što se nudi. Od poznatih imena govornika-sommeliera, chefova i ugostitelja treba istaknuti Miru Šemić, Marija Meštrovića, Renata Todesca, Manuelu Maras, Maria Majcena, Josipa Oriškovića, Tomislava Razumovića, Davida Hrkača, Zvonimira Pelka. Uz chefove hotela domaćina Falkensteiner hoteli Iadera i Borik, hotela Amphora, Westin, Bonavia Plava Laguna i Marina & Hotel Nautica predviđeni da na ovaj ili onaj način gostuju bili su mnogobrojni restorani i njihovi chefovi, kao Brasseria on 7 i Zinfandel iz Splita, Foša iz Zadra, restorani Hotela Baška Voda, Konoba Ribica Rijeka, Maškovića Han, Marina Punat, konoba Loznati sa Cresa, konoba Rino iz Momjana, Konoba Kala sa Brača itd. Koncept je taj da se na svakom eventu sa svojom eno-gastronomijom dominantno prezentira regija u kojoj se event održava – kazao je Begić.

O ekološkoj izvrsnosti vinara zadarskoga kraja na (degustacijskoj) radionici govorio je vinar i maslinar Rade Bobanović, vlasnik PZ Maslina i vino

O preduvjetima za razvoj turizma, povećanje posjećenosti ugostiteljskim objektima i povećanje profita govorio je iskusni sommelier i ugostitelj Mario Meštrović

U zagrebačkom hotelu The Westin sad pred kraj ožujka bilo je 25. događanje u organizaciji Dantesa i njegovog tima Ricerca Mercato (Istraživanje tržišta). Priredba –  dobro posjećena, Dantes Begić će rado upotrijebiti izraz iznimno dobro. Kaže da je osobito zadovoljan jer nije bilo gužvi, istaknuo je kao bitno to što su gosti- profesionalci mogli u miru razgovarati s izlagačima, kvalitetno na nepcu osjetiti proizvode, susresti se ne samo s ponuđačima koje poznaju nego i s nekim novima, bili su zadovoljeni uvjeti za sklapanje posla. U velikoj dvorani izlagačka su mjesta imali mnogobrojni vinari i proizvođači te distributeri prehrambenih proizvoda.  Partneri događaja bili su Turistička zajednica grada Zagreba, Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska turistička zajednica, Hrvatska gospodarska komora ŽK Zagreb i Maistra,  hotel Westin, Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Otvorenje eventa bilo je s vrlo lijepim pozdravom malim zalogajčićima pripremljenim sa tematikom Zagreba i Zagrebačke županije iz kuhinje kuhara hotela The Westin a nakon toga uzvanike su pozdravili studenti Aspire koji su također pripremili vrlo ukusne kanapee.  Uz fina vina, servirani su mali zalogaji npr. tanko rezani roastbeef na rigi sa cherry-rajčicama, štrukle s tartufima, razni sirevi, pršuti, dimljena pačja prsa, proizvodi od istarskog boškarina, tartufi i proizvodi od njih, maslinovo ulje….

Neka od obilježja enogastronomije u regiji Bregoviti sjeverozapad: turopoljski štrukli Cipov by Ivana…

… moslavački škrlet Florijanović i graševine, sauvignoni kao vina redovne berbe te visoki predikati Stjepana Đurinskog s granice Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, kao i sauvignon, chardonnay, rajnski rizling, zeleni silvanac i pjenušci kuće Kopjar iz Budinšćine s granice Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije (suhiucasi)

Supružnici Orehovec, vlasnici PG-a Orehovec kod Ludbrega, znani kao (ekologiji skoni) uzgajivači gusaka, pataka i kokica te istodobno, u suradnji sa chefom Raulom Lajtmanom, i proizvođači sjajnih delikatesa kao kobasica, zatim dimljenih pačjih prsa, te nekoliko uistinu izvrsnih gusjih i pačjih pašteta, sa žlahtinom Pavlomir spojili su dvije naše vinorodne regije – Bregoviti sjeverozapad i Istru & Kvarner (Marko Colić)

Kod stola vinara Stojana Ščureka iz Goriških brda zaustavili su se znani zagrebački ugostitelj/ hotelijer te predsjednik Ceha ugostitlja pri Obrtničkoj komori u Zagrebu, Zlatko Puntijar i njegpva kćerka Mateja. Oduševili su ih Ščurekovi tri i četiri godine stari crnjaci Stara Brajda i UP, ovaj drugi naziv nema veze ni s engleskim a ni s našom birokracijom, riječ je, jednostavno, o – kratici Uživaj Polako! Na slici desno, povratak iz Slovenije u Hrvatsku Istru, na vino kuće Adriano Sosich iz Lašića kod Vižinade. Vina je predstavljala Nevenka Krupljan, koja se, inače, specijalizirala i za prezentacije maslinovog ulja. Za izdvojiti: Malvasia La Pregiata 2017 i Merlot Silva Aurea premium 2017. Šteta je što ovom prigodom nije ponuđen i Teran di nono Giorgio… (Marko Colić)

U dvorani pored one centralne, velike, odvijale su se brojne radionice u trajanju od otprilike pola sata, evo nekih: vinar Radoslav Bobanović predstavio je ekološko-vinski kraj Zadarskog zaleđa i njegovu izvrsnost; Manuela Maras i novinarka Sunčana Barušić uvele su prisutne u marketing tiskanih medija i ispričale koliko i šta je sve bitno proizvođačima da bi se kvalitetno predstavili u njima; poznata sommelijerka i vinska dama Mira Šemić upoznala je publiku s istarskom vinarijom Prelac; F&B manager David Hrkač ispričao je kako unaprijediti kvalitetu odjela hrane i pića u hotelsko-ugostiteljskom objektu; sommelier Jure Andrijašević upoznao je publiku s putevima i stranputicama modernog gina; o tome koji su preduvijet za razvoj turizma te povećanja posjećenosti u ugostiteljstvu pričao je sommelier Mario Meštrović…

————————————————

ŠAMPIONSKA KULENOVA SEKA BELJA! –  U trenucima u kojima je domaća hrana u posebnom fokusu, u istarskom Svetom Petru u Šumi održano je 2. nacionalno ocjenjivanje kobasica i salama na koje je prijavljeno 123 uzorka odabranih uradaka najviše kvalitete iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjedne Slovenije. Ocjenjivanje, koje obuhvaća osam definiranih kategorija kobasica i salama, ističe se visokom profesionalnošću i stručnošću te je veliki izazov za sve proizvođače vrhunskih kobasica i salama, neovisno o njihovoj veličini proizvodnje i regiji iz koje dolaze.

Ove godine po prvi put sudjelovao je sa svojim proizvodima i mesni pogon baranjskog PIK-a Belje, i za svoju kulenovu seku Crna slavonska, proizvedenu od crne slavonske svinje osvojilo je u svojoj kategoriji šampionsko odličje! Čudi da ponosni šampion nije i snažnije i sa širim odjekom u javnosti oglasio ovaj svoj uspjeh, nisam ga zapazio ni sada u Zagrebu na manifstaciji VIP eno-gastro event održanoj u hotelu Westin.

Anton Kliman kao saborski zastupnik iz Istre, u društvu s Marijom Bratulićem, načelmikom općine Sveti Petar u Šumi, predaje šampionsko odličje Mirabeli Opančar, voditeljici proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju

– Iako smo jedan od najvećih proizvođača tradicionalnih delicija u Hrvatskoj, kod nas se sve radi uz puno ručnog rada, čime postižemo vrhunsku kakvoću Imamo vlastitu proizvodnju, crne slavonske svinje su iz našeg uzgoja na prostoru Parka prirode Kopački rit, dakle kontroliramo cjelokupni proces od dobivanja sirovine najviše kvalitete do dimljenja na drvetu bukve. Ponosni smo na ovu nagradu jer s njom pokazujemo kolika je naša posvećenost kvaliteti vrhunske hrane u Belju – rekla je Mirabela Opančar, voditeljica proizvodnje trajnih kobasica i slanina u Belju..

– Općina Sveti Petar u Šumi dugi niz godina je organizatori sajma S klobasicom u Europu. Ocjenjivanje kobasica i salama dio je tog našeg velikog projekta S klobasicom u Europu koji smo pokrenuli prije punog desetlječa i u sklopu kojeg smo izgradili i hrvatsku kuću od kobasica ili kako je mi lokalno zovemo Hiža od klobasic, u njoj imamo laboratorij i dvoranu namijenjenu upravo za ocjenjivanja kvalitete kobasica i salama. Kroz sve naše projekte ističemo značenje kobasica u hrvatskoj gastronomiji i važnost njihove daljnje promocije istaknuo je dr.sc. Mario Bratulić, načelnik općine. ◾

——————————-

Prikazano je bilo i spajanje hrane s plemenitom kapljicom, uz sudjelovanje tvrtki PG Orehovec, Histris Gold From Istria (tartufi), Cromaris i PIK Vrbovec te vinarija Florijanović, Pavlomir, Šcurek, Matić i Prelac.  Uz sušenog boškarina, svježu skutu s okusom bundeve, mlade izdanke od rotkvice, istarski sušeni ombolo s aromatizranim sirom i crvenim paprom predloženo je vino Škrlet 2021 vinarije Florijanović, uz sashimi dimljenih pačjih prsa s grusjom jetrom od PG Orehovec ponuđena  je Žlahtina Grand Cru (izraz grand cru koji službeno u nas ne znači ništa nisu – kao što bi trebalo biti uz uporabu tog pojma! – popratili ni naziv tog nekog izdvojenog položaja grand cru a ni godište berbe!!!!) vinske kuće Pavlomir, istarska tjestenina s crnim tartufom u krokantu od parmezana, čips od pancete i izdanci graška našli su tekućeg partnera u Staroj brajdi belo 2018 Stojana Ščureka iz Goriških brda, a odležana hama, te grilana blitva i krumpir u umaku od dagnji bili su partner na tanjuru svježoj malvaziji Matić (berba nije naznačena, vino je bilo zacijelo od 2021. Maturo biftek na kremastom rižotu na kremastom rižotu od šumskih gljiva PIK-a Vrbovec zalijevan je refoškom (i ovdje je nedostajala oznaka berbe!) od Prelca. ♣

Le vin – côté intellectuel

APPRENDRE le FRANÇAIS à TRAVERS les CÉPAGES FRANÇAIS

Outre l’aspect hédoniste prononcé, le vin montre bien son côté intellectuel dans divers autres domaines, par exemple comme source d’inspiration pour une connaissance sinon profonde du moins certaine et discrète de la langue française.

Atelier Cépages françaises au restaurant Trilogija Fino & Vino, prof. Marija Vukelić introduisant l’auditorium dans la langue française (Julio Frangen)

Quelques jours après l’evenement de Zagreb, à Zadar a eu lieu le Festival du vin ou aussi se sont présentés les members de l’Association des vignerons du Comté de Zadar, sur la photo au dessus on voit le président de l’Assotiation Tomislav Glavić, et sur la photo au dessous Tomislav Glavić avec le restaurateur Željko Radić, pendant beaucup d’anées avec le restaurant Kornat de classe present au centre de Vienne, mainenant il va quitter l’Autriche pour retourner en Croatie, à Zadar il est en train d’ouvrir le nouveau Kornat! (Marko Colic)

Outre le Korlat Badel 1862, parmis des plus importants producteurs de vin près de Zadar est la famille Škaulj, 20 ha de vigne. Le proprietaire Šime Škaulj avec les barriques avec merlot e cabernet qui font partie de la cuvèe rouge speciale Carl Gustaf collection private, produite en omage au roi de la Suède qui, il y a quelques année, avait fait visite au domaine (suhiucasi)

Ici en Croatie, il convient de bien souligner la précieuse initiative de Mme Marija Vukelić, professeur de français qui s’occupe également d’œno-gastronomie, et qui s’efforce de rapprocher le français aux amateurs de nectar de Bachus en leur parlant dans cette langue, bien sûr avec les traductions et explanations nécessaires, sur les cultivars viticoles originaires de France et plantés en quantité elevée depuis longtemps en Croatie. Au restaurant Trilogija Fino & vino à Zagreb, où elle organise régulièrement ses événements, Mme la Professeur a présenté, soutenue de savoureux plats du chef et à travers le vin, ce jours-la aux nombreuses présents des cépages français Grenache, Syrah, Merlot et Cabernet sauvignon, plantés dans des vignes près de Zadar, très belle ville sur l’Adriatique. Les vins qui ont été dégustés provenaient des producteurs-membres de la nouvelle Association des vignerons du Comté de Zadar, une grande partie d’entre eux sont favorables á l’éco-production. Précisement, il s’agit de vins de Glavić, Škaulj, Masvin, Bora, Degarra, G&J et Badel 1862 Korlat.

Prof Marija Vukelić est minutieuse, toujours bien préparée, et son initiative mérite certainement d’être saluée!  ♣

VinMarKon 2022

VINSKI TURIZAM i HRVATSKA

Krovna tema drugog po redu VinMarKona, konferencije o vinskom marketingu održane u organizaciji tvrtke diWine s Irenom Lučić na čelu u ožujku u zagrebačkom hotelu International uz nazočnost oko 70 sudionika iz cijele Hrvatske, bila je posvećena vinskom turizmu u Lijepoj našoj. O tom, za Hrvatsku vrlo važnom obliku turizma, diskutiralo se s različitih stajališta.

                Zamišljeno je bilo da konferencija dade određene smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, na poslovno udruživanje vinara i poboljšanje komunikacije sa institucijama pri čemu valiku ulogu igraju turističke zajednice, te važnost story-tellinga u turističkom marketingu.

VinMarKon 2022 panel Hrvatska – destinacija vinskog turzma, govornici s pozornice, dolje: za stolom u društvu Irene Lučić dio govornika koji čeka red za svoj nastup (Marko Colić)

Na početku, u uvodu u temu, organizatorica Irena Lučić odmah je istaknula kako, iako turizam čini 20 posto BDP-a Hrvatske, vinski turizam kao specifični oblik spomenute vrlo važne gospodarske grane nije ni približno dosegao željene vrhunce koji su mu, smatra ona, s obzirom na potencijale Lijepe naše, dosegljivi, a napomenuto je i to da nam za kvalitetan razvoj vinskog turizma nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Kroz panel-diskusiju Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?  nastojalo se izdvojiti ključne probleme ovog tržišnog segmenta, a i ponudilo se neke smjernice za mogući uspješan razvoj. Ivan Matić iz Ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda. Prof.dr.sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta, dapače, iz godine u godinu raste, ali je apelirao na vinare da se što više udružuju na poslovnom planu i da kvalitetno brendiraju svoje proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar s Ekonomskog fakuteta u Zagrebu upozorio je na nedostatnu razvijenost raznih sektora bitnih za potporu turizmu, što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam Kesar smatra jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji, vani, Slavonije kao turističke destinacije, ta su istraživanja pokazala kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom pa i Slovačkom, te da uz tu našu kopnenu i sjevernu vinsku regiju mnogi povezuju – Malvaziju!?!! Trebamo, dakle, snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje, rečeno je. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leže ogromne mogućnosti ali da je potrebno intenzivno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, tu se smatra da bi vrlo značajnu ulogu morale odigrati i županijske i lokalne turističke zajednice kao komunikatori destinacija. U ovome bi dijelu svakako, kao predstavnici izravno umiješane branše, bili dobrodošli kao govornici i predsjednici udruga proizvođača vina iz četiriju službeno definiranih četiriju vinorodnih zona Lijepe naše a to su Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra i Hrvatsko primorje te Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ali…

______________________________

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

Rovinjola, Rovinj

_______________________________________

Damjana Domanovac, glavna urednica časopisa Place2Go, lijepo je primijetila kako se u domeni onoga što bi trebalo biti razvoj turizma predugo i previše držimo nekih istih šema, i kako treba više razmišljati i o nekim novim potezima koji bi bili korisni za promidžbu. Skrenula je pažnju na to kako bismo osjetno više i snažnije trebali poraditi na brendiranju pojedinih naših regija pa i, unutar njih, i užih područja ovisno o tome u kojemu je svaki taj geografski prostor jak u ponudi vezanoj za neku odnosno neke teme. Damjana Domanovac iskoristila je prigodu i da najavi održavanje sajma turizma Place 2 Go u Zagrebu, datumi su 8. i  9. travnja 2022.

Očekivalo se da će koju riječ na temu vinskog turizma u Hrvatskoj kazati i predstavnici krovnih institucija poput Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore ali, požalila se organizatorica, nitko iz tih ustanova nije se odazvao na poziv da dođu…

Pogled na auditorij u dvorani (Marko Čolić)

Snimka panel-diskusije može se pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom Vinski turizam u teoriji i praksi, saznali smo definiciju vinskog turizma, izneseni su i konkretni primjeri uspješnih praksi iz svijeta, primjerice iz portugalske vinske (a i turističke) doline Douro i iz toskanske oblasti Chianti, govornik je bio  izvanredni profesor dr.sc. Aleksandar Lukić sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Ovdje bih kazao kako se u nas u praksi ne prihvaćaju organizacijska osnova na kojoj počivaju ti svjetski uspjesi portugalskih vina posebice upravo ovih modernih iz Doura, te cehovski odnosno poslovni načini vinske organizacije kakvi postoje u Toscani, ali i u Bordeauxu, Šanjolskoj, već i u Njemačkoj i Austriji,pomalo već i u Mađarskoj…  a zahvaljujući kojima je npr. ta ovdje istaknuta talijanska regija, Toscana, donedavno turistička Meka prvenstveno zbog kulturno-povijesne ostavštine no posljednjih godina izraziti magnet baš i za turiste željne hedonizma za stolom, uz tanjur i naročito uz čašu vina. Mi se rado hvalimo s nekim visoko-kvalitetnim vinima, i općenito velikim napretkom u kakvoći naših vina u zadnje vrijeme, činjenica jeste da imamo vinskih dragulja, ali nikako da shvatimo da prosperitet ne možemo graditi na prvenstveno malim garažnim vinarima koji, kad se potrude, uspijevaju stvoriti remek-djela u različitim stilovima i tipovima Bakhove kapljice, naime izvrsnost ovdje u nas ne prate u dovoljnoj mjeri stilistika PREPOZNATLJIVA i tipična za svako naše pojedino vinogorje, dakle iskrenost oko izvornosti, autentičnost (upravo takva posebnost motivirajuća je za suvremenog nomada), a o kritičnim tržišnim količinama odnosno opsegu količinske dostupnosti na tržištu takvih stilskih prepoznatljivih tipova vina visoke kakvoće da i ne govorim. Kako brendirati neko vinsko područje ako nema neke polazne prepoznatljive stilske osnove i ako je nema dostupne u nekoj minimalno nužnoj tržišnoj količini (a propos Picule: priča s prošekom i proseccom)?! O našem odnosu prema vrlo visoko-kvalitetnim izdvojenim viogradarskim područjima ovdje, skupa s Dingačem na čelu, da i ne govorim…

Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istupio je na temu Tko su vinski turisti u Hrvatskoj.  Suočio nas je sa činjenicom da  je eno-gastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku tek na sedmom (obala) odnosno devetom mjestu (kontinent), prema istraživanju istraživanju THOMAS. Obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji nalazi se tek na 17. mjestu!

Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom Vinska karta Hrvatske bio je posvećen odredištima koje aktivno razvijaju – ili braem misle da to čine aktivno i uspješno – vinski turizam, te (da) mogu poslužiti kao dobri primjeri, uzori. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines čulo se kako su kvarnerska vina, i vinari, u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović trudila se ispričati priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici. Koliko znam, suradnja plešivičkih vinara i lokalnih turističkih institucija nije baš (bila) na nekom nivou, a kolega Ivo Kozarčanin i ja tome smo razgovarali, u želji da stvari krenu u osjetno boljem pravcu, kako s plešivičkim vinarima tako i, u više navrata, s gradonačelnikom Jastrebarskog  Zvonimirom  Novoselom. U međuvremenu u središtu  Jastrebarskog je zatvoren hotel, stvar donekle spašavaju  relativno nedavno otvoreni hotel na ulazu u grad, zatim objekt Mazana na glavnom trgu, zamlšljen da bude ogledna i reprezentativna vinoteka lokalnog biserja postao je običnim kafićem, historijski vinski podrum grofa Erdödyja u Mladini propada, Mladina, nekad popularno izletište pogotovu Zagrepčana više to nije. Takvom području, koje je zahvaljujući trudu nekolicine plešivičkih vinara postalo, s punim pravom naziva Hrvatska Champagnea (i zasad se uopće ne slažem da takve usporedive izraze trebamo izbjegavati!), otprije godinu dana srećom pravu krunu daje novootvoreni i po svjetskim mjerilima elitni restoran obitelji Korak na Plešivici, ima doduše još nekoliko obiteljskih vinskih gospodarstava koja pokazuju obećavajući potencijal i u ugostiteljstvu, možda im treba tek još malo hrabrosti i spremnosti na rizik pa da ona svojim svjetlom budu u potpunosti dio blještavog sjaja spomenute svjetleće krune…

Irena Lučić s Andrijom Popoviem s braniteljskog posjeda Opus Plavca malog na Komarni na jugu Lijepe naše, i s Ivicom Dobrinčićem Šipun iz udruge Vino Kvarner koja kao dobar mamac za turiste vidi žlahtinu (Marko Čolić)

Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja, kako je rekao, bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina, i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. U ovom bloku Nenad Trifunović Vinopija u svom se nastupu osvrnuo na značenje autohtonih sorati u službi vinskog turizma. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio je razvojni put mlade, ali već tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču – kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja – veže uz svoj vrlo privilegirani zemljopisni smještaj (Neretva, more, tijesan doticaj s BiH, Pelješac – most, blizina jedinstvenog Dubrovnika…), i proces melioracije krša. Tatjana Hažić iznijela je iskustva s prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi, kako je rekla, snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Naposlijetku, Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojega provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta!

Priča s Komarne može biti s vinsko-turističke strane i te kako uspješna!  Pogled na vinograde vinskog posjeda Opus i na nedavno dovršeni pelješki most, kojemu je i posvećeno na tržištu najnovije vino spomenutog proizvođača – Opus Bridge, iz berbe 2018, godine kad je počela i gradnja mosta! Vinograd Plavca malog za Opus Bridge je uz more, na 50 metara nadmorske visine i na kamenitom tlu obogaćenom mineralima crvenice. Kroz godinu sunce mu daje 2600 sati, stalni vjetrić smanjuje vlagu a time i opasnst od mnogih bolesti, te, dakako, i uporabu zaštitnih sredstava, kaže  je tvorac vina Opus enolog Marko Šuman

Opus Bridge s Komarne I enolog tvrtke Opus Marko Šuman

VinMarKon bio je pozornica nekoliko zanimljivih vinskih prezentacija. Vrijedi istaknuti pretpremijeru vina Opus Bridge, od Plavca malog s Komarne a iz berbe 2018., godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a stavlja je se na tržište upravo u 2022., za kada je bilo predviđeno i puštanje mosta u promet. Ovo je upravo primjer sjajnog marketinga s obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda.

Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo vina svojih sedam proizvođača, među vinima, jasno, dominira žlahtina. No, našli su se tu i jako dobar cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od Trojiščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama imali smo priliku kušati malo poznatu sortu Kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino je predstavila vinarija Kamenjak vlasnik koje je Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Kao šećer na kraju, degustiralo se sjajni odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Sosich.

Na kraju, Irena Lučić, organizatorica konferencije, najavila je krovnu temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji. Dodala je i kako se nada da će konferencija poprimiti regionalni karakter, u vezi s time su već održani početni dogovori za predstavnicima delegacija Srbije i Crne Gore. ♣

Zagreb, kak imam te rad!

GORNJOGRADSKI VINOGRADI i PODSLJEMENSKA (LOSOS) PASTRVA

Nekad davno dijelili smo klupe u istom razredu u tadašnjoj zagrebačkoj IV Gimnaziji, zgradi u kojoj je danas Muzej Mimara. Nakon srednje škole krenuli smo svaki svojim putem, na fakultete, da bi se, igrom slučaja, ponovno sreli – nakon više od pola stoljeća! Spojnica? Zagrebački gornjogradski vinogradi, ali i podsljemenska pastrva!

Počelo je za stolom, uz komade kuhane Teskeredžićeve pastrve, odličnu domaću paštetu od pastrve i pjenušac što ga od grožđa iz svog vinograda s 520 loza proizvodi naš domaćin Emin po naputcima zelinske vinarke dr. Ivane Puhelek, inače zaposlene u Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Emin Teskeredžić diplomirao je na Veterinarskom fakultetu, potom završio oceanografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, a onda i doktorirao na ribarstvu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Vodio je laboratorij za istraživanje razvoja akvakulture i bolesti riba, poslom obišao pola svijeta, neko vrijeme živio u Sjevernoj Americi, izdao stotinjak stručnih i znanstvenih radova, postao instruktor u ronilaštvu, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća na Krapnju je postavio uzgajalište riba, pa je uzgajalište ustrojio u posljemenskoj zoni u zagrebačkim Gračanima, potom je i u Kninu otvorio uzgajalište… Kad je počeo Domovinski rat stupio je u Hrvatsku vojsku i bio u diverzantskoj jedinici za podvodne zadatke, zaradio je težu ozljedu noge i od tada nezaobilazni njegov kopneni rekvizit je štap. Nevjerojatna životna snaga u tog je čovjeka s adresom na uzvisini zagrebačke Radićeve ulice: ni sve nabrojano nije mu bilo dosta, pa je, s obzirom da mu se ispod obiteljske kuće nalazi oštra kosina što se spušta prema Tkalčićevoj ulici odlučio upravo na njoj nastaviti aktivnost koja u ovome dijelu grada, upravo od Tkalčićeve i Radićeve pa sve do Mesničke ulice u današnjem Zagrebu, seže navodno sve do u vrijeme starih Rimljana a riječ je o vinogradarstvu i proizvodnji vina! … Sasvim nov u vinogradarsko-vinskom segmentu i pedantan kakav jest, Teskeredžić se prije poduzimanja bilo kakvog koraka u pravcu sadnje za stručnu pomoć obratio na najprimjereniju adresu – Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronmskog fakulteta u Zagrebu.

Dobrano nakošena parcela površine od oko 1000 četvornh metara na kojoj je Emin Teskeredžić nanovo posadio vinovu lozu. Sorte su Chardonnay i Pinot crni. Parcela se spušta od Teskeredžićevog doma na Gornjem gradu do Tkalčićeve ulice (suhiucasi)

Što se pak mene tiče, ja sam nakon studija na Filozofskom fakultetu krenuo u novinarstvo, najprije sam radio u kući NIŠP Vjesnik, najduže – i sve dok s dolaskom rata nije ukinut – u tjedniku Vikend. Nakon što je Vikend naprasno ukinut (kako drukčije objasniti likvidaciju nečega što jako dobro radi i zarađuje?!), imao sam sreću da s prijateljem Muhom, koji je osigurao nužnu financijsku podlogu, osnujem prvu hrvatsku reviju za eno-gastronomiju i turizam Svijet u čaši, ona još i sada, i u 30. godini od osnutka, ima što-šta za reći, međutim stjecajem okolnosti vezanih uz zdravlje posebice spomenutog mojeg poslovnog partnera Mladena Horića Muhe, u posljednje dvije godine izlazi ne više u tiskovnom obliku nego tek preko Interneta (www.suhiucasi.wordpress.com ), kao SVIJET u ČAŠi Kronika za svaki mjesec.

Mog šul-kolegu Emina i mene, nakon toliko godina, spojilo je, eto, vino, ali vezano ne tek uz nekakvu čašicu popijenu u kakvom kafiću nego zahvaljujući projektu realizacija kojega se upravo sprema na razini grada a riječ je o Revitalizaciji vinograda zagrebačkog Gornjeg grada! Priču je, inspiriran svjetski znanim gradskim vinogradima na Montmartreu u Parizu te onima uz Beč, pokrenuo muzealac prof. Nenad Jandrić iz udruge Scena Amadeo, sa željom da Metropola, upravo posljednjih godina snažno okrenuta i turizmu, dobije novi kulturološki sadržaj s potencijalom za uspješan razvoj vinskog turizma, dakle da još jače privlači goste ali i da dodatno šire promovira hrvatsko vino općenito, ne samo kao hedonistički sadržaj nego i kao vrijednu i povijesnu baštinu.

U strmom vinogradu u koji je Teskeredžić uveo i stepenice s ogradom kako bi i sâm mgao sudjelovati u radovima u trsju. Slijeva su: Emin Teskeredžić, Nenad Jandrić i grafičar Zoran Lutz (suhiucasi)

Ovih dana, upravo radi razgovora o tome i radi uvida u zamisli prof. Jandrića, u gornjogradskome domu i u vinogradu Emina Teskeredžića okupili smo se idejni začetnik prof. Nenad Jandrić, zatim Zoran Lutz, grafičar  i izdavač raznih publikacija vezanih uz vinsku Hrvatsku, pa osnivač i direktor međunarodnog festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić, turistički novinar Tomislav Radić i ja, i evo nekoliko fotografija sa susreta. Planirano je bilo da nazočni budu i prof. Edi Maletić i dr. Ivana Puhelek sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, naime prof. Maletić bio je Teskeredžiću stručni savjetnik pri podizanju vinograda i oko rada u trsju a dr. Ivana Puhelek savjetovala je oko proizvodnje pjenušaca, međutim oni nisu mogli doći jer iz poslovnih razloga bili su odsutni iz Zagreba… Uz oživljavanje zagrebačkih vinograda na potez, za početak, od Radićeve/Tkalčićeve pa do Mesničke ulice ideja je i povezivanje, kao s bitnom vrlo kompatibilnom točkom, s Teskeredžićevim ribogojilištem pastrva (naša, kalifornijska, losos-pastrva…) u Gračanima, Zagrepčanima i gostima grada pružiti kompletniji nov značajan turistički sadržaj…

Pogled u podrumčić: Teskeredžić se opredijelio za proizvodnju pjenušaca, godišnja produkcija bude oko 300 butelja

Prizor iz razdoblja vegetacije: Emin Teskeredžić u svom gornjogradskom vinogradu

DODATNE NAPOMENE – Ideja o revitalizaciji gornjogradskih vinograda na južnim padinama Gornjeg grada, prostora zapadno od Uspinjače unutar obuhvata Mesničke, Ilice, Tomićeve i Strossmayerovog šetališta nastala je u želji da se ovaj jedinstveni spomenički povjesni prostor definira kao prvorazredna spomenička baština. Prostor Gornjeg grada, koji je već 1242. godine dobio časni naziv i privilegirani položaj kraljevskog i slobodnog grada na brdu Gradecu zagrebačkome već godinama vapi za sveobuhvatnom spomeničkom obnovom koja bi simbolički trebala početi upravo revitalizacijom povijesnih gornjogradskih vinograda, riječi su prof. Nenada Jandrića

Tradicija uzgoja vinove loze prisutna je na zagrebačkom području od rimskih vremena, a prihodi od ove privredne grane dosezali su u 16. stoljeću čak trećinu gradskog budžeta.

– Sadnjom Kraljevine, sorte grožđa karakteristične upravo za Zagreb i zagrebačku okolicu, te sorte Portugizac koja se udomaćila na ovom prostoru, grad Zagreb potvrdio bi svoju širu pripadnost civilizaciji vina i vinske kulture. Uz navedne kultivare bilo bi dobro, po mišljenju prof.dr Nikole Miroševića, svojedobno predstojnika Zagovda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, posaditi i druge sorte koje su bile inventarizirane 1847. godine na području Zagreba – dodao je prof. Jandrić, inače znan kao promoter i voditelj niza akcija u za to prikladnim prostorima zagrebačkij muzeja i galerija te po tome što je s neumornim vinskim novinarom Srećkom Ljubljanovićem osnovao i dugo godina u Zagrebu vodio Festival portugisca.

Iako prof. Jandrić nije još spreman u ovome trenutku iznositi detalje o projektu zagrebačkih gornjogradskih vinograda dok on i službeno ne dobije zeleno svjetlo započetak, ipak sam uspio nešto iščačkati! Uz uvodne napomene prof. Nenada Jandrića, u podnesku prijedloga o revitalizaciji Gornjegradskih vinograda u Zagrebu nalaze se prilozi kako slijedi:

Srećko Ljubljanović, prof: Zagrebačko vinogradarstvo u srednjem vijeku;  Jadranka Janjić, dipl.ing.šumarstva: Krajobrazne vrijednosti južnih padina Gornjeg grada; Nikola Mirošević, prof. dr. sc: Idejni/kratki/ projekt revitalizacije vinograda Grič Zagreb; Marko Vučetić, dipl.ing. fizike, šire znan kaometeorolog: Klimatske značajke za Studiju podizanja vinograda na lokaciji Zagreb-Grič;  Saša Zec, dipl.oec: Zagrebački gornjogradski vinogradi – Zašto i kako?

Zamišljeno je da se u dijelu tunela između Radićeve i Mesničke a ispod Uspinjače postavi izložba posvećena revitaliziranim zagrebačkim gornjegradskim vinogradima i hrvatskome vinu općenito

– U dijelu prostora predviđenog za sadnju vinove loze mogao bi se oformiti i tzv. diplomatski vinograd u kojemu bi prijateljski europski gradovi i države posadili svoju brajdu kao znak prijateljstva i pripadnosti istom civilizacijskom krugu. Danas se u Europi rijetke države mogu podičiti povijesnim vinogradima u centru grada a najpoznatiji je onaj u čuvenoj pariškoj četvrti Montmartre, on je i jedan od najpoznatijih simbola Francuske kao vinorodne zemlje. Prijateljski Beč ima zasigurno najveće površine zasađene vinovom lozom u gradskom vlasništvu makar, doduše, one nisu i u najužem centru grada ali jesu uz rub grada.  Važan doprinos ideji je i obnova tunela koji spaja Mesničku i Radićevu ulicu, te njegovi krakovi koji izlaze na Ilicu, kao moguće mjesto prerade i pohrane vina, te kao mjesto stalne izložbe hrvatskih vina. Idejni začetnici i autori pojedinih dionica sadržanih u ovom Nacrtu volonterski su pristupili razradi projekta uvjereni da će Poglavarstvo grada Zagreba prepoznati njegovu vrijednost, te organizirati, preko svojih stručnih službi, razradu ideje u svim njezinim segmentima. Svjesni da put od ideje do realizacije često zna biti težak, vjerujemo da ćemo uz punu podršku Zagrepčana smoći snage ostvariti je kako bi u sredinom ovog desetljeća u zagrebačkom gornjogradskom vinogradu zajedno popili prvu čašu vina – kazao je prof. Jandrić.  ♣

Vino u digitalnoj eri

BURZA VINA – NOVO ZDJELAREVIĆEVO POSLOVNO POGLAVLJE

Burza vina: Davor Zdjelarević i Edvin Jurin

Poznati naš vinar Davor Zdjelarević otvorio je svoje novo poslovno poglavlje, koje je logičan nastavak njegovog dosadašnjeg djelovanja na Bakhovoj vinskoj pozornici: ušao je u sferu Burze vina (Wine Stock Market), za koju kaže kako je inovativni hrvatski i regionalni vinski prozor u svijet. Ostajući i dalje aktivan, kroz suradnju s pojedinim izabranim uglavnom našim vinogradarima/vinarima spremnima mu, dakako uz novčanu naknadu, ustupiti dio svoje proizvodnje po njegovu izboru da je Zdjela onda finišira po svojemu kao kreator plemenite kapljice za svoje etikete Zdjelarević Wine Selection te ostajući i dalje vinotekar sa svojim butikom Vinoretum, Zdjelarević je u novu avanturu ušao s Edvinom Jurinom, stručnjakom za brendiranje i komunikacije. Novo sjedište je u sklopu jednog od Sky Officea u ekskluzivnom EU Business Clubu inače protegnutome kroz cijeli 14 kat objekta A jednog od dvojca  staklenih nebodera lociranih u prometnoj aveniji  prema zapadnom izlazu iz Metropole a sasma blizu blizu velike crvene zgrade gdje je sada veliki Konzum a gdje je nekad bio Mercator, inače malo dalje u pravcu zapada je hotel Antunović.

Eu Business Club je, kako Davor Zdjelarević kaže, u vlasništvu Ricarda Zwickera, i kao članove okuplja poslovne ljude iz različitih biznisa, jedan od njih je, ističe Zdjela, i Branko Roglić. Uz razne što manje-što veće urede obuhvaća više prostorija za sastanke, radionice, poslovna druženja uz degustacije, oveću konferencijsku dvoranu, terasu na prolazu iz nebodera u neboder, restoran zatvorenog tipa. Dijelovi hodnika a i neke od dvorana krase različite slike i fotografije niza protagonista domaćeg i svjetskog show businessa, riječ je ne tek o dekorativnoj izložbi nego i o reviji autorskih djela (najviše fotografija vidio sam od Splićanina Jadrana Lazića) koja je moguće kupiti.

Vinoretum ZFW u Sky Officeu (suhiucasi)

Zdjelarevićevo i Jurinovo gnijezdo u znaku je dakako butelja, na dvjema stalažama ovdašnjeg Vinoretuma su boce bijelog odnosno crvenog vina sa Zdjelinim etiketama i s etiketama nekih naših vinara s kojima Zdjelarević jače surađuje i koji su i čanovi EU Business Cluba, riječ je primjerice o Trdeniću, Štamparu, Iločkim podrumima, koketira se i sa Stojanom Ščurekom iz Goriških brda. Namjera je ovdje okupiti i poslovno predstavljati i ponajbolje proizvođače delikatesa koje se odlično slažu s vinom, čokolada manufakturne produkcije Hedonica već je tu a radi se na uključivanju Zigantea (tartufi, masliovo ulje…), Gligore (sir s Paga), proizvođača maslinova ulja, majstora produkcije suhomesnatih specijaliteta posebice onih od crne slavonske svinje. Povremeno se u svrhu razvoja poslovne suradnje i plasmana robe ovdje organiziraju kušanja toga što je izloženo, te vinske radionice, koje, inače, obično četvrtkom od 19 do 21 sat, vodi sommelier Luka Tenodi. Komercijalne degustacije moguće su samo za članove EU Business Cluba a cijene kušanja su onakve kakvima ih proizvođači drže u svojim pogonima, objasnio je Zdjelarević. Kazao je i da u sklopu ove Burze vina sve veće značenje dobiva njegova vinoteka Vinoretum stoga što kao prodajni punkt više nije ograničena na jedno mjesto, kako je bilo do sada, naime Vinoretum kao primarno maloprodajni prostor upravo se počeo širiti Hrvatskom, najprije je, uz sklapanje ugovora o suradnji a ACI-marinama krenuo na Jadran, konkretno u Skradin, a uskoro će proraditi i u Milni na Braču.

Zdjelarević i Jurin usmjerili su se zasad pretežito na hrvatska vina, sad najavljuju i nazočnost Stojana Ščureka zvanog Vinar-Optičar iz Goriških brda (Marko Colic)

– Projekt Burza vina ili Wine Stock Market predstavlja, ponavljam, novi prozor u svijet za domaće i regionalno vinogradarstvo i vinarstvo. Riječ je o digitalnoj komunikacijskoj i prodajnoj platformi, koja omogućuje vinogradarima i vinarima transparentnu tržišnu komunikaciju i, naravno, prodaju u kontekstu uravnoteženja i poravnanja viškova i manjkova grožđa, grožđanog soka i vina te dodatno neprodanih tzv. overstock vina i malih serija vrhunskih i arhivskih odnosno premium vina. Ona omogućuje vinarima nov, suvremeni način trgovanja prilagodljiv digitalnoj eri poslovanja na svim razinama usmjeren kako domaćem i regionalnom tako i širem svjetskom tržištu – izjavili su najavljujući WSM Davor Zdjelarević i Edvin Jurin, stručnjak za brandiranje i komunikacije, inače idejni pokretači i koautori.

                Kompleksni projekt – Riječ je o kompleksnom projektu kojemu je, čujem, uz osnivače svoj doprinos u protekle tri do četiri godine dao multidisciplinarni tim od desetak stručnjaka i specijalista.

 – WSM je namijenjen proizvođačima grožđa i vina u regiji i svijetu, domaćim i međunarodnim veletrgovcima i potencijalnim kupcima grožđa i vina, tvrtkama iz industrije proizvodnje i dobave opreme i repromaterijala iz sektora vinogradarstva i vinarstva, a dakako i međunarodnim portalima specijaliziranim za trgovinu grožđem, moštom i vinom u rinfuzi, zatim medijima, novinarima i blogerima specijaliziranima za vinsku tematiku kao i nezavisnim ljubiteljima vinske kulture.

Novi ured na 14 katu zagrebačkog nebodera

Moderna prijemna kancerariuja (suhiucasi) )

Konkretne procesne faze WSM-a obuhvaćaju unos i obradu podataka za vinare po regijama, sortama, godištima, po kvalitativnom i cjenovnom razredu uz poštivanje instituta anonimnosti za sudionike prodajnog procesa do same prodaje, zatim kontrolu ponuđenog vina od strane WSM-a provjerom dokumentacije i degustativno od strane nezavisnog tima, klasifikaciju cjenovnih razina te u konačnici realizaciju kupoprodaje i plaćanja između kupaca i prodavatelja uz nadzornu ulogu sustava WSM-a.

– Za proizvođače vina planirali smo ustrojiti poseban marketing, a za potrošače brojne različite aktivnosti kroz koje bi se bolje upoznali s proizvodom i lakše odlučili za kupnju s obzirom na karakter i stupanj kakvoće kapljice te na njenu cijenu po jedinici. Potencijalni kupci s vinima u ponudi moći će se upoznati na više načina, primjerice preko interneta ili raznih tiskanih publikacija a kroz razne materijala s fotografijama boca i s tekstovima o karakteristikama svakog vina  ali i putem video-priloga u obliku filmića što će ih o svakoj etiketi pripremiti sommelieri, ali i nana raznim prezentacijama uživo, komercijalnim degustacijama i radionicama za do oko 50 osoba. Jedna od naših zamisli ide i u pravcu toga da organiziramo i privatne kućne degustacije uzoraka, naša ekipa u dogovoru s naručiteljem došla bi s uzorcima, što se kaže, na kuću i održala prezentaciju zatvorenog tipa dakako s kušanjem, naručitelj bi se međutim, radi naše sigurnosti, prije morao obvezati da će ipak nakon što prezentacija bude obavljena kupiti vina u određenoj vrijednosti – rekao je Zdjelarević, uz napomenu da će zahvajujući angažmanu WSM-a veću osjetno šansu za plasman dobiti vina visoke vrijednosti i visokih cijena a proizvedena u maloj količini, ali i vina koja u nekim sredinama budu nepravedno zanemarena a riječ je dakako o odležanim vinima što kroz duže dozrijevanje dobivaju na dodanoj vrijednosti pa je i logično da budu i skuplja, ali  tržište koje preferira sasvim mladu kapjicu ne prihvaća ih kako bi trebalo upravo stoga oto na plećima nose koju godinu više a na cjeniku traže više novaca.

U portfelju  je postupno predviđeno i uvođenje ponude vinskog turizma po modelu atraktivnih dnevnih i višednevnih vinskih obilazaka kao i trgovanje vinskim nekretninama i opremom.

Sky office – pogledi na Zagreb s 14 kata (suhiucasi)

            Poslovni model – Poslovni model je temeljen, kao i kod drugih platformi toga tipa, na godišnjoj članarini ovisno o tipu i razinama transakcija te proviziji po ostvarenoj prodaji.

                – Procjene govore da oko 40 posto ukupne svjetske trgovine vinom čini upravo prodaja u rinfuzi odnosno bulku.  Naš projekt se razvija postupno i u fazama sukladno interesima i potrebama njegovih korisnika. Takav razvojni put su prošle i prolazile relevantne platforme toga tipa, u čije osnivanje i financiranje su ulazili, uz sudionike iz vinske industrije, i ulagači iz drugih industrija. Jedna od najrazvijenijih engleskih online platformi  je nastala 2016. i to postupno nakon dvije godine uz sudjelovanje gotovo tridesetak ulagača – naglasio je Jurin.

– Živimo u dinamičnim i neizvjesnim vremenima. Proizvodni i tržišni procesi više su disruptivni nego linearni. S jedne pak strane razvijaju se nova tržišta vina u mnogoljudnim zemljama Dalekog Istoka i Azije, a s druge svjedoci smo neočekivanih poremećaja poput klimatskih promjena ili pak pandemije, koje generiraju učestale neravnoteže u robnim tokovima grožda i vina. Na nama je da, doslovce rečeno, prihvatimo vrijeme u kojem živimo i okrenemo se digitalnim tehnologijama ili bolje rečeno prodaji na digitalnom kućnom pragu uz znatno višu razinu informiranosti, interaktivnosti i profitabilnosti. U ovaj projekt do sada je uloženo oko 150.000 eura, ali  morat će se investirati još da bi bismo mogli otvoriti za početak barem desetak nvih radnih mjesta i da bi Burza proradila na način i punim tempom kakav smo zamislili. U planu je i otvorenje našeg predstavništva u Londonu kao  snažnom poslovnom središtu na svjetskoj razini, i to bi smatram, bitno pomoglo i boljem izvozu hrvatskog vina ali i bržem i snažnom razvoju našeg vinskog turizma –  zaključio je Zdjelarević. ♣

Puna sezona ocjenjivanja vina

DWWA, MUNDUS, IWSC, te CONCOURS MONDIAL… MOŽDA USKORO i u ISTRI!

Prva trećina odnosno prva četvrtina godine, barem u Europi, to je dakle upravo sada, puna je sezona raznih međunarodnih i domaćih vrednovanja plemenite kapljice, naime smisao je, s obzirom da se na tržište obično s 1. siječnjem svake nove godine na tržište puštaju vina neke nove berbe (ne nužno samo ona najsvježija iz trganja prethodne jeseni), i obznaniti  mišljenja stručnjaka o tim novim uradcima kako bi trgovci a osobito ugostitelji i hotelijeri mogli na vrijeme tj. do početka glavne turističke sezone pripremiti osvježene vinske karte. U ovome trenutku po broju uzoraka koje obradi na svom godišnjem skupu zacijelo najjače ocjenjivanje je Decanter World Wide Award u Londonu,  tu su zatim IWSC  (rok za prijavu uzoraka – 1. travnja 2022, rok za slanje je 6. travnja, a ocjenjivanje je od 2. do 16. svibnja 2022 ⦁ Kontakt: T. +44 (0)20 8154 6989; e-mail:  info@iwsc.net), Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu (Pfalz). Mundus je svoje ovogodišnje proljetno ocjenjivanje već je odradio i sad, za kraj kolovoza, priprema  svoj Summer Tasting.

Sjećanje na neke prošle godine: glavni urednik revije Svijet u Čaši Željko Suhadolnik u društvu s osnivačem CMB-a Louisom Havauxom i njegovim sinom, sada glavnim direktorom ocjenjivanja, Baudoinom, te s direktorom degustacija enologom Thomasom Costenobleom. Od Baudoina čujem zanimljivu vijest vezanu uz CMB i Hrvatsku!

Na ocjenjivanju Concours Mondial Chile, u društvu s predsjednikom mojega žirija Patrickom Valetteom, porijeklom Francuzom, enologom i proizvođačem vina Viña VIK u Čileu

S nekih 12.000 primljenih uzoraka svake godine i s obzirom na veliki broj degustatora-ocjenjivača vinskih eksperata koji stignu iz različitih zemalja Concours Mondial de Bruxelles (CMB) ubraja se među najznačajnija I najcjenjenija vinska vrednoanja u svijetu. Posebnost CMB-a koji želi maksimalno istaknuti svoju međunarodnost, je to da još od početka ovog stoljeća  pozornica za njegovo kušanje nije više samo Bruxelles, kako je bilo prije, nego su to različiti gradovi, isprva se organizator opredjeljivao samo na one u zapadnim zemljama unutar Europske unije, potom se krenulo i u gradove zemalja najnovijih članica EU a inače nekad iz tzv. istočnog bloka, konkretno  u Bratislavu u Slovačkoj i u Plovdiv u Bugarskoj, što se tiče drugih kontinenata CMB ima svoje ojenjivanje u Južnoj Americi u Čileu, a prije koju godinu jedno je izdanje bilo u Pekingu (Bejing) u Kini.  Na ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles odlazio sam redovno nekih dvadesetak godina zaredom, počeo sam, s kolegom novinarom Vitom Andrićem, još u ono vrijeme kad su se kušanja odvijala samo u glavnom belgijskom gradu i kad je još direktor bio Louis Havaux, inače osnivač CMB-a. Veliko je to, neprocjenjivo, bilo iskustvo sudjelovati na CMB-u, ne samo zato što se moglo mnogo naučiti na samom ocjenjivanju nego se zahvaljujući jako dobroj organizaciji u svakoj zemlji imalo prilike posjetiti bitne vinogradarske regije i renomirane proizvođače u različitim zemljama svijeta! Posljednji put na CMB-u sam bio u Plovdivu u Bugarskoj, a potom je stigla corona… Inspiriran upravo izletima CMB-a u Slovačkuu i Bugarsku i razmišjajući i o međunarodnoj promidžbi i Hrvatske općenito i, posebice, vina Lijepe naše, ali i svjestan toga da je organizacija CMB-a vrlo složena i skupa, upravo u Plovdivu pitao sam vrlo oprezno sadašnjeg direktora CMB-a Baudoina Havauxa, koji je na čelnoj poziciji nasljedio oca Louisa, je li razmišljao o tome da se CMB održi koji put i u Hrvatskoj, odgovor je bio potvrdan, međutim do ovog trenutka još oko organizacije ocjenjivanja kod nas još nije bilo ozbiljnijih konkretnih razgovora.

A sada eto s veseljem mogu reći da sam i iz ovdašnjih krugova načuo kako se nešto kuha oko CMB-a u Istri, i nakon slijeda dopisivanja s direktorom Baudoinom Havauxom, mogu iz prve ruke potvrditi da razgovori da se zamisao ostvari ipak pomalo napredujuu! Međutim još je prerano za objavu bilo kakvih detalja oko termina… Strpimo se i optimistički pričekajmo!

Druženje na CMB-u u Plovdivu – s osnivačem Concoursa Louisom Havauxom i s grofom Stephaneom von Neippergom, vlasnikom glasovitog bordoškog vinskog Châteaua Canon-la-Gaffeliere i suvlasnikom vinskog imanja Bessa Valley u dolini Besa Bugarskoj

Concours Mondial de Bruxelles do prije koju godinu okupljao je u jednom terminu vina svih tipova, dakle bijela, ružičasta i crvena, mirna i pjenušava te slatka desertna i alkoholizirana. Prije koju godinu organizator je odlučio ocjenjivanje ružičastih vina odvojiti kao zasebno i u drugom gradu, a eto kao najnovije, iz 2022. je to da je nekadašnji nekad kompletni Concours Mondial sada podijeljen u četiri samostalne grupe i jednu podgrupu, konkretno to su bijela i crvena mirna vina, podgrupa bi tu mogla biti zasebno ocjenjivanje sauvignona, drugu grupu čine ružičasta vina, u trećoj su pjenušci a u četvrtoj slatka desertna i alkoholizirana. Za ovu godinu ružičasta grupa te sauvignon svoj posao su već obavili, roséi su degustirani još početkom ožujka u španjolskom Valladolidu. Bijela i crvena vina najmanje oko 350 eksperata-kušača vrednovat će u talijanskom gradu Cosenza od 19 do 21. Svibnja 2022., pjenušci su predviđeni, logično, za lipanj, a slaka i posebna vina za listopad…     Upravo do kraja ožujka trebalo je prijaviti sudjelovanje za svibanjsku degustaciju bijelih i crvenih(crnih vina, no kraće zakašnjenje najvjerojatnije će se tolerirati.

Evo i nekih nama zanimljivih informacija, te rezultata s ocjenjivanja sauvignona i ružičaste kapljice. Najprije sauvignoni: stiglo ih je 1120 uzoraka iz 23 zemlje. Ove godine bilo je znatno više nego ikad prije – 225 odnosno petina od ukupnog broja prijavljenih! – sauvignona njegovanih u drvu. Najviše takvih drvenih sauvignona stiglo je iz Bordeauxa, što naravno nimalo ne čudi, te iz – austrijske Štajerske! U odnosu na ukupno podijeljena odličja, sauvignoni iz drveta osvojili su 35 posto priznanja!

Inače, uz klasične zlatne i srebrne medalje ove godine posebno su dodatno istaknuta priznanja po grupama, konkretno nagrada za najbolji blend na bazi sauvignona, nagrada za najbolji sauvignon dozrijevan u drvenom posuđu, nagrada za najbolji slatki sauvignon, a podijeljeno je i zasebno odličje za najbolje ocijenjeni sauvignon općenito.

Evo kako je na ocjenjivanju 2022. sa sauvignonima  prošla Hrvatska: zlata sada nije bilo za nas, evo osvojenih srebrnih medalja:

SAUVIGNON 2021 –  Vina DK  – Kontinentalna Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje ⦁ ECO SAUVIGNON  SPRINGTIME PREMIUM 2021 – Vina  BEDEKOVICH – Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora  ⦁ SAUVIGNON 2021-  CMREČNJAK – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje Medimurje  Međimurje ⦁  SAUVIGNON 2020 – OPG HAŽIĆ Tatjana Hažić – Kontinentalma Hrvatska, Zagorje-Medimurje, Međimurje  ⦁ SAUVIGNON 2021 – PUHELEK PUREK, Kontinentalma Hrvatska, Prigorje-Bilogora

Concours Mondial du Rosé 2022

Srebrna medalja: BELJE PLUS CUVÉE ROSÉ 2021 – Vina BELJE, Hrvatsko podunavlje

Važni datumi vezani uz prijavu pjenušaca na ocjenjivanje CMB 2022:

Rok za prijavu bio je 21. ožujka 2022, a rok za dostavu uzoraka ističe 25. travnja 2022. Ocjenjivanje će se odvijati od 1. do 3. srpnja 2022, a s rezultatima će se izaći u javnost 7. srpnja 2022. ♣

Uz kraj ožujka i početak travnja: proljeće na tanjuru

IZ KORIZME u – PARIŠKI ŠIK!!

Zvijezda proljetnog menua chefica Ana Grgić Tomić, pred Bistroom i u društvu s glavnim direktorom Esplanade Ivicom Maxom Krizmanićem i sa Sandom Sokol iz sektora promidžbe (suhiucasi)

Proljeće – jedinstveno godišnje doba. Buđenje! Osobito slasno preko tanjura. Vrhunski chefovi mogu i te kako pomoći glede ideja oko primjerenih namirnica, njihovog prikladnog kombiniranja u prigotavljanju vrhunski ukusne kreacije. Najbolja naša chefica Ana Grgić Tomić iz kultne zagrebačke Esplanade, nadahnuta proljećem osmislila je s nizom svježih sezonskih namirnica jelovnik s gurmanskom eksplozijom boja i okusa i s dozom pariškog šika. Šparoge, tartufi, mladi špinat, alge, sok od krastavaca, velouté od koprive, ljubičasti krumpir, dimljeni romb, jadranske kozice, medvjeđi luk, bijeli grah, domaći sladoled od manga i kokosa… uključeni su u najnoviji à la carte koncept popularnog Esplanadina Le Bistroa. Nadahnuće inspirirano proljećem 2022 i realizirano zahvaljujući chefici Ani i njenoj talentiranoj mladoj kuharskoj ekipi na terasi Bistroa predstavljeno je, u nazočnosti brojnih osoba znanih iz medija i preko medija, u veseloj atmosferi i na, kako i priliči, po prekrasnom sunčanom vremenu.

Ana Grgić Tomić sa svojom ekipom dio ponuđenih jela prigotavljala je pred gostima. Inače, Ana Grgić već 22 radi u kuhinji Esplanade, a od toga puno desetljeće je s titulom chefice kuhinje (suhiucasi)

– Istinski sam uživala kreirajući novi jelovnik Le Bistroa. Obožavam proljeće i ovu raskoš boja, tekstura i okusa što ih upravo to godišnje doba omogućava. Ponudili smo niz iznenađujućih te nutritivno izbalansiranih i zdravih jela. Blisko surađujem s odličnim lokalnim dobavljačima koji mi šalju najbolje namirnice, srdele i kozice stižu iz Jadrana, janjetina dolazi iz Gorskog kotara, dok kozji sir nabavljamo iz jednog maloga gospodarstva pored Zagreba a začinsko bilje iz mog je vrta na terasi Oleander, tako da inspiracije nije nedostajalo – rekla je chefica Ana Grgić Tomić i dodala: – U kreiranju jelovnika i prigotavljanju jela posebno sam se vodila održivim načelom kuhanja kako bi se svi dijelovi maksimalno iskoristili.

Srdelice su marinirane u soli i šećeru, a poslužuje ih se s domaćim pestom od peršina i marmeladom od rajčice koju Ana sama priprema. Njoki od ljubičastog krumpira ručno su rađeni, a dolaze u spoju s domaćim kozjim sirom i ikrom pastrve. Ana priprema tunu kao arty mozaik – najprije je marinira u soli, potom reže na trakice i oblaže algama, onda je kuha, svježinu tuni dodatno daju sok od krastavaca, menta i domaće potočarke. Lagano pečeni gof dolazi na tanjuru s karameliziranim mladim zeljem, dok je romb u zanimljivoj kombinaciji s keljom i bijelim grahom. Artičoke se kuhaju u soku od začinskog bilja i poslužuju uz mladu janjetinu.

Ana je vodila računa i o tome da dio jela bude prilagođen vegetarijanskoj prehrani i onima koji jedu prema halal standardima kao i osobama koje ne podnose gluten. Vrijedi istaknuti legendarne Esplanadine štrukle u bezglutenskoj varijanti koje su podjednako ukusne kao i one s pšeničnim brašnom.

Voditelj Le Bistroa Ivan Trbušić, koji je prvo lice tog lokala već punih 22 godine, u dogovoru sa svojim sommelijerima kao pratitelje novog proljetnog jelovnika u čaši preporučio je selekciju vina Voštinić Klasnić. iz Ivanić-Grada. Uvodno je poslužen pjenušavi Škrlet pod nazivom Fraktal, slijedili su dva mirna bijela vina od Škrleta, pa crnjak s nazivom Red te Muškat  koji je je popratio selekciju slastica s potpisom chefice slastičarke Mirjane Špoljar. U ponudi su bili domaći sladoled od manga i kokosa s krekerom od kardamoma i s malinama, pa mille-feuille s bijelom čokoladom, sočni kolač s mrkvom, narančom i prženim bademima, te neizostavni Esplanadin hit – topli čokoladni kolač, ovaj put u spoju s jagodama i kremom od vanilije i mente.

Za sjajne kolače se pobrinula chefica slastičarka Mirjana Špoljar (suhiucasi)

U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu – tri slijeda svježih jela po izboru šefa kuhinje, cijena je 215 kn, a uključuje i čašu kućnog vina te kavu ili čaj. ♣

Dašak i orijentalnoga

VINO UZ ŽLICU i ŠTAPIĆE CHI LE MA

I, za kraj ožujka, kako i priliči kozmopolitskom duhu naše metropole, malo orijenta: vrata ovom događanju u režiji Mustafe Topčagića i Renate Cisar iz platforme Fama otvorio je u Zagrebu novi azijski restoran Chi Le Ma, i tu je u ovom tek početku proljetnog raspoloženja bio veliki izazov spajati egzotična jela s hrvatskim vinima.

Chi Le Ma – atmosfera (Nikola Zoko)

Chi Le Ma svoje kreacije bazira na kineskoj, tajlandskoj i japanskoj kuhinji, izvorne oblike prilagođava europskom ukusu. Naziv restorana potječe iz kineskog jezika u kojemu je Chi Le Ma? (jeste li jeli?) u staro doba gladi bilo česta uzrečica i pitanje osobama do kojih vam je stalo. Uzrečica je s vremenom prerasla u kulinarsku filozofiju, koju pronosi vlasnik Kinez, po europski – Mr. Bill. On je u više gradova (Varšava, Amsterdam, Beograd, Podgorica) otvorio restorane s tim nazivom, a u širenju lanca na Zagreb pomogao mu je njegov hrvatski partner Filip Špiranec. Restoran je otvoren krajem prošle godine, a voditelj je iskusni ugostitelj Selmir Bešić. Pravila kuhinje postavio je kineski chef Mao Hailin koji je nakon dva mjeseca obuke posao prepustio domaćim snagama. Goran Galić i Dominik Letinić dobro su ovladali istočnjačkim kulinarskim vještinama, u što su se uvjerili i uzvanici iz medija na 14. izdanju Musovih i Renatinih prezentacija Vina uz žlice (i štapiće).

Proljetne rolice, krem-juha hoki-doki, gyoza i osam blaga (Marko Čolic)

Uz sljedove servirana su kao odgovarajuća prateća pića: gin Murska dekla, Bijeli pinot 2020 Jarec Kure, Sauvignon 2019 Bolfan, Malvazija la Pregiata 2017 Sosich, a uz sladoled Kaboo Graševina 2020 Zlatno brdo. Na raspolaganju je bilo i maslionvo ulje San Antonio ekstra vergine istarskog proizvođača Marjanovića. Kuhao je chef Goran Galić (Marko Colic)

Za dobrodošlicu poslužene su popularne Proljetne rolice (junetina, mladi luk, garam masala-mješavina začina), ali ne s vinom nego uz tonik i gin Murska dekla, međimurski craf rađen u London Dry stilu. Uz krem juhu Hoki-doki od hokaido tikve s bučinim uljem i sjemenkama ponuđen je znani vinski brend Jarec Kure perjanicom vinarije Pinotom bijelim 2020. Slijedila je Gyoza, tjestenina nalik raviolima, punjena piletinom, kineskim kupusom i raznim začinima, izvrsno ju je pratio Bolfanov Sauvignon 2019. U neformalnoj anketi među uzvanicima, ova je kombinacija jela i vina proglašena najboljom. Jedan od specijaliteta kuće su Osam blaga, jelo od tri vrste mesa (junetina, piletina, svinjetina), povrća (luk, paprika, gljive) i još dva začinska sastojka koja su ostala tajnom. Kao prilog bila je riža ukrašena klicama. S ovim pikantnim jelom suočila se Malvazija 2017 La Pregiata podruma Sosich iz Vižinade. Finale i desert Kaboom, a to je pohani sladoled s bijelom čokoladom i vanilijom,  grlo se ispiralo Graševinom 2020 Zlatnog brda iz baranjskog Zmajevca.

Domaćini, te organizatori i prezenteri: Selmir Bešić, voditelj restorana, Mustafa Topčagić i Renata Cisar – organizatori događanja, te chef Goran Galić (Marko Čolić)

Vino uz žlice (i štapiće) bilo je prigoda da se predstavi i vrhunsko maslinovo ulje San Antonio iz istoimene stancije u Vodnjanu, a čiji je vlasnik Marijan Marjanović. San Antonio proizvodi pet vrsta ulja (jednosortna od Buže, Karbonace, Leccine i Bjelice te mix San Antonio) za njih je, uz trofeje u Hrvatskoj i Europi, Stancija osvojila brojne nagrade od New Yorka do Japana.  ♣

Život piše romane

MIKEOVIH ZAVIDNIH ’99!

Miljenko Mike Grgich – na pragu nove stotice! Koliko su mu pomogli Zinfandel/Crljenak i Plavac mali?…

Sretno/zdravo i u – novoj STOTKI!   ♣

__________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju  – 03. 2022 – Hints to the smart purchase

 HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

(L)  PINOT BIJELI 2020 – JAREC-KURE ♣ Prigorje-Bilogora ZOI; Pinot bijeli; kvalitetno s kzp; suho; 12,5 vol %; 0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑

(L)  PINOT CRNI 2019 – ŠEMBER ♣ Plešivica; Pinot crni; suho, 13,5 vol %; ZOI Plešivica;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 17 °C ♣  ⇑

Istra i Hrvatsko primorje / Istria & Quarnaro

(XL)  SESTO SENSO MALVAZIJA ISTARSKA 2019  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 14,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 14 – 15 °C ♣  ⇗ ⇒

(M)  AVANTGARDE MALVAZIJA ISTARSKA 2021 – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija istarska; suho, 13,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 12 °C ♣  ⇑ ⇗

Tomaz Klaudio: Nera (Malvasia) 2018, Barbarossa Teran 2018,, Sesto senso Malvazija 2019, Avantgarde Malvazija 2020. Rezultat najnobijeg brandiranja: boca, etiketa, kapica – lijepo i elegantno, problem kod nekih vina kojima je naziv malo duži je taj što se treba pomučiti da se, zbog tipa slova na pozadini kakva jeste, dešifrira naziv vina, koji je vrlo, vrlo važan! (suhiucasi)

(XXL)  NERA 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Malvazija crna/Malvasia nera; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗ ⇒

(XL)  BARBAROSSA TERAN 2018  – TOMAZ ♣ Motovun; Teran; suho, 14,5 vol %; ZOI Hrvatska Istra, vrhunsko s kzp;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 16 – 18 °C ♣ ⇗

Pjenušci/sparkling

Misal Istra

(L)  MISAL MILLENIUM brut 2017  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska s dodatkom Pinota crnoga i Chardonnaya; brut, tri godine na kvascu u butelji prije degoržiranja; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

(XL-XXL)  MISAL BLANC de NOIRS brut 2018  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Pinot crni (tri klona) vinificiran na bijelo; brut; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣  ⇑ ⇗

Izvan kategorije

(XXXL)  MISAL ISTRA brut  – MISAL PERŠURIĆ ♣ Višnjan; Malvazija istarska 100 %; iz tri različite berbe – 2011, 2010. i 2009.; dozrijevalo u drvenim bačvama, ova šarža sada na tržištu odležala je ukupno 10 godina na kvascu u butelji prije degoržiranja; vrlo specifično, intrigantno, za uz meditaciju; 12,0 vol %; ZOI Hrvatska Istra;  0,75 lit ♣ Poslužiti na: 10 °C ♣ ⇑

———-LEGENDA———-

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

    – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

      80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but lacking a bit of identity & character, not exciting

                – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod/under       71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 35 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

 ⇑– trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

Mali podsjetnik: VINO & HRANA

Laganija (pred)jela:  laganija i mlađa mirna (bijela, svjetlo-ružičasta ) vina voćnog karaktera, pjenušci extra brut, brut  ♣ riba i plodovi mora: pjenušac brut nature, extra brut, brut, laganija kiselkasta bijela mirna vina (kuhane namirnice), pjenušac extra brut, brut, mirna bijela puna vina s određenom slasti (nije ovdje riječ o slatkoći od neprovrela šećera) ali i s dobro izraženima kiselosti i slanosti, što se crnog vina tiče u obzir dolaze puni rasni i mineralni crnjaci ali odležani dovoljno dugo godina da dobiju na mekoći tanina i lijepoj zaokruženosti  (pržena riba te brudeti) ♣ masna mesna jela, hladna (odojak, svinjetina…): kiselkastija mirna lijepo pitka vina malo bolje punoće ♣  zamašćena mesna (pečena,pržena, pirjana, topla) jela, sočna: puna, gušća kapljica s nešto jačim alkoholom i (ili) s nešto izraženijim taninom, da se usta dobro isperu ♣ jela s tendencijom prema kiselome te jače začinjena (razne mirodije): puna i slasna mekana zrela (bijela) vina s određenom slašću (ne nužno od neprivrelog sladora!) i s izraženijom aromatikom ♣ Kad se želi uživati u crnom (punijem i jačem) suhom vinu: dobro je da jela nisu jače slana a niti slatkasta, naime tanin pojačava osjet slanosti dok u kombinaciji sa slatkastime stvara osjećaj jače oporosti ♣ gorkasta jela: dobri pratitelji bit će puna suha vina visokog ekstrakta i jačeg alkoholnog stupnja, ona daju osjet slasti što dobro parira gorkastosti ♣ sir: mladi svježi, s vrhnjem – mlađe bijelo ili ružičasto, nekomplicirano, svježe, voćnog karaktera, s dobrom kiselosti, nižeg alkohola; polutvrdi i tvrdi sir, mlađi – jednogodišnja do dvogodišnja bijela, ružičasta i crvena suha vina nešto veće punoće, srednjeg stupnja alkohola i dobre zaokruženosti; aromatični dobro odležani mekani masniji sirevi tipa gorgonzole, roqueforta dobro će prihvatiti punije, slasno, zrelo, lijepo zaobljeno akholholno jače vino s izraženom aromatikom, dobro/dugo odležane tvrde masne sireve tipa paškoga, parmezana dobro će smiriti dugo dozrijevani i jako dobro zaobljeni alkoholmo jači rasni crnjaci, ali i dobro dozrela južna slatka desertna vina poput prošeka, vinsanta, pa i specijalna vina kao porto, marsala ♣ Slatki desert: ako je na bazi voća (jabuka, kruška, dunja, trešnje, višnje…odnoso s marmeladom, džemom prihvatit će poluslatka i slatka bijela predikatna vina sjevera (kasne berbe, izborne berbe, izbor prosušenih bobica, ledeno vino…) no ako je riječ o kolaču s puno orašastih plodova (badem, lješnjak, orah…) tražit će predikate najvišeg ranga, prigrlit će i prošek i tokajac i vinsanto, sauternes, ako je pak riječ o slatkom desertu s orašasrim voćem i s čokoladom dobitna kombinacija su odležani puni i gusti suhi rasni crnjaci, prošek, vinsano, porto, sherry…. 

 oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

SVIJET u CASI – 09. 2021 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

.

______s vama od – 11.11.1992  – since, with you______

Večernji prizor s eno-gastro spektakla Bolgheri DiVino na prometnici – aleji čempresa Via Bolgheri koja, u dužini od gotovo pet kilometara, vodi u spomenuti živopisni toskanski grad. Oko kilometer aleje za to rujansko popodne i večer pretvoreno je u ekskluzivni lukzusni fine wine & dine restoran za oko 1000 uzvanika, s ciljem promidžbe lokalnog Bakhova nektara i čitavog teritorija toga dijela Toscane

____________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Magična moć Bakhova nektara: ALEJA ČEMPRESA ŠTO VODI u BOLGHERI PRETVORENA u LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN ⦁ 7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021 ⦁ Vinski klub Zagreb: OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU ⦁ Imendani vinskih sorata: PLAVAC MALI DAY ⦁ Bregoviti hrvatski sjeverozapad, jematva 2021: START, i NEDOUMICE s PORTUGISCEM ⦁ Rujanski prizori: U VINOGRADU i PODRUMU 2021 ⦁ Pomalo, u pravcu zime: POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS   – Restaurant Croatica: : 100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 ⦁ Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj: NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI… ⦁ Na kraju glavne turističke sezone: NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ! ⦁ Zelena zipka: ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2021 – BUYING GUIDE ⦁

_____________________________

Dosad još neviđemo u stvarnosti: Bolgheri Divino, ekskluzivni fine wine & dine restoran na asfaltu Viale Bolgheri – aleje čempresa: prizor za dana, kad se prostor uređivao za večernju priredbu

Magična moć Bakhova nektara

ALEJA ČEMPRESA BOLGHERI KAO PRIGODAN LUKSUZNI FINE WINE & DINE RESTORAN

E pluribus unum, svi za jednoga i jedan za sve, udruženi smo jači…

A kad si poduzetan, uvjerljivo snažan, možeš i računati na pomoć, i u stanju si učiniti/ostvariti svašta, čuda! Čudesno je bilo nešto što se ovih rujanskih dana događalo na ulazu u toskanski grad Bolgheri, svjetski čuven po (crnome) vinu, netko bi s obzirom na tip kapljice što dolazi od tamo rekao da je to talijanski Bordeaux.

Dio kilometarskog stol ana asfaltu – cesti Aleje čempresa Bolgheri, snimka iz zraka

Gotovo pet kilometara dugačka Aleja čempresa, estetski upečatljiva prometnica koja vodi do grada dobrim je dijelom pretvorena u elitni restoranski prostor i poprište ekskluzivne večere/večeri sa u svijetu još neviđenim načinom slavljenja lokalno obilježenog Bahova nektara, zapravo – s domaćim eno-gastro bojama označenom turističkom ponudom cijelog tog teritorija.

Okupljanje prije večere, dakako uz stol s vrhunskim vinima Bolgheri doc, potom zauzimanje mjesta za dogačkim stolom

Spektakularni predvečerje, večer i večera na prometnici Aleja čempresa Viale di Bolgheri: dio gdje su postavljeni stolovi, prizori u predvečerje i u vrijeme večere, dolje: večernja snimka Aleje čempresa s visine

Moglo bi se primijetiti: kako takva promocija – sada, pred kraj ili na kraju turističke sezone?! No za oblast Bolgherija baš se i ne treba na klasičan način na koji smo mi ovdje naviknuli govoriti o turizmu. Tamo se naime, makar je lokacija u blizini mora,  došlo do toga da sezona traje praktički kroz cijelu godinu, zahvaljujući prvenstveno vinu kao adutu dijamantnog sjaja što su ga svojim radom u trsju i podrumu ali i svojom odličnom poslovnom samoorganiziranošću i disciplinom iznjedrili brojni lokalni proizvođači, okupljeni u udrugu u segmentu vina i prehrambenih proizvoda u Italiji znanu kao Consorzio di tutela… odnosno konzorcij za zaštitu jedinstvenih i za određeni kraj visoko tipičnih ostvarenja poglavito u segmentu plemenite kapljice, u ovome slučaju riječ je o Konzorciju za zaštitu marki vina Bolgheri rosso doc i Bolgheri superiore doc te Sassicaia doc.  Zadatak takvog konzorcija je ne samo da kvalitativno a i količinski konstantno unaprjeđuje i po svijetu promovira svoju robnu marku nego i to da od zloporaba štiti oznaku koju proizvod nosi a smisao koje je da proizvodu što je nosi stvara bolju poziciju na tržištu. Takvih organizacija zasad mi nažalost nemamo!

Domaćini: direktor Konzorcija Bolgheri Ricardo Binda uz predsjednicu Konzorcija Albieru Antinori (u sredini; Guado al Tasso) i dopredsjednice Cinziju Merli (Le Macchiole) i Priscillu Incisa della Rocchetta (Tenuta San Guido Sassicaia)

Predsjednik regije Toscana Giani Eugenio te markiz Piero Antinori i grof Gaddo, Gerardesca

Marchesi de’ Frescobaldi, te Stanislaus Turnauer, vlasnik posjeda Argentiera, sa suprugom, te Željko Suhadolnik sa Cinzijom Merli, Le Macchiole

Osnivači Konzorcija Bolgheri, legende talijanskoga vina markiz Incisa della Rocchetta Sassicaia, markizi braća Piero i Lodovico Antinori, pa Pier Mario Melletti Cavallari Grattamacco i Michele Satta

Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri rosso doc, Bolgheri superiore doc i Sassicaia doc redovito jednom godišnje, kad vino neke berbe po konzorcijskom pravilniku odradi svoj proizvodni ciklus temeljito i do kraja te stekne pravo izlaska na tržište (neka vina npr. predviđena su za kraće dozrijevanje i brži izlazak iz podruma a neka, dakako poslije u prodaji i skuplja, moraju po svom konzorcijskom protokolu duže dozrijevati u bačvi i potom i odležavati u butelji), na svojemu teritoriju organizira susrete svojih članova, kojih je sada 65, sa značajnijim vinskim trgovcima, sommelierima, vinskim novinarima i to ne samo onima iz Italije nego i onima iz raznih zemalja svijeta, pogotovu onih za koje se procijeni da su vrlo vrlo interesantna kao tržišta. Bolgheri je, za razliku od ostalih dijelova Toscane gdje je u carstvu crnog vina u glavnoj ulozi domaća sorta Sangiovese, odlučio biti u znaku bordoških kultivara Cabernet sauvignona i Merlota, za koje se uvidjelo da u tome vinogorju daju izvrstan rezultat. Nekad vina samo od tih francuskih sorata nisu smjela nositi znanu talijansku oznaku zaštite doc nego su morala biti označavana kao vino da tavola (stolno vino), ali njihovu izvanserijsku vrijednost na određeni način svijetu su otkrili su Amerikanci, koji su ih u svojim sredstvima javnog informiranja specijaliziranima za vino i gastronomiju počeli uzdizati maltene do nebesa, tako da su odgovarajuće ustanove talijanske države jednostavno morale reagirati i priznati Cabernet i Merlot kao za apelaciju Bolgheri doc prihvatljive i dignuti ih s razine stolnog vina na razinu doc.  Proizvođači crnjaka iz Bolgherija i od bordoških sorata uspjeli su se tržišno nametnuti na svjetskoj razini, te,štaviše, i postati ozbiljna konkurencija Bordožanima!

Toscana, i oblast Bolgheri

Ulaz u Bolgheri

S vinima Bolgherija i s načinom razmišljanja tamošnjih proizvođača-članova Konzorcija mogla se prije nekih šest godina izravno i detaljno upoznati oveća grupa vinara iz Slavonije i Erduta koje je revija Svijet u Čaši, nakon posjeta Bordeauxu, vodila u oblazak Toscane, uključujući upravo i područje Bolgherija. U Bolgheriju nas je, u elitnom restoranu glasovitog posjeda Tenuta San Guido Sassicaia, došao pozdraviti direktor Konzorcija Riccardo Binda! (suhiucasi)

S vremenom je, tako, nastao, zahvaljujući zgodnoj igri riječi, naziv Bolgheri DiVino, koji se može protumačiti u sva smisla – jedan je Bolgheri vina ili Bolgheri od vina, dakle kao predio vina, a drugi je smisao Božanski Bolgheri, naime talijanski izraz divino znači božanski. Prije dvije godine Konzorcij za zaštitu vina Bolgheri doc je kao završetak spomenute detaljne prezentacije novih berbi vina za vinske trgovce, ugostitelje i novinare organizirao raskošnu svečanu večeru, da im se zahvali na odazivu, a ove godine večera je prerasla u spektakularno kasnopopodnevno-večernje eno-gastro događanje/druženje uz tanjur i čašicu duž priličnog dijela Aleje čempresa, konkretno u dužinskom rasponu od nešto više od jednog kilometra! Po riječima Riccarda Binde, direktora Konzorcija, u planu je da se takvi vanserijski elitni i ekskluzivni eno-gastro susreti u Aleji čempresa ubuduće održavaju redovito u određenim vremenskim razmacima, možda to čak bude i – svake druge godine! Događanje zasad nije bilo predviđeno i za širu publiku iz segmenta potrošača, dakako uz plaćanje ulaznice, no možda se to – razmišljanja oko toga postoje – uvede već sljedeći put.

Namjera je inače Konzorcija i napraviti mješavinu vina istog godišta berbe a od svih 65 proizvođača članova Konzorcija, i tu kreaciju napuniti u određeni broj boca veće zapremnine – magnume ili dvostruke magnume, koji bi se onda, dakako prikladno opremljeni i posebnom etiketom, poslije ponudili na aukcijama vina.

Palača Tenute San Guido Sassicaia

Evo brojaka vezanih uz večeru Bolgheri Divino u Aleji čempresa, te nekoliko upečatljivih fotografija:

Površina koju obuhvaća DOC: 1.350 ha; maksimalna visina vinograda: 350 metara nad morem; broj posjeda-članova Konzorcija:  65; ukupan broj butelja što ih proizvedu članovi Konzorcija: 6,5 milijuna (berba 2020); ukupna dužina aleje čempresa  Viale di Bolgheri: 4.962 metra, broj čempresa: 2.540; dužina aleje na kojoj su bili postavljeni, jedan do drugoga u nizu, stolovi za večeru: 1,1 km; broj uzvanika:  995; broj postavljenih čaša: 3500; za vrijeme večere za stolom za jelo servirano vina: 124; posebno je stojećki na nekoliko punktova degustirano vina: 159; predstavljeno en primeur (jer po konzorcijskom pravilniku ta vina imaju pravo na izlazak na tržište tek s Novom godinom 2022): 54 vina Bolgheri superiore doc; ukupno je otvoreno: 7500 butelja.

                Tehnička ekipa organizacije: ukupno gotovo 290 osoba; od toga sommeliera: 70; kuhara: 44; hostesa & konobara: 123; cvjećara i dekoratera: 15; svjetlosni efekti i ozvučenje: 10 osoba; osiguranje mira i reda te sanitarnog aspekta: 22 osobe; dežurni bolničari s autima hitne pomoći, te dežurni vatrogasci: 14 osoba; pomoć za parkiranje vozila gostiju: 6 osoba.

_________________________________

The magical power of Bacchus

THE 1,1 km OF THE NEARLY 5 km LONG CYPRESS ROAD LEADING TO THE TUSCAN TOWN OF BOLGHERI TRANSFORMED INTO A PROVVISORY  ELITE & EXCLUSIVE FINE WINE & DINE RESTAURANT! – In the frame of the Bolgheri DiVino 2021 event thought as the big annual business meeting of the local wine producers members of the Consorzio Tutela vini Bolgheri superiore doc and Bolgheri rosso doc with the Italian and foreign buyers, sommeliers, restaurateurs and wine journalists these September days the famous Cypress Alley (2540 plants along the both sides of the road), in total long nearly 5 km, turned into the 1,1 km long exclusive & elite fine wine&dine restaurant!  At the rich typical tuscan dinner based on the products born around Bolgheri, for the 995 invited guests wines of the 65 local wine producers, members of the Consorzio, have been served.

Legendarni Angelo Gaja iz Pijemonta je stigao u Bolgheri i osnovao posjed Ca’ Marcanda. Desno je Axel Heinz kao glavni enolog i direktor proizvodnje u glasovitoj Ornellaiji

Here above nice pictures of the atmosphere on the (cypress) road in that evening, then Albiera Antinori (doughter of Piero Antinori, Guado al Tasso podere) as the president of the Consorzio, in company of Cinzia Merli from the Le Macchiole Estate and Priscilla Incisa della Rocchetta of the Tenuta San Guido Sassicaia Estate, with them is Ricardo Binda as the director of the Consorzio. ◾⦁

____________________________________

Možemo li i mi u Hrvatskoj napokon ostvariti takvu razinu poslovnog zajednitšva, poslovne organiziranosti i poslovne  ozbiljnosti vezano uz  naša vina i vinogorja koja to po svojoj osebujnosti zaslužuju, i hoćemo li i mi kao turistička zemlja, površinom mala ali prirodno bogata biserima najvišeg karatnog sjaja koje kroz turističku ponudu ne valoriziramo kako bismo trebali i sukladno potencijalu – napokon priređivati ovakva elitna događanja?   ♣

7. međunarodni salon prestižnih vina u Ljubljani

 DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2021

Nastavak na moj vrlo opsežan prilog o najvažnijim i najjačim međunarodnim ocjenjivanjima vina, objavljen u Kronici 08.2021 SVIJETA u ČAŠI  (www.suhiucasi.wordpress.com/SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2021): ono što ne radimo mi u Hrvatskoj, Slovenci rade već više godina, a riječ je npr. o održavanju Salona na Decanteru nagrađenih vina, do sada sedmoga u nizu.

Ambijent ovogodišnjeg dogadjanja – dvorište palače Fužine u Ljubljani

Robert Gorjak, na nekim slikama u društvu s Michelom Nassiz, predstavnicom Decantera, dijeli priznanja ovogodišnjim osvajačima odličja: posjedu Puklavec Family Wines za SJAJAN Šipon Seven Numbers 2015 (platina) i za IZVRSTAN White Cuvée 34 2018 (srebro, po mojemu zavrijedio je zlato!), diplome je preuzela Sonja Erčulj, direktorica marketinga kuće Puklavec, zatim tvrtki Radgonske gorice iz Gornje Radgone za Zlatu radgonsku peninu rosé suho extra dry 2017 (platinasta), diplomu je preuzela glavna enologinja Klavdija Topolovec Špur, potom za Cabernet franc selekcija 2019 (platina) Gašperu Čarmanu iz kuće eVino, kao i vinu MezzoForte 2017 refošk 60% cabernet sauvignon 30 i merlot 10 % (srebro, po meni zavrijedilo je zlato!), iz Bosne i Hercegovine na pozornicu se po priznanja popeo i Željko Jungić iz Čelinca, on je dobio zlato za Premium Cabernet sauvignon 2015 (odličan!) te srebro za izvrsnu Šiker riservu 2009 (cabernet sauvignon 65%, merlot 25% i frankovka 10%).

Gorjak je podijelio i diplome osobama koje su položilie ispite za WSET, do trećeg stupnja

U organizaciji manifestacije snažan je angažman vinskog stručnjaka i vinskog pisca, marketingaša i nositelja WSET-a Roberta Gorjaka i njegove već dugo postojeće škole vina Belvin u Ljubljani. Upravo prije nekoliko dana salon Decanterjevi nagrajenci 2021 održan je u palači Fužine u Ljubljani, priredba je bila otvorena ne samo za slovenske laureate nego i za dobitnike odličja iz drugih, susjednih zemalja. Nastupila je 31 vinska kuća s ukupno 84 uzorka vina, dva (samo!) stola zauzeli su Hrvati (Kozlović – doduše nije bio i osobno!, i Monte Rosso) a za dva stola vidjeli smo vinare iz Bosne i Hercegovine (Željko Jungić i Škegro).

Za male zalogaje angažirani su mesna industrija Kodila iz okolice Murske Sobote, te članovi znane udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (mladi ugostitelji Europe)

Iz Hrvatske su se s vinima (malvazijama) predstavili istarski podrumi Kozlović (srebro i bronca)…

…te Monte Rosso (srebro), koji je na kušanje ponudio i odlično maslinovo ulje

– S dobitkom snažno sjajeće medalje za vinski posjed stvar ne završava, kako možda misle neki vinari, impresionirani odličjima s ocjenjivanja Decanter World Wine Award i uvjereni da je dovoljno medalju donijeti doma. Istina je da medalja osvojena na ovako prestižnom svjetskom natjecanju kakvo je Decanter World Wide Award i te kako skreće pažnju svjetske javnosti na dobitnika i, što se kaže, povisuje mu rejting, poboljšava image, međutim nužno je odmah po osvajanju trofeja,  stoga što je vinara-sudionika i uzoraka vina na Decanteru svake godine ogroman broj, ovaj put, na 18. izdanju DWWA, bilo je rekordnih 18.094 uzoraka iz 56 država!, dodatno poraditi na osjetnom poboljšanju lokalne i globalne vidljivosti laureata. Mogućnosti je dosta, velika pomoć na svjetskoj razini je Internet, ali nužni su i nastupi dobitnika uživo, prezentacije nagrađenih vina da publika bude, tj. potencijalni kupci, posebice, za početak, oni najbliži izvoru ponude, budu u mogućnosti biti i izravno upoznati s medaljama ovjenčanim eno-uradcima. Namen dogodka je predstaviti domači in tuji javnosti, kakšnega okusa so vina ki imajo mednarodno potrjeno kakovost pridobljeno na najpomembnejšem svetovnem vinskem ocenjevanju in kdo so vinarji, ki so te pomembne nagrade osvojili – rekao je Robert Gorjak, učinilo mi se donekle začuđen,pa i razočaran, što ove godine na Decanterovim nagrajencima nije iz Hrvatske bilo i onih najviše rangiranih na ocjenjivanju, konkretno, iz Lijepe naše platinastih troje i osmero zlatnih..

Decanter World Wide Award 2021 – visokonagrađeni (platina i zlato) uzorci iz Hrvatske. Od hrvatskih dobitnika medalja najvišega sjaja u Ljubljani nije nastupio nitko!?

Uz vina jednog od najbolje ocijenjenih slovenskih sudionika na DWWA 2021: prof. Ivan Dropuljić, organizator festivala Zagreb Vino.com u hotelu Esplanade u Metropoli, te Domagoj Jakopović RibaFish, najpoznatiji izvansportski hrvatski plivač i ronilac, mazohistički privučen platinastim Cabernet francom selekcijom 2017 (97/100 bodova!) i drugim vinima Gašpera Čarmana s etiketama na kojima su naslikane ribe, a stvar je u tome što RibaFish, kako veli – NE voli ribe…U pozadini je Matjaž Lemut Tilija, veliki propagator crnog pinota, do nedavno, dok Feravino nije postalo Eno Sofija, glavni eno-konzultant u podrumu Ivana Ergovića u Feričancima… (dio fotografija: Peter Irman)

U publici, iz Lijepe naše: lijepe naše – Jelena Šimić Valentić (Pupitres), Iva Novosel, Marija Vukelić (Zlatne riječi) i Vlasta Pirnat (WoW), uz domaću Tonju Blatnik, zaduženu za promidžbu priredbe

_______________________________

REZULTATI HRVATSKIH PROIZVOĐAČA VINA NA MUNDUS VINI 2021 LJETNOM KUŠANJU

Zlatne medalje

GOLDBERG WHITE 2020 – Belje; MAXIMO ORO 2018 (Graševina & chardonnay) – Kutjevo d.d..; GRAŠEVINA 2020 vrhunsko – Kutjevo d.d.

Srebra

GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d; GRAŠEVINA GOLDBERG 2020 – Belje; FRANKOVKA 2019 – Belje; FRANKOVKA 2018 – PP Orahovica; FRANKOVKA 2017 – Martin Albus; PAGAN RISERVA 2017 – Prović

REZULTATI NAŠIH VINARA  NA OCJENJIVANJU CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  2021

Zlatne medalje

KABOLA DOLCE MUŠKAT MOMJANSKI 2012 – Kabola

Srebra

VRHUNSKA GRAŠEVINA 2020 – Kutjevo d.d.; ERDUTSKI CABERNET SAUVIGNON ROSÉ 2020 – Erdutski vinogradi; MERLOT FESTIGIA 2017, CASTELLO FESTIGIA 2017 – Vina Laguna; KORLAT SYRAH 2016, KORLAT MERLOT 2016, KORLAT CABERNET SAUVIGNON 2016 – Badel 1862 ⦁

________________________________

Je li čudno pomisliti na to da bi hrvatski osvajači medalja i na DWWA i na Mundus Viniju i na Concours Mondialu jednom u 12 mjeseci, npr. onda kad je tekuća godina pri kraju, mogli nastupiti promotivno na svoju vlastitu korist i istodobno i, što je bitno, na korist hrvatske plemenite kapljice općenito, na priredbi na kojoj bi se u širem smislu u javnosti i adekvatno istaknuli ti uspjesi?!

Salon Decanterjevi nagrajenci, gdje su se nazočni poklonili jednom od najznačajnijih suvremenih vinskih pisaca i kritičara a i organizatora vinskih događanja u svijetu Stevenu Spurrieru koji je inače više puta posjetio Sloveniju i koji je ove godine preminuo u 80. godini, bio je prilično dobra i nužna dodatna promidžba osvajačima medalja na DWWA 2021 naime u prisutnosti Decanterove izaslanice Michele Nassiz pred brojnom nazčnom, ne samo slovenskom publikom podijeljene su dobitnicima diplome. Inače, dio službenog programa manifestacije obuhvatio je i dodjelu diploma osobama koje su s uspjehom nedavno položile ispite za nekoliko rangova WSET-a. ♣

Vinski klub Zagreb – degustacija & vrednovanje

OVAJ PUT CRLJENAK u PRVOM PLANU

Vinski klub u Strojarskoj ulici novo je važno poprište vinskih događanja u Zagrebu. Upravo u danima pred kraj rujna u njemu je održana sjajna ocjenjivačka degustacija vina od sorte Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo, Zindandel, s tridesetak uzoraka iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije i SAD. Njome je okončan prvi ciklus kušanja-vrednovanja plemenite kapljice od vrlo vrijednih kultivara porijeklom iz bazena jugoistočne Europe, mnogih od njih prisutnih u svim gore navedenim zemljama a i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, i nekih od njih koji su i rodbinski čak i dosta tijesno povezanti, konkretno riječ je o sortama Crljenak-Zinfandel, zatim Dobričić, Plavac mali, Vranac-Vranec, Trnjak. Uistinu sjajno iskustvo!

