SUHI u CASI – 12.2023

                              _____12.2023 ____

SVAKO DOBRO SVIMA / ALL THE BEST TO EVERYONE!

______________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ 16 Zagreb Vino.com: UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023. ⦁Suncokret hrvatskog turizma: BOŠKINAC i KUKURIN ⦁ Diplomatsko vino: OD KURIJE NESPEŠ  DO VINARIJE LITTERARII ⦁ Hrvatska vinska ikona: IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA … ⦁ Bakho sa žlicom: MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK ⦁ 50. jubilarna Vinska srijeda u Metropoli:  NAJBOLJE OD HVARA ZA ZAGREPČANE ⦁ Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva: GOLUB – BOUTES iz Jaske  ⦁ Živahne legende: TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

In Memoriam: Miljenko Mike Grgich

_______________________

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Hotel Esplanade – posebno svečano uređen za adventsko razdoblje

16 Zagreb Vino.com, i oko njega…

UPEČATLJIVI ULAZAK u ADVENTSKO RAZDOBLJE i u FINIŠ 2023.

(Snimio Marko Čolić)

Završetak 2023. pamtit ćemo u Metropoli po više lijepih događanja u Bakhovu znaku. Lijep ulazak u adventsko razdoblje svakako je bio – makar, nakon pauze uzrokovane covidom, osiromašen za popriličan i vrlo atraktivan izlagački prostor – 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2023.

Zagreb Vino.com od davne prvotne priredbice u Maloj dvorani koncertne dvorane Vatroslav Lisinski brzo se razvijao i širio do mjere da mu u posljednje vrijeme elitni hotel Esplanade više nije mogao koliko treba udovoljavati prostorom raspoloživim za smještaj izlagača, pa se na osobito popularnoj manifestaciji, dakako zamišljenoj da ima ne tek rekreativno nego i jače edukativno i poslovno značenje, ubrzo počela stvarati gužva i do već maltene nesnosnog ranga. Posjetitelji profesionalci – vinski trgovci, ugostitelji, novinari… a i potrošači-istinski poznavatelji kao i štovatelji plemenite kapljice koji su dolazili da se kroz kušanje uzoraka i razgovore s izlagačima bolje upoznaju s ponudom kako bi se poslije, spremniji, odlučili na kupnju, negodovali su zbog vreve onih nesputanih i ležernih posjetitelja koji bi kao prikovani stajali pored izlagačkih stolova čekajući da im se čaša natoči da bi pili i sve veseliji uz piće zabavljali se cjeloga dana za prihvatljivu cijenu jednodnevne ulaznice. A i među ponuđačima na zbijenim izlagačkim mjestima koji su dobro platili za svoje izlagačko mjesto i koji su, dakako, od nastupa očekivali povratne poslovne efekte, čulo se gunđanje.

Otvorenje: govorio je prof. dr. Dragan Kovačević, potpredsjednk Hrvatske gospodarske komore. Nazočan je bio i Zdravko Tušek iz Ministarstva poljoprivrede. Svečanost su svojom nazočnošću oplemenili i vinski vitezovi – članovi viteških udruga iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Među Austrijancima – gradišćanska zvijezda Mate Kliković!

Grupa vitezova i vitezica odmah je krenula u obilazak…

___________________

NAOČITI  VITEZ  MATE KLIKOVIĆ  i – ISTARSKA MALVAZIJA! – Među austrijskim vinskim vitezovima lako je u grupi bilo prepoznati – naočitog osobito visinom i gustom sijedom bradom! – Matu Klikovića iz Burgenlanda/Gradišća, osnivača vinskog podruma MATE u Zagersdorfu ili Cogrštofu, najstarijoj vinskoj općini u Austriji. Mate je prije nekih gotovo pola stoljeća bio vrlo aktivno krenuo vinogradarsko-vinskim putevima, a prije pet godina vodstvo vinskog posjeda pepustio je zetu Igoru Preselju, također Gradišćanskom Hrvatu. Sad Mate, inače 18. generacija Klikovića, kao vinski vitez istupa u javnosti ponajviše u ulozi svojevrsnog ambasadora vina ali i hrvatstva.

Kliković, čija obitelj, kako kaže, potječe iz sela Klikovići kod Dubrovnika a u pravcu Trebinja i koja je rodnu grudu pred najezdom Turaka morala  napustiti prije 600 godina s time da se skrasila u Gradišću prije pet stoljeća, dosegnuo je u  Burgenlandu vinogradarsku površinu od 10 hektara. Ali, osim u trsju bio je posebno aktivan i u društvenom i političkom životu  Gradišćanskih Hrvata. Nekih 43 godine proveo je kao predsjednik  tamburaškog društva Tamburitza. U Gradišću je, inače, osnovao ukupno četiri tamburaške grupe, 27 godina radio je kao glavni tajnik  najvećeg udruženja Gradišćanskih Hrvata a to je Hrvatsko kulturno društvo iz Gradišća. Kao obnašatelj te funkcije kročio je i u područje sporta, i osnovao je takmičenje Nogometni kup Gradišćanskih Hrvata u kojemu se natjecalo 26 momčadi. Kliković je inače zaslužan i za stvaranje nogometne reprezentacije Gradišća. Nogometne staze dovele su ga jedne davne godine do Poreča, gdje je htio da gradišćanski nogometaši obave zimske pripreme. Kao vinar, logično, iskoristio je priliku da pokuca i na vrata vinarije tada glasovitog porečkog vinskog kombinata, zbližio se s tadašnjim glavnim enologom Agrolagune Antom Gavranićem i zaljubio se u vino od sorte Malvazija istarska, do mjere  da je zamolio Gavranića da mu pripremi plemke za sadnju te hrvatske sorte kod njega u Cogrštofu u Gradišću. Na Vino.comu u Zagrebu prije pet godina imao je štand na kojemu je uz svoju poznatu frankovku predstavio i istarsku malvaziju odgojenu u Gradišću!…

Prigodom susreta s Matom Klikovićem u hotelu Esplanade sada na Zagreb Vino.comu 2023 uz gutljaje  njegove lijepe svježe gradišćanske istarske malvazije 2022. pročulo se da se upravo priprema knjiga o Klikoviću s radnim naslovom MATE,  rečeno je međutim da ona neće biti  u redovnoj prodaji nego će se dio primjeraka spremiti u arhivu a zamišljeno je i da se nešto primjeraka knjige ostavi na raspolaganju za darivanje… •

________________

Direktor festivala Ivan Dropuljić, kao uzorni domaćin, gošće iz drugih krajeva – novinarku i urednicu u Slobodnoj Dalmaciji Meri Šilović iz Splita i propagatoricu škrleta Ivanu Pranjić Vješticu iz Ivanić-Grada dočekao je odmah na ulazu pored prigodno okićene božićno-novogodišnje jelke

Činilo da će se oduzimanje terase Oleander kako bi hotel na njoj u svojoj režiji organizirao adventsko događanje na Vino.com značajnije negativno odraziti, ali to se – nije dogodilo! Zagreb Vino.com 2023 produžen je vremenski na četiri dana, izlagači a i publika su mu se pokazali vjernima do kraja, publika je u Esplanadu nastavila hrliti…

Potpora festivalu stigla je i iz Ureda Predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je u službenom dopisu osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću najavio svoj dolazak na otvorenje, a potporu su svojim pojavljivanjem na otvorenju i poslije obilaskom izlagača dali Vinski vitezovi Hrvatske, Vinski vitezovi i sommelieri Slovenije, Vinski vitezovi iz austrijskog Burgenlanda odnoso po naški Gradišća (bio je i Mate Kliković!), na manifestaciji sam susreo i neke inozemne vinska pisce, konkretno iz Slovenije, Srbije…

Gužve u dvoranama su ostale međutim, što je bilo jako dobro, ovaj put s dosta izraženim promjenama intenziteta tako da se ipak povremeno osjedno lakše disalo. Istaknuti treba da je u svim prostorima, i među izlagačima i medju posjetiteljima, vladalo vrlo veselo raspoloženje; čulo se, sa svih strana,  puno smijeha, k tome sada se NIJE baš vidjelo nešto što se maltene na svakom koraku znalo zapaziti redovito prijašnjih godina, a to je da brojni pojedinci po dvoranama lelujaju s čašom u ruci, brundajući sebi u brk nešto nerazumljivo i nesuvislo…

Očekivana vreva na Vino.comu 2023, posebice u Smaragdnoj dvorani

Broj izlagača ove se godine kretao oko 240, najviše je bilo, logično, onih iz Hrvatske, ostali su stigli iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije, Španjolske, Italije, Njemačke, Belgije, Francuske…  Raspoređeni su bili u Smaragdnoj dvorani (Emerald ballroom) – E • dvorani  Paris – P  • dvorani Istanbul – I, te  dvorani Venice, Venecija – V.

Svakog dana održavane su odlične vinske radionice tematski vezane ne samo za vina odavde nego i za vina iz glasovitih svjetskih apelacija i podruma.

Neprikladno bi, međutim, bilo reći da nakon dosadašnjih 16 izdanja nije potrebno nekoliko jačih intervencija u kontekstu ukupne realizacije Zagreb Vino.coma. Manifestacija se već prije više godina počela pokazivati kao mogući vrlo snažan poligon za efikasnu širu promidžbu hrvatskoga vina pa time i za bolji izvoz hrvatskog vina, i ubuduće bi na nju napokon trebalo početi tako gledati ne samo iz kruga organzatora nego i iz redova drugih za hrvatsko gospodarstvo bitnih političkih i ekonomskih krugova.

Konkretno, primjerice, idealno bi bilo da se na festival vrati nešto s čime je prof. Dropuljić svojedobno već bio i startao prije više godina i što se kroz nekih oko četiri sezone trajanja pokazalo poslovno vrlo obećavajućime, ali što je najednom – neobjašnjivo otkazano, koliko sam čuo zbog nedovoljne društvene potpore!  Govorim ovdje o redovitom pozivanju/ugošćavanju  kako relevantnih domaćih tako i afirmiranih inozemnih specijalizranih vinskih novinara i eno-gastro turističkih novinara ali dakako i relevantnih vanjskih vinskih trgovaca prvenstveno iz zemalja nama posebno interesantnima kao dobro tržite za vino,  na festival Zagreb Vino.com, a u sklopu toga – bilo u terminu uoči ili pak neposredno nakon završetka manifestacije – i na organiziranje nekolikodnevnih obilazaka hrvatskih vinogorja i u posjete, pojedinačno, vinskim kućama…

Ono drugo što vezano uz Zagreb Vino.Com želim naglasiti, to je da se akreditiranim važnim vinskim piscima i predstavnicima značajnih vinskim uvozničkih i trgovačkih kuća omogući, paralelno s radnim vremenom festivala, u nekoj prostoriji pored onih gužvovitih festvalskih, kušanje vina na način da sjede u miru i neometani za stolovima i koncentrirano degustiraju, uz zapisivanje utisaka, željene uzorke označene u katalogu kao ponuda kod imena/naziva svakog izlagača a koje bi im po njihovoj zamolbi konobar-sommelier u butelji donosio izravno od proizvođača, te iz nje natočio pa potom butelju vratio izlagaču.  Na brojnim mojim vinskim putovanjima  svijetom vidio sam da je tako nešto i te kako bitno za vinske trgovce i za vinske kritičare i autore ozbiljnih priloga o vinu, gastronomiji, turizmu, a ne iziskuje nužno neki veći dodatni napor da se realizira.

Zadovoljni smješak! Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjeva d.d., može biti i te kako zadovoljan, naime vina što ih je ponudio na Zagreb Vino.comu sva jako dobra, namjerno sam odlučio nakon kušanja najboljih etiketa degustirati i baznu graševinu, u butelji cjenovno vrlo prihvatljivu na tržištu. Dojam također vrlo dobar! Kutjevo je jedno od naših najpoznatijih i najcjenjenijih vinogorja, a uz Kutjevo d.d. najpoznatiji i najcjenjeniji vinari su Ivan Enjingi, te Vlado Krauthaker i Ivica Perak, ta dvojica inače Marinclinovi prethodnici na mjestu glavnog enologa u Kutjevu d.d. Ove godine na Zagteb Vino.comu kao izlagači NISU sudjelovali ni Enjingi, ni Krauthaker ni Perak… Kutjevo d.d. nastupilo je sa čak 10 vina a to su pjenušac De Gotho Chardonnay brut 2018, te mirni Graševina vrhunska 2022, Graševina Vinkomir 2022, De Gotho graševina 2020, Pinot crni De Gotho 2019, pa Maximo Oro 2020, Maximo bianco 2020, Maximo nero 2019, Rosé premium 2022

Još nešto, à propos lokacije festivala. Prof. Dropuljić kao osnivač i kao direktor manifestacije u svojem očekivanju razvoja priredbe sasvim je ispravno i prikladno odlučio da festival bude u hotelskoj ikoni Zagreba – hotelu Esplanade, instituciji s dugačkom uspješnom povijesti i klasificiranoj u najvišem rangu kakvoće. Međutim s vremenom je prostor što ga je hotel mogao staviti na raspolaganje festivalu postao nedostatan, posebice nakon što je prije koju godinu Vino.comu uskraćena terasa Oleander. Izlagača sve više, zainteresirane publike sve više, i, kao posljedica toga – i dalje prava košnica u dvoranama, velike gužve s obje strane izlagačkih stolova. I manifestacija, zamišljena da bude u velikoj mjeri poslovna – da promovira u prvom redu hrvatsko vino i proizvođače a onda i vino iz šire regije, te nadasve, kvalitetu kapljice s ovih naših prostora, sve više je ostavljala dojam lijepe vinske fešte, tako da su neki proizvođači počeli gubiti interes za nastupom. Svakako bi bilo lijepo da se priča nastavi u Esplanadi, ali ako taj hotel ne iznađe dovoljno prostora, rješenje bi trebalo potražiti drugdje, dakako na odgovarajućem nivou, možda u Sheratonu, Westinu, Hiltonu… koji također elegancijom i kakvoćom spadaju u vrh.

Potrebno je, k tome, riješiti i problem što ga organizator Vino.coma ima s izlagačima, naime čujem da izlagači uglavnom NE reagiraju odmah nakon što od organzatora prime poziv da se prijave za izlaganje, eventualno tek usmeno potvrde svoje sudjelovanje, te da od vinarija zaintresiranh za nastup konkretna službena prijava, sa izraženom željom gdje – u koju dvoranu da ga se smjesti,  organizatoru stigne maltene u posljednji trenutak. To onda ne ide na ruku domaćinu da, rekao bih, prikladnjje osmisli i u kontekstu promidžbe hrvatske kapljice logično odredi raspored izlagača u smislu da najprije predvidi prostore  što će ih pokrivati  svaka od četiri službeno određene hrvatske vinske regije – Bregoviti sjeverozapad, Slavonija & Podunavlje, Istra & Kvarner, te Dalmacija, a onda da se eventualno unutar svakog tog prostora predvide i značajnija vinogorja za svaku regiju. Ovako kako je sada svi su stavljeni – uđuture.

Nužno je da odgovarajuću podršku i konkretnu pomoć u dovojnoj mjeri pruže društvene institucije, ponavljam: da se odabrani relevantni i strani vinski pisci, sommelieri i vinski trgovci vrate na festival, kao gosti priredjivača…

VINSKE RADIONICE – CLUB BOARD ROOM

Evo radionica održanih ove godine, s navodom etiketa, porijekla vina te imena moderatora kroz program:

Vuelta a España – đir kroz Španjolsku u dvije etape. Moderator: Roko Bekavac.  Opis: U dva MasterClassa išlo se na najznačajnije vinske regije na Pirenejskom poluotoku: *Recaredo Serral del Vell 2017 *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015   *Pazo Señorans Albariño 2022  *Puro Rofe Blanco 2021 *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021    *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021 *Barco del Corneta La Sillería 2020  *El Vunculo Alejairén 2020  *Abel Mendoza Malvasia 2022  *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018   *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020

Splitski sommelier Roko Bekavac detaljno se na svojim dvjema radionicama posvetio španjolskome vinu

 Vuelta a España II, moderator: Roko Bekavac Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021  *Vina Tondonia Rose Gran Reserva 2012   *Suertes del Marqués Las Suertes 2021   *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020 *Villa de Corullon Mencia 2020  *Ultreia Valtuille Mencia 2020   *San Román 2020   *Dominio de Pingus PSI 2020   *Clos I Terrasses Laurel 2019, *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019 *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012 *Tradicion Amontillado Tradición VORS

Vina Domano Bosna i Hercegovina  Moderatori: Tomo Jakopović, sommelier-edukator, i  Ivo Kozarčanin, novinar-vinski pisac, edukator – Vinski klub –  Opis: Kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot..

Vina Domano iz BiH: enologinja Josipa Andrijanić te Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović otvaraju butelje, desno: degustacija uz objašnjenja i komentare. Posebno: enologinja Josipa Andrijanić, cipelica-lutalica koja se, inače, kalila u najpoznatijim vinarijama Novoga svijeta, te koja je svojedobno, a nakon lutanja svijetom, mnogo pridnijela usponu hercegovačke vinska kuće Nuić, sada diže vinariju Domano iz hercegovačkih Domanovića

 Katich Winery – Imotska vinska senzacija. Moderatori: Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin – Vinski klub Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhône.  Opširan prilog o vinariji Katich objavljen je u prethdnom izdanju Kronike.

Imoćanska vinarija Katich u osjetnom kvalitativnom usponu, lijevo, te, desno, Nenad Trifunović Vinopija, koji je odlučio na vagu staviti naše Dingače

 Dingač na slijepo. Moderator: Nenad Trifunović (Vinopija), Opis: Zaron u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača, uz priliku vlastitog odabira svojega favorite. Možda povijesno kušanje na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja, kazao je Vinopija.

Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998.  Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Marle, berbi od 2002. do 1998.  enologa Niela Bestera, koji je znanje usvajao u Château Margauxu.

Mario Meštrović i Frane Ševo o cabernet sauvignonima

Lynch Bages vertikala 1998. do 1966. Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije i čuvene apelacije Bordeauxa Pauillac, glasovita vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih.  1 Blanc de Lynch Bages 1998.  2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986.  5.Chateau Lynch Bages 1966.

DIAM pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina. Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o). Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove linije čepova Origine.

 Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela. Moderator: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj, s puno prakse i u Nizozemskoj Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da je se uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje budu ocijenjena s najboljim ocjenama,. Zasađena je u nas gotovo jedino u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je za detaljno upoznvanje s njenima prošlošću i sadašnjosti ali i da za upoznavanjem s njenim potencijalom. Na kušanju su vina od najmlađih do starih, neka nikad nisu bila nigdje predstavljena Vina su bila od suhih do slatkih, sa uporabom i bez upotrebe bačve u proizvodnji.

Malvasija dubrovačka: Ivo Ivaniš, sommelier i ugostitelj sa šireg dubrovačkog područja, novinar Ivo Kozarčanin i vinski pisac Vinopija

 Pinot Noir: Old World vs New World Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA.  Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata.  Kakve su sličnosti i razlike? Koje je sve stilske izričaje moguće pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?  Gdje je tu Hrvatska?

Neke od butelja s crnim pinotima predstavljenima na radionici. Korakova boca druga je zdesna. Šteta je što na ovu prezentaciju nije uvrštena i još koja hrvatska etiketa, to više što je ovo, gledajući ukupno, bio prikaz crnih pinota iz različitih država i s više kontinenata, a mi smo domaćini i imamo konje za utrku…. U smislu blizine burgundijskome izričaju odgovarao bi tu npr. Crni pinot podruma Drago Damir Režek Plešivice, a u smislu onoga što nam je u kontekstu klimatskih promjena već stiglo ili nam uskoro stiže mogli su se, rekao bih, ovdje dobro uklopiti Crni pinot Vučjak od Šembera, također s Plešivice, te Pinot noir Contarini riserva od Morena Degrassija iz Istre

Daniel Čečavac skupio je za svoju radionicu pravo svjetsko vinsko blago – crne pinote iz njihova glavnog doma Burgundije te one s različitih drugih meridijana i paralela na kojima se sorta i te kako iskazala kroz vino. Među tom elitom bio je i jedan crni pinot od plešivičke obitelji Korak, koji se, možemo biti ponosni, vrlo ravnopravno nosio s vrhunskom bjelosvjetskom produkcijom

Premier cru selection  – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina ⋆ Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika • Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA • By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija • Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland • Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija • Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska • Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska • Korak, Crni Pinot Cimbuščak Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska • Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka

 Bodega Catena Zapata Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: u. Istraživanje karaktera argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na svjetsku kartu. Ossam uzoraka: 1) Catena chardonnay 2022; 2) Catena Alta chardonnay 2021;  3) Catena Adriana chardonnay wb 2021;  5) Catena malbec 2021;  6) DV Catena Tinto historico 2021;  7) Catena Alta cabernet sauvignon 2020;  8) Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020.

Darko Lugarić, sommelier, znan kao ugostitelj a u posljednje vrijeme vrlo aktivan kao prezenter vina i vinara, ponudio je putovanje do Argentine i tamošnje vrlo cijenjene vinske kuće Catena Zapata, a u radioici nakon toga pod lupu je stavio naša domaća macerirana vina različitih proizvođača iz različitih vinogorja. Dolje: 12 prezentiranih hrvatskih maceriranih vina

Dvanaest  maceriranih  vina ispod radara  by Darko Lugarić Moderator: sommelier Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja (još) nisu doprla  do svoje publike u dovoljnoj mjeri. Evo na rasporedu je 12 uzoraka:  1) Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera;  2) Jagunić Stare sorte 2020; 3) Glavica Graševina amfora 2021 pretpremiera;  4) Klet Romić Škrlet 2019;  5) Korija Graševina 2017;  6) Testament Pošip Zenit 2018;  7) Kurtalj Rajnski rizlng 2017; 8) Gregorić Sivi pinot  2019; 9) Dobravac Siminor 2018; 10) Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021; 11) Bolfan Natura traminac 2017; 12) Braje VelTraPi 2020

Ivana Pranjić s nadimkom Vještica slovi kao ambasadorica moslavačkih vina i to posebice od tamošnje sorte Škrlet. S radionicom koju je vodila sa sommelijerom Tomom Jakopovićem htjela je, među stalime, da se na određeni način raščisti pitanje je li Škrlet sorta samo za sasvim mlada odnosno najduže jednogodišnja do dvogodišnja vina, ili vino od nje podnosi i dugo starenje. Dolje: Sav u znaku škrleta – Ivica Florijanović

Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić  Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Iz arhiva moslavačkih vinara su uzorci zaovo kušanje.  1. Klet Romić – macerirani Škrlet 2018; 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017; 3. Vinarija Košutić – Škrlet 2017; 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru); 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015; 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015; 7. Vinarty wines – Škrlet 2012; 8. Vinarija Mesarić – Škrlet 2011; 9. OPG  Ivan Kosovec – Selekcija 2011; 10. Vinarija Voštinić Klasnić – Škrlet 1992.

 Simfonija Ljubavi. Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di, koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohtonih blaga.  Opis: Kakva vina nudi Lastovo? Koje su autohtone otočke vinske sorte? Kako se lokalni vinari bore sa izazovnom godinom? Što su to umjetnička lastovska vina? To su vina u buteljama odjevenima u etikete sa slikama (akril, ulje) – svaka etiketa je sa temom vezanom za tradiciju Lastova i s jednim poetskim tekstom iz otočkog mjesta gdje se vino rodilo. Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim se vinom s Lastova može impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbiljnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskih poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Za radionicu su za kušanje pripremljena sljedeća vina: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim  Lastovski pečenjak  + novo brandirana umjetnička vina (limited edition): Teuta Bianca, Teuta`s Crown: Teuta,  Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje, Crni Fumar,  Fumar: Muško vino bilo, crno,  Katarina`s Crown: Vino za dvorac

MEDALJE hrvatskim pjenušarima

Dogovoreno je bilo da se u okviru Zagreb Vino.coma podijele medalje što su ih birani hrvatski proizvođači  pjenušaca ove godine osvojili na ocjenjivanju organiziranome od strane Europske federacije za biotehnologiju  u  Supetru na Braču. Evo dobitnika:

Velika zlatna medalja i Šampion:  MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

U sklopu Zagreb Vino.coma podijeljene su medalje najbolje ocjenjenim hrvatskim penušcima koje su vrednovali ugledni enolozi i biotehnolozi na degustaciji prigodno organiziranoj za vrijeme nedavnog kongresa Europske federacije za biotehnologiju održanome u rujnu ove godine u Supetru na Braču. U odsutnosti prof. Marina Beroviča s ljubljanskog Biotehnološkog fakulteta, u predaji medalja dobitnicima što su se odazvali na podjelu sudjelovali su Vesna Zechner Krpan sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnolokog fakuteta, inače članica ocjenjivačke komisije ove godine u Supetru, novinar Željko Suhadolnik koji je kao glavni urednik revije Svijet u Čaši prije nekoliko godina bio u žiriju, te, dakako, domaćin sa Zagreb Vino.coma prof. Ivan Dropuljić koji je u nekoliko navrata bio počasni gost na supetarskom kongresu. Od dobitnika, uz Istranku Katarinu Peršurić ispred obiteljske šampanjerije Peršurić kao šampiona, nazočni su bili osvajač Zlata Miroslav Palinkaš iz primorske Vinarije Pavlomir te, kao predstavnik osvajača Srebra Vislandera, enolog Robert Brkić

Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

Evo, u nastavku, rječju i slikom još detalja s ovogodišnjeg Zagreb Vino.coma:

Dok se Vedran Šupuković, osoba s vrha u rukometnom klubu Zagreb, kod Mare Barundić iz vinarije Barun iz Doline kardinala interesirao za pjenušce s kojima bi se proslavljale buduće pobjede zagrebaša, dotle su Marin suprug Josip, također kao predstavnik Doline kardinala, i Ivica Dilber, koji u Tomislavgradu na vrhu brda tik pod nebom posjeduje vinograde i podrum nazvan K nebu, raspravjali o nebeskim temama…Vinarija Barun na Vino.comu izložila je, uz pjenušce, i mirna vina Manzoni 2022, Chardonnay 2019 Seigneur te Pinot noir koji je Barundić mogao uspoređivati s Dilberovim crnim pinotom. Inače, pjenušac 100+ koji je Šupukoviću zapeo za oko nastao je – nakon što su Baruni na brdu ponad Krašića kupili vinograd s trsjem starijim od 100 godina – kao plod razgovora i razmjene ideja obitelji Barundić, zatim direktora Vino.coma Ivana Dropuljića te novinara Ive Kozarčanina i Željka Suhadolnika… Zamišljeno je bilo da to bude pjenušac s dužim odležavanjem na kvascu u butelji. Barundići su očito vrlo zadovoljni s perlicama 100+, naime upravo sada na Vino.comu 23 najavili su da se u 2024. ide u novu akciju 100+ …

Boris Drenški Bodren bio je sa svojim visokopredikatnim vinima i slatkim pjenušcem By The Way neodoljivi mamac za dame, posebice iz susjedne nam Slovenije, konkretno predstavnice Turističke zajednice općine Krško. Drenški je izložio i Bodren Cuvée sweet 2018, zatim Bodren ledeno vino 2015, Bodren Rizling 2015, te suhi Zagorski bregi cuvée

Veselih mladih very chic ljepotica na Zagreb Vino.comu nije nedostajalo…

Sve visoki predikati! I među izlagačima bilo je ljepotica… Stjepan Đurinski, čuvar desnog boka, sa sobom je donio osam vina – Graševinu 2022, Pinot blanc 2021, Muškat žuti 2021, te visoke predikate Traminac 2012 ledenu berbu, Leona 2016 ledenu berbu 2016, Traminac IBPB 2015 i Graševinu IBPB 2015, Ivan Sokač, čuvar lijevog boka, predstavio je svoje Graševinu 2021, Graševinu 2016, Rajnski rizling 2015 Rajnski rizling 2021, Sauvignon 2021, Traminac 2021, Cabernet sauvignon 2021 i Frankovku 2021

Hrvatsko zagorje predstavilo se, ukupno, kao što se vidi i na slikama, u jakom sastavu: Bolfan Vinski vrh, Robert Kopjar, Boris Vuglec…

Ivana Kolarić, supruga jaskanskog vinogradara i vinara Franje Kolarića, pozivala je na kušanje vina Coletti, prvestveno na ona od sorte Pinot sivi, jedno je s nazivom Pinot grigio 2022, a drugo Amfora Grigio 2020 (macerirano). Odmah do Ivane stajali su Drago i supruga mu Mirjana Kurtalj s Plešivice, ponosni na svoja nova vina!

VESELNICA MARL! – Kurtaljevi, koji u Zagrebu na Novoj Vesi imaju lijepu kušaonicu, službenu promociju novih eno-uradaka, koji su izazvali dosta pažnje, imali su upravo u toj kušaonici neposredno prije Vino.coma, prezenter je bio poznati zagrebački sommelier Siniša Lasan koji inače već godinama radi u visokom ugostiteljstvu na dubrovačkom području. Najnovija – jako dobra! – vina Kurtaljevih, inače od grožđa s pozicije Veselnica gdje je tip tla lapor, označena su dodatnim nazivm Marl, prevedeno s engleskoga to je lapor. Pod nazivom Marl 2021 bijeli (13 vol%) vino je od 90 posto Rizlinga rajnskoga i 10 posto Pinota crnoga, grožđe je pomiješano stavljeno na maceraciju u trajanju od nekih 40 dana i na alkoholnu fermentaciju, poslije je vino godinu dana dozrijevalo u hrastovoj bačvi zapremnine 2000 litara. Marl crveni 2016 Veselnica sastavljeno je od 90 posto Merlota i 10 posto Pinota crnoga. Kurtaljevi su prezentirali i Crni pinot 2019 Hrvojka (iz vinograda Hrvojka) te pjenušac Karle (Karle je po imenu pradjeda) extra brut od 80 posto chardonnaya i oko 20 posto pinota crnoga. Grožđe obiju sorata zajedno je fermentiralo, a poslije je vino provelo godinu dana u barriqueu, a onda je nakon drugog vrenja u boci pjenušac proveo nešto više od dvije godine na finom talogu u butelji, egoržiran je bio u svibnju 2023. Obitelj Kurtalj raspolaže s 15.000 vlastitih trsova a dio grožđa otkupljuje od probranh kooperanata. Na slici gore lijevo su, prigodom promocije i u društvu s domaćinom Dragom Kurtaljem, uzvanici Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskoga, i zagrebački novinar Vito Andrić, a gore desno su, pri kušanju noviteta u miru, mr. Franjo Francem i domaćica u kušaonici Andrea

Promociju je vodio sommelier Siniša Lasan

__________________________

Hvarski enolog-umjetnik Andro Tomić zaigrao je na sigurnu kartu i kao prezentere svojih odličnih vina Bastijana izabrao je – istodobno i damu i mladića na slici…

S maslinovim uljem Torkul pozivala je Marija Žuvela iz korčulanskog obrta Fanito, a sa sjajnim mesnim prerađevinama obitelj Bođirković iz Borova

Igor Runtas, koji je od tate Zdravka nedavno preuzeo vodstvo renomirane kuće Igo-Mat za produkciju mesnih prerađevina iz okolice Samobora, pobrinuo se zaista za vrlo raskošan i ukusan stol s nizom različitih proizvoda

I opet dame u prvom planu: enologinja sjajnog skopskog Châteaua Kamnik Sandra Krstevska s veseljem je primila na kušanje Kamnikovih najvećih uspješnica Anu Mariju Jagatić-Korenika i Bernarda Kozinu sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Château Kamnik u Zagrebu se predstavio s čak 15 vina, i time pokazao konkretno koliko drži do Zagreb Vino.coma. Evo Kamnikovih najjačih aduta: Vranec Terroir 2018 gran reserva, Signature Merlot 2017 grand reserva, Heritage Cabernet sauvignon 2019 grand reerva, Ten barrels Cabernet sauvignon 2020, Merlot single vineyard 2020 reserva, Ten barrels Syrah 2021 reserva Desno: Iz Makedonije je u Zagreb na Vino.com stigao i jako dobar podrum Bovin, enolog Boris Nećev te Kostadin Kitanov doduše nisu sa sobom donijeli i crnjak Era, ali su ponosno točili svoju više puta na Mundus Viniju u Njemačkoj zlatom nagrađivanu A’giupku

Iz Bosne i Hercegovine na festivalu su izlagali podrumi Krš/Carsus obitelji Škegro (Carsus Žilavka 2020; Carsus Trnjak 2018, Carsus Blatina 2017…) i Milas od Zdenka Milasa, inače odvjetnika, koji se eksponirao u organizaciji prvog festivala Trnjka lani u Hercegovini. Na pitanje miče li se, nakon zaista velebne priredbe posvećene sorti velikog ne samo proizvodnog nego i poslovnog potencijala, išta prema naprijed u formiranju pravilnika o funkcioniranju udruge Trnjak i na izradi programa oko prikladne komercijalne valorizacije sorte i vina Trnjak i teritorija Trnjaka, od Milasa nismo čuli konkretan odgovor.

Slovenija i BiH – susjedi!? Naravno, ne u zemljopisnom smislu, ali eto da u kontekstu izlagačkih mjesta što im ih je ovaj put dodijelio organizator Vino.coma. Lijevo na slici je enolog mr. Janez Istenič s Bizeljskoga, istaknuti slovenski pjenušar, a s njim u društvu je jedan od najboljih vinogradara/vinara ne samo u BiH nego i šire iz regije Radovan Vukoje iz Trebinja, koji se, inače, u enološkom smislu više godina usavršavao u Italiji, osobito i na pjenušcima i na crnim vinima, autor izvanrednih blatina, vranca i trnjka, ali i organizator uspješnog Festivala žilavke u Trebinju, vlasnik sjajnog restorana uz vinariju. Istenič, s 80 na plećima, i njegov sin Miha pokazali su se s pjenušcima No1, Rare 2019 i Cuvée natura 2020 , a Radovan je posebno oduševio s Velikom selekcijom crvenom 2015, s Vrancem 2016 rezervom, Syrahom 2019, Velikom selekcijom bijelom 2018 ….

U novije vrijeme sve se jače upečatljivošćom, posebice glede crnih i moćnih vina (15 vol% i 16 vol%), nameće vinarija Jungić iz Čelinca u Republici srpskoj u Bosni i Hercegovini. Irena Jungić i njen suradnik prezentirali su ukupno 10 vina, izvrsni Vranac premium 2015 (16,5 vol %), Cabernet franc premium 2019, te dva Šikara (Šikar je, objasila je Irena, naziv vinima stoga što grožđe dolazi iz vinograda koji je nekad bio šikara, a smješten ne na nadmorskoj visini od 250 do 300 metara) – Šikar premium 2015 (cabenet sauvignon, merlot, vranac, syrah, cabernet franc), te Šikar riserva (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc; 15 vol%)

Susret starih prijatelja i poslovnih suradnika: Ivica Radović nekad je bio direktor PZ Dingač, a Mato Violić Matuško bio je u istoj zadruzi enolog. S promjenama u društvu i jedan i drugi otišli su iz zadruge i krenuli neovisno svaki svojim putem. Matuško je ustrojio svoje vinsko carstvo u Potomju i kao majstor i biznisa uspio je godišnje u vinariju privlačiti i do 65.000 turista, sad je odlučio promijeniti ploču i s početne masovnosti okrenuti se manjem posjetu ali što kvalitetnijih gostiju. Odlučio je obnoviti te za 500 četvornih metara povšrine proširiti vinski podrum, vrijednost investicije kreće se navodno oko 500.000 eura. Ivica Radović skrasio se u Orebiću i uspješno izlazi samostalno s više etiketa s vinom uglavnom baziranim na grožđu s Dingača i Postupa. Nedavno su se srdačno pozdravili i nazdravili usjesima na Sabatini 2023, a potom su eto stigli i na Zagreb vino.com.

Ivica Radović na svojoj izlagačkoj poziciji u Zagrebu, u društvu sa znanim bračkim ugostiteljem Stankom Stenlyjem Marinkovićem, Stenly eto uživa u Radovićevim crnjacima Postup 2020, Dingač 2020, President 2019 i Divinus 2018. A onda se na svom izlagačkom mjestu pored Birea (Grk, Grk Defora…) pojavio Luka Krajančić, korčulanski meštar za pošip (Statut, Intrada, Sur lie, Macerirano) i pravo veselje je počelo…

Mato Violić Matuško, koji je u Zagreb stigao sa svojim pošipom, grkom, postupom, dingačem (Riserva i Royal) našao se s vinarem Nikšom Mimicom iz omiške Kuće Pribidraga i Kuće sritnog čovika, zatim Antom Grubišićem iz tvrtke što se bavi plasmanom enoloških sredstava iz Imotskoga, s uspješnim zagrebačkim vinskim prezenterom a u novije vrijeme i piscem o vinu i vinarima Vjekoslavom Madunićem na čašici grka kod korčulanskog vinara Frane Miline Birea. Matuško je odlučio saditi još Grka pa se o njemu došao i dodatno informirati na pravo mjesto…

Kuća Zlatak otok s Hvara donijela je gotovo cijelu paletu svojih proizvoda visoke kategorije., npr. Zlatan pošip Grand select 2022 u magnumu, pa Zlatan crljenak grand sslect 2018 u magnumu, Zlatan plavac grand select 2018, Zlatan plavac Grand select 2016, Zlatan plavac exclusive… Prilika je ovo i pokazati osobu koja je posljednjih godina posebno zaslužna za visoku kakvoću vina Zlatan otok – to je enolog Davor Šestanović

Obitelj Siber iz Osijeka: Mladen i Dušica – roditelji, te sin i snaha. Mnoštvo butelja s neobičnim i zanimljivim etiketama nastalima po sugestiji Mladena Sibera, inače znanog osječkog zubara, kojemu su od unatrag nešto posljednjih godina glavna ordinacija vinogradi i vinski podrum u Erdutu. Na izbor: Cabernet sauvignon 2018, Sauvignon b 2022, Chardonnay 2020, Orange 2017, te Sibernet 2018, slatko aromatizirano vino na bazi cabernet sauvignona njegovnog, uz dodatak rakije od višnje i nekoliko začina, u barrique-bačvici…

Davor Zdjelarević pokazao je na Zagreb Vino.comu 12 vina pod svojom etiketom, tri od toga su pjenušci Grof grassecco, Grof classic bijeli i Grof millenium. Na svoje najbolje dane na vinskoj pozornici Zdjela je podsjetio s nekoliko mirnih vina, pod nazivima Nagual bijeli i Nagual crni, prvi je od sauvignona 40 posto i chardonnaya 60 posto iz Erdutskog vinogorja, a drugi od Cabernet sauvignona 60 posto, Zinfandela 10 posto i Merlota 30 posto, grožđe je uzgajano u Nadinu, a vino je nastalo u kooperaciji s nadinskom vinskom obitelji Škaulj. Vrijedan spomena svakako je i Zdjelarevićev crnjak Cabernet sauvignon cru superior 2020 od 70 posto Cabernet sauvignona te 30 posto Merlota i Syraha iz vinograda u Brodskom Stupniku, gdje je svojedobno imao vinariju i lijep hotel koje je prodao, Zdjela tvrdi da su 32 hektara vinograda u Brodskom Stupniku još u njegovom vlasništvu… Davor Zdjelarević imao je izlagačko mjesto uz ono od proizvođača rakija Branko i na slici je s njegovom predstavnicom, u ponudi je bilo pet odležanih rakija, dvije od klasične šljive (premium barrique i traditional barrique), jedna od marelice (premium barrique), jedna od dunje (premium barrique) i jedna vilijamovka (traditional), najviše pohvala bilo je za Šljivovicu premium barrique. Na Vino.comu su prezemtorana I razna aromatizirana vina, jedno od njih s dahom banane…

Neki vinski podrumi na Zagreb Vino.comu predstavili su nove generacije kao svoje nasljednike. Tomislav i Martina Tomac doveli su sa sobom sina Marina, Zdenko Šember za prezentaciju u Esplanadi zadužio je svojega sina Nikolu (bogme lijepa prezentacija Šemberovih, sa čak četiri dojmljiva pjenušca (Rosé, Blanc, Blanc de noir i Pavel), a sina Petra, koji ga je zamalo već prerastao, sa sobom je s otoka Visa u Zagreb poveo i Antonio Lipanović, znan po vugavi i plavcima…

I, desert za kraj: San Salvatore Muškat Benvenuti među Top 15 slatkih vina na Decanteru 2023!

Na listi Decanter World Wine Awards 2023, vodećeg autoriteta u svijetu vina, istarska vinarija Benvenuti zauzela je s vinom San Salvatore Muškat, 2018 prestižno mjesto među najboljih 15 slatkih vina svijeta. To je vino očaralo je stručnjake kompleksnošću i baršunastom teksturom. Ovaj izuzetan uspjeh, baziran na osvojenih 95 bodova, vinariju obitelji Benvenuti svrstava među najuspješnije proizvođače vina na svjetskoj sceni. Obitelj Benvenuti je ove godine s tri vina trijumfirala i na Decanterovoj listi 25 hrvatskih zlata. Plasman u top 15 slatkih vina svijeta zaokružio je uspješnu priču vinarije Benvenuti u 2023. godini.

S novom, 2024. – u  nova saznanja i u nove radne pobjede!

Ivo Iwek Kozarčanin, Bakhov sin – Vinski klub, Željko Suhadolnik – Svijet u Čaši i SuhiuČaši, Jana Košćec iz sektora trgovine vinom, Ivan Dropuljić – Zagreb Vino.com, te Damir Folnegović Blaž i Mladen Horvat Denis iz nekad popularne TV-serije Večernja škola…, oni su na Vino.com stigli paktički izravno s uspješne turneje Posljednje Večernje… po Bosni i Hercegovini. Večernješkolac Blaž svojedobnno je kao Damir Folnegović  bio umiješan u izdavanje knjiga recepata, vrijeme je eto da ponovno napavi kakav ozbiljan izlet u sferu eno-gastronomije…   

Suncokret hrvatsklog turizma i Čovjek – ključ uspjeha 2023

BOŠKINAC i KUKURIN!

Razdoblje pred sam kraj tekuće kalendarske godine vrijeme je objava dobitnika najnovijih značajnih nagrada i priznanja tvrtkama i pojedincima za djelovanje na javnoj sceni u proteklih 12 mjeseci. Kako smo turistička zemlja, logično je da u žiži bude ono što je vezano uz gospodarstvo, primjerice npr. ugostiteljstvo, sport, ponudu naših aduta dovoljno uvjerljivih da u ove naše karajeve skrene dovoljan broj korisnih nam tzv. suvremenih nomada.

Istaknuo bih ovdje dvije nagrade i dvojicu nagrađenih, a to su Zlatni suncokret hrvatskog turizma, i Čovjek – ključ uspjeha 2023, te dobitnici Boris Šuljić Boškinac iz Novalje na otoku Pagu i Nenad Kukurin iz hotela-restorana Kukuriku Heritage iz mjesta Kastav ponad Rijeke.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo, upravo je za 2023. godinu dodijelila 86 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalnog nagrađivanja zvanog  Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award, a koje se održava evo već 11. godinu.

Boris Šuljić Boškinac u trenutku primanja trofeja

Jedna šampionska nagrada  Veliki zlatni suncokret  u kategoriji Vinski turizam pripala je Vinariji Boškinac cijelom turističkom kompleksu Boškinac (hotel, park, sportski sadržaji)  i vlasniku Borisu Šuljiću  iz Novalje, jedna je šampionska nagrada Veliki zlatni suncokret u kategoriji  Aktivni turistički sadržaji  pripala Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je jedna šampoionska nagrada Veliki zlatni suncokret a u kategoriji Ruralno turistički projekti  predana Centru za posjetitelje – Dvorac Janković iz Suhopolja u Virovitičko-podravskoj županija.

Turistička zajednica Primorsko-goranske županije ima pak svoju značajnu nagradu – Čovjek-ključ uspjeha. Ove godine župan Zlatko Komadina predao ju je znanom hotelijeru, ugostitelju, sommelieru Nenadu Kukurinu, koji je na čelu hotela-restorana Kukuriku heritage u Kastvu. Kukurin je inače već godinama legenda kastavskog i primorskog ugostiteljstva. Stalno smišlja neke nove poteze da privuče nove goste, a kao sommelier i član Hrvatskog sommelier kluba rado se intenzivnije koncentrira na ponudu plemenite kapljice u svom objektu. Ne staje tek na tome da za svoju vinsku kartu napravi selekciju etiketa s tržišta za koje smatra da trebaju biti prisutne u ponudi u njegovu restoranu, nego se u suradnji s ponajboljim našim vinarima aktivno upušta i u kreacije vina što će ih nuditi svojim gostima.

Najnovije takvo ostvarenje u butelji rezultat je Kukurinove suradnje s jednm od najpoznatijih i najcjenjenijih vinogradara/vinara u Hrvatskoj, Vladom Krauthakerom iz Kutjeva. Kod Krauthakera je Kukurina posebno privuklo to što Vlado u okviru svojega ovećeg posjeda ima posebno odabrane parcele gdje eksperimentalno uzgaja niz – više od 20 – različitih vinskih sorata od kojih su mnoge došljaci u Kutjevo bilo iz drugih krajeva Hrvatske, bilo iz svijeta.  Kroz niz kušanja vina kod Krauthakera, Kukurin ih je za kreaciju vina po njegovome izabrao  10 – a to su: Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac i Frankovka, grožđe za sve te sorte brano je istog dana 2019, sve je stavljeno na maceraciju zajedno, dozrijevanje je bilo dijelom u bačvicama a dijelom u većoj bačvi  – i tako je nastala crna mješavina K2 (skladno i elegantno,  suho, 14,5 vol %) nazvana tako po početnim slovima njegovog prezimena i prezimena  slavonskog mu poslovnog partnera (Kuki & Kraut).

Priznanje je Nenadu Kukurinu osobno uručio župan Zlatko Komadina

Uz standardnu ponudu vina s Kvarnera, Nenad Kukurin na vinsku kartu svojega restorana uvrštava i neke posebnosti, jedna od tih svakako je vino K2, rađeno po Nenadovim zamislima u podrumu Vlade Krauthakera u Kutjevu, a od desetak sorata iz jednog Vladinog posebnog vinograda. Evo dolje, snimljenih iz zraka, kutjevačkih vinograda – među njima i onih u Krauthakerovu vlasništvu…

Proizvedeno je i etiketirano tisuću butelja. Kukurin i Krauthaker tu se ne zaustavljaju: Nenad najavjuje novu seriju iz berbe 2021, predviđena količina bila bi 3000 butelja, dio od toga spremio bi se i na duže čuvanje u arhivu

Diplomatsko vino

OD KURIJE NESPEŠ DO VINARIJE LITTERARII

Sredina prosinca 2023., i prigodan posjet Nespešu u Zelinskome vinogorju: odabrana mala zagrebačka ekipa sastavljena od enologa i vinskih novinara aktivnih još od vremena prijelaska iz prošlog stoljeća i tisućljeća u ovo sadašnje doba uputila se u današnju vinariju Litterarii, od 2020. u vlasništvu Gorana Hanžeka, a inače nekadašnju Kuriju Nespeš, jedno duže vrijeme pod ingerencijom zagrebačkog vinskog diva Badela 1862. Povod: prvo hrvatsko Diplomatsko vino, nastalo u suradnji prve hrvatske revije za vino i kulturu stola SVIJET u ČAŠi i Badela 1862/Kurije Nespeš. Ovaj termin za naš skok do Litterariija dogovoren je bio  za sada, kako s obzirom na svečano ozračje vezano najprije uz festival Zagreb Vino.com 2023 kao jednu od najznačajnijih vinskih manifestacija kroz godinu u nas, zatim uz Božić i uz kraj kalendarske godine, tako i stoga što je odlučeno da se određena količina butelja s tim spomenutim vinom što je dosegnulo lijepu starost od punih 20 godina, iz vinskog podruma znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskog restorana i hotela Stari Punrijar a gdje je kapljica od svoje promocije bila pohranjena, jš u 2023. prenese u arhivu Litterrariija, dakle na prostor gdje je nastala i gdje je logično da bude svjedočanstvo ne samo uspješne enologije (vino je naime i sada u jako dobroj formi!) nego i svjedočanstvo o društvenoj aktivnosti na korist promidžbe dijela značajnih hrvatskih resursa temeljenih na poljoprivrednoj (tj. vinskoj) produkciji.

U glavnoj ulozi: Diplomatska vina Svijeta u Čaši i Badela 1862 nastala prije dva desetljeća u nekadašnjoj Kuriji Nespeš u vlasništvu Badela 1862, danas je to vinarija Litterarii u vlasništvu nekadašnjeg Badelovog zaposlenika Gorana Hanžeka (Marko Colic)

Diplomatsko vino nastalo je na temelju zamisli da bi u promidžbu naše plemenite kapljice na internacionalnoj razini bilo korisno uključiti izravno i što više naših i inozemnih diplomata, od veleposlanika na niže, u službi u Hrvatskoj, te hrvatskih veleposlanika visokih diplomata na službi u veleposlanstvima i konzularnim predstavništvima u inozemstvu. To uključivanje realizirano je u ovome slučaju na način da je Svijet u Čaši skupa s Badelom 1862 kao poslovnim partnerom spremnime da u priču uključi upravo svoj pogon u okviru Kurije Nespeš, nekoliko mjeseci nakon berbe, kad se vina različitih sorata pojedinačno držana na odležavanju prirodno izbistre u svojim posudama  i kad počnu koliko-toliko otkrivati svoju tipičnu finalnu fizionomiju, u podrum na kušanje uzoraka pozovu inozemni veleposlanici i konzuli da izaberu uzorak koji im se najviše dopada, veleposlaniku svake pojedine zemlje ostavljeno je da se odluči kojemu bi vinu dao svoje kumstvo. Izabrano vino ostavljeno je, dakako, da odradi svoj posao do kraja, dakle da dozori, tada je vino iz bačvice (bile su između 225 i 300 litara) napunjeno u butelje, najveći dio butelja napunjenih iz te jedne izabrane bačvice i etiketiranih kao diplomatsko vino išao je kumu-veleposlaniku s preporukom da njime počasti svoje goste, a manji dio vina ostajao bi, također za potrebe promidžbe, Svijetu u Čaši i kući Badel 1862. Kao prvi kum ovom Diplomatskom vinu (više godina nakon izlaska našeg Diplomatskog vina zaredale su na Plešivici,  u drugoj organizaciji, diplomatske berbe) ostat će zapamćen veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toraassen, koji se nakon degustacija iz raznih bačvica opredijelio za snažni  (14 vol %) Nespeški Chardonnay 2003.

Nakon pozdravnih govora domaćina Gorana Hanžeka te mr. Franje Francema ispred nas nekolicine novinara i predaje butelja Diplomatskog vina Goranu Hanžeku za arhivu vinarije Litterarii s nestrpljenjem je, za informativno kušanje, otvoreno nekoliko donesenih CD butelja, kakvoćom je opet dominirao Chardonnay Kurija Nespeš 2023 kojemu je kum i svojevrsni ambassador bio veleposlanik Kraljevine Norveške Knut Toiraassen. Naravno, poslije su kušana i vina iz portfelja Litterariija – Zeleni silvanac 2021, Sauvignon 2021, Chardonnay 2022 i Traminac 2022, te kategoriju Emeritus (vina odležavana i u drvenim sudovima – Chardonnay 2020, Rajnski rizling 2021), te Crni pinot 2020. (Marko Čolić)

Uz to da se vino – taj Chardonnay 2003. sada star puna dva desetljeća mada nije nije bilo specijalno pripremano za dugo odležavanje – pokazalo u jako dobroj formi, bitno je reći kako smo se u bivšoj Kuriji Nespeš a sadašnjoj vinariji Litterarii prije koji dan sastali mi – i mi također još u punoj formi!  – koji smo krenuli s akcijom Diplomatskog vina, to konkretno poimence znači sadašnji vlasnik Litterariija Goran Hanžek, u ono vrijeme zaposlenik Badela 1862 u sektoru promidžbe i prodaje, zatim enolog mr. Franjo Francem koji je dugo vremena radio na visokim funkcijama u ukupnoj Badelovoj vinskoj produkciji i koji je dugo vremena obnašao ulogu predsjednika Hrvatskog sommelier kluba, te koji je bio jedan od glavnih protagonista na svečanosti predaje povelje o kumstvu norveškom veleposlaniku Toraassenu, pa fotograf Marko Čolić koji je kamerom ovjekovječio priču od početka, i ja kao glavni urednik predstavnik časopisa Svijet u Čaši. S ma,aje bio i vinski pisac Bakhov sin Ivo Kozarčnin. Vinariji Litterarii, proizašloj iz Kurije Nespeš, uručili smo službeno određeni broj butelja Diplomatskih vina koje su u prikladnim uvjetima ležale u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika podsljemenskih restorana i hotela Stari Puntijar, na svoj način eto također uključenoga u akciju. Usput: Puntijar, koji zbog nekih svojih poslovnih obveza ovaj put nije mogao s nama do Nespeša, zatim enolog Francem te nekoliko naših znanin vinskih pisaca u tijeku posljedjih desetak godina znali bismo zajedno, da vidimo u kakvom se stanju nalaze vina, otvarati butelje Diplomatskih vina, i redovito smo imali zadovoljstvo utvrditi da ih je veći broj bio u jako dobroj do gotovo izvrsnoj kondiciji. Redoviti bi se kao najbolji od svih pokazivali Chardonnay 2003 te Zeleni silvanac 2004, a i Rajnski rizling 2004. Nakon službenog uručenja butelja Diplomatskog vina za arhivu vinarija Litterarii slijedila je naravno primo-predajna degustacija, otvoreno je nekoliko butelja a kao šampion i opet je izašao spomenuti Chardonnay 2003.

U ugodnom druženju poslie, a za vrijeme kojega nam je Goran Hanžek predstavio paletu vina iz aktualne produkcije te pokazao interijere kurije, vinski podrum te vinograd uz kuću, vidjeli smo mogućnosti kurije u smislu proizvodnje vina a i upoznali se s  potencijalom u kontekstu organizacije različitih događanja pa i prihvata gostiju na noćenje i višednevni boravak.

Paralelno kušanje Chardonnaya 2022 vinarije Litterarii (svjetlije boje) i negova imenjaka upravo 20-godišnjaka: izrazi lica dovoljno govore…

I poslije promjene vlasnika i naziva iz Kurija Nespeš u Litterarii objekt ostaje s određenim obilježjima kurije – lijepa kuća na kat i s više atraktivnih elegantno uređenih prostorija te s vinskim podrumom, a smještena tik uz lijep vinograd na ulazu u selo Nespeš.  Od  aktualnog vlasnika Gorana Hanžeka čujemo da Litterarii  posjeduje oko pet hektara pod trsjem a kroz razgled objekta vidimo da je vinski podrum s modernom i posve odgovarajućom opremom za preradu i s nizom manjih inoks posuda te s drvenim bačvicama ukupnog kapaciteta oko 40 tisuća litara. Dvorište, te lijepo uređene prostorije unutar kuće na prvome katu služe kao kušaonice za goste po dogovoru i za različita prigodno priređena događanja.

U podrumu Litterarii: uz ekipu članovi koje su – Franjo Francem, Goran Hanžek, Ivica Sušec… – prije radili baš u podrumu nekadašne Kurije Nespeš, tada u vlasništvu Badela 1862, odnsno izravno u Badelu 1862, su vinski novinari Ivo Kozarčanin, te Željko Suhadolnik, svojedobno glavni urednik revije Svijet u Čaši (Marko Čolić)

Nakon Martinja ove godine organizirane su u Litterariju različite prigodne vinske radionice, primjerice svečanost u povodu dviju Brončanih medalja što ih je – za uzorke Litterarii Emeritus Chardonnay 2020 i Litterariii Sauvignon blanc – Litterarii osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wine Award 2023, tjedan dana poslije na programu je, uz degustaciju vina kuće i domaće kiflice, bila radionica za temu izrade božićnih vijenaca, poslije su protagonisti bili mali zalogaji vlastite izrade i kuhano vino, slijedio je susret uz kompletnu ponudu Litterarii mirnih vina (vinska karta Litterarii nudi sljedeće etikete mirne kapljice: Chardonnay Literrarii, Sauvignon blanc, Rajnski rizling, Zeleni silvanac, Traminac i Crni pinot, treba naglasiti da su vina označena s bijelim i elegantno crnim etikatama, crne etikete a i dodatni naziv Emeritus znak su boravka kapljice na dozrijevanju u drvenoj bačvici). Jedno je događanje bilo povezano s pjenušcem Litterarii, a za tjedan dana prije Božića najavljen je bio banket uz odabrana jela iz repertoara Sanje Gregorius, te dakako uz biranu kapljicu kuće.

Goran Hanžek najavljuje da u potkrovlju zgrade ima još prostora koji se planira dodatno iskoristiti za prihvat gostiju, priprema se, tako, uređenje još triju soba za različite svečanosti, te šest spavaćih soba!…

Hrvatska vinska ikona

IVAN ENJINGI – JUČER, DANAS, SUTRA…

Ove godine nije sudjelovao na međunarodnom 16. festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com, ali njegov nastup na radionici ENJINGI: Jučer, danas sutra što su je u Metropoli neposredno prije festivala vodili sommelier Tomo Jakopović i novinar Ivo Kozarčanin, inače od nedavna duo koji upravlja utjecajnim portalom Vinski klub, bio je perfektan uvod u spomenutu manifestaciju kao jednog od najznačajnijih događanja na vinskoj sceni kod nas kroz godinu.

U odličnoj formi u svojoj 82., hrvatska vinska ikona neumorni Ivan Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih pola milijuna!), o eko-uzgoju i o, pokazalo se, do sada nepogrešivoj njegovoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu crvenih angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o oko 20 svojih na degustaciju donesenih različitih vina, najstarije je bilo Venje bijelo 1998  i danas u odličnoj kondiciji, te o svojoj komovici s kojom se kao Slavonac posebno ponosi…

__________________

Vina donesena na povijesno zagrebačko kušanje u režiji Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina s portala Vinski klub (Marko Čolić)

Uzorci ponuđeni na jedinstvenom, ekskluzivnom kušanju na radionici u Zagrebu:

1. Graševina 2004 kasna berba (pamtim je odavna kao sjajnu, sjajnom se pokazala i sada!), 2. Graševina Mitrovac 2002 kasna berba, 3. Venje 1998 (graševna, rajnski rizling, sivi pinot, mirisavi traminac, dozrijevalo u barriqueu); 4. Graševina 2022; 5. Graševina 2020 kasna berba, 13,5 vol %; 6. Graševina 2015 kasna berba, 14,2 vol %; 7. Sivi pinot 2018 kasna berba, 13,5 vol %; 8. Sauvignon 2013 kasna berba; 9. Rajnski rizling 2012 kasna berba, 13,4 vol %;

Bijelo Venje kasna berba 2008 barrique

10. Venje 2015 kasna berba, 14 vol %; 11. Mirisavi traminac 2009 izborna berba polusuho, 15,9 vol %!; 12. Venje 2006 (15,5 vol%); 13. Rajnski rizling 2008 izborna berba (15,6 vol %); 14. Frankovka 2020 (12,5 vol%); 15. Zweigelt 2916 kasna berba, 13 vol %; 16. Cabernet sauvignon 2018, 13,5 vol %, izvrstan; 17. Crni pinot 2019, 2,5 godine barriquea, 13,5 vol %; 18. Crno Venje 2009 (frankovka i zweigelt), 14 vol %; 19. Graševina 1998 izborna berba 11,2 vol %; 20 Venje 2003 slatko.
    

    Aktualno pred praznike: poklon košarica Enjingi

 

Na kraju: komovica koja je 20 godina odležavala u bačvi i sad se puni u bocu! A onda naravno – i to jako dobrim ritmom – i prazni iz buteljkica…

_______________

Prisjećam se dobro Enjingija iz tih davnih vremena njegova uspona: čvrsto uvjeren u ispravnost svojih zamisli, tvrd, nepokolebljiv, za mnoge i pretjerano i nepotrebno odan onome što je zamislio kao ispravno. Ali vrijednost mu je bila u tome što je volio i poslušati reakcije, razmišljanja i primjedbe drugih. Na kraju se pokazalo: u većini suštinskih stvari bio je u pravu! Njegov motto: ekologija na prvome mjestu. Priroda radi vina, a mi je trebamo slušati i paziti da nešto ne pođe po zlu. Ići detaljno i pomalo, te strpljivo, ne požurivati ni u vinogradu, osobito s berbom, a niti u podrumu, s punjenjem brže-bolje kako bi vino, u skladu s očekivanjem mnogih pilaca, izašlo u javnost čim pije. Eko-oznaka kao i službeno ogledalo opredjeljenja u pristupu proizvodnji prati ga nekih već gotovo 35  godina.

Srcem i dušom posvetio se graševini kao zaštitnom znaku Slavonije, publici ju je predstavio kao visoko-kompleksan proizvod s visokom dodanom vrijednosti posebice u na nosu iskazanoj predikatnoj kategoriji kasne berbe no istodobno i ne nužno u smislu nisko-alkoholnog, kako je možda netko pretpostavio i očekivao da će biti tek slabašno i slatkasto do slatko s donekle pomodnom komercijalnom notom. Sauvignon je ponudio na način da se prepoznaju i sorta ali i njegov dodir. Zaljubljenik u rajnski rizling, pun i s jačim alkoholnim stupnjem, obogaćen, taman koliko treba, s intrigantnom petrolejskom nijansom u mirisu kao slijed toga u okusu. Upečatljiv polusuhi traminac kod kojega se ni miris ni ostatak sladora a ni alkoholni stupanj, ponekad  i do 16 vol %, ne osjete kao naporni.

S kupnjom vinograda na sjajnoj vinogradarskoj poziciji na brdu Venje (nadmorska visina između 350 i 420 metara, tlo s dosta kamena vulkanskog porijekla) Enjingijeva razmišljanja u Bakhovu nektaru dosižu vrhunac: nakon što je spoznao što mu odande uspijeva proizvoesti u kategorijama jednosortnog vina odlučuje se, za razliku od mnogih drugih svojih tadašnjih kolega, izaći i s vinom kao mješavinom sorata zasađenh na Venju. U to neko sada davnašnje vrijeme često sam dolazio kod Enjingija, kušavali smo bezbroj puta vina, razgovarali o njima. Mnogo smo zajedno i putovali po Europi, obilazili sajmove vina i vinogradarske i podrumarske opreme, posjećivali posebno ugledne proizvođače po Italiji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj koji su nam, kad su vidjeli na kojem stupnju iskrenosti i želje za saznanjima vezanima uz iskustva najafirmiranijih  postavlja pitanja, ponudili na kušanje svoje dragulje, bez naplate inače nedostupne drugim posjetiteljima. Uvidjevši u potpunosti blistave dosage u finalnoj kapljici od grožđa s pozicije Venje i od sorata što ih je tamo zasadio, Enjingi se, u vrijeme kad su se u nas maltene svi k’o pijan plota držali JEDNOSORTNE kapljice, odlučio, s time da bi postupno, kroz godine (kod vrhunske kreacije vina ništa ne ide na brzinu!) tražio najbolji omjer pojedinih sorata s obzirom i na obilježja same berbe i utjecaja godišta na rod, spojiti sorte u jednu finalnu kapljicu.

U jednom trenutku rekao mi je: Ne znam kojim bi izrazom kao najboljime nazvao tu mješavinu sorata. Moram se, s ponosom, pohvaliti da sam, s obzirom da je ovdje vinogradska pozicija protagonist te s obzirom da je Venje kratka, lako pamtljiva i na svim jezicima izgovorljiva riječ, predložio da vino nazove jednostavno – VENJE! Možda mu je – to ne znam – i još netko drugi sugerirao da se opredijeli za taj sasvim logičan naziv Venje, bitno je da ga je prihvatio.  S obzirom da je na Venju Enjingi zasadio i crne sorte – Frankovku, Zweigelt i Pinot crni, na tržištu su dva Venja – jedno bijelo i jedno crno…

JUČER: Ivan Enjingi iz vinogradarske obitelji je Kolomana Enjingija, koji je 1890. u Hrnjevcu posadio prvi vinograd, s Graševinom i Kadarkom. Ivan Enjingi kao Kolomanov praunuk  vinograde je preuzeo 1957. godine, tada je bilo zasađeno oko 2000 čokota. Ivana Enjingija pamti se po tome što je 1972. godine kao prvi individualni privatni vinogradar/vinar u Hrvatskoj kapljicu počeo prodavati napunjenu u boci, među prvim jačim kupcima bio mu je zagrebački hotel Esplanade. Godine 1991. Enjingi dobiva zeleni znak ekološke proizvodnje. Enjingi 1994. otvara novi vinski podrum sagrađen na površini od 2500 četvornih metara površine, i suvremeno opremljen za njegovanje i čuvanje kapljice. Prva berba s pozicije Venje bila mu je 1998. Godine 2004. vino Venje 1998 na Decanterovom ocjenjianju proglašeno je najboljom mirnom bijelom kapljicom u cjenovnom rangu do 10 funti. Enjingijeva Graševina 2002 tada je osvojila Zlato i titulu regioonalnog prvaka. Ivan Enjingi je 2005. u izboru specijalne stručne komisije prve hrvatske revije za vino Svijet u Čaši progašen Vinarem godine.

Godine 2013. Orkestar Hrvatske radiotelevizije u Varaždinu je izveo Vinsku simfoniju Enjingi varaždinskog skladatlja Davora Bobića. Stavci su bili Vinski podrum – rajnski rizling, pa Vinski valcer – Graševina, Arhiva Slavonica i, za finale – Venje. Sviralo se. na čašama, bocama i bačvama!. Godine 2014 Rajnski rizling kasne berbe 2007. proglašen je najboljim bijelim vinom na hrvatskom tržištu

Enjingijevi crveni angusi

Pogled u dio Enjingijeva podruma s bačvama za dozrijevanje vina

Enjingi – turistička ponuda

DANAS: Ivan Enjingi gospodari sa 60 hektara vinograda s ukupno oko 500.000 trsova na pozicijama Venje, Hrnjevac i Mitrovac, te na Papuku. Sorte su Graševina, Rizvanac, Rizling rajnski, Pinot sivi, Traminac mirisavi, Pinot crni, Frankovka, Zweigelt, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot. Loza se štiti samo sredstvima na bazi sumpora, bakra i vapna. Vina se proizvode od sasvim zrelog grožđa i uz pomoć originalnih autohtonih a ne dodavanih kupovnih kvasaca. Za gnojidbu vinograda rabi se izmet od crvenog angusa, Enjingi posjeduje 300 goveda. Inače, ima i smještajni objekt za prihvat i turista!

SUTRA: Vinogradi zasađeni na 10 hektara na Papuku na nadmorskoj visini od gotovo 400 metara došli su u puni rod i pod Enjingijevim imenom i prezimenom pojavila su se nova vina, npr. odličan cabernet sauvignon.. Lani je Enjingi podigao najnoviji vinograd, taj je s kultivarom Bianca..

Idemo dalje, pun optimizma kaže Ivan Enjingi.

SRETNO, majstore! 

Bakho sa žlicom

MUS KAO IZVOZNIK, KUNST KAO UMJETNIK

Mustafa Topčagić kao izvoznik iz Zagreba, a Nejc Kunst kao umjetnik u Krškome!

Mustafa, znan kao Mus, glavni i odgovorni za portal FAMA, prije stanovitog je vremena stupio na scenu s eno-gastro događanjima nazvanima Vino uz žlicu, a organiziranima prvenstveno za medije javnog informiranja a da bi se promovirala rafinirana kuhinja s vinom kao protagonistom ne samo u čaši nego i na tanjuru, dakle kroz jela uz koja se rabi i žlica. Nakon poduže serije takvih događanja najprije u Hrvatskoj, uglavnom u Zagrebu, Mus i njegova prva pratilja i poslovna suradnica Renata Cissar odlučili su svoj izum i izvesti, a debut vani bio je u Metropoli bliskome Krškom, u finom hotelu-restoranu Kunst  u vlasništvu obitelji Kunst, koja se može pohvaliti s 57- godišnjom uspješnom tradicijom u ugostiteljstvu. U ulozi umjetnika otkrio se direktor objekta Nejc Kunst (Kunst je riječ koja na njemačkome znači umjetnost) iz vlasničke obitelji. Jela rađena na bazi lokalne tradicije a oplemenjena modernim štihom popratili su pjenušac, zatim tradicijski lokalni cviček, pa zeleni silvanac i frankovka u nekoliko verzija a iz serije Turn podruma Klet Krško u kojemu su sudjelovanje na ovoj manifestaciji pred brojnim zagrebačkim eno-gastro novinarima bili odlična reklama u Lijepoj našoj a i jako dobar uvod u nastup krške kleti na festivalu Zagreb vino.com 2023.

Organizatori gourmetskog povezivanja dviju zemalja – Mustafa Topčagić (sasvim lijevo) i Renata Cissar sa zagrebačkog portala FAMA te, u sredini, Nejc Kunst, direktor restorana Kunst u Krškome, i glavni enolog i direkor Krške vinske kleti Jure Grubar (Marko Čolić)

Nakon što je chef Milan Jendrić predstavio jela, zagrebaćčki sommelier i, uz novinara Ivu Kozarčanina, urednik i vlasnik portala Vinski blog Tomo Jakopović govorio je o vinima i njihovom sljubljivanju s jelom

Menu su kreirali Nejc Kunst, direktor hotela-restorana Kunst te chef Milan Jandrić. Dolje su butelje s vinima koja su pratila slijedove, nastojalo se da naglasak, s obzirom na lokalnu vinsku tradiciju i razdoblje u godini, bude na ružičastome cvičeku 2023 (većinom žametna črnina i frankovka popraćeno s ukupno desetak posto žutog plavca i kraljevine), te na zreloj (2019 i 2020) ozbiljnoj frankovki (kategorije Classic te Gourmet) iz Kleti Krško. Od bijelih vina posluženi su, na početku za dobrodošlicu i kao aperitiv, Turn bela penina extra brut (dvije godine odležavanja na finom talogu nakon druge fermentacije u butelji), te vrlo ugodan lokalni zeleni silvanac

– Na našoj ukupno do sada 19. priredbbi Vino uz žlicu i na prvom našem događanju  Vino na žlico u Sloveniji, u nekih pedesetak kilometara od Zagreba udaljenome Krškom, dobrosusjedske odnose odlučili smo razvijati uz pet sljedova vrhunskih jela u izvedbi chefa kuhinje i njegove kuharske ekipše, dok je vina odabrao enolog Jure Grubar, direktor vinarije Klet Krško. Evo menua: 1. Delicije od krškopoljca (krškopoljac je jedina autohtona slovenska pasmina svinja) i lokalni sirevi + pjenušac Extra brut  2019;  2. Goveđi jezik s porilukom i kremom od krumpira + Cviček 2023 (cviček, uz frankovku tradicija slovenskog Posavja, sastoji se od žametne črnine ili crne kavčine, zatim frankovke te s desetak posto žutog plavca i kraljevine);  3. Pohana pačja okruglica, pirjani crveni kupus i krema od naranče + Zeleni silvanec 2022;  4. Lungić od krškopoljca, bundeva, krumpir, krema od kestena, redukcija od frankovke, čips od kore krškopoljca + Modra frankinja Classic 2020; 5. Klobuk krškopoljca (čokolada sa slaninom i bučinim sladoledom + Sauvignon izbor 2010 – predstavlja ponudu Mus.

Pogled na poprište događanja – gore, te, dolje: Vidno zadovoljne i raspoložene bile su zagrebačke ljepotice koje pišu o eno-gastronomiji za različite hrvatske medije, neke od njih i organizatorice su različitih vinskih događanja po Zagrebu (Marko Čolić)

Događanju je nazočio oveći broj vinskih pisaca iz raznih medija iz Zagreba, raspoloženje uz finu hranu i kapljicu vedro i veselo, ukupan dojam jako dobar.

50. jubilarna Vinska srijeda

NAJBOLJE OD HVARA

prof. Marija Vukelić

Veliku svoju promotoricu otok Hvar našao je u prof. Mariji Vukelić, koja je svoj boravak na vinskoj pozornici počela kao članica udruge WoW odnosno Žene u (o) vinu, pa se odmetnula, i službu na promidžbi Bakhova nektara nastavila samostalno, uvelike vežući se upravo i za spomenuti naš najveći otok. Uvidjevši koliko za promidžbu Bakhova nektara  znače stručna ocjenjivanja vina i objave za širu javnost rezultata s njih, prof. Vukelić se vrlo brzo nakon donošenja odluke o svom aktivnom profesionalnom stupanju na vinsku scenu nastojala tijesno priključiti tim ocjenjivanjima i malo-pomalo približavala se npr. i ocjenjivanju Vinske zvijezde koje smo svojedobno zajednički pokrenuli i godina uspješno realizirali Vitomir Andrić, novinar i urednik u Večernjem listu, zatim Ivo Kozarčanin kao novnar u tada tiražnom časopisu 24sata, i Željko Suhadolnik, glavni urednik revije Svijet u čaši. Stječući iskustva, profesorica (francuskog i talijanskog jezika: gle, obje zemlje – Francuska i Italija spadaju u svjetski vrh po plemenitoj kapljici!) Marija je svoje organizacijske sposobnosti sve jače usmjeravala baš na stručno ocjenjivanje vina, te je prije koju godinu, kad se za to ukazala prigoda, i preuzala vodstvo i realizaciju vrednovanja Vinske zvijezde, s time da se potrudila da neka tematska ocjenjivanja poslije poprate i, opet u njenoj režiji a najčešće i u Metropoli kao vrlo jakom tržištu, prezentacije najbolje ocijenjenih uzoraka i njihovih tvoraca.

