Archive | April 2014

Atelje okusa 144 – čari Dubrovnika/ ADRIA & DUTCH GOURMET SHOW… WOOOOOW!

                Dubrovnik-Dalmatia-Croatia-1080x1920Groood! (boomsbeat.com)

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t  

GOSPARSKI GRAD, NEKAD SJEDIŠTE i REPUBLIKE TE, SADA, (TURISTIČKI) BISER NAŠEG JADRANA, VISOKO JE DOŽIVLJAJNO MJESTO ZA SVA OSJETILA. IMAO SAM SREĆU NE SAMO PROŠETATI GROODOM, KAKO GA, PRETVARAJUĆI SREDIŠNJE A U DUGAČKO O, NAZIVAJU DOMAĆINI, NEGO i PRISUSTVOVATI DVJEMA ENO-GASTRO IZVEDBAMA OD KOJIH JE JEDNA BILA SLUŽBENO u ZNAKU ČUVENIH MICHELINOVIH ZVJEZDICA, A DRUGA, IAKO OFICIJELNO BEZ TIH ZVJEZDICA, NA JEDNAKO ZVJEZDANOM NIVOU

Nema što, Dubrovnik – gosparski grad, Grood kako ga lokalni stanovnici nazivaju, nekad sjedište i Republike a sada (turistički) biser našeg Jadrana, visoko je doživljajno mjesto za sva osjetila. Šetnja Stradunom i okolnim uličicama što vrve građevinama kulturno-povijesne vrijednosti te restorančićima i kafićima, obilazak zidina…, sve to stvara trnce. Nije čudno što toliki turisti iz cijeloga svijeta hrle u Dubrovnik. Svakoga dana ujutro barem po dva divovska cruisera, ploveći neboderi sa sadržajima što ih nudi cijeli jedan gradić, ujutro uplovljavaju u gradsku luku Gruž, nasuprot četvrti Lapad, i odande turiste po četrdesetak autobusa te kombija a i poneka limuzina za one najzahtjevnije razvažaju do gradske jezgre pa i dalje u okolicu, odakle se na svoj ploveći hotel oni vraćaju kasnije popodne i njime otplovljavaju pred večer, da bi ostavili mjesta za dolazak drugih brodova-grdosija idućeg jutra…

Cruisers 4Ploveće grdosije u dubrovačkoj luci Gruž. Svakog dana dovoze na tisuće turista…

KarakaSuprotnost divovskim plovećim hotelima i ukras luke, podsjetnik na neka davna vremena: Karaka!

Dubr hotel Lapad 1Palača na Lapadu u kojoj je sada hotel Lapad

Dubrov. dvoriPogled u dubrovačko dvorište

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU središtu grada, loza se tiho i nijemo penje… Trs, navodno, Malvasije dubrovačke, popeo se, kroz godine, uz kuću gotovo do krova.

Kombinaciju vrhunskog užitka okom, nosom i nepcem imao sam priliku doživjeti u restoranu 360 stupnjeva i u Palači Pucić, koja je ujedno i hotel s pet zvjezdica, oba objekta unutar su gradskih zidina. Vrlo zanimljiva eno-gastro događanja u njima priređena su bila uz otvorenje i odvijanje prve smotre vina Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik FestiWine, krajem travnja 2014. Festival je u organizaciji tijela Dunea, a to je Dubrovačko-neretvanska razvojna agencija. FestiWine je zamišljen da bude promidžba županijskih vina i namirnica, te da pomogne tamošnjem visokom potencijalu da i kroz plemenitu kapljicu dođe do izražaja onako kako to i dolikuje području kojemu je središte taj, znameniti Dubrovnik. Dubrovački restorani tih dana po popusnoj su cijeni nudili menue s lokalnim vinima, a čast da u toj dubrovačkoj vinskoj setemani (dubrovački vinski tjedan) otvori tu prigodnu popusnu praksu (cijena menua sa po čašom vina uz svaki slijed ipak je prešla 800 kuna!) pripala je upravo ugostiteljskom objektu 360 stupnjeva, smještenom na sjajnoj poziciji unutar staroga grada i prostrtome još i terasom koja je sjajni vidikovac. Čast da, večer poslije, ugosti Christophera Naylera, glavnog chefa amsterdamskog restorana Vermeer s jednom Michelinovom zvjezdicom te maîtrea i chefa Edwina van de Goora, vlasnika restorana Seinpost iz Den Haaga, također s jednom Michelinovom zvjezdicom, pripala je Palači Pucić.

360 Dubrovnik nocu 1Unutar zidina noću… Tu je restoran 360 stupnjeva   

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPogled s terase 360 stupnjeva na okolne krovove i zvonik

 Oba restorana ponudila su menue s jelima pripravljenim od domaćih namirnica, tj. onih iz Dubrovačko-neretvanske županije, a sljedovi su bili popraćeni isključivo lokalnim vinima. Za izbor vina u objektu 360 stupnjeva, gdje je, inače, do prije nekog vremena kao glavni kuhar radio Jeffrey Vela, prije toga stanoviti period chef u zagrebačkoj Esplanadi, pobrinuo se voditelj lokala i sommelier Rudolf Papac, a za izbor vina u Palači Pucić pobrinuli su se Jan Van Lissum, nizozemski novinar, publicist, vlasnik eno-gastro časopisa Proefschrift, izdavač vodiča Gault Millau za Nizozemsku i organizator niza sajmova i prezentacija hrane, vina te kulinarskih showova, kao i sommelier i savjetnik za eno i gastro pitanja Ivo Ivaniš iz Cavtata. Brigu pak o neuobičajenom načinu posluživanja vina – dobro ohlađeni crnjak uz školjke i ribu! – vodio je Edwin van de Goor, koji slovi kao veliki majstor za sljubljivanje vina i drugih pića s hranom.

Nazočnost na oba događanja navela me da pomislim kao da je riječ o nekom natjecanju u tome tko će od praktički istih namirnica (kamenice, riba, lokalno povrće… lokalna vina) više oduševiti. Vrlo interesantno iskustvo u kojemu su do izražaja došla dva moderna pristupa s vrlo profinjenim rezultatima na tanjuru – jedan mediteranski, dalmatinski, te jedan, sasma logično, nizozemski, sjevernoeuropski (Benelux). Lokal-patriotizam po strani – izvanredne performanse s obje strane! Nizozemci, s kojima je radio i chef kuhinje Palače Pucić Julijan Babij, intepretirali su namirnice Dubrovačko-neretvanske županije na svoj način a osmjelili su se i na korak dalje, preporučujući uz školjke i ribu – crna vina.  Dva odlična Ateljea okusa! Kad već nije bilo moguće na jednome mjestu i u isto vrijeme doživjeti te menue, evo prigode za to – zahvaljujući fotografijama i kraćim popratnim objašnjenjima. ♣

OLYMPUS DIGITAL CAMERAImpresionirajuće već na ulasku u restoran 360 stupnjeva: atraktivan pogled kroz staklenu stijenku u kuhinju

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAInterijer, sa visećim staklenim kuglama Murano, koje ovdje služe kao luster. Na slici su gosti iz Velike Britanije i Beča Angela Muir, Darrel Joseph i Dominique Vrigneau

 OLYMPUS DIGITAL CAMERARestoran 360 stupnjeva: chef Alessandro Martellini iz Toscane, i sous chef Mario Curić

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača Pucić: nizozemski chefovi Christopher Naylor, Edwin van de Goor i, sasma desno, naš Julijan Babij, Drugi slijeva je Jan Van Lissum, publicist i organizator eno-gastro događanja

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMenu Terroir, 360 stupnjeva: stonske kamenice s kremom od inćuna, umakom od limunske trave, lagano blanširanim motarom i s cvijetom soli iz Stona. Vinska pratnja: Grk 2012, Cebalo, Lumbarda, Korčula

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača Pucić: stonske kamenice s manzanillom, avokadom, jogurtom i krastavcem te s malo motara. Nakon aperitivne Malvasije dubrovačke 2012 Dubrovačkih podruma, uz to jelo: CRNO vino Dubrovačkih podruma Parac 2011, ohlađeno na 11 Celzijevih stupnjeva

OLYMPUS DIGITAL CAMERARestoran 360 stupnjeva: Crni rižot od sipe s lagano pirjanim sipicama kao ukrasom i s tankim hrustavcem napravljenim od sipinih krakova. Vino: Malvasija dubrovačka 2013, Monika, Konavle

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača Pucić, Vermeer: filet lubina, s kaduljom, umakom od inćuna i češnjaka te s gljivama i limunom i, povrh, s hrustavcem od kruha. Vino iz Dubrovačkih podruma i rađeno u suradnji s Janom van Lissumom i s Ivom Ivanišem: Cabernet sauvignon 2007 Trajectum, ohlađen na 13 Celzijevih stupnjeva

 360 kirnja popara  2360 stupnjeva: popara od kirnje s krumpirom, kunjkama, kozicama te šafranom i kandiranom rajčicom te tankom kriškom popržena kruha. Pratnja u čaši: Pošip 2012, PZ Nerica, Čara, Korčula

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača Pucić: Tuna sa divljom šparogom, bobom, rotkvicama, gljivama, kratko prokuhanim listom blitve te juhom od algi i luka. Vino iz Dubrovačkih podruma, kreacija Jana van Lissuma i Ive Ivaniša – Merlotina 2009, ohlađena na 16 stupnjeva. Merlotina je od sorte Merlot iz konavoskog vinograda starog 40 godina, a na ocjenjivanju za Dubrovnik FestiWine 2014 bila je u pripetavanju za šampiona…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANakon tune, Edwinu van de Gooru i supruzi Jana van Lissuma za stolom se, da na svoj način iskaže zadovoljstvo, pridružio Dušan Jelić, bloger iz Beograda

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA360 stupnjeva: pašticada, obogaćena komadićima slanine, rolicama od teletine, njokima, suhom šljivom, i ploškama termički kratko obrađene mrkve. Uz ovo jelo poslužen je Dingač 2009 Vedrana Kiridžije iz Potomja na Pelješcu

360 pasticada vino +

OLYMPUS DIGITAL CAMERA360: sjajni, vrlo ljubezni i stalno nasmijani konobari

360 kolac 2360 stupnjeva, desert Dalmacija – biskvit s rogačem, kandiranom koricom naranče i sa sladoledom od mantale (ukratko: mantala je želatinasta smjesa dobivena laganim iskuhavanjem mošta). Uz desert natočen je gorkasti liker od naranče OPG-a Antunović s Pelješca

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPalača Pucić: Edwin van de Goor, Chris Naylor i Jan van Lissum za desert su odlučili ponuditi sir, i to ekstra staru goudu nabavljenu na OPG-u u Nizozemskoj. Jedino taj sir bio je porijeklom izvan Dalmacije i Hrvatske. Uz taj uistinu sjajan sir utočen je Plavac 2009 Plausus Dubrovačkih podruma, također autorski rad Van Lissuma i Ivaniša.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZa kraj, u café baru Palače Pucić servirana je kava (arabica)  specijalno pripremljena te razdijeljena ne u keramičkim šalicama nego u ovakvim staklenim čašicama

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Advertisements

Svijet vina 2013-2014./ SEKTOR u RAVNOTEŽI!

OIV logoŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

NAJVEĆI PROIZVOĐAČI u 2013. SU ITALIJA, ŠPANJOLSKA i FRANCUSKA, KOJE u GLOBALNOJ PRODUKCIJI SUDJELUJU SA 47 POSTO KOLIČINE

Ovih dana u Parizu glavni direktor OIV-a Jean-Marie Aurand iznio je službene podatke o aktualnome stanju vinogradarstva i vinarstva u svijetu.

Evo i glavnih obilježja: sektor vina ostvario je ravnotežu. Proizvodnja plemenite kapljice u svijetu nešto je povećana. Tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska najveći su proizvođači, s gotovo podjednakom količinom, i predstavljaju 47 posto ukupne svjetske produkcije vina. Veliki skok u proizvodnji vina – rekord! – ostvarila je Španjolska, zemlja s najviše vinograda na svijetu, s nešto više od milijun hektara.

Production de vin 2013 2014 OIVProizvodnja vina u svijetu u 2013. godini

Ukupna površina pod trsjem u svijetu ostaje jednaka, i iznosi oko 7436 milijuna hektara. Zaustavljeno je smanjivanje vinograda u Europi, i sad je europska površina 3481 milijuna hektara. Povećavaju se vinogradi u Kini, u 2013. bilježi se rast od 20 milijuna ha u odnosu na 2012, zatim i u Južnoj Americi, gdje je povećanje od tri milijuna hektara, najviše se to odnosi na Argentinu (+ 3 milijuna ha) i Čile (+ 2 milijuna ha).

Proizvodnja vina u porastu je. U 2013. proizvedeno je 276,6 milijuna hl, u odnosu na 2012. to je povećanje od oko 21,8 milijuna hl odnosno 8,5 posto. Italija je u 2013. proizvela oko 45 milijuna hl, Španjolska je na drugom mjestu s 42,7 milijuna hl, a Francuska treća s 42 milijuna hl.

Za Hrvatsku OIV za 2013. navodi proizvodnju od oko 1,42 milina hl.

U Novome svijetu SAD prednjače s 22 milijuna hl, Argentina je na 15 milijuna hl, a Čile na 12,8 milijuna hl.

Južna Afrika je na 11 milijuna hl, a to je četiri posto više nego u 2012, Australija je s 12,5 milijuna hl (+1 % u odnosu na 2012.), a Novi Zeland je na 2,5 miliuna hl. U Aziji: i uz povećanje vinograda registriran je lagani pad proizvodnje u Kini od oko oko 15 posto u odnosu na 2012, ukupna kineska količina u 2013. je 11,7 milijuna hl.

Globalna potrošnaja vina u 2013. bila je oko 238,7 milijuna hl, dakle razlika između proizvodnje i potrošnje je 37,9 milijuna hektolitara.   ♣

Osporavane zaštite/ ISTARSKI PRŠUT u MEĐUGRANIČNOJ AVANTURI

              istarski prsut logoistarski prsut cijeli

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S OBJE NADLEŽNE STRANE HTIO SAM SLUŽBENO ČUTI u ČEMU JE (BIO?) PROBLEM OKO EU-REGISTRACIJE i ZAŠTITE SPECIJALITETA S NAŠEG NAJVEĆEG POLUOTOKA…

Prije koji mjesec na TV-Dnevniku Hrvatske televizije prikazan je bio prilog o tome da se Slovenci protive da Istrani iz Hrvatske na razini Europske Unije zaštite dosta svojih proizvoda, na malom ekranu pokazana lista bila je podugačka, zapamtio sam da su kao sporni navedeni npr. istarski pršut, istarsko maslinovo ulje, istarski sir, pa i vinska sorta Porečki Muškat ruža… U prilogu, koji je, ne mogu se oteti dojmu, bio u znaku kao da nam prvi zapadni susjedi opet rade neku sabotažu, tada nije navedeno, kao da je to državna tajna, iz kojih se razloga u Deželi bune, što zapravo žele.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Poslije se pojavilo nekoliko priloga na ovu temu, jedan s naslovom koji poručuje da nam Slovenci nakon terana sada žele oduzeti i istarski pršut. U tome tekstu navodi se:

Istarski poluotok dijele tri zemlje, Italija – do Muggie u okolici Trsta, Slovenija – Kras i dio obale uključujući gradove Kopar, Portorož, Piran, te Hrvatska najveći dio. Upravo je ta podjela spominjana i tijekom predpristupanih pregovora za ulazak Hrvatske u EU, a tada su definirani i nazivi koji će se upotrebljavati. Talijani polažu pravo na naziv – Istria, Slovenci na Istra, a mi smo pristali na – Hrvatska Istra! Upravo takvim pristankom u vodu su pali višegodisnji trud istarskih pršutara, godine truda, lobiranja, troškova da se njihovi pršuti zaštite kao autohtoni….

