SUHI u ČAŠI – 07.2023
still young to rock’n’roll 
not to old to fly bye bye…
OTOK HVAR, grad Hvar. NEKIH GOTOVO 27 STOLJEĆA ČUDESNE SIMBIOZE ČAROBNIH AROMA MEDITERANSKOG RASLINJA TE BOUQUETA VINA s OTOKA HVARA, DOPIRUĆEG, SADA u NOVIJE VRIJEME, SVE DO DECANTEROVE LONDONSKE ARENE PO JOŠ JEDNU – NOVU SLUŽBENU POTVRDU ZLATNOG SJAJA…(suhiucasi)
Padine s vinogradima do samoga mora na južnoj strani otoka Hvara
________________________________
IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS
⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t
⦁ Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 ⦁ Pula –Vinski Grad 2023: OTMJENO DRUŽENJE DO 6. KOLOVOZA ⦁ U špici ovogodišnje sezone – iz riznice hvarske turističke ponude: FJORI FÔRA & FÔRSKO VINO – BOGATSTVO OTOKA HVARA / ČETVRTI WINE & OLIVE & HERITAGE FESTIVAL ⦁ Nezaobilazna Sveta Nedjelja: ZLATAN VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA⦁ Pluteni čepovi u službi i izvan boce: VINSKI PISAC IWEK i KAO LIKOVNI UMJETNIK ⦁ S teniskim reketom i u trsju: NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u DIONIZOVU KRALJEVSTVU ⦁ 61. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni: NAGRADE s OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA 2023
_Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif_
Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina
DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023
Nakon nekoliko prezentacija u Zagrebu a vezanih uz ovogodišnje trofeje što su ih osvojili hrvatski uzorci na prestižnom ovogodišnjem vrednovanju vina Decanter World Wide Award 2023, u Ljubljani je, u hotelu Slon Best Western u središtu grada organizirana manifestacija Decanterjevi nagrajenci 2023, nastala inače prije gotovo deset godina s ciljem da istakne, proslavi i promovira velike internacionalne uspjehe ne samo domaćih slovenskih vinara, nego i uspjehe proizvođača plemenite kapljice iz drugih, uglavnom Sloveniji (i Hrvatskoj) susjednih država. Priredba, koja se redovito svake godine i uvijek odvijala u elitnim prostorima ali i ne uvijek i samo u glavnom gradu Dežele, kao inicijativa i pothvat pripisuje se ljubljanskoj vinskoj školi Belvin i njenu čelniku Robertu Gorjaku, već dugogodišnjem (od 2005.) ocjenjivaču na DWWA u Londonu. Sada sredinom srpnja u Slonu bila je ukupno deveta po redu, i eto sljedeće godine proslavit će jubilej od jednog desetljeća, šteta je da to njje mogla učiniti već ovom prigodom, kad puna dva desetljeća slavi DWWA!
Salon Decanterjevi nagrajenci 2023 odvijao se uz potporu i pod pokroviteljstvom revije Decanter.
Na priredbi Decaterjevi nagrajenci 2023 javno su podijeljene Zlatne medalje, a to su Klet Brda odnosno Klet De Baguer, Bjana, Kozlović, Ptujska klet, klet Štoka, M-enostavno dobra vina, Ferdinand /Sinefinis, Bužinel, Bizjak, Vina Gašper… (Peter Irman)
Miran Sirk Bjana na DWWA 2023 osvojio je Zlato za sjajni pjenušac Cuvée Prestige iz berbe 2018, te Srebra također za pjenušce – Blanc de noirs 2019 i Brut zero 2018. Po nagradu je poslao svoju mladu generaciju, sin i kćerka na slici su s Lili Vodušek iz kuće Merit koja dostribuira Bjanina vina (suhiucasi)
U sjajnom svjetlu pokazala se i Klet Brda iz Goriških brda, koja inače tijesno suradjuje s našim uvoznkom i distributerom vina kućom Vrutak iz Zagreba, gdje je nedavno uz nazočnost glavnog enologa Darinka Ribolicu imala opširnu prezentaciju svoje ponude. Klet Brda ua DWWA 2023 domogla se dva zlata – za odličan A-plus rdeče 2017 i za De Baguer Merlot & Cabernet franc 2017, te dva Srebra – za A plus belo 2017 i za De Baguer chardonnay & sauvignon blanc 2017 Desno: Vinakras iz Brdima susjednog tek malo južnijeg vinogorja Kras predstavilo se s izvrsnim posrebrenim (po meni zavrijedio je zlato!) Izbranim teranom la Marie iz 2018 te s također posrebrenom lokalnom Vitovskom la Marie 2018. Vinakras, kuću što je vodi Marijan Colja, i njena vina zastupali su u Ljubljani mladi enolozi Sanja i Luka Pangos (suhiucasi)
Doista odlična zamisao da se formira prezentacija na kojoj bi uvijek bile nazočne važne osobe iz Decanterovog organizacijskog tima i na koju bi se pozivali i ugledni vinski pisci i promotori vina ne samo iz Dežele nego i iz drugih europskih zemalja, posebice onih što pokazuju volju za uvozom vina i iz ovih naših krajeva – i da se tako ponudi mogućnost nastupa dobitnicima trofeja iz cijelog ovog europskog i vinogradarsko-vinskog i turističkog bazena kamo uz Slovenice spadamo i mi u Hrvatskoj, te spadaju i vinari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije. Krasna prilika da se svijetu pokaže kako vrhunski eno-uradci i od autohtonih sorata odavde mogu blještati platinastim i zlatnim sjajem i svojim odlikama dobro parirati, stati ravnopravno uz bok, i onima najistaknutijima iz najrazvikanijih svjetskih vinogradarsko-vinarskih zemalja!
Izvorno Stella noir (crna zvijezda), na DWWA je postala zlatna Stella d’Or! Zaobljeni i elegantni crnjak od Cabernet franca (najviše), te Cabernet sauvignon, Merlota i s nešto Prokupca prezentirali su Jelena Tišma i Vojkan Jovanović. Vina su iz Jovačkog vinogorja u predjelu znanom kao Tri Morave, trsje raste na pozicijama na nadmorskoj visini od 280 do 320 metara, vinarija je u selu Jovac kod Ćuprije Desno: Čarmanova tvrtka eVINO zakitila se s tri srebrne medalje i jednom brončanom. Jedna (nažalost SAMO!) Srebrna bila je za sjajno vino Kermesse 2019 (mješavina znanih bordoških crnih sorata i južnotirolskih crnih sorata, npr. ) podruma Elene Walch iz Ato Adigea ili Južnog Tirola, jedno pak srebro pripalo je kapljici Krš crveno blatina 2021 Vinarije Škegro iz BiH, a jedno vinu Calvarino 2021 Talijana Leonilda Pieropana, dok je dok je Bronca popratila Krš bijelo žilavka 2022 podruma Škegro. Gašper Čarman je na alici s oduševljenim Barišom Škegrom koji je u Ljubljanu došao i osobno, da prezentira obiteljski podrum i da za manifestaciju Top Vino by eVINO te za idući DWWA najavi prijavu nedavno na Trnjak festu 2023 u Humcu kod Ljubuškoga prezentiranog vina Trnjak Carsus! (suhiucasi)
______________________
Novi spektakl u listopadu 2023
Platinastu medalju, jedno Zlato i tri Srebra osobno primio i Gašper Čarman, koji je nastupio kao vlasnik tvrtke Gašper Vina ali i kao čelnik vrlo istaknute uvozničke i distribucijske kuće eVINO. Platina mu je pripala za vino Cabernet franc selekcija 2019., a Zlato za Cabernet franc selekcija 2020, dok su Srebra osvojena za Malvaziju 2022, Rebulu Selekcija 2019 i za Salpu 2021. Na slici su razdragani dobitnik Gašper Čarman sa svojom djelatnicom u eVINU Erikom Zupanc te s Tonjom Blatnik, propagandisticom (suhiucasi)
TOP VINO by eVINO! – Nastup na manifestaciji Decanterjevi nagrajenci, za koju je bio uvjeren da će okupiti veliki broj za (visokokvalitetno)vino duboko zainteresiranih posjetitelja, Gašper Čarman koji vodi uglednu tvrtku eVINO za uvoz i distribuciju plemenite kapljice iz cijeloga svijeta i koji što se tiče Hrvatske tijesno surađuje s našim posjedima Kabola, Boškinac, Coronica i Belaj, iskoristio je za promidžbu novog izdanja svog prije nekoliko godina započetog projekta TOP VINO by eVINO, a riječ je festivalu što, kako smo od samog početka naviknuli, u Ljubljani okuplja značajan broj ponajboljih i svjetskih vinara. Festival bi se trebao održati 1. i 2. listopada ove godine, u prostorima staog dvorca na ljubljanskom gornjem gradu. Program obuhvaća promenadno kušanje vina izravno uz stolove izlagača, te radionice, jedna od njih posvećena je vinariji Škegro iz BiH…
Čarman, s razlogom vrlo pompozno, najavljuje sudjelovanje brojnih svjetskih vinskih zvijezda, od kojih su mu, rekao mi je sada u Ljubljani, dolazak već potvrdili Vega Sicilia, markiz Lodovico Antinori (osnivač Ornellaije, inače brat markiza Piera Antinorija), pa Tua Rita, Joško Gravner, Elena Walch…
Gašper Čarman, Vina Gašper, i eVINO:
– Velika dodana vrijednost Decanterovih nagrada je njihov golemi međunarodni poslovni doseg. Kad bi Gašper vina dolazila iz Burgundije, npr. iz Meursaulta, ili kad bi postojao Château Gašper u bordoskom Pomerolu, ne bi mi bili potrebni Decanterova priznanja i ocjene vinskih kritičara poput npr. Roberta Parkera. Budući da smo iz regije, za koju sam inače uvjeren da je jedna od najboljih u svijetu za proizvodnju vrhunskoga vina međutim na žalost globalno gledano po tome još nije dovoljno poznata, medalje zlatnog pa i srebrnog sjaja za nas još su i te kako bitan faktor za promociju. Duboko sam uvjeren da je slovenska vinska scena jačim organiziranim zajedničkim angažmanom u stanju učiniti vrlo mnogo na stvaranju međunarodno relevantne robne marke Wines from Slovenia… ∎
______________________
Na 9. međunarodnom salonu prestižnih vina Decanterjevi nagrajenci 2023 u ljubljanskom Hotelu Slon okupilo se oko 300 vinskih stručnjaka i profesionalaca te ljubitelja iz Slovenije i više od 10 država. Svoja vina predstavljalo je 42 vinara dobitnika Decanterove nagrade u 2023. Za razliku od prijašnjih godina kad je među izlagačima zastupljenost vinarija izvan Dežele bila poprilična, ovaj put su uz Slovence, kao domaćine i kao, logično, najbrojnije izlagače, nastupila izravno dva vinska podruma iz Hrvatske – Kozlović i Kutjevo dd., zatim jedan podrum iz Srbije – Jovac Winery, te Popov Winery iz Makedonije, a preko uvoznika – vrlo renomirane kuće eVINO – podrum Škegro iz Bosne i Hercegovine.