Prezentacija dragulja otoka Hvara – zagrebački restoran Frida (Julio Frangen)

Dobru je suradnju uspostavila s Hvaranima, koji su očito odmah shvatili koliko je važno da prezentacija otočkih vrijednosti na samome otoku, ma kako glamurozna bila, nije dovoljna te da je nužno na promidžbi raditi i na tzv. turistički emitivnim tržištima, tako da prof. Vukelić uz to što, među ostalime, organizira ocjenjivanja na Hvaru organizira i prezentacije hvarskih, u ovome slučaju primarno vinskih vrlina i u Zagrebu kao u nas svekolikom centru događanja i snažnom magnetu za potencijalne turiste, potrošače i po cijeooj zemlji. Upravo koji dan prije posebno značajnog Zagreb Vino.coma i pred sam početak razdoblja predblagdanskog kupovanja, prof. Vukelić priredila je u lijepom zagrebačkom restoranu  Frida  (tipično hrvatsko ime!) u Kaptol-centru prezentaciju, za širu zainteresiranu javnost, ponajboljih uzoraka okićenih najsjajnijim medaljama na nedavnom redovnom godišnjem ocjenjivanju vina otoka Hvara, dakako, uzorci su popraćeni odgovarajućim delicijama na tanjuru, a prof. Vukelić potrudila se da goste te večeri povede malo i u vinsku povijest Hvara a i da im predoči i još neke druge posebnosti otoka u smislu tipičnih lokalnih začina te iz domene slatkih specijaliteta.

______________________

Crtice o Hvaru

Šteta bi bilo ne dodati ovdje i nekoliko crtica o Hvaru koje se za  lijepo obogaćenje ukupnog doživljaja i kao dodanu vrijednost cijelog događanja u restoranu Frida u Zagrebu, iz raznih zapisa potrudila izdvojiti prof. Vukelić:

• Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu, a dolaskom Rimljana u 2. st.pr. Kr. unaprjeđuje se njegova proizvodnja.
• U vrijeme mletačke uprave Hvar je najbogatije središte Dalmacije. Izvoz vina bio je tada vodeća gospodarska djelatnost, a Hvarani su u Veneciji imali svoje bankove (stolove) za prodaju vina, suhih smokava, maslinova ulja, bajama, rogača i drugih proizvoda. Otvaranje novih tržišta u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, ali i propast europskih vinograda dolaskom peronospore, pepelnice i filoksere, dovode do povećane potražnje za hvarskim vinom I do povećanja površina pod vinogradima (5750 ha).
• Krajem 19. stoljeća osnivaju se prve otočne zadruge, koje organiziraju otkup i prodaju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Procvat se zatim pretvora u katastrofu. Vinska klauzula, kojom Austro-Ugarska dopušta povlašten uvoz Italiji, snižava cijenu vina 3,5 do čak pet puta. Krajem 19. stoljeća. i hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga vinogradi na otoku uvelike propadaju. Ove nevolje zajedno dovode do osiromašenja stanovništva otoka Hvara, ali i cijele Dalmacije, pa slijedi iseljavanje u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.

∎ Vinogorje Hvar – Danas komercijalni vinogradi čine tek nekih 336 ha (izvor: APPRRR 2022.g.),  Otok Hvar nudi raznovrsnost proizvodnih uvjeta, od osunčanih strmih padina s južne strane otoka (Sveta Nedjelja, Ivan Dolac…) preko visoravni na vrhu otoka koju karakterizira nešto svježjia mikroklima pa do terasastih vinograda i Starogradskog i Jelšanskog polja na sjevernoj strani te manjih kraških polja na istočnoj strani otoka.

_______________________

Zagrebačka radionica ponudila je nabolje ocijenjena vina s hvarskog ocjenjivanja Jelsa Summer Wine tasting 2023 by Vinske zvijezde, u organizaciji kojega su bile uključene  udruga Hvarski vinari i Turistička zajednica Općine Jelsa . Prigoda je to bila da i Zagrepčani okuse ono najbolje od Hvara, točnije prva tri mjesta svih ljetošnjih pet kategorija vina, a to su: bogdanuše, druga bijela vina, ružičasta vina, plavci i druga crna vina. Degustacija se odvijala naslijepo, naime etiketa svake boce bila je prekrivena, tako da nazočni, od kojih su se očekivale reakcije na to što se probavalo, nisu bili opterećeni zvučnim imenima, i mogli su se se maksimalno koncentrirati na kvalitetu vina u čaši. Restoran Frida je pripremio tapase, a uz njih su poslužena hvarska maslinova ulja Božić i Seca Eva Marija te ekološki začini mediteranskog bilja Fjori Fora iz hvarskoga sela Gdinj.

Najbolje s Hvara u buteljama (Julio Frangen)

______________________

Vinske zvijezde za kraj godine u Zagrebu: PREDBLAGDANSKA PREPORUKA – Ovu godinu ocjenjivanje Vinske zvijezde završilo je u Zagrebu, u znanom Michelin restoranu Noel. Potrošačima je trebalo preporučiti etikete za blagdanski stol.  Na kušanju su se našla 23 vina. Komisija je radila u sastavu:  Zvjezdana Marković, certificirana kušačica i profesorica na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (Zavod za vinarstvo i  vinogradarstvo),  dipl.ing agr. Saša Zec, enolog, Toni Arbunić, glavni sommelier Noela, Matea Vojinović, sa studija Vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te profesorica Marija Vukelić, voditeljica projekta i predsjednica komisije.

Vinske zvijezde 2023 u predblagdanskom ugođaju u Michelin-restoranu Noel u Zagrebu – komisija na degustaciji (Julio Frangen)

Osvajači velikog zlata

Evo rezultata:

Pet zvjezdica – Veliko zlato  (95-98,5): Prošek Šibenski Jakov 2019 – Vinoplod-vinarija (95); Korlat Merlot Boutique 2019 – Badel 1862  (94,8); Glamour Rosé Extra brut 2017 – Miklaužić (94,8)

Četiri zvjezdice – Zlato (90-94,5 bodova): Traminac IBPB 2017 – Vina Papak; Traminac Primus 2018 – Bolfan • ružičasta pjenušava: Bregh Rosé Brut – Petrač; Ružica Vinodola Brut – Pavlomir, Viška bonda brut – Vislander; La Pien brut – Gregorić, Lilith extra brut – Degrassi, La vie en Rosé brut – Degrassi, Radosh Rosé – Vina Papak Ilok • bijela pjenušava: Baronial brut – Vina Vuglec; Meandar brut – Erdutski vinogradi, Komiška bonda brut – Vislander; Trdenić Brut; Organic Muscat demi sec – Kopjar, Jasminka demi sec – Vuglec&Bodren,  By the Way doux – Bodren.

Tri zvjezdice – srebro (85 – 89,5 bodova): Klasik Brut – Kašner; Memoria Brut Nature – Enosophia •

________________________

Na radionici vezanoj uz otok Hvar u restoranu Frida kušana su sljedeća vina: Bogdanuša  2022 -Tomić; Bogdanjuša 2022 – Carić; Bogdanuša 2022 – Zlatan Otok; Prč 2022 – Vujnović; Luviji Longo 2022; Luviji Pošip 2022;  Pošip  Selekcija 202 – Pavičić;  Rosé 2022 – Carić; Rosetta 2022 – Luviji;  Rosé 2022 – Pavičić;  Dobričić 2021 – Bell’Iakov  (11.7%); Drnekuša 2020 – Lučić  2020 (13,5);  Boanerges 2021 – Bell’Iakov (15 %); Caplar 2018 – Tomić  (14.5 %);  Plavac mali Grand Select 2018 – Zlatan otok; Plavac Pharos Maxvimus 2016 – Hvar Hills; Plavac mali Svirče Rezerva 2013- PZ Svirče.

Budući da je šećer dolazi na kraju, desert s Hvara bile su  čuvene čokolade Gamulin, ovaj put s rogačem, upravo te odlično su se sljubile s odležanim plavcem.

Na kraju radionice, bilo je nekoliko nagradnih pitanja i nagradnih boca vina, s kojima je večer doista završila sa slatkim okusom i lijepim rastankom.

Bačvarija kao nadgradnja drvodjeljstva

BOUTES IZ JASTREBARSKOGA

Drugi program HRT-a, emisija posvećena skromnom, poštenom, i radu predanom hrvatskom bačvaru Milivoju Golubu iz Jastrebarskog. Iz malog pogona ne izlazi (još) veliki broj bačava, ali to što izađe vrlo je visoke kakvoće.

Milivoj Golub, bacvar iz Jastrebarskoga

Vrijedni jaskanski bačvar Milivoj Golub dospio i na male ekrane. Rado napominje kako je bačvarija nadgradnja drvodjelstva

Ponajbolji plešivički proizvođači, dakako, otkrili su ga, a bilo bi dobro da mu šansu pruže i vinari iz drugih krajeva kako bi se Golub mogao i bolje organizirati na način da se kvalitetno proširi i da bude u stanju svoje usluge pružiti istodobno i većem broju naručitelja…

Legende: Fiko & Mick za sva vremena

TOUR 2024 – LET’S SPEND THE LIFE TOGETHER

Još samo večeras…?  Let’s spend the night together…? Ma, ne! Još PUNO večeras, i Let’s spend the LIFE  together, TOUR 2024!  Neuništivi Drago Diklić Fiko (80+) i Mick Jagger (80)!

Recept za tako dobru formu?

– Kupicu v ruke, ruke vu vinklina! Spijemo još jenu, pa gremo domov… – prisjećam se kako je, uvijek sporeman na šalu i uvijek nasmijan, Fiko znao pozivati društvo na akciju…

Pajdaši,  sretno vam bilo,  pozdrav od zamalo (78!) vršnjaka!

____________________

In Memoriam

MILJENKO MIKE GRGICH

Neretljanin rodom a svjetski čovjek, osebujna ličnost, veliki vinar koji je u sedamdesetima prošlog stoljeća u Parizu, srcu europskog a tada i svjetskog vinogradarstva i vinarstva na Pariškoj presudi tj. sučeljavanju francuske kapljice i kapljice iz SAD, Kalifornije, svojom pobjedom nad do tada neprikosnovenim Francuzima, unio nova razmišljanja o Bakhovu nektaru iz Novoga svijeta, čovjeku koji je nakon godina rada u najpoznatijim vinskim podrumima kao što su oni od Roberta Mondavija, u Kaliforniji utemeljio svoje imanje Grgich Hills Cellars, međutim koji je ostao i duboko vjeran svojoj domovini Hrvatskoj, gdje je, na Pelješcu, otvorio vinariju Grgić-vina i usredotočio se prvenstveno na sorte Plavac mali i Pošip.

Za jednog posjeta Hrvatskoj: Miljenko Mike Grgić u društvu sa splitskom novinarkom Meri Šilović iz Slobodne Dalmacije, i s Ivanom Sokolićem, autorom, između ostaloga, i Velikog hrvatskjog vinogradarsko-vinarskog leksikona (Boris Kragić)

Miljenko Grgić u Splitu, s poznatim fotografom i fotoreporterom Borisom Kragićem, inače znanime i kao organizatorom događanja Smojina Marenda, posvećenog znanom piscu, slično dgađanje Kragić je kanio posvetiti upravo i legendi Grgicu, medjutim neki od kojih je očekivao bitnu podršku u organizaciji – nisu se odazvali

Grgić-vina, Trstenk (Boris Kragić)

U planu je bilo snimanje filma i Miljenku Mikeu Grgiću i njegovu putu do svjetske slave, a jedna od opcija bila je da glasovitog vinara glumi i naš Mile Rupčić – na slici – koji već godinama živi i radi u SAD…

Osoba je to koja se uvelike angažirala u traženju znanstvenih dokaza da je tada već globalno proslavljeni kalifornijski Zinfandel zapravo sorta porijeklom iz jugoistočnog europskog bazena, ovdje znana kao Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošija, Primitivo. On je s profesorima hrvatskih fakulteta agronomskih zanosti ali i sa svjetski čuvenog profesoricom Meredith pomogao u otkrivanju zavičaja Zinfandela. Mnogo je napravio i na promociji i plasmanu vina od kultivara Plavac mali, kako u Hrvatskoj tako i vani.

Nakon što je i kalifornijski vinski posjed Grgich Hills i vinariju na Pelješcu kako u enološkom smislu I u poslovnom smislu čvrsto postavio na noge – otišao je eto uoči Božića 2023, nakon prvih sto godina sadržajnog i društveno korisnog života.

Neka mu je laka zemljica!

________________________

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 12. 2023 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ dobro odaje da je prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do i naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Tablice za ocjenjivanje mirnog vina

Tablica za ocjenjivanje pjenšavog vina

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u CASI – 11.2023

kroz    through

                                        ŽELJKO SUHADOLNIK

_____11.2023 ____

Neposredni uvod u 16. Izdanje festivala Zagreb Vino.com – Masterclass s ikonom hrvatske vinogradarsko-vinske scene Ivanom Enjingijem a koji su u Zagrebu pred velikim brojem slušatelja i gledatelja vodili iskusni sommelier Tomo Jakopović i novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin,. U odličnoj formi u svojoj 82., neumorni Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih 500.000!), o eko-uzgoju i, pokazalo se, do sada nepogrešivoj svojoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu od 250 grla crvenog angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o svojih 20 različitih vina (najstarije je bilo Venje bijelo 1998 no donio je i Graševinu 2022 k(r)asnu berbu i Graševinu 2004 k®asnu berbu) – svimau a odličnom izdanju!) i o komovici donesenima u Zagreb na degustaciju… Opširnije o Enjingiju u sljedećem izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com (Marko Čolić)

______________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Vinske ikone hrvatskog juga: BRAVO, DALMACIJO!  ⦁ Otkrivanje blaga Slavonije: FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI… ⦁ Sajmovi i ocjenjivanja: AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE ⦁  HRVATSKI LAUREATI OCJENJIVANJA MUVINA 2023 u KAISERU NA ZAGREBAČKOJ KAJZERICI ⦁ Sezona novog vina: PORTUGIZAC, MLADO MEĐIMURJE, FRANKOVKA… a ISTARSKI MLADUH?  ⦁ Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude: 16. ZAGREB VINO.COM 2023 ⦁ PERFEKTAN ENJINGIJEV UVOD u ZAGREB VINO.COM ⦁ Tim bilding – nova društvena kategorija: ORASPOLOŽENE  VINSKE UDOVICE ⦁

­Ulica žeđi / POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE / Rue de la soif

Vinske ikone hrvatskog juga

BRAVO, DALMACIJO!

Dalmatinski izlagači vinskih ikona u zagrebačkoj Esplanadi početkom studenoga (Marko Čolić)

Došao je eto red na Dalmaciju da ona samostalno i na jednom vrlo ekskluzivnome mjestu u Metropoli  –  zagrebačkom hotelu Esplanade – podastre ono najbolje iz svojega sektora  vina. Riječ  je o prikazu vinskih ikona iz toga dijela Lijepe naše na jednodnevnom promocijskom promenadnom kušanju u organizaciji zagrebačke tvrtke Vinart  i udruge Vina Dalmacije, a na koje su proizvođači iz južnoga dijela Hrvatske zamoljeni da na degustaciju donesu samo po dvije odnosno maksimalno tri svoje etikete plemenite kapljice, konkretno one s kojima se najviše ponose. Manifestacija Dalmatinske vinske ikone zamišljena je bila kao uzbudljivo događanje  na kojemu bi se nazočnima pružila prilika kušati najvažnija vina Dalmacije, vina-bisere što će im ih točiti i o kojima će im pričati autori osobno. Uzbudljivo je, bogme, i bilo!

U kontekstu prezentacije vina napravljeno je – smatram to nužnim ovdje istaknuti – nešto čega na najvećoj većini drugih vinskih priredbi nema, a svakog za materiju ozbiljno zainteresiranog  posjetitelja i te kako veseli kad to vidi: riječ je o na izložbenom mjestu svakog proizvođača, kao svojevrsnim osobnim kartama svakog uzorka postavljenim većim i dobro uočljivim kartonskim pločicama s lijepo čitljivim osnovnim podacima o vinu, poput npr. o porijeklu (vinogorje, naziv vinograda, nadmorska visina), godištu berbe, korištenoj sorti/korištenim sortama, o detaljima u načinu produkcije (termin berbe, uporaba inoksa odnosno drvenog suđa za dozrijevanje kapljice, dužina držanja vina na finom talogu), sve to pratio je i navod maloprodajne cijene butelje)….

Svakako je za pozdraviti to da se poneki organizator festivalskih manifestacija odluči ponekad i drastično, pa, moguće, i nauštrb broja izlagača, u prvi plan staviti kakvoću i ekskluzivnost. U moru sajmova, festvala, prezentacija, promocija klasičnog tipa… jednom godišnje upravo ovakva priredba koja vrvi vinskim špicama i podacima o njima svakako je dobrodošla. Nadam se da će nam godine što dolaze donositi takva ekstra-događanja vezano ne samo uz Dalmaciju nego i uz ostale službeno proglašene tri vinske regije Lijepe naše – Bregoviti sjeverozapad, Istru/Kvarner, te Slavoniju/Podunavlje.

Za svaku pohvalu je to što se organizator pobrinuo da na svakom izlagačkm mjestu pored uzoraka za kušanje budu oveće kartonske pločice koje, svaka, bitnim podacima prezentira svaki uzorak, naime uz naziv vina i godinu berbe daje obavijest o korištenoj sorti/korištenim sortama, geografskom porijeklu u širem i užem smislu (vinogorje, naziv vinograda), načinu proizvodnje (dužina maceracije, dužinu i oblik dozrijevanja – inoks, beton, barrique, veća/velika bačva…), sadržaju vol% alkohola i sadržaju neprovrelog sladora (suho, polusuho itd), na kraju je navedena i maloprodajna cijena po boci, U svjetlu najnovijih događanja s nekim drugim pićima u nas i s obzirom na to da nekih podataka, nekad na vinskoj etiketi obveznih za objavu i to s fontom propisane minimalne veličine, više na etiketama nema, a s obzirom na to da su neki bitni podaci na današnjim etiketama tiskani presitnim slovima pa je podatak bez povećala jedva moguće pročitati, dobro je da se barem na ovakvom info-kartonu navede i gdje-kod koga (adresa) je vino punjeno (nekad su vina označena kao vrhunska s k.p. morala biti punjena u vinogorju na kojemu nastaju!), te tko proizvod stavlja na tržište… Prezentaciju dalmatinskih vinskih ikona u Esplanadi obišla je i doc.dr.sc. Darija Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), možda će ovh nekoliko rečenica o oznakama i označavanju dospjeti kao buba u uho odgovornima i u HAPIH-u, pa da se ubuduće odgovarajuća pažnja posveti upravo i problematici označavanja i pića a prehrambenih proizvoda u nas. Uz doc.dr. Sokolić na slici je, desno, i prof. Ivam Dropuljić, osnivač i direktor skorašnjeg 16. Festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com (Marko Čolić)

Zahvaljujući  ideji Vinarta i  suradnji Vinarta s udrugom Vina Dalmacije  i spremnosti 23 dalmatinske vinske kuće da se odazovu ovakvome pozivu i donesu doista svoje perjanice, Esplanadina dvorana Istanbul  blještala je tog popodneva jedinstvenim sjajem! Ma – … ča je pusta Londra kontra Splitu gradu… trebalo je prigušeno, diskretno svirati u Istanbulu, da to bude kao svojevrsna zvučna kulisa vezana uz dojam tu, na licu mjesta, o tome u kojoj mjeri danas Dalmacija kakvoćom (ne mogu to nespomenuti: o kakvoći poslovne organiziranosti branše i nivou poslovne realizacije na bazi te dostignute razine kakvoće za društvenu zajednicu dalo bi se još razgovarati!) spada uz sam bok najpoznatijih europskih i svjetskih vinskih regija.

Evo, konkretno, i tko je nastupio sa svojim vinima: Baraka, Bora, Boškinac, Carić, Grabovac, Gracin, Grgić, Hvar Hills, Katich-Vina, Kraljevski vinogradi, Opus vina, Prgin, Prović, Rizman, Saints Hills, Skaramuča, Stina, Škaulj, Ško vina, Testament, Tomić-Bastijana, Ventus i Zlatan otok Plenković…

Šibensku regiju, babiće ali i kapljicu – osobito crnjake – od drugih sorata predstavili su znani nam enolog i vinar Leo Gracin, predsjednik udruge Vina Dalmacije (lijevo), te Filip Baraka iz šibnskog kraja. Na Baraku i njegove eno-uratke vrijedi posebno obratiti pažnju, vina koja smo imali priliku kušati pokazala su se su sjajnom svjetlu…

Međutim,odmah i primjedba: nije se moglo, kad je već naziv tako pompozan – Dalmatinske vinske ikone – ne primijetiti da Dalmacija ima još vinskih ikona koje nažalost nismo vidjeli sada u Esplanadi, primjerice to su s otoka Hvara Tonči Marjan (Pitve), pa Ivo Duboković, s Pelješca Niko Bura, Korta Katarina, obitelj Mrgudić, obitelj Matković, u ovo društvo spada i Vedran Kiridžija no on je najavio prekid produkcije za tržište (Kiridžija je, doduše, u Zagrebu bio prisutan posredno, naime njegov plavac s Dingača sastavni je dio vina Kontra što ga je točio Leo Gracin), a s otoka Korčule nedostajali su npr. Frano Milina Bire, Luka Krajančić, Zure…, nivo manifestacije svakako ne bi nimalo narušio podrum Lipanović kao predstavnik Visa i Vugave… Neko objašnjenje zasigurno postoji.

Što smo, konkretno, od vina mogli doživjeti tog popodneva u Metropoli?

S oznakom Dingač bila su tri vina – Saints Hills 2018 od istoimene kuće u vlasništvu Ernesta Tolja, te Elegance 2015 i Riserva 2018 od Skaramuče.

Vino od Plavca maloga a od grožđa (većim) dijelom s Dingača te dijelom iz drugih peljeških vinograda: Plavac mali 2015 i Plavac mali 2019 točila je vinarija Grgić. S prestižnih pak hvarskih položaja Ivan Dolac i Sveta Nedjelja bili su: Veli visko 2019 i Ploški plovac barrique 2016 posjeda Vina Carić iz Svirača, Plavac Pharos Maximus 2016 od Hvar Hillsa, od grožđa je s Poljica i iz Svete Nedjelje, a s položaja Sveta Nedjelja bili su Zlatan otok Plavac Grand Select 2018  i Zlatan otok barrique 2016 od Zlatnog otoka (Zlatan Plenković). Pulenat 2020 i Oštro 2019 podruma Pulenat bili su od grožđa i s pozicija Ivan Dolac i pozicije

Dingač vinarije Skaramuča te, desno,, iz podruma Grgić-vina – mješavina grožđa od Plavca maloga s Dingača s dodatkom Plavca maloga iz drugih peljeških vinograda

Očekivano, s vinima je blistao hvarski Zlatan otok. Obitelj Zlatana Plenkovića iz Svete Nedjelje na Hvaru uz Plavac Grand Select 2018  izložila je još i Plavac barrique 2016 te Syrah Grand Select 2017 • Desno: Znani kutjevački vinogradar i vinar, enolog Vlado Krauthaker zastao je uz izložbeni punkt Hvaranina i njegova kolege enologa Andre Tomića, da kuša u prvom redu odličan i iskreni Tomićev pošip iz 2022 a onda i sjajnu njegovu čuvenu kombinaciju plavca maloga i cabernet sauvignona Caplar 2018.

Kruthakerovu pažnju je privukla i dama koja je predstavljala Tomićeva vina a koja je zanimljiv detalj imala –na uhu. Naušnicu kao nakit sama je izradila spojem tankog lančića i plutenog čepa s otisnutim prezimenom Tomić kao …logotipom poslovne pripadnosti

Ostala vina od sorte Plavac mali sa sobom su donijele vinarije Stina s Brača, Kraljevski vinogradi sa zadarskog područja pa Testament iz šibenske regije, te Opus vina i Rizman s Komarne. 

 S vinima od sorte Crljenak odnosno Tribidrag odnosno Zinfandel  pokazali su se Kraljevski vinogradi – Crljenak 2019, i Testament – Tribidrag 2019.

Babić se moglo degustirati kod proizvođača Gracina – Babić 2018 te desertni Prošek, zatim kod Filipa Barake – Timbar 2021.

Syrah je u ponudi bio kod Imoćanina Katicha – Syrah 2020, i kod Zlatan otoka – Syrah Grand Select 2017, a Vranac kod Grabovca – Vranac Riserva 2019.

Izvrsne crne mješavine sorata ponudili su Katich – Mirite noir 2018 (syrah, cabernet sauvignon i merlot), Saints Hills – Sveti Roko 2018 (plavac mali i crljenak),  te nadasve Grabovac – Modro jezero Riserva 2017 (cabernet sauvignon, vranac, trnjak, merlot), zatim vinarija Škaulj iz Nadina – Carl Gustaf 2016 (merlot i cabernet sauvignon), Andro Tomić Bastijana – Caplar 2018 (plavac mali i cabernet sauvignon), Leo Gracin – Kontra (pomiješani babić, plavac mali, syrah, merlot), Filip Baraka – Prisbus 2018 (merlot i cabernet sauvignon) te, s Pag,a Boris Šuljić – Boškinac 2017 (merlot i cabernet sauvignon).

Otočki proizvodi, na bazi lokalnih sorata Plavac mali i Gegić, ali i od internacionalnih zvijezda Merlota i Cabernet sauvignona: Stina vino hotelijera Jake Andabaka s Brača dičilo se s Plavcem malim Stipančić, te Boris Šuljić Boškinac s Novalje s Paga s bijelim u bačvi od 550 litara njegovanim Gegićem OCU 2020 posvećenime njegovu ocu (mpc. 35 €), te s uvijek sjajnim svojim cuvéeom Boškinac crni od merlota i cabernet sauvignona iz berbe 2017 (mpc. za butelju: 35 €). Bošknac  u boci zapremnine tri litre, iz berbe 2013, mpc. te trolitrenke s 10 godina starom kapljicom je 180 €!

Plavac Grand Select 2018  Zlatan otok sa Hvara, te Plavac Primus iste berbe od obitelji Rizman s Komarne

Plavci s Komarne – iz podruma Opus wine i Rizman. Obitelj Rizman izašla je i s interesantnim cuvéeom Nonno 2016 (pošip 90 %, chardonnay 10%, dozrijevalo 10 mjeseci u barriqueu od hrastovine)

Vinske zvijezde iz Imotskoga, s državne granice između Hrvatske i BiH – obitelji Grabovac i Katić, s njima u društvu je Martin Matić, vlasnik trgovačke kuće specijalizirane i za vina Vrutak iz Zagreba. Vrlo privlačna bijela mješavina Draga Riserva 2021 od Grabovca iz imotskoga kraja (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon; dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, 12 mjeseci na finom talogu), zanimljiva Katićeva crna mješavina Mirite noir 2018 (syrah, cabernet sauvignon, merlot)

Vinarija Bora iz Podgradine: kuša se vino od rijetke sorte Svrdlovina!

S područja zadarskog zaleđa do šibenskog Jadrtovca: obitelj Škaulj iz Nadina plijenila je pažnju sa svojim cuvéeom Carl Custaf 2016 (merlot & cabernet sauvignon à 50 %, mpc. 60 € za buteju) te s Cabernet sauvignonom 2018 i s Merlotom 2018, a Juraj Sladić, glavni enolog i direktor podruma Testament s Jadrtovca (vinogradi podignut na tlu s puno mljevenog kamena!) uz lijepi Pošip Zenit 2018 njegovan u 500-litrenim bačvama nudio je Plavac mali 2017 i Tribidrag 2018 iz barriquea (mpc. 40 € za butelju). U razgovoru sa Sladićem je Vjekoslav Madunić, do prije koju godinu spiker (vrlo pamtljiva duboka glasa!) na Hrvatskom rediju, a otkako je službeno u mirovini vrlo aktivan kao prezenter vinara i vina kroz napise na društvenim mrežama i kroz predstavljanja vinara i njihovih vina na nastupima uživo u Zagrebu

Evo i dijela ponude od bijelih sorata: Grgić – Pošip 2021, Andro Tomić Bastijana – Pošip 2022, Testament – Pošip Zenit 2018,  Stina-Jako-Vino – Pošip 2022, pa Hvar Hills – Pošip Surreal 2021…

Monika Prović predstavila je vino od Zlatarice – Livija winemakers selection 2020, a vinarija Bora Svrdlovinu – Svrdlovina 2021 (15 vol%, zrenje pola godine u inoksu i godinu i pola u bačvicama od 225 litara,mpc. 40 €), te Maraštinu – Maraština 2022, kapljicu od toga kultivara donijelo je i ŠKO-VINO – Promina White 2022. , dok je Boris Šuljić s Paga ponudio je svoj eno-uradak od tamošnje bijele sorte Gegić – Boškinac Ocu 2020 

Od bijelih mješavina istaknuo bih sljedeće: Draga Riserva 2021 iz imotskoga kraja (kujundžuša, pošip, žilavka, chardonnay, sauvignon; dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, 12 mjeseci na finom talogu), od podruma obitelji Grabovac, te Nonno 2016 (pošip 90 %, chardonnay 10%, dozrijevalo 10 mjeseci u barriqueu od hrastovine) od obitelji Rizman s Komarne.

Neki zanimljiviji podaaci o maloprodajnim cijenama za butelju od 0,75 lit: po onome što se moglo vidjeti na info-kartonima uz uzorke, maloprodajne cijene za butelju bile su u rasponu od najnižih  11-12-15 € do najviših 60-61,5 €, u toj grupi najviših cijena brojem su dominirale one od 40 do 60 €. Crna vina cijenama nadmašuju bijela, najskuplje bijelo (35 €) bio je Boškinac Ocu 2020 od sorte Gegić.

Uz ponajbolje proizvođače, kod ovakvih manifestacija još je nešto bitno – publika. Na ovakvom skupu očekivao sam, s obzirom upravo na to što je ovdje riječ o špici ponude, susresti više ugostitelja (pogotovu i stoga što je priredba bila u ponedjeljak, a taj se dan u tjednu smatra nekako najmanje zahtjevan za ugostitelje), te vinskih trgovaca, a i vinskih pisaca, pa, svakako i relevantnih novinara iz inozemstva, iz okolnih zemalja i zemalja prvenstveno osobito interesantnih nam kao tržišta (Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Poljska…).

Razmišljam, za dalje, ovako: ovakve prezentacije vinskih ikona mogle bi se u ekskluzivnom ambijentu kakav je bio i sada priređivati redovito svakih npr. tri ili četiri godine (jednom svake godine vjerojatno ne bi bilo izvedivo s obzirom da većina naših vinarija nema baš jako veliku ni ukupnu proizvodnju, a kamoli onda i vinskih špica…)  u sklopu prikladno izabranog termina  (možda kraj siječnja, početak veljače nakon odmora od novogodišnjeg slavlja i kad se radovi u vinogradu nisu još zahuktali, ovaj termin mogao bi biti i jako dobar reklamni uvod u turističku sezonu) s time da, ako je riječ o jednom istom datumu, svaka od četiri naše vinske regije bude zasebno u svojoj dvorani, možda – a čini mi se da bi to čak bilo i bolje – da se prezentacija protegne na par dana s time da po dvije regije iz tzv. kontinentalnog dijela Hrvatske i dvije regije iz jadranskog pojasa svaka imaju svoj dan.

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, suorganizatora revije Dalmatinskih vinskih ikona. Slika medjutim nije odavde, s priredbe, nego je iz SAD, s glasovitog vinskog posjeda Ridge.

Saša Špiranec, čelnik Vinarta, suorganizatora revije Dalmatinskih vinskih ikona. nije bio i osobno prisutan na prezentaciji u Esplanadi. Slika  nije odavde, nego je iz SAD, s glasovitog vinskog posjeda Ridge, gdje je enolog čuveni Paul Draper. U sklopu svjetske turneje za koju mu se ukazala prilika Špiranec je bio i u Južnoj Americi, Australiji i na Novom Zelandu, konkretno i na globalno znanom i cijenjenom posjedu MATE obitelji Brajković hrvatskog porijekla. Znači li to, možda, da priprema za ovdje kod nas kakvu ekskluzivnu manifestaciju s vrhunskim kapljicom iz bijeloga svijeta? Možda da se u tom pravcu napravi i kakav dogovor s trgovačkom kućom Vrutak, koja je svojedobro startala sa zanimljivom akcijom – uvozom i plasmanom uradaka vinogradara/vinara hrvatske dijaspore u Hrvatskoj. Vani ima popriličan broj afirmiranih vinarija u vlasništvu pripadnika hrvatske dijaspore… A evo i bube u uho Martinu Matiću, po struci inače odvjetniku, vidjenome među posjetiteljima u Esplanadi: kao što je Vrutak svojedobno krenuo s realizacijom sjajne zamisli da publici preko svojih podajnih mjesta u Lijeoj našoj približi uratke brojnih Hrvata-iseljenika afirmiranih kroz Bakhov nektar u svijetu, tako bi sada mogla  akcija ponovno krenuti, a s druge strane  možda bi Vrutak mogao i sa svoje strane dati visoki doprinos kvalitetnoj ciljanoj prezentaciji hrvatskih vinskih ikona na tržištima u inozemstvu s ciljem naše dobre turističke promidžbe i s mogućeg uspješnog ukupnog izvoza hrvatskih vinskih ikona…

Nužno bi bilo, ponavljam, povesti bolje računa o publici koja bi bila nazočna na ovakvim ekstra događanjima. To znači da, želi li se polučiti očekivani poslovni uspjeh projekta ikona (a tome, zapravo, nema alternative!), za takvu priredbu/takve priredbe publiku valja prikladno segmentirati. Posjetitelje bi trebalo sagledati u nekoliko segmenata – ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci i vinski novinari, a i enolozi, to bi bio poslovni krug što spada u kategoriju uzvanika, a s druge strane tu su potrošači kao posjetitelji koji bi trebali po za nivo ponude odgovarajućoj cijeni kupiti ulaznicu. Od toga bi se ostvarili, s jedne strane, određeni – kakav takav no finalno ipak koristan – novčani prihod ali, pretpostavljam, i nešto što je posebno važno – pri degustaciji jača koncentriranost svakog pojedinaca na svaki uzorak, što je bitna razlika od ležernog pijuckanje iz zabave za zabavu kakvo vidimo na brojnim drugim sajmovma i festivalima vina. Sredstva dobivena od naplate organizator uvijek može lijepo iskoristiti za neka poboljšanja u realizaciji projekta. Kao uzvanike i goste događanja nužno je, uz domaća imena, pozvati relevantne i utjecajne vinske pisce, možda i neke trgovce, iz inozemstva kao goste za jednodnevni ili dvodnevni boravak ovdje, za to financijsku potporu valja tražiti od nadležnih državnih tijela poput npr. Hrvatske gospodarske komore i turističkih zajednica, sponzora.

Pretpostavljam da bi osobito među novinarima sa željom da degustiraju na miru i s maksimumom koncentracije bila dobro prihvaćena i mogućnost da se, ako cijela stvar ostane u Esplanadi, npr. u Istambulu susjednoj postoriji može uzorke paralelno kušati i posve na miru, sjedeći za stolom, s time da se prema popisu izlagača i vina uzorci za kušanje mogu izabrati i preko dežurnog konobara i dobiti u separe na kušanje.

Prvenstveno kontinuiranim predstavljanjem u nekom određenom i, pretpostavljam da bi bilo dobro, ustaljenom godišnjem terminu samo izabranih vina posebne kakvoće, takozvanih perjanica podruma, moguće bi bilo ubrzanim ritmom uspješno skrenuti pažnju ciljanog šireg kruga domaće javnosti, ali i javnosti u svijetu na aktualnu iznimnu koncentraciju kvalitete ina osebujnost eno-uradaka odavde. U prilog nam svakako ide to što imamo dosta autohtonih sorata koje možemo poslovno (image, plasman, zarada… korist i društvenoj zajednici!) iskoristiti i bolje nego što se to radi sada, a kad smo sada ovdje eto kod Dalmacije, vrijedi spomenuti da, kako čujem, broj autohtonih sorti u Dalmaciji nadmašuje ukupan broj autohtonih sorti svih ostalih naših regija zajedno… 

Otkrivanje blaga Slavonije

FRANKOVKA, VINO ŠTO PUNO JEZIKA GOVORI…

Lingua franca! Frankovka – sorta vezana uz mnogo zemalja, i vino što puno jezika govori!…

Sinonimi: Borgonja (Hrvatska Istra), Modra Frankinja (Slovenija), Frankovka Modra (Slovačka), Franconia (Italija), Blaufränkisch (Austrija),  Limberger i Lemberger  (Njemačka), Kekfrankos (Mađarska), Burgund Mara (Rumunjska)…  Kad se kaže da puno jezika govori/vino što govori svim jezicima  – to može značiti … tako je dobro da i anđeli na nebu pili bi ga…

Frankovka kao protagonist: od mladog, martinjskog crnjaka, preko vina Lingua Franca, te nekoliko Miraza od 2019 do 2012, do desertnog slatkog vina – bijele boje

Frankovka kao protagonist: od mladog, martinjskog crnjaka, preko vina Lingua Franca, te nekoliko Miraza od 2019 do 2012, do desertnog slatkog vina – bijele boje

Kad je riječ o frankovki, uvjerio sam se u njen magnetizam još odavno, najprije na svojedobnim mojim lutanjima europskim vinogorjima – vinogradima u Burgenlandu odnosno Gradišću u Austriji, pa Baden-Württembergu u Njemačkoj, Villanyju na jugu Mađarske na samoj granici s Hrvatsko.m.. Imao sam priliku i sreću kušati takve bisere da mi je nejasno kako se u nas dopustilo da i takva sorta i vina od nje ostanu toliko dugo debelo u sjeni –  pomodnost je bila prejaka! – raznih drugih kultivara i vina…

Voditelj radionice – enolog i direktor podruma Enosophia Martin Kovačević (suhiucasi)

Točno porijeklo sorte Frankovka još se ne zna, ali pretpostavlja se – barem tako piše, na podlozi rezultata istraživanja niza stručnjaka za ampelografiju, u velikom vinskom vodiču WINE GRAPES autora Jancis Robinson, Julije Harding i Joséa Vouillamoza – da bi joj kolijevka moglo biti područje između naše Dalmacije te Austrije i Mađarske, moguće i dio Slovenije (Slovenci rado svojataju Frankinju kao svoju). Odande se sorta širila dalje. Naziv je sorta dobila u srednjem vijeku za vrijeme vladavine Franaka, koji su, inače, kultivare bolje kvalitete svrstavali u grupu Fränkisch, a one smatrane manje kvalitetnima u grupu Heunisch. Frankisch dolazi od naziva nekadašnje prostrane i povijesne regije Franconia, koja je obuhvaćala dio Bavarske, Thüringena, Heilbronna, te Baden-Württemberg.  Blaufränkisch kao naziv kultivara pojavio se 1862. godine na izložbi vinskih sorata u Beču, i tada je i internacionalno službeno prihvaćen.

U Hrvatskoj Frankovka se uzgaja u kontinentalnome dijelu, od sjeverozapada prema istoku sve do Dunava. Ona se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju, te u Baranji (uključujući i mađarski dio)  i Srijemu,  tu – kako vrijeme odmiče napokon sve više na vidjelo i kod nas izlazi to da ta sorta uz prikladan pristup od pravilnog izbora vinogradske pozicije pa dalje može pružiti vrlo ozbiljna, kompleksna snažna vina, istinsku  svjetsku špicu.

Frankovke Miraz nagrađene na Decanterovom WWA 2023 – razlog za veselje vlasniku Enosophije Ivanu Ergoviću

Koliko se sjećam, među prvima u nas serioznije se Frankovkom/frankovkom počeo baviti feričanački vinski podrum Fera-vino, sada već dugo u sklopu poslovne grupe NEXE sa sjedištem u susjednim Našicama. Većina naših tzv. kontinentalnih vinara okrenuta je bila prvenstveno bijelom vinu, u Slavoniji kao neprikosnovena vinska zvijezda znana je Graševina, a crne sorte i crna vina bili su nekako usputni, sjevernjaci su primat u crnoj domeni prepuštali jugu i Dalmaciji, smatrajući, valjda, da svojim crnjacima ne mogu na tržištu parirati onima s jadranske obale. Već prije dosta godina meteorolozi su počeli obznanjivati da osunčanost istočnog kontinentalnog dijela Lijepe naše i maksimalne temperature tu i ne zaostaju za onima s juga. Srećom da je grupa eksperata za vinogradarstvo sve jače počela ukazivati na visoku podesnost hrvatskog sjevernjačkog teritorija posebice na istoku zemlje i za crne sorte i za proizvodnju vrlo ozbiljnih crnjaka. Primjetilo se da i neka područja koja nisu na najistočnijem dijelu Hrvatske – konkretno baš i Feričanačko vinogorje – imaju sjajne izglede za velika crna vina.  Fera-vino startalo je bilo vrlo dobro, obećavajuće, posadilo je čak i – porijeklom južnjački –  Syrah i bogme i danas pamtim najbolje partije toga fera-vina. Počelo se paziti na to da se vinima koja to zavrjeđuju i dopusti dozrijevanje i u hrastovim bačvama i kroz dovoljno dugo vremena. Ali onda je u strukturi tvrtke Fera-vina počelo dolaziti do promjena u kadrovima predviđenima da odlučuju, mijenjali su se enolozi i stvari su se nekako razvodnile, dosta vina koja su mogla biti top-topova izlazilo je na tržište uglavnom tek kao korektno ili malo više od toga. U međuvremenu Fera-vino postalo je Enosophia, a pojma Fera, koji je već u nazivu ukazivao na geografsku pripadnost (kod vina je geografsko porijeklo bitno!) u nazivu više nema! Dojam je medjutim da se situacija u ex Fera-vinu a sadašnjoj Enosophiji normalizirala. Angažirana je nova enološka ekipa, podrum je suvremeno opremljen i s vrlo je kvalitentnim drvenim suđem. Stvari su, nadajmo se, krenule trajno nabolje za frankovku!

Naznake za to vidjeli smo po vinima ponuđenima na radionici-kušaonici Frankovka kroz vrijeme priređenoj u sklopu proslave Martinja 2023. u zagrebačkom Sky Business neboderu.  Ponuđeno je ukupno devet vina u svim bojama (bijelo, ružičasto, crno) a sva samo od sorte Frankovka! Evo redosljeda: kao piće dobrodošlice, neposredno prije početka radionice – ružičasti pjenušac od Frankovke, zatim, na radionici – za uvod Lingua franca 2020, potom Miraz 2019 (Miraz je inače oznaka za kvalitativno najvišu kategoriju kuće), Miraz 2018, odležani Miraz 2016, pa već pomalo arhuvski Miraz 2012, kraj radionice bio je u znaku visoko-predikatnog Ledenog vina od Frankovke ali u – bijelome izdanju. Za kasnije, za martinjsku veselicu ostavljena je prigodna Mlada frankovka 2023 napunjena u elegantno opremljenu butelju.

Vinograd Enosophije na poziciji Goveđa glava (suhiucasi)

Pogled u vinski podrum u Feričancima

Enolozi i supružnici – Martin i Lucija Kovačević

Predmartinjsku radionicu vodio je mladi enolog MARTIN Kovačević, koji je u Enosophiju stigao prije nekih pet-šest godina iz Poličnika kod Zadra kao svog zavičaja!. Faultetski obrazovani (Agronomski faks u Zagrebu) Martin Kovačević, koji je postavljen i za direktora podruma, u Enosophiji brine ne samo o enološkom segmentu nego i o vinogradarskome dijelu. Zajedno s njime radi i njegova supruga Lucija, također s fakultetskom diplomom. Martin je odlično je prezentirao vinograde i podrum, način razmišljanja u radu, oblike i dužinu dozrijevanja kapljice, potrudio se i da za pokaz, uz nazive vina i navod godišta berbe, za svaki uzorak priredi i vrijednost alkohola u vol %, sadržaj neprovrelosg sladora, sadržaj ukupne kiselosti, te vrijednosti pH, otkrio je i maloprodajne cijene…

______________________________

LINGUA FRANKA 2020 (prinos po trsu: 2 kg; dozrijevanje u velikoj drvenoj bačvi 10 mjeseci;  13,7 vol %,  neprovreli slador: 2,8 g/l, ukupna kiselost: 5,9 g/l, pH 3,5; moja ocjena: ♣  ♣ ♣ ; mpc: 7,5€)

FRANKOVKA MIRAZ  2019 (topla godina, vinograd  Srednjaci, loza stara 50 godina, prinos po trsu 1 kg; jedna godina u barriqueu,  14,4 vol %, šećer 0,8 g/l; kiselost: 5,2, pH 3,5; ♣ ♣ ♣ ♣;  mpc:13,5 €)

MIRAZ 2018 (vinograd Srednjaci; godina s nešto više kiše; 13,5 vol %, šećer 0,6 g/l; kiselost: 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + ; mpc: 13,5 €)

MIRAZ 2016 (Srednjaci, proljeće dosta svježe, poslije je vrijeme dobro poslužilo; 13,5 vol%; šećer 0,6g/l; kiselost 5,5 g/l; pH 3,5; ♣ ♣ ♣ + )

MIRAZ 2012  Mataruge, već arhivsko, nije u redovnoj prodaji (puno, dosta gusto, s notama jako zrelog grožđa i prosušenih bobica grožđa, vino u dobroj formi ali nije pokazivalo da ima neke šanse za napredak s vremenom u butelji; ♣ ♣ ♣)

LEDENO 2016 (Frankovka prerađena na bijelo, 14,5 vol %, kiselost: 5,5g/l; pH 3,5, slatko, puno i gusto, toplo – alkohol i vrijeme mu daju neku drugu dimenziju, uspjelo, interesantno kao desert na kraju obroka)

_______________________________________

Vinogradi Enosofije su na sjevernim obroncima Krndije, na nadmorskoj visini od oko 215o metara, nagibi terena nisu jaki. Ukupno je oko 156 ha nasada pod vinovom lozom. Nazivi vinograda su Srednjaci, Goveđa glava i Mataruge. Čuli smo da se sorta Frankovka u Feričancima uzgaja već oko 200 godina. Enosophia ima Frankovkom zasađeno oko 43 hektara. Frankovka se tržištu u butelji nudi u kategoriji Dika i – ona od izabranog najboljega grožđa i sastavljena od najboljih vina iz raznih bačava – pod najjačim nazivom Miraz. Godišnje se – ovisno o tome kakvo je godište – u kategoriju Miraz napuni oko 7000 do 8000 butelja.

                Položaj Goveđa glava, koja se prostire na 19 hektara, najpoznatiji je po domicilnoj sorti Graševina čiji trsovi tamo ponosno dozrijevaju već 35 godina. Uz Graševinu, tu se uzgaja se i sorta Merlot. Ovaj vinograd ima izvrsnu kondiciju i idealnu južnu ekspoziciju s redovima orijentiranim od sjevera prema jugu.

                Položaj Srednjaci, pak prostire se na 16 hektara. Smatra se i domom feričanačke Frankovke. Frankovka je glavna sorta ovog položaja upravo zbog sastava tla (uglavnom ilovača), i gotovo cjelodnevne osunčanosti. Pažljivo planirana orijentacija vinograda, koja se proteže od istoka prema zapadu, igra – naglašava enolog Kovačević – ključnu ulogu u povećanju izloženosti vinograda sunčevoj svjetlosti.

Na moje pitanje što, s obzirom naročito i na te jako dobre vinogradarske pozicije što ih posjeduje Enosophija, misli ukupno o mogućem dosegu feričanačke Frankovke u izričaju te u odnosu na rezultate koji su do sada postignuti, Martin Kovačević odgovorio je kako prostora za napredak još svakako ima, te da će još i više pažnje posvetiti najboljim manjim vinogradskim parcelama i manjem prinosu po trsu (sad je on, veli Kovačević, za najbolju kategoriju od 1 do 1,5 kg), a mnogo očekuje i od rezultata klonske selekcije Frankovke koja se upravo provodi, pod nadzorom zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i koja bi trebala identificirati najbolji genetski material za sadnju novih vinograda. 

Sajmovi, i ocjenjivanja

AMSTERDAM – NAJVEĆA SVJETSKA POZORNICA RINFUZNOG VINA, KAO MOGUĆE BAZE ZA BUDUĆE BRANDOVE

Od prije dosta vremena pažnja svjetske javnosti u kontekstu Bakhova nektara, koji je u novijem razdoblju kao piće globalno stekao golemu popularnost, usmjerena je u velikoj mjeri i prema vinima što se na prodaju nude kao otvorena (bulk), dakle ne u butelji nego u velikim spremnicima. Proizvođači iz raznih zemalja koji mogu ponuditi kvalitetan eno-uradak ali nemaju dovoljno snage i sposobnosti za nabavku odgovarajuće opreme za punjenje, za butelje i etikete te za nužnu širu promidžbu i vlastitu organizaciju plasmana ali i određen, dovoljan broj zainteresiranih kupaca platežno sposobnih za otkup, punjenje kapljice i plasman našli su se, s nadom u konačan uspjeh, na festivalskoj sceni što im ju je ponudio nizozemski grad Amsterdam.

Upravo za kraj studenoga određen je termin za sajam World Bulk Wine Exhibition, skraćeno WBWE, konkretno WBWE 2023 u Amsterdamu bio je predviđen za 20. i 21. studenoga.

Već punih 15 godina Amsterdam je domaćin manifestaciji World Bulk Wine Exhibition koja ga svrstava u ako ne najveću svjetsku vinsku pozornicu a ono jednu od najvažnijih svjetskih vinskih pozornica koja trgovini plemenitom kapljicom i finalnoj ponudi daje novu dimenziju. Ponuđačima vina a i onima koji mogu organizirati finalizaciju do butelje i, poslije, odgovarajući izlazak proizvoda na tržište, pružene su nove mogućnosti. S vremenom se pokazalo kako zahvaljujući kontaktima ostvarenima na WBWE na svoje dolaze i oni proizvođači vina koji isprva nisu planirali svoje vino nuditi kao bulk, naime na sajmu između ostaloga dobivaju prigodu ostvariti zanimljive poslovne kontakte npr. s velikim trgovačkim centrima kojima odgovara nabavka veće količine vina u bulk-prodajnom obliku te koji su financijski u stanju za svoje potrebe osigurati punionicu i etiketiranje da poslije na svojim policama mogu izaći s kvalitetnom kapljicom (nastalom i u nekim u svijetu vrlo poznatim vinorodnom krajevima) ekskluzivno pod svojom etiketom i po maloprodajnoj cijeni prihvatljivoj i za širi krug krajnjih potrošača.

Brojni kupci iz cijeloga svijeta dolaze na WBWE tražeći kako, s jedne strane manje količine neke po svojstvima specifične kapljice visoke kakvoće za neka svoja eksikuzivna punjenja, tako i  veliku količinu po njihovu mišljenju za njih ineresantnih vina za neka prigodna punjenja, pa i u – za pivo vrlo prepoznatljive  – limenke, u zadnje vrijeme sve popularnije i za vino.

Nakon desetljeća i pola WBWE je 100-postotna poslovna manifestacija, na kojoj se posjetitelji u dva dana imaju prilike upoznati s cjelokupnom godišnjom berbom na globalnoj razini.  Sajam u Amsterdamu bitan je i stoga što se tu može saznati i dosta naučiti o aktualnim kretanjima na vinskom tržištu, upoznati se s raznim novim, pa i nekim alernativnim rješenjima u kontekstu punjenja i pakiranja, ali i s raznim novostima vezanim općenito uz marketing. Sastavni dio manifestacije po novome je i strukovno ocjenjivanje vina ponuđenih na sajmu na prodaju

Iz šire balkanske regije kao ocjenjivači na WBWC 2023 sudjelovali su Nataša Bresliska i Zoran Peev iz svijeta vina Sjeverne Makedonije, s njima na slici, sasvim desno, je nizozemski vinski trgovac i iskusni degustator Paul Robert Blom, prije koju godinu u Skopju na manifestaciji posvećenoj sorti Vranac proglašewn svjetskim ambasadorom sorte Vranec

Značenje sajma je svakako i u tome što se u njegovu sklopu održava, pod nazivom World Bulk Wine Competition – strukovno ocjenjivanje uzoraka prijavljenih za izlaganje. U žiri se za članove pozivaju pomno odabrane osobe u vinskome svijetu visoko afirmirane u kategorijama enolozi, vinski trgovci, ugostitelji, vinski pisci. U Amsterdamu imaju prilike uzorke kušati na dva načina – sjedeći u komotno za stolom u miru, te poslije, na sajmu, na štandovima izlagača- ponuđača vina. Žiri je brojao 25 kušača iz različitih zemalja, a iz ove šire naše balkanske regije sudjelovali su Nataša Bresliska i Zoran Peev iz Sjeverne Makedonije.

Ove godine za ocjenjivanje su prijavljena 232 vina iz 15 različitih zemalja svijeta, dosta vina je iz Australije, Novog Zelanda, Argentine, Čilea, Francuske, Italije, Španjolske… spominju se i Južna Afrika, pa Rumunjska, Mađarska. Dodijejena su tri Velika zlata (Grand Gold ili Platine),  34 Zlata i 31 Srebro. Ovdje valja reći kako su svi uzorci koji su se našli na degustaciji zapravo još tek neke baze od kojih će različitim kombinacijama ovisno o tome tko kupi koju  od tih baza ili dio od nekih baza nastati finalni proizvodi što će se brendirati za tržište.

Evo i koja su se vina i od kojih ponuđača najviše dopala žiriju. Pogled na tablicu otkriva ne samo medalje i njihovu vrijednost nego i iz kojih zemalja i od kojih proizvođača su vina stigla u Amsterdam. Najprije prikaz osvajača Velike zlatne odnosno Platinaste medalje te zlatnih medalja, a u nastavkiu su dobitnici srebrnih odličja.

Žiri u predahu ocjenjivanja na WBWE 2023 u Amsterdamu   

Ocjenjivanja

HRVATSKI LAUREATI MUVINE 2023 u KAISERU  na KAJZERICI

U restoranu Kaiser koji na zagrebačkoj Kajzerici vodi naš znani sommelier Mario Meštrović održana je svečana dodjela Velikih zlatnih (=Platnastih) i Zlatnih medalja koje su hrvatski proizvođači plemenite kapljice osvojili  nedavno na 26. međunarodnom OIV- ocjenjivanju MUVINA u slovačkom gradu Prešovu. Na tom vrednovanju, na kojemu je, inače, kao degustator-ocjenjivač sudjelovao i Meštrović, Hrvatska je ove godine prednjačila brojem prijavljenih uzoraka i brojem dobivenih medalja. Posebno lijepa vijest je to da je na ocjenjivanju u Prešovu ne samo Veliku zlatnu medalju nego i – s obzirom na najveći broj od žirija ubranih bodova – titulu najboljega od svih ukupno zaprimljenih uzoraka  dobilo hrvatsko vino, a riječ je o Rajnskom rizlingu Primus 2015 od Tomislava Bolfana.

Laureati kojima su u Kaiseru  uručene diplome i medalje osvojene na MUVINI 2023:

Bolfan Vinski vrh – Veliko zlato za  Rajnski rizling 2015. Primus, uzorak s najviše osvojenih bodova.

Tomislav Bolfan ponosno pozira u svom vinogradu na Vinskom vrhu u Hrvatskom zagorju

Kraljevski vinogradi – Veliko zlato za Plavac mali 2019 i Veliko zlato za Pošip 2022, •  Zlato za Crljenak 2019.

Hrvatski i BiH osvajači blistavih medalja na ocjenjivanju MUVINA 2023 u Prešovu, snimljeni u restoranu Kaiser Marija Meštrovića na zagrebačkoj Kajzerici

Matočec – Zlato za Chardonnay i za Graševinu, Inače, ta vinarija, čuje se, ukupno ima već više  900 osvojenih • Milatić vinarija – Zlato za Plavac mali 2020 • Seletković  –  Zlato za Škrlet 2022 • Velebna –  Zlato sa Chardonnay  inox 2021  •  Fiolić –  Zlato za Merlot 2018 •  Iz susjedne nam BiH:  Milas – Zlato za Blatinu barrique 2012 • Škegro – Zlato  za Blatinu 2021

Većina nagrađenih prijavila su se za nastup na 16. Zagreb Vino.comu!

Završnica večeri protekla je u slasniim ukusnim zalogajima australskih Wagyu-steakova te Black Angus Gold steakova koje je na vatri i ugljenu osobno pripremio sommelier Mario Meštrović u domaćinskom Kaiseru kod Hipodroma.

_____________________________________

Sezona novog vina

PORTUGIZAC, MLADO MEDJIMURJE, FRANKOVKA… a – ISTARSKI MLADUH?

Sjeverozapadni dio Hrvatske poznat je već odavno po slavljenju mladoga vina, uglavnom rađenog od sorte Portugizac, portugizac kao novo mlado vino dosta je popularan i u Slavoniji u požeškom i kutjevačkome kraju. Veliku modu novog mladog vina u cijelome svijetu dobrom su svojom organziranošću kreirali Francuzi s područja Beaujolaisa ispod Burgundije, oni su prikladnim energičnim marketinškim pristupom vezanom uz svoje novo mlado vino maltene pokorili cijeli svijet. Treći četvrtak u studenome proglasili su kao službeni početak kraljevine novog mladog beaujolaisa (Beaujolais nouveau est arrivé), medjutim naši vinogradari i vinari, pokazujući više zaigranost nego poslovno razmišljanje, nisu se uspjeli dogovoriti oko jedinstvenog datuma službenog otvorenja kraljevine nove mlade cro-kapljice.

Revija vinskih biškupa u prostoru Materina priča Mine Petre u Zagrebu (Marko Čolić)

U glavnoj vinskoj ulozi – Portugizac Plešivica, nekad davno od studenoga do kraja siječnja vrlo točena mlada kapljica u Zagrebu  i njegovoj kajkavskoj okolici (Marko Čolić)

Dok se nekad pod novim mladim vinom automatski smatrala kapljica od Portugisca, danas u Hrvatskoj imamo više vrsta novog mladog vina i različite datume prvog izlaska te kapljice pred publiku. Portugizac se nekako najviše vezuje uz Zagreb i okolicu, Međimurci već nekoliko godina zaredom imaju svoje Mlado Međimurje od njihovih raznih bijelih sorata (nije službeno definirano koje su), njihovo Mlado Medjimurje već na pogled je prepoznatljivo po odabiru istog tipa prozirne bordoške butelje i po dizajnerskoj stilistici kreirane etikete. Istrani su svojedobno – još za carevanja Ivice Matoševića na kormilu udruge Vinistra, dosta pompozno startali sa svojim prvim ceremonijalima vezanim uz mlado vino Mladuh…

Međimurci su promociju Mladog Međimurja odradili i u Zagrebu, po navici – uz obilnu večeru s puno svojih specijaliteta u restoranu Tajer, u vlasništvu njihova landsmana, nekadašnjeg golmana Dinama Dražena Ladića (Marko Čolić)

Plešivički Novi portugizac,Mlado Međimurje i nova mlada feričanačka frankovka

 

Izlasci manje više svih naših novih mladih vina budu potkraj listopada i u prvoj polovici studenoga. Zagreb je sada pozornica ne samo za slavlje novog mladog portugisca nego i za vina Mlado Medjimurje, pa eto i za feričanačku novu mladu frankovku…

Vinski biškupi, kojima nije bitno je li protagonist u čaši portuigizac ili neka druga sorta/mješavina sorata,  dali su sebi oduška – svuda! 

Skok iz carstva mladuha u adventsko razdoblje i široki spektar predblagdanske ponude

                  ZAGREB VINO.COM 2023

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Već godinama kraj studenoga i početak prosinca vezuje se u nas uz međunarodni festival plamenite kapljice i kulinarstva ZAGREB VINO.COM u zagrebačkom hotelu Esplanade. Stigli smo eto na sam prag ovogodišnje smotre. Evo riječi osnivača i direktora manifestacije prof. Ivana Dropuljića:

Prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma

– Dragi prijatelji dobrog vina i dobre hrane!  Vrijeme leti, i začas nas evo ponovo pri kraju kalendarske godine, u adventskom razdoblju za koje smo naviknuti da bude u znaku pojačanog veselja, ali istodobno i razdoblju koje je – nakon toliko kroz protekle mjesece održanih značajnih priredbi što nam na različitim poljima po običaju donose puno radosti – na dostojan način obilježeno, kao za tekuću godinu završnom velikom smotrom, međunarodnim festivalom Bakhova nektara i delicija na tanjuru znanom kao Zagreb Vino.com. Festival 30. studenoga 2023. u 11:00 sati  svečano otvara predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Srdačno zahvaljujem predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću, te Ministarstvu poljoprivrede, Ministarsvu turizma, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Gradu Zagrebu, te svima koji su sve ove godine podržavali Zagreb Vino.com. Po tradiciji, veliki odaziv s jedne strane proizvođača/ponuđača plemenite kapljice te raznih delikatesa, a s druge strane posjetitelja kako iz segmenta enologije, sommelijerstva i ugostiteljstva, trgovine tako i iz segmenta krajnjih potrošača te dolazak i zainteresiranih iz inozemstva uvjerljivo govore o tome da smo kao manifestacija na pravome putu podizanja kulture konzumiranja vina,  te posebno i promidžbe hrvatskih eno-gastro posebnosti i vrijednosti. Ponosan sam i na veliki broj stručno vođenih vinskih radionica divljenja vrijednih sadržaja vezanih ne samo uz našu domaću, hrvatsku vinsku scenu nego i uz najpoznatija i najcjenjenija svjetska vinska područja. Žao mi je što i ovaj put ne možemo bez tužnih vijesti zbog toga što su nas zauvijek napustile drage i u eno-gastro sferi istaknute osobe, prošle godine popis imena kojih se moramo prisjetiti bio je uistinu velik, ovaj put eto dosta je manji. Uz dostojnu počast, posljednji pozdrav i želju da im bude laka zemljica s ovoga mjesta upućujem prof. dr Nikoli Miroševiću, Zvonimiru Tomcu, Concettu Pilatu.

S pressice za Zagreb Vino.com 2023, osnivač i direktor festivala prof. Iva Dripuljić je u sredini (Marko Čolic)

Profesor Dropuljić zaželio je svima dobrodošlicu na 16. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb VINOcom 2023 u zagrebačkom hotelu Esplanade, uvjeren da će vrijeme provedeno na priredbi svi provesti sadržajno i da će na odlasku sa sobom ponijeti najljepše uspomene.

Za 16. Zagreb Vino.com 2023 – čuli smo na nedavnoj pressici održanoj u hotelu Esplanade – prijavilo se nešto više od 25o izlagača. Vrijedi svakako kazati da je među prijavljenima većina sudionika – ako ne i svi! – nedavno u Esplanadi održanog skupa Dalmatinske vinske ikone, tako da će zaintersirani za ikone a koji iz ovih ili onih razloga nisu bili na spomenutoj prezentaciji samo najboljega od onoga iz ponude nešto više od 20 dalmatinskih vinskih podruma – sudionika revije ikona moći barem djelimice nadoknaditi gubitak.  Po običaju, Zagreb vino com i ove godine nudi bogat izbor  vrlo atraktivnih vnskih radionica.

Dogovoreno je i da se u okviru Vino.coma 2023 podijele medalje što su ih hrvatski proizvođači pjenušaca osvojili ove jeseni na tradicijskom susretu europskih biotehnologa u Supetru. Susret biotehnloga, inače kurs za doktorande  za     stjecanje titule doktora, u Supetru na Braču održava se već dugo vremena svake druge godine i svaki put u okviru događanja odvija se stručno ocjenjivanje vina, uvijek na neki drugi temu i ne nužno uvijek samo hrvatskih. Za prekid od nekoliko susreta kriv je bio covid 19. Ove jeseni povratak se htjelo proslaviti prigodno, pa su kao simbol slavlja kao tema izabrani pjenušci, a s obzirom da se susret odvija na tlu Hrvatske kao domaćina odlučeno je, logično, da pjenušci budu iz  ponude podruma Lijepe naše. Opširnije o susretu biotenologa u Supetru – u prošlom izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com

Evo nagrađenih:

Velika zlatna medalja i Šampion:  MISAL MILLENIUM BRUT – Peršurić

Zlatna medalja: Grande Cuvée – Galić; Misal Blanc de Blanc – Peršurić; Ré brut – Kabola; 1288 brut – Vinarija Pavlomir; Štampar brut – Štampar; Rosé brut – Vislander, Rosé brut – Bibich; Šember brut – Šember;  Three Stars brut – Jagunić; Bibich blanc brut – Bibić

Srebrna medalja: Blanc de Blanc brut – Jagunić; San Marino brut – Pavlomir; Komiška bonda brut – Vislander

Evo i lista izlagača, po danima i dvoranama

E – Smaragdna dvorana – Emerald ballroom • P – Paris dvorana • I – Istanbul dvorana •  V – Venice dvorana

IZLAGAČI 30.11./01.12.2023. (četvrtak/petak)

S pressice u Esplanadi: prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino.coma (treći zdesna), i ostali govornici: Stjepan Šagovac, Željko Suhadolnik,Vlado Horina, Ivo Kozarčanin

IZLAGAČI  02.12./03.12.2023 (subota/nedjelja)

VINSKE RADIONICE

CLUB BOARD ROOM

30 11.2023. (četvrtak)

11:00 – 12:30 h

Moderator: Roko Bekavac Tema: Vuelta a España  Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. U dva MasterClassa ide se najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka: *Recaredo Serral del Vell 2017   *Gramona III Lustros Reserva Brut Nature 2015   *Pazo Señorans Albariño 2022  *Puro Rofe Blanco 2021   *Raul Perez La Del Vivo Lomas De Valtuille 2021    *Pepe Raventos Xarel•lo del Noguer 2021    *Barco del Corneta La Sillería 2020  *El Vunculo Alejairén 2020  *Abel Mendoza Malvasia 2022  *Olivier Riviere La Bastid 2021 *Partida Bellvisos Blanc 2018   *Rafael Palacios Sorte Antiga 2020  Cijena ulaznice: 110 € • Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820,  E mail : roko.bekavac@gmail.com   Maksimalno 12 osoba. 

13-14:30 h

Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Vina Domano Hercegovina  Opis: Saznajte kako su autohtone sorte Žilavka, Blatina i Trnjak u Domanovićima ugostile svjetske zvijezde Chardonnay, Cabernet sauvignon i Merlot Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba

____________________________________

PERFEKTAN UVOD s IVOM ENJINGIJEM u ZAGREB VINO.COM 2023  – Neposredni uvod u 16. izdanje festivala Zagreb Vino.com – Masterclass s ikonom hrvatske vinogradarsko-vinske scene Ivanom Enjingijem a koju su u Zagrebu pred velikim brojem slušatelja i gledatelja vodili iskusni sommelier Tomo Jakopović i novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin, već odlično isprofilirani duo u realizaciji prezentacija vinara i vina, a kroz svoju Malu školu vina i kroz njihov nedavno otvoreni vinski portal Vinski klub svojevrsni edukatori po pitanju plemenite kapljice. U odličnoj formi u svojoj 82., neumorni Enjingi govorio je o svom vinskom putu (od početnih 2000 trsova do današnjih 500.000!), o eko-uzgoju i, pokazalo se, do sada nepogrešivoj svojoj filozofiji rada u vinogradu i u podrumu, o svom stadu od 250 grla crvenog angusa zaduženih da mu prihranjuju (gnoje) vinograde… te o svojih 20 različitih vina (najstarije je bilo Venje bijelo 1998 no donio je i Graševinu 2022 k(r)asnu berbu i Graševinu 2004 k®asnu berbu – sva u  odličnom izdanju!) i o komovici, donesenima u Zagreb na degustaciju… Opširnije o Enjingiju u sljedećem izdanju http://www.suhiucasi.wordpress.com   (Marko Čolić)

__________________________________________

15-16:30 h

Moderatori: Vinski klub – Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin Tema: Katich Winery – imotska vinska senzacija Opis: Kako je rječica Vrljika spojila Jadransko more i francuske rijeke Gironde i Rhone Cijena: Ulaz s pozivnicom Kontakt i rezervacije: vinskiklub@vinskiklub.hr Maksimalno 12 osoba

17-18:30 h

Moderator: Nenad Trifunović (vinopija) Tema: Kušanje Dingača na slijepo.  Opis: U ovom vođenom slijepom kušanju moderator će otkriti ono što nećete u javnosti čuti niti u stručnim krugovima. Zaronit ćete u kontroverze i tajne Plavca malog i Dingača uz priliku da sami odaberete svoje favorite. Možda se iznenadite rezultatima. Prepustite se uvijek atraktivnom moderiranju upućenog vinopije i sudjelujte u možda povijesnom kušanju na temu prvog hrvatskog zaštićenog vinogradarskog položaja. Radionica je prilagođena i početnicima i profesionalnim kušačima.  Cijena ulaznice: 50 € Kontakt i rezervacije:  vinopija@vinopija.com  Maksimalno 12 osoba.

01.12.2023. (petak)

11:00-12:30 h

Moderator: Roko Bekavac  Tema: Vuelta a España II  Opis: Đir kroz Španjolsku u dvije etape. Najznačajnijim vinskim regijama kroz okuse, mirise, priče kultnih vinara i  enologa Pirenejskog poluotoka. *Dido Rosat 2021  *Vina Tondonia Rose Gran Reserve 2012   *Suertes del Marqués Las Suertes 2021   *Pepe Mendoza Giró de Abargues 2020   *Villa de Corullon Mencia 2020   *Ultreia Valtuille Mencia 2020   *San Román 2020   *Dominio de Pingus PSI 2020   *Clos I Terrasses Laurel 2018    *Ferrer Bobet Vinyes Velles 2019   *Telmo Rodriguez Granja Remelluri Gran Reserva 2012   *Tradicion Amontillado Tradición VORS  Cijena ulaznice: 110 € Kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, Mob: 0916203820  E mail : roko.bekavac@gmail.com   Maksimalno 12 osoba

13:00-14,30 h

Moderator: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Vertikala kultnog Caberet Sauvignona Plaisir De Marle 2002. do 1998.  Opis: Iz južnoafričkog Paarla, kuša se pet  kultnih Cabernet Sauvignona Plaisir De Merle, berbi od 2002. do 1998.  enologa Niel Bestera, koji je znanje usvajao u Chateau Margauxu,  Cijena ulaznice: 100 € Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

15:00-16,30 h

Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.oo. Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr  091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba. 

17:00-18,30 h

Moderator: Ivo Ivaniš Tema: Sorta inkognita Malvasija dubrovačka bijela  Opis: Prije dvadesetak godina za ovu sortu nismo gotovo ni znali da postoji a, kamoli da se je uzgaja u komercijalne svrhe. Danas pak vina od nje bivaju ocjenjena sa najboljim ocjenama, na uvaženim ocjenjivanjima vina diljem svijeta. Zasađena, u nas pa gotovo jedino, u Konavlima, ima je tu i tamo još ponegdje, ostala je i dan danas nepoznata široj vinskoj publici. Vrijeme je da se upoznamo sa njenom prošlošću i sadašnjosti ali i da se upoznamo sa potencijalom koji ona posjeduje. Kušat će se vina od najmlađih do starih, poneka koja nikada nisu bila predstavljena nigdje i sada će javno biti kušana po prvi put. Vina su od suhih do slatkih, sa i bez upotrebe bačve u proizvodnji, itd.  Kontakt i rezervacije: vina.ivanis@gmail.com ili na mob Ivo Ivaniš 098219474. Ulaz: Radionica za profesionalce – novinare, sommeliere, ugostitelje, vinske trgovce itd. Maksimalno 12 osoba. 