Projekt zaštite istarskog pršuta kao autohtonog proizvoda trajao je niz godina i na njega je potrošeno mnogo novca. Pršut su se u Istri dosjetili zaštititi kao autohtoni proizvod puno prije no što smo ušli u EU i zapravo je jedini naš proizvod zaštićen dok Hrvatska nije bila dijelom europskih integracija. No, čak i kao zaštićeni autohtoni proizvod sa specifičnim načinom pripreme i geografskim porijeklom te kao takav priznat i hvaljen među gurmanima diljem Europe, istarski pršut ima “brata”. Slovenci gotovo identičnom tehnologijom proizvode kraški istrski pršut (razlika je u samo jednom slovu) i prodaju ga po upola nižoj cijeni. Čak i dizajn pakiranja te boje koje su odabrane podsjećaju na pakiranje našeg. Slovenci na Krasu proizvode čitav niz sjajnih delicija od suhog mesa, gastronomija (udaljeni samo pedesetak kilometara zračne linije) im je gotovo jednaka onoj u hrvatskoj Istri, no pršut nisu zaštitili i na hrvatski, odnosno istarski teško bi mogli polagati prava.

U jednom drugom tekstu vezanom o zaštiti istarskog pršuta u EU, a koji je odaslala HINA, naišao sam na sljedeće:

U Ljubljani tvrde da hrvatska prijava za registraciju istarskog pršuta nije u skladu s uvjetima za određivanje zaštićenog podrijetla i da bi zaštita hrvatskog istarskog pršuta u EU ugrozila postojeće priznate proizvode koji su zakonito na tržištu već najmanje pet godina. Riječ je o pršutima sličnog naziva koje je Slovenija već uspjela registrirati i zaštićeni su u EU, tzv. “istrskom pršutu” i “kraškom pršutu” koje proizvode slovenski proizvođači. U svojoj pritužbi Europskoj komisiji Slovenija tvrdi da europska uredba o shemama kvalitete poljoprivrednih proizvoda te propisi o imenima biljnih sorti i životinjskih pasmina, o homonimima i robnim markama, ne dopuštaju uvođenje hrvatskog istarskog pršuta u registar jer se on u praksi ne razlikuje mnogo od već registriranog slovenskog pršuta

MINISTRSTVO ZA KMETJSTVO IN OKOLJE

Iako tek sada izlazim s ovim prilogom, nisam cijelo to vrijeme spavao nego sam se odmah s molbom za SLUŽBENO objašnjenje obratio što e-mailom što telefonom mjerodavnima u nas, konkretno Odjelu za poljoprivredu Istarske županije, Ministarstvu poljoprivrede RH, Hrvatskoj gospodarskoj komori, međutim konkretnog odgovora nije bilo otkuda, tek su mi iz Odjela za poljoprivredu Istarske županije preporučili da pričekam do kraja toga mjeseca (riječ je o veljači 2014.), kad će se znati na što Slovenci imaju primjedbe.

istarski prsutariIstarski pršutari s Milanom Antolovićem, pročelnikom Odjela za poljoprivredu Istarske žuanije, a koji je i sam proizvođač pršuta

Ne videći razloga za čekanje, pokušao sam, kad nije išlo ovdje, na drugoj strani: kontaktirao sam kolege slovenske novinare pa onda i Ministrstvo za kmetijstvo in okolje Republike Slovenije i, gle: već idući dan nakon što sam Ministrstvu za kmetijstvo poslao e-mail, iz Slovenije sam dobio odgovor!

Evo što sam saznao od Ministrstva za kmetijstvo in okolje:

Slovenija je nadležnoj komisiji EU uložila prigovor na tražnju Hrvatske da joj se odobri zaštita istarskog pršuta proizvedenoga samo u Hrvatskoj ponajprije zato što se dio Istre nalazi također i u Sloveniji, i što se i na području slovenskoga dijela Istre proizvode pršuti, iako, istina, ne u tolikom opsegu kao na hrvatskoj strani, međutim to ne znači da se tu ne bi mogli i roditi jači pršutari. Slovenska Istra nudi mnogo različitih jela koji u svom nazivu prirodno nose i pridjev istrski, npr. istrski fuži, istrski bobiči, istrski štruklji, a tu je i istrski pršut, i sasma logično polaže pravo na pridjev istrski. Slovenija se nikako ne protivi registraciji istarskoga pršuta od strane proizvođača iz hrvatskoga dijela Istre, međutim želi postići to da se i proizvođačima koji žive i rade na području slovenske Istre ostavi mogućnost zaštite i označavanja korištenjem pridjeva istrski za tradicijske proizvode pa, dakako, i za pršut. Ali, ne za bilo kakav pršut, nego za pršut dobiven po pravilniku, a, kako postoji već onaj što ga je za istarski pršut pripremilo i usvojilo Udruženje proizvođača istarskog pršuta iz Hrvatske, onda po tom pravilniku.Da Slovenija nije uložila svoju primjedbu, manji slovenski istarski pršutari (poljoprivredna gospodarstva i selski turizmi u slovenskoj Istri), ali sutra-prekosutra možda i neki veći pršutari, u slučaju registracije pri Europskoj komisiji naziva istarski pršut samo za pršute iz hrvatskoga dijela Istre ne bi smjeli koristiti termin istrski pršut za svoje proizvode. Slovenija nema namjeru tražiti zaštitu samo naziva pršut, jer je to generičan naziv i nije ga moguće zaštititi.Europsko zakonodavstvo omogućuje međugraničnu suradnju po pitanju takvih zaštita, što znači da je moguće da više država u međusobnom susjedstvu zatraži registraciju za istu vrstu proizvoda dobivenog u bliskim pograničnim oblastima u tim državama a koje u geografskom i klimatskom smislu i po tradiciji čine regiju, dakle svojevrsnu cjelinu. Zašto ne omogućiti uporabu oznake istrski pršut i u slovenskoj Istri, ako se taj pršut proizvodi u skladu s postojećim pravilnikom Udruge pršutara iz hrvatskoga dijela Istre?

Na primjedbu iznesenu u gore citiranome tesktu objavljenom u hrvatskim medijima da Slovenci na Krasu već dosta godina proizvode pršut koji komercijaliziraju jedan kao kao istrski a jedan kao dalmatinski, a da onaj istrski plasiraju po upola nižoj cijeni od one što je ima u Hrvatskoj zaštićena marka istarski pršut, pa je to nelojalna konkurencija, Slovenci ne niječu dugogodišnji izlazak iz pršutane na Krasu kod Sežane istrskog pršuta pa i dalmatinskoga, ali i ističu da je s takvim označavanjem gotovo, naime lani je pršutana s Krasa, upravo i zbog pritužbi kupaca koji su prigovarali da istrski pršut ne može dolaziti iz okolice Sežane, naziv istrski pršut zamijenila nazivom maestral, a dalmatinski nazivom adria.

istarski prsut 5A što je s drugim navedenim proizvodima s gore spomenute navodno u Sloveniji osporavane liste. Evo odgovora iz Ministrstva za kmetijstvo i na to pitanje:

O ostalim proizvodima za koje pitate nije se razgovaralo.

U Europskoj Uniji je s jednom od triju oznaka – zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla te oznakom zajamčene tradicijske posebnosti obuhvaćeno više od tisuću proizvoda, uglavnom iz segmenta prehrane. Najviše zaštićenih proizvoda ima Italija, slijede Francuska i Španjolska. EU je sustav nadzora kakvoće i zaštićenih oznaka uvela radi očuvanja/njegovanja raznolikosti, radi bolje promocije lokalnih proizvoda i kraja gdje oni nastaju, radi lakše provjere kakvoće tih proizvoda i usklađenosti oznake na ambalaži sa proizvođačkom specifikacijom, radi obrane tih zaštićenih proizvoda od zloporaba u označavanju, dakle time i radi bolje zarade proizvođača, bolje zaštite potrošača i boljeg efekta kroz turizam. Da bi se dobila oznaka zaštićenosti potrebno je ispuniti više uvjeta, među kojima je najzahtjevniji priprema elaborata gdje se objašnjava u čemu je ta posebnost proizvoda i daju informacija i uputa o tome kako za taj zaštićeni artikal treba pristupiti proizvodnji. U Europskoj Uniji ima dosta istorodnih proizvoda, jedan od tih upravo je i pršut, karakterističan za mediteranske države. Unutar generičnog pojma pršut ima razlika od pršuta do pršuta po užim područjima Sredozemlja koja, svako, karakteriziraju specifična (mikro)klima, pasmina, način uzgoja (ekstenzivan ili intenzivan), ishrana, običaji u prehrani lokalnih stanovnika i preradi mesa, ovdje konkretno svinjskog buta. Primjerice najlakše uočljiva razlika između istarskog pršuta i drugih pršuta, eto, onih iz Dalmacije, je u tome što se u Istri s buta skidaju slanina i koža, a u Dalmaciji one ostaju…. Nužno je dakako da zaštićenu oznaku prati geografski pojam koji smiješta proizvod u određeni kraj. Poluotok Istra, najvećim dijelom u Hrvatskoj a manjim dijelom u Sloveniji i Italiji zapravo je jedna regija…

U međuvremenu, ponovno prilog na malom ekranu u nas o istarskom pršutu i primjedbama Slovenaca. Govorilo se o susretu ministara poljoprivrede Hrvatske i Slovenije i mogućnostima dogovora, te je rečeno da Slovenci imaju prigovor glede zaštite istarskog pršuta jer da se ne rabe butovi od svinja uzgojenih u Istri. U slučaju da je s naše strane tražena zaštićena oznaka izvornosti, kao najjača, a to se i dogodilo, imaju dobrim dijelom pravo jer za tu oznaku i sirovina mora potjecati iz Istre. Kad se prije više godina u nas krenulo sa zaštitom istarskog pršuta imao sam na tu temu razgovor s profesorom sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je bio duboko uključen u izradu te zaštite i prvo moje pitanje bilo je odakle je sirovina za pršute, a odgovor je bio: iz Vajde iz Čakovca! Nije ni čudno, jer u Istri se navodno godišnje konzumira oko 100.000 pršuta. Bez obzira na to što u tu brojku ulaze i pršuti koji nisu u našem sustavu zaštite, istarsko svinjogojstvo čini se još ni danas nije u stanju osigurati dovoljno sirovine za zaštićene istarske pršute. Uostalom, svojedobno mi je, za jedne prezentacije istarskih pršutara u zagrebačkoj vinoteci Bornstein, Milan Antolović, pročelnik Odjela za poljoprivredu Istarske županije, rekao da u Istri nedostaje tamo uzgojenih svinja za podmirenje potreba vezanih uz potražnju za istarskim pršutom, te da je to prijelazno razdoblje i da se radi na razvoju svinjogojstva. Neki znani istarski pršutari poput Mladena Dujmovića iz Tinjana doista su i krenuli u vlastiti uzgoj svinje.

istarski prsut Dujmovic logoistarski prsut 1Usput, baš nekako u ono vrijeme prije već dosta godina širile su se i glasine kako nam uvelike stiže svinjsko meso iz uvoza iz Mađarske, Nizozemske… Prije ne tako dugo pojavili su se u medijima članci o tome kako se domaći pršutari žale na pretjerani uvoz svinjskih butova baš namijenjenih proizvodnji pršuta. Usput, nisu samo istarski proizvođači pršuta deficitarni sa svinjskim butovima namijenjenima za tu deliciju, nego je ista stvar i s dalmatinskim pršutarima, koji i ne taje da se sirovinom opskrbljuju u Slavoniji, hajde, to je barem u Hrvatskoj.

Pa što onda da čovjek misli… nego to što misli!

U svakom slučaju, do srpnja 2014. kad se puni godišnjica ulaska Hrvatske u EU stvari će se morati riješiti: ili će doći do dogovora između hrvatske i slovenske strane oko istarskog pršuta ili će odluku donijeti Komisija EU.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE i ŠUMARSTVA

Prije kratkog vremena nepokon je stigao e-mailom odgovor na moja pitanja i od Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Evo što u njemu stoji:

U Republici Hrvatskoj je , sukladno odredbama EU, uspostavljen sustav temeljem kojeg se autohtoni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi mogu registrirati i zaštititi jednom od oznaka: oznakom izvornosti (OI); oznakom zemljopisnog podrijetla (OZP) i oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta (OTS). Radi se o vrlo složenom postupku koji se provodi u dvije faze: prva faza je registracija na nacionalnoj razini, iza koje slijedi podnošenje zahtjeva za zaštitu oznake na razini EU.

Istarski pršut bio je prvi proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti na nacionalnoj razini, pa je slijedom toga i prvi proizvod za koji je Republika Hrvatska pokrenula postupak registracije oznake izvornosti i na EU-razini.

Da postupak zaštite i registracije oznake nije jednostavan ukazuje vrlo zahtjevna procedura koju čine priprema dokumentacije, postupci službenih kontrola, iznalaženje najboljeg načina u rješavanju prigovora kojega imaju mogućnost uložiti nadležna tijela država članica ili trećih zemalja, odnosno fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom. Cilj zaštite oznake je da proizvod, za koji je podnesen zahtjev i ostvari tu željenu i zasluženu registraciju oznake, da postane ambasador Republike Hrvatske u svjetskoj gastronomiji.

istarski prsut 3

U lipnju 2013. godine Europska komisija objavila je Jedinstveni dokument za proizvod  Istarski pršut – oznaka izvornosti u Službenom listu Europske unije, kada i formalno započinje rok za ulaganje prigovora, a koji je trajao do 1. rujna 2013. godine.

U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije, nadležno tijelo država članica ili trećih zemalja, ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom, osnovana u trećoj zemlji imali su mogućnost podnijeti prigovor Europskoj Komisiji. Prigovor je morao sadržavati izjavu kojom registracija proizvoda narušava uvjete iz Uredbe (EU) br.1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Prigovor je uložila Republika Slovenija. Opravdanost prigovora provjerila je Europska Komisija i zatim ga dostavila Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske. Prema proceduri, sukladno Uredbi 1151/2012, sada je u tijeku postizanje sporazuma između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

Ako se ne postigne sporazum u roku od tri mjeseca, o tome se informira Komisija, koja može, na zahtjev podnositelja zahtjeva, u ovom slučaju Republike Hrvatske, produljiti rok za najviše još tri mjeseca. Ukoliko se ni u tom roku ne postigne dogovor, EK će odlučiti o registraciji oznake, o čemu će objaviti dokument u Službenom listu EU.

Postizanje sporazuma, što je u tijeku, vrlo je važan korak u ovom dijelu postupka zaštite oznake proizvoda. Vjerujemo da će Republika Slovenija i Republika Hrvatska postići dogovor koji će biti od koristi za sve proizvođače na području Istarske regije. Važno je razgovarati, jer se pokazalo da kroz brojne zajedničke projekte i mi i Republika Slovenija imamo niz proizvoda koje treba zaštiti s obzirom da su dio tradicije i povijesti koju ne bi trebalo izgubiti već je sačuvati za buduće generacije. Da je tome tako, potvrđuje i sastanak ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i slovenskog ministra poljoprivrede i okoliša Dejana Židana, održan 11. veljače 2014. godine u Varaždinu. Tom prilikom dvojica ministara razgovarali su i o zaštiti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te se složila kako je potrebno uspostaviti širu i kvalitetniju suradnju između Hrvatske i Slovenije u području registracije i zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla, te oznakom zajamčenog tradicionalnog specijaliteta.

Tom je prilikom posebno istaknuto kako je potrebno postići suglasnost i kompromisna rješenja sa ciljem dobrobiti, kako hrvatskih tako i slovenskih poljoprivrednih proizvođača. Ministri daju punu podršku hrvatskim i slovenskim proizvođačima da u registraciji Istarskog pršuta usuglase proizvođačke specifikacije i izvrše zajedničku registraciju proizvoda i provedu postupak zajedničke registracije naziva proizvoda.