                Kod svih sorata, osim kod Dobričića gdje je bilo manje uzoraka, na kušanjima na kojima su u žiri okupljeni enolozi, sommelijeri, vinski trgovci i specijalizirani vinski novinari, našlo se po dvadesetak do oko 30 etiketa različitih proizvođača iz različitih vinogorja a i zemalja. Želja je bila dobiti lijep uvid u ponudu ali, još i više, objavom dojmova skrenuti pažnju ne samo domaće nego i međunarodne javnosti na vinske sorte visokog potencijala i dometa upravo iz ovoga dijela svijeta, tako da se potaknu i plasman vina od tih sorata ali možda i sadnja tih naših sorata i u nekim drugim, zapadnim zemljama, iz kojih su, svojedobno, k nama stigli i Chardonnay i Pinoti i Sauvignon bijeli i Rizling rajnski, Syrah…., sad je eto nekako red da uzvratimo. Nadam se da smo ovim degustacijama i objavama dojmova stavili bubu u uho  vinarima iz naših krajeva da se i sami jače potrude na prodoru prema van…

Na slikama: prizor s degustacije i, uz sve kušane uzorke, žiri – Miro Barec, suvlasnik Vinskog kluba, Ivan Dropuljić Zagreb Vino.com, Željko Suhadolnik Svijet u Čaši i http://www.suhiucasi , Tomo Jakopović, sommelier i suvlasnik Vinskog kluba, Slaven Jeličić, enolog, pa vinski novinari Ana Rogač i Ivo Kozarčanin Bahov sin, te Siniša Medenica koji je dobavio nekoliko uzoraka

      Utisci s ove degustacije vrlo su dobri jer velik je dio vina bio jako dobre kakvoće. Od kušanih crljenaka, tribidraga, pribidraga, kratošije, primitiva, zinfandela najbolji dojam ostavili su ovi uzorci, ovdje SVRSTANI PO PORIJEKLU i sukladno tome korištenom nazivu sorte a NE PO NIJANSAMA u DOBIVENIM OCJENAMA:

Zinfandel 2015 Estate Grown 2015 Grgich Hills Estate SAD; Zlatan crljenak reserve 2012 i Zlatan crljenak 2015 Zlatan otok Plenković;  Crljenak Štafileo zinfandel 2016 Vuina; Kaštelanski crljenak 2017 Krolo; Castel Zinfandel 2018 – Bedalov; Crljenak kaštelanski Tradicija 2018 Matela; Kaštelanski crljenak zinfandel 2019 Putalj; Kaštel Siculi kaštelanski crljenak 2019 Ivica Kovačević, Pribidrag 2016 Kuća sritnog čovika Mimica; Tribidrag 2019 Rizman; Terragnolo primitivo di Salento 2017 Apollonio; 60 passi primitivo di Puglia 2019 biologico La Dogana; Kratošija reserve 2017 Chateau Kamnik; Arhontu kratošija-primitivo Montenegro 2017 Krgović.

Redosljed kušanh uzoraka po osvojenim bodovima – u rubrici Potrošački putokaz na kraju ove Kronike

______________________________________

ZINFANDEL u ZINFANDELU za ZINFANDEL – Među u uzgajivačima Crljenka odnosno Zinfandela u Hrvatskoj je i – Vlado Krauthaker iz Kutjeva. On ima poseban vinograd u kojemu njeguje pokusno i u manjoj količini niz – nekih dvadesetak različitih kutivara porijeklom iz raznih krajeva svijeta, među njima je i Crljenak, mediteranski kultivar za koji je htio vidjeti kako će se snaći i ponašati u slavonskome ambijentu, konkretno kod njega u Kujevu. S rodom iz berbe 2019. Vlado je bio posebno zadovoljan i proizveo je opulentni crnjak s kojim međutim još nije službeno i pod svojom etiketom izašao na tržište, procijenio je da mu još treba ostaviti nešto vremena u podrumu.

Unatrag nekoliko godina otkako je zagrebački hotel Esplanade, koji se diči svojim retoranom Zinfandel’s, odlučio na posebno uređenom dijelu svoje znane ljetne terase Oleander zasaditi Crljenak Vlado je preuzeo brigu o tu zasađenim trsovima Zinfandela i redovito u tijeku vegetativne sezone dođe u Zagreb obaviti nužne radove na dijelu Oleanderice, koji bi svakako trebao i službeno dobiti naziv po svjetski slavnome kultivaru. Vlado brine i o berbi i potom i o preradi ubranih grozdova, te potrebnoj njezi vina do punjenja u dakako prigodno posebno etiketiranu butelju. Naravno da tih butelja ima malo, ali one su ekskluzivan i vrlo traženi raritet restorana Zinfandel’s. I ove godine Krauthaker je, dakako, stigao u Zagreb na berbu Crljenka, po tradiciji u branje se uključio i direktor Esplanade Ivica Max Krizmanić.  Ekskluzivno grožđe za ekskluzivno vino bralo se, dakako, u ekskluzivne Esplanadine bijele prutene košarice… ◾

__________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Jubileji: DVA DESETLJEĆA CRLJENKA – U vinogradu Kaštelanca Ivice Radunića, u kojemu su znanstvenici izdvojili trsove Crljenka što su se na naučnim istraživanjima potvrdili kao Zinfandel, nedavno je proslavljeno 20 godina od otkrića da su kaštelanski Crljenak i Zinfandel, proslavljen preko uzgoja u Kaliforniji, te Primitivo, znan s juga Italije, ista sorta. Crljenak se u Hrvatskoj uzgaja diljem Dalmacije, no najviše vinara koji su mu se u interpretaciji kroz Bakhov nektar posvetili u punoj mjeri baš je iz Kaštela, kod Splita. U Kaštelima je 12 vinara posve okrenuto Crljenku, koji, inače u ostalim mjestima Dalmacije nosi naziv Tribidrag i Pribidrag, ista sorta u Crnoj Gori i Makedoniji znana je po nazivu Kratošija.  Evo što kaže Ivica Radunić:

Proizvođači kaštelanskog Crljenka okupljeni u svečarskoj atmosferi u vinogradu Ivice Radunića

– Među uzorcima uzetih prije dva desetljeća iz mojega vinograda za osam trsova utvrđeno je da su isto što i američki Zinfandel. Tu je počela priča. Odmah sam sljedeće godine osjetno povećao broj trsova Crljenka. Ja i moja obitelj, koju uz moju suprugu čine i dva naša sina, brinemo sada o oko 5000 loza – rekao je Radunić.

Na njegove riječi dovezao se zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja:

– Kaštelanski crljenak može postati veliki brend na razini Hrvatske. Svi proizvođači trude se dati svoj obol, a mi ćemo kao županija pomagati u svemu kroz potpore. Osnovat ćemo i savjet za eno-gastro turizam.

– Kaštela su dobila titulu domovine Zinfandela, tj. Kaštelanskog crljenka, i grupa od 12 entuzijasta u Kambelovcu je osnovala Udrugu ljubitelja i štovatelja vina kaštelanski crljenak. Kupljene su sadnice, oformljena je i škola za vinare koju je pohađalo 50 proizvođača. Nastojat ćemo ovu veliku priču razvijati i dalje – rekao je Srećko Radnić, pomoćnik ravnatelja Javne ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.

Uz 20-godišnji jubilej Kaštelani su – na Facebooku i pod nazivom Domovina Zinfandela – objavili mapu na kojoj je označeno svih 12 vinarija što proizvode kaštelanski crljenak. Na toj mapi zainteresirani mogu pronaći osnovne podatke o vinariji, poput adrese i brojeva telefona za kontakt. Vinarije su to Antona Kovača i Ivana Kovača Matele u Kaštel Sućurcu, Vlade Perišina i Jakova Bedalova u Kaštel Kambelovcu, Antona Kovačeva u Kaštel Lukšiću, Dražana Krole i Ivice Kovačevića u Kaštel Starom, Marina Milana, Ivice Radunića i Ante Kuzmanića u Kaštel Novom te Nevena Vuine i Karla Žanića u Kaštel Štafiliću.

                Dođi u Kaštela na kušanje vina od crljenka kaštelanskog. Dobrodošli u domovinu Zinfandela! – poručeno je na Facebook stranici Domovina Zinfandela. ♣

Imendani vinskih sorata

PRVI  INTERNATIONAL PLAVAC MALI  DAY : 20. RUJNA 2021!

Bogatom popisu imendana vinskih sorata i vina od ove godine pridružuje se International Plavac mali Day, i to upravo s datumom 20. rujna 2021.!

Inicijativa je stigla od udruge The Croatian Wine Alliance, grupe globalnih timova koji promiču hrvatska vina a predvođeni su dvojcem Aroma Wine Co., i Croatian Premium Wine Imports, Inc. iz SAD-a, u akciju su se, kako se čuje, uključile i platforma  Wines of Croatia i udruga Vina Dalmacije. Proslava, u ponedjeljak 20. rujna 2021., počela je u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, što je podne na Istočnoj obali SAD-a, odnosno devet ujutro na Zapadnoj obali.

Prvi  međunarodni Dan Plavca maloga obilježen je virtualnim putem, preko platforme Zoom, a da bi se dobila veza trebalo se registrirati na: http://eepurl.com/hGY1xf  Predviđeno je bilo da program kao uvod obuhvati priču o hrvatskim vinskim regijama, da slijedi poseban prilog o
Dalmaciji (područja, terroiri, sorte) i, kao glavno,  prezentacija svečara Plavca maloga (ključne specifičnosti sorte, uzgoja, prerade, dozrijevanja). Za kraj planiran je bio razgovor s vinarima.

Sorte Plavac mali crni i Vranac/Vranec

S jugoistoka Europe i s ovih naših prostora još je jedna sorta sa svojm međunarodnim imendanom, a to je Vranac, kako je se naziva u Hrvatskoj te Crnoj Gori odakle potječe, odnosno Vranec, kako mu tepaju u Makedoniji. International Vranac/Vranec Day je 5. listopada. Prvo slavlje Vrančeva međunarodnog  imendana održano je početkom listopada i s velikim finalom 5. listopada 2019. godine u Makedoniji, bila je to uistinu raskošna manifestacija sa obilascima najboljih tamošnjih vinogradarskih pozicija, s brojnim degustacijama vranca i, kao špicom, međunarodnim festivalom vranca (proizvođači osobno, te njihova kapljica) u elitnom u skopskom hotelu Hilton, nejasno je iz kojih razloga nazočni nisu bili – iako smo bili pozvani, to znam jer bio sam i osobno na slavlju u Makedoniji! – jedino hrvatski vranci, a treba reći da sjajno vino od te sorte u nas proizvodi npr. vinarija Grabovac. S obzirom na nazočnost u Skopju brojnih vinskih trgovaca i novinara ne samo iz regije nego i iz EU pokaz na tom festivalu mogao  je sudioniku mnogo značiti u poslovnom smislu.

Ove godine imendan Vranca slavi se s početkom od 30. rujna radionicama i posjetima vinarijama po Makedoniji, nastavlja se 2. listopada s jednakim programom na Kosovu, a finale je 3. 4. i 5. listopada u Crnoj Gori, nakon obilazaka vinograda i vinskih posjeda u toj zemlji glavna je završna svečanost  5. listopada s vinskim radionicama i degustacijama te s festivalom vranca na koji su pozvane da sudjeluju sve zemlje Balkana, valjda ćemo na takvom skupu ovaj put među izlagačima i mi iz Hrvatske imati svojega predstavnika .

Inače godišnji kalendar s bogatim popisom naziva vinskih sorata i vina koje imaju svoj imendan odnosno International Day objavljuje na svojim stranicama na internetu organizacija Wine & Spirits Educational Trust – svima nama dobro znana kraticom WSET, međutim na njihovoj bogatoj listi (još) nema ni Plavca maloga ni Vranca, a ZAŠTO je tome tako (kad se uzme u obzir značenje te ustanove na međunarodnom nivou!) – ne znam!…

____________________________________

U čast slavljeniku

Na slici snimljenoj u Vinskom klubu, na prezentaciji najnovijeg izdanja Vinum IN – Dijana Grgić, glavna urednica, te sommelijer i po novome i vinski pisac Tomo Jakopović, suvlasnik Vinskog kluba (suhiucasi)

KAKO SE VOLE VINUM IN i PLAVAC MALI… – Hoće pa neće, hoće, pa neće… HOĆE! Eto nam napokon novog izdanja vinskog časopisa VINUM IN, izgledom mi se čini do sada najraskošnijega, s doista mnogo priloga, ali to ne čudi: riječ je o dvobroju koji je, unatoč covidu i novom normalnome što je ipak daleko od starog normalnoga, ipak smogao snage da se isprsi, glavna urednica Dijana Carlito Grgić priznaje da se namučila dok je zatvorila financijsku konstrukciju, ali, eto, isplatilo se!… Do kraja godine Dijana obećava još jedan broj, a nada se da će u 2022. uspjeti  ući u stalni ritam sa po četiri izdana broja godišnje. Snaga raste kad pomislite da ne možete više, a ipak nastavite dalje…, veli Dijana Grgić.

Novi broj prikladno je, s ozirom na proglašenje, na međunarodnoj razini, imendana Plavca maloga 20. rujna, posvećen toj izvornoj dalmatinskoj vinskoj sorti i njenu vinu, dosad je njena najjača povezanost sa svijetom bila u tome što se smatralo da su joj roditelji Crljenak odnosno Zinfandel te šoltanski Dobričić, ali se pokazalo da u priči o nastanku treba računati na još jednu sortu koja bi bila mama, a oba kultivara u ovome slučaju mogu biti samo tateki, za Crljenak eto ima još nade… Najnoviji Vinum In kao knjiga na 130 stranica u boji i finom tisku donosi vrlo opsežan prilog o Plavcu malome – tema broja općenito o kultivaru, pa poglavlje 50 plavaca koje treba kušati, Plavac kao partner jelima. Kako je Plavac mali ostao bez majke i s dva moguća oca ali i postao najveći ljubavnik….  raspisali se o tome Bakhov sin Ivo Kozarčanin, zatim Tomo Jakopović, sommelier i u Zagrebu suvlasnik novog objekta za prezetnacije Bakhova nektara Vinski klub, te, sa stanovišta struke, dr. sc. Maja Žulj Mihaljević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta…⦁

___________________________________

Već sam prije nekog vremena u Svijetu u čaši objavio vijest kako su razne vinske sorte i razna svjetska vina dobila svoje imendane, popisane u kalendaru što ga je objelodanio WSET, a to je eto taj famozni britanski Wine & Spirits Education Trust, organizacija koja na globalnoj razini pruža edukaciju vezano uz vino i jaka pića. WSET je osnovan 1969, a glavno sjedište mu je u Londonu (web: www.wsetglobal.com), međutim ima svoje ambasade u raznim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Slovi kao najvažnija svjetska platforma za edukaciju oko vina; polaznici koji s uspjehom svladaju gradivo od WSET-a dobivaju diplome za više razina usvojenoga znanja, i te diplome im mogu biti jako dobra potpora u profesionalnoj karijeri. U 2016. WSET je, potaknut naglim porastom zanimanja za vino u golemoj Kini, u Hong-Kongu otvorio svoje međunarodno predstavnšitvo WSET Asia Pacific.

Evo tog famoznog kalendara WSET-a:

1 February – International Furmint Day – #FurmintDay

18 February – Global Drink Wine Day – #DrinkWineDay

3 March – International Mulled Wine Day – #MulledWineDay; #MulledWine

13 March – International Riesling Day – #RieslingBirthday; #RieslingDay

21 March – World Vermouth Day – #VermouthDay

17 April – World Malbec Day – #MalbecWorldDay; #WorldMalbecDay; #MalbecDay

30 April – International Viogner Day – #InternationalViognierDay

7 May – International Sauvignon Blanc Day – #SauvignonBlancDay; #SauvBlancDay

21May/27 May – International Chardonnay Day – #ChardonnayDay #InternationalChardonnayDay

18 June – Drink Chenin Blanc Day – #DrinkCheninBlancDay 

21 June – World Lambrusco Day – #WorldLambruscoDay #LambruscoDay

18 August – International Pinot Noir Day – #PinotNoirDay

1 September – International Cap Classique Day – #CapClassiqueDay

2 September – International Cabernet Sauvignon Day – #CabernetDay; #CabernetSauvignonDay

17 September – International Grenache Day – #GrenacheDay

______________________

NOVACI,  koji tek trebaju biti upisani u ovaj kalendar:

. 20September International Plavac mali Day; .5 October International Vranac/Vranec Day

__________________

.10 October – International Pinotage Day – #PinotageDay

23 October – World Champagne Day – #ChampagneDay; #WorldChampagneDay

.31October – International Carignan Day – #CarignanDay

.1November – International Xinomavro Day – #XinomavroDay; #InternationalXinomavroDay

.7November – International Merlot Day – #InternationalMerlotDay; #MerlotDay

12 November – International Tempranillo Day – #TempranilloDay; #InternationalTempranilloDay

18 November – Beaujolais Nouveau Day – #BeaujolaisNouveauDay

Beaujolais Nouveau Day changes each year, falling on the 3rd Thursday of November

24 November – International Carménère Day – #CarménèreDay

.4 December- International Cabernet Franc Day – #CabFrancDay; #CabFranc; #CabernetFrancDay; #CabernetFranc  ♣

Vrijeme berbe 2021

START, i NEDOUMICE S PORTUGISCEM

Delikatna sredina rujna – berba grožđa počela… Konačan ishod uloženog truda pomiješanog s raznim rizicima sa strane koji su vrebali, pa, možda, neki, i ostvarili se, ovisi još o ovom posljednjem koraku u lancu – berbi i preradi grožđa.

Na poziv udruge Portugizac Plešivica, okupljanje je bilo u vinogradu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Mladine upravo u povodu obilježavanja početka berbe 2021 u plešivičkom i jaskanskom kraju. Tomo Haramija, predsjednik udruge, zatim čuvarice tradicije u narodnim nošnjama, pa Zvonimir Novosel, gradonačelnik Grada Jastrebarsko i Zdravko Režek iz gradskog Ureda za gospodarstvo, Gordana Matašin, voditeljica tima Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, vinari, mediji te ostali gosti, simbolično su ubrali prve plodove portugisca u trsju domaćina.

– Iako je ovo bila jedna od težih vinogradarskih godina, zbog čega imamo manje prinose, ne sumnjamo u kvalitetu budućeg vina – goste je s optimizmom dočekao Tomo Haramija.

Doček uzvanika veselo i s pjesmom, na dvorištu obitelji Josipa Brajea u Lokošin Dolu – uz beračice i pjevačice u narodnoj nošnji u sredini su Iva Braje, svojedobvno Vinska kraljica Zagrebačke županije, te uz nju dva njena brata Josip i Ivan (Marko Čolić)

Kao neposredni uvod u berbu – u vinogradu Brajeovih, pozdravni govor gradonačelnika Jastrebarskog Zvonimira Novosela i predsjednika udruge Portugizac Plešivica Tome Haramije, Gordane Matašin ispred Zagrebake županije i Željka Gregorića, tajnika udruge Portugizac Plešivica (Marko Čolić)

Jesenske boje – berba Portugisca, domaćim beračicama društvo je pravio jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel

Portugizac kao novo mlado vino odavna je na neki način zaštitni znak Plešivice, a s vremenom je postao i zaštićena robna marka vina Zagrebačke županije. Neki plešivički vinari s portugiscem izlaze pod svojima imenom i etiketom, a neki članovi udruge djelomice izlaze samostalno, dakle s vlastitom etiketom, a djelomice na način da dio svojega grožđa odvoje i usmjere prema podrumu PZ Plešivica, koji od skupljene sirovine proizvede jednu, zajedničku kapljicu što se na tržište plasira kao robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica Selection.

– Vino je prošle godine bilo dobro prihvaćeno te vjerujemo da će tako biti i ove godine. Novo mlado vino na tržištu očekujemo sredinom listopada, prve butelje službeno bi se trebale otvoriti na Festivalu portugisca u Metropoli, a potom će se vino točiti i u sklopu Dana hrane i tradicijskih proizvoda – kaže Željko Gregorić, vinogradar/vinar i tajnik udruge Portugizac Plešivica.

Ivan, Iva i Josip Braje u obiteljskom podrumu. Brajeovi uzgajaju i Veltlinac zeleni i Chardonnay i Rizling rajnski… (suhiucasi)

Na gospodarstvu Josipa Brajea u Lokošin Dolu kod Jastrebarskog čelnici udruge Portugizac Plešivica na svečanosti otvorenja ovogodišnje berbe upitani su kakva je točno situacija vezano uz sortu Portugizac u vinogradima na Plešivici, naime u posljednje vrijeme s više strana čulo se kako lokalni vinogradari/vinari pomalo napuštaju taj kultivar, makar je na njemu stvorena marka vina Zagrebačke županije, a upravo taj status županijske robne marke trebao im je pružiti bolju poziciju na tržištu i jamčiti bolji plasman vina.

–  U postupku službene revitalizacije sorte grožđa Portugizac na Plešivici krajem devedesetih te, potom, u narednih pet do osam godina, s Portugiscem je obnovljeno oko 40 do 50 hektara plešivičkog vinogradskog terena. U onom razdoblju Udruga je okupljala oko 35 individualnih proizvođača sa oko 30 ha Portugisca i tvrtku Mladina koja je imala nekih 10 do 15 ha zasađenih tim kultivarom. Danas je u udrugu Portugizac Plešivica uključeno 17 proizvođača, koji uzgajaju Portugizac na ukupno oko 20 ha, te proizvode vino Portugizac Plešivica pod vlastitom etiketom, ali od kojih neki sudjeluju i u zajedničkom vinu što izlazi iz podruma PZ Plešivica. Od prije koju godinu desetak proizvođača članova izdvaja, po dogovoru, dio najboljeg grožđa Portugisca iz svojih vinograda te ga predaje u zadrugu gdje se od tako skupljenih i spojenih količina grožđa proizvede oko 1500 do 2000 butelja vina županijske marke Portugizac Plešivica Selection.

– Smisao projekta Portugizac Plešivica Selection je podržati udruživanje kako bi se dobila veća, tržišno relevantna količina vina prepoznatljive i ujednačene više kvalitete te kako bi se lakše nastupilo na tržištu i postiglo bolju cijenu – veli Tomo Haramija.

Čelnici udruge Portugizac Plešivica međutim novinarima na ovome susretu kod Brajeovih nisu rekli ništa o tome tko i na koji način kontrolira, kako se to, inače, svuda vani radi vezano uz zaštićene robne marke, način ponašanja članova udruge – bez obzira plasirali oni portugizac pod svojim imenom ili kroz zajednički proizvod dobiven u vinariji PZ Plešivica – u vinogradu, dakle glede obrade trsja, visine prinosa, najranijih mogućih termina početkaa berbe, pa glede rada u podrumu  pojedinaca ali i zadruge, npr. glede sirovine isporučene zadruzi pa onda glede najranijeg mogućeg izlaska svih uključenih u igru s novim mladim vinom  županijske robne marke na tržište, a i glede kakvoće gotovih proizvoda na izlasku iz podruma na tržište i potom i na tržištu, tako da potrošač kroz tu županijsku zaštićenu oznaku zapravo, ispada tome tako, i nema nekog konkretnog jamstva vezano uz kakvoću, pa se možda iz tog razloga Portugizac Plešivica počeo susretati na tržištu s određenim problemima u plasmanu do mjere da to navodi neke vinogradare i vinare da mu okrenu leđa…

A u principu portugizac kao sortno i pogotovu kao mlado novo vino ne bi trebao imati problema na tržištu, jer uz prikladan pristup u vinogradu i podrumu sorta može dati vrlo lijepo, ukusno i puno vino, k tome bogato polifenolima koji su, kako su pokazala znanstvena istraživanja, kao antioksidanti i te kako korisni za zdravlje, a najjače djelovanje bilježi im se kad dolaze upravo iz mladog vina! Detalje o tome zna ekspertica Ivana Alpeza, sada uposlena u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) a koja je glede toga ukazivala na rezultate nekih znanstvenih istraživanja u inozemstvu na tu temu i koja je svojedobno s kolegama na fakultetu i sama provela neka istraživanja o tome. Namjera Svijeta u Čaši bila je sada i iznijeti relevantne podatke o rezultatima tih znanstvenih istraživanja a koje bi proizvođači portugisca, posebice oni unutar zaštićene županijske robne marke Portugizac Plešivica (Selection) mogli kao efikasan promidžbeni alat  iskoristiti za bolji plasman vina, međutim zasad, iako sam ga, radi obave ovdje, tražio, nisam dobio nikakav materijal a rezultatima spomenutog istraživanja, koliko čujem od autorice čeka(lo) se službeno odobrenje za objavu od strane HAPIH-a – kao da je riječ o nekoj tko zna kakvoj teškoj državnoj tajni što ne smije tek tako u javnost… I to je Hrvatska…

Uz iskaz uvažavanja onih koji jesu i dalje članovi udruge rekao bih da je velika šteta što među prisutnima na ovom otvorenju berbe trganjem sorte Portugizac u vinogradu obitelji Josipa Brajea nismo vidjeli i više proizvođača s Plešivice i to onih koji su, otkako pamtim, znani maltene i kao sinonimi baš i za plešivički portugizac te nazočnost kojih bi zasigurno dosta značila i vinu Portugizac Plešivica i udruzi u promidžbenom smislu, primjerice to su svakako Drago & Dragica Režek, gospodarstvo Šember, a i kuća Krešo Režek, pa obitelji Jagunić, Kurtalj… treba ovdje spomenuti i prvog susjeda ali i prvog rođaka domaćina Brajea Roberta Brajea, koji se pojavio na početku ali se začas izgubio sa skupa, poslije sam od njega saznao da ni on nije baš na istoj valnoj dužini s projektom Portugizac Plešivica kakav je on sada…

Damir Režek

REŽEKI SU JOŠ ČEKALI… – S obzirom da dugo pratim vinsku scenu znam da su Dragecovi Režeki  redovito svake godine s novim mladim portugiscem među najboljima, eto dolazak u Lokošin Dol na ceremonijalno otvorenje ovogodišnje berbe grožđa na Plešivici – (nekad prije ceremonijali te vrste odvijali su se u Mladini koja je tada slovila kao jedno od sjajnih izletišta i za pola sata vožnje autom udaljene Zagrepčane a sad, unatoč tome što je okružuju krasni vinogradi, što je tamo i povijesni vinski podrum grofa Erdödyja, istina sada napušten, te što je tamo i znana staza za moto cross, djeljue zapušteno) – bio je lijepa prigoda da se nakon isteka službenog dijela županijske priredbe skokne u brdo do posjeda Agro Drago Režek obitelji Damira Režeka, sina od prerano otišlog Drageca,te Dragice Režek, Damirove mame, supruge pokojnog legendarnog plešivičkog enologa Drage Režeka, htio sam iz prve ruke dobiti informaciju zašto npr. ti Režeki više nisu u udruzi, to više što je Damir Režek do pred neko vrijeme određeno razdoblje bio predsjednik udruge Portugizac Plešivica.

Damir Režek i mama Dragica (Marko Čolić)

– Udrugu sam napustio zbog nesuglasica s većinom ostalih članova a oko rada u vinogradu, termina berbe, rada u podrumu pa i najranijeg mogućeg termina puštanja pojedinih uzoraka na tržište. Mi Režeki još čekamo s berbom. Od tate i od mame imao sam prilike mnogo toga naučiti vezano uz vino, i radije sam se odvojio. Primijetio sam da je nekim vinarima najpreče što prije prodati grožđe i vino, kod nas na posjedu tome nije tako, jako pazimo na to da vinova loza u potpunosti odradi svoj dio u vinogradu a potom i da vino odradi svoj dio u podrumu – kazao je Damir Režek, koji je kormilo vinskog posjeda počeo, uz dakako podršku mame Dragice, preuzimati odmah kako je ostao bez oca.

Kakvoća vina Režekovih, koji trsje imaju na strmini Veselnice gdje je tlo ilovasto-vapnenasto te u Desincu gdje je tlo loess s dosta kamena, zorno potvrđuje Damirove riječi da treba biti pedantan i strpljiv, posebno pažljiv i oko loze i oko vina. Kod Režekovih smo nas nekolicina imali prilike kušati vrlo elegantan i sortno tipičan zeleni silvanc iz 2017 (pred Novu godinu izlazi berba 2020), zatim moćni odležani chardonnay iz berbe 2012. (sedam mjeseci dozrijevanja na finom talogu u bačvi, 13,5 vol %), pa sauvignon, te crni pinot, sad je na tržištu jako dobar onaj iz berbe 2017, pred Novu godinu izaći će berba 2019… Zasad Režekovi imaju za svoja jako dobra vina i vrlo povoljne cijene! Dobro je požuriti k njima, prije nego što – dođe do skoka… ♣

Rujanski prizori

U VINOGRADU, TE UZ VINSKI PODRUM i u PODRUMU 2021

Požega – Ivana Rendulić iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, inače udana za Požežanina Tina Jelušića, na berbi u obiteljskom vinogradu u Požeškom vinogorju. Desno je prizor iz Erduta, a posjeda Mladena Sibera. I Jelušići I Siber vrlo su zadovoljni kakvoćom, roda ali manje količinom

Ivan Marinčić, direktor tvrtke Osilovac u koju spada feričanačko Feravino, sa svojim najbližim suradnicima nazdravlja berbi 2021; desno su berači Feravina, po najnovijemu Oenosophije, u trenutku trganja Graševine, uz Frankovku najraširenije sorte u vinogradu. Očekuje se berba od 1100 tona grožđa!

Kod susjeda na Bizeljskom: povratak veselih iskusnih beračica obitelji Pinterič iz trsja do podruma na večeru, te Simon Pinterič I njegov sin Žiga na preuzimanju grožđa pored podrumskih vrata. Kakvoćom ubranog grožđa Pinteriči su zadovoljni

Za pjenušce se bere nešto ranije nego za mirno vino, majstor perlica Janez Istenič iz Bizeljskoga završio je berbu, ne osobito zadovoljan količinom ali ushićen kakvoćom roda, pa eto u svome domu za stolom mirno uživa u ranojesenskim još sunčanim danima, uz krepki domaći bizeljski doručak. Desno: berba Frankovke na posebnoj parceli s trsjem starim 40 godinaa kod Lojzeta Kerina na brdu u Straži ponad Krškoga, u Dolenjskoj. Lojzetova Hiža modre frankinje specjalizirala se za tu sortu, i na ocjenjivanjima vina redovito dobiva za nju medalje visokoga sjaja. Lojze Kerin, na slici s Vinskom kraljicom Slovenije Anom Pavlin kao počasnom gošćom, u podnevnom predahu od trgatve uz malicu od domačih dobrot beračima i uzvanicima je na kušanje ponudio i ružičasti pjenušac od frankovke i svoj crnjak Modra Frankinja 2011, šampion jednog od ocjenjivanja frankovki na međunarodnom festivalu te sorte u Sevnici. Ova sada ubrana frankovka nakon fermentacije u ioksu ide na dvije godine na dozrijevanje u hrastove bačvice i potom na još neko vrijeme odležavanja u butelji, prva boca na izlasku na tržište otvorit će se na svečanosti u 2005.! (Marko Čolić)

U berbi više od stola za jelo do izražaja dolazi druga vrsta stola – onoga za selekciju grožđa prije nego što ono uđe u prešu i ostavi se, za rasni crnjak, na dužoj maceraciji… Desno: Leo Gracin u carstvu Babića u Primoštenu. S berbom 2021 je zadovoljan kakvoćom, ali ne baš i količinom. Kao predsjednik udruge Vino Dalmacije radosno za 22. i 23. listopada najavljuje Festival vina Dalmacije u Splitu, zamišljen tako da bi prvog dana na kušanju bile, kako mi je rekao, dalmatinske vinske ikone!

Eto nas i na dubokom jugu Dalmacije, vidimo Pelješanina Antu Mrgudića uz njegov kamionet u kojemu prevozi berbu, u ovome slučaju, Crljenka ili Zinfandela. Desno: Prizori iz podruma Nikše Mimice iz Omiša (Pribidrag/Zinfandel) i Vedrana Kiridžije (Plavac mali, Dingač) iz Potomja, refraktometar uronjen u mošt objašnjava njihove oduševljene uskile: Još jedna sjajna berba!

I dalje jug Dalmacije: prostirke s grožđem na prosušivanju, za slatko desertno vino prošek ♣

Pomalo, u pravcu zime

POVRATAK u ZATVORENE PROSTORE

Doručak u vinogradu – pauza do proljeća!  Upravo smo zakoračili u listopad, još malo i berbe grožđa će, osim za neka specijalna vina, biti gotove, danja je svjetlost osjetno kraća – primjerice prvog dana listopada bila je oko 2,5 sata kraća nego krajem kolovoza!, temperatura zraka snizuje se, i trenutaka pogodnih za istinsko uživanje na otvorenome u prirodi bit će u narednom nekolikomjesečnom razdoblju vrlo rijetko. Eno-gastro ali i druge manifestacije u kojima se nakon tmurnog perioda lock downa i te kako uživalo vani vraćaju se u zatvorene prostore, dakako uz obvezu posjedovanja zaštitne maskice i tzv. covid putovnice, ali – bolje i tako nego nikako, kako je bilo do prije nešto manje od godine dana.

Pjenušavi doručak kod Mladena i Dušice Siber u njihovu vinogradu u Erdutu (Julio Frangen)

Među jednima od posljednjih manifestacija na otvorenome pamtit ćemo svakako nedavni Pjenušavi doručak u vinogradu Mladena Sibera u Erdutu, veselica uz mjehuriće bila je u režiji prof. Marije Vukelić koja je sa svojom ekipom Zlatne riječi takvih atraktivnih susreta ljubitelja perlica s proizvođačima pjenušaca i to u njihovim vinogradima ove proljetno-ljetne rano-jesenske sezone vrlo uspješno organizirala u nekoliko navrata i u različitim vinogorjima Hrvatske, od sjeverozapada do istoka kontinentalne Lijepe naše. Doručak kod Siberovih, kojemu je potporu dala TZ Osječko-baranske županije, zamišljen je bio kao pravi slavonski – hedonistički, s domaćim specijalitetima, pripremili su ga učenici i profesori Regionalnog centra kompetentnosti i Ugostiteljsko-turistička škola Osijek. Za taženje žeđi su se dakako brinuli domaćini Mladen Siber i njegova supruga Dušica. U okviru programa, kao finale, bila je pretpremijera (en primeur) vrhunskih erdutskih mirnih vina a kušati su se mogli eno-uradci proizvođača iz Erduta Sibera, Brzice, Jasne Antunović, Erdutskih vinograda, Royal Hillsa – svaki je vinar za degustaciju donio jedno svoje novo vino ili neko po njemu veliko vino po vlastitom izboru.

Radionica o hvarskim vinima i prezentacija najbolje ocijenjenih uzoraka u restoranu Trilogija Fino & Vino u Zagrebu. Uzvanicima se pridružio i pjesnik Enes Kišević… (Julio Frangen)

Posjetitelje je ugodno iznenadio Hvaranin Toni Bratanić iz Vrbanja, on je prezentirao svoju knjigu Priče iz konobe za starije, za koju veli kako je htio ponuditi svoju malu analizu konobe i istaknuti njeno višestruko značenje u životu u Dalmaciji

Već sredinom rujna krenulo se jače ponovno u zatvorene prostore. U zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino održana je radionica na kojoj su ljubiteljima (mnogo je bilo ljubiteljICA!) u Zagrebu a na temu hvarskih vina Marija Vukelić, nakon što je ovoga ljeta u suradnji s Udrugom hvarskih vinara i lokalnim Turističkim uredom, na Hvarskim danima u Jelsi organzirala strukovnu degustaciju hvarskih bijelih vina i hvarskih crnjaka, u glavni grad donijela po tri u Jelsi najbolje ocijenjena vina od sorte Bogdanuša, od drugih bijelih sorata što se uzgajaju na Hvaru te vina od Plavca maloga. Šampioni po kategorijama bili su Bogdanuša 2020 od  Ivice Carića (88/100 bodova), Pošip 2020 od Andra Tomića (90,4/100) i Plavac mali Pharos Maximus 2013  podruma Hvar Hills (90,5/100). Drugo- i treće-plasirani: Bogdanuša 2020 – Hvar Hills (87,8) te Bgdanuša 2020 – Pavičić, zatim Pošip 2019 – Hvar Hills (90,3/100) te Levant cuvee bijeli 2020 – Ventus vina (90), a kod plavaca  Veli Visko 2018  – Vina Caric Ivica (89), i Plavac mali 2019 –Vino Leše (87/100)

A baš prije koji dan bila je, opet u Marijinoj režiji i u objektu Trilogija Fino & Vino, radionica – dakako uz prezentaciju sorte i kušanje vina od nje ali iz različitih vinogorja – o sorti Frankovka, naše kontinentalne uzdanice u domeni crne kapljice, ponuđena na degustaciju bile su etikete iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske.

S prezentacije Frankovke/frankovke, Modre frankinje, Lembergera, Blaufränkischa, Kek frankosa. Finale je bilo u znaku cuvéea Ermitage 2011 Jozsefa Bocka iz Villanyja (Julio Frangen)

Valja istaknuti kako su ta ali i druga događanja u organizaciji Zlatnih riječi  kojima sam nazočio bila ne samo s promocijskom notom povoljnom za samog domaćina i njegov kraj, nego, taman s mjerom dozirano  s obzirom na tip eventa, i s edukativnom (pružanje relevantnih informacija o kraju, proizvođaču, o nastanku proizvoda), pedagoškom (umjerenost u konzumaciji!) i kulturalnom (skretanje pažnje gostima na spomenike kulure i detalje vezane uz umjetnost te uz sakralne objekte teritorija)  notom… Budući da se u nas mnogi vinari – a velika je šteta kad je riječ o onima jače usmjerenima prema kakvoći – baš i ne snalaze u marketingu, možda bi im usluga koju na tom polju pruža ured Zlatne riječi mogla biti od koristi…    ♣

_____________________________

VIJESTI / NEWS

Restaurant Croatica

100 VODEĆIH HRVATSKIH RESTORANA 2021 – Gastronautica Karin Mimica ne posustaje: pobrinula se da sa svojom ekipom iz opatijske tvrtke Abisal pripremi novi vodič ponajboljim našim ugostiteljskim objektima, pod nazivom 100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti 2020/2021. Riječ je o 26. izdanju Knjižnice Gastronaut, predviđenome da se službeno promovira na brodu Marina u luci u Rijeci 7. listopada 2021. Ugostiteljima uvrštenima u vodič javno se podijele, po običaju, priznanja za uspješan rad, slijede dakako domijenak i druženje i s ugostiteljima i s istaknutim hrvatskim proizvođačima vina koji prate ovu svečanost.

Karin Mimica i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma i turistički novinar Hrvatskog radija Tomislav Radić sa zahvalnicom Gastronauta za podršku i vjernost u praćenju akcije (Marko Čolić)

– Restorani su u knjizi prezentirani tekstom, slikom i receptima kućnih specijaliteta te informacijama o tome što u njihovoj okolici vrijedi vidjeti i doživjeti. Uz restorane koji su izabrani među 100 vodećih, u knjizi se prezentiraju i kvalitetni i vrhunski proizvodi koji se kao eno-gastronomski aduti mogu naći na stolu pojedinog odredišta. Među receptima restorana, u novom izdanju knjige našle su se i punjene suhe šljive u špeku; njoki s dimljenom skutom; terina od guščje jetre sa želeom od borovnica; pržene ljetne štrudlice; janjeći carpaccio; carpaccio i tartar od tune; trganci s vrhnjem i zapečenim špekom; quiche s kozjim sirom i sušenim rajčicama; pšenica s dimljenim plodovima mora; filet brancina u škartocu; šufigane lignje; janjeće tripice; brački vitalac; juneći obrazi u portu; janjeći kotleti u krustu; odrezak jelena u umaku od vina; salenjaci; čokoladna torta iod svježih smokava… – naglašava Karin Mimica.

Vodič 100 najboljih hrvatskih restorana postoji na hrvatskom i engleskom jeziku te u tiskanom i digitalnom izdanju, tiskano se može kupiti u knjižarama Hoću knjigu, Školska knjiga i  Menart, a može ga se i naručiti direktno kod izdavača preko linka. Restorani predstavljeni u knjizi su i nositelji titule Restaurant Croatica 2020, a uz plakete koje im se dodjeljuju 07. listopada 2021. dobivaju i naljepnicu Restaurant Croatica s QR kodom koji vodi na on-line izdanje knjige na hrvatskom i engleskom jeziku. ♣

Nove Michelinove zvjezdice u Lijepoj našoj

NEBO, ALFRED KELLER, AGLI AMICI – Hrvatska je bogatija za tri restorana s prestižnom MICHELINOVOM zvjezdicom. Restoranima Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj) dodijeljena je nedavno po jedna Michelinova zvjezdica. Restorani Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja) i LD Terrace (Korčula), zadržali su svoje zvjezdice.

Boutique hotel Alhambra u Malom Lošinju, s jednom Michelinovom zvjezdicom nagrađenim restoranom Alfred Keller

Peter Schoch, glavni direktor lošinjskog Jadranka turizma, kamo spada i boutique hotel Alhambra, te chef nagrađenog restorana Alfred Keller Christian Kuchler i chef Michael Gallenz

Za cjelokupnu hrvatsku gastronomsku scenu dodjela prestižnih MICHELINOVIH oznaka u okolnostima globalne pandemije korona virusa predstavlja izniman uspjeh. Značajno je za hrvatski turizam to što naša zemlja sada ima ukupno 10 restorana s Michelinovom zvjezdicom, a ukupno imamo 79 restorana s nekom od oznaka ovog prestižnog gastronomskog vodiča. Potvrda je to kvalitete hrvatske gastronomije, koji predstavlja jedan od glavnih motiva dolazaka za brojne ljubitelje putovanja diljem svijeta. Prisutnost naše zemlje u Michelinovim vodičima za nas je bitna za dodatnu promociju i vidljivost, ali i za motivaciju u nastojanjima da Hrvatska bude istaknuta i međunarodno prepoznatljiva eno-gastronomska destinacija, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nakon što je uputio iskrene čestitke svim nagrađenim i izdvojenim restoranima.

Restoran Boškinac u sklopu hotela Boškinac na Pagu ponovio je svoj po Michelinu zvjezdani status. Na zdravici u čast Michelinove zvjezdice i za 2021 uz domaćina-vlasnika Borisa Šuljića, sasvim desno na slici, sasvim lijevo na slici je Igor Zlatkov, lošinjski majstor u izradi drvenih pladnjeva za posluživanje jela i pića za potrebe ekskluzivnih ugostiteljskih objekata

Hrvatska je posebno zanimljivo odredište koja putnicima i gurmanima omogućuje uživanje u autentičnim i raznolikim gastronomskim doživljajima. Zemlja lokalnim chefovima nudi domaće proizvode iznimne kvalitete, što ih tjera da iz dana u dan nadmašuju sami sebe, kazao je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča Michelin. Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je teško za vašu zemlju, ne samo zbog zdravstvene krize, već i zbog potresa. Unatoč svim izazovima, hrvatska kulinarska scena raste, osobito na obali i u glavnom gradu. Naši su inspektori uspjeli otkriti profesionalce koji su strastveni i vrlo predani.

Uz navedeno, na listu Bib Gourmand uvršteno je još sedam restorana, odnosno restorani Konoba Mate (Korčula), Dunav (Ilok), Konoba Fetivi (Split), Izakaya by Time (Zagreb), Vuglec Breg (Krapina), Konoba Malo Selo (Buje) i Alla Beccaccia (Valbandon). Tako se Hrvatska danas može pohvaliti s ukupno 13 restorana s ovom Michelinovom oznakom koja se dodjeljuje restoranima što nude kvalitetne menije po pristupačnim cijenama.

Uživanje za stolom jedan je od najvažnijih dijelova turističkog iskustva, a Hrvatska kao zemlja raznolike gastronomije mora u budućnosti sustavno ulagati u njenu promociju i razvoj. Brojna priznanja svjetski poznatih vodiča poput Michelina veliko su priznanje za sve koji kontinuirano rade na unaprjeđenju kvalitete pripreme i stvaranja cjelokupnog gastronomskog doživljaja. U godinama pred nama Hrvatsku želimo pozicionirati kao novu gastronomsku ikonu Europe kroz sustav poduzetničkog i poticajnog upravljanja lokalnim proizvodima, koji odražavaju autentičnost regionalnih gastronomskih identiteta i namirnica  kao i kroz interpretaciju tradicije kroz inovativan i održiv pristup. Ministarstvo turizma i sporta obradit će ovu važnu temu i kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, naglasila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Chefica Ana Grgić, iz restorana Zinfandel’s zagrebačkog hotela Esplanade, okićenoga novom i posebnom zvjezdanom Michelinovom oznakom Green Star. Kao što i priliči ekskluzivnom ugostiteljskom objektu – da ima nešto svoje što drugi nemaju, chefica Ana je s raritetnom buteljom vina Zinfandel ruci, vino je nastalo od grožđa sorte Zinfandel (Crljenak) iz malog vinograda na dijelu znane Esplanadine prostrane ljetne terase Oleander uz spomenuti restoran Zinfandel, malu pomoć u grožđu pružio je Vlado Krathaker. Na slici pored Ane Grgić su, na Oleanderici, aktualna ministrica turizma Hrvatske Nikolina Brnjac i, lijevo na slici, Veljko Ostojić, istaknuti istarski turistički radnik, svojedobno ministar turizma RH, a sada direktor Hrvatske udruge turizma (suhiucasi)

Izdanje Michelinova vodiča za Hrvatsku za 2021. godinu uključuje novu oznaku – Michelin Green Star, koja je dodijeljena restoranu Zinfandel’s (Zagreb). Riječ je o oznaci predviđenoj za restorane posebno posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.♣

Na kraju glavne turističke sezone

NAJBOLJE SVJETSKE NUDISTIČKE PLAŽE SU u HRVATSKOJ!  – S ljetom je za ovu godinu gotovo, a uglavnom i s kupanjem u moru i sunčanjem na plaži. Na kraju (glavne) turističke sezone rade se bilance, razni portali specijalizirani za preporuke vezano uz putovanja izlaze, kao s pokazateljima što mogu sugerirati odluku o izboru turističke destinacije sljedeće sezone, s brojkama – ocjenama npr. smještaja, eno-gastro ponude, kulturno-umjetničkih, sportskih sadržaja u pojedinim turističkim centrima u raznim zemljama svijeta. Portal My datingadviser  (https://mydatingadviser.com/best-nude-beaches-in-the-world/ ) usredotočio se na – nudističke plaže. Motto je: Razodjenuti se posve, i skočiti u more!

Mi u Hrvatskoj imamo razlog za veselje: na popisu posebno preporučenih 100 nudističkih plaža na svijetu među Top 16 najboljih nudističkih plaža  tri su kod nas! Evo liste (vidi pod brojevima 1, 13, 16):

Ako za za posjet  i boravak izaberete Dubrovnik, otok Lokrum, udaljen na samo 10 minuta vožnje brodom, idealno je mjesto za posjet, za uživanje u lokalnoj prirodi,, osobito ljeti, moru i suncu. Riječ je o malom i nenaseljenom otoku koji će vam upravo kao nudistu pružiti krasno utočište. Nacionalni park, čista, bistra morska voda, prirodno stvoreno jezero sa slanom vodom u kojemu ćete uživati kao u najboljem jacuzziju… Ali, oprez:  na otoku je dosta stijenja i kamenja, i potrebno je dobro paziti kad se hoda te kad se izabire mjesto za sjedenje kao predah.

Ljeti, dubrovačko područje – Skinny Dipping Index Score: 84.5; Temperatura zraka: 29°C; Temperatura mora: 25°C; Indeks zagađenosti: 10.92; Status Plave zastave: nema; Sigurnosni indeks: 84.69; Cijena noćenja u hotelu: $98. ♣

Zelena zipka

ZAGORJE KAO ABECEDA PRIRODE – Danas se Hrvatsko zagorje pomalo sve više prepoznaje kao respektabilna regija po pitanju kvalitete vina, čime se izraz zagorski kiseliš koji je tu regiju dugo pratio može prepustiti zaboravu. Kontinuiranom edukacijom podiže se stručno znanje u proizvodnji i preradi grožđa i vina, o čemu svjedoče i nagrade koje već zagorska vina u većem broju osvajaju na različitim nacionalnim i međunarodnim sajmovima i vrednovanjima. Posljednjih dvadesetak godina podignuti su kvalitativni rang sortimenta i kakvoća vina, etabliralo se na sceni već više proizvođača, sve je to rezultat spomenutih ulaganja u edukaciju i obrazovanje, marketing i promociju. Još Zagorju predstoji mnogo za učiniti na unaprjeđenju ponude općenito, dosta se mora raditi pogotovu na ruralnom turizmu, osobito u marketingu i brendiranju. U smislu obogaćenja turističkih sadržaja koje nudi Hrvatsko zagorje svakako valja navesti razne akcije vezane uz prirodnu baštinu, tu se pak izdvaja projekt Zagorje kao abeceda prirode koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 – Zaštita okoliša i održivost resursa. Bitni su diverzifikacija kvalitetne ponude, povećanje atraktivnosti odredišta, te stalna poboljšanja u sferama edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine, kao i u promidžbenim aktivnostima. Priprema projektno-tehničke dokumentacije, posjetiteljska infrastruktura, edukacija i interpretacija, promidžba i vidljivost, upravljanje projektom i administracija. Korisnik projekta: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno, ukupna vrijednost projekta iznosi 4.589.418,50 kuna od čega su bespovratna sredstva 3.724.920,23 kuna – kaže Dijana Hršak, direktorica Centra.

Dijana Hršak, direktorica Centra za prirodu Zagorje u Radoboju (Marko Colić)

Cilj ovog projekta je širenje sadržaja na odredištima prirodne baštine u svrhu povećanja atraktivnosti lokacija i kvalitete edukativnih programa te osiguravanje dostupnosti uz očuvanje prirode i održivi razvoj. To uključuje razvoj posjetiteljske infrastrukture, turističkih sadržaja, ali i edukativnih programa i materijala te plana upravljanja posjetiteljima kako bi se osiguralo održivo korištenje, ali i povećalo broj posjetitelja, povećale gospodarske aktivnosti u okolini i  još jače aktivirala lokalna zajednica. Investicije u okviru ovog projekta provedene su na području značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora gdje je izgrađena Staza kroz krošnje i zelena učionica. Na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščica te u  njenoj neposrednoj blizini uređen je Centar za prirodu Zagorje u Radoboju i dvije zelene učionice. Važno je naglasiti da uređenje Centra za prirodu Zagorje uključuje multimedijalna rješenja za interpretaciju svih zaštićenih prirodnih područja KZŽ kao i svih područja ekološke mreže Natura 2000 na području Krapinsko-zagorske županije.

Projekt obuhvaća i izradu projektno- tehničke dokumentacije, izradu akcijskog plana upravljanja posjetiteljima, manifestacije, promociju, tiskanje knjige o zaštićenim prirodnim vrijednostima i promotivnih materijala kao i edukaciju kroz organizaciju stručnog aktiva učitelja i edukaciju dionika u projektu. Realizacija ovog projekta uvelike će pridonijeti razini i kvaliteti budućeg rada ustanove u smislu održavanja programa škole u prirodi i ekološke edukacije svih dobnih skupina, kroz akcijski plan upravljanja posjetiteljima postaviti će se temelji za učinkovito i održivo posjećivanje programskog područja. Multimedijsko uređenje Centra za prirodu Zagorje dodana je vrijednost kroz multifunkcionalnost, dok će staza kroz krošnje kao atrakcija u Značajnom krajobrazu Zelenjak- Risvička i Cesarska gora pomoći povećanju broja posjetitelja za šire područje.

Prezentacijske dvorane za floru i faunu n nadzemnom i podzemnom (špilja) ambijentu Hrvatskog zagorja (Marko Čolić)

                CENTAR ZA PRIRODU ZAGORJE – Uređeno je prizemlja centra, zamijenjena su unutarnja i vanjska vrata, izrađen je prezentacijski zid dvorane u prizemlju, adaptacija potkrovlja s multimedijskom interpretacijom te izgradnja prilaznog stepeništa s podiznom platformom kako bi dostupnost bila jednaka za sve. Prostor potkrovlja sastoji se od tri cjeline u kojima je podjednako zastupljena prezentacija zaštićenih područja te biljnih i životinjskih vrsta,  prikaz pada Hraščinskoga meteorita, osobito važnog događaja za geološku znanost te se može zaviriti u Židovske jame, Natura 2000 područje,  špilje koja je zatvorena za javnost. Može se zaviriti u gnijezdo ptica te uz hologram uživati u ljepoti orhideje i noćnom leptiru. Centar je opremljen edukativnim pomagalima i multimedijskim sadržajem u svrhu provođenja škole u prirodi kroz radionice i terensku nastavu u skladu sa nastavnim programom za učenike osnovnih i srednjih škola. Ustanova kontinuirano provodi ekološku edukaciju kroz niz programa koji su namijenjeni jednako svima, ali naglasak stavljamo na djecu kojima posvećujemo posebnu pažnju u nadi da će baš oni biti ti koji će napraviti razliku i odgovornije se odnositi prema prirodi. Centar za prirodu Zagorje prvi je objekt takve vrste u Krapinsko-zagorskoj županiji koji služi za prezentaciju prirodnih vrijednosti i ekološke mreže Natura 2000 kroz održavanje edukativnih radionica, predavanja i izložbi u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno.

U sklopu kompleksa u Radoboju je i muzej vezan i uz vino, na velikoj ilustraciji na zidu može se vidjeti priča o vinskoj sorti Belina starohrvatska i o njenoj rodbinskoj povezanosti s drugim poznatim svjetskim sortama (suhiucasi)

                STAZA KROZ KROŠNJE – Staza kroz krošnje Zelenjak duga je 125 metara,  s najvećom visinom je od pet metara. Duž staze nalazi se zanimljiva interpretacija biološke raznolikosti Značajnog krajobraza Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Tema bioraznolikost  isprepliće s temom glazbe kroz skulpturu trube koja prati cijelu stazu, inspirirane ovim jedinstvenim lokalitetom i spomenikom himni Lijepa naša. Staza uključuje i promatračnicu za ptice u obliku ptičjega gnijezda i ljuljačke, dok podnožje staze krase perunike. Za pristup osobama slabije pokretljivosti i osoba s invalidnošću ugrađena je podizna platforma na početku staze, a za slijepe i slabovidne osobe tekstovi na pločama su na Brailleovom pismu. Staza kroz krošnje, zasad jedinstvena u Hrvatskoj, ovomu je poznatom biseru Zagorja, Zelenjaku, dodala vrijednost i pridonijela je njegovoj većoj atraktivnosti, povećanju broja posjetitelja, ali, što je i te kako važno,  i podizanju ekološke svijesti.

Edukativna turistička pješačka Staza kroz krošnje, u Risvici kod Klanjca i uz spomenik Lijepoj našoj te restorana Zelenjak (Marko Čolić)

                ZELENE UČIONICE – Zelena učionica sastoji se od šest različitih didaktičkih eksponata koji omogućuju da se na aktivan i zanimljiv način nauči najvažnije o biljnim i životinjskim vrstama naše županije te upoznaju vrste drveća naših šuma. U sklopu projekta Zagorje ABECEDA prirode zelene učionice postavljene su u Radobojskom trnacu kod Centra za prirodu Zagorje, na Strahinjčici u blizini planinarskog doma te u Značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora u blizini restorana Villa Zelenjak. Eksponati veze u prirodi, dendrofon, drveni dalekozor, taktilna staza, šumsko uho i slagalica čine zelenu učionicu koja je osmišljena na način da kod djece potiče razmišljanje, kreativnost te povezivanje stečenog s novim znanjima. Biljke i životinje koje su se našle u Zelenoj učionici predstavnici su strogo zaštićenih i ugroženih vrsta te se na njihovom primjeru ukazuje na važnost njihove zaštite i očuvanja. Zelena učionica omogućuje korištenje svih osjetila te ukazuje na potrebu stvaranja povezanosti sa prirodom.  Izuzetno je korisno i važno da se od najranije dobi djeca uključuju u ekološku edukaciju kako bi se na vrijeme razvijala njihova svijest o važnosti prirode i njenoj zaštiti.

                U promociju svega uključeni su letak Zagorje zeleno, brošura o  značajnom krajobrazu Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, novi vizualni identitet Ustanove,  knjiga Zagorje zeleno, te promo materijali kao magneti, lončići, majice, torbe, blokići.  ♣

______________________________________

Na Trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu:

AGROLAGUNINA MODERNA  KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Agrolagunin boutique Tri kantuna u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina

_________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 09. 2021 – hints to the smart purchase

HRVATSKA CROATIA ◾ CRNA GORA  MONTENEGRO ◾ SJEVERNA MAKEDONIJA  NORTHERN MACEDONIA ◾ ITALIJA  ITALY ◾ SAD  USA

CRLJENAK, TRIBIDRAG, PRIBIDRAG, KRATOŠIJA, PRIMITIVO, ZINFANDEL

 

Veliki grozd / Best in show

ZLATAN CRLJENAK Reserve 2012 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda  • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux  1,5 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko crno s kzp • suho • 15,0 vol%

ZINFANDEL 2015 Estate Grown – GRGICH HILLS ESTATE ■ PORIJEKLO: Napa Valley California, USA ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol %

 

ZLATAN CRLJENAK 2015 – ZLATAN OTOK Plenković ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Split-Omiš-Makarska ■ VINOGRAD: Baška Voda • kosina • sorta: Crljenak 100 % ■ BOCA, tip: bordeaux 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO – vrhunsko s kzp • suho • 15,0 vol%

KRATOŠIJA Reserva 2017 – CHATEAU KAMNIK ■ PORIJEKLO: Sjeverna Makedonija ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija 85 %, Vranac 15 % ■ BOCA, tip: bordeaux – vrlo teška • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: 15,0 vol%

CASTEL ZINFANDEL 2018 – BEDALOV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 15,5 vol%

 

ARHONTU KRATOŠIJA-PRIMITIVO MONTENEGRO 2017 – KRGOVIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora, Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,9 vol%

KAŠTELANSKI CRLJENAK 2017 – KROLO ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • 14,0 vol%

 

KAŠTELANSKI CRLJENAK Zinfandel 2019 – Anton Kovač PUTALJ ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: Kaštela – Trogir • sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • suho • 15,5 vol%

KAŠTEL SICULI KAŠTELANSKI CRLJENAK 2019 – OPG KOVAČEVIĆ IVICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

PRIBIDRAG 2016 – KUĆA SRITNOG ČOVIKA MIMICA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Omiš ■ VINOGRAD, sorta: Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko crno s kzp • suho • 14,0 vol %

CRLJENAK ŠTAFILEO ZINFANDEL 2016 – VUINA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak Zinfandel ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 15,0 vol %

APOLLONIO TERRAGNOLO PRIMITIVO di SALENTO 2017 – APOLLONIO ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: igp Salento • 15,0 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Tradicija 2018 – MATELA ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • vrhunsko s kzp • 14,5 vol%

60 PASSI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 biologico – 60 PASSI La DOGANA ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt  • 13,5 vol%

TRIBIDRAG 2019 – RIZMAN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD sorta: Tribidrag  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija, Komarna • 13,5 vol%

CRLJENAK KAŠTELANSKI Zinfandel 2019 – PERIŠIN ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD: sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kzp • 16,0 vol%

KRATOŠIJA ZENTA 2018 – VUČINIĆ ■ PORIJEKLO: Crna Gora Podgoričko vinogorje ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,5 vol%

     

CRLJENAK BERISLAVIĆ 2018 – OPG IVAN & ANTON KOVAČEV ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

CRLJENAK 2018 – TESTAMENT ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija

SINISCALCO PRIMITIVO 2016 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: Bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: 14,0 vol%

KRATOŠIJA 2017 – PLANTAŽE 13. JUL ■ PORIJEKLO: Crn Gora Podgorica ■ VINOGRAD, sorta: Kratošija ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: suho • 14,0 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 2020 – PATU ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo  ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 14,5 vol%

 

PRIMITIVO di SALENTO 2020 – PEPE NERO ■ PORIJEKLO: Salento, Južna Italija ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt  • 14,0 vol%

ZINFANDEL CRLJENAK KAŠTELANSKI 2017 – IVICA RADUNIĆ KID ■ PORIJEKLO: Srednja i Južna Dalmacija, Kaštela ■ VINOGRAD, sorta: Crljenak ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • 16,0 vol%

AD HOC PRIMITIVO di MANDURIA 2019 – TENUTA GRUSTINI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Manduria ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Manduria doc • 14,5 vol%

DON ANTONIO PRIMITIVO 2017 – COPPI ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Apulia ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux ■ OZNAKE na etiketi: igp Puglia • 14,5 vol %

PRIMITIVO del SALENTO 12 e mezzo 2019 – VARVAGLIONE ■ PORIJEKLO: Južna Italija, Salento ■ VINOGRAD, sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Salento igt • 12,5

 

DALLE ORIGINI PRIMITIVO di PUGLIA 2019 – MARZODD ■ PORIJEKLO: Južna Italija ■ VINOGRAD sorta: Primitivo ■ BOCA, tip: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi: Puglia igt • 13,0 vol%

HRVATSKA  CROATIA

RED BLEND CROATIA

ocjenjivanje hrvatskih crvenih/crnih mješavina sorata, hotel Esplanade Zagreb, 27.09.2021

Kušači: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik, Silvio Dedić, Slaven Jeličić, Darko Lugarić

 

 

TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE Riserva 2007 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2012 – DEGRASSI (13,5 vol%) /  TERRE BIANCHE CUVÉE ROUGE  2009 – DEGRASSI  (13,5 vol%) / KARIZMA (Cs & Me) 2018 – PETRAČ (13,5 vol%)

 

 

GOLDBERG RED 2019 – BELJE / KORLAT SUPREME (Sy & Me) 2013 – BADEL 1862   (14 vol%) / TERRE BIANCHE CUVEE ROUGE Riserva 2013 – DEGRASSI  (13,5 vol%) /  BOŠKINAC CUVÉE 2016 – BOŠKINAC  (13,5 vol%) /  KURYCTA  Reserva 2018  – KATUNAR   (13,8 vol%)  /  KURYCTA Supele 2017 Magnum – KATUNAR  (14,0 vol%)  / FESTIGIA  LV 2015 –  VINA LAGUNA   (14,0 vol%) / CRNO 9 2016 (Cs, Me, Cf) – GALIĆ  (13,0 vol%) /  CLEMENTE CRNO 2016 – DAMJANIĆ  (14, vol%) /  K7 2019  – KRAUTHAKER (13,5 vol%) /  GRANDE CUVÉE 2015 – PILATO (14,5 vol %)

Dio cjenjivačke ekipe – Darko Lugarić, sommelier – Tač, Slaven Jeličić, enolog, Silvio Dedić, sommelier – Esplanade. Vina je točio Ivo Kozarčanin – iVino (suhiucasi)

 

 

BOŠKINČIĆ 2020 – BOŠKINAC   (14,0 vol %) / CUVÉE 2019 (Cs 50%, Cf  25%, Me) – PETRAČ   (13,5 vol %) / OTTOCENTO CRNI 2017 – CLAI   (13,5 vol%)  /  GARDIJAN 2015 (Cs & Me) – KROLO  (13,5 vol%)  /  CUVÉE  2016 – VINA POLJAK   (16,4 vol %)  / VENJE CRNO  2006 – ENJINGI   (14,5 vol%)  /

 

 

CUVÉE  (Me, Cs, Sy) 2017 – BORA   (13,5 vol%) /  MORO (Te Me Cs) 2018 – ROSSI  (13,0 vol %)  /  

SUPREMO 2015 – KABOLA   (14,0 vol %) /  CUVÉE (Cs, Cf, Pc, Me) 2019 – KOPJAR  (12,5 vol  %) /

FESTIGIA CASTELLO 2018 (M, CS, Sy) 2018 – VINA LAGUNA  (14,0 vol %) / MIRAZ CUVÉE 2015 –

FERAVINO   (13,5 vol%) /  MISNA VINA  (Cs, Cf, Me) 2020 –  MISNA VINA ĐAKOVO   (13,5 vol %) /

CUVÉE 2015 – BOŠKINAC   (13,5 vol%) / KAPITUL  2015 – ŠIPUN   (13,5%) / MAXIMO NERO (CS,

Me, Sy)  2016 – KUTJEVO d.d. (13,5 vol%) /  CRNO 9 (Cs, Me) 2017 – GALIĆ  (14,0 vol %) / MIRAZ

CUVÉE (Fran, Me, Cf)  2017 – FERAVINO  (14,0 vol%) / CUVÉE  CICONIA NIGRA 2017 – JOSIĆ  (14,0

vol %) /  KURYKTA Reserva 2015 – KATUNAR  (13,8 vol%) /  DURO ISTRIANO 2017 (dio i iz 2019)  –

DAMJANIĆ   (13,0 vol%) /  SUPREMO 2016 – KABOLA  (13,5 vol%) / BASTION (Me 75%, Pl.m) 2017

unoaked – CRVIK  (13,2 vol%) / GRIMALDA 2018 – MATOŠEVIĆ  (13,0 vol%) / CUVÉE (Te, Me, Cs)

2013 – RITOŠA  (13,0 vol %) /  PAGAN RISERVA (Pl.m, Me, CS) 2017 – PROVIĆ  (15,0 vol %) /CRNI

CUVÉE (Cs, Pc, Fran) 2020  – ORAHOVICA  (13,0 vol %) / CS & ME CUVÉE  2019 – PINKERT  (13,5 vol

%) / ROKO 2018 – PHILIPECZ  (13,5 vol %) / FESTIGIA CASTELLO  (Me,Cs, Sy) 2017 – VINA LAGUNA

(14,0 vol%) / MC 2017 (Me, Cs) 2017 – PROVIĆ (13,0 vol%) / TERRA ROSSA (Te, Borg, Me) 2020 –

VINA LAGUNA  (12,5 vol %) / CALDIEROSSO (Te, Me, Nebb, Tempr) 2018 – BENVENUTI (13,0 vol %)

/ CUVÉE No 1 BOUQUET BARANJE  2017 – PINKERT (13,5 vol%)/ REFUL 2019 – BOŠKINAC (13,5vol

%) / KAPISTRAN CRNI  (Fran & Cs) 2018 –  ILOČKI PODRUMI (13,0 vol %) / CUVÉE 2015 – POLJAK

(15,5 vol %) / C3 (Cs, Cf, Carm)  2018 – TRS (14,5 vol %) / CABERNET SAUVIGNON & MERLOT

PREMIUM 2019 – BELJE (13,0 vol %) / TANGO RED BLEND GRAND SELECTION (Cs & Cf) 2015-2017 – ANTUNOVIĆ  (13,5 vol %)

Novinari Ivo Kozarčanin i Ana Rogač osnovali su firmu iVino za organizaciju ocjenjivanja plemenite kapljice i različitih prezentacija vezanih uz eno-gastronomiju, a jedan od prvih projekata bio im je upravo ovo ocjenjivanje mješavina crnih sorata iz hrvatskih vinskih podruma (suhiucasi)

ITALIA  ITALY

Piemonte – Pijemont

(mpc/pp: XXXL)  BAROLO CEREQUIO 2015 – Roberto VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Piemonte ■ VINOGRAD/VINEYARD: Cerequio – kosina/slope • sorta/variety: Nebbiolo • gustoća nasada/plantation density: 6000-8000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • prinos po trsu/yield per vine: 0,5 – 0,8 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact & alkoholno vrenje/alcoholic fermentation – inoks/stainless steel • kvasci/yeasts: autohtoni, vlastiti/indigenous • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit) • filtriranje/filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – normalna/normal • 0,75 lit – 1,5 lit – 3 lit – 12 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 0,75 lit = 3407; 1,5 lit = 84; 3 lit = 60; 12 lit = 5  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG  quality with the controlled origin guaranteed • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly applied – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je: kompleksno, elegantno ■ IZGLEDOM rubinsko, providno, sa sasvim blagom granatnom nijansom ■ NA NOSU umjerene, ali i dovoljne jačine • upućuje na mineralno • na vegetalno/herbalno • voćno ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom potentno • dugačkog završetka ■ SERVIS:  ⇗ •     (rafinirana jela) • čaša: velika – tip: bordeaux, • 16-18   ̊C

_____________________________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion, Best in show – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

.– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

.– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l:  S = do 35 kn (till 5 €) • M = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

.  ⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •    ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

.

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA ⦁

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 / v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/ ◾

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017 – Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019 – Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban ⦁ Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019 – OPG Siljan Sanjin, Krnica ⦁ Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 – Katunar Estate winery, Vrbnik ⦁  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018 – OPG Davor Tasovac, Žrnovo ⦁ Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016 – Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

– Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

– Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINA – Frankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and masterclasses ⦁ Friday 04 September: 1^st tasting session ⦁ Saturday 05 September: 2^nd tasting session Sunday 06 September: 3^rd tasting session Monday 07 September: Departure of the judges

We would be very grateful if you could inform us of your decision as soon as possible, even if you decide to decline the invitation.

Best wishes, Stefania Manfredi, Project Manager, Concours Mondial de Bruxelles

S Louisom Havauxom, osnivačem CMB-a, i njegovim sinom Baudoinom koji je sada na čelu Concoursa, te s Thomasom Costenobleom, enologom i direktorom degustacije. Dosad sam na CMB-u sudjelovao mnogo puta, i zapazio sam da su uzorci iz Hrvatske svaki put prisutni u lijepome broju…

Pitao sam Stefaniju Manfredi je li se možda na Organizacijskom odboru razmatralo to da se u dogledno vrijeme Concours Mondial de Bruxelles – koji se isprva odvijao u Bruxellesu a od 2006. svake godine u nekoj drugoj je europskoj državi i drugome gradu, predlani je po prvi put gostovao i na nekom drugom kontinentu konkretno u Aziji, u Kini u Pekingu – priredi po prvi (ne da onda bude i posljednji!) put i u Hrvatskoj, naime dosad je inače kad govorimo o bivšim socijalističkim zemljama CMB već bio u Slovačkoj (Bratislava) i Bugarskoj (Plovdiv), oba puta sudjelovao sam kao degustator. Sad čekam odgovor… ♣

Séléctions Mondiales des Vins Canada 2020

ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU – Za ocjenjivanje Séléctions Mondiales des Vins Canada (SMVC) kažu da predsdtavlja ulazna vrata za tržište Sjeverne Amerike, a za vinska tržišta i u SAD i u Kanadi kažu da su značajno rastuća, dakle i te kako zanimljiva ponuđačima. Jedno od najcjenjenijih međunarodnih vrednovanja vina i najveće vrednovanje Bakhova nektara u Sjevernoj Americi također je, kao i druga ocjenjivnanja, moralo platiti svoj danak covidu19, što znači da je i ono bilo odgođeno, a kao novi datumi najavljeni su 14. do 20. listopada. Sjeverna Amerika, posebice SAD, za razliku od Europe gdje se corona donekle primirila, ne stoje ovih dana baš najbolje u konfiltu s covidom19, i kako je najavljena mogućnost pojave drugog vala u opasnosti je možda i taj spomenuti novi datum. Predviđeno je da ocjenjivanje bude u Hotelu Delta u Québec Cityju. Ocjenjivanje je pod pokroviteljstvom OIV-a i Svjetske federacije najvećih međunarodnih vinskih ocjenjivanja VINOFED-a.

Evo i praktičnih obavijesti: posljednji dan za registraciju je 22. rujna 2020. Cijena je 253 kanadska dolara, prevedeno u eure to je 174 €, takse su uključene. Rok za prijem uzoraka je 2. listopada 2020. Direktor organizacijskog odbora Réal Wolfe preporučuje da se uzorci za svaki slučaj posalju prije isteka ljeta, mada je registracija predviđena do zaključno 22. rujna! Općenito informacije: www.smvcanada.ca/ Réal Wolfe President – Sélections Mondiales des Vins Canada +1 514 814-3591 • wolfereal@gmail.com ♣

Sajmovi & festivali 2020

AGRA u GORNJOJ RADGONI IPAK OD 22. DO 27 KOLOVOZA – Covid19 pomrsio je račune mnogim proizvođačima hrane i vina, ali i organizatorima eno-gastro sajmova, festivala i prezentacija kojih je u tijeku godine znalo već biti poprilično. I dok tradicijski festival ružičastih vina Pink Day, redovito u predproljetno ili ranoproljetno vrijeme ove godine nije uspio otvoriti vrata ljubiteljima roséa – ali krivac je ne samo corona-virus nego i potres koji je oštetio Muzej Mimara gdje je Pink Day s WoW-icama kao organizatorima na čelu i s brojnim domaćim i inozemnim izlagačima dočekivao ljubitelje roza ali i zelene boje, naime dodatak vinskom programu bila je odlična izložba ekstra-djevičanskih maslinovih ulja biranih naših proizvođača, tako da ćemo, nakon (ipak) virtualnog lipanjskog Pink Weekenda sa Sinišom Lasanom, Marijom Meštrovićem i Ivanom Jugom kao animatorima na Facebooku, na PINK & Green DAY morati pričekati do ožujka 2021.                  

Ali, znani međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni zasad se ne da zaplašiti i ne odustaje, naime iz kuće Pomurski sejem iz Gornje Radgone stiže vijest da će se 58. manifestacija Agre odvijati u Gornjoj Radgoni od 22. do 27. kolovoza! Naravno, ističe se da će se paziti da posebni uvjeti koje propisuje epidemiološka služba budu do milimetra ispunjeni. Nije da prizivam vraga i da sam zloguki prorok, sasvim suprotno: želim organizatorima uspjeh, ali kako je s cobidom19 upravo nedavno ponovno krenulo – pitanje je što će biti na kraju kolovoza…. Kako mi javlja Miran Mate iz Službe za odnose s javnosti Radgonskog sejma, kuća Radgonski sejem svjesna je mogućnosti da se okolnosti toliko promijene da sajam ipak u predviđenom terminu neće moći imati otvorena vrata, te je u slučaju otkazivanja manifestacije spremna sudionicima koji su se prijavili za nastup i koji su uplatili predviđeu kotizaciju za 2020. vratiti uplaćeni novac. ♣

Vino i kultura

PAINTBALL u 230 STRANICA – Stjepu Martinovića poznajem kao novinara odavna, dok smo radili u nekadašnjoj zagrebačkoj novinskoj kući Vjesnik koja je objedinjavala mnogo redakcija različitih profila. A sad, dva desetljeća nakon nestanka bivše države s kojime je počelo urušavanja novinskog diva do mjere da je danas sjećanje na nj tek neboder bez duše, susrećem gospara Stjepu kao romanopisca i upoznajem ga – na vinskim događanjima! – kao glazbenika! Da mu pisanje romana ide ništa ne čudi – evo, o njemu je zapisano i objavljeno sljedeće: Stjepo Martinović novinar je i književnik koji je na vrhuncu svoje karijere tipkao na pisaćem stroju da bi zatim zajedno sa svojom širokom općom naobrazbom i odnjegovanim višestrukim talentima krajem tisućljeća hrabro skočio u valove interneta i namenuo kriterije koje će teško dosegnuti generacije površno educirane u nervozi smjene milenija. Ispravno procjenjujući da je kombinacija žanrova sve dominantniji književni trend, višestruko nagrađivani književnik miksa ljubavno-avanturističke koktele u kojima demonstrira kako dobro poznaje sve načine ubrzavanja i usporavanja radnje i stila, ali i od početka razjašnjava da ne kani publiku zabavljati samo trikovima zanata. Višestrukim obratima i žanrovskim slojeviima oko čvrste osnovne konstrukcije, uz intrigantan barokni, eruditski stil, iskusni pisac širi publiku koja ga je dosad pratila.

Sviram ti priču: novinar, romanopisac, glazbenik Stjepo Martinović nastupa u sklopu gostovanja vinogradara/vinara Radovana Vukoja u G.E.T. -Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka u Zagrebu

Stjepi idu sasvim dobro i sviranje i pjevanje! Uvjerio sam se u to nedavno kad je s gitarom nastupio za gostovanja vinogradara i vinara Radovana Vukoja iz Trebinja s BiH-juga u jednom od Vinskih razgovora što ih u Zagrebu organizira Tomislav Stiplošek sa svojim G.E.T. Reportom (G=gastronomija, E=enologija, T=turizam). Kao nešto najnovije vezano uz Martinovića spominjem to da je on upravo, u izdanju Beletre, izašao s novim romanom, s naslovom Paintball. To je priča – na oko 230 stranica džepnog formata i s mekim koricama – koja se možda nije dogodila, a ako ipak jest… nije se mogla zbiti drukčije nego kao što je ovdje ispisani slijed filmskih slika krajolika pusta dalmatinskog otoka i nekoliko protagonista ravnopravnih jednome jarcu i jatima ptica u seobi. Na južnom okrajku ižule u nekoliko dana odvijala se mračna storija koju otad njeni sudionici nastoje izbrisati iz sjećanja, a uspjelo je to samo jednome, s obzirom da ju je odnio sa sobom u smrt. Srazovi grijeha sustižu počinitelje, simulacija rata pretvara se u nesmiljen okršaj. U , SREBRNA: svjetlo na kraju tunela izlaskom iz kojega se otvaraju prostor i vrijeme iznova otkriveng smisla…. ♣

___________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..   

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 06. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

                                                       

LEGENDA 

– Veliki zlatni grozd, Šampion/Big Golden Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, područje oko Stubičkih Toplica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar Donji • kosina/slope = 10 ̊ • nadmorska visina/altitude asl: 215 m • ekspozicija/exposition: jugo-zapad/southwest • tlo/soil: ilovasto/loamy • sorta/variety: Graševina (Welsh Riesling) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 6500 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija ukupno/skin contact in total: 3 sata/hours • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 6 mjeseci/months • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall & slim • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat – ne djeluje kao kvalitetan/impression of no needed quality ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with controlled geographical origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – obično/OK – simple • vino zavrjeđuje bolji tip butelje, bolji čep i bolju etiketu/for this wine better bottle type, cork and the label are required • čitljivo/legible: slabo – presitna slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, karakterno, mineralno, toplo, živo, po meni spada u tek (na žalost!) malenu grupu ozbiljnih suhih vina od Graševine u Hrvatskoj općenito. Lijepe žive kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, vrlo dobre gustoće. Diskretnog je ali punog i trajnog mirisa, aromatski se dosta razlikuje od slavonskih graševina što je i logično, voćno-cvijetni štih na koji smo se naviknuli kod većine graševina na tržištu Hrvatske ovdje je prilično podređen (to smatram prednošću!) mineralnom tonu. U ustima lijepo zaobljeno, živo i svježe, stanovitu slast donekle ali ipak uvjerjivo u pozadini drže slanost i dobra kiselost. Tijelo čvrsto, finiš dugačak • umami! • odlična cijena u Vrutku! ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: klasična plata s domaćim nareskom, pečena teletina, bijela riba s gradela, gregada, brudet • 12 ̊ C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: rhine….

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2019 – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gorice, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 200-280 m • tlo/soil: glina i lapor/clay, marl • sorta/variety: Graševina • loze stare/vines old: 12-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija hladna ukupno, na temperaturi/skin contact in total, at the temperature: 24 sata/hours, 5 ̊C • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 3 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,50 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ugodno, nekomplicirano, skladno, dosta nježno, živo, lijepo osjvežavajuće. Svijetle slamnato-žućkaste boje, diskretna mirisa, na bijelo koštićavo voće, provlači se i floralna nit. Usta voćna, mekana, lijepo zaobljena, tijelo tanje, finiš čak relativno solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine….

 (mpc/pp: XL) PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Pinot crni • loze stare/vines old: 7 – 45 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 45 dana/days, na/on: 5 ̊C • fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – (nepotrebno) teška/(unnecessarily) heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko/premium s kzp/controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: pinotno svjetlije rubinske boje koju kao da pomalo počinje zahvaćati granatna nijansa, na unutrašnjoj stijenki čaše formira dosta debeo film. Miris je dobro izražen, s dosta je zrelog a ponešto i posušenog tamnog bobičastog voća, protkan floralnim (divlja ruža?) i, nježno, začinskim nitima te notama razvoja tijekom dozrijevanja u drvenoj bačvici. Usta intenzivnija, djeluju bogatije od nosa, mirodijski segment kao da je ovdje upotpunjen dodirom začinskog bilja, poput metvice. Usta mekana, lijepo zaobljena, donekle slasna i s dozom kremoznosti. slankasta, s dobrom kiselosti što pridonosi živosti, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak • umami, primami ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja od peradi, teletine… • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M-L) PINOT CRNI ROSÉ 2019 – KOS Karlo & Željko ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp/quality, with controlled origin • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno, s izraženim notama mladosti, živo, nekomplicirano, lepršavo, prikladno za pijuckanje i za osvježenje osobito u vrućim ljetnim danima. Lijepe nježne moderne svijetle ružičaste boje, na nosu dobrog intenziteta, aromatski prema tamnom bobičastom-jagodičastom voću (malina…), u ustima s vrlo dobrom kiselosti, skladno, tanjeg tijela, srednje dugačkog svježeg finiša ■ SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 10-12 ̊C • čaša/glass: mala/small – tip/type: bordeaux

Pjenušci

(mpc/pp: L-XL) 88 BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Novaković Gorica • kosina /slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Manzoni bijeli (križanac/crossing Riesling x Pinot blanc) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: malo ranija od redovne/a bit earlier than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – maceracija, ukupno/skin contact, in total: 24 sata/hours; 5 ̊C ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko • extra brut • 12,10 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is drukčije od većine drugih pjenušaca s kojima se najčešće susrećemo, a drukčije je i jer je od sorte što – za razliku od chardonnaya, rizlinga rajnskog, graševine, na koje smo se naviknuli da ih nađemo i u pjenušcu – teško da je očekujete u šampusu, ne zato što ne bi bila primjerena nego zato što nije toliko raširena, barem na ovim našim prostorima. Ali ta se sorta s obzirom na voćnost i kiselost, nužne svakom boljem pjenušavom vinu, pokazuje baš lijepo primjenjivom i za šampus, posebice za pjenušce koji, barem u prvoj fazi svojega razvoja, više igraju na voćnost nego na klasične note korice kruha, brioš… Lijepe pune slamnato-žute boje, jako dobrog perlanja mnoštvom sitnih mjehurića koji pri gutljaju fino škakljaju nepce. Mirisom iskazano, trajno, ide u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele ali istodobno i kiselkaste jabuke, nazočne su niti citrusa, korice limuna, slatkog začina (cimet u tragovima?), ali tu je i osjet i fenolnoga, zacijelo ostvarenoga maceracijom. Manzoni Elegance dobro je izražen i u ustima, dosta voćan, s finom slasti kojoj svojim preplitanjem fino gorkasta fenolna nijansa i dobra kiselost ne daju da jače dođe do izražaja, čineći tako okus složenijim i zanimljivijim. Tijelo dobro do vrlo dobro, finiš solidne trajnosti ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne

Orange

(mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Karlo i Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnski • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija i maceracija/fermentation and maceration: drvo/wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 183 dana/days ? mjeseci/months – kvasci/yeasts: prirodni, autohtoni/natural, indigenous – bez aditiva/no additives • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein/alsace ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: drukčije od većine, pripada stilu za koji valja imati afinitet. Lijepe je jantarne boje, već na oku pokazuje dosta dobru konzistenciju. Solidno izraženo i dosta trajno na nosu, miris je ugodan, ali ne na razini očekivane višeslojnosti. Sortnost je u aromatskom smislu pokrivena osjetom maceracije, no na sortna svojstva upućuje dobro izražena ali nimalo napadna i smetajuća kiselost. U ustima vino djeluje kompleksnije nego na nosu, fino je zaobljeno, slankasto, s dosta živosti. Tijelo je dobro do vrlo dobro, finiš dosta dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one – tip/type: rhine….

Graševine – Sokač, Marquis pinot crni – Barun, Dingač – Kiridžija i Plavac mali primus – Rizman

Dalmacija

(mpc/pp: M) BURNUM CUVÉE 2018 – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin, Vrlika ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Chardonnay, Pošip, Maraština, Viognier • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,3 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, skladno, s nitima mineranoga. Slamnato-žućkasto, zelenkasta nijansa, na nosu daje na zrelo bijelo koštićavo voće, malo i na orašasto voće, provlače se i note floralnoga – bijelo cvijeće, te maslaca, usta zaobljena, živa, s notom slasti, s blagom slanosti koja drži živost, tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine ■ SERVICE: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟. (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2017 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard:prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall slim – ne baš prikladna za ovaj tip vina/not appropriate to the type of wine • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, sortno lijepo raspoznatljivo i porijeklom tipično, puno i snažno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Tamne ali ipak providne rubinske boje, lijepo izraženo na nosu, bouquet je spoj nota tamnog koštićavog voća (suha šljiva), i plemenitog drveta te slatkih začina od boravka u bačvi, u ustima puno, lijepo zaobljeno i mekano, toplo, tanin zamjetan, fino zrnat, dobro pripitomljen, tijelo čvrsto, završetak dugačak ■ SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečena i pirjana, divljač, zreli tvrdi sir / red meat, roasted and long stewed, game, mature cheese • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux….

(mpc/pp: L-XL) PRIMUS 2016 plavac mali – RIZMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti/own • kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the point of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, vrlo skladno, mekano, ukroćenih tanina, elegantno. Lijepe žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenki čaše stvara debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze, već na pogled do izražaja dolazi gustoća. Miris je dobro iskazan ali je s manje žestine nego što to zna obično biti kod plavca, nekako kao da više podsjeća na tribidrag nego na čisti plavac, no sorte su u tijesnom rodu na bazi roditelj-nasljednik, Nos je bogat i trajan, privlačna mješavina zrelog do i prosušenog tamnog voća poglavito mješavina zrelog do i prosušenog tanog voća prmjerice šljive, pa mediteranskih začina, te tragova, od kontakta s drvom, nježnih nota palenja, pa, naposljetku,i rezultata razvoja kroz posljednje četiri godine, Usta nude nastavak arome iz nosa, topla su i zaobljena, dojam je i nijanse kremoznosti. Fina slast miješa se sa slanošću i vrlo kvalitetnom kiselošću. Tijelo vrlo dobro, završetak mekan, dugačak ■ SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) PLAVAC TAJANO 2017 Plavac mali – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope + ravnica/plain, field • Tajano nastaje kupažiranjem vina od/is a mix of Plavac mali s Dingača, te Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja • sorta/variety: Plavac mali s Dingača – 40 % & Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja/field – 60 %, svaka sorta vinificira se zasebno, kasnije se vina pomiješaju/each variety vinified separately • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ maceracija/maceration: inox/stainless steel – 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo i inox/wood and stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin. • suho/dry • 13,5 vol% • ukupno proizvedeno/produced: cca 1500 lit ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, djeluje kao zrelo, prilično mekano, toplo, skladno. Žive rubinske boje, već na oko pokazuje gustoću. Na nosu diskretno ali trajno, ide prema Plavcu, raspoznaje se nijansa suhe šljive. Aroma se prenosi u usta, gdje se vino pokazuje zaobljenim, s dobro ispeglanim taninom, slankasto, s vrlo kvalitetnom kiselosti (Marselan!), živo. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVICE: ⇗ •18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: M-L) BURNUM CUVÉE 2017– BURNUM VRBNIČKO SELO  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,8 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: lijepe žive pune rubinske boje, na pogled ostavlja dojam da je vrlo dobre konzistencije, mirisa dobrog intenziteta, u ustima vrlo živahno, robusno i vrlo toplo. Predstavlja se kao dosta moćno, i ukazuje na to da dolazi s vinogradskih pozicija dosta većeg potencijala od očekivane razine na kojoj se kapljica pokazuje u čaši. S obzirom na stanovitu neotesanost i na nosu i na nepcu, utisak je da je napunjeno i pušteno na tržište neodgovarajuće, odnosno da je nedovoljno dugo njegovano tako da snaga/struktura u simbiozi s nijansom prženoga te živost (slanost povezana s mineralnosti, kao i vrlo dobra kiselost) nisu u simbiozi na kolosijeku elegancije. Šteta!  ■ SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

Pjenušci

(mpc/pp: ) BURNUM 2018 suho – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: bez oznake na etiketi/no infos on the label ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne – prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kzp • suho/dry • 11,9 vol% ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno živo, s dobrom kiselosti, nekomplicirano, u vrijeme vrućina može lijepo poslužiti za osvježenje. Boja mu je ružičasta, svijetla, između nijansa luka i bakra, perlanje isprva s većim mjehurićima postupno se pretvara u sitne mjehuriće miris nudi voćnost a blago je i u pravcu nota korice kruha, usta živahna, skladna ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne….

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXL) TERAN BARBAROSSA 2017 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO – Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ VINO je/WINE is: uvelike u znaku kontakta s drvetom, u organoleptici sortnost i voćnost su mu ostale poprilično u drugome planu. Intenzitet herbalnoga I fenolnoga a istodobno i slatkih začina od, rekao bih, paljenja bačve, odmaže eleganciji i profinjenosti. Tamne je, gotovo neprobojne rubinske boje, na oko odaje solidnu gustoću. Miris ide u pravcu drva i fenolnoga, mirodija poput vanilije i, u tragovima, cimeta, a tek u pozadini se dade naslutiti nešto tamnog bobičastog voća. Usta su zaobljena no stanovitu kremoznost malo razbijaju herbalne note poduprte nitima izraženije, teranu svojstvene kiselosti. Tijelo prilično snažno, trajnost dugačka ■ SERVICE: ⇑ ⇗ ? • 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine….

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 – SOLDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vetovo (naziv dolazi od Vetrovo, jer ondje stalno pirka vjetrić/the name deriving from Vetrovo, because of the continuous light wind=vjetrić) • blaga kosina/soft slope • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: graševina • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 2 kg ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu/in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo, vrhunsko vino s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: zrelo, ima punoću, dosegnulo je vrhunac. Slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno ali i trajno, mirisom koji upućuje na bijelo koštićavo voće, bouquet je i s floralnim (bijelo livadno cvijeće) aromama i s nijansom vegetalnoga (list smokve), te s notom mineralnoga. U ustima, koja su dobro zaobljena, nakon što se vino proguta kao da se osjeti, sasma blago, aroma kamilice. Okus s jedne strane nudi slast a s druge strane određenu slanost i stanoviti ugodni (Graševina!) gorkasti ton. Tijelo vrlo dobro, završetak solidno dugačak. ■ SERVICE: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

______________________________________

 ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

(mpc/pp: XL) PINOT GRIS 2015 Founder’s Reserve – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2017 private collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho • 12,50 vol%, AC 6,5 g/lit

(mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: polusuho/off dry • 14,0 vol%, RS 12 g/lit, AC 7,5 g/lit

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI Kronika – 01.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

   

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Slavonija i Podunavlje zovu! Tko bi odolio ovim LJELJAMA iz Gorjana?! (Ivo Pervan)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________________________________

LJELJE IZ GORJANA – Danas su ljelje vesele, ali onda kad su startale u ovakvom ruhu, a to je u vrijeme otomanskog carstva, nije bilo tako, naime neprijatelj je najprije bio porobio sve muškarce u kraju i zaposjeo selo pa su tadašnje selske djevojke odlučile ovako se urediti, i s muškim šeširima ukrašenim cvijećem te s kosama, srpovima i sabljama u rukama naići pred turski tabor. Priča kaže da su osvajači pomislili da su se pojavili duhovi pa su – pobjegli. Lijepe ljelje u prekrasnim nošnjama više ne tjeraju, nego, naprotiv – privlače! Siječanj 2020. bio je uvelike u znaku Slavonije i Podunavlja, gdje je čvrsto odlučeno snažno razvijati turizam. Najprije festival vina WineOS, a potom Vincelovo odnosno Vinceška

__________________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019: ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA ⦁ En Primeur 2020: PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE ⦁ VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA ⦁ PJENUŠAVI ŠAMPION ZA 2020 – JANEZ ISTENIČ ⦁ Grüne Woche Berlin 2020: POSLJEDNJI TRENUTAK ZA SPAS ⦁ Klimatske promjene: KAP PRELIJEVA ČAŠU… ⦁ APT Hilton Garden Inn: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA ⦁ Narodni običaji: VINKOVO, VINCEKOVO, VINCELOVO, VINCEŠKA ⦁ Nakon imendana sv. Vinka: DAN ZALJUBLJENUIH ⦁ Eno-gastro i turizam: SUNCOKRET ZA RURALNI PROSTOR – ROXANICH WINE HERITAGE HOTEL ŠAMPION  ⦁ Kongres gastronomije: CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU 

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 01.2020 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

Sajmovi, festivali, ocjenjivanja 2019

ŠESTI WineOS – POSJETA NADMAŠILA OČEKIVANJA

            Organizatori šestog međunarodnog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS 2020, s kojime je, eto, već u prvoj polovici siječnja startala nova sezona vinskih sajmova i festivala te ocjenjivanja Bakhova nektara, zadovoljno trljaju ruke: u dva dana manifestaciju, održanu – po prvi put – u osječkoj sportskoj dvorani Gradski vrt, obišlo je, kažu, nekih 2800 posjetitelja!

