SUHI u ČAŠI – 07.2023

still young to rock’n’roll  not to old  to  fly bye bye…

OTOK HVAR, grad Hvar. NEKIH GOTOVO  27 STOLJEĆA  ČUDESNE SIMBIOZE ČAROBNIH AROMA MEDITERANSKOG RASLINJA TE BOUQUETA VINA s OTOKA HVARA, DOPIRUĆEG, SADA u NOVIJE VRIJEME, SVE DO DECANTEROVE LONDONSKE ARENE PO JOŠ JEDNU – NOVU SLUŽBENU POTVRDU ZLATNOG SJAJA…(suhiucasi)

Padine s vinogradima do samoga mora na južnoj strani otoka Hvara

________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 ⦁ Pula –Vinski Grad 2023: OTMJENO DRUŽENJE DO 6. KOLOVOZA ⦁ U špici ovogodišnje sezone – iz riznice hvarske turističke ponude: FJORI FÔRA & FÔRSKO VINO – BOGATSTVO OTOKA HVARA / ČETVRTI WINE & OLIVE & HERITAGE FESTIVAL ⦁ Nezaobilazna Sveta Nedjelja: ZLATAN VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA⦁ Pluteni čepovi u službi i izvan boce: VINSKI PISAC IWEK i KAO LIKOVNI UMJETNIK ⦁ S teniskim reketom i u trsju: NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u DIONIZOVU KRALJEVSTVU ⦁ 61. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni: NAGRADE s OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA 2023

_Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif_

Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina

DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023

Nakon nekoliko  prezentacija u Zagrebu a  vezanih uz ovogodišnje trofeje što su ih osvojili hrvatski uzorci na prestižnom ovogodišnjem vrednovanju vina Decanter World Wide Award 2023, u Ljubljani je, u hotelu Slon Best Western u središtu grada organizirana manifestacija Decanterjevi nagrajenci 2023, nastala inače prije gotovo deset godina s ciljem da istakne, proslavi i promovira velike internacionalne uspjehe ne samo domaćih slovenskih vinara, nego i uspjehe proizvođača plemenite kapljice iz drugih, uglavnom Sloveniji (i Hrvatskoj) susjednih država. Priredba, koja se redovito svake godine i uvijek odvijala u elitnim prostorima ali i ne uvijek i samo u glavnom gradu Dežele, kao inicijativa i pothvat pripisuje se ljubljanskoj vinskoj školi Belvin i njenu čelniku Robertu Gorjaku, već dugogodišnjem (od 2005.) ocjenjivaču na DWWA u Londonu.  Sada sredinom srpnja u Slonu bila je ukupno deveta po redu, i eto sljedeće godine proslavit će jubilej od jednog desetljeća, šteta je da to njje mogla učiniti već ovom prigodom, kad puna dva desetljeća slavi DWWA!

Salon Decanterjevi nagrajenci 2023 odvijao se uz potporu i pod pokroviteljstvom revije Decanter.

Na priredbi Decaterjevi nagrajenci 2023 javno su podijeljene Zlatne medalje, a to su Klet Brda odnosno Klet De Baguer, Bjana, Kozlović, Ptujska klet, klet Štoka, M-enostavno dobra vina, Ferdinand /Sinefinis, Bužinel, Bizjak, Vina Gašper… (Peter Irman)

Miran Sirk Bjana na DWWA 2023 osvojio je Zlato za sjajni pjenušac Cuvée Prestige iz berbe 2018, te Srebra također za pjenušce – Blanc de noirs 2019 i Brut zero 2018. Po nagradu je poslao svoju mladu generaciju, sin i kćerka na slici su s Lili Vodušek iz kuće Merit koja dostribuira Bjanina vina (suhiucasi)

U sjajnom svjetlu pokazala se i Klet Brda iz Goriških brda, koja inače tijesno suradjuje s našim uvoznkom i distributerom vina kućom Vrutak iz Zagreba, gdje je nedavno uz nazočnost glavnog enologa Darinka Ribolicu imala opširnu prezentaciju svoje ponude. Klet Brda ua DWWA 2023 domogla se dva zlata – za odličan A-plus rdeče 2017 i za De Baguer Merlot & Cabernet franc 2017, te dva Srebra – za A plus belo 2017 i za De Baguer chardonnay & sauvignon blanc 2017 Desno: Vinakras iz Brdima susjednog tek malo južnijeg vinogorja Kras predstavilo se s izvrsnim posrebrenim (po meni zavrijedio je zlato!) Izbranim teranom la Marie iz 2018 te s također posrebrenom lokalnom Vitovskom la Marie 2018. Vinakras, kuću što je vodi Marijan Colja, i njena vina zastupali su u Ljubljani mladi enolozi Sanja i Luka Pangos (suhiucasi)

Doista odlična zamisao da se formira prezentacija na kojoj bi uvijek bile nazočne važne osobe iz Decanterovog organizacijskog tima i na koju bi se pozivali i ugledni vinski pisci i promotori vina ne samo iz Dežele nego i iz drugih europskih zemalja, posebice onih što pokazuju volju za uvozom vina i iz ovih naših krajeva – i da se tako ponudi mogućnost nastupa dobitnicima trofeja iz cijelog ovog europskog i vinogradarsko-vinskog i turističkog bazena kamo uz Slovenice spadamo i mi u Hrvatskoj, te spadaju i vinari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije. Krasna prilika da se svijetu pokaže kako vrhunski eno-uradci i od autohtonih sorata odavde mogu blještati platinastim i zlatnim sjajem i svojim odlikama dobro parirati, stati ravnopravno uz bok, i onima najistaknutijima iz najrazvikanijih svjetskih vinogradarsko-vinarskih zemalja!

Izvorno Stella noir (crna zvijezda), na DWWA je postala zlatna Stella d’Or! Zaobljeni i elegantni crnjak od Cabernet franca (najviše), te Cabernet sauvignon, Merlota i s nešto Prokupca prezentirali su Jelena Tišma i Vojkan Jovanović. Vina su iz Jovačkog vinogorja u predjelu znanom kao Tri Morave, trsje raste na pozicijama na nadmorskoj visini od 280 do 320 metara, vinarija je u selu Jovac kod Ćuprije Desno: Čarmanova tvrtka eVINO zakitila se s tri srebrne medalje i jednom brončanom. Jedna (nažalost SAMO!) Srebrna bila je za sjajno vino Kermesse 2019 (mješavina znanih bordoških crnih sorata i južnotirolskih crnih sorata, npr. ) podruma Elene Walch iz Ato Adigea ili Južnog Tirola, jedno pak srebro pripalo je kapljici Krš crveno blatina 2021 Vinarije Škegro iz BiH, a jedno vinu Calvarino 2021 Talijana Leonilda Pieropana, dok je dok je Bronca popratila Krš bijelo žilavka 2022 podruma Škegro. Gašper Čarman je na alici s oduševljenim Barišom Škegrom koji je u Ljubljanu došao i osobno, da prezentira obiteljski podrum i da za manifestaciju Top Vino by eVINO te za idući DWWA najavi prijavu nedavno na Trnjak festu 2023 u Humcu kod Ljubuškoga prezentiranog vina Trnjak Carsus! (suhiucasi)

______________________

Novi spektakl u listopadu 2023

Platinastu medalju, jedno Zlato i tri Srebra osobno primio i Gašper Čarman, koji je nastupio kao vlasnik tvrtke Gašper Vina ali i kao čelnik vrlo istaknute uvozničke i distribucijske kuće eVINO. Platina mu je pripala za vino Cabernet franc selekcija 2019., a Zlato za Cabernet franc selekcija 2020, dok su Srebra osvojena za Malvaziju 2022, Rebulu Selekcija 2019 i za Salpu 2021. Na slici su razdragani dobitnik Gašper Čarman sa svojom djelatnicom u eVINU Erikom Zupanc te s Tonjom Blatnik, propagandisticom (suhiucasi)

TOP VINO by eVINO! –  Nastup na manifestaciji Decanterjevi nagrajenci, za koju je bio uvjeren da će okupiti veliki broj za (visokokvalitetno)vino duboko zainteresiranih posjetitelja, Gašper Čarman koji vodi uglednu tvrtku eVINO za uvoz i distribuciju plemenite kapljice iz cijeloga svijeta i koji što se tiče Hrvatske tijesno surađuje s našim posjedima Kabola, Boškinac, Coronica i Belaj, iskoristio je za promidžbu novog izdanja svog prije nekoliko godina započetog projekta TOP VINO by eVINO, a riječ je festivalu što, kako smo od samog početka naviknuli, u Ljubljani okuplja značajan broj ponajboljih i svjetskih vinara. Festival bi se trebao održati 1. i 2. listopada ove godine, u prostorima staog dvorca na ljubljanskom gornjem gradu. Program obuhvaća promenadno kušanje vina izravno uz stolove izlagača, te radionice, jedna od njih posvećena je vinariji  Škegro iz BiH…

Čarman, s razlogom vrlo pompozno, najavljuje sudjelovanje brojnih svjetskih vinskih zvijezda, od kojih su mu, rekao mi je sada u Ljubljani, dolazak već potvrdili Vega Sicilia, markiz Lodovico Antinori (osnivač Ornellaije, inače brat markiza Piera Antinorija), pa Tua Rita, Joško Gravner, Elena Walch…

Gašper Čarman, Vina Gašper, i eVINO:

– Velika dodana vrijednost Decanterovih nagrada je njihov golemi međunarodni poslovni  doseg. Kad bi  Gašper vina dolazila iz Burgundije, npr. iz Meursaulta, ili kad bi postojao Château Gašper u bordoskom  Pomerolu, ne bi mi bili potrebni Decanterova priznanja i ocjene vinskih kritičara poput npr. Roberta Parkera. Budući da smo iz regije, za koju sam inače uvjeren da je jedna od najboljih u svijetu za proizvodnju vrhunskoga vina međutim na žalost globalno gledano po tome još nije dovoljno poznata, medalje zlatnog pa i srebrnog sjaja za nas još su i te kako bitan faktor za promociju. Duboko sam uvjeren da je slovenska vinska scena jačim organiziranim zajedničkim angažmanom u stanju učiniti vrlo mnogo na stvaranju međunarodno relevantne  robne marke Wines from Slovenia… ∎

______________________

Na 9. međunarodnom salonu prestižnih vina Decanterjevi nagrajenci 2023 u ljubljanskom Hotelu Slon okupilo se oko 300 vinskih stručnjaka i profesionalaca te ljubitelja iz Slovenije i više od 10 država. Svoja vina predstavljalo je 42 vinara dobitnika Decanterove nagrade u 2023. Za razliku od prijašnjih godina kad je među izlagačima zastupljenost vinarija izvan Dežele bila poprilična, ovaj put su uz Slovence, kao domaćine i kao, logično, najbrojnije izlagače, nastupila izravno dva vinska podruma iz Hrvatske – Kozlović i Kutjevo dd., zatim jedan podrum iz Srbije – Jovac Winery, te Popov Winery iz Makedonije, a preko uvoznika – vrlo renomirane kuće eVINO – podrum Škegro iz Bosne i Hercegovine.

Enologinja Kutjeva d.d Zrinka (lijevo, s kolegom) bila je posebno zadovoljna zbog dva Zlata kutjevačkim graševinama! Pozlaćene su Graševina vrhunska 2022 i Graševina 2018 ledeno vino. Kutjevo d.d. je inače osvojilo i jedno srebro te tri bronce, srebrna je Graševina Kutjevo 2022 a Bronce su zaradili Koria cuvée 2018, Maximo bianco 2020 i Maximo oro 2020. Desno: Obitelj Kozlović zaigrala je na svoju jaku domaću kartu – teran. Kozlović Teran selekcija 2021 dobio je zlatnu medalju

Izlagače i posjetitelje pozdravio je Robert Gorjak, osnivač i direktor vinske škole Belvin, i evo što je u svom kratkom govoru rekao, vrijedi upoznati se s time jer nije koristio uobičajene šablonizirane fraze nego se zadržao na suštini.

Kad se dvorana lijepo napunila posjetiteljima pozdrav nazočnima s Decanterove pozornice u ljubljanskom hotelu Slon Best Western: uputili su Olivia Mason, Simon Woolf i Robert Gorjak

– Poštovani vinari i posjetitelji! Najprije iskrene čestitke svim dobitnicima na osvojenim medaljama. One su jasan odraz kakvoće rada. Svaka medalja, dakako, sja na svoj način. Prvog dana na DWWA-ocjenjivanju jasno nam je bilo istaknuto da Brončana medalja znači solidno vino koje ćete s veseljem podijeliti s prijateljima, kušajte svakako i uvjerite se sami. Srebrna i Zlatna medalja sinonimi su, dakako, kvalitetnijeg sjaja, i te se stepenice više dakako i lijepo vide. Decanter World Wide Awards osnovao je legendarni Steven Spurrier i postavio ga na drukčije temelje od onih postojećih na ostalim ocjenjivanjima pod pokroviteljstvom OIV-a. Ubrzo se pokazalo i još se pokazuje kako je medalja osvojena na DWWA jedna od najpoželjenijih: Ovo ocjenjivanje s vremenom je u svijetu postalo s najviše prijavljenih vinara i uzoraka! Oko 18.250 etiketa iz 57 zemalja svijeta ove godine lijepo govori o povjerenju vinara u DWWA!  Pogotovu za Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju… DWWA predstavlja platformu kroz koju mogu lijepo poslovno komunicirati s ostalim vinskim svijetom. Utjecajni vinski kritičari i pisci iz Wine Advocatea, Wine Spectatora, White Enthusiasta još se nsu sistematično posvetili ovoj našoj regiji, a upravo navedene države predstavljaju jedno od najzanimljivijih vinskih područja na našem planetu. Brojna vina odavde su se već iskazala na DWWA ali ima i dosta vina koja još čekaju na punu afirmaciju. Uvjeren sam da je Decantervo vrednovanje vina jedan od ključnih fakora podizanja kvalitete i u globalnom smislu značenja vina ove naše regije. Na površinu izbacuje vrijedne još nepoznate i možda i dosad nemarom i nepravedno zapostavljene sorte, otkriva talente i postavlja šire okvire ogledala kvalitete.

Slovenski vinari ove su godine na DWWA osvojili zasad rekordan broj odličja, ukupno 195 medalja, to je 44 više nego lani, od toga 12 je zlatnih. Hrvatska je što se tiče Zlata, vidjeli smo na prezentacijama prošlog mjeseca u Zagrebu, na brojci od 24.

M-enostavno dobra vina, tako se kao vinar prezentira Gregor Mikuš iz slovenske Orehove vasi. Nije to tek puka samohvala, naime na DWWA je taj podrum bogme dobio po jednu Zlatnu, Srebrnu i Brončanu medalju – Zlato za Extrem 2020 a to je sauvignon s dugačkom maceracijom i s 18 mječnim dozrijevanjem u drvu i potom s još godinom dana provedenom u boci, Srebro za X blanc 2021 od sauvignona dozrijevanog na finom talogu u bačvici, a Bronca za Bigboy 2020 od sorte Chardonnay, grožđe je izabrano s najboljih pozicija uuutar 4,5 ha posjeda, dozrijevanje je prošlo u drvu Desno: Dok dobro nam znani Stojan Ščurek, maneken za sunčane naočale, Uživa Polako negdje na moru, kuću Ščurek predstavljao je sasvim dovoljno markantan njegov sin. Ščureki su na DWWA 2023 osvojili četiri Srebrne medalje, po jednu za Malvaziju 2020, Pikolit up 2018, Sivi pinot orange 2021 i Staru brajdu bela 2019 (suhiucasi)

– Kakvoća vina, logično, stalno raste. Ali nije stvar tek u tehničkom smislu. Kad ja ocjenjujem vina, uvijek kao osnovu tražim iskrenost, autentičnost, kompleksnost i eleganciju – kazao je još Robert Gorjak, jedan od oko 250 redovnih Decanterovih ocenjivača. – Ocjenjivanja na DWWA su dakako na slijepo, dakle ocjenjivači ne znaju koja vina i čija vina degustiraju međutim upravo da im seomogući da se prikladnije usredotoče upravo i na iskrenost i autentičnost, kaže im se iz koje države i regije dolazi koje vino, navedu im se i stil vina i cijena.

Kao predstavnica Decantera u Ljubljani je na svečanosti nekoliko riječi rekla Olivia Mason, voditeljica marketinga Decanterovih nagrada:

Saša Špiranec

– I mi u Decanteru veseli smo da ovo događanje u Ljubljani već devetu godinu okuplja stvarno odlične vinare, i to ne samo iz Slovenije, nego i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije. Slovenska bijela vina posebno rado pamtim, naime osvaja me njihova svježina. Na Decanteru se već silno veselimo sljedećoj priredbi u Ljubljani, koja će biti 10. jubilarna. Jedinstvena je u regiji, zato ima visoku dodanu vrijednost! Vinoljupcima/potrošačima služi kao određeni kompas, vinarima pak kao lijepa prigoda za promociju a i za mogući kvalitetan proboj u svijet.. Čestitke, Slovenija!

Na Decanterovu vinskom salonu u Ljubljani bio je i znani hrvatski vinski kritičar i organizator značajnih vinskih događanja poput npr. vinske smotre u zagrebačkoj Laubi – Saša Špiranec, također redoviti ocjenjivač na DWWA. Evo što je on izjavio:

– Decanterovo nagrađivanje je najkredibilnije na svijetu, među vinskim kritičarima uživa veliko povjerenje i ugled, zato što se na njemu od ocenjevača očekuje da jako dobro poznaju vinske regije. Svaka Decanterova medalja je zato vrijedna zlata. Sva nagrađena vina i pokazuju se kao predstavnici svojega terroira, cijele regije, a to je i te kako bitno.

            U Ljubljanu je stigao i vinski pisac Simon Woolf, inače Decanterov kušač kojega sam upoznao prije više godina i potom susretao se na raznim međunarodnim događanjima vezanim uz vino, on je sada na Decanteru, skupa s Caroline Gilby, predsjednik ocjenjivačke komisije za sjevernu, srednju i istočnu Europu:

– Decanterova naljepnica na boci dobra je orijentacijska točka za svakog vinoljubca. DWWA je vrlo strogo ocjenjevanje, svaki sudac je vinski profesionalac, iskusan degustator i poznavatelj. Svaki vinar koji se odluči za sudjelovanje na DWWA može biti siguran da je njegovo vino dobilo dovoljnu nužnu pažnju.

Austrijanac Peter Moser, akademski i gospodski, sjedeći uz laptop, te, desno, Poljak Tomazs Prange Brczezinsky – po domaće promenadno (suhiucasi)

Inače, u Ljubljanu je navratio i Peter Moser, znani austrijski vinski pisac i urednik publikacije koja kao vodič detaljno prezentira Austriju kao vinsku zemlju, njene vinske regije i vinogorja te istaknute proizvođače, a još jedna sada u Ljubljani nazočna a za promiždbu vina iz ovih naših krajeva važna osoba je Tomazs Prange Brczezinsky, novinar i urednik vinske revije sa sjedištem u Varšavi, glavnom gradu velike države koja slovi kao jaki uvoznik plemenite kapljice iz cijeloga svijeta a posebno one iz ovih naših južnoeuropskih prostora.

