SVIJET u ČAŠI – 03.2021 – WORLD IN a GLASS

kroz / through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

___________s vama od – 11.11.1992  – since, with you____________

Miljenko Mike Grgich, the Legend, one of the real ambassadors of Croatia in the world, in these days: 98! Congratulations! His living motto: Every day do your best, learn something new, and make a friend… = very very worth to be the 2021 Easter’s message!

_______________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Vino u funkciji turizma: PLAVAC MALI ⦁ Intrigantni regijski trio: PLAVAC MALI, TRNJAK, VRANAC ⦁ Plešivički fine wine & dine: KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA ⦁ Enogastronomija, gospodarstvo: NOVA ŠANSA ZA NOVO, DOSTA DRUKČIJE VRIJEME: DIGITALNI NOMADI ⦁ Uskrsna košarica 2021: VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?) ⦁ Sajmovi, ocjenjivanja 2021: U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU? ⦁

⦁ VIJESTI/NEWS    Festivali: SMOTRA TRAMINACA u ILOKU ⦁ VINISTRA NA OTVORENOME?! …⦁ VINO i SAMOBORSKA SALAMA ⦁ CHATEAU PETRUS u SVEMIRU

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 03.2021 – BUYING GUIDE ⦁

________________________

Vino u funkciji turizma

PLAVAC MALI

            Plavac mali po rasprostranjenosti je treća vinska sorta u Hrvatskoj, iza Graševine (zauzima 4532 hektara), te Malvazije istarske (1641 ha) koju prati maltene u stopu (1476 ha). Plavac, koji voli toplinu, najbolje rezultate daje u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji, posebice na poluotoku Pelješcu i na otoku Hvaru. Pravi dragulji u čaši počinju se rađati u vinogradima Plavca maloga npr. na južnim stranama Pelješca, konkretno na Dingaču (trsje se penje do visina od 350 i 400 metara, kao zasebno vinogorje i specijalna vinogradska pozicija zaštićeno je oko 71,5 ha) i Postupu, te Hvara, posebno na položajima Ivan Dolac i Sveta Nedjelja što se također dižu do poprilično u visinu. Vina su puna, gusta, vatrena, vrlo kompleksna, uvelike ih karakteriziraju arome prosušenog grožđa i suhe šljive, taninska komponenta uočljiva i, ako je tanin zreo, ne smetajuća, na jeziku bude ublažena i stanovitom slasti, međutim ponekad zna biti i tek površinski prekrivena – jače izraženom namjerno i kalkulantski ostavljenom slatkoćom.

Kako se područje uzgoja Plavca maloga i proizvodnje vina od njega nalazi u izrazito turističkome području i kako se nekoliko ambicioznih proizvođača potrudilo oko izvoza vina, a naročito otkako je iz znanstvenih krugova odaslana vijest da je jedan od roditelja Plavca maloga svjetski famozni Zinfandel, identificiran kao Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski i porijeklom lociran u Dalmaciji, sorta Plavac mali i njena kapljica postale su barem donekle poznate u svijetu. Plavac mali potencijalno je snažan naš turistički magnet, osobno ga gledam u tom smislu kao golemog aduta i mogućeg hrvatskog pandana Barolu i Barbarescu iz Pijemonta, Sangioveseu te osobito Brunellu iz Montalcina iz Toscane, Chardonnayu i Pinotu crnome Burgundije, Cabernetu i Merlotu Bordeauxa, Rizlingu rajnskome Pfalza, Rheingaua, Mosele, Veltlincu zelenome iz Wachaua, Kamptala, Kremsa… Dok u novije vrijeme mnogi suvremeni nomadi u Pijemont, Toscanu, Burgundiju, Bordeaux, u rajnsku oblast dolaze i prvenstveno motivirani spomenutim vinima i lokalnom gastronomijom u razno doba godine, kroz maltene svih 12 mjeseci u godini, dotle u Dalmaciju dolaze prvenstveno ljeti radi mora i sunca… Lokalno vino a i fantastični riba i plodovi mora te pojedini izvanredni sirevi zbog očito nedovoljne poslovne (samo)organiziranosti vinara a i sirara te neprikladne suradnje marketinga sektora eno-gastronomije i turizma ne izdižu se do prvog plana…

I vodstvo – na našem tržištu nove – vinske revije Vinum In također je uvidjelo koliko su naši vino i hrvatske autohtone sorte bitni za uspješan turizam na ovim prostorima, pa je, eto, nakon posebnog bloka objavljenog u prošlome broju revije a posvećenog Graševini, nedavno organiziralo veliku degustaciju-strukovno vrednovanje kapljice od Plavca maloga, kako bi preko svojih objava čitateljima ali i, osobito ciljano, domaćim ugostiteljima i djelatnicima u turizmu objavom izbora od trenutačno najboljih barem pedesetak hrvatskih plavaca i sa svoje strane jače skrenulo pažnju na etikete što mogu i te kako kroz turizam pomoći hrvatskom gospodarstvu. Novo izdanje Vinum Ina, s rednim brojem 7, očekuje se sredinom travnja. Na to kušanje pozvan sam bio i ja, a naknadno mi se ukazala dodatna mogućnost degustacije nekoliko drugih plavaca, i drago mi je što u Kronici Svijeta u čaši za ožujak 2021, dakle u uobičajeno vrijeme pojačanih priprema – mada eto oskvrnutih i dalje pandemijskom pošašću – za turističku sezonu od koje se unatoč svemu ipak ove godine nešto očekuje, mogu ponuditi na uvid kombinaciju rezultatskog ishoda i nekih osobnih preferencija sa spomenutog glavnog ocjenjivanja te s onog dopunskog, mog naknadnoga kušanja.

Na slikama: prizori sa zatvorene degustacije u Vinskom klubu koji se u zagrebačkoj Strojarskoj ulici upravo službeno otvara kao vinoteka i kao prostor za edukativne programe-radionice na temu vina i za kušanja-ocjenjivanja Bakhova nektara. Pod paskom glavne urednice Dijane Grgić, plavce smo kušali suvlasnici Vinskog kluba Miro Barec i Tomo Jakopović, novinar-specijalizirani vinski pisac Ivo Kozarčanin, zatim prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi (zasad se još ne izjašnjava o obliku/oblicima njegova održavanja ove godine), te ja ispred Svijeta u čaši

No, prije liste odabranih s kušanja evo još malo konkretnoga o Plavcu malome.

                PLAVAC MALI dalmatinska je crna vinska sorta kao roditelji koje se u literaturi navode Tribidrag (tj. Crljenak, Kratošija, Zinfandel, Primitivo) i Dobričić. Glavni sinonimi: Crljenak (Split), Kaštelanac (Split), Pagadebit, Pagadebiti Mali (Korčula), Plavac mali crni, Plavac veliki, Plavec mali (Makedonija), Zelenak (Dubrovnik). Nazivi koji se pogrešno koriste kao sinonimi za Plavac mali:  Babić, Plavina, Tribidrag.

Sorta Tribidrag – sinonimi za koju su Trebidrag, Crljenak kaštelanski, Pribidrag (Hrvatska), Kratošija (Crna Gora), Morellone, Primaticcio,  Primativo, Primitivo di Gioia, Uva di Corato, Zagarese (Apulija, Italija), te Zinfandel (SAD), a za koju se pogrešno kao sinonimi rabe izrazi Blatina (BiH), Crljenak crni, Plavac mali i Vranac – doimlje se kao glavni igrač vezan uz nastanak Plavca maloga, lijepo se to vidi iz priloženog grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga. Tribidrag/Zinfandel je i inače na svjetskoj pozornici sorata vinove loze jača zvjerka, mi u Hrvatskoj volimo se hvaliti da je riječ o našem autohtonom kultivaru, Crna Gora, gdje je znan kao Kratošija i raširen je u sortimentu do mjere da ga u toj zemlji – svakako posebno ushićeni time što je roditelj njihovog rasnoga Vranca – smatraju jednim od glavnih svojih eno-aduta i drže njihovom domaćom sortom, a Talijani s juga Apeninske čizme htjeli bi da se kultivar, znan i pod nazivom Primitivo, prizna kao njihov autohton. Iako je svjetsku popularnost stekao kao američki Zinfandel, kultivar je u veliki vodič vinskim sortama svijeta Wine Grapes autorskog trija Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding uvršten pod hrvatskim nazivom, naime Tribidrag se, kako kao objašnjenje stoji u Atlasu, na temelju niza dokumenata smatra najstarijim nazivom za taj kultivar što se u Dalmaciji, kao vrlo cijenjeni, sadio još u 15. stoljeću. Inače, Crljenak crni, koji je spomenut kao pogrešno korišteni sinonim za Tribidrag – više se ne sadi.

Što proizlazi iz grafičkog prikaza pedigrea Plavca maloga objavljenog u atlasu Wine Grapes? To da je Plavac mali:

◾u tijesnom rodbinskom odnosu s Tribidragom i Dobričićem (relacija roditelj-potomak)

◾ polubrat ili polusestra sorte Plavina, koja je, inače, križanac između Tribidraga, (tj. Crljenka, Kratošije, Zinfandela, Primitiva) i talijanskog kultivara Verdeca

◾polubrat odnosno polusestra Grka, Crljenka crnoga i Vranca, koji su, svo troje, s Tribidragom (Crljenkom, Kratošijom, Zinfandelom, Primitivom) u odnosu roditelj-potomak. Za Vranac se, po najnovijemu – dobio sam obavjest od prof. dr. Vesne Maraš, crnogorske znanstvenice inače zaposlene u podgoričkim Plantažama 13. Jul – zna da mu je, uz Tribidrag ili Kratošiju ili Zinfandel, kultivar koji se pokazao kao otac, u ulozi majke bila sorta Duljenga.

◾da je polubrat ili polusestra Babića, kojega se na šibenskom području znalo – pogrešno! – poistovjećivati s Plavcem malim.

◾ da je jedan od roditelja sorte Babica, sađene uglavnom samo na području Kaštela

FAMEJA: Crljenak, Plavac mali crni, Dobričić. Plavac mali u modernoj obitelj: Imam dva (moguća) oca, i nepoznatu mamu!…

Bliska rodbina: Babić , Plavina, Grk

_________________________________________________________

DOBRIČIĆ – Autohtona sorta crnog grožđa što se sada gotovo isključivo uzgaja na otoku Šolti, gdje je do donošenja Zakona o vinu iz 2003. godine bila uvrštena među preporučene. Nakon donošenja cit. [Pravilnika (NN 159/04.)], tj. od 17. studenog 2004. uvrštena je među dopuštene u svim vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija.

Vino od grožđa sorte Ddobričić vrlo je bogato bojilima i ekstraktom, a siromašno na ukupnoj kiselosti (koje u nekim godištima padnu i ispod najniže zakonom propisane granice od 4,5 g/l), pa više služi za popravak (u prvom redu boje) crnih vina, nego za potrošnju u čistom stanju. Zato se čisto sortno (osim kod proizvođača na otoku) i ne nalazi u prodaji.◾

____________________________________________

Vino Fameja, s etiketom Doma Kalebića sa Šolte. U ovoj butelji kao zajedničkom domu su Zinfandel, Plavac mali i Dobričić…

E sad, nakon što je prošlo već toliko vremena od otkrića da su Dobričić i Tribidrag te Plavac mali u roditeljsko-potomstvenom odnosu bilo bi dobro, konačno, saznati i to tko je Plavcu malome majka a tko otac. To više što sam svojedobno na predavanju o Vrancu održanome u Podgorici čuo kako je Kratošija odnosno Zinfandel odnosno Tribidrag roditelj Vranca u ulozi oca, a nekako u istom sam razdoblju u više navrata u nas u spontanim razgovorima u društvima s dosta prisutnih pojednaca iz vinskoga svijeta čuo mišljenja da bi otac Plavca maloga, dakle muški partner u roditeljstvu Plavca, zapravo mogao, s obzirom na njegove snažne tanine, biti – Dobričić...  Međutim – ima još nešto drugo: svojedobno sam bio, iz osobne znatiželje oko toga kakav će se dobiti rezultat ali i promatrajući to kao stanoviti moguće uspješan marketinški potez, naglas razmišljao o kreaciji vina kao obiteljske mješavine sorata, dakle tate, mame i potomka kao jedne cjeline, i ubrzo mi je stigao odgovor da je to već napravljeno i da je vino nazvano, po damatinski – Fameja, dakle familija, obitelj, te da je, s tim nazivom na etiketi, štaviše, već i spremno za tržište. Sorta Kratošija/Tribidrag je eto u slučaju Vranca znanstveno identificirana kao tata Vranca, a eto Dobričić, zbog svojih jačih tanina, ima i veće predispozicije od Tribidraga da bude Plavčev otac! Što? Dva tate?!!… Moderna obitelj! U našoj tako silno katoličkoj zemlji – vinska obitelj sa dva tate i potomkom s nepoznatom mamom?

Spomenutu primjedbu o jačem taninu kod Dobričića i posljedično tome zaključivanje da bi žešći tanin mogao biti obilježje više oca nego majke, ne bi trebalo shvatiti ozbiljno u kontekstu stvarnog statusa u roditeljstvu, naime na temelju tek osjeta dobivenog kao informacije putem vida, mirisa i okusa odnosno senzacije u ustima ne može se razvijati mišljenje o tome koja sorta ima veće izglede da bude otac a koja da bude majka. Što govori struka?