Boris Ocić (desno), predsjednik udruge Dekanter, organizatora sajma WineOS, i vinar Slavko Kalazić. Kod Kalazića mogli su se kušali lijepi Chardonnay 2010 Premium i Cabernet sauvignon 2012

Krajem prošle godine u ime organizatora – udruge Dekanter, Boris Ocić kao njen predsjednik, te u ime suorganizatora – osječke vinoteke Vinita, Vinko Ručević, njen vlasnik i voditelj, inače i idejni začetnik osječke vinske smotre WineOS, u najavama priredbe isticali su da će ona u tehničkom/realizacijskom smislu biti osjetno bolja od onih prije, konkretno su hvalili veći i osobito glede komocije i mogućnosti poslovnog kontakta posjetitelja s izlagačima prikladniji prostor izabran za pozornicu događanja. Obećavali su veći broj izlagača, bogatiji ukupni program, osobito atraktivne vinske radionice pod dirigentskom palicom vinskog pisca Željka Garmaza… I zacijelo su se i nadali boljem posjetu od onoga u prethodnim godinama, ali, iako, kako su mi rekli, svjesni i činjenice da je broj enofila u znatnom porastu, priznaju da ih je odziv publike ovolikim opsegom iznenadio. Vjetar u leđa sada njihovu optimizmu vezanom za sljedeći WineOS (2021.) svakako pojačava to što su iz razgovora kako s izlagačima i brojnim pojedincima iz redova publike stekli uvjerenje da su s ovim, šestim izdanjem WineOS-a i ponuđači i potrošači bili vrlo zadovoljni. A, što je bitno, zadovoljni bi – s obzirom na neke iznesene podatke vezane uz održavanje baš ovog šestog festivala – mogli biti i pokrovitelji, to su Osječko–baranjska županija, Grad Osijek, turističke zajednice županije i grada, Osječki sajam, Hrvatska gospodarska komora, pa i sponzori. WineOS prepoznat je kao značajna karika u promidžbi vina i delikatesa što se rađaju na krajnjem istoku Lijepe naše, ali i kao moguća važna karika u razvoju turizma u tome dijelu Hrvatske. Napokon se eto baš u tim izrazito poljoprivrednim no turistički još ne i naročito valoriziranim krajevima počelo ozbiljno računati i na osjetno skorašnje povećanje broja gostiju željnih užitaka kako u lijepim krajolicima (Kopački rit, obale Dunava, Ilok…) tako i užitaka za stolom uz jedinstvene tipične lokalne specijalitete i vino.

Među piscima iz inozemstva kao posjetitelj WineOS-a bio je i Darrel Joseph, Amerikanac koji živi u Beču a surađuje s brojnim najjačim svjetskim vinskim magazinima. Na slici je na štandu podruma Kolar iz Suze u Baranji. Iduće godine organizatori WineOS-a računaju na jači posjet inozemnih vinskih i turističkih novinara

Tijekom dva festivalska dana posjetitelji su mogli uživati u kušanju proizvoda više od, vele organizatori, 110 izlagača (doduše podatak iz službenog kataloga govori o 84 izlagača! Inače upravo vezano uz katalog: u želji da WineOS bude najznačajnija eno-gastro manifestacija s bitnim odrazom na razvoj turističkih kretanja u istočnome dijelu Hrvatske trebalo bi malo više truda i novca uložiti upravo i u katalog, koji je DOKUMENT, i koji profesionalncima iz sektora vina i gastronomije služi i kao praktični priručnik s korisnim navodima izlagača i njihovih izložaka te s vlastitim zabilješkama učinjenima pri susretu s izlagačima i degustaciji proizvoda, iz tog razloga bitno je da se u katalogu nađu svi izlagači i, uz njihova imena odnosno nazive, popis popis proizvoda – kod vina sa spomenom berbi odnosno neke posebnosti, osebujnosti što ih karakterizira – s kojima su se došli prezentirati, te da se uz svakog izlagača ostavi malo slobodnog prostora za zabilježbe, odnosno malo više praznih stranica za zabilješke na kraju knjige).

U prvom redu, kao i obično, izlošci su bili vina, no prilično bogat bio je i izbor raznih delicija osobito sireva i mesnih prerađevina, s nekih se štandova pozivalo i na pivo i jaka pića. WineOS, isprva zamišljen kao pozornica za promidžbu Bakhova nektara prvenstveno Slavonije i Hrvatskog podunavlja s vremenom je počeo puhati sve jače šire nacionalnim te i međunarodnim vjetrovima, naime danas su na njemu nazočni proizvođači iz svih krajeva Hrvatske, a veći interes za nastupom pokazuju ponuđači i iz drugih država. Ove godine iz inozemstva nastupili su izlagači iz Bosne i Hercegovine, Mađarske, Makedonije i Srbije.

Iz mađarskog Pečuha u Osijek su se spustili Zoltan Györffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo i njegova suradnica Renata Dani. Na slici su u društvu odvjetnika Zdenka Milasa koji u Ljubuškom ima vinski posjed i proizvodi jako dobre žilavku (žilavka + 10 % bene I krkošije), blatinu (Blatina 2015, sorte blatina glavninom, uobičajeni mali dodatak trnjaka i alicante bouscheta, dvije godine barriquea, 13,5 vol %) i merlot (reserve, 14,5 vol %). Ove godine iz BiH je na festivalu u Osijeku nastupilo 11 vinarija, među njima i Nuić, Škegro, Zadro, Brkić, Andrija Paoča (Ćorić)…

Jaka strana WineOS-a i opet su bile radionice, za koje je vladao i veći interes od mogućnosti dvorane da primi sve zainteresirane. Radionice su bile lijepa prigoda za upoznavanje živih legendi vinarstva, premijerna kušanja nekih vina, ali i za kušanja nekih rijetkih arhivskih etiketa, pa kušanja vina uz kamenice, zatim i za susret s nizom kurioziteta, zanimljivih činjenica i slatkih, sitnih detalja. Uz vinske, kao pun su se pogodak pokazale i dvije pivske radionice udruge Panonski pivarski sindikat koje su također bile izvrsno popunjene.

Serija vinskih radionica otvorena je temom Bijela Dalmacija – uskrsnuće zlatarice, i veliki povratak debita. Predstavljeni su, kroz nastup Daria Gašpara, četiri zlatarice (od sorte zlatarica VRGORSKA a ne zlatarica blatska!), tri mirne (Pilač 2019, Gašpar 2018 i Prović Livia 2017) i jedan pjenušac (Gašpar), a potom i dva debita, iz 2019. i – 1989. (dva dana maceracije, autohtoni kvasci) od Marka Sladića iz Plastova (vinograd mu je na 300 metara iznad Skradina, na bijeloj zemlji i uz rijeku Krku).

Marko Sladić na slici stoji lijevo, Dario Gašpar iz Vrgoračkog vinogorja je u sredini, a Željko Garmaz desno

Siniša Lasan i vina iz BiH

Aktualni hrvatski sommelijerski prvak Siniša Lasan pripremio je za svoju radionicu bogatu prezentaciju vina iz Bosne i Hercegovine. Vina su bila od desetak proizvođača. Najviše je bilo žilavki, nekoliko je bilo blatina, po jedan plavac mali, merlot (reserve) i trnjak. Za istaknuti: Žilavka 2018 selekcija – Carska vina, pa blatine 2017 od Josipa Tolja i od Marijanovića (barrique), Trnjak 2015 od Nuića I Merlot 2011 Reserve od Milasa. Kao prvo ponuđeno je ono od proizvođača neobičnog naziva Daorson. Riječ je o braniteljskoj zadruzi s osam članova iz Stolca, na području kojega je nekad davno bilo obitavalište ilirskog plemena zvano Daorson… Vinogradi zadrugara Daorsona na znakovitoj su lokaciji zvanoj – Pijana brda!

Crno zlato od cabernet franca iz susjednog nam Villanyja: Czaba Malatinszki (organic wine estate) prezentirao je svoj sjajni cabernet franc iz 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009. Cabernet franc je inače sorta koju su Vilanjci, s obzirom da se kod njih duboko udomaćila i da kod njih daje odličan rezultat, odlučili plasirati kao enoperjanicu svojega teritorija.

Gosti iz susjednog Villanyja: Czaba Malatinszki, te vino Villany Redy

Iz Villanyja su u Osijek došli predstaviti još jedno vino na čiju kartu igraju Vilanjci, riječ je o kapljici jednostavnijoj za razumijevanje i prikladnoj kao uvod u ozbiljne kompleksne eno-uratke. Namijenjena je mlađim naraštajima. To je nedavno nastali Villany Redy, crvena kupaža koja prema pravilniku mora sadržavati najmanje dvije trećine portugisca, ostalo mogu biti druge crne sorte raširene u Villanyju. Predviđeno je da vino bude samo iz inoksa i da ne bude jače od 13 vol % (alkohol između 12,5 i 13,0 vol %), cjenovni rang mu je određen između 55 i 60 kuna mpc, najraniji mogući izlazak iz podruma je neposredno uoči Uskrsa

______________________________

TIMOČKI VITEZ od TRI ORAHA! – Iz Srbije se, zahvaljujući Željku Garmazu, kao vinar došao predstaviti Radoslav Ščepanićev, kirurg i tajnik u Ministarstvu zdravlja te zemlje! Ozbiljan i strog pogled koz naočale iznad sijedih brkova i brade pomalo pruskog tipa.

Osebujna ličnost – timočki vitez od Tri oraha i skalpela! – i drukčija, vrlo zanimljiva vina, koja, čujem, iz podruma izlaze po cijenama od 40 do 80 eura za butelju! Vina što sam ih kušao pokazala su gustoću i veliku snagu, dugotrajnost u ustima, višeslojnost, notu rustikalnosti koja ih diže,… Pohvala doktoru na tome što, iako su nastala od glasovitih bordoških kultivara te duže, po bordoškoj inspiraciji, dozrijevala u novim bačvicama ona nisu kopije bordoškog crnjaka (kako znaju izaći iz brojnih podruma po svijetu), nego su nešto sortno raspoznatljivo a svoje.

Željko Garmaz i Radislav Ščepanićev Tri Oraha

Dr. Ščepanićev ima trsje na površini od 12 hektara, na kosini na nadmorskoj visini od 270 metara na desnoj obali Timoka u negotinskojm kraju. Timok, rijeka u istočnoj Srbiji, dugačka 202 km, desni je pritok Dunava, u koji se ulijeva nedaleko od Negotina. Na kraju donjega toka (16 km) teče granicom između Srbije i Bugarske. Glavni su joj pritoci Crna Reka ili Crni Timok i Krivovirski Timok. Sjeverno od Zaječara kraj sela Čokonjara izgrađena je hidroelektrana Sokolovica. Dolinom Timoka prolazi željeznička pruga Prahovo–Niš.

Vinograd dr. Ščepanićeva nazvan je Tri oraha, po trima orasima na parceli. Tako je nazvano i vino tog kirurga i gourmeta i Bakhova sljedbenika koji je interesantno osmislio koncept svojeg vinskog djelovanja i koji – rado uporno skriva tko mu u izvršnome smislu pomaže oko trsja i kapljice…

S prvim vinom doktor je izašao 2007. U svoju vinsku avanturu ušao je s uvjerenjem da se istinski velika vina mogu dobiti samo od internacionalno debelo kvalitetom dokazanih kultivara, stoga se opredijelio za kultivare cabernet sauvignon i merlot. Osebujni dr. Radislav, koji veli da uz vino obožava glazbu i sport, usvojio je bordošku tehnologiju višegodišnjieg njegovanja svojih crnjaka u barriqueu, štaviše on je odlučio i osjetno produžiti vrijeme boravka Bakhova nektara u bačvici, na i do čak – osam godina! Za razliku od Bordožana, on rabi bačvice koje nisu tostirane radi arome, i tvrdi da ih rabi samo jedanput.

Na kušanje je ponudio Tri oraha cabernet sauvignon 2009 koji je, kako je naveo, sedam godina proveo u barriqueu, zatim Tri oraha cabernet sauvignon 2010 sa šest godina bačvice, Tri oraha Merlot 2011 također sa šest godina bačvice, te Tri oraha 500 cuvée od cabernet sauvignona 75 posto i merlota 25 posto, vino nastalo miješanjem kapljica iz 500 bačvica i različitog vremena boravka u njima, od jedne do osam godina! Čika doktor najavio je da se sprema izaći i s takvom kupažom vina iz 750 bačvica, a onda bi izašao i s jednim vinom nastalim takvim sljubljivanjem 1000 barriquea!

Hoće li biti prilike kušati i te kreacije 750 I 1000? ⦁

___________________________________

Pfeiferica Belja u kulenu, kobasicama i slanini, te kulen OPG-a Pfeifer. Elegantno pakiranje. Uz slaninu i kobasice i kulen, odlična Frankovka 2012 Goldberg. Kulen od crne slavonske svinje od Belja, mpc: 240 kn/kg, kobasice mpc. 100 kn/kg, slanina mpc. 140 kn/kg

Osječki zubar i erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber i njegova supruga i Dušica sa svojim Sibernetom, u društvu s barmenom Miroslavom Kljajićem, mixologom hotela Craft Room Osijek. Evo Kljajićeva slavonskog koktela: kao baza je rakija lozovača Jedna u kojoj su macerirani prženi listići kulena te kojoj se dodaje malo ulja od lješnjaka, meda od badema i Siberova aromatiziranog cabernet sauvignona Siberneta. Poslužuje se s ledom u čaši i s mljevenim crnim paprom i crvenom paprikom posutima po vrhu

Igor Deak, enolog, i Libor Caha, agronom na imanju Damira Josića u Zmajevcu, te chef Tomislav Špiček, jedan od protagonista kulinarskog showa. Podrum Josić nudio je na kušanje Cuvée Ciconia te Cabernet sauvignon i Cabernet Franc superior, a na pitanje što je s lokalnima frankovkom pa i kadarkom odgovor je bio da frankovka na posjedu Josić zna vrlo sjajno bljesnuti ali da su rijetka godišta kad tako zabljesne te stoga nije u milosti, dok se lijepi izgledi vide u kadarki pa bi se njoj posvetilo više pažnje

Publiku je oduševio i kulinarski show tijekom kojega su četiri sjajna kuhara – Saša Vojnović, Tomislav Špiček, Marinko Rotim i Tomica Đukić – pokazala svoje umijeće u prigotavljanju slasnih zalogaja od svinjetine, janjetine, ribe. Posjetitelji su pozorno pratili što rade i kako kuhaju vrhunski profesionalci. Na kuharskom showu oni koji vole kuhati u svojim domovima čuli su mnogo dobrih savjeta.

Rijetko koji događaj u Osijeku izaziva toliku pozornost medija kakvu je izazvao šesti WineOS. Najveću vinsku manifestaciju u tom, istočnom dijelu Hrvatske posjetilo je, da je poprati, čak 130 novinara iz više od 60 redakcija, a među njima je bio zavidan broj najcjenjenijih eno-gastro autora naše regije. Ove godine zabilježen je i znatno veći dolazak medijskih djelatnika iz inozemstva. Logično je očekivati, iduće godine i dalje, još i veći broj stranih i to ne samo vinskih nego i turističkih novinara.

Pelješac i Ilok! Mato Violić Matuško i Ivica Radović, nekad famozni duo (enolog i direktor) u PZ Dingač iz Potomja, danas svaki od njih samostalni proizvođač, na slici s vinarom Djuzom iz iločkog PZ Trsa (lijepi: Graševina Dekani 2017 i Traminac 2017). Uz Djuzinu pomoć Matuško se, kupivši nekoliko hektara terena, s vinogradom proširio i na iločko područje! Je li to nastao – novi, famozni TRIO?!

Iz Kutjeva je na sajam došao Antun Sontacchi, i između ostaloga prezentirao crni pinot, cabernet franc i Kitokret obiteljske vinarije u kjojoj brigu i nastanku vina vodi njegov brat Krunoslav. Fini Crni pinot 2017, ali jako jako dobar Cabernet franc 2017! Zgodno je spomenuti da obitelj Sontacchi dio tog cabernet franca na tržište plasira pod etiketom Kitokret (boca sasvim desno)

Drugu godinu zaredom na WineOS-u susrećem makedonskog artizanskog vinara Antonija Brzanova. Uz nekoliko bijelih vina te koncentrirane crnjake syrah, cabernet i vranac sad je pokazao i svoju orange-produkciju

Može se kazati kako je WineOS 2020 dao vrijedan doprinos turizmu u Osijeku i Osječko–baranjskoj županiji. Drugi siječanjski vikend još do prije koju godinu pamtio se kao turistički najslabije posjećeni termin u tijeku 12 mjeseci, a čini se da baš ova manifestacija preseljena u taj termin na početku godine stanje osjetno mijenja na bolje. Zahvaljujući brojnim zainteresiranima za plemenitu kapljicu što su u Osijek stigli iz drugih krajeva ostvarena je dobra posjeta hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, oni ne samo što su imali pune ruke posla, nego su značajno dobili i na eksponiranosti u medijima za javno informiranje i na društvenim mrežama.

Festival u Osijeku bio je lijepa prilika i za posjet nekim vinskim podrumima u istočnom dijelu Hrvatske, ali i lijepa pozivnica za blagdan Svetog Vinka.♣

HeadOnEast – Hedonist!

Hrvatsko Podunav-lje:  BARANJSKA SUZA! – Baranjska Suza po hrvatski, a Csuza kako, dvojezično, s obzirom na neposrednu blizinu Mađarske, stoji uz Suzu na ploči na cesti kojom se ulazi u to baranjsko selo. Ali, csuza nije mađarski prijevod naše riječi suza! Csuza se, kako mi je objašnjeno u Suzi, izgovara kao – ćuza, i koristi se, navodno, zato što je u blizini sela nekad davno, za vrijeme Turaka, bio – zatvor! I sad, da kompletiram ovu jezičnu i nazivnu zavrzlamu, ovo: Bratoljub Kljajić u svom debelom (i te kako korisnom!) Rječniku stranih riječi pod pojmom ćuza navodi da je riječ o zatvoru, te da izraz ćuza dolazi od talijanskog chiudere, chiuso (pravilan izgovor je: kiudere, kiuzo)!

Objekt obitelji Kolar u Suzi

Drž’mo se mi naše Suze, i to kao suze radosnice! A ta baranjska suza radosnica rađa se, zakon začeća u okolnim vinogradima, u – gatorima, to su u Baranji tradicijski u brdo ukopani vinski podrumi. Ima još jedna baranjska suza radosnica, a to je ona koja, nakon što je začeta u moćnom tamošnjem Dunavu pa potom nošena satima u kotliću na vatri, kapne nakon prvog zalogaja pikantnog fiša. Sve tri suze – ambijentalnu, onu iz gatora-rodilišta i onu dunavsku, spojenu vatrom i crvenilom na k’o snijeg bijelom tanjuru – imao sam priliku s nekolicinom kolega iskusiti nedavno kod vinogradarsko-vinske obitelji Kolar, gdje su nam domaćini bili tata i gazda Lajoš (u prijevodu: Ljudevit), kćerke Sibila i Kinga, zetovi Mario, te Samir Nađ.

Kolar, Suza: restoranski prostor

Kolarovi obrađuju 10 hektara vlastitog vinograda na praporu, i na pozicijama na 100 do 200 metara nadmorske visine. Imaju sorte graševinu, chardonnay, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, rizling rajnski, traminac od bijelih, te frankovku, pinot crni, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot od crnih. Namjera im je, priča zet Mario – dok čekamo da tata Lajoš izravno s otvorene vatre u kaminu na terasi donese lonac iznenađenja, dakako, fiš – revitalizirati kadarku. A s obzirom na klimu i temperature, te na to da Suza broji godišnje samo dva sunčana dana manje nego što ih ima Hvar, tinja razmišljanje o pokusnoj sadnji neke južnodamatinske bijele sorte, primjerice pošipa!

Stariji nasadi sađeni su gustoćom od 4000 trsove po hektaru, a noviji, od 2015., su s 5.500 loza/ha. U vinogradu, vele Kolarovi, idu na porinos ne veći od 1,5 kg/trs. U berbi nema nekog posebnog prebiranja grožđa, prerada grožđa je uobičajena, bijela vina rade se samo u inoksu dok je za crno obvezno dozrijevanje barem godinu dana u drvu, u manjim bačvicama. Partije koje se kroz redovito kušanje crnjaka iz bačvica pokažu boljima ostave se u drvu i do 1,5 godine. Te najbolje partije pune se pod posebnu etiketu.

Sibila Kolar, sinčić Roko i suprug Mario te butelje u ponudi

Uz jednosortna vina nazvana po kultivarima Kolarovi proizvode i bijelu mješavinu Sublanc (blanc=bijelo, na francuski) od sauvignona, rajnskog rizlinga i chardonnaya, te crni Sunoir (noir=crno) od cabernet franca, cabernet sauvignona i crnog pinota. U vinsku aktivnost izravno su uključeni Kinga Kolar koja je završila studij enologije te njen suputnik Samir Nađ, koji je inače i konzultant i podrumar u podrumu Kalazić, i Sibilin suprug Mario. Dvije su proizvodne linije, jedna je redovna i izlazi u buteljama s navojnim zatvaračem. Bijela vina su uglavnom polusuha, blagi ostatak neprovrelog sladora je, objašnjavaju Mario i Sibila, po želji velikog broja potrošača-kupaca. Maloprodajne cijene butelja te linije kreću se kod Kolarovih od 50 do 60 kuna. Druga je linija Personal Collection, dakle ono što je najbolje u podrumu, i ta vina, zasad od frankovke iz 2013, cabernet sauvignona iz 2013, traminca 2017 i slatke desertne kasne berbe graševine, u buteljama su s plutenim čepom i s bitno drukčijom etiketom. Ovdje su maloprodajne cijene nesto više: od 80 do 200 kuna za butelju. Zapravo zasad je samo Frankovka 2013 Personal Collection po 200 kuna, jer količina je manja, i ograničena a nakon što je vino na ocjenjivanju Decanter World Wide Award 2018 osvojilo srebrnu medalju (91/100 bodova) na tržištu je potražnja za njim toliko skočila uvis da je poskupljenje bilo logično. Inače, Kolarovi su 2017. na DWWA dobili srebrnu medalju i za lijep, nježni Zeleni silvanac 2015 iz prve, redovne linije. Ukupna godišnja proizvodnja vina je oko 55.000 litara, kaže mi Mario. A Sibila se dovezuje da oko 50 posto proizvodnje obitelj uspije plasirati na kućnom pragu, a ostatak ide uglavnom prema Dalmaciji, samo u Splitu Kolarovi svoje vino imaju u, rado će se pohvaliti, 43 ugostiteljska objekta!

Tata/deda Lajos Kolar, majstor za fiš, te kruh, mast i paprika, i fiš paprikaš

U slast!

U podrumu: sestre Kinga i Sibila Kolar, Sibilin sin Roko i Kingin suputnik Samir Nađ

Obitelj Kolar uspijeva s dobrim plasmanom svojega vina na kućnom pragu jer trsi se i u području ugostiteljstva i turističkog smještaja. Za goste na raspolaganju drži (zasad) tri dvokrevetne sobe. Restoran može odjednom primiti nekih 80 osoba, i nužno je dolazak najaviti.. Glavni specijaliteti su tradicijska jela, konkretno uz domaće kobasice i kulen vlastite produkcije, tu su divljač, perad, razna pečenja, pa roštilj i fiš-paprikaš za koje je specijalist Lajoš Kolar, opredjeljenje kuće je ne toliko u broju ponuđenih jela koliko u tome da sve namirnice budu poznatog porijekla i svježe, tako da se svinje – godišnje ih zakolju i do sedam!, te perad i jaja nabavljaju kod nekoliko provjerenih izabranih lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.. ⦁

Karanac: ANASTAZIJINI CABERNET FRANC i PLANOVI ZA (VINSKI!) WELLNESS CENTAR! – Jedan od najvećih individualnih poljoprivrednika u Hrvatskoj Atila Szabo iz baranjskog Karanca, koji brine o uzgoju raznih ratarskih kultura (žitarice, uljarice, repica…) na nekoliko stotina hektara, okreće se sve jače, zahvaljujući kćerki Anastaziji i zetu Tivaldu Balintu, prema vinogradarstvu i vinarstvu. Atila, koji u svom primarnom radnom zanimanju ima 12 zaposlenih a kojemu su već odavna vinograd i vino hobi, te koji je sa svojim prvim vinom na tržište izašao 2006., pomaže sada mladim naraštajima da i tu obiteljsku granu agrikulture dignu na visoke i stabilne noge, s time da stvar ne staje tek na proizvodnji vina i na klasičnoj prodaji butelja, naime razmišljanja mladih članova obitelji, koja sada brine o 4,5 hektara vlastitog vinograda, su da ozbiljno krenu i u segment agroturizma i to, računajući uvelike i na goste iz Zagreba i susjednih Mađarske i Srbije, agroturizma na visokoj nozi, dakle ne tek u smislu formiranja ugostiteljske ponude i ponude noćenja nego i, otvorenjem wellness centra i rekreacijskog centra, kreiranja šire turističke ponude na zdravstveno estetskom i sportskom polju.

Anastazija Szabo uz butelje Szabo, te, dolje, s ocem Atilom i mamom Julijanom u podrumu

Obitelj Szabo uzgaja graševinu, pinot bijeli, sauvignon, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc i frankovku. U bocu stavlja jednosortna vina pod nazivom sorte, ali ima i mješavinu od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca. Vina čista, uredna, sortno raspoznatljiva, kako i priliči za školovane kreatore, naime Anastazija, koja se u novije vrijeme jače posvetila marketinškom segmentu, studirala je u Osijeku, a njen suprug Tivald, koji brine o vinogradu i podrumu, studirao je enologiju u Budimpešti. Bijela vina Szabovih komercijaliziraju se kao mlađa, izlaze van u godini nakon berbe tako da smo sad za posjeta Karancu kušali 2018., dok se crnima ostavlja više vremena za dozrijevanje, ona prije izlaska iz odruma provode jednogodišnje školovanje u barriqueu. Osobno mi se najviše dopao Cabernet franc iz 2016! ⦁

Karanac: BARANJSKA KUĆA i MUZEJ STARIH ZANATA – Selo Karanac poznato je po nekoliko ugostiteljskih objekata u kojima se odlično jede. Jedan od restorana na glasu je Kormoran, a drugi je Baranjska kuća obitelji Škrobo, otvorena 2003. Glavni specijaliteti Baranjske kuće uz klasične lokalne kobasice i kulen su, kako kaže domaćin Stanko Škrobo, jela s vatre (ražanj, roštilj, krušna peć, peka). S obzirom da fina i krepka baranjska hrana nasušno traži tekućeg kompanjona, korisna informacija za goste, posebice one koji dođu iz nešto udaljenijih krajeva, je da je u sklopu objekta moguće i noćenje Kod Baje gdje se nudi 20 dvokrevetnih soba s još jednim, pomoćnim krevetom.

Baranjska kuća, ulaz, i, dolje, lijepi prostrani restoranski prostor

Otac i sin Škrobo, vlasnici i voditelji Baranjske kuće. Objekt je inače dobitnik Zlatne povelje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2016

Baranjska kuća: teletina ispod peke. Namirnice su, jamči Stanko Škrobo, uvijek maksimalno svježe, a dolaze iz lokalnih OPG-ova

Posebnost Baranjske kuće u Karancu je njena Ulica zaboravljenog vremena, prostor je to, dosta velik!, iza restorana nazvan Muzej starih zanata koji govori o klomparu, lončaru, stolaru, kovaču, mlinaru, proizvođaču prijesne cigle kerpića, ledaru, brijaču… Kao i svaka ulica, i ova ima svoju malenu gostionicu! Odlična zamisao o Ulici zaboravljenog vremena, da je se bolje održava mogla bi biti sjajna turistička atrakcija. ⦁

Hotel Stupnički dvori u Brodskom Stupniku. Lijepi objekt uz vinograde svojedobno je bio otvorio vinar Davor Zdjearević, a danas tu gospodari kutjevaki poduzetnik Josip Galić

Brodski Stupnik: STUPNIČKI DVORI – Povratak iz Osijeka i Baranje. Prilika da se zastane i u Brodskom Stupniku, gdje je nekad, s vinogradima, podrumom, i hotelom stolovao Davor Zdjelarević, danas poduzetnik s projektom Zdjelarević Vinska Selekcija što se bazira na konceptu tzv. difuznih vinarija. Lijepo je bilo podsjetiti se na neka stara vremena i vidjeti kako je to tamo sada, kad je, nakon nekog vremena ruske vladavine, gazda Josip Galić, znani kutjevački poduzetnik koji je iz trgovačkih voda bio krenuo u vinogradarstvo i vinarstvo, otvorio u Kutjevu veliki i odlično opremljeni vinski podrum da zastane dah, a onda i preuzeo nekadašnje Zdjelarevićevo imanje u Stupniku – vinograde te zgradu s vinskim podrumom i hotelom i lijepim vrlo prostranim restoranom. Hotel i restoran uređeni, i zasigurno, pogotovu i stoga što je objekt na krasnoj poziciji, tik uz blagu padinu s vinogradima, imaju veliku šansu u turizmu, a ako krene kako treba Stupnik, zahvaljujući tome, i za brži gospodarski razvoj. Jede se i dalje dobro, porcije obilate, a što se tiče vina čujem da bi podrum trebao dijelom postati središte Galićeve pjenušave produkcije, a dijelom velika kušaonica i vinoteka. Opširnije o Stupničkim dvorima u idućem izdanju Kronike.

Za potvrdu toga i da saznamo najnovije Galićeve kutjevačke aktualnosti na kraju naše slavonsko-baranjske turneje krenuli smo još i u Kutjevo kao, tog puta, posljednju našu postaju prema kući. Međutim kod Galića nikog nije bilo doma, pa eto zasad službene informacije od vlasnika nismo dobili.

Ali, znali smo – koga ima doma, i nismo požalili što smo pokucali na ta, druga vrata! ⦁

Kutjevo: VESELA JE SLAVONIJA i ZASJEDA! – Nije prizor iz Muzeja voštanih figura, niti je prizor koji upućuje na malaksalost i odmor rat(d)nika, a niti nešto što bi se moglo povezati s nekom vrsti prosjačenja na visokom nivou, riječ je o – ZASJEDI!

Nedjelja prije podne, dan odmora, za većinu žitelja, posebice na selu, dan odlaska na prijepodnevnu misu pa poslije nje a prije ručka na čašicu razgovora u lokalnu gostionicu. I baš za nedjelju kasnije prije podne, dalje od doručka a bliže ručku, na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gazdi se najavljuje grupa posjetitelja. U Hrvatskoj proizvođači vina podrum i kušaonica kojih su baš vikendom ciljana destinacija još nisu, kako je to u svjetski znanim vinorodnim područjima uobičajeno, uveli pravilo da u nedjelju, danu odmora, gospodarsvo bude zatvoreno za posjete, ali eto, računa se, ipak je nekako normalno da se za plasman i vlastitu promidžbu iskoristi svaka prigoda, dakle upravo i taj interes gostiju i potrošača potencijalnih kupaca za dolazak na kućni prag u danu odmora idealnom za radne ljude za korištenje u turističkom smislu a s eno-gastro predznakom. Ali, zato su domišljati i duhoviti vlasnici, na neki način fakinski, mangupski osmislili ZASJEDU! Poput ove koju prikazuje fotografija. Tà – zašto stvar ne okrenuti na šaljivu stranu?!

Vlado Krauthaker u zasjedi!…

Naš znani vinogradar i vinar Vlado Krauthaker, koji je baš te nedjelje trebao u vrijeme ručka biti na proslavi unukova rođendana, dogovorio se sa svojim suradnikom i predradnikom da najavljenu grupicu gostiju primi u dijelu svojega vinskog podruma na samome ulazu/izlazu, a koji je uređen kao simpatičan mali prodajni prostor za butelje po koje dođu turisti da poneku kupe po podrumskoj maloprodajnoj cijeni. Krauthakerov suradnik stajao je iza prodajnog pulta odmah nasuprot ulaznim vratima, a Krauthaker, u svečanom odijelo i, što zbog zime a što zbog planiranog odlaska na veselicu, dugačkom elegantnom baloneru i s kapom šiltericom na glavi, odlučio je šutke i mirno sjediti malo sa strane, uz jednu bačvicu, i u donekle zamračenome dijelu, tako da došljacima ne bude vidljiv odmah, a i kad se poslije primijeti osoba kako sjedi kao da odmara, da ga se odmah ne prepozna. Ostavio, Vlado, sebi priliku da vidi jesu li gosti veseli i društveno zanimljivi da im se malo priključi u druženju, odnosno da se, ako procijeni da je, pogotovu jer je bio u stisci s vremenom, tako bolje, kroz obližnja vrata neopaženo iskrade, nestane i ode prema unuku!…

Ha, ha ha, bravo Vlado!

Nakon igrokaza, dobro raspoloženi Vlado Krauthaker i njegov suradnik Zdravko Ketović (lijevo)

Nas nekolicinu procijenio je kao veselo društvo vrijedno da mu otme malo nedjeljnog vremena, i nakon obilja smijeha krenulo je čavrljanje uz kutjevački slatki zelenac, graševinu s Mitrovca, vrlo ozbiljne chardonnay i sauvignon bijeli s pozicije Rosenberg i njegovane na finom talogu (sur lie) u barrique-bačvicama (Krauthaker se srećom odlučio vratiti serioznom sauvignonu!), ali i uz macerirano tzv. jantarno vino Kuvlakhe (dobar naziv koji usmjerava prema Gruziji odakle se svijetom proširila tehnologija dugih maceracija bijelih sorata ali zapravo naziv koji je kratica izvedena od naziva Kutjevo te imena i prezimena Vlado i Krauthaker!). Domaćini Vlado i njegova desna ruka Zdravko Ketović našli su vremena prezentirati nekoliko crnih uzoraka iz 2019, i 2018 a koji, nakon dozrijevanja (i u drvenim sudovima), tek trebaju krenuti na punjenje u butelju, izdvojio bih Zewigelt 2019, pa Mercs iz 2018, Merlot 2018 i interesantnu mješavinu radno nazvanu K-7 od sedam sorata – merlot (najveći postotak), syrah, cabernet sauvignon, cabernet franc, blauburger, frankovka i malbec – iz berbe 2018 … ⦁

Kutjevačko vinogorje: ČAROBNI POJAM MITROVAC! – Još jedna samostalno sjajeća zvijezda Kutjevačkog vinogorja a proizašla iz rasadnika očito vrsnih enologa: Ivica Perak! Kao i Vlado Krauthaker na prijelazu iz prošlog stoljeća i prošlog tisućljeća u ova sadašnja stoljeće i tisućljeće, tako je Ivica Perak, Krauthakerov najprije suradnik a onda i nasljednik na mjestu glavnog enologa Kutjevačkog podruma, inače s kućom i podrumom Krautov susjed u Kutjevu ali i djelitelj visokokvalitetnog kutjevačkog vinogradskog položaja Mitrovac, u 2011. krenuo u samostalne, poduzetničke vode, ostavljajući za sobom u Kutjevačkom podrumu na čelnoj eno-poziciji talentiranog Ivana Marinclina…

Ivica Perak u svom podrumu. Uz pladanj sa sirom te sa suhomesnatim proizvodima njegove vlastite izrade, kao mesarski majstor posebno se pokazao sa pikantnom slavonskom kobasicom, uz koju je pooslužio svoj crnjak Merlot Lukač 2017

 Vino je duga tradicija u Perakovoj obitelji, trsje je već desetljećima u obiteljskom vlasništvu (još je panjeva sađenih 1968. godine!), s vremenom se površina pomalo povećavala tako da je Ivica po odlasku iz Kutjeva d.d. karijeru enologa na privatnom kolosijeku počeo sa 7,5 hektara s vinovom lozom u vlasništvu a od prijelomne 2011. vinograd, s kojega je, ranije, većinu roda Perak kao kooperant predavao Kutjevačkom podrumu, povećan je na sadašnjih lijepih 12 ha. Dio trsja – oko 6,5 ha – nalazi se na pjeskovitoj ilovači (skeletno tlo, naglašava Perak) na kosinama Mitrovca na nadmorskoj visini od 230 do 300 metara, dio je pak, na nadmorskoj visini između 260 i 270 metara, na poziciji Lukač, a dio, na visini do 270 metara nad morem, je na Vetovu, tu su većma mladi nasadi. Sorte su graševina, chardonnay, sauvignon, muškat žuti, merlot, syrah, zweigelt i cabernet sauvignon, nešto grožđa, uglavnom za kupaže, Perak kupi od lokalnih vinogradara, riječ je o rizlingu rajnskome i pinotu sivome. Perak sada kao samostalac proizvodi mirna vina bijela i crvena vina, zatim visoke slatke predikate, te pjenušac.

Uz tzv. bazna mirna vina nudi i, kao kvalitativno značajno viši razred – kapljicu od grožđa s izdvojenih pozicija, osobno posebno bih, kao vrlo ozbiljne, izdvojio suhe Graševinu Mitrovac i Chardonnay Mitrovac. U Hrvatskoj chardonnaya u snažnoj i ozbiljnoj varijanti nalazimo kod više proizvođača, što međutim s graševinom, iako je se govorom diže na naš nacionalni pijedestal, na žalost nije slučaj, pa eto uvelike raduje na popisu domaćih ekstra eno-uradaka baš od graševine vidjeti i tu Perakovu s kutjevačkog Mitrovca.

Kutjevo: kuća obitelji Perak, s podrumom

Inače od graševine Ivica Perak proizvodi pjenušac u kategoriji brut, a i tu ide vlastitim putem, u smislu da kao ekspedicijski liker koristi, ne poput uglavnom svih drugih, klasični pripravak, nego visoki predikat, čime ne samo da pjenušavo vino zaslađuje do određene granice, nego ga obogaćuje posebnom aromatikom. S tom praksom uporabe visokog predikata kao ekspedicijskog likera za pjenušac Ivica Perak debitirao je dok je još kao enolog radio u Kutjevačkom podrumu, tj. današnjem Kutjevu d.d. Inače, u Lijepoj našoj pjenušac (nazvan Jasminka) s dodatkom visokog slatkog predikata kao ekspedicijskog likera proizvodi Boris Vuglec s Vuglec-brega ponad Krapinskih toplica… ⦁

Sajmovi, festivali: En primeur 2020

PRETPREMIJERA s MRLJOM ENOPEDOFILIJE…

Novo izdanje manifestacije En primeur. Prvi ovogodišnji En Primeur 2020 održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ministarstva poljoprivrede, a u organizaciji udruga Graševina Croatica, Vina Dalmacije i Hortus Croatiae te Udruženja vinarstva pri HGK. Istra nastupa naknadno.

Vlado Krauthaker, David Štampar, Dragan Kovačević HGK, ministar Horvat, Ivica Kovačević,…

Svoje graševinu, pušipel, pošip itd. predstavile su 54 vinarije iz tri vinske regije: Slavonije i Podunavlja, te Dalmacije i Međimurja. Manifestaciju su podržali: Darko Horvat – ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Dragan Kovačević – potpredsjednik HGK, Krunoslav Karalić – pomoćnik ministrice poljoprivrede Marije Vučković, zatim Vjeran Vrbanec – predsjednik Uprave Hamag Bicro, te predstavnici vinskih udruga: Vlado Krauthaker, Josip Pavić, Ivica Kovačević i David Štampar.

             Primeur 2020 okupio je vinare iz Slavonije i Podunavlja, članove udruge Graševina Croatica: Krauthaker, Kolar, Feravino, Antunović, Erdutski vinogradi, Buhač, PP Orahovica, Belje, Markota, Perak, Sontacchi, Veleučilište Požega, Iločki podrumi, Josić, Papak, Kalazić, Mitrović, Galić, Pinkert, Soldo, Misna vina, Kutjevo i Belje.

                Dalmaciju su predstavili članovi udruge Vina Dalmacije: Tomić, Hvar Hills, Stina, Terra Madre, Birin, Grabovac, Gracin, Grgić, Krolo, Korta Katarina, Rizman, Hvar Carić, Testament, PZ Kuna 1898, Skaramuča i PZ Maslina i vino.

Hortus Croatiae predstavile su međimurske vinarije: Lovrec, Preiner, Cmrečnjak, Jakopić, Tomšić, Knechtl-Medenjak, Munđarov breg, Kocijan, Dvanajščak-Kozol, Štampar, Horvat, Hažić, Kovač i Novak, a svoja vina donijela je i vinarija Kopjar.

En Primeur 2020. u Westinu

– Enogastronomija je jedan od najvećih hrvatskih aduta i jedan od glavnih razloga dolazaka stranih turista u Lijepu našu. Zbog toga u hrani i vinu vidimo veliki potencijal, ne samo iz perspektive poljoprivrede i turizma, već i iz aspekta ukupnog gospodarstva – istaknuo je Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Godina 2019. bila je u meteorološkom kontekstu naprosto šašava, s dosta kiše, s čestim naglim promjenama u temperaturi od danas do sutra. U razgovorima s dosta vinogradara/vinara kroz kasno proljeće, pa ljeto i u jesen prije nego što će berba nisam kod vinara stekao dojam nekog zadovoljstva, međutim kvalitetu berbe 2019. slavonski vinari ocijenili su sada, službeno, kao vrlo dobru do odličnu! Iz kasnijih razgovora s vinarima stekao sam utisak da ona i jeste u kvalitativnom smislu mogla biti odlična, ali samo za one vinogradare koji su imali dovoljno strpljenja i hrabrosti da ostave grožđe na lozi dok se vrijeme nije ustabililo pa tome što je ostalo na trsju omogućilo lijepi završetak sezone. No, koliko li je bilo strpljivih, a koliko li je grožđa prije kraja izgubljeno?! Vinogradarska godina u Međimurju bila je veoma zahtjevna i samo najbolji vinari su uspjeli sačuvati kvalitetno grožđe, kažu Međimurci. U Dalmaciji ističu kako je kvantitativno berba bila ispod normalne razine, odnosno grožđa je bilo osjetno manje, a vinari su zadovoljni kvalitetom grožđa.

                Predsjednik Udruženja vinarstva HGK Ivica Kovačević naglasio je kako će ovogodišnja vina biti vrlo kvalitetna, iako im treba još barem oko mjesec dana da dozriju. U razgovoru s Kovačevićem čuo sam da nije baš najsretniji time što se točliko požurilo s En Primeurom, da se barem još malo pričekalo, kazao je Ivica Kovačević, nova mlada vina osjetno bi bolje pokazala kakva bi trebala biti na kraju svog ciklusa dozrijevanja

– Imamo, uopćeno, odlična vina jer naše vinarstvo u cjelini ide naprijed, ali problem je što ga koliko treba ne prati vinogradarstvo. Površine pod vinogradima nam opadaju i to bi u skoroj budućnosti mogao biti ozbiljan hendikep u proizvodnji. S tom tematikom se moramo pozabaviti, a nadam se da će i politika tom izazovu posvetiti potrebnu pažnju – rekao je Kovačević.

Uz stol Stina-vina s Brača, zdesna na lijevo: Ivica Kovačević, Emil Mehdin te Danijel Szabo koji svoja vina plasira pod markom Markus. Raspravlja se o dvama bijelim adutima Stine – pošipu i vugavi. Kovačević, koji nije bio sretan zbog uranjenog termina En primeur u Westinu kaže da će puno toga biti jasnije za oko dva mjeseca, konkretno 29. i 30 ožujka, kad je na splitskom Sveučiličnom kampusu festival vina Split 2020

Detaljnije je stanje u domaćem vinarstvu elaborirao potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

– Iako nismo zadovoljni činjenicama da proizvodimo 75 do 90 milijuna litara vina godišnje, da bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit od 14,5 milijuna eura i da nam izvoz ne pokriva niti 50 posto uvoza, ohrabruje barem podatak da smo i u 2018. i u prvih deset mjeseci 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih vina i pjenušaca koji danas u ukupnoj strukturi izvoza čine gotovo 95 posto, a prosječna cijena po kojoj danas izvozimo litru vina od tri eura dvostruko je veća od uvozne. I dalje treba raditi na snažnijem brendiranju hrvatskih vina i vjerujemo da će novi ustroj sa četiri snažne regionalne organizacije tome dodatno doprinijeti – istaknuo je Kovačević, uz napomenu da će HGK i dalje pod zajedničkim brendom Vina Croatia vina mosaica još snažnije i vlastitim sredstvima i sredstvima iz EU-vinske omotnice raditi na međunarodnoj promociji hrvatskih vina.

Dvojica dokazanih u svijetu vina – Vlado Krauthaker i Ivica Perak, između je Perakova supruga, inače farmaceutkinja. Svijet strijepi od virusa Corona, a gospođa Perak, ističući riječi naših političara kako ne treba paničariti, preporučuje preventivno i hedonistički odlične graševine s kutjevačke pozicije Mitrovac gdje i Krauthaker I Perak imaju trsje. Kod Peraka sam kušao vrlo lijep, zapravo jako obećavajući merlot iz 2019, srećom Perak neće s njime van, barem tako kaže, prije dvije godine a možda i duže…

Što je to, zapravo, En Primeur? En Primeur otmjeno zvuči, a kako i ne bi kad je, vezano uz vino, to stiglo iz Francuske, i sa snažnim obilježjem gospodskog Bordeauxa. Odličnu zamisao Francuza da proizvođač Bakhova nektara vrlo ranom prodajom vina, dok ono još nije spremno ni za punjenje a kamo li za konzumaciju, dođe do solidnog priljeva novca za investiranje u daljnji rad pokušali su, na incijativu istarskog vinogradara/vinara i tadašnjeg predsjednika Vinistre Ivice Matoševića prije dosta godina implementirati i Hrvati, ali kako smo mi eto Hrvati, priča, iako je bilo predviđeno da se realizira kopija francuskog originala, krenula je drugim tokom. Dok događanja En Primeur u Francuskoj počinju po vinogorjima i grupama vinskih châteaua uglavnom tek s ožujkom pa se protegnu i na travanj, dakle riječ je o terminu do kojega vino bolje formira fizionomiju u pravcu one konačne, dotle su ova događanja u Zagrebu aktualna već eto u siječnju u godini odmah nakon posljednje berbe. S prezentacijama su svojedobno pod Matoševićevom dirigentskom palicom u Esplanadi bili debitirali Istrani, potom su im se pridružili i vinari iz drugih regija, a kao najnovije sada u 2020. prvi su, u silnoj žurbi, startali, i to u hotelu Westin, proizvođači iz sjeverozapadnoga dijela zemlje, pa Slavonije i Podunavlja te Dalmacije, bilo je to 28. siječnja, Istrani nisu bili baš toliko nestrpljivi i njihov se nastup En primeur očekuje 10. veljače, u Esplanadi.

Dok su En Primeuri u Francuskoj u smislu publike okupljalište prvenstveno vinskih trgovaca, vinskih novinara, sommeliera i ugostitelja od kojih se očekuje da nakon kušanja zakapare vina što su im se svidjela i što će im po povoljnijoj cijeni nego da se na njih čekalo dok se nađu u redovnoj prodaji, biti isporučena kad posve odrade svoj razvojni ciklus u velikim posudama (inoks, bačve) te potom u butelji, dotle su kod nas En Primeuri okupljalište uglavnom ipak široke publike, koja koristi priliku kad se – kako je to bilo sada u Westinu – ulaz u dvoranu ne naplaćuje, da se dođe razonoditi uz čašu. Makar valja reći da bude nešto i profesionalaca sommeliera i vinskih trgovca, međutim koliko sam primijetio ipak je to u simboličnom broju, a po onome što sam čuo od proizvođača već prijašnjih godina, vrlo je malo trgovaca i ugostitelja koji koriste priliku rezervirati za sebe vina ovom prigodom, a, također je to informacija od proizvođača-izlagača, oni iz redova posjetitelja koji su se isprva i znali predstavljati kao zainteresirani za rezervaciju nekog vina nisu bili spremni ostaviti jamčevinu a poslije se nisu pojavljivali da ispune verbalno dano obećanje o kupovini vina en primeur.

Hubert de Boüard Consulting & Oeno-Lab sont heureux de vous inviter à la presentation du millesime 2019 En Primeur du lundi 30 mars au jeudi 2 avril de 10 à 18 heures au  Château Villemaurine, Saint-Emilion Grand Cru Classé, 23 Villemaurine-Sud, 33330 Saint-Émilion, et au Château Siran, Margaux,13 avenue du Comte JB de Lynch, 33460 Labarde

Zgodno mi se ovdje čini spomenuti da sam među izlagačima na En Primeuru u Westinu vidio i Davora Zdjelarevića, koji se, rekao bih, pojavio u dvostrukoj ulozi: i kao izlagač i kao potencijalni kupac mladog novog vina ali ne radi konzumacije odmah nego radi nastavka rada na njemu do trenutka dok ono i tehnološki i u gastronomskom smislu ne bude spremno za trošenje. Zdjelarević naime već unatrag koju gdinu nije više klasičan vinogradar/vinar kakav je bio, trsje i podrum je prodao i krenuo s projektom tzv. difuzne vinarije, a to znači da kad kod nekog vinogradara/vinara, logično je zaključiti onoga koji obično sâm i nije u stanju na zadovoljavajući način plasirati sve svoje količine, namiriše dobru sirovinu u ranoj fazi u dogovoru s tim vinarom i u njegovom podrumu nastavlja njegu otkupljene količine izabranoga vina i eventualno vino iskoristi i za kakvu zanimljivu kupažu, pa s proizvodom kad je spreman izlazi na tržište od etiketom Zdjelarević Vinska Selekcija… Ovdje u Westinu Zdjelarević je bez puno potrošnje vremena a i novaca za putni trošak na jednome mjestu imao sjajan uvid u baš i za njegovu djelatnost interesantne mladuhe.

Jake enološke i marketinške snage ekipa Belja i Iločkih podruma, s krajnjeg istoka Hrvatske: Marijana Nedoklan, Suzana Zovko, Karmela Tancabel i Ljiljana Vajda Mlinaček

Pitao sam neke naše vinare sada u Westinu koji im je – s obzirom da već i u nas i u najbližem okruženju postoji priličan broj vinskih sajmova, festivala i manjih prezentacija i s obzirom da se uz svaki nastup na takvom događanju vezuje uz trošak oko dolaska u mjesto događanja i boravka u njemu (hrana, eventualno jedno noćenje) a i u rastočenome vinu brojnim posjetiteljima što, čuo sam i vidio osobno, samo podmeću čašu i pitaju kaj imate od beloga? – interes sudjelovati još i na ovakvom tipu En Primeura kad on nema onu poslovnu dimenziju kao što je En Primeur ima kod Francuza, i odgovori su mahom bili da je nužno pokazati se i na ovakvoj manifestaciji, na kojoj se lijepo vidi kako potrošači ovdje kod nas jako vole piti vrlo mlada vina.

Kuša se Feravino: Ivan Ergović u društvu s prof. Đurom Horvatom

Davor Martinović Terra Madre Poljopromet, Jakov Petković (otac Dinamova nogometaša Brune) i zagrebački viinotekar Boris Ivančić

Nikola Grabovac ponudio je lijepi imoćanski vingnier iz vinoograda Vučja Draga

Kušati En Primeur jedno je, a konzmirati jako jako mlada vina drugo je. Podržava li se konzumacija En Primeur ne treba se čuditi što je u nas, moj je dojam, toliko mnogo enopedofila među kojima i onih kojima uopće ne smeta to što su vina, sasvim logično u ovoj ranoj fazi, nedovršena, neka i jače raštimana, a da su imala šansu proći još malo svog razvojnog puta mogla bi se bila pokazati u bitno boljem izdanju. Indikativan je vic što sam ga čuo nedavno o dvojici prijatelja koji se susretnu i od kojih se jedan požali kako je jučer pio neko bezvezno vino, drugi ga na to upita pa, kakvo je bilo?, a onaj prvi odgovara: Pa, dobro! …

Kod pelješke vinarije Grgić-vina pošip iz 2019 koji mnogo obećava. Upravitelj vinarije Krešo Vučković Bagio, na slici sa suprugom, pokazao je tu sortu u dvjema varijantama: vinificiranu i do sada odležavanu isključivo u inoksu i, drugu, iz drva. Obje djeluju izvrsno, najvjerojatnije će biti pomiješane u finalno vino, meni osobno učinilo se da bi u kupaži vrijedilo da većina, možda čak i do dvije trećine, bude vina iz drva…

Dobra strana ovog našeg En Primeura je to što je uvedena i mogućnost kušanja i vina koja nisu nužno iz posljednje berbe (u ovome slučaju 2019.), nego su iz nekog prijašnjeg godišta ali još se ne nalaze na tržištu, tek po programu proizvođača trebaju izaći pred kupca. Na lijepi viognier iz 2017 (novitet u portfelju obitelji Grabovac) naišao sam kod Nikole Grabovca. Ipak, većinom su takva zrela vina bila crna, i iz 2018 i 2017.

S manifestacije En Primeur 2020 u Westinu ponavljam službenu vijest iz Hrvatske gospodarske komore koja je bila uključena u realizaciju En primeura: s veseljem je priopćeno da se u posljednje vrijeme sve više hrvatskoga vina izvozi po višoj cijeni. Vijest je lijepa i svakako bi trebala poslužiti kao smjernica domaćim vinarima, međutim pravi put za ostvarenje veće prodajne cijene nije u podupiranju potrošnje ovako mladoga vina, ono nikad nigdje ne može podnijeti i postići neku višu cijenu na tržištu, a da bi se ostvarilo to da se vina i na domaćem tržištu lakše plasiraju po višoj cijeni nužno je da proizvođači upravo finesama u produkciji, plasmanu i komunikaciji prema potrošaču stvaraju zahtjevnije konzumente kao kupce… ♣

_________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

______________________________________

Sajmovi, festivali: promocija, edukacija, širenje kulture KULTURNOG pijenja

VINSKI UNIVERZUM NA MLADIM NOGAMA i NEPCIMA

Želimo li ugodan i gospodarski vrijedan suživot s društveno prihvatljivim namirnicama, pićima i napicima koji uz (vrlo) lijepo lice mogu pokazati i (vrlo) ružno naličje, nužno je ozbiljno raditi na obrazovanju pučanstva o takvim dvoličnim često ne samo zakonski prihvatljivim nego i društveno obožavanim elementima što ih unosimo u organizam te na širenju kulture kulturne konzumacije onoga što rado unosimo u organizam a što krije i određenu zamku. Među onime što rado unosimo u organizam je i mitski napitak VINO, danas kroz enogastronomiju vrlo značajna poluga na korist turizmu, dakle u bitnom segmentu gospodarstva, međutim, s obzirom na svoju alkoholnu stranu, i potencijalni okidač za nevolje različitog tipa. Najbolje je naglasak u edukaciji usmjeriti ponajprije prema vrlo osjetljivom a za ulazak u ove sfere posve nepripremljenom mladom naraštaju, prije nego što, moguće, mnogi mladi posrnu, i dovoljno na vrijeme da svi kojima se obraća steknu sposobnost prikladnog sagledavanja i hedonističke i gospodarske vrijednosti proizvoda (dakle da se, temeljem dobre informiranosti, znaju kako treba posvetiti proizvodu koji konzumiraju) ali i moguću crnu stranu priče (dakle da vode računa o tome da se ne prijeđu određene granice).

Vinski univerzum Zagreb 2020: organizatorica Marija Vukelić (Zlatne riječi, druga slijeva), zatim Ivana Alilović (prva lijeva), direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije koja je uz Hrvatski sommelier klub i Vinski univerzum iz Ljubljane dala podršku manifestaciji, pa Dino Šimunec, predsjednik Kluba sudenata zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Dominik Anđelini, s Međimurkom Tatjanom Hažić ambassador Vinskog univerzuma u Hrvatskoj

Tatjana Hažić

 Jednim od mogućih mehanizama za promociju vina kao dokazano danas gospodarski vrlo vrlo vrijednog proizvoda te za širenje edukacije i kulture stola pa time i kulture pijenja čini mi se manifestacija Vinski univerzum Zagreb, festival za mlade vinare, u Zagrebu (hotel Dubrovnik) održana po prvi put u četvrtak 30. siječnja 2020. u popodnevnim i večernjim satima (od 15 do 21 h).

Riječ je o obrazovno-promocijskoj vinskoj priredbi, istaknula je na pressici u najavi događanja prof. Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi kao organizatora. Zanimljiva inicijativa! Protagonisti su mladi vinari u dobi od 18 do 35 godina koji svoja vina predstavljanju mladim posjetiteljima, mahom svojim vršnjacima. Nit vodilju akcije uz bolju promociju vina općenito i svih predstavljenih etiketa posebno čine i edukacija, širenje kulture pijenja vina, preciznije umjerenost u konzumaciji i, što je temelj uživanja u plemenitoj kapljici, konzumaciji s određenim (pred)znanjem o vinu odnosno uz stjecanje određenih saznanja/stečena saznanja ovako na licu mjesta. Na Vinskom univerzumu svaki mladi vinar imao je poseban zadatak: potruditi se u podučavanju mladih posjetitelja-potrošača o kulturi uživanja vina, te predstaviti svoju vinariju i objasniti svoje proizvode u smislu nastanka i u smislu odgovarajuće optimalne konzumacije posebice u spajanju uz hranu.. U cijeloj akciji osobito se računalo na visoki entuzijazam mladih vinara i njihov visoki angažman u nastupu korisnome za njih kao pojedince i korisnome u društvenom smislu (stvaranje dobro informiranih i zahtjevnih, drušveno savjesnih potrošača).

Primjedba na račun organizatora: kad se već organizira ovakva manifestacija koja publiku, posebice mladu, treba upućivati u temu vina I mladih proizvođača valjalo se pobrinuti da se za ovu prigodu napravi KATALOG, ne nužno nešto što bi mnogo koštalo, ali više od ovakvog prospekta kakav je ponuđen, s imenima/nazivima izlagača i njihovom e-mail kontaktom, primjerice kao mini bilježnicu s nazivom i logotipom proizvođača, adresom, telefonima i e-mailom te www.kontaktom, s popisom izloženih etiketa, te s malo slobodnog prostora uz svakog proizvođača da bi se napravila bilješka o vinu.

Mladi vinari – studentice zagrebačkog Agronomskog fakučltrta, s mirnim vinom i pjenušcem, te Laura Dušek i Igor Brglez s Veleučilišta u Požegi s jako dobrim syrahom I cabernet sauvignonom

Priredba je bila tematski osmišljena da omogući maksimalan doživljaj mladim posjetiteljima i vinarima. Predviđeni su bili i prateći sadržaji – dvije radionice: 1. Malvazija & malvazija: priča o terroiru; 2. Vino i hrana: sljubljivanje za početnike, voditelji su bili dvojica istaknutih sommeliera i ugostitelja, inače viestruko nagrađivanih članova Hrvatskog sommelier kluba Mario Meštrović i Darko Lugarić. Održana je i nagradna igra za posjetitelje i izlagače, a nakon festivala Klub studenata Agronomskog fakulteta organizirao je i After Party. Vinski univerzum Zagreb 2020. predvidio je da od 14 do 16 sati vrijeme bude namijenjeno za B2B i za PRESS.

S dubokog juga, iz Imotskoga: enolog Mislav Maršić, vinar Nikola Grabovac, stručnjak za vinogradarstvo sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta Željko Andabaka i Tomisav Jerković, student enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, inače iz imoćanske vinarije Jerković znane po kapljici od trnjaka ili rudedžuše (Mračaj). Dok kušamo odličan Trnjak 2017 i kupažnu Modro jezero 2015 vinarije Grabovac, od Željka Anabake čujem da uskoro kreće klonska selekcija kultivara trnjak i kujundžuša

Obećavajuća i već afirmirana mladež plešivičke obitelji Šember (klasična mirna bijela I crna vina, macerirana jantarna vina, pjenušci): upravo diplomirani enolog Nikola Šember sa sestrama Lucijom i Klarom te s djevojkom Martinom

Tatine kćeri i sinovi: Ana Protner (Boštjan Protner)iz Mariborskog vinogorja – lijepi rajnski rizlinzi, Petar Crvik (Andro Crvik) iz Konavala – lijepi malvasija te Vilin ples, i Iva Šimanović (Željko) iz Pribića – s frankovkom iz Doline kardinala

Festival je organiziran uz podršku Vinskog univerzuma Ljubljana (u glavnom gradu Dežele ta se priredba vrlo uspješno odvija već nekoliko godina), zatim Kluba studenata Agronomskog fakulteta (KSA); HSK-a (Hrvatskog sommelier kluba) i Turističke zajednice Zagrebačke županije. ♣

Četvrti salon pjenušavih vina u Zagrebu

VETERAN JANEZ ISTENIČ No1 – ŠAMPION!

Bogme, godina je s vinskim događanjima krenula žustro, žestoko čak! A tako se i nastavlja! Nova godina, novo desetljeće, novi ritam…

Organizatori pjenušavih salona u Zagrebu i Ljubljani – Rado Stojanovič, Marija Vukelić i Nina Levičnik, na otvorenju zagreačkog izdanja, s osvajačima medalja, šampion Istenič jstoji između Nine Levičnik i Marije Vukelić, a iz Vinske kuće Pavlomir treći je slijeva, dobitnici iz Vipave su sasvim desno

Zagrebački Salon of Sparkling Wines 2020 otvorio je – već po tradiciji u hotelu Dubrovnik, novu pješušavu sezonu na ovim prostorima. Slijedi mu, sredinom veljače, revija pjenušaca u Ljubljani.

Šampion mr, Janez Istenič s Prestigeom i s No 1. Nekadašnji nogometnui golman No1 krenuo je u pjenušce još 1968. godine, kad se u tome segmentu jače bio aktivirao i međimurski enolog Franjo Jambrović, tada u službi u podrumu u Mladini kod Jaske. Nešto kasnije bljesnuo je s mjehurićima Ivo Turk, koji je iskustvo stjecao baš kod Isteniča na Bizeljskom

U vedroj atmosferi ostaloj još od Vinkova, a i u očekivanju Dana zaljubljenih sada u veljači, u glavnom hrvatskom gradu predstavilo se 45 proizvođačkih kuća, to je zasad rekordna brojka sudionika-ponuđača u Zagrebu, većina ih je bila iz Hrvatske, ali popriličan dio i to onih ponajboljih došao je iz Slovenije, nekoliko je bilo izlagača i iz drugih zemalja Europske Unije, konkretno par iz Italije te jedan iz Champagne.

Uobičajeno je da se za pjenušce koriste nearomatične sorte grožđa, ali to dakako ne znači da nema i jako dobrih pa i šire obljubljenih pjenušaca od aromatičnih kultivara, posebice od muškata, a i od traminca. Bračni par Barundić iz Krašića uz bijeli pjenušac Elegance brut od križanca manzonija i ružičasti brut od pinota crnoga u ponudi ima i aromatični l’Amoureux extra sec, od muškata žutoga. A Danilo Steyer iz Plitvica blizu Gornje Radgone, inače specijaliziran za vina od sorte traminac mirisavi, izlazi s dvije sjajne dišeče penine od te sorte – jedna je Vaneja zero, od 80 posto traminca i 20 posto chardonnaya, bez ekspedicijskog likera i sa šest godina na kvascu u butelji, a druga je Vaneja extra brut od traminca mirisavoga 100 posto, sa četiri godine na kvascu. Arome traminca vrlo profinjeno ukomponirane!

S francuskim štihom: pjenušci Koqueliquot te Sylvie Moreau. Bračni par Jacqueline Marovac i Olivier Erzbischoff rade pjenušce i mirna vina u Istri, pjenušci su od chardonnaya – Luna extra brut i Kontempo zero dosage (mpc. 130 kn), s time da je vinifikacija za bazno vino i dozrijevanje 12 mjeseci u barriqueu. Otac i sin Olivier i Alexandre Couillet došli su iz Champagne, sa četiri šampanjca – Racine Brut tradition (Korijeni – brut tradicija; mpc. 17 €)), Carré Or brut reserve (7 godina an kvascu), Blanc de noir Sylvie Moreau blanc od pinota crnog i pinot meunierea, 4 godine na kvascu, pa s Brutom roséom i s Emeraudeom od 50 posto crnog pinota i chardonnaya (mpc. 21 €)

Uoči manifestacije u Zagrebu je, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, organizirano međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES. pobjednicima će se dodijeliti priznanja na današnjem ootvorenju.  Uzorke je ocjenjivalo 16 stručnih ocjenjivača iz regije, oni su bili podijeljeni u dvije komisije. Predsjednica komisije s hrvatske strane je bila enologinja Ivana Nemet, a sa slovenske enolog Dušan Brejc.

Sommelieri Sergij Cesar iz Trsta, Darko Lugarić iz Zagreba, proizvoiđač luksuznih drvenih kutija za vno Dare Špenko iz Ljubljane, i Miha Istenič iz Ljubljane

U kategoriji bijelih pjenušavih vina najbolje je ocijenjen Prestige extra brut Istenič, a nakon njega Muscat Vina Kauran te No.1 opet od Isteniča. U kategoriji ružičastih vina najbolje je ocijenjen Petračev Bregh rosé, odmah iza bile su Vipava Penina rosé klet Vipava i Ružica Vinodola Vinske kuće Pavlomir. Nagrade dobitnicima podijejene su na otvorenju salona. ♣

____________________________________

_______________________________________

Sajmovi: Grüne Woche Berlin 2020

POSLJEDNJI TRENUTAK za SPAS!…

Internationale Grüne Woche, već 94 godine u glavnom njemačkome gradu, veliki je desetodnevni svjetski sajam koji debelo nadilazi okvir komercijalne priredbe tog tipa. Kad je Zeleni tjedan kao međunarodna smotra poljoprivrede, prehrane i vrtlarstva nastajao – bilo je to u tzv. Zlatnim dvadesetima (prvi put vrata je otvorio 1926.!), inicijator je bio i te kako svjestan odnosno inicijatori su bili očito i te kako svjesni o čemu još, uz, logično, promidžbeni (plasmanski) segment svojstven priredbama te vrste, treba voditi brigu, naziv Zeleni tjedan dovoljno govori o čemu. Danas kad je Zeleni tjedan – od 17. do 26. siječnja 2020. – dočekao svoje 85. izdanje, pokazuje se da je – želimo li spas našeg planeta i koliko-toliko zdrav život na njemu – krajnji trenutak da se povuku ozbiljni potezi na zaustavljanju onečišćenja okoliša i komercijalnih manipulacija s terenima-zemljištem kao uzrocima poremećaja i klimatskih promjena što nesumnjivo vode prema eko-katastrofi.

S obzirom na broj nastupača na izlagačkoj površini od 118.200 četvornh metara – više od 1800 njih iz 72 države svijeta, pa s obzirom na broj izložaka – više od 100.000, broj i važnost fah-prezentacija – više od 300, potom s obzirom na nazočnost znanstvenih stručnjaka iz poljoprivrede i prehrane, uvoznika i veletrgovaca i trgovaca na malo, predstavnika eno-gastronomije, broj akreditiranih novinara – 3000 iz 75 zemalja svijeta, broj posjetitelja – više od 400.000 (neki izvori govore i o 500.000!), ali – što je toliko bitno da se može smatrati i svojevrsnim ključem za sudbinu – i s obzirom na broj prisutnih najutjecajnijih političara iz svijeta a naročito iz Europe/Europske Unije; ove godine zemlja partner bila je Hrvatska kao aktualni predsjedatelj Vijeća EU – međunarodni Zeleni tjedan u Berlinu može se smatrati događanjem s golemim međunarodnim društvenim uplivom i značenjem. Zeleni tjedan shvaća se kao odlična platforma za dijalog poljoprivrednika s političarima, radi kvalitetnog spoja ekološkog i ekonomskog aspekta ne samo u domeni poljoprivrede i proizvodnje hrane nego i općenito, jer smanjenje do i srozavanje ravnoteže između ekologije i težnji ka nekom još bržem i većem ekonomskom razvoju – iza kojih se zapravo dobrim dijelom kriju nevjerojatna pohlepa pojedinaca za osobnim bogaćenjem i stjecanje moći a što generira veliko raslojavanje među ljudima – ne vodi općem dobru.

S ozirom na opasnosti od globalnog zatopljenja koje se pokazuje negativnime na mnogo strana i s obzirom na to da su rezultati znanstvenih istraživanja pokazali da je 2019. bila najtoplija godina otkako postoje mjerenja, te s obzirom na preveliku uporabu pesticida, herbicida… ali i niza aditiva u prehrambenim proizvodima, s obzirom na pojavu bolesti kod životinja namijenjenih porehrani pa i s obzirom na često otkrivanje neispravnosti hrane u prometu, odlučeno je da Zeleni tjedan u Berlinu poprati velika konferencija na temu klimatskih promjena i prilagodbe njima te na temu zaštite okoliša i čuvanja bio-raznolikosti, kao i na temu prikladnog označavaja prehambenih proizvoda i neželjenog ulaska na tržište proizvoda iz inozemstva i prostora gdje su liberalniji pa time za zemlju koja se želi zaštititi i neprihvatljivi stavovi oko zaštitnih tretmana poljoprivrednih površina i uporabe aditiva u proizvodnji hrane. U Berlinu je izražena namjera da se što prije donese nova strategija razvoja poljoprivrede i prehrambenog sektora, tu bi se među ostalime kod potrošača poticala želja da se pri izboru namirnica bitno jače opredjeljuju za svježe sezonsko voće i povrće iz izvora prostorno bližih mjestu stanovanja, plan je i da se više novca ulaže u bolje obrazovanje kuhara u smislu da racionalnije koriste namirnice kako bi se kod hrane imalo što manje otpada, ali i da se investira i u apele potrošačima da budu pažljiviji prema hrani kako bi se osjetno smanjilo njeno bacanje. Poljoprivreda je bitna ne samo radi proizvodnje hrane nego i za ostanak ljudi u ruralnom prostoru i za održavanje tog ruralnog prostora kako bi se spriječile mnoge nedaće i nesreće što nastaju kao posljedica napuštenog i zanemarenog ambijenta (npr. požari, poplave…) te kako bi se mogao ostvariti lijep gospodarski razvoj ruralnog prostora. Podatak kojega treba biti i te kako svjestan: na Zemlji je sve više stanovnika, a čak 65 posto država u svijetu nema prirodnih uvjeta za proizvodnju hrane u dovoljnoj mjeri za potrebe vlastitog stanovništva… I to dovodi do raslojavanja, pa i do izbjeglištva, a onda i do poremećaja u životu i u drugim, da se tako kaže stabilnijim zemljama.

Emil Tedeschi – Atlantic grupa, Marija Vučković – ministrica poljoprivrede RH, Andrej Plenković – prmeijer, te Luka Burilović – Hrvatska gospodarska komora. Ispod: efektno – kave s likovima Plenkovića, Marije Vučković i Burilovića

_____________________________________

Internationale Grüne Woche Berlin – sljedeći dartumi su 15. – 24. siječnja 2021, zatim 21. – 30. siječnja 2022, pa 20. – 29. siječnja 2023, i 19. – 28. siječnja 2024.

______________________________________

Hrvatska je na sajmu u Berlinu gdje je bila kao zemlja-partner nastupila s 50 izlagača, velikih i malih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zeleni tjedan u Berlinu otvorio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Nastup na Zelenom tjednu može se za nas pokazati od višestruke koristi, ne samo kao dobra promidžba zemlje općenito – tome je vjetar u leđa ove godine u Berlinu dao poseban tretman Hrvatske s obzirom na naše predsjedavanje Vijećem EU, nego i glede kvalitetne prezentacije na globalnoj razini naše ponude proizvoda i usluga prema ne samo Njemačkoj kao našem najznačajnijem trgovinskom partneru nego i prema cijelome svijetu, te kao lijepa i uvjerljiva eno-gastro pozivnica gostima iz svijeta da nam dođu kao turisti.

– Hrvatska se pozicionira kao važan partner i sugovornik u svim važnim temama na razini Europske unije, osobito nam je drago da je to slučaj i u poljoprivredi. Nakon samo sedam godina u članstvu Europske Unije Hrvatska eto ima zadaću, čast i odgovornost predsjedati Vijećem Europske Unije. Isto se osjećamo i kao zemlja partner Zelenog tjedna: upravo smo tu gdje trebamo biti, i dijelimo zajedničke vrijednosti i ciljeve – istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

_________________________________

HRT OTVORENO i, PONOVNO, PTIČJA GRIPA – Ptičja gripa ponovno, zatim neispravno meso iz uvoza na hrvatskom tržištu, označavanje prehrambenih proizvoda, kontrola namirnica, tj. hrane na domaćem tržištu: emisija Otvoreno Prvog programa Hrvatske televizije, srijeda 22. siječnja 2020, Vinkovo, uvečer.

Trebalo ju je pogledati: odlični urednik i voditelj Mislav Togonal, iako naglašeno uporan u razgovoru sa sugovornicima, koji su jednako uporno reagirali neodređeno, nekako diplomatski, na jednostavna ali očito bolna pitanja npr. tko je kriv za to što se neispravno meso našlo na našem tržištu i u kojim prodavaonicama se ono prodavalo, nikako da dobije konkretan odgovor… Pa, potrošač valjda ima pravo znati takve stvari… ◾

____________________________________

U sajamskoj hali u kojoj je bila smještena Hrvatska partnerstvo dviju zemalja u organizaciji ove poljoprivredne manifestacije i početak sajma simbolično su obilježeni predajom osamdesetogodišnje masline gradu Berlinu u ime Hrvatske – zemlje partnera, svečanosti je nazočila njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner. Maslinu je osobno uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je poslije obišao hrvatske izlagače u pratnji organizatora hrvatskog sudjelovanja na Zelenom tjednu, ministrice poljoprivrede Marije Vučković i predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića.

– Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od dvije milijarde eura, a mogli bismo i trebali bismo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje je prodefiliralo više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima htjeli smo pokazati da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, dosta uspješan dosadašnji put ali i veliki potencijal te da naše prirodne ljepote prati i kvalitetna gastronomija – naglasio je Luka Burilović.

ATLANTIC GRUPA. U Berlinu se iz Hrvatske predstavila i Atlantic Grupa s paletom poznatih brendova: Argeta, Barcaffe, Donat, Cedevita i Cockta.

Kao regionalni lider u segmentu proizvodnje hrane i pića, Atlantic Grupa promiče koncept održivog poslovanja, shvaćajući odgovornost koju ima kao važan gospodarski subjekt, i nastojeći u svoje procese u što je moguće većoj mjeri implementirati ekološki prihvatljive i energetski učinkovite principe, rečeno je

– To podrazumijeva inzistiranje na održivosti kroz cijeli vrijednosni lanac, od nabave sirovina i proizvodnje, preko plasmana do savjesne konzumacije. Nove generacije sve više pažnje posvećuju ovim pitanjima i biraju brendove koji su osviješteni, ekološki prihvatljivi i originalni, a mi im imamo što ponuditi – izjavio je ovom prilikom Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. – Strategija koju Atlantic Grupa provodi posljednjih godina, a koja se fokusira na smanjenje ekološkog otiska, pokazuje značajne rezultate. S obzirom na proizvodne kapacitete, količina otpada koju kompanija generira u sklopu proizvodnih i distributivnih aktivnosti smanjena je u posljednje četiri godine za 18 posto. U istom razdoblju količina otpada koji opterećuje deponije je prepolovljena. Odličan primjer je također smanjivanje potrošnje vode za pet posto tijekom posljednje tri godine, riječ je o količini vode s kojom bi se moglo napuniti 10 olimpijskih bazena. Nema alternative održivom poslovanju pa je uz vlastito dizanje ljestvice važno također partnere i potrošače poticati na odgovorno ponašanje prema okolišu.

Svoj doprinos tzv. zelenoj inicijativi, uz bok najjačim svjetskim proizvođačima, predstavili su na sajmu u Berlinu brendovi Atlantic Grupe – u kategoriji kave, Barcaffe se pohvalio inovacijama u proizvodnji ambalaže, koja se sada sastoji od 70 posto obnovljivih sastojaka, te smanjenjem težine ambalaže što je rezultiralo smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 63 posto. Briga o održivosti prirodnih resursa nit je vodilja i u strategiji branda Donat Mg, koji se puni s onoliko prirodne mineralne vode koliko samostalno istječe iz izvora, a neprekidnim nadzorom razine podzemne vode osigurava se dostupnost izvora i budućim generacijama. Inovacija na kojoj se u Donatu ubrzano radi je i razvoj punjenja u 100 posto reciklabilnoj plastičnoj ambalaži. Cedevita je pak najavila da u 2020. godini prelazi na novu ambalažu što će smanjiti ambalažni otpad za 180 tona, a ugljični otisak za 269 tona emisije CO2 na godišnjoj razini. Aspekti održivosti već su tradicionalno vezani za brand Cockta, koji je poseban po autentičnom okusu baziranom na biljnim ekstraktima i prirodnom CO2 te – hvale se u Atlantic Grupi – ne sadrži umjetne arome niti kofein…. ♣

Klimatske promjene – ključno pitanje današnjice

KAP PRELIJEVA ČAŠU!

Kap, očito, prelijeva čašu!

– Klimatske promjene spadaju među ključna pitanja današnjice. U svjetlu recentnih ekstremnih vremenskih prilika, posljedice kojih lijepo vidimo npr. i na cijelom Jadranu, kao poticaj za raspravu istaknula bih rezultate znanstvenog istraživanja šte je pokazalo da klimatske promjene imaju veći utjecaj na sredozemnom području nego u drugim dijelovima svijeta. Na Mediteranu je temperatura porasla 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, dok je globalni prosjek porasta 1,1 stupanj, i to nameće brojna pitanja, među njima i ono za nas najvažnije: koliko smo u Hrvatskoj spremni za klimatske promjene? Svi mi koji se bavimo društveno odgovornim poslovanjem moramo početi nuditi konkretne odgovore i jače inzistirati na rješavanju tog pitanja – poručila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac na otvorenju 11. konferencije o DOP-u u organizaciji Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj uz HGK kao glavnog partnera.

Osobito angažiran u akcijama na sprječavanju onečišćenja okoliša što dovodi do klimatskih promjena u svijetu je Miguel Torres, jedno od prvih imena ne samo španjolske nego i svjetske vinske produkcije. Uvidio je, kaže, prije već dosta vremena da nešto ne štima. U bitku protiv globalnog zagađenja i klimatskih promjena uključio se aktivno nakon što je 2006. vidio dokumentarni film Neprikladna istina, u produkciju kojega je bio uključen bivši dopredsjednik SAD Al Gore.

Miguel Torres

Miguel Torres navodi kako je počeo primjećivati promjene koje mu se nisu dopadale ali da je tek nakon što je pogledao spomenuti film postao i potpuno svjestan toga što se počelo događati, i što može biti kobno. Ubrzo nakon što je odgledao film pozvao je, veli, svoju obitelj na radni sastanak da joj kaže kako je nužno da se nešto poče raditi na sprječavanju tih neželjenih promjena. Danas 11 posto profita kompanije Bodegas Torres ide za pomoć akcijama da se zaustave klimatske promjene u koje je zaglibio svijet.

Osnovana još 1870., kompnija Bodegas Torres sa sjedištem nekih četiri kilometra od mjesta Villafranca u katalonskom Penedesu danas je najveća španjolska vinska kuća, koja inače ima posjede i u Kaliforniji i u Čileu. Kad je veliki poglavica Miguel Torres prije nekog vremena službeno odstupio s položaja vrhovnog zapovjednika i prepustio vodstvo sinu Miguelu Torresu Maczasseu, dvojica muškaraca dogovorila su se da će iz poslovanja kuće Miguel Torres Torres senior dobivati određena sredstva za razvoj svojih projekata u eko-segmentu. Nakon što je Torres stariji već bio u projekte protiv klimatskih promjena investirao 12 milijuna eura, sad mu je svake godine na raspolaganju za ulaganja u tu svrhu oko milijun do 1,5 milijun eura.

Miguel Torres senior ostaje dovoljno utjecajan da promijeni dosta toga vezano uz poslovanje tvrtke posebice glede smanjenja emisije ugljika i drugih plinova u atmosferu a što u konačnici rezultira povećanjem opće temperature. Ustanovljeno je da je negativni efekt staklenika na glbalnoj razini dosegnuo snagu od 300.000 atomskih bombi, pišu ugledne svjetske novine.

I tako je Torres, tamo gdje je mogao i još može utjecati, krenuo u akciju da bitno smanji barem emisije za koje je odgovorna kompanija Miguel Torres. Tvrtka je počela strogo voditi računa o reciklažu, o tome da koristi najmoderniju vinogradarsku oprem – konkretno: strojeve s minimalnim zagađivanjem, pazi se na intenzitet korištenja mehanizacije, ide se i na promjenu tehnika rada u vinogradu, jedna od tih je primjerice i zamjena uzgojnog oblika guyot sa starinskim grmolikim en gobeletom bez žice a s krošnjom koja ljeti lijepo štiti grozd od sunca, držeći ga u debeloj hladovini. Eksperimentira se i s načinima rezidbe koji produžuju dozrijevanje. A u pričuvi se drži po stotinjak i više hektara terena koji su sada možda još prehladni da se na njima sadi loza ali koji bi mogli zbog globalnog zatopljenja već uskoro doći u funkciju. Jedna od mjera je i sadnja šume na većim parcelama uz vinograde sve kako bi i to poslužilo kao dobar regulator temperature. Općenito na svim frontovima pribjegava se novim obnovljivim izvorima energije. S obzirom da su prognoze takve da bi uskoro u južnim područjima Europe npr. moglo biti problema s vodom, Torres je krenuo i u gradnju, uz vinograde, velikih rezervoara za vodu koja bi u idućim godinama poslužila za irigaciju.

Rečeno je da je veliki problem emisija ugljičnog dioksida. Kompanija Miguel Torres za vrijeme fermentacijskog procesa znala je, navodno, proizvesti i oko 3000 tona CO2, pa je Miguel Torres stariji krenuo u borbu za smanjenje tih vrijednosti. Jači izvor onečišćenja je gorivo utrošeno na dobivanje električne energije, pa se to nastoji reducirati na najnižu moguću razinu, konkretno i nastojanjem da se ona što više dobiva iz obnovljivih izvora, tako da se sada električna energija u sklopu kompanije već u količini od 25 posto dobiva od gorenja biomase. Kompanija Miguel Torres surađuje sa znanstvenim institutima i tvrtkama iz kemijske industrije da se pronađu nova goriva koja ne bi zagađivala kao ova sada postojeća klasična i masovno u uporabi.

Tvrtka Torres u istraživanjima da u vlastitom okrilju pronađe najveće izvore zagađivanja ustanovila je da je jedan od većih izvora onečišćenja ugljičnim dioksidom bio i od previše – znači i onda kad to nije baš bilo nužno – vozikanja automobilima od strane zaposlenika, tako da se korištenje automobila, nerijetko, rečeno je, i dosta ležarno, u najnovije vrijeme bitno smanjilo, svedeno na minimalnu nužnu mjeru. Zatim, element na koji se počelo jako paziti je primjerice ambalaža za vino, s kojom se znalo nepotrebno pretjeravati npr. u smislu nabavke masivnih butelja da bi se impresioniralo kupce izgledom i težinom boce i šarenilom opreme, a baš u produkciju takvih boca i etiketa ulaže se dosta energije, k tome i slanje uzoraka iziskuje dosta novaca i traži više energije, mišljenje je da pred kupcem treba govoriti vino a ne forsirana ambalaža.

Torres tvrdi da je zahvaljujući angažmanu na eko-polju ukupna emisija CO2 iz pogona kompanije smanjila od 2008. do sada za 40 posto, a vrlo je važno i to da su rezultati koje na smanjenju zagađenja postiže sada kompanija Miguel Torres naveli 25 španjolskih vinskih kuća da se priključe ovoj eko-akciji kuće Torres. ♣

Sajmovi, festivali

APT ZAGREB HILTON GARDEN INN: AKROBATOVA ROĐENDANSKA BOMBA

Hilton Garden Inn, Zagreb, Radnička 19

 Samo – bez panike! Riječ je o bombi koja, istina, treba oboriti s nogu, ali od eksplozije koje su svakako velika pozitivna očekivanja!

Dino Kušen Akrobat napokon ostvaruje svoj veliki san, a to je realizacija, u Zagrebu – i to baš na njegov rođendan! – bombastične revije ponajboljih svjetskih vina, jakih pića, maslinovoih ulja, pršuta… Kušen, koji je u segmentu trgovine vinom aktivno prisutan od 2002. i koji je osnivač zagrebačke tvrtke Akrobat za plasman kapljice pa i otvarač vinoteke Svijet vina smještene u kompleksu Boćarskog doma na zagrebačkom Prisavlju, te koji je s vremenom u svoj portfelj prigrlio i delikatese i potrepštine za posluživanje i vina i delicija, opredijelio se u formiranju ponude odmah za ekskluzivu i najveća svjetska proizvođačka imena, i već odavna mašta o tome da u glavnom gradu Lijepe naše priredi glamurozni sajam s najpoznatijim i najcjenjenijim domaćim i svjetskim proizvođačima. Unatrag koju godinu počeo je najavljivati elitnu smotru vina i gastronomije, planovi su bili da se ona odvija na prostoru Zagrebačkog velesajma, međutim do sada se na ZV nije dogodilo ništa od zamišljenoga, rekao bih i bolje da je ispalo tako, jer u međuvremenu pronađena je prikladnija pozornica za takvu manifestaciju, riječ je o zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn u Radničkoj cesti, tu Kušen 15. veljače 2020., kad mu je kako je rečeno, rođendan, okuplja svitu svjetski glasovitih vinskih imena na događanju nazvanom Acrobat Portfolio Tasting, namijenjenome ne širokoj publici nego uzvanicima-poslovnim partnerima probranima iz krugova vinskih trgovaca, ugostitelja, novinara. Ulaznica dakle nema u prodaji, ulazak je samo na poziv domaćina.

Roberto Voerzio s Dinom Kušenom u La Morri

Od globalnih vinskih zvijezda koje sigurno stižu u Zagreb Kušen spominje Angela Gaju odnosno njegovu kćerku Gaiu Gaja, zatim Roberta Voerzija, pa Alfreda Tesserona koji je na čelu sjajnog bordoškog vinskog podruma Pontet Canet i na čelu kuće famozne po konjaku, Annu Abbona iz pijemonske kuće Marchesi di Barolo, iz Slovenije treba doći Marjan Simčič, a iz Hrvatske izlagat će vinarije Meneghetti, Galić te Prgin iz šibenskog kraja. Kušen ističe kako je žalostan što više hrvatskih proizvođača vina nije pokazalo interes za sudjelovanjem na ovoj njegovoj manifestaciji, naime, smatra, predstavljamo li se već kao ozbiljna vinska zemlja onda bismo na takvome skupu koji se po prvi put u ovome obliku i s takvim imenima odvija u Hrvatskoj morali biti osjetno zastupljeniji s našim eno-uradcima. To više što u Zagreb tih dana dolazi veći broj vrlo uglednih vinskih trgovaca, to im može biti prilika da se bolje upoznaju s našom vinskom scenom. Možda su i naše institucije poput Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore iz kojih se sve češće čuju riječi kako je eno-gastronomija vrlo važan segment hrvatske ponude svijetu trebale pokazati volju da se realizira to da na domaćem terenu među svjetskom vinskom elitom budemo brojniji, to više što iz inozemstva ovamo, po najavama organizatora, iz svijeta stižu i brojni vinska trgovci, a nama svakako jeste u interesu da više i po boljim cijenama izvozimo te da našim najboljim vinom i specifičnim delikatesama privlačimo što više turista, kao kupaca i na kućnome pragu.

Na popisu imena odnosno naziva proizvođača čiji će se uradci moći kušati u Zagrebu uz gore spomenute su i Adami, Billecart Salmon, Château la Nerthe, Dr.Loosen, Juve & Camps, Paraschos, Pascal Jolivet, Tua Rita, Accordini, Le Macchiole, Vega Sicilia,Vista Hill. Što se tiče jakih pića: Delamain, Tesseron, Berta, Gin Mare, Chase….

Zvijezda iz Slovenije: Marijan Simčič, sa suprugom Valerijom

Radionice će biti na temu vina, jakih pića, maslinova ulja, pršuta, tonika, mineralne vode. Predviđene su sljedeće radionice, u trajanju od po jednog sata: Marijan Simčič, Olivier Leflaive, Gaja, Roberto Voerzio, Frescobaldi, Dal Forno Romano, te, u drugoj dvorani, Cinco Jotas, Clase Azul, Robi Marton, Castillo de Canena, Artesian.

Enolog kuće Galić-vina iz Kutjeva Slaven jeličić sprema se predstaviti nešto sasvim drugo: Rajnski rizling Macerator 2015, iz vinograda ponad Kutjeva, vino je macerirano 19 dana i boravilo je do prije koji dan u bačvi od 3300 litara, izlazak na tržište predviđen je upravo sada u veljači

Poseban dio programa je ekskluzivna svečana večera uz sudjelovanje cijenjenih hrvatskih chefova Hrvoja Zirojevića, Marka Alilovića, Marina Rendića, Hrvoja Kroflina, Belizara Miloša…

– Ovu manifestaciju vidim i kao sjajan oblik promocije Hrvatske u svijetu, naime tog vikenda u Zagreb će uz niz jakih uvoznika i vinskih trgovaca iz inozemstva među kojima su trojica najjačih bordoških negocianata, doći i novinari izvana koji pišu o enogastronomiji i turizmu, po nekim pokazateljima bit će to najmanje oko 600 gostiju iz inozemstva, ja ću se potruditi da im pokažem Zagreb i okolicu, da im predočim razna hrvatska vina koja imam u ponudi u vinotekama Svijet vina u Boćarskom domu i onoj uz Europski trg. Moja ekipa i ja dat ćemo sve od sebe u organizaciji događanja i računam na to da će se Acrobat Portfolio Tasting nastaviti i u sljedećim godinama – rekao je Dino Kušen.. ♣

______________________________

Must go!

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________

Narodni običaji: Vincelovo, Vinceška, Vincekovo, Vinkovo 2020

ŠARAN s RAŠLJI, ŠPEK, ŠUNKA i ŠKRLET, GRAŠEVINA, KRALJEVINA, ŽILAVKA…

Mada se u cijeloj Lijepoj našoj koristi svaka prilika da se slavi vino i da se oda počast zaštitnicima vinogradara i vinara, vinove loze i Bakhova nektara, ipak dok je Martinje glavni vinski praznik u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, dotle je praznovanje u čast sv. Vinka najjače u istočnome dijelu kontinentalne Hrvatske. Mnogi vinari nastoje slaviti sv. Vinka upravo na njegov imendan, 22. siječnja, i bez obzira je li to te godine radni dan ili je o vikendu, ali mnogo je vinogradara i vinara koji se odluče proslavu organizirati u subotu odnosno nedjelju neposredno prije odnosno neposredno nakon 22. siječnja. Među prvima, uoči Vinkovoga imendana, tradicijski susret u vinogradu uz vješanje kobasica i tabli slanine o trsje i blagoslov vinove loze da bi ona na kraju sezone vrijedne vinogradare nagradila količinski i kvalitativno dobrom rodom, priredilli su otac i sin Boris i Mario Vuglec na Vuglec-bregu u Hrvatskom zagorju te Tomislav i Krešimir Trdenić na svom gospodarstvu u okolici Popovače u Moslavini, pa Vlado Krauthaker i Kutjevo d.d u Kutjevu. Kod nas je nekako uobičajeno da svaki vinogradar/vinar kod sebe i za svoje pajdaše odganizira Vinkovo, pa je tako Kutjevo npr. ostalo zapamćeno po vinkovanju maltene kroz cijeli tjedan, najviše se uvijek do sada govorilo o veselicama kod Ive Enjingija, Vlade Krauthakera, pa Kutjeva d.d. i Adžića... a jedan dan, obično u subotu, događanje je u središtu mjesta uz sudjelovanje gotovo svih tamošnjih vinara s nastupom na svojim štandovima, nekima otvorenima a nekima u obliku drvene kućice.

Tata Boris i sin Mario Vuglec: zimi špek i kobase na trsu, ljeti grožđe! Dolje: nakon blagoslova vinograda veselje pod vodstvom rasplesanog duhovnika blagoslovitelja (Julio Frangen)

Veselo u trsju kod Tomislava Trdenića, a još veselije poslije pred obiteljskim podrumom u carstvu šarana na rašljama, vatra s nekoliko pečenjarskih mjesta ublažavala je hladnoću (Marko Čolić)

Neposredno prije Vinkova, uvečer 21. siječnja, u Zagrebu je u objektu History u već po vinskim događanjima famoznoj Tkalčićevoj ulici, organiziran, u režiji udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam), odličan uvod u svetkovinu u čast Vinku, riječ je o prvim ovogodišnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka, predsjednika udruge G.E.T. Vinski razgovori su zabavno-edukativne interaktivne radionice kojima popularnost raste zahvaljujući dobrim zvijezdama programa i tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina. Kao glavna zvijezda ove večeri nastupio je hercegovački vinogradar/vinar Radovan Vukoje iz Trebinja (nekih 30 km udaljenog od Dubrovnika), a kao posebni gosti zagrebački novinar i književnik, inače gospar, Stjepo Martinović, koji se prezentirao i kao pisac i kao gitarist i kao pjevač, i Vlasta Janton, oboje su skrenuli pažnju na svoje nove romane Zagrljaj u koji pripadam (Vlasta) i Kornelija broji oblake (Stijepo). Kombinacija se pokazala vrlo uspješnom!

