Svijet vina 2015-2016 / AKTUALNA BAKHOVA KRVNA SLIKA PO OIV-u
Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
UKUPNA POVRŠINA VINOGRADA u SVIJETU JE 7534 MILIJUNA HEKTARA, PRVI PO VINOGRADIMA SU i DALJE ŠPANJOLCI, ODMAH DO NJIH SU KINEZI… UKUPNA PROIZVODNJA VINA JE 274,4 MILIJUNA hl, A POTROŠNJA JE OKO 240 MILIJUNA hl, NAJVAŽNIJI IGRAČI SU FRANCUSKA, ITALIJA, ŠPANJOLSKA, SAD…
Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino sa sjedištem u Parizu, koja okuplja 46 država članica, objavila je najnoviju krvnu sliku svijeta vina, za 2015/2016. godinu. Glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand govorio je o površinama vinograda na Zemlji, o proizvodnji vina i konzumaciji te o međunarodnoj razmjeni u plasmanu.
Po podatku iz 2015., ukupna površina vinograda u svijetu dosiže 7534 milijuna hektara. Zemlja s najviše vinograda je Španjolska. Veliki skok naprijed u vinogradarskoj površini napravili su Kinezi, koji su s povećanjem od 34 milijuna hektara sada dospjeli na drugo mjesto zemalja s najviše vinograda.
Najviše vinograda i dalje ima Španjolska – jedina u svijetu s više od milijuh hektara!
Uz Kinu, s površinama pod trsjem raste i Novi Zeland. Međutim vinogradi unutar Europske Unije lagano se smanjuju, pad je bio od 2014. do 2015. godine nekih 26.000 hektara. Španjolska je po površinama pod vinovom lozom ne samo i dalje prva u svijetu, nego je zasad i jedina s više od milijun hektara, precizno riječ je o 1,021 milijun hektara, Kina slijedi s oko 820.000 hektara, a treća je Francuska sa 780.000 ha.
Pet je država koje zauzimaju 50 posto vinogradskih površina svijeta. To su Španjolska, Kina, Francuska, Italija (682.000 ha) i Turska (497.000 ha).
Evo i nekih drugih zemalja i njihovih hektara pod trsjem: SAD – 419.000 ha, Argentina – 225.000 ha, Portugal – 217.000 ha, Čile – 211.000 ha, Rumunjska – 192.000 ha, Australija – 149.000 ha, Južna Afrika – 130.000 ha, Grčka – 107.000 ha, Njemačka – 102.000 ha…
Pretpostavka je da Iran ima 223.000 hektara, a Moldavja 140.000 ha pod vinovom lozom.
Globalna proizvodnja vina povećana je za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, i službeni podatak za 2015. govori da ona iznosi 274,4 milijuna hektolitara. Ukupna proizvodnja vina u svijetu u 2015. bila je 5,9 milijuna hektolitara veća u odnosu na onu u 2014. S povećanjem od 12 posto u odnosu na 2014, Italija je na čelu po proizvedenoj količini, sa 49,5 milijuna hl, slijede Francuska sa 47,5 milijuna hl i Španjolska sa 37,2 milijuna hl. SAD već treću godinu zaredom imaju proizvodnju od 22,1 milijun hl. Na južnoj polukugli Argentina bilježi blagi pad proizvodnje, koja je u 2015 iznosila 13,3 milijuna hl, dok je Čile zabilježio porast i sad je na 12,8 milijuna hl. Australija ostaje stabilna na svojih oko 11,9 milijuna hl. Južna Afrika se drži na 11,2 milijuna hl. I sad, povratak na sjevernu polukuglu: Kina je dostigla proizvodnju vina od 11,1 milijuna hl!
Pregled produkcije vina u svijetu po najznačajnijim zemljama-proizvođačima. Prvi u proizvodnji su Talijani, slijede Francuzi, pa Španjolci i SAD…
Prve procjene berbe 2016 za južnu hemisferu: u odnosu na 2015. uglavnom su količine nešto manje, osim u Australiji i Novome Zelandu gdje se hvale s kvantitativno jako dobrom berbom. Evo rang-liste zemalja po količini proizvedenoga vina u 2015.:
Italija: 49,5 milijuna hl; 2. Francuska – 47,5 milijuna hl; 3. Španjolska – 37,2 milijuna hl; 4. SAD – 22,1 milijun hl; 5. Argentina – 13,3 milijuna hl; 6. Čile – 12,8 milijun hl; 7. Australija – 11,9; 8. Južna Afrika – 11,2; 9. Kina – 11 milijuna hl; 10. Njemačka – 8,8 do 8,9 milijuna hl; 11. Portugal – 6,7 milijuna hl; 12. Rumunjska – 3,5 milijuna hl; 13. Mađarska – 2,9 milijuna hl; 14. Brazil – 2,8 milijuna hl; 15. Grčka – 2,7 milijuna hl; 16. Novi Zeland – 2,3 milijuna hl; 17. Austrija – 2,3 milijuna hl; 18. Bugarska – 1,5 milijuna hl.