_______________________________

ORGANIZATOR: BELVIN, vinska šola

Vinska šola Belvin ustanovljena je u travnju 2002. Sjedište joj je u  Mengešu kod Ljubljane. Počela je s raznim edukativnim i promotivnim seminarima u Ljubljani, pa s njima i nastavila i po cijeloj Sloveniji. Belvin je jedino slovensko poduzeće koje se profesionalno bavi pružanjem obrazovanja o vinu. Uvijek nastoji u tome da se znanje prenosi u praksu. Konkurentska prednost Belvina nad drugima su bogato međunarodno iskustvo te praktičan, pragmatičan pristup. Belvin razvija i održava kvalitetne i zanimljive tečajeve, radionice te vođene degustacije namijenjene profesionalcima iz vinske branše, a nudi mogućnost i ljubiteljima vina-potrošačima, da steknu dovoljno znanja o Bakhovu nektaru, da prošire, unaorijede  svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Programme Provider) najveće svjetske institucije za izobrazbu o vinu – Wine and Spirit Education Trust (WSET), sa sjedištem Londonu. Obrazovna događanja u organizaciji Belvina godišnje okupe oko 600 sudionika. ∎

_____________________________

NAKNADNA DWWA BRONCA u ZAGREBU – Prije ljubljanske priredbe Decanterovi nagrajenci 2023 na medjunarodnoj razini,  u Zagrebu je održano nekoliko prezentacija vina onih hrvatskih proizvođača koji su osvojili uglavnom zlatne medalje na DWWA 2023, ali jedna je – u zagrebačkomdiWINE klubu Irene Lučić, bila i nakon Ljubljane, riječ je o vinima bračnog para Stručić iz Ludbrega,  u Londonu okićenima broncom. Konkretno riječ je o etiketama Graševina 2022, Graševina 2021 i Muškat žuti 2022 (Marinko Petković)

_________________________

PROMINENTNA i NAJJAČA SVJETSKA VREDNOVANJA BAKHOVA NEKTARA – PROTOKOL RADA

Manifestacija Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani, uz napomenu da smo nedavno mi u Hrvatskoj, konkretno u Poreču, ugostili jedno od tih nekoliko vodećih svjetskih ocjenjivanja vina – Concours Mondial de Bruxelles: prilika je sada da se široj našoj publici (tj. ljubiteljima/potrošačima plemenite kapljice već godinama svako malo kroz medije javnog informiranja naprosto bombardirane vijestima o medaljama što ih hrvatske vinarije osvajaju na natjecanjima u inozemstvu), koja većinom teško  da zna dovoljno o protokolima vezanima uz rad tih ocjenjivanja, malo rasvijetle ta vrednovanja, da se široj  javnosi prikaže ono u čemu ta ocjenjivanja imaju dodirne točke i što ih razlikuje, zatim o tome kako se, po kojem ključu, dodjeljuju medalje. Uglavnom, da publika koju to zanima dobije čvršću podlogu za promišljanje i iznošenje prema javnosti svojih stavova o tome zašto vinari u tolikom broju hrle sa svojim vinima na tih nekoliko svjetskih vrednovanja, posebice na Decanterovo…

U gupu najznačajnijih svjetskih vrednovanja vina (concours, concorso, competizione, competition, Bewertung…) ušao sam profesionalno već odavno, prije toliko dugo vremena da ne pamtim koja je to bila godina. Obilazeći po Lijepoj našoj i okolnim zemljama, u svojstvu urednika rubrika vezanih uz turizam i uz vino (Svijet u čaši) u popularnom tjedniku Vikend u izdanju NIŠP Vjesnik, pa malo-pomalo sudjelujući kao član najprije lokalnih a onda i regionalnih žirija u ocjenjivanjima u Hrvatskoj i Soveniji, upoznao sam mnogo i vrlo afirmiranih inozemnih kolega koji su se bavili eno-gastronomijom i sve više ih je, s obzirom na sve jači status Hrvatske i Slovenije kao privlačnih turističkih područja, zanimala i vinska scena posebice u Lijepoj našoj i u Deželi. Organizatorima značajnijih ocjenjivanja na ovim našim prostorima odgovaralo je to da u svoje žirije pozovu i neke utjecajne inozemce, i najvjerojatnije se tu šire otvorio i nekim mojim kolegama novinarima i meni put prema vrednovanjima vina i izvan granica vlastite države. Rekao bih da se moj debut kao ocjenjivača vina na u svjetskim relacijama značajnom vrednovanju dogodio na Concoursu Mondial de Bruxelles, u glavnom belgijskom gradu. To je bilo nešto prije završetka prošlog stoljeća, u svakom slučaju u vrijeme kad se CMB svake godine odvijao samo u Bruxellesu. Iz Hrvatske pozvani smo bili kolega iz Večernjeg lista Vitomir Andrić i ja. Od tada smo obojica redovito svake godine odlazili na CMB, zahvaljujući Concoursu obišao smo mnoge zemlje npr. Portugal, Luxembourg, Španjolsku, Češku, Slovačku Bugarsku,… pa i Čile, sudjelovanje je prije koju godinu prekinuo covid. U međuvremenu sve je jaču pažnju u svijetu počelo privlačiti još jedno ocjenjivanje, tada na jako dobrom putu da i ono postane (i postalo je!) jednime od najcjenjenjih i najvećih na našem planetu, riječ je o – Mundus Viniju u Neustadtu u glssovitom vinorodnom području Palatinatu (Pfalz) u Njemačkoj. Češći susreti i s mojim imenom na popisu degustatora na CMB utjcale su na to da me pozovu i u Njemačku. Tamo sam odlazio barem 15 godina zaredom. Što se tiče Decantera, na DWWA sam bio pozvan  neke daleke godine nedugo nakon što je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com novo utočište našao u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, DWWA koji pomno prati zbivanja na globalnoj vinskoj sceni polao je svoje predstavnike na manifestaciju, s ciljem popularizacije svojega ocjenjivanja ali i pronalaženja na ovdašnjoj vinskoj sceni mogućih novih degustatora i animacije da postanu članovi žirija. Prisjećam se simpatične Veronique de Freitas koja se kao predstavnica DWWA sastala s našim znanim sommelierom Marijom Meštrovićerm i samnom, i pozvala nas u London, Mario je prihvaio i još i sada na DWWA je član žirija,  ja sam poziv odbio iz obiteljskih razloga.

Na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles: Vitomir Andrić u svojoj komisiji, te, desno, Suhadolnik

Sudjelovao sam, inače, još i na vrednovanjima Concours Mondial de Sauvignon, pa na ocjenjivanjima Emozioni dal Mondo:Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, na Vinu Ljubljana u okviru nekadašnjeg snažnog sajma vina na Razstavišču u glavnom gradu Dežele, zatim odlazio sam i na Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni, na međunarodno specijalizirano ocjenjivanje frankovki u Sevnici, pa na ocjenjivanjma vina Panon bor (=Panonska vina) i Portugieser du Monde Pečuhu i u Villanyju, u Hrvatskoj pak više puta bio sam na Svijetu  graševine  u Kutjevu i na porečkoj Vinistri, na Dubrovnik Festi-vinu… Dodao bih ovime i veliko međunarodno ocjenjivanje vina održano u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u zagrebačkom hotelu Esplanade a uz premještaj festivala Zagreb Vino.com u Esplanadu. Kao glavni urednik časopisa Svijet u čaši incirao sam ocjenjivanja za Potrošački putokaz revije, prije koju godinu to je ocjenjivanje, nastavljeno u organizaciji novinarskog vinskog trija Vito Andrić (Večernji list) – Ivo Kozarčanin (Jutarnji list) – Željko Suhadolnik (Svijet u čaši), pretvoreno u vrednovanje s nazivom Vinske zvijezde…

Na Mundus Viniju, u komisiji s vlasnikom Mundusa i izdavačke kuće Meininger Verlag Christophom Meiningerom te u žiriju sa znanim kušačkim menima poput Paula Roberta Bloma iz Nizozemske, Andrejee Gabriellija iz Italihe, te desno, na ocjejivanju Emozion dal Mondo u Bergamu, u drutvu s direktorom Sergiom Cantonijem, ocjenjivačicom i tada službenom predstavnicom OIV-a Claudijom Quini iz Argentine u svojstvu degustatorice i supervizorice, te s glasovitim talijanskim profesorom enologije Mariom Fregonijem, stručnim savjetnikom organizatora ocjenjivanja – udruge Produttori bergamaschi

Na prvom i, na žalost, zasad jedinom nacionalnom hrvatskoim ocjenjivanju vina Croatia Wine Competition održanome u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Uz mene, slijeva, kao ocjenjivači, su Zoltan Györffy vinski novinar iz Mađarske, enolozi mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek i prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao predsjednik komisije, te Paul Robert Blom, vinski trgovac (uvoznik i hrvatskih vina u u Benelux), degustator iz Nizozemske, i znani koparski enolog i degustator Iztok Klenar, u ono vrijeme zamjenik predsjednuka Međunarodnog udruženja enologa

Dio članova ocjenjivačke ekipe na Dubrovnik FestiWineu, koji se održavao kroz nekoliko godina i kao degustatore okupljao brojne svjetski znane vinska kušače: uz predsjednika, istaknutog slovenskog enologa Bojana Kobala, tada na vinskom kormilu Ptujske kleti, su Engleskinja Angela Muir, u to vrijeme vrlo aktivna u ocjenjivačkoj ekipi Decantera, američki vinski pisac s austrijskom adresom Darrel Joseph, također Decanterov sudac, rimski vinski novinar Andrea Gabrielli, slovenski vinski novinar Jože Rozman, pa ja, Suhadolnik ispred Svijeta u čaši, sommelieri Siniša Lasan i Aleksandar Noršić, enolozi Franjo Francem, te, iz BiH, Tihomir Prusina…

Ekipa degustatora-ocjenjivača snimljena na jednom od redovitih vrednovanja Bakhova nektara – uzoraka uzimanih iz maloprodaje s tržišta! – za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši – u prostoru elitnog zagrebačkog hotela Sheraton. Slijeva smo, a uz hotelske sommeliere kao poslužitlje vina, od kušača: Tomislav Tuđen iz zagrebačke Galerije Vina MIVA, vinski novinar Ivo Kozarčanin, ja kao predsjednik komisije, kutjevačka vinarka Martina Krauthaker, kćerka znanog vinogradara i vinara Vlade Krauthaklera koji joj pomalo prepušta vodjenje posjeda, Večernjakov vinski novinar Vitomir Andrić, te primoštenski enolog i kralj babića Leo Gracin

Dakle, imam nešto saznanja i iskustva glede vrednvanja vina i s područja funkcioniranja (i tih) visokocijenjenih natjecateljskih institucija, ne samo kao degustator nego i vezano uz početne korake nužne za realizaciju događanja, konkretno po pitanjima skupljanja uzoraka od vinara, formiranja redosljeda uzoraka, primjeni listića za ocjenjivanje… Nekad davno na gotovo svim ocjenjivanjima vina rabili su se, logično, listići bazirani na elementima kako ih je na temelju sugestija svoje strukovne i specijalizirane ekipe odredio OIV (Organisation Internationale de la vigne et du vin) kao vrhovno svjetsko  tijelo po pitanju Bakhova nektara u svim bitnim aspektima.

Najprije bih iznio neka svoja zapažanja sa svih tih spomenutim ocjenjivanjima vina koja su bila neprocjenjivo bogato iskustvo kako u kontekstu rada kao ocjenjivača tako i u, uglavnom popodnevnim i večernjim satima, glede organizacije za nas članove žirija priređenih izleta u vinograde i u birane podrume. Poslije podastirem, pisano i slikovno, i konkretne tehničke podatke vezane uz radne protokole i  funkcioniranje ocjenjivanja.

Pa, da krenem s ovime: najveća/najutjecajnija svjetska ocjenjivanja koja ovdje spominjem dugo su gradila svoja carstva dok  nisu po broju svake godine prijavljenih/zaprimljenih uzoraka vina za ocjenjivanje, po broju država iz kojih uzorci stižu, po broju ocjenjivača k tome i s visokim autoritetom s područja enologije, sommelijerstva, publicistike, vinske trgovine, po jačini i širini globalnog odjeka vezanog uz njihova ocjenjivanja… postala to što su danas – goleme poslovne institucije. Razvoj su gradila vrlo pametno, temeljito i dobro organizirano, s jedne strane okrenuta proizvođačima/ponuđačima vina, s druge strane usko povezana s trgovačkim i ugostiteljskim sektorom, preko različitih svojih tiskanih izdanja okrenuta široj publici, potencijalnim potrošačima kao posebnom dijelu općeg tržišta. DWWA ima sjajno zaleđe u reviji Decanter koja je – makar se službeno kao prostor plasmana uz Veliku Britaniju spominje Sjeverna Amerika, konkretno SAD – znana i čitana  po cijelome svijetu. Preko nje svakako ostvaruje lijep globalni utjecaj. Mundus Vini pak izdaje  desetak različitih revija vezanih uz vino, pivo, gastronomiju, vinogradarstvo i vinarstvo, turizam….

Revija Decanter, naslovnice, posljednje dvije na ovoj ilustraciji – jedna od svibnja 2023 a druga od srpnja 2023 – s novim su dizajnom. Revija je osnovana 1975, izlazi kao mjesečnik, a po javnosti podastrtom podatku tržištu se nudi u 40.000 kopija. Svake godine na svoje ocjenjivanje DWWA privuče više od po 15.000 uzoraka

Der Deutsche Weinbau, Weinwirtschaft, Getränke Zeitung, MeiningersSommelier,Meiningers Weinwelt, Meininger’s International, Fizzz, Mixology, Eurodecor, Sonderhefte

Mundus Vini krenuo je, u prvom desetljeću ovog stoljeća, s 3579 uzorka, a u 2014. ih je skupio 7304. Desno na slici popis je zemalja odakle uglavnom dolaze degustatori, svake godine uz svaku navedenu zemlju objavljuje se broj degustatora koji iz nje tog puta stigao. Ova tablica pokazuje sudjelovanje ukupno 145 ocjenjivača. Obično najviše kušača bude iz, logično, zemlje domaćina Njemačke,slijede Italija, Francuska, Austrija. Švicarska…

Concours Mondial u medijskom se smislu oslanja se na svoj očito učinkoviti Vinopress.

Odmah na početku mojega sudjelovanja kao vinskog suca na većim međunarodnim ocjenjivanjima vina spazio sam – bilo time da su to naglašavali organizatori u sklopu pozdravnog govora na svečanosti otvorenja ocjenjivanja i na početku degustacije, bilo da je uz logotip OIV-a na ocjenjivačkom listiću bio otisnut podatak – da se uzorci I dalje ocjenjuju uz pomoć listića (uglavnom) s formatom što ga je balgoslovio i preporučio OIV. No kako su godine prolazile, primijetio sam da se na ocjenjivanjima sve manje, barem u službenim govorancijama, inzistira(lo) na tome da je listić pod pokroviteljstvom OIV-a. U posljednjim godinama razmišljajući o klasičnom OIV-ocjenjivačkom listiću sve više mi se činilo da ga je pregazilo vrijeme, i da ga s obzirom na nove znanstvene spoznaje vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo treba u konstrukciji – raspodjeli bodova po sekcijama na listiću, a radi dobivanja adekvatnog finalnog odgovora-ocjene o vinu, barem malo modificirati, modernizirati. Konkretno, po klasičnom OIV-listiću previše se bodova dodjeljuje boji i bistroći te jačini mirisa i okusa, umjesto da se danas jaki naglasak stavi na rubrike iskrenost i kakvoća. Primjedbu o tome poslao sam i u sjedište OIV-a, na ime Pau Roca dakle izravno (donedavna!)  glavnom direktoru, ubrzo poslije stigao mi je e-mail ali ne s odgovorom nego samo s obavijesti o tome da je sada, po najnovijemu, dužnost glavnog direktora OIV-a preuzeo John Barker, PhD…

Na spomenutim ocjenjivanjima na kojima sam bio kao degustator rabilo se vrednovanje na bazi 100 bodova, međutim na nekim drugima koristila se odavna osmišljena skala do 20 bodova. Za širu publiku koja logično uglavnom i nije znala kako točno prevesti skalu od 20 bodova u skalu od 100 bodova to je dakako malo zbunjujuće. Smisao ocjenjivanja vina nije da na bilo koji način zbunjuje potrošača, nego da istakne i široj javnosti istakne najbolje ocijenjene uzorke kao uvjerljivi putokaz potrošaču kad bira etiketu što će je kupiti.

Mundus Vini – pogled u dvoranu gdje se održava ocjenjivanje

Još više zbunjujuće i čak vrlo nezgodno za širu javnost djeluju i različiti pragovi bodova što ih na nekim ocjenjivanjima valja dosegnuti za svaku pojedinu medalju. Concours Mondial de Bruxelles ima svoje pragove, Mundus Vini svoje ali razlike u korištenim pragovima između da tva istaknuta svjetska vrednovanja nisu prevelike pa time, hajde, i ne previše zabrinjavajuće, međutim sasma drukčija stvar je s DWWA, kod kojega se različitost odražava na cijeloj jednoj kategoriji kakvoće, konkretno, eto, vino koje npr. na Mundus Viniju osvoji 90 i više bodova i dobiva pravo na Zlatnu medalju – na DWWA je tek Srebrno, naime na DWWA prag za Zlato otvara se s 95 bodova!  Platinu dobiva vino s osvojenih 97 do 100 bodova. Stručna komisija još ednom kuša  sve Platine i među njima bira vino  što će dobiti najveće priznanje – Best in Show!

Istodobno, na nekim također i međunarodnim međutim ne toliko razvikanim ocjenjivanjima kao što su DWWA, CMB, Mundus Vini, pragovi za medalje su preniski, konkretno Platina ili Veliko zlato = 90/100 bodova, Zlato = 85-89,99/100, Srebro=80-84,99/100!…

Evo procedure na DWWA: u prvom krugu ocjenjivanja Regionalna komisija kuša najprije sva vina s područja koja poznaje i za koja je određena da ih vrednuje. Uz diskusiju kroz koju se rješavaju neke moguće nesuglasice u procjenama i ocjenama, dobije se prva slika o potencijalnim osvajačima Zlatne i Srebrne medalje. Zlata i Srebra kušaju se ponovno, pa se tu finalno potvrde Srebra, a Zlata se degustiraju poslije još jednom, dakle to je već po treći put, pa se tu potvrđuje zlatni status. U drogoj rundi prošireni žiri degustira opet ta sad već potvrđena zlata i među njima ona za koja se dođe do zaključka da to zavrjeđuju izdvaja najbolja te raspravlja o tome koja bi od njih zaslužila da ipak s 95 ili 96 bodova dođu do 97 bodova a to je granica za Platinu. U trećem krugu kušaju se potvrđene Platine, i među njima se izabire Best in Show

Koliko je sve to korektno prema potrošaču? Platina, Zlato i Srebro smatraju se u svijetu plemenitim metalima, svaki sa svojim specifičnim uvijek jedinstvenim prepoznatljivim (visokim!) sjajem. Upravo u tome dijelu činilo mi se najoportunijime da se umiješa OIV kao krovna svjetska vinska organizacija, i da ona dade pravorijek, poradi na određenom ujednačavanju.

Još  nešto što sam čuo a vezano je uz Decanterovo ocjenjivanje vina i odlučivanje o tome kome dodijeliti medalju: cijena vina u maloprodaji! Dodjela bodova i medalja uzorcima ne bi trebala/smjela imati vezu s određivanjem konačne ocjene vina i na temelju toga s dodjelom medalje. To ne znači da dodijeljena medalja i maloprodajna cijena ocijenjenoga vina nemaju (tijesnu) vezu, naprotiv! Opet se vraćam na primjer Mundus Vinija: na određivanju konačnog broja bodova žirija i dodjeli medalje ne govori se i o cijeni, ali se organizator pobrinuo da se elegantno kreira prilika da potrošači ipak saznaju i taj podatak vezan uz famoznu maloprodajnu cijenu: na sajmu ProWein u Düsseldorfu Mundus vini ima na raspolaganju gotovo cijeli jedan paviljon u kojemu na prikladno uređenim punktovima nastoji prezentirati što je više moguće prezentacije vrijednih vina s ocjenjivanja Mundus Vini. Tu su, uz fotku butelje, postavljene pločice s prikazom vina na grafikonu i s dodatnim pločicama iz kojih je moguće pročitati opis uzorka, tu su dani podaci o osvojenima bodovima i medalji te maloprodajnoj cijeni ali i komentar stručnjaka o tome u kojoj mjeri je važeća maloprodajna cijena butelje u skladu s osvojenom medaljom.

