SVIJET u ČAŠI – 11.2020 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

_________s vama već – 29 godina/years – with you___________

IZDANJE – CORONA 2020 – EDITION

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Od Bordeauxa pa do Egeja: JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE ⦁ Upečatljivi kultivari našeg planeta – Syrah u fokusu: PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA ⦁ Martinje 2020 i vremešna (ali ne i prestarjela) kapljica: DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004. ⦁ Martinje 2020 i novo mlado vino 2020 već u boci i čaši: MARTIN  JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOVEAU! ⦁ Prigodno baš uz Martinje: POČETAK 24. DRŽAVNOG PRVENSTVA SOMMELIERA RH – SINIŠA LASAN BRANI NASLOV!… ⦁ Što jedemo i pijemo: EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ ZDRAVE PREHRANE?!… ⦁  Svijet – odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu: AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU ⦁ SLO-ORANGE 2020 u KINI  ⦁  ANTEPRIME TOSCANE NA PROLJEĆE 2021

⦁ VIJESTI/NEWS  Publicistika: ŽELJKO GARMAZ OSKAROVAC u PISANJU o VINU ⦁ Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020: KAD ENOLOG POSTANE PEKAR, te RIBAR i KONZERVATOR RIBE…

⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2020 – BUYING GUIDE ⦁

_________________________________________________________

Od Bordeauxa pa do Egeja

JUGOISTOČNI DIO EUROPE – BOGATI RASADNIK SJAJNIH SORATA VINOVE LOZE!

Moguće je da mnogi i danas kad je vino, prisutno u čovječanstvu nekoliko tisuća godina, napokon pokazavši se iznimno važnim npr. i u kulturi i gospodarstvu steklo uistinu zavidno visoki i široki društveni status, ne znaju da je put vinove loze krenuo svijetom iz azjskog potkarpatskog područja i Gruzije dijelom prema jugu (Egipat, Grčka…) i onda zahvaljujući starim Grcima i Feničanima Sredozemljem te Tračanima kopnom prema europskom istoku, sve do atlantske obale, a tada su s područja današnje Francuske neke sorte ponajviše iz bordoškoga kraja (Sauvignon blanc, Merlot, Cabernet sauvignon…) i iz Burgundije (Chardonnay, pinoti…), selidbom prema Amerikama ali i povratkom prema europskom istoku naprosto preplavile svijet i na vinskom tržištu postale debelo dominantne. Onda su, nekako po, da tako kažem, središnjoj crti meridijanskog tipa koja Europu dijeli na istočni i zapadni dio pažnju počeli u jačoj mjeri privlačiti Rizling rajnski, pa Syrah, Nebbiolo (barolo i barbaresco), Sangiovese (Brunello, Chianti classico, Vino Nobile…). Iz Novog svijeta sve jače je počeo odzvanjati naziv Zinfandel. Promatramo li područje od spomenute okomice meridijanskoga tipa bliže ovim našim krajevima zapaža se, uvelike zahvajujući austrijskom Burgenlandu, i proboj Frankovke (Blaufränkisch, Franconia, Kekfrankos), a s teritorija današnje Hrvatske, nekad u sastavu Austro-Ugarske koja je i na hrvatskom teritoriju imala svoje rasadnike vinove loze stanoviti proboj napravio je, u mađarskom Tokaju, Moslavac, ali ne pod tim svojim hrvatskim nazivom nego pod mađarskim nazivom Furmint. Šire popularan postao je Wälsch/Welsh Riesling, Riesling italico, Laški rizling, zapravo Graševina, za koju se smatra da je porijeklom iz geografskog bazena koji se većma nalazi u Hrvatskoj. Onda su eksperti za vinovu lozu nakon pomnog proučavanja najnovijim znanstvenim metodama uz korištenje DNA testiranja ustanovili da je Zinfandel – Crljenak, Tribidrag, Kratošija, Primitivo, pa se pokazalo da je on, sa šoltanskim Dobričićem, roditelj hrvatskom sortnom ponosu Plavcu malome. U međuvremenu u Crnoj Gori i Makedoniji počelo se sve više pričati o Kratošiji (a to je Zinfandel!) i Vrancu, a na površinu vinima iz BiH isplivao je, s visokim sjajem, i Trnjak….

Sortni aduti ovog našeg dijela Europe: Graševina, Grk, Malvazija istarska,Moslavac (Šipon, Pušipel) , Pošip bijeli, Kratošija-Crljenak, Plavac mali crni, Vranac

Je li sada došlo vrijeme da jugoistočni dio Europe, koji obuhvaća zemlje nekad članice državne tvorevine Jugoslavije, zatim Bugarsku, Grčku, Zapadu uzvrati udarac svojim sjajnim kultivarima-adutima kojih uz ove ovdje netom spomenute ima još na iznimno visokom stupnju vrijednosti ali ne, zasad, i na razinama svjetske vidljivosti i popularnosti te gospodarske valoriziranosti kakve uživaju importirani introducirani bordožani i burgundijci?

Prof. dr. Vesna Maraš iz podgoričkog 13. jula Plantaža predstavlja rezultate istraživanja vezanog uz sorte vinove loze u Crnoj Gori

Uz Hrvatsku, u kojoj je ustanovljeno kako je prije nekoliko godina obznanjeno, nekih dvjestotinjak autohtonih sorata vinove loze a sad ih imamo u uporabi, kažu novi podaci, oko 130 do 140, kao kolijevka vinogradarstva na Balkanu slovi Crna Gora.

Zašto je Crna Gora kolijevka vinogradarstva na Balkanu, kako je povijest crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama, kako se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti što je karakteristično i u drugim čuvenim tradicijskim regijama za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina? Čiji je potomak Vranac, kako je potvrđena njegova autohtonost, koji su njegovi roditelji? Zašto je Kratošija najstarija crnogorska sorta koja ima brojne potomke u Crnoj Gori i koja se i iz Crne Gore širila svijetom, a koja se pod nazivom Primitivo uzgaja u Italiji, kao Zinfandel u Kaliforniji, Tribidrag odnosno Crljenak Kaštelanski u Hrvatskoj? Neke odgovore daje vrhunska stručnjakinja iz ovoga područja prof. dr. Vesna Maraš, koja je na čelu Sektora za razvoj znane podgoričke vinske kuće 13. Jul Plantaže i koja je kao crnogorski predstavnik u multidisciplinarnoj ekipi europskih znanstvenika iz vodećih nadležnih naučnih centara u Španjolskoj, Kanadi i Sloveniji sudjelovala u istraživanjima vezanim uz autohtoni sortiment Crne Gore.

Crnogorski istraživači su ovo po vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore ali i cijeli Balkan izuzetno značajno istraživanje realizirali sa znanstvenicima iz Instituta za vinovu lozu i vino iz Španjolske – ICVV Logroño, La Rioja, predvođenim prof. dr. Joséom Miguelom Martínezom Zapaterom, dr Javierom Ibañezom i dr Rafaelom Oceteom, te uz sudjelovanje prof. Miodraga Grbića sa Sveučilišta u Kanadi, i prof. dr. Nataše Štajner s Univerziteta u Ljubljani, kao i članova Nacionalnog udruženja vinogradara i vinara Crne Gore i proizvođača grožđa i vina u Crnoj Gori.

U istraživanju, početom 2013. godine, ostvarena je snažna suradnja privrede s akademskim institucijama i resornim ministarstvima (Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede) u Crnoj Gori. U projekt su iz Crne Gore bile još uključene najznačajnije institucije iz oblasti znanosti i visokog školstva kao što su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), Univerzitet Crne Gore i Univerzitet Donja Gorica. Multidisciplinarni tim istraživača nedavno je u prestižnom međunarodnom naučnom časopisu Scientific Reports (nature.com) objavio rezultate tog najobimnijeg iproučavanja vinove loze do sada provedenog u Crnoj Gori. U radu su predstavljeni bogatstvo i diverzitet genetskog nasljeđa vinove loze u okviru vrste Vitis vinifera u Crnoj Gori koji oplemenjuju i europsko vinogradarstvo i vinarstvo. Rad je dostupan na sajtu časopisa:https://www.nature.com/articles/s41598-020-71918-7.

Vesna Maraš, četvrta slijeva, s članovima MEĐUNARODNOG znanstveno-istraživalačkog tima

– Istraživanje je pokazalo da se proces pripitomljvanja vinove loze, počet još prije 8000 godina, i dalje nastavlja u vinogradaskim terenima Crne Gore gdje je otkrivena genetička povezanost među divljim formama i uzgajanim sortama vinove loze. Rezultati istraživanja potvrđuju da je proces domestifikacije vinove loze, za koji se do sada vjerovalo da je završen, ipak kontinuiran, i da postoji nekoliko generacija razdvajanja između divljih i uzgajanih podvrsta te da je genetska nit između njih još uvijek aktivna. Identificirali smo čokote koji se nalaze na istoj evolucijskoj točki kao i oni koji su se počeli uzgajati prije 8000 godina. Pronađeni su predstavnici svih stupnjeva domestifikacije vinove loze, ali posebno su nas iznenadili uzorci koji su sa genetičke točke gledišta gotovo 100 posto divlji, a uzgajali su se isto kao i druge uzgajane loze – kaže prof. Vesna Maraš, i nastavlja: – Pored divljih čokota podvrste sylvestris, pretka uzgajane vinove loze (sativa), pronađeni su i čokoti uzgajanih biljaka sa sličnim postotkom porijekla sa sativa i sylvestris genetskim podgrupama, primjerice Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2. Lokalni procesi hibridizacije između divljih i udomaćenih i introduciranih sorti su u velikoj mjeri pridonijeli modifikaciji postojećih, sadašnjih sorti u svakoj vinogradarskoj regiji, a time i tipičnosti njihovih vina.

Istraživanje je također otkrilo sortnu strukturu i vinogradarsku historiju Crne Gore, potvrđujući iznenađujući diverzitet kultivara za jednu od najmanjih europskih zemalja. Dio ovako velike raznolikosti potvrđuje i samu lokalnu povijest, što ukazuje i na višestruka i intenzivna unošenja vinove loze iz različitih vinskih regija u različititim historijskim razdobljima. Ustanovljeni genetski fond uključuje mnoge autohtone sorte, neke na rubu izumiranja, a povezane u složenu rodbinsku mrežu gdje su dvije sorte, Razaklija i Kratošija, igrale glavnu ulogu u stvaranju autohtonih sorti, govori dalje prof. Maraš.

U okviru istraživanja analizirano je 476 čokota uzgajane i divlje vinove loze, starosti od 50 do 300 godina. Svaki analizirani čokot posjeduje svoj originalni kod pod kojim se vodi, fotografije, lokalni naziv (naziv na terenu na kojem je pronađen), a evidentirani su i ime vlasnika čokota kao i podaci za lokaciju (regija, nadmorska visina, GPS koordinate). Sa vinogradarskih terena Crne Gore izdvojeno je 419 čokota (379 čokota gajenih u starim vinogradima – Vitis vinifera ssp. Sativa, i 45 čokota koji samoniklo rastu u prirodi, pod pretpostavkom da pripadaju divljoj lozi – podvrsti sylvestris. U istraživanje je bilo uključeno i 57 dodataka iz kolekcije vinove loze na Oglednom imanju Biotehničkog fakulteta podignute 1956/60. od strane akademika Marka Ulićevića i njegovih suradnika. Kolekcija je podignuta u cilju očuvanja lokalnih i autohtonih uzgajanih sorti vinove loze. Genomske tehnologije su bile ključne za utvrđivanje genetske srodnosti između crnogorskih sorti i utvrđivanje pedigrea koji je pokazao roditeljsku vezu između autohtonih kultivara.

Prof. dr. Vesna Maraš govori o dvjema za Crnu Goru vrlo važnim sortama – Kratošji i Vrancu

DNK svakog odabranog čokota analiziran je i uspoređen u Institutu za vinovu lozu i vino (ICVV) sa njihovom bazom SNP podataka molekularnih markera, jedinstvenom po svojoj veličini u cijelom svijetu. Na ovaj način potvrđena su 144 različita genetska profila, među njima je 101 genotip koji odgovara uzgajanim sortama (Vitis vinifera ssp. sativa), dok su 43 genotipa odgovarala divjim formama (Vitis silvestris). Sukladno tome, formirana su i analizirana dva klastera i to klaster gajenih sorata vinove loze i klaster divlje loze u Crnoj Gori.

– U klasteru uzgajanih sorti pronašli smo neočekivano visoku genetičku varijabilnost, otkrivajući 101 genotip-sortu. Pedeset sorti je bilo moguće identificirati, među njima su dobro poznate vinske (29), stolne (6) i višestruko namjenske sorte vinove loze (15). Utvrđeno je da je tu velik broj autohtonih kultivara zapadnog Balkana. Dvije najvažnije sorte za crnogorsko vinogradarstvo, Kratošija i Vranac, su dva najčešće pronađena genotipa u starim crnogorskim vinogradima, što potvrđuje njihovo značenje za vinogradarsko-vinarski sektor Crne Gore kroz dugu povijest. Među 419 ispitivanih uzoraka najčešće pronađeni genotip odgovarao je sorti Kratošija, koja je identificirana 107 puta, zatim Vranac 76 puta, Lisica 35, Razaklija 27, Krstač 22 i Bioka osam puta. Važno je istaći da je od 45 identificiranih sorti u kolekciji Biotehničkog fakulteta veliki broj genotipova, točnije 33,  sačuvan samo u spomenutoj kolekciji što ukazuje na brz nestanak starih kultivara i ističe nužnost ovih istraživanja u cilju očuvanja lokalnih genetičkih resursa od izumiranja – naglasila je prof. Vesna Maraš.

Pored toga, identificiran je značajan broj stranih sorti, što potvrđuje povijesne izvore koji ukazuju na turbulentnu historiju u Crnoj Gori, te na događaje koji su omogućili unos sorti u zemlju iz različitih regija u različito vrijeme i s različitim ciljevima. Introdukcije s Istoka vjerojatno su posljedica širenja vinogradarstva s Bliskog Istoka u europske zemlje, dok su se novija uvođenja uglavnom dogodila kao rezultat intenzivne razmjene kultivara tokom druge polovine 19. stoljeća u borbi protiv filoksere i drugih štetočina i bolesti u Europi.

Vranac Pro Corde 2016 od Plantaža 13. jul i, desno, Vranac Reserva 2013. Pro Corde 2016 osvajač je zlatne medalje na Decanterovu ocjenjivanju 2020 u Londonu. a Vranac Reserva 2013 zlato je osvojio lani i na Decanteru i na njemačkom Mundus Viniju!

Rezultati ovog istraživanja otkrivaju i 51 neutvrđen (nepoznat) genotip vinove loze, potencijalno nove sorte. Devet od njih – Crni Krstač, Belka, Loza Svetog Vasilija Ostroškog, Nepoznata Bijela Brijestovo, Bijela krupna SR itd – pronađeno je na najmanje dvije lokacije, što potvrđuje da su one vegetativno razmnožavane (reznicama), da su uzgajane kao lokalne sorte. Pokazalo se i da su one na ivici izumiranja.

– Utvrđeno je da su neki od neidentificiranih genotipova potomci drugih poznatih lokalnih sorti, npr. Belka je potomak Razaklije i Krstača, Crni Krstač je potomak Kratošije i Bioke, i to ukazuje na njihovo crnogorsko porijeklo. Naročit kuriozitet je utvrđivanje genetike loze iz Manastira Ostrog, riječ je o Lozi Svetog Vasilija Ostroškog koja datira prema pisanim podacima iz 1672. godine, to je jedan od najstarijih pisanih podataka o vinovoj lozi u Crnoj Gori i na Balkanu. Naučna analiza je potvrdila da je riječ o nepoznatoj sorti nastaloj kao rezultat križanja Razaklije sa sortom vinove loze pod nazivom Kosoranka, nađenom u blizini manastira, a koja je u Vitis katalogu zavedena kao Vela Pergola. Preostala 42 neutvrđena genotipa pojavila su se samo jednom u uzorkovanju uzgajanih sorti i to 28 na vinogradarskim terenima Crne Gore Bijela nepoznata, Bijela nepoznata Jelenak, Crna loza, Crna nepoznata Crmnica, Crna nepoznata Masline, Nepoznata Bijela Gornji Brčeli, Nepoznata Bijela Gornji Morinj, Nepoznata Brijege, Nepoznata Kosić, Nepoznata Kuči, Nepoznata Piperi, Nepoznata Žabljak itd, a 14 je nađeno samo u kolekciji Biotehničkog fakulteta pod nazivima Bijela bezimena, Bijela sitnih bobica, Bijela slatka iz opeke, Cetinka, Crna Tomba, Ćelinac, Duljenga, Volovina iz Opeke, Jasenka, itd. Neke od njih mogu predstavljati i autohtone sorte, na što ukazuje genetička identifikacija potomaka za neke od ovih sorti npr. Crna Nepoznata Masline je potomak sorte Volovina iz Opeke. Dodatna posebnost crnogorskog vinogradarstva je trenutna prisutnost značajnog broja navodnih pra sorti. Ovaj termin označava biljke koje su gajili samo lokalni proizvođači grožđa, tj. biljke koje direktno rastu iz sjemena ili su samo jednom razmnožene reznicama, od mjesta klijanja sjemena. One se mogu dalje umnožiti i distribuirati, i na taj način postati sorte. Na ovaj način je nastala većina sorti u prošlosti, ali ovaj proces više nije aktivan u zapadnoevropskim regionima

Rezultati istraživanja su, dakle, potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte Kratošija.

Kratošija je u središtu crnogorskog vinogradarstva kao što su Cabernet franc i Pinot noir u središtu Bordeuxa i Burgundije, čuvenih vinogradarskih regija u Francuskoj. Kratošija je i najstarija sorta koja se uzgajala u Crnoj Gori, ima gotovo 20 potomaka u Crnoj Gori i roditelj (otac) je sorte Vranac. Pored Vranca, neki od potomaka Kratošije u Crnoj Gori su Čubrica, Raćeška, Žitkovina, Crni Krstač, Crna loza, Crna Tomba i dr.