Enologinja Kutjeva d.d Zrinka (lijevo, s kolegom) bila je posebno zadovoljna zbog dva Zlata kutjevačkim graševinama! Pozlaćene su Graševina vrhunska 2022 i Graševina 2018 ledeno vino. Kutjevo d.d. je inače osvojilo i jedno srebro te tri bronce, srebrna je Graševina Kutjevo 2022 a Bronce su zaradili Koria cuvée 2018, Maximo bianco 2020 i Maximo oro 2020. Desno: Obitelj Kozlović zaigrala je na svoju jaku domaću kartu – teran. Kozlović Teran selekcija 2021 dobio je zlatnu medalju
Izlagače i posjetitelje pozdravio je Robert Gorjak, osnivač i direktor vinske škole Belvin, i evo što je u svom kratkom govoru rekao, vrijedi upoznati se s time jer nije koristio uobičajene šablonizirane fraze nego se zadržao na suštini.
Kad se dvorana lijepo napunila posjetiteljima pozdrav nazočnima s Decanterove pozornice u ljubljanskom hotelu Slon Best Western: uputili su Olivia Mason, Simon Woolf i Robert Gorjak
– Poštovani vinari i posjetitelji! Najprije iskrene čestitke svim dobitnicima na osvojenim medaljama. One su jasan odraz kakvoće rada. Svaka medalja, dakako, sja na svoj način. Prvog dana na DWWA-ocjenjivanju jasno nam je bilo istaknuto da Brončana medalja znači solidno vino koje ćete s veseljem podijeliti s prijateljima, kušajte svakako i uvjerite se sami. Srebrna i Zlatna medalja sinonimi su, dakako, kvalitetnijeg sjaja, i te se stepenice više dakako i lijepo vide. Decanter World Wide Awards osnovao je legendarni Steven Spurrier i postavio ga na drukčije temelje od onih postojećih na ostalim ocjenjivanjima pod pokroviteljstvom OIV-a. Ubrzo se pokazalo i još se pokazuje kako je medalja osvojena na DWWA jedna od najpoželjenijih: Ovo ocjenjivanje s vremenom je u svijetu postalo s najviše prijavljenih vinara i uzoraka! Oko 18.250 etiketa iz 57 zemalja svijeta ove godine lijepo govori o povjerenju vinara u DWWA! Pogotovu za Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju… DWWA predstavlja platformu kroz koju mogu lijepo poslovno komunicirati s ostalim vinskim svijetom. Utjecajni vinski kritičari i pisci iz Wine Advocatea, Wine Spectatora, White Enthusiasta još se nsu sistematično posvetili ovoj našoj regiji, a upravo navedene države predstavljaju jedno od najzanimljivijih vinskih područja na našem planetu. Brojna vina odavde su se već iskazala na DWWA ali ima i dosta vina koja još čekaju na punu afirmaciju. Uvjeren sam da je Decantervo vrednovanje vina jedan od ključnih fakora podizanja kvalitete i u globalnom smislu značenja vina ove naše regije. Na površinu izbacuje vrijedne još nepoznate i možda i dosad nemarom i nepravedno zapostavljene sorte, otkriva talente i postavlja šire okvire ogledala kvalitete.
Slovenski vinari ove su godine na DWWA osvojili zasad rekordan broj odličja, ukupno 195 medalja, to je 44 više nego lani, od toga 12 je zlatnih. Hrvatska je što se tiče Zlata, vidjeli smo na prezentacijama prošlog mjeseca u Zagrebu, na brojci od 24.
M-enostavno dobra vina, tako se kao vinar prezentira Gregor Mikuš iz slovenske Orehove vasi. Nije to tek puka samohvala, naime na DWWA je taj podrum bogme dobio po jednu Zlatnu, Srebrnu i Brončanu medalju – Zlato za Extrem 2020 a to je sauvignon s dugačkom maceracijom i s 18 mječnim dozrijevanjem u drvu i potom s još godinom dana provedenom u boci, Srebro za X blanc 2021 od sauvignona dozrijevanog na finom talogu u bačvici, a Bronca za Bigboy 2020 od sorte Chardonnay, grožđe je izabrano s najboljih pozicija uuutar 4,5 ha posjeda, dozrijevanje je prošlo u drvu Desno: Dok dobro nam znani Stojan Ščurek, maneken za sunčane naočale, Uživa Polako negdje na moru, kuću Ščurek predstavljao je sasvim dovoljno markantan njegov sin. Ščureki su na DWWA 2023 osvojili četiri Srebrne medalje, po jednu za Malvaziju 2020, Pikolit up 2018, Sivi pinot orange 2021 i Staru brajdu bela 2019 (suhiucasi)
– Kakvoća vina, logično, stalno raste. Ali nije stvar tek u tehničkom smislu. Kad ja ocjenjujem vina, uvijek kao osnovu tražim iskrenost, autentičnost, kompleksnost i eleganciju – kazao je još Robert Gorjak, jedan od oko 250 redovnih Decanterovih ocenjivača. – Ocjenjivanja na DWWA su dakako na slijepo, dakle ocjenjivači ne znaju koja vina i čija vina degustiraju međutim upravo da im seomogući da se prikladnije usredotoče upravo i na iskrenost i autentičnost, kaže im se iz koje države i regije dolazi koje vino, navedu im se i stil vina i cijena.
Kao predstavnica Decantera u Ljubljani je na svečanosti nekoliko riječi rekla Olivia Mason, voditeljica marketinga Decanterovih nagrada:
Saša Špiranec
– I mi u Decanteru veseli smo da ovo događanje u Ljubljani već devetu godinu okuplja stvarno odlične vinare, i to ne samo iz Slovenije, nego i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije. Slovenska bijela vina posebno rado pamtim, naime osvaja me njihova svježina. Na Decanteru se već silno veselimo sljedećoj priredbi u Ljubljani, koja će biti 10. jubilarna. Jedinstvena je u regiji, zato ima visoku dodanu vrijednost! Vinoljupcima/potrošačima služi kao određeni kompas, vinarima pak kao lijepa prigoda za promociju a i za mogući kvalitetan proboj u svijet.. Čestitke, Slovenija!
Na Decanterovu vinskom salonu u Ljubljani bio je i znani hrvatski vinski kritičar i organizator značajnih vinskih događanja poput npr. vinske smotre u zagrebačkoj Laubi – Saša Špiranec, također redoviti ocjenjivač na DWWA. Evo što je on izjavio:
– Decanterovo nagrađivanje je najkredibilnije na svijetu, među vinskim kritičarima uživa veliko povjerenje i ugled, zato što se na njemu od ocenjevača očekuje da jako dobro poznaju vinske regije. Svaka Decanterova medalja je zato vrijedna zlata. Sva nagrađena vina i pokazuju se kao predstavnici svojega terroira, cijele regije, a to je i te kako bitno.
U Ljubljanu je stigao i vinski pisac Simon Woolf, inače Decanterov kušač kojega sam upoznao prije više godina i potom susretao se na raznim međunarodnim događanjima vezanim uz vino, on je sada na Decanteru, skupa s Caroline Gilby, predsjednik ocjenjivačke komisije za sjevernu, srednju i istočnu Europu:
– Decanterova naljepnica na boci dobra je orijentacijska točka za svakog vinoljubca. DWWA je vrlo strogo ocjenjevanje, svaki sudac je vinski profesionalac, iskusan degustator i poznavatelj. Svaki vinar koji se odluči za sudjelovanje na DWWA može biti siguran da je njegovo vino dobilo dovoljnu nužnu pažnju.
Austrijanac Peter Moser, akademski i gospodski, sjedeći uz laptop, te, desno, Poljak Tomazs Prange Brczezinsky – po domaće promenadno (suhiucasi)
Inače, u Ljubljanu je navratio i Peter Moser, znani austrijski vinski pisac i urednik publikacije koja kao vodič detaljno prezentira Austriju kao vinsku zemlju, njene vinske regije i vinogorja te istaknute proizvođače, a još jedna sada u Ljubljani nazočna a za promiždbu vina iz ovih naših krajeva važna osoba je Tomazs Prange Brczezinsky, novinar i urednik vinske revije sa sjedištem u Varšavi, glavnom gradu velike države koja slovi kao jaki uvoznik plemenite kapljice iz cijeloga svijeta a posebno one iz ovih naših južnoeuropskih prostora.