Vinski razgovori: Radovan Vukoje, Tomislav Stiplošek i Stjepo Martiović. Dolje: publika, dosad najbrojnija na Razgovorima

Vukoje, koji brine o 30 hektara vlastitog vinograda i vino radi isključivo od svojega grožđa, te koji u sklopu objekta ima izvrstan restoran, Vinsku galeriju gdje ljeti organizira i Festival žilavke i uspješno razvija vinski turizam (lako je moguće da tamo uskoro nastupi i književnik-glazbenik Stjepo!), podastro je brojnoj publici (najveća posjećenost dosadašnjim Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka!) svoju žilavku s kamena iz 2018, zatim kompleksnu i elegantnu Žilavku 2015 iz Carskih vinograda (trsje na 330 metara nadmorske visine; izabrano grožđe, maceracija 24 sata, fermentacija u drvu, zrenje u bačvicama 12 mjeseci na finom talogu, slijedi osam mjeseci odležavanja u butelji) za koji se u Trebinju rado kaže da spadaju u kategoriju grand crua, potom kupažu chardonnaya (80 %), žilavke (15 %) i malvasije dubrovačke (5 %), onda vrlo uspjeli, složeni, snažni interesantni, sasma drukčiji suhi mirni Kameleon Blanc de Noir 2016 – crni pinot prerađen na bijelo, u finalu kušanja su se našli Vranac 2012 rezerva i Vukoje Grand Cuvée Selekcija 2011 od syraha, vranca, merlota, cabernet sauvignona. Događaj dostojan sv. Vinka!

Sjajna, elegantna lokalna žilavka Carsko vino 2015 s izdvojenog vinogradskog položaja i od izabranoga grožđa kasnije berbe odande, te poseban bijeli Kameleon 2016 premium – bijelo vino od pinota crnoga! Trebalo se odvažiti globalno najpopulariju crnu sortu pretvoriti u bijelo MIRNO vino (za pjenušce crno na bijelo je normalno). S 14, vol %, moćno vino, taj Kameleon premium (kameleon je životinja znana po tome da mijenja boju). S obzirom na hercegovački krš i na mineralnost vino bi moglo biti nazvano i KameNleon, a oznaka na etiketi burgundac crni čini mi se suvišnom… Kao što sam nedavno u više navrata pohvalno pisao o nekim hrvatskim proizvođačima vina – najviše iz istre – koji od svjetski glasovitih francuskih (u prvom redu bordoških) sorata dakle od kultivara ‘francuza’ proizvedu vino ne kao svojevrsnu kopiju bodeaux-izričaja (mesnato, donekle slasno, s notama prženog i vanilije) nego s osobnošću kroz koju se, uz zadržavanje u organoleptici sortnih svojstava korištenih francuskih kultivara, ogledaju drukčiji, vlastiti pristup i specifičnost lokalnog ambijenta, tako sada i pohvale Radovanu Vukoji za ovaj odličan bijeli pinot od pinota crnoga…

Plešivica na Plešivici i u Zagrebu: na trsu vinogradara i vinara Drage Kurtalja od ranog jutra su kobase a bogme već se hladio i pjenušac, pred trsekom u Plešivičkoj kleti pjevalo se Trsek moj zbudi se … a gazda gizdavi i mužikaš Dragec goste je dočekivao u ovoj posebnoj jakni-uniformi

Tvrtka Petrač s Hršak brega ponad Krapinskih Toplica odlučila se za vincekovanje u toplome u prostoru zagrebačkog lokala Roots gdje je uz blagoslov trsova predstavila svoj pjenušac Bregh Rosé, koji je na ocjenjivanju za festival pjenušaca u Zagrebu (hotel Dubrovnik) osvojio drugo mjesto! (Julio Frangen)

Zelinsko prigorje: dok kćerke Ivana i Nataša, obje inače uposlene u sektoru vina (Agronomski fakultet, Ministarstvo poljoprivrede…) veselo pijuckaju, dotle tatek Stjepan Puhelek Purek obredno orezuje lozu. Zubato sunce stiskalo je i nije se išlo u vinograd, nego je ceremonijal obavljen kod Purekovih u dvorištu, gdje je obitelj Puhelek zasadila tri preporučena klona izabrana kroz klonsku selekciju kraljevine. Purek je inače i lovac, na donjoj slici hudo gledi, makar gulaš od ulovljenog vepra bio je izvrstan (Marko Čolić)

Na bregu kod i u kleti Željka Kosa ponad Hrnjanca zelinskoga: kraljevina na cičoj zimi: tata Željko, mama Anita i sin Karlo, koji preuzima vinogradarsko-vinski posjed. Dolje: veselo na toplom uz finu papicu i tamburaše. Kraljica majka – Anita Kos, s pečenjem i s tradicijskom perom

 Na sam dan sv. Vinka ove godine fešte su bile npr. u kušaonici plešivičkih vina Drage Kurtalja u središtu Zagreba, pa kod obitlji Puhelek Purek i Željka Kosa te još na nekim mjestima u zelinskome kraju, pa u Feravinu u Feričancima i u Orahovici, u sklopu PP Orahovica, zatim u podrumu i oko podruma Vina Belje u Baranji, pa u Iloku.

Bačva i gitare, vino i papica. Dolje: drugo lice PP Orahovice, koja uz blago iz vinograda ima i blago iz ribnjaka: rafinirano prigotovljeni riblji zalogaji, te tradicijski način pečenja šarana na štapu

Po velikom derneku u Baranji odnosno u Srijemu pamte se najveći proizvođači – Vina Belje odnosno Iločki podrumi.

Svečanost posvećenu sv. Vinku te vinovoj lozi i vinu na znanom iločkom vinogradarskome položaju Vukovo, u posjedu tvrtke Iločki podrumi, otvorila je starom uzrečicom voditeljica turizma Vesna Štajner: Ovisno o tome kako vinogradar pije na Vincelovo, takav će mu biti rod u vinogradu te godine! Bogme, lijep poziv na druženje uz čašu, što se rado prihvaća, ali druga strana medalje je naravno i upozorenje da se tijesno zajedništvo s čašom ne pretvori poslije i u zajedništvo s volanom, što se kao preporuka – rado zaboravi!…

Iločki Podrumi na Vukovu: blagoslov vinograda uz zagovor da berba 2020. bude dobra. Vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević (na slici je sasvim lijevo, u plavoj šokačkoj jakni) pobrinuo se, u želji da očekivanja za berbu ne zakažu, za kobasice doista impozantne veličine da ih se objesi na trs

Ilok, udruga Kadilj: jahači odlični pjevači

Uz srijemske delicije i kapljicu Iločkih podruma na ekonomiju Vukovo privlačili su i saznanje o neizostavnim tamburašima i najava šoua konjanika, članova konjogojske udruge Kadij, koji su se istaknuli ne samo kao odlični jahači nego i kao sjajni pjevači.

Događaju su prisustvovali i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnica grada Iloka Marina Budimir, većinski vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević kao domaćin, predsjednik Uprave Iločkih podruma Antonijo Kraljević. Pater Ivan, gvardijan u crkvi Sv. Ivana Kapistrana, blagoslovio je vinograde Iločkih podruma

Uvelike zaslužna za kakvoću iločkih vina – enologinja Vera Zima

Vina Belje: uz kobasice na trsu su se našli i kuleni! Goldberg je Goldberg, Zlatno brdo! Ambicije za berbu 2020. očito su velike. Neka, ostvarilo se!!! Belje je upravo izašlo s pakiranjima proizvoda od crne slavonske svinje. Uzdam se naravno i u frankovku kao pratnju, a koju sam baš i u nekim izvedbama Belja zapamtio kao sjajnu. Crna slavonska (baranjska) svinja, crna slavonska (baranjska) frankovka, ali stvar nije tu nimalo crna, bude li se nastavilo pravim putem hrvatske gastronomske neovisnosti piše nam se ne samo bijelo, nego i ZLATNO!

Vincelovsko razdobolje završilo se u subotu 25 veljače u Vetovu kod Kutjeva i u Brodskom Stupniku u organizaciji podsljemenskog garažnog vinara s trsjem u Stupniku Zdravka Ilije Jakobovića…

Vinceška Belje

Zdravko Ilija Jakobović goste je dočekao, kako se šika, s razigranim tamburašima

U Jakobovu vinogradu kobasica i slanine nije bilo obješenih po trsovima, bili su nataknuti na štapove tako da ih gosti po želji sami sebi peku. Desno na slici su Ivan Dropuljić, direktor festival vina Zagreb Vino.com, i enolog mr. Franjo Francem, koji inače sad pomaže oko stvaranja misnih vinau u podrumu Đakovačke biskupije

Povratak u Stgupničke dvore, na toplu juhicu, toplu sarmicu i hladnog odojka. Stol s uglednicima: osječki zubar ali i vinar Mladen Siber sa suprugom, osječki odvjetnik Dražen Srb sa suprugom, proizvođač finih rakija Jedna Drago Šurina sa suprugoim, prijašnji gradonačelnik Osijeka Gordan Matković sa suprugom, te bračni par Josip Martin i Jasna Martinović koji su na ovo Vincelovo stigli iz Zagreba

Je li napokon došlo vrijeme da se na nivou Slavonije i Podunavlja organiziraju slavlja uz Vincelovo i uz Martinje ne kao lokalne veselice za manje-više lokalce (u svakom smislu te riječi) nego kao ozbiljna kao turistička manifestacija? Nekako onako kako je priređuju već desetljećima u Burgundiji: tamo se svake godine svečanost uz Vinkovo organizira u drugom vinskom selu, ona bude ne nužno baš na sam dan sv. Vinka nego o Vincentovom imendanu najbližem vikendu, i traje dva dana, subotu i nedjelju. Burgundijsko selo koje je te godine domaćin manifestacije i koje je nerijetko s jedva do 2000 stanovnika u ta dva dana privuče po nekih 200.000 gostiju, ne samo iz Francuske nego i iz inozemstva, i izravna zarada domaćina – ne samo vinara nego i proizvođača raznih lokalnih specijaliteta, ugostitelja, vlasnika prenoćišta u selu i u selima pored…, poprilična je, a da ne govorim o koristi koju cijela regija ima kroz promidžbu u čitavom svijetu. Svojedobno je ekipa kutjevačkih vinara bila na proslavi Dana sv. Vincenta u Burgundiji – išao sam i ja s njom! – i mogla se uvjeriti u veliki poslovni potencijal manifestacije… ♣

Nakon Vinkova – Dan zaljubljenih

ELEGANCE, PONOS, L’AMOUR i KAMENICE, PJENUŠCI

Petar i Željka Matković,

Nikako da feštanje prestane. Jedva da je prošao oporavak od vinkovanja, a eto nam 14. veljače, Dana zaljubljenih…

Nedugo nakon prezentacije vinskog Pelješca u Zagrebu i nakon manifestacije Otvorena vrata peljeških podruma eto Pelješana ponovno i u Zagrebu. Prošli put bili su u prostorima Hrvatske gospodarske komore, ovaj put pak u Klubu književnika na Jelačić-placu. U pravi trenutak su stigli sada, naime pod zajedničkim nazivnikom Elegance, Ponos i l’Amour nastupili su, zahvaljujući organizatorici vinskih događanja u Zagrebu Ireni Lučić, koja obožava plavce s Pelješca, da bi prezentirali svoje proizvode kao uvod u skorašnji Dan zaljubljenih (14. veljače, to je začas, kad dani tako jure k’o avioni!).

Sestre Iva, Martina i Sara Cibilić, vinarija Ponos

Vinarija Skaramuča, koju sada vode kćerka Ive Skaramuče Iva i njen suprug Branimir Anđelić, odlučila se na kušanje ponuditi samo vina iz svoje najbolje linije Elegance (pošip, plavac mali, dingač…), obitelj Ive Cibilića iz Potomja koja upravlja vinarijom Ponos predstavila se s trima ljepoticama – sestrama Ivom, Martinom i Sarom i s plavcem malim iz 2017, Plavcem malim Selekcijom 2016 i Dingačem 2017, dok je bračni par Petar i Željka Matković, uz Dingač, donio i Dimare 2017 tj. kupažu plavca s pozicije Dingač i sorte marselan, ali i vino l’Amour 2016, od marselana. A Pelješanin Željko Ledinić koji se osim s vinom bavi i školjkama, pobrnuo se da na kušanju budu i stonske kamenice… Bon jour, l’Amour – sve odgovara!….

Možda bi bilo dobro – ako ne ove a ono sljedeće godine! – na dan uoči 14. veljače ili na sami 14. veljače doći u Zagreb, ali taj put u neki fini restoran koji bi organizirao večeru za zaljubljene, uz vina Elegance, Ponos i l’Amour te kamenice Ledinić.

Dingač Skaramuča Elegance

Skaramuča je isprofilirani i afirmirani vinar, a za Ponos i Matkoviće treba reći da dobro voze putevima kakvoće i das u im vina vrijedna pažnje, spomenuo bih u ovome kontekstu, od tzv. malih, i Pelješanina Alena Hilića, vjerujem da će se uskoro za njih čuti šire i u snažnijoj mjeri nego što je to sada… ♣

Bakho i suvremeni nomadi

SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA: ŠAMPION 2019 – ROXANICH HERITAGE HOTEL MOTOVUN!

            Kad bi se iznenada upitalo nekog stanovnika Hrvatske za mišljenje o turizmu u Lijepoj našoj i o tome gdje je on u najvećem naponu zacijelo bi taj k’o iz puške ispalio odgovor kroz dvije riječi: Jadran i ljeto.

Roxanich Heritage Hotel Motovun, dolje: vinoteka

Vlasnik hotela Roxanich Mladen Rožanić, sa svojim Superistrianom koji je, nakon šampionskog Suncokreta što ga je Mladen dobio, zacijelo platio glavom!

 Istina, ljeto i more vrlo su tijesno povezani, ali ljetno razdoblje, kad većina zaposlenih uzima/dobiva godišnji odmor od barem tjedan do eventualno dva tjedna traje tek nekoliko mjeseci, dok godina ima 12 mjeseci. A osim na Jadranu, sadržaja koji se mogu ubrojiti u turističke magnete postoji dosta i u drugim predjelima, posjet kojima i boravak u kojima nije nužno vezan baš uz sezonu sunčanja i kupanja. Uostalom, u novije vrijeme i većina onih koji ljeti idu na odmor baš prema moru nije toliko, kao što je to bilo prije, opterećena baš sunčanjem i brčkanjem u plićaku, uz to, kao logično, traže se i drugi sadržaji kao npr. kulturne i povijesne znamenitosti kraja, prirodne ljepote, tradicijski specijaliteti, prigodne kulturno-zabavne manifestacije karakteristične za pojedino geografsko područje i doba godine. Pozornica je ruralni prostor, i upravo to otvara velike mogućnosti i turističkog razvoja i u krajevima u kontinentalnome dijelu zemlje, posebice onima šire znanima po poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji prehrambenih artikala. Ministar turizma RH Gari Cappelli nedavno je istaknuo da je prosječna potrošnja gosta u kontinentalnome dijelu Hrvatske po danu 25 eura veća od prosječne dnevne potrošnje turista na obali, konkretno u kontinentalnome dijelu iznosi 119 eura dnevno a na obali 94 eura, ali treba se ozbiljno zapitati zašto još nismo za turizam kako treba iskoristili komparativne prednosti našeg ruralnog ambijenta, koji, po nedavno javno objavljenom podatku, obuhvaća čak 92 (!?) posto Hrvatske!

Organizatori, partneri i pokrovitelji Suncokreta ruralnog turizma 2019, sasvim lijevo je Dijana Katica, četvrti slijeva je Dragan Kovačević, a sasvim desno je ministar Gari Cappelli

                Još dosta i na raznim frontovima treba (u)činiti da nam ruralni ambijent postane zlatnom kokom nesilicom. Prva i najjača, najdublja asocijacija u svijesti osobe a vezano uz ruralni ambijent, znan kao neraskidivo vezan uz produkciju hrane, svakako su – stara izreka kaže kako i ljubav ide najprije kroz želudac – jelo i piće, posebice vino, ali iz tih kategorija ne bilo što na tanjuru i u čaši nego ono specifično za dotični kraj kao pedološku, orografsku, (mikro)klimatsku, florno-faunsku i tradicijsku cjelinu, stoga je jedan od bitnih elemenata kojemu se što prije valja ozbiljno posvetiti apelacija, autentična oznaka autentičnosti i izvornosti/geografske i tradicijske pripadnosti proizvoda/usluge kao čvrsta baza za dobru promidžbu pojedinog zemljopisnog područja po svojim posebnostima, jedinstvenostima kakvih drugdje možda i nema. Kod nas se mnogo govori o zaštićenim oznakama proizvoda ali takve kakve su one sada, ovdje, na klimavim su nogama, administrativne prirode a ne na čvrstim temeljima, naime iza mnogih od njih ne stoji dovoljno jaka poslovna interesna skupina proizvođača koja bi kreirala prikladne pravilnike o proizvodnji i komercijalizaciji i brinula da se oni u potpunosti poštuju.

                – Ruralni turizam zaslužuje našu posebnu pažnju i još bolju promociju koju ćemo, između ostalog, postići zagovaranjem naših prioriteta za vrijeme trajanja predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a. Inzistirat ćemo na vođenju politika održivog razvoja i poticanju raznolikosti turističke ponude, kako bismo potaknuli razvoj turistički manje razvijenih područja za što vjerujem da će omogućiti razvoj turističkih proizvoda koji će dodatno doprinijeti razvoju ruralnog turizma. Čestitam svim nominiranima za dodjelu priznanja Suncokret ruralnog turizma Hrvatske i zahvaljujem na predanom radu u ovom dijelu hrvatske turističke ponude koja zaista ima mogućnost živjeti svih 12 mjeseci u godini te koja potvrđuje sjajnu sinergiju i s ostalim vrstama turizma te tako horizontalno uključuje više različitih dionika – istaknuo je ministar turizma i posebni izaslanik premijera Gari Cappelli.

                Ministar je govorio na sedmoj dodjeli nagrade Suncokret ruralnog turizma Hrvatske za 2019. godinu, održanoj, u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, inicijatora projekta, krajem siječnja u zagrebačkom hotelu Akademija. Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo već se dvadesetak godina bavi promocijom i poticanjem gospodarstva na ruralnim područjima, a od prošle godine je postala hrvatski partner Europske kulturne rute Iter Vitis, koja prolazi kroz 19 država.

                – Suncokret ruralnog turizma Hrvatske postao je najpoznatiji projekt naše Udruge, koji se već sedam godina održava uz podršku Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Grada Zagreba istaknula je Dijana Katica, predsjednica udruge.

Zlatni Suncokret osvojio je restoran Trebotz u Železnoj Gori kod Štrigove, primili su ga Branimir Jakopić i njegova supruga

Nominiranih za nagradu Suncokret ruralnog turizma Hrvatske bilo je 150 u sedam kategorija, a to su Turistička seljačka gospodarstva, Poduzetnici u ruralnom turizmu, Ruralno-turistički projekti, Ruralno-turističke manifestacije, Tradicijska ruralna gastronomija, Vinski turizam te Zaštićene i marketinške oznake. Uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje te Posebna priznanja, ukupno je podijeljeno je 40 odličja.

– Akcija obilaska terena tj. pažljivo istraživanje traje nekoliko mjeseci. Moraju se posjetiti i, po jasno razrađenim kriterijima, ocijeniti svi nominirani. Naši laureati prije svega su vrhunski domaćini, zaljubljenici u svoj kraj, ljubitelji tradicije i baštine, vizionari i što je najvažnije, iznimno hrabri i spremni na sve izazove. Da nije njih, hrvatskog sela odavno ne bi bilo, a prekrasan ruralni prostor ostao bi tek neiskorišteni potencijal. Suncokret ruralnog turizma najmanje je što možemo napraviti da im se na neki način zahvalimo i potaknemo ih da budu još kvalitetniji i bolji – rekla je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo.

Dvorac-restoran Trebotz – zlatan, i blago zabijeljen snijegom

                ŠAMPION sedmog Suncokreta ruralnog turizma Hrvatske za 2019. je Roxanich Wine & Heritage Hotel iz Motovuna. Dobitnik je Velikog zlatnog suncokreta. U kategoriji Tradicijska gastronomija Zlatnu povelju primio je restoran Terbotz, Vinogradarstva i podrumarstva Branimira Jakopića iz Železna gore kod Štrigove u Međimurskoj županiji.

– Ruralni turizam može dati snažan doprinos zapošljavanju i razvoju ruralnog prostora, produženju turističke sezone u zemlji i općenito razvoju kontinentalnog turizma koji nažalost u ukupnim turističkim prihodima, uključivo i grad Zagreb, sudjeluje s manje od četiri posto. Vjerujemo da ćemo u narednom razdoblju snažnije valorizirati turistički potencijal koji leži u ruralnim prostorima kroz gastronomiju, enologiju, lovni i ribolovni turizam te zdravstveni turizam. Sigurno je da i ovakva natjecanja/nagrađivanja kao što je Suncokret ruralnog turizma pridonose popularizaciji ruralnog turizma zbog čega je HGK sponzor i pokrovitelj – istaknuo je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. ♣

Kongres gastronomije

CHEFS’ STAGE u ŠIBENIKU

            Najavjuje ga se kao najvažniji kongres gastronomije na ovim prostorima, a riječ je o međunarodnom Chefs’ Stageu u Šibeniku 16. I 17. ožujka 2020.

                Posjetitelje očekuju dva dana kongresa u Konvencijskom centru hotela Ivan Amadria Park. Tu su i četiri izvrsna masterclassa, po dva dnevno, od kojih jedan na tvrđavi Barone, a drugi na tvrđavi Sv. Nikole. Posjetitelji imaju izbor od čak šest gala večera, tri po danu, od kojih se jedna održava u restoranu Pelegrini, druga u šibenskoj Gradskoj vijećnici, a treća u atriju Muzeja grada Šibenika.

                Šibenik će na dva dana postati gastronomska pozornica za velika svjetska imena i brojne hrvatske i regionalne profesionalce u ugostiteljstvu i turizmu. Prenosit će se vrsna znanja i raspravljati o važnim temama iz gastronomije i ugostiteljstva, osnaživat će se veze između malih proizvođača, dobavljača i restorana, sklapati poslovne suradnje i prijateljstva. Tema kongresa – Tradicija.

                Ovogodišnji Chefs’ Stage ugostit će chefove između kojih su Mađar Ádám Mészáros, francuska chefica Adeline Grattard, rumunjski chef, food blogger i pisac Adrian Hadean, Soenil Bahadoer iz Nizozemske, Amerikanac Brad Kilgore, talijanski chef Angelo Sabatelli, Francuz kolumbijskih korijena Santiago Torrijos, indijski slastičar Vinesh Johny te japanska chefica s napuljskom adresom Sakai Fumiko.

                Važan dio Chefs’ Stagea je i zaklada Budi Foodie koja osigurava financijska sredstva za mlade talente u gastronomiji i ugostiteljstvu. Uz strateške partnere, zaklada Budi Foodie je u prvoj godini za troje stipendista osigurala školovanje na prestižnim internacionalnim akademijama: Le Cordon Bleu Istanbul, Intrecci Akademija te Ecole Nationale Supérieure de Pâtisserie Ducasse & Thuries.

Chef Rudi Stefan Pelegrini sa svojom kuharskom ekipom

             Ovogodišnji Budi Foodie natječaj za mlade zaljubljenike u gastronomiju i ugostiteljstvo u dobi od 16 do 26 godina otvoren je bio do 5. veljače. Finale natječaja i proglašenje pobjednika za 2020. godinu održat će se unutar programa Chefs’ Stagea. Osnivač zaklade, Rudolf Štefan, poziva hrvatske gospodarstvenike da se uključe u promicanje izvrsnosti među mladima te donacijama priključe financiranju zaklade.

                – Rad zaklade Budi Foodie moguće je podržati i dolaskom na dvije gala večere koje ćemo u sklopu Chefs’ Stagea održati u restoranu Pelegrini. Prihod od prodaje tih ulaznica ići za zakladu Budi Foodie. Sve večere će biti spektakularne, a ove dvije će nekome značiti novu, bolju budućnost – rekao je chef Rudolf Štefan.

                Ulaznica General Admission obuhvaća program u Konvencijskom centru hotela Ivan za oba dana, svečano otvorenje kongresa, Grand Tasting Lunch, pristup market placu malih proizvođača i partnera kao i pristup svim radionicama, workshopovima i aktivnostima u Amadria Parku. Ulaznice za masterclassove i gala večere dodatno se kupuju na web stranici Chefs’ Stagea. ♣

_______________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju / hints to the smart pourchase

LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, još za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ – 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) SAUVIGNON 2018 Kamenice – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kamenice • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 350 m • sorta/variety: sauvignon blanc • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – s kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, ozbiljno, sortno dobro prepoznatljivo ali ne i napadno poput mnogih sauvignona, slamnato-žućkasto, mirisom dobro izraženo, profinjeno, s notama svježe jabuke, zelene paprike u tragu, osjeti se i nijansa lista rajčice. U ustima vrlo živo, profinjeno, prošarano začinskim travama, tijelom vrlo dobro, završetak dugačak, ugodno gorkast. ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci/sparklings

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL-XXL) KORAK BRUT NATURE – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 300 – 350 m • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto/calcareous-loam • sorta/variety: chardonnay 70 %, crni pinot 30 % • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • na talogu u butelji/on the lees in the bottle: 40 months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • brut nature • 12,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – prepoznatljivo iz daleka/from the points of esthetics and marketing good – recognizable from far • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, dinamično, elegantno. Žućkasto-zelenkasto, kristalno bistro, s odličnim, trajnim perlanjem finim sitnim mjehurićima. Na nosu diskretno ali sasvim dovoljnog intenziteta, bouquet je u pravcu bijelog koštićavog voća, keksa, brioša, pa i bijele čokolade. Arome se produžavaju i u ustima. Pjenušac ima stanovitu kremoznost, intrigantno škaklja odnosno vrlo ugodno pecka, živost izražena, tijelo vrlo dobro, finiš dugačak ■ SERVIS: ⇑ ⇗ •  za uz jelo ali i za trenutke meditacije • 10-12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne

Slatko desertno/sweet dessert

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL-XXXL) CHARDONNAY 2014 Ice Wine – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: chardonnay • berba/harvest: ledena/ice wine ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries ■ DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWINE ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small • 0,25 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – ledena berba / ice wine • slatko/sweet • 7,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: dobro/good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: klasično složeno visokopredikatno vrlo slatko i sirupasto. Boje starog zlata, na nosu lijepo izraženo, bouquet upućuje na prosušivano bijelo koštićavo voće i voće u kompotu poput kruške a i jabuke, zatim na suhu smokvu, te na orah, a i badem, od začina poprilično na muškatni oraščić. Usta vrlo intenzivna, medasta, sirupasta, vrlo slatka, struktura vrlo dobra i finiš dosta dugačak ■ SERVIS: ⇗ • 12-13 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) MUŠKAT ŽUTI 2016 – BODREN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Pregrada • kosina /slope • sorta/variety: muškat žuti/yellow muscat • SLATKO, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,50 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp • slatko/sweet • DIZAJN / DESIGN čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: za ljubitelje slađih nota, te za one kojima su klasčni visoki slatki predikati aromatski, slašću i strukturom preteški. Svjetlije žućkasto-zelenkasto, s dosta muškatne arome na nosu, osobito se osjeti muškatni oraščić. U ustima aroma muškata nastavlja se, okus je mekan, živ, sladak no ne i naporan, struktura je tanja, završetak srednje dužine ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: mala, za slatka desertna vina / little one, for the sweet dessert wine

Dalmacija

♣ ♣ (mpc/pp: M) ZLATARICA VRGORSKA 2018 – GAŠPAR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Vrgorac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: zlatarica vrgorska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka, vitka/tall, slim • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dalmatinska zagora • suho/dry • 12,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: obično / simple ■ VINO je/WINE is: živo, skladno, lijepo pitko, nekomplicirano, prikladno kao aperitiv i za ljetno osvježenje. Svijetlo-žućkasto-zelenkasto, na nosu diskretno no postojano, pokazuje voćnost u pravcu jabuke, u ustima svježe, voćna nit iz nosa nastavlja se na nepcu/jeziku, tijelom srednje, trajnost srednja ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXXL) DINGAČ 2016 klasiko – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug-zapad/south-west • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of the grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 16,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, prepoznatljivo na daleko/from the points of esthetics and marketing very good, recognizable from far • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: složeno, gusto, moćno. Tamne rubinske boje, pokazuje puno glicerola. Na nosu lijepo iskazano, upućuje na sušeno tamno voće poput šljive, grožđa, od začina izlazi i rogač… Usta vrlo živa, lijepo zaobljena, tanin ispeglan. Slasti odlično pariraju slanost (mineralnost) i kiseline. Tijelom snažno, završetak dugačak, kao da točku na i daje nijansa hlapljive kiselosti ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL-XXXL) DINGAČ 2015 – BENMOSCHÉ FAMILY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: PELJEŠAC ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • ekspozicija/exposition: jug/zapad • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Dingač • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/from the points of esthetics and marketing good ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, s karakterom, sortno raspoznatljivo, gusto, toplo. Lijepo iskazano na nosu, prema tamnom zrelom i prosušenom voću (grožđe, šljiva) ali i tipičnom mediteranskom raslinju poput nara, pa i mediteranskim začinskim travama, blago se javlja i nota papara. U ustima čvrsto, dobro zaobljeno, s taninom koji se osjeti međutim koji je ne samo zalog duževječnosti nego je i dobro zaobljen. Tijelom vino je snažno, dugačkog završetka. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) PLAVAC IVAN DOLAC 2011 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar, Hvarske plaže ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition: južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom/poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski/nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Srednja i Južna Dalmacija, Hvar – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, snažno, sortno lijepo raspoznatljivo. S punim i dobro izražnim mirisom, bouquetom što nudi prosušeno tamno koštićavo i bobičasto voće (osobito šljiva) te mediteransko začinsko bilje. U ustima vrlo živo, toplo, puno, lijepo zaobljeno, tanin pripitomljen, ali finom zrnatošću dovoljno uočljiv kao pomoć kapljici da još poživi u dobroj kondiciji i razvija se. Tijelo vrlo dobro, završetak živahan, trajan, u finalu finala ugodno gorkast ■ SERVIS: ⇗ • (divljač, pečenja, pašticada, zreli tvrdi sir…) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slatko desertno/Sweet dessert

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL – XXL) RUŽA DALMATINSKA Family Tradition – BURA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Potomje ■ VINOGRAD/VINEYARD: ravnica/plain • sorta/variety: rukatac 70 % + grk & pošip • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna, kad grožđe ima oko 17 do 19 baboa sladora, grožđe je prosušivano na prostirkama na suncu s time da su prostirke na nosačima na visini od 0,5 m od površine zemlje tako da ispod njih može cirkulirati zrak. Okrene li vrijeme na kišu, preko grožđa na sušenju stavlja se prekrivač. Sušenje obično traje oko dva tjedna. Na kraju ovoga procesa grožđe bude s 36 do 38 baboa šećera. Od 100 kg grožđa dobije se oko osam litara mošta. Peteljke se maknu i bobice se samelju, te se masa ostavi na maceraciji na jedan dan, onda se tekući dio otoči i ostatak se gazi nogama i stavi u prešu. Od oko 2,5 tone grožđa na kraju ispadne 200 litara tekućine, mošt ide na alkoholnu fermentaciju u inoks i tu tihi fermentira i do pola godine. Kad se vrenje zaustavi, vino se otoči s taloga i stavi u inoks posudu na dozrijevanje u dužini oko pet godina, potom se napuni u bocu (0,375 l) i prije izlaska na tržište u boci odležava u podrumu oko godinu dana. Običaj je da se prošek iz godine berbe u kojoj se u obitelji proizvođača rodilo dijete ostavi u boci do svadbe tog djeteta. Niko Bura počeo je za takve posebne prilike puniti vino u magnume, logično, naime svadba dakako okupi brojne uzvanike i lakše je za svakoga od njih osigurati po gutljaj ovog desertnog vina ako je ono punjeno u veću bocu (magnum = 1,5 lit). Prva Ruža dalmatinska koju je Niko Bura napunio u magnme iz berbe je 2015. ■ DESERTNO, SLATKO/DESSERT, SWEET ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – mala/small one • 0,375 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • slatko/sweet • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: rustikalno ali dobro/rustical but OK ■ VINO je/WINE is: vrlo kompleksno, zanimljiv eno-uradak. Ima stanovitu rustikalnu notu. Boja je jantarna tako da bi nekoga to moglo navesti na pomisao da je riječ o tzv. orange kategoriji. Miris intenzivan, dosta na prosušeno voće i orašasto voće, slatke začine poput muškatnog oraščića, pa cimeta, malo karamela, nota povišene hlapljive kiselosti. U ustima vrlo toplo, dobro zaobljeno, slatko, pokazuje donekle sirupastu strukturu, tijelom vrlo dobro, završetak je gorkast ■ SERVIS: ⇗ • (kolači, osobito na bazi orašastog voća poput oraha, badema, primjerice orahnjače, makarske torte…) • 12 ̊C • čaša/glass: manja/medium one – tip/type: za slatka desertna vina/for the sweet dessert wine….

Istra i Kvarner /Istria & Quarnaro

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) CONTARINI CABERNET FRANC 2012 Riserva – DEGRASSI ■ PORIJEKLO/ORIGIN:  Hrvatska Istra, Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Contarini Brazzania • kosina – amfiteatar/slope – amphitheatre • tlo/soil: bijele zemlje, mineralno/white soil, very mineral • sorta/variety: cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija & maceracija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/24 months; poslije kupažiranja bačvica/after the blending of small cascs = velika bačva/big barrel 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne/loire • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: puno, čvrsto, toplo, ima kompleksnost. Tamnije rubinske boje s granatnom nijansom, na nosu dobro iskazano, miris vuče na vegetalno (zelena paprika) pomiješano s nitima mineralnog i začinskoga (papar u tragu), javlja se i nešto tamno-crvenog bobičastog voća. U ustima živo, lijepo zaobljeno, tanin se ćuti ali je dobro pripitomljen. Struktura i tijelo vrlo dobri ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 Mitrovac – PERAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Mitrovac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 230 – 300 m • sorta/variety: graševina ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija ZOI/PDO – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%■ DIZAJN/DESIGN: estetski dobro/from the points of esthetics good ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, kompleksno, zrelo, toplo, skladno i elegantno. Žućkasto-zelenkasto, živog izgleda, fino iskazano na nosu, voćnost ide u pravcu zrele slatke jabuke, cvijetnoga, prošarano profinjenim nitima slatikh začina. U ustima mekano, zaobljeno, umireno no s dovoljno živosti, aroma se nastavlja logično s mirisa, tijelom dosta snažno, dugačkog završetka ■ SERVIS: ⇗ • (tjestenina s umacima na bazi sira, maslaca, vrhnja, s gljivama, s raznim povrćem, pečena teletina, perad…) • 12-13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CICONIA NIGRA CUVÉE 2016 – JOSIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Baranja, Zmajevac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Planina • sorta/variety: cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, syrah ■ PODRUM/CELLAR: dozrijevanje/maturation: bačva/barrel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit – nepotrebno masivna i teška/unnecessarily massive and heavy ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: etiketa estetski i marketinški dobro/label from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: snažno, gusto, s dosta izraženim notama slatkih začina a i dima kao posljedicom boravka u drvu. Na nosu pokazuje voćnost, prema tamno crvenim i plavim bobičastim i koštićavim plodovima međutim niti vanilije i zadimljenoga malo (još) narušavaju profinenost. U ustima mekano, s dobro pripitomljenim taninom, toplo, s dovoljno živosti, struktura vrlo dobra, završetak dosta dugačak, isprva malo slatkast na kraju s prijelaskom na gorkasto. ■ SERVIS: ⇗   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) CRNO 9 2015 – GALIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) – 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – personalizirana/peronalysied • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Slavonija, Kutjevo • suho/dry • 13,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: donekle složeno, dobro prepoznatljivo na kolosijeku bordoške mješavine caberneta i merlota, zrelo i umireno, na nosu odaje mješavinu tamnog bobičastog (crni ribiz) i suhog koštićavog (šljiva) voća te, blago, i začina poput malo papra i muškatnog oraščića, senzacije slatkastog traga ostavio je boravak u bačvici. U ustima vino je sa stanovitom slasti koju sada, nešto više od četiri godine po berbi, ne prate dovoljno slanost i kiselost da kapljici daju više živosti ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux.

♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CABERNET SAUVIGNON 2016 barrique – SÜBER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje ■ VINOGRAD/VINEYARD: Erdut • ravnica/plain • sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano/OK – vivid • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: nekomplicirano, uredno, ugodno svakodnevno, lako se pije. Svjetlije rubinske boje s notom granatnoga, diskretno na nosu, odaje sortu, zamjetne su i niti barriquea. U ustima je izraženije nego na nosu, s dobrom je kiselosti, zaobljeno, tijelom srednje jačine, srednje je dužine je trajanja ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

CRNA GORA MONTENEGRO

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL XXL) VRANAC RESERVE 2013 – PLANTAŽE 13.JUL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podgorica ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: vranac ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood = barrique & velike bačve (big barrels) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko/premium – reserve • suho/dry • 14,7 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno, prepoznatljivo/OK – recognisable • čitljivo/legible: dobro prednja etiketa/front label good – loše stražnja etiketa/retro label badly

■ VINO je/WINE is: lijepo razvijeno, kompleksno, mineralno, koncentrirano, ima osobnost. Tamne gotovo nepropusne rubinske boje s nijansom granatnoga, na nosu fino iskazano, bouquet bogat, upućuje na zrelo i posušeno tamno koštićavo voće, primjerice šljivu, drvo je odlično integrirano. Usta mekana, zaobljena, živa, puna, slana, kiselost fina, toplo, struktura vrlo dobra, finiš trajan. Vino za uz jelo ali i za trenutke meditacije ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

SLOVENIJA   SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) RENERO 2015 – ROJAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra, Koparština ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski – zeleni eko-znak)/nature friendly (organic – green eco-sign) • berba/harvest: ručna/handpicked ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of best grapes • dozrijevanje/maturation: bačva/barrel • ukupno/in total: 4 godine/years ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenija Istra – potvrda o eko produkciji/eco-production attest • polusuho/off dry • 15,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – elegantno/from the points of esthetics and marketing very good – elegant

■ VINO je/WINE is: višeslojno, gusto, skladno i elegantno, toplo, čvrste strukture. Kapljica za uz jelo ali i kapljica meditacije. Vrlo tamne, neprobojne rubinske boje, kompaktnog dobro iskazanog i vrlo trajnog mirisa, bouquet s dosta zrelog a djelomice i prosušenog bobičastog tamno-plavog voća, džema od borovnice/crnog ribiza, fine fenolne note na tragu vegetalnog i herbalnoga, čokoladne niti. U ustima vrlo živo, koncentrirano, arome bouqueta nastavljaju se, okus lijepo zaobljen, tanini zamjetni ali jako dobro pripitomljeni, do izražaja dolazi slast (ali ne kao jeftino komercijalno podilaženje kakvo nije rijetko u polusuhim vinima danas na tržištu), kiselost izražena, no ne i napadna, odlično parira spomenutoj slasti. Retro, na momente kao da se, kao i u nosu na početku, osjeti i blago povišena hlapljiva kiselost međutim ovdje nipošto kao nešto negativno, naprotiv – kao nešto što pridonosi zanimljivosti. Tijelo moćno, završetak fin, dugačak. Potencijal za duže odležavanje ■ SERVIS: ⇗ • (dugo pirjana junetina, janjetina s ražnja, teletina i/ili janjetina ispod peke, tvrdi zreli sir/ ) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

 ŠPANJOLSKA  ESPAÑA

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL) BERONIA 2015 Reserva – BODEGAS BERONIA/Gonzales Byass ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Rioja, Ollauri ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ollauri • sorta/variety: tempranillo, graciano, mazuelo ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) • koliko dugo/how long: 36 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Rioja doc • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro/good • čitljivo/legible: slabije – sitna slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: kompleksno, elegantno, s mineralnom notom, toplo, snažna tijela. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na nosu umjereno iskazano, bouquetom, koji je vrlo skladan, ide prema tamnom bobičastom i jagodičastom voću, likviriciji, klinčiću, čokoladi… U ustima slano, mekano i zaobljeno, s vrlo uglađenim taninom. Snažna tijela, dugog finiša. ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M) LUZ * MILLAR roble 2018 – BODEGAS LLEIROSO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Ribera del Duero Valbuena del Duero ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: tempranillo ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) • koliko dugo/ how long: 6 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Ribera del Duero do • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: slabije – mala slova/badly – to small font ■ VINO je/WINE is: uredno, savršeno čisto, živo, mesnato, još mlado, za godinu ili više moglo bi se pokazati i u još dosta boljem svjetlu. Tamne rubinske boje, nos u pravcu tamnog bobičastog i jagodičastog voća u lijepom skladu s blagim začinskim notama, s malo cimeta i jedva zamjetne vanilije. U ustima zaobljeno, s mekanim taninom, vrlo dobro tijelom, finale dosta dugačko, blago i ugodno gorkasto ■ SERVIS: ⇗ • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

__________________________________

PREZENTACIJA VINA

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: M-L-XL-XXL-XXXL) VINO/WINE – PROIZVOĐAČ/PRODUCER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: P ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name • kosina – ravnica/slope – plain • nadmorska visina/altitude:     m • ekspozicija/exposition:   • tlo/soil:   • sorta/variety: s • loze stare/vines old:     godina/years • gustoća nasada/plantation density:    ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • prirodi prijateljski (organski, biodinamički)/nature friendly (organic, biodynamic) • berba/harvest: ručna – strojna/by hand – by machine / redovna – kasna – izborna (plemenita plijesan) – ledena – grožđe prosušivano (na trsu – u šušionici)/normal – late – selection of (noble rot) berries – ice – grapes left to dry (on vine -in the drying room) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – drvu – amfori/fermentation in stainless steel – wood container – amphora (qvevri) • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel – bačvica/small casc (barrique) – velika bačva/big barrel – amfora/qvevri • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long:   mjeseci/months ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična, tradicijska/classical, traditional (champenoise) – charmat • u boci na kvascu/in the bottle on the lees:     mjeseci/months • DESERTNO, SLATKO, VISOKOPREDIKATNO/DESSERT, SWEET, PRÄDIKATSWINE: • FORTIFICIRANO/FORTIFIED: porto, sherry… ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – bourgogne – chamagne  – rhein/alsace… – normalna/normal – teška/heavy  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork – DIAM – plastika/plastic – staklo/glass – na navoj/screw cap (Stelvin)  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI PDO PGI ZOZP AOC DOC DOCG IGT… • suho/dry • 00,0 vol%, RS     g/l, AC     g/l ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/from the points of esthetics and marketing very good – poor • čitljivo/legible: dobro – slabo /good – badly ■ VINO je/WINE is:      ■ SERVIS: ⇑ ⇗   ⇒ • •  ?  ̊C • čaša/glass: srednja/medium – velika/big one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine, champagne, dessert wine  ♣  SuČ 01.2020.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u ČAŠI Kronika – 12.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Otok Hvar, južna strana, s glasovitim vinogradskim pozicijama Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala / Southern Dalmatia, island of Hvar, south-southwest facing slopes with the grand cru and premier cru quality vineyards Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, Zavala…

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Advent 2019: ČVARAK u DRUŠTVU s PJENUŠCEM ⦁ Sličice iz predbožićnog Zagreba: DRELE KAD KUHA VINO / CHEESE DADO s DEMOGRAFSKIM PROGRAMOM / BRATSTVO i JEDINSTVO TE JALTA PRED VITRINOM / ROUGEMARIN CITY: WE LOVE THE LOCAL FOOD, BUT NOT SO MUCH THE MOTHER LANGUAGE ⦁ SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU ⦁ ORAŠAR ESPLANADINE ANE GRGIĆ ⦁ Hedonizam i zdravlje: BADNJAK u ZNAKU GADUSA ⦁ Hedonizam i zdravlje: MASLINOVO ULJE KAO IJEK, SAN ROCCO KAO AMBULANTA ⦁ Ne s jelom u otpad!: WWF i GASTRONOMADI PROTIV BACANJA HRANE ⦁ Gran odluke: MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO ⦁ Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića: VINORETUM INTERNATIONAL ⦁ Novo ruho moslavačkog cro-aduta: ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO? ⦁ U novu godinu s novim vinskim časopisom: VINUM IN No. 2, SRETNO! ⦁ HENDRIXOV MOST ⦁ NAGRAĐENI NA CRO-AGRO 2019 ⦁ Wine OS 2020: ATRAKTIVNE RADIONICE ⦁ SUMMA LAGEDER 18-19. TRAVNJA 2020. ⦁ SVIJET ŽENA u VINU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 12.2019 – BUYING GUIDE ⦁

__________________________

Advent 2019

ČVARAK u DRUŠTVU S PJENUŠCEM!

Ne Bad Company, nego Excellent Company: čvarci i pjenušci Šember brut, Jasminka Vuglec, Sanabor Pallidia i Monteclassico Monterosso

Mogu li se – izvorno jeftina – selska namirnica koja se konzumira praktički prva nakon kolinja, i piće – od vajkada – s aureolom pripadnosti visokom društvu uspješno podružiti? O ooo, DA! Čovjek bi se iznenadio kako ne samo rafnirane kulinarske kreacije na tanjuru nego i namirnice s pedigreom rustikalnoga mogu na radost gourmeta, po naški gurmana, pokazati sjajan suživot s pjenušcima, Jednako kao i s toliko raznih tipova odličnih (i osobito skupih!) mirnih vina, sve te skupocjenosti odlično prijaju s hranom pripremljenom s pažnjom bez obzira je li hrana stilom rustikalna ili je rafiniranog tipa.

Prisjećam se nekih davnih vremena kad je slovenski šampanjer mr. Janez Istenič, s vinogradima i podrumom na Bizeljskome, odmah kod našeg Klanjca, pozvao k sebi na selo na pressicu u povodu izlaska na tržište njegove tada nove najgornje linije šampusa Prestige. Nakon prezentacije noviteta slijedio je domijenak, i to vrlo raskošan, tada sam prvi put doživio spoj otmjenoga i pučkoga, naime domaćin je, bez predrasuda, hranu naručio iz obližnje Gostilne Šekoranja, onda je uz Reziku, suprugu legendarnog bizeljskog gostioničara Renéa Sinea Šekoranje, aktivna u proizvodnji namirnica te u izboru namirnica i u prigotavljanju jela u kuhinji bila i Sineova mama, znana kao baka Šekoranja. Na Isteničev stol i do elegantnog servisa tanjura i pribora (bešteka!) stigle su domaće krvavice, domaće češnjovke, pečenice, domaće kiselo zelje, restani krumpir, grah salata s bučinim uljem… A u čaši – pjenušci No1 (Janez Istenič nekad je bio uspješni nogometni golman!), Gourmet bijeli i Gourmet Rosé, te, dakako, nova linija Prestige… BINGO! Kobasice sjajne, kiselo zelje i restani krumpir u svojoj rustikalnosti prvoligaški, a staleški visoki pjenušci, točeni u prikladnu kristalnu čašu tankih stijenki, punoćom, svježinom, finim sitnim mjehurićima, dotjeranošću pokazali su se odličnim partnerom jelima ponuđenih kroz ovaj zaista pedantno pripremljeni kolinjski domaći ručak. Pobijeno je bilo uvriježeno mišljenje da pjenušac mora biti samo u visokom društvu cijenjenih oblizeka poput npr. kamenica odnosno lososa itd. a koje ponekad performansom znaju objektivno biti i na nižoj razini od te neke plemenitaške reputacije što ih po automatici prati…

Pjenušac i čvarci, buncek, pečenice, krvavice, kiselo zelje, te repnjak (zmska savijača s ribanom repom, ljetni pandan joj je bućnica!)

A, zašto čvarak i ne bi s pjenušcem činio atraktivnu kombinaciju? To više i zato što je – to će valjda sada kao opravdanje odgovarati i onima koji paze više na staleže i pedigre nego na suštinu – eto došlo vrijeme da se po kilogramu taj čvarak, dobiven ne primarno od mesa nego od špeka i sala uz koji se prošverca kakva mesna mrvica…, po kilogramu danas vrlo skupo prodaje, dakle i CJENOVNO je dobio na cijeni…

Nužno je tek da, kao što se i pjenušac radi s više ambicije (mada kod nekih vinara uvjerenih da će se provući ne i uvijek s dovoljno više ambicije i požrtvovnosti!), čvarci budu dobro napravljeni, prhki a istodobno na svoj način i sočni, ne preprženi (pregoreni), ne glomazni te ne prestisnuti do stupnja žilavosti i osjećaja tvrdoće koštice od pri rezanju table špeka na kocke za topljenje moguće zaostalih komadića kožice odnosno mesa,

Kombinacija čvaraka i pjenušaca bila je dobra tema za vinsku radionicu – specijalno pripremljenu u restoranu Vuglec–breg u Hrvatskom zagorju – kao uvod u sljedeću radionicu na temu pjenušaca na posjedu Penine Istenič mr. Janeza Isteniča na Bizeljskom pa, odmah potom, i u ocjenjivanje pjenušaca početkom prosinca 2019. u Zagrebu, priređeno vezano uz već tradicijski, 4. Salon pjenušavih vina planiran za 31. siječnja 2010. u Zagrebnu u hotelu Dubrovnik, a ubrzo poslije – 14. veljače 2020. – i u Ljubljani.

Radionicu Magnum Monday – Pjenušac i čvarci organizirala je i na poznatom zagorskom eno-gastro i turističkom odredištu Vuglec breg na Vuglec-Bregu moderirala prof. Marija Vukelić, Zagrepčanka koja sa svojom promocijskom tvrtkom Zlatne riječi vrlo aktivno sudjeluje u cro-slo projektu Saloni pjenušaca Zagreb & Ljubljana i koja je i direktorica četvrtog Salona pjenušavog vina u Zagrebu ali i direktorica, za Zagreb, slovensko-hrvatskog projekta Vinski Univerzum što s 2020. po prvi put ulazi u Hrvatsku. Predstavnici medija i partneri događanja mogli su, uz vodstvo sommelijera Darka Lugarića Agave, koji je nastupio i u ime Hrvatskog sommelier kluba, kušati naslijepo četiri pjenušca (dva hrvatska i dva slovenska) s dvije vrste čvaraka (jedni stisnuti do daske, a drugi ne baš tako do kraja pa su imali malčice masnoće, dovoljno da ih se svrsta u zasebnu grupu), i s pogačicama od čvaraka, po domaće zvanima kram-pogačice a internacionalno čvarkuše.

Degustacija čvaraka i pjenušaca na Vuglec-bregu

Kod Vugleca – najava Salona pjenušavih vina u Zagrebu i Ljubljani: Darko Lugarić, Zdenko Šember, Jasminka Šaško, Boris Vuglec, Marija Vukelić, Ivanka Šember i Špela Štokelj (Julio Frangen)

Darko Lugarić objasnio je kategorije pjenušavih vina prema ostatku šećera te, tijekom kušanja i vrlo interaktivne radionice, vodio uzvanike na stručan ali lako razumljiv način kroz sljubljivanje. Pjenušci koji su se kušali sa čvarcima:  Sanabor Pallidia brut nature, NV (malvazija istarska, 35 mjeseci na kvascu u butelji, 13,3 vol %) i Monte Classico zero dosage NV od kuće Monterosso koja trsje ima u Istri i na slovenskoj i na hrvatskoj strani, zatim Jasminka NV demi-sec od Vugleca i Blanc de Blancs 2013 brut od Šembera. Mislim da i u ime svih nazočnih na radionici – od vinara prisustvovali su domaćin Boris Vuglec i njegova enologinja Jasminka Šaško te Zdenko Šember, a iz Slovenije je osobno stigla Špela Štokelj s granice Vipavskog vinogorja i vinorodnog Krasa – mogu i ponovno reći da pjenušac i čvarci idu lijepo skupa. Uđemo li u raščlambu, evo: čvarci su bili kako treba posoljeni, oni do kraja stisnuti i posve prhki. Druga grupa čvaraka bila je ne tako do kraja ali ipak vrlo solidno stisnuta, komadići su zbog te malenkosti masnoće lakše klizili grlom i, rekao bih, pružali doživljaj više. Pjenušci su bili različiti po stilovima i ostatku sladora, kazao bih da je u startu više trebalo više paziti na redosljed njihova posluživanja, tako da linija bude uzlazna, primjerice kao što je savjetovano da se najprije kušaju posve prhki čvarci, potom oni malčice masniji i onda da na red dođe čvarkuša odnosno još i čvarak zajedno s njom, tako je, po meni, trebalo i poredati pjenušce: najprije Monte Classico, potom Šemberov 2013, pa Pallidia 36 mjeseci na kvascu i na kraju vrlo aromatična poluslatka Jasminka, takva zbog toga što su kao ekspedicijski liker poslužili visoki predikati Vuglecovog prijatelja i susjeda Borisa Drenškog Bodrena. Iako je Jasminka i kao slatka sasvim dobro popratila čvarke, i to, po meni, one masnije pa i u kombinaciji sa čvarkušom, ne smatram da bi je trebalo preporučivati baš i uz čvarke, ona je izvan kategorije, i ipak aromatski, zaobljenošću i slasnoj kremoznosti uvjerljivo bolje pripada slatkom desertu, posebice kakvoj dobro nafilanoj orehnjači (kakvu Vuglec zna imati!). No dobro je da je ipak Jasminka ovdje servirana, radionica je bila i zamišljena da se kuša nešto drugo, da se nešto sazna i nauči. Vrlo profinjena Pallidia, iako je odlično prijala uz čvarke, prekompleksna mi je bila za čvarke i, osobno, radije bih je ipak pričuvao za uz neko kompleksno jelo iz slane kategorije. Monterossa Classic u ovoj mjehuričavoj konkurenciji i s čvarcima? Za nj bih se opredijelio kao pratitelja do kraja stisnutih, prhkih čvaraka. A u izboru dobitne, najbolje kombinacije sa čvarcima koje smo kušali opredijelio bih se, i to za spoj s onim nešto slabije stisnutim čvarcima, među spomenuta ponuđena četiri pjenušca za odličan Šemberov Blanc de Blancs s dodanom vrijednosti, koji bi svakako sjajno prijao uz neko kompliciranije jelo. ♣

Boris Vuglec ponosno poslužuje svoj pjenušac!

O PROJEKTU VINSKI UNIVERZUM – U nastavku degustacije čvaraka i pjenušaca pa potom i uz Vuglecov kolinjski ručak predstavljena je akcija Vinski Univerzum koja nam, kako je rečeno, dolazi iz Slovenije. Riječ je o obrazovno-promocijskoj priredbi, prvi put organiziranoj u prosincu 2015. u Ljubljani. Ona je odmah, sudeći po reakcijama posjetitelja i vinara, polučila velik uspjeh. Na događanju se tada okupilo preko 700 mladih, koji su preko vinara–svojih vršnjaka, različitih radionica i festivalskog programa ušli dosta duboko u domenu kulture vina općenito a pjenušaca zasebno. Svake je godine slovenski Vinski univerzum kao svojevrsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. rsna edukativna manifestacija sve bolja i sa sve više posjetitelja i izlagača. Sad se eto Vinski unverzum, s ciljem da se širenjem objašnjenja i s mogućnošću kušanja za mlade (nove) potrošače usmjeri prema boljoj kakvoći proizvoda i da se vinare tim podizanjem svijesti novih mladih potrošača o kakvoći dodatno stimulira da  sami stalno dižu pragove kvalitete unutar svoje ponude, prenosi i u glavni grad Hrvatske, vidjet ćemo reakcije ovdje. Vinski univerzum Zagreb 2020 preuzima slovenski model i prilagođava ga hrvatskim uvjetima. Priredba je dakle tematski osmišljena da pruži maksimalni doživljaj mladim posjetiteljima kao novoj publici, a da vinarima kroz dodatne aktivnosti pokuša otvoriti nove prodajne kanale za novu ciljnu publiku. Plan je na priredbu pozvati do 500 studenata iz Hrvatske i inozemstva čija je zajednička želja upoznati vinske priče i vina raznih vinara. Kao uvod u priredbu Vinski Univerzum Zagreb 2020. trebao je poslužiti susret na Agronomskom fakultetu gdje se sa studentima razgovara o vinskoj kulturi, vinorodnim područjima, proizvodnji i degustaciji pjenušaca. Na Vinskom univerzumu u Zagrebu organizirat će se i dvije radionice sa zanimljivim temama. Festival se realizira uz podršku Kluba studenata Agronomskog fakulteta, Hrvatskog sommelier kluba te Turističke zajednica Zagrebačke županije. ◾

MASTERCLASS UMJESTO FESTIVALA – Ubrzo nakon radionice Pjenušci i čvarci, na Vuglec-bregu, slijedila je nova radionica posvećena pjenušcu, eto kao i ona prethodna zagorska datumski smještena u punu sezonu kolinja (čvarci) i vrijeme Adventa (pjenušci). I ova druga, a s lokacijom na posjedu Penine Istenič na Bizeljskom, po logici je uvrštena u predbožićno i prednovogodišnje vrijeme kad su baš pjenušci posebno aktualni. Prijašnjih godina Isteničevi, koji rado kažu kako su najveći obiteljski proizvođači pjenušaca u Sloveniji, priređivali su u prvoj polovici prosinca festival perlica ili, kako oni vele, mehurčkov, za ovu godinu promijenili su koncept i umjesto za festival opredijelili se za manifestaciju drukčijeg tipa od festivala međutim na kojoj bi također okupili brojne pjenušare osobno, zatim krug profesionalaca s eno-gastro scene kao npr. enologe, sommelijere i ugostitelje te vinske novinare, a nije izostao ni treći bitan segment kojim se nužno zatvara krug a to su ljubitelji vina i dakako, posebno pjenušaca, kao potrošači.

Domaćin Miha Istenič (u sredini) s komentatorima pjenušaca i s voditeljem kroz program Valentinom Bufolinom, dopredsjednikom Udruženja sommeliera Slovenije, slijeva su: Željko Suhadolnik, Miran Sirk Bjana, Sergij Cesar, Jure Tomič, Miha i Bufolin, zatim Tomaž Sršen i François Botton Slapšak. Dolje: Janez Istenič

Radionica je tako spojila edukativnu notu, hedonizam i poslovni aspekt. Nazočni proizvođači koji su donijeli svoje zapjenjene uzorke za kušanje – a tih uzoraka bilo je oko 30, među njima i dva iz Hrvatske! – imali su priliku široj publici (prostrana dvorana bila je puna!) prezentirati sebe kao proizvođača i svoj proizvod, S pjenušcima su se – netko s jednim uzorkom, netko s dva a netko i s tri uzorka – pokazali Berkovič, Pinterič, Zagmajster, Albiana, Kerin, Kunej, Marič, Mastnak, Kozinc, Domaine Slapšak, Istenič, Štokelj, Bjana, Ščurek, Silveri, Guerila, Kobal, a iz Hrvatske obitelj Tomac iz Jastrebarskoga (Classic brut nature 2006 i Amfora brut nature 2015). Po jedan član spomenute grupe izabranih enologa, ugostitelja, sommeliera i novinara predstavljene kao svojevrsna stručna komisija, komentirao je po par kušanih uzraka. U toj komentatorskoj grupi bili su, uz domaćina, Janeza Isteniča, znani tršćanski sommelier Sergij Cesar – sada nastanjen u Genevi, zatim François Botton – enolog iz Francuske koji radi za slovenski podrum Domaine Slapšak, pa Tomaž Sršen – publicist-vinski pisac, Miran Sirk – šampanjer kuće Bjana iz Goriških brda, Jure Tomič – istaknuti ugostitelj i sommelijer s restoranom Debeluh u Brežicana, inače član prestižne međunarodne udruge Mladi restorateri Europe (JRE), i Željko Suhadolnik, novinar i vinski pisac iz Zagreba. Kroz program je vodio Valentin Bufolin, dopredsjednik Udruženja sommeliera Slovenije. Publika koja se došla upoznati s pjenucima i pjenušarima i uživati u mjehurićima i prigodnom zalogaju ulaznicu je platila. Lijepo uspjela priredba! ◾

Najnovije! Čep DIAM za najgorljivije zagovornike eko-produkcije

O SALONU PJENUŠAVIH VINA ZAGREB – Četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb održat će se dan nakon Vinskog univerzuma, konkretno u petak, 31. siječnja 2010. popodne u hotelu Dubrovnik, vrata su otvorena od 15 do 21 sat. Priredba će okupiti, kao i prethodnih godina, četrdesetak izlagača.

Novost u vezi sa Salonom je da se ove godine međunarodno ocjenjivanje mreže SALON OF SPARKLING WINES po prvi put održalo u Zagrebu, a bilo je to u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. Pobjednici – konkretno proizvođači triju najbolje ocijenjenih bijelih i triju najbolje ocijenjenih ružičastih pjenušaca – svečano će se proglasiti i primit će odličja na salonima u Zagrebu i Ljubljani. Za vrednovanje je prijavljeno više od 80 uzoraka pjenušavih vina. Pjenušce je ocjenjivalo 16 strukovno potkovanih ocjenjivača iz regije, podijeljenih u dvije komisije. Predsjednica žirija s hrvatske strane bila je enologinja Ivana Nemet inače zaposlena u PP Orahovica, a sa slovenske enolog Dušan Brejc. U komisiji br. 1 pod predsjedanjem Ivane Nemet radili su Zelinčanka Ivana Puhelek iz vinske obitelji Puhelek Purek, pa slovenski vinski pisac Jože Rozman, zatim sommelijerka Milena Zaharić iz Novog Sada, proglašena u Srbiji najboljom ocjenjivačicom upravo pjenušaca, pa zagrebački sommelier i ugostitelj Darko Lugarić Agava, Špela Štokelj iz vinske obitelji iz Vipave, te enolog Saša Zec. U komisiji br. 2 pod predsjedanjem Dušana Brejca radili su enologinja Antonija Čeme, sommelier i ugostitelj Mario Meštrović Kajzer, novinari i vinski pisci Ivo Kozarčanin i Željko Suhadolnik, zatim slovenska sommelijerka Vanja Mramor, pa Nikola Šember iz znane plešivičke vinske obitelji, i enolog i sommelijer mr. Franjo Francem.

Moji osobni dojmovi s ocjenjivanja, dakako, mogu govoriti samo o pjenušcima koji su potočeni žiriju br. 2. Izdvojio bih kao jače pažnje vrijedne sljedeće pjenušce: Lucidia 2015 extra brut – Vina Sanabor (Primorska Slovenija, Kras, 12,5 vol %, 5 g/lit slador); Cuvée Prestige 2013 extra brut – Kurtalj (Središnja bregovita Hrvatska, Plešivica, 12,8 vol %, 3 g/lit ostatak sladora); Penina Vintage 2011 brut nature – Zlati Grič (Štajerka Slovenija, Podravlje, 13,0 vol %, 2 g/lit slador); Zlata radgonska penina Ciconia brut 2008 – Radgonske gorice (Štajerska Slovenija Podravlje, 12,5 vol %, 9 g/lit slador); Penina brut klasična metoda NV – Puklavec Family Wines (Štajerska Slovenija, Podravlje 11,6 vol %, 6,8 g/lit sladora); Brut Moscato 2018 – Family Estate Leber -Vračko (Štajerska Slovenija, podravlje, 12,0 vol %, 9,5 g/lit sladora; za charmat metodu učinilo mi se baš prikladnime kao bazno vino rabiti ono od aromatične sorte ali u posve suhoj varijanti!).

Službeno, najbolje ocijenjeni u bijelim i ružičaastim pjenušcima sljedeći su uzorci:

Bijela pjenušava vina

Prestige extra brut 2013 – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija; 1 a) Penina vintage 2011 brut nature – Zlati Grič, Štajerska Slovenija; 2) Muscat brut 2010 – Vina Kauran, Štajerska Slovenija; 3) No. 1 brut NV – Istenič, Bizeljsko-Sremiški vinorodni okoliš, Slovenija

Rosé pjenušava vina

Bregh rosé brut 2017 – Petrač, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatska; 2) Penina rosé brut 2017 – Vipava 1894, Vipavska dolina, Slovenija; 3) Ružica Vinodola brut 2017 – Vinska kuća Pavlomir, Hrvatska Istra i Kvarner, Hrvatska

U pripetavanju za najboljega: Prestige od Isteniča i Konjiška penina od Zlatog Griča

_______________________________

ŠAMPIONOVA MOGUĆA KORIST – Janez Istenič (79) na vinskoj je pozornici i uglavnom u pjenušavom segmentu već više od pola stoljeća. Nakon što je prestao aktivno s nogometom, 1964. se okrenuo posve Bakhu i kao individualni proizvođač krenuo s vinogradom od oko 1,5 hektara na području Bizeljskoga na samoj granici s Hrvatskom. U sferu pjenušaca ušao je 1968. Razvio se u jednog od ne samo najcjenjenijih proizvođača pjenušaca nego i u jednog od najvećih pjenušara u Sloveniji, najvećime u smislu obiteljske produkcije. U prvih 51 godinu bavljenja pjenušcima, sa članovima svoje obitelji i s nekoliko suradnika proizveo je oko četiri milijuna boca pjenušavog vina. Danas godišnje napravi oko 130.000 do 150.000 boca, ovisno o berbi.

– Kad sam počeo, pjenušac je smatran kao nešto aristokratko i tajanstveno, tako da je start bio pun istraživanja i improvizacija, ali sve je sjelo na svoje mjesto zahvaljujući mojoj velikoj ljubavi prema tome poslu i uz puno učenja iz stručnih knjiga kao i uz posjete podrumima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj – reći će šampion 2019. Janez istenič

Na zalihi i sazrijevanju u podrumu Istenič stalno drži oko 400.000 do 500.000 boca, sirovina je 70 posto iz vlastitih vinograda, ostatak je od grožđa iz otkupa.

Istenič je afirmiran ne samo u Deželi nego i u Hrvatskoj, znan je i cijenjen i šire u europskim krugovima, uvršten u knjige šampanjera autori kojih su utjecajni vinski pisci.

– Za naše pjenušce smo u prošlosti u Parizu, Londonu i u Veroni primili barem stotinu medalja i oko 10 šampionskih naslova u Bruxellesu, New Yorku, Gornjoj Radgoni i Ljubljani. U 2019. smo osvojili srebrnu medalju na Decanterovom World Wide Awardsu i zlatnu medalju na Bubbles of Sparkling wines u Londonu. Što se tiče knjige, 2013. godine uvršteni smo u World Encyclopedia of Champagne & Sparkling Wine, autorica je Essi Avellan.

S legendom Janezom Istenicem

Što Isteniču, inače ove godine nositelju priznanja za doprinos razvoju vinskog turizma koji i na međunarodnoj razini dodjeljuje hrvatska udruga G.E.T. Report iz Zagreba, može u poslovnom smislu značiti ovaj trijumf na ocjenjivanju za Salon pjenušaca Zagreb-Ljubljana?

Ocjenjivanje naslijepo, strukovna komisija sastavljena od kušača iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, konkurencija uzoraka jaka posebice iz Slovenije (Radgonske gorice, Zlati Grič, Sanabor, Klet Brda, Puklavec…), mada treba reći i to da, nažalost, nije bilo Bjane i Silverija, a iz Hrvatske nedostajali su teški artiljerci Tomac, Korak, Šember… Smještaj Isteničeva pogona u geografskom smislu i prirodna gravitacija prema na 45 minuta vožnje autom blizom Zagrebu kao značajnom tržištu odakle se otvara put prema jadranskome jugu… I dnevna politika koja međutim traje i koja uporno razdvaja i ono što može biti logički povezano i što je prije i bilo povezano do mjere da se skok odavde do Isteniča smatrao ne odlaskom nekome u drugu državu nego nekome maltene našemu ali na susjednoj strani Sutle.

– Ova odličja s ocjenjivanja za Salone pjenušca u Zagrebu i Ljubljani znače nam mnogo, ona, jednostavno, upućuju na kakvoću. Istina je da medalja sama za sebe u kontekstu posla ne predstavlja mnogo, svaki dobitnik mora se potruditi kroz svoju komercijalnu službu da nagradu dobro valorizira. Svjestan sam da ćemo i mi morati intenzivirati našu markretinšku aktivnost. Mogu reći da je naš podrum omiljeno odredište ljubitelja vina tj. pjenušaca, ali taj interes treba stalno i podgrijavati određenim akcijama na tržištu. Iz Hrvatske nam dođe godišnje između 30 i 40 posto od ukupnog broja posjetitelja, a u odnosu na našu produkciju pjenušaca u Hrvatsku izvezemo oko 35 posto boca, međutim prostora, smatram, ima i za jače povećanje, posebice u kontekstu naših najboljih proizvoda, a to su Prestige, linija Gourmet te No1, tako da već radimo novu strategiju marketinga baš i posebno za Hrvatsku – dodao je mr. Istenič.

Isteniče dakle čeka i te kako ozbiljan angažman u marketingu prema hrvatskome tržištu, bilo i smislu poboljšanja plasmana butelja u Lijepoj nasoj, bilo u privlačenju i većeg broja gostiju iz Hrvatske u Staru Vas kod Bizeljskoga. ◾

_______________________________

Prizor s ocjenjia, i, dolje, svi ocjenjivači (Julio Frangen)

Siniša Lasan, novi – i po treći put! – hrvatski sommelijerski prvak, u društvu s drugoplasiranim Ivanom Jugom i trećim Markom Škaricom, te s predsjednikom i dopredsjednikom Hrvatskog sommelier kluba Frankom Lukežom i Franjom Francemom, kao i s voditeljem edukacije pri HSK-u prof. Krešimirom Mikincem. Dolje: Lasan s uglednim peljeakim vingradarima/vinarima Marijom Bura Mrgudić i s njenim bratom Nikom

Sada, nakon ocjenjivanja, oči su proizvođača svakako osobito uprte u sommeliere koji su bili članovi žirija za vrednovanje, konkretno Marija Meštrovića koji se, nedavnim preuzimanjem objekta Kajzer vratio izravno ugostiteljstvu (nekad je odlično vodio velikogorički restoran Mon Ami), zatim Darka Lugarića, asa iz restorana Agava, a i u Novosađanku Milenu Zakarić kao specijalisticu za mjehuriće. Šteta je što u žiriju nije bio i Zagrepčanin Siniša Lasan. Lasan je naime nedavno postao i po treći put hrvatski sommelijerski prvak, a zamalo mu je u Londonu izmakla prestižna međunarodna titula MS ili Master Sommelier, no to mu je bio tek prvi pokušaj da je se domogne. Lasan unatrag nekoliko godina s velikim uspjehom i utjecajem radi na dubrovačkom području, u uglednom restoranu Proto, i zahvaljujući upravo njegovu zalaganju na vinskim listama toga dijela Lijepe naše našlo se dosta (mirnih i pjenušavih!) vina s hrvatskog sjevera koja i te kako odgovaraju lokalnoj, morskoj spizi!

_________________________________

HRVATSKI PJENUŠCI – RAST IZVOZA! – Lijepa vijest za kraj ove godine i ulazak u novu, s mogućim novim značajnim, kako se to kaže, radnim pobjedama. Nakon što je dovršena obrada podataka, iz Hrvatske gospodarske komore javljaju da je izvoz hrvatskih pjenušaca u 2018. u odnosu na 2017. porastao za 35 posto, konkretno s u 2017. ostvarenih 748.000 € na 1,08 milijuna € u 2018. Količinski, radi se o porastu od 117 hektolitara, konkretno sa 324 hektolitra u 2017., u 2018. dosegnut je 441 hektolitar.

Najviše se izvezlo u Nizozemsku (346.500 eura), a slijede Italija (178.100 eura) i Njemačka (140.300 eura). Četvrto najveće izvozno tržište za hrvatske pjenušce je Singapur, u koji smo prošle godine izvezli pjenušaca u vrijednosti 136.000 eura.

S druge strane, uvoz pjenušavih vina nam je prošle godine narastao za 19 posto, ali riječ je o mnogo većim iznosima. Tako smo u 2017. uvezli pjenušaca u vrijednosti 7,6 milijuna eura, a u 2018. u vrijednosti većoj od devet milijuna eura (porast sa 14.300 hektolitara na 17.900).

Najviše pjenušaca uvozimo iz Francuske (3,3 milijuna eura), Italije (2,8 milijuna) i Njemačke (1,1 milijun eura).

U prvih devet mjeseci 2019. godine izvoz je već količinski premašio cijelu prošlu godinu (476 hektolitara, inače vrijednih 683.000 eura), Prema podacima za prvih devet mjeseci 2019., najviše izvozimo pjenušce za zaštićenom oznakom izvornosti (211 hektolitara, vrijednih 546.000 eura). Uvoz je ove godine u odnosu na 2018. nešto usporio, do kraja rujna uvezeno je 12.800 hektolitara u vrijednosti 7,9 milijuna eura.◾

_______________________________

Zagrebačka smotra iz mreže Salon of Sparkling Wines, s kojom se, odmah nakon sajma WineOs u prvoj polovici siječnja u Osijeku otvara sezona festivala plemenite kapljice u 2020., predstavit će ponajbolje hrvatske i slovenske pjenušare ali i neka pjenušava vina nekolicine stranih proizvođača. Smisao Salona je, kaže prof. Marija Vukelić, zagrebačka direktorica, širenje svijesti da se pjenušava vina konzumiraju ne samo za praznike i svečanosti, nego i svaki dan, k tome želja je da se, kroz izobrazbu, i podiže razina kulture pijenja pjenušavih vina, tako da će na manifestaciji biti priređeno nekoliko vođenih radionice besplatnih za posjetitelje iz šire javnosti. A još i do Salona bit će još nekoliko najavnih događanja. Kao i prošlih godina, na festivalu pjenušaca u hotelu Dubrovnik dio prostora bit će u znaku ponude i kulinarskih delicija koje se lijepo sljubljuju s pjenušavim vinima.

Za četvrti Salon pjenušavih vina Zagreb, 31.1 2020., cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Prodaja na entrio.hr. Info: www.salonofsparkingwine.com ♣

Sličice iz predbožićnog vremena Zagreba 2019

Adventski vijenac na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

OD JELAČIĆ-PLACA PREKO TKALČE DO VITRINE i CHEESE BARA uz EUROPSKI TRG

Prekrasna subota, preko podneva sunce, makar zubato, idealno za jesti na cesti – moderno se to veli Street Food, pa dobro društvo, afrodizijak iz Malog Stona za duge zimske velegradske noći, i sirova i kuhana vina s istoka i zapada, od Fruške gore kroz Plešivicu do Collija u Italiji…. Vu tem Zagrebu, s’ega na volju, s’ega ima, to j’ istina, vu tem Zagrebu!…

Nakon debija na priredbi Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu, Davor Dretar Drele – glumac, radio i tv-voditelj, sve više se posvećuje ugostiteljstvu ali s one, unutrašnje strane šanka a manje s ove vanjske strane. U odnosu na malenu pečenjarnicu u Vrbovcu, ovo na Jelačić-placu na zagrebačkom Adventu prava je kuća dostoijna Djeda Božićnjaka odnosno Djeda Mraza…

Dado Tašner – briga za demografsku obnovu

Toga dana počelo je na Jelačić-placu – punom mirisa crnogorice (tu je postavljen i okićen golemi bor od 15 metara, najveći u Zagrebu u kojemu je, inače, ove godine Zrinjevac postavio 104 božićna stabla!), kobasica i kuhanog vina – upravo s vrućim kuhanim crnjakom (fino kuhano vino!!!) u kućici kod Dreleta DEdeka Mraza ili DEdeka Božičnjaka, i onda, dalje, uzlazno krenulo kod DAdeka Tašnera. Dado za predsjednika! Pripremao je marljivo malostonske kamenice za konzumaciju, jesti na cesti ili Street Food. U Metropoli na najboljem Adventu na svijetu nesebična propaganda za zimski turizam na jugu Lijepe naše Ali, i još važnije: briga za demografsku obnovu zemlje! Kad nas je već tako krenulo s izvozom Hrvata, pa da bude materijala i za nastavak!… Što reći u vrijeme zahuktale predsjedničke kampanje do li: Dado za predsjednika! Dado, Dado!…

Ni znani naš chef Hrvoje Zirojević nije odolio pružanju potpore demografskoj obnovi u društvu s kameničarom Dadom i pjenušarom Zdenkom Šemberom

Dva koraka preko Europskog trga do Vitrine, a tamo – delegati s Fruške gore, Plešivice i Collija tj. talijanske strane Goriških brda. Bratstvo i jedinstvo. Narančasta odnosno jantarna vina, pjenušci, rajski rizling. Đorđe Bikicki s Fruške gore, Zdenko Šember s Plešivice, Dario Prinčić s Colija. Jelena Bulum i Maras Manuela, pa cha cha cha…

Stiže i pajdaš Alfi Kabiljo, maestro od Jalte. Mjuzikl pred Vitrinom se nastavlja u sve jačem tonu, bogme – ne ideme dime dime… A kad se napokon odande krenulo, opet stop – kod demografa Dade Cheesea. Kao as na desetku odnekud laganinskim korakom bane chef nad chefovima Hrvoje Zirojević! Tome što on ponudi na tanjuru nema premca na ovim prostorima a i šire, riječ je ne samo o okusu, nego, bogme, kako to izgleda na tanjuru, nečemu što je stvarno i za izložbu, u Akademiji za LIKOVNU umjetnost!

Na tom starom ljetu veselimo se!…

Neizostavan na degustaciji visokokvalotetnog i osebujnog vina – proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabiljo, u društvu s vinarima Zdenkom Šemberom (mirna vina, bijela i crna, pjenušci), zatim Darijom Prinčičem s Collija (jantarna vina Jakot i Trebež, crnjaci merlot i cabernet sauvignon, 10 ha, 7000 trsova, 35.000 butelja) i Đorđem Bikickijem s vinogradima na Fruškoj gori nedaleko od Iloka (bijela, rosé, crno i jantarno)

Rougemarin City Journal pop up we love local: WE LOVE LOCAL, EXCEPT OUR MOTHER LANGUAGE… – Kažu kako je zagrebački Advent postao čarobniji za još jedno gastro iskustvo – Rougemarin City u Petrinjskoj ulici kod Trga bana Jelačića na mjesec je dana postao Journal pop up We Love Local. Obožavateljima vrhunskih gastro užitaka omogućeno je da kroz cijeli prosinac u samom srcu grada kušaju specijalni We Love Xmas menu, maštovitu reinterpretaciju tradicionalnih hrvatskih jela u street food varijanti (zašto ne u varijanti jesti na cesti?). Sva adventska i božićna jela spravljena su bila isključivo od lokalnih namirnica koje su uzgojili i proizveli sjajni mali domaći proizvođači, baš u skladu s filozofijom gastronomske platforme We Love Local. Međutim očito nikako da se zavoli i vlastiti jezik. We love local, except our mother language….

Novi adventski punkt uz Jelačić-plac, na početku Petrinjske – Rougemarin. chefa Marina Medaka. We love local, a ako je već tako moglo je i pisati Obožavamo domaće!

Domaća jela koja je ponudio Journal pop up We Love Local a koja je potpisao chef Marin Medak bila su u dva različita posluženja: u porcijama normalne veličine i u novim malim porcijama small plates, izvrsnima za degustaciju. Organizatori kažu da su htjeli ići na ruku gurmanima koji vole uroniti u lokalne okuse, naime oni koji žele istraživati mogli su sebi priuštiti više različitih zalogaja We Love Xmas menua, a da im to ne bude preveliki financijski zalogaj.

Na pladnjevima su stizala redom jela neobičnih – ali, hvala Bogu, ipak hrvatskih – naziva: Smotani pršut, Livada i pastir, Bombon brudet, Batat juha, Skradinski rižoto, Tuna paštašuta i neobična Ramen purica. Kao glavna jela, Božićna patka, Janjeća koljenica u sarmi, Badnji mix i Vučena pašticada su kao kruna večeri, na kraju, dakako, poslužene su slastice. ◾

 Enogastronomija i trbušnjaci: PA, i LJUBAV IDE KROZ ŽELUDAC!… – U tijeku Adventa, na jednoj prezentaciji vezanoj strogo uz eno-gastronomiju u središtu pažnje – trbušnjaci! Pa, što da ne?! Ionako stara izreka kaže kako ljubav najprije ide kroz želudac, a s propovjedaonica pojačano slušamo da trebamo živjeti u ljubavi.

Evo famoznih rasplesanih želučeka…◾

SLAVONSKE RAPSODIJA i BAJADERA NA TANJURU – Rapsod je u staroj Grčkoj bio putujući pjevač koji je uz pratnju lire izvodio epske pjesme, a rapsodija je pjesma rapsoda odnosno muzička fantazija na temu narodne predaje, tako barem kaže Veliki rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića. Rapsodija u širem kontekstu može se odnositi i na gastro-segment, dakle biti i gastro-fantazija na temu delicija (ne delirija!). Dojmljivim ateljeom okusa u zagrebačkom Procaffeu na Adventu 2019 to je pokazao Klaster slavonskih turističkih zajednica. Čvarci, kulin i kulinova seka, slanina, razni sirevi, bajadera od svinjetine, šunka pečena u kruhu, požeški vinogradarski ćevap kao jelo kojime se otjeruje neprijatelj, sarmica, kuhane ljute kobase, tačkrle s orasima ali i s makom, orahnjača (masnica) i makovnjača, suhi kolačići poput sjajnih prhkih šapa…

Raskoš Slavonije na tanjuru. Njam, njam…

Što li je to bajadera od svinjetine? Riječ je o svinjetini pečenoj u komadu, pa ohlađenoj i izrezanoj na komade pravokutnog oblika (baš kako izgleda bajadera iz bombonijere) i tako posluženoj… A što je to požeški vinogradarski ćevap, jelo kojime se otjeruje neprijatelj?

Za 15 osoba treba: 25 komada svinjske vratine i 15 komada juneće vratine ili mesa od buta, 0,5 kg slanine, tri glavice luka, tri paprike, sol, papar, mljevena crvena paprika, krumpir. Komade mesa narezati na debljinu prsta, začiniti solju, paprom i mljevenom paprikom te ostaviti u pacu barem 24 sata. Na ražanj naizmjenice nabadati po komad svinjetine, slanine i junetine, sve dok se meso ne potroši. Da se meso ne bi vrtjelo oko ražnja, na svakih po desetak centimetara nabosti i kožu od slanine. Nabodeno meso zamotati svinjskom ili telećom maramicom i povezati špagom. Ako nema maramice, poslužit će, kažu, i papir za pečenje odnosno aluminijska folija. Peći vrteći uz laganu vatru, dok meso ne bude gotovo. Skinuti s ražnja i servirati vruće. Dok se meso peče, skuhati krumpir i narezati ga te istresti u tavu u kojoj se skupljala masnoća pri pečenju mesa, promiješati i kratko zapeći na vatri. Jelo prati uzrećica da se njime tjera neprijatelj naravno ne stoga što ne bi bilo dobro za jesti nego stoga što se u povijesti još za najezde Turaka na ove naše prostore pokazalo efikasnom prijevarom neprijatelja koji je određene prostore držao pod opsadom a kad mu se učinilo da se okruženi domaći stanovnici konstantno dobro hrane, misleći da će se opsada odužiti u nedogled, radije je napustio pozicije…

Adventski summit slavonskog turizma u Zagrebu: Martina Jakelić, Maja Jakobović Vukušić, Ružica Vidaković, Mislav Matišić i Rujana Bušić Srpak  (Marko Colić)

Adventski susret sa Slavonijom koji je u Metropoli priredilo pet slavonskih županijskih turističkih zajednica bio je prilika da se nešto novo nauči iz povijesti Slavonije ili da se podsjeti na neke detalje vezane uz tu našu regiju.

Evo tih nekih cveba kojih mi u Hrvatskoj moramo biti svjesni: na području Slavonije živi se dugih već osam tisuća godina, u Slavoniji je pronađen najstariji indoeuropski kalendar, vino se punilo u butelje gotovo 200 godina prije nego u Burgundiji i Bordeauxu, tu su se proizveli jedno od prvih piva u svijetu, ali i prvi hrvatski pjenušac. Slavonija ima i najveći crkveni trg nakon Rima, tu je bila prva kovnica novca u Hrvatskoj i prvi puta se u našoj zemlji upravo u Slavoniji zakotrljala nogometna lopta, a i zaigrao tenis…

Poziv na fine wine & dine u restoran novog kutjevačkog vinskog podruma Galić

A, sada, po prvi puta su se upravo u Slavoniji u Hrvatskoj i okupili direktori pet turističkih zajednica kako bi zajednički promovirali ljepote i turističku ponudu regije. Pod simboličnim nazivom Divani (od: divaniti), u vinoteci kavane Procaffe u srcu Zagreba održana je prezentacija ove jedinstvene regije uz vrhunska slavonska vina i najfinija jela koja potpisuje iločki hotel Dunav, prvi nositelj Michelinove preporuke u tom dijelu Hrvatske.

Martina Jakelić, direktorica TZ Virovitičko-podravske županije, Maja Jakobović Vukušić, direktorica TZ Požeško-slavonske županije, Ružica Vidaković, direktorica TZ Brodsko-posavske županije, Mislav Matišić, pomoćnik direktorice TZ Osječko-baranjske županije i Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko srijemske, koja je i koordinatorica Klastera Slavonija, prezentirali su turističke atrakcije najistočnije hrvatske regije, poznate po gostoljubivosti i ljudima otvorena srca.

Ovo je snažan i konkretan iskorak u promociji i prezentaciji Slavonije kao turističke destinacije Hrvatske. Sporazumom o suradnji na kreiranju i promociji turističkog brenda Slavonija, što su ga je prošle godine potpisali svih pet županijskih turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, utvrdili smo okvire i aktivnosti kojima želimo ostvariti konačni cilj a to su razvoj i promocija proizvoda i usluga kao generatora povećanja turističkih rezultata. Nitko od potpisnika taj cilj ne može relizirati sam i stoga je zajedništvo u spremnosti da ostvarimo sve ono što Slavonija u turizmu može ključan faktor uspjeha. Imamo još jako puno toga čime se svijetu možemo pohvaliti. Kako je riječ o novom pristupu promociji, prvi je korak bio izrada strateškog marketinškog plana turizma Slavonije s planom brendiranja za razdoblje od 2019. do 2025. koji će uskoro na usvajanje, iz tiska je ove godine izišla brošura Slavonija, a zajednički nastupi na sajmovima i posebnim prezentacijama već daju prve rezultate, ističe Rujana Bušić Srpak.

Slavonija je destinacija koja ima što za ponuditi svih 365 dana u godini. Jedan od osnovnih motiva posjeta našem kraju je gastronomija, imamo i dva parka prirode, Kopački rit i Papuk, koji izgledaju božanstveno u svako godišnje doba. Slavonija nudi najljepši spoj tradicije i urbanog, a svi koji dođu prvi put oduševe se kad okuse boje i mirise, dožive moćni Dunav, ali i Savu i Dravu, nepregledne vinograde, Zlatnu dolinu, Plemićku rutu i otkriju da Slavonija nije samo nepregledna dosadna ravnica. ◾

Visoka kuhinja/Haute cuisine, Esplanade Hotel: chefica ANA GRGIĆ – Po tradiciji, i ove godine zagrebački hotel Esplanade, i te kako znan po eno-gastro zbivanjima – posljednji veliki spektakl u 2019. bio je Zagreb Vino.com – priredio je u predpraznično vrijeme svečanost hrane i vina već i prije blagdana, tj. Božića i Nove godinu. Chefica Ana Grgić ponovno se dokazala da je kao umjetnica s kuhačom na vrhu hrvatske gastronomije, a hotel Esplanade i te kako je potvrdio svoju dugogodišnju reputaciju baš u tom profinjenom hedonističkom aspektu uz tanjur i čašu. Nije bilo uz Badnjak uobičajenog bakalara te uz Božić pečenih purice ili patke a uz novogodišnje slavlje odojka, ali je od ribe bila jadranska tuna, bilo je slanine (lardo), gljiva – tartufi i smrčci, bilo je prženog kukuruza i kreme od kukuriza, praha od dimljenog ružmarina, tamne čokolade u kremi…

U počast Božiću: hotel Esplanade Zagreb, chefica Ana Grgić u kuhinji sa svojom ekipom

Za početak: focaccia i razni oblici kruha s maslacem s tartufom i s maslacem s maslinama, te s maslinovim uljem, zatim potrbušnica od jadranske tune s ukiseljenom gorušicom u soku od cikle, artičoke, popraćno s pjenušcem Rosé brut Tomac, pa gnudi sa sušenim vrganjima, hrskavi lardo i tartufi, popraćeno sa Kuvlakhe Zelencom 2015 od Krauthakera, onda karamelizirani goveđi jezik (jabuka, krema od sira, gel od orahovca, smrčci), s Pinot noirom Marquis 2016 obitelji Barundić iz Doline kardinala, odrezak od noja na kremi od kukuruza, s prženim kukuruzom s prahom od dimljenog ružmarina, s korijandarom, praćeno Malbecom Terrazas reserva 2017 Bodegas Mendoza, i u finišu čokoladna cigara s kremom od tamne čokolade, rumom, prahom o gelom od hibiskusa, kremom od vanilije, popraćeno slatkastim Badelovim Merlotom boutique s Korlata kod Stankovaca. ◾

Pozdrav publici uz jela: Sanda Sokol, te uz vina: sommelier Ivan Šneler

Hedonizam i zdravlje

BADNJAK u ZNAKU – GADUSA!

            Na sjevernoj polukugli Božić, a s njime naravno i dan koji mu prethodi – Badnjak, su zimi. U zimsko vrijeme za tanjur, od namirnica poput mesa i ribe, češće se, logično, bira meso, nerijetko svinjetina, za masna pečenja. Ali, Badnjak je uvodni dan u mesne gozbe, pa je logično da se za badnju večer iz koje se s ponoći prelazi u Božić preferira riba. Kralj na tanjuru za badnju večer postao nam je bakalar, latinskim nazivom Gadus morhua, bez obzira na to što nam on stiže s dalekog sjevera (uglavnom Norveške) i na to što je Hrvatska zemlja na jugu Europe, k tome smještena uz obalu mora, Jadranskog mora kao staništa najplemenitijih ribljih vrsta. Nismo mi iznimka što se tiče popularnosti te arktičke ribe na južnim paralelama, bakalar je nadaleko znana delikatesa primjerice i u Italiji, s kojom dijelimo Jadransko more ali koja more ima i duž druge strane svoje Čizme, te u – Portugalu, čija je morska obala na Atlantiku!

Bakalar Gadus morhua

Priča iz 16. stoljeća govori da je mletački pomorac i trgovac stanoviti Pietro Querini krivac za dolazak bakalara na Mediteran, poslije je ta riba preko Mletaka stigla i u naše krajeve. Querini je sa svojim brodicama doživio brodolom uz obalu Norveške gdje je prvi put okusio tu iznimnu ribu, ali pripremanu kao svježu. I odlučio je ponijeti u svoje krajeve. Naravno, to nije bilo moguće sa svježom ribom, jer putem bi se, dakako, pokvarila. Queridi je vidio da je Norvežani suše kako bi je mogli koristiti stalno kroz godinu i u drugim krajevima zemlje a ne samo u onim priobalnima, te kako bi je mogli i prodati drugim zemljama, pa je nakon mjeseci izbivanja iz domovine i pred povratak u domaju svoju brodicu nakrcao sušenom ribom intenzivni miris koje je zgrozio njegove suputnike, nenavikle na tako nešto. Venecijanci su kao gurmani kroz načine pripreme bakalar pretvorili u izvanrednu deliciju koja se začas dopala širem krugu ljudi na Mediteranu, tako da bi se njih moglo smatrati odgovornima za najezdu bakalara na tanjure i na jugu Europe. S posebnim su se umijećem u prigotavljanju bakalara istaknuli i Portugalci, do mjere da je u toj zemlji na Iberijskom poluotoku bakalar, ili bacalhau kako ga tamo nazivaju stekao status nacionalnog specijaliteta. Portugalci pripremaju bakalar kao namaz, pa na bijelo s krumpirom, pa s porilukom, s bešamelom, pa iz pećnice itd, kako bi se to slikovito rado kazalo, na 100 načina, no za Portugal vrijedi izreka na 365 načina, za svaki dan drukčije.