 02.12.2023 (subota)

 11:00 – 12:30 h

Moderator: Daniel Čečavac, DipWSET, WA  Tema: Pinot Noir Masterclass: Old World vs New World Opis: Putovanje crnim pinotom kroz 10 država na pet kontinenata.  Kakve su sličnosti i razlike? Koje će se sve stilske izričaje pronaći? Gdje će na mapi opravdati svoj terroirski status? Stari svijet ili Novi svijet?

Premier cru selection  – Bodega Chacra, ‘Cincuenta y Cinco 55’ Pinot Noir 2021, Rio Negro, Patagonia, Argentina – Hamilton Russell Vineyards, Pinot Noir 2021, Hemel-en-Aarde Valley, Walker Bay, Južna Afrika – Domaine Drouhin Oregon, Roserock ‘Zéphirine’ Pinot Noir 2021, Eola-Amity Hills, Oregon, USA – By Farr, Farrside Pinot Noir 2020, Geelong, Victoria, Australija – Burn Cottage, Pinot Noir 2019, Central Otago, Novi Zeland – Cantina Terlan, Pinot Noir ‘Monticol’ Riserva 2021, Alto Adige, Italija – Sprecher von Bernegg, Pinot Noir ‘Vom Lindenwingert’ 2020, Graubünden, Švicarska – Domaine Faiveley, Nuits-Saint-Georges 1er Cru Les Porêts St-Georges 2019, Bourgogne, Francuska – Korak, Crni Pinot ‘Cimbuščak’ Stari Trsi 2018, Plešivica, Hrvatska – Philipp Kuhn, Pinot Noir ‘Steinbuckel’ GG 2018, Pfalz, Njemačka Cijena ulaznice: 125 €  Kontakt i rezervacije: Daniel Čečavac, +385 91 577 0053, info@wineclubcroatia.com   Maksimalno 12 osoba.

13-14:30 h

Moderatori: Mario Meštrović – Frane Ševo Tema: Lynch Bages Vertikala 1998. do 1966.  Opis: Neponovljia degustacija, najkvalitetnije, čuvene apelacije Bordeauxa, Pauillac i čuvena vina Grand Cru Classe, Lynch Bages, od kojih je određena nemoguće nabaviti, doći do njih.  1 Blanc de Lynch Bages 1998.  2 Chateau Lynch Bages 1995. 3 Chateau Haut – Bages Verous 1989. 4.Chateau Lynch Bages 1986.  5.Chateau Lynch Bages 1966.  Cijena ulaznice: 250€ Kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

15-16:30 h

Moderatori: Loic Vernoud (Diam Francuska) i Vjekoslav Mahovlić (Chepovi d.o.o.) Tema: Diam pluteni čepovi za mirna i pjenušava vina Opis: Prednosti Diam čepova, predstavljanje nove Origine linije čepova Kontakt i rezervacije: Vjekoslav Mahovlić vjekoslav@chepovi.hr  091/38 28 770 Maksimalno 12 osoba. 

17-18:30 h

Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: Bodega Catena Zapata Opis: Najvažnija južnoamerička vina stigla su u Hrvatsku. Istražimo zajedno karakter argentinskih vina, koja je ova vinarija postavila na neizostavnu svjetsku kartu. Kušat će se osam uzoraka: 1 Catena chardonnay 2022 2 Carena Alta chardonnay 2021  3 Catena Adriana chardonnay wb 2021  5 Catena malbec 2021  6 DV Catena Tinto historico 2021  7 Catena Alta cabarnet sauvignon 2020  8 Catena Adriana Fortuna terrae malbec 2020   Cijena ulaznice: 85 €.  Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić, mob 0915227778, e-mail lugaric.darko@gmail.com  Maksimalno 12 osoba.

 03.12.2023  (nedjelja)

11,00 – 12:30 h

Moderator: sommelier Darko Lugarić Tema: 12 Maceriranih  vina ispod radara  by Darko Lugarić Opis: Macerirana vina sve više nalaze svoju probranu publiku. Postoje proizvođači koji rade izvrsna vina, koja nisu doprla  do svoje publike. Njihovu lepezu, istražimo zajedno na radionici 03.12.2023  u nedjelju sa početkom u 11 h. Kušat će se 12 uzoraka:  1 Cmrečnjak Pušipel X-tream 2021 pretpremiera  2 Jagunić Stare sorte 2020  3 Glavica Graševina amfora 2021 predpremiera  4 Klet Romić Škrlet 2019   5 Korija Graševina 2017  6 Testament Pošip Zenit 2018 7  Kurtalj Rajnski riesling 2017 8 Gregorić Sivi pinot  2019 9 Dobravac Siminor 2018 10 Bedeković Zero plus Natural Pinot sivi & Traminac eko 2021  11 Bolfan Natura traminac 2017  12 Braje VelTraPi 2020 Cijena ulaznice: 50 €.Kontakt i rezervacije: Darko Lugarić , mob  0915227778 , mail lugaric.darko@gmail.com Maksimalno 12 osoba.

 13,00 – 14:30 h

Moderatori: Tomo Jakopović i Ivana Pranjić Tema: Zaboravljena blaga – arhivski škrleti Opis: Je li škrlet zaista jednogodišnje vino ili ipak voli odležati u boci? Prekopali smo arhive moslavačkih vinara čije eksponate otvaramo na radionici 03.12. Popis vina:  1. Klet Romić – macerirani škrlet 2018. 2. Vinarija Voštinić Klasnić – Unikat 2017. 3. Vinarija Košutić – škrlet 2017. 4. Vinarija Florijanović – Mons Claudius 2016. (odležan u moru). 5. Klet Romić – Magnum škrlet 2015. 6. Vinarija Trdenić – Private Selection 2015. 7. Vinarty wines – škrlet 2012. 8. Vinarija Mesarić – škrlet 2011. 9.OPG  Ivan Kosovec – Selekcija 2011. 10. Vinarija Voštinić Klasnić – škrlet 1992.  Cijena ulaznice: 65 eura Kontakt i rezervacije:info@corkcroatia.hr, 092/ 266 – 5612 Maksimalno 12 osoba. 

15:00 – 16:30 h

Moderator: Daniela Bohatá aka Di Di Tema: Simfonija Ljubavi – Manje poznata kvalitetna vina sa otoka Lastovo – vina od malih velikih vinara. Umjetnička vina obućena u etikete sa originalnima slikama (akril, ulje) – svaka etiketa ide sa temom koja je vezana za tradiciju Lastova i jednim poetskim tekstom iz mjesta gdje se vino rodilo. Interaktivna prezentacija tog najboljeg sa najudaljenog naseljenog hrvatskog otoka. Daniela zastupa svoju zakladu koja se bavi otkrivanjem i brendiranjem otočnih autohnotnih blaga i povezivanje vinskih priča sa slikanjem i pisanjem. Opis: Koliko bogata je lastovska zemlja i kakva vina daje? Koje su autohtone vinske sorte? Kako se vinari izborili sa izazovnom godinom? Koje vino sa Lastova je idealan izbor za vjenčanje? Kojim vinom sa Lastova možemo impresirati nekog dragog u slobodnom vremenu ili na ozbilnom poslovnom sastanku? Koje vino se pije za vrijeme Lastovskog poklada? Što se pije oko gradela dok se peče crnej ili sardela? Što će biti vinski hit sljedeće turističke sezone? Na radionici će se kušati sljedeće: Rukatac 2022, Pošip 2022, Plavac mali 2020, Merlot 2019, svi od vinarije Šarić, zatim  Lastovski pečenjak  + novo brandirana umjetnička vina (limitted edition), naslijepo  Teuta`s Crown: Teuta Bianca,  Teuta`s Crown: Teuta,   Simfonija Ljubavi Vino za vjenčanje,  Crni Fumar,  Fumar: Muško vino bilo, crno,  Katarina`s Crown: Vino za dvorac Cijena ulaznice: 44 € Kontakt i rezervacije: 0915588649  (WhatsApp), dicascataworld@gmail.com Maksimalno 12 osoba.  

______________________

Tim-bilding – nova društvena kategorija

ORASPOLOŽENE UDOVICE

Znamo za udovice, ucviljene udovice, vesele udovice, crne udovice…  a znamo i za team building…. Odnedavna imamo i kategoriju oraspoloženih udovica, i tim bilding za vinske udovice! Krivac za to je poslovno vrlo uspješni poduzetnik iz Jastrebarskoga Željko Pavković, osnivač i donedavna vlasnik nadaleko znane i cijenjene tvrtke za prodaju opreme za vinogradare i vinare PA-vin a sada – nakon što je vođenje tvrtke službeno preuzeo njegov sin – na putu prema mirovini. Medjutim u ovome času ipak, u stvarnosti, još ne i prema potpunom umirovljenju i statusu klasičnog penzića, ima još, kaže, u njemu snage za različite društvene aktivnosti što mogu donijeti dobrobit društvenoj zajednici.

Najnovija njegova invencija je Tim bilding za vinske udovice, nakon realizacije koje je proizašao i termin oraspoložene udovice! E, pa, efekti akcije zavrjeđuje poštovanje!

Prva stanica Pavkovićevog tim bildinga za plešivičke vinske udovice bili su Kutjevo i podrum Krauthaker, kao domaćini goste/gošće su – kak sešika! – dočekali Vlado Krauthaker i njegova supruga Ružica

Kako je PA-vin smješten u srcu kroz posljednje godine iznimno uspješne vinogradarsko-vinarske-vinske Plešivice, Pavković je dakako vrlo tijesno surađivao s lokalnim vinarima i posebice vinskim zvijezdama što su Plešivicu, nakon onog davnašnjeg srozavanja u ponor zbog afera s delancima, podignuli u blještavu vrhušku, i, druželjubiv kakav jest, s njima je, kao susjedima, kroz poslovne aktivnosti ostvario i dubok prijateljski odnos. Nažalost, u posljednjem desetljeću dogodilo se to da nas je zauvijek napustilo nekoliko istaknutih protagonista-zaslužnika za plešivički povratak te za zlatni uspon vinske Plešivice u špicu kakvoće i općeg poštovanja. Otišlo je, prisjetimo se, par najjačih imena: Drago Režek, Stjepan Šember, zadnji je bio Zvonimir Tomac… Prisjećajući se poslovnih druženja ali i privatnih prijateljskih druženja s njima na veselicama, te toga da su, uz pajdaše-muževe koji su bili i medijske zvijezde, i supruge  tih vinogradara i vinara davale veliki obol ukupnom uspjehu svake pojedine vinska kuće međutim one sa svojim radom unutar kućanstva i najčešće u kuhinji nisu bile i za širu javnost toliko vidljive kao njihovi supruzi, Pavković se domislio da bi bilo lijepo tim suprugama, sada vinskim udovicama, posvetiti veću pažnju i omogućiti im neke lijepe trenutke što će ih, iako ne mogu odagnati tugu zbog gubitka supruga, jače  ORASPOLOŽITI. I tako je Željko Pavković  okupio plešivičke vinske udovice Maricu Frlan, Ružicu Šember, Dragicu Režek, Pavicu Tomac, Pavicu Bakon, Smiljku Rožić … i poveo ih na dvodnevno putovanje u vinske Slavoniju i Podunavlje. Prva stanica bila je kod Vlade Krauthakera u Kutjevu, nakon ugodnog druženja s domaćinom i njegovom suprugom Ružicom otišlo se do Ivana Enjingija, pa do Galića i u Kutjevo d.d.. A na cijeloj ruti dvodnevnog izleta našli su se i Đakovo, gdje je posjećena ergela lipicanaca, pa Kopački rit, a onda i podrum Belje, posjećeni su i obitelj Gerstmaier te vinar i ugostitelj Josić, za finale je ostavljen obilazak Osijeka…

U Kutjevu su posjećeni podrumi Kutjeva d.d. te Galića

– Veseo sam jer putovanje je bilo vrlo ljepo i drago mi je što sam na licima udovica vidio da su dame lijepo oraspoložene. Posebno me veseli to što se ovo putovanje pokazalo kao okidač za nastavak ovakvih dragih druženja koja nam svima nedostaju i koja šire prijateljstvo, naime udovica Marica Frlan, koja stoji uz vrlo znani i popularni restoran Frlan u Vivodini, odmah ispod mjesne crkvice, najavila je da će se i ona sa svoje strane pobrinuti da se ovakva druženja nastave, tako da su već za oraspoložene plešivičke vinske udovice predviđeni i izleti uVivodinu a onda i u Vivodini susjednu slovensku Belu krajinu gdje ima odličnih vinogradara/vinara. Razgovaralo se i o posjetu vinski nadaleko znanome Bizeljskome, tamo, znam to točno, postoji takodjer vinska udovica gospođa Pinterič,  suprug koje Milan je bio vrlo istaknut u tamošnjim vinskim krugovima, nakon što je on otišao prema nebu njegovim stazama uspješno kroči sin mu Simon. Želja je spojiti Plešivicu, Belu Krajinu i Bizeljsko i razvijati prijateljstvo i suradnju  – rekao je Željko Pavković.

Plešivičke udovice u prostranom vinskom podrumu imanja Belje

Željko Pavković aktivan je, inače, i u projektu koji bi u poslovnom smislu mogao biti vrlo značajan za vinorodnu Plešivicu. Pavković je unutar 105 aktualnih aktivnih sudinika u projektu jedan od jačih vlasnika nedavno za rad zatvorenog na lijepoj poziciji na brdu lociranog vinskog podruma PZ Plešivica za koji je planirano da se cijeli obnovi ali s time da u gornjem dijelu, koji se najprije obnavlja i koji bi se, s prikladno uređenima regijskom vinotekom i kušaonicom plešivičkih visokokvalitetnih vina, trebao službeno otvoriti  na Dan grada Jastrebarsko 13. studenoga 2024. U donjem dijelu, obnova kojega će duže potrajati, trebao bi biti proizvodni pogon. Zamišljeno je da bi on funkcionirao prvenstveno kao pomoć i poticaj mnogim manjim ali ambicioznijim lokalnim vinogradarima koji kod sebe doma nemaju odgovarajuće uređen i opremljen podrum da uz pomoć ekipe izabranih stručnjaka najprije za vinogradarstvo pa vinarstvo kreiraju u trsju osobito dobru sirovinu za stvaranje, u ovom našem podrumu, izvrsnih vina, novih plešivičkih eno-gastronomskih i turističkih aduta. 

Željko Suhadolnik,  suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, te  Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 11. 2023 – hints to the smart purchase

Tablica za ocjenjivanje mirnog vina – gore, te tablica za ocjenjivnaje pjenušaca – dolje

______Mala pomoć za opis vina ______

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒ – čuvati/hold •   – trošiti uz hranu/drink with food

 ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆ ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 09.2023

_____o9.2023 ____

 Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepom zgradom na vrhu. Čini se savršenime za ustroj regijske vinoteke  s reprezentativnim izborom etiketa što ih nudi Plešivičko vinogorje, te s prikladnom ugostiteljskom ponudom lokalnih specijaliteta. Vlasnik koji tamo ima  vinski podrum mogao bi možda biti i upravitelj objekta o kakvom govorim

___________________________

   IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS 

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine: PLEŠIVICA PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO,La PJEN, JANTARNO….DANI VINA i RADIONICA u POČAST ZVONIMIRU TOMCU ⦁ Lijepe vijesti iz Iloka: NOVA VINARIJA KAST  S VELIKIM AMBICIJAMA ⦁ Iz našeg susjedstva: 55- GODIŠNJICA HIŽE PENIN ISTENIČ i SEDMA TRADICIJSKA PUKLAVEC VIP-BERBA NA JERUZALEMU ⦁ Smotra OPG-ova: MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU ⦁ ZV: HOTEL GASTROTECH ⦁ Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada: ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: VRANEC SELECTION 2023! ⦁ Svjetska vinska elita u Ljubljani: TOP VINO by eVINO ⦁ Nešto sasvim drugo i – bez alkohola: GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA – SVE POPULARNIJI ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDe/ Rue de la soif

U znaku početka berbe 2023 i nove školske godine

U žiži – Plešivica!

PORTUGIZAC, BIJELO i CRNO MIRNO, LA PJEN, JANTARNO…

Nakon ljeta i pažnje javnosti glavninom usredotočene, logično, na Jadran, s rujnom se žiža počela širiti prema kopnu, mogli bismo reći ponajprije na Plešivicu, ali ne samo zato što se ona proslavila istodobno sa po više osobito cijenjenih vrsta vina, nego i stoga što tamo za gotovo sve te vrste berba grožđa počinje u vrlo ranim (pjenušci, novi mladi portugizac) do ranim terminima (Chardonnay, Pinot bijeli, Pinot crni, koji su u spomenutom vinogorju vrlo rašireni)…  Što se tiče portugisca, ovdje istaknuto označenoga kao mladog vina, on je bio okosnica osnutka, prije više godina, jaskanske udruge Portugizac Plešivica, stvorene dakako s ciljem promocije tog tipa vina i čuvanja tradicije kraja, a što se tiče pjenušaca sad je eto i taj tip vina, čini se, na putu društvenog ustoličenja, naime upravo se dosta govori o institucionaliziranju Turističke vinske ceste pjenušaca Plešvicom, iz priloga nekih informativnih medija javnog informiranja moglo se čak zaključiti da je već i proradio taj projekt iza kojega, kako je objavljeno, stoje Grad Jastrebarsko i Turistički savez općine Jastrebarsko te koji ima punu podršku i ministrice turizma i sporta Nikolina Brnjac i direktorice Turističke zajednica Zagrebačke županije Ivane Alilović.

Gornja Reka – krasan vinogradarski ambijent s lijepim malim dvorcem na vrhu, tu je podrum Dvorska vina Siniše Šoškića. Obitelj Šoškić na tržište izlazi s nekoliko linija vina u butelji – PASSION (sauvignon, muškat žuti, rosé i crni pinot), POETRY (Haiku, s maceracijom od 30 dana), CLASSIC (graševina te merlot), MOUTHFIEL (graševina, rajnski rizling te crni pinot u litrenim bocama), zatim s jakim pićima – AUTHENTIC (vinjak Dvor) i DESTILATI (viljamovka, travarica, šljivovica, višnjevac, orahovac, komovica, borovnica, medica) te s klasičnim VINSKIM octom i s BALZAMSKIM octom

Skup na kojemu je javnost obaviještena o otvaranju Vinske ceste pjenušcima na Plešivici održan je u vrlo afirmiranoj kući pjenušavog vina obitelji Šember, uz koju je na slici ministrica turizma Nikolina Brnjac (treća slijeva). Sasvim lijevo na slici: tata Zdenko i mama Ivanka, desno od ministrice su sin Šemberovih Nikola i snaha Martina te kćerke Klara i Lucija Šember. Nazočne je u ime domaćina pozdravila Lucija Šember, koja je rekla i to da se Šemberi proizvodnjom pjenušaca bave već nekih četvrt stoljeća te to da danas iz njihova podruma, uz mirna vina, prema tržištu izlazi oko 50.000 butelja pjenušavog vina

Na Plešivici pjenušac sada proizvodi gotovo 20 vinara, primjerice Tomac, Tomac&Bajda, Korak, Kurtalj, Kolarić Coletti, Jagunić, Griffin Ivančić, Željko Gregorić, I. Ivančić, Majcenović, Režek, Kunović, Dobra berba, Robert Braje, Sirovica, Šember i Mladina….

Što se tiče portugisca, udruga Portugizac Plešivica, kojoj je predsjednik Josip Braje a tajnik Željko Gregorić, sada službno broji 14 članova, evo koji su to, uz spomenutu dvojicu, još (naj)istaknutiji: Robert Braje, Drago Ciban, Branko Puščak, Ivica Jurkovac, Krešo Ivančić Griffin, Zdenko Vučinić, obitelj Jagunić…  Dečki se i ove godine priprremaju za grupni nastup pred Martinje na zagrebačkom Bundeku!

Službeno obilježavanje početka berbe portugisca 2023 ove je godine bilo na posjedu predsjednika udruge Portugizac Plešivica Josipa Brajea u Lokošin Dolu. Na slici u središtu su Ivan, sestra mu Iva, svojedobno i Vinska kraljica Zagrebačke županije, te najstariji član obiteljskog trija Josip. Brajeovi su, inače, već jednom prije bili domaćini berbe portugisca (Marko Čolić)

Južna strana Plešivice, na popriličnoj visini – Vlaškovec, imanje Željka Gregorića (Marko Čolić)

Portugizac 2023 u podrumu, još u svojoj prvoj, grožđanoj fazi…

Nas nekoliko novinara skoknulo je do tajnika udruge Portugizac Plešivica Željka Gregorića u Vlaškovec, smješten na južnoj padini Plešivice na popriličnoj geografskoj visini. Željko Gregorić sa svojom obitelji godišnje proizvede ukupno oko 20.000 litara vina, od toga 6000 otpada upravo na portugizac. Od sorata u uzgoju, uz Portugizac, tu su i Plavec žuti, Kraljevina, Moslavac, Graševina, Rizling rajnski, Pinot sivi, Sauvignon bijeli, a vina su jednosortna i mješavine sorata, što mirna što pjenušava, postoji i jedno mirno visokopredikatno od Rizlinga rajnskoga. Želja je bila kreirati slatku desertnu ledenu berbu ali kako te godine nikako da se temperature spuste i dovoljno dugo kao niske i potraju za taj pothvat rodilo se, na kraju, strukturirano i alkoholno moćno vino s blagom ugodnom slasti. Pjenušaca, inače pod simpatičnim nazivom La Pjen, su dva – jedan je bijeli od mješavine sorata, a jedan ružičast, počiva pretežito na sorti Portugizac, taj je prošle godine na ocjenjivanju Portugieser du Monde u Mađarskoj osvojio srebrnu medalju. Od Pinota sivoga Željko Gregorić unatrag nekoliko godina proizvodi jantarno vino, s maceracijom od nekoliko mjeseci te s dozrijevanjem od oko dvije godine u velikim bačvama.

Tri generacije Gregurićevih, u obiteljskom vinskom podrumu, uz ružičaste pjenušce (na bazi portugisca!) i starinsku čepilicu koja sada služi, dakako, kao ukras: djed Gregorić (lijevo), unuk Matija (u sredini), on se inače bavi kuharstvom i profesionalno se kali kod chefa Bernarda Koraka u ekskluzivnomm restoranu na Plešivici, te sadašnji voditelj proizvodnje vina tata Željko (desno) (Marko Čolić)

Željko Gregorić sa smokvama u lijevoj ruci i s moštom od ovogodišnjeg portugisca u desnoj (Marko Čolić)

Kuriozitet uz vinograd i vinski podrum Gregorićevih – prije koju godinu nešto nezamislivo a što sada lijepo govori o globalnom zatopljenju, riječ je stablu masline te o nekoliko stabala smokve koja daju vrlo lijep ovećii, kušali smo!, fino slatki plod! Znači li to da Plešivica, dosad izrazito znana po bijelim sortama i vinima i crnome portugiscu, a nekad i Lovrijencu, pa, u novije vrijeme, i po crnom pinotu, postupno postaje i područje za redovitu produkciju i rasnih crnjaka kakve susrećemo u južnijim krajevima?

Tema portugisca na Plešivici od PP-tajnika Gregorića vodi nas na sljedeće najlogičnije moguće mjesto – izravno u selo Plešivicu, na imanje Damir Drago Režek, tj. obitelji Drage (velikog majstora vinara, njega na žalost već nekoliko godina više nema) i Dragice (stručnjakinje za vinogradarstvo!) i njihova sina Damira koji je preuzeo vodstvo podruma. Režeki su sjajni u proizvodnji baš i crnjaka, od Portugisca, s kojime su pokazali da maksimum toga kultivara u dosegu nisu tek svježa mlada nova vina, te od Pinota crnoga. Drago i Dragica Režek kao eksperti pažljivo su birali položaje gdje će saditi vinograd i na kojim će pozicijama saditi sorte što baš na njima mogu pružiti maksimum. I nije čudno to što imaju visokokvalitetna vina! Njihov portugizac odavna kakvoćom (punoća, miris, okus, živost, izdržljivost kroz vrijeme) uvelike odskače od najveće većine drugih u regiji, više puta od lokalnih vinara čuo sam primjedbu da u portugiscu Režekovih ima i drugih sorata, te da je stoga je on takav.

U nemogućnosti, zbog gripe, da nas primi i Damir Režek, primila nas je njegova mama Dragica. A s obzirom da još do tog datuma Režeki nisu brali ni portugizac, ponudila nas je s izvrsnim portugiscem iz berbe 2021, te s odličnim crnim pinotom 2020 (Marko Čolić)

Režeki kategorički opovrgavaju da u njihovu portugiscu ima i drugih sorata kao popravljača. Posjeduju svoje vinograde i na vrlo hvaljenoj poziciji Veselnica, a mama Dragica ističe da su zasadili više različitih klonova Portugisca od kojih neki potječu izravno iz slavnih nekadašnjih Erdödyjevih vinograda, upravo ti klonovi sađeni su, u suradnji s glasovitim njemačkim Institutom za vino iz Geisenheima, i u Mladini, prednost tih klonova nad drugima je i u tome što grozdovi nisu nabiti pa po tome skloniji kvarenju, nego rastresiti i budu zdravi, u stanju su, dodaje Dragica Režek, osobito na boljim položajima, nakupiti bez problema i više od 90 oechslea sladora, to bi u prijevodu i u suhom vinu bilo za nekih 12,5 pa prema 13,0 vol postotaka alkohola.  Upravo sada kod Režekovih kušali smo njihov odličan, lijepo obojen, pun, i dovoljno živahan  portugizac iz 2021 napunjen u butelju, taj je bio jačine 13 vol % !

Vinogradi na Veselnici, dio je u vlasništvu Režekovih a dio u vlasništvu Drage Kurtalja (Marko Čolic)

– Na dobro osunčanoj kosini Veselnica koja se penje i do 280 metara nadmorske visine, imamo oko 4500 loza na hektar. Ova godina bila je u meteorološkom smislu vrlo hirovita, vjetar i kišne oluje napravili su dosta štete po vinogradima, a ovo što je ostalo u vinogradu količinski je dosta manje nego kad je stanje redovno, međutim s obzirom na ukupno kakvoću položaja, na kakvoću klonova i na našu odluku da ne hrlimo u berbu nego da pričekamo očekujemo jako dobru kakvoću – kazala je mama Dragica.

Oni su postavili čvrste i solidne temelje – baka Katarina te njen zet I enolog Velimir Korak…

Kao završna postaja lutanja tog dana plešivičkim krajem bilo je gospodarstvo Velimira Koraka, diplomiranog enologa po struci, dugogodišnjeg uspješnog uzgajivana grožđa i proizvođača svih nabrojanih tipova vina po kojima je Plešivica stekla visoku reputaciju, dakle svježih ali i vrlo ozbiljnih bijelih, ružičastih i crnih mirnih klasičnih vina, pjenušavih vina dobivenih sekundarnom fermentacijom u butelji i jantarnih vina dobivenih dugim maceracijama grožđa bijelih sorata i dugim dozrijevanjem kapljice u drvenim bačvama. Mislim da ne griješim kad, na temelju činjenice da su već godinama ne tek neka nego SVA vina što izlaze pod etiketom Korak SJAJNA, kažem da je Velimir Korak, svojedobno i službeno proglašen Vinaem godine u Hrvatskoj, jedan od najboljih proizvođača, ako ne i najbolji proizvođač, vina u Hrvatskoj!

Gospodarstvo Korak unatrag koju godinu ozbiljno se proširilo i na ugostiteljsku djelatnost i to u elitnom razredu, kao kuhari su se iskazali baka Katarina, koja brine prvenstveno o ponudi domaćih specijaliteta (domaći sir, kruh, slani kolači poput bućnice i greblice odnosno, po plešivički, copanjka) i o održavanju lokalne tradicije u tanjuru, te njen unuk Bernard, sin Velimira i Mirjane Korak, koji se u kuhnji dosta kalio u najrenomiranijim restoranima Slovenije i Italije, prošle godine dobio je kao odličje jednu kuharsku kapicu (toque) vodiča Gault & Millau, a ove godine dosegnuo je i vrlo prestižnu jednu Michelinovu zvjezdicu!

…a ovi mladi, na slici s uglednim gostima iz Italije Joškom i Marijom Gravner – chef Bernard, brat mu Josip, enolog koji je praksu stjecao i u podrumima u Južnoj Africi, te sestra Vera (sasvm desno na slici), zadužena ua promidžbenu aktivnost i prihvat gostiju, priču uspješno dograđuju (Marko Colic)

Dio ponude iz modernog pristupa Velimirovog sina chefa Bernarda, te domaće delicije – copanjak – iz pećnice bake Katarine

Krasan vanjski ambijent na maloj zaravni na otvorenome tik uz podrum i unutarnji restoranski prostor obitelji Korak: priznanje Michelina iskušati je ovih dana (pred vlastitu berbu grožđa) došao i legendarni vinogradar i vinar Francesco Joško Gravner s talijanskog Collija, znan kao stjegonoša jantarnih-maceriranih vina iz amfore. Na slici su, slijeva, Mirko Ivančić, vlasnik jaskanske tvrtke Imaht koja je svojedobno počela uvoziti gruzijske amfore u Hrvatsku, zatim Velimir Korak, Joško Gravner i njegova supruga Marija (Antonio Ivančić)

Nije mi dakako promaknulo i to što je upravo ovih rujanskih dana u gostima i kod Korakovih bio i svjetski glasoviti talijanski proizvođač vina Francesco Joško Gravner, inače uspješni inicijator stvaranja, i na Zapadu, pravog pokreta u proizvodnji dugo i u gruzijskim amforama (qvevri) maceriranih jantarnih vina, osoba koja je na svoj način pomogla da se produkcija upravo takvih vina uspješno proširi upravo u Plešivičkome kraju!

Joško i Marija Gravner za boravka na Plešivici posjetili su dakako i vinogradarsko-vinarsku obitelj Tomac, koja je na žalost eto u ovu berbu 2023. ušla bez legendarnog tate Zvonimira, za kojega se svakako, kao i za Istranina Marina Markežića Kabolu, može reći da je bio istinski pokretač ozbiljne proizvodnje jantarnog vina u Hrvatskoj te koji je, nakon što se obitelj Tomac široko afirmirala po mirnima chardonnayu i crvenom veltlincu te po pjenušcima, zaslužan da su Tomci kao prvi ne samo u Lijepoj našoj nego možda i u svijetu krenuli i u proizvodnju pjenušaca od jantarnog vina kao baze! Kod svojega doma i podruma u Donjoj Reki Gravnere su dočekali sadašnji voditelj proizvodnje Zvonimirov sin Tomislav, inače po struci diplomirani enolog, i njegova supruga Martina.

Obitelj Tomac dočekala je Gravnerove u berbenom raspoloženju, a Joško nije odolio da pred Tomislavom i Martinom Tomac u posebnom prostoru gdje su ukopane amfore Tomčevih ne promiješa sadržaj ove posude…

Joško i Marija Gravner obišli su i skladište amfora Imahta kao uvoznika tih posuda

I, nakon nekoliko dana, kao svojevrsna rujanska špica: u jaskanskom kraju boravio je u rujanskim berbenim danima i naš državni vrh, na čelu, dakako, s predsjednikom  Zoranom Milanovićem, riječ je o Diplomatskoj berbi koju unatrag već više godina na Plešivici organizira Grad Jastrebarsko svaki put kod drugog vinara kao domaćina. Čelnika naše države i šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj na ovoj osmoj po redu Diplomatskoj berbi primio je na svom posjedu znani vinogradar i vinar Franjo Kolarić.

Vinogradar i vinar te ugostitelj Franjo Kolarić s obitelji, u razgovoru s predsjednikom Republike Milanovićem i jaskanskim gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom

– Plešivičko vinogorje posljednjih godina bilježi silan napredak u vinskoj proizvodnji.. Sad je veći problem količina visokokvalitetnih uradaka. Mislim da tu nema govora o klasičnom izvozu vina jer se sve proda u Hrvatskoj, veliki dio se izveze u Hrvatskoj kroz prodaju u turizmu, i to treba pohvaliti – izjavio je Diplomatskoj berbi predsjednik Milanović.

Diplomate akreditirane u Hrvatskoj pozdravio je, dakako, i gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel, koji je istaknuo kako se upravo i Diplomatskom berbom nastoji svijetu pokazati raznovrsnost u stilovima i kvaliteta vina koju imaju i kojom se diče Jaska i Plešivica.

Diplomatska berba 2023 – radni dio – kod Franje Kolarića

– Franjo Kolarić pripadnik je mlađe generacije vinara koji su napravili iskorak u proizvodnji vina te tržištu prikladno orijentiranom poslovanju. Franjo je danas jedan od najjačih jaskanskih vinara i jedan od onih koji pomažu da se vinska scena u Hrvatskoj diže na višu razinu – rekao je gradonačelnik Jastrebarskog Novosel.

– Iza nas stoje godine predanog rada i odricanja, a sve smo nevolje uspjeli prebroditi zajedno, kao obitelj. Iza sebe imam 26 berbi, ova sada utijeku je 27! Trenutno obrađujemo osam hektara vlastitog vinograda a još u uzgoju grožđa surađujemo s 10 obitelji. Želja nam je proširiti površine vinograda – rekao je Franjo Kolarić, vlasnik vinarije.

Diplomatska berba kod obitelji Kolarić, pa skup označen kao Obilježavanje službenog početka berbe Portugisca na Plešivici  ove godine održan na imanju Josipa Brajea u Lokošin-dolu blizu nadaleko od znanih vinograda Mladine, obilazak vinorodne Plešivice od strane svjetski slavnog Joška Gravnera te najave ustanovljenja i proglašenja Pjenušave turističke ceste Plešivicom bili su lijep uvod u ovogodišnje jaskanske Dane vina najavljene za kraj rujna te sam početak listopada 2023. a u perivoju dvorca Erdödy u Jastrebarskom.

Veselo, veselo, otvorenje Dana vina s folklorom s glavne pozornice (Marko Čolić)

Veselo, veselo, Jaskanci, uz čašicu dobre kapljice…

Manifestacija Dani vina 2023 odvijala se na vrlo lijepoj pozornici, u zelenom ambijentu i na popriličnom prostoru na jednom dijelu kojega su bili smješteni bina za izvođače kulturno-zabavnog programa te niz drvenih kućica kao štandova gdje su svoje etikete prezentirali lokalni proizvođači vina i jakih pića, ostatak prostora, obogaćen klupma i stolovima, bio je namijenjen odraslima za druženje uz čašicu te djeci za igranje. Posjećenost, kako sam vidio, odlična!

Vinogradar na poziciji Šipkovica i vinar u obiteljskoj kući Villa Barica u Jaski Tomo Tomac, sa suprugom te sa sinom Lukom: uzbuđenje je veliko, jer je obitelj svoju kapljicu – Vila Barica (miješane bijele sorte), zeleni silvanac, rajnski rizling i pjenušac Tomac &Bajda trebala prezentirati u novodizajniranom ruhu (Marko Colic)

Plešivički proizvođači nudili su svoje uratke po popusnim promotivnim cijenama. Za zahtjevnije potrošače te dakako za one željne da nešto nauče bila je tu lijepa prigoda da za prihvatljiv ukupni trošak i ne opijaući se kušaju dosta vina i da se kako treba upoznaju s onime što zapravo kao Bakhov nektar mogu pružiti pojedina sorta i pojedini tip i stil vina. Prikladan model mogao je npr. biti taj da se za degustaciju okupi po grupica potrošača i da svaki pojedinac za degustaciju unutar iste pojedine dogovorene sorte odnosno dogovorenog pojedinog tipa i/ili stila vina kupi i podastre po jednu butelju od po nekog od više različitih vinara pa da onda grupa prijatelja s kojima se odlučio edukativno podružiti zajedno kuša od svake etikete pomalo i da unutar svake određene grupe degustiranih vina svaki pojedinac komentira sličnosti, razlike, pa i da izrazi svoje preferencije, na kraju se moglo i izabrati najbolje uzorke…

Svuda ljepotice! Štand Josipa Brajea – vina predstavlja buduća snaha, zatim štand obitelji Jagunić – vina predstavljaju Velimir Jagunić i (još jedna) buduća snaha Maja, te štand obitelji Kurtalj – ovdje NIJE riječ o snahama nego o supruzi Drage Kurtalja Mirjani, te o njihovoj prjateljici Andrei zaduženoj da vodi kušaonicu Kurtalj u zagrebačkoj Novoj vesi

Prostor za uživanje izvan dosega šatorskog krila koje je pokrivalo, za slučaj kiše, glavnu pozorncu i prostor naseljen izlagačkim kućicama

U sklopu Dana vina uz uobičajeni dio veselog kušanja pa i u društvu proizvođača uz izložbene punktove održane su i vinske radionice, svakako je vrijedno posebno istaknuti onu posvećenu ove godine preminulom jednom od najsnažnijih protagonista moderne vinske scene Plešivice i afirmacije vinogorja – nezaboravnog Zvonimira Tomca.  Radionica je organizirana dvorani u posebnoj zgradi uz festivaski izlagački prostor, a vodili su je, pred prepunim auditorijem, Tomislav Tomac, Zvonimirov sin, te Klaudio Jurčić, iskusni kvarnerski ugostitelj koji se kalio u ponajboljim restornima te višestruki sommelijerski prvak Hrvatske. Tomislav Tomac odmah na početku je svojega izlaganja naglasio kako želi izbjeći patetiku i kako će kroz radionicu – na kojoj je na kušanje ponudio sedam vina različitih starosnih dobi (najstarije je imalo 25 godina!), različitih ali za kuću Tomac bitnih sorata i stilova i tipova – obznaniti određene u široj javnosti manje znane detalje iz razvojnog puta njegova oca do sadašnje vinske slave,  dakle od vremena kad je gospodarstvo Tomac – tipično za ta neka stara vremena! – obuhvaćalo ne samo vinogradarstvo i vinsku produkciju nego i uzgoj domaćih životinja za hranu kako kroz npr. jaja i mlijeko što su ga one davale tako i kroz njihovo meso.

Na radionici posvećenoj Zvonimiru Tomcu: voditelji Tomislav Tomac, Zvonkov sin, te Klaudio Jurčić, sommelier (Marko Čolić

Tomislav Tomac odlučio je na radionici na kušanje ponuditi vina koja na svoj način ilustriraju profesionalnu povijest obitelji. Prva etiketa izašla je 1987, riječ je o crvenom veltlincu, no njega više nije bilo u obiteljskoj arhivi pa smo kušali vino Šipkovica 1998, mješavinu sorata tradicijski uzgajanih na Plešivici (Šipkovica je naziv jednog od boljih vinogradarskh položaja na Pleišvici). Iako vino nije bilo pripremano za čuvanje, ovdje i sada, utočeno u veliku široku čašu pokazalo se u iznenadjujuće dobrom svjetlu, kako je duže bivalo u čaši postajalo je boljime! Uzorak br. 2 – perjanica kuće Tomac – Rajnski rizling 1999, dakle star 24 godine. Bio je odličan, još vrlo lijepo sortan i bez nekad inače kod RR-a i zamornih petrolejskih nota. Slijedio je mirni macerat Amfora 2007 od Chardonnaya i tradicijskih plešivičkih sorata u omjeru po 50 posto, a potom je stigao i fini macerirani pjenušac Amfora 2010 (pamtim, međutim, kao savršeni pjenušac Tomčevih Amforu iz 2014!). Nastavak je pripao bijelome Slatkom zelencu (Rotgipfler), pa crnom pinotu iz 2017, finale je bio u znaku onog najnovijega a što je zaokupilo Tomca juniora – Marani 2022, od maceriranih tzv. starih sorate s Plešivice manje-više u sastavu prvog kušanog vina Šipkovica. Ova kompletna degustacija: krasno iskustvo! Sličica desno od čaša prikazuje Zvonimira Tomca i Suhadolnika za jednog od brojnih zajedničkih lutanja vinskim putevima Europe, ovdje smo u Tokaju. Tomislav Tomac toliko je u svom nastupu isticao  naša zajednička putovanja najboljim vinogorjima Starog kontinenta i posjete ponajboljim vinskim podrumima gdje se moglo puno toga vidjeti i naučiti, da me je na kraju radionice prozvao i ukazao mi čast da i ja pred brojnim prisutnima kažem nekoliko prigodnih riječi…

U prvom redu sjede mr. Josip Kraljičković iz Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, i njegova supruga

Tomislav Tomac u krugu obitelji – lijevo su njegov sin Martin, zatim stric Tomo, bratići Lovro i Luka, a desno su njegove sestra Jasna i supruga Martina, dok je sasvim desno sommelier Klaudio Jurčić koji mu je pomogao u vođenju radionice (Marko Čolić)

Zvonimir Tomac bio je osoba koja je htjela stalno učiti. Mnogo se družio s enologom i tadašnjim zaposlenikom podruma Mladina Franjom Jambrovićem, inače bratom legendarnog Jambrovića zaslužnog za uspon suvremenog kutjevačkog vinogradarstva i vinarstva! Želio je biti spreman za trenutak preuzmanja kormilo obiteljskog gospodarstva. Kroz naučeno oz Jambrovića i putujući s ciljem obilaska najpoznatijih europskih vinara neprestano je unaprjeđivao obiteljski proizvodni pogon, zadržavajući ga maksimalno moguće na eko-kolosijeku. Ne samo iz usta Tomca juniora te Klaudiija Jurčića nego i kroz reakcije brojnih prisutnih svako malo na račun Zvonka čuo se izraz VIZIONAR. U trenucima kad je plešivička vinska priča bila u najtužnijem izdanju Zvonko, sa svojim priklonom eko-pristupu u radu te u stvaranju proizvoda s identitetom, razvijao se u  jednog od važnih začetnika i realizatora vinska renesanse svojega područja. Mogao se podičiti sa sjajnim, na domaćoj ali i na međunarodnoj pozornici priznatim – medaljama i najvišeg sjaja okićenim – ostvarenjima ISTODOBNO na području bijelog i crnog (uglavnom crni pinot te portugizac) mirnog vina, na području pjenušaca te na području jantarnog vina (njegovanog i u amforama).  Zvonimir Tomac vinska je ikona plešivičkog vinogradarstva i vinarstva (tu bih s obzirom što na edukativnu djelatnost što na razinu kakvoće i originalnosti proizvoda koju već godinama kontinuirano nude tržištu uvrstio pok. ing. Jambrovića, pa enologe ing. Velimoira Koraka, pok. Dragu Režeka  i njegovu suprugu eksperticu specijaliziranu za vinogradarstvo ing. Dragicu Režek) i jedna je i od ikona hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, ne mogu a da ne kažem kako mi je malo neobično bilo to što barem neke osobe koje sam svakako očekivao susresti tu gdje im je te večeri bilo mjesto – naprosto nisam vidio…  ♣

Dobre vijesti s krajnjeg istoka Lijepe naše

KAST s VELIKIM AMBICIJAMA

Nova iločka vinarija KAST u večeri otvorenja

Ilok, zatim Slavonija i Srijem, pa cijeli istok Hrvatske, a u konačnici i Lijepa naša od kraja rujna bogatiji su za jednu sasvim novu i vrlo ambicioznu butiknu vinariju. U prisutnosti dvjestotinjak uzvanika pristiglih iz cijele zemlje i uz delicije chefa Gorana Kočiša (ex Noel!) svečano je otvoren vinski podrum KAST, u vlasništvu poduzetničke obitelji Kovčalija, poznatoj po hotelu i restoranu Dunav, objektu koji je, zahvaljujući ponudi nadahnutih jela baziranih na riječnoj ribi i drugim lokalnim srijemskim specijalitetima, Ilok prije gotovo dva desetljeća kao nezaobilaznu destinaciju uveo na gastronomsku kartu Hrvatske, obitelj Kovčalija sada od svojega hotela planira napraviti i vinski hram.

Vinski podrum KAST, nazvan tako po početnim slovima dvojca iz nove generacije u obitelji – sestre i brata KAtarine i STjepana, sagrađen je, uređen i opremljen uz pomoć europskih fondova,  iskače svojima arhitektonskim rješenjima, nadahnutim uređenjem te funkcionalnošću. Na otvorenju podruma obznanjeno je kako su Katarina i Stjepan Kovčalija preuzeli odgovornost za sudbinu ovog objekta bazirano na ideji da se, kako je navedeno, iločka vina iz zone svakodnevnih u zonu vina za posebne trenutke.

Obitelj Kovčalija – roditelji te sin Stjepan i kćerka Katarina – u dijelu podruma s amforama

U obitelji Kovčalija kažu kako se, iako je Iločko vinogorje slavno te po čuvenju i potencijalu jednako vrijedno ili čak i vijednije od dosta drugih naših vinogradarskih područja, vina iz toga kraja prodaju većma u zoni svakodnevnih vina ili u najboljem slučaju kao vina s odličnim omjerom cijene i kvalitete. U zoni profinjenih i prestižnih vina Iločko vinogorje je zapravo ozbiljno deficitarno, i to je stvar koju Katarina i Stjepan žele izmijeniti. Iako su oboje mladi ljudi, oni su zapravo nasljednici dugačke vinogradarske obiteljske tradicije i po majčinoj i po očevoj strani, tradicije koju su, vele, zamislili oplemeniti.

U svoj su fokus uvrstili tradicijski iločki sortiment, dakle prvenstveno  sorte kao Graševinu, Traminac i Frankovku, vjerujući da na teritoriju Podunavlja i Fruške gore kojem pripadaju, upravo ti kultivari mogu pružiti najviše. Angažirali su jednog od najboljih stručnjaka ovog podneblja, enologa Mladena Dragojlovića iz Novog sada, poznatog po suradnji s vinarijom Matalj od samog osnutka, gdje je surađivao na kreaciji Kremen Kamena, jednog od najboljih crnih vina ovih prostora, a zatim i po suradnji s drugim vinarijama s kojima je također požnjeo međunarodne uspjehe, poput vinarija Đoković i Matijašević.

Stjepan i Katarina Kovčalija u dijelu podruma s betonskim jajima te u dijelu drvenim bačvicama

Angažirali su i Gorana Perića iz Istre, cijenjenog tehnološkog projektanta, koji je prema zamislima obitelji i enološkog savjetnika opremio podrum suvremenom tehnologijom, primjerenom tipu vina kakvo Kovčalije žele proizvoditi. Podrum je uređenjem podijeljen na četiri dijela, u prvome se dijelu odnosi na današnjicu i tamo su smješteni inoks tankovi s kontroliranom temperaturom, drugi dio se odnosi na austro-ugarsku tradiciju dozrijevanja vina u betonskim tankovima i tamo se nalazi betonsko suđe, treći je dio posvećen srednjovjekovnoj tradiciji i tu su drvene bačve, a posljednji, četvrti je u znaku antičkog doba iz vremena rimskog carstva ali i najnovijijih trendova,  i u njemu< se nalaze amfore od terakote.

Stjepan Kovčalija je svoj pogled na vino koje proizvode sažeo na sljedeći način:

– Želimo sačuvati svježinu i eleganciju u vinu i arome tipične za sorte našeg kraja, stoga dobar dio vina njegujemo u inoksu, s druge strane, ostale sve tri metode njegovanja koje baštinimo iz iločke povijesti omogućuju nam da kasnijim pažljivim kupažiranjem s vinom iz inoksa i pronalaženjem idealnog omjera svako krajnje vino dobije dodatno na kompleksnosti i dubini, kao i na potencijalu za čuvanje i daljnji razvoj.

Na otvorenju: ministrica poljoprivrede Marja Vučkovic u društvu s novinarom i vinskim piscem Željkom Garmazom, te, desno, Juraj Mihaljević i bivši ministar poljoprivrede a po struci enolog Iločanin Petar Čobanković

Među brojnim gostima na svečanosti otvorenja bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja se uzvanicima obratila i govorom, a zatim i predstavnici lokalnih institucija poput župana Vukovarsko-srijemske županije Damira Dekanića, gradonačelnice Iloka Marine Budimir, a zatim i predstavnici brojnih medija iz tri zemlje, Hrvatske, Srbije i Mađarske, svi su mladim poduzetnicima zazeljeli puno uspjeha.. ♣

Iz našeg neposrednog susjedstva: štovanja vrijedna 55. obljetnica

PENINE ISTENIČ – TREĆA OBITELJSKA GENERACIJA NA KORMILU

Janez Istenič, legenda još od svoje najranije mladosti najprije u nogometnim krugovima, a potom, čak i s višestruko pojačanim sjajem, i legenda u prestižnoj domeni  pjenušavog vina, autor, na ovim  našim zapadno-balkanskim prostorima, vrhunskih perlica u kojima uživaju najrafiniraniji hedonisti i u kojima su u dosta navrata uživali i pape i predsjednici država, sportaši i umjetnici… Pretposljednjeg dana u rujnu 2023. u vanjskom i suncem okupanom prekrasnom ambijentu uz šampanjeriju Istenič u Staroj Vasi na Bizeljskom, nakorak od našeg Klanjca, svečano je obilježena i vrlo veselo proslavljena 55-godišnjica od osnutka jedne od – posebice po kakvoći i osebujnosti – najznačajnijih šampanjerija na prostoru bivše Jugoslavije, kuće Penine Istenič, koja je imala popriličan utjecaj i na širenje popularnosti pjenušaca i kod potrošača u Hrvatskoj i na lijep i brži razvoj proizvodnje pjenušavog sektora i u Lijepoj našoj. Janez Istenič od 2002. godine, nakon što se, odlaskom službeno u mirovinu, oprostio od prijašnjih radnih obveza posebnim dodatnim žarom posvetio se na svom imanju na Bizeljskome ne samo pjenušcima nego i proizvodnji ozbiljnih destilata (dugo odležavanih i dozrijevanih vinjaka) te produkciji balzamskog octa! Malo-pomalo sve više se u proizvodnji okretao eko-pristupu. U novije vrijeme, nakon što mu se u poslu pridružio sin Miha, ulazak u eko-zonu bivao je još bržim i značajnijim. U pet i pol desetljeća otkako postoji tvrtka Penine Istenič na Janezovu imanju u staroj Vasi do sada, kazao je Istenič senior, tržištu je pod obiteljskom etiketom ponudjeno više od pet milijuna butelja pjenušca!

Obiteljska fotka – tri gereracije. Mr. Janez Istenič sa suprugom Mihaelom, u prvom redu sasvim desno, zatim kćerka Barbara i sin Miha – druga i treći slijeva, pa ljubičasta snaha Svetlana, naposlijetku, u drugm redu i najmlađi, unuci Mark i Nik. Zgpdno je spomenuti da su uz Janeza Isteniča, koji je bio nogometaš i nastupao kao gloman za ljubljansku Olimpiju, i drugi članovi obielji bili vrlo odani sportu: supruga Mihaela bila je nekad košarkašica također Olimpije, Miha je bio igrač ragbija, Barbara se pak bavila golfom…

Posljednji rujanski petak na Bizeljskom kod obitelji Janeza Isteniča, danas – još vrlo čilog – 84-godišnjaka, ostat će dugo u pamćenju po važnom, generacijski povijesnom trenutku, bitnom ne samo za Isteniče nego možda i za razvoj pjenušaca na ovim našim prostorima: kao novi upravljači službeno su predstavljeni Janezovi unuci Mark i Nik Istenič, prvi inženjer agronomije i tik pred završetkom magisterija iz hortikulture, a drugi tik pred završetkom magisterija iz ekonomije. Oni su, pod vodstvom Janezovog sina Mihe, već dugo aktivni u obiteljskom poslu i imaju već puno iskustva. Inače, kalili su se i po renomiranim šampanjerijama u svijetu. Pokazuju veliku volju da nastave s delikatnim zadatkom, kao i to da su i te kako svjesni da  stupaju u velike cipele. Doimlju se i voljnima i spremnima da svojoj generaciji još i više približe predivan svijet bizeljskih pjenušaca što će ih karakterizrati i njihov autorski potpis. U idućim desetljećima kretat će se, rekli su dečki, između klasične savršenosti svog djeda Janeza i nekih vrhunskih eksperimenata svog oca Mihe, ali i istovremeno tražeći i svoj vlastiti mladenački put naprijed.

Veteran Janez okružen svojim prvim damama – desno na slici supruga je Mihaela, a lijevo kćerka Barbara (Marko Čolić)

  Žele ostati pioniri, i dobro parirati izazovima što ih donose klimatske promjene – S obzirom na svoje stručno obrazovanje, mladi Isteniči će podijeliti posao, ali izražavaju volju da još uče te da i međusobno razmjenjuju. Mark Istenič, većinom će se baviti uzgojem i podrumarstvom, a Nik Istenič, će se usredotočiti na marketing i upravljanje brendom. Penine Istenič bile su pionir u mnogo čemu, i želimo nastaviti tim putem. Možda će naša priča krenuti i u potpuno svojem smjeru, naime samo tako možemo nastaviti trendom da budemo prvi. Možda neki eksperimenti i neće uspjeti, ali ako uspiju jedan ili dva, postigli smo svoj cilj,  rekao je Mark Istenič, a Nik je dodao kako se veseli povremeno pridružiti svom bratu u podrumu, obojicu je još od rane mladosti  fascinirao fenomen fermentacije. Ponosan sam što možemo nastaviti obiteljsku tradiciju u trećoj generaciji. Mogućnost razvoja je velika privilegija. Svjesni smo da ćemo se suočiti s izazovima zbog klimatskih promjena, ali bez obzira na okolnosti, težimo najvišoj kvaliteti i nastavljamo viziju Penina Istenič, dodao je Nik.

Miha Istenič, sa sinovima Markom i Nikom  (Aleš Beno)

Simpatični dečki su puni planova, najprije na redu je i oblikovanje programa pjenušavih vina u tri cjelovite skupine – nefiltrirane pjenušce s minimalnim miješanjem i bez sumpora (No. 1, Rare, Cuvée Natura), klasične pjenušce (Barbara, Gourmet Rosé, Prestige…) i aromatizirane pjenušce (Desirée).

Tako ćemo moći usmjeriti razvoj svake pojedine linije i osigurati da zadovoljimo sve okusa  složili su se Mark i Nik Istenič. Kao predstavnici mlade generacije, svjesni su da sve više mladih traži bezalkoholne alternative, pa Isteniči planiraju razvoj bezalkoholnih aromatiziranih pjenušaca Desirée. Njihova velika želja za budućnost je također bolji razvoj suradnje među različitim pružateljima usluga na Bizeljskom te uvođenje novih suvremenih turističkih pristupa koji bi dopunili očuvanje baštine.

Ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano – Osim toga, ojačali bi prisutnost brenda Penina Istenič na društvenim mrežama i osvježiti Klub ljubitelja pjenušaca koji je njihov otac Miha osnovao prije četvrt stoljeća, a u koji je tijekom tog vremena bio uključeno gotovo tisuću posjetitelja.

– Želimo stvoriti zajednicu kako bi i mlađe generacije počele zajedno učiti, razvijati okuse, razgovarati o onome što nam se sviđa i što ne, te tako otkrivati nevjerojatno bogat svijet pjenušavih vina – veli Mark, dok Nik dodaje da istodobno budu i kreativni i zabavni, kako bismo približili naša pjenušava vina svojoj generaciji, i razvijali kulturu pijenja. Parola je: dakle ne mnogo i jeftino, nego malo i odabrano.

Gradonačelnik Brežica Ivan Molan (lijevo) i Mark Istenič (Marko Čolić)

Na proslavu 55 u Staru Vas došli su gosti ne samo iz cijele Slovenije nego i iz susjednih zemalja. Domaćini, posebno bračni par tj.  djed i baka Istenič, vidno sretni što obiteljski biznis preuzimaju unuci im Mark i Nik, pobrinuli su se za kulinarske užitke na visokoj razini – angažirali su troje mladih i vrlo afirmiranih kuhara Tomaža Bratovža (JB), Mojmira Šiftara (PEN Klub) i Zalu Pungeršič (pobjednicu Masterchef Slovenija 2023) – da pripreme jela što će se odlično složiti s odabranim pjenušcima Istenič. Mnoge poznate osobe kao uzvanici uživale su u ovim izvanrednim kombinacijama.

Na svečanosti se nazočnima obratio se i gradonačelnik Brežica Ivan Molan, naglašavajući:

– Možda sada zaista shvaćamo iznimnu važnost životnog rada Janeza Isteniča, koji je nesebično dijelio znanje i poticao suradnju u regiji. Radujem se nastavku suradnje u budućnosti, jer se ideje ovih mladića usklađuju i s planovima razvoja turizma u općini. . ♣

Iz našeg neposrednog susjedstva: obitelj Puklavec u akciji

TRADICIJSKA SEDMA VIP-BERBA NA JERUZALEMU

Berači na okupu na krasnom brijegu Jeruzalemu, dolje: nakon završetna radnoga dijela –novi odušak bacanjem šešira uvis i dakako zdravicama

Na idiličnoj lokaciji Zidanice Malek na brdu Jeruzalem ponad Ormoža vinska obitelj Puklavec, vlasnik jedne od najjačih vinskih kuća u Deželi – slovenske vinogradarsko-vinske tvrtke Puklavec Family Wines, sredinom rujna organizirala je svoju već tradicijsku, sedmu VIP-berbu grožđa, na koju su, također po tradiciji, kao uzvanici pozvani i predstavnici vinske branše i kompanija što se bave i plasmanom hrane i pića i to ne samo iz Sovenije nego i iz Hrvatske.  Goste – njih nekih više od 200 – na Maleku su kao domaćini primili i u berbeni stroj usmjerili posjednica tvrtke Tatjana Puklavec, te direktor vinskog podruma Gorazd Bedeničič, kao i aktualna Vinska kraljica Slovenije Maja Pečarič.

Tatjana Puklavec pozdravlja goste i zahvaljuje im na dolasku i sudjelovanju u berbi, desno: Boris Novković za vrijeme svog nezaboravnog večernjeg nastupa

Radni dio protekao je, dakako, u veselju, a kako i ne bi kad se dobro znalo da nakon ugodnog razgibavanja na zraku slijedi obilna trpeza s punim tanjurima domaćih specijaiteta i sa čašama punim finih vina.  Za istaknuti je svakako da kuća Puklavec Family Wines nije ograničena samo na bijeli sortiment Ljutomersko-ormoškog vinogorja naime veliki posjed ona ima i u Makedoniji, na brdu Disan kojega se inače u kontekstu kakvoće rado uspoređuje s našim Dingačem, tu se između ostaloga proizvodi odličan rasni crnjak od sorte Vranac/Vranec.

Bilo je, dakako, i glazbe – prisutne su vedrim notama zabavljali Josip Brass Band te naš Boris Novković za kojega se poslije reklo da mu je večernji nastup bio nezaboravan! (snimke: Rok Deželak)  ♣

UPOZORENJE  iz BRUXELLESA

Europska Unija vodeći je svjetski proizvođač, potrošač i izvoznik vina, a u proizvodnji dominiraju Italija, Francuska i Španjolska. Vinski sektor u EU dobiva veliku potporu. Vinogradari primaju sredstva u visini od približno 500 milijuna eura godišnje za restrukturiranje svojih vinograda i za povećanje konkurentnosti. Od 2016. mogu zatražiti i odobrenje za sadnju dodatnih nasada. Time se želi omogućiti kontrolirani rast proizvodnog potencijala (do najvišeg povećanja od 1 % godišnje) te pritom izbjeći prekomjerna ponuda.

Europski revizorski sud objavio je izvješće u kojem se izražava zabrinutost zbog učinka planiranih EU-mjera vezanih uz vinogradare. Procjena je da se u ovom sektoru ne ispunjavaju okolišni ciljevi, tj. da mjere nisu izravno i značajno usmjerene i na taj bitan segment.

  – Poticanje konkurentnosti ključno je za ovaj sektor i ima posebnu važnost za EU, ali treba ići ruku pod ruku s poboljšanjem okolišne održivosti – izjavila je Joëlle Elvinger, članica Europskog revizorskog suda. – U najmanju ruku možemo reći da se u pogledu obaju ciljeva mora postići više.

CRNO, BIJELO, ROSé, ALI NE i ZELENO! – U EU-u vina mogu biti crna, bijela i rosé, ali način na koji se uzgajaju rijetko je zelen, komentira se u priopćenju u kojemu stoji kako se revizori žale na to da se dosadašnjom politikom u ovom području, unatoč znatnim financijskim sredstvima, nije učinilo mnogo za okoliš! Smatraju da se mjerom restrukturiranja baš i ne uzimaju u obzir i zeleni ciljevi. Iako je predviđeno da se financijska sredstva koriste i u eko-pravcu, u praksi se sredstva ne usmjeravaju na projekte za smanjenje mogućeg negativnog učinka vinogradarstva na klimu i/ili okoliš, i to bi, kao i prijelaz, u vinogradima, na sorte kojima je potrebna veća količina vode moglo imati učinak suprotan eko-zahtjevima.  Zatim, povećanje vinogradarskih površina od jedan posto godišnje, koje je produljeno do 2045., nikad nije procijenjeno iz perspektive zaštite okoliša…. Maksimalni postotak godišnjeg povećanja od jedan posto predložen je i donesen bez ikakvog obrazloženja ili analize njegove primjerenosti i relevantnosti. K tome, pri izdavanju takvih odobrenja upotrebljava se samo mali broj kriterija prihvatljivosti i prioritetnosti povezanih s konkurentnošću,

Revizori naglašavaju da izgledi za budućnost nisu obećavajući budući da su u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici ambicije vinskog sektora u pogledu okoliša i dalje ograničene. Revizori su već ranije predlagali da plaćanja poljoprivrednicima, posebno tu uključujući vinogradare, trebaju biti izričito povezana sa zahtjevima u pogledu zaštite okoliša. No eto u novom ZPP-u takvi uvjeti za financiranje restrukturiranja više ne postoje. Države članice morat će upotrijebiti najmanje pet posto sredstava namijenjenih sektoru vina za mjere povezane s klimatskim promjenama, okolišem i održivošću. Revizori smatraju da je to prilično nizak postotak jer se u okviru zelenijeg ZPP-a očekuje da će 40 % svih rashoda za poljoprivredu biti usmjereno na ciljeve povezane s klimom.

NEUSPJEH s KONKURENTNOŠĆU– Poruka revizora je da EU-politika nije bila uspješna ni kad je riječ o povećanju konkurentnosti vinogradara. U pet zemalja obuhvaćenih revizijom projekti se financiraju neovisno o sadržaju ili ambiciji i bez obzira na kriterije za poticanje konkurentnosti. Financiraju se i nestrukturne promjene ili uobičajena obnova vinograda iako takve mjere nisu prihvatljive. Osim toga, naglašeno je, korisnici nisu dužni izvijestiti o tome kako se restrukturiranjem povećala njihova konkurentnost. Nadalje, ni Europska komisija ni države članice ne ocjenjuju kako poduprti projekti zaista pridonose ovom segmentu poslovanja.

Komisija bi trebala jasnije definirati ciljeve konkurentnosti, ocijeniti njihovu provedbu i kreirati ambiciozniju zelenu politiku u vinarstvu, poručuju revizori.

Podsjećaju li ove posljednje rečenice – na nešto?! ♣

Smotra OPG-ova

MALI PLAC u ELEGANTNOM AMBIJENTU

Razni tradicijski hrvatski proizvodi iz riznice Hrvatske kuće Mine Petre iz Zagreba. Mina se trsi neke klasične originale oplemeniti dahom modernoga. Predstavila je na neki način svoj spoj drevne tradicije i novog doba umjetne inteligencije – Ceker za – kompjuter!

Golema  zgrada Family Mall u zagrebačkoj Škorpikovoj ulici: na ulazu, uz veliko parkiralište, puno kafića, a potom, kako se, prizemljem, ide u dubinu građevine – mnoštvo izloga u staklu, lijepo uređenih da bi se u prodajni prostor privuklo posjetitelje-potencijalne kupce. Nakon dobre šetnje već do sasvim drugog kraja zgrade – oveća dvorana, za ovu prigodu ispunjena OPG-ovima/uzgajivačima i prerađivačima voća, povrća, cvijeća, proizvođačima-ponuđačima prehrambenih artikala poput mesa, ribe (uglavnom duboko smrznute), mesnih (kobasice, kulen, slanina…) i mliječnih (razni sirevi) prerađevina, maslina te maslinova ulja pa tjestenine, moglo se vidjeti i krupnu morsku sol sa sušenim cvijetom komorača te sa sušenim cvijetom i listom od estragona, krupnu morsku sol sa sušenim ružinim laticama, razne slane (ajvar…) i slatke namaze (marmelade, džemovi –  extra od ruža, od jagoda, lubenice, od mrkve s cimetom, od jabuke s mentom, želei …), čokolade, razne kolačiće… Izloženi su bili i vina, sokovi, bezalkoholni napitci (crobucha kombucha s aromama raznog aromatičnog bilja s naših jadranskih otoka), kava, zatim lijepi drvenih pladnjevi za posluživanje hrane, zatim i tradicijski međutim i modernizirani cekeri (Ceker za kompjuter!), k tome, na bazi (čednog a ne ozloglašenog!) bilja, i predmeti (jastuci!)  za opuštanje i za lakši san…

Lijepa ideja da ovakva tržnica bude i u zatvorenom prostoru, zaštićena od kiše i nevremena, a s druge strane i u okruženju koje na određeni način i samo po sebi obvezuje prisutne da vode dovoljno računa o čistoći i urednosti.

Na sajmu OPG-ova, u središtu dvorane: slasni domaći proizvodi, dobiveni preradom na vlastitom gospodarstvu uzgojenog voća i povrća

Ponuda raznih vrsta meda, i, desno, maslinovo ulje Ivić iz Drinovaca

Kava Steam – različiti načini pripreme, specijalitet kafića otvorenog pod nazivom Lady Schram u zagrebačkoj Mesničkoj ulici.

Mattea Rimay i makedonske delicije

Matea Rimay na štandu tvrtke Makedonske delicije sa sjedištem u Zagrebu nudila je niz slanih i slatkih ali i tekućih finoća i posebnosti iz Sjeverne Makedonije. Pažnju je privukla butelja  s vinom od sorte Carménère iz proizvodnje skopskog Châteaua Kamnik, naime to vino silno se dopalo svjetskoj filmskoj zvijezdi Johnu Malkovichu koji je nedavno boravio u Skopju i posjetio podrum Kamnik. Malkovich inače ima svoj vinski posjed na francuskom jugu (opširno na www.suhiucasi.wordpress.com /Kronika 08.2023)

PZ Pošip iz Čare predstavio je svoja vina rukatac te, posebno dobre Pošip i Pošip Marko Polo – u (zasluženo!) novoj ambalaži i s novim etiketama. Desno: Bogata ponuda Iločkih podruma

I na kraju: ako ste napeti i umorni – tvrtka Kreativni brlog (lukavo rješenje za smirenje) preporučuje dva svoja specijalna jastuka – jedan, s punjenjem od lavande, koji se stavlja na čelo i prednji dio lica i pomaže pri opuštanju, te drugi, punjen s heljdinim ljuskicama, koji se stavlja pod glavu i koji, uvjerava posjetitelje ponuđačica, pomaže boljem spavanju… Desno: Na sajmu bi bio dobrodošao i naš veteran u proizvodnji vina ali i dalje čestomeđu prvima u nas s nečim novime, drukčijime – Davor Zdjelarević Zdjela, da predstavi svoj novitet Wine in a Cane – vino ponuđeno tržuštu u limenci! Zdjela je limenke napunjene vinom prezentirao u svojoj vinoteci Vinoretum, od prije nekog vremena na novoj lokaciji u Zagrebu

Malo i sa Zagrebačkog velesajma…HOTEL – GASTROTECH, AMBIENTA…

Izložba posvećena dizajnu proizvoda – u prvom planu ovdje su bočice za maslinovo ulje i njihova estetska oprema

Domovinska zahvalnost. Hoteli & Gastrotech – razni aparati za ugostiteljstvo, među njima i oni za stvaranje osvježavajuće granite i u bojama nacionalne zastave crven-bijeli-plavi!

Kako privući posjetitelje na betonski štand? Evo odgovora Ivana Ergovića, vlasnika našićke Nexe-grupe i feričanačkog Feravina, po najnovijemu s nazivom Enosophia

Tulumbus

ZV Ambienta: Užitak, makar kratak, u fotelji oblika čaše. osmišljenoj zacijelo za glavešine…

Ako niste znali što je to TULUMBUS (na prvu zvuči kao da je riječ o nekom kolaču, npr.  tulumbama), evo razjašnjenja: riječ je o autobusu za tulumarenje! Golemo, elegantno tamno-sivo vozilo, nudi u svom interijeru – da li  i u vožnji? – ludu zabavu. Brzinski pogled unutra: sjedala ne pojedinačna i okrenuta prema naprijed, nego u kompletu i s pogledom prema sredini, ispod njih golemi zvučnici, bogme auuuu… kad iz njih zatamburaju tambure i bubnjevi….      ♣

_______________

Ocjenjivanje, pa sajam jakih pića sredinom listopada

ZGrappa u BOĆARSKOM DOMU

U prošlom izdanju KRONIKA je za drugu polovicu rujna najavila peto ocjenjivanje jakih pića CroSpirit u organizaciji zagrebačkog Gospodarskog lista i u operativnoj realizaciji Gospodarskog lista,  zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta iz Zagreba  a sad evo još jedne dobre vijesti za istinske ljubitelje jakih pića (među njima dakako uvelike i onih s predznakom i naše nacionalne tradicije!) koji destilatima pristupaju razumno a nipošto kao CUGERI:

U zagebačkom Boćarskom domu 13. i 14. listopada ove godine bit će festival ZGrappa! Na festivalu će se sudionicima ocjenjivanja CroSpirita podijeliti priznanja za kakvoću pića i za estetski izgled proizvoda.

Za ocjenjivanje je skupljeno više od 240 uzoraka jakih pića iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srije, Slovenije…! Na slici, u ocjenjivanju pakiranja jakih pića, su organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, pa, iz Gospodarskog lista, Martina Morić, Marin Marasović, glavni urednik Goran Beinrauch, Vlado Imprić…

U prostorijama redakcije Gospodarski list ovih dana održano je vrednovanje estetskog izgleda proizvoda s kojima autori jakih pića-sudionici CroSpirita i festivala ZGrappa izlaze na tržište. U žiriju za dizajn smo bili organizator festivala ZGrappa Marin Levaj, glavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch, zatim, iz Gospodarca, još i Marin Marasović, Martina Morić, Vlado Imprić… te  ja ispred KRONIKE Suhiucasi kroz Svijet u Čaši.

Metodom eliminacije u nekoliko navrata na prva tri mjesta plasirali su se Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege Hyper Premium Family Reserve 25 years kuće Pure Fruit  iz Srbije.

Evo sada koje su žestice po kategorijama najbolje ocijenjene na stručnom vrednovanju  održanome labporatoriju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu,  uz napomenu da je žiri radio u sastavu, prof. dr. Ninoslav Nikićević, prof. dr. sc. Jasna Mrvčić (PBF), dr. sc. Mirela Osrečak (AFZ), dr. sc. Karla Hanousek Čiča (PBF), prof. dr. sc. Damir Stanzer (PBF), Vesna Jurak (Badel 1862), Renata Sahor (Badel 1862), Vlasta Rubeša Vili, dipl. ing. Aleksandar Brodski, dipl. ing. (AFZ), Nataša Puhelek Puština, dipl. ing. (Ministarstvo poljoprivrede) i Ozren Hrsto, dipl. ing. preh. teh. (Ministarstvo poljoprivrede), predsjednik ocjenjivačke  komisije bio je izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj (AFZ).

Prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj, predsjednik komisije za ocjenu kakvoće jakih pića i, na ZGrappe festivalu voditelj predavanja radionice na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije

Ove se godine po prvi put daje nagrada i za najbolji uzorak u pojedinoj kategoriji rakija, a uvjet je bio više od pet prijavljenih uzoraka od neke vrste rakije.

RAKIJE

Šampion u grupi rakija od šljive i najbolje ocijenjeni uzorak cijelog ocjenjivanja dolazi iz Srbije, riječ je o šljivovici iz 1997. godine Emperus privilege 25 years old  kuće Pure Fruit, spomenuta je rakija dobila 19,8 bodova od mogućih 20.

Destilerija Pure Fruit Emperus prima u ovoj kategoriji i Veliko zlato za rakiju od šljive iz 2010. godine, ta je rakija osvojila 19,6 bodova. Veliko zlato u kategoriji rakija od šljive zavrijedila su još i Braća Tomašević sa šljivovicom iz 2010. godine, te Destilerija Gorda sa šljivovicom starom sedam godina.  Inače, u kategoriji rakija od šljiva dvije su rakije dobile više od 18 bodova.

Najbolji uzorak u kategoriji rakija od jabuka imala je Destilerija Gorda, koja je osvojila Veliko zlato sa svojom rakijom od jabuke starom sedam godina, ta je rakija  dosegnula 19,5 bodova.

Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji rakija od kruške dobio je SPM Kovilj, za viljamovku iz 2022. godine. Ta je rakija na ocjenjivanju skupila 18,7 bodova i na festivalu ZGrappa primit će Zlatno odličje. Inače, još će tri rakije od kruške prmiti zlato.