Što se bodovnih pragova za medalje tiče, osobno sam malo skloniji onima što ga koristi Mundus Vini nego onome od Decantera, ne tvrdim da te Mundusove treba kao takve i zacementirati i da ih neki noviteti u nijansama ne bi u smislu odnosa broja bodova i sjaja pripadajuće i podijeljene medalje kvalitativno unaprijedili, tek čini mi se da su Mundusovi bodovi ipak u kompletu malo prikladnije postavljeni. Zacijelo će biti primjedbi da je DWWA podizanjem pragova za medalje za cijelu jednu kategoriju htio pokazati kako je tu ocjenjivanje kvalitetnije i strože i kako su zapravo DWWA trofeji u potpunosti vrijedni sjaja tih očaravajućih plemenitih metala Platine, Zlata i Srebra. Mislim da na to imam prikladan odgovor. Pitanje medalja u najvećoj mjeri treba ipak riješiti u procesu koncentrirane degustacije i ocjenjivanja uz pomoć odgovarajućeg degustacijskog listića što se sastoji od više od struke određenih po bitnim elementima raščlanjujućih rubrika tijesno povezanih, svaka, s odgovarajućim brojem bodova na kraju zbrojenih u ukupnu ocjenu kakvoće uzorka izraženu brojkom. Imao sam prilike na raznim DWWA prezentacijama poput ove velike međunarodne što je bila sada u Ljubljani i koja je povod ovome napisu i brojnim prezentacijama DWWA-medalja nešto manjeg opsega kakve su organizirane prije toga u Zagrebu (Vrutak, Lauba…), ili pak na vinskim festivalima kušati razna na DWWA zlatom okićena vina, i iako bih se u sebi složio da se ti neki (međutim ne i svi!) kušani uzorci inače na DWWA zlatom ovjenčani vrte oko Zlata – ali ipak NE baš i Zlata u kontekstu opisanog aktualnog DWWA-standarda. U dosta navrata me obuzela pomisao kako će se, ako i ostala ocjenjivanja preuzmu DWWA-pragove od 95-96/100 za Zlato, ubrzo pokazati potreba da se sadašnja široko prihvćena skala od 100 bodova – podigne na, recimo, 110 bodova…

Potpuno razumijem da su organizatori vinskih ocjenjivanja i biznismeni i da oni, i kao vlasnici i izdavači eno&gastro revija nastoje uvijek privući više i više pažnje proizvođača vina i uvjeriti sve više vinara da se prijave sa svojim uzorcima na ocjenjivanja, s druge strane nastoji se kroz časopise privući i sve više pažnje šire publike-potrošača vina i ljubitelja fine papice i kapljice, i to im očito i uspijeva. Ne čini mi se baš da bi im se, nužno, kao neka šteta dogodilo nešto u dohodovnom smislu kad bi se s Mundusom i CMB-om (makar je to konkurencija) dogovorili i uskladili u tim izlaznim rezultatima, tako da potrošači ne ostaju zbunjenima. Platinaste, Zlatne i Srebrne medalje istoga sjaja po kategoriji da se izbjegne konfuzija potrošača, zatim inzistiranje na širenju saznanja u javnosti da se kao suci na ocjenjivanje nastoje uvijek postaviti osobe s visokim stručnim znanjem i iskustvom kao i to da se ocjenjivačke komisije nastoje formirati na način da članovi budu dodatno i solidni poznavatelji vinogradarskog područja i tipova vina predviđenih da im se povjere na ocjenu, a i objave široj javnosti i nekih pojedinosti sa samih degustacija dakle iz rada sudaca na ocjenjivanjima, mogu i te kako biti pravi razlozi za bolji odaziv vinara na sva ta ocjenjivanja i za veću sigurnost potrošača da se posve može pouzdati u punu opravdanost medalje dodijeljene vinu.

S eventualno tek manjim izmjenama u rubrikama i raspodjeli bodova po tim rubrikama kao dijelovima ocjenjivačkog listića kao i s usklađenjem bodovnih pragova za medalje moglo bi se postići to da Platinasta medalja, Zlatna medalja i Srebrna medalja na tih nekoliko najvažnijih globalnih ocjenjivanja budu doista uvijek svaka, kao i plemeniti metali naziv kojih nose, sa svojim jedinstvenima bojom i  sjajem!

DEGUSTACIJA: Evo još nešto konkretno i tijesno vezano izravno uz kušanje i ocjenjivanje.  Na početku iznio bih ovo: na više ocjenjivanja na kojima sam sudjelovao u kraćem vremenu nego što bi to trebalo biti nastoji se kušati i evaluirati ipak nešto veći broj uzoraka od onoga što bi u okviru vremena na raspolaganju moglo biti optimalno. Najčešće se kuša i do 50 vina dnevno, međutim ocjenjivanja uglavnom ne traju kroz cijeli dan (to sam doživio samo na Vinitalyju!) nego tek kroz prije podne, okupljanje kušača za stolovima predviđeno je za 9 sati, a završetak seanse toga dana bude tik pred ručak, obično oko 13,30 sati, poslije ručka ide se u obilazak vinarija ili je popodne ostavljeno za tzv. slobodne aktivnost. Vremenski period od 9 do 13,30 međutim uz rad na degustaciji/evaluaciji obuhvaća i razno-razne govorancije, od organizatorovog pozdravnog govora članovima komisije preko predstavljanja organizatora i defilea sommeliera angažiranih da po komisijama serviraju vina, pa do određenih tehničkih informacija vezanih uz degustaciju (npr. svakako podsjetnik na bodovne pragove za medalje… ), bude tu i prezentacija degustatora-jubilaraca sa po pet, odnosno 10 odnosno 15 godina sudjelovanja u žiriju,  dakako postoje još i stanke kao predah u radu…

Ocjenjivački listići Concoursa Mondial de Bruxelles za mirno vino – gore, te dolje, listić za pjenušce

Degustatori su različitih dobi i različitih sposobnosti održavanja maksimalne koncentracije kroz neko duže vrijeme, a, naglasio bih, u ocjenjivanju se pažnja sve jače pridaje ne tek tome je li uzorak enološki besprijekoran (čist) ili ima možda kakvu enološku manu, nego sve jače tome koliko se uzorak ističe po izvornosti, karakteru, kompleksnosti… Nekad se degustatoru učini da neko vino, makar odmah okvalificirano kao dobro i interesantno, može uz još malo ležanja u čaši i dužeg dodira sa zrakom pokazati i znatno više od onog prvog dojma, pa ga ocjenjivač i ostavi da malo počine u jednoj od obično četiri ili pet službenih degustacijskih čaša koliko ih ima na raspolaganju, ali onda se dogodi da, kako ne bi bilo kašnjenja u radnom vremenu, sommelier-posluživač ubrzano dolazi s novim uzorcima da napuni čaše, pa se onaj poneki za još jedno kušanje ostavljeni uzorak u čaši mora, da se oslobodi prostor za nvi uzorak, na žalost proliti i on možda kasnije i ne završi s (tako dobrom) ocjenom što je zaista zavrjeđuje…

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju, gore za mirno vino, a dolje za pjenušac. Za razliku od  ocjenjivačkih listića na mnogim drugim ocjenjivanjima, listićina Mundus Viniju uz klasični brojčani dio za konačnu ocjenu sadrže i dio s ponudom pojmova vezanim uz organoleptička svojstva a koji kad se odgovarajuće označe križićem na kraju daju organoleptiči profil-opis uzorka

Ocjenjivanje vina kompjuterom, po Buxbaumovoj tablici do 20 bodova

Evo sada za potrošače, ljubitelje vina i još poneki detalj o komisiji i ocjenjivačkim listićima. Komisija uglavnom bude sastavljena od po pet članova i predsjednika. Članovi budu iz različitih zemalja, obično su što se zanimanja tiče zastupljeni enolog, sommelier, vinski trgovac, poznatiji vinski pisac… Organizator uz poziv osobama na koje računa kao s kušačima pošalje i upitnik o tome koji tko tip vina (npr. bijelo, ružičasto, crno, jantarno, mirno, pjenušavo, slatko desertno, alkoholizirano…) preferira i ima najviše iskustva s njima, tako da to, a i zemlju iz koje dolazi ocjenjivač, uvrštava u kriterij formiranja što djelotvornijeg žirija. Popunjeni ocjenjivački listići završe u rukama predsjednika, koji ako primijeti da su veće razlike u bodovima pokrene ad hoc raspravu da se stvar razjasni.

Ocjenjivački listić i pragovi za medalje: Vina se ocjenjuju po rubrikama koje, svaka, nosi određeni broj bodova, te rubrike, postavljene na listiću horizontalno, odnose se na izgled, miris i okus vina i na ukupni dojam, a bodovi predviđeni za kvalitetu upisuju se u okomito postavljenim rubrikama s nazivima  Odlično, Vrlo dobro, Dobro, Zadovoljavajuće, Nezadovoljavajuće. Nekad je bilo vrlo rašireno ocjenjivanje  po Buxbaumovoj metodi  s bodovnom tablicom do 20 bodova  ali onda se gotovo posvuda proširila tablica s  u novije vrijeme rabi  ona kod koje maksimum predviđenih bodova kad se svi zbroje u najjačoj rubrici Odlično iznosi 100. Na Mundus Viniju zbroj u rubrici Vrlo dobro iznosi 90, na Concours Mondialu de Bruxelles 85, a npr. na Emozioni dal Mondo: Cabernet e Merlot insieme u Bergamu 86, u koloni Dobro na Mundusu je ukupan zbroj 80, na Concours Mondialu 70 a uBergamu 72, kolona Zadovoljavajuće na Mundus Viniju skuplja čak 60 bodova, na CMB 54 a u Bergamu 48, dok posljednja kolona Nezadovljavajuće može nakupiti od 33 boda (CMB) do 40 bodova (Mundus i Emozioni Bergamo). Za Decanter, u moru ilustracija tablica što su objavljene na DWWA stranicama na Internetu, nisam mogao naći onu koja povezuje elemente vina što se ocjenjuje s predviđenim brojevima bodova. A od Decantera, iako mi je u Ljubljani obećano da će mi se poslati željena dokumentacija – nije zasad stiglo ništa.

Listić za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Listić Vina Slovenije u Gornjoj Radgoni, za ocjenu mirnog vina (gore), te za ocjenu pjenušaca

Na ocjenjivanjima se u obzir kao ocjena uzima brojčani rezultat dobiven zbrojem bodova podijeljenih po rubrikama, a od degustatora se ipak očekuje i koja rečenica opisa vina, međutim na nekim ocjenjivanjima u ocjenjivački listić uvršteni su, ovisno o kojem tipu vina se radi, odgovarajući izrazi što ih treba zaokružiti i uz pomoć kojih se može sastaviti i opis vina. Evo i za što se sve treba upisati ocjena, eventualno i odgovarajući izraz kroz riječi: IZGLED: Bistroća – Boja; MIRIS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta; OKUS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta – Trajnost u ustima; UKUPNI DOJAM.

Ocjenjivanje vina po tablici do 100bodova, a po rješenju tehnički priređenome za kompjuter. Lijevo je brojčani dio po rubrikama I tu se svaki traženi segent vina ocjenjuje bodovno, a desno je kreacija organoleptičkog profila uzorka na vrednovanju

Moja rješenja ocjenjivačkih listića za Svijet u Čaši  s kojima sam pokušao, rekao bih, donekle unaprijediti postojeće listiće što se sada rabe

Sastavio sam i ovaj kratki priručni šalabahter kao pomoć za formiranje kratkog sažetog opisa vina:

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – mineralno – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / (dovoljno) svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

U Ljubljani, u razgovoru s Oliviom Mason s ocjenjivanja Decanter World Wide Award

Degustacijski listić i kolona s bodovima raspoloživima ua uporabu unutar svake rubrike: po meni, ponavljam, klasičan listić pod blagoslovom  OIV-a nudi previše ukupno raspoloživih bodova  unutar nekih rubrika (primjerice za boju i bistroću, pa za intenzitet mirisa i okusa) koje ne zavrjeđuju toliku pažnju, a u isto vrijeme  nedovoljno bodova unutar nekih drugih rubrika na koje valja obratiti veću pažnju, konkretno na one vezane uz iskrenost i autentičnost, stupanj razvoja, kvalitetu i kompleksnost, eleganciju. S nekim malim promjenama po rubrikama na listiću nastojao sam upravo te neke važnije pojmove bolje nagraditi.Pri korekciji raspodjele bodova po rubrikama za ocjenu vina vodio sam se, ponovit ću, činjenicom da je već i te kako došlo vrijeme za neke izmjene, jer kroz godine znanost i iskustvo na područjima vinogradarstva i vinarstva silno su napredovali i nove tehnologije uz maksimalnu higijenu u proizvodnim pogonima i uz određenu pedantnost omogoćuju produkciju vina sve veće kakvoće u smislu i pojačanja kompleksnosti i osebujnosti, a napredovalo je i tržite koje je počelo suptilnije razlikovati vina od onoga pristupa prije. Korektnu boju i nužnu bistroću te čistoću mirisa i okusa relativno je lako ostvariti. Kompleksnost te osebujnost i visoka prepoznatljivost, stupanj autentičnosti vezan uz zemljpisno porijeklo (i u užem teritorijalnom smislu) sve više se traži a za ta svojstva sve veći broj potrošača spreman je pri kupnji i izdvojiti više novaca. To koliko je tako nešto bitno u poslovnom aspektu segmenta eno-gastronomije i ukupno u segmentu turizma nije potrebno posebno naglašavati, već godinama i te kako se dobro vidi kolike goste odasvud upravo zbog svojih visoko prepoznatljivih cijenjenih vina privlače najpoznatije svjetske vinske regije kao npr. Burgundija, Bordeaux, Champagnea, Toscana, Pijemont, rajnska oblast u Njemačkoj, pa i Gradišće u Austriji….

Što se tiče DWWA i ocjenjivačkog listića s ponuđenom količinom bodova po rubrikama, ja ga, opet ću navesti, nisam uspio ni naknadno dobiti od Decanterove predstavnice Olivije Mason što sam je sreo u Ljubljani, a niti sam ga eto uspio naći na Internetu u jednom moru ilustracija na temu ocjenjivanja vina a koje je na uvid ponudio DWWA. Na Internetu je bilo uistinu mnogo listića na temu ocjenjivanja vina, ali ne i onaj na kojemu bi se vidjela povezanost organoleptičkih svojstava s brojem bodova po segmentima. Zamolio sam, dakle, gdjicu Mason kao glavnu u segmentu promidžbe ocjenjivanja DWWA da pošalje njihov listić, a i poslao joj moj korigirani ocjenjivački listić s molbom da dade na uvid Decanterovim ekspertima za vrednovanje vina pa da mi pošalje njihov stav o tome – odgovor čekam…. ♣

Pula – Vinski grad 2023

OTMJENO DRUŽENJE do 6. KOLOVOZA

            Nakon Metropole, već dobro etablirani festival Vinski grad, u organizaciji zagrebačkog Vinarta, seli u Pulu. U Titovom parku od 13. srpnja traje sve do 6. kolovoza. Potom odlazi u Varaždin, na razdoblje od 17. do 27. kolovoza, a onda je, čujem od dvoje čelnika Vinarta Saše Špiranca i Ane Supić, na redu Split, u terminu 7. do 24. rujna 2023.

U navedenim datumskim terminima i, službeno, od 19 sati do sat nakon ponoći  ljubitelji otmjenog druženja mogu uživati u vrlo finim vinima iz svih hrvatskih regija, međutim naglasak u ponudi uvijek je dakako na etiketama lokalnih proizvođača. Sva vina iz ponude dostupna su na čašu i butelju, a cijene su, naglasila je Ana Supić, popularne, dakle ne klasične ugostiteljske nego one koje susrećemo kao maloprodajne u trgovinama.

Istarske vinarije prijavljene za nastup: Benvenuti, Cattunar, Franc  Arman, Pilato, Marčeta, Matić, Medea, Benazić, Rossi te, iz grupe IQ-Istrian Qaulity – Kozlović, Capo, Fakin, Damjanić, Matošević, Tomaz, Zigante. Za znatiželjne koji žele bolje upoznati i vina iz ostatka Hrvatske najavljene su vinarije Stina, Štampar, Kopjar, Markota, Kutjevo, Jakopić i Badel 1862, Kotolenko. Inozemnu ponudu čine Vinakoper i Klet Brda iz Slovenije, talijanski proizvođač prosecca Astoria, zatim Lillet from France, i Kotolenko.

U ponudu su uvršteni i kokteli u pripremati House of prosecco and gin što omogućava Roto Svijet Pića, Cinderella by Sandi Paris te Marko Ristić ispred udruge barmena Istarske županije Istrabarman.

Glavni partneri projekta – Römerquelle, Roto Svijet Pića, President sirevi, Konzum, Perutnina Ptuj preuzeli su obvezu za lijepo uređenje lounge zone i za fine zalogaje u njima. Majstor street fooda Bite of fun by Damir Tomljanović nastupa s kreativnom ponudom jela. Odgovornost za vrhunsku atmosferu preuzima ekipa iz Jukebox.hr

Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 5€, a konzumacija se, kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći, plaća na svakoj kućici karticom, odnosno kuponima. Ulaz na festival je besplatan. ♣

U špici ovogodišnje sezone: iz riznice hrvatske turističke ponude

FJORI FȎRA & FȎRSKA VINA – BOGATSTVO OTOKA HVARA

          Nije tajna, ali, bogme, veliko je pitanje koliko je to i šire poznato – riječ je o činjenici da je otok Hvar osobito bogat raznim mediteranskim biljem, da su prostori gdje ono raste i kao divlje upečatljivi prirodni ukrasi kraja, te da je dobar dio tog bilja i te kako uporabljiv i kao mirodijski dodatak u prigotavljanju jela kao vrhunskih i autohtonih jedinstvenih domaćih specijaliteta, u kontekstu turizma mogućih snažnih naših aduta. U hvarskm selu Gdinj u općini Jelsa postoji spektakularni mirisni vrt Fjori Fôra (Cvjetovi Hvara), od ljeta prošle godine otvoren za posjetitelje! Taj mirisni vrt u vlasništvu je bračnog para Ćurin. Stručnu pomoć u osmišljavanju i postavljanju Ćurinima je pružila mag.ing.hortikulture  i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo. Mirisni vrt proteže se na površini od 2500 četvornh metara, a u njemu je 80 različitih biljnih vrsta. Od ovoga ljeta vrt Fjori Fôra uz klasičan razgled obilaskom nudi i dodatne zanimljive sadržaje – različite radionice i dublje upoznavanje biljaka pod stručnim vodstvom. U tom se kontekstu sredinom ovoga srpnja našla i – prva hrvatska radionica sljubljivanja autohtonog, mediteranskog bilja i vina!

Hvarski vrt – razno lokalno začinsko bilje, vizualno i s umjetničkom komponentom. Dolje: domaćini bračni par Ćurin te voditelji kroz program i degustaciju prof. Marija Vukelić i vinar prof. Ivo Duboković

Agilna profesorica lingvistike iz Zagreba Marija Vukelić koja se – nakon što se vinu dovoljno približila kroz svojedobno članstvo u udruzi Woman on Wine (WoW)  pa i kroz razdoblje vođenja ocjenjivanja vina Vinske zvijezde  te kroz sudjelovanje na strukovnim predavanjima o lozi i Bakhovu nektaru na zagrebačkom Agronmskom fakultetu – u zadnjih nekoliko godina etablirala kao organizatorica uspješnih vinskih događanja i kao prezentatorica vinara, čim se upoznala sa spomenutim vrtom i s obitelji Ćurin koja ga posjeduje i uređuje, vidjela je u čarobnim Fjorima Fôra lijepu prigodu za priredbu na temu nečega čega, tvrdi ona a kažu i drugi, do sada barem u nas nije bilo, a riječ je o prvoj radionici sljubljivanja (autohtonog) našeg mediteranskog bilja s vinom, dakako u principu ne izravno nego putem raznih jela (uglavnom s raznih lokalnih OPG-oma) za koja su se rabile pojedine biljke iz Fôrskog vrta kao začini!

Objašnjenje o ustroju vrta te o bilju i začinskim značajkama svake biljke dala je mag.ing.hortikulture i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo, prof. Marija Vukelić govorila je o spajanju jela začinjenih uz pomoć biljaka iz vrta te hvarskih vina, a prof. Ivo Duboković, inače i vinar na Otoku, punudio je na kušanje svoju kapljicu i pričao je o svojim etiketama

Upravo sada sredinom srpnja nakon što je te subote  „zvizdan“ prošao, u ambijentu vrta Fjori Fôra obitelji Ćurin u Marijinoj režiji odvijala se – dakako uz nazočnost Željke i Stjepka Ćurina kao domaćina te znanog hvarskog proizvođača vina inače prof. Ive Dubokovića kao Hvaranina također na određeni način kao domaćina ali kao vinara i autora kapljice ponuđene da prati jela i kao gosta – ta jedinstvena radionica Pomiriši, kušaj, doživi! na relaciji hvarsko mirisavo bilje & nektar bogova! Događaj je bio pod pokroviteljstvom FACM Hrvatske (Društva građanki i građana Mediterana – Hrvatska) koje promovira mediteranske vrijednosti kroz aktivnosti građana: fundacionacm.org/en/citizens-circles  Ćurinovi du dočekali posjetitelje i proveli ih, uz objašnjenja, vrtom. Kad se stiglo i do vinove loze prof. Duboković, ponudivši gostima kao aperitiv čašu svojega roséa, krenuo je s pričom o hvarskim sortama i vinima, posebice o Bogdanuši, Maraštini, Parču, Drnekuši, Plavcu malome. Slijedio je dio programa predviđen da bude uz tanjur i čašu. Prof. Marija Vukelić bila je voditeljica, ona je najprije publici došloj u ovećem broju predstavila koncept uobičajenog sommelijerskog (engleska, francuska, talijanska škola!) sljubljivanja hrane i vina a potom je, u tom osebujnom hvarskom mirisnom trenutku, obznanila izbor konkretnih spojeva raznih biljem začinjenih jela s vinima od prof. Dubokovića! Uz zalogaje obgrljene lavandom, ružmariom, komoračem, lovorom, bosiljkom, origanom, smokvom, maslinom… spojena su bila, kao poslastice u čaši, nadaleko poznata Dubokovićeva kapljica Moja M, Laganini, Medvjedica … nažalost famoznog Medvida koji je svojedobno svojom visokom cijenom bio podignuo u nas ogromnu prašinu – nije se vidjelo…

Hvarska vina kao pratitelji hvarskih jela začinjenih uz pomoć bilja iz vrta obitelji Ćurin. Dolje: iz ponude hvarskih OPG-ova – lokalni narezak

Sljedovi su pomno pripremljeni i kušani unaprijed. Na kamenim stolovima poslužena je naprije Dubokovićeva Moja M 2020 (maraština), spojena s pogačicama s ružmarinom. Odličan spoj, obogaćen s malo maslinova ulja Fjori Fora.