_______________________________
ORGANIZATOR: BELVIN, vinska šola
Vinska šola Belvin ustanovljena je u travnju 2002. Sjedište joj je u Mengešu kod Ljubljane. Počela je s raznim edukativnim i promotivnim seminarima u Ljubljani, pa s njima i nastavila i po cijeloj Sloveniji. Belvin je jedino slovensko poduzeće koje se profesionalno bavi pružanjem obrazovanja o vinu. Uvijek nastoji u tome da se znanje prenosi u praksu. Konkurentska prednost Belvina nad drugima su bogato međunarodno iskustvo te praktičan, pragmatičan pristup. Belvin razvija i održava kvalitetne i zanimljive tečajeve, radionice te vođene degustacije namijenjene profesionalcima iz vinske branše, a nudi mogućnost i ljubiteljima vina-potrošačima, da steknu dovoljno znanja o Bakhovu nektaru, da prošire, unaorijede svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Programme Provider) najveće svjetske institucije za izobrazbu o vinu – Wine and Spirit Education Trust (WSET), sa sjedištem Londonu. Obrazovna događanja u organizaciji Belvina godišnje okupe oko 600 sudionika. ∎
_____________________________
NAKNADNA DWWA BRONCA u ZAGREBU – Prije ljubljanske priredbe Decanterovi nagrajenci 2023 na medjunarodnoj razini, u Zagrebu je održano nekoliko prezentacija vina onih hrvatskih proizvođača koji su osvojili uglavnom zlatne medalje na DWWA 2023, ali jedna je – u zagrebačkomdiWINE klubu Irene Lučić, bila i nakon Ljubljane, riječ je o vinima bračnog para Stručić iz Ludbrega, u Londonu okićenima broncom. Konkretno riječ je o etiketama Graševina 2022, Graševina 2021 i Muškat žuti 2022 (Marinko Petković)
_________________________
PROMINENTNA i NAJJAČA SVJETSKA VREDNOVANJA BAKHOVA NEKTARA – PROTOKOL RADA
Manifestacija Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani, uz napomenu da smo nedavno mi u Hrvatskoj, konkretno u Poreču, ugostili jedno od tih nekoliko vodećih svjetskih ocjenjivanja vina – Concours Mondial de Bruxelles: prilika je sada da se široj našoj publici (tj. ljubiteljima/potrošačima plemenite kapljice već godinama svako malo kroz medije javnog informiranja naprosto bombardirane vijestima o medaljama što ih hrvatske vinarije osvajaju na natjecanjima u inozemstvu), koja većinom teško da zna dovoljno o protokolima vezanima uz rad tih ocjenjivanja, malo rasvijetle ta vrednovanja, da se široj javnosi prikaže ono u čemu ta ocjenjivanja imaju dodirne točke i što ih razlikuje, zatim o tome kako se, po kojem ključu, dodjeljuju medalje. Uglavnom, da publika koju to zanima dobije čvršću podlogu za promišljanje i iznošenje prema javnosti svojih stavova o tome zašto vinari u tolikom broju hrle sa svojim vinima na tih nekoliko svjetskih vrednovanja, posebice na Decanterovo…
U gupu najznačajnijih svjetskih vrednovanja vina (concours, concorso, competizione, competition, Bewertung…) ušao sam profesionalno već odavno, prije toliko dugo vremena da ne pamtim koja je to bila godina. Obilazeći po Lijepoj našoj i okolnim zemljama, u svojstvu urednika rubrika vezanih uz turizam i uz vino (Svijet u čaši) u popularnom tjedniku Vikend u izdanju NIŠP Vjesnik, pa malo-pomalo sudjelujući kao član najprije lokalnih a onda i regionalnih žirija u ocjenjivanjima u Hrvatskoj i Soveniji, upoznao sam mnogo i vrlo afirmiranih inozemnih kolega koji su se bavili eno-gastronomijom i sve više ih je, s obzirom na sve jači status Hrvatske i Slovenije kao privlačnih turističkih područja, zanimala i vinska scena posebice u Lijepoj našoj i u Deželi. Organizatorima značajnijih ocjenjivanja na ovim našim prostorima odgovaralo je to da u svoje žirije pozovu i neke utjecajne inozemce, i najvjerojatnije se tu šire otvorio i nekim mojim kolegama novinarima i meni put prema vrednovanjima vina i izvan granica vlastite države. Rekao bih da se moj debut kao ocjenjivača vina na u svjetskim relacijama značajnom vrednovanju dogodio na Concoursu Mondial de Bruxelles, u glavnom belgijskom gradu. To je bilo nešto prije završetka prošlog stoljeća, u svakom slučaju u vrijeme kad se CMB svake godine odvijao samo u Bruxellesu. Iz Hrvatske pozvani smo bili kolega iz Večernjeg lista Vitomir Andrić i ja. Od tada smo obojica redovito svake godine odlazili na CMB, zahvaljujući Concoursu obišao smo mnoge zemlje npr. Portugal, Luxembourg, Španjolsku, Češku, Slovačku Bugarsku,… pa i Čile, sudjelovanje je prije koju godinu prekinuo covid. U međuvremenu sve je jaču pažnju u svijetu počelo privlačiti još jedno ocjenjivanje, tada na jako dobrom putu da i ono postane (i postalo je!) jednime od najcjenjenjih i najvećih na našem planetu, riječ je o – Mundus Viniju u Neustadtu u glssovitom vinorodnom području Palatinatu (Pfalz) u Njemačkoj. Češći susreti i s mojim imenom na popisu degustatora na CMB utjcale su na to da me pozovu i u Njemačku. Tamo sam odlazio barem 15 godina zaredom. Što se tiče Decantera, na DWWA sam bio pozvan neke daleke godine nedugo nakon što je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com novo utočište našao u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, DWWA koji pomno prati zbivanja na globalnoj vinskoj sceni polao je svoje predstavnike na manifestaciju, s ciljem popularizacije svojega ocjenjivanja ali i pronalaženja na ovdašnjoj vinskoj sceni mogućih novih degustatora i animacije da postanu članovi žirija. Prisjećam se simpatične Veronique de Freitas koja se kao predstavnica DWWA sastala s našim znanim sommelierom Marijom Meštrovićerm i samnom, i pozvala nas u London, Mario je prihvaio i još i sada na DWWA je član žirija, ja sam poziv odbio iz obiteljskih razloga.
Na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles: Vitomir Andrić u svojoj komisiji, te, desno, Suhadolnik
Sudjelovao sam, inače, još i na vrednovanjima Concours Mondial de Sauvignon, pa na ocjenjivanjima Emozioni dal Mondo:Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, na Vinu Ljubljana u okviru nekadašnjeg snažnog sajma vina na Razstavišču u glavnom gradu Dežele, zatim odlazio sam i na Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni, na međunarodno specijalizirano ocjenjivanje frankovki u Sevnici, pa na ocjenjivanjma vina Panon bor (=Panonska vina) i Portugieser du Monde Pečuhu i u Villanyju, u Hrvatskoj pak više puta bio sam na Svijetu graševine u Kutjevu i na porečkoj Vinistri, na Dubrovnik Festi-vinu… Dodao bih ovime i veliko međunarodno ocjenjivanje vina održano u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u zagrebačkom hotelu Esplanade a uz premještaj festivala Zagreb Vino.com u Esplanadu. Kao glavni urednik časopisa Svijet u čaši incirao sam ocjenjivanja za Potrošački putokaz revije, prije koju godinu to je ocjenjivanje, nastavljeno u organizaciji novinarskog vinskog trija Vito Andrić (Večernji list) – Ivo Kozarčanin (Jutarnji list) – Željko Suhadolnik (Svijet u čaši), pretvoreno u vrednovanje s nazivom Vinske zvijezde…
Na Mundus Viniju, u komisiji s vlasnikom Mundusa i izdavačke kuće Meininger Verlag Christophom Meiningerom te u žiriju sa znanim kušačkim menima poput Paula Roberta Bloma iz Nizozemske, Andrejee Gabriellija iz Italihe, te desno, na ocjejivanju Emozion dal Mondo u Bergamu, u drutvu s direktorom Sergiom Cantonijem, ocjenjivačicom i tada službenom predstavnicom OIV-a Claudijom Quini iz Argentine u svojstvu degustatorice i supervizorice, te s glasovitim talijanskim profesorom enologije Mariom Fregonijem, stručnim savjetnikom organizatora ocjenjivanja – udruge Produttori bergamaschi
Na prvom i, na žalost, zasad jedinom nacionalnom hrvatskoim ocjenjivanju vina Croatia Wine Competition održanome u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Uz mene, slijeva, kao ocjenjivači, su Zoltan Györffy vinski novinar iz Mađarske, enolozi mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek i prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao predsjednik komisije, te Paul Robert Blom, vinski trgovac (uvoznik i hrvatskih vina u u Benelux), degustator iz Nizozemske, i znani koparski enolog i degustator Iztok Klenar, u ono vrijeme zamjenik predsjednuka Međunarodnog udruženja enologa
Dio članova ocjenjivačke ekipe na Dubrovnik FestiWineu, koji se održavao kroz nekoliko godina i kao degustatore okupljao brojne svjetski znane vinska kušače: uz predsjednika, istaknutog slovenskog enologa Bojana Kobala, tada na vinskom kormilu Ptujske kleti, su Engleskinja Angela Muir, u to vrijeme vrlo aktivna u ocjenjivačkoj ekipi Decantera, američki vinski pisac s austrijskom adresom Darrel Joseph, također Decanterov sudac, rimski vinski novinar Andrea Gabrielli, slovenski vinski novinar Jože Rozman, pa ja, Suhadolnik ispred Svijeta u čaši, sommelieri Siniša Lasan i Aleksandar Noršić, enolozi Franjo Francem, te, iz BiH, Tihomir Prusina…
Ekipa degustatora-ocjenjivača snimljena na jednom od redovitih vrednovanja Bakhova nektara – uzoraka uzimanih iz maloprodaje s tržišta! – za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši – u prostoru elitnog zagrebačkog hotela Sheraton. Slijeva smo, a uz hotelske sommeliere kao poslužitlje vina, od kušača: Tomislav Tuđen iz zagrebačke Galerije Vina MIVA, vinski novinar Ivo Kozarčanin, ja kao predsjednik komisije, kutjevačka vinarka Martina Krauthaker, kćerka znanog vinogradara i vinara Vlade Krauthaklera koji joj pomalo prepušta vodjenje posjeda, Večernjakov vinski novinar Vitomir Andrić, te primoštenski enolog i kralj babića Leo Gracin
Dakle, imam nešto saznanja i iskustva glede vrednvanja vina i s područja funkcioniranja (i tih) visokocijenjenih natjecateljskih institucija, ne samo kao degustator nego i vezano uz početne korake nužne za realizaciju događanja, konkretno po pitanjima skupljanja uzoraka od vinara, formiranja redosljeda uzoraka, primjeni listića za ocjenjivanje… Nekad davno na gotovo svim ocjenjivanjima vina rabili su se, logično, listići bazirani na elementima kako ih je na temelju sugestija svoje strukovne i specijalizirane ekipe odredio OIV (Organisation Internationale de la vigne et du vin) kao vrhovno svjetsko tijelo po pitanju Bakhova nektara u svim bitnim aspektima.
Najprije bih iznio neka svoja zapažanja sa svih tih spomenutim ocjenjivanjima vina koja su bila neprocjenjivo bogato iskustvo kako u kontekstu rada kao ocjenjivača tako i u, uglavnom popodnevnim i večernjim satima, glede organizacije za nas članove žirija priređenih izleta u vinograde i u birane podrume. Poslije podastirem, pisano i slikovno, i konkretne tehničke podatke vezane uz radne protokole i funkcioniranje ocjenjivanja.