Svjetska potrošnja vina, iznosi Aurand dalje u izvještaju, stabilizirala se nakon gospodarske krize u 2008., i u 2015. zabilježena je konzumacija od 240 milijuna hl.
Pregled konzumacije vina po zemljama, i u postocima u odnosu na ukupnu svjetsku potrošnju u 2015. Žutom bojom označena su područja gdje je od 2000. do danas potrošnja ponešto opala, plavom bojom označena su područja gdje ona u porastu, a zelenom gdje je stabilna
Registrirana konzumacija u svijetu u 2015. bila je 0,9 milijuna hl veća nego u 2014. SAD se sa 31 milijunom hl (oko 13 posto) pokazuju kao najveći svjetski potrošač vina, Francuzi su drugi sa 27,2 milijuna hl (11 posto), Talijani i Nijemci treći sa 20,5 milijuna hl (9 %), dok su četvrti Kinezi sa 16 milijuna hl (7 %), u Kini je, odnosu na 2014., u 2015. zabilježeno povećanje potrošnje od 0,5 milijuna hl. Po potrošnji slijede Velika Britanija s 12,9 milijuna hl, pa Argentina s 10,3, Španjolska sa 10, Rusija s 8,9 milijuna hl, i Australija s 5,4 milijuna hl.
Rezultati u plasmanu poboljšavaju se kako u kontekstu količina plasiranoga vina tako i u financijskome smislu, s time da se manji rast odnosi na količinu a veći na ostvarenu financijsku vrijednost. Razmjena se u 2015. kretala oko 104,3 milijuna hektolitara, što je 1,8 postotno količinsko povećanje u odnosu na godinu prije, a ostvareni novčani promet pak vrtio se oko 28,3 milijarde eura, što je povećanje od 10,6 posto.
Butelje pokrivaju 54 posto tržišne razmjene, pjenušci osam posto ali ova je kategorija u porastu i po količini i glede ostvarenog financijskog prihoda, a otvoreno vino 38 posto
Primjećuje se da se plasman vina u buteljama smanjuje količinski, ali u kontekstu novčane vrijednosti povećan je, pjenušci rastu i u količini i glede ostvarene financijske vrijednosti, a otvorena vina (vins en vrac odnosno bulk wines) u plasmanu se povećavaju količinski. Trenutno, vino u butelji drži oko 54 posto ukupnog plasmana kapljice, otvoreno vino 38, a pjenušci osam posto.
U najnovijem vremenu najjači izvoznici vina istodobno u količini i u ostvarenoj novčanoj vrijednosti su SAD, u toj kategoriji istodobno količina i vrijednosti slijede Čile, Novi Zeland, Australija, Argentina, Špnjoloska. Amerikanci se mogu pohvaliti da su u 2015. u odnosu na 2014. ostvarili najveći skok u financijskoj vrijednosti izvoza (26,5 posto), a Novozelanđani se pak mogu pohvaliti da su osjetno (11,5 posto) skočili u količini izvoza.
Francuska, Italija i Portugal bilježe u posljednje dvije godine nešto manji količinski izvoz, ali i znatno veću ostvarenu financijsku dobit, dok Nijemci bilježe podjednako smanjenje izvoza u količinama i u ostvarenoj novčanoj dobit od tog izvoza.
Izvozom vina u svijetu već godinama dominiraju Italija, Francuska i Španjoloska, koje svojom kapljicom na svjetskom tržištu pokrivaju 56 posto izvezenih količina. Što se tiče vrijednosti, tu tržištem dominiraju Francuska i Italija, prva s 29, a druga s 19 posto.
Po OIV-u, trenutna službena rang-lista glavnih izvoznika vina u hektolitrima izgleda ovako: 1. Španjolska – 24 milijuna hl; Italija – 20 milijuna hl; Francuska – 14 milijuna hl; Čile – 8,8 milijuna hl; Australija – 7,4 milijuna; Južna Afrika – 4,2 milijuna hl; SAD – 4,2 milijuna hl, Njemačka – 3,6 milijuna, Portugal 2,8 milijuna, Argentina – 2,7 milijuna i Novi Zeland – 2,1 milijun hektolitara.