Atmosfera: jedinstveni doživljaj u osebujnom okolišu!!

Potom su stigi Laganini 2020 (crna drnekuša), za sve one koji preferiraju nešto laganije od plavca. S tim vinom sljubljen je bio sir s komoračem i bosiljkom. Plavac mali pod nazivom Prije 6009 godina iz 2018, nastaje od grožđa s područja Vrisnika, s tlom od bijeloga pijeska. Odležan u francuskom i američkom hrastu razvija zanimljive okuse.  Nazivom se vezuje uz  hvarsku povijest, naime baš prije 6009 godina u Grapčevoj špilji naslikana je lađa, i to je jedno od najozbiljnijih svjedočanstava najranije dalmatinske i mediteranske civilizacije. To vino pratio je domaći kozji sir s origanom, lokalnog gdinjskog OPG-a Dijane Ježić. Nazočni su se složili kako je to bio savršen spoj!  Vino Medvjedica (berba je bila 2017) ima posebnu priču, posvećena je mediteranskoj medvjedici što je nekad obitavala u spilji, na južnoj strani Hvara, iznad koje su padine s vinogradima. Taj profinjeni plavac sjajno je spojen s kozjim sirom i mješavinom mediteranskih začina. A za kraj poljubac – Prvi poljubac, prošek od sorata Maraština, P(a)rč, Kuč i Bogan(j)uša! Jedna pusa nije bila dovoljna, naie gosti su poželjeli još po nekoliko poljubaca prije rastanka! Prošek je imao svoja dva pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande te slanoga – odležani kozji sir iz ulja obiteljske farme Kod Kućera s domaćim medom iz Sućurja OPG-a Slavić. Maestralni završetak večeri, koja je uz poljubac prošeka, večernji povjetarac i neponovljiv zalazak sunca –  osvojila srca svih nazočnih. Duboko u memoriji nezaboravna sjećanja za ushićene goste.

Lijepe dojmove iznijeli su i domaćini Željka i Stjepko Ćurin:

– Bilo je to za nas vrlo poučno i izazovno iskustvo. Spoj hrane i pića, koliko god nas oni okružuju na dnevnoj razini, još uvijek nije dovoljno istražen. Čini nam se da je ovaj naizgled spoj nespojivog bio više nego zanimljiv. Presretni smo što je naše bilje dobilo dodatnu vrijednost i povezalo se s hvarskom lozom. Ideja našeg vrta je prvenstveno niknula iz ljubavi i zahvali gdinjskoj zemlji, težacima i njihovom radu i trudu. Želja nam je vrt Fjori Fora i mirise Hvara, za koje smatramo da su posebno intezivni u ovom ruralnom dijelu otoka, približiti svima. Pozivamo, dakle, na razne edukacije, radionice, ali dakako i na slobodnu šetnju, ove čari treba osjetiti i na licu mjesta. Na otoku je bilje posebno, statistike broje više od 1100 vrsta. A  Dubokovićeva vina posebno su došla do izražaja u ovom, pomalo zaboravljenom djelu Hvara, podsjetila su nas na vina naših starih. Vino našega dide i miris hvarskih konoba i podruma nekad.

Malo je poznata izvan Hvara, ali lokalna drnekuša gostima se osobito dopala. Prošek, najavljen na kraju programa kao POLJUBAC, imao dva je pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande, te slanoga – odležani kozji sir iz ulja. Oduševljeni uzvanici nisu imali nimalo volje otići – uporno su tražil još i još POLJUBACA…

Završnu riječ dao je vinar Ivo Duboković:

– Ovaj koncept maksimizira komparativne prednosti otoka Hvara, tj prirodu i mirise, jako je zanimljiv i rekao bih održiv. Svi dionici događaja bili  su iznimno zadovoljni, što je preduvjet za uspješan nastavak. Mislim da su moja vina, očito prikladno sljubljena oz ponuđena jekla, i te kako pasala uz jela. Kao rezultat pripreme koju smo zajednički razradili i na kraju i uspješno realizirali, vina su se lijepo uklopila, pokazala su sjajnu transformaciju energije prirode otoka i njezinog grožđa u čašu zahvaljujući kojoj je krajnji korisnik u čaši imao čisti Hvar, sa svom svojom savršenom nesavršenosti. Želite li i vi u čaši i na tanjuri imati čisti, izvorni Hvar, pratite stranicu vrta  Fjori Fôra Garden i priključite se istraživanjima i proučavanjima biljaka na različitim razinama: fjorifora.com/dogadanja/

Organizatori su najavili još jednu radionicu zarujnu na otoku, a kasnije najesen jedna bi radionica mogla biti održana i u Zagrebu. Možda u restoranu Trilogija Fino & Vino gdje je, uz kulinarsku pomoć vrhunskih Trilogijinih majstora kuhinje i majstora u posluživanju vina, prof. Marija Vukelić održala već dosta zanimljivih eno-gastro večeri?… (Dio fotografia: suhiucasi; dio: Daniel Lončar, Aleksandar Gospić, Julio Frangen)   ♣

Hvar – otok vina, maslinova ulja, mditeranskog aromatičnog (začinskog) bilja

ČETVRTI WINE, OLIVE & HERITAGE FESTIVAL

          Poseban gurmanski doživljaj na otoku Hvaru je Wine, olive & heritage festival u Jelsi i okolici, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa uz podršku udruge Hvarski vinari i TZ Splitsko-dalmatinske županije.

Ove godine manifestacija je počela organiziranim tematskim obilaskom uljare Radojković,   posjetom OPG-u Grgo Lučić i farmi koza Kod Kućera, te nedavno otvorenom Muzeju vinogradarstva u Pitvama. Sljedećeg dana na programu je bio izlet u Zastražišće, na OPG Ante Mateljan Babić, uljari OPG Eve Čurin, za kraj je ostavljeno upoznavanje autohtonog bilja u jedinstvenom vrtu bioraznolikosti Fjori Fôra, gdje je ovih dana održano upravo opisano događanje vezano uz mediteransko (začinsko) bilje i hvarska vina.

Večeri petka i subote od 20h do ponoći rezervirane su za središnji jelšanski park gdje se, uz glazbeni program i degustacije hvarskih vina, maslinovog ulja, domaćih proizvoda, nude jela  restorana s mediteranskom hranom i delicijama. U parku je bila Art&wine radionica.  Dan poslije u dijeu prijepodneva na Trgu sv. Ivana predstavljena je prva Hvarska vegetarijanska kuharica autorice Dominke Juzbašić dakako uz prigodne zalogaje.

– I ove godine pripremili smo posebno zanimljiv program kroz koji smo domaćim i stranim gostima htjeli pokazati kulturu otoka Hvara na više razina. U prvom je planu pbila promocija hvarskih vina, maslinovog ulja i raznih domaćih proizvoda. Cilj festivala je promidžba hvarskih specijaliteta i proizvođača u okviru pojma mediteranske prehrane – rekla je Marija Marjan, direktorica TZ općine Jelsa. ♣

Ljeto 2023, Hvar, nezaobilazna Sveta Nedjelja

ZLATAN – VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA

            Užareno ali i, do izražaja je to došlo posebice u drugoj šolovici srpnja, ćudljivo do i nevremenima opasno ljeto, misli s gradskog asfalta u unutrašnjosti ipak se u trenu prebaciju na plavi Jadran.

A kralj plavog Jadrana je Plavac mali. A kralj plavca maloga – tko drugi do li onaj s (u sridu pogođenim!!) imenom – ZLATAN, čovjek ne samo s VELIKIM početnim slovom riječi nego s izrazima vezanim uza nj svima napisanima sa svim velikim slovima… ČOVJEK. LjUDINA. Sudbina nam ga je prerano otela. Sjećanja naviru, suza kane, razmišlja li se dulje, kap po kap lako bi se začas pretvorio o ove bijesne pljuskove što smo ih doživjeli posljednjih dana …

Pogled na selo Sveta Nedjelja, strme vinogradske pozicije iznad njega, te na izraziti turistički dio – smještajni objekt obitelji Plenković, uz more (suhiucasi)

S vrha brda pogled na Svetu Nedjelju i na objekt obitelji Plenković Bilo idro (suhiucasi)

Raj zemaljski! Pogled s plavog mora u visinu prema vinogradima i  … nebeskom plavetnilu (suhiucasi)

GRAND SELECT: Zlatan plavac – Zlatan Crljenak –  Zlatan Grand cru i – Grand c(u)ru!

Zaštitni znak: Zlatan otok te prigodno napunjena boca od 12 litara Zlatan plavca, za sjećanje na Zlatana (suhiucasi)

Evo, namjerno baš sada, u srcu paklenski vrućeg ljeta, kroz nekoliko prizora, ljepota Plenkovićevog zavičaja, užeg okruženja u kojemu je  živio i radio – sela Sveta Nedjelja na južnoj strani otoka Hvara te (dobrim dijelom njegovih) vinograda ponad na brdu, ali i Zlatnog otoka uz kristaln bistro more gdje su mu podrumi, i restoran Bilo idro, odakle je – zauvik u plavetnilo odidrija… . ♣

Pluteni čepovi na službi i izvan boce

VINSKI PISAC KAO LIKOVNI UMJETNIK

 Ivo Kozarčanin iz Samobora već je jako dugo i višestrano prisutan na hrvatskoj vinskoj sceni. Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar u svojedobno najtiražnijim dnevnim ali i revijalnim izdanjima nkad vrlo moćne novinske izdavačke kuće Vjesnik. Javlja se kao vinski pisac, urednik, radio je i u visokotiražnim časopisima i iz drugih izdavačkih kuća, konkretno u Jutarnjem listu i  24sata, znan je i kao bloger Bakhov sin. Autor je nekoliko knjiga vezanih uz vino. Okušao se i kao kušač-ocjenjivač na više domaćih i istaknutih međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, nastupao je i nastupa kao voditelj raznih vinskih radionica, kao promotor i kao edukator. Najnovije: zajedno sa sommelierom Tomom Jakopovićem nedavno je osnovao portal Vinski klub….

Ukrasi u dnevnoj sobi – pluteni čepovi te vinske butelje kao materijal za izradu (suhiucasi)

Ukras od kapica na zidu, te zavjesa od plutenih čepova na prozoru kupaonice (suhiucasi)

A u slobodno vrijeme, više iz hobija nego, barem zasad, iz komercijalnih pobuda, bavi se vrlo aktivno i svojevrsnim umjetničkim radom, konkretno od plutenih čepova i od metalnig kapica s butelja s pjenušcima – sirovine mu barem ne nedostaje!! – izrađuje razne velike i manje ukrasne predmete ali i predmete praktične vrijednosti poput raznih zavjesa za prozore i vrata… Evo o čemu je riječ – snimljeno u njegovoj obiteljskoj kući ponad Samobora…  ♣

S teniskim reketom i u trsju

NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u VINSKOME SVIJETU

            Vino je, očito, postalo magnet kojemu više nitko ne može odoljeti. U kontekstu konzumacije to ne bi bila neka novost, ali ovdje je riječ o slavnima koji, nakon što su pokorili svijet u segmentu sporta i šoubiznisa traže dodatnu disciplinu – radi se baš o mediju zvanome VINO – za novo planetarno osvajanje do kraja. Vrhunski tenis i vrhunsko vino – Novak Djoković u Bakhovu okrilju.

Novak Djoković, nakon što je ovladao svjetskom teniskom scenom, sada novi izazov vidi na vinskoj pozornici!

Ne ostavljajući teniski reket ni za trenutak, u Bakhovu carstvu u svojstvu proizvođača javlja se, eto, globalna sportska zvijezda i Novak Đoković. U vinskome svijetu od prije određenog vremena kao proizvođač se, zajedno s Lepom Brenom, registrirao još jedan (uspješan!) tenisač iz Srbije – Boba Živojinović. U svjetskim razmjerima, od tenisača, i to također vrlo uspješnih, vina stavljena na tržište svojim imenom i prezimenom potpisuje bivši šampion Roland Garrosa Thomas Muster koji je pred javnost izašao s etiketom Tom.

Novak Djoković sa svojim buteljama chardonnaya i syraha

Na tržište Djoković upravo izlazi ili je upravo izašao s dva vina pod svojim prezimenom, to su Djoković Chardonnay 2020 i Djoković Syrah 2020. Od prve berbe proizvedeno je 8500 boca. Najave su da bi iz berbe 2023. mogla izaći na tržište dvostruka količina butelja. Inače, po projektu, ukupni kapacitet Djokovićeve vinarije je oko 60.000 litara. U ulozi enologa u vinariji zasad je Djokovićev ujak Goran Djoković.

Novak Djoković u vinskom kontekstu u društvu sa vrlo znanim slovenskim vinogradarom i vinarom Danilom Steyerom iz okolice Gornje Radgone, ove godine inače i predsjednikom jedne od ocjenjivačkih komisija na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2023 krajem kolovoza u Gornjoj Radgoni

Zemjište na kojemu je sada Djokovićevo trsje nekad davno bilo je vinograd, s vremenm je napušteno i ostalo je zapušteno, u trenutku kad ga je kupila Djokovićva obitelj svo je već bilo zaraslo u žbunje. O poziciji vinograda dolaze hvalospjevi: tlo je crvenica s dosta ilovače i vapnenca, lapora, ima tamo i dosta kamena.

Djoković, koji je u vinorodnom području Šumadije uz svoj vinograd površine od pet hektara vinariju sagradio 2016. godine, rekao je da će u prvo vrijeme njegova vina u maloprodaji biti dostupna samo na tržištu Srbije. A to će zacijelo biti tek na kapaljku, naime sudeći po upitima veliko je zanimanje (obilato stižu narudžbe!) za njih u cijelome svijetu.

Za Djokovića se inače govori kako svaki dan počinje pijenjem mlake do tople vode, a da vino posebno hvali ne samo onda kad je visokokvalitetno i s osobnosti nego i zbog, rečeno je, njegove sposobnosti da spaja i vezuje ljude… ♣

Sajmovi

NAGRADE SLOVENSKE OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA 2023

Pod okriljem 61. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sejma AGRA, koji će u Gornji Radgoni biti od 26. do 31. kolovoza, od 10. do 12. srpnja 2023. u prostorima Pomurskoga sejma odvijalo se 49. otvoreno državno ocjenjevanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona i 13. otvoreno državno ocjenjivanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona BIO.

Ukupno je sudelovalo 174 vinara iz sedam zemalja (Slovenija, Austrija, Hrvatska, Makedonija, Češka, Italija i Njemačka), sa 649 uzoraka, od toga na ocjenjivanju BIO nastupilo je osam proizvođača sa 15 uzoraka.

Sastav ocjenjivačkih komisija

BOŠTJAN ZIDAR, predsjednik ocjenjevanja i predsjednik komisije A ;  Leonida Gregorič – tajnik ocjenjevanja, članovi: Nika Gregorič, Mitja Herga, Štajcar, Majda Brdnik, dr. Ivana Rendulić Jelušić (Hrvatska)

B – DANILO STEYER, predsjednik komisije, članovi: Dušan Brejc, Darja Zemljič, te Ivanka Badovinac,  Marijan Čižmešija (Hrvatska)

C –  mag. JANEZ VALDHUBER, predsjednik komisije, članovi: Darinko Ribolica, Klavdija Topolovec Špur, Simona Hauptman, Jure Grubar,  Miroslav Majer

D – IZTOK KLENAR, predsjednik komisije, članovi: dr. Mojmir Wondra, Sebastijan Rojs, Bruno Gaberšek,  Ingrid Mahnič

OSVOJENA ODLIČJA

Šampioni: 10; Velike zlatne medalje: 30; Zlatne medalje: 255, Srebrne medalje: 303

BEZ MEDALJA – 303 uzorka

Na BIO vinu dodijeljeno je sedam Zlatnih i šest Srebrnih medalja

ŠAMPIONI, po kategorijama

Pjenušci (klasična metoda): Zlata radgonska penina Millesime 2004 – Radgonske gorice, Gornja Radgona ;  (Charmat metoda): Penina REN 2018 – Vina Benčina

Bijela mirna vina nearomatičnih sorata, suha: Chardonnay barrique 2019 – Vina Benčina;  Bijela mirna vina aromatičnih sorata, suha: Sauvignon Kitzeck-Sausal 2022 – Weingut u. Steirische Kelleri Johann Schneeberger ;  Bijela mirna slatka i Mirna vina aromatičnih sorata, slatka: Sauvignon ledeno vino 2003 – Vinska klet Prus Jožef Prus;  Bijela mirna polusuha i mirna vina aromatičnih sorata, polusuha: Goldberg graševina 2021- Vina Belje

Mirna vina aromatičnih sorata i poluslatka: Selekcija traminec 2021 – Puklavec Family Wines

Crna suha vina mlađa od tri godine: Ried Mitterberg Reserve 2020 – Weingut Gager;  Crna suha vina starija od tri godine: Rosso Brunetti 2019 IGT Toscana rosso – Az. Agr. »Elisabetta« di Brunetti Luigi;  Crna vina Teran PTP: Izbrani Teran PTP La Marie 2021- Vinakras, Sežana

Hrvatski osvajači medalja: Najbolje su prošli istarska vinarija San Mauro s jednim Velikim zlatom, jednim Zlatom i sa četiti Srebra, te Vina Belje s titulom Šampiona, s Velikim zlatom, četiri Zlata i s jednim srebrom…

POSEBNA PRIZNANJA

Prvaci vinskih turističkih cesta (VTC)

Naziv se dodjeljuje vinima koja su ispunila sljedeće uvjete: osvojena Zlatna medalja, koncentracija reducirajućega sladora do najviše 25 g/l, na ocjenjivanju je trebalo biti prijavljeno najmanje 15 uzoraka iz pojedine VTC od najmanje trojice vinogradara /vinara iz te VTC.

Vinska turistička cesta, naziv uzorka godina berbe, proizvođač

1)     Briška vinska turistička cesta: Klasična penina Bagueri brut –Vinska klet Brda, Goriška Brda;  2)     Vipavska vinska turistička cesta: Chardonnay 2022 – Vina Benčina;   3)     Kraška vinska turistička cesta: Teranton – Vinakras, Sežana;   4)     Istarska vinska turistička cesta: Malvazija prestige 2021 – Vinska klet Robi & Dorjano Korenika;  5)     Bizeljsko-Sremiška turistička cesta: Chander legend 2016 – Vinska klet Pinterič;   6)     Radgonsko-Kapelska turistička cesta: Zlata radgonska penina suha 2019 – Radgonske gorice, Gornja Radgona

VINAR GODINE

Prestižnu titulu VINAR LETA za tekuću godinu prima proizvođač koji na ocjenjevanju za pet svojih uzoraka u trima različitim kategorijama dobije najviše bodova.

Vinar godine 2023 bit će proglašen na svečanoj podjeli medalja na sajmu AGRA 2023. ♣

___________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 07. 2023 – hints to the smart purchase

 LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or  Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a personality.