Pa, da krenem s ovime: najveća/najutjecajnija svjetska ocjenjivanja koja ovdje spominjem dugo su gradila svoja carstva dok nisu po broju svake godine prijavljenih/zaprimljenih uzoraka vina za ocjenjivanje, po broju država iz kojih uzorci stižu, po broju ocjenjivača k tome i s visokim autoritetom s područja enologije, sommelijerstva, publicistike, vinske trgovine, po jačini i širini globalnog odjeka vezanog uz njihova ocjenjivanja… postala to što su danas – goleme poslovne institucije. Razvoj su gradila vrlo pametno, temeljito i dobro organizirano, s jedne strane okrenuta proizvođačima/ponuđačima vina, s druge strane usko povezana s trgovačkim i ugostiteljskim sektorom, preko različitih svojih tiskanih izdanja okrenuta široj publici, potencijalnim potrošačima kao posebnom dijelu općeg tržišta. DWWA ima sjajno zaleđe u reviji Decanter koja je – makar se službeno kao prostor plasmana uz Veliku Britaniju spominje Sjeverna Amerika, konkretno SAD – znana i čitana po cijelome svijetu. Preko nje svakako ostvaruje lijep globalni utjecaj. Mundus Vini pak izdaje desetak različitih revija vezanih uz vino, pivo, gastronomiju, vinogradarstvo i vinarstvo, turizam….
Revija Decanter, naslovnice, posljednje dvije na ovoj ilustraciji – jedna od svibnja 2023 a druga od srpnja 2023 – s novim su dizajnom. Revija je osnovana 1975, izlazi kao mjesečnik, a po javnosti podastrtom podatku tržištu se nudi u 40.000 kopija. Svake godine na svoje ocjenjivanje DWWA privuče više od po 15.000 uzoraka
Der Deutsche Weinbau, Weinwirtschaft, Getränke Zeitung, MeiningersSommelier,Meiningers Weinwelt, Meininger’s International, Fizzz, Mixology, Eurodecor, Sonderhefte
Mundus Vini krenuo je, u prvom desetljeću ovog stoljeća, s 3579 uzorka, a u 2014. ih je skupio 7304. Desno na slici popis je zemalja odakle uglavnom dolaze degustatori, svake godine uz svaku navedenu zemlju objavljuje se broj degustatora koji iz nje tog puta stigao. Ova tablica pokazuje sudjelovanje ukupno 145 ocjenjivača. Obično najviše kušača bude iz, logično, zemlje domaćina Njemačke,slijede Italija, Francuska, Austrija. Švicarska…
Concours Mondial u medijskom se smislu oslanja se na svoj očito učinkoviti Vinopress.
Odmah na početku mojega sudjelovanja kao vinskog suca na većim međunarodnim ocjenjivanjima vina spazio sam – bilo time da su to naglašavali organizatori u sklopu pozdravnog govora na svečanosti otvorenja ocjenjivanja i na početku degustacije, bilo da je uz logotip OIV-a na ocjenjivačkom listiću bio otisnut podatak – da se uzorci I dalje ocjenjuju uz pomoć listića (uglavnom) s formatom što ga je balgoslovio i preporučio OIV. No kako su godine prolazile, primijetio sam da se na ocjenjivanjima sve manje, barem u službenim govorancijama, inzistira(lo) na tome da je listić pod pokroviteljstvom OIV-a. U posljednjim godinama razmišljajući o klasičnom OIV-ocjenjivačkom listiću sve više mi se činilo da ga je pregazilo vrijeme, i da ga s obzirom na nove znanstvene spoznaje vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo treba u konstrukciji – raspodjeli bodova po sekcijama na listiću, a radi dobivanja adekvatnog finalnog odgovora-ocjene o vinu, barem malo modificirati, modernizirati. Konkretno, po klasičnom OIV-listiću previše se bodova dodjeljuje boji i bistroći te jačini mirisa i okusa, umjesto da se danas jaki naglasak stavi na rubrike iskrenost i kakvoća. Primjedbu o tome poslao sam i u sjedište OIV-a, na ime Pau Roca dakle izravno (donedavna!) glavnom direktoru, ubrzo poslije stigao mi je e-mail ali ne s odgovorom nego samo s obavijesti o tome da je sada, po najnovijemu, dužnost glavnog direktora OIV-a preuzeo John Barker, PhD…
Na spomenutim ocjenjivanjima na kojima sam bio kao degustator rabilo se vrednovanje na bazi 100 bodova, međutim na nekim drugima koristila se odavna osmišljena skala do 20 bodova. Za širu publiku koja logično uglavnom i nije znala kako točno prevesti skalu od 20 bodova u skalu od 100 bodova to je dakako malo zbunjujuće. Smisao ocjenjivanja vina nije da na bilo koji način zbunjuje potrošača, nego da istakne i široj javnosti istakne najbolje ocijenjene uzorke kao uvjerljivi putokaz potrošaču kad bira etiketu što će je kupiti.
Mundus Vini – pogled u dvoranu gdje se održava ocjenjivanje
Još više zbunjujuće i čak vrlo nezgodno za širu javnost djeluju i različiti pragovi bodova što ih na nekim ocjenjivanjima valja dosegnuti za svaku pojedinu medalju. Concours Mondial de Bruxelles ima svoje pragove, Mundus Vini svoje ali razlike u korištenim pragovima između da tva istaknuta svjetska vrednovanja nisu prevelike pa time, hajde, i ne previše zabrinjavajuće, međutim sasma drukčija stvar je s DWWA, kod kojega se različitost odražava na cijeloj jednoj kategoriji kakvoće, konkretno, eto, vino koje npr. na Mundus Viniju osvoji 90 i više bodova i dobiva pravo na Zlatnu medalju – na DWWA je tek Srebrno, naime na DWWA prag za Zlato otvara se s 95 bodova! Platinu dobiva vino s osvojenih 97 do 100 bodova. Stručna komisija još ednom kuša sve Platine i među njima bira vino što će dobiti najveće priznanje – Best in Show!
Istodobno, na nekim također i međunarodnim međutim ne toliko razvikanim ocjenjivanjima kao što su DWWA, CMB, Mundus Vini, pragovi za medalje su preniski, konkretno Platina ili Veliko zlato = 90/100 bodova, Zlato = 85-89,99/100, Srebro=80-84,99/100!…
Evo procedure na DWWA: u prvom krugu ocjenjivanja Regionalna komisija kuša najprije sva vina s područja koja poznaje i za koja je određena da ih vrednuje. Uz diskusiju kroz koju se rješavaju neke moguće nesuglasice u procjenama i ocjenama, dobije se prva slika o potencijalnim osvajačima Zlatne i Srebrne medalje. Zlata i Srebra kušaju se ponovno, pa se tu finalno potvrde Srebra, a Zlata se degustiraju poslije još jednom, dakle to je već po treći put, pa se tu potvrđuje zlatni status. U drogoj rundi prošireni žiri degustira opet ta sad već potvrđena zlata i među njima ona za koja se dođe do zaključka da to zavrjeđuju izdvaja najbolja te raspravlja o tome koja bi od njih zaslužila da ipak s 95 ili 96 bodova dođu do 97 bodova a to je granica za Platinu. U trećem krugu kušaju se potvrđene Platine, i među njima se izabire Best in Show
Koliko je sve to korektno prema potrošaču? Platina, Zlato i Srebro smatraju se u svijetu plemenitim metalima, svaki sa svojim specifičnim uvijek jedinstvenim prepoznatljivim (visokim!) sjajem. Upravo u tome dijelu činilo mi se najoportunijime da se umiješa OIV kao krovna svjetska vinska organizacija, i da ona dade pravorijek, poradi na određenom ujednačavanju.
Još nešto što sam čuo a vezano je uz Decanterovo ocjenjivanje vina i odlučivanje o tome kome dodijeliti medalju: cijena vina u maloprodaji! Dodjela bodova i medalja uzorcima ne bi trebala/smjela imati vezu s određivanjem konačne ocjene vina i na temelju toga s dodjelom medalje. To ne znači da dodijeljena medalja i maloprodajna cijena ocijenjenoga vina nemaju (tijesnu) vezu, naprotiv! Opet se vraćam na primjer Mundus Vinija: na određivanju konačnog broja bodova žirija i dodjeli medalje ne govori se i o cijeni, ali se organizator pobrinuo da se elegantno kreira prilika da potrošači ipak saznaju i taj podatak vezan uz famoznu maloprodajnu cijenu: na sajmu ProWein u Düsseldorfu Mundus vini ima na raspolaganju gotovo cijeli jedan paviljon u kojemu na prikladno uređenim punktovima nastoji prezentirati što je više moguće prezentacije vrijednih vina s ocjenjivanja Mundus Vini. Tu su, uz fotku butelje, postavljene pločice s prikazom vina na grafikonu i s dodatnim pločicama iz kojih je moguće pročitati opis uzorka, tu su dani podaci o osvojenima bodovima i medalji te maloprodajnoj cijeni ali i komentar stručnjaka o tome u kojoj mjeri je važeća maloprodajna cijena butelje u skladu s osvojenom medaljom.