Najboljim uzorkom u kategoriji rakija od marelice pokazao se onaj od Destilerije Prikina dobra, laureat je Kajsija 2022., ona je dosegnula 19,5 bodova što joj donosi Veliko zlato. Još tri rakije od marelice osvojile su zlato.

Najbolji uzorak u kategoriji rakija od dunje imala je destilerija Pure Fruit Emperus, njen uradak Victory iz 2012. godine skupio je 18,8 bodova, što joj donosi  Zlato.  Zlato je osvojilo još šest rakija od dunje.

Prvak u kategoriji rakija lozovača je OPG Miroslav Nekić. Za lozu iz 2022. godine Nekić je s 19,5 bodova zavrijedio Veliko zlato. Tri su rakije od loze osvojile Zlato.

Nagradu za najbolji uzorak u kategoriji travarica dobiva Obiteljska vinarija i destilerija Rossi, sa osvojenih 18,2 boda zakitit će se  Zlatom.

LIKERI

Destilerija Patrik sa svojim limoncellom iz 2023. godine na podlozi od 18,6 bodova dobiva Zlato. Zlatom je nagrađeno još osam likera.

GIN

U kategoriji gina, najbolje ocijenjeni uzorak bio je London dry gin iz 2022. godine a od K distillery = 18,6 bodova i Zlato. Inače, Zlatom je nagrađeno još šest ginova.

DIZAJN

Nagrada za najbolji dizajn pripala je proizvoduBuclia GinWest House Distillery.

Može sereći kako je na ocjenjivanju ovaj put ukupno najuspješniji proizvođač Pure Fruit Emperus – šampion s 25-godišnjom šljivovicom, osvajač Velikog zlata i za rakiju od šljive iz 2010. godine, te Zlata za rakiju od dunje, k tome ta se destilerija našla se i u finalu, među tri najjača kandidata za nagradu za dizajn.

Ovo su uzorci koji su se najviše dopali članovima komisije za dodjelu nagrade za dizajn proizvoda: Teranino liqueur (16,7 vol %) destilerije Patrick, zatim Buclia gin (40 vol%) kuće West House, i rakija šljivovica Emperus privilege kuće Pure Fruit iz Srbije

Organizator festivala ZGrappa je Marin Levaj, vlasnik i voditelj kultnog Mojo bara, poznatog po najvećoj i najboljoj ponudi rakija i likera u Zagrebu. Levaj se već istaknuo kao realizator međunarodnog Crossover festivala  u parku Ribnjak, zatim advenata po zagrebačkim trgovima, prvog festivala vina na otvorenome znanomg pod nazivom Wine Spring Break, a sada, kao ljubitelj i jakih pića odlučio se, kaže, kad je vidio da vinskih festivala ima na sve strane, krenuti u organizaciju ozbiljne manifestacije posvećene žesticama. Bitni motivi za pokretanje ZGrappe bili su mu to da se s jakih pića, posebice rakije kao brlje što se cuga iz boce i do beskraja, ukloni dosta rašireno negativno razmišljanje kao o nečemu samo za pijančevanje, opijanje, pa to da društvo očito premalo truda ulaže u edukaciju stanovništva vezano uz kvalitetu i načine konzumacije, a i to što neke destilate iz naše domaće tradicije, npr. šljivovicu, lozovaču, travaricu… ma koliko oni bili izvrsni ne prati ni približno zvjezdani status što ga u nas uživaju strane žestice poput vinjaka, viskija, pa i votke i gina.

– Festival sam nazvao ZGrappa, naravno od ZG kao Zagreb a Grappa kao rakija, baš i stoga da dam do znanja da i rakija može biti za fine ljude i da i rakije zavrjeđuju da se piju iz finih, elegantnih čaša. Moj poziv ponuđačima jakih pića da sudjeluju naišao je na dobar odjek i kod nas i u inozemstvu, u kratkom vremenu mi se prijavilo prvih 60 destilerija. Drago mi je što ih ima dosta i izvana, a moj je cilj od početka i bio privući i veći broj turista izvana da posjete priredbu. Namjera je okupiti što više ljubitelja finih pića, hedoniste, gastronomade, želja je manifestaciji dati i značajan poslovni karakter. Drago mi je da se Gospodarski list prihvatio ocjenjivanja u sklopu svojega projekta CroSpirits, sve to jedno s drugime može pridonijeti da se i jakim pićima i u redovima proizvođača i u redovima potrošača u nas priđe tako da se kultura konzumacije osjetno podigne. U svrhu boljeg, tj. prikladnog uponavanja šire javnosti s jakim pićima predvidio sam i razne strukovno i stručno vođene radionice. Primjerice prof. Marin Mihaljević Žulj s Agronomskog fakulteta iz Zagreba održat će predavanje na temu prepoznavanja kvalitete odnosno hitrog otkrivanja loše kakvoće rakije, dr. Ivan Urošević iz Srbije održat će pak predavanje na temu kako ispravno pristupiti izboru jakih pića i kako piti jaka pića, profesorira psihologije Tanja Jurin priprema predavanje pod naslovom Koliko je  premalo a koliko previše?, Dario Grabarić pričat će o pravilnom spajanju hrane i rakije, a s restoranom Balon koji se nalazi tik do Boćarskog doma dogovorio sam da praktično i na primjercima za kušanje prikaže sljubljivanje jela s rakijama i likerima. – rekao je  Marin Levaj.  ♣

Pozdrav s društvenih mreža: malo šale!

_____________________________

Hotel ESPLANADE, Zagreb, Mihanovićeva 1

Ocjenjivanje

NOVI VIZUALNI IDENTITET i NOVO, POSEBNO OCJENJIVANJE – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES: VRANEC SELECTION

Lijepa vijest iz Bruxellesa potkraj rujna i ususret datumu 5. listopada, kad je međunarodno priznati imendan vinske sorte Vranac/Vranec koja dolazi s OVIH NAŠIH jugoistočnih europskih prostora i uzgaja se u najvećoj mjeri u Sjevernoj Makedoniji, istoznačica je i za vinsku Crnu Goru, ima je i u Hrvatskoj (osobito oko Imotskoga), zatim Srbiji, Bosni i Hercegovini, a navodno i u Bugarskoj.

Nakon ocjenjivanja mirnih vina općenito na proljeće u Poreču, Concours Mondial de Bruxelles vrednuje vrance u prosincu u Skopju. Lijevo na slici je Thomas Costenoble, direktor degustacije, a desno Baudoine Havaux, direktor kompletnog CMB-a prije nego što je, nedavno, dužnost prepusio sinu Quentinu

Ono što mi u Hrvatskoj koji se toliko hvalimo i s Graševinom i s Plavcem malim a i s Crljenkom nismo uz svu tu silnu samohvalu uspjeli u poslovnom smislu postići postigli su u popriličnoj mjeri Makedonci, ne tek kao kao veliku zadovoljštinu nego i kao veliku poslovnu šansu za plasman i vani kapljice od najraširenije vinska sorte kod njih: ne samo zato što je Vranac, kod njih VranEc, već upisan na međunarodnu listu imendana vinskih sorata i vina, nego i zato što je, eto, glasovito svjetsko ocjenjivanje plemenite kapljice Concours Mondial de Bruxelles, koje svoj radni program nastoji osvježavati pažnje vrijednim novitetima, upravo objavilo kako je odlučilo da u svoje vrednovanje uvede novu, zasebnu kategoriju – VRANEC SELECTION by CMB!

Prvo CMB-ocjenjivanje vranaca najavljeno je za termon od 4. do 8. prosinca 2023 u Skopju. 

Prisjetimo se: ove godine Concours Mondial imao je jedno od svojih uobičajenih ocjenjivanja (u ovome slučaju mirnog vina) po prvi put u našem okružju, konkretno u Poreču, i tu mu je u realizaciji pomogla udruga istarskih vinara Vinistra. U realizaciji događanja u Skopju domaći partner Concoursa bit će udruženje Vina Makedonije, pomoć pruža i Udruga sommeliera Makedonije. Iz sjedišta Concours Mondiala javljaju mi da se na ovom prvom ocjenjivanjju očekuje nekoliko stotina uzoraka iz više zemalja.

Quentin Havaux, sadašnji direktor CMB-a (upravo je preuzeo tu ulogu od tate Baudoinea), te Elena Mladenovska Jelenković, direktorica udruženja Vina Makedonije/Wines of Macedonia

Najjači u Makedoniji u količini i kakvoći – kuća Tikveš, na slici su vlasnik Svetozar Janevski, dvije Jelene te direktor Radoš Vukičević, desno: Château Kamnik – vlasnik Ilija Malinkovski

Enolog Dane Jovanov Hermes jr., uposlen kao voditelj makedonskog vinskog posjeda-ispostave velike slovenske kuće Puklavec na brdu Disan (neki ga kao vinogradarsku poziciju uspoređuju s našim Dimgačem) već je iskusni CMB-ocjenjivač, i zacijelo će biti jedan od predsjednika žirija na Vranec Selection by CMB 2023 . Desno: grozd Vranca

Među ambasadorima Vranca po svijetu: već dobro nam poznati Engleskinja Caroline Gilby MW i Nizozemac Paul Robert Blom, istaknuti vinski trgovac i redoviti ocjenjivač na najznačajnijim vrednovanjima plemenite kapljice u svijetu

Vranec & Tanec, ali i Leb i sol!

Udruga Vina Makedonije očito je vrlo aktivna, a u to koliko može biti uspješna u organizaciji promidžbenih događanja vezanih uz makedonsku kapljicu uvjerio sam se 2019. kao sudionik manifestacije 1st Edition of Vranec World Day, upravo 5. listopada. Te 2019. godine sjajno i u luksuznom skopskom hotelu udruga Vino Makedonije organizirala je strukovni (predavanja o sorti, vinu, tržišnim mogućnostima…) i poslovni skup na temu Vranca (od svih pozvanih iz susjednih zemalja da sudjeluju jedino se Hrvatska nije odazvala!?) i Festival Vranca, to je odmah poslije bilo popraćeno nekolikodnevnom turnejom po makedonskim vinskim oblastima i dakako podrumima, priređenom za oveću internacionalnu grupu vinskih i turističkih novinara.  ♣

Globalne vinske zvijezde u Ljubljani

SMOTRA VRHUNSKIH SVJETSKIH ENO-URADAKA NA KUĆNOM PRAGU

Na samom početku listopada Ljubljana je bila meta posjeta: u nedjelju 1. i ponedjeljak 2. oktobra otvorio nam se, ovdje u blizini, doslovno cijeli svijet vina – na Starom gradu u glavnom gradu Dežele bilo je treće izdanje prestižne manifestacije TOP VINO by EVINO festival.

Najavljivano je oko 110 izlagača – ali KAKVIH!!! – s cijelog našeg planeta, u oba dva dana u vremenu od 12 do 18 sati moglo se, veli organizator Gašper Čarman, čelnik tvrtke eVino za distribuciju Bakhova nektaram kušati više od 500 etiketa iz domaćih (slovenskih, hrvatskih, onih iz BiH i jednoga iz Srbije) ali i uistinu najprestižnijih svjetskih vinskih podruma.  Cijema ulaznice bila je 70 € za svaki dan, u nju su bili uključeni ulaz u izlagački prostor i mogućnost degustacije kod SVIH izlagača.

Organiztor festivala Top Vino by eVINO i vlasnik eVINA Gašper Čarman (drugi slijeva) na ulasku u festivalski prostor, u društvu s izlagačem Primožem Lavrenčičem s posjeda Burja (prekrasna Malvazija Stranputi 2021!) u Vipavskoj dolini, zatim sa šire znanim chefom i ugostiteljem Tomijem Kavčičem, te s fotografom Deanom Dubokovićem hvarskog porijekla a koji već dugo živi u Sloveniji (suhiucasi)

A evo i tko je izlagao:

Argentina Altos Las Hormigas

Australija – Yellowtail; Pepperbox; Peter Lehmann; RockBare

Bosna & Hercegovina – Vinarija Škegro; Vinogradi Nuić; Vino Milas

Francuska – Champagne Pol Roger; Champagne Delamotte, Salon; Champagne Charles Heidsieck; Bailly Lapierre; La Chablisienne; Domaine Vincent Girardin; Domaine Favieley; Mia Domaine; Chateau Pech Latt; Louis Max & David Duband; Clarendelle inspire par Haut-Brion; Château Smit Haut Laffite;  Château Lassegue;  Château du Tertre; Château Calon Segur; Château Giscours;  Château Capbern Gasqueton; Domaine Amélie & Charles Sparr; Château de L’escarelle; Domain Tariquet; Cognac Tesseron.

Sve imena s i te kako opravdanom visokom reputacijom. Od onoga što sam, što zbog nedostatka vremena što zbog gužve pred golom, uspio sada i ovdje kušati: Mercury Monopole 2021 – Faiveley (Burgundija), pa jako dobar Corbières 2021 od Châteaua Pech-Latt, te po četiri do pet godina stare klasične bordoške crnjake Château du Tertre, Ch teau Giscours, Château Pontet-Canet – sve, očekivano, izvrsno.

SHS, Slovenija, Hrvatska, Srbija, izabrani! Aleks Simčič s posjeda Edi Simčič iz Goriških brda, Marino Markežić Kabola i ATC Coronica iz Istre s hrvatskog dijela (s njima je štand dijelio i Dvorac Belaj ali predstavnik je bio privremeno odsutan), te Miša Cilić iz Jagodine u Srbiji. Kod Simčiča vrlo lijepa Rebula 2021, još bolji bijeli Triton Lex 2021 (chardonnay, rebula i sauvignon po 30 %), sjajan pak crni Triton Lex 2019 (merlot 80 % & cabernet sauvignon i cabernet franc à 10 %), bogme i cijena upečatljiva: 80 € za butelju. Kabola se opravdano posebno dičio sa svojom Malvazjom Unicom, ATC Coronica kao i uvijek s teranom ali i ostalim etiketama na visokoj razini… Naprosto je briljirao Miša Cilić sa svojim Merlotom Manifest 2019, a po meni još i više s Cabernet sauvignonom Cashmir 2019, napomenuo bih ovdje da će oba ta vina s vemenom još rasti, pogotovu cabernet, rekao bih i do tik do stotke od mogućih 100! Veliki su izgledi da Cilić nastupi i na skorašnjem Zagreb Vino.comu! Više o Ciliću u idućem izdanju Kronike (suhiucasi)

Hrvatska – ATC Coronica; Kabola; Dvorac Belaj

Italija – Gravner; Sturm; E.Walch; Livon; Pieropan, Michele Chiarlo; La Spinetta; Vietti; Cocchi 1891;  Tua Rita; Tenuta di Biserno & Tenuta del Nicchio; Tenuta di Biserno; Sassicaia; Pitars; La Vigna di Sarah; Gaja; Castello Banfi; Aldo Conterno

Izlagači iz Italije – sve sama blještava i famozna imena! Manuela Rivetti iz pijemontske kuće La Spinetta sa sobom je donijela intresantno bijelo vino Timorasso 2022, međutim špice su bile Barbaresco Valeirano 2020 i vrlo elegantni Barolo Campé 2019. Znani toskanski markiz Lodovico Antinori (dolje, na slici je lijevo), inače brat markiza Piera Antinorija te, u neka davna vremena, osnivač čuvene Ornellaije, podastro je uratke sadašneg svojega podruma u Toscani – Tenute di Biserno: Il Pino 2021, te Biserno Bibbona 2020. Vina je na kušanje u Ljubljanu poslala i legendarna toskanska Sassicaia, odlično i s trendom rasta Bolgheri Sassicaia 2020.

Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija.

Lodovico Antinori preporučio je kušanje vino Lodovico 2019, nastalog u sklopu njegova 15 godina starog projekta baziranog na šest hektara vinograda u Bibboni u kraju Alta Maremma na području famoznog Bolgherija. Markiz Lodovico taj je vinograd otkrio davno i upravo tu je u ono doba namjeravao startati si podrumom Ornellaia, što će kasnije steći svjetsku slavu. Uvidio je markiz, dakako konzultirajući se sa strukom, kako bi se iz tog vinograda na padinama i s kamenitim tlom te s toplom danima i vrlo svježim noćima moglo roditi osebujno vino s visokim karakterom, konkretno npr. od sorte  Cabernet franc. Kroz klonsku selekciju izabrana su tri klona Cabernet franca.

Dok sam uživao u crnjaku Redigaffi 2017 toskanskog posjeda Tua Rita, dotle je Gordan Mohor, vlasnik zagrebačke vinska kuće MIVA-MOHOR TRGOVINA razgovarao s predstavnicom podruma Tua Rita ali – čaše su bile prazne… (suhiucasi)

SAD – Kendall Jackson;  Stonestreet; Freemark Abbey; Mt. Brave

Slovenija – Gašper vina / Goriška Brda; Marjan Simčič Domaine / Goriška Brda; Dolfo / Goriška Brda; Bužinel / Goriška Brda; Klet Goriška Brda / Goriška Brda; Movia / Goriška Brda; Edi Simčič / Goriška Brda; Blažič / Goriška Brda; Bjana / Goriška Brda; Ščurek Wine / Goriška Brda; Posestvo Burja / Vipavska dolina; Pasji Rep / Vipavska dolina; Sutor / Vipavska dolina; Tilia / Vipavska dolina; Herga / Štajerska;  Oskar / Štajerska; Familija / Štajerska; Gross / Štajerska; Kraner-Plateis / Štajerska; Šumenjak / Štajerska; Hiša Joannes Protner / Štajerska; Bon Vivant / Dolenjska

Španjolska – Vega-Sicilia; Vega-Sicilia – Oremus; San Roman; Garmon; Bodegas Mauro; Aalto; Torremilanos; Raventos Cava; Can Sumoi

Na žalost,kod Španjolaca na dijelu što ga je na stolu zauzimala čuvena Vega Sicilia nije bilo I vina Vega Sicilia, ali od Vega Sicilije bio je odličan Alion 2018 Ribera del Duero, u vrlo lijepome svjetlu (očekivano) pokazao se i Furmint 2020 mađarskog podruma Oremus iz tokajske regije, a u vlasništvu Vega Sicilije.

Portugal je u Ljubljani bio u znaku vinorodnog područja uz rijeko Douro, nastupila su dva podruma koji su članovi udruženja petero tamošnjih vinara – Douro Boys. Svoje uratke – rasne crnjake i portoe – izložio je Cristiano van Zeller i osnivač Douro Boysa, zamišljenih da budu protagonisti kvaitetnog marketinga što i, pokazalo se, jesu!). Odličan Van Zellerov Curriculum Vitae 2020!

Douro Boys –posjedi uz rijeku Douro, koja u Portugal stiže iz Španjolske, gdje teče pod nazivom Duero. Dolje: Šaljivdžija Cristiano Van Zeller demonstrirao je dva svoja viđenja uz period ručka – slika lijevo označava početak ručka, a slika desno prikazuje trenutke nakon što je ručak završen…

Portugal – Van Zeller; Quinta do Vallado

 Srbija – Vinski podrum Cilić

Bilo je i jakih pića, posjetitelji su se moći upoznati s najnovijim trendovima, s ranolikom ponudom ginova, rumova, whiskyja i raznih mixova. Kušati su se mogli: Monologue – gin; Brin– gin;  Vera – bezalkoholni gin; Monachus gin; Nordes gin; Martin Millers gin;  Gunpowder gin; Zarić – domaća rakija; Pigmalion – domaća rakija; Berta – grappa; Dictador – rum; The Shed distilery – whisky;  Hyde – viski; Douglas Laing – viski; Arette – tequila; Bruxo – mescal; Fever Tree; Noam. Uzorci su se na festivalu kušati iz čaša glasovite marke Riedel.  ♣

______________________

A sad sasvim nešto drugo i – bez alkohola

GAZIRANI NAPITCI BEZ ŠEĆERA SVE POPULARNIJI

A sad, nakon vina i žestica, nešto i o bezakoholnim pićima! Nakon pet godina redakcija publikacije Ja TRGOVAC nedavno je odlučila ponoviti anketno istraživanje u grupi bezalkoholnih napitaka. Riječ je o kategoriji koja je duže vrijeme dosta uzbunjuje dijabetologe i koja je u najnovije vrijeme bila jedan od jačih generatora inflacije jer su cijene ovih proizvoda snažno rasle, stoga je pala odluka o tome da se sada provjeri kako su to s inflacijom ali i upozorenja liječnika vezana uz problem s dijabetesom utjecali na stavove i kupovne navike naših potrošača na temu konzumacije bezalkoholnih pića. Istraživanje su tijekom svibnja 2023. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Sukladno trendovima smanjenja unosa šećera u organizam i smanjenja sadržaja šećera u proizvodima anketa je pokazala gotovo dvostruki rast broja konzumenata koji piju gazirana pića bez šećera. Njihov je udio s 15,5% u 2018. narastao na 30,1% u 2023. godini.

Glede vrsta bezalkoholnog pića koja se najčešće konzumiraju osjetna je razlika samo kod voćnih sirupa koji su u posljednjih pet godina pali upola, s 14,2% na 7,6%. Na vrhu konzumacijske liste su, obznanjuje Ja TRGOVAC, i dalje prirodni sokovi s 25%, s time što je to 2,7% manje od onoga ranije, a slijede gazirani sokovi s praktično nepromijenjenih 18% udjela. Praškasti napitci malo su napredovali, te su sada na 8,2%, ledeni čajevi ostali su na gotovo istom udjelu od 5,8%, kao i aromatizirana voda koju sada preferira 5,1% građana. U kategoriju Ostalo stavljena je mineralna voda (gazirana i negazirana), i rezultati su pokazali značajan rast popularnosti ove kategorije i to za 8,4%, na sadašnjih 30,3% udjela.

Sljedeće pitanje bilo je vezano za učestalost konzumacije gaziranih sokova, prema tom kriteriju onih koji svakodnevno konzumiraju ova pića ima 6,3% ili 1,4% manje nego što ih je bilo 2018., dok je broj onih koji gazirana pića piju nekoliko puta tjedno porastao za 1,6%, na sadašnjih 20,7%. Po učestalosti slijede oni koji ova pića piju jednom tjedno i njih ima 18,9% ili 3,4% više, a onih koji gazirane sokove troše tek nekoliko puta mjesečno je 20,9% (+1,7%), onih pak koji ih piju rjeđe od toga je 24,1% (+6,4%). Onih koji ističu da NE konzumiraju gazirane sokove ove godine je 9,1%.

Cola je bila i ostala najpopularniji okus gaziranih pića, a svoj je udio u proteklih pet godina dodatno povećala s ranijih 38,3% na sadašnjih 46,5%. Daleko iza su okusi limuna ili limete sa 16,9% oni su dosta izgubili na popularnosti – konkretno 8,6%. Naranča je zadržala gotovo identičan udio onome prijašnjemu – 15,1%. Tonik je porastao za 2,8% te sada ima 12% poklonika, a gazirana aromatizirana voda istodobno je pala za 1,7%, na aktualnih 9,4% udjela.

Splasnuo je entuzijazam za spravljanje vlastitog soka kod kuće. Onih koji doma rade vlastiti sok u prethodnom je istraživanju bilo 58,5%, a ove je godine njihov broj pao na 49,1%. ♣

_____________________________

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

IN MEMORIAM

TOMISLAV  SUPEK                                                                                       (1939-2023)

Morao nas je, eto, i on ostaviti! Ali ostavio nas je ne samo u golemoj tuzi nego i s nečime što izaziva – makar nerijetko i gorak – i osmijeh: svoje knjige s nazivom Hrvatska zanovijetanja i, dodatno, Hrvatska zanovijetanja: izabrani aforizmi iz knjiga Hrvatska zanovijetanja 1, 2008, Hrvatska zanovijetanja 2, 2012, Hrvatska zanovijetanja 3, 2013, Hrvatska zanovijetanja 4, 2014…

Rođeni Iločanin ali od studentskih dana do kraja Zagrepčanin, razgovorljiv na svaku temu, srdačan, duhovit, profinjen, gurman, veliki ljubitelj pjenušaca, uspješan autor pet samostalnih knjiga i koautor, s drugim piscima, sa, kažu, sadržajem u najtežoj kategoriji – satira, aforizmi, dobitnik međunarodne nagrade Excellentia Satiracea, sposoban poslovni čovjek, s titulom Počasnog građanina Iloka!

Uvijek se rado sjetim nekih trenutaka u mlađem nam razdoblju kad bi nas nekolicinu novinara na vinska teme , pa enologa umiješanih u pjenušavu sferu te neke i ambiciozne i tada ponajbolje proizvođače pjenušaca posebice iz Hrvatske i Slovenije u svom kutku obiteljske kuće na Jarunu okupljao na degstacijama i ocjenjivanjima pjenušaca, penina, ali i šampanjaca. Tomislav je uvijek gledao da nivo bude visok. Mislim da ne griješim kad kažem da je, između ostaloga, upravo i druženje s Tomislavom i s pjenušavim vinima koje je on znao ponuditi utjecalo na našeg, također – ali već dugo vremena – na nebu Ivu Turka, i usmjerenjima mu pomoglo da u moderno doba hrvatskog vinarstva bude ne samo prvi nego i duže vremena, do ozbiljnog istupa Zvonimira Tomca na scenu s mjehurićima, osjetno najbolji hrvatski autor pjenušaca klasičnom šampanjskom metodom.

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić , suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, i Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič  za pametnu kupnju – 09. 2023 – hints to the smart purchase

Ocjenjivački listić za mirno vino, dolje: ocjenjivački listić za pjenušac

_______________opis vina/description_______________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

 ⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u ČAŠI – 07.2023

still young to rock’n’roll  not to old  to  fly bye bye…

OTOK HVAR, grad Hvar. NEKIH GOTOVO  27 STOLJEĆA  ČUDESNE SIMBIOZE ČAROBNIH AROMA MEDITERANSKOG RASLINJA TE BOUQUETA VINA s OTOKA HVARA, DOPIRUĆEG, SADA u NOVIJE VRIJEME, SVE DO DECANTEROVE LONDONSKE ARENE PO JOŠ JEDNU – NOVU SLUŽBENU POTVRDU ZLATNOG SJAJA…(suhiucasi)

Padine s vinogradima do samoga mora na južnoj strani otoka Hvara

________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 ⦁ Pula –Vinski Grad 2023: OTMJENO DRUŽENJE DO 6. KOLOVOZA ⦁ U špici ovogodišnje sezone – iz riznice hvarske turističke ponude: FJORI FÔRA & FÔRSKO VINO – BOGATSTVO OTOKA HVARA / ČETVRTI WINE & OLIVE & HERITAGE FESTIVAL ⦁ Nezaobilazna Sveta Nedjelja: ZLATAN VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA⦁ Pluteni čepovi u službi i izvan boce: VINSKI PISAC IWEK i KAO LIKOVNI UMJETNIK ⦁ S teniskim reketom i u trsju: NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u DIONIZOVU KRALJEVSTVU ⦁ 61. Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrane AGRA u Gornjoj Radgoni: NAGRADE s OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA 2023

_Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif_

Najznačajnija svjetska ocjenjivanja vina

DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023

Nakon nekoliko  prezentacija u Zagrebu a  vezanih uz ovogodišnje trofeje što su ih osvojili hrvatski uzorci na prestižnom ovogodišnjem vrednovanju vina Decanter World Wide Award 2023, u Ljubljani je, u hotelu Slon Best Western u središtu grada organizirana manifestacija Decanterjevi nagrajenci 2023, nastala inače prije gotovo deset godina s ciljem da istakne, proslavi i promovira velike internacionalne uspjehe ne samo domaćih slovenskih vinara, nego i uspjehe proizvođača plemenite kapljice iz drugih, uglavnom Sloveniji (i Hrvatskoj) susjednih država. Priredba, koja se redovito svake godine i uvijek odvijala u elitnim prostorima ali i ne uvijek i samo u glavnom gradu Dežele, kao inicijativa i pothvat pripisuje se ljubljanskoj vinskoj školi Belvin i njenu čelniku Robertu Gorjaku, već dugogodišnjem (od 2005.) ocjenjivaču na DWWA u Londonu.  Sada sredinom srpnja u Slonu bila je ukupno deveta po redu, i eto sljedeće godine proslavit će jubilej od jednog desetljeća, šteta je da to njje mogla učiniti već ovom prigodom, kad puna dva desetljeća slavi DWWA!

Salon Decanterjevi nagrajenci 2023 odvijao se uz potporu i pod pokroviteljstvom revije Decanter.

Na priredbi Decaterjevi nagrajenci 2023 javno su podijeljene Zlatne medalje, a to su Klet Brda odnosno Klet De Baguer, Bjana, Kozlović, Ptujska klet, klet Štoka, M-enostavno dobra vina, Ferdinand /Sinefinis, Bužinel, Bizjak, Vina Gašper… (Peter Irman)

Miran Sirk Bjana na DWWA 2023 osvojio je Zlato za sjajni pjenušac Cuvée Prestige iz berbe 2018, te Srebra također za pjenušce – Blanc de noirs 2019 i Brut zero 2018. Po nagradu je poslao svoju mladu generaciju, sin i kćerka na slici su s Lili Vodušek iz kuće Merit koja dostribuira Bjanina vina (suhiucasi)

U sjajnom svjetlu pokazala se i Klet Brda iz Goriških brda, koja inače tijesno suradjuje s našim uvoznkom i distributerom vina kućom Vrutak iz Zagreba, gdje je nedavno uz nazočnost glavnog enologa Darinka Ribolicu imala opširnu prezentaciju svoje ponude. Klet Brda ua DWWA 2023 domogla se dva zlata – za odličan A-plus rdeče 2017 i za De Baguer Merlot & Cabernet franc 2017, te dva Srebra – za A plus belo 2017 i za De Baguer chardonnay & sauvignon blanc 2017 Desno: Vinakras iz Brdima susjednog tek malo južnijeg vinogorja Kras predstavilo se s izvrsnim posrebrenim (po meni zavrijedio je zlato!) Izbranim teranom la Marie iz 2018 te s također posrebrenom lokalnom Vitovskom la Marie 2018. Vinakras, kuću što je vodi Marijan Colja, i njena vina zastupali su u Ljubljani mladi enolozi Sanja i Luka Pangos (suhiucasi)

Doista odlična zamisao da se formira prezentacija na kojoj bi uvijek bile nazočne važne osobe iz Decanterovog organizacijskog tima i na koju bi se pozivali i ugledni vinski pisci i promotori vina ne samo iz Dežele nego i iz drugih europskih zemalja, posebice onih što pokazuju volju za uvozom vina i iz ovih naših krajeva – i da se tako ponudi mogućnost nastupa dobitnicima trofeja iz cijelog ovog europskog i vinogradarsko-vinskog i turističkog bazena kamo uz Slovenice spadamo i mi u Hrvatskoj, te spadaju i vinari iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije. Krasna prilika da se svijetu pokaže kako vrhunski eno-uradci i od autohtonih sorata odavde mogu blještati platinastim i zlatnim sjajem i svojim odlikama dobro parirati, stati ravnopravno uz bok, i onima najistaknutijima iz najrazvikanijih svjetskih vinogradarsko-vinarskih zemalja!

Izvorno Stella noir (crna zvijezda), na DWWA je postala zlatna Stella d’Or! Zaobljeni i elegantni crnjak od Cabernet franca (najviše), te Cabernet sauvignon, Merlota i s nešto Prokupca prezentirali su Jelena Tišma i Vojkan Jovanović. Vina su iz Jovačkog vinogorja u predjelu znanom kao Tri Morave, trsje raste na pozicijama na nadmorskoj visini od 280 do 320 metara, vinarija je u selu Jovac kod Ćuprije Desno: Čarmanova tvrtka eVINO zakitila se s tri srebrne medalje i jednom brončanom. Jedna (nažalost SAMO!) Srebrna bila je za sjajno vino Kermesse 2019 (mješavina znanih bordoških crnih sorata i južnotirolskih crnih sorata, npr. ) podruma Elene Walch iz Ato Adigea ili Južnog Tirola, jedno pak srebro pripalo je kapljici Krš crveno blatina 2021 Vinarije Škegro iz BiH, a jedno vinu Calvarino 2021 Talijana Leonilda Pieropana, dok je dok je Bronca popratila Krš bijelo žilavka 2022 podruma Škegro. Gašper Čarman je na alici s oduševljenim Barišom Škegrom koji je u Ljubljanu došao i osobno, da prezentira obiteljski podrum i da za manifestaciju Top Vino by eVINO te za idući DWWA najavi prijavu nedavno na Trnjak festu 2023 u Humcu kod Ljubuškoga prezentiranog vina Trnjak Carsus! (suhiucasi)

______________________

Novi spektakl u listopadu 2023

Platinastu medalju, jedno Zlato i tri Srebra osobno primio i Gašper Čarman, koji je nastupio kao vlasnik tvrtke Gašper Vina ali i kao čelnik vrlo istaknute uvozničke i distribucijske kuće eVINO. Platina mu je pripala za vino Cabernet franc selekcija 2019., a Zlato za Cabernet franc selekcija 2020, dok su Srebra osvojena za Malvaziju 2022, Rebulu Selekcija 2019 i za Salpu 2021. Na slici su razdragani dobitnik Gašper Čarman sa svojom djelatnicom u eVINU Erikom Zupanc te s Tonjom Blatnik, propagandisticom (suhiucasi)

TOP VINO by eVINO! –  Nastup na manifestaciji Decanterjevi nagrajenci, za koju je bio uvjeren da će okupiti veliki broj za (visokokvalitetno)vino duboko zainteresiranih posjetitelja, Gašper Čarman koji vodi uglednu tvrtku eVINO za uvoz i distribuciju plemenite kapljice iz cijeloga svijeta i koji što se tiče Hrvatske tijesno surađuje s našim posjedima Kabola, Boškinac, Coronica i Belaj, iskoristio je za promidžbu novog izdanja svog prije nekoliko godina započetog projekta TOP VINO by eVINO, a riječ je festivalu što, kako smo od samog početka naviknuli, u Ljubljani okuplja značajan broj ponajboljih i svjetskih vinara. Festival bi se trebao održati 1. i 2. listopada ove godine, u prostorima staog dvorca na ljubljanskom gornjem gradu. Program obuhvaća promenadno kušanje vina izravno uz stolove izlagača, te radionice, jedna od njih posvećena je vinariji  Škegro iz BiH…

Čarman, s razlogom vrlo pompozno, najavljuje sudjelovanje brojnih svjetskih vinskih zvijezda, od kojih su mu, rekao mi je sada u Ljubljani, dolazak već potvrdili Vega Sicilia, markiz Lodovico Antinori (osnivač Ornellaije, inače brat markiza Piera Antinorija), pa Tua Rita, Joško Gravner, Elena Walch…

Gašper Čarman, Vina Gašper, i eVINO:

– Velika dodana vrijednost Decanterovih nagrada je njihov golemi međunarodni poslovni  doseg. Kad bi  Gašper vina dolazila iz Burgundije, npr. iz Meursaulta, ili kad bi postojao Château Gašper u bordoskom  Pomerolu, ne bi mi bili potrebni Decanterova priznanja i ocjene vinskih kritičara poput npr. Roberta Parkera. Budući da smo iz regije, za koju sam inače uvjeren da je jedna od najboljih u svijetu za proizvodnju vrhunskoga vina međutim na žalost globalno gledano po tome još nije dovoljno poznata, medalje zlatnog pa i srebrnog sjaja za nas još su i te kako bitan faktor za promociju. Duboko sam uvjeren da je slovenska vinska scena jačim organiziranim zajedničkim angažmanom u stanju učiniti vrlo mnogo na stvaranju međunarodno relevantne  robne marke Wines from Slovenia… ∎

______________________

Na 9. međunarodnom salonu prestižnih vina Decanterjevi nagrajenci 2023 u ljubljanskom Hotelu Slon okupilo se oko 300 vinskih stručnjaka i profesionalaca te ljubitelja iz Slovenije i više od 10 država. Svoja vina predstavljalo je 42 vinara dobitnika Decanterove nagrade u 2023. Za razliku od prijašnjih godina kad je među izlagačima zastupljenost vinarija izvan Dežele bila poprilična, ovaj put su uz Slovence, kao domaćine i kao, logično, najbrojnije izlagače, nastupila izravno dva vinska podruma iz Hrvatske – Kozlović i Kutjevo dd., zatim jedan podrum iz Srbije – Jovac Winery, te Popov Winery iz Makedonije, a preko uvoznika – vrlo renomirane kuće eVINO – podrum Škegro iz Bosne i Hercegovine.

Enologinja Kutjeva d.d Zrinka (lijevo, s kolegom) bila je posebno zadovoljna zbog dva Zlata kutjevačkim graševinama! Pozlaćene su Graševina vrhunska 2022 i Graševina 2018 ledeno vino. Kutjevo d.d. je inače osvojilo i jedno srebro te tri bronce, srebrna je Graševina Kutjevo 2022 a Bronce su zaradili Koria cuvée 2018, Maximo bianco 2020 i Maximo oro 2020. Desno: Obitelj Kozlović zaigrala je na svoju jaku domaću kartu – teran. Kozlović Teran selekcija 2021 dobio je zlatnu medalju

Izlagače i posjetitelje pozdravio je Robert Gorjak, osnivač i direktor vinske škole Belvin, i evo što je u svom kratkom govoru rekao, vrijedi upoznati se s time jer nije koristio uobičajene šablonizirane fraze nego se zadržao na suštini.

Kad se dvorana lijepo napunila posjetiteljima pozdrav nazočnima s Decanterove pozornice u ljubljanskom hotelu Slon Best Western: uputili su Olivia Mason, Simon Woolf i Robert Gorjak

– Poštovani vinari i posjetitelji! Najprije iskrene čestitke svim dobitnicima na osvojenim medaljama. One su jasan odraz kakvoće rada. Svaka medalja, dakako, sja na svoj način. Prvog dana na DWWA-ocjenjivanju jasno nam je bilo istaknuto da Brončana medalja znači solidno vino koje ćete s veseljem podijeliti s prijateljima, kušajte svakako i uvjerite se sami. Srebrna i Zlatna medalja sinonimi su, dakako, kvalitetnijeg sjaja, i te se stepenice više dakako i lijepo vide. Decanter World Wide Awards osnovao je legendarni Steven Spurrier i postavio ga na drukčije temelje od onih postojećih na ostalim ocjenjivanjima pod pokroviteljstvom OIV-a. Ubrzo se pokazalo i još se pokazuje kako je medalja osvojena na DWWA jedna od najpoželjenijih: Ovo ocjenjivanje s vremenom je u svijetu postalo s najviše prijavljenih vinara i uzoraka! Oko 18.250 etiketa iz 57 zemalja svijeta ove godine lijepo govori o povjerenju vinara u DWWA!  Pogotovu za Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju… DWWA predstavlja platformu kroz koju mogu lijepo poslovno komunicirati s ostalim vinskim svijetom. Utjecajni vinski kritičari i pisci iz Wine Advocatea, Wine Spectatora, White Enthusiasta još se nsu sistematično posvetili ovoj našoj regiji, a upravo navedene države predstavljaju jedno od najzanimljivijih vinskih područja na našem planetu. Brojna vina odavde su se već iskazala na DWWA ali ima i dosta vina koja još čekaju na punu afirmaciju. Uvjeren sam da je Decantervo vrednovanje vina jedan od ključnih fakora podizanja kvalitete i u globalnom smislu značenja vina ove naše regije. Na površinu izbacuje vrijedne još nepoznate i možda i dosad nemarom i nepravedno zapostavljene sorte, otkriva talente i postavlja šire okvire ogledala kvalitete.

Slovenski vinari ove su godine na DWWA osvojili zasad rekordan broj odličja, ukupno 195 medalja, to je 44 više nego lani, od toga 12 je zlatnih. Hrvatska je što se tiče Zlata, vidjeli smo na prezentacijama prošlog mjeseca u Zagrebu, na brojci od 24.

M-enostavno dobra vina, tako se kao vinar prezentira Gregor Mikuš iz slovenske Orehove vasi. Nije to tek puka samohvala, naime na DWWA je taj podrum bogme dobio po jednu Zlatnu, Srebrnu i Brončanu medalju – Zlato za Extrem 2020 a to je sauvignon s dugačkom maceracijom i s 18 mječnim dozrijevanjem u drvu i potom s još godinom dana provedenom u boci, Srebro za X blanc 2021 od sauvignona dozrijevanog na finom talogu u bačvici, a Bronca za Bigboy 2020 od sorte Chardonnay, grožđe je izabrano s najboljih pozicija uuutar 4,5 ha posjeda, dozrijevanje je prošlo u drvu Desno: Dok dobro nam znani Stojan Ščurek, maneken za sunčane naočale, Uživa Polako negdje na moru, kuću Ščurek predstavljao je sasvim dovoljno markantan njegov sin. Ščureki su na DWWA 2023 osvojili četiri Srebrne medalje, po jednu za Malvaziju 2020, Pikolit up 2018, Sivi pinot orange 2021 i Staru brajdu bela 2019 (suhiucasi)

– Kakvoća vina, logično, stalno raste. Ali nije stvar tek u tehničkom smislu. Kad ja ocjenjujem vina, uvijek kao osnovu tražim iskrenost, autentičnost, kompleksnost i eleganciju – kazao je još Robert Gorjak, jedan od oko 250 redovnih Decanterovih ocenjivača. – Ocjenjivanja na DWWA su dakako na slijepo, dakle ocjenjivači ne znaju koja vina i čija vina degustiraju međutim upravo da im seomogući da se prikladnije usredotoče upravo i na iskrenost i autentičnost, kaže im se iz koje države i regije dolazi koje vino, navedu im se i stil vina i cijena.

Kao predstavnica Decantera u Ljubljani je na svečanosti nekoliko riječi rekla Olivia Mason, voditeljica marketinga Decanterovih nagrada:

Saša Špiranec

– I mi u Decanteru veseli smo da ovo događanje u Ljubljani već devetu godinu okuplja stvarno odlične vinare, i to ne samo iz Slovenije, nego i iz Hrvatske, Srbije, Makedonije. Slovenska bijela vina posebno rado pamtim, naime osvaja me njihova svježina. Na Decanteru se već silno veselimo sljedećoj priredbi u Ljubljani, koja će biti 10. jubilarna. Jedinstvena je u regiji, zato ima visoku dodanu vrijednost! Vinoljupcima/potrošačima služi kao određeni kompas, vinarima pak kao lijepa prigoda za promociju a i za mogući kvalitetan proboj u svijet.. Čestitke, Slovenija!

Na Decanterovu vinskom salonu u Ljubljani bio je i znani hrvatski vinski kritičar i organizator značajnih vinskih događanja poput npr. vinske smotre u zagrebačkoj Laubi – Saša Špiranec, također redoviti ocjenjivač na DWWA. Evo što je on izjavio:

– Decanterovo nagrađivanje je najkredibilnije na svijetu, među vinskim kritičarima uživa veliko povjerenje i ugled, zato što se na njemu od ocenjevača očekuje da jako dobro poznaju vinske regije. Svaka Decanterova medalja je zato vrijedna zlata. Sva nagrađena vina i pokazuju se kao predstavnici svojega terroira, cijele regije, a to je i te kako bitno.

            U Ljubljanu je stigao i vinski pisac Simon Woolf, inače Decanterov kušač kojega sam upoznao prije više godina i potom susretao se na raznim međunarodnim događanjima vezanim uz vino, on je sada na Decanteru, skupa s Caroline Gilby, predsjednik ocjenjivačke komisije za sjevernu, srednju i istočnu Europu:

– Decanterova naljepnica na boci dobra je orijentacijska točka za svakog vinoljubca. DWWA je vrlo strogo ocjenjevanje, svaki sudac je vinski profesionalac, iskusan degustator i poznavatelj. Svaki vinar koji se odluči za sudjelovanje na DWWA može biti siguran da je njegovo vino dobilo dovoljnu nužnu pažnju.

Austrijanac Peter Moser, akademski i gospodski, sjedeći uz laptop, te, desno, Poljak Tomazs Prange Brczezinsky – po domaće promenadno (suhiucasi)

Inače, u Ljubljanu je navratio i Peter Moser, znani austrijski vinski pisac i urednik publikacije koja kao vodič detaljno prezentira Austriju kao vinsku zemlju, njene vinske regije i vinogorja te istaknute proizvođače, a još jedna sada u Ljubljani nazočna a za promiždbu vina iz ovih naših krajeva važna osoba je Tomazs Prange Brczezinsky, novinar i urednik vinske revije sa sjedištem u Varšavi, glavnom gradu velike države koja slovi kao jaki uvoznik plemenite kapljice iz cijeloga svijeta a posebno one iz ovih naših južnoeuropskih prostora.

_______________________________

ORGANIZATOR: BELVIN, vinska šola

Vinska šola Belvin ustanovljena je u travnju 2002. Sjedište joj je u  Mengešu kod Ljubljane. Počela je s raznim edukativnim i promotivnim seminarima u Ljubljani, pa s njima i nastavila i po cijeloj Sloveniji. Belvin je jedino slovensko poduzeće koje se profesionalno bavi pružanjem obrazovanja o vinu. Uvijek nastoji u tome da se znanje prenosi u praksu. Konkurentska prednost Belvina nad drugima su bogato međunarodno iskustvo te praktičan, pragmatičan pristup. Belvin razvija i održava kvalitetne i zanimljive tečajeve, radionice te vođene degustacije namijenjene profesionalcima iz vinske branše, a nudi mogućnost i ljubiteljima vina-potrošačima, da steknu dovoljno znanja o Bakhovu nektaru, da prošire, unaorijede  svoje vinske horizonte. Belvin je jedini slovenski APP (Approved Programme Provider) najveće svjetske institucije za izobrazbu o vinu – Wine and Spirit Education Trust (WSET), sa sjedištem Londonu. Obrazovna događanja u organizaciji Belvina godišnje okupe oko 600 sudionika. ∎

_____________________________

NAKNADNA DWWA BRONCA u ZAGREBU – Prije ljubljanske priredbe Decanterovi nagrajenci 2023 na medjunarodnoj razini,  u Zagrebu je održano nekoliko prezentacija vina onih hrvatskih proizvođača koji su osvojili uglavnom zlatne medalje na DWWA 2023, ali jedna je – u zagrebačkomdiWINE klubu Irene Lučić, bila i nakon Ljubljane, riječ je o vinima bračnog para Stručić iz Ludbrega,  u Londonu okićenima broncom. Konkretno riječ je o etiketama Graševina 2022, Graševina 2021 i Muškat žuti 2022 (Marinko Petković)

_________________________

PROMINENTNA i NAJJAČA SVJETSKA VREDNOVANJA BAKHOVA NEKTARA – PROTOKOL RADA

Manifestacija Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani, uz napomenu da smo nedavno mi u Hrvatskoj, konkretno u Poreču, ugostili jedno od tih nekoliko vodećih svjetskih ocjenjivanja vina – Concours Mondial de Bruxelles: prilika je sada da se široj našoj publici (tj. ljubiteljima/potrošačima plemenite kapljice već godinama svako malo kroz medije javnog informiranja naprosto bombardirane vijestima o medaljama što ih hrvatske vinarije osvajaju na natjecanjima u inozemstvu), koja većinom teško  da zna dovoljno o protokolima vezanima uz rad tih ocjenjivanja, malo rasvijetle ta vrednovanja, da se široj  javnosi prikaže ono u čemu ta ocjenjivanja imaju dodirne točke i što ih razlikuje, zatim o tome kako se, po kojem ključu, dodjeljuju medalje. Uglavnom, da publika koju to zanima dobije čvršću podlogu za promišljanje i iznošenje prema javnosti svojih stavova o tome zašto vinari u tolikom broju hrle sa svojim vinima na tih nekoliko svjetskih vrednovanja, posebice na Decanterovo…

U gupu najznačajnijih svjetskih vrednovanja vina (concours, concorso, competizione, competition, Bewertung…) ušao sam profesionalno već odavno, prije toliko dugo vremena da ne pamtim koja je to bila godina. Obilazeći po Lijepoj našoj i okolnim zemljama, u svojstvu urednika rubrika vezanih uz turizam i uz vino (Svijet u čaši) u popularnom tjedniku Vikend u izdanju NIŠP Vjesnik, pa malo-pomalo sudjelujući kao član najprije lokalnih a onda i regionalnih žirija u ocjenjivanjima u Hrvatskoj i Soveniji, upoznao sam mnogo i vrlo afirmiranih inozemnih kolega koji su se bavili eno-gastronomijom i sve više ih je, s obzirom na sve jači status Hrvatske i Slovenije kao privlačnih turističkih područja, zanimala i vinska scena posebice u Lijepoj našoj i u Deželi. Organizatorima značajnijih ocjenjivanja na ovim našim prostorima odgovaralo je to da u svoje žirije pozovu i neke utjecajne inozemce, i najvjerojatnije se tu šire otvorio i nekim mojim kolegama novinarima i meni put prema vrednovanjima vina i izvan granica vlastite države. Rekao bih da se moj debut kao ocjenjivača vina na u svjetskim relacijama značajnom vrednovanju dogodio na Concoursu Mondial de Bruxelles, u glavnom belgijskom gradu. To je bilo nešto prije završetka prošlog stoljeća, u svakom slučaju u vrijeme kad se CMB svake godine odvijao samo u Bruxellesu. Iz Hrvatske pozvani smo bili kolega iz Večernjeg lista Vitomir Andrić i ja. Od tada smo obojica redovito svake godine odlazili na CMB, zahvaljujući Concoursu obišao smo mnoge zemlje npr. Portugal, Luxembourg, Španjolsku, Češku, Slovačku Bugarsku,… pa i Čile, sudjelovanje je prije koju godinu prekinuo covid. U međuvremenu sve je jaču pažnju u svijetu počelo privlačiti još jedno ocjenjivanje, tada na jako dobrom putu da i ono postane (i postalo je!) jednime od najcjenjenjih i najvećih na našem planetu, riječ je o – Mundus Viniju u Neustadtu u glssovitom vinorodnom području Palatinatu (Pfalz) u Njemačkoj. Češći susreti i s mojim imenom na popisu degustatora na CMB utjcale su na to da me pozovu i u Njemačku. Tamo sam odlazio barem 15 godina zaredom. Što se tiče Decantera, na DWWA sam bio pozvan  neke daleke godine nedugo nakon što je međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com novo utočište našao u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade, DWWA koji pomno prati zbivanja na globalnoj vinskoj sceni polao je svoje predstavnike na manifestaciju, s ciljem popularizacije svojega ocjenjivanja ali i pronalaženja na ovdašnjoj vinskoj sceni mogućih novih degustatora i animacije da postanu članovi žirija. Prisjećam se simpatične Veronique de Freitas koja se kao predstavnica DWWA sastala s našim znanim sommelierom Marijom Meštrovićerm i samnom, i pozvala nas u London, Mario je prihvaio i još i sada na DWWA je član žirija,  ja sam poziv odbio iz obiteljskih razloga.

Na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles: Vitomir Andrić u svojoj komisiji, te, desno, Suhadolnik

Sudjelovao sam, inače, još i na vrednovanjima Concours Mondial de Sauvignon, pa na ocjenjivanjima Emozioni dal Mondo:Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, na Vinu Ljubljana u okviru nekadašnjeg snažnog sajma vina na Razstavišču u glavnom gradu Dežele, zatim odlazio sam i na Vino Slovenija u Gornjoj Radgoni, na međunarodno specijalizirano ocjenjivanje frankovki u Sevnici, pa na ocjenjivanjma vina Panon bor (=Panonska vina) i Portugieser du Monde Pečuhu i u Villanyju, u Hrvatskoj pak više puta bio sam na Svijetu  graševine  u Kutjevu i na porečkoj Vinistri, na Dubrovnik Festi-vinu… Dodao bih ovime i veliko međunarodno ocjenjivanje vina održano u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u zagrebačkom hotelu Esplanade a uz premještaj festivala Zagreb Vino.com u Esplanadu. Kao glavni urednik časopisa Svijet u čaši incirao sam ocjenjivanja za Potrošački putokaz revije, prije koju godinu to je ocjenjivanje, nastavljeno u organizaciji novinarskog vinskog trija Vito Andrić (Večernji list) – Ivo Kozarčanin (Jutarnji list) – Željko Suhadolnik (Svijet u čaši), pretvoreno u vrednovanje s nazivom Vinske zvijezde…

Na Mundus Viniju, u komisiji s vlasnikom Mundusa i izdavačke kuće Meininger Verlag Christophom Meiningerom te u žiriju sa znanim kušačkim menima poput Paula Roberta Bloma iz Nizozemske, Andrejee Gabriellija iz Italihe, te desno, na ocjejivanju Emozion dal Mondo u Bergamu, u drutvu s direktorom Sergiom Cantonijem, ocjenjivačicom i tada službenom predstavnicom OIV-a Claudijom Quini iz Argentine u svojstvu degustatorice i supervizorice, te s glasovitim talijanskim profesorom enologije Mariom Fregonijem, stručnim savjetnikom organizatora ocjenjivanja – udruge Produttori bergamaschi

Na prvom i, na žalost, zasad jedinom nacionalnom hrvatskoim ocjenjivanju vina Croatia Wine Competition održanome u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Uz mene, slijeva, kao ocjenjivači, su Zoltan Györffy vinski novinar iz Mađarske, enolozi mr. Franjo Francem, Ivana Puhelek i prof. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kao predsjednik komisije, te Paul Robert Blom, vinski trgovac (uvoznik i hrvatskih vina u u Benelux), degustator iz Nizozemske, i znani koparski enolog i degustator Iztok Klenar, u ono vrijeme zamjenik predsjednuka Međunarodnog udruženja enologa

Dio članova ocjenjivačke ekipe na Dubrovnik FestiWineu, koji se održavao kroz nekoliko godina i kao degustatore okupljao brojne svjetski znane vinska kušače: uz predsjednika, istaknutog slovenskog enologa Bojana Kobala, tada na vinskom kormilu Ptujske kleti, su Engleskinja Angela Muir, u to vrijeme vrlo aktivna u ocjenjivačkoj ekipi Decantera, američki vinski pisac s austrijskom adresom Darrel Joseph, također Decanterov sudac, rimski vinski novinar Andrea Gabrielli, slovenski vinski novinar Jože Rozman, pa ja, Suhadolnik ispred Svijeta u čaši, sommelieri Siniša Lasan i Aleksandar Noršić, enolozi Franjo Francem, te, iz BiH, Tihomir Prusina…

Ekipa degustatora-ocjenjivača snimljena na jednom od redovitih vrednovanja Bakhova nektara – uzoraka uzimanih iz maloprodaje s tržišta! – za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši – u prostoru elitnog zagrebačkog hotela Sheraton. Slijeva smo, a uz hotelske sommeliere kao poslužitlje vina, od kušača: Tomislav Tuđen iz zagrebačke Galerije Vina MIVA, vinski novinar Ivo Kozarčanin, ja kao predsjednik komisije, kutjevačka vinarka Martina Krauthaker, kćerka znanog vinogradara i vinara Vlade Krauthaklera koji joj pomalo prepušta vodjenje posjeda, Večernjakov vinski novinar Vitomir Andrić, te primoštenski enolog i kralj babića Leo Gracin

Dakle, imam nešto saznanja i iskustva glede vrednvanja vina i s područja funkcioniranja (i tih) visokocijenjenih natjecateljskih institucija, ne samo kao degustator nego i vezano uz početne korake nužne za realizaciju događanja, konkretno po pitanjima skupljanja uzoraka od vinara, formiranja redosljeda uzoraka, primjeni listića za ocjenjivanje… Nekad davno na gotovo svim ocjenjivanjima vina rabili su se, logično, listići bazirani na elementima kako ih je na temelju sugestija svoje strukovne i specijalizirane ekipe odredio OIV (Organisation Internationale de la vigne et du vin) kao vrhovno svjetsko  tijelo po pitanju Bakhova nektara u svim bitnim aspektima.

Najprije bih iznio neka svoja zapažanja sa svih tih spomenutim ocjenjivanjima vina koja su bila neprocjenjivo bogato iskustvo kako u kontekstu rada kao ocjenjivača tako i u, uglavnom popodnevnim i večernjim satima, glede organizacije za nas članove žirija priređenih izleta u vinograde i u birane podrume. Poslije podastirem, pisano i slikovno, i konkretne tehničke podatke vezane uz radne protokole i  funkcioniranje ocjenjivanja.

Pa, da krenem s ovime: najveća/najutjecajnija svjetska ocjenjivanja koja ovdje spominjem dugo su gradila svoja carstva dok  nisu po broju svake godine prijavljenih/zaprimljenih uzoraka vina za ocjenjivanje, po broju država iz kojih uzorci stižu, po broju ocjenjivača k tome i s visokim autoritetom s područja enologije, sommelijerstva, publicistike, vinske trgovine, po jačini i širini globalnog odjeka vezanog uz njihova ocjenjivanja… postala to što su danas – goleme poslovne institucije. Razvoj su gradila vrlo pametno, temeljito i dobro organizirano, s jedne strane okrenuta proizvođačima/ponuđačima vina, s druge strane usko povezana s trgovačkim i ugostiteljskim sektorom, preko različitih svojih tiskanih izdanja okrenuta široj publici, potencijalnim potrošačima kao posebnom dijelu općeg tržišta. DWWA ima sjajno zaleđe u reviji Decanter koja je – makar se službeno kao prostor plasmana uz Veliku Britaniju spominje Sjeverna Amerika, konkretno SAD – znana i čitana  po cijelome svijetu. Preko nje svakako ostvaruje lijep globalni utjecaj. Mundus Vini pak izdaje  desetak različitih revija vezanih uz vino, pivo, gastronomiju, vinogradarstvo i vinarstvo, turizam….

Revija Decanter, naslovnice, posljednje dvije na ovoj ilustraciji – jedna od svibnja 2023 a druga od srpnja 2023 – s novim su dizajnom. Revija je osnovana 1975, izlazi kao mjesečnik, a po javnosti podastrtom podatku tržištu se nudi u 40.000 kopija. Svake godine na svoje ocjenjivanje DWWA privuče više od po 15.000 uzoraka

Der Deutsche Weinbau, Weinwirtschaft, Getränke Zeitung, MeiningersSommelier,Meiningers Weinwelt, Meininger’s International, Fizzz, Mixology, Eurodecor, Sonderhefte

Mundus Vini krenuo je, u prvom desetljeću ovog stoljeća, s 3579 uzorka, a u 2014. ih je skupio 7304. Desno na slici popis je zemalja odakle uglavnom dolaze degustatori, svake godine uz svaku navedenu zemlju objavljuje se broj degustatora koji iz nje tog puta stigao. Ova tablica pokazuje sudjelovanje ukupno 145 ocjenjivača. Obično najviše kušača bude iz, logično, zemlje domaćina Njemačke,slijede Italija, Francuska, Austrija. Švicarska…

Concours Mondial u medijskom se smislu oslanja se na svoj očito učinkoviti Vinopress.

Odmah na početku mojega sudjelovanja kao vinskog suca na većim međunarodnim ocjenjivanjima vina spazio sam – bilo time da su to naglašavali organizatori u sklopu pozdravnog govora na svečanosti otvorenja ocjenjivanja i na početku degustacije, bilo da je uz logotip OIV-a na ocjenjivačkom listiću bio otisnut podatak – da se uzorci I dalje ocjenjuju uz pomoć listića (uglavnom) s formatom što ga je balgoslovio i preporučio OIV. No kako su godine prolazile, primijetio sam da se na ocjenjivanjima sve manje, barem u službenim govorancijama, inzistira(lo) na tome da je listić pod pokroviteljstvom OIV-a. U posljednjim godinama razmišljajući o klasičnom OIV-ocjenjivačkom listiću sve više mi se činilo da ga je pregazilo vrijeme, i da ga s obzirom na nove znanstvene spoznaje vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo treba u konstrukciji – raspodjeli bodova po sekcijama na listiću, a radi dobivanja adekvatnog finalnog odgovora-ocjene o vinu, barem malo modificirati, modernizirati. Konkretno, po klasičnom OIV-listiću previše se bodova dodjeljuje boji i bistroći te jačini mirisa i okusa, umjesto da se danas jaki naglasak stavi na rubrike iskrenost i kakvoća. Primjedbu o tome poslao sam i u sjedište OIV-a, na ime Pau Roca dakle izravno (donedavna!)  glavnom direktoru, ubrzo poslije stigao mi je e-mail ali ne s odgovorom nego samo s obavijesti o tome da je sada, po najnovijemu, dužnost glavnog direktora OIV-a preuzeo John Barker, PhD…

Na spomenutim ocjenjivanjima na kojima sam bio kao degustator rabilo se vrednovanje na bazi 100 bodova, međutim na nekim drugima koristila se odavna osmišljena skala do 20 bodova. Za širu publiku koja logično uglavnom i nije znala kako točno prevesti skalu od 20 bodova u skalu od 100 bodova to je dakako malo zbunjujuće. Smisao ocjenjivanja vina nije da na bilo koji način zbunjuje potrošača, nego da istakne i široj javnosti istakne najbolje ocijenjene uzorke kao uvjerljivi putokaz potrošaču kad bira etiketu što će je kupiti.

Mundus Vini – pogled u dvoranu gdje se održava ocjenjivanje

Još više zbunjujuće i čak vrlo nezgodno za širu javnost djeluju i različiti pragovi bodova što ih na nekim ocjenjivanjima valja dosegnuti za svaku pojedinu medalju. Concours Mondial de Bruxelles ima svoje pragove, Mundus Vini svoje ali razlike u korištenim pragovima između da tva istaknuta svjetska vrednovanja nisu prevelike pa time, hajde, i ne previše zabrinjavajuće, međutim sasma drukčija stvar je s DWWA, kod kojega se različitost odražava na cijeloj jednoj kategoriji kakvoće, konkretno, eto, vino koje npr. na Mundus Viniju osvoji 90 i više bodova i dobiva pravo na Zlatnu medalju – na DWWA je tek Srebrno, naime na DWWA prag za Zlato otvara se s 95 bodova!  Platinu dobiva vino s osvojenih 97 do 100 bodova. Stručna komisija još ednom kuša  sve Platine i među njima bira vino  što će dobiti najveće priznanje – Best in Show!

Istodobno, na nekim također i međunarodnim međutim ne toliko razvikanim ocjenjivanjima kao što su DWWA, CMB, Mundus Vini, pragovi za medalje su preniski, konkretno Platina ili Veliko zlato = 90/100 bodova, Zlato = 85-89,99/100, Srebro=80-84,99/100!…

Evo procedure na DWWA: u prvom krugu ocjenjivanja Regionalna komisija kuša najprije sva vina s područja koja poznaje i za koja je određena da ih vrednuje. Uz diskusiju kroz koju se rješavaju neke moguće nesuglasice u procjenama i ocjenama, dobije se prva slika o potencijalnim osvajačima Zlatne i Srebrne medalje. Zlata i Srebra kušaju se ponovno, pa se tu finalno potvrde Srebra, a Zlata se degustiraju poslije još jednom, dakle to je već po treći put, pa se tu potvrđuje zlatni status. U drogoj rundi prošireni žiri degustira opet ta sad već potvrđena zlata i među njima ona za koja se dođe do zaključka da to zavrjeđuju izdvaja najbolja te raspravlja o tome koja bi od njih zaslužila da ipak s 95 ili 96 bodova dođu do 97 bodova a to je granica za Platinu. U trećem krugu kušaju se potvrđene Platine, i među njima se izabire Best in Show

Koliko je sve to korektno prema potrošaču? Platina, Zlato i Srebro smatraju se u svijetu plemenitim metalima, svaki sa svojim specifičnim uvijek jedinstvenim prepoznatljivim (visokim!) sjajem. Upravo u tome dijelu činilo mi se najoportunijime da se umiješa OIV kao krovna svjetska vinska organizacija, i da ona dade pravorijek, poradi na određenom ujednačavanju.

Još  nešto što sam čuo a vezano je uz Decanterovo ocjenjivanje vina i odlučivanje o tome kome dodijeliti medalju: cijena vina u maloprodaji! Dodjela bodova i medalja uzorcima ne bi trebala/smjela imati vezu s određivanjem konačne ocjene vina i na temelju toga s dodjelom medalje. To ne znači da dodijeljena medalja i maloprodajna cijena ocijenjenoga vina nemaju (tijesnu) vezu, naprotiv! Opet se vraćam na primjer Mundus Vinija: na određivanju konačnog broja bodova žirija i dodjeli medalje ne govori se i o cijeni, ali se organizator pobrinuo da se elegantno kreira prilika da potrošači ipak saznaju i taj podatak vezan uz famoznu maloprodajnu cijenu: na sajmu ProWein u Düsseldorfu Mundus vini ima na raspolaganju gotovo cijeli jedan paviljon u kojemu na prikladno uređenim punktovima nastoji prezentirati što je više moguće prezentacije vrijednih vina s ocjenjivanja Mundus Vini. Tu su, uz fotku butelje, postavljene pločice s prikazom vina na grafikonu i s dodatnim pločicama iz kojih je moguće pročitati opis uzorka, tu su dani podaci o osvojenima bodovima i medalji te maloprodajnoj cijeni ali i komentar stručnjaka o tome u kojoj mjeri je važeća maloprodajna cijena butelje u skladu s osvojenom medaljom.

Što se bodovnih pragova za medalje tiče, osobno sam malo skloniji onima što ga koristi Mundus Vini nego onome od Decantera, ne tvrdim da te Mundusove treba kao takve i zacementirati i da ih neki noviteti u nijansama ne bi u smislu odnosa broja bodova i sjaja pripadajuće i podijeljene medalje kvalitativno unaprijedili, tek čini mi se da su Mundusovi bodovi ipak u kompletu malo prikladnije postavljeni. Zacijelo će biti primjedbi da je DWWA podizanjem pragova za medalje za cijelu jednu kategoriju htio pokazati kako je tu ocjenjivanje kvalitetnije i strože i kako su zapravo DWWA trofeji u potpunosti vrijedni sjaja tih očaravajućih plemenitih metala Platine, Zlata i Srebra. Mislim da na to imam prikladan odgovor. Pitanje medalja u najvećoj mjeri treba ipak riješiti u procesu koncentrirane degustacije i ocjenjivanja uz pomoć odgovarajućeg degustacijskog listića što se sastoji od više od struke određenih po bitnim elementima raščlanjujućih rubrika tijesno povezanih, svaka, s odgovarajućim brojem bodova na kraju zbrojenih u ukupnu ocjenu kakvoće uzorka izraženu brojkom. Imao sam prilike na raznim DWWA prezentacijama poput ove velike međunarodne što je bila sada u Ljubljani i koja je povod ovome napisu i brojnim prezentacijama DWWA-medalja nešto manjeg opsega kakve su organizirane prije toga u Zagrebu (Vrutak, Lauba…), ili pak na vinskim festivalima kušati razna na DWWA zlatom okićena vina, i iako bih se u sebi složio da se ti neki (međutim ne i svi!) kušani uzorci inače na DWWA zlatom ovjenčani vrte oko Zlata – ali ipak NE baš i Zlata u kontekstu opisanog aktualnog DWWA-standarda. U dosta navrata me obuzela pomisao kako će se, ako i ostala ocjenjivanja preuzmu DWWA-pragove od 95-96/100 za Zlato, ubrzo pokazati potreba da se sadašnja široko prihvćena skala od 100 bodova – podigne na, recimo, 110 bodova…

Potpuno razumijem da su organizatori vinskih ocjenjivanja i biznismeni i da oni, i kao vlasnici i izdavači eno&gastro revija nastoje uvijek privući više i više pažnje proizvođača vina i uvjeriti sve više vinara da se prijave sa svojim uzorcima na ocjenjivanja, s druge strane nastoji se kroz časopise privući i sve više pažnje šire publike-potrošača vina i ljubitelja fine papice i kapljice, i to im očito i uspijeva. Ne čini mi se baš da bi im se, nužno, kao neka šteta dogodilo nešto u dohodovnom smislu kad bi se s Mundusom i CMB-om (makar je to konkurencija) dogovorili i uskladili u tim izlaznim rezultatima, tako da potrošači ne ostaju zbunjenima. Platinaste, Zlatne i Srebrne medalje istoga sjaja po kategoriji da se izbjegne konfuzija potrošača, zatim inzistiranje na širenju saznanja u javnosti da se kao suci na ocjenjivanje nastoje uvijek postaviti osobe s visokim stručnim znanjem i iskustvom kao i to da se ocjenjivačke komisije nastoje formirati na način da članovi budu dodatno i solidni poznavatelji vinogradarskog područja i tipova vina predviđenih da im se povjere na ocjenu, a i objave široj javnosti i nekih pojedinosti sa samih degustacija dakle iz rada sudaca na ocjenjivanjima, mogu i te kako biti pravi razlozi za bolji odaziv vinara na sva ta ocjenjivanja i za veću sigurnost potrošača da se posve može pouzdati u punu opravdanost medalje dodijeljene vinu.

S eventualno tek manjim izmjenama u rubrikama i raspodjeli bodova po tim rubrikama kao dijelovima ocjenjivačkog listića kao i s usklađenjem bodovnih pragova za medalje moglo bi se postići to da Platinasta medalja, Zlatna medalja i Srebrna medalja na tih nekoliko najvažnijih globalnih ocjenjivanja budu doista uvijek svaka, kao i plemeniti metali naziv kojih nose, sa svojim jedinstvenima bojom i  sjajem!

DEGUSTACIJA: Evo još nešto konkretno i tijesno vezano izravno uz kušanje i ocjenjivanje.  Na početku iznio bih ovo: na više ocjenjivanja na kojima sam sudjelovao u kraćem vremenu nego što bi to trebalo biti nastoji se kušati i evaluirati ipak nešto veći broj uzoraka od onoga što bi u okviru vremena na raspolaganju moglo biti optimalno. Najčešće se kuša i do 50 vina dnevno, međutim ocjenjivanja uglavnom ne traju kroz cijeli dan (to sam doživio samo na Vinitalyju!) nego tek kroz prije podne, okupljanje kušača za stolovima predviđeno je za 9 sati, a završetak seanse toga dana bude tik pred ručak, obično oko 13,30 sati, poslije ručka ide se u obilazak vinarija ili je popodne ostavljeno za tzv. slobodne aktivnost. Vremenski period od 9 do 13,30 međutim uz rad na degustaciji/evaluaciji obuhvaća i razno-razne govorancije, od organizatorovog pozdravnog govora članovima komisije preko predstavljanja organizatora i defilea sommeliera angažiranih da po komisijama serviraju vina, pa do određenih tehničkih informacija vezanih uz degustaciju (npr. svakako podsjetnik na bodovne pragove za medalje… ), bude tu i prezentacija degustatora-jubilaraca sa po pet, odnosno 10 odnosno 15 godina sudjelovanja u žiriju,  dakako postoje još i stanke kao predah u radu…

Ocjenjivački listići Concoursa Mondial de Bruxelles za mirno vino – gore, te dolje, listić za pjenušce

Degustatori su različitih dobi i različitih sposobnosti održavanja maksimalne koncentracije kroz neko duže vrijeme, a, naglasio bih, u ocjenjivanju se pažnja sve jače pridaje ne tek tome je li uzorak enološki besprijekoran (čist) ili ima možda kakvu enološku manu, nego sve jače tome koliko se uzorak ističe po izvornosti, karakteru, kompleksnosti… Nekad se degustatoru učini da neko vino, makar odmah okvalificirano kao dobro i interesantno, može uz još malo ležanja u čaši i dužeg dodira sa zrakom pokazati i znatno više od onog prvog dojma, pa ga ocjenjivač i ostavi da malo počine u jednoj od obično četiri ili pet službenih degustacijskih čaša koliko ih ima na raspolaganju, ali onda se dogodi da, kako ne bi bilo kašnjenja u radnom vremenu, sommelier-posluživač ubrzano dolazi s novim uzorcima da napuni čaše, pa se onaj poneki za još jedno kušanje ostavljeni uzorak u čaši mora, da se oslobodi prostor za nvi uzorak, na žalost proliti i on možda kasnije i ne završi s (tako dobrom) ocjenom što je zaista zavrjeđuje…

Ocjenjivački listić na Mundus Viniju, gore za mirno vino, a dolje za pjenušac. Za razliku od  ocjenjivačkih listića na mnogim drugim ocjenjivanjima, listićina Mundus Viniju uz klasični brojčani dio za konačnu ocjenu sadrže i dio s ponudom pojmova vezanim uz organoleptička svojstva a koji kad se odgovarajuće označe križićem na kraju daju organoleptiči profil-opis uzorka

Ocjenjivanje vina kompjuterom, po Buxbaumovoj tablici do 20 bodova

Evo sada za potrošače, ljubitelje vina i još poneki detalj o komisiji i ocjenjivačkim listićima. Komisija uglavnom bude sastavljena od po pet članova i predsjednika. Članovi budu iz različitih zemalja, obično su što se zanimanja tiče zastupljeni enolog, sommelier, vinski trgovac, poznatiji vinski pisac… Organizator uz poziv osobama na koje računa kao s kušačima pošalje i upitnik o tome koji tko tip vina (npr. bijelo, ružičasto, crno, jantarno, mirno, pjenušavo, slatko desertno, alkoholizirano…) preferira i ima najviše iskustva s njima, tako da to, a i zemlju iz koje dolazi ocjenjivač, uvrštava u kriterij formiranja što djelotvornijeg žirija. Popunjeni ocjenjivački listići završe u rukama predsjednika, koji ako primijeti da su veće razlike u bodovima pokrene ad hoc raspravu da se stvar razjasni.