.-  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

.- 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.- 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail  0,75 l:  S (mall) = do/ till 5 – 7 € • M (edium) =  10 – 11 € • L (arge) = 12 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 €) • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over  30 € •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SUHI u CASI – 06.2022

STILL YOUNG TO ROCK’N’ROLL  NOT TO OLD TO  FLY  BYE BYE

Motiv za moj najnoviji, nedavni posjet Bosni i Hercegovini bio je kao tinta crn te gust, okusan i vatreno topao Trnak (Trnjak Fest 2023), međutim i te kako uvjerljiv razlog za putovanje prema Ljubuškome svakako je ova suprotnost trnku gore na slici – prekrasni, spektakularni prizor slapova Kravice s fantastično bistrom hladnom  (također ukusnom!) vodom! (suhiucasi)

______________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023: MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA ⦁ Stoljeće međimurskog podruma Štampar: SVEČANOST NA BAJKOVITOJ MAĐERKI ⦁ Uzbudljivo u Hercegovini: TRNJAK – UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI ⦁ Decanter WWA 2023: BENVENUTI TRIJUMF ⦁ Bedekovčina: ŠTRUKLJI, KAPLICA, POPEVKE NA BAJERIMA ⦁ Vinski grad Zagreb: DOBRIM DIJELOM OMETEN KIŠOM ⦁

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023 i deveti u Ljubljani – osvježavajući ulazak u dugo toplo/vruće (?)  ljeto…

MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA

…a zatim pjenušavi doručak u vinogradu na Pavlomiru u Novom Vinodolskom te zalazak sunca u Galićevom vinogradu u Brodskom Stupniku

Po ocjeni stručne komisije – najbolje ocijenjeni pjenušavi trio s vrednovanja Salon of Sparkling Wines – Zagreb & Ljubljana 2023: Rosé organic pinot noir brut zagorske vinarije Kopjar – apsolutni šampion, na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic od obitelji Josipović iz slavonske Zlatne doline (Vallis Aurea), dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 vinarije Pavlomir s Kvarnera (Marko Čolić)

Vrijeme za osvježenje?! Bili smo tada na kraju drugoga dijela proljeća, s obzirom na kalendarsko razdoblje tik i na početku ljeta sa skorašnjim – odnosno: već od puno prije očekivanim! – stabilnim sunčanim i toplim vremenom, dakle na uobičajenom startu nešto dužeg razdoblja pojačane potražnje za pjenušcima. Lipanj nam je u Zagrebu počeo s tušem s neba. Doduše,  Marija Vukelić, organizatorica raznih atraktivnih vinskih događanja ne samo po Zagrebu nego i po cijeloj Lijepoj našoj i direktorica Salona pjenušavog vina Zagreb, za festivalsku priredbu u ugostiteljskom objektu Maksimir, na samom ulazu u znani park u Metropoli, najavila je tuš, ali onaj – zamamni s PERLICAMA! Srećom, tog petka od 15 sati do 21 sati tuširanje je i bilo samo s perlicama, osvježavanje mjehurićima, kiša je izostala i događanje se moglo komotno iz interijera rastegnuti i van na restoransku terasu.

U navedenome terminu u spomenutom maksimirskom objektu odvijala se šesta revija pjenušavog vina u Zagrebu, koja je inače sa festivalom pjenušaca u Ljubljani umrežena u projekt Salon of Sparkling Wines. Suradnja zagrebačke i ljubljanaske smotre mjehurića ogleda se ne samo kroz degustacije za publiku uz obilazak štandova izlagača nego i u obrazovno vrijednim radionicama i u stručnom ocjenjivanju pjenušaca na kojemu radi žiri sastavljen od hrvatskih i slovenskih degustatora, jedne godine vrednovanje se održava u glavnom gradu Lijepe naše a jedne u glavnome gradu Dežele. Ove godine na redu se našla Ljubljana odakle su nam, kao snažni i dodatni motiv za posjet Salonu 2023 u restoranu Maksimir, stigle zaista lijepe vijesti,

Naime: APSOLUTNI ŠAMPION pjenušavog međunarodnog ocjenjivanja za 2023. je Rosé organic pinot noir brut  (91,20 bodova) zagorske vinarije Kopjar! Na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic (90) od kutjevačkog proizvođača Josipovića, dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 (89,60) vinarije Pavlomir s Kvarnera. Odlično drugo mjesto u kategoriji samo ružičastih pjenušaca zauzeo je vrlo vrlo dobri  Rosé 260 extra brut (87,80) zagorskog podruma Kota!

Proizvođači iz Hrvatske i u kategoriji bijelih i u kategoriji ružičastih pjenušaca napokon su u hrvatsko-slovenskoj konkurenciji uspjeli zasjesti i na po prva dva mjesta! U oba slučaja na trećem mjestu su Slovenci, u kategoriji bijelih pjenušaca treća je slovenska Albiana iz Posavja s Peninom brut (88,60) a u ružičastoj kategoriji na trećem je mjestu kuća Radgonske Gorice iz Gornje Radgone i Podravja u Slovenskoj Štajerskoj, sa Zlatom radgonskom peninom Ciconia Rosé brut (87,2).

Šampion Robert Kopjar i njegovi pjenušci: izložio ih je kiblama od leda što ih je specijalno za njega i za ovu prigodu izradila Tvornica leda! (suhiucasi)

Bračni par Josipović – sa svojim Jazzom brut najbolji u kategoriji bijelih pjenušaca. Desno: Odlično drugo mjesto u kategoriji ružičastih pjenušaca zauzeo je Rosé 260 extra brut zagorskog podruma Kota! (suhiucasi)

U sklopu Salona of Sparkling Wines Zagreb Ljubljana – voditeljice priredbi: Nina Levičnik za ljubljansko izdanje i Marija Vukelić, odgovorna za zagrebačku manifestaciju (Julio Frangen)

Ocijenjena su bila 74 uzorka. Sedmeročlanu komisiju hrvatskih i slovenskih enologa, vinskih akademika/diplomanata londonske škole WSET predvodila je kao predsjednica izv.prof. dr Ana-Marija Jagatić Korenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na radionici na temu pravilne konzumacije pjenušaca predstavljene su čaše najpoznatijeg svjetskog proizvođača – austrijskog Riedela. Točili su se pjenušci od Royal Hill Estatea iz Aljmaša i od Degrassija iz Istre (Julio Frangen)

– Predvidjeno je bilo da se na smotri u Maksimiru okupi tridesetak izlagača, vinara što iz Hrvatske, što iz Slovenije, što iz Italije. Uz promenadno kušanje pjenušaca i druženje s vinarima, posjetiteljima su se nudile i dvije vinske radionice, na koje je ulaz bio besplatan. Radionice su zamišljene kao svojevrsna edukacija koja pridonosi podizanju kulture stola na višu razinu. U tom smislu je i detalj vrijedan spomena, konkretno na radionicama su se pjenušci kušali iz posebnih čaša glasovite austrijske tvrtke Riedel – istaknula je direktorica zagrebačkog Salona prof. Marija Vukelić, i dodala: – I ove godine izlagači su svoja vina predstavili u velikoj dvorani, ali eto posjetitelji su mogli šetati a i sjediti na terasi restorana Maksimir

Nove i mlade hrvatske pjenušave snage – Patrik Braje iz plešivičke obitelji Roberta Brajea. Patrik s djevojkom prvenstveno je prezentirao svoje pet natove (Julio Frangen)

Iz Tisna na festival je stigao Luka Slamić s pjenušcem Didin san te pokazao kako se dalmatinske sorte Debit, Pošip i Trbljan snalaze kao šampanjizirani trio! Desno: Elma i Admir, Filmmusicorkestar

te u pauzama naručiti jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana za ovu prigodu. Moguće je da se zbog tog svojevrsnog raspršivanja posjetitelja na nekoliko različitih prostorija/prostora  nekome tko je vrijeme proveo samo u glavnoj sali učinilo da je bilo nešto manje posjetitelja nego inače… U svakom slučaju zadovoljna sam zato što nitko nije imao razloga prigovoriti na nešto što se često spočitava na drugim festivalima vina u nas, a to su velike gužve uz izlagačka mjesta proizvođača do mjere da je gotovo nemoguće degustirati uzorke s pažnjom i o njima porazgovarati s ponuđačima.

Da bi ukupan doživljaj bio kao na filmu pobrinuo se duo Elma i Admir iz sastava Filmmusicorkestar.          

Evo i popisa za nastup u Zagrebu prijavljenih izlagača: MIVA galerija vina, Vinarija Kopjar, Bolfan Vinski vrh, Vina Belje, Enosophia, Royal Hill Estate, Kvarner Wines, Vina Jakob, Winery Mihelin, Kutjevo d.d., Josipović, Vinogradništvo Mulec, Radgonske gorice, Penine Istenič, Albiana Wines, Klet Krško, Vina Kota, Degrassi, Vina Slamić, Simčič Karol & Igor & Marijan, Vina Vuglec, Vina Siber, Vina Robert Braje, Frelih, Monte Rosso. Na štandovima nekih od tih navedenih proizvođača osobno nije bilo, prof. Vukelić navodi kako su se unaprijed ispričali za izostanak.

Jake slovenske snage na okupu: lijevo je Miha Istenič Penine Istenič iz Bizeljskoga – pjenušci bez grama dodanog SO2 – jedan je bio Cuvée Natura od Chardonnaya 80 posto i Plaveca žutoga 20 posto iz berbe 2018 i sa četiri godine provedene na kvascu u butelji dok je drugi, s nazivom Rare (rijetki) od Plaveca žutoga 80 posto i Chardonnaya 20 posto, grožđe je prije fermentacije bilo macerirano osam dana, u sredini je Jernej Žaren iz Albiane iz okolice Krškoga s trima pjenušcima od kojih je jedan – Albiana Rosé brut nature od sorata Žametna črnina/Modra-Crna kavčina 70 % i Chardonnay 30 %, 45 mjeseci na kvascu, ove godine na Decanteru osvojio srebrnu medalju, a desno je Veronika Frelih iz Šentruperta sa svojim Blanc de Noir brutom također od lokalne sorte Žametna črnina/Modra-Crna kavčina a iz berbe 2017. i s pet godina na kvascu, također bez dodavanog SO2 (Julio Frangen & suhiucasi)

Iako se strahovalo od tuširanja pod kišnim pljuskom dogodilo se – i doslovno tuširanje s pjenušcem! Predstavnica vinska kuće Monte Rosso s Crvenog Vrha u Savudriji prihvatila se otvaranja roséa koji se nije bio dovoljno ohladio i, dakako, nakon što je pritisak izbacio čep iz butelje, rosé, inače napravljen klasičnom metodom od sorte Montepulciano d’Abbruzzo, damu je dobrano zalio! Desno: savudrijski vinogradi u eksploataciji kuće Monte Rosso, vlasnici imanja Monte Rosso dvojac je iz Slovenije, jedan od njih znani je fotograf s hvarskim prezimenom Duboković! (suhiucsi)

Tjedan dana nakon zagrebačke smotre održan je Salon penina u Ljubljani. Prof. Vukelić navodi kako se tamošnja publika u velikom broju okupljala na prostoru gdje su bili smješteni izlagači iz Hrvatske te time pokazala doista veliki interes za pjenušcima iz Lijepe naše. Medjutim, i u glavnom gradu Dežele također, kao i u Zagrebu, nije bilo nekolicine naših proizvođača osobno, a zacijelo su, da su došli, mogli mnogo bolje, učinkovitije, iskoristiti spomenuti taj veliki interes domaćih posjetitelja za svoju promociju u Deželi…

PERLICE u PRIRODI ODMAH JUTRO, te potom UZ ZALAZAK SUNCA – U prvome dijelu napisa spomenuo sam razdoblje pojačane potražnje za pjenušcima. Nakon dvaju spomenutih salona priča se s plemenitim mjehurićima nastavila, konkretno ovdje kod nas u Hrvatskoj i u organizaciji prof. Marije Vukelić, naime nakon uspješnog početka u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske krenulo se i na druge lokacije u Lijepoj našoj,  pjenušavim doručcima u vinogradima, pridružila su se i  uživanja uz zalazak sunca…

Ovog lipnja Pjenušavi doručak preselio se, logično, s kontinenta na more, konkretno u vinograde vinarije Pavlomir Miroslava Palinkaša u Novom Vinodolskome. Na slici, nasmijani i potamnjeli prof. Marija Vukelić kao organizatorica Pjenušavih doručaka, domaćin Miro Palinkaš, inače predsjednik udruge Kvaner Wines, te Tena Peričić iz Turističke zajednica Novi Vinodolski koja je poduprla događanje (Marko Čolić)

Okusi zavičaja na doručku na Pavlomiru, i, dolje, detalj iz podruma Pavlomir

Kraj lipnja je, tako, bio u znaku pjenušavog doručka u vinogradima Kvarnera. Prof. Marija Vukelić kao inicijatorica, zatim Miro Palinkaš kao vlasnik vinarije Pavlomir što slavi četvrt soljeća postojanja te kao istaknuti član udruženja Vina Kvarnera, i Tena Peričić kao direktorica Turističke zajednice Novi Vinodolski što pak obilježava 145 godina organiziranog turizma na svom području i 30 godina Međunarodnog ljetnog karnevala, zajednički su se pobrinuli za lijepo događanje u sklopu Palinkaševog vinskog posjeda Pavlomir.

Prvi pjenušavi doručak u vinogradu Chez Ines, što ga je pokrenuo Salon of Sparkling Wines a podržale Krapinsko-zagorska županija i TZ Krapinsko-zagorske županije, krenuo je iz Hrvatskog zagorja s posjeda Vuglec-breg, a po konceptu javnog okupljanja više vinara-pjenušara u prijepodnevnim satima na jednom mjestu – naravno u vinogradu, prvenstveno uz njihove pjenušce a onda i uz nova mlada mirna vina (en primeur), pa uz glazbu i domaće specijalitete. Na prvom pjenušavom doručku, svoje su pjenušce predstavila četiri najjača zagorska vinara – Vuglec. Petrač, Bolfan i Bodren, lijepo je pokazano koliko su važni zajedništvo i potpora jedni drugima. Marija Vukelić u smislu dobre promidžbe pjenušave destinacije predvidjela je Pjenušave doručke u vinogradu i u Međimurju, na Plešivici, u Srijemu, Erdutu, ali i pjenušave marende u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji. Pjenušavim doručcima s vremenom su se pridružili i susreti uz čašicu u vinogradima uz zalazak sunca!

Uživanje u perlicama iz čaše ujutro i u idiličnom ambijentu na prostoru odakle starta proizvodnja finalnog produkta! Među prvim pjenušavim doručcima bio je onaj prije nekoliko godina u režiji prof. Marije Vukelić a na Vuglec-bregu, i uz sudjelovanje i osobnu nazočnost najpoznatijih zagorskih vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Nikice Petrača i Tomislava Bolfana

Zalazak sunca u vinogradu Galić u Brodskom Stupniku. Dolje:  fotografija s događanja Daniele Kuzmić Domorad, izabrana kao najbolja na natječaju

Marija Vukelić na radionici za vrijeme vožnje vlakom od Zagreba do Brodskog Stupnika (Julio Frangen)

Ante Gelo kojega je atmosfera u trsju očito posebno motivirala za sjajne glazbene izvedbe (Julio Frangen)

Zasad treći po redu Zalazak sunca u vinogradu održan je sredinom lipnja, u organizaciji Turističke zajednice Meridiana Slavonica i tvrtke Zlatne riječi te uz podršku TZ Brodsko-posavske županije. Ovogodišnja posebna atrakcija bio je izletnički vlak koji je putnike iz Zagreba besplatno dovezao u Brodski Stupnik i nakon događaja vratio u Zagreb. Dodatno iznenađenje bila je prva vinska radionica u vlaku – Graševina na tračnicama.

Zalazak se održao u zelenilu vinograda vinarije Galić, domaćina ovoga događaja, a uz vinare, nazočilo je stotinjak gostiju koji su uživali u vinima, pogledu na vinograde i glazbi Ante Gele i prijatelja. Poznati glazbenik Ante Gelo sa svojim je prijateljima započeo koncert originalnim genijalnim uvodnim instrumentalom Oliverove Molitve za Magdalenu, a svojim glasom i pjevanjem oduševila je i pjevačica Bruna Oberan.

Butelje i…desno – slavonski sladoled

Zalazak u vinogradu projekt je promocije vinogorja s nekoliko vinara, a obuhvaća tri segmenta važna za uživanje – vino, glazbu i lijepo okružje koje poziva na fotografiranje, tako da je i osmišljen nagradni natječaj odabir najljepše fotografije zalaska sunca toga predvečerja. Zalazak Meridiane Slavonice se predstavio s vinarijama Galić, Vučković, Jurković, Jakob i Grozdanović, koje su sa svojom kapljicom sudjelovale i na vinskoj radionici prof. Vukelić Vina Meridiane Slavonike – ponos našega kraja  i na izlagačkim mjestima popodne u vinogradu.

Nakon Graševine na tračnicama u vlaku od Zagreba prema odredištu u Slavoniji – u Brodskom Stupniku  Zalazak sunca u vinogradu bio je i s drugim vinima. Predstavljen je i slavonski – naročito baranjski sladoled na štapiću!

Posjetitelji su imali priliku kušati vina od tradicionalnih sorata koje se ovdje uzgajaju: Graševine, Chardonnaya, Pinota bijeloga, Rizlinga rajnskog, Cabernet sauvignona, Cabernet franca te Merlot (odmah se nameće pitanje: ZAŠTO JE IZOSTAVLJEN, INAČE uz GrašeVinu, NAJLOKALNIJI KULTIVAR – FRANKOVKA?!!) – u bijelim, ružičastim i crnim varijantama te mirnim i pjenušavim izdanjima.

Sudionici nagradnog natječaja svoje su fotografije trebali objaviti na vlastitim Facebook profilima s oznakom #sunsetinMeridianaSlavonica ili #zalazakMeridianaSlavonica. U 21 sati stručna komisija fotografa i novinara (Julio Frangen, Vlado Šestan, Sunčana Barušić)  odabrala  je najljepšu fotografiju koja će tijekom sljedećih mjesec dana biti naslovnica FB stranice Meridiana Slavonica. Izabranu i nagrađenu fotografiju snimila je Daniela Kuzmić Domorad, a za nagradu je dobila noćenje za dvoje u Villi Melani u Oriovcu.

Za posjetitelje ovog vinskoga događanja restoran Stupnički dvori pripremio je večeru Okusi Graničarskog Posavlja s vinima od Galića… ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾

Stoljeće podruma Štampar

JUBILEJ PROSLAVLJEN o KRASNOM SUNČANOM DANU i NA REPREZENTATIVNOJ MAĐERKI!

Čuvena, čudesna i čaarobna međimurska Mađerka!

 Tog jutra i prijepodneva nebo u meteorološkom smislu nije obećavalo mnogo, ali eto ipak nije imalo srca i ostati mrgodnime, naime od podneva nadalje na području praktički cijelog vinogradarskog dijela Međimurja sve je jače dopuštalo suncu da se razmaše, i dan je u malom međimurskom selu Sveti Urban i njegovoj okolici u punom smislu prošao lijepo svečano, sasvim u skladu s ambijentom i posve onako kako su zahtijevale kompletne okolnosti vezano uz obilježavanje vrijednog jubileja od više od punog jednog stoljeća! U glavnoj ulozi – Štampari, ali ne iz tiskarske branše nego stotinjak godina tijesno u Bakhovoj službi, tj. u vinogradarstvu i proizvodnji plemenite kapljice.

Nakon pedantno pripremljenog prigodnog uvodnog govora novinara i marketingaša iz Studija Reci DA Ivana Goričanca, predstavnik treće aktivne generacije međimurske vinogradarske i vinarske obitelji David Štampar i njegova baka Ana puhanjem u svjećice na slavljeničkoj torti i potom rezanjem prvih kriški torte otvorili su proslavu-obilježavanje visoke godišnjice postojanja njihovga familijarnog vinskog posjeda.

David Štampar i baka Ana uz slavljeničku tortu: puhanje u svjećice i rezanje prvih kriški (Marko Čolić)

Početak dugačkog puta – u mjestu Sv. Urban kod Štrigove u lipnju 1913. godine. Kao osnivači imanja pamte se Ištvan Grabar i Andraš Novak. Desetak godina kasnije u posjed vinarije i vinograda Novakovih došla je prva generacija obitelji Štampar. Start je bio sa tek 3000 trsova. Vino se proizvodilo u malom neuglednom podrumu. Desetljećima je obitelji donosilo tek sitan dodatni prihod. Prvi uzlet vinarije nastupa nakon što je Bojan Štampar, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, počeo širiti vinograde i posvećivati se vinarstvu kao mogućem glavnom izvoru obiteljskih prihoda. Bojan i supruga mu Danica, koji su bili vrijedni i na širenju obitelji, imaju tri sina: Davida, Benjamina i Franju. Pojačano investiraju u vinograde i u podrumarsku opremu. Najnovija jača akvizicija zemljišta bila je 2014., kad su kupljeni vinogradi na Mađerkinom bregu. Nekako u isto vrijeme vođenje vinarijom preuzima jedan od tri sina, David Štampar. S njegovim dolaskom na čelo imanja bilježe se dosad najveći tržišni/poslovni uspjesi kuće: svo vino se, uglavnom punjeno posebno po sortama, plasira na tržište u buteljama a potražnja nadmašuje ponudu, etikete Štamparovih osvajaju medalje visokoga sjaja na raznim najznačajnijim međunarodnim vinskim ocjenjivanjima…

Neposredno prije proslave 110-godišnjice Štamparima je, kao zasad najdraža čestitka, stigla obavijest iz Londona s glasovitog Decanter World Wide Awarda 2023, o osvajanju Zlatne medalje za pjenušac klasične metode Urban White 2020 extra brut, od sorte Pušipel (95/100 bodova!), zatim Srebrne medalje za Muškat žuti 2022 (90 bodova), te triju Bronci – Chardonnay Pro et Contra (87), Sauvignon 2022  (87), i Pušipel Classic 2022 (86 bodova)!