Što se bodovnih pragova za medalje tiče, osobno sam malo skloniji onima što ga koristi Mundus Vini nego onome od Decantera, ne tvrdim da te Mundusove treba kao takve i zacementirati i da ih neki noviteti u nijansama ne bi u smislu odnosa broja bodova i sjaja pripadajuće i podijeljene medalje kvalitativno unaprijedili, tek čini mi se da su Mundusovi bodovi ipak u kompletu malo prikladnije postavljeni. Zacijelo će biti primjedbi da je DWWA podizanjem pragova za medalje za cijelu jednu kategoriju htio pokazati kako je tu ocjenjivanje kvalitetnije i strože i kako su zapravo DWWA trofeji u potpunosti vrijedni sjaja tih očaravajućih plemenitih metala Platine, Zlata i Srebra. Mislim da na to imam prikladan odgovor. Pitanje medalja u najvećoj mjeri treba ipak riješiti u procesu koncentrirane degustacije i ocjenjivanja uz pomoć odgovarajućeg degustacijskog listića što se sastoji od više od struke određenih po bitnim elementima raščlanjujućih rubrika tijesno povezanih, svaka, s odgovarajućim brojem bodova na kraju zbrojenih u ukupnu ocjenu kakvoće uzorka izraženu brojkom. Imao sam prilike na raznim DWWA prezentacijama poput ove velike međunarodne što je bila sada u Ljubljani i koja je povod ovome napisu i brojnim prezentacijama DWWA-medalja nešto manjeg opsega kakve su organizirane prije toga u Zagrebu (Vrutak, Lauba…), ili pak na vinskim festivalima kušati razna na DWWA zlatom okićena vina, i iako bih se u sebi složio da se ti neki (međutim ne i svi!) kušani uzorci inače na DWWA zlatom ovjenčani vrte oko Zlata – ali ipak NE baš i Zlata u kontekstu opisanog aktualnog DWWA-standarda. U dosta navrata me obuzela pomisao kako će se, ako i ostala ocjenjivanja preuzmu DWWA-pragove od 95-96/100 za Zlato, ubrzo pokazati potreba da se sadašnja široko prihvćena skala od 100 bodova – podigne na, recimo, 110 bodova…
Potpuno razumijem da su organizatori vinskih ocjenjivanja i biznismeni i da oni, i kao vlasnici i izdavači eno&gastro revija nastoje uvijek privući više i više pažnje proizvođača vina i uvjeriti sve više vinara da se prijave sa svojim uzorcima na ocjenjivanja, s druge strane nastoji se kroz časopise privući i sve više pažnje šire publike-potrošača vina i ljubitelja fine papice i kapljice, i to im očito i uspijeva. Ne čini mi se baš da bi im se, nužno, kao neka šteta dogodilo nešto u dohodovnom smislu kad bi se s Mundusom i CMB-om (makar je to konkurencija) dogovorili i uskladili u tim izlaznim rezultatima, tako da potrošači ne ostaju zbunjenima. Platinaste, Zlatne i Srebrne medalje istoga sjaja po kategoriji da se izbjegne konfuzija potrošača, zatim inzistiranje na širenju saznanja u javnosti da se kao suci na ocjenjivanje nastoje uvijek postaviti osobe s visokim stručnim znanjem i iskustvom kao i to da se ocjenjivačke komisije nastoje formirati na način da članovi budu dodatno i solidni poznavatelji vinogradarskog područja i tipova vina predviđenih da im se povjere na ocjenu, a i objave široj javnosti i nekih pojedinosti sa samih degustacija dakle iz rada sudaca na ocjenjivanjima, mogu i te kako biti pravi razlozi za bolji odaziv vinara na sva ta ocjenjivanja i za veću sigurnost potrošača da se posve može pouzdati u punu opravdanost medalje dodijeljene vinu.
S eventualno tek manjim izmjenama u rubrikama i raspodjeli bodova po tim rubrikama kao dijelovima ocjenjivačkog listića kao i s usklađenjem bodovnih pragova za medalje moglo bi se postići to da Platinasta medalja, Zlatna medalja i Srebrna medalja na tih nekoliko najvažnijih globalnih ocjenjivanja budu doista uvijek svaka, kao i plemeniti metali naziv kojih nose, sa svojim jedinstvenima bojom i sjajem!
DEGUSTACIJA: Evo još nešto konkretno i tijesno vezano izravno uz kušanje i ocjenjivanje. Na početku iznio bih ovo: na više ocjenjivanja na kojima sam sudjelovao u kraćem vremenu nego što bi to trebalo biti nastoji se kušati i evaluirati ipak nešto veći broj uzoraka od onoga što bi u okviru vremena na raspolaganju moglo biti optimalno. Najčešće se kuša i do 50 vina dnevno, međutim ocjenjivanja uglavnom ne traju kroz cijeli dan (to sam doživio samo na Vinitalyju!) nego tek kroz prije podne, okupljanje kušača za stolovima predviđeno je za 9 sati, a završetak seanse toga dana bude tik pred ručak, obično oko 13,30 sati, poslije ručka ide se u obilazak vinarija ili je popodne ostavljeno za tzv. slobodne aktivnost. Vremenski period od 9 do 13,30 međutim uz rad na degustaciji/evaluaciji obuhvaća i razno-razne govorancije, od organizatorovog pozdravnog govora članovima komisije preko predstavljanja organizatora i defilea sommeliera angažiranih da po komisijama serviraju vina, pa do određenih tehničkih informacija vezanih uz degustaciju (npr. svakako podsjetnik na bodovne pragove za medalje… ), bude tu i prezentacija degustatora-jubilaraca sa po pet, odnosno 10 odnosno 15 godina sudjelovanja u žiriju, dakako postoje još i stanke kao predah u radu…
Ocjenjivački listići Concoursa Mondial de Bruxelles za mirno vino – gore, te dolje, listić za pjenušce
Degustatori su različitih dobi i različitih sposobnosti održavanja maksimalne koncentracije kroz neko duže vrijeme, a, naglasio bih, u ocjenjivanju se pažnja sve jače pridaje ne tek tome je li uzorak enološki besprijekoran (čist) ili ima možda kakvu enološku manu, nego sve jače tome koliko se uzorak ističe po izvornosti, karakteru, kompleksnosti… Nekad se degustatoru učini da neko vino, makar odmah okvalificirano kao dobro i interesantno, može uz još malo ležanja u čaši i dužeg dodira sa zrakom pokazati i znatno više od onog prvog dojma, pa ga ocjenjivač i ostavi da malo počine u jednoj od obično četiri ili pet službenih degustacijskih čaša koliko ih ima na raspolaganju, ali onda se dogodi da, kako ne bi bilo kašnjenja u radnom vremenu, sommelier-posluživač ubrzano dolazi s novim uzorcima da napuni čaše, pa se onaj poneki za još jedno kušanje ostavljeni uzorak u čaši mora, da se oslobodi prostor za nvi uzorak, na žalost proliti i on možda kasnije i ne završi s (tako dobrom) ocjenom što je zaista zavrjeđuje…
Ocjenjivački listić na Mundus Viniju, gore za mirno vino, a dolje za pjenušac. Za razliku od ocjenjivačkih listića na mnogim drugim ocjenjivanjima, listićina Mundus Viniju uz klasični brojčani dio za konačnu ocjenu sadrže i dio s ponudom pojmova vezanim uz organoleptička svojstva a koji kad se odgovarajuće označe križićem na kraju daju organoleptiči profil-opis uzorka
Ocjenjivanje vina kompjuterom, po Buxbaumovoj tablici do 20 bodova
Evo sada za potrošače, ljubitelje vina i još poneki detalj o komisiji i ocjenjivačkim listićima. Komisija uglavnom bude sastavljena od po pet članova i predsjednika. Članovi budu iz različitih zemalja, obično su što se zanimanja tiče zastupljeni enolog, sommelier, vinski trgovac, poznatiji vinski pisac… Organizator uz poziv osobama na koje računa kao s kušačima pošalje i upitnik o tome koji tko tip vina (npr. bijelo, ružičasto, crno, jantarno, mirno, pjenušavo, slatko desertno, alkoholizirano…) preferira i ima najviše iskustva s njima, tako da to, a i zemlju iz koje dolazi ocjenjivač, uvrštava u kriterij formiranja što djelotvornijeg žirija. Popunjeni ocjenjivački listići završe u rukama predsjednika, koji ako primijeti da su veće razlike u bodovima pokrene ad hoc raspravu da se stvar razjasni.
Ocjenjivački listić i pragovi za medalje: Vina se ocjenjuju po rubrikama koje, svaka, nosi određeni broj bodova, te rubrike, postavljene na listiću horizontalno, odnose se na izgled, miris i okus vina i na ukupni dojam, a bodovi predviđeni za kvalitetu upisuju se u okomito postavljenim rubrikama s nazivima Odlično, Vrlo dobro, Dobro, Zadovoljavajuće, Nezadovoljavajuće. Nekad je bilo vrlo rašireno ocjenjivanje po Buxbaumovoj metodi s bodovnom tablicom do 20 bodova ali onda se gotovo posvuda proširila tablica s u novije vrijeme rabi ona kod koje maksimum predviđenih bodova kad se svi zbroje u najjačoj rubrici Odlično iznosi 100. Na Mundus Viniju zbroj u rubrici Vrlo dobro iznosi 90, na Concours Mondialu de Bruxelles 85, a npr. na Emozioni dal Mondo: Cabernet e Merlot insieme u Bergamu 86, u koloni Dobro na Mundusu je ukupan zbroj 80, na Concours Mondialu 70 a uBergamu 72, kolona Zadovoljavajuće na Mundus Viniju skuplja čak 60 bodova, na CMB 54 a u Bergamu 48, dok posljednja kolona Nezadovljavajuće može nakupiti od 33 boda (CMB) do 40 bodova (Mundus i Emozioni Bergamo). Za Decanter, u moru ilustracija tablica što su objavljene na DWWA stranicama na Internetu, nisam mogao naći onu koja povezuje elemente vina što se ocjenjuje s predviđenim brojevima bodova. A od Decantera, iako mi je u Ljubljani obećano da će mi se poslati željena dokumentacija – nije zasad stiglo ništa.
Listić za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme
Listić Vina Slovenije u Gornjoj Radgoni, za ocjenu mirnog vina (gore), te za ocjenu pjenušaca
Na ocjenjivanjima se u obzir kao ocjena uzima brojčani rezultat dobiven zbrojem bodova podijeljenih po rubrikama, a od degustatora se ipak očekuje i koja rečenica opisa vina, međutim na nekim ocjenjivanjima u ocjenjivački listić uvršteni su, ovisno o kojem tipu vina se radi, odgovarajući izrazi što ih treba zaokružiti i uz pomoć kojih se može sastaviti i opis vina. Evo i za što se sve treba upisati ocjena, eventualno i odgovarajući izraz kroz riječi: IZGLED: Bistroća – Boja; MIRIS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta; OKUS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta – Trajnost u ustima; UKUPNI DOJAM.