Kako se vremena i običaji mijenjaju! Zgodno je spomenuti da je bakalar nekad bio hrana za siromašne, možda bismo ga ovdje mogli po tome usporediti s nečim što nam je ovdje odavna poznato, npr. sa špekom/slaninom i sa čvarcima, a onda je, s vremenom, nastupio značajan preokret za sve te tri namirnice, kojima se – cijena vinula prema nebu. Od, nekad davno, siromaške hrane, bakalar se zbog osjetno pojačane potražnje nakon njegova slučajna prvog improviziranog izvoza na brodici Venecijanca Querinija pretvorio u super-skupu ribu koju eto, najednom, oni s tanjim džepom više sebi nisu mogli (i još ne mogu) priuštiti. Jednaki slučaj sa čvarcima čija maloprodajna cijena po kilogramu je danas i dvostruko pa i trostruko veća od one za kilogram biranih komada svinjetine poput fileta, vratine, buta, karea…

Upravo visoka cijena bakalara bila je poticaj za pojačanu snalažljivost kako potrošača tanjeg novčanika tako i ponuđača hrane, u smislu okretanja ka vrstama ribe s kojima bi se moglo pokušati kao zamjenom za bakalar. Prisjećam se nekih godina kad se u nas u domaćinstvima u nemogućnosti da sebi priušte bakalar dosta rabila u našem Jadranu ulovljena pa posušena raža što bi se prigotavljala na brudet. U sjevernim dijelovima države kao što su Slavonija i Podunavlje koristile su se riječne ribe, poput npr. šarana. S druge strane, trgovci su za društvene slojeve s manje para u džepu ponudili jeftinije vrste ribe, među njima i oslića koji pripada obitelji bakalara. Sušenih riba u trgovinama je više vrsta, neke izgledom upućuju na bakalar ali to nisu, pa kod izbora treba pripaziti ne samo na cijenu nego i na što se pod kojim nazivom proizvoda kupuje.

Više je načina konzerviranja ribe sušenjem, primjerice nakon ulova samo njenim vješanjem na štap i boravkom na zraku (u periodu sušenja od siječnja do travnja u surovim zimskim uvjetima sjevera bakalar izgubi oko 70 posto vode, ali ništa od svojih prehrambenih vrijednosti), a pribjegava se i soljenju ribe nakon ulova pa onda njenim ostavljenjem na zraku. Soljenje pomaže da riba brže izgubi vodu. Otud i nazivi stockfish odnosno po njemački stockfisch (Stock=štap), te salt cod ili clip cod odnosno, po njemački, Klippfisch za ribu koja je nasoljena prije stavljanja na sušenje – obično na stijenu. Na taj način, dakle uz prethodno soljenje, konzerviraju se najčašće neke jeftinije vrste ribe. Neke ribe konzerviraju se i dubokim smrzavanjem. U nas se može naći i smrznuti bakalar, pod više naziva. Jedan je Pollachius virens, no tu je riječ o – crnoj kolji. Na filetima bakalara Pedro je pak latinski naziv Gadus Macrocephalus, prema popisu hrvatskih trgovačkih i znanstvenih naziva pojedinih vrsta proizvoda ribarstva riječ je o pacifičkom bakalaru. Da bi se bilo sigurno u kupnju onog pravog bakalara oznaka proizvoda mora biti latinski naziv Gadus morhua. Mnogi koji se razumiju govore da se pravi bakalar prepoznaje po repu koji mora biti u obliku metle, a ne u obliku slova V. Svi bakalari imaju intenzivan miris, no pravi miriše jako ali zdravo, bez arome plijesni. Loš miris može značiti da riba nije dobro osušena.

Bakalar, kralj Badnjaka! Norveški ponuđač suhog bakalara Gadus murhua preporučuje najprije najmanje osam sati namakanja ribe u hladnoj vodi prije kuhanja ribe. Dobro namočenu i vodom ponovno ispunjenu ribu narezati na manje komade i očistiti je od kosti i kožice, potom čisto meso kuhati oko pola sata u slanoj vodi. Kad je riba kuhana, usitnite je prstima na listiće (manje komade). Na ulju popirjajte glavicu sitno kosanog luka, zatim u posudu u kojoj će se jelo finalizirati stavite ulje s tim pirjanim lukom, na to složite ploške krumpira rezanog otprilike na debljinu kao za krumpirovu salatu, na te ploške pravilno rasporedite komadiće bakalara, na njih metnite sitno kosani češnjak, pospite po vrhu sitno sjeckanim peršinovim listom te s mljevenim paprom i s malo soli s time da vodite računa o tome da je riba bila kuhana u slanoj vodi! Pa opet na sve to složite ploške krumpira i na njih ribu, češnjak, peršinov list, papar, sol, pa tako dalje sve dok ima materijala. Zaliti s vodom u kojoj se kuhala riba tako da voda prekrije ribu i krumpir. Kuhati na laganoj vatri a kad krumpir dovoljno omekša podliti s malo bijeloga vina te još prokuhati koju minutu, poklopiti zdjelu i pustiti jelo da počine prije posluženja. Netko voli na tanjur s tako prigotovljenim bakalarom kao dopunu staviti krišku do dvije tanje rezane slanine.

Atlantski bakalar odnosno  atlantic cod odnosno Gadus morhua je riba iz obitelji Gadidae, značajne u ljudskoj prehrani. Komercijalno je znan kao  cod odnosno codling, bakalar sušen bez prethodnog soljenja naziva se, da ponovim, i  stockfish, dok je onaj posoljen pa stavljen na sušenje znan kao  salt cod ili clipfish.

Najveći primjerak bakalara dosad ulovljen bio je 1,8 metara dugačak i 98 kg težak, no obično bakalar bude između 61 cm i 1,2 metra dužine i do otprilike 40 kilograma težine. Mužjaci i ženke uglavnom su podjednake dužine i težine.

Bakalar je riba iznimnih nutritivnih vrijednosti. Odličan je izbor za sve koji brinu o zdravlju i kalorijama, jer sadrži važna dijetoterapijska svojstva i visoko je kvalitetna namirnica u prehrambenom smislu. Zbog vitamina D bakalar bi trebao biti nezaobilazna namirnica u prehrani djece. Bakalar obiluje i vitaminom B, pa kalcijem, jodom, magnezijem, željezom, selenijem koji štiti membrane stanica od posljedica oksidacije, ali i natrijem i kalijem, elementima nužnima za održavanje ravnoteže tekućina u tijelu. S druge strane, s vrlo malo je masti. U bakalaru je i vrlo malo ugljikohidrata. Masti koje posjeduje iz reda su esencijalnih, omega 3 masnih kiselina, koje su najprihvatljivije i povoljno utječu na neželjene promjene na arterijama, smanjuju razinu kolesterola, snižavaju krvni tlak i djeluju protuupalno. U 100 grama bakalara bude 307 kcal, 1,4 g masti od kojih su nezasićene masne kiseline u količini od 0,8 g, ugljikohidrata je 0,41 g, od čega šećera 0 g, bjelančevina je 68,1 g, soli 0,6 g . ♣

Hedonizam i zdravlje

HRVATSKO MASLINOVO ULJE KAO LIJEK!

Evo u cijelome ovom našem cro-džumbusu i nove LIJEPE vijesti, pristigle da nam baš i adventske dane učini ljepšima: nakon što je prije nekog vremena Istra proglašena najboljom regijom maslinovog ulja na svijetu, upravo je došla nova pohvala – znanstvena istraživanja na razini Europske Unije a vezana uz zdravlje pokazala su da je hrvatsko maslinovo ulje, za koje smo se već u mnogo navrata – dosad ponajviše u Istri – uvjerili da je posebno ukusno, i – najzdravije od svih drugih u Europi! Lijek!

Sandi i Tedy Chiavalon: tekuće zeleno zlato!

 U kontekstu zdravlja istraživalo se u prvom redu sadržaj fenola, kao snažnih antioksidanata, i tu je hrvatsko ulje pokazalo najveće bogatstvo u odnosu na ulja ostalih najznačanjijih EU-proizvođača – Italije, Španjolske, Francuske i Grčke!

Među najboljm proizvođačima maslinovog ulja kod nas su braća Sandi i Tedi Chiavalon, obitelj Belić (Duvilio i Bosiljka), Klaudio Ipša, Tullio Fernetich San Rocco, Giorgio Clai te Danijel Cuj Kraljević koji inače ima vlastitu uljaru i pruža i uslugu prerade masline, Od količinski većih proizvođača svakako u kontekstu kvalitetnoga maslinova ulja treba spomenuti porečku Agrolagunu. Čuo sam se ovih dana i vidio s tim uljarima, svi oni oduševljeni su kakvoćom mladog novog ulja iz berbe 2019. koja će se, međutim, uz po tome što je dala iznadprosječnu kvalitetu, pamtiti i po tome da je uvelike zakazala glede količine. U skladu s kvalitetom i sa visokom zdravstvenom podobnošću su i maloprodajne cijene maslinovog ulja: po riječima Tedija Chiavalona koji je nedavno prezentirao novo ulje i u Zagrebu u vinoteci Vivat Fina Vina, pola Chiavalonove litre stoji najmanje 140 kuna! Znani vinogradar, maslinar i vinar Giorgio Clai iz Krasice za bocu od pola litre, kad se ulje kupuje kod njega u podrumu u Brajkima (Krasica), traži 100 kuna. Zbog nestašice ove godine, i porečka Agrolaguna, veliki proizvođač i maslinova ulja i to vrlo kvalitetnoga a u maloprodaji po relativno prihvatljivoj cijeni, također je poskupjela berbu 2019., i to za nekih dvadesetak posto… Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ne pomaže!

_________________________

Giorgio Clai

EXTRAVERGINE TERREBIANCHE – Giorgio Clai, odličan vinogradar i vinar, maksimalno okrenut prema naturalnome, sa svojim novim mladim uljem extra vergine Terrebianche. Kod Claia bitne novosti: zahvaljujući poslovnom partnerstvu s braćom Penavić od kojih je jedan kirurg i živi u Zagrebu a drugi pak živi u SAD, Giorgio Clai povećao je površinu vinograda, i sad obrađuje 11 hektara. Kad mladi nasadi dođu u puni rod ukupna proizvodnja vina kod Claia bit će nekih 50.000 boca! Da podsjetim: uz svoju standardnu liniju vina u koju ulaze Malvazija sv. Jakob (podrumski mpc. 220 kn), bijela i crna mješavina sorata Ottocento bijeli i Ottocento crni (mpc. svaki po 174 kn) te kao crna špica Refošk Brombonero (mpc 298 kn butelja), Clai je na tržištu sada prisutan i s linijom Baracija (grožđe s mlađih nasada), bijela Baracija je malvazija istarska, a crna je refošk (mpc svakoga je po 93 kn). Clai je proširio i vinski podrum, iznad kojega je planirao veliko parkiralište. S plasmanom je zadovoioljan, navodi da oko 60 do 65 posto njegove ukupne proizvodnje ide u izvoz! ◾

_______________________

Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada startao je s maslinovim uljem, a onda se, prije koju godinu, počeo baviti – opet vrlo uspješno! – i s vinom!

San Rocco iz Brtonigle kao ambulanta: BELICA, BUŽA i LECCINO TULLIJA FERNETICHA – Znani istarski hotelijer i ugostitelj Tullio Fernetich ovih je dana u svom luxury heritage boutique hotelu San Rocco u Brtonigli, inače pet puta nagrađenom kao najbolji mali hotel u Hrvatskoj, ali i uvrštenom u vodič Gault & Millau l’expert gourmand i učlanjenom u udrugu mladih restoratera Europe Jeunes Restaurateurs d’Europe (štaviše Tullijev sin Theo predsjednik je hrvatskog ogranka udruge JRE koji broji 15 objekata!), predstavio tri svoja nova maslinova ulja extra vergine, riječ je o monosortnim uljima buža (busa), bjelica (bianchera) i leccino, one se eto sada pridružuju San Rocco selekciji od miješanih kultivara.

Tullio Fernetich i jedan od uzvanika – njegov kolega po maslini Duvilio Belić. Od uljara kao gosta smo vidjeli Danijela Kraljevića Cuja, a od vinara Morena Coroniku

Hotel San Rocco sa svojim Gourmet Restaurantom nositelj je četiriju zvjezdica vodiča Gault & Millau, posebnost su mu ne samo izvrsna kuhinja i ponuda odličnih ulja, vina i pića, nego i to što od tradicijskih lokalnih namirnica izlazi pred gosta s majstorski prigotovljenim izvornim jelima prezentiranima na moderan način, ali, u kontekstu baš ulja, i to što je maslinik Fernetichevih, star 160 godina (zasadio ga je pranono Fernetich!), smješten upravo oko hotela i na svoj je način u ambijentalnom smislu i jedinstveni park, ukras objekta. Obitelj Fernetich uz objekt San Rocco ima još dva restorana gdje može plasirati svoju ponudu, npr. Primizia Food@ Wine. Maslinarstvo kod Fernetichevih zauzima sve značajnu ulogu. Nakon sadnje, 2005., dodatnih 800 stabala masline sada se maslinici prostiru ukupno na pet hektara na teritoriju općine Brtonigla, na bijeloj, crnoj i crvenoj zemlji i na nadmorskoj visini od 50 do 130 metara.

– Zbog vlastita uvjerenja a i zbog specifičnih agroekoloških karakteristika pojedinih pozicija, opredijelio sam se za sorte bjelicu, bužu i leccino, koje se eto po prvi put ove godine kod nas komercijaliziraju kao monosortna ulja. San Rocco Selection je blend spomenutih triju sorata uz dodatak frantoia i pendolina. Cijela kolekcija izlazi u novom pakiranju. Ulja su izvrsne organoleptičke kvalitete. Masline su brane ručno od 3. do 20. listopada i prerađene nakon nekoliko sati – rekao je Tullio Fernetich.

Ingrid Badurina Danielsson, direktorica Gault & Millaua Croatia (vodič prezentira 150 top hrvatskih restorana, 113 top vina RH, 25 hotela), sa suprugom, svojedobno veleposlanikom Švedske u Hrvatskoj

Ovom predbožićnom i prednovogodišnjom promocijom triju novih ulja odmah nakon ovogodišnje berbe maslina obitelj Fernetich je s grupom biranih uzvanika iz svijeta maslinarstva i uljarstva, turizma, eno-gastronomije i ugostiteljstva, strukovne publicistike, diplomacije, proslavila 15 godina djelovanja hotela San Rocco, 35 godina svoje tvrtke Primizia i – 45 godina braka Tullija i Rite, koji za sobom ostavljaju vrijedne i u poslu na polju gastronomije, ugostiteljstva i turizma, vrlo kompetentne nasljednike sinove Thea i Rocca te kćerku Luanu.

Obitelj Fernetich: Tullio, Luana, Rita, Theo (Dean Duboković)

San Rocco, koji slovi kao rasadnik dobrih kuhara i gdje je sada na čelu bijelog odreda kuhača chefica Floriana Ružić, ponudio je, nakon aperitiva i koktela od gina i maslinova ulja!), za svečanu večeru ove sljedove koje će lako privući ljubitelje fine hrane i iz daleka:

Iz majstorske radionice chefice Floriane Ružić

Jaje (žumanjak) s tartufom (Tuber Magnatum Pico) i s mladim špinatom, školjke capesante umotane u tanke kriške špeka od istarskog pršuta i popraćene domaćom marmeladom od šljive (sortno ulje buža), zatim Ječam s bučom i bijelim tartufom magnatum (ulje: San Rocco Selection blend), List u mirisu aromatičnog bilja (San Rocco leccino), Istarsku kobasicu na drukčiji način – na ljubičastom zelju i s cvjetačom (San Rocco bianchera), slastice su dakako došle u finalu. ♣

Ne s jelom u otpad!

WWF & GASTRONOMADI u BORBI PROTIV BACANJA HRANE

            A sad dosta o (finom) papanju! Ali – ne i o hrani!

Na hranu treba gledati ne samo s hedonističkog stanovišta nego i iz drugog kuta, a taj je da se toj dragocjenosti pristupa često, na žalost, vrlo nemarno i neprimjereno činjenici da dok se neki na razne načine razbacuju njome a od prejedanja i (i pretjeranog sjedenja) postaju pretilima, toliki drugi ljudi ne da nemaju priliku uživati u delicijama za blagdane nego nerijetko i inače kroz godinu nemaju priliku pošteno napuniti želudac. Čuju se podaci da trenutačno na svijetu devet milijuna ljudi umire od gladi, a da je čak 850 milijuna pretilih, u Hrvatskoj se 20 posto odraslih osoba smatra se pretilima.

Govorim ovdje o neprihvatljivom običaju da se hrana baca, bilo u sebe, bilo u otpad! Godišnje na svjetskoj razini u otpadu završi oko trećina proizvedene hrane, što je oko 1,3 milijarde tona (u vrijednosti od 700 milijardi eura), a na razini EU baci se 88 milijuna tona (143 milijardi), dok Hrvatska baca 400.000 tona. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baca se isključivo zbog svojeg nepravilnog oblika, i to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Čula se ovih dana i informacija da u prosjeku svatko od nas kroz godinu u smeće baci oko 75 kilograma hrabne.

Uz to što bi se tim bačenim količinama mogli nahraniti mnogi koji gladuju, bacanje hrane ima i štetan učinak s drugih, konkretno: eko-aspekata, jedan je, primjerice, taj što taj otpad stvara veliki pritisak na deponije, a jedan je i taj što takav nepravilno odloženi otpad pri svom rastvaranju razvija metan. Za odlaganje hrane kao otpada potrebne su ogromne površine tla, a za proizvodnju te hrane koja se na kraju baci potrebne su i goleme količine vode i energije. Smatra se da je čak 70 posto biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja prirodnih staništa da bi se određeni prostori prenamijenili u poljoprivredna zemljišta.

U prostoru Gastronomada u Zagrebu: Robert Ripli iz Gastronomada i Fabijan Peronja iz WWF Adria prilikom predstavljanja projekta za smanjenje otpada iz hrane i demonstracije ukusnih jela od namirnica ili dijelova što se nerijetko a posve nepotrebno, nekad iz obijesti a nekad iz neznanja, bacaju u koš za otpad

S problemima vezanim uz zagađenja ukoštac se uhvatila WWF, jedna od, kako se predstavlja, vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode, osnovana 1961. godine. WWF kao svoju glavnu misiju ističe zaustavljanje propadanja Zemljina prirodnog okoliša i gradnju budućnosti u kojoj bi ljudi živjeli posve u skladu s prirodom, a zacrtani bi cilj trebalo ostvariti kroz tri osnovna pravca – čuvajući/razvijajući (već i te kako ugroženu!) svjetsku biološku raznolikost, osiguravajući da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude održiva, te promovirajući smanjenje zagađenja i maksimalno obuzdavanje rasipne potrošnje. Teški – da li uopće savladivi?! – zadaci u današnjem društvu toliko okrenutom konzumerizmu da je potrošački mentalitet pustio korijenje vrlo duboko.

Početkom 2015. osnovana je podružnica WWF Adria, sjedište joj je u Hrvatskoj ali predviđeno je da bude aktivna ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim okolnim zemljama, konkretno Albaniji, Bosni i Herecegovini, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. WWF brine o zaštićenim područjima i vodi brigu o tome kako se njima upravlja, u segmentu slatkih voda provodi projekte obnove i zaštite riječnih eko-sustava i močvara, podiže svijest o opasnostima izgradnje hidroelektrana, što se tiče šuma radi na unaprjeđenju procesa izdvajanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, provodi edukacije o upravljanju šumama i o njihovoj zaštiti, u domeni mora radi na razvoju održivih gospodarskih aktivnosti i promicanju održivog turizma, aktivna je u edukacijskom smislu u školama s namjerom osvještavanja djece i njihovih roditelja o okolišnim problemima, provodi treninge i aktivnosti oko razmjene iskustava za djelatnike u zaštićenim područjima i institucija te nevladinih orgnizacija kako bi se osigurala učinkovitija zaštita prirode u regiji. U sferi održivog poslovanja suradjuje s tvrtkama da bi se podigla svijest o održivom razvoju i društvenoj odgovornosti u poslovanju, potiče tvrtke da aktivno sudjeluju u rješavanju problema vezanih uz okoliš.

______________________________

OPET AFERA s MESOM – Mi kao da ne možemo bez afera u prehrambenom sektoru, konkretno npr. vezano uz meso. S jednom završavamo ovu godinu, naime upravo u vrijeme kad se što zbog godišnjeg doba koje traži nešto veći unos kalorija u organizam a što zbog blagdana uz koje se tijesno vezuju užici za stolom – pojačano jede i pije, sredstva javnog informiranja obavještavaju da je inspekcija što nadzire namirnice na našem tržištu od ukupnog broja uzoraka mljevenog mesa uzetih za analizu ustanovila da ih jedna petina ne odgovara propisu. Na žalost nije objavljeno – a trebalo je biti! – koji točno proizvodi nisu u redu i od kojih su oni proizvođača odnosno od kojih tvrtki što su tu robu stavile na tržište. Ne sjećam se da je i u prijašnjim objavama povezanim s nekvalitetnim mesom na našem tržištu službeno objavljeno tko su krivci, tek o nekima ulicom su – valjda s nekim razlogom upućujući na neka imena i nazive – kolale priče.

Hrana je iznimno osjetljiva tema, s obzirom da bez nje NE MOŽEMO i s obzirom da je riječ o nečemu što unosimo u organizam i što je tijesno povezano ne tek s užitkom nego i sa zdravljem, pa i s čuvanjem okoliša. Česte kontrole uzoraka s tržišta nužne su, ali ne tek stoga da se javnost obavijesti o nekoj nepravilnosti ili nekim nepravilnostima i manguparijama i time samo uznemiri, nego da se potrošačima dade do znanja koji su ponuđači mangupi – pa i češćim javnim objavama i crne liste prekršitelja! – te da se ti mangupi strogo kazne tako da se okane manipulacija, kad bi k tome klasična zatvorska kazna bila popraćena i jačim udarcem po džepu, a to i te kako boli, državni proračun u nas mogao bi lijepo profitirati!…

Često se govori o oznakama i deklaracijama koje potrošaču trebaju s aspekata sastojaka, trajnosti, nutritivne vrijednosti, zdravlja, osobnog afiniteta, te geografskog porijekla ali i uzgojno-proizvodnog oblika, biti koristan putokaz pri kupnji namirnice odnosno pića, ali,rekao bih da zakonodavac o njima ne vodi dovoljno računa u smislu da one i stvarno budu takav koristan putokaz, a ne tek pro forma. Naime na ambalaži većine proizvoda dominiraju šarene šarmirajuće ilustracije a dio koji po zakonu treba dati relevantne obavijesti o proizvodu nerijetko je sveden na sasvim maleni prostor i tu se, otkako smo u EU, uz poruku na hrvatskome nastoje uvrstiti poruke i na nekoliko drugih jezika, pa onda ako se nekako i uspiju uvrstiti uglavnom potrebne informacije slova budu toliko sitna, k tome ponekad je kontrast između boje slova i podloge vrlo slab, pa je deklaraciju i s dvostrukim naočarima maltene nemoguće pročitati. Ispada da bi potrošač, želi li biti obaviješten, uvijek sa sobom morao nositi i povećalo, te da bi, pođe li u prodavaonicu s namjerom da kupi nekoliko proizvoda, morao uzeti nekoliko dana godišnjeg odmora kako bi uspio dešifrirati za nj bitne obavijesti sa zakonom propisane deklaracije! ◾

_____________________________

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u 2019. je u široj regiji ovdje surađivala s trima hotelima kako bi im pomogla smanjiti ekološki otisak. Jedan od ta tri hotela je zagrebački Esplanade, jedan je hotel Jezero na Plitvičkim jezerima, a jedan je Cortiyard by Marriott u Beogradu. WWF je program proveo uz stručnu suradnju sa znanom hrvatskom udrugom Gastronomadi iz Zagreba.

– Borba protiv otpada hrane jako nam je važna, i želimo potaknuti na ozbiljne promjene u ponašanju u hotelima ovdje. Tri su hotela eto prepoznala problem i pokrenula su promjene s ciljem smanjenja otpada u hrani. Po podacima što smo ih dobili nakon uviđaja i mjerenja uvidjeli smo gdje je trebalo napraviti značajne promjene, a ubrzo nakon što su promjene stupile na snagu i otpad od hrane smanjen je za 20 posto, osoblje hotela primijetila je ostvarenje prednosti ne samo u ekološkom nego i u ekonomskom smislu. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se uključe u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane – istaknuo je Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

WWW i Gastronomadi predstavili su ovih dana rezultate projekta za smanjenje otpada od hrane u prostorijama Gastronomada u Zagrebu, pokazali su okupljenima kako se mogu dobro iskoristiti mogući ostaci hrane prilikom kuhanja a koje neki kuhari očito smatraju otpacima. Prisutnima su poslužili, kako su se izrazili, ostatke hrane, ali ponuđeno kao ukusna jela, tako da je ovaj adventski i predbožićni domijenak koji je s tim ostacima pokazao da i takav može biti vrlo ukusan, te pokazao kako svi možemo kuhati pametnije i proizvoditi manje otpada od hrane.

– Iako je problem otpada iz hrane sveprisutan u svim okolnostima gdje se pojavljuje hrana, tj. od uzgoja i primarne prerade, preko prijevoza do proizvodnje hrane a onda i prijevoza namirnice do mjesta plasmana, pa trgovine, domaćinstva i ugostiteljstva, u ovom smo se programu fokusirali na područje ugostiteljstva gdje otpad iz hrane nastaje u lancu od ulaska namirnica u objekte pa do konzumacije gotovih jela. Istraživanja i realna snimanja u objektima u kojima smo radili pokazala su zanimljive rezultate, naime u pripremi namirnica naišli smo na mnogo više standarde od onih koji su zabilježeni u jednakim istraživanjim u SAD. U SAD su stručnjaci uočili da se namirnice u prigotavljanju jela ne iskorištavaju dovoljno, naime najčešće se, iz razloga nedovoljnog znanja u kulinarstvu i zbog nemaštovitosti kuhara, odbacuju dijelovi namirnica za koje se tek po izgledu smatra da su nejestivi ali koji se ipak prikladnim tretmanom mogu iskoristiti u stvaranju vrlo ukusnog jela. U ovim hotelima koje smo pratili ovdje to nije bio slučaj, namirnice su vrlo pažljivo i znalački korištene – kazao je Robert Ripli iz Gastronomada.

Ripli je dodao kako je veliki potencijal za uštedu pronađen u domeni posluživanja i konzumacije jela, naime pokazalo se da se dnevno u otpad bacaju velike količine gotove hrane ponuđene za doručak, te na domijencima.

– Aktivnostima u edukaciji gostiju prilikom dogovaranja domijenaka i edukacijom gostiju porukama i uputama o svjesnoj konzumaciji jela na tanjurima postigle su se velike uštende već nakon nekoliko tjedana. Ovaj program ćemo nastaviti prakticirati u sklopu naših redovnih aktivnosti jer sjajno je bilo vidjeti pozitivne rezultate I reakcije zaposlenih u hotelu i restoranu ali i reakcije pa i određeno povećanje svijesti gostiju kojima je postalo jasnije da je globalno zagađenje poprimilo ogromne razmjere, pri čemu je upravo otpad iz hrane jedan od jačih krivaca.

Umjesto bacanja u smeće, hranu koja je u nekom trenutku u kućanstvu ili ugostiteljstvu viška moguće je iskoristiti kroz duboko zamrzavanje u škrinji, bitno je međutim ovdje napomenuti da ipak,, tako je barem izjavila stručnjakinja za hranu u tv-intervjuu, jedino mliječne proizvode nije preporučljivo zamrzavati i onda ih odmrzavati pa jesti. Među rješenjima za viškove hrane koji nam ostaju je ono da se taj višak daruje pučkim kuhinjama.

            NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA – U Italiji se u zadnje vrijeme također dosta ukazuje na prilično ležerno pa i do jako neodgovorno ponašanje prema hrani u smislu da se premalo vodi briga da je se prikladno (o)čuva i da ona kao još dobra ne završi u otpadu. Evo nekoliko preporuka koje su se upravo u posljednjem kvartalu 2019. često spominjale kod naših susjeda s Apeninskog poluotoka a u vezi su sa spašavanjem hrane što je bila predviđena da se potroši ali ipak je u nekim prigodama skončala kao višak i ostatak. Intenzivno se naglašavalo da loizinka za uspjeh glasi okus.

                Ne nagomilavanju hrane u hladioniku – Naravno da se hrana koja nije potrošena ali je još i te kako dobra za konzumaciju i za užitak mora do sljedećeg posluženja čuvati u prikladnim uvjetima, jedan od njih svakako je temperatura, u pravilu niža jer kao takva usporava degradativne procese. Uvjet svježine ambijenta zadovoljava hladionik, danas prisutan uglavnom u svakom domaćinstvu. Bitno je međutim paziti kako hranu stavljati u nj, konkretno namirnice odnosno hrana što se nije potrošila kako je zamišljeno pa je ostala, ne bi se smjele naguravati u hladionik jedna tijesno uz drugu, tako da zrak može dobro cirkulirati i svježina ambijenta kvalitetno se prenositi. Da bi se izbjegli gubitak vlage, odnosno moguće kapanje s nekog jela na drugo a i širenje mirisa neke hrane na ambijent pa onda tako i na drugu hranu, nužno je da su namirnice odnosno jela u posudama i da su posude dobro pokrivene poklopcem.

Upozorenje: nikad u hladionik ne stavljati hranu koja je još topla, naime to može podignuti temperaturu ambijenta u hladioniku na razinu kod koje se javlja opasnost za degradaciju druge hrane u hladioniku. Najbolje mjesto u hladioniku za čuvanje lakše/brže kvarljivih namirnica i jela poput umaka, ribe, pa i mesa, je donji dio hladionika. Preporuka je da se hranu koja je iz ovih ili onih razloga ostala kao višak od nekog obroka ne zagrijava više puta, dakle valja računati na to da se namirnicu ili dio jela koji se izvadi iz hladionika pa se zagriju taj put i potroši, dakle da se ista i eventualno ponovno preostala hrana ne zagrijava još jednom. Hranu zaostalu od nekog prethodnog obroka a čuva se u hladioniku trebalo bi konzumirati najkasnije unutar dva do najkasnije tri dana otkako stoji u hladioniku.

                Čuvati hranu razdijeljenu u manje porcije – Ugostiteljski objekti ovisno o veličini imaju rashladne prostorije većih odnosno manjih dimenzija, imaju i posebne uređaje za duboko zamrzavanje, a već i dosta kućanstava uz klasičan hladionik posjeduje zasebnu tzv. škrinju za duboko smrzavanje. Danas većina hladionika za kućanstvo sadrži i dio za duboko zamrzavanje hrane. Za čuvanje u škrinjama za duboko zamrzavanje odnosno dijelovima hladionika s ladicama na temperaturi dovoljno niskoj da namirnicu duboko zamrzne potrebno je namirnice razdvojiti i svaku zasebno staviti na duboko smrzavanje, a pametno je kad je riječ o nekoj većoj namirnici poput npr. komada mesa tu namirnicu izrezati na porcije veličine koja se namjerava koristiti za predviđeni obrok. Dobro je i to da se u škrinju odnosno ladice smrzivača ne naguraju odjednom i jedna na drugu sve namirnice na smrzavanje, nego da se paketići stavljaju postupno, naime na taj način hladnoća se brže širi i brže prodire u namirnicu te je smrzava. Kad se namirnice vade sa smrzavanja valja izvaditi onoliko paketića za koliko postoje stvarni izgledi da će se pojesti, naime jednom odmrznute namirnice, koje inače treba konzumirati unutar oko 24 sata otkako se odmrznu, nije dobro ponovno smrzavati. Kad se duboko smrznuta namirnica odmrzne bakterijska aktivnost se povećava maltene eksponencijalno i na izvornu hranu djeluje negativno dosta brzo.

                Ne zagrijavati više puta! – Jednom kad se hrana izvadi iz hladionika preporuka je da je se ne podgrijava više puta, jer to ide na ruku razmnožavanju bakterija. Kod prvog i jedinog grijanja iz hladionika izvađene hrane prije konzumacije bitno je da se juha i umaci zagriju do točke vrenja, dok je za drugu hranu dovoljno zagrivavanje do 75 stupnjeva, važno je međutim da se jelo pravilno rasporedi u tavici ili zdjeli kako bi zagrijavanje bilo za sve dijelove hrane istodobno podjednako.

                Život namirnica produžiti čuvanjem u staklenkama – Praktičan i učinkovit način čuvanja namirnica na duži rok je uporaba staklenki. Staklene posude za čuvanje hrane odlične su za domaćinstva, bolja su varijanta od plastičnig posuda jer su prirodi prijateljske. Razni umaci koji su ostali od nekog obroka, pa i prilozi od svježeg povrća mogu se lijepo očuvati u takvoj posudi, pogotovu ako ona ima poklopac koji dobro prianja. Dobra opcija može biti staklenku s namirnicom odnosno jelom stavljenom u nju i s čvrsto prianjajućim poklopcem da zrak ne može ulaziti, nakratko staviti u kućnu mikrovalku, tada se zahvaljujući mikrovalovima u staklenki stvore uvjeti koji pomažu da ne dođe do promjena u hrani i da hrana ne izgubi na prehambenoj vrijednosti i na okusu.

                Vakumiranje! – Jako dobar način za čuvanje namirnica je vakumiranje, dakle držanje namirnice u ambijentu bez zraka/kisika. Kisik je taj koji djeluje s jedne strane na razvoj namirnice ali, s druge strane, nakon određenog momenta dovodi i do oksidiranosti, degradacije. Čuvajući namirnice u ambijentu bez kisika postiže se to da one dulje izdrže u punoj ili barem jako dobroj formi, s time da je, ako je još riječ o nečemu bogatom aromama, kod prigotavljanja jela s dodatkim i tih aromatičnim biljem i travama finalni rezultat kuhanja izvrstan. U slučaju nedostatka uređaja za vakumiranje, moguće je kod npr. slanine, pršuta, kobasica za rezanje i jelo odmah, pa i tvrdih zrelih masnih sireva pomoći si zamotavanjem komada u masni papir pa ih tako zamotane staviti u vrećicu i onda sa strana rukama stisnuti da što je više moguće zraka izađe i da se papir tijesno pripije uz namirnicu, pa otvor vrećice tako stisnuti da se što je više moguće spriječi dotok zraka u paketić, i tada paketić, ovisno o tome je li namjera zamotano jesti prije ili tek nakon nekog vremena, staviti na čuvanje u hladionik odnosno u škrinju za zamrzavanje… ♣

Gran odluka

MORENO CORONICA: MY WAY! BEZ DRVETA ZA BIJELO

Gran personality, Gran Teran, Gran Grabar, Gran Malvazija, Gran Prosciutto fatto in casa… = GRAN MORENO!

Moreno Coronica

Moreno to što radi radi na neki svoj način. I treba! Gran Coronica: My Way!, odnosno His Way! Stvar je ne u pukoj tvrdoglavosti nego u logičnom zaključivanju temeljenom na golemom dugogodišnjem iskustvu u vinogradu i podrumu ali i na tržištu vina, zatim na impresijama s raznih putovanja vinskim svijetom, pa na onome što je čuo i naučio na raznim tečajevima i predavanjima vezanim u rad u vinogradu i podrumu, ali temeljenom i na nekim njegovim preferencijama glede vina, želji da vino proizvodi na način da se dopadne najprije njemu a ne da ga, kao mnogi drugi njegovi kolege, radi tako da se ponajprije svidi ukusu šireg tržišta.

Gran teran izbrusio je do razine crnog istarskog dijamanta i jedan je od prvih vinara ako ne i prvi koji je pokazao da se i od te sorte, što je zbog vrlo izražene kiselosti a i zamjetnih tanina (oporost i kiselost ne idu dobro zajedno!) neki znaju nazivati divljom, može kreirati veliko vino. A s Grabarom, koji je startao kao cabernet sauvignon a onda mu je pridodan merlot, pokazao je kako od bordošnih sorata, istina već odavna udomaćenih u Istri, može nastati francuz sa značajnom istarskom dimenzijom! Njegovu Gran Malvaziju od prije rado pamtim jer me svojom kompleksnosti znala vući prema velikim burgundijskim bijelim vinima, nasuprot brojnim drugim istarskim malvazijama što počivaju na dosta izraženom banalnom jednostavnom sauvignonskome kolosijeku.

Gran Teran s gran pršutom

Ali, Moreno Coronica sad više nije zadovoljan s takvom Gran Malvazijom iz drva! Objašnjava da je primijetio da mu bijelo vino u drvu prebrzo stari, a on ne želi to hitro starenje. Oduševio se bio svojedovno s nekim vinima Cantine Terlan iz Terlana u Alto Adigeu/Južnom Tirolu koja mu je donio naš znani sommelier Željko Bročilović Carlos, s dugim radnim stažem u restoranima upravo u Alto Adigeu, riječ je o bijeloj kapljici koja je na finom talogu dozrijevala – neka čak i puno godina – isključivo u inoks posudama, dakle bez sekunde kontakta s drvom. I, Coronica se opredijelio za to da ubuduće svoju Gran Malvaziju proizvodi također bez dodira s drvom, znači na finom talogu u inoksu!

Gran Grabar, Gran Teran i Gran Malvazija

– Željku Bročiloviću sam vrlo zahvalan! Ta južnotirolska vina pažljivo sam kušao i o njima puno razmišljao, ali je ipak trebalo proći više godina da u meni dozrije odluka za kretanje k novom stilu moje Gran Malvazije, vinu bez kontakta s drvom. Danas sam zbog toga jako sretan! Inače, Hrvatska je, rekao bih, još uvijek nedefinirano tržište pogotovu u kontekastu svježih vina. Mnoga bijela svježa vina i previše liče vinima iz Novog svijeta. Što se tiče crvenih vina, ona se sve više rade u podrumu s velikim utjecajem stila enologa!

Moreno spada u treću generaciju vinogradarsko-vinarske obitelji Coronica. Prvi put Coronike su napunili vino u bocu 1993. godine.

– Počeli smo s 2,5 hektara, a danas nam se vinogradi protežu na dvadesetak hektara. Fokus nam je na autohtonim sortama, malvaziji i teranu, a manji dio pripada internacionalnim sortama, merlotu i cabernet sauvignonu. Od etiketa imamo Malvaziju, GranMalvaziju, pjenušac klasične metode Due, Teran, GranTeran i Grabar u kojemu su zajedno merlot i cabernet sauvignon. Napomenuo bih da je svo grožđe koje rabimo iz našeg vinograda!

Coronica nastavlja:

– U proizvodnji Gran Malvazije počeo sam bio s barriqueom, naravno novim, a onda sam postupno smanjivao nove bačvice i povećavao udio rabljenih kako bi se u vinu reducirao dojam drvenosti. S obzirom da uz Gran Malvaziju ja proizvodim, od mlađih loza i s bržim izlaskom na tržuište, i tzv. baznu malvaziju, rekao bih svježi tip malvazije, bez drveta, imam mogućnost usporedbe, ne govorim sada o punoći, tijelu, kompleksnosti, nego prvenstveno o stupnju svježine. U najnovije vrijeme sve češće svako toliko otvorim po koju butelju bazne malvazije i istodobnp i Gran Malvazije, i primjećujem koliko mi se mnogo ova prva više dopada, upravo zato što bazna malvazija istog godišta kao što je i Gran Malvazija bude dosta svježija – kaže Moreno Coronica.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom i ocem Ottavianom koji upravo u 2020. puni 92 godina! Eto što su učinili svakodnevni rad (fizička aktivnost na čistome zraku) te čaša terana uz ručak!

Malvazija inače dobro podnosi odležavanje u hrastu, dodaje Coronica, koji veli da misli da nije i nužno da se s njom ide u drvo.

– Hrast ubrzava dozrijevanje, a u bijelim vinima cilj je upravo suprotan, tj. poželjno je što duže očuvati ih svježim. Moj najnoviji odabir je napuštanje hrasta u dozrijevanju bijelog vina.

Samo neka GranTeran i Grabar i dalje budu na dozrijevanju u drvu, za Gran Malvaziju bih možda, makar teško, bio spreman Morenu i oprostiti taj odmak od drva u procesu dozrijevanja. Nota bene: imao sam prilike svojedobno piti neka stara (ne ostarjela, dakle u negativnoj konotaciji!) velika bijela vina, konkretno npr. Puligny Montrachet kuće Domaine de la Romanée Conti koji je već bio punoljetan, navršio je tada kad mi je ponuđen 21 godinu, i bio je sjajan!…

Uz dužno poštovanje Morenova stava primijetio bih da se ja osobno ne bih odlučio za to da se za Gran Malvaziju drvo posve makne, jer vino boravkom u drvenoj bačvi ipak dobiva novu dimenziju, ali da treba biti opzezan s bačvom točno je. Ispravna bačva i te kako pridonosi kompleksnosti kapljice, elago tanin iz bačv(ic)e može vinu pomoći baš i glede dužeg trajanja u punoj kondiciji. Kad segovori o bačvi, valja reći kako mnogo ovisi o drvetu (hrastovina – lužnjak ilii kitnjak, zatim bagrem, koji je inče povezan s Istrom), zatim o tome jesu li dužice dovoljno dugo vremena sezonirane, o kvaliteti bačvara i njegovoj umješnosti pri paljenju dužice, o stupnju paljenja, spremnosti vina da uđe u drvo na duže dozrijevanje, dužini držanja vina u bačvici naime utvrđeno je da u prvo vrijeme vino najjače upija ono što mu drvo kani ispustiti i stoga je nužno vino u barriqueu držati do trenutka kad linija intenziteta upijanja iz drveta krene u silaznu putanju pri čemu se u vinu stvara ravnoteža, a ako se vino, u strahu da će biti drveno, izvadi iz bačvice prerano, tj. dok je linija upijanja u uzlaznoj putanji, kapljica ostaje drvena i gubi se šansa za spomenutu ravnotežu. No, u obzir kod korištenja drva za dozrijevanje treba uzeti i činjenicu da postoje bačve različitih dimenzija, uz barrique od 225 litara i burgundijski pièce od 228 litara, postoji i tonneau od 500 i 600 litara, a postoje i velike bačve od 1000, 2000 i više litara. Glede razvoja vina, najbrže se ono odvija u barriqueu, pogotovu ako bačvica nije od hrasta kitnjaka koji je vrlo gust, nego je od lužnjaka. Kod barriquea vino je najviše i najbrže zahvaćeno kisikom koji, s jedne strane, omogućuje brži razvoj kapljice ali, s druge strane, može pospješiti proces oksidacije prema starenju/starosti. Velike bačve imaju znatno deblju i, osobito ako je riječ o hrastu kitnjaku, za kisik slabije propusnu dužicu od barriquea, k tome kod njih s obzirom na zapremninu i veliku količinu vina te osjetno veću vanjsku površinu drvene mase kroz koju zrak može proći nužno je i osjetno više kisika (duže vremena) za jači razvoj oksidativnih procesa. Moglo bi se reći da se vino unutar nekoliko prvih godina boravka u velikim bačvama više razvija nego što stari. S obzirom na nepropusnost inoksa, da bi se vino ipak bolje razvijalo obično se posiže za postupkom mikooksigenacije, dakle dok se ona kad je riječ o velikim bačvama odvija spontano, ovdje kod inoksa čovjek intervenira…

Moreno Coronica uz cisternu od inoksa s malvazijom 2018 koja bi trebala biti punjena kao Gran Malvazija. Vino je rađeno s izdvojenim kvascima iz grupe kvasaca uzete iz obiteljskog vinograda starog 97 godina, te, dolje, uz veliku drvenu posudu u kojoj sazrijeva teran za etiketu Gran Teran

– Jedna od stvari koju najviše cijenim u vinskom svijetu je kad vinar istražuje potencijal autohtone sorte. Kad, osluškujući gledanjem i kušanjem što nekoj lozi treba, kako ona najbolje raste i sazrijeva, koje su njene specifičnosti, što je čini drukčijom i posebnom itd., vinar pronalazi stil vina u kojemu će sorta pokazati najviše – izjavio je Moreno Coronica, i dodao: – Svaka mlada, nova, nepoznata ili stara pa zaboravljena sorta kad stupa na vinsku scenu prolazi poznatim nizom koraka kroz koje se ona dokazuje i traži. Osnova od koje vinar mora poći je rad na čistoći, urednosti, tehničkoj ispravnosti vina. U tome dijelu zna doći i do spuštanja alkohola. Neki se željeni rezultati postignu određenim postupcima zbog kojih kultivar slabije pokazuje svoje sortne specifičnosti i slabije odaje geografsku, ambijentalnu poziciju vinograda, ali vina budu vrlo ugodna, pristupačna široj publici i tržišno, potencijalno, vrlo isplativa. Međutim pravi potezi vinogradara/vinara vezani su uz sortni izričaj, iskaz geografske pripadnosti, sklad i, svakako, eleganciju, pa dugotrajnost u nosu i ustima te dugovječnost kroz vrijeme, Sortu treba interpretirati stilom koji će vino odrediti i identificirati i okolišem, tj. tlom, ekspozicijom, količinom sunca, kiše, načinom rezidbe, prinosom, datumom berbe, kvascima, procesom fermentacije, dozrijevanjem itd.

Podrumska zgrada Moreno Coronica, te, dolje, ispred nje,park maslina kao prelijepa dekoracija u Morenovu selu Koreniki

Gran Malvazija 2017 prva je, eto, Coronikina malvazija iz ranga Gran bez utjecaja drva. Odležana je na vlastitim kvascima 16 mjeseci, a dobiva se iz vinograda starijih od 20 godina, s niskim prinosom po trsu. Izražena je više vinoznost, a manje voćnost, reći će Moreno, i dodati kako je jako svježa i mineralna, na nepcu dugo traje, upravo je namijenjena za uživanje.

– Od velike važnosti bili su mikrolokacija, starost loza. Kvasci su sigurno bitni, ali je ipak najvažnija kvaliteta grožđa. Zasad rabim tzv. komercijalne kvasce, ali to će se promijeniti, naime unatrag četiri godine radimo na istraživanju autohtonih kvasaca koje smo izolirali u našem vinogradu starom 97 godina. Izostavljanjem hrasta iz procesa, u vinu, ponavljam, više osjećamo teritorij i sortnost. Hrast otpušta vinu tanine i mikrokoličine kisika (mikrooksigenacija). Kvasci, nakon što odrade posao alkoholne fermentacije, štite vino od oksidacije i usporavaju starenje, k tome njihovom razgradnjom stvaraju se manoporoteini koji vinu pojačavaju strukturu i koji mu daju kremoznost i slast a bez ostatka neprovrelog sladora. Što da još kažem o Gran Malvaziji? Bitno je da se malvazija kao kultivar bolje izražava, te da meni paše taj stil. Tržište će s vremenom pokazati koliko dobru odluku sam donio… – kazao je Moreno Coronica. ♣

Novo vinsko poglavlje Davora Zdjelarevića

VINORETUM INTERNATIONAL

            U našoj obitelji nekad smo dobri, nekad smo grubi, nekad ludi, ali uvijek ambiciozni i kreativni. Rekao je to svojedobno Davor Zdjelarević, koji se sa suprugom Višnjom od 1985. godine bavi vinom, isprva kao direktni proizvođač (jedan je među prvim službeno priznatim privatnim vinarima u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji), potom, 2003. postaje i hotelijer (uz novu vinariju u Brodskom Stupniku otvorio je lijepi hotel), a od 2014. sudionik vinske scene je kao osnivač tvrtke Zdjelarević Vino Selekcija s projektom tzv. difuznih vinarija, što znači da je najprije prodao vinograde, podrum i hotel u Brodskom Stupniku (danas je tamo gazda kutjevački poduzetnik Galić) i da se potom upustio u suradnju s brojnim vinskim podrumima diljem Hrvatske (Antunović, Siber, Kronos-Kalazić, zatim Kašner i Miklaužić, pa Vinarum, Rota i PZ Pošip Čara), ali i nekima u Bosni i Hercegovini (podrum Andrija Paoča), Sloveniji (Posestvo Mastnak) i Makedoniji (Chateau Lazar), kod kojih od izabranih sirovina u vlasništvu tih podruma i u prostorima tih podruma kreira vina što će ih puniti i plasirati pod svojom etiketom Zdjelarević Vino Selekcija (Zdjelarević Wine Selection).

U vinoteci Vinoretum: Davor Zdjelarević s uzvanicima s otvorenja, dio njih su vinari njegovi poslovni partneri npr. Miro Palinkaš iz primorskog Pavlomira, a dio njih su ugostitelji koji plasiraju negovo vino, primjerice Ivan Srakovčić, vlasnik karlovačkog hotela Srakovčić i turističkog resorta Srakovčić u Ribniku na Žumberku, pa Nenad Kukurin, čelnik Kukuriku hotela u Kastvu… (Julio Frangen)

Davor Zdjelarević sa suprugom Višnjom, te s njihovim vinskim biserom Nagualom bijelim 2013 (Julio Frangen)

Najnovije u ukupnoj i bogatoj Zdjelinoj vinskoj priči je nedavno otvorenje, u zagrebačkom hotelu International, male elegantne vinoteke Vinoretum, s lijepim izborom vlastitih etiketa. U svom portfelju Zdjelarević sad ima vina za nove mlade generacije klink@, zatim vina za opuštena dnevna druženja, etikete za ljubitelje karakternih zrelih sortnih vina, pa odabrana sortna vina probirnih berbi Limited Edition, velike kupaže za zahtjevne enofile pod nazivom Nagual, tu su i pjenušci Grof, bijeli i ružičasti. Vinoteka Vinoretum zamišljena je ne samo kao klasična specijalizirana prodavaonica vina nego i kao pozornica elitnih i ekskuzivnih događanja poput npr. aukcija posebnih vina, iz njegove ponude to su svakako Nagual bijeli (2013) i Nagual crni (2016), prvi je cuvée od chardonnaya i sauvignona, dozrijevano u barriqueu, proizvedeno u podrumu Jasne Antunović u Erdutu, a drugi je od cabernet sauvignona i merlota, kreirano u podrumu Šime Škaulja u benkovačkom kraju. ♣

Novo ruho moslavačkog eno-aduta

ŠKRLET – ODVOJENO ILI SPOJENO?

Vinari članovi udruge Škrlet

Škrlet, odnosno sinonimima ovnek žuti i ovinek slatki, autohtona je moslavačka vinska sorta s kojom su vinogradari/vinari Moslavine, logično, htjeli koliko god je moguće više skrenuti pažnju javnosti na svoj kraj. Za pomoć su se obratili stručnjacima sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je 1999. počeo s klonskom selekcijom škrleta i 2014. godine prezentirao tri izabrana certificirana klona. Različite pokusne vinifikacije koje su javnosti svojedobno kroz predavanje ali, istodobno, i kušanje, predstavljene na susretu kod moslavačkog vinogradara/vinara Vlade Kašnera pokazale su da je doista vrijedilo uložiti toga truda oko škrleta. Vina, i ona još neuglađena, demonstrirala su, sjećam se dobro!, lijepu aromatiku, a neka, i s 14 vol % (što je za onda bilo čudo s obzirom da su dotadašnji škrleti bili polusuhe ili poluslatke vodice s uglavnom ne više od 11 ili 12 vol %), i popriličnu snagu. Potencjal!

Nekoliko ambicioznijih proizvođača škrleta prihvatilo se ozbiljnije posla, počelo je i suradjivati s enolozima savjetnicima, i malo pomalo modernijim pristupom nastao je tip (ne još I posve ujednačen, standardizirani organoleptički profil) lijepo pitkog uglavnom suhog dakle šećerom neopterećenog vina, vina s finom kiselošću a i s određenom slanošću povezanom s mineralnošću. Zanimljiva prezentacija bila je na imanju Kezele.

Tomislav Trdenić

I onda, nakon što su se s ciljem kvalitetne i učinkovite a i za svakog pojedinog ponuđača ekonomičnije promidžbe vina od moslavačke sorte škrlet bili udružili u poljoprivrednu proizvođačku organizaciju Škrlet, osmorica profesionalnih robnih proizvođača vina uvelike posvećenih spomenutoj lokalnoj sorti iz Moslavačkog vinogorja, koje se, inače, proteže u trima županijama – Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj, odlučila je nedavno udružiti i – škrlet! Do prije nekog vremena Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić, Voštinić-Klasnić i Kezele svoja su vina na tržište plasirali svaki pod svojom etiketom, a onda je krenulo, po novome, tj. da van idu i sa škrletom pod jednom zajedničkom etiketom, s time da zajedničko vino nastaje ne miješanjem kapljice spomenutih proizvođača nego istodobnom vinifikacijom grožđa iz berbe 2019. što ga je iz svojega vinograda i to, rečeno je, s najboljih parcela, kod jednog prerađivača – nije se službeno htjelo obznaniti kojega! – dovezao svaki od članova udruge. Na taj način htjelo se, objašnjeno je, dobiti veću i moguće tržišno zanimljiviju količinu vina od škrleta u jednom profilu. Ovakav iskorak je dokaz zajedništva moslavačkih vinara te je projekcija budućnosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, kazao je Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet.

Vrlo lijepi objekt turističkog posjeda Moslavačka priča u Maloj Ludini. Dolje: na prezentaciji zajedničkog vina od škrleta vinari koji su sudjelovali u projektu, s njima su Snježana Ožetski, domaćica iz Moslavačke priče, zatim Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede

Već 30. studenoga 2019. na lijepom (turistički vrlo atraktivnom!) seoskom imanju Moslavačka priča u Maloj/Velikoj Ludini na susretu nazvanom znanstveno-stručnim skupom Novo ruho škrleta u organizaciji udruge Škrlet, Grada Popovače, Udruge vinogradara i voćara Škrlet, Turističke zajednice Grada Popovače i Sisačko-moslavačke županije, održana je promocija tog zajedničkog vina. Prisutne su pozdravili domaćica Moslavačkih priča Snježana Ožetski, docentica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i moderatorica programa doc. dr. sc. Zvjezdana Marković, te zamjenik župana Sisačko–moslavačke županije Roman Rosavec.

Zvjezdana Marković doc. dr. sc. sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, moderatorica u programu prezentacije zajedničkog škrleta

Međutim škrlet je podastrt ne pod oznakom novog mladog vina, kako bi s obzirom na datume bilo logično, nego pod klasičnom etiketom, inače, rekao bih, dizajnerski vrlo uspjelom (autori: Bruketa-Žinić!), usput: za izbor butelje ne bih mogao reći da je uspio jer preteška je i premasivna za u nju napunjeni tip vina.

Rečeno je na skupu da je toga zajedničkog škrleta iz 2019. napunjeno 5000 butelja. Spominjalo se s ponosom i kako ima izgleda da se taj škrlet toči na svečanostima vezanim uz hrvatsko predsjedanje Vijećem EU koje je počelo s Novom godinom, pa u ubrzanom punjenju i promociji već kajem studenoga ima neke logike, ali je pitanje koliko ima i opravdanja u toj brzini naime teško je povjerovati da osobe kojima je na svečanostima vino namijenjeno s obzirom na svoje imovinsko stanje i iskustvo po prijemima nisu probirljive i zahtjevne… Od istaknutog moslavačkog vinogradara/vinara Marka Miklaužića, koji je inače sada i predsjednik novoosnovane udruge vinara Bregovite sjeverozapadne Hrvatske, čuo sam, međutim, da bi se s tim zajedničkim škrletom i dalje izlazilo ovako rano, dakle da je to budućnost škrleta, jer po njegovom iskustvu škrlet se najbolje proda ovako mlad..

Zajednički škrlet: na retro etiketi na kojoj su navedeni vinari-sudionici u projektu nema prezimena Kezele!?

Nisam siguran da je takvo razmišljanje o žurbi s izlaskom na tržište pravi put za škrlet. Na temelju kušanja ovog novog mladog zajedničkog škrleta ne govorim protiv zajedničke vinifikacije grožđa pogotovu kad je probrano ono (naj)bolje, nego govorim o izlasku vina pred potrošača puno puno prije od termina do kojega bi se vinu dopustilo da se razvije i uskladi i onda pokaže u pravoj svjetlosti. Ovo vino po meni svakako je oštećeno uskratom razvoja, uvjeren sam da bi, da ga se pustilo van negdje na proljeće, možda pred Uskrs, pokazalo u sasvim drukčijem, vrlo lijepom sjaju.

Agencija za plaćanje u poljprivredi (APPRR) s datumom 15. svibnja 2019. na popisu sorata prisutnih na teritoriju Hrvatske tek na 65. mjestu spominje škrlet ili ovnek žuti, uz napomenu da se prostire na 73,60 ha površine, a podatak sa tzv. znanstvenog skupa u objektu Moslavačka priča govori kako od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji škrlet zauzima 76 ha. Marko Miklaužić mi je pak spominjao da bi ukupno škrleta u dijelovima vinogorja Moslavina koji pripadaju Sisačko-moslavačkoj i Zagrebačkoj županiji moglo biti i stotinjak hektara. Po meni, budućnost škrleta trebalo bi graditi ponajrije na sadnji novih vinograda s tom sortom, da se uopće dobije relevantna površina za sirovinu i ozbiljan (unosan) posao sa škrletom. Svakako treba prikladno izabrati terene (ekspozicija, nadmorska visina, tip tla…) za nove vinograde. Saditi gušće po jedinici povšrine da bi se po trsu mogao smanjiti prinos, time se ne gubi na količini ali se povećava kakvoća roda. Možda ne bi bilo loše neke druge sorte a koje se nalaze na boljim pozicijama precijepiti na škrlet, tako bi se dobilo i na vremenu. Za škrlet koji bi nosio znak ZOI rabiti preporučene certificirane klonove. Maksimalno moguće krenuti u prirodi prijateljsku proizvodnju (uzgoj i pri radu u podrumu). Dogovoriti se za početak barem ugrubo oko načina vinifikacije (odvajanje odmah tekućeg dijela od krutoga ili maceracija od eventualno dan ili dva na nešto nižoj ali ne preniskoj temperaturi) i dozrijevanja (samo inoks, odnosno inoks i drvo…, sur lie?, minimalna dužina dozrijevanja…), te oko najranijeg mogućeg i dopušenog izlaska vina na tržište. Na određeni način ujednačiti rad u trsu i u podrumu, napraviti što prije osnovne standarde, detalje se može unijeti i u hodu. Neposredno prije izlaska vina na tržište prirediti internu degustaciju/ocjenjivanje uzoraka da se vidi je li to to, i može li s aspekta udruge ići van kao Škrlet ZOI Moslavina. Ne zadovolji li nečije vino standarde, upozoriti proizvođača za iducu godinu, da se greške/nepodopštine ponove. Vino koje nije u standard I na razini ne smije van pod oznakom Škrlet ZOI Moslavina. U udrugu nove članove primati samo ako se obvežu da će poštovati pravilnik udruge, te potom kontrolirati drže li se svoje riječi ili potpisa. Za uspjeh na tržištu i to ne samo kroz veći broj prodanih boca nego i kroz višu cijenu za buteju, nužno je da škrlet s oznakom ZOI Moslavina organoleoptikom predstavlja Moslavinu u izvornom smislu. Oznake moraju biti ne tek navod na etiketi nego i odraz apelacije, ona je ta koja kvalitetno i autentično prezentira određeno geografsko područje.

Stvar kod kreiranja zajedničkog vina od izabranog ponajboljeg grožđa više proizvođača kako bi se dobila veća količina vina ujednačenog profila dosta je osjetljiva, naime činjenica je da svaki vinogradar i vinar nije podjednako pedantan u trsju i u podrumu, pogotovu i ako mu određeni pravilnik nije za vratom, činjenica je i to da neki proizvođač proizvede bolje grožđe kako zbog bolje pozicije vinograda tako i zbog svog pristupa radu u trsju i zbog nižeg prinosa, a da je teško da će neki proizvođač koji nije toliko pedantan a i nema trsje na nekim ekstra pozicijama proizvesti grožđe istog ranga kvaltete kao onaj prvi. Ovako, u zajedničkom projektu moguće je, barem teoretski, određeno švercanje… Iako je s ovim projektom zajedničkog vina članovima udruge škrlet ostavljena mogućnost da nešto škrleta plasiraju i pod svojom, vlastitom etiketom, pitanje je vremena koliko će dugo vinogradari/vinari koji su u stanju s obzirom na vinogradsku poziciju i svoj rad dobiti vrhunsko grožđe pa i od njega vino htjeti davati svoje bolje grožđe da se miješa s drugime, i moguće slabije kakvoće, naime tim boljima koji zacijelo uspješnije od drugih prodaju svoje vino s vremenom će sve više nedostajati upravo onog najboljeg grožđa za vino koje bi plasirali pod vlastitim imenom i prezimenom, robnom markom i oznakom Škrlet ZOI Moslavina. Još i ova napomena: bit će problema ne bude li se strogo pazilo da se oznaka ZOI dodjeljuje za korištenje u smislu apelacije, a to je da se njena uporaba temelji na od grupe proizvođača usvojenog pravilnika o proizvodnji moslavačkog škrleta a ne samo na tome da je vino kao vino enološki ispravno odnosno bez mana.

Tomislav Voštinić, voditelj vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Od svih proizvođača škrleta jedini on ima paletu etiketa od škrleta koja može pokriti cijeli menu, od pjenušca i mladog vina kao aperitiva preko, zrelog vina, kasne berbe, arhive… Dolje: u podrumu uz inoks posude I bačve iz koji izlaze i crnjaci od merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca iz vinograda u Moslavačkom vinogorju i iz trsja što radte u dalmatinskom Nadinu

 VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Jedan od proizvođača vina i član poslovne udruge Škrlet je, kako je već prije navedeno, Tomislav Voštinić iz Ivanić-Grada u Zagrebačkoj županiji. Na brdu Graberje na visini od 190 metara ima vinograd od oko 4,5 hektara, te moderan lijep vinski podrum, s obzirom na koncepciju i izgled očito usmjeren ne samo na produkciju Bakhova nektara nego i prema turizmu. U svoje vinograde puno ulaže, trsje je dao mikorizirati da bi iz dubine tla što bolje koristilo hranu. Iz kooperacijie Voštinić ima i grožđe s oko još četiri hektara. Od tih osam hektara škrlet pokriva šest, a preostala dva vezana su uz merlot, cabernet sauvignon i cabernet franc te syrah iz Nadina kod Benkovca. Voštinić je jedini vinar koji se bavi škrletom i koji ima škrlet u tipologijama što mogu pokriti cijeli menu, konkretno su tu aperitivni pjenušac Škrlet brut (škrlet 85 % i chardonnay 15 %; sad ima 1000 butelja!), zatim škrlet kao novo mlado vino, škrlet 2018 kasnu berbu kao polusuho zrelo vino za uz predjelo, Škrlet 2012 Arhivu (škrlet 80 posto, ostatak graševina moslavačka) kao vino za uz glavno jelo ili za uz meditaciju i uz glazbu, te crnjake Red (me, cs, cf) i Syrah, neka poznija godišta su i iz vinograda u Suzi u Baranji. Mješavinu merlota, cabernet sauvignona, cabernet sauvignona, syraha i crljenka, dijelom od grožđa iz Nadina a dijelom iz Moslavine, nudi u magnumu pod nazivom Fabula 2016. Kaže da godišnje proizvede i bez problema proda 24000 butelja suhih vina te najmanje 1000 butelja vina kasnijih berbi.

Ponuda kod Voštinić-Klasnića: domaći kruh, vanjkuši, domaće pacana pa pečena vratina, vina škrleta u nekoliko različitih tipova i etiketa. U proljetnom i ljetnom razdoblju nude se druženja uz finu domaću papicu i kapljicu te suvremenu gklazbu, od proljeća-ljeta ove godine radit će, uz vinska podrum I trsje,bazen sa šankom, za višestruko osvježenje….

Voštinić se dosta oslanja na turizam, prostor za prijem gostiju i degustacije lijep mu je i s pogledom na trsje. Počeo je nuditi i hranu – tipične i na domaći način pripremljene i prigotovljene namirnice i jela npr. domaću pacanu i u kruhu pečenu vratinu, domaće kobasice, sir s vrhnjem, grah, bučino ulje, domaći kruh… Na platou ispred vinskog podruma priređuje disko večeri uglavnom s hip-hop glazbom tako da su mu gosti pripadnici mlađih generacija koji žele uživati i u vinu, organizira i svojevrsne likovne radionice gdje gosti nastoje olovkom i kičicom stvarati likovne radove na kojima bojama prikazuju svoje osjećaje proizašle iz kušanja nekog Voštinićevog vina (škrlet u raznim varijantama!), sada Tomislav uz vinograd gradi bazen dimenzija 9 X 6 metara sa šankom gdje će se ljeti gosti moći osvježavati kupanjem i degustacijom pjenušaca i mlađeg škrleta, planira, pretežito za žene, večeri uz vina od muškata… a nudi i mogućnost noćenja naime posjeduje kućicu s 18 soba… Domišljati i poduzetni Voštinić veli da mu potporu u tim turističkim aktivnostima uvelike daju Grad Ivanić-Grad I Zagrebačka županija, posebice kroz marketing, te se nada da će za pola godine turizam kod njega biti u punom cvatu.

Od ekipe iz udruge Škrlet u turističkom segmentu vrlo su aktivni Drago Kezele i njegov sin Janko, oni imaju vrlo lijepo gospodarstvo za prihvat gostiju, uz vino vlastite produkcije nude i hranu u svom restoranu, tu su i mogućnosti rekreacije šetnjom i jahanjem (konji su hrvatski posavci) a na raspolaganju su i kućice za noćenje. Drago Kezele pohvalio se da je u posljednjih 12 mjeseci ostvario 3500 noćenja! I obitelj Trdenić uključena je u turizam i ima u planu i širiti se u turističkom smislu. Od zagrebačke udruge G.E.T. Report koja pomno prati vinarije uključene u turizam i svake godine, po ugledu na vodiče Michelin odnosno Gault & Millau nagrađuje zvjezdicama one za koje misli da su to zavrijedile Kezele je prije kratkog vremena primio priznanje s tri zvjezdice, Voštinić te Trdenići Tomislav i Krešimir po dvije, a Miklaužić i Mikša po jednu. ♣

U novu godinu s novim vinskim časopisom

VINUM IN br. 2, SRETNO!

Vinum.In br.2

U novu, 2020. godinu ušli smo s novim vinskim časopisom, riječ je o reviji Vinum.In koju je pokrenula Dijana Grgić. Prvi broj, koji međutim nije stavljen u kioske, izašao je uoči 14. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com i promocija je održana u zagrebačkom bistròu Fino & Vino što je na Ivanje obilježio (slavio!) godišnjicu rada, a drugi broj, koji jeste krenuo na tržište, i to s cijenom od 39 kuna, promoviran je uoči Badnjaka u restoranu Kajzer(ica) na zagrebačkom Hipodromu, lokalu koji je upravo, kao voditelj, preuzeo znani naš sommelier Mario Meštrović, svojedobno inače vrlo uspješni eno-gastro kormilar velikogoričkog restorana Mon Ami.

Vinum.In br 2, te Dijana Grgić i Mario Meštrović

Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te novinari-suradnici Vinum.Ina Ivo Kozarčanin i Tomislav Radić

Moderno prelomljeni i elegantni Vinum.In, za koji je predviđeno da izlazi četiri puta godišnje, u svom izdanju br. 2 sa 112 stranica a što pokriva prosinac 2019. te siječanj i veljaču 2020., između ostaloga donosi: kao temu broja prilog o pjenušcima iz pera našeg znanog (vinskog) novinara Ive Kozarčanina, intervju s dugogodišnjim vinskim piscem Vitomirom Andrićem, prezentaciju vinogorja Komarna kao čarobnog bisera juga Dalmacije, u rubrici Vino na visokoj peti razgovor s istarskom pjenušarkom Anom Peršurić Palčić, Mustafa Topčagić predlaž pak a na izlet u segment craft piva vodi Domagoj Jakopović Ribafish…! ♣

Na badnju večer 2019

HENDRIXOV MOST!

Hey Joe, where are you goin’ with that camera in your hand? I am going to shoot my lady Sava river, messin’ around with the some other men, Hendrix is the name…
Hendrixov most, rijeka Sava, Zagreb, badnja večer 2019.
Nedostajali su Jimijevi gitara i glas…♣

Sajmovi, festivali: Cro Agro 2019

NAGRAĐENI, i PAŽNJE VRIJEDNI

            Snažna prosinačka živost na prostoru Zagrebačkog velesajma: veliki sajam poljoprivrede Cro Agro, s naglaskom na mehanizaciju i opremu za radove na zemlji te na opremu za vinske podrume, manji dio posvećen gotovim prehrambenim proizvodima. Nekih 180 izlagača iz 24 zemlje. Na inicijativu i uz zalaganje Društva agroturističkih novinara Hrvatske bilo je i nagrada, s obznanom – u dvorani Kongresnog centra ZV-a – najboljih proizvođača za 2019. godinu.

Laureatima su proglašeni iz Bakhova sektora Ivo Cibilić iz Potomja u grupi malih vinara, zatim Vlado Krauthaker iz Kutjeva u grupi srednje velikih proizvođača, te Iločki Podrumi iz Iloka u grupi velikih kuća. Kao temelj za taj izbor korištene su ocjene što ih je strukovna degustacijska ocjenjivačka komisija koja Ministarstvu poljoprivrede daje prijedloge koje uzorke plemenite kapljice i pod kojom oznakom kakvoće pustiti na tržište. Cibiliću je trofej donio njegov Dingač 2018, koji tek treba izaći (?!), Krauthakeru, koji, inače, uzgaja 39 sorata vinove loze a na tržište izlazi sa čak 32 etikete, za odličje je poslužilo vino Zelenac Kutjevo izborne berbe prosušenih bobica 2018, dodatno priznanje primio je i za to što je spomenuta strukovna komisija dala tom vinu i najviše bodova na ocjenjivanju), dok su se Iločkim podrumima, za koje je rečeno da su vinska kuća s najviše etiketa vrhunskih vina na tržištu – pa je to bio razlog i za dodatno priznanje, kao snažni asevi pokazali traminci izborne berbe i izborne berbe bobica 2017.

Ostali nagrađeni poljoprivrednici su, po grupama vezanim uz veličinu pogona, Zdravko Kušec iz Kamenice, Marijan Porkulabić iz Prilesja, Branko Horvatinčić iz Gusakovca, Žitar iz Donjeg Miholjca, Salaš iz Marijanaca, za uspješnost u uzgoju krava za mlijeko, zatim Capra Domestica iz Perkovića za uzgoj koza za mlijeko, Pro Lika iz Ličkog Petrovog Sela za uzgoj ovaca za mlijeko, pa Marija Stručić iz Treme i Pero Dulikravić iz Velikog Poganca, Darko Remuš iz Svetg Petra Čvrsteca i Belje Plus iz Mece za uzgoj junadi, onda Miljenko Letoja iz Pavlovca Ravenskog, Tomislav Smoljo iz Sapaca, tvrtka Protein iz Bobote za tov svinja, Mate Tomašević OPG iz Stružana za uzgoj pšenice visoke kakvoće, Zlatko Jelošek iz Beketinaca za uzgoj uljane repice i Ernest Nađ iz Ernestinova za uzgoj soje. Dobitnici su na slici sa čelnikom Društva agrarnih novinara Martinom Vukovićem, inače urednikom-novinarem na Hrvatskom radiju, i s Goranom Beinrauchom, glavnim urednikom Gospodarskog lista.

Na štandu AgroKokota, uz vlasnika Ivicu Kokota su enolog Miodrag Hruškar Enoexpert (lijevo na slici) i specijalist za agronomiju David Gluhić Agroexpert

U halama prepunim strojevima za obradu zemlje te strojevima i opremom za obradu nasada, posebice vinove loze, ali i punima opreme za podrume, osobito se isticala tvrtka Agro Kokot iz Jastrebarskoga. Kuća je to s dugom tradicijom u prodaji svega što treba poljoprivrednicima a posebice vinogradarima i vinarima, opsegom rada dugo je bila relativno malena (ali unatoč tome – jer vodstvo i djelatnici u poslu grizu – izrazito učinkovita!), a sad eto pokazuje golemi dimenzijski napredak i uz PA-Vin čini Jastrebarsko nezaobilaznim središtem za nabavku opreme za rad na zemlji i u podrumu. Jastrebarsko i Plešivica postali su u zadnjih desetak godina pak, s obzirom kvalitetu i na veći broj stilova produkcije jedno od najznačajnijih i najzanimljivijih područja proizvodnje vina u Hrvatskoj. Sad se, s obzirom na restoran Karlo sa chefom Karlom Navojem i na restoran Ivančić koji je bitno podigao kakvoću, ali i na obiteljsko gospodarstvo Robert Braje na kojemu se sjajnim jelima posebno ističe Robertova supruga Sanda, te pogotovu nakon što se ovih dana i službeno otvori fini restoran vođen chefom Bernardom, i preuređeni podrum s vinotekom obitelji Korak, očekuje da se Jastrebarsko i Plešivica (Plešivica curica!) – na pola sata vožnje od Zagreba i na pet minuta vožnje od autoputa Zagreb-Karlovac-more, kako treba razvijaju i napokon razviju i u turističkom segmentu!… ♣

6. WineOS – RADIONICE OSOBITO VRIJEDNE PAŽNJE

            Zavirimo sada malo i u novu godinu: početak 2020. obilježit će šesti po redu WineOS, osječki festival vina, delicija i ugodnog življenja. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja 2020. u dvorani Gradski vrt, ponudit će posjetiteljima brojne novosti i zanimljivosti. Za ovu godinu najavljuju se, uz renomirana imena za izlagačkim punktovima, znatno privlačnije radionice od svih koje su održane do sada, kaže Boris Ocić, iz organizacijske ekipe Wine OS-a.

Autor vinskih radionica ponovno je vinski novinar, pisac i bloger Željko Garmaz. Njegove su vinske priče prethodnih godina privukle mnoge posjetitelje i goste, mahom one izvan Osijeka. U 2020., Garmaz na WineOS-u i opet dovodi brojne vinare i njihove priče iz svih krajeva Hrvatske te susjednih zemalja.

Na nekim radionicama posjetitelji Wine OS-a imat će prigodu iskusiti nešto za ovu manifestaciju potpuno novo: organizator, u suradnji s udrugom Panonski pivarski sindikat, osigurao je dvije radionice o kućnom kuhanju i stilovima piva.

Festivalski program počinje u petak 10. siječnja u 13 sati, pričom o bijelim sortama Dalmacije. Sat vremena kasnije najbolji hrvatski sommelier Siniša Lasan predstavit će vina Hercegovine, a u 15,30 sati predviđeno je upoznavanje s arhivom Davora Zdjelarevića. Od 16,30 bit će predstavljena vinarija Tri oraha, za koju se kaže da je najmističnija i najskuplja vinarija Balkana. Pa da otkrijemo široj javnosti ponešto o njoj: nema vino jeftinije od 60 eura!. Kirurg i ravnatelj KBC Dedinje, Radisav Šćepanović, vlasnik vinarije, za svoja vina kaže da su opasnija od kokaina, a bolja od bensedina! Ovo je njihov prvi i dosad jedini festivalski nastup od osnutka vinarije. Čista ekskluziva! Cabernet sauvignon 2009 (sedam godina u bačvama), Cabernet sauvignon 2010 (šest godina u bačvama), Merlot 2011 (šest godina u bačvama), 500 cuvée (1-8 godina iz 500 različitih bačava), Cabernet sauvignon 2009 i Merlot 2011 (75/25). Moderatori: Radisav Šćepanović i Željko Garmaz.

Mađarska prva vinska liga na okupu: Czaba Malatinski je treći zdesna, ostali su Valer Bock, Suzan Hanauer, Monika Debreczeni, Horst Hummel, Ede Tiffan i Attila Gere. Sasvim lijevo je novinar Zsoltan Gyorffy, glavni urednik vinskog časopisa Pecsi Borozo (suhiucasi)

Slijedi, u 17,30 sati, prezentacija poznatog mađarskog vinara Csabe Malatinskog iz Villanyja, Csaba Malatinszky mađarski je vinski genije za kojega je Caroline Gilby MW svojedobno rekla da u njegovim venama umjesto krvi teče – cabernet franc! Ne sudjeluje na vinskim festivalima i natjecanjima od 2004. godine, u marketing ne ulaže niti kunu, jer ne želi uljepšavati svoju vinsku priču. Jedinstvena prilika svjedočiti ponajboljim svjetskim izdanjima cabernet franca! Noblesse Chardonnay Kúria, Cabernet franc 2003 unfiltered, Kúria cabernet franc 2004, Kúria cabernet franc 2005, Kúria cabernet franc 2006, Kúria cabernet franc 2007, Kúria cabernet franc 2008, Kúria cabernet franc 2009

A u 19 sati počinje radionica o velikim crvenim vinima Makedonije. Najbolji makedonski crnjaci, u najvećoj mjeri vranci, dosegli su svjetski vrh, Ivana Simjanovska, vinska kritičarka, autorica dva makedonska vinska vodiča i pokretačica Skopje Wine Salona, potrudila se donijeti i predstaviti najbolje od najboljeg iz Makedonije, Imperator Vranec – Bovin, Heritage Cabernet sauvignon Grand Reserva – Chateau Kamnik, Vranec Orle 2016 – Venec, Private Reserve Vranec – Stobi, Smolnik Vranec – Popov, Black Diamond Vranec – Imako

_________________

(O vinskoj Makedoniji i vrancu opširno može se pročitati na www.suhiucasi.wordpress.com / Svijet u Casi Kronika – 11. 2019 – Chronicle World in a Glass)

________________

I drugi festivalski dan, subota 11. siječnja, pun je događanja, koja kreću od 13 sati radionicom o pelješkom vinu i kamenicama. Od 15 sati poznati vinski novinar Ivo Kozarčanin predstavlja macerirana bijela vina s Plešivice. Od 16 sati vinski pisac Tomislav Ivanović govorit će o manje poznatim sortama grožđa iz Srbije, a u 17 sati slijedi radionica na kojoj će nazočni imati prigodu kušati raritete iz arhive znanog istarskog vinara Morena Degrassija. Posljednja radionica šestog WineOS-a starta u 18 sati, legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi donosi na kušanje svoja vina iz 2003. godine.

Ulaznice za radionice mogu se kupiti u osječkoj vinoteci Vinita. Cijena ulaznica za vinske radionice iznosi 100 kuna, a za pivske je 50 kuna. Na istom će se mjestu prodavati i ulaznice za WineOS po cijeni od 80 kuna. Festival će oba dana biti otvoren za posjetitelje od 15 do 21 sat. Više informacija o festivalu i pratećem programu možete pronaći na Facebooku i na službenoj stranici WineOS-a. ♣

Must go … 2020!

 

            Počelo je prije dosta godina kad znani južnotirolski vinogradar/vinar Alois Lageder više nije htio trpjeti gungulu na Vinitalyju, i odlučio je odmaknuti se od tog sajma te nekako paralelno s njime kod sebe na posjedu Tòr Löwengang & Casòn Hirschprunn u Magréu ili, po njemački, Margreidu organizirati elitnu sajamsku manifestaciju po svojoj mjeri, ideja je bila na poziv okupiti kao izlagače globalno najistaknutija imena iz vinskog svijeta, te imena najpoznatijih pretežito domaćih, čitaj južnotirolskih proizvođača/ponuđača delikatesa, pa i šire znane chefove.

Tenuta Tòr Löwengang: Alois Lageder i Željko Suhadolnik

S imenima priredba je od početka bila u špici, ali opsegom je dugo bila relativno mala, međutim evo u što je prerasla sada: bogme, i glasoviti Merano Wine & Gourmet Festival, koji se održava u prvoj polovici studenoga, dobio je jaki proljetni pandan! Na priredbi Summa u Magreu 18. i 19. travnja 2020. kod Aloisa Lagedera nastupit će sljedeći proizvođači, dovoljno je samo kliknuti mišem po imenu odnosno nazivu i o svakome za koga se to želi saznati ono bitno :

Graf Adelmann, Al di là del Fiume, Ampeleia, Anselmi, Aquila del Torre, Arba Wine Beurer, Bietighöfer, Biserno, Léon Boesch,Maison BoizelIl Borro, Boscarelli, Braida, Buccia Nera, Clemens Busch, Pietro Caciorgna, Caggio Ipsus, Caiarossa, Marinella Camerani, Carleone,
Il Carnasciale, Cavalleri, Pio Cesare, Chateau Chambert, Chateau Changyu, Moser XV, M. Chapoutier, Chiamami quando piove – Valori Continuum, Corte d’Aibo,,Cos Costanti, Duemani, Fabbrica Pienza, Fiorano, Chateau Fonroque, Foradori, Nino Franco, Fritsch, Geyerhof, Ghizzano,
Gilvesy, Schloss Gobelsburg, Marchesi di Grésy, Guado al Tasso, Heitlinger, Iconic Wineries of British Columbia, Frank John, Jurtschitsch, Kaufmann, Krasna hora, Alois Lageder, Maso Martis, Chateau Mazeyres, Monteverro, Montevertine, Musella, Comtes von Neipperg, Niepoort, Nittardi, Anita und Hans Nittnaus, Ognissole, Bernhard Ott, Papiano, Petrolo, Pian dell’Orino, F.X. Pichler, Pichler-Krutzler, Podernuovo A Palazzone, Poggio Cagnano, Poggio Nibbiale, Pol Roger,
Potentino, Prima Pietra, Les Quelles Raen, La Raia – Cucco, Ökonomierat Rebholz, Reisetbauer, Sada, Salicutti, Prinz Salm, Salomon, Sander, Luciano Sandrone, Sanoner, La Sansonina, Schubert Wines, Rosi Schuster, Serra San Martino, Le Sincette, Stigler, Clemens Strobl, Taittinger, De Tarczal, Tarlant, Tement, Terre Nere, Terroir al Límit, Erwin Tinhof, Tormaresca, Torre degli Alberi, Oliviero Toscani, Castello del Trebbio, Umathum, Valgiano, Velich, – Moric, Villa Santo Stefano, Vistorta, Nik Weis, von Winning, Zahel, Zähringer, Herbert, Zillinger, Zwölberich ♣

_______________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

__________________________________________

SIMEI 2019, Milano

SVIJET ŽENA U VINU!

            Uh, kakve li kombinacije: Žene u vinu, Žene o vinu, Women on Wine, The Women of Wine Worldwide! Muškarce već vidim kako se koprcaju u vinu, ali žene u vinu sjajno plivaju. Nešto što je još odavna osmišljeno za užitak pa se pretvorilo i u jak turistički magnet ali i nešto što lako i prijeđe rub na onu drugu stranu, žene s umijećem koriste i u kulturalne i poslovne svrhe. Prije kratkog vremena u Milanu je, za vrijeme znanog sajma opreme SIMEI, održan susret udruga žena u vinu iz cijeloga svijeta, cilj je bio ne tek zajedničko guštanje uz čašicu nego stvaranje jake, utjecajne međunarodne mreže koja bi pridonosila širenju kulture vina, pogotovu propagandi odgovorne konzumacije vina, turizmu na bazi vina a i s obzirom da se radi o mediju jako dragom muškarcima, i podizanju opće svijesti o ulozi žena i važnosti žene u svijetu, na kraju krajeva ali i ne manje važno, širenju kontakata i prijateljstava, razmjene iskustava.

Žene u vinu – predstavnice iz cijelog svijeta na susretu u Milanu

Naše Sanja Muzaferija i Suzana Zovko WoW u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, čelnicom talijanske udruge Le donne del vino

Planirane aktivnosti sljedeće su: tješnje povezivanje članica svih zemalja, pomaganje članicama u stvaranju kontakata s predstavnicima ne samo vinske industrije u drugim zemljama nego i s predstavnicima turističkih organizacija i raznih poslovnih institucija, razmjena informacija kako iz svijeta vina tako i iz drugih područja života od zajedničkog interesa, lakši pristup konferencijama i tečajevima s edukacijskom notom.

Administrativno sjedište i referentno mjesto za koordinaciju, razmjenu informacija bit će kod udruge Le Donne del Vino u Milanu, Via San Vittore al Tetro no 3, rekla je Donatella Cinelli Colombini inače iz Montalcina u Toscani, vlasnica vinske kuće za proizvodnju brunella Casato prime Donne. Iz Hrvatske je na sastanku u Milanu sudjelovala udruga Women on Wine, s predstavnicama Sanjom Muzaferojom, predsjednicom WoW-a, i glavnom enologinjom podruma Belje Suzanom Zovkom. Evo i drugih sudionica:

A.MU.VA – Susana Hemsy; THE FABULOUS LADIES’ WINE SOCIETY – Jane Thomson; 11 Frauen und ihre Weine – Heidi Schroeck (Austrija); MUV Chile – Nadia Parra Monroe; FEMMES DE VIN – Melanie Pfister; BAIA’S WINE – Tamara Gvaladze; VINISSIMA – Stefanie Dreissigacker; Women in Wine – Nicola Grandorge; Las Damas del Pisco – Gladys Torres Urday; Wonder Women Of Wine – Rania Zayyat. ♣

Za kraj 2019. i početak 2020: sučeljavanje

VEŠ-MAŠINA, NAŽALOST – BEZ DETERDŽENTA!

            Famozno sučeljavanje kandidata za novog predsjednika Hrvatske. Televizor je tih posljednjih i, po nekima, najveselijih dana u godini postao obična perilica prljavog rublja. Nažalost, perilica – bez derdženta… ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly  

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA 

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

 Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati •   ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

♣ ♣ ♣ ♣  (pc/pp: M – L) SAUVIGNON BLANC 2018 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: sauvignon blanc ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: loire • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno /from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, sortno tipično, elegantno, vrlo dobroga tijela, u ustima traje. Kristalno bistre žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, miris lijepo izražen ali ne i napadački, pun i trajan, s notama slatke jabuke, začinskog bilja, usta topla, mekana, fino zaobljena, s nastavkom aromatike iz mirisa, okus slastan ali i slankast, s vrlo dobrom kiselosti, živ, struktura čvrsta. Vino koje ima život pred sobom / complex, varietal typical, dense and strong but elegant. Very good body, long finish. On the nose expressive, nice, full and persistent, not vulgar as many sauvignons can be, with notes of sweet apple, spicy herbs. In the mouth rounded, sapid, fine acidity, somewhat creamy, long lasting finish ■ SERVIS: ⇗ •  13-14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeau….