Znanstvenica prof. Vesna Maraš , Plantaže 13. jul

Puno onih koji na razne načine pripadaju vinskome svijetu a moguće i dio od tih a koji su čak i zaposleni u proizvodnji Bakhova nektara ne zna da su mnoge sorte hermafroditne, i tu je kvaka: nekad eto neka od tih hermafroditnih sorata pokaže muško a nekad žensko lice. Prof. dr. Vesna Maraš kaže sljedeće:

– Spol roditelja odnosno uloge oca i majke utvrđuju se na osnovi analize kloroplasta, preciznije na osnovi analize markera u genomu kloroplasta sorte vinove loze. Pojednostavljeno, spolno obilježje potomak nasljeđuje po majci. S obzirom na hermafroditan cvijet, Kratošija ili Tribidrag ili Zinfandel može biti i ženski i muški roditelj. U našim istraživanjima i analizi pedigrea crnogorskih sorti vinove loze, realiziranima u suradnji sa španjolskim ICVV-om odnosno Institutom za istraživanja vezana za vinovu lozu i vino iz Logroña u Rioji, u slučaju Vranca Kratošija ima ulogu muškog roditelja, dakle oca, dok je Duljenga potvrđena kao ženski roditelj. Analize genoma kloroplasta spomenutih sorti pokazale su da je Vranac, kao potomak, imao isti tip kloroplasta, to je klorotip D, kao i Duljenga (majka), a kod Kratošije (oca) pokazao se klorotip A. S obzirom da se, kako sam navela, tip kloroplasta na potomke prenosi isključivo putem majke, to potvrdjuje da je Duljenga ženski roditelj Vrancu. Ovo istraživanje bilo je za nas od velikog značenja, s obzirom da je Vranac najvažnija sorta vinove loze u Crnoj Gori i da je od ranije bilo poznato da je s Kratošijom u srodstvu, dok je, eto, Duljenga kao drugi roditelj Vranca otkrivena naknadno.

Profesori Edi Maletić i Ivan Pejić (suhiucasi)

Što pak vele profesori zagrebačkog Agronomskog fakulteta Edi Maletić i Ivan Pejić, koji su svojedobno s prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu sudjelovali u otkriću da je Zinfandel isto što i Tribidrag odnosno Crljenak kaštelanski, te čiji su znanstveni radovi korišteni i za debeli atlas Wine Grapes? Dakle, koji od navedenih roditelja Plavca maloga ima ulogu oca a koji majke?

E, sad od struke stiže nešto sasvim novo i barem nama širem pučanstvu neočekivano nakon što smo naprosto naštrebali to da su Tribidrag/Zinfandel te Dobričić, automatski računajući dakako da je riječ o mami i tati, roditelji Plavca maloga. Najnovijim ispitivanjima spomenutim usavršenim metodama analize kloroplasta Tribidraga, Dobričića i Plavca maloga pokazalo se nešto što ne odbacuje mogućnost ni za Tribdrag ni za Dobričić da budu roditelji, ali NE i u međusobnoj kombinaciji, dakle kao tata i mama, nego kao svaki posebno, obadva kao otac, jedan ili drugi u kombinaciji s nekim drugim kultivarom u ulozi mame. Naime, otkriveno je to da Tribidrag i Dobričić pokazuju isti tip kloroplasta, a Plavac mali ima pak drugi tip, naslijeđen po majci. Ta majka Plavca maloga – još nije pronađena! Za nas obične ljude komplicirano, pa da, za svaki slučaj, ponovim: Tribidrag i Dobričić nisu prema Plavcu malome s ovim novim znanstvenim spoznajama automatski isključeni iz odnosa roditelj-potomak, oni dakle i jedan i drugi ostaju na listi mogućih očeva, naime u ovome slučaju najbližeg rodbinstva s Plavcem malim obadva pokazuju se s muškim obilježjima, kao tate, što znači da Plavac mali nije naravno mogao nastati njihovim križanjem, nego da je nastao križanjem jednoga od njih s nekim trećim, zasad neidentificiranim i javnosti privedenim kultivarom.

Kontaktirao sam ih obojicu – i prof. Maletića i prof. Pejića, i potom me prof. Pejić za šire obrazloženje usmjerio na znanstvenicu dr. sc. Maju Žulj Mihaljević, sa Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr.sc. Žulj Mihaljević zadnja je doktorandica kod prof. Ivana Pejića, ona je, kako je prof. Pejić naglasio, spojila sva njegova  istraživanja i detaljno opisala najnovije stanje hrvatskog sortimenta vinove loze. U svojoj je disertaciji najopsežnije ikad analizirala sve poznate naše sorte i sva moguća roditeljstva, čak je, istaknuo je još prof. Pejić, i otkrila neke nove momente baš oko roditeljstva Plavca maloga.

Dr. sc. Maja Žulj Mihaljević na svom radnom mjestu, u laboratoriju Zavoda za oplemenjivaje bilja, genetiku i biometriku zagrebačkog Agronomskog fakulteta

– Pokušavam što jednostavnije odgovoriti na pitanja, iako to jednostavan odgovor nije i ne može biti pa vjerujem da će trebati još puno pričati na ovu temu… Kroz moje doktorsko istraživanje pod mentorstvom prof. Pejića putem genetičkih analiza došli smo do spoznaje da ranije predlagano roditeljstvo Plavca malog kao potomka Dobričića kombiniranog s Tribidragom/Zinfandelom/Crljenkom NE vrijedi. Te dvije sorte u međusobnoj kombinaciji ne mogu biti roditelji Plavca. I Dobričić posebno, i Tribidrag posebno ostaju s Plavcem i dalje u potencijalnom odnosu roditelj-potomak. Točna roditeljska kombinacija za Plavac nam zasad ostaje nepoznata. Znam da će vam to biti prvenstveno razočaravajuće, a onda i nejasno i zbunjujuće. Problematika utvrđivanja roditeljstva vinove loze vrlo je kompleksna i zahtijeva podrobnije izlaganje – kazala mi je dr.sc. Žulj Mihaljević, i dodala:.

– Mi definitivno zasad nemamo dvije sorte koje su križanjem dale Plavac mali. Kad se rade roditeljske analize, mogu se raditi na dva načina – da se traže oba roditelja, ili da potomku, npr. u ovome slučaju Plavcu, tražite samo jednog roditelja. Cijeli postupak se zasniva na izračunima vjerojatnosti za neki pretpostavljeni događaj na temelju genetičkih analiza. Kad smo radili roditeljsku analizu tražeći oba roditelja nismo, do sada, dobili ništa. Kad smo se usredotočili na onaj drugi scenarij, u kojemu smo gledali vjerojatnojsti za roditelj-potomak, tu su iskočili i Dobričić, i Zinfandel, ali i brojne druge sorte koje možete vidjeti na onoj slici srodstvenih mreža iz vodiča Wine Grapes od Jancis Robinson i njenih kolega koautora. Kad je riječ o majci/ocu Plavca, jedan od prvih indikatora koji su mi se učinili sumnjivima u toj priči oko roditeljstva Tribidrag x Dobričić bili su rezultati upravo te tzv. analize kloroplastne DNA. Po njoj je, eto, ispadalo da ni Dobričić ni Zinfandel nisu majka Plavca. A, da je navedena kombinacija bila ispravna, netko je majka morao biti…

Na temelju maločas spomenutih dojmova vezanih tek uz vid, miris i okus (tanini) računati na – barem i jedva približno točnu – prognozu o vrsti roditeljstva besmisao je, odrešito ističe znanost. Pa, ni kod ljudi ne mogu se raditi presumpcije o majci na temelju boje kose, kože, ili boje glasa… To je, reći će dr.sc. Maja Žulj Mihaljević, možda moguće za neke gene (ne nužno i svojstva) koji su spolno vezani, ali s obzirom da je loza hermafrodit, dakle dvospolac, to nije moguće.

– Način na koji se rade roditeljske analize kod loze zakompliciran je nekim okolnostima. Prvo, vinova loza je hermafrodit. Drugo, ne znamo kad je koja sorta nastala naime nemamo generacijski slijed kao što postoji kod npr. ljudi pa tu znamo tko je stariji  a tko mlađi čovjek. I, treće, loza može biti s vrlo kompliciranim, za ljudske pojmove “incestuoznim” srodstvenim vezama. Kad iskombinirate sva ta tri faktora, dogodi se to što se dogodilo s ranije predlaganim roditeljstvom Plavca. Prvo ispadne da jeste, a onda s novom, znatno sofisticiranijom vrlo detaljnom analizom pokaže se da nije… Dok je tada rađeno na tim točkama u genomu, ispadalo je kako je ispalo… uglavnom: nitko nije tada lagao. No, kad smo za moj doktorat u obzir uzeli i dodatne točke po genomu te napravili analizu kloroplastne DNA, ispalo je kako je sada ispalo… – kazala je dr. sc. Maja Žulj Mihaljević.

            DOJMOVI S DEGUSTACIJE – A sada, evo dojmova s degustacija, od kojih se ona glavna, veća, odvijala u novom zagrebačkom objektu Vinski klub. Taj novi lokal što ga vode suvlasnici Miro Barec i sommelier Tomo Jakopović  na dvije je razine, na gornjoj, u prizemlju, vinoteka je, a ispod je oveći prostor zamišljen da bude poprište raznih tematskih strukovno vođenih degustacija i edukacijskih programa za publiku željnu više znanja  o vinu.

Vina su bila iz različitih godina berbe, u rasponu od 2019. do 2011. Redosljed: od mlađih godišta prema starijima, od manjeg volumena alkohola prema većemu i od suhog vina prema onome s ostatkom neprovrelog sladora. Legenda: pet zlatnih grozdova = 95 – 100 bodova; četiri zlatna grozda = 90 – 94,99 bodova, tri zlatna grozda = 85 – 89,99 bodova, dva zlatna grozda = 80 – 84,99 bodova.(Opširnije u rubrici Potrošački putokaz na kraju Kronike)

– ZLATAN PLAVAC GRAND SELECT 2013 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 15,0 vol %

Zlatan plavac Grand Select, Zlatan plavac barrique, Plavac mali Pharos Maximus Hvar Hills

–  HVAR HILLS PHAROS MAXIMVS 2013 – HVAR HILLS, 15,0 vol %, Hvar (4,8)

–  DINGAČ 2016 – SAINTS HILLS, 14,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac (4,5)

– ZLATAN PLAVAC BARRIQUE 2012 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, Hvar, Sveta Nedjelja, 14,5 vol %, ZOI Srednja i južna Dalmacija

– PLAVAC MALI ŠKRAPA 2012 – MARLAIS,  14,0 vol %,  Pelješac

 – PLAVAC MALI SYRTIS 2015 – VOLAREVIĆ,  15,0 vol %,  ZOI Komarna

– ROYAL DINGAČ 2013 – ROSO, 15,0 vol%,  Dingač Pelješac  (4,4)

– DINGAČ 2017 Klasiko – INDIJAN, 15,5 vol %,  ZOI Pelješac

– DINGAČ 2018 Klasiko – BURA, 16,0 vol %,  ZOI Dingač Pelješac

–  DINGAČ 2016 barrique  – JURICA VIOLIĆ, 15,5 vol  %,  Dingač Pelješac

– PLAVAC PLAUSUS 2012 – DUBROVAČKI PODRUMI, 14,5%, Konavle

–  PLAVAC MALI 2017 – LIPANOVIĆ, ZOI Srednja i Južna Dalmacija, Vis, 15,7vol %

–  POMET PLAVAC MALI SELEKCIJA  2017 – CRVIK, 14,1 vol % , Konavle (4,1)

– PLAVAC MALI  GOLD EDITION 2016 – VOLAREVIĆ, 15,0 vol %,  Komarna

– PLAVAC MALI PREMIUM 2016 – TERRA MADRE, 14 %,  Komarna (3,9)

– PLAVAC MALI 2016 Tihobraće polje – VISLANDER, Vis, Srednja i Južna Dalmacija ZOI

– DINGAČ GOLD 2018 – ANTIČEVIĆ, 15,5 %, ZOI

–  PLAVAC MALI 2016 MARLAIS – MARLAIS, 14,0 vol %

–  DINGAČ RISERVA 2017 – JURICA VIOLIĆ, 15,5 % , ZOI (3,8)

– PLAVAC KORTA KATARINA WINE MAKER’S SELECTION 2011 – KORTA KATARINA, 15,0 vol%  Pelješac

–  PRIMUS 2016 – RIZMAN, 13,5 vol % , Komarna

– PLAVAC MALI BARRIQUE 2016 – MATELA, 14,0 vol %, Kaštel Sućurac ZOI Srednja i Južna Dalmacija

–  PLAVAC MALI 2018 INDIJAN – INDIJAN, 14,5 vol %  ZOI Pelješac kzp

– PLAVAC MALI 2019 PODHUM – PAVIČIĆ, 14,7 vol %

–  PLAVAC PONOS 2017 – JURICA VIOLIĆ, 14,2vol %,  Orebić

–  PLAVAC MALI 2019  – PAVIČIĆ,  15,0 vol %

– PLAVAC MALI MAIOR RIZERVA  2016 – HVAR HILLS, 13,5 vol %, Srednja i Južna Dalmacija Hvar kzp   

– PLAVAC  ST. ROKO 2016 barrique – SAINTS HILLS, 12,0 vol %,  Srednja i Južna Dalmacija

– BLACK DALMATIAN 2016 – SAINTS HILLS, 13,0 vol %

– POMET PLAVAC  MALI SELEKCIJA  2016 – CRVIK, 14,9 vol %,  Konavle

–  ZLATAN PLAVAC 2015 – ZLATAN OTOK PLENKOVIĆ, ZOI Srednja  Južna Dalmacija, Hvar, suho, 14,0 vol %­­­­­­­­­­­­­­­­­

–  PLAVAC MALI 2015 – DUBROVAČKI PODRUMI, 13,0 vol %  Konavle

– PLAVAC MALI PONOS JURICA 2018 – JURICA VIOLIĆ , 14% vol % 

– PLAVAC BRIME 2017  – RIZMAN, 13,5 vol %, Komarna

– PLAVAC MALI 2018  Janjina Pelješac – GRGUREVIĆ, 13,0 vol %

– ANTIČEVIĆ PLAVAC MR. BLUE 2018  – ANTIČEVIĆ, 13,7 vol %, ZOI kzp Srednja i Južna Dalmacija  Potomje

– PLAVAC SILVER 2018 – ANTIČEVIĆ, 14,3 vol %, ZOI Pelješac Potomje.   ♣

______________________

VIRTUALNA DEGUSTACIJA ZA BENELUKS – Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice za Beneluks organiziralo je ovih dana za 12 specijaliziranih novinara iz renomiranih nizozemskih i belgijskih medija kao što su Delicious, Food and Friends, Elle Eten, Lekker, National Geographic Magazine, Columbus Magazine, Feeling, Gael... virtualnu degustaciju hrvatskih vina i prezentaciju turističkih potencijala Hrvatske s naglaskom na eno-gastronomiju.