Ocjenjivački listić i pragovi za medalje: Vina se ocjenjuju po rubrikama koje, svaka, nosi određeni broj bodova, te rubrike, postavljene na listiću horizontalno, odnose se na izgled, miris i okus vina i na ukupni dojam, a bodovi predviđeni za kvalitetu upisuju se u okomito postavljenim rubrikama s nazivima  Odlično, Vrlo dobro, Dobro, Zadovoljavajuće, Nezadovoljavajuće. Nekad je bilo vrlo rašireno ocjenjivanje  po Buxbaumovoj metodi  s bodovnom tablicom do 20 bodova  ali onda se gotovo posvuda proširila tablica s  u novije vrijeme rabi  ona kod koje maksimum predviđenih bodova kad se svi zbroje u najjačoj rubrici Odlično iznosi 100. Na Mundus Viniju zbroj u rubrici Vrlo dobro iznosi 90, na Concours Mondialu de Bruxelles 85, a npr. na Emozioni dal Mondo: Cabernet e Merlot insieme u Bergamu 86, u koloni Dobro na Mundusu je ukupan zbroj 80, na Concours Mondialu 70 a uBergamu 72, kolona Zadovoljavajuće na Mundus Viniju skuplja čak 60 bodova, na CMB 54 a u Bergamu 48, dok posljednja kolona Nezadovljavajuće može nakupiti od 33 boda (CMB) do 40 bodova (Mundus i Emozioni Bergamo). Za Decanter, u moru ilustracija tablica što su objavljene na DWWA stranicama na Internetu, nisam mogao naći onu koja povezuje elemente vina što se ocjenjuje s predviđenim brojevima bodova. A od Decantera, iako mi je u Ljubljani obećano da će mi se poslati željena dokumentacija – nije zasad stiglo ništa.

Listić za Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme

Listić Vina Slovenije u Gornjoj Radgoni, za ocjenu mirnog vina (gore), te za ocjenu pjenušaca

Na ocjenjivanjima se u obzir kao ocjena uzima brojčani rezultat dobiven zbrojem bodova podijeljenih po rubrikama, a od degustatora se ipak očekuje i koja rečenica opisa vina, međutim na nekim ocjenjivanjima u ocjenjivački listić uvršteni su, ovisno o kojem tipu vina se radi, odgovarajući izrazi što ih treba zaokružiti i uz pomoć kojih se može sastaviti i opis vina. Evo i za što se sve treba upisati ocjena, eventualno i odgovarajući izraz kroz riječi: IZGLED: Bistroća – Boja; MIRIS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta; OKUS: Izvornost – Jačina – Kvaliteta – Trajnost u ustima; UKUPNI DOJAM.

Ocjenjivanje vina po tablici do 100bodova, a po rješenju tehnički priređenome za kompjuter. Lijevo je brojčani dio po rubrikama I tu se svaki traženi segent vina ocjenjuje bodovno, a desno je kreacija organoleptičkog profila uzorka na vrednovanju

Moja rješenja ocjenjivačkih listića za Svijet u Čaši  s kojima sam pokušao, rekao bih, donekle unaprijediti postojeće listiće što se sada rabe

Sastavio sam i ovaj kratki priručni šalabahter kao pomoć za formiranje kratkog sažetog opisa vina:

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – mineralno – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / (dovoljno) svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

U Ljubljani, u razgovoru s Oliviom Mason s ocjenjivanja Decanter World Wide Award

Degustacijski listić i kolona s bodovima raspoloživima ua uporabu unutar svake rubrike: po meni, ponavljam, klasičan listić pod blagoslovom  OIV-a nudi previše ukupno raspoloživih bodova  unutar nekih rubrika (primjerice za boju i bistroću, pa za intenzitet mirisa i okusa) koje ne zavrjeđuju toliku pažnju, a u isto vrijeme  nedovoljno bodova unutar nekih drugih rubrika na koje valja obratiti veću pažnju, konkretno na one vezane uz iskrenost i autentičnost, stupanj razvoja, kvalitetu i kompleksnost, eleganciju. S nekim malim promjenama po rubrikama na listiću nastojao sam upravo te neke važnije pojmove bolje nagraditi.Pri korekciji raspodjele bodova po rubrikama za ocjenu vina vodio sam se, ponovit ću, činjenicom da je već i te kako došlo vrijeme za neke izmjene, jer kroz godine znanost i iskustvo na područjima vinogradarstva i vinarstva silno su napredovali i nove tehnologije uz maksimalnu higijenu u proizvodnim pogonima i uz određenu pedantnost omogoćuju produkciju vina sve veće kakvoće u smislu i pojačanja kompleksnosti i osebujnosti, a napredovalo je i tržite koje je počelo suptilnije razlikovati vina od onoga pristupa prije. Korektnu boju i nužnu bistroću te čistoću mirisa i okusa relativno je lako ostvariti. Kompleksnost te osebujnost i visoka prepoznatljivost, stupanj autentičnosti vezan uz zemljpisno porijeklo (i u užem teritorijalnom smislu) sve više se traži a za ta svojstva sve veći broj potrošača spreman je pri kupnji i izdvojiti više novaca. To koliko je tako nešto bitno u poslovnom aspektu segmenta eno-gastronomije i ukupno u segmentu turizma nije potrebno posebno naglašavati, već godinama i te kako se dobro vidi kolike goste odasvud upravo zbog svojih visoko prepoznatljivih cijenjenih vina privlače najpoznatije svjetske vinske regije kao npr. Burgundija, Bordeaux, Champagnea, Toscana, Pijemont, rajnska oblast u Njemačkoj, pa i Gradišće u Austriji….

Što se tiče DWWA i ocjenjivačkog listića s ponuđenom količinom bodova po rubrikama, ja ga, opet ću navesti, nisam uspio ni naknadno dobiti od Decanterove predstavnice Olivije Mason što sam je sreo u Ljubljani, a niti sam ga eto uspio naći na Internetu u jednom moru ilustracija na temu ocjenjivanja vina a koje je na uvid ponudio DWWA. Na Internetu je bilo uistinu mnogo listića na temu ocjenjivanja vina, ali ne i onaj na kojemu bi se vidjela povezanost organoleptičkih svojstava s brojem bodova po segmentima. Zamolio sam, dakle, gdjicu Mason kao glavnu u segmentu promidžbe ocjenjivanja DWWA da pošalje njihov listić, a i poslao joj moj korigirani ocjenjivački listić s molbom da dade na uvid Decanterovim ekspertima za vrednovanje vina pa da mi pošalje njihov stav o tome – odgovor čekam…. ♣

Pula – Vinski grad 2023

OTMJENO DRUŽENJE do 6. KOLOVOZA

            Nakon Metropole, već dobro etablirani festival Vinski grad, u organizaciji zagrebačkog Vinarta, seli u Pulu. U Titovom parku od 13. srpnja traje sve do 6. kolovoza. Potom odlazi u Varaždin, na razdoblje od 17. do 27. kolovoza, a onda je, čujem od dvoje čelnika Vinarta Saše Špiranca i Ane Supić, na redu Split, u terminu 7. do 24. rujna 2023.

U navedenim datumskim terminima i, službeno, od 19 sati do sat nakon ponoći  ljubitelji otmjenog druženja mogu uživati u vrlo finim vinima iz svih hrvatskih regija, međutim naglasak u ponudi uvijek je dakako na etiketama lokalnih proizvođača. Sva vina iz ponude dostupna su na čašu i butelju, a cijene su, naglasila je Ana Supić, popularne, dakle ne klasične ugostiteljske nego one koje susrećemo kao maloprodajne u trgovinama.

Istarske vinarije prijavljene za nastup: Benvenuti, Cattunar, Franc  Arman, Pilato, Marčeta, Matić, Medea, Benazić, Rossi te, iz grupe IQ-Istrian Qaulity – Kozlović, Capo, Fakin, Damjanić, Matošević, Tomaz, Zigante. Za znatiželjne koji žele bolje upoznati i vina iz ostatka Hrvatske najavljene su vinarije Stina, Štampar, Kopjar, Markota, Kutjevo, Jakopić i Badel 1862, Kotolenko. Inozemnu ponudu čine Vinakoper i Klet Brda iz Slovenije, talijanski proizvođač prosecca Astoria, zatim Lillet from France, i Kotolenko.

U ponudu su uvršteni i kokteli u pripremati House of prosecco and gin što omogućava Roto Svijet Pića, Cinderella by Sandi Paris te Marko Ristić ispred udruge barmena Istarske županije Istrabarman.

Glavni partneri projekta – Römerquelle, Roto Svijet Pića, President sirevi, Konzum, Perutnina Ptuj preuzeli su obvezu za lijepo uređenje lounge zone i za fine zalogaje u njima. Majstor street fooda Bite of fun by Damir Tomljanović nastupa s kreativnom ponudom jela. Odgovornost za vrhunsku atmosferu preuzima ekipa iz Jukebox.hr

Na ulazu u Vinski grad potrebno je unajmiti staklenu vinsku čašu za 5€, a konzumacija se, kako bi cijeli proces do uživanja bio što kraći, plaća na svakoj kućici karticom, odnosno kuponima. Ulaz na festival je besplatan. ♣

U špici ovogodišnje sezone: iz riznice hrvatske turističke ponude

FJORI FȎRA & FȎRSKA VINA – BOGATSTVO OTOKA HVARA

          Nije tajna, ali, bogme, veliko je pitanje koliko je to i šire poznato – riječ je o činjenici da je otok Hvar osobito bogat raznim mediteranskim biljem, da su prostori gdje ono raste i kao divlje upečatljivi prirodni ukrasi kraja, te da je dobar dio tog bilja i te kako uporabljiv i kao mirodijski dodatak u prigotavljanju jela kao vrhunskih i autohtonih jedinstvenih domaćih specijaliteta, u kontekstu turizma mogućih snažnih naših aduta. U hvarskm selu Gdinj u općini Jelsa postoji spektakularni mirisni vrt Fjori Fôra (Cvjetovi Hvara), od ljeta prošle godine otvoren za posjetitelje! Taj mirisni vrt u vlasništvu je bračnog para Ćurin. Stručnu pomoć u osmišljavanju i postavljanju Ćurinima je pružila mag.ing.hortikulture  i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo. Mirisni vrt proteže se na površini od 2500 četvornh metara, a u njemu je 80 različitih biljnih vrsta. Od ovoga ljeta vrt Fjori Fôra uz klasičan razgled obilaskom nudi i dodatne zanimljive sadržaje – različite radionice i dublje upoznavanje biljaka pod stručnim vodstvom. U tom se kontekstu sredinom ovoga srpnja našla i – prva hrvatska radionica sljubljivanja autohtonog, mediteranskog bilja i vina!

Hvarski vrt – razno lokalno začinsko bilje, vizualno i s umjetničkom komponentom. Dolje: domaćini bračni par Ćurin te voditelji kroz program i degustaciju prof. Marija Vukelić i vinar prof. Ivo Duboković

Agilna profesorica lingvistike iz Zagreba Marija Vukelić koja se – nakon što se vinu dovoljno približila kroz svojedobno članstvo u udruzi Woman on Wine (WoW)  pa i kroz razdoblje vođenja ocjenjivanja vina Vinske zvijezde  te kroz sudjelovanje na strukovnim predavanjima o lozi i Bakhovu nektaru na zagrebačkom Agronmskom fakultetu – u zadnjih nekoliko godina etablirala kao organizatorica uspješnih vinskih događanja i kao prezentatorica vinara, čim se upoznala sa spomenutim vrtom i s obitelji Ćurin koja ga posjeduje i uređuje, vidjela je u čarobnim Fjorima Fôra lijepu prigodu za priredbu na temu nečega čega, tvrdi ona a kažu i drugi, do sada barem u nas nije bilo, a riječ je o prvoj radionici sljubljivanja (autohtonog) našeg mediteranskog bilja s vinom, dakako u principu ne izravno nego putem raznih jela (uglavnom s raznih lokalnih OPG-oma) za koja su se rabile pojedine biljke iz Fôrskog vrta kao začini!

Objašnjenje o ustroju vrta te o bilju i začinskim značajkama svake biljke dala je mag.ing.hortikulture i dizajnerica vrtova Kristina Lazaneo, prof. Marija Vukelić govorila je o spajanju jela začinjenih uz pomoć biljaka iz vrta te hvarskih vina, a prof. Ivo Duboković, inače i vinar na Otoku, punudio je na kušanje svoju kapljicu i pričao je o svojim etiketama

Upravo sada sredinom srpnja nakon što je te subote  „zvizdan“ prošao, u ambijentu vrta Fjori Fôra obitelji Ćurin u Marijinoj režiji odvijala se – dakako uz nazočnost Željke i Stjepka Ćurina kao domaćina te znanog hvarskog proizvođača vina inače prof. Ive Dubokovića kao Hvaranina također na određeni način kao domaćina ali kao vinara i autora kapljice ponuđene da prati jela i kao gosta – ta jedinstvena radionica Pomiriši, kušaj, doživi! na relaciji hvarsko mirisavo bilje & nektar bogova! Događaj je bio pod pokroviteljstvom FACM Hrvatske (Društva građanki i građana Mediterana – Hrvatska) koje promovira mediteranske vrijednosti kroz aktivnosti građana: fundacionacm.org/en/citizens-circles  Ćurinovi du dočekali posjetitelje i proveli ih, uz objašnjenja, vrtom. Kad se stiglo i do vinove loze prof. Duboković, ponudivši gostima kao aperitiv čašu svojega roséa, krenuo je s pričom o hvarskim sortama i vinima, posebice o Bogdanuši, Maraštini, Parču, Drnekuši, Plavcu malome. Slijedio je dio programa predviđen da bude uz tanjur i čašu. Prof. Marija Vukelić bila je voditeljica, ona je najprije publici došloj u ovećem broju predstavila koncept uobičajenog sommelijerskog (engleska, francuska, talijanska škola!) sljubljivanja hrane i vina a potom je, u tom osebujnom hvarskom mirisnom trenutku, obznanila izbor konkretnih spojeva raznih biljem začinjenih jela s vinima od prof. Dubokovića! Uz zalogaje obgrljene lavandom, ružmariom, komoračem, lovorom, bosiljkom, origanom, smokvom, maslinom… spojena su bila, kao poslastice u čaši, nadaleko poznata Dubokovićeva kapljica Moja M, Laganini, Medvjedica … nažalost famoznog Medvida koji je svojedobno svojom visokom cijenom bio podignuo u nas ogromnu prašinu – nije se vidjelo…

Hvarska vina kao pratitelji hvarskih jela začinjenih uz pomoć bilja iz vrta obitelji Ćurin. Dolje: iz ponude hvarskih OPG-ova – lokalni narezak

Sljedovi su pomno pripremljeni i kušani unaprijed. Na kamenim stolovima poslužena je naprije Dubokovićeva Moja M 2020 (maraština), spojena s pogačicama s ružmarinom. Odličan spoj, obogaćen s malo maslinova ulja Fjori Fora.

Atmosfera: jedinstveni doživljaj u osebujnom okolišu!!

Potom su stigi Laganini 2020 (crna drnekuša), za sve one koji preferiraju nešto laganije od plavca. S tim vinom sljubljen je bio sir s komoračem i bosiljkom. Plavac mali pod nazivom Prije 6009 godina iz 2018, nastaje od grožđa s područja Vrisnika, s tlom od bijeloga pijeska. Odležan u francuskom i američkom hrastu razvija zanimljive okuse.  Nazivom se vezuje uz  hvarsku povijest, naime baš prije 6009 godina u Grapčevoj špilji naslikana je lađa, i to je jedno od najozbiljnijih svjedočanstava najranije dalmatinske i mediteranske civilizacije. To vino pratio je domaći kozji sir s origanom, lokalnog gdinjskog OPG-a Dijane Ježić. Nazočni su se složili kako je to bio savršen spoj!  Vino Medvjedica (berba je bila 2017) ima posebnu priču, posvećena je mediteranskoj medvjedici što je nekad obitavala u spilji, na južnoj strani Hvara, iznad koje su padine s vinogradima. Taj profinjeni plavac sjajno je spojen s kozjim sirom i mješavinom mediteranskih začina. A za kraj poljubac – Prvi poljubac, prošek od sorata Maraština, P(a)rč, Kuč i Bogan(j)uša! Jedna pusa nije bila dovoljna, naie gosti su poželjeli još po nekoliko poljubaca prije rastanka! Prošek je imao svoja dva pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande te slanoga – odležani kozji sir iz ulja obiteljske farme Kod Kućera s domaćim medom iz Sućurja OPG-a Slavić. Maestralni završetak večeri, koja je uz poljubac prošeka, večernji povjetarac i neponovljiv zalazak sunca –  osvojila srca svih nazočnih. Duboko u memoriji nezaboravna sjećanja za ushićene goste.

Lijepe dojmove iznijeli su i domaćini Željka i Stjepko Ćurin:

– Bilo je to za nas vrlo poučno i izazovno iskustvo. Spoj hrane i pića, koliko god nas oni okružuju na dnevnoj razini, još uvijek nije dovoljno istražen. Čini nam se da je ovaj naizgled spoj nespojivog bio više nego zanimljiv. Presretni smo što je naše bilje dobilo dodatnu vrijednost i povezalo se s hvarskom lozom. Ideja našeg vrta je prvenstveno niknula iz ljubavi i zahvali gdinjskoj zemlji, težacima i njihovom radu i trudu. Želja nam je vrt Fjori Fora i mirise Hvara, za koje smatramo da su posebno intezivni u ovom ruralnom dijelu otoka, približiti svima. Pozivamo, dakle, na razne edukacije, radionice, ali dakako i na slobodnu šetnju, ove čari treba osjetiti i na licu mjesta. Na otoku je bilje posebno, statistike broje više od 1100 vrsta. A  Dubokovićeva vina posebno su došla do izražaja u ovom, pomalo zaboravljenom djelu Hvara, podsjetila su nas na vina naših starih. Vino našega dide i miris hvarskih konoba i podruma nekad.

Malo je poznata izvan Hvara, ali lokalna drnekuša gostima se osobito dopala. Prošek, najavljen na kraju programa kao POLJUBAC, imao dva je pratitelja – slatkog: roladu od smokve, badema i lavande, te slanoga – odležani kozji sir iz ulja. Oduševljeni uzvanici nisu imali nimalo volje otići – uporno su tražil još i još POLJUBACA…

Završnu riječ dao je vinar Ivo Duboković:

– Ovaj koncept maksimizira komparativne prednosti otoka Hvara, tj prirodu i mirise, jako je zanimljiv i rekao bih održiv. Svi dionici događaja bili  su iznimno zadovoljni, što je preduvjet za uspješan nastavak. Mislim da su moja vina, očito prikladno sljubljena oz ponuđena jekla, i te kako pasala uz jela. Kao rezultat pripreme koju smo zajednički razradili i na kraju i uspješno realizirali, vina su se lijepo uklopila, pokazala su sjajnu transformaciju energije prirode otoka i njezinog grožđa u čašu zahvaljujući kojoj je krajnji korisnik u čaši imao čisti Hvar, sa svom svojom savršenom nesavršenosti. Želite li i vi u čaši i na tanjuri imati čisti, izvorni Hvar, pratite stranicu vrta  Fjori Fôra Garden i priključite se istraživanjima i proučavanjima biljaka na različitim razinama: fjorifora.com/dogadanja/

Organizatori su najavili još jednu radionicu zarujnu na otoku, a kasnije najesen jedna bi radionica mogla biti održana i u Zagrebu. Možda u restoranu Trilogija Fino & Vino gdje je, uz kulinarsku pomoć vrhunskih Trilogijinih majstora kuhinje i majstora u posluživanju vina, prof. Marija Vukelić održala već dosta zanimljivih eno-gastro večeri?… (Dio fotografia: suhiucasi; dio: Daniel Lončar, Aleksandar Gospić, Julio Frangen)   ♣

Hvar – otok vina, maslinova ulja, mditeranskog aromatičnog (začinskog) bilja

ČETVRTI WINE, OLIVE & HERITAGE FESTIVAL

          Poseban gurmanski doživljaj na otoku Hvaru je Wine, olive & heritage festival u Jelsi i okolici, u organizaciji Turističke zajednice općine Jelsa uz podršku udruge Hvarski vinari i TZ Splitsko-dalmatinske županije.

Ove godine manifestacija je počela organiziranim tematskim obilaskom uljare Radojković,   posjetom OPG-u Grgo Lučić i farmi koza Kod Kućera, te nedavno otvorenom Muzeju vinogradarstva u Pitvama. Sljedećeg dana na programu je bio izlet u Zastražišće, na OPG Ante Mateljan Babić, uljari OPG Eve Čurin, za kraj je ostavljeno upoznavanje autohtonog bilja u jedinstvenom vrtu bioraznolikosti Fjori Fôra, gdje je ovih dana održano upravo opisano događanje vezano uz mediteransko (začinsko) bilje i hvarska vina.

Večeri petka i subote od 20h do ponoći rezervirane su za središnji jelšanski park gdje se, uz glazbeni program i degustacije hvarskih vina, maslinovog ulja, domaćih proizvoda, nude jela  restorana s mediteranskom hranom i delicijama. U parku je bila Art&wine radionica.  Dan poslije u dijeu prijepodneva na Trgu sv. Ivana predstavljena je prva Hvarska vegetarijanska kuharica autorice Dominke Juzbašić dakako uz prigodne zalogaje.

– I ove godine pripremili smo posebno zanimljiv program kroz koji smo domaćim i stranim gostima htjeli pokazati kulturu otoka Hvara na više razina. U prvom je planu pbila promocija hvarskih vina, maslinovog ulja i raznih domaćih proizvoda. Cilj festivala je promidžba hvarskih specijaliteta i proizvođača u okviru pojma mediteranske prehrane – rekla je Marija Marjan, direktorica TZ općine Jelsa. ♣

Ljeto 2023, Hvar, nezaobilazna Sveta Nedjelja

ZLATAN – VELIKI ČOVJEK s VELIKIM VINIMA

            Užareno ali i, do izražaja je to došlo posebice u drugoj šolovici srpnja, ćudljivo do i nevremenima opasno ljeto, misli s gradskog asfalta u unutrašnjosti ipak se u trenu prebaciju na plavi Jadran.

A kralj plavog Jadrana je Plavac mali. A kralj plavca maloga – tko drugi do li onaj s (u sridu pogođenim!!) imenom – ZLATAN, čovjek ne samo s VELIKIM početnim slovom riječi nego s izrazima vezanim uza nj svima napisanima sa svim velikim slovima… ČOVJEK. LjUDINA. Sudbina nam ga je prerano otela. Sjećanja naviru, suza kane, razmišlja li se dulje, kap po kap lako bi se začas pretvorio o ove bijesne pljuskove što smo ih doživjeli posljednjih dana …

Pogled na selo Sveta Nedjelja, strme vinogradske pozicije iznad njega, te na izraziti turistički dio – smještajni objekt obitelji Plenković, uz more (suhiucasi)

S vrha brda pogled na Svetu Nedjelju i na objekt obitelji Plenković Bilo idro (suhiucasi)

Raj zemaljski! Pogled s plavog mora u visinu prema vinogradima i  … nebeskom plavetnilu (suhiucasi)

GRAND SELECT: Zlatan plavac – Zlatan Crljenak –  Zlatan Grand cru i – Grand c(u)ru!

Zaštitni znak: Zlatan otok te prigodno napunjena boca od 12 litara Zlatan plavca, za sjećanje na Zlatana (suhiucasi)

Evo, namjerno baš sada, u srcu paklenski vrućeg ljeta, kroz nekoliko prizora, ljepota Plenkovićevog zavičaja, užeg okruženja u kojemu je  živio i radio – sela Sveta Nedjelja na južnoj strani otoka Hvara te (dobrim dijelom njegovih) vinograda ponad na brdu, ali i Zlatnog otoka uz kristaln bistro more gdje su mu podrumi, i restoran Bilo idro, odakle je – zauvik u plavetnilo odidrija… . ♣

Pluteni čepovi na službi i izvan boce

VINSKI PISAC KAO LIKOVNI UMJETNIK

 Ivo Kozarčanin iz Samobora već je jako dugo i višestrano prisutan na hrvatskoj vinskoj sceni. Profesionalnu karijeru počeo je kao novinar u svojedobno najtiražnijim dnevnim ali i revijalnim izdanjima nkad vrlo moćne novinske izdavačke kuće Vjesnik. Javlja se kao vinski pisac, urednik, radio je i u visokotiražnim časopisima i iz drugih izdavačkih kuća, konkretno u Jutarnjem listu i  24sata, znan je i kao bloger Bakhov sin. Autor je nekoliko knjiga vezanih uz vino. Okušao se i kao kušač-ocjenjivač na više domaćih i istaknutih međunarodnih vrednovanja Bakhova nektara, nastupao je i nastupa kao voditelj raznih vinskih radionica, kao promotor i kao edukator. Najnovije: zajedno sa sommelierom Tomom Jakopovićem nedavno je osnovao portal Vinski klub….

Ukrasi u dnevnoj sobi – pluteni čepovi te vinske butelje kao materijal za izradu (suhiucasi)

Ukras od kapica na zidu, te zavjesa od plutenih čepova na prozoru kupaonice (suhiucasi)

A u slobodno vrijeme, više iz hobija nego, barem zasad, iz komercijalnih pobuda, bavi se vrlo aktivno i svojevrsnim umjetničkim radom, konkretno od plutenih čepova i od metalnig kapica s butelja s pjenušcima – sirovine mu barem ne nedostaje!! – izrađuje razne velike i manje ukrasne predmete ali i predmete praktične vrijednosti poput raznih zavjesa za prozore i vrata… Evo o čemu je riječ – snimljeno u njegovoj obiteljskoj kući ponad Samobora…  ♣

S teniskim reketom i u trsju

NOVAK DJOKOVIĆ KAO PROTAGONIST i u VINSKOME SVIJETU

            Vino je, očito, postalo magnet kojemu više nitko ne može odoljeti. U kontekstu konzumacije to ne bi bila neka novost, ali ovdje je riječ o slavnima koji, nakon što su pokorili svijet u segmentu sporta i šoubiznisa traže dodatnu disciplinu – radi se baš o mediju zvanome VINO – za novo planetarno osvajanje do kraja. Vrhunski tenis i vrhunsko vino – Novak Djoković u Bakhovu okrilju.

Novak Djoković, nakon što je ovladao svjetskom teniskom scenom, sada novi izazov vidi na vinskoj pozornici!

Ne ostavljajući teniski reket ni za trenutak, u Bakhovu carstvu u svojstvu proizvođača javlja se, eto, globalna sportska zvijezda i Novak Đoković. U vinskome svijetu od prije određenog vremena kao proizvođač se, zajedno s Lepom Brenom, registrirao još jedan (uspješan!) tenisač iz Srbije – Boba Živojinović. U svjetskim razmjerima, od tenisača, i to također vrlo uspješnih, vina stavljena na tržište svojim imenom i prezimenom potpisuje bivši šampion Roland Garrosa Thomas Muster koji je pred javnost izašao s etiketom Tom.

Novak Djoković sa svojim buteljama chardonnaya i syraha

Na tržište Djoković upravo izlazi ili je upravo izašao s dva vina pod svojim prezimenom, to su Djoković Chardonnay 2020 i Djoković Syrah 2020. Od prve berbe proizvedeno je 8500 boca. Najave su da bi iz berbe 2023. mogla izaći na tržište dvostruka količina butelja. Inače, po projektu, ukupni kapacitet Djokovićeve vinarije je oko 60.000 litara. U ulozi enologa u vinariji zasad je Djokovićev ujak Goran Djoković.

Novak Djoković u vinskom kontekstu u društvu sa vrlo znanim slovenskim vinogradarom i vinarom Danilom Steyerom iz okolice Gornje Radgone, ove godine inače i predsjednikom jedne od ocjenjivačkih komisija na ocjenjivanju Vino Slovenija u sklopu sajma poljoprivrede i prehrane Agra 2023 krajem kolovoza u Gornjoj Radgoni

Zemjište na kojemu je sada Djokovićevo trsje nekad davno bilo je vinograd, s vremenm je napušteno i ostalo je zapušteno, u trenutku kad ga je kupila Djokovićva obitelj svo je već bilo zaraslo u žbunje. O poziciji vinograda dolaze hvalospjevi: tlo je crvenica s dosta ilovače i vapnenca, lapora, ima tamo i dosta kamena.

Djoković, koji je u vinorodnom području Šumadije uz svoj vinograd površine od pet hektara vinariju sagradio 2016. godine, rekao je da će u prvo vrijeme njegova vina u maloprodaji biti dostupna samo na tržištu Srbije. A to će zacijelo biti tek na kapaljku, naime sudeći po upitima veliko je zanimanje (obilato stižu narudžbe!) za njih u cijelome svijetu.

Za Djokovića se inače govori kako svaki dan počinje pijenjem mlake do tople vode, a da vino posebno hvali ne samo onda kad je visokokvalitetno i s osobnosti nego i zbog, rečeno je, njegove sposobnosti da spaja i vezuje ljude… ♣

Sajmovi

NAGRADE SLOVENSKE OLIMPIJADE VINO SLOVENIJA GORNJA RADGONA 2023

Pod okriljem 61. međunarodnog poljoprivredno-prehrambenog sejma AGRA, koji će u Gornji Radgoni biti od 26. do 31. kolovoza, od 10. do 12. srpnja 2023. u prostorima Pomurskoga sejma odvijalo se 49. otvoreno državno ocjenjevanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona i 13. otvoreno državno ocjenjivanje vina Vino Slovenija Gornja Radgona BIO.

Ukupno je sudelovalo 174 vinara iz sedam zemalja (Slovenija, Austrija, Hrvatska, Makedonija, Češka, Italija i Njemačka), sa 649 uzoraka, od toga na ocjenjivanju BIO nastupilo je osam proizvođača sa 15 uzoraka.

Sastav ocjenjivačkih komisija

BOŠTJAN ZIDAR, predsjednik ocjenjevanja i predsjednik komisije A ;  Leonida Gregorič – tajnik ocjenjevanja, članovi: Nika Gregorič, Mitja Herga, Štajcar, Majda Brdnik, dr. Ivana Rendulić Jelušić (Hrvatska)

B – DANILO STEYER, predsjednik komisije, članovi: Dušan Brejc, Darja Zemljič, te Ivanka Badovinac,  Marijan Čižmešija (Hrvatska)

C –  mag. JANEZ VALDHUBER, predsjednik komisije, članovi: Darinko Ribolica, Klavdija Topolovec Špur, Simona Hauptman, Jure Grubar,  Miroslav Majer

D – IZTOK KLENAR, predsjednik komisije, članovi: dr. Mojmir Wondra, Sebastijan Rojs, Bruno Gaberšek,  Ingrid Mahnič

OSVOJENA ODLIČJA

Šampioni: 10; Velike zlatne medalje: 30; Zlatne medalje: 255, Srebrne medalje: 303

BEZ MEDALJA – 303 uzorka

Na BIO vinu dodijeljeno je sedam Zlatnih i šest Srebrnih medalja

ŠAMPIONI, po kategorijama

Pjenušci (klasična metoda): Zlata radgonska penina Millesime 2004 – Radgonske gorice, Gornja Radgona ;  (Charmat metoda): Penina REN 2018 – Vina Benčina

Bijela mirna vina nearomatičnih sorata, suha: Chardonnay barrique 2019 – Vina Benčina;  Bijela mirna vina aromatičnih sorata, suha: Sauvignon Kitzeck-Sausal 2022 – Weingut u. Steirische Kelleri Johann Schneeberger ;  Bijela mirna slatka i Mirna vina aromatičnih sorata, slatka: Sauvignon ledeno vino 2003 – Vinska klet Prus Jožef Prus;  Bijela mirna polusuha i mirna vina aromatičnih sorata, polusuha: Goldberg graševina 2021- Vina Belje

Mirna vina aromatičnih sorata i poluslatka: Selekcija traminec 2021 – Puklavec Family Wines

Crna suha vina mlađa od tri godine: Ried Mitterberg Reserve 2020 – Weingut Gager;  Crna suha vina starija od tri godine: Rosso Brunetti 2019 IGT Toscana rosso – Az. Agr. »Elisabetta« di Brunetti Luigi;  Crna vina Teran PTP: Izbrani Teran PTP La Marie 2021- Vinakras, Sežana

Hrvatski osvajači medalja: Najbolje su prošli istarska vinarija San Mauro s jednim Velikim zlatom, jednim Zlatom i sa četiti Srebra, te Vina Belje s titulom Šampiona, s Velikim zlatom, četiri Zlata i s jednim srebrom…

POSEBNA PRIZNANJA

Prvaci vinskih turističkih cesta (VTC)

Naziv se dodjeljuje vinima koja su ispunila sljedeće uvjete: osvojena Zlatna medalja, koncentracija reducirajućega sladora do najviše 25 g/l, na ocjenjivanju je trebalo biti prijavljeno najmanje 15 uzoraka iz pojedine VTC od najmanje trojice vinogradara /vinara iz te VTC.

Vinska turistička cesta, naziv uzorka godina berbe, proizvođač

1)     Briška vinska turistička cesta: Klasična penina Bagueri brut –Vinska klet Brda, Goriška Brda;  2)     Vipavska vinska turistička cesta: Chardonnay 2022 – Vina Benčina;   3)     Kraška vinska turistička cesta: Teranton – Vinakras, Sežana;   4)     Istarska vinska turistička cesta: Malvazija prestige 2021 – Vinska klet Robi & Dorjano Korenika;  5)     Bizeljsko-Sremiška turistička cesta: Chander legend 2016 – Vinska klet Pinterič;   6)     Radgonsko-Kapelska turistička cesta: Zlata radgonska penina suha 2019 – Radgonske gorice, Gornja Radgona

VINAR GODINE

Prestižnu titulu VINAR LETA za tekuću godinu prima proizvođač koji na ocjenjevanju za pet svojih uzoraka u trima različitim kategorijama dobije najviše bodova.

Vinar godine 2023 bit će proglašen na svečanoj podjeli medalja na sajmu AGRA 2023. ♣

___________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 07. 2023 – hints to the smart purchase

 LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or  Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a personality.

.-  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

.- 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.- 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail  0,75 l:  S (mall) = do/ till 5 – 7 € • M (edium) =  10 – 11 € • L (arge) = 12 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 €) • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over  30 € •

. ⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________.

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

SUHI u CASI – 06.2022

STILL YOUNG TO ROCK’N’ROLL  NOT TO OLD TO  FLY  BYE BYE

Motiv za moj najnoviji, nedavni posjet Bosni i Hercegovini bio je kao tinta crn te gust, okusan i vatreno topao Trnak (Trnjak Fest 2023), međutim i te kako uvjerljiv razlog za putovanje prema Ljubuškome svakako je ova suprotnost trnku gore na slici – prekrasni, spektakularni prizor slapova Kravice s fantastično bistrom hladnom  (također ukusnom!) vodom! (suhiucasi)

______________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023: MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA ⦁ Stoljeće međimurskog podruma Štampar: SVEČANOST NA BAJKOVITOJ MAĐERKI ⦁ Uzbudljivo u Hercegovini: TRNJAK – UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI ⦁ Decanter WWA 2023: BENVENUTI TRIJUMF ⦁ Bedekovčina: ŠTRUKLJI, KAPLICA, POPEVKE NA BAJERIMA ⦁ Vinski grad Zagreb: DOBRIM DIJELOM OMETEN KIŠOM ⦁

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Šesti salon pjenušavog vina Zagreb 2023 i deveti u Ljubljani – osvježavajući ulazak u dugo toplo/vruće (?)  ljeto…

MAKSIMIR POD TUŠEM PERLICA

…a zatim pjenušavi doručak u vinogradu na Pavlomiru u Novom Vinodolskom te zalazak sunca u Galićevom vinogradu u Brodskom Stupniku

Po ocjeni stručne komisije – najbolje ocijenjeni pjenušavi trio s vrednovanja Salon of Sparkling Wines – Zagreb & Ljubljana 2023: Rosé organic pinot noir brut zagorske vinarije Kopjar – apsolutni šampion, na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic od obitelji Josipović iz slavonske Zlatne doline (Vallis Aurea), dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 vinarije Pavlomir s Kvarnera (Marko Čolić)

Vrijeme za osvježenje?! Bili smo tada na kraju drugoga dijela proljeća, s obzirom na kalendarsko razdoblje tik i na početku ljeta sa skorašnjim – odnosno: već od puno prije očekivanim! – stabilnim sunčanim i toplim vremenom, dakle na uobičajenom startu nešto dužeg razdoblja pojačane potražnje za pjenušcima. Lipanj nam je u Zagrebu počeo s tušem s neba. Doduše,  Marija Vukelić, organizatorica raznih atraktivnih vinskih događanja ne samo po Zagrebu nego i po cijeloj Lijepoj našoj i direktorica Salona pjenušavog vina Zagreb, za festivalsku priredbu u ugostiteljskom objektu Maksimir, na samom ulazu u znani park u Metropoli, najavila je tuš, ali onaj – zamamni s PERLICAMA! Srećom, tog petka od 15 sati do 21 sati tuširanje je i bilo samo s perlicama, osvježavanje mjehurićima, kiša je izostala i događanje se moglo komotno iz interijera rastegnuti i van na restoransku terasu.

U navedenome terminu u spomenutom maksimirskom objektu odvijala se šesta revija pjenušavog vina u Zagrebu, koja je inače sa festivalom pjenušaca u Ljubljani umrežena u projekt Salon of Sparkling Wines. Suradnja zagrebačke i ljubljanaske smotre mjehurića ogleda se ne samo kroz degustacije za publiku uz obilazak štandova izlagača nego i u obrazovno vrijednim radionicama i u stručnom ocjenjivanju pjenušaca na kojemu radi žiri sastavljen od hrvatskih i slovenskih degustatora, jedne godine vrednovanje se održava u glavnom gradu Lijepe naše a jedne u glavnome gradu Dežele. Ove godine na redu se našla Ljubljana odakle su nam, kao snažni i dodatni motiv za posjet Salonu 2023 u restoranu Maksimir, stigle zaista lijepe vijesti,

Naime: APSOLUTNI ŠAMPION pjenušavog međunarodnog ocjenjivanja za 2023. je Rosé organic pinot noir brut  (91,20 bodova) zagorske vinarije Kopjar! Na drugom je mjestu zapjenjeni bijeli Jazz brut classic (90) od kutjevačkog proizvođača Josipovića, dok se na treće mjesto plasirao bijeli 1288 (89,60) vinarije Pavlomir s Kvarnera. Odlično drugo mjesto u kategoriji samo ružičastih pjenušaca zauzeo je vrlo vrlo dobri  Rosé 260 extra brut (87,80) zagorskog podruma Kota!

Proizvođači iz Hrvatske i u kategoriji bijelih i u kategoriji ružičastih pjenušaca napokon su u hrvatsko-slovenskoj konkurenciji uspjeli zasjesti i na po prva dva mjesta! U oba slučaja na trećem mjestu su Slovenci, u kategoriji bijelih pjenušaca treća je slovenska Albiana iz Posavja s Peninom brut (88,60) a u ružičastoj kategoriji na trećem je mjestu kuća Radgonske Gorice iz Gornje Radgone i Podravja u Slovenskoj Štajerskoj, sa Zlatom radgonskom peninom Ciconia Rosé brut (87,2).

Šampion Robert Kopjar i njegovi pjenušci: izložio ih je kiblama od leda što ih je specijalno za njega i za ovu prigodu izradila Tvornica leda! (suhiucasi)

Bračni par Josipović – sa svojim Jazzom brut najbolji u kategoriji bijelih pjenušaca. Desno: Odlično drugo mjesto u kategoriji ružičastih pjenušaca zauzeo je Rosé 260 extra brut zagorskog podruma Kota! (suhiucasi)

U sklopu Salona of Sparkling Wines Zagreb Ljubljana – voditeljice priredbi: Nina Levičnik za ljubljansko izdanje i Marija Vukelić, odgovorna za zagrebačku manifestaciju (Julio Frangen)

Ocijenjena su bila 74 uzorka. Sedmeročlanu komisiju hrvatskih i slovenskih enologa, vinskih akademika/diplomanata londonske škole WSET predvodila je kao predsjednica izv.prof. dr Ana-Marija Jagatić Korenika s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na radionici na temu pravilne konzumacije pjenušaca predstavljene su čaše najpoznatijeg svjetskog proizvođača – austrijskog Riedela. Točili su se pjenušci od Royal Hill Estatea iz Aljmaša i od Degrassija iz Istre (Julio Frangen)

– Predvidjeno je bilo da se na smotri u Maksimiru okupi tridesetak izlagača, vinara što iz Hrvatske, što iz Slovenije, što iz Italije. Uz promenadno kušanje pjenušaca i druženje s vinarima, posjetiteljima su se nudile i dvije vinske radionice, na koje je ulaz bio besplatan. Radionice su zamišljene kao svojevrsna edukacija koja pridonosi podizanju kulture stola na višu razinu. U tom smislu je i detalj vrijedan spomena, konkretno na radionicama su se pjenušci kušali iz posebnih čaša glasovite austrijske tvrtke Riedel – istaknula je direktorica zagrebačkog Salona prof. Marija Vukelić, i dodala: – I ove godine izlagači su svoja vina predstavili u velikoj dvorani, ali eto posjetitelji su mogli šetati a i sjediti na terasi restorana Maksimir

Nove i mlade hrvatske pjenušave snage – Patrik Braje iz plešivičke obitelji Roberta Brajea. Patrik s djevojkom prvenstveno je prezentirao svoje pet natove (Julio Frangen)

Iz Tisna na festival je stigao Luka Slamić s pjenušcem Didin san te pokazao kako se dalmatinske sorte Debit, Pošip i Trbljan snalaze kao šampanjizirani trio! Desno: Elma i Admir, Filmmusicorkestar

te u pauzama naručiti jela pripremljena kao poseban pjenušavi menu restorana za ovu prigodu. Moguće je da se zbog tog svojevrsnog raspršivanja posjetitelja na nekoliko različitih prostorija/prostora  nekome tko je vrijeme proveo samo u glavnoj sali učinilo da je bilo nešto manje posjetitelja nego inače… U svakom slučaju zadovoljna sam zato što nitko nije imao razloga prigovoriti na nešto što se često spočitava na drugim festivalima vina u nas, a to su velike gužve uz izlagačka mjesta proizvođača do mjere da je gotovo nemoguće degustirati uzorke s pažnjom i o njima porazgovarati s ponuđačima.

Da bi ukupan doživljaj bio kao na filmu pobrinuo se duo Elma i Admir iz sastava Filmmusicorkestar.          

Evo i popisa za nastup u Zagrebu prijavljenih izlagača: MIVA galerija vina, Vinarija Kopjar, Bolfan Vinski vrh, Vina Belje, Enosophia, Royal Hill Estate, Kvarner Wines, Vina Jakob, Winery Mihelin, Kutjevo d.d., Josipović, Vinogradništvo Mulec, Radgonske gorice, Penine Istenič, Albiana Wines, Klet Krško, Vina Kota, Degrassi, Vina Slamić, Simčič Karol & Igor & Marijan, Vina Vuglec, Vina Siber, Vina Robert Braje, Frelih, Monte Rosso. Na štandovima nekih od tih navedenih proizvođača osobno nije bilo, prof. Vukelić navodi kako su se unaprijed ispričali za izostanak.

Jake slovenske snage na okupu: lijevo je Miha Istenič Penine Istenič iz Bizeljskoga – pjenušci bez grama dodanog SO2 – jedan je bio Cuvée Natura od Chardonnaya 80 posto i Plaveca žutoga 20 posto iz berbe 2018 i sa četiri godine provedene na kvascu u butelji dok je drugi, s nazivom Rare (rijetki) od Plaveca žutoga 80 posto i Chardonnaya 20 posto, grožđe je prije fermentacije bilo macerirano osam dana, u sredini je Jernej Žaren iz Albiane iz okolice Krškoga s trima pjenušcima od kojih je jedan – Albiana Rosé brut nature od sorata Žametna črnina/Modra-Crna kavčina 70 % i Chardonnay 30 %, 45 mjeseci na kvascu, ove godine na Decanteru osvojio srebrnu medalju, a desno je Veronika Frelih iz Šentruperta sa svojim Blanc de Noir brutom također od lokalne sorte Žametna črnina/Modra-Crna kavčina a iz berbe 2017. i s pet godina na kvascu, također bez dodavanog SO2 (Julio Frangen & suhiucasi)

Iako se strahovalo od tuširanja pod kišnim pljuskom dogodilo se – i doslovno tuširanje s pjenušcem! Predstavnica vinska kuće Monte Rosso s Crvenog Vrha u Savudriji prihvatila se otvaranja roséa koji se nije bio dovoljno ohladio i, dakako, nakon što je pritisak izbacio čep iz butelje, rosé, inače napravljen klasičnom metodom od sorte Montepulciano d’Abbruzzo, damu je dobrano zalio! Desno: savudrijski vinogradi u eksploataciji kuće Monte Rosso, vlasnici imanja Monte Rosso dvojac je iz Slovenije, jedan od njih znani je fotograf s hvarskim prezimenom Duboković! (suhiucsi)

Tjedan dana nakon zagrebačke smotre održan je Salon penina u Ljubljani. Prof. Vukelić navodi kako se tamošnja publika u velikom broju okupljala na prostoru gdje su bili smješteni izlagači iz Hrvatske te time pokazala doista veliki interes za pjenušcima iz Lijepe naše. Medjutim, i u glavnom gradu Dežele također, kao i u Zagrebu, nije bilo nekolicine naših proizvođača osobno, a zacijelo su, da su došli, mogli mnogo bolje, učinkovitije, iskoristiti spomenuti taj veliki interes domaćih posjetitelja za svoju promociju u Deželi…

PERLICE u PRIRODI ODMAH JUTRO, te potom UZ ZALAZAK SUNCA – U prvome dijelu napisa spomenuo sam razdoblje pojačane potražnje za pjenušcima. Nakon dvaju spomenutih salona priča se s plemenitim mjehurićima nastavila, konkretno ovdje kod nas u Hrvatskoj i u organizaciji prof. Marije Vukelić, naime nakon uspješnog početka u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske krenulo se i na druge lokacije u Lijepoj našoj,  pjenušavim doručcima u vinogradima, pridružila su se i  uživanja uz zalazak sunca…

Ovog lipnja Pjenušavi doručak preselio se, logično, s kontinenta na more, konkretno u vinograde vinarije Pavlomir Miroslava Palinkaša u Novom Vinodolskome. Na slici, nasmijani i potamnjeli prof. Marija Vukelić kao organizatorica Pjenušavih doručaka, domaćin Miro Palinkaš, inače predsjednik udruge Kvaner Wines, te Tena Peričić iz Turističke zajednica Novi Vinodolski koja je poduprla događanje (Marko Čolić)

Okusi zavičaja na doručku na Pavlomiru, i, dolje, detalj iz podruma Pavlomir

Kraj lipnja je, tako, bio u znaku pjenušavog doručka u vinogradima Kvarnera. Prof. Marija Vukelić kao inicijatorica, zatim Miro Palinkaš kao vlasnik vinarije Pavlomir što slavi četvrt soljeća postojanja te kao istaknuti član udruženja Vina Kvarnera, i Tena Peričić kao direktorica Turističke zajednice Novi Vinodolski što pak obilježava 145 godina organiziranog turizma na svom području i 30 godina Međunarodnog ljetnog karnevala, zajednički su se pobrinuli za lijepo događanje u sklopu Palinkaševog vinskog posjeda Pavlomir.

Prvi pjenušavi doručak u vinogradu Chez Ines, što ga je pokrenuo Salon of Sparkling Wines a podržale Krapinsko-zagorska županija i TZ Krapinsko-zagorske županije, krenuo je iz Hrvatskog zagorja s posjeda Vuglec-breg, a po konceptu javnog okupljanja više vinara-pjenušara u prijepodnevnim satima na jednom mjestu – naravno u vinogradu, prvenstveno uz njihove pjenušce a onda i uz nova mlada mirna vina (en primeur), pa uz glazbu i domaće specijalitete. Na prvom pjenušavom doručku, svoje su pjenušce predstavila četiri najjača zagorska vinara – Vuglec. Petrač, Bolfan i Bodren, lijepo je pokazano koliko su važni zajedništvo i potpora jedni drugima. Marija Vukelić u smislu dobre promidžbe pjenušave destinacije predvidjela je Pjenušave doručke u vinogradu i u Međimurju, na Plešivici, u Srijemu, Erdutu, ali i pjenušave marende u Srednjoj i Južnoj Dalmaciji. Pjenušavim doručcima s vremenom su se pridružili i susreti uz čašicu u vinogradima uz zalazak sunca!

Uživanje u perlicama iz čaše ujutro i u idiličnom ambijentu na prostoru odakle starta proizvodnja finalnog produkta! Među prvim pjenušavim doručcima bio je onaj prije nekoliko godina u režiji prof. Marije Vukelić a na Vuglec-bregu, i uz sudjelovanje i osobnu nazočnost najpoznatijih zagorskih vinara Borisa Vugleca, Borisa Drenškog Bodrena, Nikice Petrača i Tomislava Bolfana

Zalazak sunca u vinogradu Galić u Brodskom Stupniku. Dolje:  fotografija s događanja Daniele Kuzmić Domorad, izabrana kao najbolja na natječaju

Marija Vukelić na radionici za vrijeme vožnje vlakom od Zagreba do Brodskog Stupnika (Julio Frangen)

Ante Gelo kojega je atmosfera u trsju očito posebno motivirala za sjajne glazbene izvedbe (Julio Frangen)

Zasad treći po redu Zalazak sunca u vinogradu održan je sredinom lipnja, u organizaciji Turističke zajednice Meridiana Slavonica i tvrtke Zlatne riječi te uz podršku TZ Brodsko-posavske županije. Ovogodišnja posebna atrakcija bio je izletnički vlak koji je putnike iz Zagreba besplatno dovezao u Brodski Stupnik i nakon događaja vratio u Zagreb. Dodatno iznenađenje bila je prva vinska radionica u vlaku – Graševina na tračnicama.

Zalazak se održao u zelenilu vinograda vinarije Galić, domaćina ovoga događaja, a uz vinare, nazočilo je stotinjak gostiju koji su uživali u vinima, pogledu na vinograde i glazbi Ante Gele i prijatelja. Poznati glazbenik Ante Gelo sa svojim je prijateljima započeo koncert originalnim genijalnim uvodnim instrumentalom Oliverove Molitve za Magdalenu, a svojim glasom i pjevanjem oduševila je i pjevačica Bruna Oberan.

Butelje i…desno – slavonski sladoled

Zalazak u vinogradu projekt je promocije vinogorja s nekoliko vinara, a obuhvaća tri segmenta važna za uživanje – vino, glazbu i lijepo okružje koje poziva na fotografiranje, tako da je i osmišljen nagradni natječaj odabir najljepše fotografije zalaska sunca toga predvečerja. Zalazak Meridiane Slavonice se predstavio s vinarijama Galić, Vučković, Jurković, Jakob i Grozdanović, koje su sa svojom kapljicom sudjelovale i na vinskoj radionici prof. Vukelić Vina Meridiane Slavonike – ponos našega kraja  i na izlagačkim mjestima popodne u vinogradu.

Nakon Graševine na tračnicama u vlaku od Zagreba prema odredištu u Slavoniji – u Brodskom Stupniku  Zalazak sunca u vinogradu bio je i s drugim vinima. Predstavljen je i slavonski – naročito baranjski sladoled na štapiću!

Posjetitelji su imali priliku kušati vina od tradicionalnih sorata koje se ovdje uzgajaju: Graševine, Chardonnaya, Pinota bijeloga, Rizlinga rajnskog, Cabernet sauvignona, Cabernet franca te Merlot (odmah se nameće pitanje: ZAŠTO JE IZOSTAVLJEN, INAČE uz GrašeVinu, NAJLOKALNIJI KULTIVAR – FRANKOVKA?!!) – u bijelim, ružičastim i crnim varijantama te mirnim i pjenušavim izdanjima.

Sudionici nagradnog natječaja svoje su fotografije trebali objaviti na vlastitim Facebook profilima s oznakom #sunsetinMeridianaSlavonica ili #zalazakMeridianaSlavonica. U 21 sati stručna komisija fotografa i novinara (Julio Frangen, Vlado Šestan, Sunčana Barušić)  odabrala  je najljepšu fotografiju koja će tijekom sljedećih mjesec dana biti naslovnica FB stranice Meridiana Slavonica. Izabranu i nagrađenu fotografiju snimila je Daniela Kuzmić Domorad, a za nagradu je dobila noćenje za dvoje u Villi Melani u Oriovcu.

Za posjetitelje ovog vinskoga događanja restoran Stupnički dvori pripremio je večeru Okusi Graničarskog Posavlja s vinima od Galića… ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾

Stoljeće podruma Štampar

JUBILEJ PROSLAVLJEN o KRASNOM SUNČANOM DANU i NA REPREZENTATIVNOJ MAĐERKI!

Čuvena, čudesna i čaarobna međimurska Mađerka!

 Tog jutra i prijepodneva nebo u meteorološkom smislu nije obećavalo mnogo, ali eto ipak nije imalo srca i ostati mrgodnime, naime od podneva nadalje na području praktički cijelog vinogradarskog dijela Međimurja sve je jače dopuštalo suncu da se razmaše, i dan je u malom međimurskom selu Sveti Urban i njegovoj okolici u punom smislu prošao lijepo svečano, sasvim u skladu s ambijentom i posve onako kako su zahtijevale kompletne okolnosti vezano uz obilježavanje vrijednog jubileja od više od punog jednog stoljeća! U glavnoj ulozi – Štampari, ali ne iz tiskarske branše nego stotinjak godina tijesno u Bakhovoj službi, tj. u vinogradarstvu i proizvodnji plemenite kapljice.

Nakon pedantno pripremljenog prigodnog uvodnog govora novinara i marketingaša iz Studija Reci DA Ivana Goričanca, predstavnik treće aktivne generacije međimurske vinogradarske i vinarske obitelji David Štampar i njegova baka Ana puhanjem u svjećice na slavljeničkoj torti i potom rezanjem prvih kriški torte otvorili su proslavu-obilježavanje visoke godišnjice postojanja njihovga familijarnog vinskog posjeda.

David Štampar i baka Ana uz slavljeničku tortu: puhanje u svjećice i rezanje prvih kriški (Marko Čolić)

Početak dugačkog puta – u mjestu Sv. Urban kod Štrigove u lipnju 1913. godine. Kao osnivači imanja pamte se Ištvan Grabar i Andraš Novak. Desetak godina kasnije u posjed vinarije i vinograda Novakovih došla je prva generacija obitelji Štampar. Start je bio sa tek 3000 trsova. Vino se proizvodilo u malom neuglednom podrumu. Desetljećima je obitelji donosilo tek sitan dodatni prihod. Prvi uzlet vinarije nastupa nakon što je Bojan Štampar, krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, počeo širiti vinograde i posvećivati se vinarstvu kao mogućem glavnom izvoru obiteljskih prihoda. Bojan i supruga mu Danica, koji su bili vrijedni i na širenju obitelji, imaju tri sina: Davida, Benjamina i Franju. Pojačano investiraju u vinograde i u podrumarsku opremu. Najnovija jača akvizicija zemljišta bila je 2014., kad su kupljeni vinogradi na Mađerkinom bregu. Nekako u isto vrijeme vođenje vinarijom preuzima jedan od tri sina, David Štampar. S njegovim dolaskom na čelo imanja bilježe se dosad najveći tržišni/poslovni uspjesi kuće: svo vino se, uglavnom punjeno posebno po sortama, plasira na tržište u buteljama a potražnja nadmašuje ponudu, etikete Štamparovih osvajaju medalje visokoga sjaja na raznim najznačajnijim međunarodnim vinskim ocjenjivanjima…

Neposredno prije proslave 110-godišnjice Štamparima je, kao zasad najdraža čestitka, stigla obavijest iz Londona s glasovitog Decanter World Wide Awarda 2023, o osvajanju Zlatne medalje za pjenušac klasične metode Urban White 2020 extra brut, od sorte Pušipel (95/100 bodova!), zatim Srebrne medalje za Muškat žuti 2022 (90 bodova), te triju Bronci – Chardonnay Pro et Contra (87), Sauvignon 2022  (87), i Pušipel Classic 2022 (86 bodova)!

Nakon uvodnog govora Ivana Goričanca dakako da David, inače do sada kroz dva mandata i predsjednik udruženja međimurskih vinogradara/vinara Hortus Croatiae, nije tog dana mogao odoljeti izazovu da brojnim uzvanicima pokaže kako je vješt u otvaranju mačetom boce s pjenušcem…. (Marko Čolić)

Svečanost u povodu jubileja održana je, kako i priliči tako velikoj obljetnici, na po zahtjevima izletništva besprijekorno (visoka konstrukcija s koje se pruža krasan pogled naokolo, pa kiosci za ponudu hrane i vina, pod krošnjama stabala brojni manji stolovi s pripadajućim im klupicama, ljuljačke…) uređenom platou/vidikovcu na vrhu prekrasnog vinovom lozom sa svih bočnih strana ukrašenog brdašca Mađerka s primjereno održavanim trsjem podignutim na na strminama formiranim uskim terasama, vinogradi su tu – ukupno je u rodu 12 hektara – u vlasništvu dijelom Štamparovih, a dijelom u vlasništvu također jedne vrlo visoko cijenjene međimurske vinogradarsko/vinarske obitelji – Cmrečnjakovih, isto iz Svetog Urbana. Postoje, kako čujem, još tri hektara nezasađenog terena, s njima bi se trebao pozabaviti Marko Cmrečnjak…

Bajkovita Mađerka

Na čestitarskom druženju u nezaboravnom ambijentu Mađerke uz fine roštilj i pečenja te paletu Štamparovih mirnih vina nazočno je bilo dosta vinskih novinara i pisaca na portalima te neki ugostitelji i vinski trgovci, nadam se da će prisutnost medija i rezultirati u javnosti velikim odjekom o vinogradarskom i turističkom značenju pozicije Mađerka, koju, inače, svakako vidim kao najozbiljnijeg kandidata na nominaciju, pa i osvajanje, prestižnog zaštićenog naslova Grand Cru!

Što se tiče takvog službenog imenovanja – oni koji najviše moraju poraditi na tome da ga Mađerka s vremenom, a nakon dakako odgovarajuće tijesne suradnje vlasnika vinogradara/vinara sa stručnjacima za vinogradarstvo i vinarstvo i izrade nužnog elaborata sa svim relevantnim smjernicama, i dobije, prvenstveno su Štampari i Cmrečnjaci, makar, zapravo su tu bitni i ostali članovi udruženja Hortus Croatiae koji zahvaljujući tituli svakako mogu poslovno profitirati indirektno. Možda Mađerka kao Grand cru bude stanoviti okidač da na još kojem dijelu Međimurja neki ekstra vinogradarski položaj bude službeno promoviran u rang Crua, tada imaju šansu da od uvođenja Grand crua ili 1er Crua profitiraju i izravno.

Na vrhu brdašca Mađerka – prostor idealan za piknike, proslave…

Pitao sam slavljenika Davida je li se pokrenula kakva akcija na tome da se vinogradarska pozicija Mađerka valorizira kroz službeno proglašenje Grand Cru, odgovor je bio da je o tome razgovarano unutar udruge ali da se zasad – još nije ništa konkretno pokrenulo na realizaciji.

Vlasnici vinograda na Mađerki – obitelji Štampar i Cmrečnjak. Lijevo su David Štampar sa suprugom Monikom, a desno su otac i sin Rajko i Marko Cmrečnjak

PUŠIPEL i SAUVIGNON – Međimurje se nalazi na sjeverozapadu Lijepe naše i iznad Hrvatskog zagorja, njegov bregoviti dio na zapadu se dotiče Slovenije, a na sjeveru te malo i na istoku dodiruje Mađarsku. Na temelju službene podjele po regijama u vinogradarskom sektoru, ono spada u, oficijelno, Bregovitu Hrvatsku. Usput: bolji bi, po meni, s obzirom da dosta trsja na brdu imamo i drugdje u zemlji, izraz bio Bregoviti hrvatski sjeverozapad. Govorimo li, pak, o Međimurju unutar Bregovite Hrvatske, dakle kao podregiji, ono je pod službenom oznakom Zagorje-Međimurje.

U Međimurju se uzgajaju uglavnom bijele sorte, karakteristični kultivari za taj kraj su lokalno zvani Pušipel a to je Moslavac, odnosno Šipon (tako ga nazivaju zapadni nam susjedi Slovenci) ili Furmint (naziv koji se rabi u nama sjevernoj Mađarskoj a i općenito u svijetu), zatim su tu i Sauvignon bijeli, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat bijeli i žuti. Istaknuti valja kako Međimurci nekako najviše polažu u Pušipel i Sauvignon bijeli. Od crnih sorata prisutne su one tipične za sjevernija područja, konkretno Frankovka, Pinot crni, a ima i nešto bordoških aduta – Merlota i Cabernet sauvignona.

Međimurje – na krajnjem sjeveru regije Bregovita Hrvatska

Međimurska županija broji po najnovijem popisu APPR-a ukupno 462,03 hektara vinograda, a što se tiče ukupne godišnje proizvodnje vina najnovije službene brojke (2022-2023) govore o 17.218,21 hektolitara, od toga bijelo vino, daleko najjače zastupjeno, dosiže količinu od 16.431,64 hl. Što se tiče uzgoja Moslavca (Pušipela), dostupan mi je bio podatak samo na razini cijele Hrvatske, a riječ je o u Hrvatskoj ukupno 116,24 hektara vinograda zasađenih sa 666,830 trsova sorte Moslavac, Šipon, Pušipel. Glede Sauvignona, on, po najnovijim podacima iz APPR-a, ukupno u Hrvatskoj dostiže površinu od 296,40 ha, sa zasađenih 1.571.884 trsova. Navodno on – rečeno je to neslužbeno na svečanosti na Mađerkinom bregu – u Međimurju zauzima oko 80 ha. Čulo se i to da je u Međimurju Sauvignon u širim razmjerima prisutan već više od 70 godina, Kraljem Sauvignona smatra se legendarni vinogradar i vinar iz Železne Gore Franjo Lebar. Po tom vrlo simpatičnom, duhovitom i gostoljubivom velikanu koji nas je sasvim blizu svoje stotke nedavno napustio nazvana je relativno novije ustanovljena nagrada za najbolje ocijenjeni  sauvignon.

Međimurski proizvođači vina iz udruge Hortus Croatiae zajedno

Udruga Medjimurje Hortus Croatiae nastoji Pušipel lansirati kao svoju robnu marku i zasad su u tome pravcu ustanovljene dvije kategorije – Classic, koja, kako mi je kazano, obuhvaća mlađa vina uglavnom iz inoksa i za koja je predviđeno da budu kao svježa i suha, za hitriju potrošnju, te kategorija Prestige za koju iz istog izvora, vrlo bliskog udruzi Hortus Croatiae, čujem da su u nju svrstana vina od grožđa s boljih položaja i od parcela s manjim urodom po trsu, alkoholno jača i ne nužno s ostatkom sladora, predviđena za školovanje i u drvu i kroz duže vrijeme, te da je zamišljeno da u njoj budu i predikati kao kasna berba, izborna berba, izborna berba bobica, ledena berba, dakle kapljica za koju smo naviknuti da bude gusta do sirupasta, i slatka. Od slavljenika pak Davida Štampara, donedavno predsjednika a sada, po najnovijemu, kao dopredsjednika udruge Hortus Croatiae, saznajem da su u kategoriju Prestige zapravo svrstana isključivo vina od kasne berbe pa na više, ta vina u pravilu su, kako je upravo navedeno, s (i većim!) ostatkom neprovrela sladora, dakle ustvari su posve odvojena kategorija, kategorija za sebe. Uglavnom, službeni dokument (npr. iz Pravilnika udruge) o tome koja sve vina ulaze u grupu Prestige nije mi podastrt na uvid, a nemam niti informaciju o tome postoji li uopće precizni službeni pravilnik udruge o raspodjeli što je Classic a što Prestige. Zasad eto u međimurskoj kategoriji Prestige postoji, rekao bih, stanovita nedorečenost, naime logično je da u grupi Prestige kao razred iznad dakle nadgradnji Classica, budu ambicioznije radjena posve suha i alkoholno jača vina duže njegovana i eventualno u drvenim bačvicama, kao što nije logično da se u istoj grupi nađu dvije različite kategorije vina (suha, te ona sa većim do i popriličnim sadržajem neprovrela šećera, bitno drukčijih – uglavnom vrlo niskih – alkohola, aroma i bouqueta te gustoće što ide i do sirupastog oblika. Zar je bio (organzacijski i financijski) problem uspostaviti tri grupe, dakle Classicu i Prestigeu  dodati Predikate?

Međimurski proizvođači vina u novije su vrijeme sve aktivniji u promidžbenim nastupima, svako toliko kod sebe imaju manifestacije i razne eno-gastro priredbe s Bakhovim nektarom u glavnoj ulozi, šire najpoznatija je Urbanovo. I u glavnom gradu, uz to što u lijepom broju sudjeluju na festivalima poput Zagreb Vino.coma i Vinartove Laube, imaju skupne prezentacije kapljice po temama, krajem kalendarske godine godine prezentiraju svoje novo Mlado Međimurje vino nuđeno moderno, u buteljama, a  onda, poslije, izlaze i s novijim berbama unutar kategorija Classic i Prestige, ove godine odvijale su se, s pušipelom i sauvignonom u glavnim ulogama, u renomiranim restoranima, jedna u Ružmarinu, te, potom, druga, i u restoranu na katu u sklopu objekta Johann Franck na zagrebačkom  Jelačićevom trgu a što ga vodi kuhar Mate Janković.

Pušipel – prezentacija u Zagrebu. Desno: Model butelje izabran kao vizualni dio prepoznatljivosti međimurskog pušipela.Boca je slična onoj kakvu rabe za svoj furmint u  Tokaju

Nedavna prezentacija međimurskih sauvignona u prizemlju objekta Johann Frank te, gore, na katu na prostoru bivše Gradske kavane a sada u restoranu chefa Mate Jankovića na Jelačićevu trgu u Zagrebu: dobrodošlicu brojnim uzvanicima poželjeli su David Štampar ispred udruge Hortus Croatiae, Mate Janković kao domaćin i kuhar, te vinnski pisac i preko tvrtke Vinart organizator vinskih događanja, pa i ovoga, Saša Špiranec. Dolje, uz sauvignone i tragovima Franje Lebara kao uzora – mlade snage Preiner te Lebarov unuk Belović

Što se tiče crnog vina, koje je zasad količinski u velikoj manjini u odnosu na bijelo ali je lako moguće da će se stvari bitno i hitro mijenjati s obzirom na klimatske promjene i na – za punokrvne crnjake dobrodošlo – povišenje temperatura i u sjevernijim nekad svježijim našim krajevima. Po onome što sam imao prilike kušati i po onome što sam čuo od lokalnih poznavatelja, na nivou Međimurja nužno je u kategoriji crnjaka spomenuti pohvalom svakako Cmrečnjakove Pinot crni i Merlot Mađerka, pa Pinot crni i Pinot crni Amarant Dvanajščak Kozol, a i  Veliko crveno od merlota, cabernet sauvignona i syraha od Jakopića, Cabernet sauvignon od Kocijana, Urban red (60 % gamay, 40 % cabernet sauvignon, 12 mjeseci dozrijevan u drvu, 80 posto u velikim bačvama a 20 posto u barriqueu) od Štampara, pa i Pinot crni od Belovića… ♣

_____________________________

Michelin: chef Bernard KORAK – jedna zvjezdica

Plešivica se u segmentu vina i gastronomije osjetno izdignula, i ne samo da unatrag koju godinu ima u ukupnosti najbolje pjenušce pa i macerirana tzv. jantarna mirna vina u Lijepoj našoj, nego ima i za probirljive potrošače i nekoliko odličnih ugostiteljskih objekata. Jedan od njih svakako je restoran što ga u sklopu posjeda obitelji KORAK vodi chef BERNARD KORAK, na slici sa sestrom Verom, jedan od sinova VELIMIRA KORAKA što pripada svakako grupi ponajboljih vinogradara/vinara  Hrvatske, te brata od JOSIPA KORAKA koji u enološkom smislu karijeru nastavlja svijetlim putevima visoko priznatog oca. Chef Bernard Korak ponio jer titulu mladog talenta gastro-vodiča Gault & Millau Croatia za 2021, a ovih dana stiglo je novo, blješteći visoko priznanje – restoran KORAK zakitio se JEDNOM ali i te kako  prestižnom zvJezdicom MICHELINA! Čestitke!!!    ♣

________________________________

Gault&Millau Croatia 2023 u prodaji

Uzbudljivo u Hercegovini

TRNAK – NOVI NAŠ UMJETNIK NA VINSKOJ SCENI!

Trnak

Humac kod Ljubuškoga, reprezentativan široki prostor na otvorenome i manja dvorana kod Muzeja franjevačkog samostana sv. Ante Padovanskoga i mjesne crkve, sredina lipnja subota popodne i navečer: sjajno posjećeno događanje posvećeno vinskoj sorti Trnak – umjetniku na Bakhovoj pozornici  kako ga je u najavi nazvao organizator, s obzirom na vina od njega koja sam dosad imao prilike kušati potpuno bih se složio s tom kvalifikacijom.

Trnak, Trnjak, Rudedžuša, Rudežuša, Kovačuša napokon, nakon dugog vremena što mu je glavna funkcija bila da donžuanski pomaže Blatini da se oplodi, počinje doživljavati svoj pravi preporod kao ishodište za sjajnu plemenitu kapljicu dostojnu i Bakha i Dioniza. Uz Crljenak, Tribidrag, Pribidrag, Kratošiju, proslavljene po svijetu kao Zinfandel, te Vranac sjajnog potencijala, pa i Plavac mali koji u Hrvatskoj u domeni crnjaka stalno s hvalisanjem spominjemo ali kojemu se baš i nismo prikladno posvetili u poslovnom smislu, Trnak je bez sumnje novi adut koji može i te kako pridonijeti da se globalno proslavi balkanski vinski bazen. Nužno je samo adekvatno mu se posvetiti. Vrijedi pozdraviti i maksimalno poduprti inicijativu grupe lucidnih i ambicioznijih vinogradara i proizvođača vina okupljenih u Udrugu vinogradara i vinara Ljubuški  i njihove kolege iz Imotske krajine okupljene u udrugu Cvit razgovora da ga se podigne na visoki pijedestal i tu održi pa time svijetu uvjerljivo pokaže i dokaže da globalni vrhovi vrhova nisu samo Bordeaux, Burgundija, Rioja, Toscana, Pijemont, Rajnska oblast, nego da i mi ovdje odgovarajuće(g) konja(e) za trku imamo…

Posjetitelje su na uzlazu dočekivale nasmijane ljupke ljepuške Ljubuške! (Zoran Lutz)

Trnjak-fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga pamtit će se kao lijepa manifestacija na kojoj su posjetitelji mogli na velikom platou i uz visoke barske stolove popraćene odgovarajućim sjedalicama uživati na zraku u vrlo finoj hrani- uglavnom lokalnim specjalitetima (domaći pršut, sirevi, kobasice i salame, čak i kulen hercegovačkog mesara, pa namazi, pečenja, masline, razno lokalno svježe povrće…) – ponuđenoj na službenom golemom stolu, te u vinima od Trnka ili na bazi Trnka što su ih članovi spomenutih udruga – ukupno njih dvadesetak – nudili na kušanje svako za svojim izlagačkim punktom u navedenoj dvorani. Popodne je uz izlagačka mjesta bilo dovoljno mjesta za posjetitelje koji su htjeli koncentrirano kušati kod svih proizvođača/ponuđača, a kasnije, nakon službenog otvorenja priredbe pred večer stvarala se gužva. Da atmosfera bude ljepša pobrinuli su se angažirani glazbenici.