Nakon uvodnog govora Ivana Goričanca dakako da David, inače do sada kroz dva mandata i predsjednik udruženja međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, nije tog dana mogao odoljeti izazovu da brojnim uzvanicima pokaže kako je vješt u otvaranju mačetom boce s pjenušcem…. (Marko Čolić)

Svečanost u povodu jubileja održana je, kako i priliči tako velikoj obljetnici, na po zahtjevima izletništva besprijekorno (visoka konstrukcija s koje se pruža krasan pogled naokolo, pa kiosci za ponudu hrane i vina, pod krošnjama stabala brojni manji stolovi s pripadajućim im klupicama, ljuljačke…) uređenom platou/vidikovcu na vrhu prekrasnog vinovom lozom sa svih bočnih strana ukrašenog brdašca Mađerka s primjereno održavanim trsjem podignutim na na strminama formiranim uskim terasama, vinogradi su tu – ukupno je u rodu 12 hektara – u vlasništvu dijelom Štamparovih, a dijelom u vlasništvu također jedne vrlo visoko cijenjene međimurske vinogradarsko/vinarske obitelji – Cmrečnjakovih, isto iz Svetog Urbana. Postoje, kako čujem, još tri hektara nezasađenog terena, s njima bi se trebao pozabaviti Marko Cmrečnjak…

Bajkovita Mađerka

Na čestitarskom druženju u nezaboravnom ambijentu Mađerke uz fine roštilj i pečenja te paletu Štamparovih mirnih vina nazočno je bilo dosta vinskih novinara i pisaca na portalima te neki ugostitelji i vinski trgovci, nadam se da će prisutnost medija i rezultirati u javnosti velikim odjekom o vinogradarskom i turističkom značenju pozicije Mađerka, koju, inače, svakako vidim kao najozbiljnijeg kandidata na nominaciju, pa i osvajanje, prestižnog zaštićenog naslova Grand Cru!

Što se tiče takvog službenog imenovanja – oni koji najviše moraju poraditi na tome da ga Mađerka s vremenom, a nakon dakako odgovarajuće tijesne suradnje vlasnika vinogradara/vinara sa stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo i izrade nužnog elaborata sa svim relevantnim smjernicama, i dobije, prvenstveno su Štampari i Cmrečnjaci, makar, zapravo su tu bitni i ostali članovi udruženja Hortus Croatiae koji zahvaljujući tituli svakako mogu poslovno profitirati indirektno. Možda Mađerka kao Grand cru bude stanoviti okidač da na još kojem dijelu Međimurja neki ekstra vinogradarski položaj bude službeno promoviran u rang Crua, tada imaju šansu da od uvođenja Grand crua ili 1er Crua profitiraju i izravno.

Na vrhu brdašca Mađerka – prostor idealan za piknike, proslave…

Pitao sam slavljenika Davida je li se pokrenula kakva akcija na tome da se vinogradarska pozicija Mađerka valorizira kroz službeno proglašenje Grand Cru, odgovor je bio da je o tome razgovarano unutar udruge ali da se zasad – još nije ništa konkretno pokrenulo na realizaciji.

Vlasnici vinograda na Mađerki – obitelji Štampar i Cmrečnjak. Lijevo su David Štampar sa suprugom Monikom, a desno su otac i sin Rajko i Marko Cmrečnjak

PUŠIPEL i SAUVIGNON – Međimurje se nalazi na sjeverozapadu Lijepe naše i iznad Hrvatskog zagorja, njegov bregoviti dio na zapadu se dotiče Slovenije, a na sjeveru te malo i na istoku dodiruje Mađarsku. Na temelju službene podjele po regijama u vinogradarskom sektoru, ono spada u, oficijelno, Bregovitu Hrvatsku. Usput: bolji bi, po meni, s obzirom da dosta trsja na brdu imamo i drugdje u zemlji, izraz bio Bregoviti hrvatski sjeverozapad. Govorimo li, pak, o Međimurju unutar Bregovite Hrvatske, dakle kao podregiji, ono je pod službenom oznakom Zagorje-Međimurje.

U Međimurju se uzgajaju uglavnom bijele sorte, karakteristični kultivari za taj kraj su lokalno zvani Pušipel a to je Moslavac, odnosno Šipon (tako ga nazivaju zapadni nam susjedi Slovenci) ili Furmint (naziv koji se rabi u nama sjevernoj Mađarskoj a i općenito u svijetu), zatim su tu i Sauvignon bijeli, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat bijeli i žuti. Istaknuti valja kako Međimurci nekako najviše polažu u Pušipel i Sauvignon bijeli. Od crnih sorata prisutne su one tipične za sjevernija područja, konkretno Frankovka, Pinot crni, a ima i nešto bordoških aduta – Merlota i Cabernet sauvignona.

Međimurje – na krajnjem sjeveru regije Bregovita Hrvatska

Međimurska županija broji po najnovijem popisu APPR-a ukupno 462,03 hektara vinograda, a što se tiče ukupne godišnje proizvodnje vina najnovije službene brojke (2022-2023) govore o 17.218,21 hektolitara, od toga bijelo vino, daleko najjače zastupjeno, dosiže količinu od 16.431,64 hl. Što se tiče uzgoja Moslavca (Pušipela), dostupan mi je bio podatak samo na razini cijele Hrvatske, a riječ je o u Hrvatskoj ukupno 116,24 hektara vinograda zasađenih sa 666,830 trsova sorte Moslavac, Šipon, Pušipel. Glede Sauvignona, on, po najnovijim podacima iz APPR-a, ukupno u Hrvatskoj dostiže površinu od 296,40 ha, sa zasađenih 1.571.884 trsova. Navodno on – rečeno je to neslužbeno na svečanosti na Mađerkinom bregu – u Međimurju zauzima oko 80 ha. Čulo se i to da je u Međimurju Sauvignon u širim razmjerima prisutan već više od 70 godina, Kraljem Sauvignona smatra se legendarni vinogradar i vinar iz Železne Gore Franjo Lebar. Po tom vrlo simpatičnom, duhovitom i gostoljubivom velikanu koji nas je sasvim blizu svoje stotke nedavno napustio nazvana je relativno novije ustanovljena nagrada za najbolje ocijenjeni  sauvignon.

Međimurski proizvođači vina iz udruge Hortus Croatiae zajedno

Udruga Medjimurje Hortus Croatiae nastoji Pušipel lansirati kao svoju robnu marku i zasad su u tome pravcu ustanovljene dvije kategorije – Classic, koja, kako mi je kazano, obuhvaća mlađa vina uglavnom iz inoksa i za koja je predviđeno da budu kao svježa i suha, za hitriju potrošnju, te kategorija Prestige za koju iz istog izvora, vrlo bliskog udruzi Hortus Croatiae, čujem da su u nju svrstana vina od grožđa s boljih položaja i od parcela s manjim urodom po trsu, alkoholno jača i ne nužno s ostatkom sladora, predviđena za školovanje i u drvu i kroz duže vrijeme, te da je zamišljeno da u njoj budu i predikati kao kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, ledena berba, dakle kapljica za koju smo naviknuti da bude gusta do sirupasta, i slatka. Od slavljenika pak Davida Štampara, donedavno predsjednika a sada, po najnovijemu, kao dopredsjednika udruge Hortus Croatiae, saznajem da su u kategoriju Prestige zapravo svrstana isključivo vina od kasne berbe pa na više, ta vina u pravilu su, kako je upravo navedeno, s (i većim!) ostatkom neprovrela sladora, dakle ustvari su posve odvojena kategorija, kategorija za sebe. Uglavnom, službeni dokument (npr. iz Pravilnika udruge) o tome koja sve vina ulaze u grupu Prestige nije mi podastrt na uvid, a nemam niti informaciju o tome postoji li uopće precizni službeni pravilnik udruge o raspodjeli što je Classic a što Prestige. Zasad eto u međimurskoj kategoriji Prestige postoji, rekao bih, stanovita nedorečenost, naime logično je da u grupi Prestige kao razred iznad dakle nadgradnji Classica, budu ambicioznije radjena posve suha i alkoholno jača vina duže njegovana i eventualno u drvenim bačvicama, kao što nije logično da se u istoj grupi nađu dvije različite kategorije vina (suha, te ona sa većim do i popriličnim sadržajem neprovrela šećera, bitno drukčijih – uglavnom vrlo niskih – alkohola, aroma i bouqueta te gustoće što ide i do sirupastog oblika. Zar je bio (organzacijski i financijski) problem uspostaviti tri grupe, dakle Classicu i Prestigeu  dodati Predikate?

Međimurski proizvođači vina u novije su vrijeme sve aktivniji u promidžbenim nastupima, svako toliko kod sebe imaju manifestacije i razne eno-gastro priredbe s Bakhovim nektarom u glavnoj ulozi, šire najpoznatija je Urbanovo. I u glavnom gradu, uz to što u lijepom broju sudjeluju na festivalima poput Zagreb Vino.coma i Vinartove Laube, imaju skupne prezentacije kapljice po temama, krajem kalendarske godine godine prezentiraju svoje novo Mlado Međimurje vino nuđeno moderno, u buteljama, a  onda, poslije, izlaze i s novijim berbama unutar kategorija Classic i Prestige, ove godine odvijale su se, s pušipelom i sauvignonom u glavnim ulogama, u renomiranim restoranima, jedna u Ružmarinu, te, potom, druga, i u restoranu na katu u sklopu objekta Johann Franck na zagrebačkom  Jelačićevom trgu a što ga vodi kuhar Mate Janković.

Pušipel – prezentacija u Zagrebu. Desno: Model butelje izabran kao vizualni dio prepoznatljivosti međimurskog pušipela.Boca je slična onoj kakvu rabe za svoj furmint u  Tokaju

Nedavna prezentacija međimurskih sauvignona u prizemlju objekta Johann Frank te, gore, na katu na prostoru bivše Gradske kavane a sada u restoranu chefa Mate Jankovića na Jelačićevu trgu u Zagrebu: dobrodošlicu brojnim uzvanicima poželjeli su David Štampar ispred udruge Hortus Croatiae, Mate Janković kao domaćin i kuhar, te vinnski pisac i preko tvrtke Vinart organizator vinskih događanja, pa i ovoga, Saša Špiranec. Dolje, uz sauvignone i tragovima Franje Lebara kao uzora – mlade snage Preiner te Lebarov unuk Belović

Što se tiče crnog vina, koje je zasad količinski u velikoj manjini u odnosu na bijelo ali je lako moguće da će se stvari bitno i hitro mijenjati s obzirom na klimatske promjene i na – za punokrvne crnjake dobrodošlo – povišenje temperatura i u sjevernijim nekad svježijim našim krajevima. Po onome što sam imao prilike kušati i po onome što sam čuo od lokalnih poznavatelja, na nivou Međimurja nužno je u kategoriji crnjaka spomenuti pohvalom svakako Cmrečnjakove Pinot crni i Merlot Mađerka, pa Pinot crni i Pinot crni Amarant Dvanajščak Kozol, a i  Veliko crveno od merlota, cabernet sauvignona i syraha od Jakopića, Cabernet sauvignon od Kocijana, Urban red (60 % gamay, 40 % cabernet sauvignon, 12 mjeseci dozrijevan u drvu, 80 posto u velikim bačvama a 20 posto u barriqueu) od Štampara, pa i Pinot crni od Belovića… ♣

_____________________________

Michelin: chef Bernard KORAK – jedna zvjezdica

Plešivica se u segmentu vina i gastronomije osjetno izdignula, i ne samo da unatrag koju godinu ima u ukupnosti najbolje pjenušce pa i macerirana tzv. jantarna mirna vina u Lijepoj našoj, nego ima i za probirljive potrošače i nekoliko odličnih ugostiteljskih objekata. Jedan od njih svakako je restoran što ga u sklopu posjeda obitelji KORAK vodi chef BERNARD KORAK, na slici sa sestrom Verom, jedan od sinova VELIMIRA KORAKA što pripada svakako grupi ponajboljih vinogradara/vinara  Hrvatske, te brata od JOSIPA KORAKA koji u enološkom smislu karijeru nastavlja svijetlim putevima visoko priznatog oca. Chef Bernard Korak ponio jer titulu mladog talenta gastro-vodiča Gault & Millau Croatia za 2021, a ovih dana stiglo je novo, blješteći visoko priznanje – restoran KORAK zakitio se JEDNOM ali i te kako  prestižnom zvJezdicom MICHELINA! Čestitke!!!    ♣

________________________________

Gault&Millau Croatia 2023 u prodaji

Uzbudljivo u Hercegovini

TRNAK – NOVI NAŠ UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI!

Trnak

Humac kod Ljubuškoga, reprezentativan široki prostor na otvorenome i manja dvorana kod Muzeja franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga i mjesne crkve, sredina lipnja subota popodne i navečer: sjajno posjećeno događanje posvećeno vinskoj sorti Trnak – umjetniku na Bakhovoj pozornici  kako ga je u najavi nazvao organizator, s obzirom na vina od njega koja sam dosad imao prilike kušati potpuno bih se složio s tom kvalifikacijom.

Trnak, Trnjak, Rudedžuša, Rudežuša, Kovačuša napokon, nakon dugog vremena što mu je glavna funkcija bila da donžuanski pomaže Blatini da se oplodi, počinje doživljavati svoj pravi preporod kao ishodište za sjajnu plemenitu kapljicu dostojnu i Bakha i Dioniza. Uz Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošiju, proslavljene po svijetu kao Zinfandel, te Vranac sjajnog potencijala, pa i Plavac mali koji u Hrvatskoj u domeni crnjaka stalno s hvalisanjem spominjemo ali kojemu se baš i nismo prikladno posvetili u poslovnom smislu, Trnak je bez sumnje novi adut koji može i te kako pridonijeti da se globalno proslavi balkanski vinski bazen. Nužno je samo adekvatno mu se posvetiti. Vrijedi pozdraviti i maksimalno poduprti inicijativu grupe lucidnih i ambicioznijih vinogradara i proizvođača vina okupljenih u Udrugu vinogradara i vinara Ljubuški  i njihove kolege iz Imotske krajine okupljene u udrugu Cvit razgovora da ga se podigne na visoki pijedestal i tu održi pa time svijetu uvjerljivo pokaže i dokaže da globalni vrhovi vrhova nisu samo Bordeaux, Burgundija, Rioja, Toscana, Pijemont, Rajnska oblast, nego da i mi ovdje odgovarajuće(g) konja(e) za trku imamo…

Posjetitelje su na uzlazu dočekivale nasmijane ljupke ljepuške Ljubuške! (Zoran Lutz)

Trnjak-fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga pamtit će se kao lijepa manifestacija na kojoj su posjetitelji mogli na velikom platou i uz visoke barske stolove popraćene odgovarajućim sjedalicama uživati na zraku u vrlo finoj hrani- uglavnom lokalnim specjalitetima (domaći pršut, sirevi, kobasice i salame, čak i kulen hercegovačkog mesara, pa namazi, pečenja, masline, razno lokalno svježe povrće…) – ponuđenoj na službenom golemom stolu, te u vinima od Trnka ili na bazi Trnka što su ih članovi spomenutih udruga – ukupno njih dvadesetak – nudili na kušanje svako za svojim izlagačkim punktom u navedenoj dvorani. Popodne je uz izlagačka mjesta bilo dovoljno mjesta za posjetitelje koji su htjeli koncentrirano kušati kod svih proizvođača/ponuđača, a kasnije, nakon službenog otvorenja priredbe pred večer stvarala se gužva. Da atmosfera bude ljepša pobrinuli su se angažirani glazbenici.

Priprema stola s bogatom ponudom izvrsne hrane, kao nužne podloge za kušanje vatrenog trnka. Dolje: Svojim proizvodima među kojima je bio i odličan kulen, izgledom nalik na slavonski, istaknuo se lokalni pršutar sa same granice s Hrvatskom! (suhiucasi)

Izobilje kobasica, salama, sira, maslina, uštipaka (suhiucasi)

U izvuide o trnku došao je majstor Pribidraga, Tribidraga odnosno Crljenka Nikša Mimica iz Omiša. Na slici je sa zagrebačkim posjetiteljima vinskim prezenterom Vjekoslavom Madunićem i Zdravkom Mrkocijem, koji je blizak ugostiteljskom sektoru (Batak!)  (suhiucasi)

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17.06.2023 – LJUBUŠKI

Najavljeni izlagači iz Bosne i Hercegovine (Zapadna Hercegovina) i oni iz Hrvatske (Dalmatinska zagora)

A da ne ostane samo na dugo pamtljivom lijepom druženju i iščekivanju repriza svakoga idućeg  ljeta nego da se akcija digne i potpuno na razinu što je Trnjak/trnjak zaslužuje trebaju se pobrinuti  prvenstveno vinogradari/vinari, dakako u suradnji sa znanstvenim institucijama vezanim uz vinograd, podrum i vino, s društvenim institucijama, eno-gastro i turističkim tijelima. U tome smislu ohrabruje činjenica da su se oranizatori prije početka degustacije i zabavnog dijela programa priredbe potrudili prirediti opširnu radionicu s nastupima stručnjaka s vinogdadarske i vinarske scene koji su putem Power Pointa na svima razumljiv i prihvatljiv način prezentirali Trnak kroz više aspekata. U nastavku evo dijela od onoga što su na temu Trnjak rekli i pokazali dipl. ing.agr.polj. Marijo Leko iz Federalnog agro-mediteranskog zavoda iz Mostara, zatim dr.sc. Željko Andabaka sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa dr.sc. Goran Zdunić  iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, i hercegovački enolog dr .sc. Tihomir Prusina.