– U ovoj studiji pronašli smo puni pedigre Vranca i utvrdili da je on potomak Duljenge i Kratošije te na najbolji način potvrdili njegovu autohtonost i porijeklo.

Kad je u pitanju analiza klastera populacije divlje loze Vitis sylvestris, svi uzorci (43) nose jedinstvene genotipove. U ovoj studiji pronađene su biljke podvrste sylvestris koje su uzgajane u starim vinogradima, ali sa genetičkog stanovišta otkriveno je da su potpuno divlje – sylvestris (Kratošija put ka Zagarču i Nepoznata Crmnica). S druge strane, otkriveno je šest jedinki koje su istraživane kao divlja vinova loza, a rezultati pokazuju da su sa većim sativa nego sylvestris genetskim sastavom: (divlje loze iz Oraha i Meteriza, divlje loze s lokaliteta Rijeke Crnojvića, Oraha i Kamenika.)

Prikaz pedigrea i genetičke povezanosti ispitivanih gajenih i divljih formi vinove loze u Crnoj Gori

Pedigre sorte Vranac, roditelji Vranca: Kratošija i Duljenga

Pronađeni su i uzorci uzgajanih biljaka sa sličnim procentom porijekla sativa i sylvestris genetskih podgrupa (Bijela Nepoznata Jelenak, Loznica-2 i dr.). Vjeruje se da su Bijela Nepoznata Jelenak i Loznica-2 primjeri aktivnih mehanizama introgresije ili prijelaza gena iz jedne vrste u drugu, ovdje je to iz sylvestris-a u nove sorte. Ovi hibridi između dvije podvrste vjerovatno su bili veoma važni u mnogim vinogradarskim oblastima, gdje su divlje loze dale važan doprinos genetskom fondu gajenih sorti. Svi ovi rezultati predstavljaju tragove prvih koraka u stvaranju novih sorti ili čak sekundarnu domestifikaciju divlje loze. To je poput prozora u prošlost koji nam omogućava da bolje razumijemo korijene crnogorskog vinogradarstva – rekla je još prof. Vesna Maraš, i dodala: – Ovo istraživanje ima nevjerovatno značenje za crnogorsko vinogradarstvo, vinarstvo, poljoprivredu, povijest. Ponavljam: ono ističe Crnu Goru kao kolijevku vinogradarstva na Balkanu. Dobiveni rezultati su odgovorili na pitanje koje su komparativne prednosti što ih Crna Gora ima u svijetu vina, te zašto je Kratošija najstarija sorta vinove loze u Crnoj Gori ali i najstariji naziv za tu sortu vinove loze koja se uzgaja u drugim državama pod nazivom Primitivo/Zinfandel/Crljenak kaštelanski. Otkriveni su roditelji sorte Vranac, čime je potvrđeno njegovo porijeklo. Otkrivena je 51 nepoznata sorta vinove loze a riječ je o kultivarima koji predstavljaju potencijal za vinogradarstvo i vinarstvo Crne Gore i koji pozicioniraju Crnu Goru kao atraktivnu vinsku destinaciju u Europi i svijetu. Ovo genomsko istraživanje omogućilo je evidenciju i katalogizaciju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori i predstavilo detaljan pedigree, tj. porijeklo sorti i njiihove međusobne genetske povezanosti. Crna Gora sada ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice vezano uz svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede. Istraživanja su bila zaista obimna ali smo samo otkrili vrh ledenog brijega. Shvatili smo da se ogromno blago i dalje krije u našim zapuštenim i zaboravljenim vinogradima, na podzidima, pored urušenih kuća i voltova u dvorištima crkava i manastira. Zato ponovo pozivamo sve da nam se jave, ne samo vinogradare već i sve one koji pretražuju povijesnu građu, privatne arhive, arheološka nalazišta i da s nama podijele informacije vezane za sorte vinove loze, proizvodnju grožđa i vina u Crnoj Gori. Sve je to značajno jer je dio naše tradicije i predstavlja važnost koje često nismo uvijek svjesni. Vino je vjekovima bilo i ostalo dio crnogorske tradicije, vjere, kulture i običaja. Ono je ne samo piće i hrana nego bitan dio povijesti i kulture jedne zemlje. ♣

Upečatljivi kultivari našeg planeta: Syrah u fokusu

PAPRENI DUH RHÔNE i NOVOGA SVIJETA

Enes Kišević (Julio Frangen)

Gledaj ga, miriši… Našuti se njime! Ne voli ti, vino, nikakve brzine… Enes Kišević.

Kako lijepo rečeno!

U fokusu je ovaj put Syrah, kao sorta, i syrah kao vino. U prošlom izdanju Kronike SVIJETa u ČAŠI bio je širi prilog o vinogradskoj poziciji Korlat ponad Benkovca na kojoj Badel 1862 ima oveći nasad upravo (i) Syraha, spomenuta vinska kuća posebno pripremljenim programom uz birane specijalitete chefice Ane Grgić u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade promovirala je sa stilom novoizašle berbe svojih vina serije Korlat – Syrah 2016, Merlot 2016 i Cabernet sauvignon 2016 te mješavinu tih sorata Korlat Supreme 2013. Budući da je Syrah, za razliku od bordožana Merlota i Cabernet sauvignona, mediteranski kultivar i budući da je otkako je introduciran u Hrvatsku izvrsne rezultate u kontinuitetu pokazao upravo u zadarskom zaleđu (pa i južno, negdje do Skradina), nekako sam bio najviše zainteresiran za nj, a u kontekstu kupaža iznio sam prijedlog da se Korlat kao lokacija dalje jače razvija u pravcu grand cru utočišta baš mediteranskih sorata, naravno, obvezno, i naših. S druge strane, nedavno je zagrebačka lingvističarka prof. Marija Vukelić – stručnjakinja i za francuski jezik, inače osobito sklona eno-gastronomiji pa kao takva i organizatorica različitih atraktivnih događanja u kojima na popularan način vrlo uspješno spaja finu papicu i finu kapljicu s upoznavanjem zemljopisnih područja odakle dolaze pojedini specijaliteti na tanjuru i u čaši te poduku o pravopisu i izgovoru bilo vezano uz hrvatski, bilo uz francuski i talijanski jezik – odlučila je, nakon što je već publici bila predstavila sorte Chardonnay, Pinot bijeli i Pinot sivi i Silvanac zeleni, u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino & Vino svoje reflektore usmjeriti upravo na Syrah (pazi: slovo H na kraju naziva NE izgovara se!), i, valja to istaknutu, pobrinula se za bogat i lijep izbor od 16 uzoraka za kušanje. A treće je to što su objavljeni rezultati tradicijskog međunarodnog ocjenjivanja Syrah du Monde 2020 u Francuskoj, pa, eto, kod mene, ovdje i sada, baš nešto o Syrahu (ŽELJKO SUHADOLNIK © srpnja 2015.)

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

SINONIMI, PORIJEKLO, SVOJSTVA: Sinonimima Serinne, Hignin noir, Entournerin, Dupin, Serène, Shiraz, Syrah je francuska sorta vinove loze. Mnogo je bilo teorija o tome odakle dolazi, neke se vezuju uz drevni perzijski grad Shiraz pa otud jedan od naziva sorte i Shiraz, neke se pak vezuju uz sicilijanski grad Syracusu…

Syrah grozd

Syrahu je PORIJEKLO na obroncima sjevernog dijela doline Rhône, a nastao je prirodnim križanjem jednog kultivara s crnom kožicom i jednoga s bijelom. To su Dureza noire ili Petit duret, crna sorta provenijencijom iz oblasti Ardèche, te Mondeuse blanche, bijela sorta iz Savoje, ali koja nije bijela varijanta kultivara Mondeuse noire. To o Syrahu ustanovila je ekipa znanstvenika u kojoj su bili prof. Carole Meredith sa sveučilišta California u Davisu, te J.M. Boursiquot iz instituta INRA iz Montpelliera, kao i još neki eksperti iz tog grada na jugu Francuske.

Syrah se u svojoj kolijevki Francuskoj prostire na ukupno oko 70 tisuća hektara, a najrašireniji je u regijama Côtes du Rhône, Languedoc Roussillon gdje se pri kreacijama vina često miješa s Grenacheom, Carignaneom, Cinsaultom i Mourvèdreom, te u Provencei i na Korzici. Podaci za svijet govore o nekih 200 tisuća hektara u punom rodu. Najcjenjenija vina od sorte Syrah su iz vinogorja Hermitage, te Côte Rôtie, Saint Joseph i Cornas, uz rijeku Rhônu i južno od Lyona.

Syraha je dosta i u vinogradima uz rijeku Rhônu i u Švicarskoj, u kantonu Valais. Sade ga u Toscani, na Siciliji, u Španjolskoj, ni Hrvatska nije ostala imuna na nj, dakle i ovamo je prodro. Po podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Syrah se u Hrvatskoj prostire na ukupno nešto više od 220 hektara. U Hrvatskoj su se u produkciji syraha istaknuli Vlado Krauthaker u Kutjevu, pa Velimir Korak s Plešivice, Alen Bibić iz Skradina, Moreno Degrassi iz Istre, feričanačko Feravino, Badel 1862/Korlat Benkovac te vinski posjed Jakob Zdravka Ilije Jakobovića iz Stupnika kod Slavonskog Broda. Zasad najkonstantniji u vrlo visokoj kakvoći uglavnom baš svake godine pokazali su se sa syrahom Badel 1862/Korlat, Moreno Degrassi te posebice posjed Jakob, kao – usudio bih se reći – najupečatljiviji. U slovenskoj Istri pak i te kako se s njime – izdanjem nazvanim Shiraz Capo d’Istria – nametnuo koparski Vinakoper.

Arome u vinu

Syraha je prilično i u Autraliji, Južnoj Africi i Južnoj Americi (Čileu). U novome svijetu rijetko je pod nazivom Syrah, najčešće ga se tamo naziva Shiraz

Uz onoga iz Francuske, najpoznatiji je onaj iz Australije. Syrah je ne samo vrlo rasprostranjen u Australiji, nego je tamo toliko popularan da bi se za nj moglo reći kako je u zemlji klokana nacionalna sorta. Mnogi potrošači u svijetu čak i vjeruju da je riječ o kultivaru porijeklom s Petog kontinenta…

Čaša za ozbiljan, dobro dozreo syrah (Izbor vrhunskih čaša za vino i jaka pića: MIVA GALERIJA VINA)

Svojstva: Uz nizak prinos i na boljim pozicijama (odgovara mu ambijent s mnogo sunca i topline), Syrah daje vrlo karakterno vino, međutim uz veći prinos daje tek običnu kapljicu. Vino obilježavaju tamna gotovo neprobojna rubinska boja te izraženije arome po papru, po tamnom bobičastom voću i kad je dozrijevan ubačvi(ci)  po slatkim začinima, čokoladi.

Syrah se, inače, ne smije brkati sa sortom Petite syrah, koja je zapravo Durif noir (crni), kultivar nastao iz sjemena sorte Peloursin noir. Nastanak Petite syraha vezuje se uz 1880. godinu. U većem opsegu ta je sorta posađena u Kaliforniji, Australiji, Izraelu i Brazilu. Petite syrah vrlo je rodna sorta, i pomalo uzmiče.

U Francuskoj se, u Ampuisu, u impozantnom renesansnom dvorcu Château d’Ampuis na vrhu brda u vinogorju Côte Rôtie a koji je uvršten u zaštićene spomenike povijesti i koji je u vlasništvu obitelji Guigal, jednog od najcjenjenijih proizvođača syraha na svijetu, u organizaciji francuskih enloga okupljenih u tijelo Forum oenologie svakog proljeća odvija međunarodno ocjenjivanje syraha, neka vrsta svjetskog prvenstva, s nazivom Syrah du Monde…

Vina su na radionici u restoranu Fino & Vino bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo. Za početak, iskusni sommelier Fino & Vino Krešimir Šesnić poslužio je  stranca Orimosa 2018 Grande Reserve, valja reći da je samo u tome vinu bilo nešto i grenachea i mourvèdrea, slijedio je Syrah 2018 od Bačića s Korčule, a onda je na red stigao Syrah 2018 Filipa Barake s područja poluotoka Srima kod Jadrije.

U drugoj su skupini bila vina 2017. Na tanjuru sir cheddar i maline. Prvo vino iz Istre – Syrah 2017 od Geržinića, dopadljivo i vrlo pitko! Prvi stranac iz Čilea, Tarapaca Syrah 2017, potom je stigao francuz iz doline Rhône – Les Meysonniers 2017 od čuvenog Michela Chapoutiera. (Uh, da je barem tu bio i l’Hermitage la Sizeranne!!). Elegantni predstavnik Komarne bio je Rizmanov St. Mihael 2017, naziv je dobio po obiteljskom imenu Mihovil/Mihael koje se u obitelji često ponavlja, pa je i na imanju izgrađena kapelica Sv.Mihovila/Mihaela, zaštitnika obitelji. Ovo se vino proizvodi samo u najboljim godinama, isključivo od jedne sorte iz jednog dijela vinograda.

Prof. Marija Vukelić uz kartu vina Francuske, pokazuje prstom na područja rijeke Rhône odakle stiže Syrah (Julio Frangen)

Trilogija Fino & Vino: 16 syraha na kušanju (Julio Frangen)

Sljedeću kategoriju obilježila su vina iz berbi 2016 i 2015, poslužena uz sir gaudu, crne masline i pogaču s maslinama.  Pa je nastupio Badelov Syrah Korlat 2016 duboke, tamne rubinske boje te snažne i bogate strukture, topao i kompleksan. Iz Šibenskoga vinogorja bio je Slamićev Syrah 2015, dopadljiv, ugodan, pitak!  Makedonski  STOBI  2015, topliji, intenzivniji, tamniji, vrlo voćani, i nekako jači od drugih, prethodnih. Pa se onda pokazao i čuveni  Cape Mentelle Shiraz, 2016

Ksenija Vrabec i Krešimir Šesnić

Uz starija vina iz 2012. i 2013, pratnja je bila salama od divljači. Oduševio je Jakobov  Syrah 2013!  Odležavanje u slavonskom hrastu mu je godilo, a godine u boci su ga dodatno zaokružile. Pratili su ga u stopu Degrassijevi Contarini Syrah Riserva 2012, i još malo bolji, malo stariji Contarini Syrah Riserva 2011, nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine Contarini-Brazzania.

Slatko za kraj – posebno izrađen francuski kolačić macaron punjen confitom od borovnice s malo papra, serviran uz bobice borovnice i zrna papra! Uz macaron su kušana dva vina, jedno bugarsko koje je već bilo na zalasku – Syrah Nimbus Premium 2010, i onda, kao kruna svemu, hrvatski dragulj s Plešvice, izvrsno očuvani  Syrah 2009 od obitelj Korak. Zajednički je zaključak na kraju bio da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje više godina pa nije čudno to što su stariji primjerci skupili najviše simpatija među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su primili boce Degrassijeva Syraha Contarini  2012 i 2011,  dobitnici su bili Vlado Šestan i Ksenija Vrabec, Kseniju vidimo u društvu sa sommelierom I voditeljem restorana Naredna sortna tema prof. Vukelić je kultivar Merlot, jedne od sljedećih srijeda, najavila je Marija Vukelić

Bio sam uvjeren da bi sjajan začin prezentaciji Syraha u restoranu Trilogija Fino & Vino mogla biti objava rezultata ovogodišnjeg ocjenjivanja Syrah du Monde, svojevrsnog svjetskog prvenstva u vinima od syraha, naime hrvatski proizvođači redovito šalju svoje uzroke na to natjecanje i osvajaju i medalje, međutim čini se da ove godine, valjda su i tu krivci Corona-virus i pandemija vezana uz bolest Covid19 – naši vinari nisu slali ništa u Ampuis na vrednovanje. U službenoj objavi rezultata za 2020. organizator na žalost ne spominje Hrvatsku.

Ocjenjivanje Syrah du Monde 2020, 14. po redu vrednovanje do sada, održano je u dvorcu u Ampuisu, iznimno zbog Corone, krajem listopada. Uzorcima je pokrilo 27 država iz cijeloga svijeta. U dva dana ocjenjivanja kušano je 307 vina od Syraha. Kušača je ove godine bilo 100. Vinima je dodijeljena 101 medalja, od čega 14 zlata i 87 srebra.

U Francuskoj pozlaćeni Ten barrels Syrah 2017 reserva skopskog Chateau Kamnika,, blend najboljih 10 bačvica syraha 2017 napunjen u boce različitih volumena

S prostora bivše države kao osvajač zlatne medalje spominje se samo Makedonija. Zlato je osvojio Chateau Kamnik iz Skopja, za svoj Ten Barrels Syrah 2017 Reserva. Srebrnu medalju pak doma u Makedoniju nosi podrum Dalvina, za Dyoniz Syrah 2017 barrique.  ♣

Martinje 2020 i – vremešna (ali ne i prestarjela!) kapljica

DIPLOMATSKO VINO IZ 2003. i 2004!

Uz Martinje, koje je službeno 11. studenoga (ove godine bila je to srijeda) ali eto slavi se nerijetko vikend prije a gdje-gdje i vikend poslije, i svi su usredotočeni na novu mladu kapljicu, međutim  (zato!) postoje i iznimke!  Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela i pića te turizam SVIJET u ČAŠI, utemeljena 1992. i s prvim brojem na tržištu izašlime upravo na blagdan sv. Martina spomenute godine, okrenula se u ovoj prigodi – i odležanom vinu!

Vinski biškup don Simpy i miništrant Dragec Riba (Marko Čolić)

Logično je bilo da svake godine rođendan proslavino klasično martinjski, onako kako je tradicijski uobičajeno u ovim našim krajevima, konkretno uz novi mladi portugizac, međutim kako je vrijeme išlo htjeli smo obilježavanje godišnjice i obogatiti, nečime što bi bilo i na stanovitu gospodarsku korist hrvatskom vinu, a to je da na ceremonijalima krštenja mošta – što ih je tada surađujući s nama vodio znani zagrebački vinski biškup don Simpy s miništrantom Dragecom Ribom – uz domaću publiku redovito okupimo i inozemne diplomate najvišeg ranga, dakle veleposlanike, pa da im tom prigodom pored veselice  ponudimo još nešto. I tu je krenula naša akcija Diplomatsko vino, u koju smo dakako htjeli uključiti i više domaćih vinskih podruma.