Priprema stola s bogatom ponudom izvrsne hrane, kao nužne podloge za kušanje vatrenog trnka. Dolje: Svojim proizvodima među kojima je bio i odličan kulen, izgledom nalik na slavonski, istaknuo se lokalni pršutar sa same granice s Hrvatskom! (suhiucasi)

Izobilje kobasica, salama, sira, maslina, uštipaka (suhiucasi)

U izvuide o trnku došao je majstor Pribidraga, Tribidraga odnosno Crljenka Nikša Mimica iz Omiša. Na slici je sa zagrebačkim posjetiteljima vinskim prezenterom Vjekoslavom Madunićem i Zdravkom Mrkocijem, koji je blizak ugostiteljskom sektoru (Batak!)  (suhiucasi)

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17.06.2023 – LJUBUŠKI

Najavljeni izlagači iz Bosne i Hercegovine (Zapadna Hercegovina) i oni iz Hrvatske (Dalmatinska zagora)

A da ne ostane samo na dugo pamtljivom lijepom druženju i iščekivanju repriza svakoga idućeg  ljeta nego da se akcija digne i potpuno na razinu što je Trnjak/trnjak zaslužuje trebaju se pobrinuti  prvenstveno vinogradari/vinari, dakako u suradnji sa znanstvenim institucijama vezanim uz vinograd, podrum i vino, s društvenim institucijama, eno-gastro i turističkim tijelima. U tome smislu ohrabruje činjenica da su se oranizatori prije početka degustacije i zabavnog dijela programa priredbe potrudili prirediti opširnu radionicu s nastupima stručnjaka s vinogdadarske i vinarske scene koji su putem Power Pointa na svima razumljiv i prihvatljiv način prezentirali Trnak kroz više aspekata. U nastavku evo dijela od onoga što su na temu Trnjak rekli i pokazali dipl. ing.agr.polj. Marijo Leko iz Federalnog agro-mediteranskog zavoda iz Mostara, zatim dr.sc. Željko Andabaka sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo  Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pa dr.sc. Goran Zdunić  iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, i hercegovački enolog dr .sc. Tihomir Prusina.

Pogled u dvoranu s izlagačima. Dio proizvođača nudio je vina od Trnka 100 posto, a velik dio proizvođača predstavio se (i) s kupažama trnjka i drugih sorata, među njima i internacionalnih, porijeklom uglavnom iz Bordeauxa. Sve redom snažna topla gusta kapljica najčešće s alkoholom između (ne bih kazao smetajućih!) 14 i 15 vol %. Među kupažama nekako mi je najbolje sjela ona između Trnka i Cabernet sauvignona! Općenito, više vina nego što sam očekivao djelovalo mi je kao da je na prijelazu sa slasnoga (pozitivno!) na slatkasto, kao da je i s većim ostatkom neprovrela sladora… Neka vina imala su jače izraženi bouquet što sugerira neku odgođenu berbu do mjere kad bi to trebalo i označiti na etiketi. Nekoliko vina odavala su malo prenaglašeni utjecaj bačvice… (suhiucasi)

Enolog Vlatko Nuić iz obiteljskog podruma Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškoga i koji se dosad najbolje iskazao s vinom od Trnka, u društvu s jednim od braće Ćorić, vlasnika podruma Andrija-Paoča, te zagrebački sommelier Tomo Jakopović s enologunjom Josipom Andrijanić koja se proslavila svojom kreacijom trnjka iz 2012 upravo dok je još radila kod Nuićevih. Ona je, inače, sada zaposelena u podrumu Domano u Domanovićima (suhiucasi)

Jako dobre trnke moglo se kušati na štandu Katich gdje ih je prezentirao enolog i autor Viktor Zdilar, te na standu obitelji Škegro i susjede mu ovdje na slici Monike Prović. Bariša Škegro ponudio je jako dobru gornju kategoriju Carsus. Monika Prović iz Opuzena nova je članica grupe vezane uz Trnjak – upravo je izašla sa svojim prvijencem od tog kultivara… (suhiucasi)

Vjekoslav Majić kao ugostitelj, i Josip Tolj iz vinarije Tolj iz Blatnice kod Čitluka. Majić je uz čisti trnjak sa sobom donio i odličan cuvée Two Sisters (Trnjak + Cabernet sauvignon à 50:50), a Toljev Trnjak u ovećoj boci toliko se dopao turističkoj djelatnici iz Ljubuškoga Stani da ga je svako malo došla – podragati i ponunati kao da je njeno vlastito novorođenče… (suhiucasi)

RADIONICA

Nakon što je predsjednik udruge Ljubuški vinari Zdenko Milas, jedan od ponajboljih proizvođača plemenite kapljice u Hercegovini ali, inače, glavnim zanimanjem odvjetnik, priredbu službeno otvorio, krenulo se s radionicom s više uglednih govornika, stručnjaka iz vinogradarsko-vinarskog sektora. Evo ih svih četvero na slici, slijeva su: Željko Andabaka, Goran Zdunić, Tihomir Prusina i Marijo Leko (suhiucasi)

Dipl. ing. agr polj. Marijo Leko govorio je na temu ampelografskih i tehničko-tehnoloških istraživaja vezanih uz sortu Trnjak. Prezentacija je bazirana na sljedećoj literaturi:

• Stjepan Bulić: Dalmatinska ampelografija, Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod, 1949.  – Trnjak crni (sin.: rudežuša).  Loze zvane Trnak, T. mali. T. uzgoriti, T. veliki ima u nekoliko sela kotara i općine Imotski, općine Makarska Makarskog kotara te općina Vrgorac i Opuzen Metkovskog kotara. Sadi je se malo a kažu da daje  posve crna vina.  Obilježja su: list okrugao ili duguljast, dobro urezan, s pet krpa; naličje lista golo, peteljkin strižaj (sinus) otvoren poput slova U, grozd srednji, piramidalan, nabijen, zrna srednja, okrugla, modra.
• Hepok IRC, Odsjek za vinogradarstvo – Dr. Zlata Aničić: Rodni potencijal sorata i kvalitete grožđa plantažnih nasada, Mostar 1977. god. – Obrađene su crne sorte: Blatina, Vranac, Merlot, Alicante bouschet i Gamay. Trnjak se NE spominje???!!!
• APRO-RO Istraživačko razvojni institut Mostar Hercegovački vinogradi i vina,  Mostar, 1986.  –  U poglavlju Sortiment vinove loze naglasak je na Žilavci te Blatini za koju se navodi da daje grožđe nadprosječne kvalitete, ali i da ima ozbiljan biološki nedostatak, riječ je o funkcionalno ženskom cvijetu. Kao njeni pratioci navode se Vranac, Merlot i Gamay bojadiser.  Ostale crne sorte: Alicante bouschet, Plavka, Skadarka, Trnjak i druge sporadično se uzgajaju u vinogradima individualnih proizvođača pa stoga i ne daju u punoj mjeri karakter hercegovačkim vinima koja su na tržištu.
• Nikola Mirošević, Vinogradarstvo (drugo prošireno izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb 1996. – TRNJAK crni kultivar je Dalmatinske zagore, najviše zastupljen na području Imotskog i Vrgorca. Istoznačnica mu je Rudedžuša crna. Vrlo je bujan kultivar, redovite i dobre rodnosti, vrlo dobre kakvoće. Dobar je oprašivač za Blatinu. Dozrijeva u III razdoblju. Vino je užitnog, skladnog okusa, specifičnog mirisa, tamne rubinske crvene boje.
• J.Beljo i suradnici: Ampelografski atlas vinogradarstva i vinarstva Bosne i Hercegovine, Fram Ziral, Mostar 2014. god. – TRNJAK, sinonimi: Trnak, Kovačuša, Rudedžuša. Podrijetlo: Smatra se autohtonom sortom Dalmatinske zagore, odakle se proširila u Hercegovinu. Rasprostranjenost: Uzgaja se oko Imotskog, Vrgorca, Gruda, Ljubuškog, a danas se širi i u ostala područja Hercegovine. Botanički opis: Trs veoma bujan. Vrh mladice poluotvoren i povijen, s jednom do dvije vitice. List je okrugao ili duguljast, slabo urezan, petodijelan, naličje golo, peteljkin sinus zatvoren i u obliku lire. Zupci uspravni, peteljka lista kratka. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd je srednje veličine, zbijen, piramidalna oblika. Ima jedno do dva krilca. Bobice su srednje krupnoće, okrugle i modre. Meso intenzivno obojeno, pa može služiti kao obojivač za blatinu. Sjemenke potpuno formirane. Gospodarsko-tehnološka svojstva: Oplodnja redovita, rodnost dobra. Dozrijeva u III epohi. Najbolje mu odogovaraju tla tipa crvenica, srednje visoko stablo i kratak rez. Ožiljava se dobro, afinitet s podlogama poput Cobera je dobar. Ima visok sadržaj šećera i obojeno meso. Vino je rubin tamno-crvene boje, jako, puno, harmonično, ugodne arome. Unutarsortna varijabilnost: Postoje razlike između tipova unutar sorte. Veliki trnjak ima duži grozd i krupne bobice a Mali trnjak ima zbijeniji grozd i sitnije bobice.
• J.Andrijanić, Diplomski rad – Ampelografska istraživanja hercegovačkih kultivara  vinove loze (Vitis vinifera L), Zagreb 2004. ∎ Detaljno obrađeno pet bijelih i jedna crna sorta -Trnjak ⦁ Uvometrija ⦁ Filometrija  ⦁ Ampelografska svojstva
• Genotipizacija autohtonih sorti vinove loze iz Hercegovine pomoću SSR markera (2011. god) M. Leko(1), S. Šimon(2), A.Sabljo(3), J. Beljo(3), I. Pejić(2) (1 = Federalni agromediteranski zavod Mostar; 2 = Agronomski fakultet, Zagreb; 3 = Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Mostar

Gospodarska svojstva – Kvaliteta mošta: Šećer 21 %, kiselina 5,97 g/l. Sorta nije pokazala povećanu osjetljivost na bolesti.

BERBA daleke 2007. (urod 2.8 kg/trs) i  daleke 2008. (urod 2,2 kg/trs) – PET RAZNIH SORATA

PROSJEČAN SADRŽAJ ŠEĆERA (Oe) i KISELINA (g/l) u MOŠTU u RAZNIM SORTAMA UNUTAR TRI GODINE ISTRAŽIVANJA

Zastupljenost sorte Trnjak u crvenom sortimentu u Federaciji Bosna i Hercegovina = 17 hektara odnosno  0,64 posto (podatak iz 2017.)

Daleko najzastupljeniji kultivar u crvenom sortimentu u BiH je Blatina, ona zauzima 850 hektara, na drugom mjestu je Vranac sa 125 ha, slijedi Alicante Bouschet sa 60 ha. Trnjak se nalazi na sredini tablice. Na dnu tablice su Syrah sa 3,5 ha, Cabernet sauvignon s jednim hektarom i Pinot crni s pola hektara

U općini Čitluk u BiH ukupno je unutar crvenog sortimenta evidentirano 318,877 trsova, od toga na Trnjak ih otpada samo 8697! Najjača je Blatina s 57,1 %, slijede Vranac s 15%, Kambuša s 9 %, na dnu tablice su Syrah sa 0,92 %, Plavka sa 0,69 % i Gamay s 0,29 %

Ovdje dodajem i aktualni podatak o raširenosti Trnjka u Hrvatskoj: po najnovijem izvještaju Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Lijepa naša ima ga ukupno zasađeno 138.111 trsova na  24,20 hektara.

ZAKLJUČAK

• Nazočnost Trnka u crvenom sortimentu u Hercegovini vrlo je skromna – 17 ha, odnosno 0,64 posto
• Sve do 2000. godine Trnak je u skupini ostalih sorti u kompoziciji vina Blatina
• Prednost se davala sortama obojenog soka radi popravka boje vina od Blatine
• Vinifikacija sortnih vina i pozitivan odjek na tržištu učinili su Trnak vidljivim

O klonskoj selekciji kao jednom od vrlo važnih alata za poboljšavanje kvalitete roda na trsu na predavanju u Humcu kod Ljubuškog predavao je dr. sc. Željko Andabaka.

Trnjak je autohotna sorta Dalmatinske Zagore (Imotski i Vrgorac) i Hercegovine. Na području Republike Hrvatske uzgaja se na nešto više od 15 ha, iznio je dr. sc. Željko Andabaka, a ja ponavljam najnoviji podatak iz 2023. koji sam dobio od APPR-a i koji kao površinu uzgoja navodi 24,20 ha.

Danas na području Republike Hrvatske nalazimo nešto više od 130 autohtonih sorata vinove loze, kazao je dr. sc. Andabaka. Prije pojave filoksere smatra se da je bilo više od 400 autohtonih sorata (Bulić, 1949.). Ukupna površina pod vinogradima u Hrvtskoj danas je (napominjem: podatak s datumom 15.05.2023) 17.317 ha. Usprkos ogromnim naporima samo je 12 sorata uključeno u postupak klonske selekcije. Klonska selekcija se počela provoditi u Njemačkoj u 19. stoljeću (Silvanac zeleni)

Željko Andabaka (suhiucasi)

Što je to klonska selekcija? Tijekom dugotrajnog uzgoja i vegetativnog razmnožavanja dolazi do spontanih mutacija. Dugotrajnim razmnožavanjem bez kontrole sorta gubi proizvodni potencijal. Klonska selekcija nameće se kao jedino sredstvo oplemenjivanja.

Genetička selekcija je izdvajanje i evaluacija pozitivnih genotipova iz populacije sorte, s najboljim (nasljednim) gospodarskim obilježjima • Fitosanitarna selekcija = provjera (testiranje) na nazočnost najvažnijih viroza i njima sličnih bolesti – GFLV (Grapevine Fanleaf Virus), ArMV (Arabis Mosaic Virus), GLRaV 1, 2 i 3 (Grapevine Leafroll associated Virus) • Klonska selekcija temelji se na genetskoj varijabilnosti unutar pojedine sorte • Masovna pozitivna selekcija prvi je korak u postupku klonske selekcije: na odabranim matičnim trsovima provede se vizualna evaluacija koja uključuje procjenu sanitarnog statusa, ampelografskih i gospodarskih karakteristika. Utvrđuju se broj grozdova po trsu, prirod, pokazatelji kakvoće mošta.

Virus free: da bi sadni materijal mogao nositi oznaku virus free mora biti negativan na prisustvo četiri u negativnom smislu gospodarski najznačajnija virusa: ➢virus mozaika lista vinove loze (ArMV), ➢virus lepezastog lista vinove loze (GFLV), ➢virus uvijenosti lista tip 1 i tip 3 (GLRaV-1, GLRaV-3). • Prisutnost virusa utvrđuje se najćešće serološkim testom ELISA (Enzyme-Linked Immuno-Sorbent Assay).

 

Klonska selekcija obuhvaća tri faze i ukupno 15 do 18 godina vremena. Predklonska selekcija izvornih matičnih elitnih trsova je testiranje na prisustvo virusa i praćenje gospodarski važnih svojstava, i traje minimalno tri godine. Slijedi selekcija potencijalnih klonova (klonskih kandidata). Potomstvo odabranih i bezvirusnih matičnih trsova sadi se u ujednačenim uvjetima (10-15 trsova) – ujedno može služiti kao predbazni nasad za standard sorte. Povode se opažanja i mjerenja na trsovima (od treće do pete godine nakon sadnje). Traže se minimalno dvije mikrovinifikacije, osnovna kemijska analiza i senzorna ocjena vina. Izdvaja se cca 20 posto najboljih klonskih kandidata. Traži se zaključno ispitivanje i potom je priznavanje klonova.

Zašto zapravo provoditi klonsku selekciju kad nam mnoge studije govore o mogućim gubicima u prirodu od 10 do 30 % (SAD, Novi Zeland, Australija, Francuska itd.)? Smatra se, međutim, da ekonomska vrijednost provedbe klonske selekciju u Kaliforniji iznosi 50 miljuna američkih dolara godišnje.

Klonska selekcija Trnjka

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

S masovnom pozitivnom selekcijom na područja Vrgorca krenulo se 2018, a na području Imotskoga 2019. godine. Ukupno je izdvojeno 160 matičnih trsova na 16 lokacija. Nakon provedbe serološke analzize prisutnost virusa nije utvrđena na 48 matičnih trsova.

Matični nasad u Vrgorcu podignut je 2020. godine (pet klonskih kandidata, 187 trsova), a matični nasad u Imotskom podignut je 2021. godine (25 klonskih kandidata, 774 trsova).

Trnjak: grozdovi odrezane donje špice i stručno fazonirani u male loptice radi postizanja veće koncentracije mošta i bolje kakvoće vina (suhiucasi)

Provedena su i ampelotehnička istraživanja. Defolijacija je ampelotehnički zahvat kojim se uklanjaju listovi vinove loze. Ovaj zahvat može se koristiti u različitim fenofazama razvoja vinove loze. Ovisno o periodu, defolijacija može biti rana ili kasna. Rana defolijacija povodi se unutar četiri tjedna od cvatnje.

Išlo se i na vršnu defolijaciju. Primjenom vršne defolijacije uklanjaju se listovi iznad zone grozda. Na ovaj način moguće je odgoditi dozrijevanje te, posljedično smanjiti negativne učinke visokih temperatura u vrijeme dozrijevanja grožđa. Cilj je pomaknuti dozrijevanje grožđa prema pogodnijim klimatskim prilikama.

Sigurno je, dakle, da se i u slučaju Trnjka, koji se i prije u usporedbi s drugim kultivarima pokazivao u vrlo dobrom svjetlu, uz veću pažnju pri izboru lokacije za podizanje vinograda i nakon primjene – na temelju znanstvenih istraživanja otkrivenih – raznih suvremenih tehnika za poboljšanje kakvoće ploda i efekata rada u vinogradu postiglo mnogo.

Vidljivo je to bilo, rekao bih, upravo na kušanju vina od Trnka iz relativno novijih berbi sada na Trnjak festu u Humcu: kapljica se pokazala dosta ujednačemo što se tiče snage, topline, punoće i strukture, moćnog ali finog tanina i živosti, trajnosti okusa.

Dr. sc. Goran Zdunić izašao je s vrlo zanimljivom temom o porijeklu vinove loze, s posebnm osvrtom na Trnjak.

Prikaz glavnih pravaca selidbe vinove loze iz jugozapadne Azije prema i po Europi

Grčka kolonizacija istočne strane Jadrana

Hora / Ager na Hvaru: parcelizacija, treće stoljeće prije Krista

Brojni arheološki ostaci: amfore , otok Lastovo, prvo do treće stoljeće prije Krista – grčki i rimski brodolomi

Genetska povezanost sorata vinove loze, podloga i divlje loze vitis sylvestris

Genetska struktura dalmatinskih sorata

Genetski srodnici Trnka

Goran Zdunić (suhiucasi)

ZAKLJUČAK – Centar nastanka kultivirane loze je zapadna Azija i područje Kavkaza. Oko 130 kultivara vinove loze s pretpostavljenim je hrvatskim podrijetlom; trenutna industrija temelji se na njih 10 do 15. Sinonimi i homonimi između hrvatskih sorti i onih iz susjednih zemalja sugeriraju razmjenu materijala duž drevnih trgovačkih putova. Vrlo dobro rasprostranjene sorte u Hrvatskoj: Graševina, Malvazija istarska, Plavac mali. Podrijetlo Trnjka: analiza cijelog genoma sugerira pripadnost genetskoj grupi hrvatskih autohtonih sorata (CG4); nisu (još) pronađene sorte koje su kao roditelji sudjelovali u križanju.

Osvrt  na Trnjak u Hercegovini dao je dr. sc. Tihomir Prusina.

Marijo Leko i Tihomir Prusina (suhiucasi)

Prvi veći vinograd Trnjka u Hercegovini podignut je u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Otoku, u posjedu tadašnje Vinarije Ljubuški. Trnjak je sađen prvenstveno da bude oprašivač sorte Blatina. Vinarije Čitluk i Hercegovina-vino iz plantažnog vinograda Otok 2003. godine uzimaju plemke za cijepljenje. U godinama 2006. i 2007. od grožđa iz mladog vinograda radimo mini vinifikaciju. Fermentacija s maceracijom bila je od 10 do 14 dana. Izvrsni rezultati pokazali su se u hrastovim bačvama, ali i u barrique bačvama. Vidljiv je bio potencijal sorte i vina. S berbama 2008 i 2009 odlučujemo zaštititi prvo čisto sortno vino Trnjak. Najprije je izradjen elaborat za kvalitetno vino Trnjak. Berbu 2010 zaštićujemo kao vrhunsko vino. Vina se iz godine u godinu pokazuju izvrsnima i dobivaju nagrade. Evo i parametara: alkohol uglavnom od 13,5 do 14,0.

I sad, brojčano, vrlo indikativno te kao veliko finale iz krugova znanosti podatak što i te kako ide u prilog mišljenju da je Trnjak velika sorta: Tihomir Prusina navodi da se s berbom 2022., koja još nije na tržištu ali od koje se mnogo očekuje, sadržaj sladora u grožđu pretvorio u vinu u alkohol od 14,8 vol %, ekstrakt je iznosio 34,2 g/lit a ukupna kiselost bila je  4,9 g/lit!!

______obilazak vinarija ______

Organizator Trnjak festa 2023 doista se iskazao, naime pozvanim novnarima i piscima o vinu za boravka u Hercegovini  omogućio je obilazak vinarija-sudionika ovgodišnjeg festivala, neke su adrese bile na području BiH a neke u Hrvatskoj, u Imotskome i Vrgorcu na samoj državnoj granici. Evo nekoliko fotografija s tih posjeta. Opširnije o posjećenim podrumima podrumima u idućim izdanjima bloga www.suhiucasi.wordpress.com

Dio zagrebačke grupe vinskih pisaca i promotora u vinariji Emporio Carski vinogradi u Gnojnicama kod Blagaja i Mostara, domaćin nam je bio enolog Josip Martinović. Vinogradi tu postoje još iz vremena Austrije. Sad ih je ukupno oko 40 hektara. Kapacitet novog vinskog podruma otvorenoga lani je oko 70.000 butelja. Uz novi podrum je i elitni hotel sa sedam apartmana. Josip Martinović, još mlad po godinama, ima dugogodišnje iskustvo na području enologije, učio je od naše znane enologinje Vesne Bućan, kalio se u hercegovačkom podrumu Andrija, iskustva stjecao i u znanim vinskim podrumima u Italiji, Francuskoj i Austriji, bio je dio enološkog tima u podrumu vrlo respektabilnog Gerharda Markovicha u područja austrijskog Carnuntuma! Martinović inače ima i svoju firmu za enološko savjetovanje, a i vlasnik je velike platforme za proizvodnju i prodaju vina hedonist.ba Dolje: Josip Martiović u podrumu uz novonabavljene betonske bačve u obliku jaja, za nove vinska kreacije kuće (suhiucasi)

Degustacija u velikoj kušaonici posjeda Domano u Domanovićima. Nekad je to bilo u vlasništvu obitelji Zadro, a sada je glavna obitelj Gagro & Crnjac . Glavna enologinja je Josipa Andrijanić, koja se istaknula u proizvodnji trnjka u berbi 2012, u vrijeme dok je još radila za vinsku kuću obitelji Nuić (suhiucasi)

Josip Nuić nastavlja sa sjajnim crnjacima od Trnjka, ali i od drugih sorata, ističe se dakako i s bijelom žilavkom (suhiucasi)

Kušanje niza uzoraka u degustacijskom prostoru obitelji Grabovac u Prološcu uz Imotski. Grabovci ostvaruju – posebno otkako su vinogradi – sdam hektara! – zasadili na Vučjoj Dragi, na 450 metara nadmorske visine na brdu na šljunkovitom terenu – ZAVIDNE rezultate i s pjenušcima i s mirnim bijelim vinom i s rasnim crnjacima. Odlični bijeli pjenušci posebice Brut bijeli Vintage Selection, vrlo lijepa Draga Riserva 2020 (Kujundžuša, Pošip, Žilavka, Chardonnay, Sauvignon), impresivni Trnjak riserva, Vranac riserva, ali naročito i Syrah Riserva iz berbe 2020 te Modro jezero 2017 riserva, mješavina Vranca, Trnjka, Cabernet sauvignona i Merlota. Grabovci upravljaju s 30 hektara vlastitih vinograda od čega je 15 novih, konkretno sada starih godinu dana. Trnjka i Vranca imaju svakoga po četiri hektara (suhiucasi)

Predah uz pjenušac u sjenici stabla masline, na platou između vinograda i degustacijske dvorane u sklopu obiteljske kuće i podruma Grabovčevih: desno su tata Ante (u sredini trija), nekad vrlo aktivan u politici, inače osnivač vinskog posjeda, te sinovi Tomislav i Milan, a sasvim lijevo je Tomislav Jerković, imoćanski vinogradar i vinar, predsjednik udruge Cvit razgovora koja okuplja desetak jačih tržišno prisutnih vinogradara/vinara s ukupno 300 hektara pod trsjem, ukupna godišnja proizvodnja članova udruge kreće se oko 70.000 butelja, kaže Jerković. Udruga se najviše trsi u brendingu Kujundžuše (obavljena je klonska selekcija!) i, po novome, Trnka. Svake godine udruga sredinm kolovoza datumski vezano uz blagdan Velike Gospe priredi manifestaciju Cvit razgovora zamišljenu da pomogne na daljnjem unaprjeđenju proizvodnje i ponude lokalnih vinskih etiketa i na promidžbi imoćanskog kraja i njegovih svekolikih dobrota. Za ovu godinu, kad će se događanje odvijati dosad po 18. put, kao datum Cvita razgovora predviđen je 13. kolovoza (suhiucasi)

Braća Drago (enlog) i Ante Mihaljević u Vrgorcu vode posjed Pilač sa četiri hektara vinograda i s modernom i vrlo prostranom vinarijom kapaciteta oko 200.000 litara vina. Prva berbe bila im je 1999. godine. Veliku vinarija sagradili su jer se kane širiti s vinogradima, a dok im nasadi ne budu u opsegu u kojemu bi ih oni htjeli višak kvadrata u podrumu koristit će za iznajmljivanje, kao prostor za njegovanje i čuvanje vina od svojih kolega suočenih s nedostatkom mjesta. Mihaljevići uzgajaju sorte Zlatarica bijela, Rukatac, Pošip kojega kroz vino nude i u kategoriji sur lie, od crnih kultivara imaju Trnka što im daje godišnje oko 4000 litara, te Syraha. Kako posjeduju nešto veće vinifikatore, tih 4000 litara od Trnka nije bilo dovoljno da koliko treba napune vinifikator, pa su stoga privremeno, dok dovoljno ne povećaju količine Trnjka, odlučili intervenirati sa syrahom kao vrlo mu prikladnim partnerom… Zasad su jako koncentrirani na produkciju i plasman zlatarice, u kategoriji mladog /mlađeg svježeg nižealkoholnog vina s dobrom kiselosti (svježina i pitkost osobito u ljetnim vrućinama) koje se, tvrde, jako traži, butelju uspiju plasirati po maloprodajnoj cijeni od čak devet eura!… (suhiucasi)

Veliko finale našeg putovanja Trnjak 2023 bilo je kod obitelji Tolj u Blatnici. Dočekali su nas veteran Martin Tolj, najrazgovorljiviji i najraspjevaniji – s obzirom da je dugo u mladosti živio u Zagrebu iskazao se i u kajkavskom izričaju (Suza za zagorska brege!), zatim ugostitelj Zvonko Tolj koji je takodjer odavna krenuo prema kajkavijani i dugo je radio kao upravitelj Samoborske pivnice, te vinogradar/vinar Josip Tolj sa svojim mezimcem Trnjakom Prozračac (ima ga zasađenog na 5,8 ha) u velikim bocama, sa žilavkom iz ekološke produkcije i s, kao obveznim pratiteljima, golemim pršutom, raznim domaćim sirevima i s ogromnom domaćom pogačom… Naravno da je putovanje prema Zagrebu kao nastavak dana proteklo u sjajnom raspoloženju!

_________________________

E, sad se nameće pitanje svih pitanja: na koji su način članovi udruge Ljubuški vinari i udruge Cvit razgovora  iz Imotskoga zamislili zaštititi Trnjak kao posebnost i eno-gastro identitet vlastita kraja, kao nešto što će i gospodarski bitno pridonijeti području na kojemu se vino rađa?... Pokušao sam to saznati od predsjednika udruge Ljubuški vinari uglednog proizvođača i jednog od zacijelo najboljih u BiH Zdenka Milasa, inače odvjetnika (to više mi je bilo stalo do njegova odgovora!) i od Tomislava Jerkovića kao predsjednika udruge Cvit razgovora, međutim niti od jednoga a ni od drugoga na susretu na Trnjak festu u Ljubuškom nisam uspio dobiti odgovor. Pitanja na tu temu uputio sam i Josipu Nuiću i njegovu sinu enlogu s diplomom iz Wachaua Vlatku s posjeda Nuić, još jednoj po kakvoći vina najistaknutijoj hercegovačkoj kući proslavljenoj sa sjajnim upravo trnjakom iz 2012 godine, te osobito uglednim proizvođačima vina Anti Grabovcu i sinovima Milanu i Tomislavu iz Imotskoga, no ni od njih, iako sam, po povratku u Zagreb,  pitanja slao još i e-mailom, zasad – odgovora nema…

Činjenica jeste da stvar nije jednostavna, oko mnogih ključnih detalja nužno je pozabaviti se. Treba se dogovoriti koja se precizno geografska područja zaštićuju, zatim oko prepoznatljive stilistike i prikladnog, jasnog i konkretnog označavanja zaštićene marke kraja, a da se to postigne nužno je ustanoviti obvezujuća pravila ponašanja – i vlastitu kontrolu pridržavanja tih pravila – u vinogradu i podrumu (u najširem smislu!), o sortnom sastavu (da li isključivo Trnjak, po meni svakako da, ili ipak dopuštenje nekog manjeg dodatka i neke druge sorte), o najranije mogućem i dopustivom terminu izlaska pojedine zaštićene kategorije vina iz podruma pred kupca….

Velika šteta bila bi da priča o Trnku i trnjaku ostane na razini tek – makar lijepe kakva je bila ovog lipnja – ljetne priredbe Trnjak fest… .  ♣

Vinski klub Zagreb i Decanter World Wine Awards London

BENVENUTI  TRIJUMF na 2023 DWWA!

Nedavno završeno jedno od – po broju uzoraka odasvud, te po reputaciji –  najjačih godišnjih ocjenjivanje vina na svjetskoj razini Decanter World Wide Awards 2023 izazvalo je u nas veliku pažnju jer Hrvatska je i ove godine osvojila oveći broj medalja, konkretno zlatnih je bilo 25!

Veliki slavljenik unutar tih zlata je istarska vinska kuća Benvenuti što ju je osnovao Livio Benvenuti a  što je vode njegovi sinovi, braća Nikola i Albert. Dakako, sretni su i te kako zato što su im se tri poslana uzorka pozlatila, ali i zato što su osvojili i dva srebra! Zlatne medalje Benvenuti su primili za Teran Livio 2019, Teran Anno Domini 2012, te za Muškat San Salvatore 2017, a srebra za Malvaziju Livio 2021 i za mješavinu Caldierosso 2021. Osvojene tri zlatne i dvije srebrne medalje na DWWA 2023 najveći je uspjeh vinarije Benvenuti na DWWA do sada i ujedno je najveći uspjeh jedne hrvatske vinarije na tom prestižnom natjecanju u jednoj godini.

Vrijedi istaknuti kako su spomenute medalje zlatnog sjaja potvrda kontinuiteta Benvenutijevih u kakvoći vina, te to da su ih dobila vina od domaćih, istarskih sorata  Primjerice, uspjeh Muškata: San Salvatore je već četvrtu godinu za redom zlatna ili platinasta medalja, a zlata su u ranijim godinama osvajale i malvazije i terani drugih godišta.

– Uspjeh Terana Anno Domini iz 2012. govori o nesvakidašnjem potencijalu te sorte za dugogodišnji razvoj u boci. Naime, isto je vino poslano na isto natjecanje prije sedam godina kada je bilo aktualno na tržištu, i osvojilo je brončanu medalju. Nakon sedam godina stajanja u boci u podrumu njegova kvaliteta je rasla do razine zlatne medalje – komentirao je uspjeh Nikola Benvenuti.

Ubrzo nakon javne obznane dobitnika medalja na DWWA 2023, novinar Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović, osnivači-partneri na Internetu platforme Vinski klub,u prostranoj degustacijskoj dvorani u okiru zagrebačkog sjedišta jednog od najvećih trgvačkih centara za prodaju prehrabenih proizvoda i pića Vrutak ,priredili su stučno vodjenu degustaciju i prezentaciju cro-uzoraka nagrađnih Zlatom, s degustacijom. Evo popisa Zlatnih Hrvata i nekoliko prizora s prezentacije_kušanja:

Hrvatski osvajači zlatnih medalja na ocjenjivanju DWWA 2023

Neke od DWWA 2023 zlatnih butelja prezentirane publici u Vrutku: Galićev Tzribidrag, Malvazija istarska sveta Eufemija od Vivode, Malvasija dubrovačka – Zoro Wines, Debit od Ante Sladića, Škrlet od Florijajovića, Dalmatian Ego, Cmrečnjakov Pušipel Mađerka sur lie , Kabolina Malvazija Unica, Graševina vrhunska Kutjevo – Kutjevod.d, Reuben Riserva – Korta Katarina, Graševina premium Belje, te Teran Livio Benvenuti (Marko Čolić)

Organizatori i prezenteri novinar Ivo Kozarčanin (lijevo) i sommelier Tomo Jakopović (desno) iz Vinskog kluba, s domaćinom, direktorom Vrutka Martiom Matićem (u sredini) (Marko Čolić)

Dio brojne publike okupljene na priredbi u Vrutku (Marko Čolić)

U posljednji trenutak ušlo u ovu Kroniku: DECANTERJEVI NAGRAJENCI 2023 u Ljubljani

Na prezentaciji Vinskog kluba u Zagrebu bila su i vina Kutjeva d.d., a na već tradicijskoj priredbi Decanterjevi nagrajenci u Ljubljani Kutjevčani su imali i vlastiti stol. Na medjunarodni festival nagrađenih po Decanteru ove godine direktno s manifestacije Trnjak Fest 2023 u Humcu kod Ljubuškoga dojurio je Bariša Škegro na slici s eVinom Gašperom Čarmanom, uvoznikom vina Škegro za Sloveniju. Škegro je prezentirao u Londonu nagrađene Žilavku 2022 i Blatinu 2020 iz kategorije Krš, zacijelo će iduće godine nakon DWWA 2024 biti u mogućnosti u Ljubljani nastupiti i s Trnjkom Carsus!. Opširnije s priredbe u Ljubljani u sljedećem javljanju  (suhiucasi)

Bregovita Hrvatska i DWWA

SJEVEROZAPAD u LAUBI

Udruga pak Bregovita Hrvatska, koja obuhvaća zemljopisno područje devet hrvatskih županija (uključujući i Zagreb) smještenih na sjeverozapadnome dijelu Lijepe naše, te koja okuplja ukupno 89 vinarija kao članova, odlučila je vina nagrađena medaljama na ovogodišnjem DWWA publici predstaviti kroz radionicu pod vodstvom našeg znanog sommeliera i inače i ocjenjivača na Decanteru Marija Meštrovića, te, u nastavku, s mogućnošću kušanja nekih iz Londona 2023 zlatnih, srebrnih i brončanih uzoraka u popularnoj zagrebačkoj dvorani Lauba. Novi predsjednik udruge Miroslav Polovanec, koji je nedavno na toj poziciji zamijenio Josipa Tržeca (iz vinarije Šafran) sada s titulom dopredsjednika, obavijestio je da je Lauba postala Visoko vinsko poslanstvo Bregovite Hrvatske te da će se njoj 22. listopada održati BregFest 2023, promenadno kušanje kapljice svih članova uz osobnu nazočnost vinara, u planu su, paralelno, i neke zasebne radionice.  Lauba će kao Visoko vinsko poslanstvo kroz godinu jednim svojim dijeolom funkcionirati kao stalna izložba etiketa iz Bregovite Hrvatske, tu će se u narednom razdoblju moći i naručivati/kupovati butelje.

Novi predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec, zelinska enologinja i proizvođačica vina Ivana Puhelek Purek, te Suzana Operman iz Udruge, sa sjedištem u zgradi HGK u Zagrebu. Polovanec najavljuje energičnije akcije udruge na promidžbi vina područja sjeverozapadnog dijela Lijepe naše koji ona predstavlja Dolje: znani zagrebački sommelier Mario Meštrović, inače voditelj vrlo uspješnog restorana Kaiser na zagrebačkoj Kajzerici, već vie godina degustator je i ocjenjivač na DWWA. On je u Laubi vodio radionicu na kojoj su prezenrirana četiri zlatna i jedno zamalo zlatno (visoko srebro, nedostajao mu je samo bod do zlata!) (Marko Čolić)

Na interaktivnoj radionici Marija Meštrovića na degustaciju su ponuđena Decanterovim medaljama ove godine ovjenčana četiri uzorka, konkretno izvrsni zlatni pjenušac Urban White extra brut Davida Štampara, zatim zlatni Pušipel Mađerka sur lie 2021 posjeda obitelji Cmrečnjak iz Međimurja, pa zlatni Škrlet 2022 od Florijanovića, te Zeroplus  Natural Amfora  2019 od Bedekovicha, tom inače srebrnom, uz maceraciju rađenome vinu nedostajao je samo jedan bod za zlato! (inače, Zlato na DWWA počinje s 95/100 odnosno 96/100 bodova)

Nakon radionice nazočni su uz stolove pored mogli kušati još i Škrlet 2022 Nikice Katića, te Sauvignon od zelinske obitelji Puhelek Purek uz nazočnost autorice enologinje Ivane Puhelek Purek, pa Škrlet 2022 od Seletkovića, Rajnski rizling 2021 od Cmrečnjaka, Štamparove pušipel i sauvignon…

David Štampar uz svoj zlatni pjenušac Urban Whoite na kušanje je poslao i sauvignon i pušipel, Florijanovića vidimo s njegovim pozlaćenim Škrletom, a kao šećer na kraju – šarmantna djelatnica u Laubi pozira s buteljom Zeroplus od Bedekovicha (Marko Čolić)

Vidjet ćemo kako će hrvatski dobitnici Decanterovih medalja prestižna međunarodna odličja iz 2023  iskoristiti u poslovnom smislu… ♣

Sajam i izložba Bedekovčina 2023

ŠTRUKLJI, POPEVKE & KAPLICA na BAJERIMA

Nekad u dobra stara vremena na Bedekovačkim su jezerima u Hrvatskom zagorju u Bregovitoj Hrvatskoj u proljetno-ljetnom razdoblju posebno, kroz vikende, bile smotra domačih štrukli, manifestacija Igrajte nam mužikaši, te Sajam i izložba zagorskih vina. Sad je, pak, sve to skupa! Jej, pij, popevaj!…

Prisjećam se kako je to nekad izgledalo: bogata ponuda, prostor je vrvio s izlagačima i posjetiteljima. Ove godine, doduše, ponuda štruklji bila je obilata međutim pitanje je koliko je tu bilo baš onih zagorskih tipičnih, za koje kažu da su na bazi sira a tu ih se vidjela masa – bez sumnje vrlo ukusnih! ali s raznim voćem! Muzikaši – folkloraši svirali su, istina, lijepo, njihovi nastupi kroz popodne svakako na visokom nivou, ali pitanje je koliko ih je posjetitelja uz obilazak, s čašom u ruci, štandova sa štrukljima doživljavalo doista kao nastup vrijedan pažnje a koliko kao tek prigodnu zvučnu kulisu. Što se tiče vinara, u dosta kućica očekivani šire poznatiji vinari nisu se pojavili osobno, i, nekako, dio manifestacije vezan uz zagorska vina u svom ovogodišnjem izdanju – u znaku značajnog, visoko-jubilarnoga broja od čak 55 do sada! – nije baš bilo na nekadašnjoj razini.

U Bedekovčini su nas dočekali zagorska (vele)majstor predikata Boris Drenški Bodren, ali ovaj put s pjenušcem By The Way… (?!), te, sa zlatnim pjenušcem Vuglec-brega Baronial –  enologinja Vuglec–brega Jasminka Šaško, inače dopredsjednica stručne ocjenjivačke komisije za vina (Marko Čolić)

Uoči  ovogodišnje priredbe na Bajerima održano je stručno ocjenjivanje plemenite kapljice, degustatori, pod ravnanjem predsjednice desetočlanog žirija dr. sc. Mirele Osrečak i potpredsjednice Jasminke Šaško dipl. ing.agr, inače enologinje Vuglec-brega, pozabavio se s uzorcima proizvođača koji nastupaju sa svojim proizvodima na tržištu, ali i s uzorcima proizvođača-hobista koji vino rade samo za vlastite potrebe, oni, inače nisu bili u konkrenciji za nagrade. Vina profesionalaca su raspoređena po sljedećim grupama: prirodna pjenušava, miješana mirna bijela, zatim po sortama: Starohrvatska belina, Graševina, Silvanac zeleni, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot sivi, Muškat žuti, Sokol, Traminac, Sauvignon, te Solaris i Johanniter, ružičasta & crna vina, predikatna vina, voćna vina.

Uz šampiona ovogodišnje izložbe zagorskih vina u Bedekovčini, Prekratića: Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, i njegova supruga Ivanka (Marko Čolić)

Šampion 55.sajma i izložbe zagorskih vina je Traminac 2018 od OPG-a Preklratić  iz Kumrovca, to je vino osvojilo 95 bodova i Veliko zlato. Inače za Veliko zlato trebalo je po zagorskom pravilniku osvojiti od 90/100 bodova naviše, za Zlato od 85 do 89 bodova, za Srebro 80 do 84, Bronca se kretala od 75 do 79/100 bodova.

Najbolji crnjak – Darmol 2015 od Micka iz Marije Bistrice (lijevo), te osvajač medalja visokoga sjaja u nekoliko kategorija – vinar Siniša Znika iz Gornje Podgore kod Donje Stubice: srebro za miješano bijeo Zagorski bregi 2022, zlato za Graševinu Ztubycza 2022, srebro za Sivi pinot 2022, zlato za Sauvignon 2022… (Marko Čolić)

Najbolje ocjenjeni pjenušac bio je Muscat Organic demi sec 2020 vinarije Kopjar iz Budinščine (87 bodova), najbolje ocijenjeno vino u grupi mirnih suhih vina redovne berbe je Graševina 2021 obitelji Sever iz Klanjca (88/100), najbolje bijelo s ostatkom sladora je Rajnski rizling 2021 Kopjar (88/100), kod Chardonnaya zlatom su zasjali Dario Poštek iz Donje Stubice (berba 2022) i Nenad Posavec iz Klanjca, u grupi pak ružičastih i crnih vina kao najbolje je izdvojen Cuvée crnih sorata Darmol 2015 vinarije Micak iz Marije Bistrice (89/100), najbolji predikat je, dakako, Traminac 2018 Prekratić. Najbolje ocijenjeno vino iz grupe hobista bio je Rajnski rizling 2022 od Marka Pušeca iz Oroslavja (to vino osvojilo je 91 bod! Bravo!) ♣

Bilo je i ocjenjivanje štrukli, u žiriju su radili Dražen Đurišević, na sceni znan još iz onih najboljih dana uzleta koprivničke Podravke, kao predasjednik, te znana naša gastro-novinarka Božica Brkan (Marko Čolić)

Štruklji od jabuke i od višnje (Marko Colic)

Kako bi to bilo da na manifestaciji uz jezera – ne bude i fiša?… (Marko Čolić)

Vinski grad Zagreb

LIJEPO DOGAĐANJE – DOBRIM DIJELOM, NA ŽALOST, OMELA GA KIŠA

Lijepi prostrani ambijent u središtu Metropole, kao stvoren za popodnevno ljetno opuštanje, ali Zagrepčani ove godine nisu imali sreću da uživaju u potpunosti jer umiješala se kiša. Vinski grad sad seli u druga područja u Lijepoj našoj, poželimo im da vremenski uvjeti posluže kako i koliko treba!

Na zagrebačkom Trgu dr Franje Tuđmana – puno kućica s vinarima kao izlagačima i ponuđačima, vodilo se računa da puno prostora na platou omeđenog vinskim kućicama i punktovima s ponudom hrane ostane za stolove, klupice, ležaljke, ljuljačke i ostalo što vole djeca. Nadajmo se boljem vremenu idućeg ljeta!

Vino Grad – Zagreb: ambijent

Makedonske delicije

Za makedonske delicije u Hrvatskoj – glavni je Zagrepčanin Karlo Ljubić koji je sa sestrom Matejom Rimay osnovao tvrtku Makedonske delicije za uvoz i distribuciju finih eno-gastro proizvoda s dubokog juga…

Za ljubitelje plemenite kapljice vinski grad je odlična prilika za kušanje raznih (sjajnih!) vina iz različitih krajeva ne samo Hrvatske nego i iz drugih uglavnom susjednih zemalja. Uz vina, nudili su se i destilati, a, posebice na punktu Makedonske delicije, i specijaliteti poput izvornim načinom proizvedenog ajvara i raznh namaza. Zanimljivo za posjetitelje: proizvodi, te vina i druga pića, pa i na čašu, bili su ne po (višim!) ugostiteljskim cijenama nego po maloprodajnoj cijeni kod proizvođača odnosno u vinoteci!

Veliki hitovi i ove godine bili su makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)… ♣

______________________

Uz završetak lipnja – zagrebački Srednjaci – lipanjsko sunčano prijepodne, te, dolje, lipanjska ponoćna mjesečina…(suhiucasi)

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik, Mladen Horić, suosnivač, poslovni motor, glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM–vin, Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju – 06. 2023 – Hints to the smart purchase

 LEGENDA

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •   ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

______________________________

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam (visokog) suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače do naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s (pretjerano paljenim) drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

Ocjenjivački listići – Tasting sheets

 ________________________

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

 

 

 

 

SUHI u CASI – 05.2023

_____05.2023 ____

OIV Pau Roca, director general – State of the World Vine and Wine sector 2022-2023

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Godišnji izvještaj OIV-a: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU ⦁ Pogled: HRVATSKA ⦁ Bakho i Internet: VINSKI KLUB KAO PORTAL ⦁ 29 Vinistra: TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA ⦁ Concours Mondial de Bruxelles u Poreču: NAJVIŠA NAGRADA MENEGHETTIJU ⦁ Hercegovački lipanj 2023: PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM ⦁ Kultura: FOTO GALERIJA MARKO ČOLIĆ ⦁

Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ – BUYING GUIDE/ Rue de la soif

Godišnji izvještaj OIV-a za 2022. i  2023.

AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSKO-VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU!

Ustalilo se da međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – OIV (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin) svake godine na posebnoj konferenciji za medije javnog informiranja u svom glavnom sjedištu – a, inače, sada ono više nije u Parizu nego je u Dijonu – podnese za javnost detaljan isvještaj o najnovijem stanju u vinogradarstvu i vinarstvu na globalnoj razini. Glavni direktor OIV-a Pau Roca obznanio je ovih dana u opsežnom izlaganju svježe podatke vezane uz spomenutu temu, prenosim ih, evo, izravno iz prve ruke.

OIV – Organisation Internationale de la Vigne et du Vin: STANJE u VINOGRADARSKOM i VINARSKOM SEKTORU u SVIJETU 2022/2023

SADRŽAJ: Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu u 2022 – Površine pod vinogradima – Proizvodnja vina – Potrošnja vina – Međunarodna trgovina vinom – Prve procjene vezano uz proizvodnju vina 2023. na južnoj polukugli – Veći izazovi koji nas očekuju

POVRŠINA pod vinogradima UKUPNO u svijetu, godina 2022: 7,3 milijuna hektara, što je 0,4 posto manje od stanja u 2021. Pad u ukupnoj površini nasada bilježi se u razdoblju od 2002. do 2005., ali 2006. Nastupa blagi porast nakon kojega je uslijedio uglavnom opet pad.

PREGLED površina po područjima u svijetu: u 2022 zabilježene su 93 zemlje s ozbiljnijim površinama zasađenima vinovom lozom. Najvećih šest vinogradarskih zemalja pokriva sada oko 56 posto ukupnog nasada na globalnoj razini. Tih šest zemalja su Španjolska, s 13 posto, Francuska i Kina sa po oko 11 posto, Italija s 10 posto, Turska sa šest posto, SAD s pet posto

POVRŠINE vinograda PO ZEMLJAMA, podatak za 2022. godinu: najviše vinograda je u Španjolskoj – 955 tisuća hektara, slijede Francuska sa 812, Kina sa 785, Italija sa 718, Turska sa 410, SAD s 390 tisuća hektara… U donjem dijelu liste nalaze se Indija sa 170 tisuća ha, Iran sa 158, Australija sa 146, Južna Afrika sa 124, Moldavija 122, Uzbekistan 118, Afganistan 104, Njemačka sa 103, Rusija s 99 i Grčka sa 96 tisuća hektara.

PROIZVODNJA vina u svijetu ukupno: grafikon od 2000. do 2022. pokazuje liniju s dosta skokova gore u i padova. U 2022. ukupna produkcija u svijetu iznosila je 258 milijuna hektolitara, i to je jedan posto manje od proizvodnje u 2021, a i manje je od 20-godišnjeg prosjeka.

PROIZVODNJA u svijetu po najvažnijim vinogradarskim područjima. U 2022. u svijetu je zabilježeno 85 zemalja koje su relevantni proizvođači plemenite kapljice. Pet zemalja od tih 85 – Španjolska, Francuska, Kina, Italija i Turska – pokrivaju gotovo polovicu spomenute ukupne površine pod trsjem. U Europskoj Uniji, koja obuhvaća oko 62 posto ukupne svjetske površine pod vinovom lozom, proizvede se sada nešto više od 161 milijun hl vina

PROIZVODNJA vina u svijetu detaljnije po količini i po vrijednosti kroz godinu (2022.) po zemljama: Količinski najveći proizvođač vina na svijetu je Italija, s 49,8 milijuna hektolitara godišnje (u postocima Talijani pokrivaju oko 19 %), slijede Francuska s 45,6 mhl (18 %), Španjolska s 35,7mhl (14 %), SAD sa 22,4 mhl (9%), Australija (12,7), Čile (12,4), Argentna (11,5) , Južna Afrika (10,2), Njemačka (8,9), Portugal (6,8), Rusija (4,7), Kina (4,2), Rumunjska (3,9), Novi Zeland (3,8), Brazil (3,2), Mađarska (2,9), Austrija (2,3), Gruzija i Grčka (svaka po 2,1), Moldavija (1,4) i Švicarska (1 milijun hl)

POTROŠNJA vina u svijetu – grafikon po godinama. Vezano uz potrošnju vina u 2022. spominje se količina od 232 milijuna hl, a to bi bilo oko jedan posto manje od one u 2021. Uz godišnju potrošnju vina samo u Europskoj Uniji navodi se 111 mhl, odnosno oko 48 posto u odnosu na ukupnu potrošnju u svijetu. Negativan trend u konzumaciji koji je ozbiljnije startao negdje sa 2017. godinom pripisuje se najprije ozbiljnom zastoju potražnje za vinom u Kini, a nastavak neželjenih kretanja vezuje se 2020. uz covid-pandemiju, i 2021. uz energetsku krizu koja je rezultirala s povećanjem cijena vinu ali i s povećanjem inflacije, što je smanjivala kupovnu moć.

NAJVEĆI POTROŠAČI vina po količini u svijetu su SAD s oko 34 mhl (= cca 15 %), Francuska s 25,3mhl (11 %), Italija s 23 mhl (10 %), Njemačka s 19,4mhl (8 %) posto i Velika Britanija sa 12,8 mhl (6 posto). Slijede Rusija s 10,8 mhl (5 %), Španjolska s 10,3 mhl (4 %), pa Kina i Argentina također sa po četiri posto, Portugal s 3%… Na dnu tablice potrošnje kao zemlje su Švicarska s 2,6 mhl, Austrija s 2,4 mhl, Češka s 2,2 gl, Belgija i Švedska sa po oko 2,0 mhl

POTROŠNJA vina po zemljama po ukupnoj količini (lijevo, crvenim slovima), te, desno – što baca sasma drugi, na prvu za neke možda čak i zbunjujući dojam (Švicarska, Austrija…)! – i po glavi stanovnika (plavim slovima). Prvih pet zemalja s najvećom potrošnjom vina po stanovniku: Portugal – 67,5 litara; Francuska – 47,4 litre; Italija – 44,4 litre; Švicarska – 35,5 litara; Austrija – 30,8 litara. Slijede Njemačka – 27 litara, Australija – 26,1, Češka – 25,3, Španjolska – 25,3, Nizozemska – 24,5, Argentina 23,8, Velika Britanija – 23,2, Rumunjska – 22,8, Kanada – 13,1, SAD – 12,6, Južna Afrika – 10,7, Japan – 3,1, Brazil – 2,1 i Kina s 0,8 litara

TRŽIŠTE: Najnoviji podatak, za 2022., kaže da je svjetski izvoz vina iznosio 107 milijuna hl, što je oko pet posto slabije od rezultata ostvarenog u 2021., kad je, od 2000. na ovamo, zabilježen najveći količinski eksport. Govori li se, međutim, o VRIJEDNOSTI izvoza, ona, kako i pokazuje linija na grafikonu, od 2000. konstantno i značajno samo raste, te je u 2022. iznosila 37,6 milijardi €,što je devet posto više nego što je bilo u 2021.

Međunarodno tržište vinom u 2022., kroz količinu i kroz cjenovnu vrijednost po VRSTAMA/NAČINIMA PONUDE/PAKIRANJA. U odnosu na 2021, u 2022. količina izvezenog UBOČENOG vina smanjena je za četiri posto, ali je istodobno vrijednost izvezenog tog ubočenog vina porasla za sedam posto. Kod BULK vina odnosno OTVORENOGA vina, količina se u odnosu na ostvareni izvoz u 2021. smanjila za sedam posto, ali istodobno novčana vrijednost izvoza povećana je za pet posto. BAG-in-BOX u 2022. bilježi četiri posto manji izvoz NEGO U 2021., ali istodobno i šest-postotno povećanje vrijednosti vina traženog u tom pakiranju. NAJBOLJII POZITIVNI REZULTAT kao kategorija OSTVARILI su PJENUŠCI, u 2022. realizirano je pet-postotno povećanje ukupno izvezene količine, te 18-postotno povećanje novčane vrijednosti izvoza!

Prema stručnoj obradi podataka o ukupno izvezenoj količini vina u 2022. i o ostvarenoj ukupnoj financijskoj vijednosti toga izvoza stručnjaci zaključuju da je u 2022. godini već oko 46 posto od ukupno izvezenog vina bilo u nešto višem kvalitativnom razredu u odnosu na prijašnje godine, dakle potrošači se očito više nego prije priklanjaju kakvoći, koja je, logično, i skuplja!

Glavni svjetski IZVOZNICI vina u KOLIČINI su TALIJANI s 21,9 milijuna hl godišnje, slijede Španjolci sa 21,2, Francuzi s 14, pa Čileanci s 8,3, Australija sa 6,4, Južna Afrika s 4,4 mhl, Njemačka s 3,5 mhl, Portugal s 3,3, Novi Zeland sa 3,0 mhl. Što se tiče novčane VRIJEDNOSTI izvoza, uvjerljivo prednjače FRANCUZI, na tablici prvih 10 po najvećoj vijednosti izvezenog vina godišnje slijede Talijani, Španjolci, pa Čile, SAD, Australija, Novi Zeland, Njemačka, Portugal i Argentina.

Zemlje NAJVEĆI svjetski UVOZNICI vina po KOLIČINI su SAD, s 14,4 mhl, slijede Njemačka s 13,4, Velika Britanija s 13,0, Francuska sa 6,1, Nizozemska sa 4,6, Kanada sa 4,2, Rusija s 3,9, Kina s 3,4, Belgija s 3,3, te Portugal s 2,8 mhl. U kategoriji VRIJEDNOSTI UVOZA prednjače uvjerljivo SAD, redosljed ostalih na tablici je: Velika Britanija, Njemačka, Kanada, Japan, Nizozemska, Kina, Belgija, Švicarska, Francuska

PREDVIĐANJA za JUŽNU hemisferu a vezano uz BERBU 2023, koja je u nekim zemljama već završila, a negdje – barem za neka posebna vina – još je potrajala. Procjene su da bi Argentina u 2023 mogla imati 21 posto količinski slabiji urod od onoga u 2022, Australija najavljuje pad od 13,1 posto, Brazil također muči pad ali od 29,7 posto, Novi Zeland mogao bi imati 22,2 posto manji urod nego što je bio 2022, a Južna Afrika pomirila se sa oko šest posto manjom količinom. Jedini s porastom je Čile, očekuje se da će berba 2023. biti u količini oko 1,3 posto veća od one u 2022.

Prezenter izvještaja PAU ROCA, glavni direktor OIV-a, zahvaljuje čitateljima na pažnji!

_________________________

LIJEPA NAŠA  – NIGDJE SPOMENUTA!

Kao što se iz izvještaja vidi, OIV Hrvatsku uopće  ne spominje, međutim, kao što je kod mene bilo uvijek do sada, namjera mi je ionako bila kao dodatak ovom izvještaju OIV-a objaviti prilog s podacima o vinogradima, srtama, proizvodji vina, potrošnji vina te trgovini vinom (uvoz-izvoz) u nas, u tom smislu podatke sam, kao i uvijek do sada, zatražio od Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ribarstvu (APPR) i od Hrvatske gospodarske komore. Iz HGK stigli su mi odgovor da se podaci naplaćuju i preporuka da pogledam na priloženi cjenik koliko bi to bilo za platiti… ♣

Lijepa naša 2022 / 2023

AKTUALNA HRVATSKA u TRSJU, PODRUMU i BOCI

Evo sada i nešto svježih podataka vezanih uz vinsku Hrvatsku, koju u svom godišnjem izvještaju o aktualnom globalnom stanju u vinogradarstvu, vinarstvu i trgovačkoj razmjeni na kolosijeku Bakhova nektara OIV nije spomenuo, kao što se vidi, ni u jednoj od svojih brojnih info- tablica što ocrtavaju postojeće okolnosti. Kao da nas i nema!

Kao što običavam već godinama, tako eto postupam i sada: uz OIV-ov godišnji raport objavim prilog i o situaciji ovdje kod nas. Zahvaljujući Agenciji za plaćanje u poljoprivredi dobijem uvijek ažurirane podatke o ukupnoj površini na kojoj se u nas prostire vinova loza, informacije o nazočnosti kultivara vinove loze u nas i o količinskoj zastupljenosti pojedinih sorata (broj trsova) na hrvatskom području, zatim podatke o novoj berbi grožđa ukupno, zatim posebno glede količina bijelog te crvenkastog odnosno crveno obojenog u tonama, kao i o ukupnoj proizvodnji vina u hektolitrima, od toga i zasebno bijelog a zasebno ružičasstog i crnog vina.

POVRŠINEDakle, ukupno je sada u nas 17.317 hektara pod vinovom lozom, 62.849 je parcela, a broj poljoprivrednih gospodarstava u sektoru je 32.136

SORTE i NJIHOVA RASPROSTRANJENOST (u prvoj koloni hektari, a u drugoj koloni broj trsova)

Evo i dijela popisa sorata koje se uzgajaju u Hrvatskoj, od onih najraširenijih tj. Graševine, Malvazije istarske i Plavca maloga, pa na niže po površinama. Često govorimo kako je, nakon dominantne  Graševine – na 4.284 hektara i zastupljene s 20.589 trsova, na drugom mjestu Malvazija istarska, a na trećem Plavac mali, međutim to vrijedi samo ako se u obzir uzimaju hektari, naime Malvazija se, kako se lijepo vidi iz tablice, rasprostranjena na 1.538 hektara, a Plavac mali na nešto manje od 1.291 ha, ali ako se gleda na broj trsova po sortama, situacija se bitno mijenja, naime Plavac je, iako na manjoj ukupnoj površini, s obzirom na gušću sadnju zastupljen s gotovo 10.590 trsova, a malvazija sa 6.577 trsova!

PROIZVODNJA GROŽĐA (u tonama) i VINA (u hektolitrima)

Proizvodnja, po županijama, grožđa (u tonama), i vina (u hektolitrima), kod vina dvije su kolone, jedna se odnosi na crno i ružičasto zajedno, a druga na bijelo vino. Dakle, ukupna proizvodnja grožđa na nacionalnoj razini u berbi 2022. iznosila je oko 85.760 tona, produkcija bijeloga vina bila je gotovo 423.435 hl, a roséa i crnoga skupa zericu viša od 137.354 hl, dok nam ukupno i na nacionalnom nivou proizvodnja iznosi 560.789 hl vina

ROBNA RAZMJENA (UVOZ/IZVOZ), i POTROŠNJA VINA u HRVATSKOJ?

Podatke vezane za uvoz i izvoz, a i onaj – ako već ne služben i precizan  onda barem kao mišljenje osoba iz vinskog bisnisa – vezan uz godišnju potrošnju vina u Hrvatskoj prijašnjih godina dobivao sam bez problema od Hrvatske gospodarske komore, pri kojoj je djelovalo Udruženje vinogradarstva i vinarstva, međutim,ponavljam, ove godine na upit za svježu informaciju dobio sam odgovor da za obavijest treba platiti, po cjeniku što mi je dostavljen. U APPR-u ljubazno su mi sugerirali da za robnu razmjenu nazovem Carinu i poslali mi broj telefona na koji da se obratim, zvao sam ali nitko se nije javio… Glede informacije o godišnjoj potrošnji ostao mi je, dakako, Hrvatski državi zavod za statistiku…

_________________________

Mala zemlja velikih mogućnosti ali s neadekvatno organiziranom vinskom branšom

ONO ŠTO VANI FUNKCIONIRA KAO POSLOVNO UČINKOVITO NIKAKO DA PRIHVATIMO! – Rado se hvalimo s potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu i s kakvoćom vina koja ostvarujemo pa za njh eto dobivamo brojne pohvale, priznanja i izvana, međutim u globalnom vinskom sektoru na žalost ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli jer smo daleko od poslovnog promišljanja te koncepta poslovne organizirnosti vinske branše kakav postoji u zemljama što i te kako predstavljaju NEŠTO na svjetskom tržištu. A riječ je o zemljama koje su nam najbliži susjedi ili posve blizi susjedi – Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…

I ne treba nam izmišljati toplu vodu, dovoljno bi bilo od njih kopirati nešto što nam je, inače, iz povijesti znano kao svojevrsni cehovski ustroj a što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz Konzorcije za vina (Consorzio del vino) po različitim vinogradarskim regijama odnosno vinogorjima, a u Francuskoj kroz Međuprofesionalne urede ili biroe za vina (Office / Bureau / Comité interprofessionel(le) du vin de…), osmišljene tako da se – na temelju onoga najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju Bakhova nektara originalnih svojstava u nekome kraju pruža priroda i onoga najboljega što je ukorijenjeno u lokalnu eno-gastro tradiciju, kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke, pa vinogradara i vinara kao izvršnih tvoraca osnovnog proizvoda postigne pozitivni i osebujni maksimum. A taj se onda, uz dakako odgovarajuću financijsku pomoć društvene zajednice i pomoć i iskusnih poslovnjaka zaduženih za marketing osnovnog proizvoda, tj. kapljice, ali i za marketing čitavoga pojedinoga kraja, može kompleksno (kapljica, delikatese, ugostiteljstvo, turizam…) valozirirati na najviši način.

Kod nas doduše postoje određene udruge vinogradara i vinara, ali to je daleko od onoga što upravo spominjem kao primjere iz Italije i Francuske i što, na podlozi poslovnih rezultata koji takav sustav postiže, zagovaram. Jedina ozbiljnija udruga vinogradara i vinara koja u nas postoji je Vinistra, ona, inače, okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali i ta udruga ima još dosta toga da u poslovnom segmentu usvoji od talijanskih Konzorcija odnosno francuskih Međuprofesionalnih ureda što ih, inače, u relativno novije vrijeme u poslovnom smislu uspješno kopiraju Nijemci a i  Austrijanci.

diWINE klub u Zagrebu – svečanost u povodu 16-godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb: visoki predstavnik Talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj Furio Radin, predsjednica Udruge talijanske manjine Zagreb Daniela Dapas, te Ilario Schettino, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Italije u Lijepoj našoj (Marko Čolić)

UDRUGE TALIJANA u RH – Kako efikasno približiti i realizirati spomenuti talijanski odnoso francuski koncept našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, i nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj?…

U simpatičnom nedavno otvorenom malom diWINE baru u Zagrebu nedavno je, u nazočnosti prvog tajnika Veleposlanstva Republike Italije Ilarija Schettina, predsjednice Zajednice Talijana u Zagrebu Daniele Dapas i politički istaknutog visokog predstavnika talijanske nacionalne manjine u Lijepoj našoj Furija Radina te uz vina istarskih proizvođača talijanske nacionalne pripadnosti (Poletti, Benvenuti, Degrassi, Kozlović, Capo, Cattunar, Ravalico, Cossetto), održana svečanost u povodu 16. godišnjice postojanja Udruge talijanske manjine Zagreb, koja danas okuplja više od 400 članova. U Istri pak udruga talijanske manjine Circolo italiano postoji već duže vrijeme. Obje udruge priređuju na svojim područjima djelovanja različite manifestacije namijenjene i široj javnosti, pa su tako u segmentu vina istarski Talijani u Istri organiziraili, zahvaljujući uvelike angažmanu i Glauca Bevilacque, člana Upravnog odbora udruge, veliki festival vina sa sudjelovanjem istaknutih vinskih zvijezda s Apeninakog poluotoka, a ZG-Talijani, pod pokroviteljstvnom Ambasade Republike Italije u Metropoli organizirali su smotru pjenušaca prosecco te, poslije, zasebno, u hotelu Westin, smotru vina iz južne talijanske regije Apulije (Puglia), gdje se uvelike uzgaja sorta Primitivo, u nas znana kao Crljenak ili Tribidrag. S obzirom na današnje sve snažnije ne samo hedonističko nego i gospodarsko (turizam) značenje vina u suvremenoj društvenoj zajednici općenito te s obzirom na dugu tradiciju (od VI stoljeća prije Krista!) uzgoja vinove loze na području današnje Lijepe naše, a i s obzirom na naše visoke aspiracije da se svijetu nametnemo sa svojom kapljicom kao i na isto tako visoke aspiracije upravo i u eno-gastro segmentu i u turizmu, pretpostavljam da bi moglo biti vrlo korisno to da možda npr. Hrvatska gospodarska komora, ili, možda, Hrvatska obrtnička komora, inicira povremeno održavanje u nas – vjerojatno bi najveći odjek bio kad bi se to učinilo u Metropoli – na određeni jači način i edukativnih vinskih manifestacija s proizvođačima i proizvodima iz vana, konkretno Italije, događanja ne tek namijenjenima široj publici da pijuckajući šeće od štanda do štanda nego i zamišljenima da budu i s visoko iskazanim poslovnim značenjem, a u realizaciju da budu uključene i obje udruge Talijana u RH.  U sklopu takvih priredbi vrijedilo bi naći prostora još i za izolirane susrete predstavnika naše vinske branše s eksponentima talijanske vinske branše pa da Talijani našima izravno prenesu svoja iskustva o njihovim zaštićenim oznakama za vino i o osnutku i značenju njihovih konzorcija za vina.

diWine klub – vlasnica i voditeljica diWine kluba Irena Lučić i Furio Radin te veseli uzvanici uz vina istarskih proizvođača-pripadnika talijanske manjine (Marko Čolić)

Italija, koja je izgradila nacionalni brend na vrhunskoj enogastronomiji, i koja je najveći svjetski proizvođač vina i jedan od najvećih svjetskih izvoznika plemenite kapljice, i Hrvatska desetljećima njeguju dobrosusjedske odnose i kvalitetnu gospodarsku, političku i kulturnu suradnju.

– Talijanska manjina značajno pridonosi kvaliteti spomenutih dobrosusjedskih odnosa. Kad je riječ o Zajednici Talijana u Zagrebu, koja kroz svoje djelovanje okuplja ne samo Talijane, već i pridružene članove povezujući tako pojedince, tvrtke i udruge kroz brojne aktivnosti iz područja umjetnosti, kulture, sporta, obrazovanja i školstva, istraživačkog znanstvenog rada – rekla je riječi predsjednica Zajednice Daniela Dapas.

– Sjajna atmosfera dovela je do zaključka kako ne treba čekati sve do idućeg rođendana kako bi se organiziralo novo talijansko-hrvatsko vinsko okupljanje, možda će ono biti već ubrzo i možda i opet u diWine baru – kazala je Irena Lučić, voditeljica diWine kluba, inače već godinama znana kao organizatorica vinskih događanja posebice u Zagrebu.

Kad spominjem značajnije priredbe realizirane uz moguću određenu pomoć i članova Talijanske zajednice u nas mislim, konkretno, ponavljam, na povremene svojevrsne smotre vina raznih pojedinih područja s Apenina s objašnjavajućim masterclassovima glede Bakhova nektara sa zaštićenim oznakama i.g.t, doc, docg (po kategorijama, od početne bazne, preko riserve, gran reserve) iz najpoznatijih talijanskih vinskih regija npr. Toscane, Pijemonta, Umbrije, Trentina i Alto Adigea, Furlanije, oblasti oko Verone te izmedju Brescije i Bergama (Franciacorta – pjenušci) a uglavnom od domaćih sorata kao Sangiovese, Sagrantino, Nebbiolo, Barbera, Teroldego, Lagrein, Corvina… Dakle festivalski dio, za širu publiku, trebale bi svakako pratiti objašnjavajuće radionice s naglaskom na poslovnu važnost apelacijskih oznaka i istaknutih (domaćih!) kultivara i uradaka od njih i na bazi njih kao izvornih ADUTA teritorija.

Glauco Bevilacqua iz Zajednice talijanske manjine u Istri bio je lani organizator velikog festivala vina s brojnim zvučnim imenima talijanske vinska scene kao sudionicim, upravo je za uskoro ali ne precizirajući još i datum najavio novo takvo događanje. Na sici s njim je Nedeljka Krupljan, sommelijerka za vino i maslinovo ulje (Marko Čolić)

A to znači i info-radionice vezano uz organiziranost vinske branše u smislu kreiranja i razvoja – kroz pridržavanje osnovnih stožernih pravila ponašanja u vinogradu (izbor terena, preporučeni klonovi i gustoća nasada, prinosi po trsu, odgovarajući termin berbe), podrumu te glede primjerenog datuma izlaska pojedine etikete na tržište, stalnog unaprijedjenja kakvoće, adekvatne kontrole a i primjerenog marketingoa) ZAŠTIĆENE autenticne robne marke pojedinog geografskog područja. Talijani eto sa svojim konzorcijima za vino (koji obuhvaćaju istodobno i kontrolnu funkciju!) po vinorodnim oblastima imaju dosta iskustva a i poslovnog uspjeha u izvozu vina i privlačenju turista. O značenju i važnosti Konzorcija za vino i o tome koliko su njegov osnutak, ustroj i vođenje te o tome što sve ulazi u sadržaj djelovanja takve institucije uvjerili smo se koliko je to složen projekt  enolog mr. Franjo Francem i ja još daleke 2000. godine kad smo bili pozvani u Toscanu, u Firenzu na prezentaciju tada novog i vrlo opsežnog projekta Chianti Classico 2000 s vrlo mnogo uključenih detalja samo da temelj vezan uz zaštitu i kvalitetan marketing vina Chianti Classico docg  bude čvrst i pouzdan.

Dr Josef Pepi Schuller, direktor Austrijske vinske akademije (suhiucasi)

Dakako, slično bi se, kao ukazivanje na primjer njihove poslovne uspješnosti s vinom, moglo dogovoriti i s blizim nam Austrijancima.   Ima  nešto što bi nam  u ovome kontekstu  tu moglo ići na ruku a što ne koristimo. Susrete opisanog tipa mogli bismo (i mogli smo već) prireditii s Austrijancima kao govornicima, Austrijanci, pogotovu oni iz Burgenlanda, tj. Gradišćanci, već mnogo toga su u ustroju svjega sektora vina preuzeli od Francuza, a na vrlo visokoj funkciji u austrijskom vinskom svijetu, konkretno na funkciji direktora Austrijske vinske akademije je naš Gradišćanac dr. Josef Pepi Schuller, koji nam je vrlo sklon…

Punim pogotkom mogli bi rezultirati dogovori s Francuzima, koji su se počeli u vinu najozbiljnije poslovno organizirati još sredinom 19. stoljeća kad su u Bordeauxu kretali s famoznim klasifikacijama i stvaranjem medjuprofesionalnih biroa/ureda za vino (Bureau interprofessionel odnosno Comité interprofessionelle du vin de…) što vode brigu vezano uz proizvodnju, plasman, nadzor vezan uz pridrzavanje pravilnika te pravnu zastitu robne marke. Ne bismo li učeći od Talijana i Francuza (kako čine npr. i Nijemci i Austrijanci a već i Madjari pogotovu u oblasti susjednih nam Villanyja i Pečuha) i koristeći njihova iskustva i mi, pogotovu i stoga sto smo mala zemlja i nismo za igru s količinski velikom produkcijom, mogli krenuti tim putem što se pokazao poslovno ispravnim i vrlo učinkovitime? ♣

Vinski klub kao portal

KAD NEĆE ZA STVARNO, HOĆE INTERNETSKI!