Jedan od zaključaka sastanka bio je kako će oba ministarstva inicirati i potaknuti proizvođače da zajednički krenu u pripremu zaštite jednog proizvoda od zajedničkog interesa kao pilot projekt. Na ovaj način, steklo bi se iskustvo i znanje u zajedničkoj zaštiti, te izbjegle moguće neželjene situacije i podnošenje prigovora. Uzimajući u obzir da u Republici Hrvatskoj, kao i u Republici Sloveniji, ima puno proizvoda koji su se tijekom povijesti u objema državama proizvodili na isti ili sličan način, dogovorena je načelna spremnost za prekograničnu suradnju na zaštiti pojedinih proizvoda.

istarski prsut rezanjeZaštita autohtonih proizvoda je u pravilu dugotrajan postupak koji je propisan EU standardima i podliježe propisanim procedurama. Važno je naglasiti da je cilj zaštite povećati vrijednost samog proizvoda, što znači ostvariti višu cijenu na tržištu a time povećati dohodak proizvođaču. Ono što je posebno važno i treba naglasiti je kako proizvod sa zaštićenom oznakom garantira potrošaču kvalitetu i specifičnost tog proizvoda. Nadalje, zaštita je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda tako i područja u kojem se proizvodi. Pozitivan gospodarski efekt moguće je  postići i kroz turizam.   ♣

 ______________________________________

NIGDJE U SVIJETU PRŠUT SE NE RADI KAO U ISTRI!Prof. dr. sc. Romano Božac sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, koji je bio protagonist u akciji zaštićivanja istarskog pršuta u Hrvatskoj, objašnjava kako je istarski pršut apsolutno autohtoni proizvod i kako se nigdje u svijetu pršut ne proizvodi na način kako se to radi u Istri.

Prije svega to je zbog potpuno drukčije klaoničke obrade buta, odnosno svježeg mesa. Bitna razlika je u tome što se kod istarskog pršuta, s buta skida koža sa čitavim potkožnim masnim tkivom, do samoga mesa. Na mesu, dakako, može ostati malo masnoće. Na butu ostaje samo koža koja obavija skočni zglob, i to nekih četiri­, pet centimetara, za koji se poslije veže konopac da bi se pršut objesio. U butu, što također nitko u svijetu ne radi, ostaju zdjelične kosti. Pri obradi buta za Istarski pršut kad se to sve skupa fino zaobli, ne može se vidjeti, kao kod drugih pršuta, ona jabučica butne kosti, kraj femoralne bedrene kosti, kaže prof Božac.

istarski prsut 6Pravilnik koji su donijeli i usvojili članovi Udruge istarskih pršutara, proopisuje da se Istarski pršut proizvodi od pasmina bijelih mesnatih svinja poput velikog jorkšira i švedskog landrasa, te njihovih križanaca. Svinje moraju biti teške od 150 do 200 kg, uzgojene u Istri, hranjene repom, bundevom, krompirom, žitaricama, kukuruzom i drugim biljem. Na svinjskom butu ostaju kosti kuka i zdjelične kosti, a koža i potkožno masno tkivo se odstranjuje sa površine buta. Po osobitostima obrade buta istarski pršut se već na pogled razlikuje od talijanskog, španjolskog i ostalih poznatih uvoznih pršuta. Nakon odstranjivanja kože, but se masira rukama čime se odstranjuje ostatak krvi iz bedrene arterije. Slijedi salamurenje tj. samo soljenje isključivo morskom solju uz dodatak prirodnih mirodija, papra, lovora, ružmarina i češnjaka. Takvo suho salamurenje specifično je za istarski pršut. Nakon salamurenja butovi se slažu jedan povrh drugog i ostavljaju da leže sedam dana. Po isteku sedmice dosoljavaju se i okreću. Temperatura u prostoru mora biti od 3 do 6 stupnjeva a vlažnost zraka od 80 do 90 posto. Nakon prešanja slijedi sušenje u prostorima sa strujanjem zraka. Butovi se suše na buri, sjevero-istočnim i istočnim vjetrovima. Sušenje traje oko pet mjeseci. Nakon travnja, kad vani poraste temperature, premještaju se u podrume sa stabilnom temperaturom i vlažnosti zraka. U takvim prostorima pršut zrije 12 do 18 mjeseci.

Istarski pršut, čije rađanje počinje u zimskim mjesecima, smije se proizvoditi samo u unutrašnjosti Istre, u ambijentima najmanje 12 kilometara udaljenima od mora. Klima u unutrašnjosti Istre, s čestim hladnim vjetrovima, pogodna je zbog svoje prosječne temperature i relativne vlažnosti zraka. ∎

 

 

 

 

 

SUMMA 2014 / ELITNO i EKSKLUZIVNO u JUŽNOTIROLSKOJ PALAČI IZ 16. STOLJEĆA

Summa 2014

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

CASÒN HIRSCHPRUNN ALOISA LAGEDERA u MAGRÉU BIO JE POZORNICA SUMMITA PONAJBOLJIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA VINA

Veronski sajam vina Vinitaly dugo je godina bio ne samo središnja vinska sajmena manifestacija u Italiji pa i u južnom dijelu Europe, nego i jedina značajnija priredba te vrste u tome prostoru. Kako su vinari sazrijevali i, s obzirom na svoje pristupe proizvodnji i komercijalizaciji plemenite kapljice postajali drukčiji, zahtjevniji, ekskluzivniji, te težili posebnom, nešto intimnijem ambijentu i ambijentu s patinom kao i drukčijem tretmanu od ovoga na sajmištu VeronaFiere – zbog veličine Vinitalyja i uistinu velikog broja posjetitelja ipak u dobroj mjeri, da tako kažem, populističkoga – došlo je do stvaranja, unutar termina Vinitalyja, satelitskih vinskih smotri. Niz proizvođača koji su do prije nekog vremena redovito bili sudjelovali na Vinitalyju pobojao se da će se u toj velikoj sajamskoj masi izgubiti, a, opet, niz proizvođača smatrao je da mnoge svoje posebne i skupe boce u takvoj atmosferi istaču beskorisno. I tako se rodio festival prirodnih vina, u Villi Favoriti u Veroni. Taj okuplja samo proizvođače tzv. iskrenih vina a to bi trebala biti ona što nastaju bez kemije u vinogradu i tehniciranja u podrumu. Drugi je pak elitni Summa, u od Verone nešto više od stotinjak kilometara udaljenom Magréu ili po njemački Margreidu u Alto Adigeu/Južnom Tirolu, u organizaciji znanog vinara Aloisa Lagedera.

Lageder AloisAlois Lageder, organizator Summe, u dvorištu svoje renesansne palače Casòn Hirschprunn u Magréu ili Margreidu

_______________________________

ALOIS LAGEDER– Još od 1823. vinogradarstvo i proizvodnja vina tijesno su vezani uz obitelj Lageder. Alois Lagederiz pete je generacije obitelji, i na svom posjedu u Magréu u okrugu Bolzano/Bozen drži se filozofije inspirirane holističkim pristupom i principom proizvodnje održivog razvoja. Trsi se na razuman način povezati tradiciju i inovaciju. Lageder brine o 50 hektara vlastitih vinograda koji se obrađuju strogo po postulatima biodinamskog uzgoja. ■

______________________________

Summa je godišnje okupljalište, u Lagederovoj palači iz 16. stoljeća Casòn Hirschprunn, većeg broja najpoznatijih talijanskih i šire europskih ali i nekih izvaneuropskih vinskih kuća s respektabilnom kakvoćom proizvoda i visokim imageom. Domaćin Lageder se prezentira dijelom svoje produkcije tu, a dijelom u obližnjem svom objektu Tenuta Löwengang. Manifestacija, s terminima u subotu i nedjelju, je, s obzirom na ambijent i na izbor izlagača, zamišljena da privuče ne samo važne vinske trgovce iz Italije i inozemstva nego i brojne turiste dubljeg džepa koji žele vikend provesti u živopisnom Južnom Tirolu (u neposrednoj blizini Magréa je i mjesto Termeno/Tramin, koje se reklamira kao domovina Traminca mirisavoga) i u društvu sa zvijezdama svjetskog vinarstva i rafiniranim vinima pod etiketama tih zvijezda. Uz izlagački dio, uistinu vrlo atraktivan glede imena proizvođača i naziva vina, bogat je popratni program, koji uključuje seminare o vinu, vertikalne degustacije čuvenih etiketa, vođene obilaske podruma.

Tramin centar 12Desetak je minuta vožnje automobilom od Lagederovog Magréa do Termena/Tramina, koji se reklamira kao zavičaj Traminca mirisavoga (Gewürtztraminer). Na slikama su središte mjesta Tramin/Termeno i, dolje, na Trgu Gradske vijećnice, znani podrum HofstätterTramin Hofstatter 13

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajno buđenje: pogled iz sobe hotela Winzerhof na vinograd ponad Termena/Tramina na oko 400 metara nadmorske visine

Kastelaz Kirche 4Pet minuta od Tramina na brdu ponad sela Kastelaz crkvica je sv. Jakoba građena na temeljima zidina iz starorimskog vremena. U toj crkvi jedinstvene su freske – začuđujuća ostvarenja majstora kičice iz doba kasne romanike

Ove godine na Summi je nastupilo nekih 60 renomiranih proizvođača iz Italije, Njemačke, Francuske, Austrije, Portugala, SAD, Novog Zelanda. Donijeli su sa sobom ne samo svoja vina i berbe aktualne na tržištu, nego i posebnosti, primjerice, s jedne strane kapljicu iz razine vlastite špice koja upravo izlazi na tržište pa je to stanovita pretpremijera, a s druge strane i vina svoje prve lige odležana dugo u butelji, i više od desetljeća. To je eto velika vrijednost ovakvih manjih i elitnih festivala: proizvođači, koji dobro znaju da će to biti dobra udica, ponude intrigantna vina, najbolje što imaju, a to se vrati, bez obzira na visoku cijenu ulaznice i neka moguća ograničenja oko ulaza, velikim posjetom i poslovnih ljudi i krajnjih potrošača dubljeg džepa i voljnih izdvojiti novac za hedonizam za stolom…

Selektor proizvođača koji će se pojaviti na Summi je Alois Lageder osobno, a kriterij kojime se rukovodi su izvrsnost u kakvoći proizvoda, sklonost proizvođača eko-pristupu naime i sam Lageder prebacio se svojedobno na eko-kolosijek i sad je u krugu biodinamike. Presudni su i dugogodišnje Lagederovo prijateljstvo sa svim tim proizvođačima, i međusobno povjerenje uspostavljeno kroz tolike godine. To znači da ovdje nije ništa slučajno i da nema šanse da bilo tko od izlagača u bilo čemu iznevjeri, pa ni u najmanjoj mjeri. Pitam Aloisa Lagedera kakvi su izgledi da se na Summi pojavi i neko hrvatsko ime, a on odgovara s vidjet ćemo, dosta neodređeno ali ipak i određeno, zacijelo se prije davanja zelenog svjetla želi uvjeriti u kakvoću i postojanost kvalitete ali i u karakter tog nekog mogućeg našeg vinara

Uz vino, na prezentaciji Summa našli su se maslinovo ulje manjih manufakturnih proizvođača, sirevi, južnotirolski špek, pekarski proizvodi, koji su se mogli i kupiti za ponijeti kući. U vrijeme ručka catering služba nudila je (uključeno u ulaznicu) hladna i topla jela od namirnica iz eko-uzgoja. Servis, dakle, potpun.

Mas des QuernesS obzirom da je Summa 2014 bila izrazito u znaku eko-proizvodnje, nakon pozdrava s domaćinom Lagederom najprije sam se zaustavio uz stol eko-eko Domaine Mas des Quernes iz francuskog Languedoc-Roussillona. Vode ga Francuz i Nijemac (do prije još samo kojeg desetljeća to bi tamo bilo isto kao da su to Hrvat i Srbin!!!), prvi je enolog Jean Natoli, vrlo cijenjen na francuskome jugu kao eno-savjetnik, a drugi je Peter Riegel, uvoznik i distributer eko-vina u Njemačkoj. Odlična crna vina, mješavine od lokalnih sorata Grenache, Carignan, Mourvèdre, i Syrah. Bazno vino Gens et Pierres 2012 – izvanredno povoljna cijena od sedam eura u maloprodaji, međutim sjajno prvo vino kuće Mas des Quernes Le Querne 2011 stoji 42 eura za butelju

Summa 2014 bila je, inače, u znaku 90. godišnjice biodinamike u poljoprivredi i 86. godišnjice marke Demeter. S obzirom da se Lageder prebacio na biodinamiku, ne čudi što se odlučio da to u većoj mjeri istakne i na Summi, ne tek kao parolu nego kao pokaz i objašnjenje toga kako biodinamika daje konkretne odgovore na niz pitanja vezanih uz probleme u agrikulturi u ovo današnje doba. Lageder je ovom gestom htio dati potporu Demeteru i usmjerenju poljoprivrednika prema održivom uzgoju. Manifestacija je i službeno u Agenciji za zaštitu okoliša Južnog Tirola registrirana kao Green event.

Alois Lageder pobrinuo se da se istakne manifest o potrebi promjene navika i nužnosti življenja u boljem skladu s prirodom. Među ostalime, neke savjete dao je tiskati i u katalogu.

– Kroz pažljiviji odnos prema prirodi može se uvelike pomoći očuvanju ambijenta. Evo nekoliko uputa na što obratiti pažnju u kontekstu očuvanja okoliša: za vaš stol birajte svježe sezonske i regijske proizvode. Ako u geografskom prostoru gdje živite postoje izvori čiste prirodne vode, kao što je to slučaj npr. ovdje u Alpama, čuvajte izvore od onečišćenja i trošite tu vodu, umjesto da u trgovini kupujete vodu tko zna gdje i tko zna kako punjenu u bocu. Štedite energiju! Ugasite svjetla i aparate kad vam u nekom momentu više ne trebaju. Ne ostavljajte elektronske uređaje upaljene na statusu stand by. Smanjite tjednu konzumaciju mesa. Kad kupujete i meso i druge namirnice pripazite na njihovo porijeklo, opredijelite se ponajprije za ono iz vašega kraja. Proizvodi koji nisu iz okolice mjesta gdje živite, primjerice kava, čaj, kakao, pa i šećer najbolje je kupiti ako imaju oznaku fair trade. Izbjegavajte stvaranje otpadaka, među ostalime i na način da kupujete veće pakiranje umjesto više manjih. U trgovini uzimajte boce koje spadaju u povratnu ambalažu, a ne one za jednokratnu uporabu, te limenke. Smanjite uporabu papira. Danas, s kompjuterima, to je i te kako moguće, naime jednostavno mnogo toga nije potrebno printati. Za kraće rute umjesto da se vozite automobilom prošećite, što je zdravo za vaš organizam, ili pak rabite javni prijevoz… Uz malo pažnje eto možete živjeti zdravije i znatno prodinijeti očuvanju okoliša – rekao je Alois Lageder.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPortugalsku grupu Douro Boys čine posjedi Quinta do Vallado, Niepoort, Quinta do Crasto, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Vale Meao. Upravo ti posjedi učinili su od devedesetih godina na ovamo mnogo da se vinorodna oblast Douro vezuje ne više samo uz fortificirano vino porto, nego da bude i u znaku modernih bijelih a posebice crnih stolnih vina isključivo od domaćih sorata. Uz stol s Douro Boysima zatekao sam Tomasa Roquettea i njegovu suprugu, iz jedne od najboljih portugalskih vinarija Quinta do Crasto. Kao svojedobno Toskanci sa svojim apelacijski stolnim vinima (vino da tavola), tako su Douro Boys u međunarodnim razmjerima podignuli respekt prema redovnom crnom vinu Doura. Vina Quinta do Vale Dona Maria i Quinta do Vallado uvoze se u Hrvatsku, bilo bi sjajno kad bi se ovdje našla i kapljica Niepoorta te posebice Quinte do Crasto i Quinte do Vale Meao

Summa ima i humanitarnu dimenziju: i ove godine u akciji Pomoć bez granica dobrotvorni prilozi te dio od cijene ulaznice za festival išli su kao dar humanitarnim institucijama u Burmi. Prošle godine na Summi je za humanitarne svrhe izdvojeno je 36.000 eura.