Pogled u dvoranu s izlagačima. Dio proizvođača nudio je vina od Trnka 100 posto, a velik dio proizvođača predstavio se (i) s kupažama trnjka i drugih sorata, među njima i internacionalnih, porijeklom uglavnom iz Bordeauxa. Sve redom snažna topla gusta kapljica najčešće s alkoholom između (ne bih kazao smetajućih!) 14 i 15 vol %. Među kupažama nekako mi je najbolje sjela ona između Trnka i Cabernet sauvignona! Općenito, više vina nego što sam očekivao djelovalo mi je kao da je na prijelazu sa slasnoga (pozitivno!) na slatkasto, kao da je i s većim ostatkom neprovrela sladora… Neka vina imala su jače izraženi bouquet što sugerira neku odgođenu berbu do mjere kad bi to trebalo i označiti na etiketi. Nekoliko vina odavala su malo prenaglašeni utjecaj bačvice… (suhiucasi)

Enolog Vlatko Nuić iz obiteljskog podruma Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškoga i koji se dosad najbolje iskazao s vinom od Trnka, u društvu s jednim od braće Ćorić, vlasnika podruma Andrija-Paoča, te zagrebački sommelier Tomo Jakopović s enologunjom Josipom Andrijanić koja se proslavila svojom kreacijom trnjka iz 2012 upravo dok je još radila kod Nuićevih. Ona je, inače, sada zaposelena u podrumu Domano u Domanovićima (suhiucasi)

Jako dobre trnke moglo se kušati na štandu Katich gdje ih je prezentirao enolog i autor Viktor Zdilar, te na standu obitelji Škegro i susjede mu ovdje na slici Monike Prović. Bariša Škegro ponudio je jako dobru gornju kategoriju Carsus. Monika Prović iz Opuzena nova je članica grupe vezane uz Trnjak – upravo je izašla sa svojim prvijencem od tog kultivara… (suhiucasi)

Vjekoslav Majić kao ugostitelj, i Josip Tolj iz vinarije Tolj iz Blatnice kod Čitluka. Majić je uz čisti trnjak sa sobom donio i odličan cuvée Two Sisters (Trnjak + Cabernet sauvignon à 50:50), a Toljev Trnjak u ovećoj boci toliko se dopao turističkoj djelatnici iz Ljubuškoga Stani da ga je svako malo došla – podragati i ponunati kao da je njeno vlastito novorođenče… (suhiucasi)

RADIONICA

Nakon što je predsjednik udruge Ljubuški vinari Zdenko Milas, jedan od ponajboljih proizvođača plemenite kapljice u Hercegovini ali, inače, glavnim zanimanjem odvjetnik, priredbu službeno otvorio, krenulo se s radionicom s više uglednih govornika, stručnjaka iz vinogradarsko-vinarskog sektora. Evo ih svih četvero na slici, slijeva su: Željko Andabaka, Goran Zdunić, Tihomir Prusina i Marijo Leko (suhiucasi)

Dipl. ing. agr polj. Marijo Leko govorio je na temu ampelografskih i tehničko-tehnoloških istraživaja vezanih uz sortu Trnjak. Prezentacija je bazirana na sljedećoj literaturi:

• Stjepan Bulić: Dalmatinska ampelografija, Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod, 1949.  – Trnjak crni (sin.: rudežuša).  Loze zvane Trnak, T. mali. T. uzgoriti, T. veliki ima u nekoliko sela kotara i općine Imotski, općine Makarska Makarskog kotara te općina Vrgorac i Opuzen Metkovskog kotara. Sadi je se malo a kažu da daje  posve crna vina.  Obilježja su: list okrugao ili duguljast, dobro urezan, s pet krpa; naličje lista golo, peteljkin strižaj (sinus) otvoren poput slova U, grozd srednji, piramidalan, nabijen, zrna srednja, okrugla, modra.
• Hepok IRC, Odsjek za vinogradarstvo – Dr. Zlata Aničić: Rodni potencijal sorata i kvalitete grožđa plantažnih nasada, Mostar 1977. god. – Obrađene su crne sorte: Blatina, Vranac, Merlot, Alicante bouschet i Gamay. Trnjak se NE spominje???!!!
• APRO-RO Istraživačko razvojni institut Mostar Hercegovački vinogradi i vina,  Mostar, 1986.  –  U poglavlju Sortiment vinove loze naglasak je na Žilavci te Blatini za koju se navodi da daje grožđe nadprosječne kvalitete, ali i da ima ozbiljan biološki nedostatak, riječ je o funkcionalno ženskom cvijetu. Kao njeni pratioci navode se Vranac, Merlot i Gamay bojadiser.  Ostale crne sorte: Alicante bouschet, Plavka, Skadarka, Trnjak i druge sporadično se uzgajaju u vinogradima individualnih proizvođača pa stoga i ne daju u punoj mjeri karakter hercegovačkim vinima koja su na tržištu.
• Nikola Mirošević, Vinogradarstvo (drugo prošireno izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb 1996. – TRNJAK crni kultivar je Dalmatinske zagore, najviše zastupljen na području Imotskog i Vrgorca. Istoznačnica mu je Rudedžuša crna. Vrlo je bujan kultivar, redovite i dobre rodnosti, vrlo dobre kakvoće. Dobar je oprašivač za Blatinu. Dozrijeva u III razdoblju. Vino je užitnog, skladnog okusa, specifičnog mirisa, tamne rubinske crvene boje.
• J.Beljo i suradnici: Ampelografski atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercegovine, Fram Ziral, Mostar 2014. god. – TRNJAK, sinonimi: Trnak, Kovačuša, Rudedžuša. Podrijetlo: Smatra se autohtonom sortom Dalmatinske zagore, odakle se proširila u Hercegovinu. Rasprostranjenost: Uzgaja se oko Imotskog, Vrgorca, Gruda, Ljubuškog, a danas se širi i u ostala područja Hercegovine. Botanički opis: Trs veoma bujan. Vrh mladice poluotvoren i povijen, s jednom do dvije vitice. List je okrugao ili duguljast, slabo urezan, petodijelan, naličje golo, peteljkin sinus zatvoren i u obliku lire. Zupci uspravni, peteljka lista kratka. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd je srednje veličine, zbijen, piramidalna oblika. Ima jedno do dva krilca. Bobice su srednje krupnoće, okrugle i modre. Meso intenzivno obojeno, pa može služiti kao obojivač za blatinu. Sjemenke potpuno formirane. Gospodarsko-tehnološka svojstva: Oplodnja redovita, rodnost dobra. Dozrijeva u III epohi. Najbolje mu odogovaraju tla tipa crvenica, srednje visoko stablo i kratak rez. Ožiljava se dobro, afinitet s podlogama poput Cobera je dobar. Ima visok sadržaj šećera i obojeno meso. Vino je rubin tamno-crvene boje, jako, puno, harmonično, ugodne arome. Unutarsortna varijabilnost: Postoje razlike između tipova unutar sorte. Veliki trnjak ima duži grozd i krupne bobice a Mali trnjak ima zbijeniji grozd i sitnije bobice.
• J.Andrijanić, Diplomski rad – Ampelografska istraživanja hercegovačkih kultivara  vinove loze (Vitis vinifera L), Zagreb 2004. ∎ Detaljno obrađeno pet bijelih i jedna crna sorta -Trnjak ⦁ Uvometrija ⦁ Filometrija  ⦁ Ampelografska svojstva
• Genotipizacija autohtonih sorti vinove loze iz Hercegovine pomoću SSR markera (2011. god) M. Leko(1), S. Šimon(2), A.Sabljo(3), J. Beljo(3), I. Pejić(2) (1 = Federalni agromediteranski zavod Mostar; 2 = Agronomski fakultet, Zagreb; 3 = Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Mostar

Gospodarska svojstva – Kvaliteta mošta: Šećer 21 %, kiselina 5,97 g/l. Sorta nije pokazala povećanu osjetljivost na bolesti.

BERBA daleke 2007. (urod 2.8 kg/trs) i  daleke 2008. (urod 2,2 kg/trs) – PET RAZNIH SORATA

PROSJEČAN SADRŽAJ ŠEĆERA (Oe) i KISELINA (g/l) u MOŠTU u RAZNIM SORTAMA UNUTAR TRI GODINE ISTRAŽIVANJA

Zastupljenost sorte Trnjak u crvenom sortimentu u Federaciji Bosna i Hercegovina = 17 hektara odnosno  0,64 posto (podatak iz 2017.)

Daleko najzastupljeniji kultivar u crvenom sortimentu u BiH je Blatina, ona zauzima 850 hektara, na drugom mjestu je Vranac sa 125 ha, slijedi Alicante Bouschet sa 60 ha. Trnjak se nalazi na sredini tablice. Na dnu tablice su Syrah sa 3,5 ha, Cabernet sauvignon s jednim hektarom i Pinot crni s pola hektara

U općini Čitluk u BiH ukupno je unutar crvenog sortimenta evidentirano 318,877 trsova, od toga na Trnjak ih otpada samo 8697! Najjača je Blatina s 57,1 %, slijede Vranac s 15%, Kambuša s 9 %, na dnu tablice su Syrah sa 0,92 %, Plavka sa 0,69 % i Gamay s 0,29 %

Ovdje dodajem i aktualni podatak o raširenosti Trnjka u Hrvatskoj: po najnovijem izvještaju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Lijepa naša ima ga ukupno zasađeno 138.111 trsova na  24,20 hektara.

ZAKLJUČAK

• Nazočnost Trnka u crvenom sortimentu u Hercegovini vrlo je skromna – 17 ha, odnosno 0,64 posto
• Sve do 2000. godine Trnak je u skupini ostalih sorti u kompoziciji vina Blatina
• Prednost se davala sortama obojenog soka radi popravka boje vina od Blatine
• Vinifikacija sortnih vina i pozitivan odjek na tržištu učinili su Trnak vidljivim

O klonskoj selekciji kao jednom od vrlo važnih alata za poboljšavanje kvalitete roda na trsu na predavanju u Humcu kod Ljubuškog predavao je dr. sc. Željko Andabaka.

Trnjak je autohotna sorta Dalmatinske Zagore (Imotski i Vrgorac) i Hercegovine. Na području Republike Hrvatske uzgaja se na nešto više od 15 ha, iznio je dr. sc. Željko Andabaka, a ja ponavljam najnoviji podatak iz 2023. koji sam dobio od APPR-a i koji kao površinu uzgoja navodi 24,20 ha.

Danas na području Republike Hrvatske nalazimo nešto više od 130 autohtonih sorata vinove loze, kazao je dr. sc. Andabaka. Prije pojave filoksere smatra se da je bilo više od 400 autohtonih sorata (Bulić, 1949.). Ukupna površina pod vinogradima u Hrvtskoj danas je (napominjem: podatak s datumom 15.05.2023) 17.317 ha. Usprkos ogromnim naporima samo je 12 sorata uključeno u postupak klonske selekcije. Klonska selekcija se počela provoditi u Njemačkoj u 19. stoljeću (Silvanac zeleni)

Željko Andabaka (suhiucasi)

Što je to klonska selekcija? Tijekom dugotrajnog uzgoja i vegetativnog razmnožavanja dolazi do spontanih mutacija. Dugotrajnim razmnožavanjem bez kontrole sorta gubi proizvodni potencijal. Klonska selekcija nameće se kao jedino sredstvo oplemenjivanja.

Genetička selekcija je izdvajanje i evaluacija pozitivnih genotipova iz populacije sorte, s najboljim (nasljednim) gospodarskim obilježjima • Fitosanitarna selekcija = provjera (testiranje) na nazočnost najvažnijih viroza i njima sličnih bolesti – GFLV (Grapevine Fanleaf Virus), ArMV (Arabis Mosaic Virus), GLRaV 1, 2 i 3 (Grapevine Leafroll associated Virus) • Klonska selekcija temelji se na genetskoj varijabilnosti unutar pojedine sorte • Masovna pozitivna selekcija prvi je korak u postupku klonske selekcije: na odabranim matičnim trsovima provede se vizualna evaluacija koja uključuje procjenu sanitarnog statusa, ampelografskih i gospodarskih karakteristika. Utvrđuju se broj grozdova po trsu, prirod, pokazatelji kakvoće mošta.

Virus free: da bi sadni materijal mogao nositi oznaku virus free mora biti negativan na prisustvo četiri u negativnom smislu gospodarski najznačajnija virusa: ➢virus mozaika lista vinove loze (ArMV), ➢virus lepezastog lista vinove loze (GFLV), ➢virus uvijenosti lista tip 1 i tip 3 (GLRaV-1, GLRaV-3). • Prisutnost virusa utvrđuje se najćešće serološkim testom ELISA (Enzyme-Linked Immuno-Sorbent Assay).

 

Klonska selekcija obuhvaća tri faze i ukupno 15 do 18 godina vremena. Predklonska selekcija izvornih matičnih elitnih trsova je testiranje na prisustvo virusa i praćenje gospodarski važnih svojstava, i traje minimalno tri godine. Slijedi selekcija potencijalnih klonova (klonskih kandidata). Potomstvo odabranih i bezvirusnih matičnih trsova sadi se u ujednačenim uvjetima (10-15 trsova) – ujedno može služiti kao predbazni nasad za standard sorte. Povode se opažanja i mjerenja na trsovima (od treće do pete godine nakon sadnje). Traže se minimalno dvije mikrovinifikacije, osnovna kemijska analiza i senzorna ocjena vina. Izdvaja se cca 20 posto najboljih klonskih kandidata. Traži se zaključno ispitivanje i potom je priznavanje klonova.

Zašto zapravo provoditi klonsku selekciju kad nam mnoge studije govore o mogućim gubicima u prirodu od 10 do 30 % (SAD, Novi Zeland, Australija, Francuska itd.)? Smatra se, međutim, da ekonomska vrijednost provedbe klonske selekciju u Kaliforniji iznosi 50 miljuna američkih dolara godišnje.

Klonska selekcija Trnjka

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

S masovnom pozitivnom selekcijom na područja Vrgorca krenulo se 2018, a na području Imotskoga 2019. godine. Ukupno je izdvojeno 160 matičnih trsova na 16 lokacija. Nakon provedbe serološke analzize prisutnost virusa nije utvrđena na 48 matičnih trsova.

Matični nasad u Vrgorcu podignut je 2020. godine (pet klonskih kandidata, 187 trsova), a matični nasad u Imotskom podignut je 2021. godine (25 klonskih kandidata, 774 trsova).

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

Provedena su i ampelotehnička istraživanja. Defolijacija je ampelotehnički zahvat kojim se uklanjaju listovi vinove loze. Ovaj zahvat može se koristiti u različitim fenofazama razvoja vinove loze. Ovisno o periodu, defolijacija može biti rana ili kasna. Rana defolijacija povodi se unutar četiri tjedna od cvatnje.

Išlo se i na vršnu defolijaciju. Primjenom vršne defolijacije uklanjaju se listovi iznad zone grozda. Na ovaj način moguće je odgoditi dozrijevanje te, posljedično smanjiti negativne učinke visokih temperatura u vrijeme dozrijevanja grožđa. Cilj je pomaknuti dozrijevanje grožđa prema pogodnijim klimatskim prilikama.

Sigurno je, dakle, da se i u slučaju Trnjka, koji se i prije u usporedbi s drugim kultivarima pokazivao u vrlo dobrom svjetlu, uz veću pažnju pri izboru lokacije za podizanje vinograda i nakon primjene – na temelju znanstvenih istraživanja otkrivenih – raznih suvremenih tehnika za poboljšanje kakvoće ploda i efekata rada u vinogradu postiglo mnogo.

Vidljivo je to bilo, rekao bih, upravo na kušanju vina od Trnka iz relativno novijih berbi sada na Trnjak festu u Humcu: kapljica se pokazala dosta ujednačemo što se tiče snage, topline, punoće i strukture, moćnog ali finog tanina i živosti, trajnosti okusa.

Dr. sc. Goran Zdunić izašao je s vrlo zanimljivom temom o porijeklu vinove loze, s posebnm osvrtom na Trnjak.

Prikaz glavnih pravaca selidbe vinove loze iz jugozapadne Azije prema i po Europi

Grčka kolonizacija istočne strane Jadrana

Hora / Ager na Hvaru: parcelizacija, treće stoljeće prije Krista

Brojni arheološki ostaci: amfore , otok Lastovo, prvo do treće stoljeće prije Krista – grčki i rimski brodolomi

Genetska povezanost sorata vinove loze, podloga i divlje loze vitis sylvestris

Genetska struktura dalmatinskih sorata

Genetski srodnici Trnka

Goran Zdunić (suhiucasi)

ZAKLJUČAK – Centar nastanka kultivirane loze je zapadna Azija i područje Kavkaza. Oko 130 kultivara vinove loze s pretpostavljenim je hrvatskim podrijetlom; trenutna industrija temelji se na njih 10 do 15. Sinonimi i homonimi između hrvatskih sorti i onih iz susjednih zemalja sugeriraju razmjenu materijala duž drevnih trgovačkih putova. Vrlo dobro rasprostranjene sorte u Hrvatskoj: Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali. Podrijetlo Trnjka: analiza cijelog genoma sugerira pripadnost genetskoj grupi hrvatskih autohtonih sorata (CG4); nisu (još) pronađene sorte koje su kao roditelji sudjelovali u križanju.

Osvrt  na Trnjak u Hercegovini dao je dr. sc. Tihomir Prusina.

Marijo Leko i Tihomir Prusina (suhiucasi)

Prvi veći vinograd Trnjka u Hercegovini podignut je u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Otoku, u posjedu tadašnje Vinarije Ljubuški. Trnjak je sađen prvenstveno da bude oprašivač sorte Blatina. Vinarije Čitluk i Hercegovina-vino iz plantažnog vinograda Otok 2003. godine uzimaju plemke za cijepljenje. U godinama 2006. i 2007. od grožđa iz mladog vinograda radimo mini vinifikaciju. Fermentacija s maceracijom bila je od 10 do 14 dana. Izvrsni rezultati pokazali su se u hrastovim bačvama, ali i u barrique bačvama. Vidljiv je bio potencijal sorte i vina. S berbama 2008 i 2009 odlučujemo zaštititi prvo čisto sortno vino Trnjak. Najprije je izradjen elaborat za kvalitetno vino Trnjak. Berbu 2010 zaštićujemo kao vrhunsko vino. Vina se iz godine u godinu pokazuju izvrsnima i dobivaju nagrade. Evo i parametara: alkohol uglavnom od 13,5 do 14,0.

I sad, brojčano, vrlo indikativno te kao veliko finale iz krugova znanosti podatak što i te kako ide u prilog mišljenju da je Trnjak velika sorta: Tihomir Prusina navodi da se s berbom 2022., koja još nije na tržištu ali od koje se mnogo očekuje, sadržaj sladora u grožđu pretvorio u vinu u alkohol od 14,8 vol %, ekstrakt je iznosio 34,2 g/lit a ukupna kiselost bila je  4,9 g/lit!!

______obilazak vinarija ______

Organizator Trnjak festa 2023 doista se iskazao, naime pozvanim novnarima i piscima o vinu za boravka u Hercegovini  omogućio je obilazak vinarija-sudionika ovgodišnjeg festivala, neke su adrese bile na području BiH a neke u Hrvatskoj, u Imotskome i Vrgorcu na samoj državnoj granici. Evo nekoliko fotografija s tih posjeta. Opširnije o posjećenim podrumima podrumima u idućim izdanjima bloga www.suhiucasi.wordpress.com

Dio zagrebačke grupe vinskih pisaca i promotora u vinariji Emporio Carski vinogradi u Gnojnicama kod Blagaja i Mostara, domaćin nam je bio enolog Josip Martinović. Vinogradi tu postoje još iz vremena Austrije. Sad ih je ukupno oko 40 hektara. Kapacitet novog vinskog podruma otvorenoga lani je oko 70.000 butelja. Uz novi podrum je i elitni hotel sa sedam apartmana. Josip Martinović, još mlad po godinama, ima dugogodišnje iskustvo na području enologije, učio je od naše znane enologinje Vesne Bućan, kalio se u hercegovačkom podrumu Andrija, iskustva stjecao i u znanim vinskim podrumima u Italiji, Francuskoj i Austriji, bio je dio enološkog tima u podrumu vrlo respektabilnog Gerharda Markovicha u područja austrijskog Carnuntuma! Martinović inače ima i svoju firmu za enološko savjetovanje, a i vlasnik je velike platforme za proizvodnju i prodaju vina hedonist.ba Dolje: Josip Martiović u podrumu uz novonabavljene betonske bačve u obliku jaja, za nove vinska kreacije kuće (suhiucasi)

Degustacija u velikoj kušaonici posjeda Domano u Domanovićima. Nekad je to bilo u vlasništvu obitelji Zadro, a sada je glavna obitelj Gagro & Crnjac . Glavna enologinja je Josipa Andrijanić, koja se istaknula u proizvodnji trnjka u berbi 2012, u vrijeme dok je još radila za vinsku kuću obitelji Nuić (suhiucasi)

Josip Nuić nastavlja sa sjajnim crnjacima od Trnjka, ali i od drugih sorata, ističe se dakako i s bijelom žilavkom (suhiucasi)

Kušanje niza uzoraka u degustacijskom prostoru obitelji Grabovac u Prološcu uz Imotski. Grabovci ostvaruju – posebno otkako su vinogradi – sdam hektara! – zasadili na Vučjoj Dragi, na 450 metara nadmorske visine na brdu na šljunkovitom terenu – ZAVIDNE rezultate i s pjenušcima i s mirnim bijelim vinom i s rasnim crnjacima. Odlični bijeli pjenušci posebice Brut bijeli Vintage Selection, vrlo lijepa Draga Riserva 2020 (Kujundžuša, Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon), impresivni Trnjak riserva, Vranac riserva, ali naročito i Syrah Riserva iz berbe 2020 te Modro jezero 2017 riserva, mješavina Vranca, Trnjka, Cabernet sauvignona i Merlota. Grabovci upravljaju s 30 hektara vlastitih vinograda od čega je 15 novih, konkretno sada starih godinu dana. Trnjka i Vranca imaju svakoga po četiri hektara (suhiucasi)

Predah uz pjenušac u sjenici stabla masline, na platou između vinograda i degustacijske dvorane u sklopu obiteljske kuće i podruma Grabovčevih: desno su tata Ante (u sredini trija), nekad vrlo aktivan u politici, inače osnivač vinskog posjeda, te sinovi Tomislav i Milan, a sasvim lijevo je Tomislav Jerković, imoćanski vinogradar i vinar, predsjednik udruge Cvit razgovora koja okuplja desetak jačih tržišno prisutnih vinogradara/vinara s ukupno 300 hektara pod trsjem, ukupna godišnja proizvodnja članova udruge kreće se oko 70.000 butelja, kaže Jerković. Udruga se najviše trsi u brendingu Kujundžuše (obavljena je klonska selekcija!) i, po novome, Trnka. Svake godine udruga sredinm kolovoza datumski vezano uz blagdan Velike Gospe priredi manifestaciju Cvit razgovora zamišljenu da pomogne na daljnjem unaprjeđenju proizvodnje i ponude lokalnih vinskih etiketa i na promidžbi imoćanskog kraja i njegovih svekolikih dobrota. Za ovu godinu, kad će se događanje odvijati dosad po 18. put, kao datum Cvita razgovora predviđen je 13. kolovoza (suhiucasi)

Braća Drago (enlog) i Ante Mihaljević u Vrgorcu vode posjed Pilač sa četiri hektara vinograda i s modernom i vrlo prostranom vinarijom kapaciteta oko 200.000 litara vina. Prva berbe bila im je 1999. godine. Veliku vinarija sagradili su jer se kane širiti s vinogradima, a dok im nasadi ne budu u opsegu u kojemu bi ih oni htjeli višak kvadrata u podrumu koristit će za iznajmljivanje, kao prostor za njegovanje i čuvanje vina od svojih kolega suočenih s nedostatkom mjesta. Mihaljevići uzgajaju sorte Zlatarica bijela, Rukatac, Pošip kojega kroz vino nude i u kategoriji sur lie, od crnih kultivara imaju Trnka što im daje godišnje oko 4000 litara, te Syraha. Kako posjeduju nešto veće vinifikatore, tih 4000 litara od Trnka nije bilo dovoljno da koliko treba napune vinifikator, pa su stoga privremeno, dok dovoljno ne povećaju količine Trnjka, odlučili intervenirati sa syrahom kao vrlo mu prikladnim partnerom… Zasad su jako koncentrirani na produkciju i plasman zlatarice, u kategoriji mladog /mlađeg svježeg nižealkoholnog vina s dobrom kiselosti (svježina i pitkost osobito u ljetnim vrućinama) koje se, tvrde, jako traži, butelju uspiju plasirati po maloprodajnoj cijeni od čak devet eura!… (suhiucasi)

Veliko finale našeg putovanja Trnjak 2023 bilo je kod obitelji Tolj u Blatnici. Dočekali su nas veteran Martin Tolj, najrazgovorljiviji i najraspjevaniji – s obzirom da je dugo u mladosti živio u Zagrebu iskazao se i u kajkavskom izričaju (Suza za zagorska brege!), zatim ugostitelj Zvonko Tolj koji je takodjer odavna krenuo prema kajkavijani i dugo je radio kao upravitelj Samoborske pivnice, te vinogradar/vinar Josip Tolj sa svojim mezimcem Trnjakom Prozračac (ima ga zasađenog na 5,8 ha) u velikim bocama, sa žilavkom iz ekološke produkcije i s, kao obveznim pratiteljima, golemim pršutom, raznim domaćim sirevima i s ogromnom domaćom pogačom… Naravno da je putovanje prema Zagrebu kao nastavak dana proteklo u sjajnom raspoloženju!