♣ ♣ (♣) (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2018 – Krešimir REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina /slope • sorta/variety: rizling rajnski  ■ BOCA/BOTTLE: 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: mekano, dotjerano, lijepo pitko, s blago iskazanim sortnm miriom, u ustima živahno, skladno, dosta solidnog tijela i solidne trajnosti/ smooth, nice drinking,, with the discreet riesling notes on the nose, in the mouth vivid, rounded, good structure, ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L-XL) PINOT CRNI 2017 – DAMIR DRAGO REŽEK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: pinot crni ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski jako dobro – jednostavno/from the points of esthetics very good – simple • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, toplo, dotjerano, s odlično uklopljenim drvom, na prvu loptu djeluje nježno, ali je zapravo, poslije se pokaže, vrlo čvrsto. Na nosu je s fino izraženom voćnosti prema koštićavom crvenom voću te s finom herbalnom nijansom koja pridonosi zanimljivosti. U ustima se spomenute voćnost te fenolna nit – rekao bih ne od drveta bačve nego od vlastite pokožice i koštice – nastavljaju. Tanin je dobro pripitomljen tako da je vino lijepo zaobljeno, elegantno je, tijelom vrlo dobro, solidne trajnosti / complex, warm, with fine incorporated wood. At first moment is leaving the impression of docility, gracility, but afterwards showing the firmness. On the nose nice red stone fruit and a tiny herbal line making it more interesting. In the mouth the fruiteness and the phenolic touch are continuing to show up. Tannin is well tamed so the wine iz rounded, elegant, very good body, solid persistence ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L) PINOT NOIR 2016 limited edition – Drago KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Hrvojka • kosina/slope 45 % • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: pinot noir • berba/harvest: kasnija, u trećoj dekadi / a bit later than usual, in the 3rd decade – selekcija grozdova/ selection of grapes ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u drvenim kacama /fermentation and maceration in open wooden cascs • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc (barrique), new and used ones: 1 godina/year • na finom kvascu /on the fine lees • poslije još u boci/after the wood, in the bottle: 1 godina/year ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivoica ZOI • suho/dry • 12,8 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good ■ VINO je/WINE is: zrelo, kompleksno, skladno, na kolosijeku elegancije, dobrog je tijela, za trošiti sada. Rubinsko s nijansama granatnoga, diskretno na nosu, s voćnošću – u pravcu crvenih koštićavih plodova – prepliću se note od dozrijevanja u drvu i note vremena (ta ipak su vinu tri pune godine!) ali ne i starine! U ustima vino je mekano, zaobljeno, slankasto, i solidne je trajnosti / mature, complex, harmonious, with a certain elegance too, very good body, to drink now. Ruby with the grenat nuances, discreet on te nose, showing fruiteness in the direction of red stone fruit, wood good incorporated. In the mouth rounded, sapid, quite long finish ■ SERVIS: ⇑ • • 16 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

Pjenušci / Sparklings

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) CUVÉE PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD, kosina /slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: chardonnay 80%, pinot crni 20 % ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova /selection of the grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu /fermentation in stainless steel • dozrijevanje baznog vina /maturation base wine: velika bačva/big barrel: 2 mjeseca/months • na kvascu/on the lees ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja/in the bottle on the lees before degorging: 52 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo/premium sparkling • extra brut • 12,8 vol%, RS 3 g/l ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro – moderno, razigrano /from the points of esthetics and marketing very good – modern • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: vrlo živo, svježe, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava / very vivid, fresh, complex and elegant, firm structure, long lasting fnish. Crystal slightly golden colour, fine expressed nose with the fruiteness (pear?) mixing in harmony with the bread crust and brioche, effervescence excellent. Mouth sapid, salty, mineral ■ SERVIS: ⇗ • • 10 -12 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) POSTUP 2016 – MIKULIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: kopija/copy of DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški ne baš motivirajuće za kupovinu/from the points of esthetics and marketing not motivating ■ VINO je/WINE is: složeno, puno u nosu i u ustima, tipičan plavac. Nešto svjetlije međutim još uvijek dovoljno tamne rubinske boje s nijansom granata, s diskretnim postojanim mirisom s notom suhe šljive i sugestijom orašastog voća. U ustima toplo, dobro zaobljeno, živo, puno, tanin solidno pripitomljen. Tijelo vrlo dobro, završetak dosta dugačak. Retronazalno javlja se badem… /complex, rich on the nose and in the mouth, typical plavac. Nice ruby-grenat, not to dark, nose is descreet but steady, suggesting dried plum and some nut-fruit such as wallnut and mandle. In the mouth warm, fullbodied, well rounded since tannin is well adomesticated, finish quite long, restronasaly – mandle nuance ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL)  PLAVAC IVAN DOLAC 2010 – BADEL 1862 ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hvar ■ VINOGRAD/VINEYARD: Ivan Dolac • kosina/slope • nadmorska visina/altitude:  50 – 350  m • ekspozicija/exposition;  južna/south • tlo/soil:  krševito pomiješano sa zemljom / poor, with much stones  • sorta/variety: plavac mali • loze stare/vines old: 40 – 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density:  6000 – 7000 loza/ha  • uzgojni oblik/training system: en gobelet • pristup u trsju/approach in the vineyard:  prirodi prijateljski / nature friendly one • berba/harvest: redovna/regular one ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:   vrhunsko s kzp – eko • suho/dry • 14,5 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro/from the points of esthetics and  marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is:  kompleksno, zrelo, ima karakter, dotjerano i elegantno, u ustima solidno traje. Tamnije ali providne rubinske boje s granatnom nijansom, diskretno na nosu, bouquet u znaku suhe šljive, začinskog bilja, borovih iglica u tragu, nijansi tamne čokolade i dima. Usta se aromatski nastavljaju na nos, zaobljena su, mekana, tanin nazočan ali odlično je ispeglan,. Osjeća se kao da vino počinje gubiti dah/complex, mature, with character, elegant, good to very good body, relatively long finish. Grenat in colour, on the nose quite discreet, bouquet in the sign of dried plum, mediterranean herbs, nuance of dark chocolate and smoke. Rounded in themouth,tannin well tamed. It seems as if the wine is slowly beginning to loose the breath  ■ SERVIS:  ⇑ • poslužiti na/ serve on 16 – 18  ̊C – bilo bi poželjno dekantirati 1,5 h – 2 h prije konzumacije / recommended: decantation 1,5 – 2 h before serving the wine • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) L’AMOUR 2016 – MATKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: marselan ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – simpatično/from the points of esthetics and marketing good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, dotjerano, lijepo pitko, vrlo dobra tijela, u ustima traje. Vrlo tamne gotovo neprobojne živahne rubinske boje, s dosta suza na stijenkama čaše. Mirisom diskretno ali postojano, na nosu puno, u pravcu tamnog koštićavog i bobičastog voća, prisutna i nit šipka (nar). Usta živahna, voćni segment dolazi do izražaja, fina kiselost lijepo je poduprta nijansom slanoga. Okus je dobro zaokružen, prisutnost tanina se osjeti ali je on dobro obuzdan. Retronazalno; blagi štih začina-mirodija, jako dobro uklopljeno / complex, elaborated, nicely drinkable, very good body, fine finish. Very dark ruby, on the nose discreet but steady, suggesting dark berry an stone fruit, even a bit the pomegranat. In the mouth vivid, fruiteness on the palate also present in a way, good acidity supported well by certain saltiness. Tannin present, but well tamed. Retro: light spiceness, well incorporated ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) BABIĆ 2017 organic – TESTAMENT WINERY ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacija – organic • suho/dry • 13,5 vol% • nefiltrirano/unfiltered ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: Dotjerano, živahno, ugodno, lijepo pitko. Tamne rubinske boje, s diskretnim mirisom na tamno bobičasto i koštićavo voće, malo i na orašasto voće. U ustima skladno, dosta mekano, zaobljeno toplo, vrlo dobra tijela, dosta dugačke trajnosti/Vivid, nice drinkable. Dark ruby, discreet nose towards blue berry and stone fruit, hint of the nutty fruit (mandel) too. In the mouth harmonious, rounded, warm, very good body, quite a long finish ■ SERVIS: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L-XL) BABIĆ TEMPLAR AURUM 2016 – LIVAIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, vinogorje Pirovac-Skradin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerirani ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Sjeverna Dalmacja • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK ■ VINO je/WINE is: kompleksno, toplo, živo, voćnost obogaćena mirodijskim nitima, Tamni neprobojni rubin s blagom granatnom nijansom, nos diskretan, donekle na prosušeno tamno-crveno koštićavo voće, nit mliječne čokolade. U ustima slankasto, s dobrom kiselosti, lijepo zaobljeno, donekle kremasto, retronazalno otkriva trag orašastog voća (badem) te, sasvim blago, cimeta i vanilije, tijelo dosta snažno, trošiti svakako uz jelo /complex, warm, vivid, fruiteness tied to the mature and a bit dried dark stone fruit, nuance of milk chocolate. In the mouth sapid, with a good acidity, rounded, somewhat creamy, retronasal sensation with traces of mandle, cinamon, vanilla. Fullbodied. Drink with food ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra /Centralna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina/slope • sorta/variety: malvazija istarska ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra – kzp • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/ OK • čitljivo/legible: dobro / good ■ VINO je/WINE is: kristalno bistro, svijetlo-žućkasto (slamnati tonovi), s dobro iskazanim i postojanim mirisom prema suhom bijelom voću i orašastim plodovima, ali i kamenu, u ustima slano, mineralno, vrlo dobre kičme, živo, svježe, uvjerljivije nego na nosu / crystal clear, light yellow in colour, with quite a lasting nose towards the white stone fruit, nuts and a stone, in the mouth sapid, salty, mineral, very good backbone, vivid, good finish ■ SERVIS: ⇗ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) MALVAZIJA ISTARSKA 2018 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Umag ■ VINOGRAD/VINEYARD: tlo/soil: crvenica/red soil • sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: redovna/normal ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu – in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro – jednostavno/from the points of esthetics and marketing good – simple • čitljivo/legible: dobro ■ VINO je/WINE is: višeslojno, zanimljivo, žive svijetle slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno, miris zreo, i kao da se već pomalo predaje vremenu, upućuje na zrelo bijelo koštićavo voće, pomalo i na orašasto voće (badem), dojam je i aromatičnog bilja u tragovima. U ustima zaobljeno, mekano, slankasto i, rekao bih, s nešto izraženijom kiselosti nego što su druge malvazije (što mu dobro dođe!), tijelom dobro do vrlo dobro, u ustima solidno traje/multilayered, interesting, light yellow straw in colour, discreet on the nose, bouquet mature and as if it is somewhat surrendering to the time, suggesting some mature white stone fruit, some nut fruit (mandle?), hints of aromatic herbs in traces. In the mouth rounded, salty, acidity pronounced a bit more than in other malvasias (what is good!), body good to very good, quite long finish. ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) MALVAZIJA 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic,) • berba/harvest: redovna ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp. • eco certification • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK, • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: malo u starinskom štihu, dojam blage maceracije, punije slamnato-žuto, nos solidne jačine, malo na prosušeno voće, orašasto voće, usta lijepo zaobljena, živa, uvjerljivija od nosa, tijelo snažno, u ustima traje / remembering the old style winemaking, impression of certan (not orange!) maceration, yellow straw colour, on the nose relatively intense, showing some dried white stone fruit, some nut fruit. In the mouth vivid and more convincing than on the nose, well rounded, full bodied, finish pretty long ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) MERLOT 2016 Festigia – AGROLAGUNA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra-Zapadna Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra-Zapadna Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,0 vol%, ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro, bogato /from the points of esthetics and marketing very good, rich • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: profinjeno, zrelo, kompleksno, s dovoljno voćnosti i sa suptilno uklopljenim drvom, puno, toplo a istodobno i izvrsno pitko. Tamnije rubinske boje s nijansom granatne, na nosu lijepo izraženo, u pravcu tamnog bobičastog i koštićavog voća, popunu daju fine začinske note od boravka u bačvici ali i note razvoja kroz godine. U ustima mekano, zaobljeno, mirodijske niti javljaju se i retronazalno. Tijelo vrlo dobro, trajnost dugačka / Fine, mature, complex, with enough fruiteness and with the subtle incorporated wood. Full, warm but at the same time nice drinkable. Dark ruby-grenat, good expression on the nose, towards the dark berry and stone fruit, enrichment coming by the slightly spicy notes from the barrel and notes developed through the time. In the mouth rounded, slightly spicy nuances again, retronasaly, Very good body, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux ♣ ♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XXL) GRABAR 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando parcela Grabar • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot • gustoća nasada/plantation density: 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski(organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (kraj rujna-početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (end of september-beginning october) – selection of grapes for the line Gran ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – bačave/cascs 600 lit & velike bačve/ big barrels 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood certain time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 3230 butelja/bottles ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, s visoko izraženim karakterom, dotjerano i elegantno. Odličan primjer kako bordoški cabernet i merlot, rašireni svuda po svijetu, ne moraju uvijek i biti baš na bordoškom kolosijeku, naime u ovome vinu sorte se lijepo prepoznaju ali tlo (crvenica, bogata mineralima), obrada trsja, rad u podrumu od vinifikacije preko njege do punjenja rekli su svoje na način da maksimalno afirmiraju Istru kao područje rođenja vina. Vino lijepo pokazuje vrlo živahnu voćnost, u pravcu tamnog bobičastog voća, blagi fenolni štih svojstven cabernetu, osjeti se sanoviti začinski štih koji kao da malo upućuje na borove iglice, drvo se ni na koji način (tanin, prženo, vanilija) ne nameće i ne ukalupljuje vino u znane klišeje. Usta voćno svježa, lijepo zaobljena, struktura i tijelo vrlo dobri, trajnost u ustima dugačka / multilayered, with character, refined and elegant. Example of how the bordeaux cabernet and merlot are not necessarily always bordeaux (sometimes also boredeaux) style wines, this wine with nice and vivid fruiteness and pronounced minerality is showing the istrian face of the marriage of these two french varieties. Dark in colour, typical fruiteness – dark berry fruit, nice phoenolic touch of the cabernet, spice herbs, pin, wood very discreet, contributing to the complexity and richness ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XXL) GRAN TERAN 2016 – CORONICA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, zapadna Istra, Umag • grožđe isključivo vlastito / grapes only from the own vineyard ■ VINOGRAD/VINEYARD: Boscogrando • ravnica-blago valovito/plain • nadmorska visina/altitude: 60 – 70 m • tlo/soil: duboka crvenica, bogata željezom i drugim mineralima/deep red soil, rich in iron and other minerals • sorta/variety: teran • gustoća nasada/plantation density: cca 6250 loza-vines/ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) • berba/harvest: nešto kasnija od redovne (početak listopada) selekcija grozdova za liniju Gran/a bit later than normal (beginning of october) – selection of grapes for the line Gran ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija i malolaktika u inoksu – vrenje tri tjedna, tekući dio na kožici ukupno pet mjeseci/fermentation and malolactic in stainless steel – the liquid part on the skins in total five months • dozrijevanje/maturation: drvo/wood – od bačava od 600 lit do velikih bačava od 2600 lit/from the cascs of 600 lit to the big barrels of 2600 lit • 2,5 godine/years • poslije drva još neko vrijeme u butelji, intencija je malo-pomalo dosegnuti jednu godinu butelje/after the wood some time in the bottle, intention is to reach one year of bottle before the exit to the market ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra (Zapadna Istra) • suho/dry • 14,0 vol% ■ PROIZVEDENO/PRODUCED: 7950 butelja/bottles ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški jako dobro /from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro ■ VINO je/WINE is: izvanredna interpretacija terana, vrlo kompleksno, s karakterom, dotjerano, elegantno. Tamne (gotovo) neprobojne rubinske boje, lijepo iskazano na nosu, s dosta voćnosti – zrelo tamno bobičasto voće, boravak u drvu, koje je odlično uklopljeno, dao je svoj doprinos na najbolji način, U ustima zaobljeno, dobro pripitomljenog tanina, s dobrom kiselosti s time da je međuigra tanina i kiselina koja zna nerijetko biti problematična ovdje besprijekorna. Tijelom vrlo dobro, zavšetak dugačak / perfect interpretation of the istrian variety teran. Very complex, with character, elabor<ated, eklegant. Dark ruby, nice nose, fine fruiteness – mature dark berry fruit, wood ageing result very fine. In the mouth rounded, tannin tamed, acidity appropriate, interplay between the tannin and acidity excellent. Very good structure, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) TERAN TERRE DI PARADISO 2017 – VALENTA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Središnja Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kaldir • kosina /slope • sorta/variety: teran ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: – • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska istra  • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: Ambicioznije rađeni teran, sortno raspoznatljiv, u ustima donekle grub. Pokazuje voćne arome ali i fenolne niti. U ustima djeluje kao moćno i puno, toplo, tanin se osjeti, između njega i kiselina međuigra nije idealna. Tijelo vrlo dobro./ Teran created with ambition, varietaly recognizable, somewhat rough in the mouth. Fruiteness ok, phenolic note present. The interplay tanin-acidity not ideal. Body very good. ■ SERVIS: ⇗ • (poslužiti s krepkijim,rustikalnim jelima) • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) REFOŠK 2018 Baracija – CLAI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk • loze mlade/vines young • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno vino s kzp / quality wine with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: Uredno, čisto, lijepo pitko, nekompicirano, na kolosijeku sorte. Tamnije rubinske boije, s iskazanom voćnosti na nosu, miris ide u pravcu koštićavg i jadičastog tamnog voća,. U ustima lijpo zaobljeno, skladno, toplo, tijelom dobro do vrlo dobro,/ Nice, clean, fine drinkable. Not complicated, good rapresenting the variety. Dark ruby, fine fruiteness on te nose, in the mouth rounded, harmoinious, warm, body good to very good ■ SERVIS: ⇑ • 16 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux….

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: M-L) CUVÉE 13 – RITOŠA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra, Zapadna Istra (Poreč) ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: teran 60 %, merlot & cabernet sauvignon 40 % ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood (barrique, tonneau) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: à la DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Hrvatska Istra – kvalitetno s kzp. • suho/dry • 13,0 vol%l ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: ugodno, lijepo pitko, ne baš komplicirano, te neobvezujuće, ukazuje na to da nije mlado ali za vino staro šest godina očekivao bi se veći razvoj. Na nosu je s notama zrelog tamnog voća, u ustima živahno i zaobljeno, tijelom srednje jačine i srednje dugačke trajnosti / nice drinkable, not complicated, showing that has got some years on it’s shoulders but for the (red) wine six years old one would expect more development. On the nose with notes of mature red fruit, in the mouth rounded, good to very good body, medium long finish ■ SERVIS: ⇑ • 16-18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: bordeaux

 Slavonija & Podunavlje/Danube region

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2018 Rosenberg – KRAUTHAKER  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rosenberg • kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, rotgipfler…) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo ZOI/PDO • suho/dry • 13,5 vol%■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, s lijepim aromama, puno, skladno i profinjeno, ima karakter, čaša zove drugu! Miris isprva malo suzdržan, poslije se lijepo otvara, pokazuje dosta voća (kruška, jabuka…), finu začinsku notu. U ustima vino je ozbiljno, lijepo zaobljeno, slankasto, toplo, tijelom čvrsto, u ustima traje / complex, mineral, with nice aroma, full, harmonious, with character. On the nose at first a bit closed, after a while is opening, and showing fruits (pear, apple…) and some light, elegant spiceness. In the mouth serious, nice rounded, sapid, warm. Body very good, persistence quite long ■ SERVIS: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) ZELENAC KUTJEVO 2018 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: zelenac slatki (crvenovršac, Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski / nature friendly • berba/harvest: redovna/normal ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Kutjevo Slavonija ZOI/PDO • suho/dry • 12,5 vol% ■ VINO je/WINE is: vrlo ugodno, skladno, živo, pitko, dosta aromatično, na tragu bijelog koštićavog voća (kruška) i s nitima začinskog bilja, fino zaobljeno, dosta puno, s lijepom kiselosti i s nijansom dopadljive slasti . Tijelom dosta dobro, u ustima traje / harmonious, vivid, nice drinkable, pretty aromatic in the direction of white stone fruit (pear) and with a hint of spice, nice rounded, fine acidity and a nuance of coquette sweetnes. Very good in body, enough long in the mouth ■ SERVIS: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L) CHARDONNAY 2017 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina / slught slope • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: na kvascu /on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja vrhunsko / premium • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro /good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, ozbiljno, toplo, zrelo i zaobljeno, donekle kremasto. Lijepe pune žive žućkaste boje, finog umjerenog mirisa na orašasto voće (badem, orah), snažna tijela, s fino gorkastim završetkom, duge trajnosti u ustima / Complex, serious, warm, mature, rounded, a bit creamy. Nice vivid straw yellow colour, fine bouquet of the nut-fruit like mandel, wallnut, powerfull body, slightly bittery and quite long finish ■ SERVIS: ⇗ • (bijela mesa, bakalar na brudet, složenci…) • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L) CABERNET SAUVIGNON 2016 Princ s Dunava – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD: blaga kosina – • sorta/variety: cabernet sauvignon • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova / selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: drvo / wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – 0,75 l ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Baranja – vrhunsko s kzp./premium with the controlled origin • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno • čitljivo/legible: dobro / good ■ VINO je/WINE is: ■ SERVIS: ⇑ • 17 – 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

MAKEDONIJA  MACEDONIA

♣ ♣ ♣ ♣ (mpc/pp: L-XL) VRANEC VERITAS 2016 Private Reserve barrique – STOBI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Tikveš vinogorje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: vranac ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: barrique ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški dobro, u crnom tonu i dosta elegantno, stražnja etiketa jedva čitljiva zbog sićušnih slova/from the points of aesthetics good, in a black tone and elegant, the rear label hardly legible because of a to small font ■ VINO je/WINE is: moćno, toplo, gusto, jako dobro strukturirano, uglađeno, s neopterećujućim, dosta mekanim taninom, u ustima traje prilično dugo. Vrlo tamne rubinske boje s još donekle ljubičastom nijansom, na nosu lijepo izraženo, s finom voćnosti (borovnica, višnja…) te sa začinskim nitima. Ne žuriti se s potrošnjom / powerfull, warm, dense and very good structured, fine rounded, with not bothering tannin, pretty long finish. Dark ruby with still violet nuances, on the nose nice fruiteness (blackberry, wild cherry…) and some refined spiceness. No need to hurry with the consumption ■ SERVIS: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – osnovni tip/basic type: bordeaux

SLOVENIJA SLOVENIA

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: L – XL) PINOT GRIGIO 2018 SEVEN NUMBERS 3 Single Vineyard handpicked – PUKLAVEC FAMILY WINES ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Štajerska Slovenija ■ VINOGRAD/VINEYARD: Kajžar • kosina/slope • sorta/variety: pinot grigio ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (10.000) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 5 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Štajerska Slovenija – zgp – PDO • suho/dry • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, moćno, snažna tijela, živo. Nježne ružičaste boje s bakrenom nijansom, lijepo izražen ali ne i napadan nos, u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele jabuke, ali i orašastog voća – rekao bih badema, popunu daje blaga vanilijska nijansa. Usta mekana, topla, živahna, dojam fine kremoznosti, slankasto i s vrlo dobrom kiselosti, dugačkog završetka/multilayered, powerfull, well structured, vivid. Gentle ruby with copper nuances, quite intensive but not at all agressive nose in the direction of white stone fruit like mature apple, hints also of the nutty fruit like mandel, certain richness coming from a tiny vanilla lines. Mouth souple, rounded, warm, somewhat creamy, sapid & salty, fine acidity, long finish ■ SERVIS: ⇗ • 14 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: L – XL) MALVAZIJA ISTRAS WHITE 2018 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: malvazija istarska • berba/harvest: malo kasnija/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp /quality wit controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% • serija/series: LO1 ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, vrlo toplo, s notama bijelog koštićavog voća, zrelog ali i posušenoga, nazočna fina nijansa smole. U ustima lijepo zaobljeno, kremozno, alkohol malkice peče, stoga je preporuka ovo vino svakako konzumirati uz (krepku) hranu/serious, complex, very warm, with notes of white stone fruit, matured and also a bit dried. In the mouth nicely rounded, creamy, alcohol at the finish is a bit burning, therefore recommendation is to drink this wine with food ■ SERVIS: ⇗ • 14-16 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) PINOT NOIR TINJA CRU 2016 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot crni/noir • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp • suho/dry • 15,0 vol% • nefiltrirano ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, složeno, korpulentno, snažno, vrlo toplo, dugo traje u ustima. Vrlo tamne boje, na nosu dobro iskazano, s dosta voćnosti (tamno koštićavo voće), pokazuje se nijansa marcipana, dobro se osjeti da je vino dozrijevalo u bačvi, zanimljivosti bouqueta pridonosi malo povišena hlapljiva kiselost. U ustima vino je lijepo zaobljeno, grije, traje, a retzronazalno opet se javlja nit marcipana. Ne treba žuriti s potrošnjom, svakako trošiti uz krepku hranu / seroius, complex, corpulent and powerfull, warm, long lasting. Very dark colour, on the nose with nice fruiteness (stone fruit), traces of marzipan, a bit higher volatile acidity making the bouquet more interesting. In the mouth wine is rounded, retronasal sensation on the nuance of marzipan. No need to hurry with the consumption of this wine. Drink with food ■ SERVIS: ⇗  ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) REFOŠK ISTRAS 2017 – KLENART ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Slovenska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: refošk ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slovenska Istra – kakovostvo s kzp/quality with controlled origin • suho/dry • 14,0 vol%l ■ DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant ■ VINO je/WINE is: robusno, vrlo tamne, nepropusne boje, s notama tamnog voća i začina, dosta se osjeti i utjecaj drveta. Usta gusta, topla, vrlo dobra kiselost, tanin ne baš još uglađen. Čekati s konzumacijom, obvezno trošiti uz hranu / robust, dark ruby, with blue berry fruit, spicy lines, wood quite pronounced. In the mouth dense, warm, nice acidity, tanin not yet enough smooth. Drink with food. ■ SERVIS:   ⇒ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Pjenušci / sparklings

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) LUCIDIA extra brut – SANABOR ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kras ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rebula, chardonnay ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kakovostvo zgp /quality with controlled origin • extra brut • 13,0 vol%, RS 5 g/l ■ DIZAJN/DESIGN: minimalistički stil, etikete male te teže čitljivo zbog sitnih slova/ minimalistic, labels quite small, fonts small therefore legiblity is not very good ■ VINO je/WINE is: složeno, živo, puno, s finim i dugotrajnim mjehurićima, mirisom u pravcu bijelog koštićavog voća ali i korice kruha, brioša, u ustima lijepo zaobljeno, slankasto, s finom kiselošću, tijelom vrlo dobro, traje u ustima / complex, vivid, with very fine long lasting perlage. On the nose in the direction of the white stone fruit but also bread crust, brioche, in the mouth refined, well rouded, sapid, nice acidity, good do very good bodied, long finish ■ SERVIS: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: champagne 

SuČ 12.2019.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________

BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES – Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

15. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15^th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz…

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5^th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14^th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

22. 11. 2019 – Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

23. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov ■

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.com ;  Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEUR – Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…

Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 08.2019 – WORLD IN a GLASS

 

KROZ / THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u toku: MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA ⦁ Prije pretpremijere: KORAK DO OTVORENJA ⦁ Kad žene nagrađuju… kamo na izlet?: ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA ⦁ Kamo na izlet?: KRACHER FINE WINE EVENT 2019 ⦁ Čuda od frankovke u našem susjedstvu: EISENBERG DAC I LEITHABERG DAC ⦁ Kod etrušćanskog boga života i sreće: FUFLUNS PO TOSCANI a i ŠIRE ⦁ Bakhova turistička dimenzija: ČAROBNA SANTA ELENA ⦁ Zdravstveni turizam za tijelo i dušu: U KRILU SVETE JANE i NA KRILIMA MIKE ⦁ Cro-turizam i ljeto s dvoličnim cijenama: NA PIZZU s PUTOVNICOM ⦁ G.E.T. Zvijezde vinskog turizma 2019: PRVI LAUREATI PROGLAŠENI u MOSLAVINI, ODUŠEVLJENI KEZELE ⦁ Ljetna prehrana s mislima na zimnicu: TORTICE OD PATLIDŽANA ⦁ Kaj su jeli naši stari a jedu i naši mladi?: PETI BUĆNICA-FEST ⦁ Kaj su jeli naši stari?: 39 VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA ⦁ Delikatese: MUZEJ ČOKOLADE u ZAGREBU ⦁ Imendani   PINOT NOIR DAY ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

    _________________________

Zagreb Vino.com 2019 – kampanja debelo u jeku

        MJEHURIĆI NA BAZI HMELJA i GROŽĐA – Kampanja je već debelo u jeku, čulo se u prvoj polovici kolovoza na javnim istupima nekih vodećih hrvatskih političara, istina je to ali u ovome slučaju konkretno riječ je ne o predsjedničkim izborima u nas, nego o skorašnjem 14. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli. Osnivač i direktor Festivala prof. Ivan Dropuljić marljivo obilazi već potvrđene mu te i potencijalne izlagače radi dogovora o nastupu. Ovih dana bio je i u Sloveniji, u Brežicama, Bizeljskome i Kostanjevici, Ribnici vezano uz mjehuriće na bazi hmelja i na bazi grožđa te vezano uz visoku kulinariku, razgovarao je i s vinarima iz BiH i – Francuske…

Susret u Kostanjevici uz 12 vrsta piva craft pivovare Ressel: Dominik Goričar koji za nastup na Zagreb Vino.comu 2019 najavljuje niz svojih ribljih specijaliteta i razna piva tipa ipa, stout (west coast ipa, pa hoppy wheat ale, choco milk stout, mango session ipa….), Ivan Dropuljić, Ksenija Kragl, Samo Žabkar i Jure Zlobko. Dolje – pivski bus kao šank te turistička vožnja čamcem po Krki uz Kostanjevicu (Snimio Marko Čolić)

U Kostanjevici na ljetnom festivalu piva na obali Krke Dropuljić se susreo s Dominikom Goričarom, vlasnikom ribnjačarstva Goričar za uzgoj i preradu pastrve, soma, kečige, jesetre, te vlasnikom craft pivovare Ressel, i s njegovim zaposlenicima Samom Žabkarom i Jurom Zlobkom kao stručnjacima za pivo, zatim popričao je i s djelatnicom u turizmu i organizatoricom eno-gastro-manifestacije Teden okusa Posavja u Krškome Ksenijom Kragl,

_________________________

AKO NISTE ZNALI – Posjet  festivalu craft-piva u Kostanjevici i susret sa Samom Žabkarom, stručnjakom za pivo i voditeljem pivovare Ressel, bio je prilika proširiti neka znanja o vrstama/tipovima piva i njihovim oznakama. Pa, evo, abecedno: Što je to Hoppy Wheat, što je IPA, a što Pale Ale, što je Porter, a što Stout? Evo što je odgovorio Žabkar:

– Najprije nešto o razlici između tzv. običnog i pšeničnog piva. U osnovi, pšenično pivo razlikuje se od običnoga u tome što se u proizvodnji 40 posto ječma zamijeni pšenicom, ona pivo učini kremastim i pivo ostavlja dojam bolje popunjenosti. Hoppy Wheat je jače zahmeljeno pšenično pivo, koje obično sliči na njemačku klasiku, međutim mi u Resselu dodali smo mu američke hmeljeve. Pale Ale je svijetlo pivo koje dolazi iz Engleske, a napravljeno od  ječma i hmelja. Svjetliji slad i hmelj su količinski u podjednakom omjeru, vrenje se odvija na temperaturi od 15 do 20 Celzijevih stupnjeva. Trenutačno je to najprodavaniji stil piva u craft revoluciji. Dva su oblika pale alea – uz originalnu englesku, od 1980. godine postoji i američka verzija. Dok je engleski pale ale s jačim izhričajem slada, te donekle putrast i dosta aromatičan, američki pale ale s izraženijim je osjetom hmelja. IPA znači India Pale Ale, engleska verzija piva iz grupe pale ale, piva koje se na početku radilo s većim stupnjem alkohola i s više hmelja, da bi moglo u dobroj kondiciji izdržati dugačak put brodom od Engleske do Indije. Uz tu englesku verziju IPA postoji i američki IPA, te dvostruko ili imperijalno/carsko IPA, to pivo može biti s udjelom alkohola iznad 7,5 vol.%. Verzija za koju smo se opredijelili  mi u Resselu s jakim je dodirom Amerike, znači s puno američkog hmelja, te u organoleptici s naglašenom gorčinom. Amerikanci za svoj IPA imaju na raspolaganju dosta hmeljeva, primjerice cascade, centennial, citra, columbus, chinook, simcoe, amarillo, tomahawk, warrior i nugget. Stout je moćno tamno pivo, rađeno, kao i pale ale, od  ječma i hmelja, s time da od ukupne količine korištenog ječma oko 10 posto mora biti prženo. Prženi  ječam pivu daje intenzivnu tamnu boju, okusu daje tonove čokolade i kave. Porter je isto  kao i stout, samo s nižim alkoholom. ∎

___________________________

Jure Tomič i Teo Fernetić, gore, te, dolje, chefovi i vinari pred otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja  u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga

Otvorenje manifestacije Tjedan okusa Posavja bilo je 28. kolovoza uvečer u restoranu Tri Lučke na Sremiču ponad Krškoga, uz sudjelovanje restorana Splavar (Ana Kranjc, vlasnica; Gregor Dujakovič, chef), restavracije Ajda (Blaž Žvab chef), gostilne Repovž  (Grega Repovž, vlasnik i chef), oštarije Debeluh (Jure Tomič, chef i vlasnik, na slici gore s Teom Fernetichem iz San Rocca u Brtonigli, inače predsjednikom sekcije JRE za Hrvatsku), restaća Tri lučke (Dejan Mastnak, chef), gostilne Kunst (Srečo Kunst,vlasnik), pa gostilni Jež i Šempeter, zatim sirane Gorišek, uljare Balon, eko kmetija Repovž i Kuknberger, KZ Sevnica, a od pićara pozvani su vinari Istenič, Keltis, Kobal, Žare, VK Krško, Domaine Slapšak, Kerin, Kozinc, Molipachi, Lipej, pa pivovara Ressel, a s jakim pićima Budič. Završna priredba odvijat će se 7. rujna na ulici i trgovima uz Krku u starome dijelu Zagrepčanima vrlo blizog Krškoga. Prošle godine na manifestaciji u Krškome pjevao je u Sloveniji osobito popularan dalmatinski pjevač Petar Grašo, on je s kulinarskoga dijela pred zvučnike uvečer doslovno odvukao gotovo svu publiku tako da je ove godine organizator odustao od koncerata velikih estradnih zvijezda na zahtjev izlagača koji nemaju ništa protiv glazbe kao kulise ali koji su prigovorili da jače popularni estradnjaci, za koje se mogu i trebaju organizirati posebni nastupi, odvlače pažnju od njih i izložene hrane i pića kao za područje glavnih (propagandnih) eksponata-protagonista manifestacije…

A na Bizeljskome je Dropuljić pak bio s uglednim proizvođačem pjenušaca Janezom Isteničem te s vinogradarom i vinarom Simonom Pinteričem, kod njega u podrumu je u povodu 83. rođendana Marka Čolića održana i zdravica tom legendarnom zagrebačkom fotografu revije Studio, a u posljednjih 26 godina i revije Svijet u čaši. Prolazak kroz Brežice trebao je biti prigoda sa susret s jednim od najboljih slovenskih chefova i sommeliera Jurom Tomičem, članom međunarodne udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE = mladi restorateri Europe) koji je nedavno kuhao u Dubrovniku na gala večeri u sklopu Dubrovnik FestiWinea te koji je kao gost-kuhar nastupio i u ekskluzivnom hotelu i restoranu San Rocco u Brtonigli i koji bi kao jedan od visokih predstavnika slovenske kulinarske scene pojačao elitnu kuharsku ekipu hrvatskih kuhara što ih prof. Dropuljić ove godine želi vidjeti u svojoj humanitarnoj akciji na festivalu u Esplanadi inače odavna znanoj kao rasadniku upravo vrsnih chefova. Ksenija Kragl, koja svoju manifestaciju Tjedan okusa Posavja ove godine na području Krškoga organizira od 28. kolovoza do 7.rujna, trebala je biti spona s još nekoliko renomiranih slo-kuhara i s nekoliko vinara s Posavja što osobito njeguju frankovku.

Janez Istenič predstavit će u Zagrebu svoj pjenušac iz kategorije Prestige rađen po novim pravilima koja je sam sebi postavio kao temelj i znak posebno visoke kakvoće, a riječ je o tome da pjenušce Prestige po novome na kvascu u butelji prije degoržiranja ostavlja najmanje pet godina! Već neko vrijeme, kaže, pokušava u Sloveniji pokrenuti, po uzoru na druge zemlje Europe, stvaranje tzv. piramide kakvoće kako bi se uvelo reda i kako bi kupac točno znao što ga u kojoj kategoriji čeka, međutim na nivou države to je zasad bilo bezuspješno pa je piramidu odlučio primjenjivati kod sebe (snimio Marko Čolić) ⦁ Dolje: Kod Simona Pinteriča koji, inače, ima jako dobre chardonnay te sauvignon i crnjake od frankovke, i dornfeldera (po povoljnim cijenama!), održana je polifenolna zdravica fotografu Marku Čoliću uz njegov 83. rođendan

BioSing – biti drukčiji, i bolji od drugih! Taj slogan jednog mladog mesara nagnao je prof. Ivana Dropuljića, koji rado veli kako na svom festivalu Zagreb Vino.com, u studenome, želi imati što više najboljeg od najboljega, da u Sloveniji posjeti i malo mjesto Ribnica pored Kočevja.

Uz salamu narezanu na daskici odnosno uz više uzoraka kobasica i salama te odličnu zaseku David Lesar na degustaciji za najprohtjevnije goste može ponuditi i Amarone od legendarnog Giuseppea Quintarellija. Kod njega sam u ponudi vidio i druge prestižne talijanske te francuske etikete, poput Tignanella Antinori, Marchesi de’ Frescobaldi, Braida, Pontet Canet, Duhart Milon, Château d’Issan…

Nekad davno Ribnica je bila znana po tome što je u njoj školu pohađao visokopoštovani pjesnik France Prešern, zatim po tome što je odande glasovita tvrtka Elan, pa po drvenim pladnjevima i priboru za jelo iz radionica lokalnih stanovnika, a sada je sve poznatija po elitnim mesnim prerađevinama što ih na eko-način (ima certifikat organskog pristupa!) kroz poduzeće BioSing (Bio sugerira život i ono što čuva život dakle razmišljanje na eko-kolosijeku, zatim, S označava salamu, a preostali ing, je, dakako, inženjering) stvara poduzetni ribnički mesar David Lesar, opredjeljen da kreira i nudi ekstra proizvode za zahtjevniju i imućniju publiku koja drži do ekoloških standarda i koja je dobro upoznata s pravilnom i zdravom prehranom te s istinskim užicima za stolom.

Prof. Ivan Dropuljić s Davidom Lesarom u bogatoj vinoteci BioSinga

– Moja je strast kreiranje vrhunskih dobro dozrelih suhomesnatih artikala namijenjenih sljubljivanju s vrhunskim vinima. Naši proizvodi su organoleptikom drukčiji od drugih prisutnih na širem tržištu jer nastaju i nude se drukčijom filozofijom. Logično je da ih ne mogu podastirati svakome, nego samo onima koji su ekološki osviješteni, koji razumiju to što radim i prepoznaju u tome višestruku dodanu vrijednost – kaže David Lesar, dodajući kako svoje eko-opredjeljenje smatra ne tek vezano uz nekorištenje danas u mesnoj prehrambenoj industriji široko (toliko da se čovjek ozbiljno zamisli!) rabljenih raznih zaštitnih aditiva i pojačivača aroma i okusa kao što su npr. nitrati, nitriti, askorbat, umjetne arome, starter kulture, ubrzavači zrenja, askorbinska kiselina, kompleksni ugljikovi hidtrati, encimi, izolirane kulture plijesni, nego mnogo dublje, vezano uz vlastiti ekološki podoban način života općenito i uz pristup cijelome poslu na prirodi i okolišu prijateljski način, to, ističe, uz brigu o ambijentu uključuje i štadnju energije.

Lesar naglašava da ga u produkciji ne zanmaju veliki brojevi nego ekskluziva, tako da se njegova (suho)mesnata ostvarenja mogu naći samo u najboljim restoranima i biranim delikates-buticima u Deželi, primjerice u Hiši Franko, Osteriji Debeluh, Restavraciji Strelec, Krištof Predoslje, Domačiji Novak, Gradu Otočec, Restavraciji Repovž…, te u inozemstvu, osobito u Italiji, Austriji, Njemačkoj, SAD. Proboj i doma i vani zahvaljuje, navodi, uvelike Udruženju mladih restoratera Europe odnosno Jeunes Restaurateurs d’Europe ili, skraćeno, JRE, koje okuplja veći broj ugostiteljskih objekata-nositelja prestižnih Michelinovih zvjezdica što su BioSing uvrstile u popis svojih stalnih preporučenih dobavljača i partnera. Inače, priznata američka medijska kuća Matador Network kad je snimala dokumentarac o Sloveniji za segment kulinarike izabrala je, uz Hižu Franko (Ana Roš) i Vina Movia, upravo i BioSing!

Po izvornim recepturama svojega kraja i bez uporabe aditiva na manufakturan način i strpljivo, uz poštivanje toka vremena nužnog da se završe procesi, stvara devet specijaliteta – salame od jelena i svinje, medvjeda i svinje, magarca i svinje, kozoroga i svinje, zatim (odličnu!) zaseku, kobasice, šunku, pancetu. Ribnica kao mjesto ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje suhomesnatih delikatesa, još 1492. godine od tadašnjih vlasti Ribničani su dobili dozvolu da mogu slobodno prodavati svoje mesne prerađevine…

David Lesar objašnjava i porijeklo sirovine što je prerađuje. Meso domaćih životinja uzima od probranih uzgajivača u okolici, a meso divljači je od životinja što žive u također u kraju oko Ribnice. Oznaku Eko ističe kao jamstvo za meso. Pasmine su domaće, krma je dobivena na eko-način. Eko znak vezan je i uz propis da životinje u uzgoju moraju godišnje najmanje 180 dana boraviti na otvorenome.

– Zatim,  za salame mi meso ne meljemo nego ga usitnimo rezanjem na male kockice, dodajemo mu samo sol i začine, vino, konjak, izložimo ga malo dimu da dobije dodatnu specifičnu notu, i kod dozrijevanja igramo na kartu vremena. Dozrijevanje u BioSingu nije u komorama s umjetnom klimom, nego u podzemnom dijelu naše zgrade gdje je temperatura ambijenta prirodna. Tako i štedimo na energiji. Dimljenje smo riješili na način da meso dobije potrebne estere da mu obogate aromu a s obzirom da rabimo ohlađeni dim meso ne dobiva i note paljenoga i prženoga koje mnogim potrošačima smetaju…

David Lesar, koji se, logično, posebno zanima za tzv. prirodna vina i koji je  vrlo sklon dugo maceriranoj bijeloj kapljici te koji se, inače, okušao i u sommelijerskom zanimanju, u objektu u Ribnici često organizira vođene degustacije svojih proizvoda i uz njih prikladno vezanih raznih vina, a izbor u vinoteci mu je uistinu impresivan, posebice s obzirom na zvučnost etiketa, Slovenskih butelja je dakako najviše, a da od stranih nabrojim tek neke od razvikanih: Pontet Canet, Chateau d’Issan Margaux, Chateau Rieussec, Duhart-Millon (Pauillac), Antinori, Frescobaldi (Toscana), Paolo Scavino, Braida (Pijemont), Quintarelli (Verona, Veneto)…., Na policama sam vidio i lijepi broj hrvatskih vina – uglavnom riječ je o produkciji plešivičke obitelji Tomac.

Dakle, Zagreb Vino.com 2019 nova je prigoda za uvjeriti se u specifičnost BioSingovih proizvoda!

Vino veže i spaja… Prije više godina na ljetnom odmoru na našem Jadranu našli su se Ozana Sadžik, rodom iz okolice Prijedora a koja već dugo živi i radi kao liječnica u Njemačkoj na samoj granici s Francuskom i njenom pokrajinom Alsace, te Alzašanin Christian Zwickert. Ozana Sadžik i Christian Zwickert prvi su se put tada na ljetnom odmoru u Hrvatskoj susreli s vinima od Tomca, zaljubili se u njih i na povraku s Jadrana u Francusku zaustavili su se kod Tomčevih u Jastrebarskome. Na ručku u restoranu Ivančić na Plešivici kamo ih je sada odveo Zvonko Tomac grupi se pridružio znani naš skladatelj vedrih nota Zrinko Tutić, koji već dugo vremena na Plešivici ima kuću za odmor i koji je zaslužan za pjesmu Plešivica Curica….

Kontakti vezani uz izlaganje na Zagreb Vino.Comu bili su i s Alzašaninom Christianom Zwickertom i njegovom suprugom Oksanom Sadžik koji u okolici Prijedora unatrag već više godina uspješno vode vinogradarsko-vinarski posjed Fazan i na tržište izlaze s vinima od rajnskog rizlinga, chardonnaya, mješavine syraha i crnog pinota pod nazivom Zašto ne? Why Not? Pourque pas? Warum nicht? te mješavine Collection od cabernet sauvignona, cabernet franca i merlota, u pripremi za izlazak je i njihov prvi pjenušac (brut nature). Kako Zwickert radi i kao agent za posjed iz područja Châteauneuf-du-Pape, moguće je da preko njega u Zagrebu bude (ponovno) prisutno i to glasovito francusko vinorodno područje…   ♣

Prije pretpremijere

KORAK do OTVORENJA – Sve je po planu, a kako ne bi i bilo kod pedantnog Velimira Koraka! Grubi radovi završeni su, interijer opremljen i uređen. Na samome pragu je otvorenje Fine Dine & Fine Wine restorana na Plešivici, smještenog uz vinski podrum Korak (koji, uzgred, sada za ljetne vruće dane ima i izvrsno ozbiljno a fino pitko vino Alte Reben/Old vines – proizvedeno od berbe 2018, uz tromjesečnu maceraciju u drvu i potom uz dozrijevanje 10 mjeseci u drvenoj bačvi a od grožđa starih na Plešivici tradicijskih sorata poput npr. štajerske beline, lipovine, silvanca zelenoga, plaveca žutoga, veltlinca crvenoga, šipelja, muškat hamburga…). Evo par kadrova prije pretpremijere. ♣

Pogled na ulaz u restoran

Ljetna terasa – pravi dragulj

Pogled s ljetne terase na kuću Korakovih

Mama Mirjana pored buketa cvijeća posađenog uz lozu

Pogled u restoran s ulaza

Bračni par Korak uz restoranski šank

Kad žene nagrađuju… Kamo na izlet?

ODLIČJE VRIJEDNO STUDIJSKO-TURISTIČKOG PUTOVANJA – Fakin iz Istre u Baranji i u mađarskom Villanyu. Ali, ne da bi se fakinario i bećario. Realizirao je putovanje koje mu je kao nagradu za osvojeno prvo mjesto na ocjenjivanju hrvatskih vina za 2019. dodijelila udruga Žene u vinu (Women on wine odnosno WoW), već nekoliko godina organizator takvih godišnjih vrednovanja domaće plemenite kapljice.

Beljski vinogradi i novi vinski podrum

Belje – stari podrum, s drvenim suđem, dolje: enologinja Suzana Zovko

Da podsjetim: nakon šireg izbora ponajboljih hrvatskih vina na tržištu a koji je ovaj put napravio istaknuti istarski sommelier Filip Savić članice udruge WoW imale su priliku svojim glasovanjem za pojedine etikete suziti Savićev popis uzoraka, a onda u trećoj, finalnoj fazi na scenu u ulozi degustatorica-ocjenjivačica na licu mjesta stupa nekoliko žena s jačim enološkim iskustvom, najčešće su to proizvođačice vina, sommelijerke, novinarke specijalizirane za vino i gastronomiju, i one kao najbolja izdvoje po tri vina u kategorijama bijeloga, ružičastog i crnoga, zatim pjenušaca i visokih predikata, pa potom odrede koje je od vina i tko od vinara primus inter pares, tj. šampion i dobitnik WoW Grand Prixa popraćenog lijepom praktičnom nagradom – posjetom nekom vinorodnom području u Europi i, tamo, obilaskom uglednih vinskih podruma.

Baranja – nadaleko znani restoran Kormoran: smuđ u slanini, te šaran na rašljama

Marko Fakin kao osvajač WoW Grand Prixa za 2019. za crno vino Il Primo dobio je takvo putovanje što uz turističku notu ima – bitno za istaknuti! – i dimenziju studijskoga!  Marko je iskoristio lijepu priliku da sa suprugom Betty i sinom Mišelom a pod redateljskom palicom predsjednice WoW-a Sanje Muzaferije i Ljiljane Vajda Mlinaček iz marketinga kuće Belje nekoliko dana provede u hrvatskoj Baranji i u mađarskom Villanyju smještenom neposredno uz državnu granicu.

WoW Grand Prix Marko Fakin sa suprugom Betty i sinom Mišelom te sa Sanjom Muzaferija i Ljiljanom Vajda Mlinaček u vinorodnom Villanyju

Carstvo Attile Gerea: uz raskošan vinska podrum ima i vrlo lijepi, otmjeni restoran

Zvjezdana vilanjska vinska trojka: Ede Tiffan, Joszef Bock, te Attila Gere sa kćerkom Andreom i nizozemskim vinskim novinarom Janom van Lissumom koji s Tiffanom ima tijesnu suradnju oko vina

Spektakularni Sauskin restoran i kuhinja. Dolje: Christian Sauska sa svojim chefovima

Na hrvatskoj strani posjećeni su vinarija Belje i podrum Kalazić te Kopački Rit, a na mađarskoj strani podrumi Attila Gere, Bock i Sauska.

Baranja i Villany pokazali su se punim pogotkom – Fakin, vinarska zvijezda koja sve jače sjaji i višestruko je ovjenčana Decanterovim priznanjima, ostao je – bez daha. Vrlo zanimljivo bilo je i upoznati se s preradom suhomesnatih proizvoda u Belom Manastiru gdje se baranjski kulen proizvodi prema starim, tradicijskim recepturama i načinu. Osobiti dojam ostavio je, dakako, Kopački rit, kojime se plovilo čamcem. Park obuhvaća ukupno 231 km², a unutar njega nalazi se poseban zoološki rezervat površine 71 km^2.  Kopački rit vrijedna je prirodna baština, zaštićena od 1967. godine, priznata i u međunarodnim okvirima kao jedno od najočuvanijih poplavnih područja velikih rijeka u Europi, tu živi oko 300 vrsta ptica i više od 50 vrsta riba.

Mađarski podrumi impresionirali su kako vinom i jelima u svojim restoranskim prostorima tako i arhitekturom objekata i interijerima. Klasično dojmljivi Attila Gere i Joszef Bock, kao šećer za kraj ostavljen je dojmljiv posjed Christiana Sauske, s vinskim podrumom i suvremeno uređenim restoranom. Upravo u ovom predivnom prostoru okruženom vinogradima WOW-pobjednik je uživao je u večeri i spojevima jela i Sauskinih vina. Marko Fakin čiji je, inače, vinski slogan Fakin Good Wines – očaran vinima.

Velebna atmosfera kod Bocka

Za zainteresirane za posjet Villanyju i ponajboljim vinarima toga kraja koji je sebi stavio u zadatak da kao svoju vinsku perjanicu promovira crnjak od cabernet franca (i to čini uspješno!), informacija da se popularni Villany Vörösbor Fesztival odnosno Vilanjski festival crnoga vina s brojnim vinskim štandovima i kušaonicama u mjestu ove godine odvija od 4. do 6. listopada.

Prizor s manifestacije Villany Vörösbor Fesztival

Tradicijska manifestacija vezana uz sortu cabernet franc, koja je na jugu Mađarske kao vino dobila novi naziv – Villany Franc, bit će u Villanyju 22. i 23. studenoga. ♣

Kamo na izlet?

        KRACHER FINE WINE EVENT 2019 – Svake godine pred jesen svjetski glasovita vinska kuća Kracher iz Illmitza u austrijskom Gradišću organizira atraktivno događanje kao kombinaciju prezentacije Kracherovih novih berbi što su krenule ili upravo kreću na tržište – poslastica su svakako visoki predikati po kojima je Alois Kracher i stekao svjetsku slavu – i prezentacije vina uglednih svjetskih vinarija što surađuju s Kracherovim odjelom za uvoz i distribuciju vina po Austriji i Europskoj Uniji.

Weinlaubenhof Kracher, Illmitz

Manifestacija Kracher Fine Wine Event 2019 planirana je u vinariji Weinlaubenhof Kracher za subotu 7. rujna i nedjelju 8. rujna.

Evo što je, barem kako kaže sadašnji vlasnik Gerhard Kracher, sin legendarnog Aloisa Krachera (treća generacija, nakon Aloisa Krachera seniora, djeda, i Aloisa Krachera jr. oca), uz vina redovne berbe i predikate domaćina programom još predviđeno za ovu godinu:

Mini festival s nastupom elitnih austrijskih i međunarodnih vinskih kuća kao što su Pichler-Krutzler – Wachau, Austrija, Dr. Loosen – Njemačka, Niepoort – Portugal, Lingua Franca – SAD, Domaine Weinbach – Alsace Francuska, Charles Heidsieck – Champagne, Francuska, Weingut Sohm & Kracher – Austria, Reunion – Austria. Bit će prilike kušati više od stotine etiketa koje se nalaze u ponudi Kracherove trgovačke kuće, o kojoj se može više saznati preko www.finewineshop.com

Protagonisti priče su ne samo vinari nego i znani chefovi i ponuđači raznih delikatesa, među prvima Kracher spominje chefa Robert Letza, potom ističe svoje prijatelje i praktički stalne sudionike na ovim priredbama. a to su Hink Pasteten, Alois Gölles, Schärdinger Affineur, Tiroler Edle, Staud’s te Christian Pöhl iz bečkog Naschmarkta koji stiže s velikim izborom sireva iz cijeloga svijeta. Osiguran je i nastup kamiona-pečenjarnice Burgera, s ponudom ne samo burgera nego i drugih, svježe pripravljenih regijskih specijaliteta.

Za one željne romantične vožnje kroz vinograd na raspolaganju su konjske zaprege, a ima i sadržaj za djecu, osiguran je u suradnji s Nationalpark Kinom iz Illmitza.

Ulaznica na manifestaciju stoji 60 eura. Kupe li se u te dane u Kracherovoj trgovini vina u vrijednosti iznad 100 eura popust na redovnu cijenu vina je 10 posto, a kupi li se vina za 400 eura popust je 20 posto.

S obzirom da je ograničen broj posjetitelja, dobro je unarijed se prijaviti, a to se može učiniti preko office@kracher.at

Alois Kracher senior, pionir

Pionir, vizionar, direktor – Vrijedi, uistinu, skoknuti do Kracherovih u Illmitz, vinska je to kuća svjetskoga glasa, a manifestacija je – bar je tako bilo do sada svaki put kad sam je posjetio – izvrsna, svašta odličnoga moguće je kušati, a moguće je i upoznati se s nekim važnim osobama s međunarodne vinska scene.

Alois Kracher jr, vizionar

Kod Krachera inače znaju organizirati različite radionice prvenstveno na temu visokih predikata i njihova sljubljivanja s jelima, moguće je da neka bude i sada. Kod nas, kako se čuje, ti predikati kao slatka vina nemaju osobitu prođu, a neki izvještaji i s tržišta iz vana govore o tome da interes za viskopredikatnim sirupastim slatkim desertnim vinima nije više onakav kakav je bio, naime iako ljude u principu privlači slatkasto, očito su ti predikati, koji se inače poslužuju u maloj količinji kao kruna obroku – preslatki, bolje reći opterećujuće slatki. Gerhard Kracher shvatio je da se u tržišnome smislu treba sve više trsiti, pa eto stoga kod sebe i organzira spomenute radionice, pod naslovom Austria’s Liquid Gold – A Food pairing Seminar. Nedavno sam prisustvovao jednoj takvoj radionici na kojoj su uz domaćina govorili i Christian Zechmeister, izvršni direktor udruženja Wein Burgenland, i Willi Balaniuk, urednik austrijskog eno-gastro časopisa À la Carte. Vina spojena s delicijama nisu na radionicama kod Krachera nužno uvijek Kracherova, ali su brižno izabrana iz portfelja Kracherovih gradišćanskih kolega. Uz sjajnu paštetu od pilećih jetrica ponuđene su na izbor tri etikete – Sämling 88 Illmizter 2018 Burgenland Spätlese od Tschide (9 vol % alkohol; 90,5 g/lit neprovreli slador; 6 g/lit ukupna kiselost), zatim Traminer Ried Mühlsatz 2017 Burgenland Auslese (11,5 vol % ALC, 60,4 g/lit NS; 5,1 g/lit UK) od Steinera, i Traminer 2016 Burgenland Beerenauslese Feiler Artinger (9 vol % ALC; 199,9 g/lit NS; 4,5 g/lit UK). Sva tri vina odlično su prijala uz paštetu, s time da je ipak za nijansu kao pobjednik izabran Traminac 2016 izborne berbe Feiler Artinger.

Gerhard Kracher, treća generacija, unuk Aloisa seniora i sin Aloisa vizionara – direktor

Uz čokoladu ponuđeni su sljedeći predikati: Seewinkel Cuvée 2014 Burgenland Beerenauslese Velich, (sauvignon, Welsch Riesling, chardonnay; 13 vol %), Cuvée 2015 Burgenland Beerenauslese (veltlinac zeleni, graševina, traminac, 12,5 vol%) od Ernsta Triebaumera, i Zweigelt 2012 Burgenland Strohwein (slamnato vino; 11,5 vol %; 225 g/lit NS; 7,5 g/lit UK) Johanna Schwartza, najbolje ocijenjen od svih tih triju uzoraka kao vino i kao par čokoladi bio je Cuvée 2015 Burgenlnd Beerenauslese od Triebaumera.

S kolačem iz Illmitza donesena su ova vina: Chardonnay grand Selection 2015 Burgenland 2015 (10,5 vol %; 209 g/lit NS; 7,6 g/lit UK) od braće Nittnaus, zatim Cuvée 2015 Burgenland Ruster Ausbruch (graševina 30 %, RR 30 %, pinot sivi 40 %; 10 vol %; 240 g/lit NS; 7 g/lit UK) od Schandla, i sjajni Cuvée Burgenland TBA 2002 (chardonnay 50 %, graševina 50 %; 9 vol % ALC, 252,7 g/lit NS) od Krachera. Tu se najviše kao vino a i uz kolač dopao Burgenland 2002 TBA Cuvée od Krachera. Na karaju, evo i vina sa sirom s plemenitim plijesnima i medom: Cuvée Burgenland 2017 Beerenauslese (graševina 60 %, chardonnay 40 posto; 11 vol %, 133 g/lit NS, 6,3 UK,) od Krachera, pa Welschriesling 2017 Burgenland Ruster Ausbruch (10 vol%; 225 g/lit RS; 7,6 g/lit UK) od Gunthera i Regine Triebaumer, i Chardonnay Nektaressenz 2015 Burgenland TBA (7,5 vol %; 345 g/lit NS, 8 g/lit UK) od Haidera. Od ta tri vina najbolje se kao pratnja siru pokazao taj Heiderov chardonnay.

Visoki predikati uz paštetu od pileće jetre, sir i med te čokoladu

Kracherov Weinlaubenhof nalazi se u području gradišćanskoga SeeWinkela, a to je 20 kilometara dugačka uglavnom ravna površina na istočnoj obali Niuzaljskoga jezera, najvećeg europskog stepskog jezera. Glavna mjesta tu su Illmitz, Apetlon i Podersdorf. Klima je panonska, s vrućim ljetom i hladnom zimom. Niuzaljsko ili Nežidersko jezero (Neusiedler See) svojevrsni je moderator klimatskih uvjeta uz obalu, to znači da na tom području kreira specifičnu mikroklimu bez temperaturnih ekstrema, a karakteristike u klimatskom smislu su jesenske večernje i jutarnje maglice te povišena vlažnost koja potiče razvoj botritisa, upravo botritis dok je još u fazi plemenite plijesni bitan je faktor u proizvodnji visokih predikata.

Do Illmitza se može autoputom do Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt) i Željeznoga (Eisenstadt) pa s prijelazom na drugu obalu Niuzaljskog jezera a onda spustom prema jugu i mađarskoj granici, ili pak preko graničnog prijelaza nakon Čakovca pa kroz zapadni dio Mađarske putom za Pomogy/Pamhagen na granici Mađarske i Austrije, u Illmitz se nakon prijelaska mađarsko-austrijske granice vrlo brzo stiže.

Kracherovi visoki predikati, ponos kuće ali i Gradišća!

Prezime Kracher sinonim je za visoke slatke predikate. Sve je počelo s djedom Aloisom Kracherom, kojega nazivaju pionirom. Medju prvima u punoj je mjeri shvatio potencijal područja za proizvodnju vina, posebice upravo visokih predikata. Među prvima u regiji i počeo je proizvoditi vina od grožđa zahvaćenog botritisom. Putevima Krachera seniora krenuo je njegov sin Alois Kracher junior, zvan Luis. On pak slovi kao vizionar ne samo kuće Kracher nego i općenito gradišćanske vinske produkcije, posebice visokopredikatne kapljice. U devedesetim godinama prošlog stoljeća slovio je kao motor-pokretač renesanse predikata. Prerano otišli (2005) Luis bio je veliki eksperimentator i svake godine koristio je različite metode vinifikacije stvarajući i više od desetak različitih TBA (Trockenbeerenauslese = izborna berba prosušenih bobica) vina od graševine, chardonnaya, traminca, scheurebea(=sämling 88), muškat ottonela pa povremeno i zweigelta. Međutim s ništa manje žara posvećivao se i suhim vinima redovne berbe, tu je bio vjeran regijskim tradicijskim metodama vinifikacije i dozrijevanja u inoksu i drvenim bačvama. Liniju tih vina nazvao je Zwiaschen den Seen (=između jezera). Htio se izraziti i u domeni modernog svjetskog vina, konkretno za vinifikaciju i dozrijevanje vina rabio je nove barrique. Vina tog izričaja izlazila su pod nazivom Nouvelle Vague. Gerhard Kracher je treća generacija u obitelji, njemu je nadimak isti kao što mu je naziv funkcije: direktor. Gerhard nastavlja održavati imanje s predanošću oca i djeda. I dalje je najveći dio produkcije u sferi visokih predikata, u manjoj količini proizvode se mirna suha bijela i crna vina a nešto je i pjenušaca klasičnom metodom. U čast sinčiću Luisu, četvrtoj generaciji Kracherovih, Gerhard kao najnovije, proizvodi i buteljira voćni sok od grožđa. ♣

VieVinum iduce godine

Čuda od frankovke u našem susjedstvu: butelje u Nacionalnoj knjižnici u Beču!

Najčešće arome u austrijskim vinima

EISENBERG DAC i LEITHABERG DAC – Nerijetko se u nas u šali kaže da je netko od čaše zaglavio u knjižnici, ali, evo, Austrijanci su nedavno službeno pozvali predstavnike medija javnog informiranja, vinske trgovce, sommelijere i jako dobre i verzirane potrošače i iz svijeta (pa i mene!) da dođu na jedinstveno kušanje njihovih vina prve lige Eisenberg DAC i Leithaberg DAC baš u prostor Augustinske čitaonice u sklopu Nacionalne Biblioteke u središtu Beča! Unikatna prilika da se na jednom, i to elitnom mjestu kuša npr. i to što austrijski vinogradari/vinari uspijevaju dobiti od sorte frankovka, raširene i u nas osobito u istočnoj Slavoniji (Podunavlju), te Istri (borgonja), ali ovdje nažalost nedovoljno valorizirane.

Znam dobro o čemu govorim naime nedavno sam bio i na kušanjima vina iz tih vinogorja u okviru susreta Austrian Wine Summit 2019, i kapljica se, posebice od frankovke, pokazala u izvanrednom svjetlu, i krivo mi je što, barem zasad, o jednakome nivou ne možemo razgovarati i o frankovki u nas.

Prekreasni ambijent Augustinske čitaonice u Nacionalnoj knjižnici Austrije u Beču, mjesto degustacije kapljice vinogorja Eisenberg DAC I leithabergDAC  u Burgenlandu

U Deutsch Schützenu u vinariji Schützenhof sreo sam i snimio s buteljom sjajne frankovke Blaufränkisch Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – Kristinu Jelić Faulhammer

Za ovu degustaciju Eisenberg DAC namijenjenu prvenstveno profesionalcima iz vinskog sektora, pripremljeno je nekih 80 uzoraka vina DAC iz berbe 2017 a s najboljih pozicija u Burgenlandu odnosno Gradišću, točnije njegovu jugu (Eisenberg, od Berg=brdo i Eisen=željezo). DAC odnosno Districtus Austriae Controllatus je službena oznaka vina po kvaliteti i područnoj tipičnosti. Inače, Burgenland općenito je u vinskoj ponudi suprotnost ostalim relevantnim vinorodnim regijama Austrije kao što su Donja Austrija, Beč i Štajerska, naime za razliku od tih predjela usmjerenih prvenstveno prema bijelome vinu, uvelike od sorata veltlinac zeleni i rizling rajnski te, u Štajerskoj, sauvignon, Gradišćanci se fokusiraju više na crnu kapljicu, i to ponajprije od frankovke, pa onda i od lovrijenca, zweigelta, pinota crnoga, a od bijelih sorata u nekim svojim vinogorjima kao što je eto i Leithaberg osobito njeguju one pinotne i to u posve suhoj varijanti, a s bijelim kultivarima čuveni su i, posebice kod Illmitza, po visokim slatkim plemenitom plijesni obilježenim predikatima poput kasnih i izbornih berbi, izbornih berbi bobica, ledenog vina.

Prizor iz Eisenberga, ili Željeznog brda, Međimurci bi rekli Železne gore

Eisenberg – Što se tiče Eisenberga, to je vinogradarsko područje od nekih 515 hektara u Južnom Gradišću uz granicu s Mađarskom, ponajbolje pozicije tu su Saybritz, Szapary, Fasching i Weinberg,  tlo je s prevladavajućim udjelom crvenog škriljevca što vinima daje izrazitu mineralnost, ona budu bogata željezom. Od 2009. postoje apelacije Eisenberg DAC i Eisenberg DAC Reserve. Glavna sorta koja se tu uzgaja je frankovka. Vinski centri područja su Eisenberg, Deutsch Schützen i Rechnitz.,

Evo i nekih od  frankovki Eisebnerg DAC koje su na mene ostavile najjači utisak:

BLAUFRÄNKISCH PERWOLFF 2012 SÜDBURGENLAND EISENBERG – KRUTZLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sudburgenland Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH ALTE REBEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – WACHTER WIESLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried REIHBURG 2015 Eisenberg DAC Reserve – SHIEFER & DOMAINES KILGER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH DIABAS 2015 Eisenberg DAC Reserve – JALITS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH SAYBRITZ 2009 Südburgenland Eisenberg – KOPFENSTEINER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Senior 2015 Eisenberg DAC Reserve – SCHÜTZENHOF ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg ⦁ BLAUFRÄNKISCH Ried ZUDELGRABEN 2015 Eisenberg DAC Reserve – POLLER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Eisenberg

Blaufränkisch Diabas 2015 Eisenberg DAC Reserve – Jalits, pa Perwolf 2012 Eisenberg – Krutzler, te izvrsne frankovke Senior  Eisenberg Reserve DAC 2015 – Schutzenhof  i Kekfrankos Ried Wanzer Nador Eisenberg Hungary 2012 od Gargera

Sjajne frankovke Alte Reben 2015 i 2014 Ried Weinberg Eisenberg DAC Reserve Weinberg kuće Wachter-Wiesler te Kopfensteiner Blaufrankisch Ried Saybritz 2015 Reserve Eisenberg DAC I Kopfensteiner Blaufrankisch Saybritz 2009

Christof Wachter

Leithaberg – Vinogorje Leithaberg smješteno je na brežuljcima zapadno od Niuzaljskog jezera (Neusiedler See) u sjeverozapadnome dijelu Gradišća, uz rijeku Leitha. Vinogradi se tu prostiru na oko 3000 hektara, dijelom su s tlom bogatim škriljevcem a dijelom s vapnencem u jačoj mjeri. Klimu tu karakterizira međuigra toplog zraka s jezera i svježeg zraka iz šuma oko vinogradskih padina. Od sorata i vina u segmentu crnih glavna je frankovka, a od bijelih su tu pinot bijeli, chardonnay, neuburger i veltlinac zeleni. Leithaberg DAC također predviđa i kategoriju Reserve

Winzer Leithaberg/Vinari-članovi udruge Leithaberg DAC. U udruzi su Erwin Tinhof, Hans Nittnaus, Sylvia Prieler, Sepp Bayer, Norbert Gmeiner, Martin Passler, Gerhard Leberl, Leo Sommer, Thomas Schwartz, Hans Nehrer, Toni Hartl, Richard Mariel, Hans Bichler…

_______________________

OSTERREICHISCHE TRADITIONS WEINGÜTER – Dan poslije, u dvorcu Grafenegg blizu Beča izbor etiketa za profesionalce iz vinskog faha iz cijeloga svijeta mnogo veći od onoga u Beču – 200 vina Erste Lagen (premier cru) 64 članova udruge Österreichische Traditions Weingüter. Riječ je o vinima iz područja uz Dunav – Traisental, Kremstal, Kamptal i Wagram, zatim Beča i Carnuntuma. Udruga je utemeljena 1992. godine a zametak joj se počeo stvarati dvije godine ranije, naime susrećući se na raznim vinskim sajmovima i drugim eno-događanjima više austrijskih proizvođača vina našlo se tijesno oko teme o nužnosti stvaranja teritorijalno tipičnog vina, vina s vrlo izraženim identitetom. Svi su se složili da se kao istomišljenici trebaju organizirati u udrugu i, ne čekajući inicijativu države, zajednički donijeti pravilnik vezan uz proizvodnju takvog teritorijalno tipičnog vina, vina s prepoznatljivim identitetom kraja.

Kao temelj Pravilnika određen je vinograd, a taj termin obuhvaća ne samo vinovu lozu na nekoj parceli, nego lokalitet, nadmorsku visinu, nagib-ekspoziciju (ravnica ne dolazi u obzir!), tlo, mikroklimu, sorte (dakako, domaće), minimalnu starost loza (12 godina), gustoću nasada, rad u vinogradu, prinos, datum berbe, dakako da je na red došao i podrumarski dio – način prerade grožđa, oblik dozrijevanja (inoks, drvo, boca…) i dužina dozrijevanja, kategorija s obzirom na rezidualni slador, najraniji mogući izlazak vina na tržište.

Proizvođači vina od grožđa iz vinograda uz Dunav, a to su oni iz Kamptala, Kremstala, Traisentala i Wagrama krenuli su, uz pomoć struke, u istraživanje vrijednosti pojedinih vinogradarskih pozicija kako bi ih klasificirali po kakvoći, i 2010. godine izašli su pred javnost s dokumentom Klassification iz kojega je vidljivo da su 53 vinogradske pozicije uvrštene u ÖTW Erste Lage odnosno kako bi Francuzi rekli, premier cru. Udruzi ÖTW, koja je život počela s desetak vinara-osnivača, s vremenom je pristupilo dosta novih vinskih posjeda iz Kamptala, Kremsa, Traisentala i Wagrama, tako da ih se do 2017. u udruzi skupilo oko 33.  Na proljeće 2018. utemeljene su područne udruge OTW-a u Beču i Carnuntumu, a onda je, kao krovna organizacija na nacionalnom nivou, osnovano Federalno udruženje austrijskih tradicijskih vinskih posjeda.

U dokumentu Klasifikacija 2018 izneseno su ukupno 72 vinogradarska položaja proglašena ÖTW Erste Lage. Sljedeća stepenica prema gore a koju još treba službeno otvoriti je ÖTW Grosse Lage, odnosno ÖTW grand cru. S isticanjem ÖTW Erste Lage i ÖTW Grosse Lage stvorena je dobra podloga za kontinuirano podizanje kakvoće vina a i, pojašnjenjem, na etiketi, kupcu koji rang kakvoće i teritorijalne tipičnosti može očekivati u boci ÖTW, za u poslovnom smislu učinkovitiji marketing. U proizvodne i marketinške aktivnosti spadaju i redovite interne degustacije-ocjenjivanja vina članova udruge radi provjere kakvoće svake nove berbe i pregleda o stalnosti članova-pojedinaca u kakvoći kroz vrijeme, kao i degustacije-ocjenjivanja naslijepo sa neovisnim žirijem, u koji se kao članovi uz enologe, sommeliere… pozovu i afirmirani vinski novinari naime na njih se računa kao na učinkoviti komunikacijski kanal bitan za plasman. Visoka kvaliteta vina I jasna komunikacija s tržištem rezultirale su svake godine boljoj prodaji vina, i po višoj cijeni!

Michael Moosbrugger, predsjednik OTW-a, injegovi pomoćnici ugledni proizvođači Gerhard Markowitsch (lijevo na slici) iz Carnuntuma i Fritz Wieninger iz Beča

Nužno je istaknuti i sljedeće: u područja Kamptala, Kremsa i Traisentala uz oznake DAC i ÖTW Erste Lage smiju se vezati samo sorte veltlinac zeleni i rizling rajnski, u Wagramu također u obzir dolaze samo veltlinac i riesling, U Bečkom vinogorju gdje kao vino tradicijski postoji mješavina sorata Gemischter Satz (vinograd je tipa field blend, grožđe se bere svo skupa i sve se zajedno vinificira) moguće je za DAC Erste Lage rabiti veltlinac zeleni, rizling rajnski i pinot bijeli, a u Carnuntumu su za crna vina Erste Lage predviđeni kao izrazito dominantni zweigelt odnosno frankovka, a za bijela vina pinot bijeli, chardonnay i veltlinac zeleni.

Vrlo cijenjeni Schloss Gobelsburg – Barbara Koller s kolegicom iz marketinga i uz bogat izbor etiketa. Dolje desno: U enološkoj ekipi Schloss Gobelsburga trag ostavlja i jedna Hrvatica – Ana Djogić

A sada, i pojašnjenja termina:

Weinberg = vinograd, vinogorje (Wein = vino, Berg = brdo) ⦁ Lage = Riede = izrazi koji se, osobito riječ Ried, rabe pri označavaju nekog izdvojenog i za vino posebno vrijednog položaja. Austrijanci i Nijemci rabe i izraz Einzellage. Vinogradska pozicija definirana je površinom i strogo određenim međama. Podrazumijeva se da je riječ o geografskoj poziciji koja ima jednake geološke i mikroklimatske uvjete. ⦁ ÖTW Erste Lage = oznaka predviđena za vina koja su se kroz godine pokazala i dokazala kao karakterna i izrazito specifična za apelacije Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagrm, te Wien (Beč) i Carnuntum ⦁ ÖTW Grosse Lage = oznaka predviđena za austrijska vina iz vinogorja uz rijeku Dunav a to su Kamptal, Kremstal, Traisental i Wagram te Wien i Carnuntum a koja su se kroz dužu povijest pokazala kao ikone i vjerni ambasadori tih vinograda i vinogorja prema svijetu. Kao što je rečeno, ÖTW Grosse Lage tek treba oficijelno stupiti na snagu. ⦁  Tafelwein = oznaka za vino bez specifikacije o porijeklu ⦁ Landwein – vino sa zaštićenom indikacijom zemljopisnog porijekla ⦁ Qualitätswen = vino sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla, riječ je o geografski definiranim užim vinogradarskim prostorima.

Piramida kvalitete: u najdonji (i najveći) dio spadaju regijska vina (regional wines) za koja Austrijanci kažu Gebietsweine, stupanj iznad, u sredini piramide, je Ortswein, odnosno što bi Francuzi rekli, village aoc, mi bismo to mogli prevesti kao vina iz vinograda smještenih unutar granica neke pojedine općine u vinorodnome području. Špicu piramide čini Riedenwein (single vineyard wine) odnosno vino od grožđa s izdvojenih vinogradskih parcela. Vina moraju na etiketi imati kntrolni broj koji znači da su u nadležnim ustanovama koje brinu o stavljanju kapljice u promet prošla kemijsku analizu te da su na organleptičkoj provjeri zadovoljila kriterije postavljene za Riedenwein.  ♣

Kod etrušćanskog boga života, sreće, vina, zdravlja i napretka

FUFLUNS PO TOSCANI, a i ŠIRE – Fufluns ili Puphluns u etrušćanskoj religiji bio je štovan kao bog raslinja, života, sreće, vina, zdravlja i rasta/napretka u svakom pogledu. Fufluns se na listi od 16 bogova etrurske civilizacije spominje na devetom mjestu. Sin je Semle i boga Tinia. Osobito su ga slavili u Populoniji, po etrušćanski Fufluni ili Pupluni. Njegov grčki ekvivalent je Dioniz, a latinski Bacchus ili Bakho.

Filippo Magnani Fufluns (lijevo) u vinogradu i za vrijeme prezentacije vinarije i vina I Mandorli iz Suvereta (Li)

Magnani s gostima u kušanici kuće Castello di Monsanto, Barberino Val d’Elsa , Chianti, Toscana

Ali, Fufluns je i prva talijanska putnička agencija specijalizirana za vinske ture, osnovana prije nešto više od 26 godina. Osnivač je Filippo Magnani, jedan od pionira vinskog turizma u Italiji, Magnani je inače visoko obrazovan po pitanju vina, a oduvijek je težio realizaciji tura na vrlo upečatljivom nivou i ne samo s izraženom hedonističom notom nego i s jakom edukacijskom notom. Da bi ostvario maksimum, okružio se s visoko stručnim osobama na području vina, ugostiteljstva i turizma. U smislu obilaska vinogradarskih krajeva i vinskih podruma Italije uz programe hedonističko-turističkog karaktera nudi i programe poslovnoga tipa, dakle susrete novinara odnosno vinskih trgovaca s proizvođačima vina iz kojih se može razviti dobar biznis.

Danas je vinski turizam u svijetu vrlo razvijen i regije koje se trse proizvesti osebujno i za svoj kraj karakteristično vino godišnje ugoste brojne ljubitelje dobre kapljice i papice. Došlo je dotle da su velikom broju turista pri odluci kamo da otputuju vino i užitak za stolom postali čak primarni motiv. Poznavajući Filippa s mojih dugogodišnjih sudjelovanjima na pretpremijerama vina novih berbi koja na izlasku na tržište u Italiji mogu ga preporučiti kao pouzdanog organizatora. Detaljnije informacije na www.filippomagani.it  i na www.fufluns.com   ♣

Bakhova turistička dimenzija

Vinograd obitelji Ipša na lokalitetu Sveta Jelena/Santa Elena ponad Livada. Krasan je pogled uokolo s platforme na vrhu brdašca na nadmorskoj visini od 420 metara, postavljene za prezentaciju novih vina. Vinogradi odozgor prema dolje su u nagibu od oko 30 posto. Krov u dnu na slici dolje označava crkvicu Sveta Jelena/Santa Elena. S platoa gdje su Ipše postavili platformu za promociju i slavlje i na kojemu će saditi još trsja, pogled s jedne strane puca na Motovun a s druge strane na Oprtalj. Doživljaj za pamćenje. Mjesto idealno za događanja na vrhunskoj razini. Amfora na slici gore postavljena je kao ukras, ali nije rečeno, smije se Klaudio Ipša, da se možda jednoga dana i ona neće rabiti u proizvodnji vina

 

ČAROBNA SANTA ELENA – Kakvog li aduta!… Dolina rijeke Mirne, a visoko iznad, na oko 420 metara nadmorske visine, lokalitet Sveta Jelena (Santa Elena) sav u vinogradima, između pak doline čuvene po tartufu i vrha što vrvi plemenitom lozom – maslinici.

Tris iz pokerske terminologije, ali vrijedan najmanje kao poker četiriju asova! Međutim taj prostor što pruža prekrasne vidike (dolina Mirne, Motovun, Oprtalj…), zatim što se, šire gledano, može pohvaliti s nekoliko odličnih proizvođača maslinova ulja ekstra vergine, te vina, ali i s nekoliko sjajnih ugostitelja koji umiju pružiti visoke eno-gastronomske užitke, opet pokerskim rječnikom spomenuti snažan poker aseva podiže na snagu pobjedničkog flash royala! Osebujni spoj kroz koji bog Bakho ili Baccus ističe svoju snažnu turističku dimenziju, ukazujući na to da je bit kroz višeslojan i za sjećanje trajan doživljaj učiniti privlačnime čitav kraj te – rečeno komercijalno – plasirati cijeli  teritorij.

Klaudio Ipša i njegov sin Ivan, uz vina Santa Elena bijelo i crno. Ideju za vino Santa Elena dao je Ivan, koji polagano od oca preuzima gospodarstvo. Santa Elena bijelo je od malvazije iz vinograda na poziciji Sveta Jelena, berba je bila 2017. objašnjava Ivan. Tehnlogija prerade tradicijska, kakva se nekad rabila u Istri, konkretno počelo se s 30 dana na maceracji i fermentacije na vlastitim kvascima u otvorenoj inoks posudi, pazilo se ipak da u prva tri dana burnoga vrenja temperatura ne prelazi 22 Celzijeva stupnja. Kad je slador sav provrio uslijedilo je blago prešanje i tekući dio ostavljen je 24 sata na miru da se grubi talog slegne, pa je vino pretočeno u barrique – nove i rabljene bačvice – na 16-mjesečno dozrijevanje. Nakon toga vino, u koje prethodno nije dodavan SO2, je napunjeno u bocu uz minimalni dodatak sumpora, predviđeno je bilo da u boci prije izlaska na tržište provede barem godinu dana, dakle vino Santa Elena bijelo bi na tržište trebalo krenuti oko Nove godine. Ipše inače od sorata njeguju malvaziju istarsku, pinot sivi, kao i merlot, refošk i teran. Od merlota i refoška u omjeru pola-pola rade Santa Elenu crno, a uskoro kad loze terana s godinama stasaju,u mješavinu će i teran. Oko Nove godine izlazi i Santa Elena crno iz 2017.

Selo Ipši, kuće i dvorište – s, dakako, maslinom – obitelji Ipša. Obitelj stanuje u kući na gornjoj slici, a građevinu na slici dolje preuređuje za prihvat gostiju na degustacije. Ipše inače, uz svoje dvorište grade uljaru, koja bi trebala biti gotova i spremna za rad do berbe maslina 2020. godine

Ljetna terasa

Klaudio Ipša – vinogradar/vinar, maslinar i uljar: sorte masline što ih uzgaja su bjelica, crnica i bugla te, od introduciranih, frantoio i leccino. Uz jednosortna ulja od bjelice (pikantno), frantoio (srednje pikantno) i leccino (mekano) na tržište, pod nazivom Selekcija, daje i mješavinu ulja od svih svojih pet kultivara. Zemlje u kojima jako dobro plasira svoja ulja uz Hrvatsku su mu Austrija, Njemačka, SAD, Kanada, Japan. Prošla godina za maslinovo ulje bila je, veli Ipša, odlična, dala je i dosta ploda i visoku kakvoću ploda, ove godine, žali se Ipša,  biti će dosta manje

Nedjelja 18. kolovoza kao datum posvećen je svetoj Jeleni, i to je za promidžbu ne samo vlastite vinske i uljske produkcije nego i čitavog teritorija iskoristio Klaudio Ipša iz sela Ipši između Livada i Svete Jelene. Na samome vrhu brda na platou okruženom sa nekih 5,5 hektara dobrano nakošenih vlastitih vinograda s ukupno oko 25.000 trsova što malvazije istarske, što pinota sivoga, što refoška, terana i merlota, te s crkvicom posvećenom sv. Jeleni ili Santa Eleni uz koju je, inače, danas, useljena tek jedna jedina – obiteljska – stambena zgrada, Ipše su na Dan svete Jelene (Elene) organizirali za oko 200 poslovnih partnera pomociju svojega novog vina – Santa Elena bijelo, od izabranoga grožđa malvazije, Inače još 2015 izašli su sa Santa Elena crnime, od refoška i merlota s udjelom od po 50 posto. Oba vina počivaju na tradicijskoj i za cijeli kraj tipičnoj tehnologiji sljubljenoj, međutim, s modernima pedantnosti i pažnjom kako bi se u čaši dobio rezultat originalnošću i jedinstvenošću privlačan za današnjeg zahtjevnog potrošača. Na pijedestalu su se dakako našla i višestruko i u međunarodnim okvirima nagrađivana maslinova ulja Ipša od domaćih kultivara bjelica, crnica i bugla te od introduciranih frantoia i leccina. Bitna poveznica sa svečanosti baš je spomenuta crkvica sv. Jelene/Elene, naime obitelj Ipša zaslužna je za popravak njenoga zvona i za oporavak klasične zvonjave kao poziva na okupljanje ljudi dobre volje… ♣

Zdravstveni turizam: za tijelo i dušu

Gotovo 100-godišnja kućica u Svetoj Jani, 100 posto domaća atmosfera!

        U KRILU SVETE JANE, NA KRILIMA MIKE – U pravom smislu – zdravstveni turizam! Ne lječilišni-kurativni nego preventivni. Zdrav duh u zdravom tijelu, govorili su svojedobno još stari Grci. Po novome rekli bi, kratko i sadržajno te vrlo  praktično, Nijemci i Austrijanci: Klein aber Fein! A imali bismo i mi, ovdje, nešto za dodati u žargonu i stihu: Nix Masse, ali, da, Klasse, dobro i za okoliš a i za – Kasse! To je samo, po domaće ilustrirano, ono što na finjaka govori službeni slogan: Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor.

E sad, druga je priča to što smo u želji da imamo i ovce i novce Lijepu našu pretvorili u suprotnost ovom inače vrlo prikladnom službenom sloganu pa se, eto, sada – i preko medija javnog informiranja! – čuju lamentacije kako je npr. naš ponos svjetskoga glasa Dubrovnik (naravno, počinje se uvijek od onog najznačajnijega!) već postao ugrožen zbog prevelike najezde turista…

Pogled u dnevnu sobu i blagovaonicu

Zrnce za razmišljanje domaćinu-ponuđaču, ali, kako slijedi dalje u priči, i Turističkom uredu Jastrebarskoga i Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Onaj tko u okrilju Svete Jane kod Jaske traži utočište, naći će ga u tome selu tam’ pri potoku, međutim uživat će, barem zasad, u punoj mjeri moći jedino ako je rođak ili prijatelj s Nikolom Mikom Rožićem, uspješnim svetojanskim građevinskim poduzetnikom koji je uz kuću gdje stanuje s obitelji osmislio i uredio prekrasan kutak za hranu duši i tijelu, predviđen (inicijalno!)  samo za familiju i uži krug pajdaša, za nadati se da bi ipak u dogledno vrijeme mogao biti otvoren i za javnost.  S obzirom na dimenzije ne za i širi krug ljudi istodobno nego za pojedine manje skupine i samo po prethodnom dogovoru. Niks Masse, ali, da, KLASSE!

Vizura s verande

Mika Rožić u mjestu Sveta Jana na uzvisini od oko 350 metara posjeduje lijepo održavanu katnicu građenu još 1925. godine.  Interijer i eksterijer odišu domaćom atmosferom. Izvana uz ulazna vrata u kuću usred ljeta – tradicijski i majstorski složene cjepanice s kojima se mirno dočekuje zima. Unutra, blagovaonica prostrana, s lijepim kaminom te sa, na zidovima, brojnim trofejima vlasnika, strastvenog lovca koji je neke metke ispalio i na Novom Zelandu! Jedna prostorija posvećena je i povijesnoj ličnosti i te kako vezanoj uz  jaskanski kraj – grofu Erdödyju!

Nepresušni izvor potoka

U zaleđu kuće uspon je s gustim raslinjem zahvaljujući kojemu i kad je vruće tu nije vruće te kad nedostaje zraka tu ima zraka, k tome pored kuće je i nepresušni (barem je, kažu mi, tako bilo do sada!) izvor čiste i svježe brdske i po zimi i po ljeti jednako hladne vode, vrijedi – i te kako! – napraviti nešto koraka do njega. Jednostavno, moraš protegnuti noge do izvora, popiti malo ukusne bistre izvorske vode, ona makar je voda odlično dođe kao predah od vina pa i od gemišta.

Mika kao gurman a i kao lovac zna gdje nabaviti domaćeg janjca i odojka i kako doći do divljači, a predvidio je, na verandi uz kuću, i prostor gdje može na par sati na prikladnoj temperaturi i više nego utopliti JANKA, po želji i ODGOJKA dok ne bude/ne budu uvjerljivo brončani, a to znači znači elitno spremni za tanjur. I te kako svjestan kako je važno ono što dolazi s ražnja, roštilja i peke prikladno zalijevati, krenuo je, da primjereno zatvori krug, sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom Jalševcem, došljakom iz malog i radišnog Međimurja i vlasnikom OPG-a, u proizvodnju vina. Važno je reći: s obzirom da se Mika druži s najboljim plešivičkim vinarima posebice sa Zvonimirom Tomcem, vina su zamišljena da budu u rangu gornje kakvoće…

Janko i ljeti na toplome, da se ne prehladi

U hladovini raskošne krošnje trsa portugisca – ulaz u vinski podrum, Mika Rožić sa sinom Tomislavom i zetom Marijanom, te, dolje, u podrumu među bačvama i cisternama

Aktualna površina vinograda je, sada, nešto više od 0,5 hektara, sorte su sauvignon bijeli, chardonnay, pinot sivi, rizling rajnski, pinot crni i cabernet sauvignon, kuriozitet je pred ulazom u vinski podrum možda i stotinjak godina stari razgranati trs portugisca koji, uz to što pruža odličnu hladovinu na ulazu u podrum, o dobroj godini zna dati – o ho ho grožđa. Međutim, namjera je ne stati na tome nego jače uključiti se u tržišne tokove, konkretno proširiti se na 10.000 do i 15.000 trsova, eh, to bi bilo već nešto.

Marijan Jalševec (desno) uz amforu, te Mika Rožić s prof. Ivasnom Dropuljićem. Za prvog posjeta, uobičajeno – prigodan dar domaćinu, ljubitelju plemenite kapljice, fine papice, zasad uspješnom građevinskom poduzetniku te, moguće, uspješnom budućem poduzetniku i u vinu i turizmu: – crtež grozda muškata Alexandria koji je izradila Greta Turković za Ampelografski atlas izdan 1963. godine

Podrum uredan k’o apoteka, u drvenome dijelu kolekcija bačava od glasovitog talijanskog proizvođača Garbelotta, tipovi vina (ukupno Rožić sada godišnje puni oko 5000 boca) od svježe klasike (sauvignon) i sur lie-ja (chardonnay) do danas sve popularnijih devet mjeseci u 600-litrenoj amfori maceriranih spomenutih bijelih kultivara s time da je Bakhov nektar potom njegovan godinu dana u rabljenim bačvicama… A crna su – crna!

Što-šta za vidjeti, kušati, lijepo se provesti… i vratiti se u Svetu Janu! Hoće li sada u zrelim godinama Mika Rožić svoje mogućnosti u turizmu i u okviru turističkih zahtjeva Svete Jane nadrediti građevinarskim bagerima?  Makar, dok zdravlje služi i njega i njegova sina i njegova zeta – i jedno i drugo zajedno je dobro… ♣

Cro-turizam: ljeto s dvoličnim cijenama

NA PIZZU s OSOBNOM KARTICOM/PUTOVNICOM! – Za pojesti picu u restoranu u Hrvatskoj dobro će vam doći kartica! Doduše ne kreditna, nego – osobna karta. Korisna je i putovnica! Cijena pizzi za domaćeg gosta – naravno iz velikog obzira ugostitelja prema našijencu – nudi se s 50 posto popusta, pa – da ne ovisite o slobodnoj procjeni konobara o tome tko ste i odakle ste dobro je predočiti identifikacijski dokumement. Za pojesti u restoranu obrok sa svinjetinom ili teletinm te nadasve (oboritom) ribom već vam treba i kreditna kartica. Dvostruke cijene – jedne za domaćeg a druge, dvostruko veće za inozemnog gosta! U slučaju pice ili pizze velika picdarija ili pizzdarija, u slučaju svinjetine pak prava svinjarija.

Ima još, kad je riječ o silnoj brizi domaćih ponuđača prema domaćem gostu: ljetne cijene hrane u turističkim mjestima duž naše jadranske obale osjetno su – o tome se dosta slušalo preko radija! – više od onih za isti proizvod u (neturističkoj) unutrašnjosti. Po nekim informacijama, morske cijene u nekim slučajevima su 30 do 40 posto više od kopnenih.

Hoće li nas to koštati?

Čule su se procjene iz meritornih tijela i od meritornih osoba kako nam je ove godine, barem do sada, turizam nekih četiri do pet posto slabiji nego što je bio lani, a čuje se i da smo postali preskupi te da su neke zemlje, na ovim paralelama najjači nam konkurenti u turizmu, prebrodile nedaće pa se sada oporavljaju…

Tko (u nas) ima para kupa se u moru, a tko ih nema – doma u lavoru. Naravno ne treba biti uvijek samo doma u lavoru, u mnogim mjestima u unutrašnjosti postoje kupališta na rijekama, na jezerima, u bazenima. Zagreb tako ima svoje more – plavi Jarun, makar ne baš na svim dijelovima jezera.

Kolovoške vrućine i temperaturni udari u urbanom okruženju. Pobjeći nekamo na brdo, na veću nadmorsku visinu – Zagrepčanima je na raspolaganju Medvednica, ili po osvježenje poći nekamo uz vodu – Zagrepčani to mogu odlaskom na Jarun, na pokošene parcele sa stablima debelih krošanja za debelu hladovinu.

Ne biti lijen i prekomotan pa se zaustaviti i usidriti na šljunčanoj plaži koja je najbliže tramvaju odnosno velikom parkiralištu na toj strani jezera, protegnuti valja noge i poći na sasvim suprotnu, udaljeniju obalu, na jezero tik do savskog nasipa, i moguće je doživjeti PLAVI Jarun. Na plaži je manja gužva, ambijent a i voda djeluju čistije, tu su na raspolaganju dva sportska igrališta na pijesku, a nekoliko ugostiteljskih objekata poput Beach Bara upravo na toj strani opskrbilo se ležaljkama za ugodan odmor i nadoknadu onih nekoliko kalorija više potrošenih na šetnju do ovoga odredišta…  ♣

G.E.T.-Zvijezde vinskog turizma

Razdragani dobitnici, posebice otac i sin Kezele (Drago i Janko). Prve pločice osvojili su Kezele (tri zvijezde), Trdenić I Voštinić-Klasnić (po dvije zvijezde), Mikša i Miklaužić (po jednu zvijezdu), Ilovčak (Preporuka) (Marko Čolić)

Dobitnici s pločicama na terasi ispred vinarije Trdenić, gdje se odvija dodjela. Šteta da nije održano ceremonijalno postavljanje pločice s dvije zvijezde na ulaz u objekt Trdenić. Dobitnici su iz grupe od osam moslavačkih vinara koji su se opredijelili za profesionalnu tržišnu proizvodnju škrleta – Voštinić-Klasnić, Kezele, Mikša, Trdenić, Ilovčak  Miklaužić…Profesionalci okupljeni oko škrleta najavili su osnutak poslovne zajednica pod etiketom koje bi ubuduće plasirali škrlet nastao od grožđa s boljih pozicija svakoga od njih i vinficiranog zajedno, za  početak u podrumu Marka Miklaužića (Marko Čolić)

        PRVI DOBITNICI PROGLAŠENI u MOSLAVINI; ODUŠEVLJENI KEZELE – Centar za razvoj vinskog turizma u sklopu udruge G.E.T. (gastronomija, enologija, turizam) sa sjedištem u Zagrebu ove je godine počeo dodjeljivati plakete Zvijezde vinskog turizma hrvatskim vinskim podrumima koji su se dobro organizirali i uspješno djeluju i u turističkom segmentu. Podsjetimo se: još prije dosta godina GET-ovci su startali s dodjelom turistički orijentiranim vinarijama godišnjih priznanja Bijeli grozd za doprinos vinskome turizmu, a sad su, sa spomenutim Zvijezdama, krenuli korak dalje u želji da značajnije pridonesu razvoju vinskog turizma u nas. Za razliku od priznanja Bijeli grozd koja se, inače, daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima nego i onima u drugim zemljama u neposrednom okruženju te koja su ipak na neki način akademska i kao takva, ostajući nekako više u privatnoj sferi dobitnika, nisu baš toliko izložena oku šire javnosti, Zvijezde vinskog turizma namijenjene su baš tome da – postavljene kao pločice na ulaze u objekte te kao preporuka kakvoće predočene i u raznim turističkim vodičima pojedinim krajem – budu što jače izložene oku spomenute široke javnosti, dakle da imaju visoko naglašenu praktičnu dimenziju.  Kako je istaknuo predsjednik udruge G.E.T. Tomislav Stiplošek, želja je da G.E.T. Zvijezde vinskog turizma u domeni hrvatskih vinarija okrenutih i turističkoj ponudi budu ono što za ugostiteljstvo znače Michelinove zvjezdice. GET-ovci su upozorili da će se stanje na terenu pomno pratiti kroz godinu i da će oni objekti koji nastave raditi dobro pločicu sa Zvijezdama zadržati, eventualno i napredovati u broju Zvijezda, a oni koji razočaraju izgubit će pravo na Zvijezde.

Prve pločice Preporuke i prve pločice sa Zvijezdama vinskog turizma udruga G.E.T. je odlučila predati vinskim podrumima u Moslavini, jer po GET-ovcima Moslavci su u posljednje vrijeme napravili veliki iskorak upravo u sektoru vinskog turizma. Podjela se odvijala na imanju obiteji Trdenić u Kutini. Na prigodnoj svečanosti u nazočnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja pločicu Preporuka primio je Sven Đozo ispred podruma Ilovčak (gosti se zasad primaju na terasi kapaciteta do 30 osoba, prostrana kušaonica još je u gradnji), pločica s jednom Zvjezdom dodijeljena je vinarijama Mikša i Miklaužić, pločica s dvije Zvijezde pripala je obitelji Trdenić (namjera je Trdenićevih povećati kapacitet prostora za prihvat gostiju te sa sadašnje ponude uglavnom vina i hrane ozbiljno dalje širiti turističke sadržaje) i podrumu Voštinić-Klasnić (Tomislav Voštinić navodi kako povećava kapacitet kuhinje, te kako uz podrum gradi smještajne objekte i bazen), dok je gospodarstvo Kezele  (vinarija, hrana, smještaj, jahanje na konjima hrvatskim posavcima…, ove godine obitelj očekuje ostvarenje oko 3500 noćenja!) primilo pločicu s tri Zvijezde.