Virtualni susret  trajao je oko dva sata, Novinari su vrlo aktivno sudjelovali u raspravi o vinima i spajanju vina i hrane te su se složili kako su se ovom prigodom susreli s proizvodima kojeg Hrvatska bez imalo zadrške može ponuditi i najzahtjevnijim gostima, kaže se u službenom izvještaju HTZ-a o događanju.

Cilj je bio da se novinari i, preko njih, brojni potencijalni posjetitelji iz zemalja Beneluksa upoznaju s Hrvatskom kao sigurnim, atraktivnim i poželjnim turističkim odredištem koje je tim tržištima lako dostupno i cestovnim pravcima, istaknuo je direktor Predstavništva HTZ-a za Beneluks Ivan Novak.

Kako je to uobičajeno kod ovakvih tzv. virtualnih događanja, novinari specijalizirani za turizam i za eno-gastronomski segment turističke ponude na kućnu su adresu nekoliko dana prije eventa primili butelje s vinom od u Hrvatskoj najraširenijih sorata, konkretno od Graševine i Frankovke iz Slavonije, Malvazije iz Istre te Plavca maloga iz Dalmacije, priložen je bio i paketić s paškim sirom. Uz virtualnu degustaciju vina i sira, odvijala se, u suradnji s tvrtkom Croatiangrapes.com, promotorom hrvatskih vina na nizozemskom tržištu, prezentacija turističkih potencijala navedenih regija. Okupljene novinare je izravno s otoka Hvara pozdravila Ivana Carić s najsunčanijeg hrvatskog otoka koja je predstavila sortu Plavac mali. Popis prezentiranih vina a ni lista s imenima i prezimenima novinara nisu bili u poslanom izvještaju. Obznanjeno je tek da vina predstavlja Diederik Swart iz spomenutog Croatiangrapesa. Naknadno sam saznao da izbor etiketa kojima se, inače, htjelo kroz regije pokriti vinsku Hrvatsku nije bio velik (četiri uzorka!) a ni visoko-reprezentativan (jedna regija nije bila zastupljena), tako da je ipak teško likovati zbog navedenog silnog oduševljenja vinskih i turističkih pisaca iz Beneluksa.

Rekao bih da se ovdje u vinskom segmentu nije išlo, kako rado ponavlja i pri tome u najavama naglašava selektor hrvatske nogometne reprezentacije Galić, na pobjedu. Želimo li, pogotovu što se zapaža ne samo to da sve više osoba ima sve manje novca nego i to da ipak i sve više osoba ima i sve više novca, ostvariti vrhunski rezultat u turizmu, nužno je na odgovarajući način koncentrirati se i na detalje, a da se ta usredotočenost u punoj mjeri i ostvari, u projektima unutar tako važne gospodarske grane kakva je turizam mora zacijelo biti više djelatnika s jačim senzibilitetom za svako pojedino područje naše ponude što ga se reklamira, tako da se, u akciju uvijek i u svim dijelovima kreće s mentialitetom pobjednika, s najjačom momčadi. Idealno bi bilo da su, kad već ovdje govorimo o vinu, udruge vinogradara/vinara u Hrvatskoj ustrojene na strogo profesionalnoj osnovi i s ciljem pravilima reguliranih njegovanja i unaprjeđivanja proizvoda i plasmana vlastitog teritorija, ali kako to nije slučaj,, na turističkim djelatnicima je da u priredbi promotivnih događanja sami jače podmetnu leđa. Uz dovođenje zvijezda na teren treba se pobrinuti i da u inozemnoj publici, od koje se u konačnici očekuje ne toliko to da se pred nama pokaže oduševljenom koliko to da svoje oduševljenje prenese što širem krugu stanovnika u svojoj sredini, bude dovoljno autoritativnih imena za svaki segment prezentacije. Na raznim velikim ocjenjivanjima vina u Europi poput Concours Mondiala de Bruxelles i Mundus Vinija, veronskog Vinitalyja imao sam prilike susresti se s više uglednih vinskih pisaca a i značajnih vinskih trgovaca i iz Belgije i iz Nizozemske, ali na dobivenim fotografijama ne prepoznajem ih, rekao bih da je uz ove izabrane koji su, ne sumnjam, izvrsni u kontekstu turizma, trebalo pozvati i nekoga od izrazito specjaliziranih baš za vino i onih iz segmenta uvoza i distribucije vina. Publici iz Beneluksa a i dakako i drugih iznimno značajnih emitivnih turističkih područja treba omogućiti ne samo to da o vinu iz neke druge zemlje gleda na malom ekranu i čita u novinama o tome kako su ga kušali predstavnici medija, nego i da ga, nakon što nešto lijepo pročita i informira se, može i kupiti i kušati kod kuće i osobno vidjeti koliko je koji uzorak jak kao jedna od relevantnih pozivnica  za odlazak do područja gdje se dotično vino rađa. Kontakti s najautoritativnijim za vino specijaliziranim predstavnicima medija ne samo unutar Beneluksa nego i iz raznih drugih europskih zemalja zasigurno se mogu dobiti upravo od spomenutog Concours Mondiala de Bruxelles i urednika njegove novine Vinopres sjedište je u Rue de Mérode 60 upravo u Bruxellesu.

Ova prezentacija samo je jedno u nizu inovativnih virtualnih događanja u organizaciji Predstavništva HTZ-a u Beneluksu. U suradnji s TZ grada Dubrovnika prošlog je tjedna organizirana virtualna konferencija za medije izravnim video javljanjem sa poznatog Straduna, začin u programu bio je nastup klape. Ciklus virtualnih aktivnosti predstavništva nastavlja se u travnju kad će biti organizirane prezentacija i poslovna radionica između malih i luksuznih hotela iz grupacije Stories, Croatia Airlinesa te specijaliziranih putničkih agenata i turoperatora za luksuzni segment gostiju iz zemalja Beneluksa. Dodatno, krajem travnja, u suradnji s Turističkim zajednicama Ličko-senjske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, predviđena je za novinare, influencere, turoperatore i putničke agente prezentacija – s obzirom da je riječ o proizvodima u fokusu potrošača u 2021. godini – potencijala za aktivni odmor u Sjevernoj Dalmaciji. ◾

Intrigantni regijski trio

PLAVAC, TRNJAK, VRANAC!

Niz posljednjih godina, otkako su hrvatski znanstvenici u suradnji s glasovitom američkom profesoricom Carole Meredith sa Sveučilišta California u Davisu otkrili da je Zinfandel isto što i naš Tribidrag odnosno Crljenak te da je naša uzdanca Plavac mali njegov potomak, hrvatski vinski svijet živi na određeni način opsjednut kultivarima Tribidrag, Plavac mali i Dobričić. Tribidraga i Dobričića znanost je izdvojila kao Plavčeva roditelja. Smještanjem porijekla čuvenog Zinfandela pod nazivom Crljenak kaštelanski u područje Kaštela gdje se, uz potporu i našeg vinara Miljenka Grgića, inače dugo godina na boravku i radu u Kaliforniji, krenulo i u uređenje parka posvećenog otkriću (dalmatinskih) korijena Zinfandela najavljeni su bili, na podlozi, uvelike, sklonosti Amerikanaca prema vinu zinfandel a i prema našoj jadranskoj obali, hodočašća Amerikanaca u Kaštela i turistički procvat posebice u tome kraju. Hrvatski turistički procvat općenito i stigao je, ali – ne zahvaljujući Zinfandelu, a bogme ne i zahvaljujući potomku, Plavcu malome. A onda je, prije dvije godine, na scenu stupila corona. Unatoč postojećim potencijalima, značajniji gospodarski efekti u turizmu vezani prvenstveno uz neku našu authotonu sortu grožđa i tipično naše vino a na nekom tragu onoga što u Burgundiji ostvaruju Chardonnay i Pinot crni, u Bordeauxu Caberneti i Merlot, u Pijemontu Nebbiolo kao Barolo i Barbaresco te Toscani Sangiovese kroz Brunello, Chianti Classico itd., izostali su. Vrijeme prolazi, Cchardonnay, Ccabernet, Mmerlot toliko su se proširili svijetom da su, osim njihovih originala iz domovine im, postali pomalo dosadni, pa je izmišljen poklič ABC, u prijevodu Anything but Chardonnay (Bilo što, samo ne Chardonnay!), a može eto biti i Anything but Cabernet. Gourmeti-hedonisti, uglavnom vrlo dobro situirani, traže sve više nešto drugo, tipično i originlno domaće, zanimljivo s identitetom, a u vinskoj sferi kao novi aduti u svijetu profiliraju se npr. Veltlinac zeleni, Frankovka…

Mogući aduti – samostalno i u ansamblu! – jugoistočne Europe a i Lijepe naše, konkretno i Imotske krajine – sorte Plavac mali, Trnjak, Vranac, a želi li se baš silno i internacionalna pomoć prikladan da smisleno priskoči mogao bi biti južno-europski Syrah. Modro jezero Riserva imotske obitelji Grabovac sadrži i trnjak i vranac, umjesto merlota i cabernet sauvignona mogao bi imati plavac mali i syrah! (suhiucasi)

Mi i opet imamo konje za utrku, možemo li ih i hoćemo li ih ovaj put bolje gospodarski iskoristiti? Zašto bismo stalno samo mi uvozili nešto sa Zapada, i zašto ne bismo sada mi odavde nešto plasirali na Zapad?! U davnim vremenima vinova loza širila se od istoka preko naših krajeva prema zapadu, e sad bi se tim putem mogla širiti i neka zanimljiva vina od sorata s velikim potencijalom odavde a još praktički anonimna na Zapadu. Riječ je npr. o u kvalitativnom smislu čudesnom triju upečatljivih crnih kultivara u koji bi, uz  Plavac mali, zvijezdu južnodalmatinskog priobalja i (polu)otoka, spadali i Trnjak i Vranac iz zaleđa!

____________________________

TRNJAK – Sinonim je Rudedžuša. Trnjak (Rudedžuša) je sorta koja se dosta uzgaja na području Imotskoga i Vrgorca, a strukovna literatura – npr. Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon Ivana Sokolića – kaže da se prije dosta uzgajala i ispod Splita pa do Omiša i oko Makarske. Ali, inače, ima je i u susjednoj Hercegovini u BiH. Navodno u Hercegovini postoji već nekih sedam različitih etiketa s vinom od Trnjka, jedan od najpoznatijih proizvođača je Nuić. Imoćani rado tvrde da Trnjak nije hercegovački kultivar nego da je nastao na njihovu području, i znaju se šaliti kako su ga Hercegovcima samo posudili da bi im bio oprašivač za njihove sorte. Napominju da je kultivar u uzgoju dosta težak, kompliciran, da raste kao drača i da treba puno vremena i truda da ga se dovede u red. Međutim, resi ga više vrlina: njegova je prednost u tome što nakuplja visoki slador i što lijepo zadržava kiseline, pH kod njega rijetko se penje do 3,5. Sorta je to s velikim potencijalom za proizvodnju tamnog gustog, koncentriranog a istodobno i elegantnoga vina sposobnog za dugo odležavanje pa time i dozrijevanje, dakle za stjecanje tzv. više dodane vrijednosti.