Ocjenjivanje vina po tablici do 100bodova, a po rješenju tehnički priređenome za kompjuter. Lijevo je brojčani dio po rubrikama I tu se svaki traženi segent vina ocjenjuje bodovno, a desno je kreacija organoleptičkog profila uzorka na vrednovanju
Moja rješenja ocjenjivačkih listića za Svijet u Čaši s kojima sam pokušao, rekao bih, donekle unaprijediti postojeće listiće što se sada rabe
Sastavio sam i ovaj kratki priručni šalabahter kao pomoć za formiranje kratkog sažetog opisa vina:
■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – mineralno – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / (dovoljno) svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■
U Ljubljani, u razgovoru s Oliviom Mason s ocjenjivanja Decanter World Wide Award
Degustacijski listić i kolona s bodovima raspoloživima ua uporabu unutar svake rubrike: po meni, ponavljam, klasičan listić pod blagoslovom OIV-a nudi previše ukupno raspoloživih bodova unutar nekih rubrika (primjerice za boju i bistroću, pa za intenzitet mirisa i okusa) koje ne zavrjeđuju toliku pažnju, a u isto vrijeme nedovoljno bodova unutar nekih drugih rubrika na koje valja obratiti veću pažnju, konkretno na one vezane uz iskrenost i autentičnost, stupanj razvoja, kvalitetu i kompleksnost, eleganciju. S nekim malim promjenama po rubrikama na listiću nastojao sam upravo te neke važnije pojmove bolje nagraditi.Pri korekciji raspodjele bodova po rubrikama za ocjenu vina vodio sam se, ponovit ću, činjenicom da je već i te kako došlo vrijeme za neke izmjene, jer kroz godine znanost i iskustvo na područjima vinogradarstva i vinarstva silno su napredovali i nove tehnologije uz maksimalnu higijenu u proizvodnim pogonima i uz određenu pedantnost omogoćuju produkciju vina sve veće kakvoće u smislu i pojačanja kompleksnosti i osebujnosti, a napredovalo je i tržite koje je počelo suptilnije razlikovati vina od onoga pristupa prije. Korektnu boju i nužnu bistroću te čistoću mirisa i okusa relativno je lako ostvariti. Kompleksnost te osebujnost i visoka prepoznatljivost, stupanj autentičnosti vezan uz zemljpisno porijeklo (i u užem teritorijalnom smislu) sve više se traži a za ta svojstva sve veći broj potrošača spreman je pri kupnji i izdvojiti više novaca. To koliko je tako nešto bitno u poslovnom aspektu segmenta eno-gastronomije i ukupno u segmentu turizma nije potrebno posebno naglašavati, već godinama i te kako se dobro vidi kolike goste odasvud upravo zbog svojih visoko prepoznatljivih cijenjenih vina privlače najpoznatije svjetske vinske regije kao npr. Burgundija, Bordeaux, Champagnea, Toscana, Pijemont, rajnska oblast u Njemačkoj, pa i Gradišće u Austriji….
Što se tiče DWWA i ocjenjivačkog listića s ponuđenom količinom bodova po rubrikama, ja ga, opet ću navesti, nisam uspio ni naknadno dobiti od Decanterove predstavnice Olivije Mason što sam je sreo u Ljubljani, a niti sam ga eto uspio naći na Internetu u jednom moru ilustracija na temu ocjenjivanja vina a koje je na uvid ponudio DWWA. Na Internetu je bilo uistinu mnogo listića na temu ocjenjivanja vina, ali ne i onaj na kojemu bi se vidjela povezanost organoleptičkih svojstava s brojem bodova po segmentima. Zamolio sam, dakle, gdjicu Mason kao glavnu u segmentu promidžbe ocjenjivanja DWWA da pošalje njihov listić, a i poslao joj moj korigirani ocjenjivački listić s molbom da dade na uvid Decanterovim ekspertima za vrednovanje vina pa da mi pošalje njihov stav o tome – odgovor čekam…. ♣
Pula – Vinski grad 2023
OTMJENO DRUŽENJE do 6. KOLOVOZA
Nakon Metropole, već dobro etablirani festival Vinski grad, u organizaciji zagrebačkog Vinarta, seli u Pulu. U Titovom parku od 13. srpnja traje sve do 6. kolovoza. Potom odlazi u Varaždin, na razdoblje od 17. do 27. kolovoza, a onda je, čujem od dvoje čelnika Vinarta Saše Špiranca i Ane Supić, na redu Split, u terminu 7. do 24. rujna 2023.
U navedenim datumskim terminima i, službeno, od 19 sati do sat nakon ponoći ljubitelji otmjenog druženja mogu uživati u vrlo finim vinima iz svih hrvatskih regija, međutim naglasak u ponudi uvijek je dakako na etiketama lokalnih proizvođača. Sva vina iz ponude dostupna su na čašu i butelju, a cijene su, naglasila je Ana Supić, popularne, dakle ne klasične ugostiteljske nego one koje susrećemo kao maloprodajne u trgovinama.
Istarske vinarije prijavljene za nastup: Benvenuti, Cattunar, Franc Arman, Pilato, Marčeta, Matić, Medea, Benazić, Rossi te, iz grupe IQ-Istrian Qaulity – Kozlović, Capo, Fakin, Damjanić, Matošević, Tomaz, Zigante. Za znatiželjne koji žele bolje upoznati i vina iz ostatka Hrvatske najavljene su vinarije Stina, Štampar, Kopjar, Markota, Kutjevo, Jakopić i Badel 1862, Kotolenko. Inozemnu ponudu čine Vinakoper i Klet Brda iz Slovenije, talijanski proizvođač prosecca Astoria, zatim Lillet from France, i Kotolenko.
U ponudu su uvršteni i kokteli u pripremati House of prosecco and gin što omogućava Roto Svijet Pića, Cinderella by Sandi Paris te Marko Ristić ispred udruge barmena Istarske županije Istrabarman.
Glavni partneri projekta – Römerquelle, Roto Svijet Pića, President sirevi, Konzum, Perutnina Ptuj preuzeli su obvezu za lijepo uređenje lounge zone i za fine zalogaje u njima. Majstor street fooda Bite of fun by Damir Tomljanović nastupa s kreativnom ponudom jela. Odgovornost za vrhunsku atmosferu preuzima ekipa iz Jukebox.hr
Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 5€, a konzumacija se, kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći, plaća na svakoj kućici karticom, odnosno kuponima. Ulaz na festival je besplatan. ♣
U špici ovogodišnje sezone: iz riznice hrvatske turističke ponude
FJORI FȎRA & FȎRSKA VINA – BOGATSTVO OTOKA HVARA
Nije tajna, ali, bogme, veliko je pitanje koliko je to i šire poznato – riječ je o činjenici da je otok Hvar osobito bogat raznim mediteranskim biljem, da su prostori gdje ono raste i kao divlje upečatljivi prirodni ukrasi kraja, te da je dobar dio tog bilja i te kako uporabljiv i kao mirodijski dodatak u prigotavljanju jela kao vrhunskih i autohtonih jedinstvenih domaćih specijaliteta, u kontekstu turizma mogućih snažnih naših aduta. U hvarskm selu Gdinj u općini Jelsa postoji spektakularni mirisni vrt Fjori Fôra (Cvjetovi Hvara), od ljeta prošle godine otvoren za posjetitelje! Taj mirisni vrt u vlasništvu je bračnog para Ćurin. Stručnu pomoć u osmišljavanju i postavljanju Ćurinima je pružila mag.ing.hortikulture i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo. Mirisni vrt proteže se na površini od 2500 četvornh metara, a u njemu je 80 različitih biljnih vrsta. Od ovoga ljeta vrt Fjori Fôra uz klasičan razgled obilaskom nudi i dodatne zanimljive sadržaje – različite radionice i dublje upoznavanje biljaka pod stručnim vodstvom. U tom se kontekstu sredinom ovoga srpnja našla i – prva hrvatska radionica sljubljivanja autohtonog, mediteranskog bilja i vina!
Hvarski vrt – razno lokalno začinsko bilje, vizualno i s umjetničkom komponentom. Dolje: domaćini bračni par Ćurin te voditelji kroz program i degustaciju prof. Marija Vukelić i vinar prof. Ivo Duboković
Agilna profesorica lingvistike iz Zagreba Marija Vukelić koja se – nakon što se vinu dovoljno približila kroz svojedobno članstvo u udruzi Woman on Wine (WoW) pa i kroz razdoblje vođenja ocjenjivanja vina Vinske zvijezde te kroz sudjelovanje na strukovnim predavanjima o lozi i Bakhovu nektaru na zagrebačkom Agronmskom fakultetu – u zadnjih nekoliko godina etablirala kao organizatorica uspješnih vinskih događanja i kao prezentatorica vinara, čim se upoznala sa spomenutim vrtom i s obitelji Ćurin koja ga posjeduje i uređuje, vidjela je u čarobnim Fjorima Fôra lijepu prigodu za priredbu na temu nečega čega, tvrdi ona a kažu i drugi, do sada barem u nas nije bilo, a riječ je o prvoj radionici sljubljivanja (autohtonog) našeg mediteranskog bilja s vinom, dakako u principu ne izravno nego putem raznih jela (uglavnom s raznih lokalnih OPG-oma) za koja su se rabile pojedine biljke iz Fôrskog vrta kao začini!
Objašnjenje o ustroju vrta te o bilju i začinskim značajkama svake biljke dala je mag.ing.hortikulture i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo, prof. Marija Vukelić govorila je o spajanju jela začinjenih uz pomoć biljaka iz vrta te hvarskih vina, a prof. Ivo Duboković, inače i vinar na Otoku, punudio je na kušanje svoju kapljicu i pričao je o svojim etiketama
Upravo sada sredinom srpnja nakon što je te subote „zvizdan“ prošao, u ambijentu vrta Fjori Fôra obitelji Ćurin u Marijinoj režiji odvijala se – dakako uz nazočnost Željke i Stjepka Ćurina kao domaćina te znanog hvarskog proizvođača vina inače prof. Ive Dubokovića kao Hvaranina također na određeni način kao domaćina ali kao vinara i autora kapljice ponuđene da prati jela i kao gosta – ta jedinstvena radionica Pomiriši, kušaj, doživi! na relaciji hvarsko mirisavo bilje & nektar bogova! Događaj je bio pod pokroviteljstvom FACM Hrvatske (Društva građanki i građana Mediterana – Hrvatska) koje promovira mediteranske vrijednosti kroz aktivnosti građana: fundacionacm.org/en/citizens-circles Ćurinovi du dočekali posjetitelje i proveli ih, uz objašnjenja, vrtom. Kad se stiglo i do vinove loze prof. Duboković, ponudivši gostima kao aperitiv čašu svojega roséa, krenuo je s pričom o hvarskim sortama i vinima, posebice o Bogdanuši, Maraštini, Parču, Drnekuši, Plavcu malome. Slijedio je dio programa predviđen da bude uz tanjur i čašu. Prof. Marija Vukelić bila je voditeljica, ona je najprije publici došloj u ovećem broju predstavila koncept uobičajenog sommelijerskog (engleska, francuska, talijanska škola!) sljubljivanja hrane i vina a potom je, u tom osebujnom hvarskom mirisnom trenutku, obznanila izbor konkretnih spojeva raznih biljem začinjenih jela s vinima od prof. Dubokovića! Uz zalogaje obgrljene lavandom, ružmariom, komoračem, lovorom, bosiljkom, origanom, smokvom, maslinom… spojena su bila, kao poslastice u čaši, nadaleko poznata Dubokovićeva kapljica Moja M, Laganini, Medvjedica … nažalost famoznog Medvida koji je svojedobno svojom visokom cijenom bio podignuo u nas ogromnu prašinu – nije se vidjelo…
Hvarska vina kao pratitelji hvarskih jela začinjenih uz pomoć bilja iz vrta obitelji Ćurin. Dolje: iz ponude hvarskih OPG-ova – lokalni narezak
Sljedovi su pomno pripremljeni i kušani unaprijed. Na kamenim stolovima poslužena je naprije Dubokovićeva Moja M 2020 (maraština), spojena s pogačicama s ružmarinom. Odličan spoj, obogaćen s malo maslinova ulja Fjori Fora.