Janko Kezele, jedini s tri zvijezde! Uza nj su Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a I Marko Miklaužić, predsjednik udruge vinogradara I vinara Bregovitog sjeverozapada Hrvatske

Inače, uz pločicu s Preporukom te pločice sa po jednom, dvije i tri Zvijezde predviđena je pločica Excellence Star, ona još čeka na dobitnika…

– Govorimo li o kategorizaciji vinarija s aspekta Centra za razvoj vinskog turizma, tada vinarije gledamo s turističkog aspekta. Vinski turizam u velikoj je ekspanziji, a za Hrvatsku je bitno da ona može ponuditi originalna, za svoje područja tipična, visokokarakterna vina od velikog broja autohtonih sorti vinove loze, te niz i izvrsnih i ekološki proizvedenih tipičnih namirnica odnosno delikatesa, što je turistima i te kako zanimljivo. Mi rado kažemo da smo turistička zemlja, pa je logično da dobro osmislimo ponudu do razine kompletnog doživljaja, te da, između ostaloga, turiste privučemo i u ruralna područja, kao glavni adut tu nam je upravo eno-gastronmija sa svojim specifičnim uradcima na tanjuru i u čaši.  Bitni su tu upravo vinski posjedi međutim kako se ne može samo sjediti, jesti i piti te kako nakon koje čašice nije uputno sjedati za volan, dobro je da i vinarija bude izravno ili neizravno uključena u druge oblike ponude, primjerice mogućnost noćenja, mogućnost sportske rekreacije uz pješačke i biciklističke staze kroz vinograde, teren za male sportove, bazen, pa tu su i vođeni razgledi radi upoznavanje kraja. To je ono što nazivamo prodajom vina doživljaja. Za same vinare prodaja na kućnom pragu najbolja je, jer to znači novac praktično odmah I, naravno, direktan kontakt s kupcem. To je i potencijalni izvoz i to na dva načina. Prvi je takozvani nevidljivi izvoz ili izvoz na licu mjesta, odnosno potrošnja stranih turista. Drugi je reklama koja se dobiva takvom prodajom jer će zadovoljni turisti i u svojoj zemlji, sredini potražiti to isto vino a i vraćat će se na mjesto lijepih uspomena odnosno preporučivat će to odredište prijateljima i znancima. Turistima je bitan ne samo proizvod, već cijeli doživljaj. Zato smo odlučili provesti kategorizaciju vinarija temeljenu prvenstveno na aspektima turističke ponude. Smisao je turistima olakšati izbor kamo i kada  otići, gdje boraviti, što mogu očekivati i, ono najvažnije, unaprijed im dati do znanja što svakako trebaju kušati, jer mnogi stranci ne poznaju naše vinarije i vinare, a domaćini se ne sjete ponuditi neke proizvode, ili čak smatraju da su neki proizvodi preobični, eto upravo takvi proizvodi turistima mogu  biti vrlo privlačni – rekao je Tomislav Stiplošek, dodajući kako će domaćini kroz ovakav projekt moći naučiti na koji način komunicirati s gostima, što i kako istaknuti od svojih proizvoda. – Očekujemo da kategorizacija potakne ponuđače na što bolje uređenje svojih objekata i razvijanje kvalitete ukupne ponude. Dodjelu plaketa Zvijezde vinskog turizma dopunit ćemo onime što nužno tu spada, a to su knjiga i elektronsko izdanje  G.E.T. vodič (gastro-eno-turistički vodič), taj bi vodič vodič trebao  postati dobar marketinški alat svima koji direktno ili indirektno sudjeluju u ponudi vinskog turizma.

S ovim plaketama Zvijezde vinskog turizma vinarije je G.E.T. razvrstao u pet kategorija. Evo Pravilnika:

            Preporuka – vinarije koje ne zadovoljavaju dovoljan broj kriterija, ili ne ispunjavaju jedan od bitnih kriterija da bi ih se svrstalo u kategoriju s oznakom zvjezdice, ali smatramo da su dovoljno zanimljive da ih gosti posjete te da bi se mogle s vremenom razviti i u turističkom segmentu.

            Jedna zvjezda * – vinarije koje zadovoljavaju sve minimalne uvjete za dobru turističku prezentaciju. Podrazumijevaju se:

Identitet i prepoznatljivost vinarije ◾ Barem jedno visoko kvalitetno vino ◾Kušaonica na neki način odvojena od podruma◾Uz vino, na degustaciju se nude jednostavni zalogaji autohtone gastronomije kao npr.  suhomesnati naresci, sir, ulje i drugo  Prezentaciju vodi vinar ili je vode članovi obitelji, eventualno zaposleni djelatnik◾Uređeni prilaz i parkiralište. Pravilno postavljeni putokazi◾Radno vrijeme: preporučuje se barem rad vikendom, ali prihvaća se i samo rad po najavi.

Dobitnik dviju Zvijezda: obitelj Trdenić. Na slici su Krešimit Trdenić, i Tomislav Stiplošek iz G.E.T.-a

            Dvije zvijezde ** – vinarije koje, na neki način, sadržavaju kompletnu turističku ponudu, uključujući i smještaj, vlastiti ili u blizini. Dakako, vinska ponuda je također bitna. Podrazumijeva se:

Posluživanje iz vlastite kuhinje ili uz korištenje cateringa◾ Barem 25% ponude su vrhunska vina (a minimalno jedno), barem isto toliko visoko kvalitetna, a ostala mogu biti kvalitetna vina ◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane  ◾  Blizina vinograda (da je vidljiv iz vinarije) ili pokazni vinograd pored vinarije ◾ Objekt uređenjem uklopljen u okolinu (prednost autohtonim obilježjima)◾ Uređen okoliš. Asfaltirani ili uređeni prilaz i parkiralište; prilazi i parking veličine minimalno za dolazak minibusa◾Radno vrijeme: preporučuje se svakodnevno radno vrijeme, prihvaća se rad i samo vikendom. Topla jela – ručkovi i/ili večere te stručna vođenja: po najavi ◾Prezentaciju vodi vinar, enolog, ili educirani prezenter◾Mogućnost tečne komunikacije i barem  na engleskom jeziku◾Višejezičan informativni materijal◾Smještaj, vlastiti ili u neposrednoj blizini (eventualno organiziran prijevoz)◾Kušaonica i smještaj da zadovoljavaju kapacitetom primitak barem deset osoba (poželjno za smještaj u odvojenim sobama, klasa razine tri hotelske zvjezdice).

            Tri zvijezde *** – vinarije koje svojom ponudom odskaču od standarda, zadovoljavaju sve najviše kriterije i posebno drže do očuvanja autohtonih proizvoda i običaja. Podrazumijeva se:

Sve kao prethodno, i više – Gastro ponuda (vlastita kuhinja ili catering) visoke kvalitete◾Mogućnost stručno vođenog sljubljivanja vina iz ponude i odgovarajuće hrane◾Barem 50% ponude su vrhunska vina, a ostalo visoko kvalitetna◾Suradnja s lokalnim proizvođačima hrane i suvenira (mogućnost kupnje tih proizvoda)◾Tijesna veza s poviješću te njegovanje lokalnih običaja◾Uređeni, asfaltirani prilaz i parkiralište za barem dva minibusa i više automobila◾Radno vrijeme: svakodnevno◾Ručkovi, večere i stručno vođene degustacije mogu biti po najavi◾Organizirana dostava kupljenog vina◾ Kušaonica i smještaj trebaju kapacitetom zadovoljavati primitak dvadeset osoba (poželjno: smještaj u odvojenim sobama, klasa razine četiri hotelske zvjezdice).

            Excellence star (zvijezda izvrsnosti) – vinarija zadovoljava sve kriterije za kategoriju tri zvjezdice, ali nudi i dodatne sadržaje koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. Kad se kaže sadržaj, to može biti, navodi Stiplošek, i primjerice: privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, razina luksuza itd.

Podrazumijeva se: Sve kao prethodno, i više – vlastiti smještaj◾Vlastita priprema hrane ◾Dodatni sadržaji koji prezentaciju dižu na puno višu razinu i stvaraju nezaboravan doživljaj. To mogu biti I, primjerice, privatna luka za pristup jahtama, konjički klub ili golf klub, viša razina luksuza itd.

Tri Tomislava, dvije Zvijezde! Tomislav Voštinić, s vinskog posjeda Voštinić-Klasnić. Desno je Tomislav Stiplošek, a lijevo Tomislav Trdenić

U ocjenu ulaze:

            Podrum i kušaonica – kvaliteta vina, higijena i tehnlogija u podrumu, izvedba gradnje I uređenje, autentičnost, zastupljenost autohtonih sorata

            Gastro ponuda – razina usluge unutar zakonskih mogućnosti , odnosno prema registraciji, autohtoni proizvodi, prezentacija, sljubljivanje vina i hrane, vlastita proizvodnja  hrane, uključivanje lokalnih proizvođača u ponudu.

            Vanjski izgled – Uklopljenost u okoliš, blizina vinograda, odgovarajuće označavanje (putokazi), prilaz, parkiralište.

            Smještaj – smještaj u vlastitoj ponudi ili kod nekoga u neposrednoj blizini. Eventualno organiziran prijevoz, adekvatna razina kvalitete, kapacitet.

            Prezentacija – razina stručnosti i kvalitete. Komunikacija sa stranim turistima, veza poviješću i tradicijom kraja, stvaranje/čuvanje vlastitog identiteta i prepoznatljivosti vinarije, vlastita priča (npr: vilenjaci koji rade vino vinarije Bolfan, vještice koje lutaju Cibanovim hisom, Bosso i njegova kćer pretočeni u vina Senjković itd.), osobnost vinara kao dio prezentacije

            Ostalo – radno vrijeme, prodaja suvenira i proizvoda lokalnih proizvođača, suradnja s lokalnom turističkom zajednicom, dodatni sadržaji.

Prilikom ocjenjivanja različiti elementi donose bodove na sljedeći način:

Prezentacija i opći dojam – 40%, ponuda vina – 30%, sve ostalo navedeno – 30%

Napomene: Kod kvalitete vina organizator zadržava pravo procjene kvalitete koja će se donijeti na osnovi ocjene Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, ocjena u stručnim publikacijama, recenzija istaknutih kritičara i nagrada renomiranih festivala.

Opći dojam je doživljaj turista i ocjenjuje se ukupan sklad svih elemenata.  To znači da, ako neki od elemenata iskače kvalitetom iznad ili ispod ostalih, neće vinariji donijeti veću odnosno manju ocjenu koju žiri donosi prema vlastitoj procjeni, koristeći navedene kriterije kao smjernice.

Ocjenjivački sud: Žiri čine članovi predsjedništva udruge  G.E.T. koji pri donošenju konačne ocjene, u obzir uzimaju: mišljenje novinara koji glasaju za Bijeli grozd, mišljenje publike koja glasa za Bijeli grozd, zaključke više kontrolora koji su svi osobe s edukacijom i iskustvom  u turizmu, savjete stručnjaka iz područja etnologije i urbanizma, turističkih djelatnika. ♣

Ljetna prehrana, s mislima na zimnicu

       TORTICE OD PATLIDŽANA – Što jesti ljeti? Konstante su svakako svježa sezonska namirnica i, s obzirom na vrućine, kalorijama nenabijene namirnice. Ljetno jelo ne bi trebao biti problem, jer riječ je o godišnjem dobu kad u puni rod dospijevaju razno povrće i voće u kojima se sjajno uživa i kad su, s obzirom na pojačanu ponudu, cijene niže. Upravo od druge polovice kolovoza vrijeme je za čari svježe sočne zrele slasne mesnate rajčice…

Sad je vrijeme za zrelu, ukusnu slasno sočnu DOMAĆU rajčicu

Ali, mi u Hrvatskoj kao da moramo imati rajčicu cijele godine, nismo u stanju strpiti se do kolovoza i kraja ljeta kad joj je puna sezona, i kao da većinu potrošača ne smeta to što svježa rajčica u ostalim dijelovima godine nema slasne sočnosti nego je vodena i tvrda, bezukusna. Kad sam već kod rajčice – vijest iz Hrvatske gospodarske komore:  Domaću rajčicu cijenimo manje od uvozne.  Proizvodnja rajčice u Hrvatskoj pala je u 2018. godini za gotovo 25 posto u odnosu na godinu ranije, Prošle godine proizveli smo 30.950 tona, dok smo 2017. godinu završili s proizvedenih 41.223 tona rajčice. Sukladno manjoj proizvodnji, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, smanjio se i izvoz, za nekih 30 posto. U 2018. smo izvezli 5287 tona rajčice, a u 2017. godini 7505 tona. Uvoz je pak porastao za pet posto, sa 12.813 tona u 2017. na 13.369 tona u 2019. Kilogram uvozne rajčice prošle je godine u prosjeku koštao 0,99 eura, dok smo za izvezeni kilogram dobivali prosječno pet euro-centi manje. Oko 60 posto ukupnog uvoza rajčice u Hrvatsku dolazi iz Italije i, gle gle!, Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, te, gle gle!, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine našeg ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj. Inače, uvoz voća i povrća iz godine u godinu raste, a lani smo uvezli 25 tisuća tona više nego 2017. godine.

Čudesni patlidžan iz zagorskog vrta. Ima ga u tamno-plavoj i bijeloj (okusno kao da je nešto slasniji od plavoga mu rođaka) varijanti. Kad su velike vrućine prednost mu je npr. i to što ga se za ručak može pripremiti ranije ujutro dok još ne upali zvizdan, pa se do podneva štednjak dovoljno ohladi. Prijedlog za patlidžan: oguliti mu koru i narezati ga u veću zdjelu na nešto deblje okrugle ploške, posoliti ploške i pričekati neko vrijeme da se sol upije i da istodobno iz patlidžana izvuče višak vode. Na vrući roštilj ili jako zagrijanu kožicom slanine premazanu narebranu teflon tavicu složiti krpom posušene kriške i dobro ispeći pa ih odložiti na tanjur te poškropiti maslinovim uljem. Za tortice izabrati po četiri ploške približno jednakog promjera, i između tih ploški namazati beljskog ABC-krem sira i na nj složiti tanke komadiće domaćeg fino prošaranog špeka, po potrebi još poškropiti maslinovim uljem te najgornju plošku po vrhu posuti ribanim tvrdim sirom

Ali, ima još, također iz HNK: Sve je teže do hrvatske zimnice!  Tradicionalne povrtne kulture za zimnicu sve se manje proizvode u Hrvatskoj.  Koja se hvali kako se u svome gospodarskom jedinstvu dijeli na plavu (turističku) i zelenu (poljoprivrednu; nota bene – pretpostavka za unosni turizam su upravo poljoprivreda I, osobito, za neki kraj specifični proizvodi kao specijaliteti teritorija)… Tako je, eto, proizvodnja paprike u 2018. bila 18.106 tona što je za oko šest posto manje u odnosu na 2017. godinu kada smo proizveli 19.303 tone paprike. Situacija je vrlo nepovoljna glede proizvodnje krastavaca, u 2018. naša domaća produkcija bila je tek na 6.442 tone, a to je gotovo 40 posto manje nego 2017. kada smo proizveli 10.622 tone.

Tortice od patlidžana

Ljeto, pogotovu kolovoz, pravo je vrijeme za svježu domaću tikvicu, bučicu i za savijaču BUĆNICU, te  zagorsku strepu za koju se tijesto ne savija

U istom smo razdoblju, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, povećali uvoz krastavaca, više od pet posto, dok smo uvoz paprike povećali za gotovo 15 posto. Prosječna uvozna cijena rasla je. Kilogram paprike u 2018. plaćali smo 0,88 eura, pet eurocenti više nego 2017. kada je koštala 0,83 eura, dok je kilogram krastavaca prošle godine prosječno koštao 0,74 eura, odnosno osam eurocenti više nego što smo plaćali godinu ranije. Najviše krastavaca uvezli smo iz Španjolske, Italije i Srbije. Zanimljivo je međutim da se unatoč smanjenju domaće produkcije izvoz krastavaca nije smanjio. Izvoz domaće paprike skroman je ali su izvoznici zadovoljni jer su lani za izvezenu papriku dobivali u prosjeku 1,11 €, a to je čak 23 eurocenta više nego što smo u prosjeku plaćali za kilogram uvezene. ♣

Kaj su ljeti jeli naši stari, a jedu i naši mladi

     PETI BUĆNICA-fest– Specijalitet sjeverozapadnoga dijela Hrvatske a posebice Hrvatskog zagorja je i bućnica, savijača od tijesta, svježeg sira i naribanih mladih buča. Glavna joj je sezona druga polovica ljeta, konkretno kolovoz i dobar dio rujna, međutim domaćice se, da bi mogle ispeći bućnicu, snalaze tako što na ljeto naribaju buče i duboko ih smrznu za trenutak kad će peći bućnicu. Domaćinstvo koje ima dovoljno veliki hladionik s dosta mjesta u zamrzivaču napravi samo prvu fazu te delikatese – razvuče tijesto, nadjene ga i savije, pa sirovu bućnicu u plehu za pečenje duboko smrzne tako da poslije preostaje samo pleh iz zamrzivača premjestiti u pećnicu… Ma koliko bila fina i takva smrznuta pa naknadno pečena, ipak je od nje bolja ona složena od svježih tek ubranih buča i odmah pečena.

Milan Kladnički (desno), kojega mnogi pamte kao glazbenika u zagorskom sastavu Lepi cajti, sad je u segmentu turizma – zaposlen je u Turističkoj zajednici područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela. Lijevo na slici jechef Branko Čukelj, Zagorec, dakako, naš znani kuhar, kadar još hotela Intercontinental Zagreb, u posljednje vrijeme zaposlen u zagrebačkom Sheratonu 

                Zagorci se nadaju da bi nakon što im je već nekoliko jela zaštićeno i na razini EU sad na red za takvu zaštitu mogla doći i bučnica. Marljivi su u njenu propagiranju prema široj publici i eto već petu godinu zaredom pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Krapinsko–zagorske županije i Hrvatske turističke zajednice a u organizaciji Turističke zajednice područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, priređuju u Kumrovcu, Desiniću i Zagorskim Selima – svake godine drugdje – Bučnicu-fest.

Pobjednik u natjecanju u pravljenju bućnica ove je godine Bistro Hostel Kumrovec iz Kumrovca

Bučnica-fest je gospodarska, turistička i edukativna manifestacija, riječ je o festivalu bućnice odnosno prodajnoj izložbi bućnice ali i drugih domaćih proizvoda, kao i natjecanju u pripremanju bućnice, kaže Milan Kladnički, ispred TZ Kumrovec i okolnih mjesta zadužen da operativno orgnizira priredbu.

Uz ponudu i degustaciju bućnica i izložbu i sajam raznih domaćih proizvoda na manifestaciji se priređuju i edukativne radionice u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, primjerice demonstracije upravo izrade bučnice, voditeljica sada u Zagorskim Selima bila je Ana Žnidarec, zatim igraonica za djecu, organiziraju se i prigodna ugostiteljska ponuda. Manifestacija je pokrenuta sa ciljem promocije zagorske tradicionalne kuhinje, buče kao vrhunske namirnice i proizvoda od buča, ali i s ciljem promidžbe općenito turističke ponude općina Kumrovec, Desinić i Zagorska Sela.

Ove godine u izboru za najbolju bućnicu, sudjelovalo je 12 natjecatelja: Hostel Kumrovec, Villa Zelenjak-Ventek, Grešna gorica, OPG Pri Brozu, Gostionica Kod Starog, Seoski turizam Šumak, Slastice Tri užitka, Vinotočje-izletište Hajduk, Gostilna Kunst iz Bistrice na slovenskoj strani Sutle, Sveta Katarina-dom za starije, Obiteljski dom za starije i nemoćne Ivić, i Agroturizam Zaboky selo. Prema odluci ocjenjivačkog suda u sastavu: Branko Čukelj zatim Ankica Vinković i Martina Geršak, priznanje Zlatna buča 2019 za najbolju bućnicu dobio je Hostel Kumrovec.

Bućnice hostela Kumrovec te znanog izletišta Zelenjak-Ventek između Klanjca i Kumrovca, kod spomenika himni Lijepa naša, kao i one od znanog izletišta Grešna gorica planule su u tili čas.

Žiri: chef Branko Čukelj, Ankica Vinković i Martina Geršak, te voditelj kroz program Hrvoje Hrbud

Bućnica Zelenjak-Ventek

Iz oroslavske kućne radionice, za prste oblizati: Anka Zrinski – bućnica, te Verica Ljubić – strepa

Bučino ulje, namazi od mljevene bučine koštice I bučina ulja, te različita brašna (heljda, pir, kukuruz…) proizvođača Sinkovića iz Bedekovčine

Manifestacija je bila odlično posjećena i sve ponuđene bućnice začas su se rasprodale. Sljedeće godine, Bučnica-fest bit će posljednje nedjelje kolovoza u Kumrovcu. ♣

Kaj su jeli naši stari?…

39.VRBOVEČKA TURISTIČKO-KULINARSKA MANIFESTACIJA – Kraj kolovoza/početak rujna već nekoliko desetljeća vezani su za kulinarsko-turističku manifestaciju Kaj su jeli naši stari? u Vrbovcu. Ove godine, u organizaciji Turističke zajednice općine Vrbovec i pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Hrvatske turističke zajednice i Grada Vrbovca 39. Izdanje priredbe odvijalo se od 23. do 25. kolovoza. Najavljeni su bili bogat ne samo gastronomski nego i bogat kulturno-umjetnički i zabavni pa i sportski program, predviđeni su bili i sadržaji za mališane.

Vrbovec: pera, savijače od sira, gibanice

Zima će brzo…. Pod budnim okom urednika Radio Martina Borivoja Zimonje već u kolovozu se, eto, topi špek za mast i za čvarke. U posljednje vrijeme dobro stisnuti prhki čvarci su postali (s pravom, hvala Bogu i nešto naše fino domaće i zdravo u tom segmentu!) jako popularna grckalica kroz cijelu godinu. Ipak, s nestrpljenjem se svake godine čeka 29. 11., nekad dvostruki praznik – Republike i kolinja, a danas praznik, no samo, kolinja!

Kak su hodali naši stari? Na visokoj nozi? Ovi poslužitelji na svoj su način najavili 23. nacionalno prvenstvo sommeliera Hrvatske 25. i 26. studenoga 2019, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba

Davor Dretar Drele, glumac i tv-voditelj, u ulozi u kakvoj ga malo tko, ili nitko, još ne ponaje – kao pečenjar. U Vrbovcu je sa suprugom imao štand na kojemu je nudio finog pohanog piceka, vruču čuču, prženi krumpir, pohani luk i, zamislite – vodu odnosno sokove! Naznačene su bile i cijene slikanja s gazdom (50 kn) i s gazdaricom (neprocjenjivo)!

Središte Vrbovca po tradiciji zauzeli su štandovi s ponuđačima domaće prigotovljenih specijaliteta po starim receptima, poseban svoj dio imao je dakako i PIK Vrbovec sa svojim mesnim proizvodima, na velikoj i središnjoj pozornici izmjenjivali su se glazebni sastavi i solisti, kao glavni su predstavljeni Hladno pivo, Jelena Rozga i grupa Vigor, u sportskome dijelu najviše se zabave očekivalo na Gradskom stadionu na utakmici Debelih i Mršavih. Lijep dan privukao je brojne posjetitelje, što je pozitivno, međutim nužno je upitati kako to da je ove godine bilo manje štandova na kojima su se nudila stara jela, konkretno prostor kod Press Centra i nedaleko od glavn pozornice koji je prijašnjih godina bio pun s izlagačima jela sada je bio parkiralište… (Marko Čolić)    ♣

Delikatese: choco, choco

MUZEJ ČOKOLADE U ZAGREBU – Vijest za ljubitelje čokse: potkraj listopada ove godine trebao bi se u Zagrebu otvoriti Muzej čokolade! Tako će se glavni grad Lijepe naše priključiti gradovima u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Španjolskog gdje takvi muzeji već postoje. Muzej će biti smješten u središtu grada, najavljeno je u Varšavskoj ulici.

Zagrebački Muzej čokolade bit će mjesto gdje će se moći saznati štošta o početku nastanka te delikatese, o njenoj rasprostnanjenosti u svijetu, uporabi i potrošnji, kulturalnom aspektu. Zamišljeno je da program bude interaktivan tako da se kod posjetitelja uključe sva osjetila – vid, miris, dodir, te dakako i okus. U sklopu Muzeja predviđen je i butik s izborom najfinijih čokolada i čokoladnih proizvoda domaće, manufakturne produkcije.

S ovim muzejem Zagreb postaje turistički zanimljiviji, naime metropola ima nekoliko neobičnih muzeja, primjerice Muzej raskinutih veza, Muzej iluzija, Muzej gljiva… ♣

Imendani

PINOT NOIR DAY! – Imendani više nisu ograničeni na osobe i (tradicijska) imena dobivena pri rođenju, nego su eto prošireni i na – vinske sorte i vina… Upravo 18. kolovoza je, tako, određen da bude imendan sorte s nazivom Pinot Noir!

Svečanost u povodu Dana crnog pinota kod Tilije u dvorištu, s time da je Matjaž Lemut Tilia na sredini slike, u crnoj potkošulji.

Matjaž Lemut, koji je, nakon što je određeno vrijeme, prije dosta godina, radio u velikom podrumu Vipavska klet, osnovao vlastiti vinski posjed i nazvao ga Tilia Estate, u posljednje vrijeme otkako se silno zaljubio u crni pinot i počeo ga proizvoditi u četiri kastegorije, od bazne do one premium kakvoće i na zavidnoj razini, sve više kad govori o svom podrumu rabi izraz Hiža (modrog) pinota. S toliko strasti uzgaja i prerađuje spomenutu sortu da je odlučio u Vipavskome kraju gdje crni pinot malo tko spominje, svake godine organizirati promocijsko događanje vezano uz crni pinot.

Prije otprilike godinu dana bio sam u Vipavskoj dolini na prezentaciji rebule, vina u koje se tamošnji proizvođači, logično, najviše uzdaju jer je riječ o izvornom proizvodu toga dijela Slovenije, međutim sada me put u Vipavsku dolinu odveo radi – crnog pinota!

Nakon okupljanja i pozdravne riječi domaćina ispred Tilijina podruma pošlo se u vinograd, gdje je crnom pinotu u čast zasvirao muzički sastav četiri čelosa. U čast crnog pinota izvedena je u – francuska himna Marseljeza! U Vioavskom vinogorju je inače zasad crnim pinotom zasađeno ukupno nekih 30 hektara površine. Od toga 6,5 hektara pripada Matjazu Lemutu Tiliji. Tilija inače ima 16 hektara svojih vinograda

Matjaž Lemut uz vinograd s pinotom crnim (modrim, kažu Slovenci), trsje je u sklopu imanja gdje su kuća u kojoj Lemut živi i vinski podrum Tilia. Iz toga vinograda su dva najbolja Tilijina vina – Pinot noir Estate i Pinot noir White label, ovaj drugi na tržištu uvijek iz berbe godinu dana nakon Pinota Estate, sad mu je aktualno godište 2016. Bazno vino je Pinot noir Vipava Valley, od grožđa većma iz mlađih nasada iz raznih Tilijinih vinograda. Stepenica iznad je Pinot noir cru Merljaki, iz vinograda nazvanog Merljaki u donjemu dijelu Vipavske doline i 15 km udaljenom od imanja Tilija. Trsje je u podnožju Fajtovog brda na lapornatom platou iznad rijeke Vipave. Matjaž Lemut kaže: Vipavska dolina vrlo je zanimljiva s vinogradarskog stanovišta jer unutar svoje 40-kilometarske dužine ima brojne položaje i mikropoložaje na različitim nadmorskoim visinama i s različitim tlima koji se mogu izdvojiti kao vrlo posebni i koji enologu omogućavaju da se vrlo kreativno igra u stvaranju svakog pojedinog vina. Primijetio sam da u Vipavskoj dolini pinot crni voli i pozicije na manjim visinama, tu on uspijeva očuvati lijepu svježinu i razviti finu aromatiku… Lemut je inače konzultant u feričanačkom Feravinu, pa eto nekako očekujemo da to što čini za pinot crni (sorta) i crni pinot (vino) u Vipavskoj dolini u određenoj mjeri u Feričancima učini s frankovkom, sortom također velikih mogućnosti

Za subotu 17. kolovoza, u predvečerje međunarodnog praznika posvećenog sorti pinot crni, Tilia Estate – Hiža pinotov pozvala je na poseban doživljaj, nazvan Poklonimo se crnom pinotu, a riječ je o druženju s nekoliko vipavskih proizvođača vina od toga kultivara, konkretno to su, uz Matjaža Lemuta, vlasnika Tilija Estatea, još Burja, Saksida, Pasji rep.

S proslavom crnog pinota u subotu sredinom kolovoza stvar nije završila za ovu godinu: u želji da se poveća prepoznatljivost crnoga pinota i da se valjano predstavi proizvodnja toga vina u Sloveniji, TILIA Estate udružila je snage s luksuznim hotelom i restoranom Kendov dvorac i s Kofein Dizajnom radi organizacije prvog Festivala i Master classa u Sloveniji i jugoistočnoj Europi u čast modrom pinotu. Ovogodišnje izdanje priredbe, Modri – Les Noirs. drugo do sada, odvijat će se 19. i 20. listopada u Kendovom dvorcu u Idriji.

Uvečer je u vinskom podrumu Tilia Estate u Dobravlju bio mali festival crnog pinota iz Vipavske doline i Goriških brda. Uz domaćina Tiliju, s vinm od pinota crnoga su se predstavili proizvođači Bjana (pjenušci!), posestvo Burja Primož Lavrenčič, zatim Jamšek, Saksida, Benčina, Čuk, Pasji rep. Sva vina bezgrešna, ipak uz Tilijine crne pinote Mrzljaki 2017, Estate 2017 White Label 2016 najviše su mi se dopala mirna crna vina od Burje (2017 (11 mjeseci dozrijevanja u velikoj bačvi), od Pasjeg repa (2017) kao i ružičasti pjenušci Bjana

U Sloveniji, gdje se godišnja konzumacija vina, veli enolog Lemut, kreće oko 40 litara po stanovniku, posađene su 53 vinske sorte, od toga 17 je crvenih. A jedna od tih 17 je i pinot crni. To je prastara sorta koja, da bi pokazala sve svoje čari, traži vještog, predanog pedantnog kreativnoga vinogradara i vinara. Modri pinot je, smatraju neki, najromantičnije vino. Vipavska dolina je drugo je najveće vinogorje u Sloveniji, po veličini se ne razlikuje mnogo od svjetski znane vinske doline Napa u Kaliforniji. U Vipavskoj dolini, gdje je dva i pol puta više padalina nego u Londonu i gdje istodobno bude i triput više sunčanih dana nego u Londonu, pinot crni posađen je na  površini od 30 hektara.

________________________

Sorte: pinot crni

NAJCJENJENIJA KAPLJICA PLANETA – Nalazi se, bilo samostalno, bilo kao glavna sastavnica, u najboljim i najskupljim vinima svijeta. Biser Burgundije i Champagne, ali i njemačkih Palatinata (Pfalz), Rheingaua i Badena. Svaki proizvođač koji drži do sebe nastoji se dokazati upravo s njime, koji je kompliciran za uzgoj, ali kad uspije – užitak je nemjerljiv.

Pinot crni: s njime je što-šta počelo. Naime, od njega su se mutacijom razvili pinot sivi, pinot meunier (mlinarski), potom lovrijenac (zvan i St.Laurent) i auxerrois, a od pinota sivoga nastao je pinot bijeli. Pinot crni kultivar je kontinentalnog, nešto sjevernijeg područja, a u novije vrijeme dosta se sadio i u Hrvatskoj, i to s dvostrukom namjenom – za, kad je godina za to dobra, rasni crnjak njegovan i u barriqueu, te, kad se godina počme pokazivati u drugome svjetlu, za bazno vino za pjenušac.

SINONIMI za pinot crni su pinot noir, Blauerspätburgunder, klevner, pinot nero. Riječ pinot dolazi iz francuskoga, od pin, što znači i češer, grozd pinota crnoga pomalo i liči na češer.

Pinot crni. Crtež: Greta Turković

Sorta je PORIJEKLOM iz Burgundije, s predjela između Ženevskog jezera i doline rijeke Rhône. Vjerojatno je nastala kao rezultat selekcija divljih loza što ih je čovjek učinio još prije oko 2000 godina. U Burgundiji o pinotu crnome postoje zapisi iz IV stoljeća poslije Krista. Tada je nazivan morillon noir (inače, u Austriji se danas za chardonnay kaže i morillon), a prvi opis vina s nazivom pinot noir je također iz Burgundije, ali iz 14. stoljeća. Pinot crni vezuje se redovito uz bogate i snažne srednjevjekovne samostane istočne Francuske, ali i zapadnoga dijela Njemačke u blizini Francuske. Ne samo u Burgundiji, nego i u njemačkome Rheingauu sortu su mnogo sadili cisterciti.  Inače, iz Burgundije je pinot crni na svoj posjed u dolini Rajne prenio Karlo Veliki.

U Burgundiji se dugo vremena od pinota crnoga proizvodilo samo ružičasto vino, i ta je navika prenesena u neke druge krajeve, primjerice u dolinu Loire, u Alsace, te Švicarsku (oeil de perdrix, jarebičje oko). Tek, zapravo, u 19. stoljeću u Burgundiji nastaje crnjak u stilu kakvog poznajemo danas. U međuvremenu i vinari uz Loireu, i oni u Alsaceu a i oni u Švicarskoj također su se okrenuli i prema crnome vinu.

Kad se spomene pinot crni zacijelo svima odmah na pamet padne samo njegova domovina Burgundija, odakle doista i stižu u svijetu najcjenjenija vina od toga kultivara, međutim posljednjih godina Burgundijcima su što se tiče crnog pinota u kategoriji vrlo kompleksnog i ozbiljnog vina snažna konkurencija postali Nijemci u spomenutima Rheingauu i Pfalzu (Palatinatu) te u Badenu, gdje je zasađeno 2/3 od ukupne površine pinota crnoga u Njemačkoj. U tim dijelovima Njemačke od pinota crnoga s uspjehom rade i visoke slatke predikate ponajprije tipa Beerenauslese – izborne berbe. U SAD područje znano po dobrom crnom pinotu je Oregon.

SVOJSTVA – Pinot crni postavlja visoke zahtjeve što se tiče klime, tla i pozicije vinograda. Najbolji rezultat daje na vapnenačkim tlima u sjevernijim područjima ali na povišenim i nakošenim toplijim položajima gdje međutim klima nije i prevruća. Takve okolnosti omogućuju mu polagano i duže sazrijevanje u tijeku kojega uspješno zadržava kiseline i lijepo razvija arome. Proizvođačima je danas na raspolaganju čak 46 klonova pinota crnoga, u prijašnjim vremenima, kad se gledalo na rodnost, proizvedeni su uvelike za potrebe njemačkih vinara klonovi što su davali veći prinos, no u najnovije vrijeme, kad se osobito gleda na kvalitetu, traže se klonovi sa suprotnim svojstvom. Najrašireniji klon u Burgundiji zasad je 115, no najbolju reputaciju ima klon 114, i svi ambiciozniji proizvođači nastoje rabiti njega. Klon Pommard, nazvan po burgndijskom selu crnoga vina, konkretno dakako upravo crnog pinota, rasprostranjen je po Novome svijetu.

Pinot noir – čaša

Boja vina je rubinska s tendencijom prema granatnoj, nešto svjetlija nego kod crnih vina drugih šire popularnih sorata kao npr. cabernet sauvignona, merlota, syraha. Kao mlado vino, crni pinot aromama će podsjetiti na malinu, jagodu, trešnju, a i na ljubičicu, kao starije vino, njegovano u bačvi, nema više tih tzv. primarnih aroma svježega voća nego se predstavlja složenim i bogatim bouquetom s aromama svojstvenima više sušenome voću i poduprtima onima što ih otpuste hrastove dužice bačve (začini poput vanilije, pa dim, prženo…), kao i onima smolastim i balzamskima što se razviju s vremenom i starenjem kapljice u butelji.

JELO i SERVIS – Budući da je crni pinot vino dužeg odležavanja i da je s profinjenim aromama, a, opet, nije nužno s previše maligana da bi postojala bojazan od za nos smetajućeg istupanja alkohola, za nj se, radi boljeg izričaja, preporučuje trbušasta čaša na stalku veće zapremnine – šira površina vina u dodiru sa zrakom/kisikom znači bolje oslobađanje aroma, te ponešto sužena pri vrhu – da se delikatne arome maksimalno moguće usmjere prema nosu.

Crni pinot jako će dobro popratiti fini sočan pršut primrskoga tipa, niz elaboriranih jela s tamnim mesom i u umaku, a poslužite ga, mladoga, na 16 do 18 stupnjeva, a dozrijevanog u bačvici i odležanog u butelji na 18 do 20 stupnjeva Celzija. (Željko Suhadolnik – ©) ■

Odličan, sočan pršut vlastite proizvodnje rezao je kod Tilije na festivalu crnog pinota mesar-pršutar Jordan Cigoj iz Črniča između Ajdovščine i Nove Gorice

_________________________

Za pinot crni kažu da je vrlo temperamentna vinska sorta, dosta komplicirana za uzgoj, međutim njeno vino bude vrlo kompleksno, tanini lijepo zaobljeni tako da ga se u svijetu smatra najhedonističkijom kapljicom pa iz toga proizlazi da ako je neki kultivar zavrijedio imati imendan ili svoj nacionalni odnosno internacionalni dan (zar nam baš toliko treba izlika za gutljaj??!!!), to je svakako pinot crni, porijeklom iz francuske Burgundije.

Evo, u nastavku, koje je datume zablježilo izdanje Wine Folly kao (međunarodni) Dan vina odnosno Dane nekih glasovitih svjetskih sorata, uz svaki taj vinski praznik ja dodajem ljudska imena koja sam uz dotičan datum pronašao u godišnjem kalendaru. Kao rezultat toga može biti nekoliko opcija: ako datum-praznik vina odnosno pojedine sorte ne prati vaše ime, tada se opustiti više puta, dakle na imendan/nazivdan sorte/vina i onda još, posebno, na vlastiti imendan, a ako se datumi poklapaju, tada toga dana – udvostručiti intenzitet slavlja.

Vinski imendani u tekućoj godini,  koja zbog njih postaje još tekućija, počinju 3. ožujka, tada je National Mulled Wine Day odnosno nacionalni Dan kuhanog vina(s puno mirodija u njemu). Toga dana slavljenici su Kunigunda, Marin, Kamilo. Zatim:  International Malbec Day je 17. travnja, toga pak dana čestitke primaju Rudolf i Šimun. Dana 24. travnja je National Sauvignon Blanc Day,  čestitari dolaze Vjeri i Vjeranu. National Moscato Day je 9. svibnja, a to je imendan za Mimu i Beatu. A Chardonnay, te Anselmo i Goran u prvom su planu 21. svibnja. Potom: National Wine Day – dakle praznik vina općenito, je 25. svibnja, dan kad svoje imendane slave Andrija i Dubravko. I nije to sve – National Rosé Wine Day pada na 11. lipnja, a to su imendani Borne i Jolande. National Albariño Day je 1. kolovoza, kad goste primaju Alfons, Vjera, Nada. Dan bijelog vina – International White Wine Day (spominju se kultivari moslavac/furmint, assyrtico, viognier, inzolia, albarino, arinto, ribolla gialla i semillon) slavi se 4. kolovoza, imena istaknuta u kalendaru na taj datum su Ivan, Justin. Ponavljam: National Pinot Noir Day je, 18. kolovoza, imendane tada imaju Jelena i Jelka. A 3. rujna kad se inače vesele Grgur i Gordana, na redu je Cabernet Day. International Grenache Day poklapa se s imendanom Dolores, a to je 15. rujna. Početkom listopada, konkretno 5.10., kad su imendani Placida, Miodraga i Faustine, svjetski je dan Vranca. Stigli smo tako do prve polovice studenoga: International Merlot Day predviđen je za 7. studenoga, na imendane Anđelka i Zdenke.  Ima i još: International Tempranillo Day začas je nakon merlota, konkretno to je 12. studenoga, kad su Emilijan, Milijan, Milan. Samo tri dana poslije je National Zinfandel Day ili Nacionalni Dan crljenka, tribidraga, spomenutog datuma imendane slave Albert, Berto, Leopold.

Godina, kako i priliči, završava s mjehurićima naime 31. prosinca je Champagne Day (odnosi se ne samo na šampanjce nego i na druge pjenušce).  Silvestar, Silvije i Melanija praznuju na tri kolosijeka: na svoje imendane, na Dan pjenušaca i na ispraćaju Stare godine!

Hoćemo li dočekati da se odredi i imendan odnosno međunarodni dan našeg plavca maloga? ♣

________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

Legenda

– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣  – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣ – Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati • – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad

♣ ♣ ♣ ♣ (♣) (mpc/pp: XL –  XXL) CHARDONNAY LAŠKOVEC 2017 – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Laškovec • kosina/slope • tlo/soil: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova – bobica/selection of the best grapes – berries • vinifikacija/vinification: fermentacija u drvu/fermentation in a wood container – odmah po završenom malolaktičkom vrenju prebačeno iz barriquea u veliku bačvu/immediately after the malolactic fermentation moved from the barrique to the big barrel  • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel • na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne  ■ ZATVARAČ/CLOSURE:  pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI • suho/dry • 14,0 vol% ■ VINO je/WINE is: Moćno, puno, kompleksno, drvo lijepo uklopljeno, vrlo živo, donekle kremasto, skladno i elegantno, u ustima traje, s vremenom će svakako postajati bolje / Powerfull, complex, wood nicely incorporated, very vivid, somewhat creamy, harmonouius and elegant, long lasting th the mouth ■ SERVIS: ⇗ • • 14  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  – velika/big one  –  tip/type: bourgogne

♣ ♣ ♣  (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2015 – POSAVEC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Zelina • kosina/slope • sorta/variety: rizling rajnski ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp/quality with the origine • suho/dry • 12,0 vol%, ■ VINO je/WINE is:  čisto, vrlo ugodno, uravnoteženo, zrelo a  i s još lijepom svježinom, s naznakom sorte, finiš blago gorkast, rekao bih da je bolje tako nego da je slatkast/clean, nice-drinking, harmonious, mature and still with good freshness, on the riesling path, finish a bit bittery but perhaps it is better like this then if it were sweety ■ SERVIS:  ⇑ • 12   ̊C • čaša/glass: srednja/medium – tip/type: rhine….

Dalmacija

♣ ♣ ♣ (♣)  (mpc/pp: XL) DINGAČ 2017– Boris M. VIOLIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova • dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL:  Dingač ZOI • suho/dry • 15,5 vol% ■ VINO je/WINE is: u skladu sa sortom i podnebljem, vrlo toplo, unatoč zamjetnom taninu dosta zaobljeno, pozicija Dingač može pokazati i više/according to the variety and the area of the birth, quite rounded although the present tannin, the Dingač position could show more ■ SERVIS:  ⇗  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

♣ ♣ ♣ (mpc/pp: XL) MARE POSTUP 2013 – MRGUDIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Pelješac; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Postup • kosina/slope • sorta/variety: plavac mali • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija najboljih grozdova/selection of the best grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 16,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: estetski i marketinški uredno/from the points of esthetics and marketing OK ■ VINO je/WINE is: višeslojno, snažnoga tijela, na kolosijeku sorte, obvezno ga konzumirati uz hranu. Dobro ga je prije uporabe dekantirati da se ublaži nota starine. Na nosu je s balzamskim notama, mirisom u pravcu suhih šljiva, začina, u ustima vruće (alkohol jako grije), oprezno s pićem /complex, fullbodied, showing it’s variety, bouquet  balsamic, with much dried plums, spices. Before drinking it would be good to decant the wine in order to aerate it. In the mouth very hot, to be consumed with meal.  ■ SERVIS:  ⇑ •  • 18  ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux

Istra & Kvarner

♣ ♣ ♣ ♣  (mpc/pp: XL) SANTA ELENA 2016 crno – Klaudio IPŠA  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra; ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sveta Jelena/Santa Elena • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 420 m • tlo/soil:  flish • sorta/variety: refošk, merlot (50:50 %) • loze stare/vines old: 8 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: nešto kasnija) – izbor grozdova/a in a way late – selection of grapes ■ PODRUM/CELLAR: vinifikacija/vinification: maceracija i fermentacija u inoksu, kvasci vlastiti, maksimalna temperature 22 stupnja Celzija/maceration (skin contact) & fermentation in stainless steel, yeasts indigenous, maximal temperature up to the 22 degrees Celsius: 30 dana/days • dozrijevanje/maturation: bačvica, nova i rabljena/small casc, new and used: 16 mjeseci/months • na kvascu/on the lees • godina dana u butelji/one year in the bottle ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne ■ ZATVARAČ/CLOSURE: cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI Hrvatska Istra • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno, elegantno/nice, elegant ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, puno, toplo, skladno, s lijepom voćnosti, slano, dugo traje/complex, mineral, nice fruity, fullbodied, warm, harmonious, salty, long lasting in the mouth ■ SERVIS: ⇗  •    • 18 ̊C • čaša/glass: velika/big one  –  tip/type: bordeaux

 Santa Elena bijelo 2017 na tržište će pomalo krenuti oko Nove godine.  Nekako istodobno na tržište će izaći i Santa Elena crno 2017.

S police Galerije vina MIVA

CAPE MENTELLE WINERY – Vinariju Cape Mentelle u vinorodnom području Margaret River u Zapadnoj Australiji osnovala  su 1970. braća Hohnen. S početnih 16 hektara, posjed je narastao na današnjih 150 ha. Imanje je u sklopu Estates & Wines, u vlasništvu grupacije LVMH. Direktor je Cameron Murphy a tehnički direktor Frédérique Perrin Parker.

Utjecaj strujanja svježeg zraka s mora i kvaliteta tla omogućavaju uspješan uzgoj mnogih sorata, konkretno u slučaju Vinarije Cape Mentelle to su merlot, sauvignon blanc, chardonnay, syrah, zinfandel/crljenak, cabernet franc, cabernet sauvignon. Paradni konj ili vino-ikona, odnosno kako bi Englezi i Amerikanci rekli flagship vinarije Cape Mentelle je vino cabernet sauvignon. Kad se za neko vino rabe netom spomenuta tri izraza podrazumijeva se da je ono iznimne kakvoće, da je od sorte dovoljno rasprostranjene na nekom području te da je riječ o sorti koja je u stanju svojim specifičnim organoleptičkim izričajem ponuditi vrh onoga što je ta neka sredina kadra dati, dakle da vino dostojno predstavljaa područje.

A upravo to je Cape Mentelle Cabernet Sauvignon, koji je u cijenjenoj Langtonovoj klasifikaciji uvršten je u grupu izvanrednih vina i koji je dva puta osvajao najprestižniju nagradu u Australiji  – Jimmy Watson Memorial Trophy.

Butelje Cape Mentelle na polici Galerije vina Miva

Za ovo se vino koristi grožđe s najstarijih loza u posjedu vinarije. U obradi vinograda ne rabe se umjetna gnojiva ni pesticidi, što se tiče berbe ona je ručna a obavlja se i posebna, stroga selekcija grožđa. Sve to da se, uz postizanje jakog sortnog potpisa cabernet sauvignona, dopusti i cijelome terroiru da ostavi snažnan utisak.

Cloudy Bay

CLOUDY BAY – Cloudy Bay vrlo vjerojatno je na svijetu najpoznatija novozelandska vinarija. Nalazi se u vinorodnom području Marborough. Utemeljena je 1985, kao jedan od porvih pet podruma u tome dijelu Novog Zelanda.

Posebno jednom vinu Cloudy Baya pripada najveći dio zasluge za tu svjetsku slavu, a to je sauvignon blanc. Teško bi bilo pobrojiti sve nagrade koje je to vino osvojilo…. A publika je sjajno prihvatila i crnjak od pinota crnoga…

Danas se eto u svim dijelovima svijeta može čuti da je Cloudy Bay Sauvignon blanc jedan od najuspješnijih novosvjetskih sauvignona.

Kada ovakvu slavu postigne vinarija osnovana ne baš tako davne 1985. jasno je da jedino kvaliteta može stajati iza toga. Vinariju je inače osnovao David Hohnen, jedan od tri brata Hohnen koji su osnovali i Cape Mentelle Winery.

Interesantno kod ove vinarije je da ona promovira ne samo svoja vina nego i stil života. Pod time se misli ne samo na odnos prema prirodi i na ekologiju. Cloudy Bay pričati će uvelike o tome kako da optimalno uživate za stolom, ponudit će savjete u kojim je prigodama koje njihovo vino najbolje poslužiti, uz koja jela i na kojoj temperaturi je koje najbolje piti, ponudit će pribor za otvaranje i serviranje vina dizajniran upravo za Cloudy Bay, pa čak i – parfeme i miomirise kako ih preporučuje Cloudy Bay. ♣

ovih dana kušano još… /  these days tasted too…   

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES        

Zuti plavec 2005 – Šember!

S PROŠLOŠĆU ZA BUDUĆNOST – Muškat Mme Mathias s početka ovog stoljeća i trećeg tisućljeća! Od loza starih oko 70 godina, grožđe je vinificirano uz kraću maceraciju (slično onome kako se nekad radilo u našim krajevima!) ali ne i s ciljem dobivanja danas popularnog tzv. orange-vina, vino još od prije nekoliko godina kad sam ga slučajno kušao kod plešivičke vinogradarsko-vinske obitelji Šember, pamtim ne kao – kako bi naziv možda sugerirao – aromatični slatkiš nego kao suho, moćno, s 15 vol % alkohola, impresivno, upravo ovih dana na ponovnom kušanju pokazalo se još uvijek izvrsno očuvanime. Drugo osobito ugodno iznenađenje za nekoga tko nije imao i nema osobito povjerenje u samostalno vino od sorte plavec žuti i tko nije imao prigodu kušati s brigom napravljeni nešto stariji žuti plavec: stara sorta bogata kiselinama i rasprostranjena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u sjeveroistočnoj Sloveniji uz hrvatsku granicu a koju su u posljednje vrijeme naši vinari otkrili kao odličan osvježavajući dodatak drugim sortama, posebice u produkciji pjenušaca, u eno-interpretaciji (vrlo kratka maceracija) Zdenka Šembera još daleke 2005. godine, zablistala je u vinu također ovih dana na kušanju kod Šemberovih, doista zlatnim sjajem (…loza se tiho i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje: iz blata postati čista vinom što u čaši blista! – Miroslav Krleža!)!

Ugodno iznenađenje, nakon 14 godina: Žuti plavec 2005 – Šember. Kod Zdenka Šembera još zanimljivosti: rajnski rizlinzi macerirani od mjesec do najviše dva u drvenoj kaci, te također ne s ciljem proizvodnje jantarnog vina (to on radi s dugim maceracijama u amfori): sad je aktualno vino iz berbe 2017, ali Zdenko od rajnskoga ima takav tip vina i iz  2011. u odličnoj kondiciji!

Dakle, plešivički vinogradar i vinar Zdenko Šember, uvjerio sam se u nekoliko navrata u to, umije proizvesti visoke specifičnosti te i očuvati vina kroz godine i godine. Zasad međutim još nedovoljno razmišlja – šteta! – o tome da bi i njegovi eno-uradci iz dalje prošlosti mogli za kupovinu i kušanje zanimati ljubitelje vina – SADA i u BUDUĆNOSTI!

Nedavna degustacija kod Zdenka i Nikole Šembera (stoje), uz domaćine su zagrebački ugostitelji Krešimir Šesnić, sommelier i voditelj bistroa Fino & Vino na Kaptolu, te Boris Orašanin, vlasnik lijepog restorana Trilogija kod zagrebačkih Kamenitih vratiju. Mogućnosti za vinska radionice s posebnim Bakhovim uzorcima postoje u oba lokala                                               SuČ 08.2019

Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/Opening hours: pon/mon-sub/sat /12-23

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ⦁ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u ČAŠI – 04.2019. – WORLD IN a GLASS

KROZ / THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

________________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ OIV – Svijet vina 2018-2019 ⦁ ŠkrletOVO 2019 ⦁ Pjenušci Krug – dar vizije ⦁ Proljetni menu Bistroa Esplanade ⦁ Veliki kulinarski kanconijer ⦁ Naši pod zvijezdom Michelina ⦁ Gurmanski poroci MM exclusive ⦁ Uskršnja košarica 2019 ⦁ Samobor: Od Salamijaade preko Uskrsa do festivala česnofki ⦁ Dubrovačka vinska setemana ⦁ Svijet malvazija, ali i terana ⦁ Vina od davnina ⦁ Frankovka u Sevnici ⦁ G.E.T. vinski razgovori: Tomica, Hilić i Drele ⦁ Vino & Fino slatki specijal ⦁ Tomčeva nagradna igra ⦁ Maceracija do Velikog tjedna ⦁ DIAM ili ne DIAM… ⦁ Grgich blizu stotKe ⦁ Isteničeva klasifikacija perlica ⦁ Austrian Wine Summit 2019 ⦁

___________________________________________

OIV, travnja 2019

SVIJET VINA 2018/2019 – Po običaju, svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu na proljeće  objavljuje najnovije podatke o stanju površina vinograda na Zemlji te o proizvodnji i potrošnji vina u svijetu, kao i o međunarodnoj trgovini vinom. Pa, evo tih podataka koje je nedavno na pressici iznio novi glavni direktor OIV-a Španjolac Pau Roca

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Vinogradi – S krajem 2018. godine u svijetu je bilo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih trsjem. U odnosu na 2014. zamjećuje se u globalu stanovito smanjenje, jer od 2014. do sada iskrčeno je dosta trsja u Turskoj, Iranu, Portugalu i SAD. Tendencije: u Europi se glede vinogradskih površina vidi stabilizacija u Španjolskoj, koja danas ima 969 tisuća hektara pod vinovom lozom, Francuskoj, sa 789.000 ha, Rumunjskoj sa 191.000 ha, Grčkoj sa 106.000 ha, Njemačkoj sa 103.000 ha, Švicarskoj sa 15.000 hektara. Vinogradska površina povećala se od 2017. na 2018. u Italiji, i to za 5000 hektara, tako da je sada na Apeninskom poluotoku 702 tisuće trsnih hektara. Samo su dvije europske zemlje između 2017. i 2018. smanjile svoju ukupnu vinogradsku površinu, a to su Portugal i Moldavija. U Portugalu je 1300 hektara vinograda manje, i ta zemlja je sada na 192.000 ha, dok je Moldavija siromašnija za 4300 ha i sad broji 147.000 ha.

Što se tiče Europske Unije, ona danas ima 3,3 milijuna hektara pod trsjem. Od 2013. na razini EU vrijedi nova uredba glede održavanja vinogradskog potencijala u državama-članicama, njome se poništila odredba iz 2008. o krčenju trsja, po novome državama članicama EU dopušta se sadnja novog trsja s time da se pazi da to godišnje ne bude više od jedan posto u odnosu na postojeću ukupnu vinogradsku površinu u zemlji.

Azija: nakon više od desetljeća snažnog rasta ukupne vinogradske površine, u Kini dolazi do usporenja i ta zemlja sada ima 875.000 ha pod vinovom lozom. Nakon, pak, godina smanjivanja vinograda, Turska je sada negdje na 448.000 ha pod lozom. Očekuje se da u Aziji u sljedećim godinama glede ukupne vinogradske površine neće biti nekih većih promjena ni naviše ni naniže.

Amerike: od 2017. na 2018. ukupna američka kontinentalna površina pod lozom lagano se smanjila. Manji pad u hektarima bilježe, i to još od 2014., SAD, procjena OIV-a je da su one 2018. završile s oko 430.000 ha. Smanjenja je bilo i u Argentini, za, navodno, oko 2800 ha, tako da ta zemlja sada gospodari s nekih 219.000 hektara. U Čileu također pad, od oko 1300 ha, ta zemlja ostala je na 212.000 ha. Brazil isto tako siromašniji, i to za 2200 hektara u odnosu na 2017, aktualna ukupna površina tamo iznosi 82.000 ha. Jedina zemlja u Amerikama koja se u posljednje dvije godine diči rastom je Meksiko, danas je on s ukupno 34.000 ha pod vinovom lozom.

Ukupna vinogradska površina u Africi nastavlja se, od 2012., lagano smanjivati, tako da je krajem 2018. u Južnoj Africi registrirano 125.000 ha pod lozom.

Oceanija: Australija, koja broji 145.000 ha, nakon laganih padova broja hektara proteklih godina kao da usporava negativni trend, a što se tiče Novog Zelanda  on je stabilan s oko 39.000 ha.

Površine vinograda po zemljama, u tisućama hektara: Španjolska 969; Kina 875;  Francuska 789, Italija 702; Turska 448; SAD 430; Argentina 219; Čile 212; Portugal 192; Rumunjska 191; Iran* 153; Moldavija 147; Indija* 147; Australija 145; Južna Afrika 125; Uzbekistan 111; Grčka 106; Njemačka 103; Rusija 88; Brazil 82; Mađarska 69; Bugarska  64; Austrija 48; Novi-Zeland 39; Meksiko 34; Švicarska 15.000 ha.

Proizvidnja vina u svijetu 2018.

            Proizvodnja vina – Riječ je o zbroju iz proljetne berbe 2018 na južnoj hemisferi i jesenske berbe 2018 na sjevernoj hemisferi. Proizvodnja vina u svijetu procjenjuje se za 2018. na vrijednost između 290,9 i 293 milijuna hektolitara, konkretno se rabi brojka od 292,3 milijuna hektolitara. To bi bilo oko 40 milijuna hektolitara više nego iz berbe 2017, koja ostaje mnogo-gdje zapamćena po vrlo niskoj količini, što je posljedica nepovoljnih vremenskih okolnosti. U većini zemalja Europe proizvodnja vina iz berbe 2018. bila je dakle  osjetno veća od one iz berbe 2017.

Italija prednjači produkcijom u količini. sa 54,8 milijuna hl, slijede Francuska sa 49,1 milijun hl, pa Španjolska sa 44,4 milijuna hl. U odnosu na 2017. produkcija u 2018. u tim trima zemljama veća je kod svake za oko 12 milijuna hektolitara. Uspoređuju li se količine 2018. u tim trima zemljama s prosjekom u periodu od 2013. i 2017. berba 2018 kod tih triju zemalja bila je količinski veća za 13,3 posto kod Talijana, 13 posto kod Francuza i 14,1 posto kod Španjolaca.

Njemačka će 2018. pamtiti po 9,8 milijuna hl, Rumunjska po 5,1, Mađarska 3,6, Austrija 2,8, Moldavija po 1,8 milijuna hl, Švicarska po 1,1 milijun hl. Kod tih zemalja količinski porast u 2018. kreće se od 0,1 milijun hl kod Moldavije i 0,3 milijuna hl kod Švicaraca i Austrijanaca do 2,3 milijuna hl kod Nijemaca.

Neke zemlje u Europi međutim nisu imale sreće s vremenskim/meteorološkim uvjetima, zbog kojih su se razvijale i bolesti pa je to imalo osjetan utjecaj na proizvodnju grožđa i vina. Među tim zemljama koje nisu imale sreću su Portugal, koji je iz 2018. proizveo 6,1 milijun hl vina, Rusija koja izlazi sa 6,5 milijuna hl, Grčka s 2,2 milijuna hl, Bugarska s milijun hl. Kod tih su zemalja 2018. u odnosu na 2017. manjkovi iznosili od 0,1 milijun hl do 2,4 milijuna hl, a uspoređuje li se 2018. s prosjekom od 2013. do 2017. zabilježeni tu kod tih zemalja padovi od 17,1 pa do čak 28,4 posto.

Ukupna proizvodnja vina iz 2018. u EU trebala bi se kretati oko 181,9 milijuna hl, što je oko 28,3 posto više nego iz berbe 2017.

Što se tiče Azije, procjena je da je Kina iz 2018. proizvela 9,3 milijuna hl, vina, a to je smanjenje od čak oko 2,3 milijuna hl u odnosu na 2017.

Iz Amerika sljedeće vijesti: SAD su iz 2018. prijavile 23,9 milijuna hl vina, a to je 0,5 posto više nego iz 2017, te 2,7 posto više od prosjeka u posljednjih pet godina.  Argentina je s 14,5 milijuna hl iz 2018 u plusu za 2,7 milijuna hl u odnosu na dosta slabu 2017, a to je inače i 12 posto bolji rezultat od njenog petogodišnjeg prosjeka. Čile je 2018. sa 12,9 milijuna hl bio za 3,4 milijuna hl bolji nego u 2017, odnosno sa 16,8 posto bolji od petogodišnjeg prosjeka. Brazil je, sa 3,1 milijun hl u 2018. imao količinski dosta slabu berbu u odnosu na tamo obilatu 2017.

Južna Afrika dosegnula je u 2018. oko 9,5 milijuna hl, što je za 1,4 milijuna hl manje od 2017. i 14,1 posto manje od njenog petogodišnjeg prosjeka.

Oceanija: Australija pokazuje stanoviti zastoj u proizvedenim količinama koje su od 2014. bile stalno u usponu. Iz 2018. zabilježila je 12,9 milijuna vinificiranih hektolitara, to je ipak 2,2 posto iznad srednje vrijednosti njene produkcije u petogodišnjem razdoblju. Novi Zeland proizveo je tri milijuna hl, što je u odnosu na 2017 povećanje od 0,2 milijuna hl.

Aktualna proizvodnja vina po zemljama, u milijunima hektolitara:

Italija 54,8; Francuska 49,1; Španjolska 44,4; SAD 23,9; Argentina 14,5; Čile 12,9; Australija 12,9; Njemačka 9,8; Južna Afrika 9,5; Kina 9,3; Rusija 6,5; Portugal 6,1; Rumunjska 5,1; Mađarska 3,6; Brazil 3,1; Novi Zeland 3,0; Austrija 2,8; Grčka 2,2; Moldavija 1,9; Švicarska 1,1; Bugarska 1,0…

Pressica OIV-a u sjedištu organizacije u Parizu

            Konzumacija – Nakon 2014. započetog dužeg razdoblja rasta potrošnje vina u svijetu za koji su zaslužni povećanje konzumacije ponajviše u SAD i Kini te stabilizacija konzumacije u europskim zemljama-najjačim proizvođačima i tradicijskim pilcima vina, godina 2018. donosi stanovite promjene, konkretno na globalnoj razini blago slabljenje potražnje za vinom a to je posljedica stanovitog pada potrošnje vina u Kini i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Procjenjuje se da se potrošnja vina u svijetu u 2018. kretala oko 246,5 milijuna hektolitara godišnje, i to je blago smanjenje u odnosu na 2017. Moguće objašnjenje za to sniženje je i općenito količinsko dosta slabija berba 2017.

Od 2011. kao najjači potrošač vina slove SAD, najsvježiji podaci govore o novom tamošnjem povećanju potražnje za plemenitom kapljicom. SAD bi u konzumaciji vina mogle dosegnuti 33 milijuna hl, što bi u odnosu na 2017. bio rast od 1,1 posto.

Južna Amerika u 2018. bilježi pad u potrošnji vina, primjerice konzumacija vina u Argentini iznosi oko 8,4 milijuna hektolitara, što je 6,3 posto manje nego  u 2017, a konzumacija u Čileu  kreće se oko 2,3 milijuna hektolitara, što je 1,5 posto manje nego u 2017. Potrošnja u Brazilu stabilizirala se na nekih 3,6 milijuna hl godišnje,

U europskim zemljama-tradicijskim proizvođačima vina potrošnja je uglavnom stabilna, podjednaka onoj u 2017. U Francuskoj se vrti oko 26,8 milijuna hl, u Italiji oko 22,4 milijuna, vijesti iz Njemačke govore o 20 milijuna hl. Već treću godinu zaredom u Španjolskoj se zapaža rast u potrošnji, u 2018. zabilježena je konzumacija od 10,7 milijuna hl. Uspon je i u Portugalu gdje se popije 5,5 milijuna hl, zatim u Rumnjjskoj gdje se potroši 4,5 milijuna hl, i Mađarskoj, gdje se popije 2,4 milijuna hl, rast se uvelike odnosi na domaća u kapljicu. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja se u 2018. smanjila 3,1 posto u odnosu na 2017 i sad iznosi 12,3 milijuna hl.

U Aziji glede Kine, tamo je potrošnja zabilježena u 2018 za oko 6,6 posto niža u odnosu na onu u 2017., i sad iznosi oko 18 milijuna hl. I u Južnoj Africi konzumacija je smanjena, sada se kreće oko 4,3 milijuna hl. U Australiji potrošnja blago raste, posebice za domaćim vinom, i sad je na 6,3 milijuna hl, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na 2017. Novi Zeland je vrlo stabilan u konzumaciji, koja iznosi 0,9 milijuna hl.

Evo i redosljeda zemalja po godišnjoj potrošnji vina, izraženo u milijunima hektolitara:

SAD 33,0; Francuska 26,8; Italija 22,4; Njemačka 20,0; Kina 18,0; Ujedinjeno Kraljevstvo 12,3; Rusija 11,9; Španjolska 10,7; Argentina  8,4; Australija 6,3; Portugal 5,5; Rumunjska 4,5; Kanada 4,9; Južna Afrika 4,3; Brazil 3,6; Nizozemska 3,5; Japan 3,5; Belgija 3,0; Švicarska 2,7; Mađarska 2,4; Austrija 2,4; Švedska 2,3; Čile 2,3; Grčka 2,1…

Međunarodna trgovina vinom – Globalna međunarodna razmjena vinom u smislu ukupnosti izvoza svih zemalja u 2018. je zabilježila u odnosu na stanje 2017. blagi rast kako u količinskm smislu (+108 milijuna hl; +0,4 %) tako i novčanoj vrijednosti (+ 31,3 milijarde €; 1,2 %).

Najveći izvoznik vina u količini i dalje je Španjolska, sa 20,9 milijuna hektolitara odnosno s 19,4 posto udjela na globalnom tržištu. Međutim zamijećeno je da je ipak u 2018. u odnosu na 2017. španjolski izvoz što se tiče količine u blagom padu, isto se primjećuje i kod Italije, Francuske, Čilea, i Južne Afrike, dok istodobno količinski izvoz Australije, SAD i Argentine pokazjuje blagi rast.

Što se tiče novčane vrijednosti, i dalje je najjači izvoznik Francuska, sa u 2018. godini ostvarenih 9,3 milijarde €. Povećanje izvoza u kontekstu novčane vrijednosti u 2018. uz Francusku (+2,8%) su pokazali Italija (+3,3%), Španjolska (+1.9%), Njemačka (+2,6%) i Portugal (+3,1%). Jedina zemlja izvan Europe koja povećava novčanu vrijednost izvoza  je Australija (+3,2 %). Pad izvoza u novčanoj vrijednosti pokazao se kod SAD (-6,2%), Argentine (-5,5%), Čilea (-5,2%) i Novog Zelanda (-4,6%).

Na svjetskom tržištu dominantne zemlje izvoznice su Španjolska, Francuska i Italija, one pokrivaju 50,7 posto izvezenih količina. Međutim postavlja se pitanje i koliko će dugo, barem u smislu količina, biti tako dominantne, naime, u odnosu na 2017. taj trio blago je kvantitativno smanjio izvoz, naime u 2017. spomenute zemlje pokrivale su izvozom hektolitara 55,1 posto svjetskog tržišta. Francuska i Italija dominantne su izvoznice i po ostvarenoj novčanoj vrijednosti.

U svjetskoj trgovini vinom butelje količinski zauzimaju 53 posto razmjene, međutim u 2018. su u odnosu na 2017. u ukupnom trgovinskome udjelu pokazale osam postotno smanjenje udjela. Najviše butelja izvoze Francuzi (73 %), pa Nijemci (72 %), Portugalci i Argentinci (70 %). Buteljirana vina činila su 70 posto ukupne vrijednosti izvoza vina u 2018.

Golemi napredak pokazuju na tržištu pjenušci, bilo u razmijenjenoj količini bilo u ostvarenoj novčanoj vrijednosti. Značajni izvoznici pjenušaca su Italija, koja (zahvaljujući proseccu) drži količinski 20 posto svjetskog tržišta, te Francuska, koja zauzima 13 posto. Pjenušava vina, koja u ukupnom izvozu sudjeluju s devet posto količine, ostvaruju danas 20 posto od ukupne novčane vrijednosti svjetske trgovine vinom!

Osim u buteljama od 0,75 litara te magnumima… vino se trži/izvozi i u pakiranjima od dvije litre i recipijentima od 10 litara – bag-in-.boxovima, ali i u cisternama kao rinfuza (bulk wine). U 2018. zapaženo je da se za pet posto povećao izvoz bag-in-boxa, te da se za pet posto količinski smanjio izvoz rinfuze. Vino komercijalizirano kao rinfuzno zauzima 34 posto svjetskog tržišta, a bag-in-box samo četiri posto. Iako je kako je spomenuto za pet posto opao izvoz rinfuze, s tom manjom količinom u 2018. ostvarena je 3,8 posto veća novčana vrijednost. Zemlje kojima je osobito važnan izvoz vina kroz rinfuzu su Španjolska, Čile, Južna Afrika, Australija, SAD, u najnovije vrijeme povećavaju se količine rinfuze izvezene iz Australije ali i iz Argentine. Izvoz rinfuze znatno je smanjen iz Njemačke, Italije, Francuske. Vina u rinfuzi koja količinski pokrivaju oko 34 posto svjetskog tržišta predstavljaju ipak tek osam posto ukupne novčane vrijednosti svjetskog vinskog izvoza. Što se tiče BiB-a (bag in box), najveći izvoznici su Njemačka, Južna Afrika i Portugal. Inače, vina izvezena kroz bag-in-box zasad sudjeluju s jedva dva posto u ukupnoj novčanoj vrijednosti svjetskog izvoza.

Pet najvećih uvoznika vina u svijetu su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Francuska i Kina. Oni pokrivaju više od 50 posto ukupnog svjetskog uvoza. Najjači svjetski uvoznik je Njemačka, iako 2018. u odnosu na 2017. bilježi količinski pad od 4,7 posto, ali zato je za 1,9 posto povećana novčana vrijednost uvezenog vina. Veliki interes Nijemaca je prema bag-in-boxu, a u kontekstu uvoza rinfuze treba reći da se uvoze nešto skuplja vina. Drugi po veličini svjetski uvoznik vina po količini je, sa 13,2 milijuna hektolitara u vrijednosti inače od 3,5 milijarde eura, Ujedinjeno Kraljevstvo. U odnosu na 2017. za šest posto povećan je uvoz rinfuze i to, sada, u većoj novčanoj vrijednosti. Treći najveći uvoznik po kvantiteti su SAD. Nakon količinski i u novčanoj vrijednosti vrlo velikog uvoza u 2017., u 2018. uvezene količine manje su za 4,7 posto (11,5 milijuna hl), ali novčana vrijednost podjednaka je onoj prije, konkretno 5,2 milijarde eura. Amerikanci su pojačali uvoz pjenušaca u opsegu +8 posto u količini i +8 posto glede novčane vrijednosti. Francuska je u 2018. uvezla 6,2 milijuna hl vina, što je količinski 14,6 posto manje nego u 2017, ali je zato novčana vrijednost uvezenog vina bila 14,1 posto veća. Francuzi su uvezli osam posto manje butelja ali je novčana vrijednost povećana za 10 posto u odnosu na 2017. Kupili su u inozemstvu pet posto manje pjenušaca ali u 13 posto većoj novčanoj vrijednosti, a uzeli su i rinfuznog vina međutim 13 posto manje u količini nego 2017 ali zato u 19 posto većoj novčanoj vrijednosti.  Kina je u 2018. uvezla u različitim tipovima i pakiranjima 8,5 posto manje vina glede količine u odnosu na 2017., a uvoz je u 2018. bio – makar izabrani uvezeni pjenušci bili su u svojoj ukupnosti nekih pet posto skuplji a uvezeno rinfuzno vino 13 posto skuplje nego inače – glede ukupne novčane vrijednosti dva posto niži.

Deset najvećih uvoznika vina u svijetu, s naznačenim uvezenim količinama u 2018. u milijunima hl  i novčanoj vrijednosti u milijunima €:

Njemačka – 14,5 milijuna hl / 2619 milijuna €; Ujedinjeno Kraljevstvo – 13,2 / 3510; SAD – 11,5 / 5245; Kina – 6,9 / 2415; Francuska – 6,3 / 861; Kanada – 4,2 / 1693; Nizozemska – 4,2 / 1162; Rusija – 4,1 / 1226; Belgija – 3,0 / 975; Japan 2,6,/1419.

Količinsko smanjenje uvoza bilježi se u 2018. u Rusiji (-8,9 posto u odnosu na 2017), Nizozemskoj (-4,4 %), Belgiji (-2.6 %), Japanu (-5,5 %), međutim ruski uvoz u novčanoj je vrijednosti bio u odnosu na onaj iz 2017. veći za 1,7 posto, nizozemski za 1,3 posto, belgijski za 2,6 posto i japanski za 0,6 posto. ♣

Čuvati svoje: ŠkrletOVO 2019, te Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina

AKTUALNI PRVAK JE VOŠTINIĆ-KLASNIĆ – Najbolji škrlet iz Moslavine onaj je iz 2018. od proizvođača Tomislava Voštinića s vingradarsko-vinarskog posjeda Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog. Odlučio je tako stručni žiri sastavljen od enologa pretežito sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji su se posljednjih godina dosta bavili upravo škrletom i kao sortom i kao vinom. Vrednovanje je održano neposredno prije ŠkrletOVO-ga s trećim stručnim skupom o škrletu početkom travnja te uoči već tradicijske manifestacije ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, otvorene za širu publiku.

Članovi udruge Škrlet Moslavina – Ilovčak, Trdenić, Voštinić, Mikša, Kezele, Florijanović, Miklaužić, Kezele junior, i Jaram, te,dolje, butelje svakoga od njih

Šampion Voštinić jedan je od osmero reputacijom i količinom najjačih moslavačkih proizvođača vina – a to su još Kezele iz Šumečana, Miklaužić, Trdenić i Florijanović iz Popovače, Mikša, Ilovčak i Jaram iz Kutine – koji su prije nekog vremena utemeljili udrugu Škrlet Moslavina s ciljem učinkovite promidžbe i boljeg tržišnog pozicioniranja tog svog domaćeg kultivara i njegova vina, te koji su, ovaj put na gospodarstvu i objektu selskog turizma Kezele a, u nastavku, i na (proširenom i lijepo obnovljenom, moderniziranom) gospodarstvu Voštinić Klasnić – organizirali evo već treći po redu stručni skup o škrletu, žarka želja Bakhova okteta je podizanjem kakvoće i prepoznatljivosti vina stvoriti i zaštititi robnu marku kvalitete Škrlet Moslavina, poboljšati svoju vidljivost na tržištu i zainteresirati za škrlet što više potrošača. U tome bi im uvelike trebali pomoći stručnjaci s područja enologije savjetima kako da unaprjeđuju kakvoću i prepoznatljivost vina škrlet kao i stručnjaci za marketing  savjetima što i kako da rade na području promidžbe. Među važnim alatima za uspjeh u pothvatu smatra se netom spomenuta – vinskim profesionalcima i široj publici – namijenjena manifestacija ŠkrletOVO u Ivanić-Gradu, upravo na toj priredbi javno se proglašava najbolji  škrlet te godine.

____________________________________

Tomislav Voštinić (lijevo) s enologom Krešimirom Hrenom iz zagrebačke Eno-expert tvrtke za konzultacije u enologiji s kojom dugo, i očito uspješno, surađuje

Tomislav Voštinić uz škrlet proizvodi i jako dobra crna vina, konkretno Red – kupažu cabernet sauvignona i cabernet franca, te syrah. Na novinarskom druženju kod Voštinića Red je u šali proglašen – crnim škrletom

JEDINI SA ŠEST ETIKETA! – Ambiciozni Tomislav Voštinić, koji je priznanje za najbolji škrlet osvojio i lani, proizvodi škrlet u više verzija (ukupno je riječ o oko 23.000 boca), rado će istaknuti kako je zasad jedini u Moslavini koji izlazi sa čak šest različitih etiketa škrleta, konkretno s pjenušcem extra brut i brut (škrlet 100 posto, klasična metoda), s baznim mirnim vinom (upravo eto nagrađenime, berba 2018, suho, 12,0 vol %), zatim s vinom Unikat od kasne berbe škrleta (Voštinić veli: to je prvi predikat od škrleta u Hrvatskoj, sada aktualna berba je 2015, polusuho, 13,0 vol %), pa s Orangeom (od grožđa sa starih loza, macerirano 24 dana u kaci i potom dozrijevano u velikoj bačvi, suho,  13 vol %), zatim s Mecenom a to je kombinacija tehnologija rabljenih za orange (50 posto količine) i za Unikat (50 %), dok je šesta etiketa Arhiva, od grožđa iz starog vinograda sađenog još 1971. godine, 75 posto je škrleta i 25 posto moslavačke graševine, sada raspoloživa berba je nedavno napunjena 2012, elegantno, za meditaciju). Voštinić ima i dva – vrlo vrlo dobra! – crna vina – Red, od cabernet sauvignona i cabernet franca (kaže da je grožđe iz Moslavačkog vinogorja, iz vinograda blizu njegovih nasada škrleta, berba je 2016, suho, 13,0 vol % – vino je na nedavnom novinarskom susretu kod njega na posjedu odmah prekršteno u crni škrlet!), te Syrah od grožđa što ga je Voštinić kupio u Nadinu, berba je 2015, suho, 13,3 vol %). ∎

______________________________________________

Poštovati, čuvati, njegovati, unaprjeđivati svoje i s pokrićem širiti dobar glas o tome svome dužnost je i obveza svakog stanovnika neke države, regije, uže sredine. Kako iz domoljublja tako i iz civilizacijskog, kulturološkog, zdravstvenog i gospodarskog razloga. Za pohvaliti je nastojanje osmorice najjačih moslavačkih vinara da se ozbiljno prihvate posla oko zaštite njihove autohtone vinske sorte škrlet. Riječ je o mladim i ambicioznim osobama za koje se čini da imaju potencijal da projekt Standardizacija škrleta i stvaranje robne marke i oznake kvalitete Škrlet Moslavina iznesu do kraja. Bitno je da grupa ostane kompaktna i složna te da inzistira na tome da vinska branša vodi vinsku politiku kraja i da priča krene i na interprofesionalnu razinu jer tek to u gospodarskom smislu puno obećava i ima šansu ostvariti se.

Izrada brend strategije i uvođenje oznake kvalitete vina škrlet provodi se kroz ispitivanje tržišta i anketiranje proizvođača škrleta. Na temelju vizije proizvođača i preferencije potrošača namjera je definirati poželjnu stilistiku vina škrlet s oznakom Škrlet kvaliteta. kvaliteta. Za pomoć u projektu Standardizacija i stvaranje robne marke te uvođenje oznake kvalitete Škrlet Moslavina – što su mu podršku dali lokalni političari i što ga je novčano poduprla Zagrebačka županija – osmorica spomenutih moslavačkih proizvođača vina, koji inače kao članovi udruge Škrlet Moslavina obrađuju ukupno oko 45 hektara vinograda zasađenih škrletom i ukupno godišnje proizvedu oko 250.000 litara vina škrlet, obratili su se zagrebačkoj tvrtki Eno Expert za pružanje savjetodavnih usluga u vinogradarstvu i podrumarstvu te Zavodu za marketing zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ispred Eno experta izlagao je enolog dipl. ing. agr. Krešimir Hren, a ispred Zavoda za marketing dr.sc. Damir Kovačić.

S trećeg stručnog skupa o škrletu, održanom na turističkom imanju (seoski turizam) obitelji Kezele u Šumečanima (Graberje Ivanićgradsko): moderatorica Zvjezdana Marković sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Krešimir Hren Eno-ekspert, te Damir Kovačić sa Zavoda za marketing Agronomskog fakulteta iz Zagreba

Dr.sc. Kovačić nastupio je na skupu s vrlo detaljnim i opširnim izlaganjem, koje evo, s dopuštenjem autora, prenosim u cijelosti.

Prezentacija je obuhvatila: uvodno općenito o brand-strategiji, zatim točku o konceptu oznake Škrlet quality, rezultate istraživanja, točke o definiranju brand-identiteta, brand-pozicioniranja i hijerarhije branda, kao i oživljavanja branda.

Provedena istraživanja

Desk analiza tržišta vina

Fokus grupa (n = 8)

Anketa potrošača bijelih vina (n = 200); anketa potrošača škrleta (n = 200); anketa proizvođača škrleta (n = 8); anketa stručnjaka (n = 9)

Novi vinski podrum Tomislava Voštinića: idealno mjesto ne samo nastanka vina nego i kušanje vrhunske kapljice

Najvažniji rezultati desk analize tržišta

Prekomjerna ponuda vina; tržna neravnoteža, problemi s prodajom; zalihe vina te stalni pritisak na sniženje cijena

Moćni trgovački lanci vinskom sektoru nametnuli bespoštednu cjenovnu utakmicu

Stalni pritisak na cijene, akcije

Potražnja za vinom

Raste potražnja za jeftinim vinima; raste segment zahtjevnih potrošača; traže se kvalitetna vina, pazi se na imidž i podrijetlo vina, raste potražnja za vinima autohtonih sorti

Kupci su vinski znalci, znatiželjnici i lokalni potrošači

Pozicija škrleta na tržištu

Konkurira u segmentu svježih, laganih kontinentalnih bijelih vina. Kakvoća škrleta općenito je povećana, poduzet je niz komunikacijskih aktivnosti kako bi se povećali i vidljivost i prepoznatljivost vina. Neke etikete mogu se pronaći u prestižnim restoranima Još uvijek na tržištu ima i loših škrleta, što dakako šteti imidžu

Očekivani trendovi

Rast konkurencije na tržištu vina

Prigode za škrlet su porast potražnje za posebnim vinima, porast elitnog turizma; porast agroturizma i vinskog turizma

Prigode treba iskoristiti za povećanje vrijednost i cijene vina škrleta

ANKETA POTROŠAČA općenito bijelih vina – asocijacije uz škrlet, najvažniji rezultati

Moslavina; aromatično i ukusno vino; autohtono vino; opuštanje, ugodno druženje, ljeto; večere u restoranu

Više od trećine ispitanika međutim nema asocijacija vezano uz škrlet, samo je čula za nj ništa o njemu ne zna

Image škrleta

Jako dobro  – 46,4 posto ispitanika; dobro  –  42,9 posto; osrednje – 9,5 posto; loše –  1,2 posto

Opis škrleta

Lagano, svježe, pitko vino; finog voćnog okusa; dobro za gemišt

Mišljenja o vremenu potrošnje

Kroz cijelu godinu – 42,5 posto ispitanika; ljeti – 31,6 posto; ne znam – 23 posto; zimi – 2,9 posto

Način potrošnje

Kao čisto vino – 49,4 posto; kao gemišt – 30,7 posto; ne znam – 17,6 posto; pomiješan sa sokom – 2,3 posto

Najveće zamjerke

Slabo dostupno; teško ga je za kupiti

ANKETA POTROŠAČA baš oko vina škrlet

Usporedba imagea moslavačkih vina i škrleta

Jako dobro – za škrlet se izjasnilo 42,7 posto, a za ostala moslavačka vina 32,7  posto ispitanika; dobro – za škrlet se izjasnilo  39,8 posto ispitanika, a za ostala moslavačka vina  43 posto; ni dobro ni loše – za škrlet  9,7 posto,  za ostala moslavačka vina  14 posto; loše – samo za ostala moslavačka vina: 0,9 posto; ne znam  – za škrlet:  8,7 posto, za ostala moslavačka vina:  9,3 posto

Motivi za kupnju baš škrleta

Škrlet bazni, škrlet Unikat te škrlet Arhiva butelja br 239 od ukupno njih 800

Iz znatiželje – 38 posto; za vlastitu potrošnju – 26,1 posto;  za poklon – 16,3 posto; nešto drugo – 8,7 posto; poznajem proizvođača – 5,4 posto; želim pomoći lokalnim proizvođačima – 5,4 posto

Asocijacije na škrlet

Moslavina; vinogradi i bregi; druženje i objed; domaće vino; lagano vino; vino finih aroma

Arome škrleta

Cvijetno-voćne – 34,7 posto ispitanika; voćne – 27,7 posto; cvjetne – 15,8 posto; ne znam – 21,8 posto

Primjedbe

Nema ga dovoljno na tržištu; teško ga je pronaći i kupiti

ANKETA PROIZVOĐAČA

Asocijacije

Lagano, nježno, pitko i veselo vino, ljeto, osvježenje, Moslavina, puno truda i rada, ugodno druženje

Opis Škrleta

Lagano, lepršavo, cvjetno, herbalno, svježe, ljetno, mlado, poletno, aromatično, lepršavo, autohtono, vino koje se lako pije i traži čašu više

ANKETA STRUČNJAKA

Asocijacije

Autohtona sorta, prirodnost, lepršavost, svježina, voćnost, lagano vino; druženje, opuštanje, sreća, veselje, mladost, ljeto i more.

Bitno za škrlet: sorta je autohtona i nužno je da vino odražava kako obilježja kultivara tako i obilježja teritorija na kojemu nastaje. Koliko vino kao nešto prepoznatljivo i posebno može biti bitno za razvoj npr. turizma u nekome kraju i za gospodarski razvoj kraja, toliko je turizam, koji počiva na ponudi lokalnoga, bitan za napredak i samoga toga vina. Pokazatelj međusobne tijesne povezanosti je uspješno obiteljsko poljoprivredno i turističko gospodarstvo Kezele u Šumećanima, koje svojom originalnom eno-gastro etno ponudom privlači brojne goste. Šumećani su devet kilometara u pravcu Čazme udaljeni od Ivanić-Grada, koji je pak na 27. kilometru autoceste od Zagreba prema Slavonskom Brodu. Ukupna površina imanja je oko četiri hektara

Opis škrleta:

Vino s dva lica; svježe s izraženim kiselinama, ali i punije, pitko, užitno, ljetno vino, dobro za gemišt, nenapadne arome, ugodnoo za svaku prigodu, banalno klizi niz grlo i lako se pije

Riječ stručnjaka – ciljni škrlet

Bazni škrlet – lagano, ljetno vino, svježih cvjetno-voćnih aroma, pitko i hramoničnog okusa i mirisa ◾ kasnije berbe

Budući kupci

Domaćini tata Drago, mama, te sin Janko Kezele. Tata i sin Kezele na susretu u Šumećanima ponudili su na kušanje i jedan njihov škrlet stariji od 10 godina, vino je bilo vrlo lijepo, što ukazuje na to da škrlet ima i potencijal za odležavanje

Osobe koje otkrivaju vino, početnici; vinoljupci i vinski znalci; turističko tržište – lokalno, zagrebačko, jadransko; osobe s većom kupovnom moći

Konkurenti škrletu

Većma su odgovori bili: graševina, kraljevina, pušipel, malvazija, žlahtina, sauvignon, zeleni silvanac, lagana uvozna vina

Brand-strategija

Strateški elementi

Brand-pozicioniranje

Brand-arhitektura; dizajn marke; verbalni elementi (naziv, slog, tekst, rječnik); vizualni elementi (logo, boja, tip slova, pakiranje….)

 

Obitelj Kezele, koja je stavila sebi u zadatak da čuva autohtonu seosku baštinu i da promiče lokalne vrijednosti, znana je po bogaom izboru lokalnih specijaliteta (domaći kruh, domaće mesne i mliječne prerađevine, kolači, bilo iz vlastite produkcije bilo iz proizvodnje susjednih OPG-ova, vlastita vina, rakije i likeri). U starim drvenim kućama ima prostrani restoran te tri poslovne dvorne, jednu s 80, jednu s 50 i jednu s 20 sjedećih mjesta. Mnoge tvrtke tamo odlaze na team-building. Obitelj Kezele nudi ne samo obilatu domaću trpezu nego i organizirani razgled mjesta te mogućnosti upoznavanja domaćim životinjama što ih uzgaja (konj hrvatski posavac, ovce, koze, svinje, perad) i rekreacije kroz mali nogomet, košarku, odbojku, stolni tenis, kuglanje, jahanje, vožnju biciklom i fijakerom, čak je tu i letenje balonom… Za noćenje na raspolaganju je 14 soba u etno-kućama unutar kategorije tri zvjezdice, jedna kuća za odmor uz sobu za noćenje posjeduje dnevni boravak, kuhinju i terasu. Ukupno je na raspolaganju oko 40 kreveta

Identitet oznake

Unutrašnja slika marke; ona govori što marka treba predstavljati; vizija s kojim asocijacijama treba izgraditi marku u glavi potrošača

Cilj – otkrivanje značajnih pozitivnih obilježja koja čine jednu marku

Podloga za kreiranje dizajna

Model kotača marke od Escha, kompetencija marke – tko sam ja? Koristi marke – funkcionalne, psihološke

Tonalitet marke

Kakav sam? Osobna obilježja – povezanost s markom – doživljaji; obilježja marke

Koja obilježja posjedujem? Obilježja ponude, obilježja poduzeća, slika marke; dizajn; komunikacija

Tradicionalno moslavačko vino od sorte škrlet

Uživanje u svježem, pitkom, ugodno aromatičnom i hramoničnom vinu, veselo, podiže raspoloženje, potiče druženje i opuštanje; manje alkohola, više kiselina, sklad, u nastanku vina: veliki trud, znanje i posvećenost vinara

Moslavačko, autohtono, Voloderske jeseni

Dizajn, komunikacije

Jedna je kućica, iz 1910. godine, posebno u funkciji njegovanja kulturne baštine, naime u njoj je etnografska zbirka sa 180 eksponata, uvrštena u katalog obiteljskih etnografskih zbirki što ga izdaje Ministarstcvo kulture RH. Oko čak 500 različitih starih predmeta izloženo je u dvjema obnovljenim starim kućicama iz 1880. i 1922. godine a u kojima se uslužuju gosti

Pozicioniranje škrleta

Vino povezuje brend s proizvodom; Moslavina emotivno povezuje brend s vinogradima, bregima, domaćom hranom, druženjem i opuštanjem, vinari su jamstvo za autentičnost i vjerodostojnost branda odnosno da će obećane koristi uistinu biti i isporučene

Arhitektura branda

Pozicija oznake kvalitete u odnosu na brandove vinara; na pakiranja; na promotivnom materijalu – mora se pojavljivati na prednjoj strani pakiranja proizvoda i biti dominantna na promocijskim materijalima

Oživljavanje branda 

Brand identitet – podloga za pričanje o brandu – zabavljanje potrošača – emocionalno vezanje za marku; naziv, logo, font i boja su kreirani; izrada komunikacijske strategije; kreiranje reklamnih materijala i njihova izvedba; provedba reklamnih aktivnosti; iskustvo branda s markom – ŽIVI BRAND

Put do željene tržišne pozicije

Standardizacija kvalitete; brendiranje vina; izgradnja željenog imagea; održavanje tržne pozicije

Pet do 10 godina sustavnog rada i puno novaca! …

Osobno je bih istaknuo sljedeće:  za uspjeh projekta uz istrajnost i strpljivost te određena i osobna materijalna ulaganja nužni – i bitni – su čvrsto zajedništvo, istomišljenost i sloga članova udruge te međusobno povjerenje. Članovi udruge istodobno su u poziciji kreatora robne marke ujednačenog i prepoznatljivog organoleptičkog profila te kontrolora (učinkovitijeg od onog općeg zakonskoga) rađa li se proizvod što će se plasirati pod dotičnom robnom markom po dogovoru odnosno prethodno donesenom pravilniku na ispravan način, i to u segmentu vinogradarenja, podrumarenja i marketinga uključujući tu i definiranje prvog mogućeg datuma izlaska novoga vina na tržište… ♣

Haute couture priča uz praznike       

Josef Krug, čovjek s vizijom

KRUG – DAR VIZIJE! – Daleke 1800. godine u Mainzu je rođen Joseph Krug. Odrastao je u vinogradarskom području i svakodnevno je kao mladić poprilično vremena provodio u trsju, na rascjepkanim parcelama u vinogorju Mosele. Pamti ga se kao vrlo bistrog i pametnoga, te, još kao jako mladoga, posebno nadarenog u poslovnom smislu. Govorio je tri jezika. U 24. godini pokazao se kao vrlo sposoban trgovac. Godine 1834. stigao je u Pariz, i tamo se puno kretao u miljeu kreativnih ljudi, uglavnom umjetnika. Sanjario je o preseljenju u Champagneu i o tome da tamo gradi poslovnu karijeru.