IZLAGAČI

Evo, da se vidi tko je tu bio prisutan od izlagača:_società agricola A CasaCastello di Ama • azienda agricola Roberto AnselmiAquila del TorreTenuta di BisernoBoscarelli • Weingut Bründlmayer • Weingut Dr. Bürklin Wolf • società agricola Caiarossa • azienda agricola Maso CantanghelPodere Il Carnasciale • società agricola Cavalleri • società agricola Villa Caviciana • Weingut A. ChristmannTenute Cisa Asinari dei Marchesi di GrèsyViticoltori de Conciliis • azienda agricola Conti Costanti • azienda agricola Corte Sant’AldaDouro Boys • azienda vitivinicola DueMani • Weingut Feiler-Artinger Marco Felluga – Russiz Superiore • azienda agricola Foradori • azienda agricola Forteto della Luja Schloss Gobelsburg • Weingut Heitlinger • Gut HermannsbergDas Hirschhorner Weinkontor Inglenook Vineyard • Weingut Jurtschitsch • Weingut Peter Jakob KühnAlois Lageder • Weingüter LentschLoacker Tenute • azienda agricola Le MacchioleFattoria Mancini • azienda agricola MaremmaltaDomaine Mas Des Quernes • società agricola Monteverro • società agricola MontevertineMoulin de Breuil Nino Franco • Weingut Odinstal • Weingut Bernhard Ott • società agricola Podere Forte • Champagne Pol RogerTenuta di Petrolo • società Agricola Pievalta • Azienda Agricola La Raia • Weingut Reichsgraf von Kesselstatt • Weingut SchönbergerSchubert Wines • Weingut Sepp Moser • azienda agricola biodinamica Le SincetteManfred Tement • Weingut Trautwein • Azienda Agricola Valentini • Privatkelterei Van Nahmen • Weingut Roland & Heinz Velich • Weingut Wimmer-Czerny • Weingut Wittmann • Weingut Wilhelm Zähringer • Weingut Im Zwölberich.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASusret s legendom: Inglenook. Posjed je to koji je u Rutherfordu u srcu doline Napa u Kaliforniji 1879. osnovao Gustave Niebaum, i najavio da će od bordoških sorata nastojati proizvesti vino ako ne bolje a ono barem na razini najboljih vina od Cabernet sauvignona, Cabernet franca, Merlota, Petit verdota iz Europe, ponajviše je mislio na bordoški kraj koji je po takvim vinima svjetski čuven. Ostvarenju toga cilja najjače se dosad približio njegov nasljednik, nećak John Daniel jr. Vina Inglenooka pod njegovom upravom stekla su reputaciju najboljih u SAD. Godine 1975. imanje kupuje obitelj filmskog redatelja Francisa Forda Coppole, koja je tek u 2011. stekla zakonsko pravo uporabe naziva Inglenook. Pod Coppolom, koji je za suradnika u smislu vođenja posjeda i u smislu produkcije vina angažirao francuskog enologa Philippea Bascaulesa (on se kalio u Chateau Margauxu!), ideja osnivača Niebauma nastavlja se i razvija se uspješno dalje. Odličan Rubicon Cabernet sauvignon blend 2011, izvanredan Cask Cabernet sauvignon 2011

 OLYMPUS DIGITAL CAMERASumma je prigoda i za susret s uistinu posebnim vinima, primjerice njemačkim rajnskim rizlinzima, te francuskim šampanjcima starijima od jednog desetljeća! Annegret Reh-Gartner ponudila mi je nevjerojatan Riesling 1999 GG (Grosses Gewächs = grand cru) Josephshoher iz Mosele, a Bettina Bürklin-von Guradze pak, na slici sa svojim enologom Talijanom   Oscarom Michelettijem, Riesling 2004 Grosses Gewächs Pechstein (u magnumu, sreća bilo ga je dovoljno i za repete!). Šampanjska kuća Pol Roger iz Epernaya donijela je i Blanc de Blancs (chardonnay) vintage 2004, a šampanjerija Cavalleri it Franciacorte, oblasti koju nazivaju talijanskom Champagneom, ponudila je pjenušac OLYMPUS DIGITAL CAMERAFranciacorta Chardonnay Grand Cru 2008 extra brut  OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Lodovico Antinori, veliki ljubitelj našega dijela jadranske obale (svako malo jahtom dolazi u Dalmaciju!) oduševio je sa svojim crnjakom Pino di Biserno 2011 (40 posto cabernet franc, 40 posto merlot, 12 posto cabernet sauvignon i 8 posto petit verdot), ali bogme i s vinom Lodovico 2007, koje je imalo ovdje svoju pretpremijeru, a proizvedeno je od cabernet franca uz maleni dodatak petit verdota

Frank John (dolje) iz okolice Neustadta u Palatinatu enolog je, s njim se susrećem redovito na ocjenjivanju Mundus Vini, voditelj je obiteljskog posjeda Hirschhorner Weinkontor, a i eno savjetnik je u Pfalzu. Majstor za rajnske rizlinge, a usavršava se sve više i u crnom pinotu. Vapnenasto tlo, biodinamski uzgoj, fermentacija i bijelog i crnog mošta u drvu na autohtonom kvascu iz njihova vinograda, dozrijevanje u drvu s time da rizling bude u velikim bačvama os 12 i 24 hl, a crni pinot u toneauxu od 500 litara…OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERACaiarossa, iz Toscane, 16 ha vinograda, biodinamski princip. U vlasništvu nizozemskog poduzetnika Erica Albade Jelgersme koji u bordoškome kraju ima glasovite posjede Château Giscours i Château du Tertre. Odličan crnjak Caiarossa 2006 (sangiovese, cabernet franc, merlot, cabernet sauvignon, alicante, syrah, petit verdot). Novost – vino Essencia 2009, u rukama Dominiquea Chenota, enologa i upravitelja Caiarosse – većma od syraha (70 %), ostatak je od grenachea, mourvèdrea…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZnani južnotirolski špek izgledom s obzirom na sloj crvenoga, kao pršut. Vrlo okusan… Poseban prostor dan je prezentaciji pekarskih proizvoda. Kruh se na ručku kod Lagedera posluživao ovako – izrezanim kriškama stavljenim u škarniclSumma kruh 06

KROZ SVIJET u ČAŠI i NA TANJURU 143

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

ZAGREB VINO.COM 2014 – Deveti međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2014 bit će u petak 28. i subotu 29. studenoga u zagrebačkoj Esplanadi! Profesor Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala (na slici), cvate, i u Esplanadinom Bistròu veseli se zbog upravo potpisanog ugovora s hotelom…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hrvatska je inače naglo postala poprište brojnih vinskih sajmova i festivala. Tolika je želja da ih se organizira da se novi priređivači ubacuju u termine već postojećih, što nije dobro. Najnoviji primjer toga ubacivanja je termin prvog regijskog festivala vina Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik FestiWine 2014 koji se preklapa s već više godina postojećim Dalmacija Wine Expoom krajem travnja u splitskom hotelu Radisson. Ali i još nešto, važnije: je li doista ovo naše malo hrvatsko tržite, gdje se iz vinskog svijeta svi poznaju, zrelo za toliki broj vinskih festivala i sajmova? Svjedoci smo bili nekih koji baš nisu bili posjećeni. Izlagači su bili u dvostrukoj ulozi, oni su i obilazili – štandove svojih kolega vinara! Ipak, ne posustaje se, naprotiv, proširuje se lista događanja, brojni vinari-izlagači, koji su se bili već i te kako žalili na slab posjet, na nekim od tih priredbi ponovno nastupaju, a jedno od objašnjenja svakako može biti to što se čelnici lokalnih i županijskih političkih struktura, videći valjda sada u vinu spasitelja, rado založe da se novčano pomogne vinarima da izlažu, tako da vinari, osim za putovanje do mjesta događanja, te za boravak i hranu, imaju simbolične ili možda i nikakve novčane troškove, pa zato, iako od prije ne baš s razlogom da budu poslovno zadovoljni, ponovno dođu. Neka se priredbe organiziraju na strogo komercijalnoj bazi a ne (i) od proračunskog novca, pa da vidimo koliko će ih o(p)stati!

GALERIJA-AMBASADA MIVA – Galerija vina MIVA u Zagrebu zavrjeđuje taj naziv jer doista je u njoj izloženo obilje vrijednih umjetničkih (eno)uradaka iz Hrvatske i iz svjeta te krasnih eksponata od kristala dakako u funkciji posluživanja vina, ali svakako bi nazivu trebalo pridodati i riječ Ambasada, jer MIVA svako malo prima – razne ambasadore!

OLYMPUS DIGITAL CAMERATako su tamo već bili Ambasador za tekilu, Ambassador za škotski whisky Glenmorangie, a kao najnoviji došao je sada i Jean-Michel Cochet, kao Ambasador konjaka Hennessy. Po nekima najboljega na svijetu, a po svima – najluksuznijega, naime pripada grupaciji Louis Vuitton Moët Hennessy koja nudi samo ono što je elitno i skupocjeno. Čim je toliko proizvoda LVMH prisutno i ovdje kod nas, upravo eto preko MIVA-e, zacijelo još postoji dovoljno zainteresiranih u Lijepoj našoj koji ih sebi mogu priuštiti.

Tik uz tu Galeriju-Ambasadu MIVA smješten je ugostiteljski objekt istog vlasnika, inače do nedavno običan kafić, ali sada, u novome ruhu, sjajno u funkciji café-snack bara s ponudom malih finih zalogaja s kojima će se spajati brojna vina upravo MIVA-e točena na čašu. Ambasador konjaka Jean-Michel Cochet na neki je način otvorio lokal koji je uređen moderno i vrlo funkcionalno tako da osim za ugostiteljstvo može lijepo poslužiti i kao intimnija dvorana za fine prezentacije/edukacije. Dva lokala, na putu da budu jedan značajan eno-gastronomski kompleks u metropoli – MIVA.

Prigodno, ambasador Cochet dakako prezentirao je konjak Hennessy, marku koju je ustanovio – jeste li to znali? – ne Francuz, nego IRAC, Richard Hennessy, prije više od dva stoljeća. Kuća Hennessy u novije se vrijeme poslovno povezala sa šampanjskom kućom Moet et Chandon, bilo je to 1979., a 1987. nastalo je i carstvo Louis Vuitton Moet Hennessy, koje danas drma svjetskim tržištem luksuza. Od prije nekih četiri godine LMVH se preko MIVA-e nalazi u Hrvatskoj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERACochet, koji živi u području Cognac, dakle i on je autentični Cognac aoc, predočio je sažeto osobnu kartu konjaka: u Cognacu ima 73.000 hektara vinograda zasađenih sortama Ugni blanc, Colombard i Folle blanche, grožđe kojih je namijenjeno produkciji baznog vina za destilaciju i za dozrijevanje za najfiniji konjak. Unutar Cognaca aoc nekoliko je osobito značajnih područja proizvodnje konjaka, ovdje navedenih redom po važnosti: Grande Champagne i Petite Champagne (nema veze sa Šampanjom, champagne je tu u smislu ruralnog, poljoprivrednog prostora, što bi Talijani rekli campagna a naši Istrani i Dalmatinci kampanja), zatim Borderies i Fins Bois. Kod proizvodnje konjaka prakticira se dvostruka destilacija. Od devet litara vina dobije se litra destilata (poput vode bezbojnog vinjaka), a na kraju od te svake litre, poslije dugog dozrijevanja u limuzini tj. u bačvama od hrastovine iz Limousina, ostane po pola litre konjaka tamnije bakrene do jantarne boje. Kod destilacije pazi se da se izdvoji dio zvan srce, naime najprije iz kotla za destilaciju teče glava, koja je preopora, slijedi srce koje je najfinije, na kraju je rep, tanji i s mirisom na kruh, kvasce, nepodoban da kao takav uđe u obzir za najbolji konak. Iskusni majstori destilacije stalno su uz kotao i mjere alkohol i kušavaju destilat što teče da bi na vrijeme nakon glave izdvojili najfiniji dio, srce, te na kraju odbacili rep. To srce ide potom na dozrijevanje u bačve, a glava i rep vraćaju se u bačve s baznim vinom i idu ponovno na destilaciju. I tu nije gotovo: krunu svemu daje master-blender odnosno majstor sljubljivanja najboljih partija za finalni proizvod…

 

A(tra)ktivni  Bornstein

DALMACIJA U MOM OKU– Kultna zagrebačka vinoteka Bornstein na Kaptolu s novim voditeljima – bračnim parom Srpek – nastavlja s aktivnostima, moglo bi se reći najboljim putevima prijašnjih vlasnika bračnog para Borošić. Nedavno je u Bornsteinu organizirana večer hvarskih vinara, članova udruge proizvođača vina s tog našeg lijepog otoka.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERADogađanje na večeri hvarskih vina u Bornsteinu bilo je osmišljeno kao mini-festival vina s Hvara. S kapljicom se, konkretno, predstavljalo osmero otočkih proizvođača – Bracanović, Carić, Duboković, Plančić, Plenković, PZ Svirče, Tomić i Vujnović. Ideja odlična: prezentirati, svako toliko, naše proizvođače po regijama, naime to daje priliku da se na istom mjestu i u isto vrijeme kušaju uzorci od tipičnih sorata za dotično područje, te da se dobije bolji uvid u lokalnu produkciju kao i da se naprave usporedbe. Naravno, za predstavnike medija iz najjačeg centra informativnih medija u Hrvatskoj, Zagreba, to je velika pomoć posebice kad se radi o vinarima iz udaljenijih krajeva ili krajeva koji možda i nisu toliko kilometarski daleko koliko je komplicirano, i skupo, doći do njih, i koliko to vremenski traje.

Bilo je malo razočaravajuće što na prvoj priredbi te vrste, toga dana, bez obzira na stanovite vremenske neprilike, nisu bili svi proizvođači osobno, ali ni predsjednik odnosno predsjednica Udruge hvarskih vinara, a jednako tako čudno je bilo da većina izlagača nije smatrala potrebnim iskoristiti prigodu u medijskom centru države izaći i s najboljim svojim etiketama te s vinima iz berbi koje, kako su mi rekli njihovi predstavnici, tek što nisu krenule na tržište. Valjda su ovaj nastup shvatili tek kao ležerni susret s pilcima… Ovo je mogla biti lijepa svojevrsna pretpremijera novih berbi špica kuća koje uskoro dolaze pred kupce, a – nije bila!

OLYMPUS DIGITAL CAMERABilo bi dobro da, kad, očito, sami vinari o tome ne razmišljaju dovoljno, ili ih možda nije ni osobito briga (je li i to moguće?!), odnosno dok ne počnu razmišljati dovoljno, organizator bude taj koji će čvrsto definirati na koji način se ponuđači trebaju prezentirati u tom doista elitnom Bornsteinovome prostoru, naime svede li se stvar samo na izlazak s baznim vinima i eventualno ponekim vinom prve linije kojega još malo pa više i nema, i ne budu li na takvim događanjima nazočni i vlasnici vinarija odnosno vinskih posjeda, dakle oni koji odlučuju, događanja vjerojatno neće dugo biti atraktivna za profesionalce iz medija, a pitanje je i koliko će biti zanimljiva za publiku što, želi li ući i kušati vino – u ovome slučaju eto ne i u prilici i doći i do najviše razine te ne i naići na neke nove stvari – za ulaz i boravak u vinoteci od maksimalno dva do tri sata mora platiti 100 kuna, jednako kao npr. na festivalu Zagreb Vino.com gdje je mnoštvo raznih izlagača odasvud i gdje je moguće zadržati se od podneva pa do 20 sati…

Hvar se, inače, kažu, ubraja među 10 najljepših otoka na svijetu. Smješten je na sredini hrvatske jadranske obale. Duboke i pitome uvale otoka osiguravale su uplovljavanje brodova još u vrijeme prapovijesti, što je omogućilo naseljavanje otoka prije više od 5000 godina prije Krista. Umjerena klima pogoduje bujnoj vegetaciji. Osunčane otočke padine idealne su za uzgoj vinove loze, masline, smokve i drugih mediteranskih kultura. Grad Hvar ima na području Hrvatske najveći broj sunčanih sati godišnje! Nije čudno što je vinogradarstvo osnova gospodarstva otoka još od vremena grčkih kolonija. U središtu otoka u poljima pretežito su bijele sorte od kojih se kao autohtona ističe Bogdanuša, a na južnim padinama prevlavavaju crni kultivari, uglavnom Plavac mali…

Naziv Hvar, inače, dolazi od riječi Pharos, a to je grčki naziv za otok i za grad koji se nekad nalazio na mjestu današnjeg Starog Grada., od kojega je Hvar kao grad što ga poznajemo danas u 13. stoljeću preuzeo naslov otočkog središta.