Kako to da se naši stručnjaci iz vinogradarskog i vinarskog sektora već prije nisu jače usredotočili na Trnjak pa da se i od njega, kako se, silno, nastojalo s Plavcem, napravi hrvatska robna marka vina?! ◾

_____________________________

Istina je da bi se s Trnjkom rado promovirala Bosna i Hercegovina, a da se Crna Gora, koja se diči da je domovina Vranca (Kratošija x Duljenga), i Makedonija, gdje je Vranac (Vranec) ako ne baš izvorna a ono najrasprostranjenija ili jedna od daleko najrasprostranjenijih sorata, uzdaju se u taj kultivar kao svoj. Dio Hrvatske ulazi u šire područje jugoistočnog Balkana uz koje se porijeklom mogu vezati ne samo Plavac mali nego upravo također i Trnjak i Vranac kao u globalnom smislu potencijalno ti sjajni vinski noviteti na svjetskom tržištu. I Trnjak i Vranac u stanovitom se opsegu s uspjehom uzgajaju u Imotskoj krajini. Želimo li mi Hrvati baš u društvu, kao nužnog, skakako i jednog internacionalca, Plavcu, Trnjaku i Vrancu moglo bi se kao prikladnu dopunu priključiti (još) nimalo profanirani Syrah, koji se upravo i u nas – i na Korlatu i u Imotskoj krajini – kao vino već godinama pokazuje  u visokome sjaju.

U podrumu Grabovčevih: uz tatu Antu su njegovi sinovi Nikola i Milan, te bliski rođak Mislav Maršić (drugi slijeva), u funkciji enologa

Kao jedan od pokretača-nositelja tog nekog novog mogućeg trenda trija PTV i stvaranja od njega regijskog vinskog brenda mogla bi biti inače vrlo uspješna vinogradarsko-vinarska obitelj Grabovac iz Prološca kod Imotskoga. Djelo što ga je u suvremenom smislu počeo tata Ante Grabovac, svojedobno inače zastupnik u Hrvatskome saboru, preuzela su dvojica sinova Milan i Nikola, njima se kao strukovna podrška pridružio njihov rođak i vršnjak, pouzdani enolog, Mislav Maršić. Dobra jezgra tu je!

A i idealna svjetska pozornica za promidžbu spomenutih rasnih crnjaka je tu, riječ je o unikatnim biserima Imotskoga Crvenom jezeru i, naročito, sjajno-plavom Modrom jezeru. Kod ovog drugoga javlja se fenomen da povremeno privremeno presuši, i tada na njegovu dnu domaći ljudi znaju zaigrati i nogomet, pa zašto se u organizaciji lokalne udruge Cvit razgovora, utemeljene da promiče lokalne kulturne i tradicijske vrijednosti, baš i tu ponekad ne bi održala i kakva jača eno-gastronomska manifestacija s rasnim spomenutim crnjacimaa u glavnoj ulozi?!…

_________________________________

MODRO JEZERO kraško je jezero pored Imotskog. Smatra se jednim od najljepših krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se ispod klisure na kojoj je utvrda Topana. U neposrednoj blizini je stadion Gospin dolac, na kojemu svoje utakmice igra NK Imotski.

Modro jezero (Wikipedia)

Razina njegove vode znatno oscilira, tako da nisu rijetke godine kad na neko vrijeme ono i presuši. Tada se na njegovu dnu – igra nogomet. U ljetnim mjesecima uglavnom ima dovoljno vode za kupanje. Posebna briga vodi se o kvaliteti vode te o urednosti okoliša, sadnjom i njegom prikladnih mediteranskih biljnih vrsta. Legenda o postanku ovog jezera zvana je Gavanovi dvori.

Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija; nadmorska visina: oko 450 m;  površina: 0,4 km2; dužina: do 0,8 km; širina: do 0,4 km; dubina: do 147 metara, na najviše mjesta: 90 m; pritoke: nema. (Wikipedia)◾

______________________________

Milan Grabovac viješću o vinskim novitetima vezanim uz obitelj Grabovac najavljuje stanoviti optimizam glede barem djelomične realizacije  ovog netom spomenutog prijedloga o triju Plavac, Trnjak, Vranac, naime Grabovci, koji već od prije imaju prestižno vino Modro jezero Riservu sastavljeno od cabernet sauvignona, vranca, trnjaka i merlota, nedavno su na nagovor prijatelja Danijela Čečavca WSET izašli s mješavinom vranca iz Vučje Drage i plavca maloga iz drugih vinograda, onih izvan Imotskog vinogorja, a sa, uvjerava me Milan Grabovac, svojstvima premier i grand crua, vino je nazvano Jeka, moglo bi to biti podstrek i za mješavinu plavac mali, vranac i trnjak.  Obitelj Grabovac, koja na brdu na Vučjoj Dragi ima zaista lijepe vinograde, u prosincu lani podignula je, na poziciji Čanjevica, nove nasade na površini od 13 hektara, riječ je o 65.000 loza, dakle sa po oko 5000 trsova na hektar. Čanjevica, nekad u posjedu društvene vinarije Imota. nalazi se blizu podruma Grabovčevih, to je, moglo bi se reći, visoravan s ipak blagim padom prema jugu a na nadmorskoj visini od 280 metara, tlo je, objašnjava Milan, aluvijalno, sastoji se od crvenice i dosta šljunka tako da vina odatle mogu biti s vrlo izraženom mineralnosti. Propadanjem društvenog podruma Imota teren se zapuštao i takav, zapušten, nakon 10 godina sad je dočekao da ga Grabovci, uz pomoć iz Vinske omotnice, uzmu u zakup, sklopljen na 50 godina! Grabovci su na Čanjevici zasadili lokalnu Kujundžušu i od hrvatskih bijelih sorata Pošip, a od bijelih internacionalace Chardonnay i Sauvignon, od domaćih pak crnih kultivara posadili su Trnjak i Vranac, od međunarodnih Merlot i, pokusno, Cabernet franc.  Iako razmišljaju o tome da u svome podrumu imaju i plavac mali, koji bi mogli rabiti za neke zanimljive kupaže, nisu skloni tu sortu i saditi u imoćanskome kraju jer iz klimatoloških razloga ona tu ne može ostvariti puni svoj potencijal, Grabovci su svjesni da su vrhunske lokacije za uzgoj tog kultivara na južnom Jadranu u neposrednoj blizini mora, pa rješenje vide u otkupu određene količine grožđa s ponajboljih položaja na razini grand crua. U ukupnom sortimentu Grabovci sad imaju po oko 15 posto Trnjka i Vranca. Milan Grabovac napominje još nešto vrijedno pažnje: s obzirom da sve više vinogradara i vinara Imotske krajine traži cijepove upravo Trnjka, Udruga vinogradara i vinara Imotskoga inicirala je aktivnosti na klonskoj selekciji naročito sorata Kujundžuše i Trnjka, u planu je podizanje ovećeg matičnog nasada bezvirusnih cijepova u kojemu će se uz naći i još neke druge sorte Srednje  Južne Dalmacije!

Imotska krajina smještena je u zaleđu Makarske i na samoj državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom

– Namjera nam je još saditi i lokalnu sortu zvanu po naški Botun. Riječ je o kultivaru koji dobro zadržava kiseline i prikladan je u proizvodnji pjenušaca. Dosad smo pjenušce bazirali na crnom i sivom pinotu, te chardonnayu, kad nam Botun dođe u rod znatno bismo smanjili udio tih francuskih kultivara u našem pjenušavom vinu što ga radimo u kategoriji brut – dodaje Milan Grabovac.

Istaknuo je, inače, još jedan novitet: u pripremi za izlazak – planira se da promocija bude krajem 2021. godine – novog vina kuće, riječ je o, govori Milan Grabovac ponosno, velikom bijelome s potencijalom za duže odležavanje, sorte su Chardonnay i Sauvignon bijeli, možda će biti i nešto Pošipa (bilo bi lijepo da tu bude i hrvatski predstavnik! – prim. aut.), berba je 2019. Grabovac mlađi naglašava kako su u imotskome kraju godišta 2018, 2019. i 2020. bila jako dobra  po kakvoći!

Vinogradi obitelji Grabovac

Kako je corona utjecala odnosno kako je covid19 utjecao i kako još utječu na plasman baš njihovih vina, pitam Grabovce, i odmah ovdje moram u novoj ulozi predstaviti prof. Ivana Dropuljića, sina Imotske krajine a već dugo godina stanovnika Zagreba i, inače, znanog kao osnivača i direktora međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com, naime on je svojim novim telefonom snimao razgovor za mene za Svijet  u čaši i Kroniku na internetu.

Posjed Grabovac: kušaonica vina. U onom nekadašnjem normalnom bescovidnom vremenu turisti su u velikom broju posjećivali Imotski i podrum obitelji Grabovac

Dosta inozemnih vinskih i turističkih novinara upoznato je s vinskom stvarnosti ne samo Imotske krajine nego i cijele Dalmacije, naime prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com u više je navrata uoči svoje novembarske manifestacije u zagrebačkoj Esplanadi organizirao studijska putovanja uglednih stranih vinskih novinara značajnijim hrvatskim vinskim područjima. Evo grupe ino-novinara na večeri u Imotskome. Kod Grabovca oni su se oduševili crnjacima upravo od Vranca, Trnjaka a i Syraha. Na slici se mogu prepoznati čuvena Angela Muir MW iz Velike Britanije, Darrel Josef iz Beča ali koji dosta piše i za američke novine, Zoltan Györffy kao glavni urednik utjecajnog mađarskog vinskog časopisa Pecsi Borozo iz Pečuha… Za malo više svjetske promidžbe valjalo bi aktivirati stara poznanstva i prijateljstva…

– Prodaja je kao posljedica situacije vezane uz pandemiju pala za nekih 40 do 50 posto. Ipak smo mi vinari, a posebice rekao bih mi u Dalmaciji, tijesno što se tiče plasmana vezani uz turizam, a turizam se lani pokazao vrlo slabime. Sreća nas Grabovaca je s jedne strane bila u tome što smo sasvim solidno uspjeli prodati vina rađena u kategoriji svježih i za punu potrošnju dok su još mlada, a s druge strane u tome što smo se u većem opsegu opredijelili na produkciju vina za duže dozrijevanje i sposobna za duže odležavanje. U ono nekadašnje prijašnje normalno vrijeme s njima smo ionako znali izaći na tržište i nešto prije od optimuma, a to što su neka sada još uvijek u našem podrumu dobro će im doći. Nadamo se da će se situacija u turizmu ove godine ipak poboljšati. Povoljno nam je to što smo kao gospodarski subjekt našli zajednički jezik s bankom s kojom radimo i koja je naše obveze glede kredita stavila u stadij moratorija, tako da s te strane mirnije čekamo povratak na uobičajeni nekadašnji kolosijek. Eto, što se veli kod nas, kako je deralo, nije ni tako krvavo! Imali smo nešto izvoza, osobito u Njemačku gdje radimo s uvoznikom Budimirom, s obzirom na ove izvanredne okolnosti čak smo taj izvoz i sasvim solidno odradili. S naših prijašnjih sudjelovanja na raznim sajmovima vina ali i od posjeta takvim manifestacijama pa i od samog Budimira skupili smo popriličan broj kontakata od potencijalnih kupaca vani, posebice u Njemačkoj, i cijelo smo ovo zadnje vrijeme bili pojačano uporni u slanju naših tzv. news lettera preko interneta prema njima, to se pokazalo jako dobrime. Međutim baš s najezdom corone i širenjem covida poklopio se izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, što nam je, posebice kroz razna iznenadna poskupljenja na koja nismo bili baš spremni, zakompliciralo situaciju s tržištem na Otoku…  ♣

Plešivički fine wine & dine

KORAK DO KORAKA, PA TAKO DEVET HODOVA!…

Pripreme su bile završene do kraja ožujka, i program je službeno pred Uskrs mogao početi. The Show Must Go On, unatoč covidu. Čist zrak na terasi na plešivičkih nekih 350 metara nadmorske visine te toplo i sunčano vrijeme,  u razdoblje kojega nas je uvelo nekoliko zadnjih martovskih dana, na terasi pod debelom krošnjom kod elitnog restorana dine & (fine) wine i vinskog podruma KORAK u selu Plešivica ponad Jastrebarskoga idealni su za (epidemiološki) sigurno uživanje uz sjajne kreacije Korakovih na tanjuru i u čaši.

Korak do Koraka, otac & sinovi, vino & hrana: Velimir Korak & sinovi Josip enolog (lijevo) & Bernard chef (desno)

Korak do Koraka – tata Velimir (glavni vinar, majstor za šunku i uvodničar u spektakl, voditelj vinogradarstva/podrumarstva što obuhvaća šest vlastitih hektara trsja i četiri ha u zakupu) te sinovi Bernard (chef vrijedan posebnog naklona) i Josip (enolog i sukreator Bakhova nektara a, po potrebi, i u ulozi sommeliera). Devet nailazećih koraka – ne znaš koji je bolji! – od početka do kraja. Nakon dobrodošlice sa šunkom – Od Katarine (bake) s ljubavlju (svježi domaći sir obogaćen s kapljicama masti na kojoj se pekla kobasica špekerica), Proljeće (blago soljena dimljena žumberačka pastrva s proljetnim povrćem; šparoga, medvjeđi luk…), Tortellini (punjeni raguom od veprovine te obogaćeni hrenom), Ražnjić i kućica (puževi na štapiću, juha u kućici), Janje i čičoka, Pastrva (pastrva sa žara s umakom od sirutke i kruške), Patka (pečena pačja prsa), Copanjek (slani kolač sa svježim sirom i sitno sjeckanim sezonskim zelenim povrćem iz vrta, tipičan za Plešivicu, zna se gostu poslužiti i kao znak dobrodošlice), te Jabuka, med i orah (slatki desert). Svaki slijed popraćen svojim vinom. Uvertira – odlični pjenušci brut nature (Blanc de Blancs 2014 = chardonnay 40 i crni pinot 60 posto, te Rosé 2015 – crni pinot, 3,5 godine na kvascu u butelji), u nastavku: Sauvignon 2019 Klemenka (sjajan), Chardonnay sur lie 2015, Rajnski rizling 2015 u potrazi za starim vremenom (šest mjeseci maceracije, dvije godine bačve, 14,0 vol %!), Rajnski rizling 2009 kasna berba suho (sjajan!), Crni pinot Cimbuščak/Križevac 2018, Crni pinot 2017 Stari trsi Cimbuščak (sjajan!).