Taman se bio sjajno uhodao, prezentacijama plemenite kapljice, radionicama, stručnim degustacijama s ocjenjivanjima Bakhova nektara, ali i kao prodajni punkt za izabrane etikete, posjetitelji su doista tamo hrlili, a onda – pljuska! Nož u leđa. Vlasnik prostora u prizemlju i podrumu u sklopu oveće stambene nije htio produžiti ugovor o najmu s vinskim entuzijastima iz redova ugostiteljstva, sommelijerstva i novinarstva a, koliko sam čuo, nije htio ni prodati prostor, i nastao je kuršlus. Zagrebački sommelier Tomo Jakopović tješio se da će u gradu uskoro pronaći novi prostor gdje bi Vinski klub ponovno proradio u svarnosti, međutim u toj svojoj zamisli nije (još!) uspio, a kako se traganje odužilo, u dogovoru sa znanim našim vinskim novinarom Bakhovim sinom Ivom Kozarčaninom odlučeno je da se, za početak nastavka njihove zajedničke aktivnosti njih dvojica kao domaćini presele na Internet i da Vinski klub vode kroz istoimeni portal. Dvojcu Ivo & Tomo pridružio se Davor Huić.

S prezentacije portala vinskiklub.hr u Bornsteinu: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, te desno Davor Huić (Marko Čolić)

Portal su sadržajno osmislili vrlo ambciozno, i uz pomoć stručnjaka za elektroniku postavili ga na Internet, pa su ga ovih dana, uz prigodne fine male zalogaje i fine pjenušce i mirna vina, za javnost predstavili u vrlo prikladno odabranom lijepom ambijentu znane zagrebačke vinoteke-wine-bara Bornstein.

Sve o vinima, a i još ponešto objavljivat će portal  vinskiklub.hr  koji su eto pokrenuli Bakhov sin Ivo Kozarčanin i lovac na vina Tomo Jakopović te njihov novi  partner Davor Huić. Među brojnim adutima za osvajanje čitatelja i sljedbenika trio je istaknuo interaktivnu kartu Hrvatske s prikazima stotina vinarija iz sve četiri naše vinske regije i uputama kako do njih doći.

– Veliku većinu vinskih posjeda smo obišli, i uvjerili smo se u kvalitetu njihovih kapljica pa našim čitateljima želimo olakšati put do njih. Portal će biti interaktivan. Redovito ćemo objavljivati vinski kviz s lakšim i težim vinskim pitanjima ali i s lijepim vinskim nagradama, a naši prijatelji, stručnjaci za vinogradarstvo, vinarstvo, sljubljivanje hrane i vina te ostale vinske zagonetke odgovarat će i na pitanja čitatelja – rekao je Ivo Kozarčanin, koji je tijekom 30-godišnje novinarske karijere objavio više od tisuću članaka o vinima u najznačajnijim hrvatskim dnevnim novinama i periodičkim life style tiskovinama te na portalima.

– Portal vinskiklub.hr početak je i temelj projekta koji će obuhvaćati prezentacije vina, vinarija i regija, edukacije poput Škole vina u tri stupnja, organizaciju izleta, kvizove, a ni karta neće ostati samo na vinarijama – dodao je Tomo Jakopović, sommelier istančana nosa i nepca te savjetnik brojnim hrvatskim vinarima koja je predstavljao na više od 200 vinskih radionica, a posebno je angažiran u promociji hrvatskih autohtonih sorti za koje smatra da su istinsko nacionalno blago.

Prizor s prezentacije u Bornsteinu (Marko Čolić)

Na predstavljanju portala posjetitelji su kušali birana vina iz svih hrvatskih regija. Kao vinarije partneri te su se večeri iskazali Zlatno brdo iz Baranje, Trdenić iz Moslavine, Podrum Štrigova iz Međimurja, Kopjar iz Zagorja, Degrassi iz Istre te Šain Marelić i Miloš iz Dalmacije. Krepku podlogu za kušanje vina osigurala je poznta tvrtka Igomat – Samoborske mesne delicije koja već 28 godina proizvodi i prodaje svježe meso te suhomesnate delikatese.

Veterani na okupu, ali ne uz okrugli nego uz četvrtasti stol! (Nikola Zoko)

– Suradnici portala bit će i dr. Ines Matić Matešković, docentica s riječkog Pravnog fakulteta te sommelijerka s diplomom Hrvatskog sommelier kluba, pa Lucija Biondić, lutalica koja zna sve ceste, staze i putove u Hrvatskoj i piše lijepe reportaže a voli vino, Domagoj Jakobović Ribafish koji će, naravno, pisati o pivu, Mato Jakopović, odličan poznavatelj kave, te svima znani Željko Suhadolnik, dobri duh vinskog svijeta. Portal će ponuditi prostor i biranim restoranima te kvalitetnim proizvođačima prehrambenih proizvoda, a objavljivat će i lifestyle teme iz prelijepog svijeta vina, hrane i turizma. Budite s nama, bit će vam lijepo! – dodao je, uz odobravanje svojih kolega i prijatelja Davora Huića i Tome Jakopovića,  Ivo Kozarčanin.

DEČKI, ČIN ČIN!, te: SRETNO i USPJEŠNO!  ♣

__________________________

Porečka 29. Vinistra

TRODNEVNI VIKEND – 10.000 POSJETITELJA!

Porečani imaju razloga da veselo trljaju ruke, najprije posebno zadovoljni uspjehom svog vinskog sajma Vinistra 2023., ove godine u predjubilarnim 29. izdanju. U dvorani Žatika nešto više od 80 vinara s istarskog poluotoka promoviralo je ne samo svoja vina nego i vino općenito, događanje se odvijalo u ponešto drukčijoj scenografiji od uobičajene, naime podij Žatike ovaj je put bio u znaku manjih te unificiranih štandova jer trećinu inače prostrane dvorane moralo se ogradom odvojiti za potrebe – konkretno: pripremu uzoraka za ocjenjivanje – u okviru svjetskog mega-događanja predviđenog da uslijedi za nekoliko dana, riječ je o  jednom od najznačajnijih globalnih vinskih natjecanja a to je Concours Mondial de Bruxelles. Najava Concours Mondiala bila je i te ako vidljiva na sajmu Vinistra, naime i spomenuti Concours Mondial imao je svoj izložbeni prostor… Kroz porečku dvoranu Žatika na Vinistri od petka do nedjelje prošlo je više od 10 tisuća posjetitelja, među njima bio je veliki broj stranih gostiju koji su tih dana boravili u suncem okupanoj toploj Istri.

Vinistra 2023 – Žatika iznutra (Marko Čolić)

Voditeljica jedne od ocjenjivačkih komisija – prof. Ana Marija Jagatić-Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Priredba Vinistra 2023 sastojala se, po običaju, od tri dijela, a to su strukovna ocjenjivanja vina i jakih alkohonih pića te podjela nagrada, zatim od izlagačkog dijela uz mogućnost promenadnog kušanja za posjetitelje, te od radionica.

Vrednovanje Bakhova nektara odvijalo se na tri kolosijeka – s uzorcima od raznih sorata za klasičnu Vinistru, posebno su bili Svijet malvazije, predviđen samo za uzorke od sorte iz grupe Malvazija, te IQ (Istrian Quality = Istarska kvaliteta) za vina što su ove godine aplicirala za oznaku.

Ekipi za ocjenjivanje vina Vinistra 2023 na čelo je postavljena Caroline Gilby MW a za tajnika određen je Kristijan Damijanić. Komisija je bilo osam, evo i njihovih voditelja: Ana Marija Jagatić Korenika, Nina Jurinjak Brajko, Danijela Katarinčić, Sanja Radeka, Ivanka Rosati, Miljenko Bošnjak, Valter Legović i Boštijan Zidar. Komisijom za IQ rukovodio je Kristijan Damijanić. Pragovi za medalje: Platinasta medalja od 95 bodova naviše, Zlatna medalja – od 90 do 94 boda, Srebrna od 85 do 89 bodova, a Brončana medalja – od 80 do 84 boda. Na mjestu predsjednika Komisije za jaka alkoholna pića radio je Zoran Lukić.

Što se tiče radionica, ovaj put za spomenuti su ona s nazivom Decanteri s Kvarnera i one o sve traženijim istarskim vinskim kupažama.

___________________

Dobravci su primili i zlato za Teran Gašpar 2022 (Marko Čolić)

Najbolje ocijenjena vina  po kategorijama

Vina od autohtonih sorata Istre

Najboljom među odležanim malvazijama proglašeno je vino Sonata 2020 rovinjske obitelji Dobravac. Dobravci su primili i zlatnu medalju za Teran Gašpar 2022

Malvazija zrela, odležana:  Sonata 2020 riserva – Dobravac (95/100); Mavazija mlada: Malvazija istarska 2022 – Kadum (94)

Teran (mladi): Teran 2022 – Fakin (95); Teran (zreli): Teran Livio 2019 – Benvenuti (93) Refošk (mladi): Refošk 2022 – Jogan (Slovenija; 91)

Bijela miješana /white cuvees :  Corona grande 2020 – Benvenuti (92); Meneghetti white 2021 – Meneghetti (88); Clemente blanc 2020 – Damjanić Wines (86)

Borgonja (Frankovka): Borgonja 2022 – Poleis (91); Borgonja 2022 – Brčić (90)

Cabernet franc: Cabernet franc 2020 – Vinrija Fiore (90)

Cabernet sauvignon:  Cabernet sauvignon 2022 – Vinarija Fiore (92)

Chardonnay:  Chardonnay sur Lie 2018 – Pilato (91); Chardonnay Deklić 2022 – Deklić (90)

Ljepotice na sceni: kuća Pilato iz okolice Vižinade – nagrada za Chardonnay sur lie 2018, lijevo. Klaudio Tomaz zorno je, desno, prezentirao svoja dva novodobivena IQ-a – za Malvaziju istarsku 2022 i za Teran 2020 (Marko Čolić)

Crno miješano/Red cuvee: Riserva LV 2015 – Vina Laguna (92); Familia 2019 – Deklić (92); Familia Deklić 2020 – Deklić (91): Arbor Cuvée 2021 – In Sylvis vina (90), Meneghetti Red 2018 – Meneghetti (90); Moro 2021 – Vinarija Rossi (90); Calypsa nera 2018 – Baćac (90); Clemente 2018 – Damjanić wines (90); Fiore Nero 2020 – Vinarija Fiore (90)

Merlot:  Merlot riserva San Tommaso 2016 – San Tommaso (92); Merlot 2020 – Deklić (91); Castello Festigia 2020 – Vina Laguna (90); Merlot Premijera 2020 – Mario Banko (90); Merlot 2021- Vina Davalentinis (90); Merlot  San Tommaso 2022 – San Tommaso (90); Merlot San Tommaso 2020 – San Tommaso (90)

Etikete koje je sa sobom ponio Moreno Degrassi, na slici sa svojim enologom Alenom Matelićem, jedva da su stale na njegov pult. On je, čini se, od izlagača donio najviše različitih vina. Osobitu pažnju privlačili su sjajni, vanserijski crnjaci Terre bianche Petit verdot Rouge Riserva 2013 (zlatna medalja), Pinot crni Contarini Riserva 2013 i Syrah Contarini Riserva 2013, sva tri osvojila su na ocjenjivanju zlatnu medalju, po meni, posebice Petit verdot i Pinot crni zavrjeđuju bogme i Platinu! (Marko Čolić)

Muškat bijeli: Muškat San Salvatore 2017 – Benvenuti (97); Muškat bijeli 2022 – Vina Dešković (90)

Muškat Momjanski Luna d’Oro 2021 – Vina Franković (91); Muškat Momjanski 2022 – Vina Prelac (90)

Muškat ruža:  Muškat ruža Festigia 2022 – Vina Laguna (91); Ljubavno vino 2017 – Vina Pulin (90)

Muškat žuti:  Muškat žuti 2022 – Fakin (91); Muškat 2022 – Novacco (91); Muškat žuti 2022 –Vina Siljan (90)

Pinot crni:  Pinot crni Contarini riserva 2013 – Degrassi (92)

Refošk 2022:  Refošk 2022 – Perinić (91); Refošk 2022 – Jogan (91); Refošk 2022 – Domačija Ražman (90)

Refošk zreli: Refošk Santomas 2020 – vinska klet Santomas (96); Refošk 2020 – Rino Prelac (95); Refošk Capris 2020 – Vinakoper (95); Refošk Capo d’Istria 2018 – Vinakoper (92); Refošk Kortinca 2011 – Korenika Moskon (91); Rex Refošk 2020 – Vinakoper (90); Camera 2021 – Diković winery (90)

Braća Albert (lijevo) i Nikola Benvenuti osvojili su visoka odličja za zreli Teran Livio 2019, za bijelu mješavinu Corona grande 2020, te za Muškat San Salvatore 2017, a Rino Prelac (drugi zdesna) za svoj Refošk 2020 i Muškat momjanski 2022, kuća pak Vinakoper iz Kopra diči se s odličjima za Refošk Capris 2020, Refošk Capo d’Istria 2018 i Rex Refošk 2020, priznanja su preuzeli glavni enolog Boštjan Zidar (drugi slijeva) i direktor Borut Fakin (sasvim desno)

____________________________

U Zagrebu je u režiji bloga Svijet u Čaši/Suhi u Čaši neposredno nakon nedavnog festivala Refuscus Mundi 2023 u Izoli održana degustacija s ocjenjivanjem uzoraka refoška što ih je organizator Refuscus Mundija 2023 osigurao za tu prigodu. Evo, za usporedbu s rezultatima vrednovanja u sklopu Vinistre 2023, kako su refoški prošli u Metropoli. Bitnih razlika u principu nema, makar nekoliko vina u Zagrebu je nagradjeno bodovno nešto slabije nego u Poreču, ali ne zato što su smatrana u principu lošijima, nego zato što im, zapravo – a o tome govore znakovi zapisani uz te uzorke, još nedostaje nešto vremena da se pokažu u punome sjaju. Franco Radovan, čiji refošk je u Zagrebu prošao vrlo lijepo, na žalost  svoj refošk nije poslao na degustaciju na Vinistru 2023… Giorgio Clai, te vinarija Rojac iz slovenskoga dijela Istre kod Kopra, u Zagrebu pobjednici degustacije, također nisu poslali uzorke na službeno kušanje u Istri, a niti nastupili na sajmu Vinistra

Među najbolje ocijenjenima na kušanju u Zagrebu – Brombonero, Renero i Radovan, te, desno, prisjećanje na susret s Urošom Rojcem prije dosta godina i na moje prvo kušanje njegova Renera…

_______________________

_________________________

Sansigot: Sansigot 2018 – Ivan Katunar (91)

Syrah:  Syrah Contarini Riserva 2013 – Degrassi (90)

Teran berba 2022: Teran 2022 – Fakin (95); Teran 2022 – Bernobić (93); Teran 2022 Gašpar – Dobravac (93); Teran Flaminio 2022 – Fakin (90); Teran 2022 – Vivoda (90); Teran 2022 – Kozlović (90)

Teran zreli: Teran Livio 2019 – Benvenuti (93); Teran Santa Lucia 2019 – Kozlović (93); Teran 2021 – Deklić (93); Teran il Primo 2019 – Fakin (92); Teran il Primo 2020 – Fakin (91); Teran Selekcija 2021 – Kozlović (91); Teran Terre di Paradiso 2018 – Valenta Wines (90); Teran barrique 2017 – Vina Brčić (90); Teran 2021 – Vina Kos (90); Teran San Tommaso 2021 – San Tommaso (90); Teran Deklić 2020 – Vina Deklić (90)

Ove godine pravo na oznaku IQ = Istarska kvaliteta dobili su sljedeći vinari:

ISTARSKA MALVAZIJA berbe 2022 –  Benvenuti vina, Vina Bernobić, Vina Brčić, Capo vina, Vina Cattunar, Fakin, Vina Franković, Geržinić, Kozlović vina, Legovina – obitelj Legović, Vina Matošević, Medea vinarija, Novacco, Vina Mario Peršurić, Vina Pilato, Ravalico, Rossi Winery, D&D Sirotić, obitelj Terzolo, Vina Tomaz, Vina Zigante, Vivoda, Zigante d.o.o.

TERAN berba 2020 – Vina Brčić, Vina Cattunar, Vina Dešković, Fakin, Geržinić, Vina Tomaz, Vina Zigante

_____________________

SPORNO, a VEZANO UZ OCJENJIVANJE na VINISTRI 2023 – Kad sam eto kod ocjenjivanja na Vinistri, nužno je spomenuti kako ove godine neka istarska proizvođačka imena od visokog značenja, posebice u nekim kategorijama u kojima inače slove kao ponajbolji, uopće nisam našao (npr. Franko Radovan) na listama nagrađenih makar to bilo i s niže bodova nego što bih kod njih za to vino očekivao, a, k tome, i nekih imena koja sam i te kako očekivao vidjeti na Vinistri uopće nije ni bilo kao izlagača, konkretno tu mislim svakako na kralja Terana Morena Coronicu.

Propitao sam se o čemu je riječ i dobio odgovor da neki vinari odustaju od davanja uzoraka na ocjenu na Vinistri jer se, umjesto da se na ocjenu primaju samo ubočena finalizirana vina koja upravo trebaju izaći ili su već na tržištu, na ocjenu primaju i vina koja  nisu finalizirana i u boci, primaju se, čujem, po jednom istome uzorku i do tri primjerka,  izvorno i može biti riječ o istome vinu ali njegovanome u više bačava, očito eto proizvođači na Vinistri koriste priliku da vide koji od tih nekoliko primjeraka će se najviše dopasti komisiji.

Ovo ocjenjivanje na Vinistri ne bi trebalo u tolikoj mjeri služiti kao savjetodavna usluga proizvođaču, nego s obzirom da se javno dodjeljuju medalje i uz svako bolje ocijenjeno vino službeno objavljuje se po jedan uzorak i uza nj  broj osvojenih bodova, logika kaže da bi ocjenjivanje i objava rezultata trebali maksimalno biti okrenuti prema POTROŠAČIMA!

_______________________

Organizator sajma Vinistra odlično je riješio pitanje lokacije izlagača koji nisu iz vinskih krugova ali ono što nude i te kako je komplementarno s Bakhovim nektarom. Riječ je o ponuđačima delikatesa na tanjuru, primjerice o bakalaru na različite načine, o vrhunskim sirevima, suhomesnatim proizvodima, čokoladama i drugim slatkišima. U prolazu neposredno prije ulaska na parket dvorane Žatika smjestio je izlagački punkt destilerije Rossi, da se pomogne otvorenje apetita posjetitelja na dolasku ali i da se oni koji odlaze na kraju počaste dižestivom, a što se tiče jela pažnju su dakako privlačili razni proizvodi Mame Milene a od bakalara (na kušanje su se nudile i kreme iz tube a od različito začinjenog bakalar), pa Gianfranco Crepaldi, specijaliziran za okuse Italije a koji je prezentirao je tvrde sireve pecorino sardo i grana padano, slijedili su štandovi sa slavonskim mesnim prerađevinama, pa onda i štandovi s manufakturno rađenim čokoladama i čokoladnim bombonima, pralinama, rafiniranim kolačićima… U vinski izložbeni dio moglo se, dakle, krenuti s finom papicom dobro popunjenim želucem.

Jaka pića destilerije Rossi, te ponuda različitih pašteta od bakalara iz produkcije tvrtke Mama Milena (Marko Čolić)

Gianfranco Crepald isa svojom ponudom tvrdih talijanskih sireva pecorino sardo i grana padano (Marko Čolić)

U dvorani među izlagačima – gužva na svim punktovima, a posebno na izlagačkom prostoru Svijeta malvazija na kojemu se mogla kušati (nagrađivana) vina iz čitavog svijeta pristigla na ovogodišnje Vinistrino ocjenjivanje koje se slobodno može nazvati svjetskim prvenstvom ove sorte.

– S obzirom na iznimno sušno razdoblje prošle godine malvazije berbe 2022. bit će nešto kraćeg vijeka, ali one iz berbi 2020. i 2021. pokazale su se u sjajnoj formi, što su potvrđuju brojne platinaste medalje s ovogodišnjeg Svijeta malvazija. Odlični su i odležani terani iz 2019. i 2020., makar i jako su dobri i oni mladi, iz 2021. i 2022. Međutim tih je sve manje na tržištu jer se vinari sve više odlučuju za odležane varijante – prokomentirao je simbole istarskog vinarstva poznati hrvatski sommelier i F&B manager Plave Lagune Emil Perdec.

Bilo je dakako zgodno čuti i mišljenje o Vinistri i od iskusnih bjelosvjetskih imena, osoba poslovno tijesno vezanih uz plemenitu kapljicu, jedna od tih svakako je Thomas Costenoble, direktor direktno ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles.

Enolog Thomas Costenoble, direktor izravno ocjenjivanja za Concours Mondial de Bruxelles

– Kao organizator sajma u Belgiji dobro znam koliko truda i rada stoji iza ovakve manifestacije. Vidjeti toliko ljudi i poznatih istarskih vinarija na jednom mjestu uistinu je impresivno. Imao sam prigodu prije nekoliko godina prvi put kušati malvaziju i teran, dobro sam educiran što se tiče tih sorti, sudjelovao sam prošle godine i na Vinistrinom ocjenjivanju i moram priznati da sam se naprosto zaljubio u malvaziju i njen široki spektar stilova. Inače, općenito, jako su mi se svidjeli Poreč i Istra – kazao je Costenoble.

Najviše komplimente Vinistri i ove je godine uputio i direktor znanog koparskog podruma Vinakoper Borut Fakin:

– Koliko znam ukupan broj uzoraka na ovogodišnjem ocjenjivanju na Vinistri dsegnuo je zaista lijepu brojku od 700, to je, rekli su mi, oko 30-postotno povećanje u odnosu na lani. Mi smo osvojili također lijepi broj medalja najvišega sjaja i svakako je to rezultiralo golemim zanimanjem publike okupljene oko našeg štanda u želji da se kušaju odličnici iz naše produkcije. Biti najboljši na Vinistri je izjemen dosežek, še posebej če vina istih linij iz leta v leto uspejo ohranjati svojo pozicijo najboljših – rekao je ushićeni slovenski Fakin (postoji i na hrvatskome dijelu Istre vrlo uspješan proizvođač, posebice terana, Fakin!)

Među gostima-izlagačima s brojnim svojim etiketama bila je na Vinistri i kuća Vinski vrh Tomislava Bolfana iz Hraščine kod Zlatara u Hrvatskom zagorju, vina dakako na visokom nivou, ali posebno je oduševio crni pinot (Marko Čolić)

Piero Poletti sa suprugom Loredanom: iz njihove ponude kao izvrstan iskače Cabernet sauvignon 2016, koji je, kaže Piero, količinski sada već pri kraju, tako da ovih dana treba pred kupce izaći berba 2017, čekamo priliku da kušamo i nju… (suhiucsi)

Vina Radovan, i bijela i crna majstorski uradci, odskaču cabernet sauvignon i refošk. Kreator kapljice Franco izvrsno razmišlja i marketinški: nagovorio je nježni dio svoje obitelji da na sajmu prezentira njegove eno-kreacije! (lijevo). Temeljite pripreme za ocjenjivanje na ovogodišnjem, porečkom izdanju Concours Mondiala de Bruxelles, na rasporedu u Žatici odmah poslije Vinistre: Josip Orišković, sommelier, zaposlen u istarskoj vinariji Dvorac Belaj, i Tomislav Tuđen iz trgovačkih krugova – zaposlen u renomiranoj kući za promidžbu i plasman vina MIVA iz Zagreba. Kuriozitet kod Dvorca Belaj – bratstvo i jedinstvo inače na vinskom tržištu velikih rivala Bordeauxa i Burgundije, konkretno mješavina merlota i crnog pinota!  Možda bi zvodno bilo to vino nazvati  spojenim kraticama  B & J! (Marko Čolić)

Izlagačko mjesto na ovogodišnjoj Vinistri našli su i ANDJELI ČUVARI vinograda, tvrtka Alti Agro iz Zagreba, na čelu s prof. Ivanom Rendulić Jelušić dipl.ing.agr. i njenim suprugom Augustinom Jelušićem dipl. ing. el. Tvrtka zagovara pametno vinogradarstvo a to su, kažu Ivana i Augustin, na slici s prof. Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma, sustavno praćenje i stručna analiza vinograda u periodu vegetacije, analiza i obrada prikupljenih podataka u realnom vremenu, identifikacija i analiza problematičnih zona u vinogradu, kvalitativno zoniranje vinograda za selektivnu berbu, izrada i analiza mape bujnosti i zdravstvenog stanja vinograda, prilagođene preporuke navodnjavanja, gnojidbe i zaštite vinograda, detekcija i lociranje nedostajućih trsova, sustavna stručna potpora u donošenju odluka o proizvodnji na osnovi prikupljenih podataka, optimizacija i digitalizacija vinogradarske proizvodnje. Konkretno nude se usluge snimanja vinograda specijalnm dronom opremljenim multispektralnom kamerom, analiza snimaka, zatim konzultantske usluge – izrada stručnih elaborata za pametno vinogradarstvo i priprema projekta za EU-sufinanciranje (oprema i senzori, poslovni planovi, digitalizacija vinogradarske proizvodnje… (Marko Čolić)

Malvazijski kvintet u punom zamahu (Marko Čolić)

_______________________

CLAI: IZOSTANAK, i NOVI VLASNICI – Na Vinistri 2023 kao sajmu i kao ocjenjivanju izostao je i Giorgio Clai. Kako je objavljeno u prošlom izdanju bloga, Giorgio Clai, vlasnik vinarije od 2014. godine, dakle nepuno desetljeće, odlučio je potpno se povući i prodati posjed, a novi vlasnik je hrvatsko/američka obitelj Penavić, kako je službeno objavljeno kozmopoliti hrvatsko-američkih korijena i njujorške adrese, veliki ljubitelji umjetnosti, vina i putovanja, koji su pretočili svoje strasti u viziju high-end hospitality projekata u Hrvatskoj. Od vinarije Clai (koja je za službeni oproštaj u objektu Stara škola buteljirala ekskluzivnu seriju svoga kultnog Brombonera), zatim od susjedne, preuređene Stancije Baracija, jednog od najljepših imanja u Hrvatskoj, te restorana Stara škola, Penavići, kažu, kane pomaknuti granice doživljaja, naglasak stavljajući na izvrsnost ambijenta i usluge, zaokružuju svoju high-end hospitality ponudu u Hrvatskoj, veliku pomoć u svemu tome očekuju od znane chefice Priske Thuring, svojedobno kuharske zvijezde zagrebačkog restorana u Tuškancu, sada njihove zaposlenice.

Jedan od braće Penavić – Krešimir, u društvu s novim enologom Timothyjem Whitfieldom te uz jednu od vinskih ikona Giorgia Claia Malvaziju sv. Jakov, a i (dolje) uz ostale etikete, najavljuje da stil vina što ga je afirmirao Giorgio Clai ostaje nepromijenjen, dakle na svom originalnom kolosijeku (Marko Čolić)

Pogled na novu kušaonicu Clai, te pogled, dolje, na novi ulaz na posjed (Marko Čolić)

_________________________

          Organizatori sajma Vinistra za jubilarno 30. izdanje iduće godine najavljuju pravi slavljenički spektakl!. ♣

ISTRA SEDAM PUTA u MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU!

_______________________________________

Uzbudljivi istarski svibanj: glavni grad EU – u Poreču!

Na prvu, fotografije, posebic lijeva, izgledaju kao kakvi dizajnerski predlošci za veći ukrasni pokrivač ili stolnjak, međutim kad se bolje pogleda, i uz povećan, vidi se da je riječ o stolovima za degustatore CMB-a u dvorani Žatika

UNUTAR DVA TJEDNA DVA BAKHOVA IKONIČNA DOGAĐANJA – uz 29. VINISTRU, i ČUVENI 30. CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES!

 Svjetska metropola i istodobno glavni grad Europske Unije spustio se u svibanjskim dana u Poreč, i to ne samo radno nego i slavljenički, naime upravo spomenuti popularni obalni turistički grad na našem navećem poluotoku izabran je za domaćina značajnog, k tome i jubilarnog 30. izdanja glasovite međunarodne institucije – jednog od već godinama najvećih/najjačih i najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja plemenite kapljice, s aspekta enogastronomije i turizma posebno važnog Concours Mondiala de Bruxelles.

Uvod u ovu elitnu svjetsku manifestaciju ali i u svoj 30-godišnji jubilej sljedeće godine, bila je naša također ikonična,  manifestacija – 29. Vinistra, događanje isprva zamišljeno prvenstveno kao festival vina, destilata i maslinovog ulja, međutim s vemenom, postavši globalni zaštitni znak sorte Malvazija, s ocjenjivanjem malvazija iz cijeloga svijeta debelo prerasla prvotne sadržajne, a i domaće okvire.

Ocjenjivanje

Concours Mondial de Bruxelles slovi kao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priređuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja svijeta znanih proizvođača Bakhova nektara.

S obzirom na svake godine sve veći i ukupno uistinu golemi  broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju, na koju pristižu i na kojoj su isprva u istom terminu kušavani i vrednovani uzorci svih kategorija vina, rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice. Kategorija mirno bijelo i crno vino statusno se smatra najjačom. Ove godine Poreč je bio domaćin vrednovanju upravo mirnog bijelog i mirnog crnog vina.

Uobićajena grupna fotka uz svako izdanje CMB-a – svi ocjenjivači ispred dvorane, u ovome slučaju Žatike

Po najnovijim vijestima iz CMB-a, u Poreču se degustiralo i ocijenilo nešto više od 7500 uzraka (da budem precizan: službeni podatak kaže 7504), ocjenjivača je bilo oko 320 iz pedesetak zemalja. Hrvatsko vino zastupljeno je bilo s oko 220 uzoraka, od čega ih je iz Istre poslano 150. Iz Lijepe naše u ulozi ocjenjivača sudjelovalo je 16 sudaca, konkretno  Ivan Jug, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Josip Barišić, Sandi Paris, Danijela Katarinčić, Toni Babić, Toni Batel, Filip Božić, Ana Marija Jagatić Korenika, Sanja Radeka, Matea Jagar, Marko Krstačić, Saša Špiranec, Tomislav Tuđen i Josip Orišković.

CMB Poreč 2023 – ocjenjivači iz Hrvatske

– Za ovako veliki događaj u Žatiku je stiglo 600 stolova i više od 500 stolica, a na manifestaciji je tijekom tri dana radilo 50 konobara Plave Lagune te još 55 učenika srednjih škola iz Osijeka, Virovitice, Buja, Pule, Rovinja i Poreča, na eno-gastro događanjima pak radili su polaznici Kuharske akademije u Plavoj Laguni. U našim hotelima boravilo je više od 600 sudionika Concoursa Mondial de Bruxelles. Ovakav vinski event u Hrvatskoj još se nije dogodio, slobodno se može reći da je ovo Liga prvaka vinskog svijeta – istaknuo je Emil Perdec, menadžer hrane i pića Plave Lagune, zlatnog sponzora, smještajnog i logističkog partnera Vinistre na ovom vinskom događanju iznimno važnom za promociju istarskih vina i Istre a i Hrvatske u svijetu.

Rezultati ocjenjivanja bili su objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

Žiri br. 11 u kojemu je iz Lijepe naše bila prof. Ana Marija Jagatić Korenika, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta

Evo kako su na ovogodišnjm Concours Mondialu u Poreču prošli uzorci iz Hrvatske:

Val Gambalera 2015. posjeda Meneghetti najbolje je ocijenjeno hrvatsko vino na Concours Mondial de Bruxellesu. Uz Veliko zlato vinariji Meneghetti za Val Gambaleru 2015., Hrvatska je osvojila još i 23 zlatne i 27 srebrnih odličja.

Podsjetimo: među 7.504 uzorka vina koliko ih je iz čitavog svijeta pristiglo na ocjenjivanje u porečku dvoranu Žatika, 220 ih je stiglo iz Hrvatske, od čega 150 iz Istre.

Zlatom  se okitilo čak 14 istarskih vina, i to su: Castello Festigia 2020 – Agrolaguna, Palun Cuvée 2020 i Merlot 2020 – Marčeta,  Amfora Malvazija 2020 – Kabola, Malvazija istarska 2022 – Vivoda, Simminor 2018 i Fuga 2019 – Dobravac, Malvazija Istarska 2022 – OPG-a Poleis, Merlot 2021 – Živolić, Chardonnay barrique 2021 – Dešković, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva  2013 – Degrassi, Cabernet Sauvignon 2016 – Poletti. Familia Deklić 2016. – Vina Deklić i Chardonnay 2022 – Fakin

Jedno Zlato je stiglo i na Kvarner za Žlahtinu Sveta Lucija 2020 – Anton Katunar, a  četiri Zlata u Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, a za vina:  Maximo Nero 2019 – Kutjevo d.d. Frankovka 2009 – Belje plus, Cabernet Sauvignon/Merlot 2020 i Goldberg Chardonnay 2006 – Belje

Četiri zlata i za Dalmaciju: Syrah Riserva 2020 – Grabovac, Korlat Merlot Eco 2019 i Korlat Supreme 2015.- Badel 1862 ; Dux 2019.- Vinarstvo Prović

Srebrne medalje: Vicinim Malvazija Istarska 2022 – Marko Bernobić, Malvazija Venka 2019 – Marčeta, Malvazija istarska 2022 AB vina – Anđelo Brčić, Amfora Muškat Momjanski 2020 – Kabola, Malvazija Livio Benvenuti 2021 – Benvenuti, Sonata Riserva 2020 – Dobravac, Malvazija istarska 2022 – Robi Damijanić, Malvazija istarska Festigia 202, Vina Laguna Malvazija Istarska 2022 i Malvazija Istarska Festigia Riserva Vižinada 2016 – Agrolaguna, Malvazija istarska 2021 – Deklić, WM Malvazija 365 2022 – Vina MonteIstra, Teran Il Primo 2019 – Fakin, Santa Elena White 2019 – Ipša,  i Malvazija Istarska iz 2022 – Kadum

Na Kvarneru srebrnu medalju dobio je Ivan Katunar za Sansigot 2018., a iz Slavonije i Hrvatskog podunavlja srebro su osvojili Sauvignon Blanc 2022 – Galić, Cabernet Sauvignon 2020 i Merlot 2020 – Belje, Vezak Sauvignon 2021 – Badel 1862 i Frankovka Martin Albus 2018 – PP Orahovica; srebrni laureati iz Dalmacije su Crljenak 2020 – Miljas, Crljenak 2016 – Kairos, Pošip The American White 2021 – Korta Katarina, Korlat Cabernet Sauvignon 2019 – Badel 1862 i Pošip 2022 – Hvar Hills

Službeni dio 30. Concoursa Mondial de Bruxelles završen je u prigodnim ceremonijalom predaje domaćinstva u nove ruke, sljedeći domaćin je meksička vinska regija Guanajuato. Štafetnu palicu za 2024. guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu predao je, uz čestitke i najbolje želje, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi.

– Vrhunska organizacija, odlična afmosfera, iznimno smo zadovoljni. Čestitao bih Vinistri i njezinim partnerima na sjajno obavljenom poslu. Impresionirani smo prekrasnim istarskim vinarijama, iznimnim malvazijama i teranima, atraktivnim pejzažima i općenito ljepotama Istre. Zasigurno ću dolaziti i privatno u ovu vašu prekrasnu vinsku regiju – kazao je Baudouin Havaux, predsjednik Concoursa Mondial de Bruxelles.

Nakon što sam redovito kao degustator na Concourseu Mondial sudjeovao nešto manje od 20 godina i nakon prekida usljed covida, među kušače u Poreč bio sam pozvan i ja, ali nažalost morao sam otkazati iz zdravstvenih razloga. Na slici, snimljenoj na pressici (i evociranju uspomena iz nekih prijašnjih CMB-godina), s direktorom sam degustacije Thomasom Costenobleom i s predsjednikom Concoursea Baudouainom Havauxom

Prisjetio sam se jednog davnog izdanja Concoursa Mondial de Bruxelles u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem, tada predsjednik Društva enloga Hrvatske, Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja, Željko Suhadolnik iz Svijeta u Čaši. Andrić i ja bili smo jedni od prvih iz Hrvatske koji su pozivani kao ocjenjivači na CMB, nas dvojica tamo smo odlazili još u vrijeme kad se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu.

Concours Mondial je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednika cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu svojega oca. Ubrzo po svom osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, za proizvođače vina pak pokazala se kao vrlo učinkovita lansirna rampa na tržištu. Godine 2006. Concours Mondial de Bruxelles krenuo je i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, konkretno npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, nakon što je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, pa u Brno, i Plovdiv, u međuvremenu je jedne godine kao domaćin uskočio i daleki Peking!  Posebno pak izdanje CMB-a uglavnom za južno-američka vina bilo je i u Čileu. Sad je napokon CMB eto stigao i k nama. Ne mogu a da ne spomenem da sam i ja imao malo prste u tome dolasku, naime kao dugogodišnji sudionik-ocjenjivač, vidio sam dobro kako manifestacija funkcionira i izvan same ocjenjiačke dvorane, i jednostavno sam osjetio potrebu više puta napomenuti Louisu i Baudouinu Havauxu kako bi bilo jako dobro da domaćina potraže i u Hrvatskoj. Moje posljednje sudjelovanje kao degustatora na CMB-u bilo je 2016. u Plovdivu, onda se stvar zakomplicirala kad je nastupio problem s pandemijom. Bio sam pozvan da kao kušač dođem opet sada, u Poreč, ali godine su učinile svoje i tempo degustacije i broj uzoraka dnevno više mi nisu bili prihvatljivi pa sam, ne želeći da u ozbiljnom poslu budem tek kao figura,  odustao…

Predsjednik Concoursa Baudouin Havaux i predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi

Gradovi-domaćini CMB-a lijepo su se okoristili promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Vodstvo CMB-a sjajno se dosjetilo kako se gradu domaćinu ocjenjivanja na neki način kvalitetno odužiti za domaćinstvo: uz enologe i sommeliere te vinske trgovce iz svijeta kao ocjenjivače CMB pozove i veći broj novinara specijaliziranih za vino, eno-gastronomiju i turizam, te nakon prijepodnevne degustacije/ocjenjivanja u slobodno vrijeme, a to je odmah poslije ručka i traje cijelo popodne pa i dobar dio večeri, za ocjenjivače u dogovoru s odgovarajućim institucijama iz grada-domaćina organizira obilazak kulturnih, povijesnih  prirodnih znamenisosti te posjete ponajboljim lokalnim vinskim podrumima, tako da eto ne nedostaje niti štofa za komuniciranje a ni vještih profesionalno osposobljenih komunikatora.

Vrijednost domaćinstva CMB-u  prepoznale su vodeće osobe ne samo iz istarskih turističkih i političkih institucija i vinskih krugova nego i Hrvatska turistička zajednica, tako da su svoja velika očekivanja u marketinškom smislu za Istru ali i za cijelu Lijepu našu u svojm izjavama pokazali i Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice, i Boris Miletić, istarski župan, Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi…

– Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i Istru. Istra je mala vinska regija s vrhunskim vinima. Vjerujem da će se na ovom značajnom globalnom ocjenjivanju brojna hrvatska vina okititi odličnim ocjenama – rekao je na ceremoniji otvorenja u dvorani Žatika Luca Rossi, predsjednik Vinistre, udruge vinogradara i vinara Istre koja se jako dobro pripremila za ovo jedinstveno domaćinstvo i za sudionike ocjenjivanja priredila sjajan program kako bi doživjeli najljepše što Istra nudi.

Uz Lucu Rossija predsjednika Vinistre te predstavnike Concoursa Mondial de Bruxelles – osnivača Louisa Havauxa, njegova sina predsjednika manifestacije Baudouina Havauxa i direktora izravno ocjenjivanja uzoraka enologa Thomasa Costenoblea, na svečanom otvorenju govorili su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Boris Miletić, župan Istarske županije i Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Veliko zadovoljstvo domaćinstvom Poreča ocjenjivanju Concours Mondial nije krio Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Naglasio je kako se Poreč i Istra sada nalaze u prestižnom društvu destinacija što su imale priliku ugostiti jedno od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina

Kristijan Staničić

– Hrvatska je idealni domaćin ovog događanja ponajprije zbog svoje duge tradicije proizvodnje vina koja čini identitet i kulturu naših regija, od obale do kontinenta zemlje. Siguran sam kako ćemo svi zajedno znati iskoristiti ovu priliku u daljnjoj promociji hrvatskog turizma, ali i razvoju hrvatske vinska produkcije, koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnijom i prepoznatljivom među vrhunskim poznavateljima vina – rekao je Staničić.

– Biti domaćinom jednog od najvećih svjetskih ocjenjivanja vina za sve nas je velika čast i ponos. Puno je asocijacija koje se vežu uz Istru, a jedna od njih je svakako vino, naša bogata eno-gastronomska ponuda, koja je, nakon prirodnih ljepota, drugi po redu motiv dolaska brojnih gostiju u naše krajeve. Vino je još u antičkim vremenima igralo važnu ulogu u Istri, i kako smo mi, kao što uvijek ističem, premali da bismo bili prosječni mi moramo težiti izvrsnosti u svemu što radimo, upravo na taj način i pristupamo i to se pokazalo dobitnom kombinacijom – kazao je istarski župan Boris Miletić.

U nazočnosti istarskog župana Miletića Luca Rossi, predsjednik Vinistre, predaje domaćinstvo sljedećeg Concoursa guverneru meksičkog Guanajuatoa Diegu Sinhuéu Rodríguezu

Oduševljenje Istrom i Lijepom našom!  Izbor Istre za domaćina jubilarnog 30. izdanje Concoursa Mondial de Bruxelles komentirao je, dodatno, predsjednik ocjenjivanja Baudouin Havaux potvrdom svog zadovoljstva:.

– Iznimno smo sretni što se jubilarni 30. Concours Mondial de Bruxelles održao u Istri. Cilj i smisao ovog ocjenjivanja su promidžba kakvoće proizvoda te ne samo pomoć potrošačima u izboru vina, nego i u izboru odredišta koje posjetiti u slobodnom vremenu odnsno u turističkoj sezoni. Više nego ikad prije vino je sada integralni dio turizma. Ne samo kroz degustaciju i javnu podjelu medalja nego i dovođenjem na poprište ocjenjivanja brojnih strukovno dakako etabliranih kušača iz čitavoga svijeta a među kojima je i dosta novinara, omogućavamo, dakako uz svesrdnu pomoć službi i osoba iz zemlje-domaćina, najprije ocjenjivačima da se upoznaju s najljepšim dijelovima vinske regije što nas ugošćuje, ponajprije s impresivnim krajolicima, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim vinom, a preko tih ocjenjivača, posebice onih iz novinarskih krugova, dajemo priliku i široj publici u zemljama odnosno regijama gdje ti naši degustatori djeluju da se i ona upozna s time što to sve u eno-gastro i turističkom segmentu nudi naš aktualni domaćin, u ovome slučaju sada eto to je bio Poreč – kazao je Baudouin Havaux na kraju lijepe porečke priče globalnih razmjera. ♣

Ocjenjivanja17 izdanje – svibnja 2023 – Ampuis, Francuska ⦁  Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu: 450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta ⦁  80 medalja – 34 zlata, 46 srebra ⦁ Nekad je bilo i više uzoraka iz Hrvatske i okolnih zemalja, pa i nagrada za izlagače odavde, ovaj put među nagrađenima nije objavljen nitko iz Lijepe naše

Evo najboljih 10 Syraha na svijetu, po ocjenjivanju Syrah du Monde 2023

Top Ten Best Syrah du Monde 2023*
Country	Product	Winery
Australia	Peter Lehmann – The Barossan – Shiraz 2020	Casella Family Brands
Australia	William Light Shiraz – Clare Valley 2021	Pinnacle Drinks
Australia	Kellermeister – the Meister Shiraz 2021	Kellermeister
Italia	Delia Nivolelli Doc – Syrah Riserva 2016	Caruso & Minini
Italia	Sicilia Doc – Alessandro di Camporeale – Kaid – Syrah – Vendemia Tardiva 2022	Alessandro Di Camporeale
Australia	Kaesler – Old Vine Shiraz 2020	Kaesler Wines
France	Pays d’Oc IGP – Tribu Montahut – Syrah 2022	Calmel & Joseph
South Africa	Cape Winemakers Guild – Teen Die Hoog Shiraz 2020	Cederberg Private Cellar
Spain	Vino de la Tierra de Mallorca IGP – Son Prim – Son Prim Sira 2020	Jaime Llabres Cladera Sl
Morocco	Zenata AOG – S. de Siroua – Syrah	Thalvin
Turkey	Suvla – Grand Reserve Syrah 2020	Suvla Wines
South Africa	Hartenberg – The Stork Shiraz 2019	Hartenberg Farm (Pty) Ltd
South Africa	Kleine Zalze – Family Reserve Shiraz 2019	Kleine Zalze Wines
USA	Sixth Sense – Syrah 2021	Michael David Winery

_____________________________

Uzbudljivi hercegovački lipanj 2023

PRVI TRNJAK-FEST u LJUBUŠKOM!

U posljednjih nekoliko godina vrlo aktivan u prezentacijama vinara u Zagrebu je Vjekoslav Madunić, danas inače službeno umirovljenik a još do koju godinu prije redovni spiker Hrvatskog radija, zgodno je spomenuti da Madunić svoje vinske prezentacije sada održava upravo u prostorijama u Šubićevoj ulici u kojima su prije bile redakcije Hrvatskog radija, u ovim trenucima valja malo jače od drugih istaknuti Radio Sljeme što je prije koji mjesec proslavio 70 godina.

Madunić je prije dosta godina, još zaposlen na HRT-u kao prvenstveno spiker, počeo suradjivati s Turistickim zajednicama u Lijepoj našoj i objavljivao je priloge o turistickoj ponudi, tijekom vremena malo pomalo se, kaže, upoznavao s našim kuharima i vinarima i prije oko tri godine krenuo je sa stalnim i redovnim svakotjednim dobro zamišljenim prezentacijama vinskih posjeda. Izabere neku na vinskoj sceni aktualnu vinariju i auditoriju – s uzvanicima što ih uglavnom čine vinski novinari i blogeri, sommelijeri i ugostitelji i vinski trgovci ali i poneki Maduniću bliski kolega s Radio Zagreba s aktualnog slavljenika Radija Sljeme (Božidar Mikulan, Tomislav Radić…) – uvodno iznese bitne podatke o svom gostu i njegovoj kapljici, potom profesionalni sommelier (jedno vrijeme bio je to Tomo Jakopović a sad je to Darko Lugarić) u suradnji s vinarom-gostom stručno prezentira vino, a onda publika, uz kušanje uzoraka, iznosi svoje impresije i postavlja svoja pitanja o detaljima što je još zanimaju, najčešće su pitanja vezana, logično,  uz maloprodajnu cijenu uzoraka i gdje se sve vino može kupiti.

Vjekoslav Madunić (sasvim desno), Vlatko Nuić (u sredni) i Darko Lugaruić (Marko Čolić)

Prizor s radionice. Nakon službenog dijela prezentacije, Madunićev svojedobno radijski kolega Božo Mikulan (na sličici dolje je lijevo), koji ima pjesničkog dara, odrecitira neki svoj uradak, a Papageno (desno), kojemu bi na GLAŠČINI pozavidio mnogi profesionalni operni umjetnik, obara nazočne pjesmom! (Marko Čolić)

U posljednjih par godina prezentirani su brojni i uistinu neki sjajni vinski podrumi iz Hrvatske i susjednih zemalja, a, evo, prva polovica 2023. završila je s predstavljanjem hercegovačkog posjeda Josip Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog, jednog od najkvalitetnijih vinara ne samo u BiH nego i u široj regiji. Obitelj Nuić je, inače, već gostovala kod Madunića, prije nekih dvije godine, tada je kapljicu – koja je iskočila i zadivila uvelike zahvaljujuči kako enologu Ivanu Marinoviću (sada evo već 15 godina radi kod Nuićevih) i tadašnjoj eno-savjetnici Josipi Andrijanić, mladoj enologinji ispraksiranoj u struci u elitnim vinarijama u Novome svijetu – prezentirala starija generacija obitelji, a sada je nastupio Josipov sin Vlatko Nuić, novi snažni kotač-zamašnjak tvrtke kao završeni student enologije u vinski i eno-prosvjetno čuvenim austrijskim regijama Wachauu i Krems te s praksom još i u vinskim podrumima u glasovitom njemačkom Pfalzu (Palatinatu)

Vlatko Nuić ponsno pozira s buteljem trnjaka, glavnog aduta vinarije (Marko Čolić)

Danas vinarija Nuić na krškom terenu u Crnopoodu i u Dugolazama, gdje je kao dio tla postojeći kamen samljeven, ima nekih 6,5 hektara vinograda zasađenih Žilavkom (oko 25 posto od ukupnog nasada), Blatinom (oko 40 posto nasada), Trnjkom (oko 10.000 loza na tri hektara), Pošipom i Grkom (po 4000 trsova), Merlotom, Syrahom, Cabernet sauvignonom, Cabernet francom i Tourigom nacional, te građevinski objekt s vinarijom u stalnom širenju tako da bi ona uskoro s ukupnim kapaciteom uskoro trebala dosegnuti milijun hektolitara!  Zamišljeno je da već sada opsegom impozantna ukupna građevina u Crnopodu uz postojeći vinski podrum s dakako posebnim prostorima za preradu grožđa i vinifikaciju te za dozrijevanje pa i za punjenje i skladištenje vina u roku od narednih tri do pet godina otvori i prostranu degustacijsku dvoranu i restoranski dio, kao i smještajni kapacitet s više gostinjskih soba za turiste.

Dobro se prisjećam: prije tamo nekog vremena vinarija Nuić isprsila je kakvoćom prvenstveno s vinima od Merlota, Cabernet sauvignona i Syraha, a potom se bolje posvetila Žilavki i Blatini, i onda značajno, srećom, okrenula prema kultivaru Trnjak, danas nesumnjivo stjegonoši kakvoće kuće Nuić. Trnjak nije nešto strano u vinogradima u Hercegovini, naime već odavna ima ga uvijek po koji red zasađenoga uz trsje Blatine, sorte s isključivo ženskim cvijetom i kojoj treba oprašivač. Dugo je, nažalost – zasigurno stoga što je u ono neko doba količina imala bitnu prednost u odnosu na kakvoću – trebalo da hercegovački proizvođači vina uvide koliki je, uz donžuansku funkciju, potencijal te hrvatske sorte u kontekstu osebujnosti i kvalitete vina. Sad je već dosta vinogradara/vinara koji se vrlo ozbiljno posvećuju Trnjku, i eto sada skraćenica naziva iz kojih je nastao izraz identičan osobnom imenu BLAŽ i koji se rabi za festival BLAtine i Žilavke u Međugorju, dobiva pratnju baš zahvaljujući Trnjku, naime s veseljem mogu reći da ove godine u susjednom Ljubuškome starta Trnjak Fest, na rasporedu je konkretno 17. lipnja kad bi, kažu organizatori, trebao biti proglašen i Međunarodni dan Trnjka!

S gostovanja Vjekoslava Majića iz Ljubuškoga. I on je u Zagreb, na Madunićevu prezentaciju, izmedju ostaloga donio izvrstan, mada doduše još premladi svoj trnjak (Marko Čolić)

Gostovanje vinskog posjeda Nuić sada u Zagrebu bilo je, eto, krasna najava Trnjak Festa! Uz Trnjak 2019 (15,5 vol %, 5,4 ukupna kiselost, suho), diva koji je, uz napomenu da mu puni sjaj tek slijedi za koju godinu (tada, po meni, bez sumnje 95-96/100 bodova, Platinasta medalja), plijenio kombinacijom snage, punoće, svježine, mineralnosšću, voćnosti i začinskim segmentom kao i sočnošću i kompleksnošću a istodobno i elegancijom, naprosto briljantnime se pokazao i Cabernet sauvignon 2018 Limited Edition (3000 butelja ukupno), još u usponu, po meni 92 – 93 boda svakako, naknadno je rečeno da je na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini dobio 92/100, a odlična i Blatina 2020 barrique kojoj će također dobro doći još koja godina u butelji (89-90/100). Lijepe, vrlo mineralne i složene, u ustima dugotrajne bazna Žilavka 2022 (12,5 vol %, 5,8 ukupna kiselost; 86-87/100) i Žilavka selekcija 2022 (13,5 vol %, 5,5 ukupna kiselost, blagi osjet drva; 88 – 89/100). Kuriozitet prezentacije – Blatina BIJELA  (blanc de noir) iz berbe 2022…  Prvo vino od portugalske sorte Touriga nacional iz berbe 2020 na tržište bi trebalo izaći krajem ove godine. Nuićeva vina u Zagrebu se, inače, nude u velikom Vrutku i u maloj vinoteci Vitrina.

Nekoliko tjedana prije Nuića kod Madunića je gost bila vinarija Vjekoslava Majića iz okolice Ljubuškoga koja je na zagrebačko kušanje donijela svoj Trnjak berbe 2021., on se pokazao također u respektabilno visokom sjaju, napomenuti međutim valja reći da rabi još barem par godina da se pokaže i u punoj formi. U odličnom svjetlu predstavili su se i Majićevi Cabernet sauvignon 2019 (14,0 vol %) i vino Cuvée Red Two Sisters 2021 i 2020 (cabernet sauvignon 50 %, trnjak 30 %  i merlot 20 %)

Na festivalu Trnjka tako će eto sudjeloovati 11 hercegovačkih vinskih posjeda, primjerice, uz Nuića i Majića i Vinarija Čitluk, pa Carski vinogradi  (također su bili gosti Vjeke Madunića u Zagrebu), pa Domano, Matić, Vilinka… Jaka će na priredbi biti i reprezentacija Hrvatske, uglavnom iz imoćanskog i vrgoračkog kraja  primjerice najavljeni su npr. Grabovac, Gašpar, Jerković, Đuzel, Katich….

 

MEĐUNARODNI DAN TRNJKA – TRNJAK FEST – 17. 06.2023 – LJUBUŠKI

TRNJAK odnosno TRNAK – Trnjak, kako govori i piše većina, ili Trnak? Više mi se dopada izraz Trnak, naime kao što cvjetnjak označava prostor s dosta cvijeća, tako, analogno, trnjak kao da označava prostor s dosta trnja… Trnak pak kao izraz više sugerira mali trn. U oba slučaja pomisao je vezana uz trn, a zašto baš uz trn?…

Evo što o sorti Trnjak kaže velika i opsežna knjiga Wine Grapes s prikazima niza svjetskih kultivara, a autora Jancis Robinson, Joséa Vouillamoza i Julije Harding,  ovdje valja dodati da su u nastanku knjige svojim  stručnim prilozima o kultivaima tipičnima za svoj kraj dali i eksperti iz struke s područja i Hrvatske i okolnih zemalja.

Kao SINONIMI za Trnjak navode se Trnjak crni i Rudedžuša. Što se PORIJEKLA tiče, objavljeno je da  kultivar dolazi iz predjela oko Imotskoga iz unutrašnjosti i u južnome dijelu Dalmacije.VINOGRADARSKE KARAKTERISTIKE: srednje do kasnijeg pupanja i dozrijevanja, grozda srednje veličine, kompaktnoga, s bobicama s dosta debelom pokožicom, prinos srednje velik. PROSTOR UZGOJA obuhvaća  predjele oko Imotskoga i kod Vrgorca u Hrvatskoj, a dosta Trnjka ima i u Bosni i Hercegovini ispod Mostara i blizu državne granice s Hrvatskom, oko Ljubuškoga. Predaja kaže kako je iz Imotske krajine završio u dijelu BiH ponajprije kao oprašivač lokalne sorte Blatina koja ima samo ženski funkionalni cvijet i u doba cvatnje mora imati u blizini odgovarajućeg partnera, da je oplodi. U Hercegovini se obično, vino blatina od sorte Blatina u boji popravlja s malim dodatkom Alicante Bouscheta, po domaće zvanog Kambuša, te eventualno i s malo Gamaya, a ponekad se pribjegne i Trnjku kao korektoru i boje i punoće.  U novije vrijeme ambiciozniji hercegovački vinari obraćaju Trnjku sve jaču pažnju, videći da kultivar može pružiti sjajnu kvalitetu vina, to ih je ponukalo i na organizaciju Trnjak Festa kao moguće vrlo učinkovite marketinške akcije. Kao prednost sorte spominje se upravo debljina pokožice zahvajujući kojoj kultvar uspješno odolijeva mnogim bolestima što napadaju vinovu lozu i oštećuju osjetljivije plodove.  ♣

__________________________TRIJUMF HRVATSKIH PJENUŠACA!!

___________________________

______________________________

SJAJNA PRILIKA ZA KUŠANJE ODLIČNIH VINA, IZ HRVATSKE ALI I SUSJEDNIH ZEMALJA! 

Ovogodišnji vinski trofeji vinarije Belje

Dragulji  Zlatan otokaMakedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

________________________________

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vino uz žlicu

 NICO’s u SRCU ZAGREBA!

U Zagrebu su u novije vrijeme učestale eno i gastro prezentacije različitog tipa, a jednu su na svoj način osmislili zagrebački bloger Mustafa Topčagić Mus (FAMA) i njegova kolegica Renata Cisar, ono što je kod njih drukčije u odnosu na većinu ostalih događanja je to da se akcija uvijek odvija u nekom drugom i s posebnim razlogom izabranom ugostiteljskom objektu te to da spomenuti par u prvi plan uvijek stavlja ne tek vino, nego kombinaciju jela s vinom, Mus će rado će reći kako je program Vino uz žlicu eno-gastronomski projekt kojim se želi promovirati kultura konzumacije vrhunskih vina i vrhunske  hrane.

Poslužena jela, i vina uz njih

U kuhinji: chef Marko Berečić, te voditelj bistroa Ivan Srdar (Marko Čolić)

Najnovije događanje, inače 17. izdanje po redu do sada, bilo je u bistrou Nico’s, u najstrožem središtu Zagreba otvorenom krajem prošle godine. Lijepo i moderno uređeni lokal okrenut je mediteranskom tipu prehrane, njeguje kuhinju blisku talijanskoj, a valja sada istaknuti i to da se novi chef kuhinje Marko Berečić doista iskazao!

Počelo je s vrlo finim zalogajčićima s tartarskim biftekom i s jako dobrim bijelim pjenušcem Enosophia Memoria brut nature (rajnski rizling s položaja Potkova kod Feričanaca, odležan tri godine na kvascu nakon druge fermentacije u boci, 12,5 vol %), a nastavilo se s osobito ukusnim toplim predjelom – raviolima punjenima sirom ricotta i špinatom u šalši s bosiljkom, pratitelj je tu bio mirni Rizling berbe 2022 iz nove kutjevačke vinarije Consul iz Vetova (12 ha vinograda, njeguju se sorte Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli i Zweigelt). Ossobuco je u čaši popraćen Blatinom Barrique hercegovčkog podruma Nuić.

Malo neuobičajeno, nakon osso buca poslužen je prženi filet od trlje obogaćen bjelanjkom i bademima, pored je servirana krumpirova salata s bijelim lukom, radičem i pestom od rige, uz to jelo točena je viška Vugava 2021 od Vislandera.

Uz jela servirana su vrlo posebna maslinova ulja brenda KuSshh , ona su otkrila zanimljive okuse i mirise s otoka Krka. Uzgajajući bilje na vlastitoj ekološkoj plantaži, domaće i prirodne proizvode ovog brenda osmišljavaju i ručno izrađuju Monika Kovač i Nives Matić. Njihova vrhunska maslinova ulja s pet su različitih okusa: ekstra djevičansko čisto, pa ona s čili paprikom, s limunom, s narančom i s mediteranskim biljem nikoga nisu ostavila ravnodušnim.

Zadovoljni uzvanici (Marko Čolić)

Predstavnici bistròa Nico’s, zatim organizatori događanja, te predstavnici vinskih podruma vina kojih su poslužena uz jela

Gastronomska avantura okončana je pudingom od limuna s kuhanim jabukama u šećernom sirupu, posutima kokosovim mrvicama. Ovaj desert popraćen je ne vinom nego osvježavajućim koktelima od Tonica Fever Tree i dvije vrste Gina – Sloe Gin Karolina 58 i Distilled Gin Aldo 52 destilerije Sempervivum iz sela Veleniki kod Poreča.  ♣

Kultura: izložba fotografija u Zagrebu, svibnja 2023.

FOTO-GALERIJA MARKA ČOLIĆA

Nema toga, i što, on nije fotogafirao a da uradak nije bio vrijedan pažnje! Programiran da u hipu u motivu pronađe zanimljiv do intrigantan detalj!

S puno radnog staža – što kao honorarac a što kao stalni zaposlenik – provedenog u NIŠP-u Vjesnik, od čega nekih barem tridesetak godina u reviji Studio, tjedniku za radio, televiziju, film, kazalište, glazbu.

Kamerom je pratio glazbene i filmske festivale, od onih na ovim našim prostorima – Pula, Zagreb, Split…, pa do onih u Sanremu i Cannesu (MIDEM), Sopotu, Euroviziji u Haagu, Amsterdamu, Stockholmu… Slikao je i za znanstvene publikacije, pa za vrijedne knjige koje govore o prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim zdanjima Lijepe naše, a i za izdanja na temu eno-gastronomije. Snimao, konkretno, za knjige-fotomonografije – Ščitaroci: Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja; grupa autora: Konavle; Međimurje; Zagrebačka zelena potkova; tu su i knjiga Hrvatski sabor, knjige Biskupski i kaptolski Zagreb i Kraljevski grad Zagreb, sa svojim fotkama prisutan je i knjigama o eno-gastronomiji. Tridesetak godina bio je jedan od tri stupa prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši. MARKO ČOLIĆ!

S otvorenja izložbe: Marko Čolić s nekad glavnim urednikom revije Studio u kojoj je radio, Marijom Bošnjakom (sasvim desno), autorom popratnog teksta vezano uz izložbu fotografija i njihovog autora, te sa Željkom Suhadolnikom, glavnim urednikom časopisa Svijet u Čaši, i s prijateljem i kolegom likovnim ujetnikom Antunom Krešićem

Aktivan s kamerom još i sada, u 86., fletan kao da mu je na plećima upola manje. Pokazuje se sa slušnim aparatićem u uhu ne da bi uživao, kako je sada moderno, u glazbi s mobitela, nego stoga što je, logično, oslabjela sluha, a zbunjuje to što, kad se to najmanje očekuje, on nešto… i te kako čuje! Svaka mu čast: čuje, barem se tako dade zaključiti po njegovoj reakciji – ono što mu odgovara! Bravo, valjda je i to – kao, svakako, i to što je velika dobričina u duši – pomoglo da i u ovoj dobi kad se već opasno približava stotKi bude u dobroj kondiciji… Bog mu dal zdravlje!…

U tijeku svibnja  ljubiteljima fotografije bilo je omogućeno druženje s dijelom Markova opusa na izložbi u Narodnom sveučilištu Dubrava u fotogaleriji Dubrava u zagrebačkoj Dubravi 51a. Evo nekoliko fotografija koje je autor Marko Čolić odlučio na ovoj izložbi pokazati široj publici:

Ljepote Trakošćana   i   Jabuka

Ftiček v trsju    i     Graševina

Šarani u vrućem kolu   i    Mrtva trka

Mefistokolo    i    Šuma stoborova

Vallis aurea – Napušeno stablo   i   Ivan Enjingi, foto Čolić 2023: Sretno, uz ročkas, mladjem vršnjaku!

Zvjezdana Josipa    i    Marko papparazzo

Na stazi glagoljaša     i   Zadnja stanica – poluvedra nebesa

U brošuri izdanoj uz izložbu predgovor je napisao novinar Mario Bošnjak, svojedobno višegodišnji glavni urednik tjednika Studio, koji navodi: Marko Čolić, specijalist, postao je majstor opće prakse. Velemajstorski se snalazi u prominentnim fotografskim žanrovima, raznim monografijama, zbornicima… Ta ukoričena izdanja zapravo su pomno filtrirani zbir njegove dugogodišnje prakse foto-ilustriranja, ili, kako je već i zapisano, riječ je o proumljenim foto-esejima o svemu i svačemu u svijetu oko nas…. ♣

_____________________

IN MEMORIAM

BRANKO MIHALJ

Nakon duge i teže bolesti u 72. godini preminuo je poznati kutjevački stomatolog i vinar Branko Mihalj.

U vinski svijet obitelj Mihalj ušla je još 1953. godine nakon što su roditelji s petero djece doselili iz Hercegovine u Kutjevo i kupili kuću s vinograom. Dr. Branko Mihalj vinariju je osnovao 1992. godine, a njegova vina osvajala su brojne nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Dr. Mihalj posebno se isticao s graševinom.

– Svaka bačva ima svoju priču. Vino traži pažnju kao i vinograd. Bitno je da je genetika dobra. Ima ona stara poslovica kako vinograd treba slugu i s time se slažem, ali vinograd mora imati i gazdu – znao je govoriti dr. Branko Mihalj.

Počivao u miru! ♣

____________________________________

Željko Suhadolnik, suosnivač i glavni urednik,  Mladen Horić, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-Vin, te Marko Čolić, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly….

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 05. 2023 – hints to the smart purchase

Pravi izbor čaša – za optimalan doživljaj!

 vrednovanje  – LEGENDA –  kapljice

Ocjenjivački listić mirno vino – Tasting sheet still wine

Ocjenjivački listić  pjenušci-Tasting sheet sparkling wine

■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam visokog suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se ostaviti još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom / u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

. ⇑ – trošiti sada/drink now  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒- čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

________________________________

HRVATSKA CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Northwestern uplands

SUHI u ČAŠI – 04.2023

 

_____o4.2023 ____

kroz/through

 

ŽELJKO  SUHADOLNIK

ALWAYS young to rock’n’roll, never to old to FLY

And now, finally – CMB in POREČ!

____________________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog jugoistoka: ZNAČAJNA UZDANICA – i REFOŠK! ⦁ Pogled na vinsku scenu naših prvih istočnih susjeda: NAJBOLJA VINA SRBIJE u IZBORU PORTALA VINO.RS u ZAGREBU ⦁ Proljeće u Metropoli, boja dominantno ružičasta: PINK DAY, 10. JUBILARNO IZDANJE… ⦁ Enogastro vodiči, i najnovije nagrađeni chefovi: GAULT & MILLAU Croatia 2023  ⦁ Sad kad su se laste vratile s juga sjever se okreće prema Jadranu: POREČ – 29.  VINISTRA – CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES  ⦁ Rijeka – Dani hrvatskog pršuta:  ŠAMPION 2023 je  SMJELI DALMATINAC

­Ulica žeđi /POTROŠAČKI PUTOKAZ –  BUYING GUIDE/ Rue de la soif

f

Svjetske pažnje vrijedni sortni aduti europskog  jugoistoka

ZNAČAJNA UZDANICA – i  REFOŠK!

            Neko vrijeme svjedočili smo pravoj euforiji u nas nakon što je renomirana ekipa hrvatskih i američkih fakultetskih profesora i stručnjaka za ampelografiju otkrila da je svjetski famozni Zinfandel, u svijetu znan i pod nazivom Primitivo a kod nas poznat kao Crljenak i Tribidrag i u Crnoj Gori i Makedoniji kao Kratošija, rodom iz ovih naših krajeva. Činilo se da ponosu ovdje nema kraja i da napokon postajemo doista spremni odlučno svijetu pokazati kako ovaj bazen jugoistočne Europe ima i još autohtonih kultivara vinove loze što potencijalom i kakvoćom vina mogu ne samo ravnopravno stati uz bok globalno najrazvikanijim i posvuda već raširenim – uglavnom  francuskim – sortama  s čijim vinom je Zapad naprosto preplavio svijet. Mi u Lijepoj našoj uzdali smo se u Crljenak i Tribidrag, pa onda i u Plavac mali za koji je objavljeno da je potomak Zinfandela, smatralo se, opravdano, da bi veza Zinfandel-Crljenak-Plavac mogla biti i te kako korisna za nas u marketinškom smislu, pa je u Kaštelima svojedobno otvoren objekt tipa spomen-parka na navedeno famozno znanstveno otkriće, govorilo se kako će to u velikom broju k nama privlačiti turiste, osobito strane, ali već dugo o tom objektu i njegovoj magnetskoj snazi za goste – nema ni riječi. Da se dotaknem i sjevera – o Graševini, s kojom se već tako dugo busamo u prsa a s kojom u širim razmjerima u poslovnom smislu zapravo nismo napravili gotovo ništa – bolje je ne pričati…  Frankovka takodjer u nas nije još dobila ono mjesto koje zaslužuje!

U međuvremenu, nakon velike bure, s našeg jadranskog sjevera afirmirao se, pokazanim vrlinama, barem donekle, Teran, a s juga svoje visoke vrline počeli su šire otkrivati Vranac, Trnjak… Kao najnovija moguća zvijezda s jadranskog sjevera nekako još, usudio bih se reći, (neopravdano) stidljivo pokazuje se Refošk…

Moglo bi biti vrlo učinkovito da se što prije na međunarodnoj razini (Hrvatska i susjedne nam zemlje) aktivira tijelo za promidžbu sorata rođenih na ovome kraju našeg planeta a s dovoljnim su i uvjerljivim sjajem tako da ih, te dakako i vina od njih, maksimalno uvaži cijeli svijet….

Evo, u nastavku, ono što treba reći za upravo spomenuti Refošk. Izvor su znanstveni i stručni krugovi.

Istrapedija kaže sljedeće: Refošk je crna sorta vinove loze (Vitis Vinifera L. cv. Refošk) koja potječe iz crnomorskoga bazena, a pripada skupini Pontica. Nalazi ge se u Furlaniji u Italiji (Friuli/Furlanija), na Krasu u Sloveniji, Koparštini, osim na slovenskom dijelu Istre te sorte ima i na hrvatskom dijeu Istre. Čini se da su najbolja područja za uzgoj Refoška Colli orientali del Friuli te predio kod Kopra. Kao najbolji položaji za sortu slove oni na južnim stranama brda od Korta preko Šareda do sela Gažon, dalje po brdima nad vanganelskom dolinom i preko Mareziga u unutrašnjosti Istre.

Grozd Refoška

Refošk karakterizira srednje velik do veliki i široki, piramidalni, srednje zbijeni i razgranati grozd. Peteljka je crveno-smeđe boje, srednje dužine, jaka te do članka odrvenjena. List je okruglast i donekle izdužen, prilično velik, jedinstven, trodijelan ili peterodijelan. Gornja strana lista jako je zelena, a donja je obrasla dlačicama. Zrno je srednje veličine i blago ovalno, a kožica mu je debela i tvrda, izrazito tamno-plave, gotovo crne boje. Meso je svjetlo-crvene do plave boje, sočno i kiselkasto-slatkasta okusa.

U službenom sortimentu Republike Slovenije Refošk je preporučena sorta u Koparskom i Kraškom vinogorju. Crno vino koje se dobiva iz Refoška izrazito je tamno i gusto. Smatralo se da je Refošk sorta za proizvodnju jednogodišnjeg vina s, u prosjeku, oko 11 – 11,5 vol.% alkohola., međutim u novije vrijeme sve više proizvođača uviđa da je i te kako vrijedno u vinogradu smanjiti prinos i poslije u proizvodnji Bakhova nektara pristupiti mu na način da se kapljici ostavi vremena da duže odležava, dozrijeva u drvu. Mlado, jednogodišnje vino ima ljubičasto-crvenu boju, gotovo crnu, s karakterističnim crveno-ljubičastim rubom, izvanredno svježa je mirisa koji podsjeća na maline i višnje te neke začine (klek). Okus mu je bogat i ekstraktan. I odležano vino s naglašenim je voćnim okusom s karakterističnom, nešto povećanom kiselošću.

Refošk se pokazao korisnim za zdravlje zbog visokog sadržaja svojih vrijednih fenolnih sastavnica, osobito resveratrola.

Od 1972. održava se u Marezigama Praznik refoška s godišnjim ocjenjivanjem vina, a od nedavno u Izoli, u palači Manzioli, je festival Refuscus Mundi, ovogodišnje izdanje bilo je prije kratkog vremena.