Na slikama iz Bornsteina su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (sasvim gore) koji je došao otvoriti događanje, zatim Ivo Duboković, koji je u Bornsteinu bio osobno ali na žalost bez svojih Medvida i Medvjedice, Ivan Ergović, prvi čovjek Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, koji je došao kušati plavce ne samo da vidi kakvi su nego i da se uvjeri gdje je o ovome trenutku Feravino sa svojim proizvodima u kontekstu rasnih hrvatskih crnjaka, te enolog Badela 1862 Mladen Zrno, koji je stajao uz vina PZ Svirče.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

KRALJEVINA ZELINA– U zagrebačkoj vinoteci Bornstein bilo je ovogodišnje inače već tradicijsko otvaranje prvih butelja vina Kraljevine Zelina, robne marke Zagrebačke županije. Ugodno iznenađujuće veliki broj uzvanika! U nazočnosti župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića i zelinskog gradonačelnika Hrvoja Koščeca te aktualne vinske kraljice Helene Čegec, s kraljevinama s etiketom robne marke Zagrebačke županije predstavilo se pet zelinskih vinara, od 12 članova sadašnje udruge Kraljevina Zelina. Ta petorica su Puhelek Purek, Jarec Kure, Željko Kos, Žigrović i Smrndić Ljubekov Gaj. Na pitanje što je s ostalima, novi predsjednik udruge Željko Kos odgovara da se nisu ni prijavili za tu robnu marku do koje, kako se obično prikazuje, Zelinčani jako drže.

Željku Kosu (treći zdesna) kao predsjednku udruge Kraljevina Zelina nepojmljivo je (a i meni!) da ostali mu kolege nisu našli interesa potruditi se više oko kraljevine i zatražiti oznaku županijske robne marke. Valja reći da se po narudžbi Zagrebačke županije, koja se upustila u kreiranje više županijskih robnih maraka vina i tipičnih proizvoda, od 2004. provodi klonska selekcija kako bi se za sadnju proizveli virus free cijepovi s tendencijom manjeg roda i veće rezistentnosti na trsu tako da bi se grožđe bez problema moglo ostaviti i za kasnije branje pa da se od njega napravi i znatno ozbiljnije vino od ovog sadašnjeg, tek lepršavog i ljetnoga. To sve dosta košta, i ne možemo ne postaviti pitanje koliko je ulaganje opravdano kad dobar dio zelinskih proizvođača očito u tome svemu ne vidi interes

Movia 5

MOVIA MOVIA KAO DURAN DURAN – Movia Movia kao Duran Duran! Aleš Kristančič Movia iz Goriških brda spektakularan je na vinskoj sceni kao i Duran Duran na glazbenoj. Kaže: došao sam u fazu da i ja, kao što je slučaj kod Duran Durana, podebljam naziv svoje robne marke s još jednim Movia, ako ne odmah i za sve uradke a ono svakako za najbolje, konkretno pjenušac Puro te liniju Lunar. Dakle, ubuduće: Movia Movia!

Kristančič je imao sjajan nastup u zagrebačkoj vinoteci Borstein, koja je postala uvoznikom njegovih vina. Najprije pred novinarima a kasnije i u komercijalnome dijelu pred većim brojem publike što je htjela uživati u njegovim vinima. Nekonvencionalan i otkačen, Aleš ili Movia Movia dočekao je goste s aperitivom ali i noseći lopatom na jednu hrpu pored ulaznih vratiju u vinoteku snijeg što je još ostao u dvorištu kod Bornsteina i radeći kup koji će poslužiti kao prirodni hladionik za njegov pjenušac Puro, naime u taj snijeg zabio je više od desetak butelja pjenušca na hlađenje. Potom, u vinoteci: degustacija sedam vina uz Movijinu dinamičnu priču s puno gestikulacije. Naravno, otvaranje/degoržiranje pjenušca Puro Movia Movia širajzlom, dekantiranje Lunara (Rebula, te Chardonay) u dvorogi dekanter. Minute su prohujale začas, Movia se i opet pokazao kao izvanserijski prezenter. Nema mu ravna na ovim prostorima!

Movia Bornstein galerija

Lijepi pjenušac Puro rosé – ali onaj u verziji očišćenog od taloga (kušalo se za usporedbu i pjenušac s ostavljenim talogom), unatoč godinama na plećima (berba 2005) vrlo svjež i bez trunke zamorne starine, vrlo interesantni Lunari oba iz 2008, jedan od Rebule a drugi od Chardonnaya, Crni pinot 2008 nije na žalost dobio dovoljno vremena izvan butelje, u dekanteru i u dodiru sa zrakom ali naznačio je da se s njime i te kako vrijedi pozabaviti, veliko in doors finale iz dvostrukog magnuma, velika boca i Veliko belo 2005., rastanak na mjestu gdje je bio i sastanak – uz prirodni (sniježni) hladionik, uz čašu Movijina Sauvignona.

 

Kastela - Ivica Milan, Ivan Novak, Drago Gulin, predstavnik Vinskih dvoraKAIROS JE NAJBOLJI CRLJENAK!– Kairos tvrtke Vinski dvori najbolji je crljenak kaštelanski. S osvojenih 85,20 bodova našao se ispred Crljenka Stina bračke tvrtke Jako vino, koji je osvojio 83 boda te Tribidraga tvrtke Rizman s 82,60 boda. Riječ je o posebnoj kategoriji u okviru 11. Večeri kaštelanskih vina, manifestacije koja se već tradicionalno održava u sklopu proslave Dana Grada Kaštela. Upravo tom kategorijom promovira se ova vrijedna autohtona sorta koja je proslavila Kaštela izvan granica Hrvatske, nakon što je ustanovljeno da je Crljenak Zinfandel, za kojega se do tada držalo da mu je domovina Amerika.

Uzorke vina od Crljenaka, kojemu su sinonimi Pribidrag i Tribidrag, mogli su poslati svi njegovi proizvođači s područja Hrvatske, a na ocjenjivanje ih je pristiglo ukupno devet.

Na Večeri kaštelanskih vinara u prostorijama PZ Kaštelacoopa u Kaštel Starom nagrade su dodijeljene i najboljim kaštelanskim vinarima za vina od druih sorata. Ovogodišnji šampion među kaštelanskim vinarima je Drago Gulin čije je odležano crno vino dobilo najveću ocjenu, odnosno 84,40 boda. Ivica Milan pobjednik je u kategoriji bijelih vina, dok je Ivan Novak pobjednik u kategoriji opola i crno odležanog vina. Na slici su spomenuta trojica i enolog Nikša Zglav kao predstavnik Vinskih dvora.

 

Zganjer 1SAMOBORSKI KRALJ KREMŠNITA POSTAO i SLUŽBENO KRALJEM VINA… – Pjesma kaže da Samoborci piju vino z lonci, a Samoborke piju z demižonke. Važno je da je ono što se pije dobro, pa, po mogućnosti, i više nego dobro. I da se pije polagano, uživajući.

Marijan Žganjer, ugledni ugostitelj zvan i Kraljem kremšnita ali i proizvođač vina iz Samobora, novi predsjednik Samoborske vinarske udruge koja broji 100 aktivnih članova, obećava, ali ne sa stranačke strane – ni HDZ-a ni SDP-a ni… – nego s pilačke pozicije, kvalitativan zaokret u samoborskoj vinskoj ponudi.

– Samobor je turistički gradić na ulazu u Hrvatsku, predgrađe je Zagreba, diči se s toliko lijepoga i atraktivnoga kao fašnikom, proljetnim sajmom, manifestacijom koja je posvećena kruhu i vinu, Salamijadom i tipičnom salamom, pa bermetom, muštardom, kremšnitama, krafnama… I vino imamo, ali nam ono i jače mora svjetlati obraz! – kaže, i dodaje: – Mnogi članovi naše udruge su hobi-vinari, međutim tu je i nekolicina jačih robnih proizvođača, primjerice to su Stjepan i Davor Sirovica, Vlado Župančić, pa Antun Filipec koji proizvodi i bermet, zatim Šoštarić, i najprije oni moraju potegnuti… U Samoboru i okolici je mnogo dobrih ugostiteljskih objekata, među njima svakako treba po ponudi i reputaciji osobito istaknuti Grgosovu spilju, i imperativ je da u tim lokalima budu bolje zastupljena vina samoborskoga kraja i susjedne Plešivice. Sad kad sam, i dok sam na vlasti, moramo najprije napraviti inventuru u smislu da se vidi što sve posjedujemo i tko još od članova naše udruge ima aspiracije ući u taj tržišno orijenitrani segment. Logično bi bilo i da u središtu Samobora omogućimo zainteresiranima i da kupe proizvode samoborskoga kraja, među njima i vrhunsko vino. Namjeravam uvesti ono što je do sada nedostajalo: češće edukacijske programe za članove udruge a koje bi vodili stručnjaci iz vinogradarstva i vinarstva pa i marketinga, te izlete do renomiranih vinara u Hrvatskoj i u inozemstvu, odabrat ćemo prvenstveno ona područja gdje su iste sorte kao kod nas… U travnju ove godine bismo imali i strukovno ocjenjivanje mladih novih vina, da vidimo gdje smo zapravo s kapljicom. Odmah nakon ocjenjivanja priredit ćemo u prostorima naše udruge kod hotela Lavica svečanost dodjele priznanja najboljima….

 

VEČER S VINAROM Zagrebački hotel Double Tree by Hilton u svom restoranu OXBO urban bar & grill nekoliko dana u tjednu ima tematsko večernje događanje: utorkom poziva na Burger & Beer i nudi hamburger od mesa crnog angusa i pivo, po 55 kuna, jednom mjesečno četvrtkom je večer s vinarom Wine & Dine, subotom – Black Saturday – na repertoaru su odresci od crnog angusa s prilogom i umakom za 75 kuna pa naviše, a nedjeljom je predviđen spoj doručka i ručka zvan brunch, po 40 kuna, porcija za djecu stoji 30 kuna, kaže Damir Huber, direktor Odjela hrane i pića.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAS večerima s vinarima startalo se predzadnjeg dana veljače. Prva vinska zvijezda u Double Tree Hiltonu bila je kuća Galić iz Kutjevačkog vinogorja. U planu je, dodaje Huber, da se svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu navečer organizira Wine & Dine s jelima prilagođenima vinima nekog našeg proizvođača plemenite kapljice, pa su tako dogovorena gostovanja Brune Trapana, potom Saints Hillsa, u suradnji s kućom MIVA i večer šampanjaca s Moët et Chandonom, a onda bi gostovala kutjevačka vinska obitelj Adžić. Za specijalitete na tanjuru brinuo bi chef Tomislav Nikšić sa svojom ekipom.

Kuća Galić, koja u Kutjevačkom vinogorju posjeduje 27 hektara i želi se proširiti na 33 ha, a čija vina je u Hiltonu prezentirao enolog Slaven Jeličić, ponudila je lepršavi i svježi Rosé 2013 kao aperitiv, zatim dotjerani svježi vrlo okusni decentno mirisavi Sauvignon 2013, smirenu Graševinu 2012, te, pretpremijerno, Galić Bijelo 9 2011, mješavinu graševine (50 %) njegovane sur lie u barriqueu od akacije, zatim chardonnaya (25 %) njegovanog sur lie u hrastovoj bačvici, i sauvignona (25%) iz inoksa. Na kraju je stiglo i ozbiljno G crno 9 2011, mješavina cabernet sauvignona i merlota. Devetka u nazivu označava da je intencija s vremenom kreirati mješavinu od devet sorata iz Galićevih vinograda, pa je tako navedeno više kultivara stranog porijekla, mahom francuskoga, čak i talijanski odnosno toskanski Sangiovese, ali na žalost ne i crni kultivar koji je dosta vezan upravo uz Slavoniju, a to je Frankovka!…

Na slici su chef Tomislav Nikšić s dvama jelima od četiri slijeda koliko je pripremio, i enolog i presenter Slaven Jeličić, s Galićevim vinima.

 

Mundus Vini goldPREDPROLJETNI MUNDUS VINI– Na traženje mnogih proizvođača, međunarodno vrednovanje Mundus Vini, u organizaciji izdavačke kuće Meininger Verlag iz Neustadta an der Weinstrasse, ove godine je, uz svoj tradicijski ljetni termin na prijelazu iz kolovoza u rujan, dobilo još jedan, predproljetni. Na ovo ocjenjivanje, na kojemu su kušači iz 26 zemalja i na koje su pozvani i hrvatski degustatori a otišao je mr. Franjo Francem, prijavljeno je nekih 2990 uzoraka, nešto manje od polovice koja obično bude na ljeto. Vina su iz 30 zemalja, najviše iz Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske, Portugala i Australije.

Nagrađena vina bila su predstavljena na jednom od najznačajnijih međunarodnih vinskih sajmova ProWeinu od 23. do 25 ožujka u Düsseldorfu.

Iz Hrvatske, na Mundus Viniju proljeće 2014 zlatnu medalju dobilo je vino Cabernet sauvignon 2010 Festigia porečke Agrolagune.

Inače, Mundus Vini startao je prije 14 godina, i 2015. proslavit će okruglu obljetnicu i to s i te kakvim razlogom: ne samo da postoji toliko dugo nego je s vremenom postao jednim od najvećih i najvažnijih vrednovanja vina u svijetu.

 

afganistanWAUWICE IZ AFGANISTANA – U Hrvatkoj imamo WoW, udrugu Women on Wine (Žene o vinu), a u Afganistanu postoji udruga Women of the Vine (doslovno: Žene u vinovoj lozi). I u Afganistanu uzgajaju grožđe, sve intenzivnije otkako se međunarodna udruga Roots of Peace, odnosno Korijeni Mira angažirala na području razminiranja terena, nabavci opreme i gnojiva, te u povezivanju afganistanskih poljopervrednih proizvođača s međunarodnim trgovcima. I tamo postoji slogan Jedna mina = boca vina, tj. da se, kako se na terenu uništi mina na mjestu gdje je bila posadi vinova loza…

OLYMPUS DIGITAL CAMERANARANČASTA SLOVENIJA – U susjednoj Sloveniji navodno postoji 42 proizvođača tzv. narančastih vina. Jedan od njih je i Marijan Kelhar iz Vrhovnice ponad Bizeljskoga, na granici s Hrvatskom. Zacijelo idealna vinogradska pozicija s eko-aspekta jer (još) nema zagađenja industrijskog porijekla, pa Kelhar ima doista rijetku šansu za dobivanje čistog i zdravstveno podobnog proizvoda. Kelhar, kojemu zdušno pomaže sin Miha, bijelo grožđe macerira po oko tri tjedna u kaci od 10 hl i poslije vino ostavlja 18 mjeseci na dozrijevanju u rabljenom barriqueu odnosno u bačvi od 500 litara. Iz palete koju je nedavno donio na kušanje u vinoteku Bornstein, nastojeći se plasirati i na hrvatsko tržište, vrijedi istaknuti Cuvée Extreme 2012 od chardonnaya, sivog pinota, rajnskog rizlinga, traminca i muškata ottonela.

 

HGK Luka Burilovic 1NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE – S prvim travnjem 2014. na dužnost je stupio novi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. On dolazi nakon vrlo neugdne afere s bivšim predsjednikom HGK Nadanom Vidoševićem ali i u vrijeme kad se dosta poslovnjaka članova Komore želi isključiti jer da nisu zadovoljni onima što im ta ustanova pruža. Burilović je u predstavljanju svojega programa posebno istaknuo četiri točke: povjerenje, Komoru kao gospodarski servis, kao aktivnog sudionika gospodarskih procesa, te ulogu gospodarske diplomacije. Povjerenje Komori ozbiljno je narušeno te je prvi cilj vraćanje ugleda, kazao je Burilović. Komora mora biti transparentnija, ona mora biti kvalitetniji gospodarski servis te pružati adekvatnu protuuslugu svojim članicama na način da stvori paletu novih usluga i poboljša postojeće. Također, HGK mora biti aktivan sudionik i predlagatelj gospodarske politike s jedne strane, ali i njen korektiv s druge strane, riječi su Burilovića, koji je dosad radio u gospodarstvu i privatnom poduzetništvu, iskustva stjecao i na mjestu pomoćnika ministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva RH, ali i dugo godina i na poziciji predsjednika Uprave Sladorane d.d.