Za rastanak je uvjerljivo zasvirao ansambl Laškovec 2018 od 20 starih sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici – Štajerska belina, Šipelj, Veltlinac crveni i zeleni, Ehrlinger, Ortslieber, Neuburger, Muškat Hamburg, Muscat Mme Mathias, Graševina, Kraljevina, Silvanac zeleni, Plemenka, Slatki zelenac (Rotgipfler), Lipovina, Moslavac, Pinot bijeli…, nasad je star 70 godina, grožđe je macerirano tri mjeseca, vino je dozrijevalo dvije godine u velikoj bačvi.

Tog popodneva glavna zvijezda u čaši! –  fantastični šest mjeseci macerirani rajnski rizling iz 2015 koji je nakon potrage za nekim starim vremenima upravo, TEK SADA, izašao na danje svjetlo.

Upečatljivo! Jednostavno – ne propustiti! Doći, i otkriti! Koraci su se sjajno pripremili za goste, a svakako se pripremiti moraju i gosti…

(Da ne bude zabune: na nekim fotografijama domaćini su bez maske na licu, skinuli su je bili tek na trenutak, na našu zamolbu radi snimanja, ipak se ovdje radi o prostoru i okolnostima vezanim uz hedonizam za stolom pa fotografija mora odisati decentnošću a ne da sugerira upad provalnika…)  ♣

Eno-gastronomija, gospodarstvo

NOVA ŠANSA, ZA NOVO DOSTA DRUKČIJE VRIJEME – DIGITALNI NOMADI

            Hrvatska je u gospodarskom smislu bitno vezana za turizam, možda čak i tješnje nego neke druge mediteranske zemlje. S obzirom na zemljopisni smještaj i prometnu dostupnost, prirodne ljepote, neke sadržaje iz kulture i umjetnosti te neka poglavlja iz znanosti, različite (moguće) eno-gastronomske adute,… naše usredotočenje na turizam pokazalo se jako dobrime. Financijski rezultati bivali su sve bolji iako još uvijek ne i na nivou koji se – da smo bili u stanju bolje se interprofesionalno organizirati i znatno jače preferirati ekskulzvnost u odnosu na masovnost – već mogao dosegnuti, međutim posljednje dvije godine donijele su ne samo novo vrijeme, nego novo vrijeme s dosta drukčijim okolnostima i s novim izazovima. Zorno se pokazalo da treba osmišljeno razvijati i druge privredne grane posebice u proizvodnji, a, s obzirom na to da nam je turizam ipak sudbinski važan te na to da je vrlo teško (nemoguće?) da ćemo se (brzo) vratiti na ono – po dobrome zapamćeno – tzv. staro normalno, nužno je – da bismo bili zadovoljni s novim normalnime – dobro razmisliti o tome kako kvalitetno parirati aktualnim izazovima, baš i kroz tako nam bitni turizam.

Povećanje ekološke svijesti kod svih nas, više reda u društvu i suzbijanje gospodarskog i drugog kriminala te afera od kojih već glava boli – do mjere da bi se, sad kad hara covid19, i obična glavobolja mogla strpati u kategoriju komorbiditeta… – i koncentriranje na to da ova zemlja za koju se, lako i već po potrebi, koristi izraz raj na Zemlji, doista i sva – kao rezultat naše stvarne brige jer od pukih riječi to ne može! – zablista kao raj na Zemlji, u kontekstu turizma značilo bi mnogo. Mnogo u smislu da nam turistička ponuda – bazirana na visokokvalitetnom spoju prethodno rečenoga te dobro samoorganiziranih i interprofesionalno organiziranih proizvodnih subjekata, ugostitelja i turističkih djelatnika i marketinških stručnjaka –  inače i te kako prikladna glede atraktivnosti, bude u svemu u znaku upečatljivih lokalnih teritorijanih tipičnosti i posebnosti, dovoljno uvjerljivih da zainteresira što veći broj gostiju, koji to znaju i cijeniti,  za dolazak k nama ne samo na Jadran i u ljeto, nego i u druga naša područja i kroz cijelu godinu.

Nova šansa i jedna od lijepih šansi za novo, dosta drukčije vrijeme mogli bi nam biti digitalni nomadi, o kojoma se, srećom, eto počelo u nas razmišljati. Tko su to digitalni nomadi?

To su osobe koje nemaju fiksno radno vrijeme u nekoj, jednoj tvrtki, one rade prema potrebama projekta, a za neke to znači rad od kuće, iz kafića ili parka… Laptop, mobitel i dobra internetska veza – to je praktički sve što je potrebno za rad digitalnog nomada. Digitalni nomad može raditi bilo od kuda. Obično su to ljudi koji često putuju zbog posla i koji nose sa sobom laptop. To mogu biti marketinški stručnjaci, programeri softvera, pa čak i treneri ili dizajneri interijera, novinari.        Hrvatski sabor nedavno je donio izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, njima će se ubuduće regulirati pitanje tzv. digitalnih nomada u Republici Hrvatskoj. Time Hrvatska postaje jedna od prvih zemalja u svijetu što su odlučile ozakoniti ovaj sve popularniji oblik života i rada ljudi koji posao obavljaju preko Interneta, a svejedno im je u kojoj se državi fizički nalaze.

Novi naš Zakon o strancima na digitalne nomade gleda kao na pojedince koji su formalno negdje zaposleni, a svoj posao mogu obavljati preko interneta. Hrvatska će im eto, čuje se, omogućiti da nesmetano žive i rade kod nas kao digitalni nomadi. Zasad došljaci iz SAD ili Južne Amerike u Hrvatskoj mogu ostati samo tri mjeseca, no događa se da se nakon toga vremena oni počnu zaljubljivati u Hrvatsku, međutim onda moraju otići drugu državu u Europi, ili kući, tamo odakle već jesu. Posebno formirana e-viza strancima će omogućiti da u Hrvatskoj ostanu 12 mjeseci. Bitno je i ovo: digitalne nomade neće se oporezivati u Hrvatskoj, naime ovakav način reguliranja njihovog boravka u državi pretpostavlja da će svoju zaradu trošiti ovdje (iznajmiti sebi stan, redovna svakodnevna potrošnja na potrepštine, putovanja, šoping…), te tako pozitivno utjecati na naše gospodarstvo.

Meksiko, Bali, Berlin i Tajland neke su od poznatijih odredišta za digitalne nomade. S procjenama da će u budućnosti sve više ljudi raditi od kuće, Hrvatska ima priliku promovirati se kao jedna od poželjnih destinacija za digitalne nomade. Hrvatskoj bi prihvaćanje digitalnih nomada  moglo puno pomoći u boljem pozicioniranju na globalnoj turističkoj sceni, ali ne samo to, naime prema raznim istraživanjima digitalni nomadi troše puno više od uobičajenih turista, možda i stoga što se žele jače uključiti u samu zajednicu.

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu kampanju Croatia, your new office!, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao atraktivne i dobro pripremljene destinacije za digitalne nomade. Oglašivačka kampanja će se, uz PR i medijske aktivnosti, provoditi i putem društvenih mreža Facebook i Twitter s posebnim fokusom na tržišta SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva. U sklopu kampanje na web stranici Croatia.hr, zajedno s Ministarstvom turizma i sporta, kreirana je posebna podstranica Croatia your new office na engleskom jeziku koja sadrži sve važne informacije vezane uz prijave i boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.

                – Hrvatska je jedna od prvih članica Europske unije koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade, a rezultat je to suradnje Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija te Ministarstva turizma i sporta. Hrvatski turizam prepoznaje ovu priliku u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma. Kvalitetnom ponudom i jednostavnijim procedurama nastojimo privući što veći broj digitalnih nomada i na taj način promovirati našu destinaciju. Poslovanje digitalnih nomada izvrsna je prilika za hrvatsko gospodarstvo, a raduje nas činjenica da digitalni nomadi pokazuju sve veći interes za brojne hrvatske gradove. Vjerujem da će Hrvatska digitalne nomade oduševiti svojim prirodnim i kulturnim ljepotama kao i autentičnom ponudom. Svim sadašnjim i budućim digitalnim nomadima želim toplu dobrodošlicu u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija – jedinstvenu Hrvatsku – poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

– Cilj najnovije kampanje je predstaviti Hrvatsku kao zemlju koja digitalnim nomadima može jamčiti ugodan i siguran boravak te kvalitetne uvjete za život. Hrvatska je zemlja u kojoj ljudi u velikoj mjeri govore engleski jezik, zemlja koja nudi jedinstven način života s autentičnim iskustvima, ima dobru internetsku vezu, povoljnu  klimu  i prekrasnu prirodu, dobru povezanost s ostatkom Europe, pristupačan život prema europskim standardima te dobru i pristupačnu zdravstvenu zaštitu – istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodajući kako očekuje da će novi zakonski okviri te kampanja koja će se periodično provoditi kroz čitavu godinu pozitivno odraziti na povećanje broja digitalnih nomada u Hrvatskoj u budućem razdoblju.

Dodajmo kako sve navedeno prepoznaju i brojni strani mediji pa je tako vodeći svjetski brand turističkih vodiča Lonely Planet svoj nedavni članak posvetio upravo temi digitalnih nomada i uvjetima koje stranci moraju ispuniti kako bi u Hrvatskoj proveli godinu dana u statusu digitalnih nomada, dok je ugledni časopis Forbes u francuskom, ali i američkom izdanju objavio članak o našoj zemlji kao poželjnoj i otvorenoj destinaciji za digitalne nomade. Isto tako, brojni američki mediji navode Hrvatsku i Dubrovnik kao izuzetno poželjna mjesta  za boravak digitalnih nomada.  ♣

Uskrsna košarica 2021

VIŠE STOLOVA s OBILJEM NEGO LANI (?)

Uskrs je i ove godine u – novom nenormalno normalnome. Tradicija obiteljskog okupljanja uz šunkicu i obojena jaja ne prekida se.  Blagdani su tradicionalno razdoblja kad se u kupovini troši više nego obično, a pokazalo se kroz godine da prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Iz HGK i obavjest da smo prošle godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu zbog  korona-virusa, potrošili 1,194 milijardi kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. To koliki će na kraju biti trošak ove godine ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i u okolnim zemljama jer Uskrs obično predstavlja i početak turističke predsezone i povećanog broja turista u Hrvatskoj. Ove je godine teško procijeniti kretanja, kako u trgovini tako i u turizmu, s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku koja se mijenja iz dana u dan. U svakom slučaju, pozvali smo sve građane da se u skladu sa svojim mogućnostima odluče na kupovinu što više domaćih proizvoda,  jer kupnjom hrvatskoga jačamo domaće gospodarstvo, a to je u ovim izazovnim vremenima potrebno više nego ikada prije, izjavio je potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Uskršnja tradicija: kuhana šunka i obojena jaja. Hrvatska televizija objavila je ovih dana podatak da Hrvai za Uskrs pojedu oko 1700 tona šunke!

Iz HGK poručuju kako je upravo korona-kriza pokazala koliko su dostatni vlastiti resursi nužni za samoodrživost, a posebno se to odnosi na poljoprivredu. To konkretno znači da moramo njegovati vlastite resurse i razvijati ih, i zato je važno da svi građani budu svjesni da kupnjom domaćih proizvoda čine višestruko dobro. Pomažu jačanju domaćeg gospodarstva u cjelini, ruralnom razvoju i opstanku sela i malih proizvođača, a u konačnici možemo reći da su domaći proizvodi i zdraviji jer su lokalni pa samim time i sezonski i svježiji, što je krajnjem potrošaču i važno, dodao je Zaher.

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. ČIJE PLODOVE VLADO KRAUTHAKER VRLO UMJEŠNO PRETVARA u VRHUNSKO VINO!

Na blagdanskom će se stolu ovih prazničnih dana, među ostalim proizvodima, tradicionalno naći jaja, šunka, mladi luk i hren, a za uskrsni ručak pripremat će se janjetina, odojak ili purica… Uskrsna se košarica tradicionalno dijeli u kategorije skromna, srednja i bogata, a razlika je dakako u sadržaju svake košarice odnosno vrsti i cijeni glavnih namirnica u njoj. Točnije, ribi i mesu te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i u malo manjoj mjeri u srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni, pojasnila je voditeljica Odjela za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadržava malo skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadržava oslić, rolanu šunku i odojak, a skromna to zamjenjuje cjenovno povoljnijim namirnicama kao što su srdele i svinjska lopatica.

Uoči blagdana i ove godine platforma Ja Trgovac u suradnji s agencijom Hendal provela je anketno istraživanje da se što točnije vidi aktualno razmišljanje hrvatskih građana o tome kako provesti uskrsne blagdane 2021.