U vinskom podrumu s arhivskim vinima Zlatka Puntijara, te, dolje, četvorka Francem, Kozarčanin, Puntijar i Suhadolnik s buteljama koje će se kušati (Marko Čolić)

Prvi nam se, i to s oduševljenjem, na naš prijedlog o suradnji na diplomatskom planu odazvao Badel 1862, konkretno s posjedom Kurija Nespeš kojim je spomenuta velika tvrtka tada gospodarila. Akcija je bila zamišljena na način da se veleposlanici prisutni na našem martinjskom krštenju (ponovno) pozovu u podrum Kurije Nespeš potkraj proljeća iduće godine, da kušaju razna vina iz prethodne berbe a upravo na dozrijevanju na finom talogu u bačvicama, te da svaki izabere vino iz po jedne bačvice koje mu se najviše dopalo. Da bi se na uglednom mjestu šire međunarodno promovirala hrvatska kapljica, a to je otvaralo mogućnost i promidžbe i naših jela i područja gdje nastaju, došli smo na zamisao da nekim vinima što se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline među najvišim pripadnicima diplomatskog zbora u Hrvatskoj pronađemo i proglasimo kumove, te da se vina, kad završe process dozrijevanja i napune se u bocu, rasporede kumovima tako da svaki od njih dobije određeni broj butelja za svoj zagrebački ured. A prvim kumom Diplomatskog vina iz redova međunarodne diplomacije u Hrvatskoj postao je veleposlanik Norveške u Hrvatskoj Knut Toraassen. Već iduće godine broj kumova se višestruko povećao, naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj…

Prvi kum i dobitnik Diplomatskog vina bio je norveški veleposlanik u Hrvatskoj Knut Toraassen, na slici kako prima butelju Diplomatskog vina (Marko Čolić)

Nakon što su butelje predviđene za veleposlanike-kumove predane, preostali dio butelja usmjeren je u promidžbene aktivnosti Svijeta u Čaši i Badela 1862. Svijet u čaši svoj je dio butelja pohranio u vinski podrum restorana Stari Puntijar, koji, inače, u odgovarajućem ambijentu ima niz boksova predviđenih za čuvanje boca, među njima i onih okrenutih privatnim ljubiteljima plemenite kapljice što svoje kupljene butelje s vinom s potencijalom žele pravilno skladištiti i na duži rok a za to u okviru svojega doma nemaju potrebne uvjete. Svijet u Čaši je naše boce ostavio kod Puntijara s ciljem da se svako toliko u prigodnoj okolnosti, a prvenstveno uoči Martinja kao datuma  početka te naše priče, u nazočnosti uglednih gostiju u tom restoranu što njeguje hrvatsku (kajkavsku) tradicijsku kuhinju, otvori poneka butelja, da se vidi kako se kapljica razvija i da se uz poneki fini zalogaj pročavrlja uz nju i o njoj ali i o drugim aktualnim temama.

Najnovije kušanje Diplomatskih vina bilo je sada uoči Martinja 2020, ali s obzirom na problem s Coronom i Covidom19 u posebnom režimu – u vrlo maloj grupi i strogo strukovno orijentirano, bez gostiju s diplomatske scene. Nazočili smo Franjo Francem, enolog, u ono tadašnje vrijeme zaposlen upravo u Badelu 1862 i aktivni sudionik akcije Diplomatsko vino, zatim Mladen Zrno, enolog koji je sada uposlen u Badelu 1962 gdje obavlja i zadatke u promidžbenom sektoru oko vina, pa novinar i znani vinski pisac Ivo Kozarčanin, fotoreporter Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik, ispred revije Svijet u Čaši i elektronskog izdanja http://www.suhiucasi. Dakako, s nama se podružio domaćin Zlatko Puntijar, koji je na licu mjesta predložio da uz Diplomatska vina degustriramo-provjerimo i neka duže odležana vina iz njegove privatne arhive, te koji se poigrao sommeliera i otvarao butelje i točio uzorke.

Domaćin Zlatko Puntijar poslužuje vina enolozima – prijašnjem badelovcu Franji Francemu i sadašnjem badelovcu Mladenu Zrnu (Marko Čolić)

Evo koju smo kapljicu kušali i kojim redom: Rajnski rizling 2004 Kurija Nespeš polusuho (napunjeno u ukupno  500 polalitrenih butelja), s 11,7 vol% alkohola, njegovano, inače, u barriqueu, zatim Chardonnay 2003 Kurija Nespeš, polusuho, s 14 vol%, također njegovano u barriqueu, potom Sauvignon 2001 Kurija Nespeš, suho, 12 vol%, onda Rajnski rizling 2001 Kurija Nespeš, suho, 11,5 vol %, Traminac 2001 Kurija Nespeš, suho, 13 vol %, Graševina 1993 kasna berba Kurija Nespeš, čuveno, suho, 12,2 vol %,  Graševina 1994 kasna berba, Tomac, suho, 13,8 vol % i Žilavka 1983 Hepok, suho, 12 vol%.

Uz znani gračanski restoran Stari Puntijar prije nekoliko godina niknuo je lijepi hotel Puntijar sa četiri zvjezdice. Zlatko Puntijar, prekaljeni ugostitelj i strastveni skupljač starih knjiga o kuharstvu i s receptima, uređenjem interijera zorno je dao do znanja gostu da je kompletan objekt Stari Puntijar spomenik tradicijskoj zagrebačkoj eno-gastronomiji Nedavno je na promociji novog vodiča 100 vodećih hrvatskih restorana u Rijeci dobio priznanje za punih 25 godina neprekinutog uvrštenja u taj strukovni vodič preporučenim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj (Marko Čolić)

Dojmovi: nijedan čep nije odavao TCA, sva su se vina, unatoč tome što nisu bila rađena posebno s namjerom da dugo odležavaju, pokazala u jako dobrom svjetlu, nijedno s notom naporne starikavosti. Svi uzorci s primjerenom lijepom čistom nešto jačom žućkastom do zlaćanom bojom normalnom za vremešna vina. Uglavnom sva vina osim jednoga pokazala su dosta živosti i, prilično uočljivo, svoju sortnu pripadnost. Prvi Rajnski rizling, onaj iz 2004., punjen i dakako označen kao polusuhi, kroz sve te godine profermentirao je u butelji ali srećom u trenutku ulaska u bocu očito u njemu nije bila veća količina rezidualnog šećera tako da se refermentacija ogledala tek na ponekom mjehuruću, a nije ostavila negativnog traga na mirisu i u okusu. Chardonnay 2003 se predstavio kao snažan, bogat, kremast, isprva malo suzdržan u nosu, u ustima se činio da mu slast daju visoki alkohol i kremoznost od dozrijevanja na kvascu a ne i ostatak neprovrelog sladora kako je stajalo na etiketi (polusuho). Jedno od najboljih vina iz ove skupine.  Sauvignon 2001 imao je diskretnu, smirenu aromu i lijepu kiselost, Rajnski rizling 2001 iskazao je dosta izraženi tercijarni nos ali ne i nepoželjnu starikavost, kiselost vrlo dobra. Traminac 2001 osvojio je svojom tipičnom sortnom aromom, punoćom i tijelom. I on moj favorit iz ove grupe.  Graševina 1993 kasna berba u mirisu je ponudila botritisnu notu koja je, kao i duže odležavanje, potisnula iz bouqueta voćne i cvijetne niti, a Graševina 1994 k.b. od Tomca bila je i te kako živa, puna, lijepo zaobljena, fini primjerak kapljice koji demonstrira da je kvalitativni domet Graševine vrlo visok, ona bi bila također moj izbor najboljih s ovoga kušanja. Završni uzorak Žilavka 1983 otkrio se u izrazito šeriziranome tonu ali i kao takav vrlo upotrebljiv doduše ne kao vino žilavka nego, npr., kao interesantan dižestiv, na kraju obroka.

Sve u svemu, vrlo lijepo iskustvo!  ♣

Martinje i novo mlado vino: berba 2020 već u 2020. u boci i čaši

Ovogodišnji pandemijski martinjski ceremonijal, uz vlastito misno vino. Poslije obreda vinski biškupi razišli su se po štandovima na Jelačić-placu da bi kušali novi mladi portugizac. Među malobrojnim izlagačima portugisca pojavila se plešivička obitelj Krešimira Režeka, koja slovi kao jedan od plešivičkih proizvođača boljeg portugisca

Plešivički portugizac Selekcija, zajedničko vino nastalo sudjelovanjem, sa svojom kapljicom, devet proizvođača s Plešivice, među kojima je i Robert Braje, te, desno, Purtugizec koji Braje plasira pod svojom etiketom, i Portugizac koji pod svojim prezimenom plasira obitelj Krešimira Režeka, te portugizac Agro Drago Damir Režek. S bogatom ponudom finih sireva među kojima je iskakao duže vrijeme njegovani plešivički polutvrdi predstavila se plešivička obiteljska sirana Šestak

MARTIN JE u ZAGREBU, OKUSI TRADICIJE, PORTUGIZAC, BEAUJOLAIS NOUVEAU…

Metropola te Zagrebačka županija svečanost striktno novog mladoga vina produžile su na dva mjeseca – listopad (druga polovica), kad je prigodnim programima promoviran novi mladi portugizac – robna marka vina Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, te studeni (prva polovica) kad je glavna ličnost bio sv. Martin koji je pokrštavao mošt na mlado vino općenito i mlado vino već pripremljeno za konzumaciju. Planirano je da druga polovica studenoga, s naglaskom na posljednji tjedan u tom mjesecu, bude i u znaku manifestacije Okusi zavičaja, i to ne samo u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji nego i po drugim hrvatskim županijama, ali s obzirom na okolnosti službeno feštanje uz okuse zavičaja, zamišljeno da se što bolje propagiraju izvorni i autentični arome i okusi raznih pojedinih naših krajeva i da se maksimalno u ozračju domaćega, izvornoga krene u već tradicijski i turistički vrlo atraktivni Advent, otkazano je za ovu godinu, Adventa bi ove godine barem u Zagrebu ipak trebalo biti ali ne u obliku na kakav smo navikli, i koncentriranog uglavnom na uže središte grada.

Pouzdano mjesto eno-gastro užitka: izletnička kuća obitelji Roberta Brajea. Na slici: vlasnici i domaćini Robert i Sanda Braje, te sin Patrik. Slasni početak: plešivički copanjek te štrudla od sira

Za stanovnike većih urbanih središta, posebice mnogoljudnog Zagreba, željne okusa tradicije i mladog novog vina, rješenje može biti skok s asfalta na selo u najbližoj okolici, primjerice, za Zagrepčane i Karlovčane, do vinorodne Plešivice koja se u novije vrijeme sve jače profilira kao uvjerljiva eno-gastronomska destinacija. Želi li se fina domaća papica i kapljica u toplom ambijentu tradcijske drvene kuće povezati s – preporučljivo je! – rekreacijom na otvorenome – šetnjom uz vinograde, nekim oblikom planinarenja, a i kupnjom zdravih i eko-uzgojenih namirnica – povrća,voća, mesa, mesnih i mliječnih prerađevina, preporučujem kao jedno od  centralnih mjesta posjeta odakle se dosta hitro može stići i do više drugih, najsjajnijih plešivičkih vinskih zvijezda, izletište obitelji Roberta Brajea u Lokošin Dolu kod nekad famozne Mladine. Robert i sin mu Patrik proizvode cveni veltlinac, chardonnay, sivi i crni pinot, (mladi) portugizac, bijeli i ružičasti pjenušac rađen šampanjskom metodom, pa i jantarno vino (od dugo maceriranih bijelih sorata grožđa) a bogome i ono za čime se u najnovije vrijeme u nas naprosto luduje – pjenušac pét nat, od veltlinca, crnog pinota i portugisca. Tata Robert vješt je u proizvodnji mesnih prerađevina, a mama Sanda Braje odlično se snalazi u proizvodnji mliječnih prerađevina,  izvrsna je kuharica koja arome i okuse tradicije izvanredno umješno prezentira kao – oblikom posluženja te izgledom ali i  tekom – vrlo moderna jela tako da s punim pravom ispred svojega imena može staviti oznaku/titulu Chef.

OPG Ivica i Ljubica Bubanović u Grabaraku kod Japetića, uz japetičku dobrodošlicu: domaći narezak – špek, salame od domaće i divlje svinje, te tople češnjovke vlastite produkcije

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30)

Bračni par Bubanović uzgaja 12 ovaca i ovna za rasplod, zatim tri  krmače i tri muška za rasplod, jedan od njih je Janko, na slici, s 500 kg, ostali su sa 400 i po 100 kg težine, te odojke (ima ih oko 30). Uskoro nabavlja i četiri nove krave. Svježe meso i domaće prerađevine od svinje kao i povrće i voće i mlijeko dijelom završavaju u kuhinji Sande Braje, za njene kreacije na tanjuru, a dijelom se prodaju na imanju te na tržnici u Samoboru

Kućica za odmor koju je koristio znani redatelj Georgij Paro. Sad je u vlasništvu Bubanovićevih. koji bi je rado, naravno bez ovih radnih poljoprivrednih vozila sada pred njom na slici, iskoristili za pokazivanje namjernicima, kao potencijalno vrijedan turistički eksponat, a možda nekim zainteresiranima i iznajmili za boravak na selu u vrijeme godišnjih odmora

Ivica Bubanović u kuhinji i Robert Braje u razgledanju Parove knjižnice, te, dolje, pogled na dnevnu sobu i na spavaću sobu

Sanda Braje sa svojim sjajnim domaćim kruhom i Patrik Braje s novim mladim portugiscem, od dijela kojega je napravo i varijantu pét nat, također za piti kao mlado vino. Patrik inače ima pét nat i od crvenog veltlinca i crnog pinota

Specijaliteti chefice Sande kreirani za ovu zimu: vrlo interesantan rižoto od ČEŠNJOVKI od VEPRA (napravio ih je Robert Braje) sa zelenim radičem poškropljenim balzamskim octom te oogaćenim sa ŽUMBERAČKIM TARTUFOM koji je, kao i onaj turopoljski ,nedavno pronađen u Zagrebačkoj županiji Kao glavno jelo ponuđeni su domaći karmenadli na kremi od jabuke, cimeta i senfa te s kremom od pečenog krumpira,popraćeno salatom od crvenog radiča. Dolje: Za zasladu – svježe kiselkaste zimske crvene jabuke te domaći pekmez od dreneka

I tu stvar ne staje, naprotiv – povećava draž!  Namirnice – meso, mlijeko, povrće, voće (krumpir, grah trešnjevac, luk, češnjak, mrkva, rajčica, paprika, buča, salate, zelje, kelj, od voćaka tu su jabuke, kruške, šljive, ukupno je 130 stabala…) koje Brajeovi koriste za svoja moglo bi se reći remek-djela na tanjuru iz posve su ekološkog uzgoja s oko četiri hektara zemljišta koje Sandini roditelji Ivica i Ljubica Bubanović kao OPG Bubanović uzgajaju na čistini brijega na nadmorskoj visini od oko 700 metara u stanovnicima posve opustjelom selu Grabarak kod Japetića, gde je, inače, simpatičnu kućicu za odmor, s tradicijski uređenim interijerom što međutim odmah ukazuje na to da je tu boravio veliki intelektualac, imao naš znani redatelj Georgij Paro …, danas je kućica na svoj način etnografski značajan spomenik vrijedan posjeta…

BEAUJOLAIS NOUVEAU EST ARRIVÉ – Inače, dakako da ove godine u Zagrebu nije izostala prezentacija novog mladog beaujolaisa, koji po tradiciji na svjetsku scenu stupa službeno uvijek u trećem četvrtku u studenome. Ovaj put susret s mladim novim beaujolaisom bio je u Metropoli u posebnim anti-Corona epidemiološkim uvjetima a u režiji prof. Marije Vukelić i u sklopu njene akcije Abeceda finih zalogaja kroz koju profesorica nastoji promovirati prigodno ne samo finu papicu i kapljicu ma odakle dolazila nego finu papicu i kapljicu nastoj staviti i u kontekst boljeg upoznavanja jezika zemlje odakle dotično jelo odnosno vino dolazi. Prof. Vukelić priredila je kušanje novog mladog beaujolaisa iz podruma glasovitog Georgesa Dubeufa i s posjeda Château des Maladrets u bistrou Trilogija Fino & Vino, gdje je  kao prigodna pratnja na tanjuru ponuđen odličan specijalitet quiche lorrain.e …  ♣

MLADO MEĐIMURJE – Kroz godine nekako smo naviknuli da nam na spomen mladog novog vina prvi na pamet padnu portugizac, posebice Portugizac Plešivica, te, kad je riječ o uvozu, Beaujolais nouveau.  Neko vrijeme prašina se dizala u nas i oko Mladuha s kojime su izlazili Istrani, ali u novije doba kao da se  vezano uz Mladuh posustalo. Unatrag tri godine s novim mladim vinom kao brendom nastoje se oko Martinja nametnuti Međimurci. Deset vinskih podruma iz Međimurja i ove je godine u prvoj polovici studenoga izašlo s sa svojom kapjicom iz berbe 2020. a nazvanom MLADO.

Vino je plod zajedničkog angažmana nove generacije već etabliranih međimurskih vinskih obitelji. Vinarije zastupljene u projektu MLADO Međimurje su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Lovrec, Preiner i Štampar. Svaka od njih proizvela je svoje mlado novo vino s time da se pazilo da sva vina što se nude pod markom MLADO Međimurje budu sličnih svojstava, dakle lagana (niski alkohol), svježa i zavodljiva, dakle da kapljica idealno funkcionira kao prikladna za predah, za neformalna druženja i za uz obiteljske objede. Autori vele da je MLADO najbolje u periodu od tri mjeseca od puštanja na tržište, a vrhunac se očekuje oko Božićnih blagdana. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Informacije o prodajim mjestima nalaze se na Facebook -stranici Urbanovo. ♣

Prigodno, baš uz Martinje: početak 24. prvenstva sommeliera Hrvatske

SINIŠA LASAN BRANI NASLOV

Prigodno, baš uz Martinje 2020., počelo je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba a pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice 24. prvenstvo sommeliera Hrvatske. Iznimno, ove godine, zbog epidemioloških razloga prvenstvo se odvija u dva dijela, to su izlučno natjecanje i završna natjecanja (polufinale i finale).