Atmosfera: jedinstveni doživljaj u osebujnom okolišu!!
Potom su stigi Laganini 2020 (crna drnekuša), za sve one koji preferiraju nešto laganije od plavca. S tim vinom sljubljen je bio sir s komoračem i bosiljkom. Plavac mali pod nazivom Prije 6009 godina iz 2018, nastaje od grožđa s područja Vrisnika, s tlom od bijeloga pijeska. Odležan u francuskom i američkom hrastu razvija zanimljive okuse. Nazivom se vezuje uz hvarsku povijest, naime baš prije 6009 godina u Grapčevoj špilji naslikana je lađa, i to je jedno od najozbiljnijih svjedočanstava najranije dalmatinske i mediteranske civilizacije. To vino pratio je domaći kozji sir s origanom, lokalnog gdinjskog OPG-a Dijane Ježić. Nazočni su se složili kako je to bio savršen spoj! Vino Medvjedica (berba je bila 2017) ima posebnu priču, posvećena je mediteranskoj medvjedici što je nekad obitavala u spilji, na južnoj strani Hvara, iznad koje su padine s vinogradima. Taj profinjeni plavac sjajno je spojen s kozjim sirom i mješavinom mediteranskih začina. A za kraj poljubac – Prvi poljubac, prošek od sorata Maraština, P(a)rč, Kuč i Bogan(j)uša! Jedna pusa nije bila dovoljna, naie gosti su poželjeli još po nekoliko poljubaca prije rastanka! Prošek je imao svoja dva pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande te slanoga – odležani kozji sir iz ulja obiteljske farme Kod Kućera s domaćim medom iz Sućurja OPG-a Slavić. Maestralni završetak večeri, koja je uz poljubac prošeka, večernji povjetarac i neponovljiv zalazak sunca – osvojila srca svih nazočnih. Duboko u memoriji nezaboravna sjećanja za ushićene goste.
Lijepe dojmove iznijeli su i domaćini Željka i Stjepko Ćurin:
– Bilo je to za nas vrlo poučno i izazovno iskustvo. Spoj hrane i pića, koliko god nas oni okružuju na dnevnoj razini, još uvijek nije dovoljno istražen. Čini nam se da je ovaj naizgled spoj nespojivog bio više nego zanimljiv. Presretni smo što je naše bilje dobilo dodatnu vrijednost i povezalo se s hvarskom lozom. Ideja našeg vrta je prvenstveno niknula iz ljubavi i zahvali gdinjskoj zemlji, težacima i njihovom radu i trudu. Želja nam je vrt Fjori Fora i mirise Hvara, za koje smatramo da su posebno intezivni u ovom ruralnom dijelu otoka, približiti svima. Pozivamo, dakle, na razne edukacije, radionice, ali dakako i na slobodnu šetnju, ove čari treba osjetiti i na licu mjesta. Na otoku je bilje posebno, statistike broje više od 1100 vrsta. A Dubokovićeva vina posebno su došla do izražaja u ovom, pomalo zaboravljenom djelu Hvara, podsjetila su nas na vina naših starih. Vino našega dide i miris hvarskih konoba i podruma nekad.
Malo je poznata izvan Hvara, ali lokalna drnekuša gostima se osobito dopala. Prošek, najavljen na kraju programa kao POLJUBAC, imao dva je pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande, te slanoga – odležani kozji sir iz ulja. Oduševljeni uzvanici nisu imali nimalo volje otići – uporno su tražil još i još POLJUBACA…
Završnu riječ dao je vinar Ivo Duboković:
– Ovaj koncept maksimizira komparativne prednosti otoka Hvara, tj prirodu i mirise, jako je zanimljiv i rekao bih održiv. Svi dionici događaja bili su iznimno zadovoljni, što je preduvjet za uspješan nastavak. Mislim da su moja vina, očito prikladno sljubljena oz ponuđena jekla, i te kako pasala uz jela. Kao rezultat pripreme koju smo zajednički razradili i na kraju i uspješno realizirali, vina su se lijepo uklopila, pokazala su sjajnu transformaciju energije prirode otoka i njezinog grožđa u čašu zahvaljujući kojoj je krajnji korisnik u čaši imao čisti Hvar, sa svom svojom savršenom nesavršenosti. Želite li i vi u čaši i na tanjuri imati čisti, izvorni Hvar, pratite stranicu vrta Fjori Fôra Garden i priključite se istraživanjima i proučavanjima biljaka na različitim razinama: fjorifora.com/dogadanja/
Organizatori su najavili još jednu radionicu zarujnu na otoku, a kasnije najesen jedna bi radionica mogla biti održana i u Zagrebu. Možda u restoranu Trilogija Fino & Vino gdje je, uz kulinarsku pomoć vrhunskih Trilogijinih majstora kuhinje i majstora u posluživanju vina, prof. Marija Vukelić održala već dosta zanimljivih eno-gastro večeri?… (Dio fotografia: suhiucasi; dio: Daniel Lončar, Aleksandar Gospić, Julio Frangen) ♣
Hvar – otok vina, maslinova ulja, mditeranskog aromatičnog (začinskog) bilja
ČETVRTI WINE, OLIVE & HERITAGE FESTIVAL
Poseban gurmanski doživljaj na otoku Hvaru je Wine, olive & heritage festival u Jelsi i okolici, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa uz podršku udruge Hvarski vinari i TZ Splitsko-dalmatinske županije.
Ove godine manifestacija je počela organiziranim tematskim obilaskom uljare Radojković, posjetom OPG-u Grgo Lučić i farmi koza Kod Kućera, te nedavno otvorenom Muzeju vinogradarstva u Pitvama. Sljedećeg dana na programu je bio izlet u Zastražišće, na OPG Ante Mateljan Babić, uljari OPG Eve Čurin, za kraj je ostavljeno upoznavanje autohtonog bilja u jedinstvenom vrtu bioraznolikosti Fjori Fôra, gdje je ovih dana održano upravo opisano događanje vezano uz mediteransko (začinsko) bilje i hvarska vina.
Večeri petka i subote od 20h do ponoći rezervirane su za središnji jelšanski park gdje se, uz glazbeni program i degustacije hvarskih vina, maslinovog ulja, domaćih proizvoda, nude jela restorana s mediteranskom hranom i delicijama. U parku je bila Art&wine radionica. Dan poslije u dijeu prijepodneva na Trgu sv. Ivana predstavljena je prva Hvarska vegetarijanska kuharica autorice Dominke Juzbašić dakako uz prigodne zalogaje.
– I ove godine pripremili smo posebno zanimljiv program kroz koji smo domaćim i stranim gostima htjeli pokazati kulturu otoka Hvara na više razina. U prvom je planu pbila promocija hvarskih vina, maslinovog ulja i raznih domaćih proizvoda. Cilj festivala je promidžba hvarskih specijaliteta i proizvođača u okviru pojma mediteranske prehrane – rekla je Marija Marjan, direktorica TZ općine Jelsa. ♣
Ljeto 2023, Hvar, nezaobilazna Sveta Nedjelja
ZLATAN – VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA
Užareno ali i, do izražaja je to došlo posebice u drugoj šolovici srpnja, ćudljivo do i nevremenima opasno ljeto, misli s gradskog asfalta u unutrašnjosti ipak se u trenu prebaciju na plavi Jadran.
A kralj plavog Jadrana je Plavac mali. A kralj plavca maloga – tko drugi do li onaj s (u sridu pogođenim!!) imenom – ZLATAN, čovjek ne samo s VELIKIM početnim slovom riječi nego s izrazima vezanim uza nj svima napisanima sa svim velikim slovima… ČOVJEK. LjUDINA. Sudbina nam ga je prerano otela. Sjećanja naviru, suza kane, razmišlja li se dulje, kap po kap lako bi se začas pretvorio o ove bijesne pljuskove što smo ih doživjeli posljednjih dana …
Pogled na selo Sveta Nedjelja, strme vinogradske pozicije iznad njega, te na izraziti turistički dio – smještajni objekt obitelji Plenković, uz more (suhiucasi)
S vrha brda pogled na Svetu Nedjelju i na objekt obitelji Plenković Bilo idro (suhiucasi)
Raj zemaljski! Pogled s plavog mora u visinu prema vinogradima i … nebeskom plavetnilu (suhiucasi)
GRAND SELECT: Zlatan plavac – Zlatan Crljenak – Zlatan Grand cru i – Grand c(u)ru!