Anketa je obavljena na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstava i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Dobiveni odgovori uspoređeni su s onima od prošle godine, i pokazalo se kako je sada raspoloženje za proslavu – jače nego što sje to bilo lani, iznio je Goran Pavlović, glavni urednik revije Ja trgovac.

A, možda, da se jelovnik dopuni nečim što je na određeni način – pojačanjem ponude svježeg povrća – vezano uz buđenje prirode s proljećem: riječ je o izvanredno ukusnoj slanoj piti (Francuzi joj kažu quiche) s prhkim tijestom povrh kojega je nadjev sa sirom i sitno kosanim povrćem među kojime do izražaja dolazi poriluk

Anketa je, naime, pokazala da je sada, u 2021. nešto veći broj građana bio s čvrstim planom da napravi tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2 posto ispitanika izjasnilo se za, a lani ih je spremno za uobičajenu proslavu Uskrsa bilo 76,3 posto.

Namirnice za uskrsne blagdane 2021. građani u najvećem broju namjeravaju kupiti u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima. To kao svoj odgovor navodi 59 posto ispitanika, što je ipak nešto manje u odnosu na prošlogodišnji Uskrs kada je u velikim formatima kupovalo 66,4% posto građana.

Oko 16,3 posto je građana koji su rekli da neće ništa posebno kupovati, naime vele da imaju domaće namirnice, iz vlastite proizvodnje (lani je takvih bilo 14 posto).  Nekih 12,6 posto građana potrebne namirnice planiralo je nabaviti u malim prodavaonicama (lani je takvih  bilo 8,9 posto). Onih koji su se za mjesto kupnje odlučili za tržnicu bilo je oko 11,1 posto (lani 9,4 posto). Dakle sada je uočljivo blago smanjenje važnosti trgovina velikih formata u usporedbi s prošlom godinom.

Proizvodi koji će se najčešće naći na uskrsnom stolu: na prvom su mjestu kuhana jaja (95,7%), slijede kuhana šunka (87,5%) i mladi luk (86,1%), te hren (59,2%). Inače, Hrvatska televizija ovih je dana objavila podatak da se u Lijepoj našoj za Uskrs tradicijske šunke pojede oko 1700 tona! Polovica građana će na uskrsnom stolu imati (i) rotkvice (50,6%), trećina njih će poslužiti pincu ili sirnicu (33,3%), a sličan broj će pripremiti orehnjaču (29,1%) i pečenu janjetinu (28,5%). Svako peto kućanstvo na stolu će imati puricu s mlincima (21,7%),  pečenu svinjetinu (20,5%) i pogaču (20,5%). Nešto manji broj građana pripremit će pak šunku u kruhu (13,5%) te sarmu (11,4%).

___________________________

DOMAĆI KRAFNI – S uskršnjim praznicima završava razdoblje posta. A da se slatki dio svečanog uskršnjeg menua dopuni nečime što je neposredno prethodilo početku toga zimskog posta? Primjerice, pažljivo napravljenim rahlim domaćim krafnima nadjevenim s finom marmeladom od marelice, možda je u kućnoj ostavi ili špajzi ostala još koja teglica pripremljena za zimnicu. Evo i recepta, iz poznate samobrske slastičarnice U prolazu, znane po odličnim kremšnitama koje su međutim u vrijeme karnevala – pale u sjenu tih krafni.

Potrebni su vam 1 kg glatkog brašna, 1 dl ulja, 5 dag kvasca, 6 dag šećera, 2 vanilin šećera, 0,05 lit ruma, 2 dl mlijeka, 4 žumanjka, ribana korica od jednog limuna, zatim marmelada za nadjev i šećer u prahu za posipavanje na kraju. Peći u obilju vrućeg ulja… ◾

_____________________________

Iako se u anketi, kako je upravo navedeno, pokazalo da je ove godine u odnosu na lani nešto veći broj stanovnika Hrvatske spreman za uskršnje slavlje, to ipak ne znači nužno da će ukupna svota potrošena u preduskršnjem šopingu biti veća nego lani.  Više od polovice ispitanika – njih 54,3 posto – izjavilo je sada da pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs namjerava štedjeti, dok je lani takvih štedljivijih bilo oko 48,1 posto. Najveći broj građana – 23,2 posto – na uskrsne namirnice planirao je potrošiti između 400 i 499 kuna, a nešto manje je – 17,6 posto – onih koji su se opredijelii za  potrošili između 200 i 299 kn odnosno između 300 i 399 kn (16,1%). Kako rastu iznosi predviđeni za svaku kategoriju košarice tako pada broj građana koji su sebi namjeraavalili priuštiti i viši trošak. Od 600 – 999 kn bilo je spremno za uskršnji stol izdvojiti 10,7% građana, a više od 1.000 kuna njih samo oko tri posto.   ♣

Sajmovi, ocjenjivanja 2021

U KOJOJ MJERI MEDALJA ČINI RAZLIKU?

Kad smo već kod praznika i onoga što se podrazumijeva obveznime na blagdanskom stolu odnosno onoga što se i nađe na maltene svakom blagdanskom stolu, pa i kod troškova u trgovini, evo nešto o vinu i o njegovim mogućim cijenama u maloprodaji.

Vino je u modernom društvu posljednjih godina nevjerojatno dobilo na značenju, i mada je istraživanje platforme Wine Intelligence pokazalo da od 2015. na ovamo ono bilježi stanovitu stagnaciju u ukupnom plasmanu, donekle i pojačanu u 2020. zbog pandemije i raznih ograničenja uvedenih u sektor ugostiteljstva i turizma, ipak je po reputaciji zadržalo svoj visoki status na tržištu. Istodobno dok se bilježio stanoviti pad u ukupnoj prodaji upalo je u oči to da neke etikete ne da ne idu silaznom putanjom nego da su čak i na uzlaznoj liniji u potražnji. To se objašnjava time da su potrošači vina postali izbirljiviji nego što su bili a nekako i pomalo zasićeni time da u šopingu provedu i više vremena nego što bi možda trebali, pa se počeo tražiti odgovor na to što je to ključno što čini razliku kad kupac bira butelju.  Ispostavilo se da to nešto ima tijesne veze s medaljama osvojenima na ocjenjivanjima Bakhova nektara-

________________________

CMB: ČETIRI ZLATA ZA TROJICU HRVATA – Dvanajsto izdanje globalnog turinira u sauvignonima – 12. Concours Mondial du Sauvignon, u priredbi belgijske tvtke Concours Mondial de Bruxelles, organizatora jednog od najvećih općih ocjenjivanja Bakhova nektara u svijetu, održano je ove godine početkom ožujka u Bruxellesu. Nekih 18 zemalja iz raznih dijelova svijeta na vrednovanje, realizirano kroz četiri dana i, dakako, uz poštivanje svih nužnih protuepidemioloških mjera, poslalo je na natjecanje 1200 uzoraka. Od zemalja sudionica evo onih koje na svjetskoj pozornici sauvignona već dugo vrlo mnogo znače: Novi Zeland, Južna Afrika, Francuska, Austrija, Italija, Njemačka, Švicarska… Od naših prvih susjeda prisutni su bili Slovenci, a u cijelome tom društvu našli smo se i mi.

Tomislav Bolfan, Branimir Puškadija te enolog-savjetnk Andrej Rebernišek, s obzirom da je on Slovenac tako se i Dežela zahvaljujući njemu a preko sauvignona iz Hrvatske ipak na neki način domogla zlata… Tomislav Bolfan slaže se da medalja, pogotovu jačeg sjaja, može dosta značiti za dobar plasman proizvoda, međutim naglašava kako je bitno silno se potruditi se što širem krugu potencijalnih potrošača obznaniti osvajanje medalje, lijepo je kad trofej svojom objavom poprate novinari, ali nužno je biti i jako aktivan kroz izravne osobne kontakte s vinskim trgovcima I ugostiteljima te s vlastitim objavama na drušvenim mrežama… (Marko Čolić)

I – imamo razlog za slavlje: Hrvatska je na ovom svojevrsnom svjetskom prvenstvu u kategoriji kapljice od kultivara Sauvignon bijeli osvojila četiri zlatne medalje. Dobitnici su Bolfan Sauvignon blanc 2020 eko – Bolfan Vinski vrh, Sauvignon 2020 i Sauvignon 2019 od Kopjara, i Eco sauvignon Springtime 2020 od Bedekovića. Naši susjedi Slovenci, koji su šire znani po sauvignonu, domogli su se tek dvaju srebra! Dobitnici: Pullus Sauvignon 2020 Ptujske kleti iz Ptuja te Sauvignon 2018 od Benedettija iz Goriškh brda. ◾

MOSKVA od 13. do 15. TRAVNJA 2021 – Nešto što može – posebice sada u vrijeme corona-pandemije koja je mnogim gospodarstvenicima, u nas naročito onima iz sektora ugostiteljstva i turizma, pomrsila račune – biti vrlo zanimljivo za hrvatske proizvođače vina, poglavito one veće i u potrazi za atraktivnijim tržištima u svijetu: u Moskvi se od 13. do 15. travnja 2021. pod pokroviteljstvom OIV-a odvija veliko svjetsko ocjenjivanje vina i jakih pića EurAsia 2021, koje ove godine, inače, slavi 30 godina postojanja.

Ocjenjivanje je po općeprihvaćenoj tablici do 100 bodova. Članovi žirija birani su tako da na ukupan broj ocjenjivača bude najmanje dvije trećine stručnjaka iz inozemstva. Pozvani su visokokvalificirani kušači, većma oni s diplomama Master of Wine, Master Sommelier, WSET, zatim znani enolozi naročito oni vezani izravno uz proizvodnju Bakhova nektara, pa istaknuti vinski trgovci, te za vino specijalizirani novinari i blogeri.

Predsjednik žirija je dobro nam znani i hrvatskome vinu skloni vinski novinar iz Moskve Vladimir Tsapelik, koji je mnogo puta boravio u Lijepoj našoj, na sajmovima i ocjenjivanjima vina i na studijskim putovanjima, te s kojim sam se često susretao i na velikim znanim međunarodnim ocjenjivanjima poput Mundus Vinija, Concours Mondiala, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Predviđeno je da medaljama može biti okrunjeno najviše do 30 posto od prijavljenih i poslanih uzoraka.

Organizator računa skupiti oko 8000 uzoraka iz najmanje 25 zemalja, dakle to bi natjecanje bilo velikog kalibra. Kategorije su bijela vina od nearomatičnih sorata, ružičasta i crvena vina, vina od aromatičnih kultivara, slatka desertna vina, likerska vina, mistele, te jaka alkoholna pića rađena na bazi proizvoda od grožđa.

Kontakti za potencijalne izlagače:

Eurasian Union i zemlje CIS-a: RBA Group LLC – Organizer, Moscow, Russia, PPE S.R.L. – Operator, Chisinau, Moldova, Mob. + 795 070 25 742 – Maria Lobodiuk (Telegram, viber, WhatsApp) Mob. +373 68 166 211 – Iulia Talmazan (Telegram, Viber, WhatsApp), info@eawsc.com

EXPOINTERSERVICE s.r.o. Project coordinator in Europe: Valeria Andronic, Mob: +420 773 58 38 36, eawsc2020@email.cz  ◾

___________________________

U istraživanju se krenulo od onoga što se čini najlogičnijime – identifikaciji nekog bitnog vizualnog znaka koji bi već na prvi pogled inspiriro na pozitivnu odluku u kupovini. Jednom od mogućih bitnih pomoći konzumentu da se opredijeli za kupnju neke boce pokazala se naljepnica uz etiketu o tome da je vino osvojilo medalju visokoga sjaja na nekom od relevantnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. Upravo ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles, kao jedno od najrelevantnijih strukovnih vrednovanja Bahova nektara, u 2019. i 2020. godini provelo je istraživanje kod potrošača u nizu zemalja Europe i u SAD-u o tome koliko im vizualni znak (odgovarajuća markica, naljepnica… s amblemom ocjenjivanja i s navodom sjaja osvojene medalje) da se vino zakitilo (srebrnom a, dakako, osobito zlatnom i velikom zlatnom) medaljom znači za odluku o tome da ga kupe. Ispostavilo se  to da je uz etiketu na butelji postavljena naljepnica kao znak o dobitku visoke nagrade na ocjenjivanju u koje potrošač ima povjerenja (a takvo je vrednovanje svakako ono koje prati glas da dosljedno provodi pravilnik OIV-a o ograničenju broja podijeljenih medalja na 30 posto od ukupnog broja uzoraka prijavljenih na ocjenjivanje) vrlo važna u donošenju odluke o kupnji vina. U moru ponude na policama, boca s takvom naljepnicom o medalji odmah se izdvaja oku potencijalnog kupca, omogućavajući mu da kupovinu obavi u kraćem vremenu i istodobno uz manji rizik da će pogriješiti u izboru.

Stefania Manfredi, project manager pri Concoursu Mondial de Bruxelles. Glavno i opće ocjenjivanje vina Concours Mondial de Bruxelles ove će godine biti od 17. do 27. lipnja u Luxembourgu i pod posebnim mjerama, a proglašenje rezultata najavljeno je za 1. srpnja 2021. Organizatori i CMB-a i drugih velikih svjetskih vrednovanja vina u Europi nastoje svoje manifestacije održati ranije u tekućoj godini, tako da rezultati kao putokaz vinskim trgovcima i ugostieljima budu vani i dostupni već do kraja ožujka, kad se turističke zemlje pripremaju za punu sezonu.