Ostali kandidati za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju 2014. – 2018. godine bili su: Vladimir Ferdelji, Zlatko Hodak i Damir Kuštrak.

 

Kovacevic Ivica prsut 2IVICA KOVAČEVIĆ, NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA VINARSTVA HGK – Za predsjednika Udruženja vinarstva HGK za 2014. godinu izabran je Ivica Kovačević, uposlen u tvrtki Jako vino d.o.o. sa Brača. Kovačević je i predsjednik Udruge Vino Dalmacija.

Ivica Kovačević je nakon svojega izbora naglasio da će u narednom razdoblju jedna od najvažnijih aktivnosti biti će vezana uz izradu prijedloga novog Zakona o vinu. Od iznimne je važnosti marketing, dodao je, te sustavno i plansko unaprjeđivanje prodaje na domaćem a prije svega na inozemnom tržištu.

U prijedlogu odredbi novog Zakona o vinu, a kojega je na Skupštinu uputio Izvršni odbor Udruženja, govori se o reguliranju problematike koja nije obuhvaćena europskim propisima, odnosno reguliranju pitanja vezanih uz nacionalne specifičnosti i potrebe, a sve u skladu s EU pravilima. Četiri su temeljne cjeline razrađene ovim aktom: redefiniranje regija, korištenje tradicijskih izraza, vizualno označavanje hrvatskih vina znakom Vina Croatia – Vina Mosaica te decentralizacija postupka puštanja vina u promet.

 

jarno trulli 1JAKO STINA & JARNO TRULLI– Sjećate li se automobilističkog asa Formule 1 Jarna Trullija? E, pa taj Jarno Trulli, iz obitelji koja živi u južnome dijelu Italije i tamo se bavi vinogradarstvom i proizvodnjom vina i plasira kapljicu pod etiketom Podere Castorani, u švicarskme Davosu ima hotel. A u tom hotelu u ponudi su i vina Stina od kuće Jako-Vina Jake Andabaka, splitskog poduzetnika i hotelijera koji vinograde posjeduje na Braču a podrum u prostorima nekadašnje poljoprivredne zadruge u Bolu. Nekako su se Jako i njegov glavni poslovni izvršitelj Ivica Kovačević skompali s Trullijem i došlo je do prijedloga da, možda već ovog ljeta, Jarno Trulli u okviru tjedna talijanske kuhinje u Bolu prezentira svoja vina, a da Jako-Vina s ekipom kuhara iz Dalmacije posjet uzvrati zimi Trullijevu hotelu u Davosu…

 

ZAGREB DRUGA NAJBOLJA DESTINACIJA U EUROPI! – Na netom završenom elektronskom natjecanju za najbolju europsku destinaciju koje je organizirao portal European Best Destinations, Zagreb je zauzeo drugo mjesto! Ispred Zagreba nalazi se Porto. Ovakav odličan rezultat naša metropola izborila u jakoj konkurenciji između još 18 gradova, a to su: Amsterdam, Beč, Berlin, Barcelona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm, Ženeva.

Zagreb grbPodsjećamo, European Best Destinations je europska neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana s ciljem promicanja kulture i turizma u Europi. U partnerstvu s turističkim uredima angažirana je na promidžbi boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među destinacijama u Europi. Organizacijom ovog natjecanja u kojem glasači elektronskim putem biraju najbolje potiče se izvrsnost, a dobitnicima podiže image pa te destinacije privlače znatno više gostiju.

Turistička zajednica grada Zagreba iznimno je zadovoljna postignutim uspjehom koji pokazuje da ne samo struka, već i cjelokupna javnost prepoznaje odlike Zagreba, razvijenog turističkog i kongresnog odredišta. Rezultati za siječanj 2014.: Zagreb bilježi šest posto više gostiju (33.548), od čega je stranih posjetitelja bilo za četiri posto više, a najviše ih je došlo iz Italije, BiH i Njemačke.

 

Gradski vinogradi

GRADSKI VINOGRADI– U Torinu Villa della Regina, posjed obitelji Savoia iz 16. stoljeća, inače i pod zaštitom UNESCO_a u Parizu Clos della Confrerie de Montmartre, blizu crkve Sacre Coeur, u srcu francuskog glavnoga grada. Sklopili su prijateljstvo, i planiraju suradnju na njegovanju stare tradicije urbanih vinograda, tj. trsja u gradu. Torinski posjed godišnje proizvede 4000 butelja a Parižani 600. U akciju bi se trebao uključiti i glavni grad Austrije Beč, koji ima gradske vinograde, a u Grinzingu i vrlo razvijeno ugostiteljstvo na tim urbanim vinskim posjedima. U Austriji zasebno postoji Bečko vinogorje koje obuhvaća oko 700 hektara.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAGALOVIĆ i MLIKOTATomislav Galović i Vedran Mlikota! Kakav tandem u proizvodnji čvaraka! Ljubav sjevera (Galović) i juga (Mlikota). Detalj koji prikazuje ova fotografija ukazuje na to da su dečki zamijenili uloge: glumac Mlikota je svojski zapeo, i radi mesarski posao, a Galović, iz mesarske branše – glumi pored kotla s čašom vina…

Napravljeni čvarci tog dana bili su dobri, ipak trebalo bi još vidjeti kako se ovaj tandem snalazi i s – kulinovim SEKAMA!

 

BENVENUTI in MIVA! – Dobrodošli u MIVU!, netko bi odmah preveo, ali iako je prijevod točan ovdje je riječ ne tek o iskazu dobrodošlice nego o prezentaciji vina istarske obitelji Benvenuti u zagrebačkoj Galeriji vina Miva. Zapravo, ipak – DOBRODOŠLI! Odlično mjesto, odlični vinari tata Livio i sinovi Nikola i Albert Benvenuti. To što rade čine pošteno i kvalitetno. Doživljavam ih kao inteligentne seljake (ako nekoga možda smeta taj zapravo plemeniti izraz seljak, onda po modernome: djelatnike na zemlji) koji se, zahvaljujući svojim svjetonazorima, trse kroz vino pokazati visoki potencijal DOMAĆIH sorata (Malvazija istarska, Muškat bijeli momjanski, Teran) i kroz tipičnost NJEGOVATI identitet svojega kraja. Po filozofiji i pristupu te pedantnosti i rezultatu – Benvenuti, koji obrađuju 15 hektara vinograda (dobar dio trsja posađen je još 1946.!),  proizvode OZBILJNA vina – mogu i te kako biti uzor.

OLYMPUS DIGITAL CAMERABenvenuti Alis i Sanja 1Nikola Benvenuti, koji veli da je 2013. dala svježija vina ali s nešto slabijom strukturom te da će bijelo biti ipak bolje od crnoga (teran s nešto nižim alkokolom ali s obzirom na kasniju berbu s dobrom fenolnom zrelosti) predstavio je malvaziju Anno Domini iz berbi 2010, 2009. i 2008, pretpremijerno i Teran 2011, te više slatkih vina – Coronu Grande 2012., Malvaziju Istarsku San Salvatore 2010., Muškat Momjanski San Salvatore 2009. te slatki Teran 2011. Uistinu odlična linija Anno Domini, od probranog grožđa iz vinograda Turkovo na 350 metara visine u motovunskome kraju, vino rađeno uz maceraciju od 15 dana te dozrijevanje na finom talogu 24 mjeseca u velikim hrastovim bačvama. Kapljica za odležavanje! Sjajnom se pokazala berba 2009, izvrsnom i 2008, lijepa je i 2010, tek strukturno nešto slabija.

Osobito zanimljivi slatkiši, koje općenito hrvatska publika na žalost ne cijeni u dovoljnoj mjeri, u nas je preslaba navika konzumacije tih dragulja kojih u Lijepoj našoj ima poprilično. Za slatka vina grožđe se bere kasnije, selekcionira i prosušuje na slami. Slatka Benvenutijeva Corona Grande spoj je Malvazije istarske, Muškata i stare sorte Ulovina. Slatki Malvazija i Muškat dolaze iz vinograda San Salvatore, smještenog na 400 m nadmorske visine. Upravo zbog nadmorske visine i sastava tla, San Salvatore je jedna od jedinstvenih istarskih i hrvatskih pozicija vinograda. Posebnu pozornost na predstavljanju privuklo je i slatko vino Teran 2011. Benvenuti kaže da ga u ovakvoj varijanti drugi nisu proizveli…

Znatiželjni? Ako vam je po odgovore predaleko za skok do Benvenutijevih u Kaldir – Miva u Vukovarskoj zna sve. Možda je Nikola što i šapnuo dvjema damama s njime na slici: wowicama Alis Pečarić i Sanji Muzaferiji

 

                OLYMPUS DIGITAL CAMERAZAGREBAČKI KUTAK DRAGECA KURTALJA – Plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj, na slici sa suprugom Dubravkom, u zagrebačkoj ulici Nova ves otvorio je svoj kutak – vrlo simpatični rustikalno i po domaće uređeni ambijent Vinska klet sa nekih 25 sjedećih mjesta a gdje nudi jednostavnije specijalitete domaće prigorske kuhinje kao nareske, pa sir i vrhnje sirane Šestak s Plešivice, štrukle, greblicu, savijače, te svoju kapljicu ali i vino još nekih kolega s Plešivice, konkretno Režeka, Velikanovića, Kolarića, Barundića, pa Samoborca Filipeca, koji je osigurao i bermet. Iz podrumskog ambijenta Vinske kleti sad, kako su dani ljepši i topliji, izlazi se i van, na dvorišnu terasu, koja također može komotno primiti oko 20 osoba.

OKUS MEDITERANA – U Šibeniku će se od 29. svibnja do 1. lipnja 2014. godine održati Prva međunarodna konferencija Taste the Mediterranean/Okusi Mediteran!, jedinstvena manifestacija kojoj je cilj promovirati mediteransku prehranu u Hrvatskoj i na Mediteranu, s naglaskom na njezine znanstvene, ekonomske, kulturne i društvene vrijednosti. Bogati program konferencije Taste the Mediterranean sastoji se od: znanstvenog skupa s vrhunskim hrvatskim i svjetskim predavačima, panela i specijaliziranih radionica, mediteranske tržnice (prodajne izložbe proizvoda), prvog Cro-wine festivala pod zvijezdama, kulinarskog showa velikih mediteranskih chefova, izleta i zabavnog programa.

Taste The MediterraneanHrvatska mediteranska prehrana nedavno je uvrštena na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Riječ je o prehrani, proizvodima, kulturi, stilu života i tradicijama koje čine bogatstvo življenja na Mediteranu i na hrvatskom Jadranu. Stara gradska jezgra Šibenika u danima konferencije Taste the Mediterranean postat će središte Sredozemlja, a njegovi stanovnici i posjetitelji uživat će u ljepotama i blagodatima jedinstvenog mediteranskog ozračja – kaže ispred organizatora, Lanive, Ingrid Badurina Danielsson, koja najavljuje dolazak uglednih chefova kao što su Stefano Ciotti (Michelinova zvijezda – Italija), Olivier Grouard (Francuska), Ana Grgić (Hotel Esplanade Zagreb), Rudi Štefan (Restoran Pelegrini, Šibenik) Marin Medak (Restoran Rougemarin, Zagreb), slastičarka Tereza Alabanda (Creme de la Creme, Split) i sudjelovanje niza mediteranskih vinara.

Mediteranska prehrana prema definiciji UNESCO-a: Mediteranska prehrana predstavlja skup vještina, znanja, prakse i tradicije, od krajolika do stola, uključujući i usjeve, berbu, ribolov te čuvanje, preradu, pripremu i posebno konzumiranje hrane. Mediteransku prehranu karakterizira prehrambeni model koji je ostao konstantan tijekom vremena i prostora, a koji se uglavnom sastoji od maslinovog ulja, žitarica, svježeg ili sušenog voća i povrća, umjerene količine ribe, mliječnih proizvoda i mesa te mnogih začina, a tu su i vino ili razne biljne infuzije, uz poštivanje uvjerenja svake zajednice. No, Mediteranska prehrana (od grčkog diaita, ili način života) obuhvaća više od same hrane. Promiče društvenu interakciju, jer su zajednički obroci temelj društvenih običaja i narodnih svečanosti. Nastala je tako bogata baština pjesama, priča i legendi. Taj je način života ukorijenjen u teritoriju, te poštuje biološku raznolikost, osigurava očuvanje i razvoj tradicionalnih aktivnosti i obrta vezanih uz ribolov i uzgoj životinja u mediteranskim zajednicama. Žene igraju posebno važnu ulogu u prenošenju znanja, kao i poznavanju rituala, tradicionalnih plesova, svečanosti te očuvanju vještina.

Konferencija TASTE THE MEDITERRANEAN prva je u nizu manifestacija istoimenog dugoročnog projekta koji želi:

očuvati svjetski priznatu kulturnu baštinu

popularizirati znanstvene aspekte mediteranske prehrane, u cilju očuvanja zdravlja

podržati proizvođače autohtonih proizvoda i vina vrhunske kvalitete

podržati lokalnu poljoprivredu

promicati održivi razvoj i ekološki pristup

promovirati mediteransku kuhinju, kao dio turističke ponude

educirati mlade generacije zdravoj i okusnoj prehrani

VINITALY 2014: DOŽIVLJAJ VIŠE U VERONI

  Concorso enologico Vinitaly 1

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

 Google translater: http://translate.google.com/translate_t

MALO DRUKČIJE NA DEGUSTACIJI, i NAJVEĆA SVJETSKA SMOTRA VINA

Stavio sam novu recku, koja nešto znači: sudjelovanje na ocjenjivanju vina u Veroni a vezano uz sajam Vinitaly 2014! Ovo mi je bio prvi put na Vinitalyju u svojstvu degustatora-ocjenjvača, i moram reći da mi se, iako se radi cijeli dan a ne samo u prijepodnevnim satima kao drugdje, poprilično dopalo, s obzirom na neke razlike u odnosu na druga međunarodna vrednovanja vina.

Ocjenjivanje u okviru Vinitalyja 2014 održano je neposredno prije sajma vina u Kongresnom centru sajmišne kuće VeronaFiere, koja je za ove godinu priredila smotru plemenite kapljice na čak gotovo 100.000 četvornih metara površine, što je Vinitaly 2014 učinilo najvećim vinskim izlogom te vrste u svijetu.