Prvi dio bio je istovremeno u Poreču i u Zagrebu 10. studenoga, dakle na dan uoči Martinja. Kandidati su se natjecali u četiri discipline: pismeni test, opis dvaju vina, ispravak vinske karte, te prepoznavanje četiriju vina. Po pravilniku, u završnu fazu, znači u polufinale, ulazi dvanaest natjecatelja s najviše osvojenih bodova.

Polufinale i finale planiran je u Zagrebu, u hotelu Westin u ponedjeljak, 7. prosinca 2020. od 10 do 18 sati. Natjecatelje očekuju pismeni test na engleskom jeziku, prepoznavanje četiri različita stilova piva, demonstracija posluživanja pjenušca te usklađivanje jela i vina, na konkretnim primjerima jela.

__________________________________________

OPUS ZADRUGE NB – Uvod u sommelijersko prvenstvo 2020. bila je jedna inače u nizu brojnih vinskih radionica koje naš znani sommelier Mario Meštrović vodi sada u restoranu Kaiser što ga drži na zagrebačkoj Kajzerici. Radionica je ovaj put bila posvećena sorti Rebula i vinima od nje. Sommelijerskom susretu u Kaiseru prisustvovali su i Andrija Popović, poduzetnik iz doline Neretve a inače na čelu relativno novoutemeljene peteročlane Zadruge NB za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu, dakle poslovne udruge proizvođača vina na vinogorju Komarna, te Frane Ševo koji je svojedobno dugo radio u ugostiteljstvu u Njemačkoj.  Popović je sa sobom na kušanje tog popodneva ali za izvan službenog protokola donio moćno zadružno vino Opus od Plavca maloga, plod kreacije enologa Marka Šumana koji se, inače u enološkom poslu kalio u pelješkoj Korta Katarini  i na imanju Terra Madre na Komarni.

Frane Ševo, Andrija Popović i Mario Meštrović, i vino Opus 2017. Dolje: Andrija Popović s kolegama u vinskom podrumu Opusa. Slijeva je Zlatko Mustapić, zadužen za agrotehničke mjere, zapravo za kompletan rad u vinogradu koji, inače, slovi kao jedan od najbolje obrađenih o održavanih u Dalmaciji, a drugi je Branko Prović, predsjednik Skupštine Zadruge. Ostali članovi Zadruge su Dragan Popić, Mladen Nižić, Ivan Udženija i Mato Udženija

Vino Opus puno je, čvrsto, gusto, savršeno čisto (to puno govori!), mnogo obećava, tek nužno mu je ostaviti dovoljno vremena u kvalitetnoj bačvi i potom još dovoljno vremena u boci da se profini i razvije te da, uz snagu, u aromatskom smislu pokaže visoke kompleksnost i rafiniranost. Andrija Popović, jedan od petorice zadrugara koji su, kaže, uložili dosta svojega novca u podizanje 8,5 hektara vinograda Plavca maloga na Komarni te koji ulaze i u nove kredite za sadnju, na Komarni, još 2,5 hektara Pošipa, veli kako su svi, kao osobito ozbiljni poslovnjaci, visoko predani ovome projektu i gledaju na stvar dugoročno. Za daljnji razvoj svojega vinogradarstva/vinarstva petorka je zatražila pomoć od Europske Unije, od koje je uspjela na puni odobreni iznos dobiti 50 posto bespovratnih sredstava potpore.  Popović, koji za sebe govori da je on ponajviše zadužen za ostvarenje financijskog plana, navodi da zadruga NB treba sagraditi i moderno opremiti podrum, naime zasad joj u enološkom segmentu gostoprimstvo pruža znani posjed Terra Madre.  Kvintetu je u sklopu od Države svojedovno dobivenih prava na korištenje zemljišta za vinograde na 50 godina pripala i lijepa parcela na samoj morskoj obali, tako da bi se tu najvjerojatnije podigli objekti za ekskluzivni smještaj i ugostiteljstvo.

dogledno vijeme imati kakav 1er ili grand cru, a u dijelu uz obalu i turistički grand cru resort? Dolje: vinogradi iz kojih se rađa vino Opus Zadruge NB

Priprema terena za  sadnju Pošipa na proljeće 2021. Andrija Popović je uvjeren da je Zadruga NB  jedina koja sada u  Corona-krizi ulazi u značajniju sadnju trsja. Zadruga je iz EU fondova dobila potporu od 646.000 kuna za spomenuti pothvat, i moralo se, iako je vrijeme lošije likvidnosti, početi s radovima  kako bi se poštovalo potpisani ugovor s Agencijom za poljoprivredu

Vinogradi Zadruge NB Opus su na jačoj kosini do nadmorske visine od 70 metara, te s vapnenačkim tlom s dosta kamena, obogaćenim mineralnom crvenicom. Sunčanih sati godišnje tu je više od 2600!.Vlasnici su se opredijelili za ekološki uzgoj loze i proizvodnju vina. Za dozrijevanje vina rabe se, tvrdi Andrija Popović, visokokvalotetne bačve od francuskog hrasta ◾

________________________________________________

Siniša Lasan, branitelj laskavog naslova od lani, po bodovima vrlo uvjerljiv u prvome dijelu prvenstva 2020

U finale sommelijerskog prvenstva ulaze tri najbolja kandidata iz polufinala. Oni će pokazati svoje umijeće u opisivanju dvaju domaćih i jednog stranog vina, kušanih dakako na slijepo, kao i u prepoznavanju šest različitih svjetskih destilata, zatim u posluživanju i dekantiranju crvenog vina, ispravljanju vinske karte, usklađivanju vina sa zadanim menuom, rastakanju magnuma, poznavanju svjetske vinska scene, ophođenju s gostima. Predviđena je i jedna disciplina iznenađenja. Inače, od prošle godine, finalno natjecanje odvija se na engleskom jeziku.

Na ovogodišnje prvenstvo prijavilo se 26 kandidata iz svih hrvatskih regija. Riječ je o zaposlenicima u renomiranim hotelskim kućama, poznatim hrvatskim restoranima, konobama i wine barovima. U završnicu predviđenu za Zagreb plasirali su se, ovim redosljedom po bodovima:

1.Siniša Lasan – Rixos Premium hotel Dubrovnik (123,93 boda), Filip Božić – Meneghetti, Ivan Jug – Noel Zagreb, Tomislav Mikinac, pa Josip Orišković – dvorac Belaj, Marko Škarica – Draga di Lovrana, Mate Negulić – hotel Ikador Opatija, Miljenko Čehulić – Mano 2 Zagreb, Monika Neral, onda Toni Arbunić – Noel, Zoran Gregorović i Ivan Dušić – obojica Miramare Valamar Poreč. Razlika u bodoivima između prvoplasiranoga i posljednjeg na listi kvalificiranih za finale je nešto veća od 50 bodova. Samo četvorica prvoplasiranih na ovoj listi uspjela su osvojiti u prvome dijelu natjecanja više od po 100 bodova.

Novi prvak, za 2020/2021 je: ?   Podsjećam: prošlogodišnji pobjednik sommelijerskog prvenstva Hrvatske bio je Siniša Lasan.

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.

⦁ Hrvatski sommelier klub neprofitna je strukovna udruga osnovana 1993. godine. Udruga danas broji 500-tinjak članova. Glavna zadaća HSK napredak je profesije sommeliera, produbljivanje svijesti o kulturi stola, kao i stalna edukacija profesionalaca i ostalih zainteresiranih građana – ljubitelja vina. Hrvatski sommelier klub, od 1994., član je Svjetskog udruženja sommeliera (L’Association de la Sommelierie Internationale – ASI).

U posljednji trenutak: ODGODA PRVENSTVA!! – Zbog sve kompliciranije epidemiološke situacije Hrvatski sommelier klub bio je prisiljen odgoditi polufinale i finale 24. prvenstva sommeliera Hrvatske, nadmetanja planirana održati u ponedjeljak 7. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Siniša Lasan ostaje do daljnjega službeni prvak Hrvatske. Vrlo je aktivan u on line u organiziranju i realizaciji prezentacija vina i diskusija o našim vinima preko Interneta.  ♣

Što jedemo i pijemo…

EPIDEMIJA KAO POTICAJ ZA RAZVOJ TRŽIŠTA ZDRAVE PREHRANE?

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta, posebice za rizične skupine građana, osjetno više dobila je na važnosti nakon što je buknula pandemija prouzročena Corona-virusom. Zamijećeno je da je bitno povećana potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, vijest je koju odašilje Hrvatska gospodarska komora. Prema podacima Eurostata za 2018.,  kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće, a u Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,8 posto. Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, predviđanja su da potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom ostaje u porastu. U ovu se kategoriju uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako uz njihovu uobičajenu prehrambenu zadaću nude i dobrobit za zdravlje. Mnogobrojne prednosti konzumacije funkcionalnh pehrambenih proizvoda uključuju smanjenje kolesterola, učinkovitije upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr. To znači da je od goleme važnosti uz podatkom o porijeklu određene robe nužno obavijestiti se i o sastojcima i načinima proizvodnje prehrambenog artikla!

Troškovi kućanstva na kupovinu hrane i bezalkoholnih napitaka u postotku u odnosu na ukupni trošak kućanstva u 2018. u zemljama članicama EU

Deklaracija na siru: font maleni, slova gotovo posve izblijedjela

U najnovije vrijeme u programima emitiranim putem medija javnog informiranja vrlo često se može čuti apel, koji, dok ga slušate, ostavlja dojam ep-poruke, a kojime se dragi slušatelji i dragi gledatelji pozivaju da u trgovinama prilikom kupnje namirnica svakako pažljivo s ambalaže prehrambenih proizvoda pročitaju deklaraciju vezanu uz proizvod, naglasak se tu stavlja na porijeklo, konkretno zemlju porijekla, pa se na to, u apelu, dovezuje (pre)poruka da se svakako isplati u izboru opredijeliti se za namirnicu proizvedenu u Hrvatskoj. To je razumljivo ne samo iz domoljubnog razloga  tj. da se potpora pruži našem proizvođaču, nego i iz razloga što po logici stvari domaća namirnica od polja do stola može stići hitrije (i time biti zdravstveno korisnija!) nego ona iz uvoza, posebice iz dalekih prekomorskih zemalja. Dakle možemo je uživati kao svježiju i zreliju, posebno se to odnosi na naševoće i povrće koje se zbog mogućnosti brže dostave na policu od onoga iz vana ne mora (toliko) ranije brati pa ni dodatno (toliko) zaštićivati prskanjem, da bi izdržalo i barem u naizgled dobroj kondiciji stiglo ovamo pred kupca. Preslabo se, međutim, ističe kako pri izboru u dućanu deklaraciju o proizvodu treba dobro proučiti i radi informiranja o sastojcima, posebice aditivima – pojačivačima okusa, konzervansima (a tih za potrošača ne baš poželjnih E, E, E… zna biti mnogo!)…. kao i s rokom do kojega je preporučljivo konzumirati pojedinu hranu. K tome, na žalost, deklaracije su u pravilu tiskane vrlo malim fontom, pa da ih se pročita treba podosta vremena i podosta živaca. Nerijetko su – ili kao rezultat egzibicionizma dizajnera ili stoga što onaj tko proizvod stavlja na tržište želi nešto prikriti a da mu zakon ne može prigovoriti da nije naveo sve što je po propisu trebao – i tiskane tako sitnim slovima da ih je i iz uporabu naočari  jedva moguće pa čak i nemoguće dešifrirati. Kad su podaci navedeni na naknadno stavljenim papirnatim naljepnicama u mnogo slučajeva ta (sitna) slova budu i gotovo poprilično izblijedjela, nerijetko do mjere da se neka i izgube. Nisam sa službenih mjesta od odgovornih čuo objašnjenje zašto je tome tako, zašto se to tolerira, a niti obavijesti o tome da je netko za to odgovarao. Je li u današnje vrijeme (užurbanosti) normalno u prodavaonici prehrambenim proizvodima za tek nekoliko proizvoda koje se, uz upoznavanje s proizvodom preko ambalaže, želi kupiti moraju sa sobom nositi naočari s jakom dioptrijom pa možda k tome i mini povećalo, te da se na dešifriranje deklaracije izgubi mnogo vremena i živaca?…

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu, dalje:

– Uz to što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, funkcionaona hrana ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne hrane. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do čak i 500 (!) posto iznad usporedive konvencionalne hrane – rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević. Prioriteti prehrambene industrije su sigurnost hrane, kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove koji su na neki način već postali dijelom zakonodavnog okvira, prate i naši proizvođači.

Evo i dobre vijesti: u slučaju pekarske industrije zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizamm propisima se ograničava jače dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjevnije dijelove tržišta, mesna industrija samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina, a sa smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, a industrija pića funkcionalne vode i sokove, napitke.

_____________________________________________________________

Poduzetništvo i zdrava hrana: The MATURANEC BROTHERS i PG OREHOVEC

U sklopu farme su, logično, i klaonica i mesnica, zrionica goveđeg mesa kao i zrionica za proizvode poput špeka, kobasica,šunki, rashladne komore za gotove vakumirane proizvode spremne za isporuku

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i , kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

 __________________________________

Mljac, mljac – PAŠKI SIR GLIGORA! / YESSS! CHEESE FROM the PAG island!

Mlijeko i mliječni proizvodi prirodni su izvor potrebnog nam vitamina D, k tome ovako elaborarani sirevi su i izvor užitka!

___________________________________________

Ali, evo i nečega što se, pogotovu kad je riječ baš o funkcionalnoj hrani, ne bi smjelo događati, npr. na prodajnim mjestima, sada, s obzirom da sam se u to što želim iznijeti osobno uvjerio, spominjem samo njih mada se nepravilnosti mogu naći i u drugim dijelovima lanca (transpoort, skladištenje…). Riječ je o postavljanju hrane a i pića na police pogotovu u supermarketima: u više navrata primijetio sam da se neki proizvodi poput npr. maslinovog ulja (i onog vrlo skupog extra vergine) pa i butelje vrhunskih vina, koji su, u skladu sa svojom kakvoćom, skupi, drže  na policama na većoj visini i direktno obasjani iz relativne blizine svjelošću neonske lampe, dakle, uz to što su obasjani oni su, neminovno, i dodatno zagrijavani iz tog izvora. A i vino i maslinovo ulje izrazito su osjetljivi na svjetlost i na višu temperaturu, maslinovo ulje posebno!

Komunikacija o dobrobitima pojedine hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine hrane. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja.

Mr. sc. Nevenka Gašparac i doc.dr.sc. Petar Mišević

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research vrijednost tržišta funkcionalne hrane bila je 161.49 milijardu dolara u 2018., uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Dominantni segment odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko osam milijardi dolara. Procjenjuje se da će tržište funkcionalne hrane do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara.

ODGOVORNOST u POSLOVANJU s HRANOM – U proizvodnji i distribuciji hrane jedan od najznačajnijih aspekata čine njena kvaliteta i sigurnost, a obveza je poslovnih subjekata tržištu pružiti kvalitetnu hranu s određenim nutritivnim svojstvima i organoleptičkim osobinama, higijenski ispravnu, sigurnu za zdravlje potrošača. Integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane predstavlja HACCP koji se zasniva na preventivnom pristupu što, kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pridnosi smanjenju rizika po zdravlje stanovništva.

O tome koji su to propisani uvjeti u području sigurnosti hrane i koje su sve obveze subjekata u poslovanju s hranom mogli su saznati sudionici besplatne online HACCP radionice koju je ovih dana organizirala Hrvatska gospodarska komora kao dio Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom te voditeljima i članovima HACCP-tima koji u praksi uspostavljaju, provode i održavaju sustav sigurnosti hrane kao zakonodavnu obvezu povezanu s odredbama Zakona o hrani te svim zainteresiranima što u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sudjeluju u provedbi toga zakonodavnog okvira u proizvodnji, preradi i distribuciji hrane u prehrambenom lancu.

Savjetnik predsjednika HGK i voditelj Službe za obrazovanje i informacijsku sigurnost doc.dr.sc. Petar Mišević kazao je kako je kroz edukacije u organizaciji HGK prošlo više od 20.000 osoba te da su sve te edukacije bile u funkciji podizanja kapaciteta njihova stručnog znanja.

Stručnjakinja za HACCP-edukacije mr. sc. Nevenka Gašparac dr. vet. me predstavila je propise u području sigurnosti hrane te pojasnila obveze subjekata u poslovanju s hranom, a i naglasila kako je sigurnost hrane i veliko gospodarsko pitanje. Podsjetila je kako smo imali prilike vidjeti da su mnoge tvrtke u svijetu koje nisu vodile dovoljno računa o ispravnosti hrane što su je nudile morale staviti ključ u bravu i prestati s radom.

Svaki pojedinac koji posjeduje tvrtku, upravlja njome ili na drugi bilokoji način radi u proizvodnji hrane u EU mora prema odredbama direktive uvesti sustav sigurnosti HACCP.  Sustav je prilagođen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja – od farme do stola.