Jonas de Maere koji vodi sektor vina pri jednom značajnom trgovačkom lancu u SAD veli kako je sasvim očekivano da naljepnica s osvojenom medaljom na nekom od najrelevantijih svjetskih vednovanja vina mnogo znači kupcu kad odlučuje o kupovini naime mnogi ljubitelji plemenite kapljice kad dođu u takve goleme prodajne prostore jednostavno budu paralizirani silnim mnoštvom etiketa pa ako prodavaonica nema posebnu strukovno potkovanu osobu ili čak i nekoliko njih da osupnućem izgubljenog konzumenta upute i olakša(ju) mu izbor, nije se lako snaći.

Xavier Leclerc, direktor maloprodaje pri kući Auchan France, kaže sljedeće:

– Potrošači koji zađu u vinski odjel nekog velikog trgovačkog centra suočavaju se s ogromnom ponudom etiketa a usuđujem se kazati da je možda  99 posto  potrošača koji po vino dolaze u veće trgovačke lance gdje obično, iz praktičnih razloga, obavlja i svu drugi svoju kupovinu, nema pojma ili vrlo malo zna o vinskim sortama i apelacijama, a puno takvih slabijih poznavatelja vina odlazi i u manje vinoteke, tako da sasvim sigurno taj neki znak da je neko vino osvojilo medalju znači mnogo za plasman toga vina, i to ne samo u smislu količine prodanih boca nego i u ostvarenoj vrijednosti za prodavača, naime vino s naljepnicom o osvojenoj medalji i ako je na polici do 15 posto skuplje od drugih vina bez takve naljepnice znatno se bolje prodaje…

Andrea Alonso pak koji radi za tvrtku Wine Buyer Makro Espana i za grupu Metro tvrdi da se prodaja nekog vina sa znakom osvojene medalje na relevantnom svjetskom ocjenjivanju zna povećati i za 20 pa i 30 posto u odnosu na plasman istoga vina prije nego što osvoji medalju i prije nego što se uz njegovu etiketu stavi naljepnica kao obavijest o tome.

Ove godine iz Hrvatske je u ocjenjivački žiri Concoursa Mondial de Bruxelles 2021 koji će biti u Luxembourgu pozvana Dubrovkinja Ksenija Matić, na slici na vidikovcu ponad Dubrovnika u društvu s enologom, vinarom i degustatorom Vladom Krauthakerom, sommelierskim prvakom Hrvatske Sinišom Lasanom, posljednjih godina redovito ocjenjivačem na Decanterovom kušanju, te sa mnom, koji sam više od desetljeća i pola bio kušač i na Concoursu Mondial i na Mundus Viniju… U posljednje dvije godine zbog covida19 pripreme su specifične, i neke manifestacije upravo poput i CMB-a 2021 iz epidemioloških razloga pomaknute su s ranog proljeća za kasnije…

Među anketiranim pak proizvođačima vina njih 78 posto izjavilo je da naljepnica s oznakom o osvojenoj medalji osjetno poboljšava plasman nagrađenoga vina, a čak 77 posto od tih reklo je da baš i medalje osvojene na Concours Mondial de Bruxellesu znatno bolje nalaze put do kupca. ♣  

_______________________­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­_

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA

KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Na trešnjevačkoj tržinici u Zagrebu otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina  (suhiucasi)

____________________________

VIJESTI / NEWS

Festivali: Ilok u žiži

SMOTRA TRAMINACA 2021 u SVIBNJU, u ZNAKU MICHELINA! – Bude li sve u redu u epidemiološkom smislu, Festival traminca u Iloku ove će godine biti u dane oko 20. svibnja. Idejni začetnik i jedan od glavnih u organizaciji manifestacije, osječki novinar Željko Garmaz upravo javlja da uobičajenu gala-večeru u dvorcu na Principovcu, predviđenu za prvi dan Festivala, 21. svibnja, kao autor potpisuje Goran Kočiš, jedan od najboljih hrvatskih chefova, nositelj Michelinove zvjezdice, inače do nedavno aktivan na sceni u zagrebačkom restoranu Noel!

U dobrom raspoloženju, s Michaelom Grossom (treći slijeva) – Gordan Mohor i Vlado Šušak, vodeće osobe  trgovačke kuće vinom i jakim pićima zagrebačke MIVA-e, koja drži i vina obitelji Gross (suhiucasi)

Potvrđene su i neke najavljene atraktivne radionice koje će se dan poslije, u vremenu od 10 do 18 sati, održavati u Starom podrumu Iločkih podruma. Jednu od njih vodit će alzaška vinska zvijezda Marc Tempe iz Zellenberga, slavan po svom vinu Grand Cru Mambourg “S” Sélection de Grains Nobles iz 2003. godine, za koje je na ocjenjivanjima osvajao 100 od 100 mogućih bodova! Među gostima iz vana a protagonistima radionica bit će i talijanski sommelier Luca Gardini, koji održati masterclass o najboljim tramincima Alto Adigea. S tramincima iz slovenske Gorce, ali i iz Južne Štajerske, dolazi i Mihael Gross, austrijski vinski vunderkind iz jedne od najboljih vinskih kuća u Austriji, one u vlasništvu obitelji Aloisa Grossa iz Ratscha.

Željko Garmaz

Chef Goran Kočiš, u potrazi za novim Michelinovim priznanjem. Dirigent na svečanoj večeri  na ovogodišnjem Festivalu traminca u Iloku

Novost ovogodišnjeg, trećeg izdanja Festivala traminca je vjerojatno najobuhvatnije ocjenjivanje traminaca Hrvatske, Slovenije i Srbije, a za koje se pojačano krenulo s prikupljanjem uzoraka, u konačnici bi ih trebalo biti više od 120!!! Svi ti traminci bit će izloženi na Salonu traminaca, u dvorištu Starog podruma Iločkih podruma 22. svibnja od 17 sati pa do kasno navečer,  i moći će ih se kušati po simboličnim cijenama.

Željko Garmaz gotovo dječački uzbuđeno javlja o jelovniku od šest slijedova koji mu je, po njegovu, dječački uzbuđeno napisao Goran Kočiš, te dodaje kako je sudeći po izboru namirnica riječ je o ultimativnoj rapsodiji najboljeg što Slavonija može dati.

Goran Kočiš ne skriva ambiciju da se ponovo izbori za Michelinovu zvjezdicu, ovaj put u Slavoniji – sad živi ponovno u rodnoj Slatini – i sa svojim interpretacijama starih slavonskih jela ili, kako on to voli reći, gastronomskim vremeplovom u zaboravljenu prošlost.

Za gala festivalsku večeru pripremio je sljedeći menu:

Dry Aged simentalka/majoneza/baranjske paprike/čips od crne slavonske svinje + Traminac 2019, suho – Vinarija Zima; Dimljena riba/ječam/slatinski sir – Traminac crveni Amber Selection 2017 – Jagunić; Pačja prsa/kupus s rajčicom/celer/češnjak – Traminac 2019, polusuho – Vinarija Josić; Fiš-paprikaš od šarana Vol. 2 – Traminac Principovac 2018, poluslatko – Iločki podrumi; Crna slavonska svinja/krumpir/domaći maslac/lješnjak – Muškat momjanski 2019, poluslatko – Vinarija Kozlović; Crêpes Suzette/Granita traminac – Traminac izborna berba 2012, slatko – Misna vina Đakovačke biskupije.

Ulaznica za večeru koja uključuje šest slijedova hrane i šest različitih traminaca stoji 400 kuna. Broj mjesta je ograničen! Rezervacije se primaju na na e-mail: festival.traminca@gmail.com   i na telefon: +385981747108. ◾

Nikola Benvenuti (desno) i njegov brat Albert

VINISTRA U NAJLJEPŠEM ISTARSKOM KAŠTELU, i NA OTVORENOME!… – U ekskluzivnom prostoru obnovljenog svetvičentskog kaštela Morosini-Grimani iz 13. stoljeća, u kojemu će se, u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom, redovito organizirati vinske degustacije, otvoren je prodajni punkt za istarsku kapljicu. Ideja je bila da se ljubiteljima plemenite kapljice omogući da na jednom mjestu kupe praktički sva istarska vina višeg kvaltativnog ranga. Zasad je u ponudi pedesetak etiketa.

Uz svečano otvaranje vinskog salona priređena je degustacija ponajboljih vina i sireva s našeg najvećeg poluotoka. Za sljubljivanje sir-vino i za vođenje degustacije zadužen je bio znani sommelier Emil Perdec. Ovo događanje bilo je sjajan uvod u ono što u Istri uskoro stiže, naravno ne bude li jačih napada corone i jačeg širenja covida, riječ je o međunarodnom ocjenjivanju vina 12. Svijet malvazija od 12. do 16. travnja, predviđeno da se, kako je rekao predsjednik udruge Vinistra Nikola Benvenuti, odigra u porečkom hotelu Parentium Plava Laguna, i u 27. sajam vina, jakih pića te delikatesa Vinistra 2021, najavljen za dane 7. do 9. svibnja, također u Poreču ali najvjerojatnije – po prvi put do sada – na otvorenome! ◾

Čarobna istarska ulika: Rovinjola, Rovinj

Sanobor je lepi varoš…

Marijan Žganjer, predsjednik Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge, te član Marijan Sokolović (suhiucasi)

VINO i SALAME – Pred kraj ožujka 2021. u Samoboru je održano tradicijsko, 27. ocjenjivanje vina članova Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Predsjednik stručne komisije bio je Zdenko Ivanković, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. U godinama prije corone običaj je bio nekako istodobno odraditi i vrednovanje Samoborske salame, koja nosi znak zaštićene robne marke Zagrebačke županije, a nakon tih strukovnih degustacija slijedio bi sajam salama i vina. Ove godine s obzirom na vrlo složene okolnosti zbog covida19 još se ne zna kad bi se sljedeći sajam mogao odvijati.

Vrijeme postaje sve ljepše i toplije, glavni trg u Samboru, pun sjedalica i stolova što su ih postavili ugostiteljski objekti, vrvi domaćim stanovnicima a i gostima, tako da konzumacija ne bi trebala biti upitna. Evo, kao praktičnog putokaza, informacije o tome koja su samoborska vina na ocjenjivanju 2021. osvojila zlatne medalje.

Kategorija sortnih bijelih vina: Manzoni 2020, šampion i zlato, autor je MARIJAN ŽGANJER, slijede Traminac 2020 od Branka Jakleneca, Rajnski rizling 2020 od Branka Jakleneca, Zeleni silvanac 2020 Igora Tota, Rizvanac 2020 Marijana Sokolovića, Rizvanac 2020 Zdravka Runtasa, Traminac 2020 Tomislava Slamara.

Kategorija ružičastih i crvenih vina: Cabernet sauvignon 2018 – IVICA ROZIJAN (šampion) te Cabenet sauvignon 2019 Branka Jakleneca, Pinot crni 2019 Antuna Filipeca, Cabernet sauvignon 2018 Igora Tota, Cabernet sauvignon 2020 Marijana Žganjera, Dornfelder 2018 Zdravka Župančića, Cuvée crni Sandija Slaka – sve zlatna.

Zlata u kategoriji aromatiziranih vina i pjenušaca: Bermet 2020 – BOŽIDAR KOMERIČKI (šampion), Bermet 2019 – Lucija Fabek

Kategorija bijelih vina od miješanih sorata: Miješano bijelo 2020 – MARIJAN GEUŠIĆ (šampion), Cuvée I 2020 – Branko Jaklenec. ◾

Nauka na djelu

CHÂTEAU PÉTRUS u SVEMIRU! – Jedno od najpoznatijih i najskupljih vina u svijetu, Château Pétrus, iz berbe 2000, sigurno je, nakon 438 dana provedenih u svemiru, sletilo na Zemlju! Još prije dosta vremena počelo se pričati kako vino koje se poslužuje putnicima u prvoj klasi u avionima na nosu i u ustima ostavlja ponešto drukčiji dojam nego isto to vino posluženo na Zemlji,  je li to bio jedan od okidača koji je doveo do toga da se vino na neko vrijeme pošalje i u svemir pa da ga se onda uspoređuje s istim tim vinom iz butelja sa Zemlje? Vina Château Pétrus su u svemir poslana u sklopu privatnog istraživalačkog svemirskog programa nazvanog WISE (Vitis Vinum in Spatium Experimentia), a za akciju su se pobrinuli Nicolas Gaume i Emmanuel Etcheparre koji zajednički u Luxembourgu posjeduju kompaniju i koji su inače poslom vezani uz elektronske medije – Gaume održava stanovito partnerstvo s Microsoftom, Etcheparre je osnivač društvene mreže Wine Alley. Namjera ovog vinskog svemirskog pothvata bila je proučavanje mogućih učinaka mikrogravitacije i svemirske radijacije na najvažnije komponente vina. Projekt su poduprle kompanije RESA, NASA, Thales Alenia Space i Nanoracks. Butelje su u svemir poslane u studenome 2019. a nakon perioda boravka u bestežinskom stanju i na visini od 450 kilometara na Zemlju su spuštene sredinom siječnja ove godine.