Dosadašnja moja službena ocjenjivačka iskustva na velikim i međunarodnim natjecanjima: Concours Mondial de Bruxelles, gdje ću ove godine biti po deseti put, pa Mundus Vini gdje sam bio već šest puta, Emozioni dal Mondo u Bergamu gdje sam bio pet puta, pa Vino u Ljubljani koji se obnavlja ovoga ljeta i kamo sam pozvan po drugi put, Portugieser du Monde kamo sam takđjer pozvan po drugi put (debut je bio lani), Concours Mondial de Bruxelles edition Chile gdje sam se našao jednom i to prije dvije godine, Muvina u Prešovu, Vinistra gdje sam bio zasigurno šest ili sedam puta. Kod kuće je riječ još i o domaćim ocjenjivanjima graševina u Kutjevu gdje mi je ove godine, čini mi se, peti put, pa ocjenjivanje vina Zagrebačke županije gdje sam bio već nekih pet puta, a stigla je i pozivnica na ocjenjivanje vina Dubrovačko-neretvanske županije sa startom, ove godine, uz manifestaciju WiniFest Dubrovnik. Svi ti pozivi – lijepo priznanje reviji Svijet u čaši i meni osobno, a nazočnost na tim ocjenjivanja – golemo iskustvo…

Skarabot Klenar Martelli Suhi Persolja MiranSlika iz Verone: s vrhovnim komandantom degustacije Giuseppeom Martellijem (treći slijeva), iz čelništva Udruženja enologa Italije i predsjednikom Nacionalnog vijeća za vino pri talijanskom Ministarstvu poljoprivrede, smo Iztok Klenar, dopredsjednik Međunarodne unije enologa te voditelj Moralićeva posjeda Brič ponad Kopra i enolog-savjetnik u Kutjevu d.d., zatim znani sommelier iz Nove Gorice Davorin Škarabot, predsjednik Udruge sommeliera Slovenije Ivan Peršolja te Miran Vodopivec, enolog, osnivač i siva eminencija Konzorcija za kraški teran. Dolje: Iz Hrvatske smo među ocjenjivačima bili Ivanka Rosati, Franjo Francem i ja

Sala - ocjenjivanje

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Hrvatske su kao degustatori pozvani i enolozi Franjo Francem i Ivanka Rosatti

Vinitaly mi je zanimljiv jer dosta se razlikuje od drugih vrednovanja vina. U organizaciji je sajamske kuće VeronaFiere i pod pokroviteljstvom Komisije Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Italije i Međunarodnog udruženja enologa (UIOE). Prihvaćaju se samo vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (zoi) i sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla (zozp).

Žirija je tamo obično dvadesetak – ove godine bilo ih je, da budem precizan, 21 – sa po pet ili, kao ove godine, sedam članova od kojih su najmanje po dva talijanska enloga i najmanje po jedan enolog iz neke druge zemlje te barem po dva vinska novinara iz inozemstva, tu su još i poneki sommelier i vinski trgovac. Članove za komisije bira udruženje talijanskih enologa Assoenologi, a preporuke za degustatore iz inozemstva posebice za vinske novinare daje Talijanski institut za vanjsku trgovinu odnosno Istituto del commercio estero ili, skraćeno, ICE. Ove godine bilo je ukupno 105 kušača. Komisije nemaju, kao drugdje, svaka svojega predsjednika nego radom s izdignute govornice tako da može imati dobar pregled na cijelu dvoranu upravlja, kao vrhovni komandant, Giuseppe Martelli, iz čelništva Udruge enologa Italije. Od ove godine ocjenjuje se uz pomoć tableta, i to po vrlo praktično napravljenom učinkovitom programu koji omogućuje bolju koncentraciju kušača baš na vino jer oslobađa nekih ispisivanja po rubrikama što se moraju ispuniti na klasičnim, tiskanim listićima. Uporaba tableta s ovim programom za ocjenjivanje ostavlja degustatoru dovoljno vremena za vino, dopušta mu i da vidi kako se vino ponaša nakon minute-dvije u čaši, a to je osobito važno kod vrednovanja mnogih modernih vina što odmah kad se posluže naprosto pršte od mirisa i aroma ali onda vrlo brzo i splasnu, posve se ispušu… Ovim elektronskim načinom ubrzava se rad degustatora a time i rad komisija jer na svaki dodir prstom na neku od ponuđenih ocjena kompjuter odmah izbacuje zbroj bodova a ako se zabunite i pogriješite u nekoj od ocjena nije potrebno ispunjavati novi listić nego je dovoljno samo prstom taknuti ocjenu koja se želi i računalo začas napravi ispravku. Da ne govorim i o tome koliko se ovakvom uporabom tableta olakšava unošenje podataka na središnji kompjuter i koliko se time ubrzava obrada podataka.

Ocjenj. listic 08Ocjenjivanje uz pomoć tableta

KAZALIŠTE, ILI VOJNA PARADA…

Vrlo dobro na ovome ocjenjivanju je to što degustatori sjede svaki za svojim stolom i jedan iza drugoga, čime je, dok se čeka sljedeći uzorak, uvelike izbjegnuto čavrljanje i žamor što ometaju koncentraciju na vino i onih koji čavrljaju i onih kušača koji u njihovoj blizini rade. Tišina je u dvorani uistinu bila na zavidnoj razini i Giuseppeu Martelliju doista treba čestitati na tome, s tako velikim brojem od više od stotinu ocjenjivača. Stanke nisu po komisijama, tj. ako je neka hitrija s radom pa da na odmor ode ranije, nego postoje za sve po jedan, istodobni polusatni predah u prijepodnevnom i po jedan polusatni predah u popodnevnom dijelu ocjenjivanja. Takva koncepcija, koja spriječava šetkanje po sali, također pomaže miru i tišini u dvorani.

Somm decant 7Nakon što su stigli pred degustatore, sommelieri pred svima i, na znak, u isto vrijeme dekantiraju starija crna vina

Somm posluga 10Svi istodobno, poput vala, kreću prema kušačima da utoče vina

Jedinstven je pristup serviranju vina. Grupa poslužitelja – svi su članovi federacije talijanskih sommeliera – zaduženih za natakanje vina izlazi pred kušače u dvorani sinkronizirano, kao vojska na paradi, na znak inspicijenta. Svaki sommelier drži u ruci zamotani uzorak. Sommelieri se najprije poredaju ispred komisije za koju su zaduženi a onda, na predsjednikov znak, koji vide kao zeleno svjetlo svojevrsnog semafora diskretno postavljenoga na suprotnom zidu dvorane, svi istodobno kreću prema prvome stolu s kušačem, te tako, i dalje sinkronizirano, kao jedan val, do kraja reda. Sommelieri, odjeveni u crno i sa srebrnom sommelijerskom posudicom obješenom oko vrata, kreću se dakle ujednačeno od stola do stola te i utaču vino za svakim stolom ujednačenim ritmom, ravnajući se po predvodniku i pogledavajući se da netko ne krene hitrije odnosno ne zaostane. Vizualno djeluje vrlo efektno. Očito je da je puno rađeno na koreografiji. Kad dođu do posljednjeg reda stolova s kušačima i nakon što utoče vino degustatorima i za tim stolovima zadnjima u redu, sommelieri nakratko zastanu, da bi potom, na znak, istodobno krenuli do svojega početnog stajališta pred prvim redom stolova, okrenuli se prema degustatorima kao da ih blagim naklonom žele pozdraviti, potom se, kad spaze zeleno svjetlo na suptornome zidu, svi u isti trenutak okrenu na desno, malo zastanu i, opet na znak, kao u vojnoj paradi kako su i došli odu, sada s praznim bocama, strojevim korakom prema izlazu iz dvorane.

Kod crnih vina starijih od četiri godine prakticira se dekantiranje. Sommelieri svi istodobno, opet kao da je riječ o igrokazu, i to dobro uvježbanome, dekantiraju kapljicu pred svima. Teatralno, vrlo simpatično!

Degustiraju se po 22 do 24 uzorka prijepodne i popodne, oko 44 do 47 ili 48, u svakom slučaju ne više od 50 uzoraka dnevno. Raspoređeno na ovaj način na prije podne i popodne toliko uzoraka nije opterećenje, štaviše svojevrsno je jamstvo bolje usredotočenosti i kvalitetnijeg ocjenjivanja. U prva tri dana izlučno je ocjenjivanje s kojega u finale, četvrtog dana, ulaze vina s osvojenih minimalno 82 boda. To vrednovanje zadnjega ocjenjivačkog dana je za podjelu medalja, od brončane preko srebrne do zlatne i velike zlatne te šampiona.

Sommelieri na djelu 1Sommelieri na djelu: u sve čaše kapljica dospijeva istodobno Sommel toce semafor 8Posljednji red degustatora, svi sommelieri kao jedan toče vina. Gore na zidu vidi se zeleno svjetlo. To je taj famozni semafor koji daje komandu sommelierima kada i kako da se kreću.

Nema tu, kao na drugim ocjenjivanjima, klasičnih pragova za medalje. Vina se nagradjuju po kategorijama, ima ih 16, primjerice glavne su mirna vina, polupjenušava vina (muzirajuća i charmat) te klasični pjenušci a unutar svake od tih grupa su crna, ružičasta i bijela, mlada vina iz berbe iz prethodne godine te vina iz starijih godišta, suha i s ostatkom šećera, od nearomatičnih odnosno aromatičnih sorata, prirodna desertna, likerska, njegovana ili u inoksu ili u drvu… U svakoj kategoriji od tih 16 u finalnoj degustaciji, četvrtoga dana, nalazi se po 20 najbolje ocijenjenih uzoraka iz izlučnoga dijela, i ta vina u završnome dijelu ocjenjivanja daju se na kušanje ne više po jednoj nego sada po trima komisijama, dakle ukupno ih degustira i vrednuje po 21 ocjenjivač. I to mi se čini jako dobrime, ako vino osvoji trofej nakon dva kušanja od kojih je jedno, finalno, k tome s 21 ocjenjivačem, tada se zaista može čvrsto reći da je i zavrijedilo dodijeljeno mu odličje.

Vina s najviše osvojenih bodova na toj završnoj degustaciji dobivaju veliku zlatnu medalju, potom, po bodovnom redosljedu, zlatnu pa srebrnu i brončanu medalju. Ukupno se dodjeljuje najviše 64 medalja, dakle po četiri po kategoriji ili grupi (veliko zlato, zlato, srebro i bronca). Međutim daju se još i posebni trofeji prvacima po državama s time što je uvjet da je iz neke zemlje na ocjenjivanje uzorke dalo najmanje 10 vinskih kuća, te Grand Vinitaly, proizvođaču koji se pokazao najboljime po zbroju bodova kao osvajač medalja barem u dvjema različitim kategorijama. Vinima koja se plasiraju u finale a nisu osvojila medalju dodjeljuje se priznanje Gran Menzione.

Ove godine prijavljeno je nešto više od 2600 uzoraka iz tridesetak zemlja sa četiri kontinenta, konkretno iz Australije, Austrije, Brazila, Bugarske, Kanade, Čilea, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Malte, Makedonije, Moldavije, Maroka, Novog Zelanda, Češke, San Marina, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Južne Afrike, Švicarske, Turske, Ukrajine, Mađarske, SAD i Venezuele.

Ono na što imam primjedbu glede ocjenjivanja Concorso Internazionale Vinitaly je da se, za razliku od drugih vrednovanja, na ovome u Veroni ne dobiva nakon kušanja toga dana a ni na kraju cijelog događanja lista s degustiranim uzorcima, tako da na žalost ocjenjivač ne zna koja je vina i od kojih proizvođača ocjenjivao, samo se na završetku degustacija za taj dan navedu zemlje odakle su bili uzorci i brojevi komisija u kojima su servirani. U dva navrata u mojoj komisiji 21 bila su i hrvatska vina, no, eto, ne znam koliko, niti koja ni od kojega proizvođača. Na kraju završnog ocjenjivanja znao sam jedino to da su se neka iz eliminatornoga dijela probila u finale i izravno konkurirala za medalju.

Još nešto što mislim da bi bilo dobro izmijeniti: kad je već kušanje organizirano toliko pedantno i, kako je u više navrata ponavljano, transparentno, smatram da bi, čisto radi mogućnosti preciznije usporedbe s medaljama s drugih renomiranih svjetskih ocjenjivanja, pri odluci o dodjeli medalje valjalo respektirati međunarodno uvriježene bodovne pragove za svaku od medalja, i to po mogućnosti, kako je na nekim najjačim svjetskim ocjenjivanjima, da 86 bude prag za srebno, 90 ili 91 prag za zlato a 95 prag za veliko zlato (veliko zlato i zlato treba i zavrjediti!). Ovako, kako je u Veroni sada, teoretski se može dogoditi da veliku zlatnu medalju, samo stoga što je osvojilo najviše bodova u svojoj grupi, dobije i vino s bodovima na temelju kojih se inače drugdje dodjeljuje tek (makar i visoko) zlato, odnosno da osvoji zlato s bodovima koji mogu biti blizu zlata ali su ipak u kategoriji srebra…

 __________________________

ODLIČJA VINITALY 2014

Evo i nekih rezultata s ocjenjivanja Vinitaly 2014:

Specijalne nagrade

GRAN VINITALY 2014

CAVIT S.C. – Trento (Italija)

VINITALY NAZIONE 2014

Italija

CANTINE DUE PALME SOC. COOP. AGRICOLA – Cellino San Marco (Br)

Njemačka

DIVINO NORDHEIM THÜNGERSHEIM EG – Nordheim, Bayern

Rumunjska

MURFATLAR ROMANIA S.A. – MURFATLAR

Medalje (Hrvatska i zemlje u okruženju)

SREBRO

MERLOT RESERVE VKP 2010 – CHATEAU KAMNIK, Skopje

GRAN MENZIONE

GRAŜEVINA 2012, Slavonija, vinogorje Kutjevo, vrhunsko vino – KUTJEVO D. D.

MAXIMO 2011, Slavonija, vinogorje Kutjevo, vrhunsko polusuho vino – KUTJEVO D. D.

TRAMINAC 2011 izborna berba prosušenih bobica, vinogorje Srijem, Ilok – ILOČKI PODRUMI

SAUVIGNON 2012 DARUVAR, Slavonija, vinogorje Daruvar, kvalitetno vino – BADEL 1862

KORLAT SYRAH 2010, Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci, vrhunsko vino – BADEL 1862

SAUVIGNON 2013 QUERCUS – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

SAUVIGNON 2012 BAGUERI – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

CHARDONNAY 2009 BAGUERI – VINSKA KLET GORIŠKA BRDA, Dobrovo

MALVAZIJA 2012 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar

PLEMENITO BELO 2012 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar

CABERNET SAUVIGNON 2009 CAPRIS – VINAKOPER, Kopar ■

________________________________

OBILASCI

Organizator VeronaFiere Vinitaly kušače je svake večeri poveo u posjet i na večeru na drugi vinski posjed u okolici Verone pa smo tako prvog dana obišli vinsku kuću Buglioni, koja je lani na Vinitalyju za svoj Amarone 2007 riserva osvojila veliku zlatnu medaju, te restoran Osteria del Bugiardo koji Buglionijevi drže i vode, idućeg dana smo u Gambellari posjetili kuću Zonin, doista velebno zdanje s vinskim muzejom, vlasnika nešto manje od 2000 ha vinograda po raznim regijama Italije te u SAD, zatim je na red došla vinska kuća Bertani u Grezzani, koja je pripadala legendi vinogradarstva i vinarstva veronskoga kraja obitelji Bertani ali je prije koju godinu prodana toskanskoj grupaciji Tenimenti Angelini no zadržala je povijesno (prez)ime. Posljednjeg dana ocjenjivanja išlo se u prekrasnu Villu Mosconi Bertani, s divnim engleskim parkom i vinogradima u Arbizzanu Negrar, u kojoj su se smjestili sadašnji članovi spomenute obitelji Bertani.

Buglioni boceProšle godine nakon ocjenjivanja slavio je proizvođač amaronea Buglioni

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAU kući Zonin, s domaćinom. Zonin je jedna od poslovno najznačajnijih vinskih kuća u Italiji. Osnovao ju je Domenico Zonin, a predsjednik joj je Gianni Zonin. Gianni je nakon završenog studija enologije krenuo na Pravni fakultet da postane odvjetnik ali ujak Domenico nagovorio ga je da se popsveti vinskom posjedu. Preuzeo ga je 1966. i od regjske vinarija s trsjem u Gambellari stvorio je u međunarodnu instituciju s oko 1800 hektara trsja po cijeloj Italiji te u Virginiji u SAD

OLYMPUS DIGITAL CAMERALipih li stvari u podrumu Zonin – sprema li se to poletjeti Ievgeniia Rodionova, iz časopisa Drinks i Menu iz Ukrajine

Bertani je vinska kuća s dugačkm tradicijom. Današnji posjed Bertani (Tenimenti Angelini) brine o oko 200 hektara vinograda i proizvodi lepezu vina među kojima kraljuje amarone, rađen od četiri mjeseca u gajbama prosušivanog selekcioniranog najboljeg grožđa lokalnih sorata Corvina i Rondinella. Vino, s alkoholom od oko 15 vol %, dozrijeva u velikim bačvama od 60 i više hektolitara šest godina, potom prije izlaska na tržište odleži sedam mjeseci u butelji. Maloprodajna cijena: pedesetak eura za butelju. Značajno vino Bertanija je i Valpolicella ripasso, radjeno drugom alkoholnom fermentacijom vina Valpollicella na tropu od amaronea i dozrijevano 16 mjeseci u bačvama od 30 hl od slavonske hrastovine. Iz područja Soave istočno od Verone Bertani proizvodi bijelo vino od lokalne sorte Garganega.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAEnolog kuće Bertani Cristian Ridolfi i Mateja Gravner (kćerka Joška Gravnera!), zadužena za odnose s javnosti

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPodrum Bertani

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPokusi, kod Bertanija, sa zrenjem: u bačvama od hrastovine, trešnje i kestena

Bertani Amarone 2Amarone Bertani: na kušanje su domaćini ponudili berbu 2006, sada aktualnu na tržištu, zatim 1981, koja je bila sjajna i apsolutno dominirala večerom, te 1967. , još uvijek jako dobru ali danas ipak ne na razini 1981.