HACCP sustav sastoji se, objasnila je mr.sc. Gašparac,  od dvije osnovne komponente, prva predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu značenja tih opasnosti po ljudsko zdravlje, dok dio koji se tiče kritične kontrolne točke predstavljaju faze u proizvodnji gdje se može spriječiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i obavljati njihovu kontrolu.Grane prehrambene industrije koje zahtijevaju ovaj sustav su proizvodnja, prerada i pakiranje, zatim organska prehrambena industrija, pa skladištenje, transport i distribucija, te priprema i distribucija hrane za potrebe bolnica, dječjih ustanova, hotela, restorana, avionskih i drugih kompanija i na kraju trgovina i ugostiteljstva. ♣

Svijet: odjeci Covida19 uz naprosto divljajuću Coronu

AKTUALNO STANJE NA TRŽIŠTU

Otkako je u svijetu proglašeno stanje pandemije i uvedene su razne i do vrlo stroge i za funkcioniranje gospodarstva jako ograničavajuće epidemiološke mjere nametnula se tema i o aktualnom stanju na tržištu vinom, koje je, požalili su se proizvođači i ponuđači plemenite kapljice, bitno izgubilo u mogućnostima plasmana. Vijesti o ponašanju potrošača koje su do sada objavljivane preko medija javnog informiranja ali i preko raznih društvenih mreža bile su raznolike, do čak i osobito kontradiktorne. S jedne strane čulo se/pročitalo se da je otkako je počela pandemija prodaja vina preko interneta krenula tako dobro da se može govoriti o nekom boomu, a usporedno s time pojavilo se i mnogo priloga o osobama koje su govorile kako su – potpuno prestatle piti!

Publikacija Wine Business International odlučila je obratiti se na nekoliko pravih adresa za odgovore o dosadašnjim posljedicama Corone i Covida19 na plasman Bakhova nektara.

_________________________________________________________

Stručnjaci kažu kako je Corona-virus posebno opasan jer je velika zagonetka, nepredvidljiv u svojim mogućim transformacijma. U očekivanju učinkovitog cjepiva i cijepljenja, pitanje: može li od oblika prikazanog na slici lijevo mutirati u oblik prikazan na desnoj slici, te nam najaviti, napokon – toliko očekivano svjetlo na kraju tunela…

__________________________________________________________

Među prvima kontaktiran je Willi Klinger, do prije godinu dana glavni direktor moćne državne organzacije Austrian Wine Marketing Board a od siječnja 2020., dakle kad je startala epidemija što će prerasti u pandemiju, glavni je direktor jedne od najjačih austrijskih kompanija za plasman (vrhunskih) vina Wein & Co, koja ima 21 prodavaonicu specijaliziranu za vina i sedam wine-barova. Novo radno mjesto počelo je za nj uistinu pravim vatrenim krštenjem!

– Kad su s lockdownom u Austriji zatvoreni trgovine i ugostiteljski objekti  prodaja vina on-line utrostručila se u odnosu na stanje prije. I Wine & Co plasirao je već od prije vina preko Interneta, a dok su prodavaonice bile zatvorene ubacili smo u veću brzinu on-line. U mjesecima potpune zatvorenosti naš se promet dakako bitno smanjio, međutim u mjesecima nakon otvaranja podavaonica uspjeli smo nadoknaditi minus i u kolovozu smo zahvaljujući izravnom kontaktu s kupcima i narudžbama preko Interneta promet izravnali s onime što smo ga imali u isto vrijeme u 2019. godini. Pandemija je donekle promijenila navike potrošača u Austriji. Od lockdowna oni se pokazuju izbirljivijima i spremnima za bolji proizvod i potrošiti  nešto više novaca, a kupovalo se i na veće količine da se doma osiguraju određene zalihe, k tome izrazito se pokazalo to da se austrijski kupac u osjetno većoj mjeri nego što je to bivalo prije opredijelio za kupnju vina austrijskih proizvođača – rekao je Klinger, i dodao: – Tako nešto bilo je i za očekivati. U kriznim vremenima preferencije idu prema znanim, etabliranim markama posebice onima gdje je riječ o obiteljskoj proizvodnji I posebno onima iz vlastite zemlje. Veliki problem međutim predstavlja smanjenje kupovne moći širih slojeva. Ipak,smatram da je biznis s vinom više kakvoće otporniji nego što govore mnogi analitičari tržišta. Kad već nedostaje novaca za neke veće investicije, a za nekoga je takva veća investicija i npr. posjet kakvom mondenom ljetovalištu ali i vikend u razvikanome Parizu, onda se zadovolstvo i zadovoljština potraži u zabavi kod kuće ili odlaskom u neki bolji lokalni restoran, gdje se redovito uz jelo naručuje kakva dobra butelja vina.

Oni koji brinu o promidžbi i plasmanu vina: Willi Klinger (sasvim lijevo), do prije godinu dana glavni direktor Austrian Wine Marketing Boarda a sada glavni direktor jedne od najjačih kompanija za distribuciju vina u Austriji Wine & Co, zatim Mira Šemić iz Ljubljane, sommelijerka i ugostiteljka iz Slovenije koja je upravo u Austriji stekla diplomu i titulu Vinske akademičarke, te dr. Josef Schuller, direktor Austrijske Vinske akademije, na proglašenju novih vinskih akademičara 2020

Ostajemo i dalje u Austriji:  Anne J. Thysell savjetnica je po pitanju vina u velikom lancu SPAR.

– SPAR Austria na svojih 1600 maloprodajnih mjesta plasira više od 2500 različitih vinskih etiketa. Oko tri četvrtine asortimana vina porijeklom je iz Austrije. Vino prodajemo ne samo kroz dućane nego i preko naše trgovine Interspar on-line. Mi smo među supermarketima u Austriji prvi i počeli s prodajom on-line, ove godine proslavili smo dva desetljeća našeg portala e-commerce tj. prodaje preko interneta. Dakako da je Covid19 ostavio značajne posljedice na plasman vina kroz redovnu maloprodaju u dućanu. S obzirom na zatvaranja trgovina kao lokala i ugostiteljskih objekatai promet i vinom u uobičajenoj maloprodaji po lokalima drastično je opao, ali mi smo kao kuća podržali naše partnere vinare da ne propadnu i da se oporave. U međuvremenu prodaja vina preko Spara osjetno je porasla. Zabilježili smo povećano zanimanje za vina u svim cjenovnim kategorijama, pa i u onoj s višim cijenama, a naročio se pojačala potražnja za vinom domaćih, dakle austrijskih proizvođača. Dosta se povećalo interes i za vinima proizvedenima na posve prirodan način, dakle bez uporabe raznih aditiva, pojačivača okusa… K tome, u ljetnim mjesecima primijetili smo pojačan interes za domaćim ružičastim vinima, za austrijskim pjenušcima. Sad čekamo da vidimo kako će se kupci ponašati u novom inače uvijek u godini iznimno važnom periodu a to su dani u prosincu uoči Božića i između Božića i Nove godine. Teško je prognozirati s nekom točnosti, ali se nadamo da će ineres za vinom i u ovoj teškoj covidnoj godini biti velik.

Rita Soares – suvlasnica Garrafeire Soares iz Portugala:

– Naša obiteljska tvrtka postoji i s uspjehom posluje od 1983. godine. U Portugalu imamo 22 prodajna mjesta na malo i imamo više od 3000 klijenata koji samo kod nas kupuju vino. Od 2017. postoji i naš prodajni kanal preko Interneta.  Upravo ta on-line prodaja bila nam je spas u vrijeme lockdowna kad su sve trgovine na malo morale privremeno zatvoriti vrata. U travnju i svibnju 2020. naša prodaja on-line povećala se za 1000 posto u odnosu na 2019. Ipak nije trenutak i za likovanje, jer naša prodaja on-line obuhvaća tek dva posto od ukupnog prihoda što ga realiziramo. Mogu reći da smo, iako je po našem iskustvu prodaja preko interneta u znatnom porastu, primijetili da je jedan sloj potrošača počeo na vino trošiti opreznije nego prije. Oni koji nisu dovoljno u stručnom smislu upućeni u vinski svijet opredjeljuju se redovito za kupnju jeftinijih butelja, a oni koji više znaju o vinu kupuju skuplje etikete. Stoga je eto vrlo važno za trgovca vinom raditi na tome da se vinska edukacija širi, jer kako su potrošači bolje obaviješteni tako rastu izgledi da budu spremni za bocu vina odvojiti više novaca. U ovom razdoblju corona-krize zamijetili smo i to da, barem prema narudžbama, potrošači, kad su im je već ograničeni izlasci u javne lokale, u dosta većoj mjeri nego što je to bilo prije piju kod kuće. Ponavljam: popriličnu prednost unatoč višoj cijeni u maloprodaji imaju robne marke čiji su proizvođači zahvaljujući konstantnom unaprjeđenju kakvoće i zahvaljujući znalačkoj komunikaciji prema potrošačima stekli dobro ime na tržištu i uživaju povjerenje kupaca. Mogla bih reći da su kroz godine rada stečeno dobro ime na temelju kakvoće te uočljivi napori ka stalnom unaprjeđenju kvalitete proizvoda i prikladno komuniciranje prema tržištu ključ uspješnog plasmana vina u težim vremenima koja nazivamo kriznima.

__________________________________________

Horst Hummel

PRAZNIČNI i COVID19 RABATI – Horst Hummel, Nijemac iz Berlina koji ima vinograde i vinski podrum u nama susjednom mađarskom Villanyju i proizvodi jako dobra vina te kojega već dugo poznajem, još iz vremena prije najezde Corone vrlo je aktivan u marketinškom smislu na Internetu. Sada, otkako je Covid19 donio mnoge promjene u našem životu, pojačao je on-line aktivnost, i to ne samo predstavljanjem svojega pristupa u trsju i u podrumu (ekološki je orijentiran) i prezentacijama svojih proizvoda putem vlastita portala te preko Facebooka, nego i pozivima zainteresiranim vinoljupcima da im njegov objekt, kao neka vrsta banke vina, posluži za čuvanje kupljene kapljice, dakako uz naknadu, zatim pozivom moguće zainteresiranima da, uz određenu protuuslugu – npr. jeftinije cijene buteljama kupljenih kod njega, investiraju u njegov posjed, ali i animiranjem poklonika Bakhova nektara, posebice uoči većih praznika poput Božća i Nove godine, da kupuju posebna pakiranja njegovih vina (paketi su s 36 boca, 24 boce, 18 boca i 12 boca…), po rabatima o 12 do 36 posto, ovisno o broju boca u naručenom paketu. Hummel ima niz sorata – Lipovinu (Harslevelu), Moslavac (Furmint), Traminac mirisavi, Portugizac, Frankovku, Merlot, Cabernet franc i Cabernet sauvignon, a u ponudi vina bijelu, ružičastu i crnu jednosortnu i sortno miješanu mirnu suhu kapljicu, jedan predikat kategorije IBPB te ružičasti pjenušac brut nature rađen klasičnom, šampanjskom metodom. Medju najpoznatijim i najboljim njegovim vinima su Cabernet franc Panterra te frankovka Kekfrankos Spatz….◾

_______________________________________________

SAVJETi ISKUSNOG SOMMELIERA ZA UBLAŽAVANJE KRIZE – Od kolege Carla Macchija, koji u Italiji vodi vrlo utjecajni vinski portal WineSurf, saznajem za Nelsona Parija, koji je u kontekstu svega onoga što se u društvenom i gospodarskom životu događa desetak posljednjih mjeseci otkako divlja Corona-virus i pandemijskom  se dimenzijom širi bolest Covid19, javno iznio neka pažnje vrijedna razmišljanja o tome kako u vinskome svijetu (pokušati) parirati novonastalim okolnostima i u gospodarskom smislu proći s najmanje mogućom štetom. Nelson Pari je osoba koja se u mladosti kao glazbenik u Londonu okušala, s uspjehom, u svijetu show businessa, da bi se poslije vrlo aktivno uključio u svijet vina, pa postao certificirani sommelier institucije The Court of Master Sommelier i, potom, supervizor programa događanja u ekskluzivnom londonskom objektu 67 Pall Mall, privatnom klubu finih vina koji slovi kao najprestižniji te vrste na svijetu.

Što to kaže Nelson Pari?

– Sad, kad smo u mnogo čemu ograničeni u javnom životu, kao nešto osobito nužno istaknuo bih ono što su, koliko vidim, mnogi vinari sada u novim okolnostima shvatili kao nešto od posebne važnosti, ali i ono u čemu, koliko također vidim, mnogi vinari još ne vide prednosti. Riječ je, među ostalime, npr. o korištenju mogućnosti virtualnoga što ih danas (i) u sferi businessa nude prikladna tijesna povezanost pojedinaca s Internetom i istupi prema javnosti on-line. Naglasio bih da je moj professor, dok sam još, a prije više godina, bio student, često isticao kako se već širom otvorila era u kojoj nastupi on-line postaju čak efikasnijima i važnijima od onih stvarnih fizičkih! Dakle, umjesto jadikovanja zbog raznih ograničenja koja nas sada kroz epidemiološke mjere pogađaju i u osobnom i u poslovnom smislu, valja prionuti uz kompjutor i dobro promisliti na koji je sve način moguće u javnosti i u kontekstu posla i razvijanja poslovanja biti nazočan virtualno tamo gdje, zasad, nije više moguće biti izravno fizički. Za početak, i u osnovi, to znači smišljati načine kako, posebice i preko više već snažno razvijenih društvenih mreža, privući pažnju pučanstva na ono čime se profesionalno bavimo i što možemo ponuditi kao proizvod i uslugu.

__________________________________________________________

 

Boris Šuljić iz Novalje na Pagu vlasnik je vinskog posjeda Boškinac, ali i, na istom komadu zemlje, i hotela i prvoklasnog restorana Boškinac. Corona i Covid19 probadaju ga s dvije strane – vinske i turističke. Srećom, ali, dakako, i ambicioznošću i marljivim radom (sreća prati hrabre i marljive, ambiciozne…), kroz svoje istupe u javnosti i s vinom i s eno-gastronomskom i smještajnom ponudom pa i promocijskim akcijama stekao je visoku reputaciju i snažnu vidljivost, u koje se opravdano nada da će mu ići na ruku u ovim teškim vremenima što tko zna koliko će dugo potrajati. Glede vina, ona su rađena, posebice crni cuvée, rađena tako da mogu duže izdržati kroz vrijeme i tako se još, istovremeno, i razvijati, tu Boris ne strahuje od nekih većih gubitaka osim što će naplata zbog ipak slabijeg tempa plasmana kasniti, a glede turističkog aspekta, vjeruje da će se pandemija do iduće glavne turističke sezone, ljeta 2021. ipak donekle smiriti, pa sad dok ima dovoljno vremena razmišlja o novim kreacijama na tanjuru kao novoj pozivnici gourmetima da posjete Boškinac. Druži se, u Boškincu, sa svojim kolegama od imena, natječu se na neki način koji će od njih iznenaditi nekom svojom improvizacijom na tanjuru, moguće iduće godine hitom i Boškinčeva jelovnika. Na ovoj slici, Šuljić je u društvu s karizmatičnim chefom Rudijem Štefanom iz šibenskog restorana Pelegrin, zatim sa chefom Vjekom Bašićem iz konobe Boba s Murtera i sa Sašom Beganom, chefom u zadarskom restorani Foša…

__________________________________________

U obraćanju javnosti trebalo bi, veli Pari, da bi sjeme palo na plodno tlo što će onda biti u stanju s određenom koristi vratiti sjetveniku uloženo, imati dobro definirane ciljne slojeve na tržištu tj. skupine ljudi kojima se s nekom realnom nadom u poslovni uspjeh isplati pojačano obraćati, dakle oblike obraćanja potrebno je prikladno razraditi po ciljnim skpinama.

– Uz vidljivost u javnosti potrebno je silno paziti, osjetno više nego što je to bilo prije, u onome vremenu koje smo do nedavno nazivali normalnime, na to da se, ako situacija ne dopusti da se određene stvari  srede odmah u izravnom razgovoru i kroz dopisivanje redovito i u pristojnome roku, promptno odgovara na propuštene telefonske pozive te na primljene e-mailove, i poruke druge vrste. A upravo s tim nužnim odgovaranjima, koja su, inače, i znak opće i poslovne pristojnosti, zainteresiranim potrošačima znalo je štekati, uvjerio sam se u to i osobno kad sam kontaktirao neke vinare očijim sam proizvodima htio saznati više na samom izvoru. Esencijalno je proizvod odnosno uslugu stavljene u ponudu i detaljno iskomunicirati, dakle drugu stranu ne samo obavijestiti da kod vas ima nešto što bi bilo vrijedno nabaviti i na kojoj je adresi odnosno na koji način je to moguće nabaviti, podrobnim objašnjenjima uvjeriti da je upravo to što druga strana želi i treba. Ne zna li klijent da je nešto i gdje je to nešto dostupno u tržišnom smislu te ne podastru li mu se, da bi stekao povjerenje i u ponuđača i u proizvod/uslugu, detaljne informacije o čemu je riječ, a to je danas putem interneta i sa samog kućnog praga pošiljatelja do kućnog praga primatelja i te kako moguće učiniti da bude komotno i za ponuditelja i za potencijalnog kupca, korisnika, sklapanje posla vrlo je upitno. Istraživanja su pokazala da, kad je kupac kao budući mogući korisnik ponuđenog proizvoda ili usluge detaljno, potanko i jasno upoznat o čemu se radi, do realizacije posla dođe i u do 90 posto slučajeva!

U najnovije vrijeme dosta se govori o sve raširenijoj izravnoj on-line prodaji, ali koliko god ona može biti u ovim trenucima jako dobro rješenje, ona može kriti i određene zamke, koje bi se u vrlo nezgodnom svjetlu mogle pokazati nakon što se situacija koliko toliko normalizira pa počne na određeni način i povratak na ono staro, naglašava Pari, dodajući kako je bitno da proizvođač-primarni ponuđač sada, u novim okolnostima kad se brojni trgovine i ugostiteljski objekti mjerama iz epidemioloških razloga zatvaraju, ne zabravi na pomoć koju su upravo trgovci i ugostitelji pružili kad je bilo i te kako potrebno, tj. odmah na početku.