Zaštitni znak: Zlatan otok te prigodno napunjena boca od 12 litara Zlatan plavca, za sjećanje na Zlatana (suhiucasi)
Evo, namjerno baš sada, u srcu paklenski vrućeg ljeta, kroz nekoliko prizora, ljepota Plenkovićevog zavičaja, užeg okruženja u kojemu je živio i radio – sela Sveta Nedjelja na južnoj strani otoka Hvara te (dobrim dijelom njegovih) vinograda ponad na brdu, ali i Zlatnog otoka uz kristaln bistro more gdje su mu podrumi, i restoran Bilo idro, odakle je – zauvik u plavetnilo odidrija… . ♣
Pluteni čepovi na službi i izvan boce
VINSKI PISAC KAO LIKOVNI UMJETNIK
Ivo Kozarčanin iz Samobora već je jako dugo i višestrano prisutan na hrvatskoj vinskoj sceni. Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar u svojedobno najtiražnijim dnevnim ali i revijalnim izdanjima nkad vrlo moćne novinske izdavačke kuće Vjesnik. Javlja se kao vinski pisac, urednik, radio je i u visokotiražnim časopisima i iz drugih izdavačkih kuća, konkretno u Jutarnjem listu i 24sata, znan je i kao bloger Bakhov sin. Autor je nekoliko knjiga vezanih uz vino. Okušao se i kao kušač-ocjenjivač na više domaćih i istaknutih međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, nastupao je i nastupa kao voditelj raznih vinskih radionica, kao promotor i kao edukator. Najnovije: zajedno sa sommelierom Tomom Jakopovićem nedavno je osnovao portal Vinski klub….
Ukrasi u dnevnoj sobi – pluteni čepovi te vinske butelje kao materijal za izradu (suhiucasi)
Ukras od kapica na zidu, te zavjesa od plutenih čepova na prozoru kupaonice (suhiucasi)
A u slobodno vrijeme, više iz hobija nego, barem zasad, iz komercijalnih pobuda, bavi se vrlo aktivno i svojevrsnim umjetničkim radom, konkretno od plutenih čepova i od metalnig kapica s butelja s pjenušcima – sirovine mu barem ne nedostaje!! – izrađuje razne velike i manje ukrasne predmete ali i predmete praktične vrijednosti poput raznih zavjesa za prozore i vrata… Evo o čemu je riječ – snimljeno u njegovoj obiteljskoj kući ponad Samobora… ♣
S teniskim reketom i u trsju
NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u VINSKOME SVIJETU
Vino je, očito, postalo magnet kojemu više nitko ne može odoljeti. U kontekstu konzumacije to ne bi bila neka novost, ali ovdje je riječ o slavnima koji, nakon što su pokorili svijet u segmentu sporta i šoubiznisa traže dodatnu disciplinu – radi se baš o mediju zvanome VINO – za novo planetarno osvajanje do kraja. Vrhunski tenis i vrhunsko vino – Novak Djoković u Bakhovu okrilju.
Novak Djoković, nakon što je ovladao svjetskom teniskom scenom, sada novi izazov vidi na vinskoj pozornici!
Ne ostavljajući teniski reket ni za trenutak, u Bakhovu carstvu u svojstvu proizvođača javlja se, eto, globalna sportska zvijezda i Novak Đoković. U vinskome svijetu od prije određenog vremena kao proizvođač se, zajedno s Lepom Brenom, registrirao još jedan (uspješan!) tenisač iz Srbije – Boba Živojinović. U svjetskim razmjerima, od tenisača, i to također vrlo uspješnih, vina stavljena na tržište svojim imenom i prezimenom potpisuje bivši šampion Roland Garrosa Thomas Muster koji je pred javnost izašao s etiketom Tom.
Novak Djoković sa svojim buteljama chardonnaya i syraha
Na tržište Djoković upravo izlazi ili je upravo izašao s dva vina pod svojim prezimenom, to su Djoković Chardonnay 2020 i Djoković Syrah 2020. Od prve berbe proizvedeno je 8500 boca. Najave su da bi iz berbe 2023. mogla izaći na tržište dvostruka količina butelja. Inače, po projektu, ukupni kapacitet Djokovićeve vinarije je oko 60.000 litara. U ulozi enologa u vinariji zasad je Djokovićev ujak Goran Djoković.
Novak Djoković u vinskom kontekstu u društvu sa vrlo znanim slovenskim vinogradarom i vinarom Danilom Steyerom iz okolice Gornje Radgone, ove godine inače i predsjednikom jedne od ocjenjivačkih komisija na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2023 krajem kolovoza u Gornjoj Radgoni
Zemjište na kojemu je sada Djokovićevo trsje nekad davno bilo je vinograd, s vremenm je napušteno i ostalo je zapušteno, u trenutku kad ga je kupila Djokovićva obitelj svo je već bilo zaraslo u žbunje. O poziciji vinograda dolaze hvalospjevi: tlo je crvenica s dosta ilovače i vapnenca, lapora, ima tamo i dosta kamena.
Djoković, koji je u vinorodnom području Šumadije uz svoj vinograd površine od pet hektara vinariju sagradio 2016. godine, rekao je da će u prvo vrijeme njegova vina u maloprodaji biti dostupna samo na tržištu Srbije. A to će zacijelo biti tek na kapaljku, naime sudeći po upitima veliko je zanimanje (obilato stižu narudžbe!) za njih u cijelome svijetu.
Za Djokovića se inače govori kako svaki dan počinje pijenjem mlake do tople vode, a da vino posebno hvali ne samo onda kad je visokokvalitetno i s osobnosti nego i zbog, rečeno je, njegove sposobnosti da spaja i vezuje ljude… ♣
Sajmovi
NAGRADE SLOVENSKE OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA 2023
Pod okriljem 61. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sejma AGRA, koji će u Gornji Radgoni biti od 26. do 31. kolovoza, od 10. do 12. srpnja 2023. u prostorima Pomurskoga sejma odvijalo se 49. otvoreno državno ocjenjevanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona i 13. otvoreno državno ocjenjivanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona BIO.
Ukupno je sudelovalo 174 vinara iz sedam zemalja (Slovenija, Austrija, Hrvatska, Makedonija, Češka, Italija i Njemačka), sa 649 uzoraka, od toga na ocjenjivanju BIO nastupilo je osam proizvođača sa 15 uzoraka.
Sastav ocjenjivačkih komisija
BOŠTJAN ZIDAR, predsjednik ocjenjevanja i predsjednik komisije A ; Leonida Gregorič – tajnik ocjenjevanja, članovi: Nika Gregorič, Mitja Herga, Štajcar, Majda Brdnik, dr. Ivana Rendulić Jelušić (Hrvatska)
B – DANILO STEYER, predsjednik komisije, članovi: Dušan Brejc, Darja Zemljič, te Ivanka Badovinac, Marijan Čižmešija (Hrvatska)
C – mag. JANEZ VALDHUBER, predsjednik komisije, članovi: Darinko Ribolica, Klavdija Topolovec Špur, Simona Hauptman, Jure Grubar, Miroslav Majer
D – IZTOK KLENAR, predsjednik komisije, članovi: dr. Mojmir Wondra, Sebastijan Rojs, Bruno Gaberšek, Ingrid Mahnič
OSVOJENA ODLIČJA
Šampioni: 10; Velike zlatne medalje: 30; Zlatne medalje: 255, Srebrne medalje: 303
BEZ MEDALJA – 303 uzorka
Na BIO vinu dodijeljeno je sedam Zlatnih i šest Srebrnih medalja
ŠAMPIONI, po kategorijama
Pjenušci (klasična metoda): Zlata radgonska penina Millesime 2004 – Radgonske gorice, Gornja Radgona ; (Charmat metoda): Penina REN 2018 – Vina Benčina
Bijela mirna vina nearomatičnih sorata, suha: Chardonnay barrique 2019 – Vina Benčina; Bijela mirna vina aromatičnih sorata, suha: Sauvignon Kitzeck-Sausal 2022 – Weingut u. Steirische Kelleri Johann Schneeberger ; Bijela mirna slatka i Mirna vina aromatičnih sorata, slatka: Sauvignon ledeno vino 2003 – Vinska klet Prus Jožef Prus; Bijela mirna polusuha i mirna vina aromatičnih sorata, polusuha: Goldberg graševina 2021- Vina Belje
Mirna vina aromatičnih sorata i poluslatka: Selekcija traminec 2021 – Puklavec Family Wines
Crna suha vina mlađa od tri godine: Ried Mitterberg Reserve 2020 – Weingut Gager; Crna suha vina starija od tri godine: Rosso Brunetti 2019 IGT Toscana rosso – Az. Agr. »Elisabetta« di Brunetti Luigi; Crna vina Teran PTP: Izbrani Teran PTP La Marie 2021- Vinakras, Sežana
Hrvatski osvajači medalja: Najbolje su prošli istarska vinarija San Mauro s jednim Velikim zlatom, jednim Zlatom i sa četiti Srebra, te Vina Belje s titulom Šampiona, s Velikim zlatom, četiri Zlata i s jednim srebrom…
POSEBNA PRIZNANJA
Prvaci vinskih turističkih cesta (VTC)
Naziv se dodjeljuje vinima koja su ispunila sljedeće uvjete: osvojena Zlatna medalja, koncentracija reducirajućega sladora do najviše 25 g/l, na ocjenjivanju je trebalo biti prijavljeno najmanje 15 uzoraka iz pojedine VTC od najmanje trojice vinogradara /vinara iz te VTC.
Vinska turistička cesta, naziv uzorka godina berbe, proizvođač
1) Briška vinska turistička cesta: Klasična penina Bagueri brut –Vinska klet Brda, Goriška Brda; 2) Vipavska vinska turistička cesta: Chardonnay 2022 – Vina Benčina; 3) Kraška vinska turistička cesta: Teranton – Vinakras, Sežana; 4) Istarska vinska turistička cesta: Malvazija prestige 2021 – Vinska klet Robi & Dorjano Korenika; 5) Bizeljsko-Sremiška turistička cesta: Chander legend 2016 – Vinska klet Pinterič; 6) Radgonsko-Kapelska turistička cesta: Zlata radgonska penina suha 2019 – Radgonske gorice, Gornja Radgona
VINAR GODINE
Prestižnu titulu VINAR LETA za tekuću godinu prima proizvođač koji na ocjenjevanju za pet svojih uzoraka u trima različitim kategorijama dobije najviše bodova.
Vinar godine 2023 bit će proglašen na svečanoj podjeli medalja na sajmu AGRA 2023. ♣
___________________________
ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije
PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!
…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..
POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ
vodič za pametnu kupnju – 07. 2023 – hints to the smart purchase
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential
.
– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent, with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.
.
– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a personality.
.- Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer
.- 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting
.- 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable
Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!
CIJENE mpc / PRICES retail 0,75 l: S (mall) = do/ till 5 – 7 € • M (edium) = 10 – 11 € • L (arge) = 12 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 €) • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •
. ⇑- trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • 
– trošiti uz hranu/drink with food
__________________________________________________.
Suhi u čaši 