            Samo nekoliko minuta vožnje od Verone u sjajnom prirodnom okruženju s osam hektara zelenih površina od čega je šest hektara vinograda nalazi se prekrasna Villa Mosconi Bertani, građena u prvoj polovici 18. stoljeća. Vlasnik je obitelj Bertani, na čelu s Gaetanom kao pater familiasom i njegovim sinovima Giovannijem i Guglielmom. Cijeli taj prirodni ambijent bio je na glasu još u starorimskom vremenu, kako zbog nekoliko bogatih izvora pitke vode kojom je opskrbljivana i Verona, tako i po proizvodnji vina. Od građevina, kompleks uz villu obuhvaća i kapelicu i veliki vinski podrum. Obitelj Bertani tu nudi vinska kušanja i, u raskošno ukrašenim salama, organizaciju različitih svečanosti na visokom nivou. Uskoro Villa otvara i desetak visokokomfornih soba za goste koji bi željeli tu provesti i više dana…

Villa Mosconi Bertani 1Villa Mosconi Bertani: poseban doživljaj

Villa Mosconi Bert Coffee HousePrekrasno prirodno okruženje: kućica gdje se poslužuje kavica

Villa Mosconi bertani salaVilla Mosconi Bertani – dvorana za ručkove, večere, svečanosti

OLYMPUS DIGITAL CAMERAVlasnik Giovanni Bertani, sa suprugom, koja je Argentinka, i argentinskom enologinjom i proizvođačicom vina u Mendozi te degustatoricom na Vinitalyju Marijom Alejandrom Lozano, enologinjom i proizvođačicom vina u Mendozi

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVilla Mosconi Bertani, svečana večera uoči Vinitalyja: slijeva su Giovanni Mantovani, generalni direktor kuće VeronaFiere koja organizira Vinitaly, Giuseppe Martelli, voditelj ocjenjivanja, i mama Bertani kao domaćin

 SAJAM

Kako je ocjenjivanju, dosad održanom 21 puta, slijedio i sajam vina, 48. do sada, i evo i nekoliko redaka o njemu.

Priredba koja obuhvaća segment vina i maslinovog ulja te opreme za maslinarstvo i produkciju ulja privukla je u četiri dana nekih 155.000 posjetitelja, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za šest posto. Računa se da je ove godine iz inozemstva Vinitaly posjetilo oko 56.000 kupaca vina, što je 3000 više nego lani. Najviše stranih posjetitelja stiglo je iz Njemačke, slijede oni iz SAD, pa Velike Britanije, Kanade, Rusije, Švicarske, Singapura, Hong Konga i Kine, potom Francuske, Austrije i Japana, Danske Švedske i Norveške.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA Uskoro, preko Vrutka, i u Hrvatskoj: amarone Latium Morini. Na slici su Eugenio Morini, brat mu Paolo i nećak Piergiorgio, enolog. Sad im je na tržištu redovni Amarone iz 2009. Dali su mi na kušanje sjajan Amarone 2008 riserva, koji upravo izlazi!

OLYMPUS DIGITAL CAMERASjajni traminci iz Tramina ili Termena, južnotirolskog mjesta koje se reklamira kao zavičaj Traminca mirisavoga (Gewürtztraminera). Posjed Hofstätter iz Tramina, kojime upravlja Martin Foradori a u enološkom segmentu pomoć mu pruža Markus Heinel, diči se i odličnim lagreinom Steinraffler te odličnim crnim pinotom Villa Barthenau Moguće je – barem je tako rekao Foradori – da Hofstättera vidimo s vinom na Zagreb Vino.comu u studenome!

Vinitaly Podversic DamijanDovoljna je kaplja, kad je prava! Kakvog li tulipana iz butelje iz koje je popijena Kaplja 2010! Damijan Podveršič s Collija uspio je i iz 2010 proizvesti sjajnu Kaplju

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAVeliki prostor zauzeli su proizvođači Furlanije Venecije Julije, i s nizom manjih štandova grupica proizvođača odlično se prezentirali

Vinitaly Stand cipelePaviljon Pijemonta: kao ukras štanda mogu poslužiti i rabljene stare cipele!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOdlični barolo, barbaresco, barbera… Veglio, Cravanzola, Altare, Alessandria, Morandina. Moguće je da se pojave i na Zagreb Vino.comu 2014. krajem studenoga

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzvanredan Barolo Arione od Enza Bogliettija, koji je na slici sa suprugom. I on možda dođe na Zagreb vino.ccom 2014!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIkone pijemontskih vina – kuće Paolo Scavino i Giacomo Grimaldi. Na slici su Elisa Scavino, kćerka današnjeg voditelja kuće Paolo Scavino Enrica, te Ferruccio Grimaldi, koji vodi kuću Giacomo Grimaldi. Nastupaju zajedno na štandu jer su obiteljski povezani, naime Ferruccio je suprug Elisine sestre Enrike. I oni su pokazali interes za sudjelovanjem na festivalu Zagreb Vino.com 2014 krajem studenoga u zagrebačkoj Esplanadi

Sajam je posjetio i talijanski premijer Matteo Renzi, koji je obećao jaču potporu vinskom sektoru ali i općenito poljoprivredi i produkciji tipičnih proizvoda. Najavio je nove mjere koje bi omogućile 50 postotno povećanje talijanskog izvoza vina do 2020. godine.

Vinitaly u svom 49. izdanju najavljen je za 22. do 25 ožujka 2015.♣

Vinitaly Tiziana SettimoTiziana Settimo iz kuće Aurelio Settimo iz La Morre: Barolo što je stariji, to je bolji!

OLYMPUS DIGITAL CAMERALucia Busso iz vinske kuće Piero Busso, znane po odličnom barbarescu, te Riccardo Bianco s posjeda Marco Bianco, koji je vrlo ugodno iznenadio izborom svojih muškata iz Astija. Moscato d’Asti, pijemontska eno-specijalnost s 5 vol % alkohola, slatkast i s malo CO2, uglavnom izlazi na tržište kao mlad, a on ga je na Vinitalyju 2014 predstavio i u vrlo uspješnoj odležanoj varijanti, iz berbe 2003!

Drugi hrvatski festival hrane i vina, 2014/ KUŠATI LJUBAV NA STOLU!

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERALjubav na stolu

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

S MOĆNOM PROMIDŽBOM, s POTPOROM GRADA ZAGREBA, OSAM ŽUPANIJA ALI i REPUBLIKE ITALIJE, S POČETKOM i PRIJE POČETKA, S 300 IZLAGAČA IZ LIJEPE NAŠE i OKOLNIH ZEMALJA PROŠLA JE SMOTRA ENO-GASTRONOMIJE u ZAGREBAČKOJ ARENI

Protic dAlessandro Bandic VukelicZdravica na otvorenju: Đurđa Protić, Emmanuela d’Alessandro, Milan Bandić i Marija Vukelić

Dugo se za nj nije čulo, još od predlani, a onda je bljesnulo: po prizorima bi se reklo da je – počelo i prije početka! Prva pressica za Drugi hrvatski festival hrane i vina u zagrebačkoj Areni početkom travnja odvijala se u otmjenom Dvercu, kod gradonačelnika Milana Bandića kao domaćina. Stolovi puni hrane – i to ne bilo kakve! – i pića, poseban prostor gdje su se predstavili vinari kao Krauthaker, Coronica, Poletti, Jasna Antunović, Iločki podrumi, Kozol Dvanajščak, Miklaužić, Matuško… , posjet pressici golem, mnogo i stranih diplomata. A direktorica Đurđa Protić – blista… U onome ambijentu i onoj atmosferi, s onakvom ponudom – kako i ne bi.

Poslije su prezentacije još održane i u Klovićevim dvorima, te u zagrebačkom hramu čokolade kod Petre Jelenić i Tee Mamut… koje su najavljene kao trenutno najbolje slastičarke.

Petra Jelenic, Đurđa Protic i Tea MamutPetra Jelenić, Đurđa Protić i Tea Mamut

Praćen prije svojega pravog, službenog starta velikom pompom u medijima, napokon je, u organizaciji tvrtke Zvona Catering na čelu s Đurđom Protić a pod znakovitim mottom Kušajte ljubav na stolu, u elegantno uređenom prostoru Arene u Zagrebu i otvoren Drugi hrvatski festival hrane i vina 2014. Na otvorenju, uz gradonačelnika Milana Bandića i Emanuelu d’Alessandro, veleposlanicu Republike Italije u Hrvatskoj te zemlji partneru i pokroviteljici priredbe, bilo je nazočno i više čelnika naših županija, koje su financijski izdašno (čuli smo od nekih sudionika: čak i u potpunosti!) pomogle nastupe svojih ponuđača. Festival su podržale Turističke zajednice i osam županija – Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska te Istarska.

Festival je okupio dosta izlagača, ne samo ponuđača delikatesa i vina te kuhara nego i onih koji su nudili opremu za kuhinje te pribor za posluživanje jela i pića, kao i izdavače eno-gastro-časopisa. U  Areni su i ovaj put sa štandom nastupili i revija Svijet u čaši i njen izdavač MAM-VIN d.o.o. U uobičajenom obilasku festivala nakon službenog otvorenja veleposlanica Republike Italije Emanuella d’Alessandro posjetila je upravo i štand revije Svijet u čaši, i tu joj je direktor MAM-VIN-a Mladen Horić kao znak pažnje predao prigodan dar: diplomatsko vino, iz istoimenog projekta Svijeta u čaši i MAM-VIN-a, zamišljenog da pomogne međunarodnoj  promidžbi hrvatskoga vina i Hrvatske.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAŠtand MAM-VIN-a i Svijeta u čaši: direktor MAM-VIN-a Mladen Horić darovao je talijanskoj veleposlanici Emanuelli d’Alessandro naše Diplomatsko vino, specijalno punjenje iločkog traminca iz Iločkih podruma

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMAM-Vin i Svijet u čaši predložili su da se 2014. u nas proglasi Godinom graševine. U tome smislu koncipiran je i naš nastup na festivalu. Posjetiteljima smo na kušanje i ocjenu sa zapisivanjem na posebno pripremljenom listiću dali desetak graševina koje su se točile iz vinomata što su nam ga za ovu prigodu posudila Dobra vina. Interes posjetitelja bio je velik. Na graševine su k nama došli i Zlatko Gall i Rene Bakalović, kojega Dubrovčani uoči njihovog regijskog festivala Dubrovnik FestiWine najavljuju kao zvijezdu i hrvatsku inačicu Jaimie Olivera

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIzlagači iz zemlje partnera Italije: predstavnici Konzorcija za crnu smokvu (Figo moro) iz Caneva na granici Furlanije s Venetom (i to, eto postoji!), pršuta San Daniele i vina iz Furlanije. Degustacija je pokazala kako se sjajno slažu prerađevine od te crne smokve (razni namazi) s pršutom i vinom

OLYMPUS DIGITAL CAMERAIz Gradišća stigao je vinar Mate Kliković, koji je dugo bio predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Austriji i voditelj tamburaškog sastava Gradišćanskih Hrvata. Uz svoje klasike – zeleni veltlinac, sauvignon, frankovku zweigelt i cabernet sauvignon donio je i jednu posebnoist: vino od Malvazije istarske! Plemke je prije desetak godina dobio u Poreču!

 Ukupno oko 300 izlagača iz Hrvatske i drugih zemalja, među njima i iz Austrije i Italije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Srbije… od toga stotinjak vinara, zatim ponuđači mesnih i mliječnih prerađevina, meda, kolača, sokova i bezalkoholnih napitaka, kave, vrhunski šefovi kuhinja iz Hrvatske i inozemstva (Andrej Barbieri, Branko Ognjenović, Janez Bratovž, Christian Cabalier i Gregorio Manucci, Renato Rizzardi, Ordančo Unevari, nastupi kuhara amatera, radionice… Dodajmo tome i 40 kulinarskih radionica te 13 vinskih radionica pod vodstvom sommelijera Jelene Šimić Valentić, Krešimira Hrena, Marija Meštrovića, Sandija Parisa.

Andrej BarbieriUgledni chefovi kuhinja Andrej Barbieri i Christian Cabalier u radnom zanosu…

Christian Cabalier

OLYMPUS DIGITAL CAMERA…te Janez Bratovž u civilu, nakon nastupa

Direktorica Đurđa Protić kaže:

– Jedan od ciljeva Hrvatskog festivala hrane i vina je svakako edukacija mladih naraštaja, svih onih koji su željni upoznati eno-gastro svijet, ali i aktivnih sudionika prehrambene industrije, stoga su organizatori pripremili i zanimljive teme okruglih stolova, primjerice predavanje Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore o perspektivi proizvodnje hrane u Hrvatskoj. Osmijesi tisuća zadovoljnih posjetitelja obilježili su odvijanje manifestacije…

OLYMPUS DIGITAL CAMERAS odlično posjećene radionice: crvena zemlja, crvena vina. Sommelier Mario Meštrović prezentirao je kapljicu od Morena Degrassija, Morena Coronike i Mladena Rožanića, riječ je bila uglavnom o teranima

OLYMPUS DIGITAL CAMERADalmatinski pršutari Marović i Smjeli, članovi Klastera našeg pršuta

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZagorske kobasice na metre: OPG Kvež iz Začretja

 OLYMPUS DIGITAL CAMERARučno rađene čokolade i praline Bagolo s lavandom, ružmarinom, bademom, narančom, malinom, medom, uskoro i s teranom… Autorica, ekonomistica, napustila je prije koju godinu posao da bi se, zaljubljena u čokoladu, posvetila izradi pralina i drugih delicija od čokse

 Foret Noire i crni pinot_00Vrhunac čoko-gozbe Petre Jelenić i Tee Mamut bio je Forêt Noire, kolač s crnom čokoladom i višnjama, skladno kombiniran s tamnim i, kazale su neke posjetiteljice, zavodljivim Šemberovim pinot noirom

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAI nešto iz repertoara tradicijskih hrvatskih slastica: orahnjača i makovnjača

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAMjesto Bizeljsko na granici Slovenije i Hrvatske kod Klanjca oduvijek računa na hrvatske potrošače i hrvatsko tržište. Bizeljski proizvođači jabuka, voćnih sokova, vina, meda, mesnih prerađevina na okupu na svom štandu u Areni

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAS dubokoga juga: makedonska vinarija Tikveš, s vrlo modernom kapljicom, ono što su Elena Mladenovska Jelenković i njen kolega nudili kao špicu stvarno je jako dobro iako je, u vinskom kontekstu, malo čudnog naziva Bela VODA, i Crna VODA! 

Suzy JosipovicMalo šou-programa: Suzy Josipović, autorica knjige recepata Mama zna…, pokazuje kako to Mama zna

 OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Iz Srbije se prezentirala našim wowicama slična udruga Žene i vino, ali, iako je bilo moguće kušati vina koja kreiraju žene, na štandu – nisam zatekao niti jednu pripadnicu nježnijeg spola…

[contact-field label='Name' type='name' required='1'/][contact-field label='Email' type='email' required='1'/][contact-field label='Website' type='url'/][contact-field label='Comment' type='textarea' required='1'/][/contact-form