_____________________________________________

Osvajač Decanterovih medalja, sve uspješniji istarski vinar Klaudio Tomaz, te visokoafirmirani dalmatinski chef Hrvoje Zirojević, na čašici razgovora kod Tomaza u vinoteci. Za proizvođača vina svakako je vrlo dobro kontaktirati i nastojati aktivno surađivati s kuharima, oaobito chefovima koji mogu biti vrlo utjecajni u objektu u kojemu rade. Druženja, u kojima se rađaju brojne ideje, lako prerastu na stupanj značajne poslovne suradnje. Nerijetko vrsni chefovi kreiraju remek-djela na tanjuru na način da se dobro slažu s pojedinim vinima, pa to može rezultirati i uvrštavanjem neke kapljice na vinsku kartu lokala, a sada, npr. u uvjetima zatvorenosti, možda dostavom hrane i odgovarajućeg vina na kućnu adresu naručitelja

______________________________________________

– Otvoriti mogućnost kupnje proizvoda on-line, po meni, nije dovoljno. Preporučio bih radije kompleksniji on-line istup, a to je otvaranje dobro uređivanog portala tvrtke, putem kojega bi se uz fotografije onoga što se nudi, a sad i ovdje kao sommelier ponajviše govorim o vinu, ponudile detaljne informacije o svakoj etiketi, dakle prikaz fotografijama, filmićem i tekstom, vinograda te podruma, objašnjenja o vlastitoj filozofiji vina, o tome gdje se vinogradi nalaze kakvi su eko-uvjeti, o kojim je sortama riječ, o načinu rada u trsju, potom i u podrumu. Svaku etiketu trebalo bi popratiti informacijom s pojedinostima u produkciji pojedinog vina te analitičkim podacima kapljice, opisom organoleptike, preporukom o posluženju uz koje jelo i na kojoj temperaturi, dobro je uz svaku berbu dati opis godišta… Sve to i te kako je korisno baš i nama sommelierima koji gostu-kupcu preporučujemo vina. Kad god naiđemo na novog proizvođača odmah na Internetu potražimo portal njegove vinske kuće, da se detajno upoznamo s ponudom. To zasigurno vrijedi i za specijalizirane vinske novinare. Što više o vinu znamo mi koji smo izravno okrenuti ka tržištu dakle bitni za plasman, u prilici smo ljepše ga objasniti klijentu i lakše ćemo ga prodati. Ovdje moram dodati još nešto o čemu se uvijek ne pridaje dovoljno pažnje, i to bih izrazio kroz dva upozorenja: jedno je to da treba biti načisto s time da, iz više razloga, primjerice to su afinitet konzumenta, tip lokala po vrsti ostale ponude, a i po materijalnim mogućnostima potrošača, svako vino nije prikladno za svakog pojedinca a ni za svaki ugostiteljski objekt pa ni za svaku vrstu realnog prodajnog punkta, dakle valja racionalan i objektivan, znači dovoljno svjestan kamo koji proizvod najbolje pripada odnosno može pripadati s obzirom na tip, jelo, prigodu, cjenovni rang… Drugo upozorenje vezano je uz osobe pojedinačno i institucije koje se bave prezentiranjem proizvoda, u ovome slučaju konkretno vina. U današnje vrijeme kad se i te kako vidi i osjeti moć reklame mnoge osobe uključuju se u propagandni segment nastojeći kao promotori djelovati samostalno, ili osnivajući tvrtke za promocijsku djelatnost odnosno nastojeći se u takvim tvrtkama zaposliti. Internet i društvene mreže mnogima, maltene svakome omogućuju javne objave, i to se uvelike koristi. Međutim nisu svi koji se uključuju na bilo kakav način u neslužbenu ili službenu promotivnu aktivnost dovoljno stručni i na visini zadatka, tako da bi proizvođač trebao i te kako pripaziti pri izboru i osoba i tvrtki kojima bi prepustio da javno govori o njegovu proizvodu, tj. vinu. Primjetio sam npr. da u nekim vinskim zemljama vinari kao promotore svojih vina više vide u influencerima nego u profesionalnim vinskim piscima koji ozbiljno rade za etablirane publikacije.

Rado bih ovdje naveo  primjer iz industrije video-igrica, iz vremena kad je prije koju godinu ona bila u krizi, pa su brojne tvrtke odlučile osloniti se na tvrtku za koju im se, s ozbirom na njenu vidljivost na tržištu, činilo da im može pomoći u poboljšanju plasmana. Nakon godina i poprilično potrošenih novaca – poslije je bilo čito: bačenih uvjetar –  pokazalo se da je angažirana ekipa zapravo radila na tome da dobivenim sredstvima – sponzorira sama sebe!.. A ozbiljne osobe i tvrtke i te kako postoje!

I, za kraj?

– Na kraju: iznimno je važno da vinari budu ujedinjeni, skupa, na određeni način cehovski organizirani u zaštiti interesa svoje branše, svojeg proizvoda i svakog pojedinog teritorija na kojemu djeluju. Proći će još vremena dok se ponovno, kako je bilo prije Corone, počnu organizirati turistički posjeti vinskim podrumima, masovne degustacije, izložbe i sajmovi vina, samo, sada, vinari, glava gore! Raspitujte se stalno kad koji lokal ponovno otvara vrata i, ponavljam, dobro razmislite o tome koja vinoteka i koji restoran moraju obvezno u ponudi imati i vaše vino a koji pak nisu na razini vaše kakvoće, razmišljajte i o tome koji su sommelieri, koji novinar i koji influencer prikladni da javno govore o vašem vinu, štaviše koji su posebno važni da se o njemu očituju u javnosti, pa se tako i postavite…  ♣

SLO ORANGE 2020 u KINI!  – Dok je Europa maltene sva u kompletnom lockdownu a ludnica je i u SAD, dotle u Kini, odakle se pandemija proširila na cijeli svijet i gdje je, kažu, napokon došlo do kakve-takve normalizacije, sajmovi rade. U petak 20. studenoga na manifestaciji Wine to Asia koju je pripremio veronski Vinitaly i koja je bila u Shenzhenu izlagali su vinari iz španjolske vinorodne regije La Rioja, iz talijanske Franciacorte, iz francuske Burgundije, pa iz Čilea, Njemačke i domaćina, Kine, te, u okviru Festivala narančastih (ispravno bi bilo  jantarnih, ili amber!!) vina, i – bez osobitog straha od Corone – 11 slovenskih proizvođača a to su  Batič, Burja i Guerila iz Vipavske doline, Emeran Reya, Marjan Simčič i Movia iz Goriških brda te Bordon, Korenika&Moškon, Polič, Rojac i Zaro iz Slovenske Istre. Degustaciju je vodio kineski influencer na području vina Ian Dai.

Za jantarna vina, čuje se, u Kini vlada veliko zanimanje, osjetno veće od mogućnosti i približnog zadovoljenja potražnje. Organizatori su za Masterclass u Shenzhenu pripremili iscrpno gradivo o Sloveniji, njenim vinogorjima, vinarima i vinima. Za posjetiteje sajma i degustacije izdan je i prigodni katalog sa 40 stranica, s tekstovima na engleskom i kineskom jeziku. Kroz video prezentaciju o slo-terroirima i o tehnikama proizvodnje maceriranih bijelih vina zadužen da govori bio je Primož Lavrenčič Burja iz Orehovice.

Prizor s odlično posjećenog masterclassa o slovenskim jantarnim vinima

Festival jantarnih vina inače već godinama se na nama blizim prostorima održava na proljeće i na jesen, jednom u Izoli i jednom u Beču, ali Corona i Covid19 ove su godine pomrsili račune. Slovenci najavljuju Orange Wine festival  2021 za ponedjeljak 19. travnja sljedeće godine u sklopu veronskog Vinitalyja, te u petak 30. travnja u Izoli i u Kopru, tu bi se trebala održati i svjetska premijera dokumkentarca Call it Amber. ♣

ANTEPRIME TOSCANE 2021, NA PROLJEĆE – Već više od dva desetljeća među najjače i najupečatljivije europske promidžbe vina od berbi koje u toj godini po pravilniku područnih konzorcija za vino stječu pravo izlaska na tržište – Le Anteprime Toscane, sudionici kojih su Konzorciji za vino Chianti doc i docg, Chianti classico docg, Vino Nobile di Montepulciano, Vino Brunello di Montalcino i Konzorcij Vernaccia di San Gimignano, a koje su se u Firenzi i okolici Firenze i Siene održavale uvijek u veljači, u 2021. dakle u sljedećoj godini, sele u novi, proljetni  termin, u svibanj, računa se da bi se do tada okolnosti mogle barem donekle smiriti i normalizirati te dopustiti dolazak pozvanih iz cijeloga svijeta na ovakva veća okupljanja. Odluka je donesena nakon negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo ove godine, naime bilo je nezamislivo iduće godine ne organizirati ovu promocijsku i poslovnu manifestaciju bitnu za ekonomiju Toscane, prenose mi iz Konzorcija za Chianti Classico docg riječi Stefanije Saccardi, potpredsjednice Regije Toscana i regijske pročelnice  za poljoprivredu.

Atraktivan prizor iz Toscane, s područja vinograda Chianti classico docg i nasada maslina Conca d’Oro (Zlatna školjka) kod mjesta Panzano između Firence i Siene

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane, koje su svakog veljače na cijeli tjedan dana okupljale nekoliko stotina vinskih novinara i trgovaca vinom te ugostitelja ne samo iz Italije nego iz čitavoga svijeta – dobrih 18 godina zaredom tamo sam bio pozivan i ja kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, u 2021. mogle bi dobiti i nove sadržaje a možda i duži period događanja, naime nedavno su se svi toskanski vinski konzorciji DOCG, DOC i IGT, ne bi li bili učinkovitiji u promidžbi regijske eno-gastronomije, udružili u savez nazvan AVITO, odnosno Associazione Vini Toscani, pa se čuje kako bi se uz nekoliko najjačih toskanskih konzorcija 2021. na budućm Anteprimama možda pojavio i još koji manje značajan od spomenutih.

AVITO kao savez toskanskih vinskih konzorcija: uz predsjednika Francesca Mazzeija,jedan od glavnih operativaca je iskusni Stefano Campatelli, svojedobno inače izvršni direktor Konzorcija za Brunello iz Montalcino a, potom, i u užem vodstvu Konzorcija za vino Vernaccia iz San Gimignana, sada je izvršni direktor Konzorcija Vino Toscana IGT, jednog od pripadnika AVITO-a

Anteprime Toscane koje su do sada u Firenzi redovito otvarali konzorciji za vina Chianti i Chanti classico pa se potom putovalo u San Gimignano, zatim u Montepulciano i Montalcino, iduće godine završit će prezentacijom Chianti classica docg u Firenzi, u četvrtak 20 i petak 21. svibnja. Početak manifestacije predvidjen je za 14. svibnja.

Velika vrijednost manifestacije Anteprime Toscane je u tome što uz koncentriranu degustaciju na samo i u druženju s proizvođačima i kroz kvalitetno upoznavanje s vinima novih berbi u prikladno uređenim prostorima i uz primjerenu skrb sommeliera omogućuju i razgled područja na kojemu se pojedina vina rađaju te obilazak lokalnih vinskih podruma, proizvođača maslinova ulja pa i sireva, finih restorana i kulturno-povijesnih spomenika, dakle otkrivanje teritorija i s turističkog aspekta. Nije čudno kad predsjednik Saveza konzorcija AVITO Francesco Mazzei iz glasovite vinske kuće Chianti Classica, kaže:

– U svakome zlu nađe se i ponešto dobroga. U ovome slučaju dobro je to što će u novim kasnijim terminima ponuđena vina od mlađih ali i starijih godina biti s obzirom na stupanj razvoja na višoj razini nego što su u veljači, a s druge strane u svibnju su dani duži i redovito  je vrijeme ljepše te osjetno toplije nego u veljači tako da bude ugodno za obilaske.

Iz Chianti classica docg vijest i o tome da je na temelju dekreta talijanskog Ministarstva poljoprivrede i prehrane te šumarstva banka Monte dei Paschi iz Siene kao pomoć vinskome sektoru Toscane, poprilično pogođenome Corona krizom, predvidjela vrlo povoljne kredite, posebno za vinske kuće koje njeguju svoj renome i image vina naglašeno i time što kapljicu proizvode samo od grožđa uzgojenog u vlastitim nasadima. To vrijedi istaknuti baš i ovdje u nas gdje nemamo udruživanja vinogradara i proizvođača vina na poslovnoj razini pa ni udruga što funkcioniraju na čvrsto definiranom poslovnom planu kako bi zajedno bili ne samo učinkovitiji u promidžbi vlastitig proizvoda i teritorija gdje žive nego i u mogućnosti dobivanja povoljnih potpora od odgovarajućih državnih a i bankovnih institucija inače nesklonih davanju materijalne pomoći pojedincima koji se ne pridržavaju određenih regula bitnih da na razne načine donesu korist kako njima kao pojedincima tako i cijeloj društvenoj zajednici. ♣  

_________________________________________

VIJESTI/NEWS

Publicistika pod pokroviteljstvom Bakha

Željko Garmaz s knjigama koje je dosad izdao

ŽELJKO GARMAZ – OSKAROVAC u PISANJU o VINU? – Jeste li znali da i na platformi pubicistike o vinu postoji svjetska nagrada u rangu Oscara u svijetu filma odnosno Grammyja u svijetu glazbe? Osječanin Željko Garmaz kandidat je za tog Vinskog Oscara za ovu godinu!

Nakon što je velika izdavačka kuća Gourmand, sa sjedištem u Madridu, koja publicističkim djelima iz svijeta vina i gastronomije dodjeljuje nagrade što se smatraju ekvivalentima Oscaru za film i Grammyju za glazbu, u svibnju proglasila Garmazov rad Vinske priče: Istra i Kvarner trećom najboljom svjetskom knjigom o europskim vinima, niti šest mjeseci kasnije i Garmazova nova knjiga – Vinske priče: Bosna i Hercegovina nominirana je za to prestižno Gourmandovo priznanje!

I to u kakvoj konkurenciji: Bosnia – Wine stories Bosnia & Herzegovina, Željko Garmaz; Cyprus – Stowell’s Guide to the Wines & Wineries of Cyprus, Matthew Stowell; Hungary – Tokaj Wine, Ripka Gergely (Scolar); Netherlands – Wijngids Spanje, Sander de Vaan (Edicola); Spain – Rioja, vinos silenciosos, Antonio Remesal Villar, Alberto Gil Gil (Los Aciertos); Sweden – Fino! Sherry, Johan Franco Cereceda (Carlsson); Switzerland – Winzer, Wein und Küche, Gabriel Tinguely (Zocher & Peter Verlag); USA – The new wines of Mount Etna, Benjamin North Spencer (Gemelli Press)

Čak 1288 knjiga iz 175 zemalja i regija svijeta konkuriralo je za kandidaturu u nekoj od prestižnih kategorija Gourmandove godišnje inventure publicistike koja se bavi gastronomijom, vinima, vinskim turizmom, kavama, čajevima, konjacima… To je gotovo 20 posto izdanja više nego godinu ranije! S obzirom na posebne okolnosti uvjetovane pandemijom i zatvaranjem velikog broja država, organizatori su primijetili povećani broj objavljenih kuharica te su u tome kontekstu osigurali i jednu posebnu kategoriju – Kuharicama protiv pandemije Covid19.

O tome koliko je Gourmand Drinks Awards utjecajna nagrada govori podatak da je prošle godine, primjerice, u utrci za neku od nagrada bilo nominirano knjiga iz čak 216 zemalja ili regija u 105 kategorija.

Neumorni Garmaz već u pripremi ima novi rad za kakvu novu prestižnu nagradu, riječ je o biografskoj knjizi s Ivanom Enjingijem u glavnoj ulozi

U prošlogodišnjoj borbi za prestižnu titulu Najbolje svjetske knjige o europskim vinima, uz Vinske priče Istre i Kvarnera, bile su i sljedeće knjige: Wein in Österreich Willija Klingera, Weinkultur und Weingeschichte an Rhein, Nahe und Mosel, Michaela Matheusa, Weinland Südtirol, Christopha Guflera, Wine Book of Romania, Marinele Ardelean, Slovenia, a winemaking country, Roberta Gorjaka, La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres, Discover Sherry!, Sare Ekselius i Johana Wiréna, The Landscapes of Swiss wines, Sue Style, The Wines of Germany, Anne Krebiehl, The Wines of Eastern Europe Johna Hudelsona. Titulu najbolje u ovoj konkurenciji osvojila je knjiga La vinya i el vin del Penedès Santija Borrella i Mireije Torres iz Španjolske, drugo mjesto osvojila je Decanterova suradnica iz Alsacea Sue Style sa svojom knjigom The Landscapes of Swiss wines, dok je, uz Garmazove Vinske priče Istre i Kvarnera, treće mjesto zauzeo Christoph Gufler s knjigom Weinland Südtirol!  ♣  

Dojmljiv ulazak u turbulentni Advent 2020

Prvorazredne hrvatske delikatese: slavonski kulin Job, istarski odležani tvrdi sir Latus, plešivički odležani polutvrdi sir Šestak, kruh iz radionice enologa Slavena Jeličića, crnjak Markus Babić Franz Ferdinand 2015 kao izvrsno ostvarenje enologinje Ivone Ječičić…

Konzervirana riba Budinski

KAD SE ENOLOG ISKAŽE KAO PEKAR, TE KAO RIBAR i KONZERVATOR RIBE… – Sreća je naći se u pravo vrijeme na pravom mjestu. A meni se, bogme, posrećilo, pa sam se eto na sjajan način podsjetio na nedavno – točnije: na Martinje 2020. – ispunjenje 28 godina postojanja časopisa Svijet u Čaši i na nekih valjda 35 godina postojanja naslova Svijeta u Čaši ukupno, jer prije osnutka revije i njenog prvog izlaska pred publiku Svijet u Čaši bila je rubrika koju sam vodio u nekadašnjem popularnom tjedniku Vikend izdavačke kuće Vjesnik gdje sam radio 17 godina.