Nakon što je astronaut Château Pétrus 2000 u obliku 12 butelja vraćen na naš planet,  učenjaci bordoškog Instituta za vinovu lozu i vinsku znanost krenuli su u podrobna istraživanja na dva kolosijeka – pregledavajući ga detaljno u laboratoriju i kušajući ga. Nedavno su objavljeni prvi, preliminarni rezultati, koji – ističe se: jednoglasno – kažu da, mada su zapažene neke nijanse u razlikama u boji te u trajnosti aroma i okusa,  boravak u svemiru nije bitno oštetio vino u smislu kvalitete. Voditelj odjela za enološka istraživanja pri ISVV-u Philippe Darriet izjavio je da te zamijećene efekte treba još mnogo detaljnije izučiti, naime posebno i još jače podrobno istražit će se nekih stotinjak komponenata koje karakteriziraju Bakhov nektar.

Kompletan smisao cijele ove priče je ne tek s organoleptičkog  hedonističkog stajališta otkriti razlike u nosu i u ustima između nekog istog vina koje je dio svojega života provelo u uobičajenim uvjetima čuvanja a dio u nekim drugim atmosferskm uvjetima, želja je dobro prstudirati cijeli razvojni ciklus vinove loze i vina i nakon što neko vrijeme provedu u nekim posebnim okolnostima, te na temelju znanstvenih zapažanja pronaći načina da se na dugi rok znatno poboljšaju uvjeti uzgoja vinove loze i razvoj vina na Zemlji. Sila teža i bestežinsko stanje još uvijek su slabo znani fenomen, I stoga je svaki novi podatak vezan uz to područje vrlo značajan, posebno sada u ovo novo vrijeme izraženijih promjena u klimi. Vino je dakle sa snažnim razlogom bilo poslano u svemir –  vinova loza slovi kao jedna od biljaka koje najprije i u nijansama osjete promjene u klimatu. Prije ovog vinskog svemirskog pothvata u svemir su već u dva navrata slani dijelovi vinove loze i uzorci vina, da bi se mogle proučiti drukčijim atmosferskim uvjetima stvorene moguće razne bitne promjene u  izbojcima i u vinskim stanicama. Znanstveni eksperiment nastavlja se 2022. godine, slanjem u svemir uzoraka vezanih uz vinovu lozu i vino a foklus proučavanja bit će fermentacija. ◾

________________________

IN MEMORIAM

SINIŠA DORONJGA SIMPY

Ljepo, i dugo smo se družili. Svestrani estradni umjetnik glazbenik, skladatelj, pjevač, vrlo duhoviti voditelj, najjači vinski biškup, i što je najvažnije – veliki pajdaš! Svojom interpretacijom sv. Martina na naslovnoj stranici prvog primjerka prve hrvatske revije za vino, gastronomju i turizam SVIJET u ČAŠI na Martinje 1992. uveo je časopis u trodesetljetno razdoblje protagonistički značajne prisutnosti na hrvatskoj vinskoj sceni. Simpy, hvala ti!

Počivaj! Žalosni smo, Simpy, kaj te ni već med nami tu dole, ali i svjesni toga da pomale ideme tvojim putem,.. prema zvezdama, gore…

STEVEN SPURRIER

Domišljat, s mnogo ideja, poduzetan, a tako jednostavan i dostupan… Logično, velika želja prof. Ivana Dropuljića, osnivača i direktora međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com,  da u nekom edukacijskom segmentu Steven nastupi na toj manifestaciji, na nedavnom susretu na samoj granici Slovenije i Hrvatske Spurrier se pokazao spremnime doći, samo, s ozirom na njegove obveze trebalo je puno ranije dogovoriti se o datumu… Sad je,nažalost – gotovo… ◾

___________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE

kroz / through  

 

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2021 – hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s potencijalom odležavanja / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with quite a long ageing potential

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

– Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, ipak, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 1,1 / 1,9) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti/drink  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti svakako uz hranu/drink with food

_______________________________

HRVATSKA  CROATIA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: L) VUGAVA 2018 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Vugava ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  • suho • 13,6 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK

   ■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • može trajati i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • (slamnato) žuto ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo; žuto/ koštićavo; jabuka – marelica – dinja / zrelo) • na floralno (cvijeće: lipa) • na niti začinskog bilja, vrlo dobro uklopljeno • blago i na osjet maslaca ■ U USTIMA zaobljeno – donekle kremasto • okus sugerira slast a istodobno i slankasto, ukazuje i na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog – solidno dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 10-12  ̊C

(mpc/pp: XXL)  ZLATAN PLAVAC Grand Select 2013 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija  – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 15,0 vol%; ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • vrlo toplo • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • s finim tercijarnim bouquetom • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici koja može trajati ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na (ne nužno ovim redosljedom!) mineralno • na voćnost (voće: domaće/ tamno crveno – plavo / koštićavo; bobičasto; sušeno – u/kuhano) • na vegetalno/herbalno (sušeno bilje) – umjereno • na osjet plemenitog drveta – (fino) paljenoga – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom potentno • fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ • (preporuka za jelo/dish recommendation: crveno meso pečeno i s roštilja, dugo pirjano, tvrdi odležani zreli sir / red meat, roasted, grilled, long stewed,  matured hard cheese…) • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 18   ̊C

(mpc/pp: XL)  ZLATAN PLAVAC  barrique 2012 – ZLATAN OTOK, PLENKOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i južna Dalmacija – vrhunsko  s kzp/premium with the controlled origin • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto • vrlo toplo • sočno • s karakterom/autorski rad • dotjerano • skladno • elegantno • umireno no još s dosta živosti • pokazuje godine ali nije i prestarjelo • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom • lijepo se pije uz hranu • uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje – iskazano s mjerom • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima – vanilije, nijansa – čokolade/kave ■ U USTIMA zaobljeno – tanin: živ – uglađen • okus slankasto – fino gorkasto – kvalitetno prateća kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu nekoliko sati prije posluženja vina – poželjno, dekantirati / uncork the bottle some hours before serving the wine – decanting recommended, • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux • 16-18  ̊C

(mpc/pp: -XL) PLAVAC MALI sv. Juraj 2017 – LIPANOVIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sednja Dalmacija, Vis ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Plavac mali ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja  Južna Dalmacija • suho • 15,7 vol%

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • kompleksno • sadržajno • bogato • gusto i mesnato • vrlo toplo • sočno • zrelo • dotjerano • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno • na stijenkama čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • upućuje na na voćnost, izraženu solidno (voće: domaće/crveno plavo/koštićavo; bobičasto; zrelo – posušeno – ukuhano) • na vegetalno/herbalno • začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost – (fino) gork(ast)o • tijelom & strukturom potentno • grijućeg – fino gorkastog – dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: teža jela od mesa,, pečena na ražnju, u pećnici s krumpirom, dugo pirjana i u bogatom tamnom umaku) • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • -16-18   ̊C

(mpc/pp: XL-XXL) FAMEJA 2018 – DOM KALEBIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: otok Šolta ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo/soil: kamenito/rocky • sorta/variety: Crljenak/Tribidrag, Dobričić, Plavac mali • PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Izvorni blend dalmatinskog trojstva • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: kompleksno • nijansom kao da upućuje na tradiciju • toplo • dotjerano • skladno • s dosta živosti ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/gotovo neprobojno • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno – razvijeno • navodi na mineralno • na vegetalno/herbalno, diskretno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto / kuhano – šljiva) • začine/mirodije (slatke), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta – fino paljenoga/dima (poljubac) ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen – fino prašnast • okus slankast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro • fino gorkastog i blago isušujućeg – prilično dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: velika/large one –  tip/type: bordeaux,. • 18   ̊C

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXXL) IL GRANDE 2015 – FRANC ARMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran, Merlot, Cabernet franc ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teretna, teška (posve nepotrebno!) • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – s kzp/with the controlled origin • suho • 14,0 vol% • vino posvećeno istarskome junaku Velom Jožeu, šteta da vino nije nazvano po domaće – VELI, što znači isto što i talijanski Il Grande ■ DIZAJN/DESIGN: više u stilu stripa nego ozbiljne etikete za ozbiljno vino/more in the comics’ style than in the direction of a serious label for the serious wine • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE is: zanimljiva kombinacija lokalnog Terana te francuskih kultivara Merlota i Cabernet franc (napomena: bordoške sorte Merlot, Cabernet sauvignon i Cabernet franc kroz već niz godina jako su se dobro pokazale u Istri gdje im očito paše mineralno tlo i gdje uopće, pogotovu ako se jako pazi da boravak u bačvi(ci) ne rezultira s jačim notama prženoga te vanilije, ne moraju u organoleptici biti surogati originala već mogu, zadržavajući sortni identitet, pružiti sjajnu kapljicu obilježenu ovim istarskim terroireom!) • ozbiljno • kompleksno • moderno • sadržajno • bogato • mesnato (neko će ga doživjeti i premesnatime) • toplo • skladno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati, rekao bih, duuuugo, i razvijati se ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko • tamno/neprobojno ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno ali ne baš do kraja • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ crveno – plavo / koštićavo; bobičasto;) • na vegetalno/herbalno, diskretno • (biljne) začine, iskazano s mjerom, vrlo dobro uklopljeno • na osjet plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • tanin: živ – uglađen • okus slastan – fino slankast – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vino je potentno • s dugačkim završetkom ■ SERVICE: ⇗  ⇒  •  • odčepiti bocu koji sat prije posluženja vina / uncork the bottle some hours before serving the wine • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux • 16-18   ̊C

 Slavonija & Podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA Radoš 2019 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: Radoš • sorta/variety: Graševina ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: ozbiljno • ima kompleksnost • ima karakter • sočno • dotjerano • skladno • na kolosijeku elegancije • dinamično • čini se još u usponu – može trajati, vrijedi pružiti mu još vremena u butelji • povoljan odnos između cijene i kvalitete ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-(slamnato)žuto ■ NA NOSU umjerenog intenziteta – relativno razvijeno – puno • upućuje na mineralno • na voćnost, izraženu dobro (voće: domaće/ bijelo / koštićavo; – svježe) • na floralno • na vegetalno • donekle i na začinsko bilje ■ U USTIMA zaobljeno – na svoj način kremasto • okus sugerira slast – slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost  • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – solidno dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗ • čaša/glass: velika/large one  – tip/type: bordeaux • 10-12C

 (mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING Radosh 2018 – PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok ■ VINOGRAD/VINEYARD: naziv/name: Radoš • sorta/variety: Rizling rajnski ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: moderno • složeno • sočno • dotjerano • skladno • dinamično • može trajati i vrijedi mu pružiti još vremena u buteljii ■ IZGLEDOM živahno • zelenkasto-žuto ■ NA NOSU diskretno – dojam je, s obzirom na mogućnosti, ne i (još) do kraja razvijeno • upućuje na mineralno • na voćnost (voće: domaće/zeleno; bijelo/ koštićavo /citrusi) • na floralno (cvijeće: svježe / bijelo) • na vegetalno, umjereno • na osjet petroleja, nijansa ■ U USTIMA vrlo izraženo • okus sugerira slast – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelo & struktura vrlo dobri • svjež – srednje dugačak završetak ■ SERVICE: ⇗ •  • čaša/glass: srednja/medium size one – tip/type: rhine, • 10-12  ̊C

(mpc/pp: M) CABERNET SAUVIGNON FRANC Radosh 2017 – VINA PAPAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatsko podunavlje, Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Cabernet franc ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok – vrhunsko s kzp/premium with the controlled origin • 14,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – elegantno/OK – pedantly applied – elegant

■ VINO je/WINE  is: zanimljivo • kompleksno • toplo • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u suglasju sa: teritorijem (g.p.) – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi • lijepo se pije uz hranu • u usponu – može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM živahno • rubinsko-granatno • svijetlije • već oku sugerira gustoću tkiva ■ NA NOSU umjereno • jasno odaje bordoške sorte, • upućuje na voćnost • mineralno • na vegetalno/herbalno • začine/mirodije vezano uz boravak vina u bačvi(ci) – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno – mekano – donekle kremasto • tanin: živ – uglađen • okusom slankasto – s kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dosta dugačkog završetka ■ SERVICE: ⇗ •  • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

(mpc/pp: M–L) MAXIMO NERO 2016 – KUTJEVO d.d. ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Kutjevo – vrhunsko/premium with the controlled origin • suho • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro – siromašno – nedorečeno/OK – pedantly applied – elegant • čitljivo/legible: dobro/good

■ VINO je/WINE  is: u modernom stilu • kompleksno • sadržajno – gusto • toplo • zrelo • dotjerano • skladno • ima eleganciju • može trajati • povoljan odnos između cijene i kvalitete  ■ IZGLEDOM rubinsko-granatno • tamno ■ NA NOSU umjerene jačine – trajno • upućuje na na voćnost • vegetalno/herbalno, umjereno • začine/mirodije (slatke – pikantne), iskazano s mjerom – vrlo dobro uklopljeno ■ U USTIMA zaobljeno • okusom slankasto – ukazuje na kvalitetno prateću kiselost • tijelom & strukturom vrlo dobro – dugačkog završetka  ■ SERVICE: ⇗  • • odčepiti bocu sat prije posluženja vina / uncork the bottle one hour before serving the wine • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux, • 16-18   ̊C

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