Rang-lista izvoznika po ostvarenoj vrijednosti u milijunima eura izgleda ovako: 1. Francuska – 8244 milijuna; 2. Italija 5353 milijuna; 3. Španjolska 2641 milijun; 4. Čile – 1650 milijuna; 5. Australija – 1459 milijuna; 6. SAD – 1395 milijuna eura; 7. Novi Zeland 963 milijuna; 8. Njemačka – 953 milijuna; 9. Portugal – 738 milijuna; 10. Argentina – 737 milijuna eura i kao 11. Južna Afrika – 629 milijuna eura.
U 2015. ukupni uvoz vina vrti se oko 102,6 milijuna hl. Od toga najviše količinski uvozi Njemačka – 15,1 posto, slijede Velika Britanija s 13,6 posto, pa SAD s 11 posto, Francuska sa 7,8 posto, Kina s 5,6 posto, Kanada s 4,1 i Rusija sa četiri posto.
Kad se govori o novčanoj vrijednosti uvezenoga vina, tada su na prvom mjestu SAD sa, u 2015., na uvoz potrošenih 4855 milijuna eura, slijede Velika Britanija s 3915 milijuna, Njemačka s 2466 milijuna, Kina s 1840 milijuna, Kanada s 1618 i Japan s 1319 milijuna eura. ♣
Svijet vina 2013-2014./ SEKTOR u RAVNOTEŽI!
ŽELJKO SUHADOLNIK
Google translater: http://translate.google.com/translate_t
NAJVEĆI PROIZVOĐAČI u 2013. SU ITALIJA, ŠPANJOLSKA i FRANCUSKA, KOJE u GLOBALNOJ PRODUKCIJI SUDJELUJU SA 47 POSTO KOLIČINE
Ovih dana u Parizu glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand iznio je službene podatke o aktualnome stanju vinogradarstva i vinarstva u svijetu.
Evo i glavnih obilježja: sektor vina ostvario je ravnotežu. Proizvodnja plemenite kapljice u svijetu nešto je povećana. Tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska najveći su proizvođači, s gotovo podjednakom količinom, i predstavljaju 47 posto ukupne svjetske produkcije vina. Veliki skok u proizvodnji vina – rekord! – ostvarila je Španjolska, zemlja s najviše vinograda na svijetu, s nešto više od milijun hektara.
Proizvodnja vina u svijetu u 2013. godini
Ukupna površina pod trsjem u svijetu ostaje jednaka, i iznosi oko 7436 milijuna hektara. Zaustavljeno je smanjivanje vinograda u Europi, i sad je europska površina 3481 milijuna hektara. Povećavaju se vinogradi u Kini, u 2013. bilježi se rast od 20 milijuna ha u odnosu na 2012, zatim i u Južnoj Americi, gdje je povećanje od tri milijuna hektara, najviše se to odnosi na Argentinu (+ 3 milijuna ha) i Čile (+ 2 milijuna ha).
Proizvodnja vina u porastu je. U 2013. proizvedeno je 276,6 milijuna hl, u odnosu na 2012. to je povećanje od oko 21,8 milijuna hl odnosno 8,5 posto. Italija je u 2013. proizvela oko 45 milijuna hl, Španjolska je na drugom mjestu s 42,7 milijuna hl, a Francuska treća s 42 milijuna hl.
Za Hrvatsku OIV za 2013. navodi proizvodnju od oko 1,42 milina hl.
U Novome svijetu SAD prednjače s 22 milijuna hl, Argentina je na 15 milijuna hl, a Čile na 12,8 milijuna hl.
Južna Afrika je na 11 milijuna hl, a to je četiri posto više nego u 2012, Australija je s 12,5 milijuna hl (+1 % u odnosu na 2012.), a Novi Zeland je na 2,5 miliuna hl. U Aziji: i uz povećanje vinograda registriran je lagani pad proizvodnje u Kini od oko oko 15 posto u odnosu na 2012, ukupna kineska količina u 2013. je 11,7 milijuna hl.
Globalna potrošnaja vina u 2013. bila je oko 238,7 milijuna hl, dakle razlika između proizvodnje i potrošnje je 37,9 milijuna hektolitara. ♣
Suhi u čaši 