Uz specijalitete s visokim karakterom te uz jednosatni srećom potpuni zaborav Corone i Covida lijepo sam ušao u razdoblje Adventa 2020 koje će eto ozračjem biti daleko od onoga na što smo se naviknuli kroz protekle godine. Užitak su inicirali enolozi Slaven i Ivona Jeličić, oboje inače iz Sinjske krajine i oboje svojedobno uposleni u zagrebačkom Vinolabu koji pruža eno-usluge i savjete vinarima, unatrag pak nekoliko godina Slaven je glavni za vino u novom sjajno opremljenom i uređenom vinskim podrumu posjeda Galić u Kutjevu, a Ivona je dvstruka kraljica vina, konkretno onih pod nazivom Markus, Danijela Szaboa iz Zagreba čije su sjajne etikete Pepejuh s kapljicama s Dingača i Franz Ferdinand s babićem iz primoštenskoga kraja, te zagrebačke podsljemenske kuće Jakob Zdravka Ilije Jakobovića, tu pak briljiraju izvanredni Cuvée na bazi bordoških sorata i, posebno, Syrah, sve iz vinograda u brodskom Stupniku. Dok je Ivona u ovoj prezentacijskoj prilici ostala vjerna svom eno-zanimanju, dotle se Slaven uistinu kakvoćom iskazao kao – pekar! Slaven je ne samo dobavio posebno brašno za kruh nego je uzgojio i kvasce za kruh (mikrobiološki posao mu je, kao enologu, blizak!), te marljivo mijesio tijesto, pratio je pomno dizanje i potom pečenje. Upravo ta Jeličićeva pekarska dimenzija bila je i povod za ovaj opisani okusno-ukusni bijeg i učinkoviti odmak od coronarnih tema… Gle slučaja – s radija se najednom glasno raskopčalo Dugme: Da sam pekar, da sam pekar bi li ti me htjela… S nečim drugim tj. kao – ribar i kao majstor za konzerviranje ulovljene ribe u staklenke za zimnicu istaknuo se Milan Budinski, porijeklom također, kao i Slaven i Ivona, iz Sinjske krajine, a sada direktor proizvodnje u porečkoj Agrolaguni...

Esencija iz kamenjara – stogodišnji primoštenski vinograd Podgreben s Babićem za vino Markus Franz Ferdinand 2015

Posebna priča, kod koje do punog izražaja dolazi enologinja Ivona Đipalo Jeličić, ovdje je Markus Babić Franz Ferdinand 2015, iz čuvenih primoštenskih vinograda u obiteljskom vlasništvu, ali ne iz onih vinograda uz more i već mnogima, zbog izgleda (mali poredani pravokutnici zemlje omeđeni niskim suhozidićima od kamenja što su ga seljačke ruke izvadile iz tla i složile sa strane da ionako škrtu zemlju oslobode radi sadnje vinove loze) znanih pod nazivom Primoštenska čipka, nego iz kamenitih parcela na brdu na 250 metara nadmorske visine ponad Primoštena. Ima tamo parcela s trsovima starijim od jednoga stoljeća, međutim još uvijek u vrlo dobroj formi. Babić za vino Franz Ferdinand s mikrolokacije je Podgreben gdje dominira kamen, tek ponešto je tu škrte zemlje, tako da je vinova loza na toj lokaciji morala metrima i metrima kroz pukotine među kamenjem spuštati svoj korijen u debelu dubinu zemlje da dođe do hranjiva. A imala je, bogme, i dovoljno vremena da i te kako prodre u dubinu, naime spomenuto je trsje sađeno 1914. godine, a mini vinograd nazvan je Franz Ferdinand, da bude spomen na atentat na nekadašnjeg austrijskog prijestolonasljednika koji se dogodio te iste godine… Zahvaljujući vrlo vrijednoj i ekološki čistoj hrani koja dolazi iz zemaljske dubine grožđe je s posebnim svojstvima, jedinstveno kao izričaj terroirea, i to se dakako na svoj načn prenosi na vino. Vinarija Markus, suvlasnik koje Danijel Szabo srećom stremi špicama kakvoće i elitnim eno-uradcima te je i spreman i ulagati u realizaciju vina super-klase, uz strukovnu pomoć enologinje Ivone Djipalo Jeličić ovo vino, dozrijevano u samo jednome barriqueu i vrijedno čitavo jedno blago, napunila je u tek oko 300 (težih i opremom lijepo uređenih) butelja, a butelje namijenjene prodaji dostupne su, kao ekskluziva, samo u prestižnim vinotekama Never Green u Splitu i MIVA Galerija vina u Zagrebu. Maloprodajna cijena butelji 1199,55 kn!   ♣  

_____________________________________________

NOVO NA TREŠNJEVAČKOJ TRŽNICI u  ZAGREBU: AGROLAGUNINA MODERNA KONOBA TRI KANTUNA (sir, ulje, vino…)

Ovih dana otvoren je  Agrolagunin boutique Tri kantuna na trešnjevačkoj tržnici u Zagrebu. Šarmantna zaposlenica Dora ističe adute: zlatne Festigije Castello i LV  u magnumu i  dvostrukom magnumu, pa Ol Istria i kao zrelo i kao novo mlado, lijep izbor sireva Laguna Špina 

_________________________________________________________________________________

In memoriam

IGOR HRUŠKAR

Prerano, prerano, prerano… si nas napustio. Otišao si, ali si i ostao, u našim mislima i srcima. Pamtimo te ponajprije kao ČOVJEKA, LjUDINU, a onda i po marljivosti i predanosti u radu, kao vrijednog i pouzdanog suradnika. Hvala ti! Počivao u miru!

Mali kolektiv revije SVIJET u ČAŠI, posebice trio Muha, Suhi te Marko Čolić

In memoriam

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC

Od bećarca preko rokerske žestine do pjeva božićne miline… Ostaješ nam vječno u mislima i u srcu. Hvala ti, posebno, za sve što si učinio za SVIJET u ČAši i za naš mali kolektiv. Počivao u miru!

Muha, Suhi,Marko, te zajednički prijatelj Ljudevit Grgurić Grga   ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

 POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2020 – hints to the smart pourchase 

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

– Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

– Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

Povijesni početak perlajuće slave vinogorja Plešivica: prvi komercijalni proizvođač pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom u neovisnoj Hrvatskoj Ivan Turk, učenik jaskanskog enologa Franje Jambrovića, sa svojim pjenušcima ŠenPjen u društvu dugogodišnje elite hrvatskog kuharstva i kulinarstva – chefovima Vladom Balentom (hotel Intercontinental Zagreb) i Brankom Žufikom (hotel Esplanade Zagreb)

Pjenušci/Sparkling

(mpc/pp: XXL)  KORAK brut nature – KORAK

■ PORIJEKLO: Plešivica VINOGRAD: Križevac • kosina • nadmorska visina: cca 300 m • tlo: lapor • sorta: Pinot crni & Chardonnay • loze stare: cca 15 godina • gustoća nasada: 5000  loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski); PODRUM, vinifikacija: prva fermentacija u drvu – velika bačva; PJENUŠCI, metoda: klasična • berba: 2014 • u boci na kvascu: 48 mjeseci; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 4000; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko prirodno pjenušavo • brut nature • 12,5 vol%  ■ VINO je: vrlo kompleksno, autorsko, mineralno, elaborirano, moderno, puno, jedna čaša zove drugu! Žućkasto-zelenkaste boje, s izvrsnim perlanjem koje počinje malo većim mjehurićima ali se brzo ustali na sitnim perlicama u velikome broju. Nos je diskretan ali trajan i pun, upućuje na bijelo koštićavo voće poput jabuke, kruške, pa i breskve, tu se još miješaju i korica kruha, keks, brioš.  U ustima živahno, slasno ali istodobno intrigantno slankasto i s odličnom kiselosti, fino peckavo, tijelom vrlo dobro, finiš dugačak, živ i vrlo ugodan  ■ SERVICE:  ⇗  •    preporuka za jelo: pržene lignje, rižoto od liganja, sipe, pečena oborita riba, brudet…  • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XXL-XXXL) AMFORA brut nature 2015 – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko VINOGRAD: Šipkovica i Bresnica • kosina • nadmorska visina: 250 – 280 m • ekspozicije;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay i stare  tradicijski uzgajane sorte na Plešivici  • loze stare: od 25 do 80 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1-1,5  kg • berba: redovna   PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: maceracija 180 dana i fermentacija u amfori – kvasci: vlastiti • dozrijevanje: velika bačva (2000 – 3000 lit); PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu: 3  godine; BOCA, tip: champagne • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca:  3,500 boca; ZATVARAČ: pluto OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO Plešivica – vrhunsko pjenušavo s kzp – methode traditionelle…  • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: višeslojno, autorsko, skladno, rafinirano, elegantno, još u rastu. Zlaćane boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Izvrsnog, dosta dugačkog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Na nosu umjerenog intenziteta, ali i trajno, upućuje na dužu maceraciju a i na boravak u drvu, međutim drvo ne iskače, do izražaja ali nei kao nametljivi dolaze slatki začini i nijansa karamela. U ustima vrlo dobro iskazano, aromatski posve na tragu onoga što se osjeti na nosu, živo, s lijepom kiselosti, zaobljeno te donekle i kremasto. Jačeg tijela, dosta dugo traje u ustima.  Vrlo prikladno uz hranu, a kako bude vrijeme teklo sve više će biti idealno i za zahtjevne meditativne trenutke. Vrijedi se s kojom bocom i strpiti i pričekati još koju godinu da vino dostigne vrhunac, šanse za debelih pet zlatnih grozdićaj još i te kako ima.■ SERVICE:  ⇗  •   (preporuka za jelo: rižoto s gljivama, riblji brudet, pohana bijela mesa – piletina, svinjetina, teletina… ) • 12  ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL-XXL) DIPLOMAT extra brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko ■ VINOGRAD: Bresnica i Šipkovica • kosina • nadmorska visina:  250 – 280 m • ekspozicija/exposition;  jug • tlo: vapnenasto-ilovasto, lapor • sorta: Chardonnay  80 %, Plavec žuti 20 posto • loze stare: cca 25 godina • gustoća nasada:  4000 – 5000 loza/ha • uzgojni oblik: guyot  • pristup u trsju: prirodi prijateljski (organski, biodinamički) • prinos po trsu: 1,5  kg ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u drvu – kvasci: vlastiti ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 3 godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • extra brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, autorsko, skladno, svježe, lijepo pitko, čašica prizivlje sljedeću. Svijetle kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, odličnog i dugotrajnog perlanja finim sitnim mjehurićima. Miris diskretan, trajan, upućuje na bijelo domaće koštićavo voće poput npr. zrele kiselkaste zimske jabuke, malo i vinogradarske breskve, pa na notu citrusa, bouquet odaje i koricu kruha, toast (premazan) s malo maslaca, kulminira nijansom gljive. U ustima vrlo živahno, s fino škakljajućim perlicama, osvježavajuće i sa snažnim pečatom ozbiljnosti zahvaljujući suhoći i profinjenoj gorkastosti na kraju. Vrlo dobro tijelo, finiš dugačak, s lijepim naknadnim aromatskim osjetom što upućuje na gljivu. ■ SERVICE:   (preporuka za jelo: školjke, račići, glavonošci, bijeli rižoto s plodovima mora, tjestenina s umacima od sira s plemenitom plijesni… • vrlo prikladno i za završetak obroka) • 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

 (mpc/pp: XXL) PAVEL brut 2016 – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: Pavel • kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto-ilovasto • sorta/variety: Chardonnay 90 % & Plavec žuti • loze stare: Chardonnay 15-20 godina – Plavec žuti 40 godina • gustoća nasada: 5000 loza/ha • pristup u trsju: prirodi prijateljski ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • odležavanje: drvo – velika bačvi ■ PJENUŠCI, metoda: klasična • u boci na kvascu prije degoržiranja: 30 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 5000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica – vrhunsko pjenušavo • brut • 12,5 vol%  ■ VINO je: elaborirano, kompleksno, ima karakter, rafinirano. Lijepe pune žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja brojnim finim sitnim mjehurićima, već pogled na lijeno cijedeće suze koje ostavlja na unutarnjoj stijenci čaše govori o dobroj gustoći. Na nosu djeluje profinjeno, Upućuje na bijelo koštićavo voće posebice na kiselkastu jabuku, nudi i citrusne nijanse, upliću se note korice kruha, brioša, osjeti se i nit mineralnoga. U ustima elegantne jačine, vrlo živo, perlicama peckavo taman toliko koliko treba. Ugodi i bogatstvu okusa pridonosi i stanovita kremoznost. Kiselost je izvrsna,  zamjetna je i blaga slanost. Tijelom vrlo dobro, finiš ugodan, svjež, ■ SERVICE:    preporuka za jelo: tjestenina s bijelim rafiniranim umakom, plodovi mora, oborita riba, gregada • 10 ̊C • čaša: velika, široka

(mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBER

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD: kosina • sorta: Chardonnay 60 % & Pinot bijeli  30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju: klasičan ali ipak na određeni način prirodi prijateljski ■ PODRUM, vrenje bazno vino: inoks • dozrijevanje: velika bačva (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 10.000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s puno nerva, vrlo ozbiljan pjenušac, za trošiti samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša: veća, šira

(mpc/pp: L-XL) CUVÉE de PRESTIGE 2013 extra brut – KURTALJ

■ PORIJEKLO: Plešivica ■ VINOGRAD, kosina • nadmorska visina: cca 300 m • sorta: Chardonnay 80%, Pinot crni 20 % ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu • dozrijevanje baznog vina: velika bačva, 2 mjeseca, na kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu, prije degoržiranja: 52 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Plešivica ZOI – vrhunsko pjenušavo • extra brut • 12,8 vol% ■ VINO je: vrlo živo, s nervom, kompleksno, elegantno, čvrste strukture, u ustima traje. Kristalne svjetlije zlaćane boje, s finim složenim mirisom u kojemu se voćnost (rekao bih: kruška) lijepo miješa s koricom kruha i briošem, perlanje izvrsno. Usta slana, mineralna, peckava, tijelo vrlo dobro,, finiš dugačak, živ. ■ SERVICE: 10 -12 C • čaša: velika,široka

(mpc/pp: XL) BARUN MANZONI ELEGANCE brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 280 m • tlo: vapnenasto • sorta: Manzoni bijeli • pristup u trsju: klasičan ■ PODRUM vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 20 mjeseci ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko – pjenušavo • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo konkretno, puno, živo i svježe, ima kompleksnost. Privlačne pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, perla brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, dosta trajnim mirisom upućuje na bijelo domaće koštićavo voće prošarano primjesama citrusa i egzotičnog voća te nota korice kruha. U ustima lijepo zaobljeno i istodobno ugodno peckajuće od mjehurića, slankasto, s finom kiselosti, čvrsta tijela, solidno trajnog završetka ■ SERVICE:  • 10 ̊C • čaša: velika, šira

(mpc/pp: L-XL) ROSÉ brut – TOMAC

■ PORIJEKLO: Plešivica, Jastrebarsko  ■ VINOGRAD, sorta: Pinot crni ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija na vlastitom kvascu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 24 mjeseca ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca: 8000 ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% ■ VINO je: složeno, skladno, elegantno, lijepo pitko. Svijetle ružičaste boje luka, s trajnim bogatim živahnim perlanjem sitnim mjehurićima koje duže traje. S dobro izraženim i dosta trajnim mirisom, arome idu prema tamno-crvenom jagodičastom/bobičastom voću, podršku daju note kruha, naznaka brioša. Usta zaobljena, mekana, podatna, tijelo dobro do vrlo dobro. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:     (preporuka za jelo: hladni naresci, svježi sir, tjestenina s laganijim umacima od povrća, kuhana riba  ) •10 ̊C • čaša: srednje velika

(mpc/pp: XL) BARUN Le ROSÉ pinot noir brut – BARUNDIĆ

■ PORIJEKLO: .Plešivica, Krašić ■ VINOGRAD: kosina • nadmorska visina: cca 200 m • tlo: vapnenasto • sorta: Pinot crni (noir) • pristup u trsju: klasičan/classic ■ PODRUM, vinifikacija: fermentacija u inoksu ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: ZOI/PDO  Plešivica – vrhunsko • brut • 12,0 vol% ■ VINO je: živahno i svježe, lijepo se pije. Privlačne svijetle ružičaste boje, perla s brojnim sitnim mjehurićima koji dosta dugo traju. Dobro izraženim, ne suviše kompliciranim ali dosta trajnim mirisom upućuje na crveno jagodičasto voće i note kruha. U ustima slankasto, s finom kiselosti, ugodno peckajuće, dobra do vrlo dobra tijela, solidno trajnog završetka  ■ SERVICE: 10 ̊C • čaša: srednje veličine

Novo mlado vino/New young wine (nouveau)

 

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – DRAGO DAMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 novo mlado vino – KREŠIMIR REŽEK

(mpc/pp: M) PURTUGIZEC Plešivica 2020 novo mlado – ROBERT BRAJE

(mpc/pp: M) PORTUGIZAC Plešivica 2020 Selection novo mlado – PZ PLEŠIVICA

Dalmacija / Dalmatia

(mpc/pp: XXXL) BABIĆ 101 FRANZ FERDINAND 2015 – MARKUS (Šimunovic & Szabo)

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Sjeverna Dalmacija, Primošten ■ VINOGRAD/VINEYARD: Podgreben • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: kamenito/stone, rocks • sorta/variety: Babić • loze stare, u berbi/vines old, in the vintage 2015: 101 godina/years • uzgojni oblik/breeding system: grmolik/bushes • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski • prinos po trsu/yield per vine:  1  kg  ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – teška/heavy one  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  300 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium, with the controlled origin  • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: pedantno – elegantno/pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, mineralno, koncentrirano, mekano i elegantno, Providne žive rubinske boje, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze i dovoljno već oku govori o gustoći. Miris je dobro izražen, trajan , harmoničan, bouquet ide prema tamnom koštićavom i crvenom bobičastom voću (višnja, crveni ribiz), nazočna nijansa šipka, osjeti se i dodir drveta. U ustima aromatski nastavlja putem pokazanim na nosu, slankasto, dobro zaobljeno te s mekanim ali i zamjetnim taninom, dosta čvrsta tijela, dugačkog finiša. Prikladno za uz težu hranu. Dobro bi mu bilo ostaviti još vremena u butelji da se još razvije i maksimalnom uklopljenošću utjecaja drveta dodatno dobije na rafiniranosti ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: zreli odležani sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: XXL) KORLAT SUPREME 2013 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope – • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta: Syrah, Merlot, Cabernet sauvignon à 33 % • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: višeslojno, puno, snažno, sa svojevrsnim kamenjarskim štihom ali, istodobno, na kolosijeku elegancije i rafiniranosti. Tamne gotovo neprobojne rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film što prelazi u lijeno cjedeće suze. S ugodnim, uravnoteženim mirisom, s razvijenim bouquetom koji zrači voćnošću, mineralnošću, finim i s mjerom iskazanim slatkim i, u tragovima, oštrim začinima. Voćnost je u pravcu bobičastog (kupina) i koštićavog (višnja) voća, vezano uz začinski dio mogu se spomenuti nijansa vanilije, pa čokolada, kakao, niti papra. U ustima mekano i složeno, s određenom slašću. Kao i u mirisu, lijepo pokazuje razvijenost, ali i to što za ovakvo vino znači vrijeme provedeno na dozrijevanju u bačvi i potom na profinjavanju u butelji. Fino zaokruženo, međutim s još ipak živim, pripitomljenim fino prašnastim taninom kao jamstvom za dugovječnost vina. Zanimljivosti pridonosi dobro izražena slanost. Vino je tijelom snažno, u ustima dugo traje  ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