Prvi korak prema vrhu bio mu je kad je dobio zaposlenje u Jacquessonu, tada vodećoj šampanjskoj kući onog vremena. Ubrzo je tamo napredovao do statusa partnera. Mnogo je putovao i stalno bio među utjecajnim osobama. I tu nastupa vizija: primijetio je koliko ljudi koje je susretao uživa u šampanjcu te kako je veliki broj tih zapaljenih za šampanjac spreman za dobar pjenušac i skupo platiti. Ali, zapazio je i to da šampanjac od godišta do godišta, zbog meteoroloških hirova prirode, može bitno varirati na loše. No to ga nije smelo, sinulo mu je da bi se stvar mogla ispraviti na način da se od svakog – a naročito boljeg – godišta dio baznog vina usmjeri u vinsku rezervu (vin de reserve), pa da se onda šampanjac, kombinirajući prikladno najnoviju berbu s drugim godištima, svake godine izađe s podjednako kvalitetnom kreacijom. Shvatio je i to da različiti vinogradi daju – ponekad i bitno – različitu kakvoću grožđa, pa se usmjerio i na klasifikaciju vinogradarskih pozicija, dakako s ciljem da jednog dana u proizvodima pod njegovim prezimenom Krug budu samo oni od grožđa s najboljih položaja. Kao rasni trgovac znao je da samo najbolju robu može prodavati vrlo skupo, a i namjera mu je bila obraćati se potrošačkom segmentu koji sebi može priuštiti visoke cijene i koji za svoj užitak i želi potrošiti koliko treba. Kao da mu je nešto govorilo da će nastupiti vrijeme – makar to dočekale tek nove generacije njegove obitelji – kad će boce svojega šampanjca moći plasirati po basnoslovnim cijenama, danas eto cijene šampanjcu a osobito onome s potpisom Krug i lete prema nebu.

Kuća Krug u Reimsu – dvorište, te, dolje, šampanjski podrum

Joseph Krug utemeljio je svoj šampanjski posjed, dakako s prezimenom Krug, 1843. godine. Šampanjerija je postala članicom prestižne udruge La Grande Marque. Kuća Krug već nekih 18 godina kreira šampanjce izvanserijske kvalitete, a proslavila se i nečime u što se druge šampanjske kuće nisu upuštale, barem ne u mjeri kao Krug, naime mišljenje Josepha Kruga bilo je i da šampanjac stvoren od vina različitih berbi – dakle od vina reserve ali pomno za svako godište odabranih u, kako u Krugu vole reći, biblioteci vina iz reserve, a to su ona što na etiketi znaju biti označena kao NV (non vintage) – ne smije zaostajati kakvoćom za šampanjcem s oznakom millesime ili vintage, dakle od baznog vina iz određenog posebno dobrog godišta. Na tom je uvjerenju eto nastao Cuvée No. 1, danas poznat kao Grande Cuvée. U cijenjenim Krugovim cuvéeima nerijetko se nađe više od 100 vina – čak i 121! – iz 18 različitih godina berbe!. Krugov Chef de Caves Eric Lebel navodi da ima na izbor oko 400 različitih mirnih vina od kojih da radi prestižni Grand Cuvée.

Olivier Krug, šesta generacija obitelji Krug, aktualni direktor šampanjske kuće Krug

Krug Grande Cuvée – non vintage s kakvoćom vintagea

Godine 1971. Rémi and Henri Krug, a oni spadaju u petu generaciju obitelji, slučajno su otkrili 15 parcela s trsjem na području Mesnil-sur-Ogera, sela koje je u Champagnei posebno cijenjeno po chardonnayu. Unutar tih 15 parcela jedna je, površine 1,84 ha, okružena zidom, i to stvara u vinogradu posebnu mikroklimu zaslužnu za formiranje posebno sjajnih aroma u chardonnayu. Na spomenutom zidu je nađen zapis da je zid podignut 1698. te da je upravo te godine posađeno trsje. Braća Rémi i Henri ostali su vjerni Josephovom stavu da svake godine treba s posebnom koncentracijom kušati grožđe a potom i vino sa svake pojedine parcele. Kad su kušanjima pridruženi i plodovi iz tog malog vinograda pokazalo se da bazno vino Mesnila kakvoćom i osebjnošću daleko nadmašuje sva druga. I odlučeno je da se, po prvi put otkako je Kruga, proizvede specijalni šampanjac, nazvan Krug Clos du Mesnil 1979. Jedna parcela, jedna sorta, jedna godina – najčistija ekspresija chardonnaya.

Ovaj šampanjac bio je inspiracija za Rémija, Henrija te Oliviera Kruga – šesta generacija Krugovih, aktualnog direktora kuće Krug, da se pored sela Ambonnay bace u potragu – trajala je sedam godina – za jednako tako kvalitetnim vinogradom ali zasađenim pinotom crnim, koji je Krugovima posebno na srcu.

Ljudi pitaju

Ono što je posebno, ekstra, ekstravagantno, dakako izaziva uvijek pažnju šire javnosti, pa se rađaju pitanja, evo nekoliko preko interneta o šampanjcima Krug postavljenih pitanja i odgovora na njih.

Koliko uopće može najviše koštati butelja šampanjca Krug?

Cijena za butelju može ići i do 2500 američkih dolara! Clos d’Ambonnay prodavan je po 2000 dolara za bocu. Clos de Mesnil je na 1000 dolara. U kući Krug vele da su glavni kupci njihovih šampanjaca istinski hedonisti.

Može li bilo koji šampanjac biti vrijedan tih novaca?

Stvar ovisi o dubini džepa i žarkoj želji pojedinca da se željenog šampanjca i domogne. Oni koji se bave kolekcionarstvom kažu da šampanjci nisu vrijedni tih netom spomenutih cijena. Eksperti navode tri razloga za tako visoke cijene: izdvojeni vinograd najviše kakvoće, jedna sorta, jedna tj. najbolja berba, starost loza, kod Clos de Mesnila čak oko 320 godina! Teško je u šampanjcu naći tu kompletnu kombinaciju koja kao rezultat daje jedinstveno obilježje proizvodu. Uz to, količine i Clos de Mesnila i Clos d’Ambonnaya su male jer parcela Mesnil je tek 1,84 ha, a Ambonnay još manja, negdje oko 0,60 ha. Puno posla i utroška vremena je kod kušanja i selekcije baznih vina koja će se koje godine koristiti. Ali, tu je i još nešto: potražnja za tim šampanjcima prilična je uskrkos cijeni, a po zakonu ponude (Clos de Mesnila je oko 8670 boca a Clos d’Ambonnaya 4700) i potražnje kad je ponuda mala a potražnja se povećava cijena proizvodu dakako raste. Inače, zapaženo je da je od 2009. na ovamo sve više kupaca upravo šampanjaca, potrošača koji su spremni svake godine platiti i veću cijenu za bocu.

Koliko dugo se može čuvati boca šampanjca Krug?

Većina šampanjaca općenuito u kategoriji je NV ili non vintage, a za tu kategoriju preporuka je da se potroše svakako unutar tri do pet godina nakon što izađu na tržište. Ali kao i svuda, iznimaka ima. Krug Grande Cuvée je šampanjac proizveden od vina više berbi međutim taj šampanjac je sposoban razvijati se kroz mnoge godine. Šampanjac kategorije vintage – a Krugov Grande Cuvée iako NV po kvaliteti spade u tu grupu – može jako dugo dozrijevati i razvijati se. Kad se jednom degoržira pa ga se duže čuva finaliziranoga moguće je da mu perlanje malo oslabi, ali šampanjac dobiva na aromama i kompleksnosti.

Što znači riječ cuvée?

Francuski izraz cuvée ima različita značenja. Najčešće označava mješavinu vina bilo po sortama, bilo po posebno odabranim bačvicama. U Champagnei ta riječ može se odnositi za prvu (i najbolju) prešavinu, te na mješavinu baznih vina različitih berbi pri stvaranju NV šampanjca.

Koji je najbolji šampanjac?

Evo zagrebačkog odgovora na pitanje koji je najbolji šampanjac: Ove butelje na našem su tržištu na polici Galerije vina MIVA

Na Internetu je na to pitanje ponuđen ovaj popis (ne znači da u međuvremenu nije izašao i još neki):

                The Best Champagne For All of Your Celebrations: Dom Pérignon with Gift Box 2009; Bollinger Special Cuvée; Veuve Clicquot Brut Yellow Label; Louis Roederer Cristal Brut 2008; Moet & Chandon Imperial; Perrier-Jouet Grand Brut; Krug Grande Cuvée Edition 164 with Gift Box; Billecart-Salmon Brut Reserve. ♣

Esplanade Zagreb   

Glavni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić, dakako iznimno ponosan na brojna domaća i međunarodna priznanja, te chefica Ana Grgić

NAJBOLJI HOTEL, PROFINJENA KUHINJA – Stalno šušur oko zagrebačkog hotela Esplanade. Krajem prošle godine na Hvaru na tradicijskoj godišnjoj manifestaciji Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva turizma Esplanade je primila priznanja kao najbolji gradski hotel i kao hotel godine u Hrvatskoj, a početkom ove godine u Ženevi okrunjena je titulom najbolji povijesni hotel godine. Ovih dana pak novi jaki razlog za spomen Esplanade: taj hotel, kojega odavna prati glas istinskog rasadnika vrsnog ugostiteljskog kadra (posebice kuhara) u nas, ovaj put privukao je pažnju ponovno jer chefica Ana Grgić predstavljala je, kako je službeno rečeno, novi kreativni à la carte jelovnik hotelskog Le Bistroa. Ova priča posvećena papici i proljeću debelo nadilazi ono što već znamo o umješnosti i umjetnosti kuhanja chefice Ane i njene ekipe, naime osjetno snažniji naglasak ovaj put stavljen je na izbor namirnica ne samo u sezonskom smislu nego i po porijeklu tj. da su iz provjerenih pogona lokalnih domaćih proizvođača tako da u najsvježijem mogućem stanju idu u kuhinju na preradu, drugo o čemu se naročito vodilo računa je eko-aspekt, konkretno to da su namirnice iz održivog uzgoja.

Vodič za proizvode iz ribarstva: Priče iz vašeg tanjura

Ana je, inače, ambasador globalne inicijative Fish Forward. Na promociji novog jelovnika nazočni su bili predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu okoliša koji su iskoristili prigodu da okupljenima ukažu na upravo alarmantno stanje u morima i nužnost održivog korištenja resursa. Konzumacija namirnica iz održive proizvodnje iz ribarstva ključan je element u zaštiti morskih resursa ne samo u Jadranu već u svim morima svijeta. Odgovornim praksama štitimo ne samo ribe već i milijune ljudi diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda – istaknuo je Danijel Kanski, Marine Program Manager iz WWF Adria koji se pobrinuo da Esplanadinim gostima ponudi WWF-ov vodič za proizvode iz ribarstva Priče iz vašeg tanjura, riječ je o popisu riba i plodova mora što  se koriste u kuhinji te o njihovu porijeklu, karakteristikama i o tome što se može od njih uočekivati na tanjuru.

Na Aninom proljetnom jelovniku našli su se svježe domaće šparoge, aromatični istarski tartufi, zatim šunka od slavonske crne svinje, jadranski škampi koji se love u Podvelebitskom kanalu vršama pa se na taj način štiti mikro ekosistem ali se i potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću, zastupljeni su i lički krumpir, janjetina od crnih romanovskih janjaca sa zelenih pašnjaka Gorskog kotara… Ana je pripremila i mariniranu skušu s hrskavim povrćem, slasnu rakovicu sa svježim tikvicama, rösti od celera s pečenim kavijarom od pastrve i s dimljenom pastrvom i toplom kremom od celera, kao i svoj nagrađivani rižoto, ove sezone s dimljenim sušenim trubama i kremom od komorača. Delicije Ane Grgić dodatno je oplemenila nagrađivana bogata selekcija ekstra djevičanskih maslinovih ulja Oleum Viride obitelji Belić iz Istre, već dugi niz godina službenog opskrbljivača Le Bistroa maslinovim uljem.

Esplanadini kuhari na čelu s Anom Grgić, konobari, te uljari Duilio i Bosiljka Belić kao i vinari Tomaz, Korak, Franković (Marko Čolić)

– Užitak je bio stvarati ovu simfoniju okusa. Vodila sam se time da na jelovniku budu vrhunski sastojci domaćih uzgajivača i namirnice visokih nutritivnih vrijednosti, od kojih sam nastojala kreirati ukusne, ali nesvakidašnje kombinacije jela sa štihom francuske kuhinje – rekla je chefca Ana Grgić.

Anini mali i veći zalogaji (Marko Čolić)

Kako bi se gostima olakšao odabir, na jelovniku restorana su posebno obilježena jela koja mogu biti gluten free, vege i halal. U stalnoj ponudi Le Bistroa nalazi se i Dnevni menu s tri slijeda dnevno svježih jela po izboru chefa kuhinje, cijena je 160 kn, u menu su uključeni čaša vina kuće te kavu ili čaj.

Uz fine zalogaje dobro uhodana ekipa Le Bistroa na čelu s menadžerom restorana Ivanom Trbušićem za goste je pripremila brojna odlična vina. Promocija novog jelovnika počela je rosé pjenušcem i malvazijom motovunske vinarije Tomaz, istarska vinarija Franković iz Buja donijela je sauvignon, malvaziju i muškat, od plešivičke vinarije Korak posluženi su sauvignon, rajnski rizling i crni pinot, selekciju slastica pratio je spomenuti Frankovićev muškat. ♣

Veljko Barbieri: Veliki kuharski kanconijer

Veljko Barbieri

GASTRONOMSKO REMEK-DJELO S VIŠE OD 300 RECEPATA – Veliki kuharski kanconijer kruna je napora Veljka Barbierija na polju gastro-literature. U njemu na sebi svojstven način Barbieri promiče gastronomiju kroz iznimno zanimljive tekstove visoke književne razine. Čitatelja vodi kroz zgode iz svijeta kulinarike, nudeći brojne recepte. Kao ilustracije u knjigu je uvrstio atraktivne fotografije i umjetničke slike.

Kao pisac i gastropisac, Barbieri od 80-ih godina do danas surađuje s mnogim hrvatskim, talijanskim, njemačkim i slovenskim tjednicima i časopisima, a od njegovih kolumni nastale su brojne knjige i kuharice, koje su zabilježile veliki uspjeh i dobile značajne domaće i strane nagrade, među kojima se svakako izdvajaju one Gourmandove, zatim nagrada na sajmu knjiga u Barceloni za najbolju knjigu o hrani (2003.) te nagrada za najbolju knjigu o gastronomiji Sredozemlja u Švedskoj (2005.). Na Hrvatskoj radioteleviziji Barbieri je godinama vodio svoj već kultni serijal o povijesti hrane kao povijesti civilizacije. ♣

Pod Michelinovom zvjezdicom, i u Michelinovu jatu

Restoran 360 Dubrovnik, chef Marijo Curić, Vlado Krauthaker, te Ivo Šindilj

360 ̊, PELEGRIN, DRAGA di LOVRANA, NOEL, KRAUTHAKER – Raste broj ugostitljskih objekata u nas koji su se zakitili Michelinovom zvjezdicom. U Dubrovniku je to restoran 360 ̊ , u Šibeniku Pelegrin, na Kvarneru Draga di Lovrana, u Istri Monte Mulini, u Zagrebu Noel… Indirektno u Michelinovo jato spada i kutjevački vinar Vlado Krauthaker, na slici sa chefom objekta 360 Marijom Curićem i predstavnikom zagrebačkog hotela Esplanade Ivom Šindiljem, naime Vlado u spomenutim restoranima ima svoja vina, uglavnom Graševinu Mitrovac, Chardonnay Rosenberg, Mercs, Nebbiolo, Blauburger, Pinot crni…

Restoran 360 – Dubrovnik: Graševina Mitrovac 2017, Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012, Kuvlakhe ( Graševina/Zelenac – ovisno o dostupnosti)

Restoran Pelegrini – Šibenik: Graševina klasik 2017, Viognier, Sauvignon Vidim 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Blauburger, Nebbiolo, Frankovka, Pinot crni 2016., Mercs 2015, Graševina izborna berba prosušenih bobica 2012., Kuvlakhe Manzoni

Ekipa zagrebačkog Noela na čelu s voditeljem i sommelijerom, aktualnim hrvatskim prvakom, Ivanom Jugom i chefom Goranom Kočišem. Noel kao nositelj Michelinove zvjezdice 10. svibnja gostuje kao kreator Večere s potpisom u restoraniuSpinnaker u sklopu Valamar Riviera hoteli u Poreču

Restoran Draga di Lovrana – Lovranska draga: Graševina Mitrovac 2017, Chardonnay Rosenberg 2017, Mercs 2015., Graševina izborna berba prosušenih bobica 2015.

Noel – Zagreb: Graševina Mitrovac 2017, Sauvignon Vidim 2017, Pinot crni 2016, Merlot 2015.

Monte Mulini – Rovinj: Graševina Mitrovac 2016, Pinot sivi 2017, Sauvignon Vidim 2016, Chardonnay Rosenberg 2017, Chardonnay Rosenberg 2015, Kuvlakhe (ovisno o dostupnosti), Pinot crni 2016, Graševina kasna berba 2017, Graševina izborna berba prosušenih bobice 2015. ♣

Gurmanski poroci exclusive

KANTINA MM i MM HOUSE – Nije baš, što se kaže, pri ruci, riječ je pomalo već o zagrebačkoj periferiji, nužni su skretanje s glavne ceste pa uspon ubrdo, ali svakome sklonom gurmanskim porocima isplati se potruditi se i doći na adresu Ilica 424. Dvije su tamo, jedna do druge, kuće koje se na pogled s ceste doimlju kao obiteljske jednokatnice, info panoa i neona nema i tek kad se priđe sasvim do vratiju one svjetlije, nešto veće, vidljivo je iz pločice uz ulazna vrata da je tu hotelčić MM House. Dobro je odmah krenuti prema nešto nižoj i tamnijoj kući, pa stepenicama dolje, čini se da je riječ o nekom industrijskom pogonu, a kad se dođe na ulaz i uđe ugođaj se nastavlja. Eto baš tu je novootvorena Kantina MM – hram ponajboljih svjetskih delicija i vina i mjesto za užitak uz tanjur i čašu, u ekskluzivnim zalogajima i Bakhovu nektaru.

Marijo Mendek (drugi slijeva) sa chefom Dariom Biondom, pomoćnim kuharom Robertom Vakovcem i šefom sale Tahirom Hasanovićem

Hotel sa, kako sam poslije saznao od vlasnika, 11 smještajnih jedinica konkretno četiri sobe s tri zvjezdice i sedam apartmana sa četiri zvjezdice,  te spomenutu Kantinu MM koju čine tri prostora konkretno jedan sa 16, jedan sa 14 i jedan s nekih 10 mjesta, otvorio je Marijo Mendek, nekad agilan uvoznik plemenite kapljice te trgovac ponajboljim hrvatskim i inozemnim vinima, a posljednjih godina, kroz tvrtku Selekcija MM, jedan od najvećih uvoznika i distributera svjetski poznatih prehrambenih brendova za područje Hrvatske, Slovenije i Srbije, u najnovije vrijeme eto i ugostitelj i hotelijer.

Kantina MM, u kojoj je chef Dario Bionda, ambijentalno i enogastronomski nudi nešto sasvim drugo… Pomno odabrani detalji i ekskluzivna ponuda prehrambenih namirnica i vina čine ovaj prostor idealnime za proslave i razna događanja intimnijeg karaktera. Radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 13 do 23 sata, a nedjeljom prema dogovoru, isključivo za potrebe događanja.

Hotelska soba HOUSE MM

Selekcija MM plod je truda i rada Marija Mendeka koji je, kako veli, svoju ljubav prema hrani odlučio podijeliti sa svima. Početak njegove avanture počinje krajem osamdesetih u Münchenu gdje je godinama radio u restoranu sa dvije Michelinove zvjezdice. Tada se prvi put susreo sa elitnim namirnicama poput kavijara, gusje jetre, steakova…. Iako je odmah prepoznao svoju ljubav prema hrani, onda još nije znao kako će se ona pretvoriti u životni poziv.

U trenutku, poslije, kad otkriva najveću parišku tržnicu i centar francuske gastronomske baštine, prepoznaje priliku spajanja hrvatskog i francuskog prehrambenog tržišta. U to vrijeme nitko se u Hrvatskoj nije bavio uvozom premium segmenta hrane pa Mendek odlučuje iskoristiti dobivenu priliku, što je rezultiralo time da je Selekcija MM ranih 2000-tih bila pionir gourmet-uvoza u Hrvatskoj. Otvaranje Kantine MM logičan joj je slijed.

Kantina MM uređena je u posebnom stilu, sve je to vinski podrum (butelje na stalažama su pune!) u sklopu kojega su otvorena kuhinja te prostori sa stolovima za goste-gourmete. Jedinstveni izgled interijera Kantine MM postignut je spojem željeza i tamne boje u kontrastu s toplijim nijansama sive i smeđe boje namještaja, a osjećaj topline prostora postignut je ambijentalnom rasvjetom.

Kantina MM i, dolje, hotel HOUSE MM

Mendekov uvoz doista je velik, i obuhvaća delikatese najpoznatijih svjetskih marki. Po segmentima: riba, meso, mesne prerađevine kao šunke, pršuti, salame, zatim razni sirevi i druge mliječne prerađevine, pa gljive među njima i tartufi, tjestenine, riža, začini, ulja, čokolada. Evo nekih aduta što ih nudi: pršuti i kobasice Blasquez, francuska govedina tamošnje pasmine Charolais, steakovi Rubia Gallega kuće Vacum, japansko meso Vagyu, Ocean Beef iz Novog Zelanda, crni angus Frontiere reserve iz Texasa…. Što se tiče vina, izbor je bogat, Mendek će se rado pohvaliti s nekih 120 etiketa izvana. Posjeduje i vlastito vino! Prije dosta godina kupovao je plavac mali na Dingaču i još nekim boljim pozicijama na Pelješcu i vino – Plavac Selekcija Mendek – radio mu je jedan od najcjenjenijih toskanskih enologa Roberto Cipresso. Poslije se u enološki dio uključio Igor Paladin koji se u struci kalio u Francuskoj…. Mendek je onda bio kupio grožđe plavca maloga i na otoku Visu, i od njega je proizvedeno izvanredno vino Ego 2009. Uz taj Ego Mendek je na kušanje ponudio i svoj Plavac Selekcija Mendek iz 2003 (jako dobar) i 2004, sjajan… ♣

Uskršnja košarica

        NA STOLU SAMO NAJPOTREBNIJE? – Po anketi koju su prije Uskrsa proveli magazin Ja TRGOVAC i Agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina ispada da je ukupno 62,3% građana planiralo štedjeti pri kupovini namirnica za ovogodišnji blagdan, a najviše njih (25,6%) na uskršnje namirnice odlučilo se potrošiti između 200 i 300 kn. Najveći broj građana (86,6 %) predvidjelo je ove godine napraviti tradicionalni uskršnji doručak ili ručak. Namirnice za blagdane građani su najvećem broju namjeravali kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima (68,2%). Dio građana po namirnice bi pošli u male prodavaonice (9,7%) odnosno na tržnicu (7,6%), a dio građana nije mislio ići u kupovinu stoga što su ti građani imali domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (14,1%).

Proizvodi u anketi najčešće spominjani za uskršnji stol bili su kuhana jaja (98,1%), kuhana šunka (89%), mladi luk (84,1%) i hren (66,8%). Polovica građana navela je rotkvice (49,6%), a nešto više od trećine njih najavili su orahnjaču (36%), te pincu ili sirnicu (34,9%). Pečena svinjetina bila je u planu na uskršnjem stolu kod 30,8% građana, purica s mlincima bila je predviđena kod njih malo manje od četvrtine (23,1%). Pečenu janjetinu mislilo je konzumirati 19,5% građana, pogaču 18,6%, a najmanje se građana za uskršnji stol opredijelio za sarmu (13,5%) i za šunku u kruhu (9,2%).

Za uskršnje blagdane definirani trošak za 25 posto građana kretao se od 200 i 300 kn, a za 18,8 posto građana između 500 i 600 kn. Slijede oni koji bi potrošili između 300 i 400 kn (14,2%) i između 400 i 500 kn (13,2%). Manje je onih koji bi na kupovinu za Uskrs potrošili između 100 i 200 kn (8,6%) i između 600 i 700 kn (7,3%). Najmanje građana je za Uskrs bilo pripravno potrošiti više od 1.000 kn (samo 2,5%), dok gotovo do praznika 8,2% njih još uvijek nije znalo koliko će točno potrošiti.

Iz Hrvatske gospodarske komore sljedeći podaci: za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napominjući da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine bio u drugoj polovici travnja pa se preklapao s početkom turističke sezone.

Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice gdje se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju, naglasila je Ravlić.

                Novčana vrijednost potrošačkih košarica na razini je prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

                Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo, kaže se iz HGK. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine. ♣

Samoborske spelancije

Samoborska salama

Sanoborska česnofka

OD SALAMIJADE PREKO USKRSA DO FESTIVALA ČEŠNOFKE – Uoči Uskrsa u Samoboru tradicijska salamijada i Samoborski sajam, a odmah poslije Uskrsa, da se zaborave šunka i pisanice, 10. Festival samoborske češnofke.

Krešimir Belak s osvojenom zlatnom šajbom

Bojan Zagorec iz Sevnice, na slici sa samoborskim gradonačelnikom i predsjednikom ocjenjivačke komisije Krešom Beljakom

Vedran Sinko s Josipom Kraljičkovićem, pročelnikom za poljoprivredu Zagrebačke županije

Posebna kategorija za zlatnu šajbu: Leonard Oslaković s Milinkom Perkovićem, članom ocjenjivačke komisije, i zagebačkom gradonačelnikom Bandićem: Čuje se da je Milan Bandić za ovogodišnji zagrebački prvomajski grah od mesne idustrije Igomat iz Otruševca kod Samobor naručio devet tona (‘??!!) (rezanog) mesa!

Velike zlatne šajbe za salamu pripale su: u kategoriji domaći proizvođači Krešimiru Belaku (jedno slovo – j – dijeli ga od gradonačelnika!) iz Samobora, u kategoriji međunarodni proizvođači Bojanu Zagorcu iz Sevnice, u kategoriji domaći uzgajivači svinja OPG-u Vedran Šinko iz Hrebina, te u posebnoj kategoriji (što je to posebna kategorija organizator nije naveo) Leonardu Oslakoviću iz Samobora.

Samobor – Festival česnofke, pobjednici članovi ekipe Kladje

Da stvar bude prikladno vlažna pobrinuli su se članovi Udruge samoborskih vinogradara i vinara, na čelu s predsjednikom Marijanom Žganjerom (sasvim desno)

Samoborske češnofke pripremali su i nudili za degustaciju samoborski mjesni odbori, gradske četvrti i profesionalni proizvođači okupljeni u Udruzi Samoborska češnofka. Predstavilo se oko 30 izlagača, koji su inače sa svojim poroizvodima sudjelovali u strukovnom ocjenjivanju i izboru najbolje češnofke. U žiriju su bili Krunislav Znika, zatim Igor Runtas iz Igomata, te Tomislav Skendrović iz samborske Veterinarske stanice. Laureati su ekipa Kladje i ekipa Bobovica.

Inače samoborska salama i sanoborska česnofka mogu se kupiti u prodavaonici mesne kuće Igomat u Otruševcu kod Samobora te kod mesara po Samoboru, primjerice u prodavaonicama Otočanka, Koprivnjak, Supermes…. Treba reći i to da zasad jedino spomenuti Igomat nudi samoborsku salamu koja je kao lokalni specijalitet zaštićena na razini Zagrebačke županije. ♣

Festivali: nema odmora od – odmora

NAKON USKRSA: DUBROVAČKA VINSKA SETEMANA – Nekad se govorilo: nema odmora dok traje obnova. A ove godine – nema odmora od odmora, naime potrefilo se da odmah nakon Uskrsa, u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije  i produkciji agencije Dubrovnik PartnerR, kreće Dubrovačka vinska setemana, tjedan koji nakon obilja šunke nudi eno-gastronomske užitke u ponajboljim dubrovačkim restoranima i hotelima, edukacije po pitanju vina i sljubljivanja vina s jelima, te koji je sa šestim festivalom plemenite kapljice Dubrovnik FestiWine 2019., smještenim u objektu Sunset Beach u uvali Lapad, završio u subotu 27. i nedjelju 28. travnja.

Manifestacija Dubrovnik FestiWine predstavljena je i u Zagrebu, u bistrou Fino & Vino. Uz voditeljicu prezentacije Mariju Vukelić na slicu su chef i sommelier Jure Tomič, zatim Jadranka Lešić, predstavnica vinarije Agris kao sudionica na priredbi u Dubrovniku, te voditelj sve popularnijeg zagrebačkog ugostitejskog objekta Fino & Vino sommelier Krešimir Šesnić

Dubrovački veliki tjedan startao je sa strukovnim (međunarodnim) ocjenjivanjem vina Dubrovnik FestiWine Trophy (predsjednik komisije za ocjenu je i sada, kao što je bio proteklih godina, enolog Bojan Kobal iz Slovenije), slijedio već tradicijski Spoj naslijepo a to je degustacija vina uz stonske kamenice (kao da se ništa nije bilo dogodilo!) i izborom vina koje se najbolje slaže s kamenicom. U hotelu Dubrovnik Palace Sunset Beach u dane  predviđena je bila vinska škola, kako je navedeno, s učenjem vinskog pravopisa (vinska kultura i tradicija, sljubljivanje vina s jelom) a na tome trosatnom događanju za mentoricu je  izabrana ugostiteljka i sommelijerka Mira Šemić s titulom Wine Academic (cijena ulaznice je 750 kn).

Evo i što se nudilo na radionicama: Ivo Ivaniš, vinski znalac i ugostitelj, o malvasiji dubrovačkoj, enologinja Nika Silić Maroevoć iz pelješke kuće Korta Katarina o pošipu, vinar s Korčule Ivan Batistić  Zure pak – vrlo zanimljivo i poučno!! – o grku u različitim stilistikama npr. kao pjenušcu, kao mirnom suhom vinu, kao vinu njegovanom tehnologijom sur lie, kao narančastome vinu i kao desertnom vinu. Jedna je radionica – pod vodstvom Marije Vukelić, uključenom u organizaciju festivala pjenušaca u Zagrebu i Ljubljani – posvećena pjenušavom vinu, a Joe Ahearne MW za svojoj radionici nazvanu  Wild Skins From Hvar izabrala je vina koja radi na svoj način na Hvaru od domaćih kultivara kao pošip, bogdanuša, kuć, drnekuša, plavac mali. Spomenuti Ivo Ivaniš bio je zadužen da podastre tipične dalmatinske slastice u pratnji sa slatkim desertnim vinima (predikatima) iz Slavonije. Ukupni program predviđao je i gala-večeru u restoranu Lenga hotela Dubrovnik Palace, za jelovnik su se brinuli chef domaćin Saša Računica i, kao gost, višestruko nagrađivani slovenski chef te sommelier i inače vlasnik restorana Ošterija Debeluh iz Brežica Jure Tomič, on je i izabrao hrvatska vina koja će se posluživati uz sljedove.

Pozdrav na otvorenju publici su uputili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i državmi tajnik za turizam Frano Matušić (Julio Frangen)

Inače, ove godine izložba vina u sklopu Dubrovačke vinske setemane odvijala se, za razliku od lani kad je bila praktički još na gradilištu, u prelijepo uređenom ambijentu dubrovačke plaže Sunset Beach u uvali Lapad. Prisutne su na otvorenju pozdravili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, saborska zastupnica Sanja Putica, državni tajnik za turizam Republike Hrvatske Frano Matušić i zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić. Vrijedi iznijeti Matušićevu rečenicu koja se odlično uklapa i u festival Vina od davnina, istodobno održan u Zagrebu: Želja nam je u Ministarstvu turizma što je moguće više poticati proizvodnju autohtonih vina pa da se ona što više i što prije nađu na stolovima naših ugostitelja. Hrvatska vina trebaju se snažno plasirati u turistički sektor, u hotele, restorane, svuda gdje je prigoda pokazati vrhunsku kvalitetu vina naših vinara! 

Na otvorenju izložbe proglašena su i najbolja vina međunarodnog ocjenjivanja Dubrovnik FestiWiNe Trophy 2019. Međunarodni ocjenjivački žiri pod predsjedanjem Bojana Kobala koji je svih šest godina na čelu ovoga natjecanja odradio je veliki posao kušajući i vrednujući 110 prijavljenih  vinskih uzoraka.

Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja Dubrovnik FestiWine Trophy: Traminac ledeno vino 2012 obitelji Šimanović iz Kostela Pribićkog kod Krašića, Na slici je kćerka Željka Šimanovića Iva (Julio Frangen)

Najbolje ocjenjeno vino i šampion je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG-a Šimanović iz Kostela Pribičkog kod Krašića; najbolje crveno vino je DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač, Potomje, Pelješac; najbolje ocijenjeno ružičasto vino je ROZE 2018 OPG-a Siber Dušica iz Osijeka, Vinogorje Erdut; najbolje ocijenjeno bijelo vino je CHARDONNAY 2017 Vina Kalazić iz Zmajevca; Vinogorje Baranja; najbolje ocijenjeno slatko vino je TRAMINAC LEDENO VINO 2012 OPG Šimanović;  najbolje ocijenjeni pjenušac je ETNA SPUMANTE BRUT 2013 Nerello Mascalese, Società Agricola Destro Sel, Sicilija Italija; najbolje ocijenjeno crveno vino Dubrovačko-neretvanske županije – DINGAČ SELEKCIJA 2012 PZ Dingač; najbolje ocijenjeno ružičasto vino DNŽ – ROSÉ 2018. OPG Zlatko Bačić, Blato, Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno bijelo vino DNŽ – GRK 2018. OPG Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; Vinogorje Korčula; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Pelješac DINGAČ SELEKCIJA 2012. PZ Dingač; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Konavle je MALVASIJA DUBROVAČKA 2018 od Bože Metkovića, Molunat; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Korčula je GRK 2018 OPG-a Zoran Cebalo Popić, Lumbarda; najbolje ocijenjeno vino vinogorja Komarna PLAVAC MALI 2015, Vinogradi Volarević, Metković; najbolje ocijenjeni Dingač je  DINGAČ SELEKCIJA 2012 od PZ Dingač.

Stručni žiri koji je ocjenjivao vina (Julio Frangen)

S posebnim naglaskom na edukaciju izdvojile su se ovogodišnja prva vinska škola Dubrovnik FestiWinea pod kreativnim mentorstvom vinske akademkinje Mire Šemić (Julio Frangen)

Spoj na slijepo odnosno susret vina Dubrovačko-neretvanske županije s našom – pogotovu u posljednje vrijeme poznatom autohtonom malostonskom – kamenicom ove godine išao je na ruku vinariji Volarević s Komarne, naime  kušači su odlučili da se  uz malostonsku kamenicu najbolje sljubilo  Volarevićevo vino QUATTRO chardonnay 2018.

Na tradicionalnoj donatorskoj Gala večeri u hotelu Palace uz vrhunska jela koja su pripremili chefovi: domaćin Saša Računica i chef gost Jure Tomič iz restorana Osterija Debeluh iz Slovenije, servirala su se pobjednička vina s prošlogodišnjeg ocjenjivanja.  Tomič je predstavio svoju filozofiju kuhanja i objasnio što je za njega dobar chef, te što će pokušati prenijeti na stipendiste koji će kod njega doći na praksu, podržani prihodom gala-večere:

– Hrana uvijek mora ostati hrana. Mladi kuhar nikad ne smije zaboraviti od kuda je došao, bilo kamo da ode raditi, u Francusku ili Ameriku, mora biti svjestan okusa iz svojega djetinjstva, te primarnih okusa namirnica. Mi svoje nažalost rado zaboravljamo. Danas mladi previše podliježu modernim trendovima, svi žele biti zvijezde. Ali jedno je kuhati i filozofirati, a drugo je kuhati, filozofirati  i od toga živjeti, te se dalje razvijati, učiti, napredovati, graditi svoj put. Za mene je prva i najvažnija stvar okus, i to okus teritorija, u u skladu s time i nerazdvojivo dobra namirnica teritorija.

Treba istaknuti da je prihod od ulaznice (cijena ulaznice je 700 kuna) bio namijenjen stupendiranju mladih dubrovačkih talenata na području gastronomije (kuhara, sommeliera, konobara). Stručna komisija odabrala je dvojicu stipendista kojima su uručene stipendije – kuhara Tonija Kužninu i sommelijera Nikšu Karamana koji će od 20.11.-20.12.2019. učiti, raditi i stjecati nove vještine I iskustva uz mentora Juru Tomiča u Brežicama.  ♣

Festivali: Vinistra i turizam

SVIJET MALVAZIJA (ALI i TERANA!…) – Obično kažemo da turistička sezona u nas starta s Uskrsom, a Istrani vele da prava turistička sezona kod njih počinje s međunarodnom izložbom vina i vinarske opreme Vinistra. Ove godine datumi Vinistre, inače u dvorani Žatika u Poreču, su 10 – 12.05.

– Da, baš s Vinistrom počinje prava turistička sezona, naime sa sajmom u Žatiki sve sobe u 36 porečkih hotela budu pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i oni su vrsni ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske – kaže Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, a Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, ističe kako spomenuta hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju jer je uvidjela da ona ima veliko značenje u promociji autohtonosti i izvornosti te u turističkoj ponudi Istre.

Prvo veliko zlato na Vinistri . Santa Elisabeta 2015! S dobitničkim buteljama u rukama – Nikola Benvenuti, predsjednik udruge Vinistra, i njegov brat Albert

Organizatori Vinistre zasad su zadovoljni predpočetkom. Ocjenjivanje vina, podijeljeno u dvije grupe – jedna je pod nazivom Svijet malvazija i rado se kaže da se radi o neslužbenom svjetskom prvenstvu vina od navedene sorte, a druga obuhvaća ostale kultivare – uspješno je održano, predsjednik udruge Vinistra vinogradar i vinar Nikola Benvenuti likuje jer ovogodišnje, konkretno 11. po redu vrednovanje malvazija okupilo je čak 272 malvazije iz pet zemalja, što je novi rekord. Iz Hrvatske je za ocjenu prijavljeno 206 uzoraka, Talijani su poslali 44, Slovenci 12, a Španjolci i Grci po pet vina. Uz malvazije, četrdesetak enologa i sommeliera u drugoj grupi je ocijenilo još 242 uzorka vina ostalih sorata te 30 jakih alkoholnih pića. Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina, istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje to što su ove godine prvi puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Službeno proglašenje pobjednika očekuje se 8. svibnja, dva dana uoči otvorenja Vinistre.

Santa Elisabeta – ikebana (Marko Čolić)

– Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje ostalih vina. Podigli smo bodovni prag za medalje, a smanjili broj članova komisije koje smo stavili da sjede u krugu kako bi mogli međusobno komentirati uzorke što je određeno jamstvo objektivnijoj konačnoj ocjeni – istaknuo je Benvenuti, te dodao kao najavu sajma: – Ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelijerka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna, dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača.

Benvenzti malvazija 2018, Santa Elisabeta 2015 i Caldierosso 2016. Caldierosso je mješavina sorata u kojoj su braća Benvenuti, kažu, htjeli pokazati kako se istarski teran dobro snalazi u društvu svjetski znanih sorata kao merlot, nebbiolo i tempranillo

Nikola Benvenuti ima razlog i za privatno slavlje na Vinistri 2019: tu će on i brat mu Albert službeno predstaviti novo obiteljsko eno-čedo (eno-čudo!) – Santa Elisabetu, najavljenu ovako: Došao je još jedan veliki trenutak za našu obitelj: stigla je Santa Elisabeta. Kreirali smo je s najvećom pažnjom, njegovali predano i dugo, konačnu selekciju radili strogo i uz pomoć istaknutih stručnjaka, a sad je red i da je i šira javnost upozna. Upravo ovo vino, proizvedeno od sorte teran osvojilo je, s dobivenih 93/100 bodova na nedavnom ocjenjivanju za Vinistru, veliku zlatnu medalju! Braća Benvenuti, koja su inače poznata po odličnom Teranu Anno Domini, u Zagrebu su upravo ovih dana imali prezentacijsku generalku za Santa Elisabetu. Vino je iz berbe 2015. kompleksno, gusto, snažno, toplo (nominalno: 15 vol %), rječju: izvrsno i upečatljivo. Iako su mu na plećima već oko 3,5 godine vrijedilo bi ga, po meni, još pričuvati koju godinu, s vremenom će u boci samo još dobivati….

– Vjerojatno se pitate zašto naziv Santa Elisabeta. Odgovor je jednostavan i logičan: riječ je o položaju, udaljenome od našeg mjesta Kaldir oko 1,5 km, vinogradi su na nadmorskoj visini između 300 i 330 metara. Oko svakog našeg vina maksimalno se trsimo, ali bogme oko ovoga taj maksimum obilato je premašen. Motovunsko područje daje kapljici vrlo izraženu osobnost, posebnost, a mi smo u našoj kapljici htjeli i više pa smo s naročitom pažnjom s obzirom na izloženost pojedine parcele, nadmorsku visinu, tip tla birali pozicije na koje ćemo posaditi koju od naših sorata. Santa Elizabeta ekstra je položaj, prikladan upravo za sortu teran. S Teranom anno Domini postigli smo mnogo, ali eto htjeli smo ostvariti i veći skok, pružiti ekskluzivni istarski dragulj koji će biti dostupan samo iz ponajboljih berbi i u maloj količini. Teran je dosta rodna sorta pa smo odmah u startu, pri rezidbi, išli na vrlo mali prinos, na oko pet grozdova, poslije smo imali i tzv. zelenu berbu, a kako grozd terana nije baš malen u prikladnome trenutku rezali smo ga sa strane i na donjem dijelu tako da plod koji ostane optimalno dozori. K tome, odlučili smo se za malo kasniju berbu od redovne. Maceracija, praćena alkoholnim vrenjem, protegnula se na 25 dana. Kad se vino smirilo pretočili smo ga u velike hrastove bačve, da bi tu dozrijevalo oko dvije godine.  Potom je vino napunjeno u bocu i u butelji je provelo 1,5 godinu – rekao je Nikola Benvenuti.

S obzirom na doista visoku kakvoću već Terana Anno Domini od Benvenutijevih, kolika je opasnost da taj teran bude na tržištu i te kako ozbiljna konkurencija teranu Santa Eiisabeta, pitam Alberta Benvenutija, a on odvraća da te opasnosti nema, Santa Elisabeta je posebna, elitna priča kroz samo 1700 butelja i nešto magnuma. Saznajem da je određeno da cijena butelji Santa Elisabete u maloprodaji bude između 220 do 250 kuna… ♣

Festivali: Vina od davnina

        PUŠIPEL S NAJBOLJOM OCJENOM– Drugi festival Vina od davnina krajem travnja u zagrebačkoj Laubi okupio je, barem po riječima ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, 85 hrvatskih proizvođača vina i ponudio na kušanje 130 uzoraka vina od 34 autohtone sorte iz svih hrvatskih krajeva. Tolušić veli i to kako je Hrvatska površinom malena ali je po broju autohtonih sorata vinove loze definitivno velika zemlja, te kako je nezaobilazna stanica za svakog poznavatelja ili uživatelja vrghunskih autohtonih vina, međutim, koliko sam vidio, u Laubi, kamo je inače ulaz bio besplatan, nažalost bilo je vrlo malo posjetitelja, očito je da ili naši potrošači nisu baš previše istraživalački raspoloženi i zainteresirani baš za vina od autohtonih hrvatskih kultivara, ili da organizator, a to je Ministarstvo poljoprivrede RH nije dobro odradio marketinški dio posla. Moguće je da je posjet ovoj priredbi bio slab i stoga što se, osim graševine, pošipa, malvazije istarske i plavca maloga, vina od drugih sorata nisu u dovoljnoj mjeri pokazala i iskazala na tržištu te, lako moguće, i stoga što potencijalna publika nije među izlagačima u Laubi ovoga puta očekivala aktualne zvijezde hrvatskog vinarstva, a i dogodilo se to da velikih i zvučnih imena s vinima s kojima su se proslavila tu praktički nije bilo. S obzirom da je posjet zakazao, događalo se i to da su pojedini vinari-izlagači i sat prije isteka službenog izlagačkog vremena napuštali svoje stolove i odlazili…

Dobitnici šampionskih priznanja po kategorijama (slijeva), uz ministra Tomislava Tolušića, njegova zamjenika Zdravka Tušeka i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića: Niko Karaman, Branimir Jakopić, Nenad Preiner, Radoslav Bobanović MAS VIN, te Zgrablić In Stylis vina (Marko Čolić)

S otoka Krka zanimljivost i vrlo dobro vino u lijepoj tržišnoj količini – Kurykta 2015 reserva (13,8 vol%) od sorata sansigot, (sušćan), debejan i kamenina, od proizvođača Antona Katunara. Kurykta je inače antički naziv za Krk (Marko Čolić)

Evo i ako već ne i svih a ono gotovo svih sorata prezentiranih kroz vina sada u Laubi: kraljevina, pušipel odnosno moslavac ili šipon, sokol, škrlet, dišeća ranina, belina starohrvatska, svetokriška belina, pa žlahtina, gegić, muškat ruža porečki, malvazija istarska, malvasija dubrovačka, grk, maraština, debit, bogdanuša, pošip, kujundžuša, cetinka, zlatarica blatska bijela, bratkovina bijela, teran, sansigot ili sušćan, debejan, svrdlovina, babica, crljenak, babić, plavina, plavac mali, kadarun… Vina su bila u različitim varijantama, od klasičnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih suhih do pjenušaca, slatkih desertnih, maceriranih narančastih… Interesantno!

Nedavno sam objavio svoje mišljenje da bi trebalo brže i ambicioznije raditi na tome da se od tih naših autohtonih kultivara proizvedu vina ne tek korektna nego u višem kvalitativnom rangu te i u tržišno nešto značajnijoj  količini, pa onda da se pojača i marketinška aktivnost.  U tome smislu čini se, po onome što sam čuo od Slavka Merkaša, predsjednika Udruge vinogradara i vinara Sv.Križ Začretje i vodiitelja strukovne grupacije proizvođača grožđa i vina pri HGK-županijskoj komori Krapina (članovi grupacije su 32 vinarske udruge Krapinsko-zagorske županije), stvar je u tome pravcu napokon ušla u završnu fazu u Hrvatskom zagorju.

Slavko Merkaš (desno), Đurđica Kanceljak i enolog Mladen Kantoci. Ispred zagrebačkog Agronomskog fakulteta u projekt revitalizacije autohtonih sorata duboko je uključen prof. Edi Maletić (Marko Čolić)

– Već 14 godina mi u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom i uz financiranje i marketinšku potporu Krapinsko-zagorske županije provodimo projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Upravo je projekt ušao u treću fazu vezanu uz izučavanje gospodarskog potencijala nađenih nekih sedam sorata, primjerice to su belina starohrvatska, svetokriška belina, sokol, mirkovača, volovina….  U projekt je sada uključena i tvrtka Trgocentar Zabok koja je na hektaru terena na nadmorskoj visini od 300 metara podignula matičnjak autohtonih sorata te koja priprema nove i veće površine za sadnju američkih podloga da se proizvede kvalitetan sadni materijal za tržište – kazao je Merkaš.

Uoči festivala provedeno je, pod predsjedanjem Marijana Čižmešije dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, te po tablici do 100 bodova, strukovno ocjenjivanje vina od autohtonih hrvatskih sorata. Prijavljeno je 94 uzoraka bijelih vina, šest uzoraka ružičastih i 30 uzoraka crnih vina. Šampioni su: Pušipel Prestige izborna berba bobica 2015 od Branimira Jakopića iz Železne Gore, to je vino dobilo najvišu ocjenu od svih, zatim prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Središnja bregovita Hrvatska također je iz Međomurja a riječ je o Pušipelu 2018 od Nenada Preinera (Vinarija preiner) iz Svetog Urbana, prvak u kategoriji bijelih vina redovite berbe regije Dalmacija je Malvasija dubrovačka 2018 Nika Karamana iz Konavala, prvak u kategoriji crvenih vina regije Dalmacija je Crljenak 2015 PZ Maslina i vino (Rade Bobanović) iz Polače, najbolji u kategoriji bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner je In Sylvis Marko Zgrablić OPG iz Sv. Petra u Šumi, a prvak kod crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner je Teran 2016 Darija Sirotića iz Buzeta.  ♣

Festivali: Sevnica

        FRANKOVKA u PRVOM PLANU – Da, da, vrijeme juri, i eto nas već i pred devetim Međunarodnim festivalom vina od sorte frankovka. Manifestacija će se održati u dvorcu Sevnica (www.grad-sevnica.com) u četvrtak 6. lipnja 2019 od 17 do 22 sata.

Uoči festivala, konkretno u četvrtak 9. svibnja, već tradicijsko je strukovno ocjenjivanje frankovki, podijeljenih u tri kategorije – jedna grupa obuhvaća crna mirna vina iz prošlogodišnje berbe, dakle iz 2018, druga grupa obuhvaća crna mirna vina iz različitih berbi ispred 2018 s time da je tu predviđena i kapljica njegovana u barriqueu, a u trećoj grupi su ružičasta mirna vina, predikati te pjenušci. Ocjenjivanje je po u međunarodnim okvirima uobičajenoj metodi od 100 bodova – kaže direktor festivala Rok Petančič.

Vinoteka u Sevnici: moguće je da uz fine nareske i vina tamo budu i tamburaši, štaviše i iz Hrvatskog zagorja. Na slici su, konkretno, Simpatizeri iz Oroslavja koji su u vinoteci u Sevnici imali do sada dva angažmana

Evo i tko su članovi međunarodne degustacijske komisije: Robert Gorjak (predsjednik žirija, inače međunarodni vinska ocjenjivač, Belvin Wine School, WSET, Slovenija), (2) Dušan Brejc (Vino Slovenije – Wine Association of Slovenia, direktor, CMB degustator, Slovenija), (3) Grega Repovž (sommelier, Repovž restaurant, Slovenija),(4) Igor Luković (Vino&Fino, direktor, međunarodni ocjenjivač, Srbia), (5) Guillaume Antalick, PhD enolog, Sveučilište Nova Gorica, Francuska/Slovenija), (6) Jo Ahearne (MW, Australia/Croatia), (7) Nicolas Neve (enolog, Francuska/Slovenija). Službeni rezultati bit će objavljeni najkasnije do 15. svibnja 2019 na http://www.modra-frankinja.com

Na festivalu se najavljuje bogata ugostiteljska ponuda s jelima prikladnima uz vino od frankovke. Među ponuđačima očekuju se Grajske mesnine sa selekcijom mesnih prerađevina. ♣

After work party: G.E.T. Vinski razgovori

        POMORAC SAM MAJKO NA BIJELOME BRODU… – Da, pomorac sam u bijelome svijetu, al’ budućnost gradim na crnom vinu mojega Pelješca… To je priča Alena Hilića iz Kune Pelješke, dobro situiranog i daleko naprijed mislećeg kapetana teretnog broda koji kao nasljednik obiteljskih nasada vinove loze i zaljubljenik u Bakhov nektar temeljito i marljivo priprema teren za dane nakon konačnog iskrcaja i prelaska u novu životnu fazu – umirovljenika očito radno aktivnog tipa.

Alen Hilić, sasvim lijevo, zatim Tomislav Stiplošek i Davor Dretar Drele: zdravica s dingačima 2012 i 2015

Hilić, koji nastavlja dugu tradiciju brojnih Pelješana navigatora i uređivača svojih kuća i dvorišta nazvanih kortama s time da konkretno baš u vinskome svijetu ima Pavu Miličića iz Potomja kao prethodnika pomorca pa onda vinara, posjeduje, zasad, u Janjini oko 1,7 hektara, te nešto malo, oko 2200 loza, na visokokvalitetnom položaju Dingač odakle (od rođaka) i otkupljuje nešto grožđa (ukupno s Dingača preradi oko tri tone grožđa), plan mu je kad morske valove zamijeni valovitim pelješkim kopnom širiti se s nasadom, povećavati proizvodnju međutim, naglašava, ne i preko količinskih granica tzv. garažne kategorije. Što se tiče kakvoće crnjaka dojam je da je Hilić (kojemu u enološkom smislu pomaže Ante Cibilić, brat Ive Cibilića, upravitelja renomiranog posjeda Korta Katarina) – kušao sam njegove janjinski plavac mali iz berbi 2017., 2015. i 2012., te dingač iz 2016., 2015, i 2012. – na pravom putu, očekuje se da tako i nastavi,  a segment što ga paralelno treba i te kako razvijati vezan je uz vizualni identitet vina (izbor butelje, oprema boce, dizajn etikete) i marketinšku aktivnost.

Procaffe – atmosfera

O inače široj javnosti nepoznatome Alenu Hiliću, koji se došao prezentirati u Metropolu, napis sam počeo prilično ozbiljno, iako su njegov preduskršnji kasnopopodnevno-večernji nastup u organizaciji udruge G.E.T.  predsjednik te udruge i voditelj kroz program Tomislav Stiplošek i njegova suradnica Silvija Munda najavili kao vinski after work razgovor G.E.T.-a i protagonista domaće vinske scene s ljubiteljima plemenite kapljice na temu Vino i smijeh pa su kao još jednog službenog sugovornika pred publiku vrlo lijepo uređene  zagrebačke kavane Procaffe u Tkalči pozvali duhovitog Davora Dretara Drelea, među ostalime znanoga i kao vinskog biškupa. Crna vina – posebice dingači – Alena Hilića, poznatijega dakle kao kapetana nego kao vinara, zavrjeđuju i te kako pažnju, brojna okupljena publika (sjajno je kad je na priredbi posjet dobar a nazočni aktivno uključeni u događanje!), rekao bih u velikom broju zatečena nivoom što ga je ponudio u vinskome svijetu još anonimni Hilić, imala je – u ulozi i kreatora i slušatelja – lijepu kombinaciju ozbiljnoga (kušanje vina i razgovore o kapljici, Hilićevim vinskim planovima i mogućnosti kupnje Hilićevih vina), te, nakon Dreleovih provala (u kojima, hmmm, nitko nije ostao pošteđen…) glasnoga smijeha. Vrlo ugodno provedeni eno-predvečernje i večer! Upravo na Hilićevu nastupu, zahvaljujući svakako vinima Pelješanina, nenametljivom vodstvu Tomislava Stiplošeka i Dreleovim  intervencijama, pokazalo se zašto ovakav tip priredbe može privući brojnu publiku.

Alen Hilić (na vrhu piramide), Tomislav Stiplošek i Drele s Ilonom i Tonijem Brakinom te s domaćinom iz Procaffea

Plavac mali 2017, napunjen u bocu samo za ovu priliku – naime sada i dalje dozrijeva i dozrijevat će još neko vrijeme u bačvici od 225 litara (prvu Hilićevu bačvu izradio je jaskanski bačvar Milivoj Golub) – otvorio je crnu kušaonicu i pobudio pažnju nazočnih a kod Dreleta izazvao komentar da je barrique-bačvica količina tek dostatna za konzumaciju na jednoj intimnoj večeri  i poslužio je kao inspiracija njemu kao dugogodišnjem cro-vinskom biškupu da pozove Dalmatince da se napokon prijave kao kandidati za izbor prvog dalmatinskog vinskog biškupa, naime rečeno je da u Senatu hrvatskih vinskih biškupa nedostaje samo predstavnik iz Dalmacije.

Uz sljedeće vino – plavac mali 2015, također još u bačvi, Drele je pojasnio, iznoseći vlastito iskustvo, čudo i dobrobit vezane uz status vinskog biškupa: nakon što je svojedobno, prije dosta godina, on postao vinskim biškupom, k tome putujućime, događa mu se, tvrdi, i to redovito, da, i kad je u blagoslovu i najmanjeg vinograda – poput onoga s par kratkih redova s trsjem graševine na glavnom trgu, Trgu Graševine u Kutjevu – nedugo nakon berbe i ceremonijala krštenja mošta do njegovoga automobila stižu butelje graševine i on istoga dana kad je bila berba s gotovim vinom kreće prema doma u Zagreb…

Premosnica s janjinskog plavca na dingač bio je plavac mali 2012, čist i uredan, lijepo mekan, pitak. Dingači su bili bombe, sortno tipični (note suhe šljive), oni iz 2016. i 2015. s dobrom naznakom karaktera, inače oba još u bačvi (slavonski hrast) – sjajan potencijal. Berba 2015. uskoro će u butelju, računa se na oko 300 boca, maloprodajna cijena na OPG-u Hilić bit će, čulo se, oko 150 kuna za butelju. Mekan i elegantan dingač iz 2012, pokazuje lijepo što za rasni plavac mali znači vrijeme, srećom, barem kako se čulo u Procaffeu, Hilić to dobro shvaća i nema namjeru forsirati izlazak vina iz podruma prije nego što bude minimalno dovoljno spreman za pokaz javnosti.

Ulogu za pojavu pomorskog kapetana Hilića kao proizvođača vina pred širom publikom ima u dobroj mjeri i splitska kuća za trgovinu vinom Fino & Vino (takav je inače i naziv iza Nove godine u Zagrebu otvorenog i sad već dosta popularnog bistroa na Kaptolu u Zagrebu!), direktorica Ilona Brakin i njen suprug Toni, direktor prodaje, navode kako se trse tržištu nuditi vina ne pasivno po tome što se najviše traži nego aktivno i na kakvoću i osebujnost usredotočeno, uz Hilića kojega su otkrili i nastoje ga protežirati spremaju se kao izviđači-tragači pronaći i još novih imena sa zanimljivim idejama i proizvodima. Lijepo je eto da se trgovci (i) u nas bave ne tek nuđenjem uobičajenih i uhodanih etiketa potrošačima nego i otkrivanjem novih uzbudljivih proizvoda i aktera koji bi mogi postati zvijezde na vinskoj pozornici. (foto Marko Čolić) ♣

Degustacije

        VINO & FINO SLATKI SPECIJAL – Kušanje Slatko Specijal, uz u Kući priređenu rafiniranu paštetu od pilećih jetrica,  a gdje drugdje nego kod Kreše u bistrou FINO & VINO na zagrebačkom Kaptolu međutim nije bila riječ o misnoj kapljici, ali jeste o kapljici za koju bi se prodajom na kakvoj aukciji mogla skupiti ukupna svota za – kupnju čak nekog boljeg automobila…

CHARDONNAY 2015 ledeno vino, Zagorje-Međimurje Pregrada, slatko 7,58 vol  %, 0,375 ℓ – BODREN

VALENTINO  2013, vino iz sušenoga grožđa pinele i rebule, Vipava, slatko, 11,5 vol %, 0,20 ℓ – BATIČ

ZELENAC KUTJEVO 2011 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 14,5 vol %, 0,50 ℓ  – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 2012 izborna berba prosušenih bobica, Kutjevo, slatko, 13,5 vol %, 0,50 ℓ – KRAUTHAKER

GRAŠEVINA 1999 ledeno vino, Kutjevačko vinogorje, slatko, 9,0 vol %, 0,375 ℓ – KUTJEVO  d.d.

SAUTERNES 1978, sauvignon & semillon, Sauternes aoc, slatko – CHÂTEAU MONTALIER

TERAN črna penina brut, Kras, 12,0 vol %, 0,75 ℓ – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

SLADEK TERAN 1994 izbor prosušenih grozdova, Kras, slatko, 14,5 vol %, 075 ℓ  – CHATEAU INTANTO posestvo JAZBEC

PORTO BIN no 27 Finest Reserve, mješavina lokalnih sorata, Douro, likersko slatko, 20 vol %, 0,75 ℓ – FONSECA. ♣

Nagradna igra – uskršnji izazov

ZA TOČAN ODGOVOR KARTON VINA! – Kutija sa šest butelja vrhunskoga vina svakako je dobrodošla, zar ne, pogotovu u vrijeme uoči praznika, u ovome slučaju riječ je bila o Uskrsu. Nagradna igra objavljena je sredinom travnja na Facebooku. Ključ za osvajanje kartona od šest boca 0,75 lit bio je točan odgovor na pitanje:

Vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu…

Koja su, imenom i prezimenom, ovo vinska braća, snimljena u ranom djetinjstvu?

Dobitnici Ani-Mariji Butina nagradu osobno predaje Zvonimir Tomac

Nagrada je bila predviđena za prvoga koji se na Facebooku ispod ove fotografije i ovoga teksta javi s ispravnim odgovorom te sa svojim punim imenom i prezimenom i adresom. Po propozicijama, nagradu nije mogao dobiti nitko od rodbine i bliskih prijatelja ovih mališana na fotki.

Na Facebooku je u prvih nekoliko dana nakon objave pitalice bilo više od 71 komentara. Odgovora je bilo raznih, ali, osobito isprva, netočnih, neki su primerice naveli da su na slici braća Benvenuti, neki da je riječ o braći Plančić, spomenuti su i Boris i Mato Violić, pa Duilio i Giancarlo Zigante, Franc i Marijan Arman, Rizmani, Štimci, Volarevići, Katunari, Šimanovići, Josići, Rossiji, Dušan i Edbin Erzetič, Mitja i Aljoša Jakončič… Tek nakon naknadne objave na Facebooku fotografije Zvonimira Tomca i Tomislava Tomca uz malu (ukrasnu) amforu te teksta da proizvođači narančastih vina obično u Velikom tjednu, dakle nakon gotovo pola godine maceracije, odvajaju tekući dio od tropa, proradilo je u glavama pretendenata na karton vina da postoje vinska braća Tomci – Tomislav i Tomislav iz Jastrebarskoga.

Prva od trojke koja je poslala točan odgovor bila je Ana-Maria Butina, supruga proslavljenog Dinamovog nogometnog golmana Tomislava Butine. Dobitnici je, kao uskršnja čestitka, pripala kutija sa šest butelja Tomčevog sauvignona iz 2016, nagradu je predao Zvonimir Tomac osobno… ♣

Tehnologija Velikog četvrtka

Zvonimir Tomac (lijevo) i brat mu Tomislav

MACERACIJA DO VELIKOG TJEDNA – Evo nas u Velikom tjednu, vremenu i sa znatnom enološkom konotacijom, naime, držeći se u vinskoj produkciji drevne gruzijske tehnologije, neki vinogradari/vinari koji su se okrenuli tzv. narančastoj kapljici i koriste amforu kao posudu bijele sorte ostavljaju na maceraciji od berbe pa sve do neposredno uoči Uskrsa, nerijetko vino od pokožice i taloga odvajaju upravo u Velikom tjednu, konkretno baš i na Veliki četvrtak. Jaskanac Zvonimir Tomac, na slici s mlađim bratom Tomislavom, također vinarom ali (zasad još) i ne na kolosijeku orangea, ove godine izvadio je svoja vina iz amfore uoči Velikog tjedna, kapljica svoj put prema željenom konačnom obliku sada završava na dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama od 2000 litara, u njima će biti dvije godine. Iz berbe 2018. Tomci su za svoju Amforu koristili sortu traminac, s trsja staroga nekih 70 godina.

Kad su startali s maceracijama i s amforom krenuli su sa chardonnayem u količini od 50 posto i s tradicijskim sortama uzgajanim na Plešivici 50 posto, a nakon par godina odlučili su se na pokus s rizlingom rajnskim. Iz berbe 2016. na maceraciju su stavili posebno sauvignon bijeli i traminac crveni i mirisavi, i upravo ta vina nakon što su ona u velikoj bačvi provela 24 mjeseca nedavno su, svako posebno (bilo je i razmišljanja da ih se pomiješa u jedno), napunili u butelje, s kojima se spremaju izaći na tržište nakon ljeta. Oba vina vrlo lijepa, s time da je sauvignon nešto nježniji mirisom međutim sortno dobro prepoznaljiv no na drukčiji način od sauvignona dobivenog klasičnom preradom bez maceracije, a traminac je sortnom aromom vrlo intenzivan, tjelesno snažan, impresivan… ♣

Čepovi za vino

DIAM ili NE DIAM, JE LI TO PITANJE?... – Ne, to nije pitanje! Ne bi trebalo biti, jer ako je vino pravilno napravljeno i stavljeno u bocu, DIAM je najbolja garancija protiv štiha po čepu (TCA) ali i da bi se okus i aroma vina dugo očuvali, k tome ovdje je važno spomenuti prilagođenu propusnost zatvarača koja dopušta vinu da se pravilno razvija s vremenom u boci.

Jacques Olivier Baugier o čepovima DIAM za hrvatske enologe i vinare u zagrebačkom hotelu Antunović

Ovu i druge zanimljivosti o DIAM-u koje su hrvatski vinari i enolozi mogli čuti na prezentaciji koju je ovih dana u Zagrebu održao Jacques-Olivier Baugier iz tvrtke DIAM Bouchage smještene glavnim uredo u Ceretu, u blizini Pérpignana, na francuskoj granici sa Španjolskom, a s tvornicama na jugu Španjolske, u blizini grada Portu Portugalu, zatim u Njemačkoj itd.

Proizvođači vina koji su u svojoj proizvodnji na, kako kažu, prirodnom putu, izbjegavaju DIAM kao tehnološko zatvaranje boce i preferiraju tzv. prirodni čep – s kojime se onda većina susreće s problemima s TCA i nekim drugim priukusima što se mogu pojaviti u vinu.

Čepovi DIAM u Hrvatskoj su dostupni preko predstavnika Zdravka Ilije Jakobovića, inače proizvođača vina Jakob. Na slici su Jakobović i Baugier

Nedostaje pluta, a kvalitetom nije moguće zadovoljiti sve vinarije zainteresirane za čepove od prirodnog pluta, pa je rizik od TCA i ostalih nečistoća prilično visok. Najbolje prirodno pluto je, logično – zbog mogućeg dobrog publiciteta proizvođača i boljih ostvarenih uvjeta prodaje na tržištu – rezervirano za najpoznatije svjetske vinske kuće. Stoga je za druge vrlo teško dobiti uvijek visokokvalitetne prirodne plutene čepove što vinu može pružiti dobru zaštitu za neko duže željeno razdoblje.

Kao što sam vrlo često čuo, zagovornici prirodnog pristupa proizvodnje strahuju da tehnološki zatvarači sadrže ljepilo za čestice mljevenog pluta s tvarima koje mogu naškoditi vinu u smislu prirodnih i izvornih aroma. Zatim, postoji strah da vino pod tehnološkim čepom nema dovoljno mogućnosti da diše i dozrijeva kroz vrijeme.

U publici je na predavanju bilo mnogo eksponenata hrvatske enologije, među njima i prof. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Na slici nakon predavanja, u opuštenom druženju: Jacques-Olivier Baugier (u sredini), prof. Edi Maletić I Zdravko Ilija Jakobović

Sve prirodne čepove od pluta i sintetske zatvarače karakteriziraju ispuštanje odnosno propuštanje kisika u bocu. Tri su varijante toga:

                OIR a to je ispuštanje kisika iz stanica pluta u bocu prema vinu, on ima dominantan utjecaj na aromatski intenzitet vina nakon punjenja u bocu i čepljenja (anaerobno dozrijevanje). OIR zatvarača DIAM 30 iznosi 0,8 mg

                OTR je prijenos kisika kroz čep u bocu. Suprotno prethodnome, on ima najveći utjecaj na brzinu pojave razvijenosti/oksidacijskog karaktera vina na dužem dozrijevanju/odležavanju. Kod zatvarača DIAM 30 on iznosi 0,3 mg godišnje

Ključ ispravnog dozrijevanja/starenja vina su kontrola OIR-a i OTR-a a to je moguće pravilnim izborom čepa/zatvarača s obzirom na njegova mehanička svojstva i strukturu.

                Propusnost kod čepova od prirodnog pluta poprilično varira, kod OIR-a ona se može kretati od 0,8 do 30 mg, a kod OTR-a od 0,2 do čak 500 mg godišnje!

DIAM čep je poseban, tehnološki razvijen i sofisticiran proizvod. Imao sam priliku posjetiti tvornicu DIAM koja se nalazi na jugu Španjolske, blizu granice s Portugalom, a nakon onoga što sam tamo vidio (pripreme, proizvodni pogon i proizvodnja/izrada, laboratoriji, istraživanja) duboko sam uvjeren da su zatvarači DIAM, napravljeni od pluta kao sirovine, danas najbolji izbor za proizvođača vina. Tvrtka DIAM Bouchages provela je sedam godina u istraživanjima, posebno u razvoju tehnologije s uporabom superkritičnog CO2 i u uvođenju tehnologije DIAMant kao proces čišćenja pluta. Zahvaljujući ovom procesu čišćenja CO2 (riječ je o eko-čistoj tehnologiji – CO2 se koristi u zatvorenom krugu, nakon pročišćavanja on se reciklira) čepa (zbog antibakteriostatičkih i antigljivičnih svojstava nije potrebno kemijsko pranje peroksidom!). A zahvaljujući poliuretanu (poliuretan je materijal koji se koristi za proizvodnju umjetnih kukova) i posebno stvorenoj masi za vezivanje komadića pluta, zatvarači DIAM su slobodni ne samo od 2,4 TCA nego i od mnogih drugih molekula odgovornih za moguće modifikacije okusa u neželjeniom pravcu. Strah od DIAM-a nije opravdan budući da se u ovoj tvornici koristi visoka tehnologija što počiva na dugogodišnjim znanstvenim istraživanjima. Što se tiče disanja vina: činjenica je da svako vino ima svoje posebne zahtjeve za propusnost pluta, a vinar zna ili bi trebao znati točno što je najbolje za njegovo vino. DIAM modeli – modeli: 1, 3, 5, 10, 30, s time da brojke znači godine jamstva – pruža spektar mogućnosti propusnosti, kako bi odgovarao svakom stilu vina i njegovom potencijalu za stanovanje. Važno je također naglasiti da proces proizvodnje DIAM-a garantira dosljednu izvedbu čepa. Studije o pet godina odležavanom vinu pokazale su da čepovi DIAM-a osiguravaju besprijekorno ujednačenu organoleptiku u svim bocama ispunjenim istim vinom u seriji. ♣

Rođendani, jubileji: naprijed naši!

        DOŽIVJTI STOTKU – Prvog dana travnja naš internacionalno proslavljeni vinar Miljenko Mike Grgich ove je godine proslavio svoj 96. rođendan. Eto ga u dobrom raspoloženju uz balone i veliku prigodnu slavljeničku tortu koja na sebi nije mogla podnijeti 96 svjećica ali je u centimetrima promjera bila u znaku 96… (prvi april!)

Sretno, Mike, do prve stotKe! ♣

Pjenušci: gužva pred golom

KLASIFIKACIJA PERLICA – Još do prije relativno kratkog vremena na ovim našim balkanskim prostorima pjenušavom vinu nije se posvećivala neka osobita pažnja. Percepiralo ga se uglavnom kao piće za doček Nove godine i kao prskajuće sredstvo za iskazivanje radosti pobjednika na auto-utrkama. Možda je razlog tome bio taj da njegova proizvodnja izvan Champagne nije (tada) baš cvala, a originalni šampanjac je bio preskup da bi privukao široki ovdašnji krug potrošača. Ali onda je proizvodnja pjenušaca startala u raznim zemljama, i odnos tržišta prema perlicama u čaši bitno se promijenio: šampus je postao popularan i prikladan za svako vrijeme i situaciju.

Janez Istenič

Danas je prava poplava pjenušavih vina, do mjere da su se ambiciozni ozbiljni proizvođači zabrinuli jer da je u grupi pjenušavih vina na tržištu već svega i svačega, pa da bi radi zaštite ozbiljne produkcije i potrošača trebalo uvesti reda ne tek običnim i jednostavnim inspekcijskim nadzorom nego i uvođenjem i jačim isticanjem na etiketi tehnologije/metode produkcije (tradicijski ili šampanjski način koji iziskuje duže vremena, te charmat metoda koja je brža pa time i jeftinija) i prikladniih oznaka koje bi se bazirale i na prethodno klasificiranim vinogradskim pozicijama te kupcima maksimalno precizno govorile o proizvodu. Slovenski enolog mr. Janez Istenič koji je u mjehurićavom svijetu aktivan već pola stoljeća i koji veli da u Sloveniji danas ima već 250 pjenušara dakle na tržištu je poprilična gužva pred golom, predlaže upravo uvođenje službene klasifikacije pjenušaca s obzirom na vinogradsku poziciju i na dužinu dozrijevanja na kvascu prije degoržiranja, tako da bi se kao piramida formirale, kako je to vani, kategorije baza, rezerva i gran rezerva Ne bude li prijedlog službeno usvojen, Janez najavljuje da će ga sam primjenjivati.

A evo i kako je to Istenič zamislio konkretno barem kod sebe: Gran reserve ili Velika rezerva, na vrhu piramide kakvoće, obuhvatila bi pjenušce koji su ležali u butelji na kvascu najmanje 36 mjeseci, Rezerva bi obuhvatila pjenušce koji su na kvascu u butelji prije degoržiranja proveli najmanje 24 mjeseca, a oznaka Klasik bila bi za pjenušce rađene tradicijskom (šampanjskom) metodom koji su na kvascu ležali najmanje 18 mjeseci.  Po Isteniču, od njegovih pjenušaca u Gran reservu ušli bi njegovi pjenušci Prestige i Gourmet rosé, u Rezervu No1 I Rumeni muškat.

Janez Istenič ima, rekao bih, i te kako pravo da treba uvesti reda kako bi potrošač kad bira etiketu točno znao što je što, međutim po meni ipak bi kriterije trebalo barem malo postrožiti, dakle da visoka titula Gran reserve bude za pjenušac koji je proizveden od izabranog grožđa sa spomenutog/spomenutih izdvojenih ponajboljih vinogradskih pozicija u vinogorju te koji je na kvascima prije degoržiranja odležavao minimalno 48 mjeseci, a Rezerva da bude za pjenušce boljih pozicija i s minimalnih 36 mjeseci odležavanja na kvascu, Klasik s navodom samo vinogorja da bude s 24 mjeseca na kvascu, a za ostalo što je rađeno i označeno da je rađeno tradicijskom šampanjskom metodom neka propis bude minimum 18  mjeseci na kvascu.

Istenic je veliki proizvođac, količinski dosta blizu Radgonskim goricama, posljednjih godina punio je po oko 140.000 boca pjenušca a iz berbe 2018. za koju veli da se za proizvodnju pjenušaca pokazala izvrsnom (izdašnom, kaže) ovih dana na šampanjizaciju po prvi put napunio je 170.000 boca, tako da trenutno na dozrijevanju u svom podrumu čuva više od 450.000 butelja pjenušca. ♣

Austrian Wine Summit 2019

Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (AWMB)

NAJVEĆE AUSTRIJSKO VINSKO PUTOVANJE – Svake druge godine, u alternaciji sa sajmom vina VieVinum u bečkom dvorcu Hofburg, Austrijanci priređuju veleban vinski skup Austrian Wine Summit, koji nazivaju i najvećim svojim vinskim putovanjem. Događanje, u organizaciji Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board) a na koje se pozovu brojni uvoznici i vinski trgovci, ugostitelji i sommelieri te vinski novinari (marketing i plasman!) iz cijeloga svijeta – pozivnica je, da se pohvalim, I ovaj out stigla i meni!. – obično bude potkraj svibnja, datumi ove godine su u dva termina, prvi je od 22. do 27. svibnja a drugi od 25 do 30 svibnja.

         Kako je ukupan broj uzvanika uistinu golem, domaćini su predvidjeli formiranje manjih grupa po tome za koji dio vinske Austrije kod nekih gostiju postoji primarno najveći interes, pa se na taj način težište putovanja stavlja po grupama ovisno o iskazanom zanimanju pripadnika svake grupe. Uglavnom, predviđeno da se ukupno obiđu vinorodna područja od Schrattenberga na granici sa Češkom pa sjeverno preko Weinviertela uz granicu sa Slovačkom, dolje do Gradišća (Burgenland) i duž granice s Mađarskom do Štajerske na jugu. Finale je za sve sudionike u Beču, na impozantnoj gala-večeri – kaže Willy Klinger, već godinama glavni direktor AWMB-a a koji se krajem 2019. namjerava povući s te funkcije kako bi mjesto prepustio mlađim naraštajima.

Weingut Franz Weninger, Horitschon: časopis Vinaria svrstava ga među najbolje vinske kuće Austrije, dobitnik je nagrade Vineus kao trendsetter godine, frankovka Dürrau 2015 proglašena je najboljim crnim vinom Austrije, Republika Austrija dodijelila je Weningerima posebno priznanje za eko pristup

        Klinger je iznimno uspješno vodio AWMB i uvelike zahvaljujući baš i njegovu zalaganju i trudu na područja marketinga i njegovu međunarodnom utjecaju Austrija bilježi lijepe rezultate u izvozu svojega vina a kao zemlja vina i u rejtingu u međunarodnom okviru.

         Evo činjenica: u 2018 ostvaren je novi rekord u izvozu austrijskoga vina, naime u inozemstvo je prodano vina za 170,3 milijuna  eura, a to je 6.9% više nego 2017. Izvrsna/obilata berba 2017 pridonijela je da se po prvi put nakon 2010. u svijet izveze više od 50 milijuna litara vina, konkretno točno 52,6 mlijuna litara. Prosječna cijena po litri iznosila je oko 3,24 eura.

Najveći uvoznici austrijskog vina su Nijemci, sa 49,6 posto od ukupnog izvoza, slijede Švicarska I Liechtebnstein, pa SAD, Nizozemska, Velika Britanija, Norveška, Švedska, Belgija, Češka, Kanada. Znatan porast izvoza bilježi se prema SAD i Kanadi. Austrija izvozi vino u boci i rinfuzno, s time da je, kažu Austrijanci, izvoz butelja u konstantnom porastu. ♣

Austrijski izvoz vina u 2018 i deset zemalja u koje Austrija najviše izveze vina

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

Kult norokamenice / SAMI SMO SEBE ZASRALI…

KROZ

SA ZLATNOG SJAJA NA BAKRENO, PA ONDA…?

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

IZRAZ SVAKAKO NIJE PRIKLADAN ZA SLUŽBENU JAVNU KOMUNIKACIJU, ALI – BRZOPLETO IZREČEN u NOVINARSKI MIKROFON KAO PLOD, REKAO BIH, DOMOLJUBNE LJUTNJE VIŠEG SAVJETNIKA u INSTITUTU ZA MORE i PRIOBALJE u DUBROVNIKU NA TO ŠTO JE UČINJENO JEDNOM OD NAJJAČIH GASTRONOMSKIH (UJEDNO i TURISTIČKIH) ADUTA u ZEMLJI – MOGLO BI SE REĆI DA JE u OVOME TRENUTKU SVAKAKO BAŠ PRIKLADAN ZA OSLIKAVANJE SITUACIJE

            Malo neće biti, malo hoće biti! Dani malostonske kamenice, tradicijske gurmanske svečanosti na otvorenom u Malome Stonu, službeno su za 2019. bili najavljeni za subotu 16. ožujka, pa je onda rečeno kako se otkazuju:  U sklopu obilježavanja feste sv. Josipa i u povodu Dana malostonske kamenice u organizaciji Turističke zajednice općine Ston i Udruge Stonski školjkari, planirani dio pučke feste 16. ožujka na rivi u Malom Stonu  preventive radi za ovu godinu je otkazan – javljeno je iz TZO Ston.

                Nakon što je nalaz Veterinarske inspekcije utvrdio prisutnost norovirusa na tri od ukupno pet kontrolnih točaka u uzgajalištima školjaka u akvatoriju pelješkog Malostonskog zaljeva, izašlo je i sljedeće  priopćenje: Redovnim uzimanjem uzoraka morske vode i školjkaša radi ispitivanja kvalitete utvrđena je prisutnost norovirusa u opsegu od oko 30 posto! Inače, norovirus uzročnik je akutnih infekcija u probavnom sustavu.

How longer?…

                Pa se eto, logično, nastavilo razmišljati o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice. Kamenica, za koju se rado ističe kako je afrodizijak (što joj dodatno diže reputaciju!), te koja se kao vrhunski specijalitet i kao neponovljiva posebna atrakcija razumijeva izvađena taj čas iz čistoga mora gdje se uzgaja i odmah izravno poslužena kao sirova, sâma po sebi vrlo je osjetljiva namirnica, a kako onda ne bi bila i te kako sporna za serviranje kad je u njoj nađen određeni virus, u ovome slučaju norovirus, k tome ne baš i u maloj količini.

Svježe ubrane kamenice pred čišćenje i posluženje…

Ali Hrvatska ne bi bila Hrvatska kad ne bi odmah otvorila put koji, bez obzira na preventivu kao jak argument za otkazivanje gurmanske svečanosti Dani malostonske kamenice 2019, ipak u restoranima dopušta prodaju i posluživanje kamenica! Kakvi li smo mi glumci! Po službenom navodu TZO Ston manifestacija je povučena s rive, a onda i zaokret, bez obzira što je u pitanju nešto što je iznimno značajno – ljudsko zdravlje.

                Načelnik Stona Vedran Antunica poručio je javnosti: Evo ja sad sjedim i upravo jedem kamenice. Restorani normalno poslužuju kamenice… Antuničin potez podsjeća na nekadašnje praćakanje zagrebačkih političara a i liječnika bliskih politici u vodi jednog od zagrebačkih kupališta (Jarun ili Bundek?) za koje su se u neko prošlo vrijeme bile proširile vijesti da ambijent nije podoban za kupanje, a političari i neki njihovi sljedbenici svojim su brčkanjem htjeli uvjeriti širu javnost da je s vodom sve OK…

                Jadno!

Mali Ston – kušanje kamenica lani i sljubljivanje s pelješkim i korčulanskim vinima

ZARAŽENE ZONE

            Virus noro zadržava se u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato je preporučeno da te oblasti budu pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona Brijesta međutim, kaže se, udovoljava uvjetima za javnu potrošnju.

Uz svježe ubrane kamenice servirane odmah nakon što su izvađene iz mora i sirove preporučena pratnja u čaši je pjenušac. Užitak za gosta s dubljim džepom

O tome što je dovelo do zaraze malostonske ostree edulis rekao je ovih dana viši znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku Vlado Onofrio. Aktualnu i zabrinjavajuću situaciju s kamenicama u Malostonskom zaljevu povezuje s neriješenom odvodnjom za fekalije. Gradilo se i gradilo, ali se očito pri tome o nekim bitnim aspektima nije vodilo računa, barem ne koliko je bilo potrebno. Kamenice u Malostonskom zaljevu zaražene su norovirusom zbog neuređenog sustava kanalizacije na tom području, izjavio je za Hinu znanstvenik iz Instituta za more i priobalje i ribarstvo Onofrio.

                – Neum je sredio svoju kanalizaciju još 1984. godine. U to doba BiH je potrošila pet milijuna dolara na taj projekt. Hrvatska je bila obvezna priključiti se na kanalizacijski sustav, ali nije napravila ništa, i to je problem. Prošle godine bilo je doduše nekih radova na uređivanju kanalizacijskog sustava u Malom Stonu, ali nisam siguran je li na kraju i sve i spojeno na neki glavni sustav. Turistički apartmani su nicali na sve strane, a pratile su ih septičke jame, što nije iskrsnulo kao problem dok je bilo tek nekoliko novih obiteljskih kuća, no danas su tu apartmani za mnogo ljudi. Septičke jame nisu mogle izdržati pritisak, i negdje je moralo puknuti. Jednostavno: mi smo sami sebe zasrali – kaže uzrujani Onofrio, koji strahuje kako će situacija biti još gora kad se na lokaciji Lučino Razdolje sagradi županijski Centar za gospodarenje otpadom.

                To je valjda u nas tako: za kanaliziranje uvijek će se naći zainteresiranih, ali, čini se, za uređenje kanalizacije i ne toliko!

VAŽNOST PREVENCIJE

            Na pitanje što sada, Onofri odgovara:

                – Nužni su, naravno, stalna kontrola i odricanje na neko određeno vrijeme od konzumacije školjaka, posebice sirovih. Virus u moru može biti prisutan 20 dana, a ako uđe u živo tkivo školjke, onda je i duže. Treba znati da ako su u moru pronađeni virus ili bakterija to znači da je koncentracija u školjci 20 puta veća! Riječ je o svojevrsnim bakterijskim odnosno virusnim bombama! Ne treba se igrati s time i ne smije se jesti kamenicu dok traje stanje uzbune. Žao mi je proizvođača, ugostitelja, potrošača koji iznimno vole sirove kamenice, ali nema drugog zadovoljavajućeg rješenja. Za one koji se nikako ne mogu suzdržati od konzumacije malostonskih kamenica valjda će se za ponudu ovdje od nekuda uvoziti one ispurificirane. Taman kad smo upravo od malostonske kamenice stvorili brand Stona, Dubrovačke županije a i Hrvatske s magnetskom snagom na svjetskoj razini, našima nemarom na drugoj strani, površnosti, pohlepom a i sklonosti zataškavanju jedinstvene i sjajne stvari za cijelu zemlju upropaštavamo – ljuti se, s pravom, Onofri, ističući kako se slična situacija dogodila i prije nekoliko godina, ali sve je bilo prešućeno, no šutnje je, naglašava, sada stvarno dosta!

                Načelnik općine Ston Vedran Antunica izjavio je za medije kako je pojava norovirusa u kamenicama uobičajena, ali je ove godine došla u nezgodno vrijeme, kad su kamenice najtraženije.

            – Obavljena je druga kontrola i, ako sve bude u redu, (čuj ovo: ako sve bude u redu, međutim i dok se ne sazna je li sve u redu kamenice će se ipak posluživati u resoranima!) kroz mjesec dana će se sve vratiti na staro. Ne očekujem da će ovo ugroziti sezonu kamenica – rekao je stonski načelnik.

                Predsjednik pak Stonskih školjkara Boris Franušić kazao je kako od udruge nije ovlašten davati izjave, a više će moći reći nakon skorog sastanka njezinih članova.

                Upravo briljantna izjava Vedrana Kunice, člana udruge Stonski školjkari i – gle ovo!!!! – voditelja projekta zaštite izvornosti malostonske kamenice: Od virusa u kamenicama stvorila se nepotrebna histerija, ali treba završiti sustav odvodnje.

Propitao sam se kod naših znanih chefova o kamenicama: Belizar Miloš iz zagrebačke Agave kaže da se Agava ne oslanja na kamenice pa s obzirom na novonastalu situaciju nema problema, od chefice Ane Grgić i zagrebačkog hotela Esplanade nisam dobio odgovor, a Hrvoje Zirojević koji oduševljava na Palmižani veli da se za svoje kreacije iz mora snalazi s onime što nađe u hvarskom akvatoriju. Rudolf Štefan, zvijezda šibenskog Pelegrinija (sasvim lijevo na slici) rekao mi je da što se tiče školjaka koristi isključivo one iz šibenskoga kraja

           Očekivao sam i od čelnih ljudi što vode ovu zemlju decidirane, konkretne i jasne izjave sa stavovima o ovome slučaju i s aspekta zdravlja ali i, u gospodarskom smislu, s aspekta srozavanja imagea specijaliteta vrlo važnog za turizam kao privrednu granu u koju se toliko uzdajemo, a i s aspekta mogućeg i jačeg narušavanja vjerodostojnosti zaštićenih oznaka izvornosti i kakvoće prehrambenih proizvoda tj. tipičnih regijskih specijaliteta s polja, pašnjaka, mora (kao također naših gospodarskih uzdanica!) a koji kao nešto specifično naše i s dodanom vrijednosti mogu i moraju poslužiti kao učinkovite udice također i za turiste… Pratio sam značajnije medije javnog informiranja, pokušao nešto pronaći preko Googlea na internetu, ali…

                I onda – vijest poslije vijesti: Dani malostonske kamenice, degustacija kamenica i peljeških vina u sklopu tradicijskog obilježavanja blagdana sv. Josipa u Stonu i Malome Stonu priredit će se (ipak!!!) na rivi u Malom Stonu 16.3.2019. od 11 sati kad će se, kako se navodi u priopćenju, moći uživati u najpriznatijem morskom afrodizijaku te, dodatno, i u čaši vrhunskog pelješkog vina po promotivnoj cijeni. Cjelodnevna prezentacija Hrvatskog otočnog proizvoda ponudit će vam naše tradicionalne proizvode vrhunske kvalitete (u kojoj mjeri i virus free!?). Organizatori će se ujedno pobrinuti da festa dobro prođe i uz zvuke dalmatinske glazbe, nastup folklora i tombole…

                Nije međutim u toj vijesti poslije vijesti navedeno je li za publiku s tanjim džepom (kamenica ipak slovi kao elitan specijalitet!) predviđena na pokojem kiosku u Malome Stonu i ponuda famoznih ćevapa, pljeskavica i burgera od bjelosvjetskog tako duboko i toliko dugo smrzavanog mesa (dovoljne zdravstvene ispravnosti?) koje je još nedavno raznim kombijima kružilo na žalost sve manje uvjerljivo Lijepom našom u igri lovice s inspekcijskom službom…

SVE MANJE LIJEPA NAŠA…

?!…

Zemlja koja je doista, što se kaže, Bogom dana, koja je na, rekao bih, na jako dobrom geo-političkom položaju, koja ima more, planine, sjajne uvjete za popljoprivredu i proizvodnju zdravo uzgojenih namirnica, za proizvodnju jedinstvenih i danas u svijetu iznimno traženih gastronomskih specijaliteta kako porijeklom iz mora tako i porijeklom s kopna, te uvjete za turizam ali i ne samo kroz sunčanje i kupanje te eventualno skijanje nego i s obzirom na povijest, kulturu, umjetnost, arhitekturu, a eto i visoku eno-gastronomiu. Taman kad je zahvaljujući dijelu svojih marljivih i ambicioznih te rodnoj grudi istinski privrženih stanovnika počela otkrivati svjetu vlastite komparativne prednisti upravo na području ponude brojnih tipičnih svojih, autentičnih specijaliteta kakve upravo gosti dubljega džepa danas i traže i po kojima nerijetko i biraju odredišta svojih putovanja, zbog nonšalantnosti, nebrige i nedovoljne kompetentnosti dijela svojih stanovnika, Hrvatska pokazuje da joj uopće ne treba vanjski neprijatelj i da majstorski umije – uništavati sama sebe.

                Nakon ovoga s kamenicama u Malostonskome zaljevu – a ne treba zaboraviti da su Pelješac i Mali Ston s obzirom na blizinu Dubrovnika a i na blizinu Korčule, praktički u žiži hrvatskog turizma – zapitajmo se: pa tko normalan bi se nakon ovoga što se dogodilo s malostonskom kamenicom pomamio za njom?!  Nasjeo na zlato – bakrenog sjaja!

Nakon što je u Istri put s pjenušcima probio Đordano Peršurić njegovim stopama nastavljaju vrlo uspješno kćeri mu Katarina i Ana, a pojavili su se i drugi proizvođači npr. Coronica, Clai, Danijel Kraljević Cuj koji su također vjerni šampanjskoj metodi, te Kabola, Franc Arman, Agrolaguna… – koji su se opredijelili za pjenušce rađene metodom charmat. Propitivao sam se postoji li i u Limskom kanalu opasnost od problema kakvi su zatekli malostonske kamenice, odgovori su bili da se tu vodilo brige o uređenju kanalizacije

Jedan od možda i najjačih svjetskih specijaliteta – upravo svježa sirova kamenica s lica mjesta, kompromitirana je, eto, zbog visoke i brze apartmanizacije bez dovoljne pratnje dodatne nužne logistike što je dovelo do onečišćenja, ali na području gastronomije imamo još nešto: po meni barem  upitnost vrijednosti raznih oznaka zaštićenog porijekla dodijeljenih, dojam je više po političkoj želji da ih bude što veći broj, a ne i da budu vjerna identifikacija određene apelacije. Podloga apelacije najprije su znanstvena istraživanja što je što, i što koje zemljopisno područje maksimalno može dati uz koja pravila ponašanja nužna za sve proizvođače što stvaraju brand teritorija i što ga onda i žele gospodarski kako treba valorizirati.

                 Ima kod nas primjera zlata bakrenog sjaja. Sasvim logično pitanje tko normalan bi se usudio imati povjerenja i npr. u proizvode članova udruge Dalmatinski pršut – osim ako osobno netko dobro ne poznaje pojedine proizvođače pa se drži njihovih uradaka – kad je među njenim članovima i jedan s izrazito visokom dozom kompromitacije?!…

                U posljedje vrijeme rado se hvalimo kako nas najznačajnije međunarodne institucije specijalizirane da prate eno-gastronomiju hvale po proizvodima prvenstveno poput maslinova ulja, vina, pa i sira, te po ekstra ponudi u pojedinim ugostitljskim objektima. Stigle su nam napokon kapice i zvjezdice Gault & Millaua, Michelina! No treba razmišljati i o tome da kako su sporo i teško dolazile tako i jako brzo mogu otići, uz opasnost da s njima van odu i sjajni naši domaći gastronomi koji su se za njih izborili ovdje a mogli bi sutra raditi negdje vani kod konkurencije…  ♣  SuČ – 03/2019

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