_________________________

E, sad se nameće pitanje svih pitanja: na koji su način članovi udruge Ljubuški vinari i udruge Cvit razgovora  iz Imotskoga zamislili zaštititi Trnjak kao posebnost i eno-gastro identitet vlastita kraja, kao nešto što će i gospodarski bitno pridonijeti području na kojemu se vino rađa?... Pokušao sam to saznati od predsjednika udruge Ljubuški vinari uglednog proizvođača i jednog od zacijelo najboljih u BiH Zdenka Milasa, inače odvjetnika (to više mi je bilo stalo do njegova odgovora!) i od Tomislava Jerkovića kao predsjednika udruge Cvit razgovora, međutim niti od jednoga a ni od drugoga na susretu na Trnjak festu u Ljubuškom nisam uspio dobiti odgovor. Pitanja na tu temu uputio sam i Josipu Nuiću i njegovu sinu enlogu s diplomom iz Wachaua Vlatku s posjeda Nuić, još jednoj po kakvoći vina najistaknutijoj hercegovačkoj kući proslavljenoj sa sjajnim upravo trnjakom iz 2012 godine, te osobito uglednim proizvođačima vina Anti Grabovcu i sinovima Milanu i Tomislavu iz Imotskoga, no ni od njih, iako sam, po povratku u Zagreb,  pitanja slao još i e-mailom, zasad – odgovora nema…

Činjenica jeste da stvar nije jednostavna, oko mnogih ključnih detalja nužno je pozabaviti se. Treba se dogovoriti koja se precizno geografska područja zaštićuju, zatim oko prepoznatljive stilistike i prikladnog, jasnog i konkretnog označavanja zaštićene marke kraja, a da se to postigne nužno je ustanoviti obvezujuća pravila ponašanja – i vlastitu kontrolu pridržavanja tih pravila – u vinogradu i podrumu (u najširem smislu!), o sortnom sastavu (da li isključivo Trnjak, po meni svakako da, ili ipak dopuštenje nekog manjeg dodatka i neke druge sorte), o najranije mogućem i dopustivom terminu izlaska pojedine zaštićene kategorije vina iz podruma pred kupca….

Velika šteta bila bi da priča o Trnku i trnjaku ostane na razini tek – makar lijepe kakva je bila ovog lipnja – ljetne priredbe Trnjak fest… .  ♣

Vinski klub Zagreb i Decanter World Wine Awards London

BENVENUTI  TRIJUMF na 2023 DWWA!

Nedavno završeno jedno od – po broju uzoraka odasvud, te po reputaciji –  najjačih godišnjih ocjenjivanje vina na svjetskoj razini Decanter World Wide Awards 2023 izazvalo je u nas veliku pažnju jer Hrvatska je i ove godine osvojila oveći broj medalja, konkretno zlatnih je bilo 25!

Veliki slavljenik unutar tih zlata je istarska vinska kuća Benvenuti što ju je osnovao Livio Benvenuti a  što je vode njegovi sinovi, braća Nikola i Albert. Dakako, sretni su i te kako zato što su im se tri poslana uzorka pozlatila, ali i zato što su osvojili i dva srebra! Zlatne medalje Benvenuti su primili za Teran Livio 2019, Teran Anno Domini 2012, te za Muškat San Salvatore 2017, a srebra za Malvaziju Livio 2021 i za mješavinu Caldierosso 2021. Osvojene tri zlatne i dvije srebrne medalje na DWWA 2023 najveći je uspjeh vinarije Benvenuti na DWWA do sada i ujedno je najveći uspjeh jedne hrvatske vinarije na tom prestižnom natjecanju u jednoj godini.

Vrijedi istaknuti kako su spomenute medalje zlatnog sjaja potvrda kontinuiteta Benvenutijevih u kakvoći vina, te to da su ih dobila vina od domaćih, istarskih sorata  Primjerice, uspjeh Muškata: San Salvatore je već četvrtu godinu za redom zlatna ili platinasta medalja, a zlata su u ranijim godinama osvajale i malvazije i terani drugih godišta.

– Uspjeh Terana Anno Domini iz 2012. govori o nesvakidašnjem potencijalu te sorte za dugogodišnji razvoj u boci. Naime, isto je vino poslano na isto natjecanje prije sedam godina kada je bilo aktualno na tržištu, i osvojilo je brončanu medalju. Nakon sedam godina stajanja u boci u podrumu njegova kvaliteta je rasla do razine zlatne medalje – komentirao je uspjeh Nikola Benvenuti.

Ubrzo nakon javne obznane dobitnika medalja na DWWA 2023, novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, osnivači-partneri na Internetu platforme Vinski klub,u prostranoj degustacijskoj dvorani u okiru zagrebačkog sjedišta jednog od najvećih trgvačkih centara za prodaju prehrabenih proizvoda i pića Vrutak ,priredili su stučno vodjenu degustaciju i prezentaciju cro-uzoraka nagrađnih Zlatom, s degustacijom. Evo popisa Zlatnih Hrvata i nekoliko prizora s prezentacije_kušanja:

Hrvatski osvajači zlatnih medalja na ocjenjivanju DWWA 2023

Neke od DWWA 2023 zlatnih butelja prezentirane publici u Vrutku: Galićev Tzribidrag, Malvazija istarska sveta Eufemija od Vivode, Malvasija dubrovačka – Zoro Wines, Debit od Ante Sladića, Škrlet od Florijajovića, Dalmatian Ego, Cmrečnjakov Pušipel Mađerka sur lie , Kabolina Malvazija Unica, Graševina vrhunska Kutjevo – Kutjevod.d, Reuben Riserva – Korta Katarina, Graševina premium Belje, te Teran Livio Benvenuti (Marko Čolić)

Organizatori i prezenteri novinar Ivo Kozarčanin (lijevo) i sommelier Tomo Jakopović (desno) iz Vinskog kluba, s domaćinom, direktorom Vrutka Martiom Matićem (u sredini) (Marko Čolić)

Dio brojne publike okupljene na priredbi u Vrutku (Marko Čolić)

U posljednji trenutak ušlo u ovu Kroniku: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 u Ljubljani

Na prezentaciji Vinskog kluba u Zagrebu bila su i vina Kutjeva d.d., a na već tradicijskoj priredbi Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani Kutjevčani su imali i vlastiti stol. Na medjunarodni festival nagrađenih po Decanteru ove godine direktno s manifestacije Trnjak Fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga dojurio je Bariša Škegro na slici s eVinom Gašperom Čarmanom, uvoznikom vina Škegro za Sloveniju. Škegro je prezentirao u Londonu nagrađene Žilavku 2022 i Blatinu 2020 iz kategorije Krš, zacijelo će iduće godine nakon DWWA 2024 biti u mogućnosti u Ljubljani nastupiti i s Trnjkom Carsus!. Opširnije s priredbe u Ljubljani u sljedećem javljanju  (suhiucasi)

Bregovita Hrvatska i DWWA

SJEVEROZAPAD u LAUBI

Udruga pak Bregovita Hrvatska, koja obuhvaća zemljopisno područje devet hrvatskih županija (uključujući i Zagreb) smještenih na sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše, te koja okuplja ukupno 89 vinarija kao članova, odlučila je vina nagrađena medaljama na ovogodišnjem DWWA publici predstaviti kroz radionicu pod vodstvom našeg znanog sommeliera i inače i ocjenjivača na Decanteru Marija Meštrovića, te, u nastavku, s mogućnošću kušanja nekih iz Londona 2023 zlatnih, srebrnih i brončanih uzoraka u popularnoj zagrebačkoj dvorani Lauba. Novi predsjednik udruge Miroslav Polovanec, koji je nedavno na toj poziciji zamijenio Josipa Tržeca (iz vinarije Šafran) sada s titulom dopredsjednika, obavijestio je da je Lauba postala Visoko vinsko poslanstvo Bregovite Hrvatske te da će se njoj 22. listopada održati BregFest 2023, promenadno kušanje kapljice svih članova uz osobnu nazočnost vinara, u planu su, paralelno, i neke zasebne radionice.  Lauba će kao Visoko vinsko poslanstvo kroz godinu jednim svojim dijeolom funkcionirati kao stalna izložba etiketa iz Bregovite Hrvatske, tu će se u narednom razdoblju moći i naručivati/kupovati butelje.

Novi predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec, zelinska enologinja i proizvođačica vina Ivana Puhelek Purek, te Suzana Operman iz Udruge, sa sjedištem u zgradi HGK u Zagrebu. Polovanec najavljuje energičnije akcije udruge na promidžbi vina područja sjeverozapadnog dijela Lijepe naše koji ona predstavlja Dolje: znani zagrebački sommelier Mario Meštrović, inače voditelj vrlo uspješnog restorana Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici, već vie godina degustator je i ocjenjivač na DWWA. On je u Laubi vodio radionicu na kojoj su prezenrirana četiri zlatna i jedno zamalo zlatno (visoko srebro, nedostajao mu je samo bod do zlata!) (Marko Čolić)

Na interaktivnoj radionici Marija Meštrovića na degustaciju su ponuđena Decanterovim medaljama ove godine ovjenčana četiri uzorka, konkretno izvrsni zlatni pjenušac Urban White extra brut Davida Štampara, zatim zlatni Pušipel Mađerka sur lie 2021 posjeda obitelji Cmrečnjak iz Međimurja, pa zlatni Škrlet 2022 od Florijanovića, te Zeroplus  Natural Amfora  2019 od Bedekovicha, tom inače srebrnom, uz maceraciju rađenome vinu nedostajao je samo jedan bod za zlato! (inače, Zlato na DWWA počinje s 95/100 odnosno 96/100 bodova)

Nakon radionice nazočni su uz stolove pored mogli kušati još i Škrlet 2022 Nikice Katića, te Sauvignon od zelinske obitelji Puhelek Purek uz nazočnost autorice enologinje Ivane Puhelek Purek, pa Škrlet 2022 od Seletkovića, Rajnski rizling 2021 od Cmrečnjaka, Štamparove pušipel i sauvignon…

David Štampar uz svoj zlatni pjenušac Urban Whoite na kušanje je poslao i sauvignon i pušipel, Florijanovića vidimo s njegovim pozlaćenim Škrletom, a kao šećer na kraju – šarmantna djelatnica u Laubi pozira s buteljom Zeroplus od Bedekovicha (Marko Čolić)

Vidjet ćemo kako će hrvatski dobitnici Decanterovih medalja prestižna međunarodna odličja iz 2023  iskoristiti u poslovnom smislu… ♣

Sajam i izložba Bedekovčina 2023

ŠTRUKLJI, POPEVKE & KAPLICA na BAJERIMA

Nekad u dobra stara vremena na Bedekovačkim su jezerima u Hrvatskom zagorju u Bregovitoj Hrvatskoj u proljetno-ljetnom razdoblju posebno, kroz vikende, bile smotra domačih štrukli, manifestacija Igrajte nam mužikaši, te Sajam i izložba zagorskih vina. Sad je, pak, sve to skupa! Jej, pij, popevaj!…

Prisjećam se kako je to nekad izgledalo: bogata ponuda, prostor je vrvio s izlagačima i posjetiteljima. Ove godine, doduše, ponuda štruklji bila je obilata međutim pitanje je koliko je tu bilo baš onih zagorskih tipičnih, za koje kažu da su na bazi sira a tu ih se vidjela masa – bez sumnje vrlo ukusnih! ali s raznim voćem! Muzikaši – folkloraši svirali su, istina, lijepo, njihovi nastupi kroz popodne svakako na visokom nivou, ali pitanje je koliko ih je posjetitelja uz obilazak, s čašom u ruci, štandova sa štrukljima doživljavalo doista kao nastup vrijedan pažnje a koliko kao tek prigodnu zvučnu kulisu. Što se tiče vinara, u dosta kućica očekivani šire poznatiji vinari nisu se pojavili osobno, i, nekako, dio manifestacije vezan uz zagorska vina u svom ovogodišnjem izdanju – u znaku značajnog, visoko-jubilarnoga broja od čak 55 do sada! – nije baš bilo na nekadašnjoj razini.

U Bedekovčini su nas dočekali zagorska (vele)majstor predikata Boris Drenški Bodren, ali ovaj put s pjenušcem By The Way… (?!), te, sa zlatnim pjenušcem Vuglec-brega Baronial –  enologinja Vuglec–brega Jasminka Šaško, inače dopredsjednica stručne ocjenjivačke komisije za vina (Marko Čolić)

Uoči  ovogodišnje priredbe na Bajerima održano je stručno ocjenjivanje plemenite kapljice, degustatori, pod ravnanjem predsjednice desetočlanog žirija dr. sc. Mirele Osrečak i potpredsjednice Jasminke Šaško dipl. ing.agr, inače enologinje Vuglec-brega, pozabavio se s uzorcima proizvođača koji nastupaju sa svojim proizvodima na tržištu, ali i s uzorcima proizvođača-hobista koji vino rade samo za vlastite potrebe, oni, inače nisu bili u konkrenciji za nagrade. Vina profesionalaca su raspoređena po sljedećim grupama: prirodna pjenušava, miješana mirna bijela, zatim po sortama: Starohrvatska belina, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot sivi, Muškat žuti, Sokol, Traminac, Sauvignon, te Solaris i Johanniter, ružičasta & crna vina, predikatna vina, voćna vina.

Uz šampiona ovogodišnje izložbe zagorskih vina u Bedekovčini, Prekratića: Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, i njegova supruga Ivanka (Marko Čolić)

Šampion 55.sajma i izložbe zagorskih vina je Traminac 2018 od OPG-a Preklratić  iz Kumrovca, to je vino osvojilo 95 bodova i Veliko zlato. Inače za Veliko zlato trebalo je po zagorskom pravilniku osvojiti od 90/100 bodova naviše, za Zlato od 85 do 89 bodova, za Srebro 80 do 84, Bronca se kretala od 75 do 79/100 bodova.

Najbolji crnjak – Darmol 2015 od Micka iz Marije Bistrice (lijevo), te osvajač medalja visokoga sjaja u nekoliko kategorija – vinar Siniša Znika iz Gornje Podgore kod Donje Stubice: srebro za miješano bijeo Zagorski bregi 2022, zlato za Graševinu Ztubycza 2022, srebro za Sivi pinot 2022, zlato za Sauvignon 2022… (Marko Čolić)

Najbolje ocjenjeni pjenušac bio je Muscat Organic demi sec 2020 vinarije Kopjar iz Budinščine (87 bodova), najbolje ocijenjeno vino u grupi mirnih suhih vina redovne berbe je Graševina 2021 obitelji Sever iz Klanjca (88/100), najbolje bijelo s ostatkom sladora je Rajnski rizling 2021 Kopjar (88/100), kod Chardonnaya zlatom su zasjali Dario Poštek iz Donje Stubice (berba 2022) i Nenad Posavec iz Klanjca, u grupi pak ružičastih i crnih vina kao najbolje je izdvojen Cuvée crnih sorata Darmol 2015 vinarije Micak iz Marije Bistrice (89/100), najbolji predikat je, dakako, Traminac 2018 Prekratić. Najbolje ocijenjeno vino iz grupe hobista bio je Rajnski rizling 2022 od Marka Pušeca iz Oroslavja (to vino osvojilo je 91 bod! Bravo!) ♣

Bilo je i ocjenjivanje štrukli, u žiriju su radili Dražen Đurišević, na sceni znan još iz onih najboljih dana uzleta koprivničke Podravke, kao predasjednik, te znana naša gastro-novinarka Božica Brkan (Marko Čolić)

Štruklji od jabuke i od višnje (Marko Colic)

Kako bi to bilo da na manifestaciji uz jezera – ne bude i fiša?… (Marko Čolić)

Vinski grad Zagreb

LIJEPO DOGAĐANJE – DOBRIM DIJELOM, NA ŽALOST, OMELA GA KIŠA

Lijepi prostrani ambijent u središtu Metropole, kao stvoren za popodnevno ljetno opuštanje, ali Zagrepčani ove godine nisu imali sreću da uživaju u potpunosti jer umiješala se kiša. Vinski grad sad seli u druga područja u Lijepoj našoj, poželimo im da vremenski uvjeti posluže kako i koliko treba!

Na zagrebačkom Trgu dr Franje Tuđmana – puno kućica s vinarima kao izlagačima i ponuđačima, vodilo se računa da puno prostora na platou omeđenog vinskim kućicama i punktovima s ponudom hrane ostane za stolove, klupice, ležaljke, ljuljačke i ostalo što vole djeca. Nadajmo se boljem vremenu idućeg ljeta!

Vino Grad – Zagreb: ambijent

Makedonske delicije

Za makedonske delicije u Hrvatskoj – glavni je Zagrepčanin Karlo Ljubić koji je sa sestrom Matejom Rimay osnovao tvrtku Makedonske delicije za uvoz i distribuciju finih eno-gastro proizvoda s dubokog juga…

Za ljubitelje plemenite kapljice vinski grad je odlična prilika za kušanje raznih (sjajnih!) vina iz različitih krajeva ne samo Hrvatske nego i iz drugih uglavnom susjednih zemalja. Uz vina, nudili su se i destilati, a, posebice na punktu Makedonske delicije, i specijaliteti poput izvornim načinom proizvedenog ajvara i raznh namaza. Zanimljivo za posjetitelje: proizvodi, te vina i druga pića, pa i na čašu, bili su ne po (višim!) ugostiteljskim cijenama nego po maloprodajnoj cijeni kod proizvođača odnosno u vinoteci!

Veliki hitovi i ove godine bili su makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)… ♣

______________________

Uz završetak lipnja – zagrebački Srednjaci – lipanjsko sunčano prijepodne, te, dolje, lipanjska ponoćna mjesečina…(suhiucasi)

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač, poslovni motor, glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM–vin, Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2023 – Hints to the smart purchase

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

______________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam (visokog) suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s (pretjerano paljenim) drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Ocjenjivački listići – Tasting sheets

 ________________________

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