(mpc/pp: XXL) KORLAT SYRAH 2016 – BADEL 1862/Vinarija BENKOVAC

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, vinogorje Benkovac-Stankovci ■ VINOGRAD/VINEYARD: Korlat • kosina – visoravan/slope • nadmorska visina/altitude:  cca 300 m • sorta/variety: Syrah • loze stare/vines old: cca 18 godina/years • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 12 dana/days – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: bačvica/small cascs – francuska i američka hrastovina/french and american oak • koliko dugo/ how long: 36 mjeseci/months + nakon sljubljivanja bačvica/after the assembling of the barrels: 40 mjeseci u inoxu/40 months in stainless steel • punjeno u bocu/bottled: lipnja 2020/june 2020 ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – zdepasta, teška/heavy • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 40.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork  ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho • 14,0 vol%  ■ DIZAJN/DESIGN: decentno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/decent – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno,  puno, gusto, toplo, skladno no tek treba dostići i punu razinu elegancije. Mineralno, moglo bi se reći kamenjarska varijanta te mediteranske sorte. Iako s pune tri godine na plećima, još ne u svojoj mogućoj špici. Tamne neprobojne žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenci čaše ostavlja debeli film koji se pretvara u lijeno cjedeće suze. Na nosu umjerene jačine i dosta trajno, s uravnoteženim bouquetom koji se otvara najprije aromama tamnog bobičastog i jagodičastog a i koštićavog voća u pravcu crnog ribiza, borovnice, kupine, višnje, te koji zalazi i u domenu herbalno-vegetalnoga a i zadire i u područje pikantnih začina  poput papra. U ustima vino u aromatskom smislu nastavlja putem kojime se predstavilo na nosu, na jeziku se pokazuje kao slasno, ali istodobno i slano. Lijepo je zaobljeno, makar sa zamjetnim donekle prašnastim vrlo dobro pripitomljenim taninom. Snažnog tijela, dugačkog, ugodnog živahnog voćno-začinskog i mineralnog završetka. Vino kojemu će dobro doći još koja godina vremena u boci. Ono je sada za konzumaciju uz hranu, a za nekoliko godina postajat će sve prikladnije i za meditativne trenutke  ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

Istra i Kvarner / Istria & Quarnaro

Pjenušci/Sparkling

 (mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE BLANCS brut nature – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD: brdašce Petrovac, Bačva • nadmorska visina: 150 – 170 m • sorta: Chardonnay 100 posto • uzgojni oblik: istrak • pristup u trsju: prirodi prijateljski – integrirana zaštita • berba: 2013 ■ PODRUM: selekcija grozdova • vinifikacija: fermentacija u inoksu – kvasci: kupovni selekcionirani • dozrijevanje: inoks ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci na kvascu: oko četiri godine ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: Hrvatska Istra ⦁ vrhunsko prirodno pjenušavo vino s kzp • brut nature • 12,5 vol% ■ VINO je: kompleksno, s osobnošću, rafinirano, s dodanom vrijednosti. Vrlo živo, skladno do elegantno i u nosu i u ustima. Kapljica za šmekere, može lijepo poslužiti kao aperitiv, ali bolje ju je trošiti uz neko profinjeno jelo primjerice na bazi ribe, plodova mora, a odlično će poslužiti i za trenutke meditacije. Pune kristalno sjajeće privlačne plemenite žućkaste boje, na unutarnjim stijenkama čaše ostavlja deblji film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Odličnog dužeg perlanja finim brojnim mjehurićima. Miris lijepo iskazan, pun, trajan, bouquet razvijen, voćni segment u pravcu zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća izvrsno se isprepliće s nijansama brioša i maslaca te spojevima nastalim u tijeku dozrijevanja vina na kvascu u butelji nakon drugog vrenja. U ustima se pokazuje s puno nerva, unatoč stanovite kremaste note perlice intrigantno peckaju. Određenu slast – ne od ostatka neprovrela dodanog sladora nego od manoproteina koji se stvaraju prilikom dužeg boravka vina na finom talogu i koji oslobađaju svoju slatkoću – razbijaju slanost dobivena iz tla te izvrsna kiselost. Ovaj pjenušac tijelom je vrlo dobar, finiš u ustima je dugačak.  ■ SERVICE: 10-12 ̊C • čaša: velika, široka

Pjenušci Misal Blanc de Blancs, Blanc de Noirs, Prestige i Millenium

 (mpc. rang: L) MISAL PRESTIGE extra brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL (Zlatna medalja u Londonu 2020)

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Chardonnay 60 % + Malvazija istarska & Pinot crni • berba: 2016 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) • u boci je bio od 2017, degoržirano u rujnu 2020 ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko prirodno pjenušavo vino • extra brut  (3 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: kompleksno i rafinirano, skladno i elegantno, kompaktno, živo. Lijepe svijetle kristalne slamnato-žućkaste boje, odličnog i dosta trajnog perlanja brojnim sitnim mjehurićima. Mirisom puno, dobro izraženo, na nosu pokazuje lijepu svježinu, a iako vino nije boravilo u drvu diskretno kao da upućuje na boravak baznog vina u bačvi, riječ je ovdje zapravo o dobitnoj kombinacii aroma zrelog bijelog domaćeg koštićavog voća (jabuka, kruška) te nijanse brioša i maslaca i ostaloga stečenog na višegodišnjem dozrijevanju na finom talogu u butelji nakon sekundarne fermentacije. U ustima ovaj Misal Prestige pokazuje se aromatski logično i dosljedno na tragu osjeta netom doživljenog kroz bouquet, okus je pun, slankast, neopterećen sladorom, donekle mekano peckav, s dovoljno kiselosti, harmoničan, vino u ustima traje.  ■ SERVICE: 8-10° C • traži veliku čašu

_________________________________________

PRIČA o MISALU

Proizvodnju pjenušaca Misal na svom posjedu pokrenuo je prije dosta godina dr. Đordano Peršurić, koji je nažalost, u međuvremenu, prerano iznenada napustio ovaj svijet, tako da su s produkcijom tada već snažno afirmiranog Misala krenule kćerke nasljednice Ana i Katarina, koje su se vrlo brzo u poslu jako dobro snašle i eto dostojno nastavljaju putem što ga je zacrtao njihov otac.

Ana i Katarina Peršurić s pjenušcem Misal Prestige extra brut i sa zlatnim priznanjem dobivenim za nj na velikom međunarodnom ocjenjivanju pjenušavih vina Glass of Bubbly 2020 u Londonu

Svi vinogradi Misala nalaze se na K.O. Bačva uz selo Peršurići. Nazivi lokacija su Mlađe, Šerajica i Vala. Trsje je na dubokoj crvenici, na nekih 180 m nadmorske visine, lagani pad terena iznosi tek jedan posto. Redovi su postavljeni pravcem sjever-jug. Od sorata, u vinogradima obitelji Peršurić su Pinot crni, Chardonnay, Malvazija istarska, te u manjoj količini Muškat ruža porečka i Muškat bijeli. Loze su stare od 10 do 27 godina, uzgojni oblik je naziva Istrak, izmislio ga je dr. Peršurić a riječ je o nečem između dvokrakog guyota i kordonca kratkog reza. Loza se uzgaja po načelu integrirane zaštite, ali znaka o tome nema na etiketama. Berbe u tzv. normalnim godinama počnu oko 20. kolovoza, a starta se obično s Pinotom crnim. Berba je ručna, i odmah u vinogradu radi se selekcija grožđa. U podrumu se grožđe ostavi, ovisno o sorti, a maksimalno do eventualno 24 sata, na maceraciji na pet Celzijevih stupnjeva. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, rabe se kupovni selekcioniran kvasci, proces se odvija uz kontrolu temperature. Svo bazno vino odležava neko vrijeme u posudama od inoksa. Potom se bazno vino puni u šampanjske boce i, nakon što prođe druga alkoholna fermentacija, u butelji pjenušac leži na kvascu prije degoržiranja najmanje po tri godine, neke etikete i dosta duže. Nakon degoržiranja boce se začepe plutenim čepom predvđenim za zatvaranje boca s pjenušcem. ◾

_______________________________

(mpc/pp: XL-XXL) MISAL BLANC DE NOIRS brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Pinot noir • berba 2015 • vinifikacija bez maceracije • bazno vino u boci na šampanjizaciji bilo je od 2016, degoržiranje je obavljeno u rujnu 2020 ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: prirodno pjenušavo vino s kzp • brut (7 g/lit šećera) • 12,0 vol% ■ VINO je: vrlo ugodno, skladno, osvježavajuće, ima kompleksnost. Lijepo kristalno bistro, žućkasto-zelenkasto, s perlanjem finim brojnim sitnim mjehurićima koji  međutim relativno hitro gube gustoću. Na unutarnjoj stijenci čaše ovaj pjenušac stvara film koji se pretvara u lijeno cijedeće suze. Miris je dobro izražen, fin, odiše svježinom. U aromatskom  smislu pjenušac blanc de noirs kao da isprva na čas koketira s nijansom cvijetnoga a onda upućuje na fenolnu nit koja je ugodna i, dopunjena s nešto orašatog voća – meni se učinilo badema, ali i s dodirom gljive daje mu određenu posebnost. U ustima pjenušac je s lijepom kiselosti, u aromatskom smislu nastavlja kolosijekom osjeta upravo upoznatog preko mirisa. Mjehurići sasma blago peckaju, djeluju kao da su izgubili na snazi.. Vino je dobra do vrlo dobra tijela, finale je solidne trajnosti, ■ SERVICE:  10 ̊C • čaša: srednje velika – champagne…

(mpc. rang: L) MISAL MILLENIUM brut – ĐORDANO PERŠURIĆ MISAL

■ PORIJEKLO: Hrvatska Istra, Višnjan, Peršurići ■ VINOGRAD, sorta: Malvazija istarska više od 50 % + Chardonnay, Pinot crni •  berba je bila 2016 – u butelju je bazno vino ušlo 2017.- degoržiranje je bilo u kolovozu 2020. ■ PJENUŠCI, metoda: klasična (champenoise) ■ BOCA, tip: champagne • 0,75 lit ■ ZATVARAČ: pluto ■ OZNAKE na etiketi: vrhunsko s kontroliranim porijeklom • brut (8 g/lit neprovrelog sladora) • 12,0 vol% ■ VINO je: složeno, ugodno, srednjeg tijela, ipak solidno dugačkog finiša. Svjetlije slamnato-žute boje, diskretnog ali trajnog mirisa na mineralno, pa na bijelo zrelo domaće koštićavo voće, donekle na brioš, pojavljuje se nijansa gljive. U ustima skladno, s fino peckavim mjehurićima koji međutim ubrzo popuštaju, slankasto te s dobrom kiselosti. ■ SERVICE:  (preporuka za jelo: prikladno kao aperitiv, uz školjke, kuhanu ribu, tjesteninu s lakšim bijelim umacima  od povrća, svježeg sira…) • 8 -10  ̊C • čaša: srednje veličine

______________________________________________________

CORONICA, CLAI, CUJ – Ovom elitnome društvu naših pjenušara svakako pripadaju, barem po onome koliko sam upućen u njihov rad na vinskoj sceni općenito, i Moreno Coronica, Giorgio Clai i Danijel Kraljević Cuj (makar oni su šire daleko afirmiraniji po mirnom vinu, a Cuj osobito i po maslInovom ulju), međutim najnoviji na tržištu sada prisutni njihovi pjenušci ovaj put nisu se, nažalost, našli na mome stolu za kušanje stjecajem okolnosti vezanih uz sve ovo što se upravo događa zbog Corone-Covida19… Nadam se popravku u idućim izdanjima Svijeta u Čaši… ◾

_____________________________________________________

Slavonija / Slavonia

 (mpc/pp: M–L) SAUVIGNON BLANC 2019 – SÜBER

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Podunavlje, Erdut ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Sauvignon bijeli (blanc) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit  • ukupno ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vino s kzp – Podunavlje ZOI/PDO  • suho • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – razigrano /OK – lively • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: s mladenačkim nabojem, živo, s dosta zelenih nota, sortno i po tome vrlo prepoznaljivo. Oku se pokazuje kao svijetlo – gotovo vodoblijedo tek s blagom žućkasto-zelenkastom nijansom. Izražena je, čak malo I napadna relativno trajna mirisa, upućuje na kiselkastu jabuku, citruse, bazgin cvijet, pa i travu. U ustima djeluje kao vrlo svježe, aroma doživljena kroz nos produžuje s i na nepce. Živost daje vrlo izražena makar ne i gruba kiselost, njoj se pridružuje ugodna gorkastost. Tijelo je srednje jačine, perzistencija solidna. Trošiti kao aperitiv, uz svježi kozji sir, štrukle, ohlađeno svinjsko pečenje… ■ SERVICE: 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one  –  tip/type: bordeaux

__________________________

NOVO VINSKO POGLAVLJE MLADENA SIBERA – Mladen Siber dosta privlači pažnju svojim novim etiketama, sa živim bojama i s motivima koji podsjećaju na stripove i crtiće. Za neke promatrače one su zgodna inovacija, a za neke, konzervativnije, malo presmjele. Taj osječki zubar (sada u mirovini) kaže kako je vino umjetnost pa i etiketa mora biti ne dosadno činovnička, nego barem koketirajuća s umjetnošću. Veli da je primijetio kako su mladi ljudi oduševljeni ovakvim likovnim rješenjima kao što je ovo na slici, pa ga to motivira da i druge svoje etikete usmjeri ovim kolosijekom.

Siber se uzgojem vinove loze bavi od 2003. godine, kad je zasadio vinograd u Erdutskom vinogorju tik uz korito rijeke Dunava. Ideja mu je bila imati atraktivan hobi nakon što napusti zubarsku ordinaciju I pođe u mirovinu. Na vinskoj sceni počeo je s uzgojem grožđa na 10 hektara površine, ali onda je, 2006.  odlučio da ipak ne proda svo grožđe nego da od dijela proizvede sam vino za sebe. Malo pomalo pročulo se za vina Siber pa su se ona počela tražiti tako da je Mladen povećavao količinu grožđa koju će sam preraditi u vino za sebe i za  prodaju.  Već 2015. i 2016. u njegovu se podrumu našla lijepa količina kapljice. Kakvoću koju je postizao s vinom i rastuća potražnja kupaca ohrabrili su ga i nedavno se proširio s vinogradom – kupio je  1,5 hektara trsja (Chardonnay i Graševina). U želji da napreduje s kakvoćom uspostavio je suradnju s enologom-konzultantom, ali i da s dosadašnjeg klasičnog pristupa u vinogradu i u podrumu krene eko-putem, za početak tako što bi izbjegavao uporabu pesticida i herbicida u vinogradu dok bi u podrumu, kaže, reducirao enološka sredstva. Tu svoju novu vinsku eru odlučio je označiti vrlo uočljivo ovakvim živahnim etiketama u maniri stripa i crtića.

_____________________________________________________________

__________________________________________________________

ITALIA  ITALY

Toscana – Montalcino

 (mpc/pp: XXL-XXXL) BRUNELLO di MONTALCINO 2015 Pianrosso – CIACCI PICCOLOMINI d’ARAGONA

■ PORIJEKLO/ORIGIN: Montalcino ■ VINOGRAD/VINEYARD: nadmorska visina/altitude: 240-360 m • tlo/soil: s puno lapora, još iz Eocena/with marl, since the eocenic time; sorta/variety: Sangiovese grosso • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova;  fermentacija u inoksu i u betonskim posudama/fermentation in stainless steel – concrete vats • dozrijevanje/maturation: velika bačva, slavonski hrast/big barrel slavonian oak (2000 – 7500 lit) – koliko dugo/how long: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit – 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 60.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: DOCG • suho • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – elegant – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno i elegantno, rubin-granatne boje, miris izražen s dosta voćnosti u pravcu crvenog bobičastog voća, obogaćeno s nešto cvijetnih nijansi, začinskim nitima i nijansom mineralnoga. U ustima toplo, mekano, zaobljeno, tanin vrlo dobro pripitomljen, slankasto, skladno, snažna tijela, finiš dugačak ■ SERVICE:  (pečenja, pirjana tamna mesa, divljač, zreli tvrdi sir) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux….

Toscana – Bolgheri

 (mpc/pp: XXXL) ORNELLAIA 2015 Bolgheri rosso superiore – TENUTA dell’ORNELLAIA

Bolgheri ■ doc, suho, 15 vol %. Sorte su Cabernet sauvignon 56 %, Merlot 25 %, Petit Verdot 10 % i Cabernet franc 9 %. Dozrijevano 18 mjeseci u barriqueu, 70 posto nove a 30 posto jednom rabljene bačvice. ■ VINO je/WINE is: vrlo ozbiljno, višeslojno, čvrsto strukturirano, voćno (tamno bobičasto i jagodičasto voće) i začinsko (duhan, blago vanilija, papar) te s finom primjesom fenolnoga karaktera, s mineralnim nitima, snažnog tijela, vrlo uglađenog tanina, elegantno. Rekao bih da još nije u zenitu, dobro bi mu došlo još nešto vremena, ima snagu za duže stajanje ■ SERVICE:   (tamna mesa, dugo pirjana mesa, tvrdi zreli sir) • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