Evo što se tiče Refoška nešto iz talijanskih izvora, najprije o porijeklu i raspostranjenosti: prof. Calò navodi da je riječ o kultivaru Furlanije Venecije Julije, dok u knjizi Vino è… koja je u Italiji, pod pokroviteljstvom i sponzorstvom EU, prvi put objavljena 2003. a novo izdanje bilo je 2006., urednici Mario Busso, Carlo Macchi, Carlo Vischi i Paolo d’Abramo potpisuju da je Refošk naziv obitelji kultivara nastalih u Furlaniji i Venetu, a nazočnih u malom opsegu i na Sardiniji i u Apuliji. Refošk je, po upravo spomenutim autorima, rođen u Furlaniji i tu je bio najznačajnija sorta dok tamo, u 19. stoljeću, nisu prodrli Merlot i Cabernet sauvignon. Najcjenjenija podvrsta Refoška bila bi Refosco dal peduncolo rosso, Refošk s crvenim peteljkovinom.

Izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i s jačom kiselosti u ustima, vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, snažnije, robusnije. Boja mu je tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je i u pravcu sitnog šumskog voća kao npr. i borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, ukupna kiselost se kreće uglavnom između 7 i 9 g/lit.

Refošk iz Slovenije i Hrvatske: vina po redosljedu kušanja, od broja 1 do osam

U opsežnom vodiču vinskim sortama svijeta Wine Grapes, u izdanju Penguin Grupe, autori Jancis Robinson, Julia Harding i José Vouillamoz kažu o Refošku sljedeće:

Ispravni SINONIMI su mu Refosco, Refoschin, Rifosc, Rifosco.

PORIJEKLO: Postojala su mišljenja da je Refošk isto što i kultivar koji su stari Rimljani nazivali Racimulus Fuscus, pa je nastala pretpostavka da upravo od toga naziva i dolazi Refosco ili Refošk. Zatim, za Refošk se, pogrešno, smatralo da je to sorta Pucinum o kojoj je u davnini pisao Plinije Stariji kao o kultivaru uzgajanome na kamenitome tlu na sjevernome dijelu Istre u Hrvatskoj…

Najraniji pisani spomen Refoška koliko je zasad poznato datira iz 1409. godine, i to vezano uz banket priređen u mjestu Cividale u Furlaniji u čast pape Grgura XII, kad je zabilježeno da su se uzvanicima posluživala vina rebula iz Rosazza, verduzzo iz Faedisa, ramandolo iz Torlana, refošk iz Albane i marzemino iz Gradisciute. Refosco se i kasnije spominjao u Furlaniji ali njegov je identitet ipak ostajao neizvjesnime, naime naziv Refosco rabljen u sjevero-istočnoj Italiji i naziv Refošk u Sloveniji odnosio se zapravo na nekoliko sorata za koje se često znalo reči da čine obitelj Refoška. Koristeći se ampelografskim zapisima i modernim metodama analize i dijagnosticiranja putem DNA, istraživač Costacurta je 2005. identificirao šest sorata iz obitelji Refošk. To su:

• Refosco dal peduncolo rosso ili Refošk s crvenom peteljkovinom, on je i najrašireniji
• Refosco di Faedis, zvan i Refoscone, Refosco nostrano, Refosco di Ronchis
• Refosco d’Istria, on je isto što i Refošk u Sloveniji i Teran u Istri
• Refosco di Guarnieri, identičan sorti Trevisana nera
• Refosco del Botton, identičan sorti Tazzelenghe
• Refosco di Rauschedo, taj nije službeno registriran u Italiji i gotovo da je iščezao

Refošk s crvenom peteljkovinom, najpoznatiji iz obitelji Refoška, ima sinonim Rifòsc dal pecòl ròss. Kao pogrešni njegovi sinonimi spominju se Bonarda piemontese, Mondeuse noire, Refosco di Faedis, Terrano, Teran.

Raširen je na platou Krasa uz slovensko-talijansku granicu, te u gornjem dijelu Hrvatske Istre. Nije poznato je li baš taj Refošk s crvenom peteljkom bio onaj što se spominje uz banket u čast pape Grgura XII, ali zna se da se naziv Refosco dal peduncolo rosso odnosno Refošk s crvenom peteljkom po prvi put navodi 1870., kad su ampelografi počeli taj Refošk naglašeno razlikovati od drugih refoška u obitelji.

Usporedba DNA profila Refoška s crvenom peteljkovinom i Terana iz Hrvatske Istre pokazala je da je riječ o dva zasebna kultivara.

Uzimajući u obzir i druga istraživanja (Cipriani i suradnici, 2010.) identificirano je sedam različitih genotipova Refoška, i nameće se zaključak da je vjerojatno naziv Refošk, u svojim različitim jezičnim varijantama, zapravo homonim, tj. isti naziv za različite sorte.

Teran bi mogao biti puno starija sorta, kojoj se tek posljednjih 150 godina počeo pridavati i naziv Refošk. Mogući razlog tome je velika morfološka sličnost i što kod obje sorte pronalazimo varijante sa zelenom i crvenom peteljčicom kao manifestaciju različitog očitanja fenotipa. Razumljivo je da ovakvo svojstvo lako može zbuniti promatrača, te ga navesti na pogrešan zaključak.

Zanimljivo je vidjeti s kime je Refošk s crvenom peteljkovinom rodbinski tijesno povezan: on je npr. unuk kultivara Teroldego, raširenog u Trentinu. Djeca Teroldega su Lagrein, crna sorta što obilježava Alto Adige odnosno Južni Tirol, te Marzemino, čije vino je, inače, obožavao Mozart. Refošk s crvenom peteljkom u rodbinskom je odnosu sa kultivarima Marzemino bianco, Raboso del Piave i Raboso del Veronese. Refošk s crvenom peteljkom pak roditelj je sorti Corvina del Veronese, potomak koje je sorta Rondinella, također raširena kod Verone. Iz ovoga se dakle o Refošku sa sigurnošću može govoriti kao o sorti sjeverne Italije.

Refošk na zagrebačkom kušanju, butelje od broja 9 do broja 14

Refošk iz Faedisa odnosno Refosco nostrano najvjerojanije dolazi iz područja kod Faedisa, Cividalea i Torreana zapadno od Udina u Furlaniji. DNA profil lijepo pokazuje da se taj Refošk razlikuje od Refoška s crvenom peteljkovinom. Sorta je dosta bujna i dospijeva kasno, a vino je s izraženijim kiselinama i taninom od Refoška s crvenom peteljkom.

Svojstva: Refošk s crvenom peteljkom za berbu dospijeva kasnije, u listopadu, a prednost sorte je što grožđe dobro odolijeva jesenskima kiši i vlazi, te truleži. S obzirom da sorta ima manje bobice, vino je bogato s fenolima.

Refošk dosta dugo zadržava kiselost što je, uz bogatstvo fenolima prednost u smislu bolje sposobosti lijepog dugog odležavanja i razvoja kroz svo to vrijeme, on, što je također bitno, jako dobro nakuplja slador, i isplati se, dakle, u vinogradu ići na niži prinos i na pozniju berbe, vino postiže veći alkohol, ima dosta primjera sa od 13 pa, na Koparštini šire, i sa 13,5 i 14,5 vol %, u dijelu zaleđa Kopra dosta je refoška i s 15 i 16 vol %, Giorgio Clai iz okolice Buja ima Refošk Brombonero s 15 vol %, u vinogorju Colli orientali del Friuli (Udine i okolica), gdje vino od Refoška rado stavljaju na dozrijevanje i u barrique, najčešće se susreće 14,0 vol % (Dorigo, Moschioni…) !

Dakle: izgledom, te na nosu s izraženom voćnošću kao i jačom kiselosti u ustima vino od Refoška slično je teranu, ali kako je vino od Refoška s izraženijima alkoholom i taninom, strukturom je ono ponešto drukčije od terana, robusnije. Da ponovim: boja mu je također tamno-ljubičasta, neprobojna, miris je u pravcu sitnog šumskog voća kao borovnice, kupine ali i plave šljive, retronazalno se zna javiti i dojam po svježem bademu, moguće je da se pokaže i metvica. Okus slan, kiselkast, ugodno gorkast i donekle taničan pa vinu valja ostaviti više vremena, završetak može biti u znaku gorke tamne čokolade. Vrijednost pH je obično u rasponu između 3,1 do 3,3, kiselost se kreće uglavnom između 7,0 i 9,0 g/lit.

Čaša za mladi svježi refošk , te, desno, čaša za odležani ozbiljni refošk

JELO i SERVIS: refošk traži jača i krepka jela, npr. od narezaka suhe (istarske) kobasice i salame, a od glavnih jela pirjane juneće odreske, masnija topla pečenja, divljač, tvrđi (ovčji) sir. Refošk je dobro poslužiti na 17 do 18 Celzijevih stupnjeva, ako su vina duže dozrijevala u bačvi i još odležavala u boci čaša neka bude veća.

REFUSCUS MUNDI 2023

Najnoviji festival  Refuscus Mundi u Izoli stjecajem okolnosti, na žalost, nisam uspio posjetiti, ali organizator se ipak za Svijet/Suhi u Čaši pobrinuo i za naknadno kušanje, i to selekcije po njemu najboljih slovenskih uzoraka, a zahvaljujući susretljivosti hrvatskih proizvođača-sudionika festivala na degustaciji su se našli i relevantni refoški iz Lijepe naše. Hvala svima koji su omogućili ovaj posebni bliski susret s kapljicom od spomenutog kultivara.

Na kušanju uzoraka što su svi osim jednoga – koji je, kao slijed tehnološkog postupka u produkciji u bouquetu ponudio note prezrelog a i prosušenog grožđa a u okusu stanovitu diskretnu slast pa bi po tome glede stilistike spadao u zasebnu kategoriju – bili u okvirima iste stilistike, lijepo je došlo do izražaja ono što je glede organoleptike navedeno u gornjem, glavnom tekstu na temu refoška. A to su vrlo tamna gotovo neprobojna rubinska do, kod vina starijih berbi, rubinsko-granatna (još živa) boja, vrlo ljepo izražena voćnost u pravcu tamng bobčastog i jagodičastog te manjeg tamnog koštićavog voća, zamjetne ali ne i grube fenolne note te, naravno, s obzirom i na dozrijevanje u bačvama pa i na dugo do vrlo dugo odležavanje u boci i na popriličnu dob vina i začinske niti i naznake nota stvorenih kroz to njegovo dugačko provedeno vrijeme do otvaranja boce i degustacije. Zatim, vina su resili gustoća, toplina od visokih ali inače dobro uklopljenih vrijednosti alkohola (i do 16 vol %), snažna struktura te dugački završetak, jako dobra kiselost, nevjerojatna izdržljivost – visoki potencijal odležavanja – kroz vrijeme uz starenje međutim ne i starenje uz neželjenu degradaciju.

Najboljima su se – sa po pet zlatnih grozdića – pokazali Brombonero 2015 od Claija i Renero 2017 od Rojca. Bodovni pragovi iz prakse revije Svijet u Čaši: Champion je s osvojenih 99 i 100 bodova, pet zlatnih grozdića odnosno Veliko zlato, odnosn Platinasto odličje – od 96/100 na više, Zlato pokriva raspon od 91 do 95 bodova, a Srebro od 86 do 90 bodova

Rezultati

  BROMBONERO 2015 – Giorgio CLAI ∎ Hrvatska Istra, Buje ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko s kzp; suho; 15,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •   

RENERO 2017 – ROJAC ∎ Slovenska Istra, Šmarje ⋆ Refošk ⋆ polusuho; 16,0 vol % ⋆ oznaka eko-produkcije ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOSCO aMORUS 2013  – MONTE MORO ∎ Slovenska Istra, Koparština; tlo s dosta kamena ⋆ Refošk ⋆ organsko s pgi ⋆ suho; 14,6 vol % ⋆ oznake eko i bio-proizvodnje ⋆ 0,75 vol % ⋆ ⇑  ⇗  •

   REFOŠK PIVOL Bio Selection 2019 – vina ZARO 1348 Insula ∎ Slovenska Istra, Izola ⋆ Refošk ⋆ kakovostno zgp ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ s oznakom eko-proizvodnje ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗  •

  IVANOV REFOŠK 2009 – BORDON ∎ Slovenska Istra, koparski kraj ⋆ Refošk ⋆ kakovostvo s kzp ⋆ suho; 15 vol % ⋆ vino posvećeno Ivanu Bordonu, osnivaču vinarije u Dekanima kod Kopra. Proizvodi se samo u najboljim godištima, od izbora ponajboljeg grožđa s najboljih mikrolokacija, prinos je nizak, maceracija traje oko 20 dana, nakon fermentacije vino odležava u drvenim bačvama najmanje 60 mjeseci. Veliki potencijal u smislu lijepog starenja i razvoja kroz duže vrijeme. Za ovo vino stručnjaci su procijenili da u izvanrednom stanju može dočekati čak 2035. godinu! ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

   SANTA ELENA (crveno) 2019 – Klaudio IPŠA ∎ Hrvatska Istra (okolica Motovuna) ⋆ Refošk, u društvu s Merlotom ⋆ suho; 14,8 vol % ⋆ oznaka organskog uzgoja ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

REFOŠK 2019 – Franko RADOVAN ∎ ZOI Hrvatska Istra, Višnjan ⋆ Refošk ⋆ suho; 14,5 vol % ⋆ 0,75 l ⋆ ⇑   ⇗   •

 REFOŠK 2018 Capo d’Istria Limited Edition – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑ ⇗ •

  KORTINCA 2011 – KORENIKA & MOSCON ∎ Slovenska Istra, okolica Izole, Primorska ⋆ Refošk ⋆ deželno vino pgo ⋆ suho; 16,0 vol %; ukupna kiselost 7,7 g/l, hlapljiva kislost 0,45 g/l, ukupni SO2 60 mg/lit, slobodni SO2 10 mg/lit ⋆ nije filtrirano ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  ⇗   •

   REFOŠK 2016 – STERAS (Tilen Prapotnik) ∎ Slovenska Istra, Primorska, deželno vino pgo ⋆ Refošk; prinos 0,5kg/trs, 24 mjeseca na talogu u drvenim bačvama, punjeno bez filtracije ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆  ⇑   ⇗  •

  REFOŠK 2020 Capris  – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra – ZOI; pozicije: Šantoma i Purissima ⋆ Refošk; 15 mjeseci dozrijevalo u izabranim bačvama od francuskog, američkog i  slavonskohg hrasta ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 14,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇗   ⇒  •

REFOŠK 2020 – Rino PRELAC ∎ ZOI Hrvatska Istra ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑   ⇗  •

  REFOSCO TERRE ROSSE Riserva 2015 – Moreno DEGRASSI ∎ Hrvatska Istra Zapadna Istra, Savudrija ⋆ Refošk ⋆ suho; 13,0 vol % ⋆ 0,75 lit ⋆ ⇑  •

REFOŠK 2021 – VINAKOPER ∎ Slovenska Istra ZOI ⋆ Refošk ⋆ vrhunsko zgp ⋆ suho; 13,5 vol % ⋆  0,75 lit ⋆ ⇗ •

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food   ♣

Pogled na scenu naših prvih istočnih susjeda

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2022 u IZBORU VINO.RS u ZAGREBU

Popularni portal Vino.rs vlasnik i voditelj kojega je Viktor Čikeš, te Vladan Stanojlović Kika, vinski promotor, ponudili su da u Zagrebu održe degustaciju vina koja su se na tržištu u Srbiji pojavila u tijeku 2022. godine.

Prijedlog, dakako, radosno prihvaćen, operativni domaćini druženja bili su direktor festivala Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić i njegova supruga Ivanka, inače majstorica u rezanju pršuta (na stolovima su bile i postavljene raskošne plate s pršutom, špekom, raznim sirevima, za uživanje nakon službene degustacije vina!), u njihovoj privatnoj vinoteci. Očekivanja glede vina u ovoj degustaciji bila su dosta visoka, naime Vino.rs nastupilo je s vrlo zanimljivim uzorcima prvi put prošle godine u zagrebačkom Vinskom klubu…

Frane Ševo, Viktor Čikeš, Siniša Medenca, Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović (suhiucasi)

Skupu smo, uz spomenute goste iz Beograda te prof. Dropuljića i supruge mu, prisustvovali sommelieri Tomo Jakopović i Frane Ševo, vinski promotor Siniša Medenica i vinski pisci Ivo Kozarčanin Bakhov sin i ja. Kušali smo 10 vina u različitim kategorijama – pjenušci, bijela, ružičasta, crna, te slatko desertno. Posebnu pažnju izazvala je kapljica od ovdje kod nas praktički nepoznaih odnosnno slabo poznatih kultivara, npr. Morave i Prokupca. S velikom znatiželjom očekivali smo trenutak kušanja crnog pinota od Sagmeistera, koji nas se prošli put u Vinskom klubu osobito dojmio (odmah da kažem: Sagmeister se ovdje potvrdio kao veliki majstor!). Na molbu gostiju, koji su htjeli steći što precizniji dojam o tome kako su nam se vina dopala, uzorci su i ocjenjivani, klasično, po tablici do 100 bodova.

Evo popisa predočenih uzoraka, navoda kategorije i redosljeda pri kušanju:

Pjenušac

THE 2019 – Deurić (Chardonnay s Fruške gore, tradicionalna metoda, dvije godine odležavanja na kvascima; 10,5 vol %) ⦁ Lijepe svježine, finog perlaža i pamtljivog okusa. Izvrstan primjer pjenušca za širenje vinske kulture, potpuno razumljiv, dovoljno kompleksan.

Bijelo vino od lokalne sorte

VELIKA MORAVA  2021 – Chateau Prince

(hibridna sorta Morava nastala je, pojasnili su gosti iz Beograda, u Institutu u Sremskim Karlovcima križanjem Rizlinga rajnskog i genotipa SK 86-2/293 /Kunbarat x Traminer x Bianca. Zahvalna je za organski uzgoj. Navodno je Rusi imaju zasađenu na nekoliko stotina hektara na Krimu! Vinogradi i vinarija Chateau Prince u selu su Lipovac u Šumadiji. Fermentacija i odležavanje u tankovima; suho, 13,0 vol %) ⦁ Dosta nježno vino, izraženog aromatskog intenziteta muškatnog profila, ali i s nazočnošću mirisa vinogradarske breskve. Na nepcu se nastavljaju zapažene senzacije iz nosa. Vitkog prema srednjem tijelu, taman kako i priliči ovakvom tipu vina. Dojam je da bi uz samo malo veću ukupnu kiselost bilo uzbudljivije.

Etikete vina iz Srbije ponuđene na kušanje

Bijelo organsko vino

GRATIANUS 2018 – Imperator

(Traminac iz biodinamički uzgajanog vinograda na južnim obroncima Fruške gore. Fermentacija i odležavanje u inoksu; suho, 13,5 vol %) ⦁ Lijepo suho vino od velike sorte koju prečesto susrećemo u slatkim izvedbama a istodobno i bez dovoljno argumenata u svježini za potrebnu ravnotežu. Duboke zlatno-žute boje. Na nosu intenzivno, sortno i te kako prepoznatljivo, obojeno mirisom žute ruže, u okusu fino, toplo i meko, moćnog tijela i s ugodnom slasti. Međutim, za pet godina staro vino očekivalo bi se ipak malo više nadgradnje.

Bijelo vino

AKSION BELI 2019 – Deurić

(Kupaža lokalne sorte Morava /70%, zatim Chardonaya i Sauvignon blanca. Morava je fermentirala na divljim kvascima u tanku, internacionalne sorte nakon fermentacije su odležavale u francuskom hrastu, Chardonnay godinu dana a Sauvignon tri mjeseca; 13,5 vol %) ⦁ Moćno vino puno slasti koje će se urezati u pamćenje svakom pasioniranom vinoznalcu. Zanatski jako dobro oblikovano, čestitke autorima.

Rosé

ERGO ROSE 2021 – Temet

(Prvo srpsko ružičasto vino s certifikatom o organskoj produkciji. Vinorodna oblast: Tri Morave. Blend sorti Pinot noir /70%, te Syrah) ⦁ Finih, preciznih aroma crvenog voća, izraženog intenziteta, ali nenametljivo. U okusu fino, sočno i svježe, dubinu mu daju ekstrakti velikih sorti, a na karakter svakako utječe lagani, dobro odmjereni dodir kvalitetne bačve.

Jantarno vino

FURMINT 2019 – Baša

(Vinogradi: Sremski Karlovci. Sorta Furmint, Moslavac, Šipon… Šest dana maceracije, spontana fermentacija. Odležavanje 36 mjeseci u velikim bačvama od bagrema; 14,0 vol %) ⦁ Maglušast do malo mutan, ne baš čista mirisa, ostavlja veliki prostor u interpretaciji… Dobro ukomponirani alkoholi, omekšani tanini, svježina i čvrsto tijelo glavni su aduti ovog kontraverznog vina. vina koje je  izazvao najviše intrige i burne polemike na zagrebačkoj degustaciji.

Crno vino od lokalne sorte

PRINCE RSKAVAC 2018 – Braća Rajković

(Oblast: Župa. Sorta: Prokupac. Fermentacija u barriqueu, odležavanje: 18 mjeseci u drvenim bačvama; 14,0 vol %) ⦁ Koncentrirano vino, možda bi se moglo reći na gornjoj granici potencijala sorte. Lijep miris višnje, umjerene začinske note, te kava i blagi dim glavne su aromatske karakteristike. Okus se sljedljivo nastavlja na miris.

Domaćini Ivan Dropuljić i supruga Ivanka, nakon njenog poznatog reza pršuta svoj način rezanja pokazao je i gost Viktor Čikeš  (suhiucasi)

Crveno organsko

PINOT NOIR 2018 – Sagmeister

(Vinogradi Fruška gora, Irig. Maceracija tjedan dana, spontana fermentacija, na vlastitom kvascu, u otvorenim posudama od 500 litara, potom dozrijevanje 36 meseci u bačvama od 500 i 225 litara; 13,5 vol %) ⦁ Relativno sporo se otvara u čaši, ali je jako zanimljivo promatrati taj razvoj do konačnog, bogatog i slojevitog mirisa tamnog koštićavog i bobičastog voća. Elegantno, lijepe strukture, odlično ukomponiranog alkohola, a prikladna kiselost i mineralnost čine ga svježim i osobito podatnim. Potencijal za odležavanje.

Crveno vino

KREMEN KAMEN 2019 – Matalj

(Negotinska krajina, Cabernet sauvignon. Odležavanje 18 mjeseci u barriqueu. Enolog: Mladen;15,0 vol %) ⦁ Malo riječi treba kad se voli!, kaže pjesma, i time je kazano gotovo sve najvažnije, ipak treba dodati kako je ovo vino kao stvoreno da svakim svojim danom više bude – za meditaciju! U svakom segmentu izražava moć, autoritet ali i dovoljnu eleganciju.

Desertno

ALIZ 2019 k.b. – DiBonis

(Palićko vinogorje, kasna berba sorte čiji je plod ostavljen da dehidrira na čokotu; slatko, 130 gr neprevrelog šećera, 10,5 vol %) ⦁  Na nosu raskošno i slojevito, aroma suhih marelica, zrelog žutog voća, mednih nota, pa čak i začinskih poput kima. U okusu vrlo fino, veliki ostatak neprevrelog šećera našao je argumente u visokoj kiselini tako da je drži vino u punoj ravnoteži, i upravo se tu vidi majstorska ruka enologa

Prosječne ocjene po uzorku (uobičajena bodovna tablica do 100)

The 2019 Deurić – 89 / Velika Morava 2021 Chateau Prince – 87 /  Gratianus 2018 Imperator – 89 / Aksion beli 2019 Deurić – 91 / Ergo Rose 2021 Temet – 88 / Furmint 2019 Baša – 86 /  Prince Rskavac 2018 Braća Rajković – 90  / Pinot Noir 2018 Sagmeister – 91  /  Kremen Kamen 2019 Matalj – 94 /  Aliz 2019 DiBonis – 88

Domijenak nakon degustacije vina (suhiucasi)

 Pred kraj ugodnog druženja, uz (ponovljeni) Mataljev Kremen Kamen, kušalo se još nekoliko vina za koja se smatralo da ih je u ovoj prilici svakako tebalo istaknuti, a prof. Dropuljić ih je imao u svojoj arhivi i rado ih ponudio – Vranac Rezervu 2012 od Radovana Vukoja iz BiH te Gran Teran 2011 od Coronike, od slatkih dragulja pak Triptih 2013 ledeno vino zagorskog majstora visokih predikata Borisa Drenškog Bodrena, i u počast velikoj zvijezdi ovih prostora koja je na žalost morala otići ali koja ovdje još uvijek i te kako snažno svijetli – Sivi pinot 2007 suhi jagodni izbor od Stanka Čurina.

Prof. Dropuljić i braća Jelić

U tim trenucima povratka u prošlost i raznježen ovim eno-događanjem u njegovoj vinoteci, prof. Dropuljić istaknuo je srdačan susret u Zagrebu, dan prije, s alfom i omegom svojedobno iznimno popularne, legendarne rock Yu-grupe – braćom Jelić. A onda je, u trenucima prisjećanja na velikane, u počast nedavno preminulom plešivičkom vinogradaru/vinaru legendi Zvonimiru Tomcu, pioniru visokokvalitetnog plešivičkog vina i jednom od pionira suvremenog visokokvalitetnog hrvatskog pjenušca otvoren i Tomac Classic iz 2006!… ♣

________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Proljeće je stiglo u Metropolu! Općenito – dominacija ružičastoga!

PINK DAY – 10. JUBILARNO IZDANJE

Manduševac u znaku aktualnog godišnjeg doba. Dvorana Lauba za ljude i umjetnost bila je ružičasta i zelena

Proljeće je stiglo u grad! Veliko prikladno slavlje njemu u čast, a kakvo pamtimo još iz vremena dok je kao pozornica festivalu služilo prizemlje impozantne zgrade muzeja Mimara, bilo je ovaj put na sasvim drugom kraju grada, u Laubi – kući za ljude i umjetnost, te oko nje. Atmosfera u dvjema bojama – ružičastoj i zelenoj, s time da je ružičasta bila uvelike dominantna. Festival PINK DAY Zagreb 2023 – jubilarni, 10. po redu! – ponovno je okupio veliki broj posjetitelja, mahom odjevenih u ružičastom tonu i željnih druženja, proslave proljeća, optimizma, visoke estetike, odličnog maslinovog ulja te izvrsnih ružičastih vina Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, SAD-a…

Veselo, uz 10-godišnjicu Pink Daya (Marko Ćolić)

U lijepom dekoru – veliki broj (vrlo lijepih) žena! Nemoguće je bilo ne primijetiti da je jedna od njih – Fakin! Blaženo okruženi Joža Barun imao je, bogme, razloga za ponos i posebno dobro raspoloženje (Marko Ćolić)

Osnivačica i direktorica manifestacije, inače novinarka i predsjednica udruge WoW odnosno Women on Wine pa onda i po naški: Žene u vinu, Sanja Muzaferija bila je izvan sebe:

– PINK DAY Zagreb spaja zabavu, nježna vina i edukativne sadržaje, okuplja vinske profesionalce i znalce, ali i obične ljubitelje ovih finih vina idealnih za toplije dane što nam dolaze. Uz to što je to svetkovina roséa, PINK DAY Zagreb je i svojevrsna posveta ženskoj energiji i ljepoti života; lepršava svečanost ružičastog pogleda na svijet. Jer rosé i jest upravo takav: vedar! – rekla je Sanja, i dodala: – Tijekom posljednjeg desetljeća Festival se visoko etablirao zbog svojih edukativnih sadržaja, razmjene iskustava izlagača, veselog i optimističnog ozračja, dosljednih promocija umjerene konzumacije vina. Po priznanju samih vinara, značajno je pripomogao da se stav prema roséu na ovim našim prostorima izmijeni nabolje. Ponosna sam na to što je PINK DAY Zagreb pridonio da roséi u široj javnosti steknu bolji renome. Kao osobitu vrijednost manifestacije vidim i u Zelenome u ružičastome, što bismo po rekli Green in Pink, taj dio slavi vrhunska domaća ekstra djevičanska maslinova ulja.  Inače, od prošle godine imamo i vrlo značajan treći segment, tj. ružičaste ginove, tonike, likere, koktele…

Na punktu zagrebačke vinoteke Wine & Spirits Drage i Sandre Bulić isticali su se posebno Rosé Pinot noir Grand Selection 2022 od Jasne Antunović iz Erduta, te rosé sicilijanskog podruma Donnafugata Sicilia Etna 2022 iz vinograda na većim visinama na padinama Etne te vrlo mondenog naziva – Dolce & Gabanna (suhiucasi)

U ovoj slavljeničkoj godini festival je – saznaje se iz redova organizatora (šteta je što takva priredba s tolikim pohvalama da je s mnogo edukativnih sadržaja te pogotovu i stoga što je riječ o njenome jubilarnom desetom izdanju, nije imala katalog kojime bi, s jedne strane, olakšala rad onima što su došli radno i ozbiljno je popratiti a, s druge strane, svojim pisanim tragovima utisnula bi manifestaciju i šire i dublje u sjećanje) –  ponudio više od stotinu etiketa vina, tridesetak etiketa vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja a nemaloj grupi od, kako veli organzator, više stotina posjetitelja predstavio je nekoliko premium brandova jakih pića i koktela. Bio je to, rečeno je u službenom izvještaju s priredbe, najbogatiji Pink festivalski program do sada.

Čitav program Pink Daya 2023, podsjetit će organizator, odvijao se ne samo tog jednog festivalskog subotnjeg dana u Laubi, naime gotovo cijeli  travanj bio je okupan u ružičasto, ta već je na konferenciji za medije u Laubi početkom mjeseca, radionicu vina Bregovite Hrvatske vodio iskusni sommelier Mario Meštrović, pink-druženje nastavilo se sredinom travnja u jedinom zagrebačkom restoranu s Michelinovom zvjezdicom – Noelu, gdje se pred prepunim auditorijem odvijao Masterclass rosé vina Château d’Esclans Pinks That made History, kušalo se iz vrhunskih Riedelovih čaša a pod vodstvom Teda Lelekasa, brand ambasadora Moët Hennessy-ja..

Klaudio Ipša sa suprugom Irenom prezentirao je u prvom redu svoja nova maslinova ulja, u bocama opremljenim novim etiketama, a nekako malo u pozadini držao se sa svojim blago rozasto-žućkastim 25 dana maceriranim i potom 11 mjeseci, uz bâtonage, u drvenoj bačvi na vlastitom kvascu odležavanim i sazrijevanim odličnim sivim ponotom iz berbe 2020. Najavio je mogućnost održavanja, u svibnju ili lipnju ove godine, AlpeAdria Amber Wine festivala u Oprtlju (suhiucasi)

Valja svakako spomenuti i festivalske radionice: za Ružičasti američki zapad pod vodstvom Mirene Bagur (Croatian Premium Wine Import iz Bostona) s vinima američke Zapadne obale koja (još) nisu na hrvatskom tržištu, tražilo se mjesto više. Dok je Bagur predstavljala vinarije i njihovu pozicioniranost na golemom američkom tržištu, njen suprug i poslovni partner Win Burke pričao je o karakteristikama i stilu svakog od pet vina koja su stigla od sjevernog dijela američkog Zapada, Oregona, sve do kalifornijskog juga i Napa Valleyja. Među njima je bio i Grgich Hills Rosé Mikea Grgicha. Kao gost iznenađenja pojavio s vrhunski američki kuhar chef Johnny Sheehan koji je rekao i nekoliko riječi o kombiniranju ovih vina s hranom.

Okrugli stol – govornici: Darko Cenbauer HAPIH, Jelena Đugum Hrvatska gospodarska komora, Morana Zibar koja se sjajno snašla u ulozi voditeljice, Dino Galić iz Kutjeva i Mladen Papak Vina Papak, s njima na slici je na otvorenju okruglog stola Sanja Muzaferija, direktorica Pink Daya (suhiucasi)

Na okruglom stolu posvećenom roséima hrvatskog istoka – Ružičasti vinski istok: 10 godina kasnije, nastojalo  se, pod pokroviteljskom HGK, prikazati proces napretka (u kakvoći a i u plasmanu) ružičastih vina ovoga kraja. Sjajna moderatorica bila je TV-lovkinja i čašna sestra odana Velečašnome  Morana Zibar, a sudjelovali su predstavnici HGK Jelena Đugum; HAPIH-a: Darko Cenbauer;Vinarije Kutjevo: Dino Galić i ispred Vina Papak enolog Mladen Papak vlasnik vinograda Radoš, najistočnijega trsja u Hrvatskoj.

Mirela Žanetić iz Splita vodila je vrlo poučnu radionicu o maslinovom ulju, a Korčulanka Marija Žuvela, na slici sa sinčićem, promovirala je ekstra djevičansko ulje Torkul iz obiteljske produkcije koju je ima tome već dugo osnovao njen otac Fanito. Marija vodi vlastitu uljaru, i za ulje je dobila već više značajnih nagrada zs msdlovo ulje (Marko Čolić)

S ovog odlično posjećenog skupa na kojemu su maltene svu publiku činile pripadnice nježnog spola, dobar dio njih bio je u vrlo mladim godinama, izdvojio bih rečenicu kojom se najavljuju, kao posljedica sve izraženijih klimatskih promjena, skorašnje bitne promjene u sortimentu vinove loze u Slavoniji i Hrvatskom podunavlju, naime istaknuto je kako okolnosti u tome dijelu Lijepe naše gdje su debelo dominirale bijele sorte, posebice Graševna, idu sve više na ruku crnim kultivarima tako da bi uskoro, uz Dalmaciju, uvelike vezanu uz crnjake, i to područje dobar dio svoje sadašnje žućkasto-zelenkaste boje mogao već uskoro zamijeniti rosé odnosno intenzivno crvenom/crnom bojom.

Masterclass vezan uz ekstra djevičanska maslinovih ulja Šampionska ulja Istre i Dalmacije  vodila je docentica sa Sveučilišta u Splitu dr. sc. Mirella Žanetić, tu su posjetitelji mogli saznati sve o tajnama dobroga ulja.

Matteo Poletti iz istarske kuće Poletti nudio je vrlo ozbiljan rose Rossella (po mami!). Desno: Kuriozitet s otoka Visa – ružičasti pjenušac Rosé classique brut podruma Vislander kod kojega kao eno-konzultant radi – Đakovčanin Robert Brkić. To pjenušavo vino začudjujuće svježine nastalo je od baze sastavljene od plavca maloga s položaja Vošćice na 150 metara nadmorske visine, te od nešto kuča, berbe su bile 2021. (Marko Čolić)

Radionicu pak PINK COCKTAILIZATION pod pokroviteljstvom zagrebačkog hotela Esplanade osmislio Vjenceslav Madić, Master Kishoni: na svoje su tu došli ljubitelji ružičastih koktela, začudne alkemije – naime na toj su se radionici, navodi šefica Sanja Muzaferija, doslovce događala čuda u čaši.

Pogled u dvoranu s izlagačima bio je posve u skladu s proklamiranom proljetnom pink-filozofijom i s najavom organizatora da će i ove godine dodijeliti brojne nagrade  za najljepše uređene štandove.  Žiri koji je izdvojio najljepše izlagačke stolove činile su dizajnerica Marina Dimić Kepeski, Sanja Muzaferija i njena partnerica u Pink Dayu Zagreb marketingašica Zrinku Jelić Belinić.

Jedan od najljepše uređenih stolova – Bastian, ako ne i najljepši, po službenom izvještaju organzatora vezanome uz nagrade – nije dobio nikakvo priznanje… (suhiucasi)

Ove godine je za uređenost štanda prvu nagradu, 12 Riedel čaša iz linije Restaurant Extreme Rosé, osvojila vinarija Kutjevo. Ostale nagrade: ružičasti toaster SMEG model TSF02PKEU, tvrtke Gemma, dobila je tvrtka je Astoria Wines. Miris Elie Saab iz portfolia Martimex parfumerija Le parfum essentiel dodijeljen je Udruzi Kvarner Wines. Izlagački punkt talijanskog proizvođača prosecca Bottega primio je poklon-paket izdavačke kuće Media Bar s tri knjige – Stanley Tucci Okus, Anđa Marić Moja revolucija u 365 dana, te Arijana Čulina Dva puta u pet minuta. Bogati paket IKEA (dekica, jastučići, sitnice za kuću..) dobila je MIVA Galerija vina kao nagradu za kreativnost i dugogodišnju vjernu suradnju. ♣

 Enogastro vodiči i najnovije nagradjeni chefovi

Croatia 2023 –  MARIJO CURIĆ i 360!

 

Na ekskluzivnoj večeri sredinom travnja u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade predstavljeno je šesto izdanje dvojezičnog  međunarodnog eno-gastronomskog vodiča Gault & Millau 2023 za Hrvatsku. U to izdanje uvršteno je 270 top hrvatskih restorana, 100 POPularnih lokala (bistro, street food, zalogajnica, slastičarnica) i 100 vina iz cijele Hrvatske, te po prvi put i selekcija najboljih maslinovih ulja Hrvatske. Unutar grupe objavljenih restorana i POP lokala 39 je novih, njima je ovo i prvo uvrštenje u vodič. Na svečanosti, na kojoj su, po tradiciji, i podijeljene nagrade ugostiteljskim objektima i kuharima, okupilo se više od 90 vodećih chefova hrvatskih restorana. Gault&Millau večera najveće je godišnje okupljanje chefova hrvatskih restorana, jedinstvena prigoda kad su chefovi gosti, a vrhunac večeri je dodjela priznanja za njihovu kreativnost.

Dobitnici trofeja za 2023 – ovogodišnji osvajači kuharskih kapica (toques), uz koje su ministrica turizma Nikolina Brnjac, Kristijan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice i Fabris Peruško iz grupe Fortenova (Marko Colic)

Najbolji chef – Marijo Curić, te jedan od najboljih retsorana – 360 iz Dubrovnika. Uz Curića su Ingrid Badurina i Fabris Peruško (Marko Colić)

– Veseli nas da unatoč svim izazovima s kojima se susreće naša gastronomija raste svijest o njenom značenju za razvoj turizma i napredak gospodarstva te da neke hrvatske regije ulažu i dodatne napore kako bi potakle svoje ugostitelje i male proizvođače hrane i vina da poboljšaju kvalitetu ponude. Osobito nam je drago da chefovi i gosti sve više prepoznaju relevantnost našeg vodiča. Želim zahvaliti i našim partnerima koji nas podržavaju i vjeruju u kvalietu hrvatske gastronomije – rekla je na otvorenju događanja Ingrid Badurina Danielsson, direktorica hrvatskog Gault&Millaua.

Uzvanike na gala-svečanosti posebno su pozdravili Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske, i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, oni su i uručili neke od trofeja mladim talentima, odnosno najboljim restoranima.

– Vrijednost enologije i gastronomije za cjelokupnu turističku ponudu Hrvatske Vlada Republike Hrvatske i te kako je prepoznala, što je vidljivo kroz strategiju razvoja održivog turizma do 2030. kao i kroz niz predviđenih mjera u Nacionalnom planu razvoja održivog turizma u Hrvatskoj. Čestitam svim dobitnicima Gault&Millau nagrada, kao i svima drugima koji svojom kreativnošću svakim danom obogaćuju turistiučku ponudu kroz autentične okuse te kroz iskrenu i strastvenu  interpretaciju – rekla je ministrica Brnjac.

Chef godine prema izboru gastronomskog vodiča Gault&Millau Croatia je Marijo Curić, glavni kuhar dubrovačkog restorana 360. Trofej Chef godine Mariju Curiću uručili su Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe, i Uroš Kalinić, član uprave Konzuma, čija tvrtka Velpro je premium partner Gault&Millaua Croatia.

Trofej Veliki chef sutrašnjice osvojila su dva majstora kuhače – Saša Began iz restorana Foša u Zadru i Aleksandar Grubić, iz restorana Badi, u Lovrečici kraj  Umaga.

Odličje Chef tradicijske kuhinje pripalo je Tomici Đukiću i Damiru Josiću, chefovima restorana-vinarije Josić u Zmajevcu, dok je Nenad Kukurin iz restorana Kukuriku u Kastvu osvojio trofej Chefa moderne tradicijske kuhinje. Trofej Mladi talent godine osvojili su Katarina Vrenc, chefica u restoranu Sopal u Zagrebu, i Mate Sučić, vlasnik i chef konobe Campanelo u Mirlović Zagori.

Zdravko Kalabrić, jedini hrvatski chef član udruge World Master Chefs, primio je visoko Priznanje za zasluge u gastronomiji. Samoborska slastičarnica U prolazu obitelji Žganjer osvojila je titulu Najbolji POP lokal.

Chef Zdravko Kalabrić – visoko priznanje za zasluge u gastronomiji. Lijevo uz Kalabrića je splitska legenda chef Zlatko Marinović Noštromo. Najbolji POP-objekt – samoborska slastičarnica U Prolazu, pod vodstvom obitelji Žganjer. S plaketom U Prolazu je Ivana Alilnvić, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije. Desno, i dolje: Ovaj red za kolače pred slastičarnicom U Prolazu sjajna je potvrda zasluženosti nagrade od Gault & Millaua. Uz kvalitetne kolače, jedan od temelja popularnosti U Prolazu je i konobarica Lila koja uvijek ovako nasminjana goste dočekuje i u slastičarnici U prolazu i u susjednom café-baru Tin (Marko Čolić)

U kategoriji najboljih restorana, s osvojene četiri toke (kuharska kapica) slavili su 360 iz Dubrovnika i njegov chef Marijo Curić, restoran Cap Aureo i chef Jeffrey Vella, Monte iz Rovinja i chef Danijel Đekić, zagrebački NAV chefa Tvrtka Šakote, restoran Nebo chefa Denija Srdoča iz Rijeke, šibenski Pelegrini chefa Rudolfa Štefana, restoran Noel  iz Zagreba i chef Bruno Vokal (inače Noelu je pripala i posebna nagrada za najbolji servis), te restoranZinfandel’s hotela Esplanadeu Zagrebu i chef Ana Grgić Tomić.

Dobitnici četiri toques

Dodjelu trofeja vodio je Frano Ridjan.

________________________________________

Chef Marijo Curić

TROFEJ CHEF GODINE 2023 – Marijo Curić – 360° Dubrovnik: Dugogodišnji chef najboljeg dubrovačkog restorana više od pola života posvetio je gastronomiji. Iza njegovih na prvi dojam jednostavnih, vizualno savršenih i duboko promišljenih kulinrskih kreacija, 25 je godina predanog rada i usavršavanja, ustrajnosti na najboljim namirnicama, tehničkoj preciznosti i tradiciji kao stalnom nadahnuću. Kad se rodiš u Dubrovniku i odmalena si okružen čudesnom ljepotom Grada, estetiku nosiš sa sobom i usput je kroz svoj poziv prenosiš i na druge. Marijo Curić još je u djetinjstvu odlučio da će njegov poziv biti kuhanje. Nakon završene srednje kuharske škole startao je kao pomoćni kuhar, a dolazak u restoran Gil’s usmjerio ga je ka visokoj gastronomiji. Kada je 2015. preuzeo poziciju executive chefa u restoranu 360, okupio je tim suradnika koji s njime dijele strast prema francuskoj klasičnoj kuhinji, ali i prema posebnosti lokalnih namirnica i pomalo zaboravljenih starih recepata. Obogatiti ih novim okusima i dati im novo, moderno ruho bio je veliki izazov. Svladali su ga uspješno: tri godine kasnije restoran 360 dobio je Michelinovu zvjezdicu, mjesto za večeru kod njih treba rezervirati tjednima unaprijed, a lista čekanja na vrhuncu turističke sezone je zavidna. Svoju profesionalnu znatiželju i težnju za stalnim napretkom chef Curić ispunjava zimi, kada 360 nakratko zatvori svoja vrata za goste, a on otputuje u svjetske metropole poput Londona, Pariza i Milana razmjenjivati iskustvo s kolegama u najprestižnijim restoranima. Petu godinu zaredom, 360 je među najboljim hrvatskim restoranima prema izboru Gault&Millau Croatia. Chef Curić i njegov tim od pedesetak suradnika svaku novu sezonu obogaćuju novim kulinarskim kreacijama. S kakvim će dojmom gost izaći iz restorana najveća je chefova briga, jer on i njegov tim uvijek moraju biti na visini zadatka. ⦁

________________________________________________

Na svečanosti Gault&Millau Croatia i ovaj put uručene su stipendije Raise the Bar programa čiji je cilj povećanje kvalitete obrazovane radne snage u ugostiteljstvu i turizmu. Do sada je 14  mladih kuhara i slastičara osvojilo vrijedne stipendije Raise the Bar koje su im omogućile usavršavanje na najboljim svjetskim učilištima kao i praksu u nekima od najprestižnijih restorana. Sada im se pridružuju nova četiri stipendista: Stella Pasek, Željka Bleuš i Nikola Tomašić iz Hrvatske te Tilen Utenkar iz Slovenije. Nagrade stipendistima uručio je Filip Verbanac, direktor Odjela za jaka alkoholna pića, kavu u ugostiteljstvo Coca Cola HBC.

Noć kulinarskih oscara započela je aperitivom uz šampanjac Veuve Clicquot Brut i Presidentov zreli ribanac, a večeru za 200 gostiju u Smaragdnoj dvorani zajedno su kuhali Paul Ivić, chef  restorana TIAN u Beču, Michelin* i vlasnik četiri toke Gault&Millau Austria te Ana Grgić Tomić, G&M Croatia Chef godine 2022. Posluživana su vrhunska vina iz vinarija Laguna, Belje i Mladina.

Gault&Millau Croatia 2023 gastro-vodič globalno je dostupan na webu hr.gaultmillau.com  te u knjižarama Tisakmedia i dućanima Tisakplus po cijeni od 18 eura. ♣

________________________________

___________________________________

Sad kad  su se laste vratile sa juga… sjever se okreće ka Jadranu

VINISTRA i CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES

Sad kad su se laste, na što je u proljetnom razdoblju godinama pjesmom podsjećala Lidija Percan, vratile sa juga, sjever se, od (doslovno!) Bruxellesa pa i od gradova i mjesta daleko iznad njega, okreće prema Jadranu. Uz  Mirka Cetinskoga, koji pjeva o tome kako … partija je stari barba…, te nakon zagrebačke prezentacije vina Ottaviano što ga je istarski vinogradar/vinar i kralj terana Moreno Coronica posvetio svom nedavno otišlome ocu, u mislima prema dragim osobama kojih eto fizički više nema ovdje, ali i s obzirom na bogatstvo višestruko važnih događanja naglašeno baš sada na našem najvećem poluotoku, krećemo prema Istri. Mega događanje na svjetskom nivou – Concours Mondial de Bruxelles, pa je tu i iznimno značajna 29. Vinistra… a i bitne se promjene događaju u jednoj od najcjenjenijih vinarija Istre – onoj od Giorgia Claija, promocije i još nekih vina što su ih mladi naraštaji a istaknuti vinogradari i vinari posvetili  svojim očevima.

Krenimo redom:

Čarolija ovog proljeća počinje 5. svibnja, kad u porečkoj dvorani Žatika starta Vinistra, dvodnevna vinska smotra s respektabilnim uspješnim stažem od gotovo tri desetljeća! Nositelji užitka u čaši =  80 istarskih vinara sa svojom vrhunskom kapljicom.

Uz klasičnu formula promenadnog kušanja na štandovima izlagača, Vinistra  je i ove godine za hedoniste pripremila dvije posebne zone – vinoteku i gourmet odjel. U vinoteci uz kupnju omiljenog vina može se iskoristiti vaučer od pet eura dobiven uz kupljenu ulaznicu, a u ekskluzivnoj gourmet zoni u petak 5. svibnja posjetitelje očekuje sljubljivanje koktela i sireva, dok će u subotu, 6. svibnja, ljubitelji cigara i jakih alkoholnih pića moći uživati u toj jedinstvenoj kombinaciji.

Sva tri dana sljubljivat će se vino i hrana, birani istarski zalogajčići s potpisom Plave Lagune i naresci Histrisa.

S naglaskom na održivost i kvalitetu – I ove su godine na izlagačkom štandu Svijet malvazija u ponudi na kušanje, uz stručno vodstvo poznatih sommeliera, sve nagrađene malvazije iz Istre i svijeta.  A prostorija na katu iznad izlagačke dvorane rezervirana je za razna tematska stručna događanja. Tamo će već u petak, 5. svibnja dr. sc. Marijan Bubola govoriti o sustavu zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog porijekla EU kod vina, a u subotu će grupa agronoma pričati o održivom vinogradarstvu koje je hit u svijetu. Istog dana bit će riječi i o tehnologiji u proizvodnji rakije, procesu od berbe do destilacije te o tehnologiji pripreme primarne sirovine i tehnologiji očuvanja kvalitete komine uz predstavljanje proizvoda tvrtke DES – Marin Žulj. Stručni dio u subotu završava degustacijom na Decanterovom ocjenjivanju nagrađenih vina s Kvarnera u organizaciji Turističke zajednice Kvarnera i udruge Vina Kvarnera.

U sali za stručna događanja nedjeljni program otvara degustacija istarskih kupaža pod voditeljskom palicom Tomislava Mikinca, sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, a – kako umjetnom inteligencijom do boljih vina otkrit će dr. sc. Ivana Rendulić Jelušić.

Nedjelja završava radionicom 5 za 5 studija vinarstva, na kojoj će dr. sc. Mario Staver, pročelnik Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, predstaviti nagrađena vina studenata koji su znanja stjecali na ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.

U tjednu održavanja Vinistre porečki ugostitelji pripremili su posebne jelovnike s pićem dobrodošlice, a na porečkoj rivi 5. i  6. svibnja prigodno je zagrijavanje uoči dva atraktivna koncerta – u petak nastupa Night Express, a u subotu na redu su Gustafi.

                Kupnja  ulaznice online putem Vinistrinog webshopa: Dobra je vijest da se ulaznice za 29. Vinistru i radionice od ove godine mogu se kupiti i preko interneta.

Svjetski glasovito ime na ocjenjivanju u Poreču: na čelu komisije – Caroline Gilby MW!

Šampioni Vinistrinog ocjenjivanja vina 2023: KADUM, DOBRAVAC, FAKIN, BENVENUTI, CANTINE COLOSI!…

A sada i nešto o vrednovanju vina na Vinistri 2023: na Vinistrinom ocjenjivanju od prošle godine postoji i platinasta medalja, za njeno osvajanje treba skupiti najmanje 95 bodova. A za zlatnu medalju potrebno je dosegnuti minimalno 90 bodova.

                Ove godine šampionsku titulu za svježu malvaziju (berba: 2022) dobila je porečka vinarija Kadum, a rovinjska vinarija Dobravacsa  svojomSonatom Riserva 2020 šampion je u kategoriji zrelih malvazija. Vinarija Fakin prvak je u grupi mladih terana, dok je prvak u kategoriji zrelih terana vino Livio Benvenuti 2019, braće Nikole i Alberta Benvenutija iz Kaldira! Šampionsku titulu među svježim refoškima osvojila je slovenska vinarija  Jogan iz Pobega.

A titula Best in Show na 14. Svijetu malvazija pripala je talijanskom vinu Passito Na’jm 2020., od sorte Malvasia delle Lipari, a od vinarije Cantine Colosi. Tako će se, eto, ova kapljica pamtiti kao, službeno, najbolja malvazija na našem planetu za ovu godinu.

Šampion u mladim malvazijama je Kadum, dok je sa svojim refoškom platinasti Rino Prelac

Na Svijetu malvazija 2023 platinastom su se medaljom okitila i dva vina iz Vižinade – Pilatova Malvazija Sur Lie iz 2019. i Deklićeva Malvazija 2020., treći pak dobitnik Platine je Justino’s Madeira Malvasia Colheita 2009. iz portugalske Madeire.

Od vina ostalih sorata, uz Benvenutijev Muškat San Salvatore iz 2017., platinastom medaljom okitila su se i tri refoška: onaj iz 2020. od momjanske vinarije Prelac, te dva slovenska – Santomas 2020., vinske kleti Santomas iz Šmarja i Capris Refošk 2020 od Vinakopra.

U kategoriji jakih alkoholnih pića, Platinu za Fernet Amaro 78 osvojila je buzetska Aura.

Medalje proizvođačima, po običaju, svečano će se dodijeliti uoči 29. Vinistre, bit će to u srijedu 3. svibnja.

Na ovogodišnje Vinistrino kušanje vina i jakih alkoholnih pića i na 14. Svijet malvazija stiglo je nešto više od 700 uzoraka, a o najboljima je odlučivalo 90 degustatora iz 17 zemalja.

–  U Poreč je u 2023. poslano 30 posto više uzoraka nego prošle godine, konkretno primljeno je 317 malvazija iz sedam zemalja, te 325 drugih vina i 58 jakih alkoholnih pića. Čestitao bih svim pobjednicima na izvrsno obavljenom poslu u vinogradu i podrumu – istaknuo je Luca Rossi, ssadašnjii predsjednik Vinistre.

VINA POSVEĆENA PREMINULiM OČEVIMA – Evo jedne od niti vodilja o tome što, uz nagrađena vina, još obvezno kušati na 29. Vinistri: vina posvećena preminulim očevima. Istra ih ima nekoliko, među prvima izašlo kao vino posvećeno ocu je Gašpar od sorte Teran a iz podruma Damira Dobravca iz Rovinja. Vino, iz berbe 2016, pojavilo je pod nazivom Gašpar i posvećeno ocu – koji je i pokrenuo obiteljski vinski bznis – nakon što je na Vinistri dvije godine zaredom teran Dobravac – iz berbi 2015. i 2016. – proglašavan najboljim mladim teranom.  Sad je aktualna na tržištu berba 2020. Dobravci inače imaju i zreli teran, s nazivom Fuga.

Damir Dobravac sa sommelijerkom Karin Rupena Perdec i s vinom Gašpar 2020

Nedavno je u Zagrebu na prigodnoj svečanosti svoje vino posvećeno ocu prezentirao i promovirao Moreno Coronica, riječ je o vinu Ottaviano, kako je bilo očevo ime, a od sorte Malvazija istarska. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji kao ostavštini tate Ottaviana, a to je na maksimalno ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano ali kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem. (suhiucasi)

Snimljeni u vinskom podrumu Coronica kratko vrijeme prije očeve partence zauvijek: uz tatu Ottaviana su sin Moreno i prijatelj kuće prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb vino.com (suhiucasi)

Prije nekoliko dana pak vino Livio posvećeno njihovu ocu Liviju prezentirala su javnosti braća Nikola i Albert Benvenuti. Promocija je održana na ovećoj prigodnoj svečanosti u dvorištu uz podrum Benvenutijevih u Kaldiru kod Motovuna.

Na prezentaciji nove linije Livio Benvenuti prikazana je fotografija Nikole i Alberta Benvenutija s tatom Livijom u njihovu vinogradu

Braća Benvenuti na svečanosti u Kaldiru, s majkom. Nikola i Albert Benvenuti s vinom Teran 2019 prvaci su na Vinistri 2023 u kategoriji zrelog terana

Životni put svake vinarije sastoji se od niza ključnih dionica, kod tate Livija bile su to kreiranje  razvoj  malvazije i terana, afirmacija motovunskog terroira, etabliranje na domaćem i stranom tržištu, kaže Nikola Benvenuti. Zaredale su šampionske titule na Vinistri, IWC-u i na Decanteru, lansirana su prva single-vineyard vina pod etiketom San Salvatore i, konačno, kreacija Santa Elisabette.

– Tržištu smo upravo predstavili novu liniju vina Livio Benvenuti, nazvanu po našem ocu, osnivaču vinarije. Radi se o pomno odabranim selekcijama od kojih se kreiraju naša odležana vina od malvazije i terana, a koja su do sada nosila oznaku Anno Domini. Vjerujemo da smo nakon godina prikupljanja iskustva dosegli novu razinu kvalitete s našim odležanim vinima i zbog toga smo odlučili izdvojiti je u novu liniju, zasebnog dizajna – rekao je Nikola Benvenuti, inače jedan od dosadašnjih predsjednika udruge Vinistra a koji je funkciju obavljao do nedavno.

Oba ta vina Livio Benvenuti – teran i malvazija, prije iz linije Anno Domini nisu single vineyard, već su dobivena od grožđa s različitih premium položaja Motovunštine.

– Zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter rodnog nam Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama našeg kraja smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor – kazao je na svečanosti Albert Benvenuti.

Svečano kod Benvenutijevih

Prvijenci nove linije su Teran iz 2019 i Malvazija iz 2021. Život nove linije od samog početka je krenuo s velikim uspjehom, naime, eto, teranje na ovogodišnjem natjecanju Vinistra osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri. Vinski publicist i međunarodni vinski sudac Saša Špiranec prilikom predstavljanja vina istaknuo da se po njegovom mišljenju radi ne samo o promjeni naziva i dizajna linije nego i o vidljivom stilskom i kvalitativnom iskoraku. Osobito kad je u pitanju malvazija. Za teran može se reći da nastavlja put izvrsnosti koji su Benvenutiji utabali u prethodnom desetljeću, nijansu je, ovaj, kao vrlo zreo i bogat, uvjerljiviji, s gotovo je savršenim kiselinskim i taninskim balansom, karakterističnim za velika vina, ali malvazija je znatan iskorak u novo, do sada neistraženo područje kad je u pitanju Motovunština. Istovremeno je raskošna i elegantna, intenzivnog malvazijskog teka, bez utjecaja drva, s obiljem svježine, dugačkog i kompleksnog finiša s mineralnom notom na retrookusu. Jako dobro je iskoristila potencijal iznimne 2021. berbe i dala možda najbolju malvaziju u povijesti obitelji Benvenuti do sada., zaključuje Špiranec. ♣

S vinskog posjeda Clai

 KRUPNE  PROMJENE u KRASICI  –  Bitne promjene  vezane uz posjed i, lako moguće, i vino Giorgia Claija u Brajkima kod Krasice pored Buja.  Giorgio Clai, osnivač vinarije Clai u Brajkima/Krasici objavio je da je odlučio poći u mirovinu! Ovih dana u restoranu Stara škola u Krasici održana je Claijeva oproštajna večer, a ubrzo potom bila je i prezentacija nove na tržištu aktualne berbe 2018. njegovog ikonskog vina Brombonero.

Giorgio Clai sa suprugom Vesnom odlučio se za mirovinu Desno: Top marke kuće Clai – Brombonero od Refoška, te Malvazija sv. Jakov i mješavine Ottocento bijeli i Ottocento crni (suhiucasi)

Čuje se da je Clai prodao svoj vinski posjed, ali službeno nije objavljeno i kome, dakle to tko je novi vlasnik. Spomenuto je tek da na enološko kormilo kuće dolazi osoba iz vana, riječ je o Timothyju Whitfieldu, koji je završio studij na Sveučilištu u Stellenboschu u Južnoj Africi i koji se, kazano se, usavršavao u proizvodnji prirodnih i organskih vina u Francuskoj i Južnoj Africi. Vidjet će se u kojem će pravcu vino Clai dalje, naime to ovisi zapravo ponajviše o tome kako će se postaviti novi vlasnik.

Giorgio Clai priznati je pionir u održavanju i uzdizanju istarske tradicije proizvodnje ekološkog vina. Nakon godina i godina produkcije u malenom zbitom prostoru podrumčića u okviru obiteljske kuće i nakon već stečenog ugleda u produkciji lokalne malazije ali i bijelih vina međunarodni kultivara te crnjaka na bazi Refoška kao i slatkog desertnoig vina Tasel, Giorgio Clai unaprijedio je svoju vinsku priču prostranim lijepim modernim podrumom s visokokvalitetnima opremom za primarnu preradu i posudama za dozrijevanje kapljice te punilicom za vina. U sklopu podruma otvorena je prostrana je kušaonica vina, koja se s dolaskom lijepog i toplog vremena može proširiti na terasu s atraktivnim pogledom na okoliš. Turistički punkt od visoke vrijednosti.

Giorgio Clai i Dimitrij Brečević u novom prostranom Claijevom podrumu. Dolje: terasa s kušaonicom iznad vinskog podruma (suhiucasi)

Posljednjih sedam godina Giorgio je načinima proizvodnje vina što vjerno I pošteno slijede prirodne i biodinamičke principe radio u vinogradima i u podrumu s mladim vinarom Dimitrijem Brečevićem na proizvodnji Brombonera, Sv. Jakova, Tasela i Ottocenta, tj. vina koja su i certificirana kao ekološka. U Giorgiovoj suradnji s Dimitrijem rodila je i najnovija etiketa Baracija (refošk i malvazija), nazvanu po vinogradima unutar stancije Baracija. Clai i Brečević uspješno su se okušali i u pjenušcu. Uz vino, Clai proizvodi i odlično maslinovo ulje.

Vrlo veselo na Claijevom oproštaju: Giorgio u društvu spoznatih sommelierima Karin Ruena Perdec i Nenadom Kukurinom, te desno, novi enolog Timothy Whitefield

Sada s Giorgiovim odlaskom u mirovinu i Dimitri Brečević mora nekim drugim putem,  on kreće svojim stazama, već duže vrijeme ima svoju etiketu Piquentum  koja nije dolazila toliko do izražaja s obzirom da je Brečević velik dio radnog vremena provodio u podrumu kod Claia, postoji nada da će Dimitrij svoje bogato iskustvo stečeno kroz suradnju s Claijem sada prikladno iskoristiti za razvoj svoje robne marke… ♣

Od Belgije do Istre

CMB, i SJEĆANJE NA GUIMARAES, od PRIJE VIŠE od DESETLJEĆA

Napokon se ostvaruje nešto što sam kao dugogodišnji sudionik Concours Mondiala de Bruxelles, jednog od najafirmiranijih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, predlagao osnivaču ocjenjivanja Louisu Havauxu i tadašnjem direktoru ocjenjivanja njegovu sinu Baudouinu Havauxu odmah nakon što je Concours, svake godine dogovarajući za domaćinstvo s nekim drugim europskim gradom, prvi put krenuo i u zonu izvan Europske Unije, konkretno u Bratislavu u Slovačku, nekad prije, skupa sa Češkom, u tzv. istočnome bloku: tatu i sina Havauxe nagovarao sam da najozbiljnije razmišljaju o dolasku i u Hrvatsku, kasnije na CMB 2017 u Plovdivu ponavljao sam priču. I eto, CMB je stigao i na naše područje, u Poreč!

Susret relevantnih: domaćini Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra, i Ivan Marić, direktor, u razgovoru s predsjednikom Concours Mondiala Baudouainom Havauxom, direktorom ocjenjivanja enlogom Thomasom Costenobleom i s Thomasom Brandlom iz Stuttgarta a koji vodi dio promidžbe za CMB (suhiucasi)

Uz predsjednika Concours Mondiala Baudouina Havauxa su Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, zatim Boris Miletić, župan istarske županije, pa direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, onda Nenad Velenika, direktor Turističke zajednice Poreča, Emil Perdec, Food&Beverage manager Plave Lagune, izaslanik premijera Republike Hrvatske i ministrice poljoprivrede, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak (Marko Čolić)

Stigli su! Eto me s njima u Zagrebu, na njihovu polasku prema Poreču: No 1 Baudouin Havaux (desno) i direktor ocjenjivanja Thomas Costenoble (Julio Frangen)

Quentin Havaux, sin Baudouina Havauxa preuzima funkciju dirrektora ocjenjivanja CMB

Concours Mondial de Bruxelles ima vrlo jake konkurente u ocjenjivanjima Decanter World Wide Awards, IWSC, Mundus Vini, ali ostaje neprikosnoveno kao jedno od najvažnijih ocjenjivanja na svijetu i jedno od ocjenjivanja koje svake godine uspije okupiti vrlo visok broj uzoraka.  U najnovije vrijeme CMB , na koji se sa svojim uzorcima prijavljuje doista ogroman broj proizvođača vina, odlučio je rasteretiti ocjenjivanje na način da umjesto jednoga godišnje a koji okuplja sve tipove vina krene u nekoliko razdvojenih vrednovanja godišnje, svako je koncentrirano na neku od postojećih vrsta vina, i svako se održava u drugom gradu.

Concours Mondial osmišljen je ne samo kao klasično strukovno ocjenjivanje vina, nego i kao priredba kroz koju se može puno saznati i naučiti o posjećenome području pa i zemlji što taj put pruža gostoprimstvo. CMB ima i svoje vinske ambasadore, koje čine upravo poznati eno-gasto novinari pozivani u ocjenjivački žiri. Concours Mondial brine o tome da kao ocjenjivače pozove mnoge kvalificirane osobe iz niza različitih zemalja, zatim da u većem broju pozove ne samo enologe i istaknute sommeliere nego i novinare, publiciste specijalizirane za vino, ali i za – jer jedno čvrsto ide s drugime! – enogastronomiju i turizam, a pobrine se i za to da te svoje ocjenjivače, nakon odrađenog degustatorskog posla prije podne i nakon ručka u popodnevnim satima odvede u razgled i upoznavanje kraja, dakako uz zaustavljanje u (renomiranim) vinskim podrumima. Sudionici imaju priliku kući ponijeti niz impresivnih uspomena (i opipljivih suvenira!), a u kojem će to biti opsegu ovisi uvelike dakako o gradu domaćinu. Turistička industrija danas je silno razvijena, putuje se masovno i posvuda, zemlja s aspiracijomm da postane poznata kao snažno turističko odredište zasigurno i kroz suradnju s CMB-om može lijepo profitirati. Istra doduše već slovi kao najrazvijenija hrvatska turstička destinacija, a dobra njena prezentacija ove godine dodatno i kroz CMB koristit će zasigurno i drugim našim regijama-aspiranticama na bolji dolazak gostiju, i to ne tek u smislu broja gostiju (masa), nego i u smislu jako dobrih ostvarenih financijskih rezultata (platežno sposobniji gosti).

CMB ambasadori snimljeni na pressici u Zagrebu i, dolje, za obilaska Istre, s Ivicom Matoševićem na njegovu vinskom posjedu Kao CMB vinski ambasadori sada u Hrvatsku su stigli Švicarac Pierre Thomas, Španjolac Alejandro López Facorro Paadino, Nijemac Thomas Brandl i Talijan Luigi Salvo

________________________

PROSLAVA 30. JUBILEJA! –  Istra je sredinom svibnja ne samo domaćin velikog svjetskog ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles nego je i poprište proslave lijepog jubileja te institucije, naime Concours Mondial sada u Poreču obilježava svoje 30 izdanje!

CMB je 1994. u Bruxellesu utemeljio i određeno vrijeme kao glavni direktor manifestacije vodio Louis Havaux, otac sadašnjeg predsjednica cjelokupne priredbe Baudouina Havauxa i djed Baudouineova sina Quentina, koji je također već uključen u posao i pomalo preuzima ulogu oca.  Ubrzo po osnutku Concours se etablirao kao relevantna i referentna manifestacija koja potrošaču pruža koristan putokaz ka kvalitetnom izboru etikete što je kupuje, a za proizvođače se pokazala kao učinkovita lansirna rampa na tržištu. Mjesta domaćini CMB-a lijepo su se okoristila promidžbom na svjetskoj razini bitnom za poboljšanje gospodarskih rezultata kroz turizam. Isprva se ocjenjivanje održavalo samo u Bruxellesu, a 2006. okrenulo se i prema drugim gradovima po Europskoj Uniji, npr. Lisabonu, Bordeauxu, Palermu, Luxembourgu, Guimaraesu, Aigleu, a onda se, u prošlom desetljeću, kad je olabavila stega tzv. Istočnog bloka i kad su se stekli uvjeti i za skok na drugu stranu, pošlo u Bratislavu, Brno, Plovdiv, pa čak i u daleki Peking!  Posebno izdanje CMB-a bilo je i u Čileu.

Concours Mondial de Bruxelles postao je i ostao najveće svjetsko putujuće vrednovanje plemenite kapljice. Dosad se na kušanju što ga priredjuje Concours Mondial degustiralo više od 175.000 uzoraka iz nekih 65 različitih zemalja proizvođača Bakhova nektara. Otvoriti više od po 10.000 butelja iz cijeloga svijeta i ponuditi vino iz njih na kušanje kroz tri dana zaista je pothvat vrijedan pažnje i divljenja. S obzirom na svake godine sve već veliki broj prijavljenih uzoraka, voditelji CMB-a odlučili su prije nekog vremena manifestaciju na koju su pristizali uzorci svih kategorija vina rasteretiti podjelom, kroz godinu, na nekoliko ocjenjivanja po tematskom ključu, konkretno na posebno ocjenjivanje mirnog bijelog i mirnog crnog vina, posebno ocjenjivanje pjenušaca, posebno ocjenjivanje roséa, posebno ocjenjivanje fortificirane kapljice.

Ove godine Poreč je, da ponovim, domaćin vrednovanju mirnog bijelog i mirnog crnog vina. Po najnovijim vijestima iz CMB-a u Poreču će se degustirati i ocijeniti nešto više od 7500 uzraka, hrvatsko vino zastupljeno je s nešto više od 220 uzoraka.

Ocjenjivača će biti 320 iz 50 zemalja. Evo i tko će iz Hrvatske ove godine na CMB-u sudjelovati kao degustator-ocjenjivač: Toni Babić, Josip Barišić, Toni Batel, Filip Božić, Marijan Bubola, Ivan Damjanić, Ana Marija Jagatić Korenika, Ivan Jug, Josip Orišković, Sandi Paris, Sanja Radeka, Saša Špiranec i Tomislav Tuđen. 

Rezultati ocjenjivanja bit će objavljeni na web stranici Concours Mondiala 23. svibnja 2023. u 12 sati.

___________________________

Prisjetio sam se, kao, sada, na neki način, i ja u ulozi svojevrsnog CMB-ambasadora, jednog davnog izdanja Concours Mondial de Bruxellesa u Portugalu, u Bragi/Guimaraesu. Tada smo kao ocjenjivači iz Hrvatske bili pozvani Vitomir Andrić, u ono vrijeme urednik u Večernjem listu i autor vinskih priloga u toj novini, zatim enolog mr. Franjo Francem nekad predsjednik Društva enloga Hrvatske, pa Saša Špiranec, s višegodišnjim iskustvom u segmentu vinske trgovine i autor priloga o vinu i eno-gastronomiji u našem tisku, te ja iz Svijeta u Čaši. Vodili su nas impresivnom vinorodnom dolinom rijeke Douro i kod proizvođača Dirka Niepoorta, jednog od članova famoznih Douro Boysa, čuvene vinske grupe najboljih tamošnjih (obiteljskih) proizvođača i promotora Bakhova nektara s područja Doura (obitelji: Roquette – Quinta do Crasto, Olazabal – Quinta do Vale Meao, van Zeller – Quinta do Vale Dona Maria, Niepoort – Quinta do Napoles i Ferreira – Quinta do Vallado), posjetili smo Porto i susjedno mu područje Vila Nova de Gaia gdje su, duž obale Doura, koncentrirana skladišta proizvođača čuvenog vina porto…

Svojedobno u Portugalu: Saša Špiranec, Franjo Francem, Vito Andrić i ja. Dolje, u nastavku: Evo i nekih ocjenjivača iz svijeta s kojima sam na CMB-u bio u istom žiriju odnosno s kojima sam se znao družiti:

Maria Joao de Almeida (Portugal), Marius Kapcszinsky (Poljska),Charlie Arturaola (SAD,  Mario Viotti (Brazil),  pa…

…Pascale Gullier i Michel Blanc Chateauneuf-du-Pape (Francuska), te Pierre Thomas (Švicarska) i Thomas Brandl (Njemačka),

Emmanuele Pellucci, Giovanni Paterno’, Luigi Salvo, prof. Roberto Zironi (Italija),pa

Jean Smullen (Irska), Chris Alblas (Nizozemska),  Constantin Stergides (Grčka), ali  i…

Subhash Arora i Rojita Tiwari  iz Indije…

 

Moje sjećanje na prekrasne prizore vidjene zahvaljujući Concours Mondialu prije dosta godina kad se CMB odvijao u Portugalu i kad sam na CMB-u sudjelovao kao degustator u stručnom ocjenjivačkom žiriju. Vodili su nas i jedinstvenim krajolikom vinorodne doline uz rijeku Douro. Pogled na vinograde uz Douro s posjeda Dirka Niepoorta (suhiucasi)

Douro Boys na okupu

Prizor iz Vila Nove – čamac s bačvicama plovi u pravcu svojega skladišta na obali pri ušću Doura

Istrani su se zasigurno dobro pripremili za promidžbu svojega kraja a i Hrvatske! Evo kako je u Istri planiran boravak za goste – organzatore CMB-a i ocjenjivače:  srijeda 10. svibnja: dolazak degustatora – koktel dobrodošlice i večera ⦁ četvrtak 11. svibnja : Detaljna prezentacija Istre s naglaskom na lokalnom vinu, vodi je Caroline Gilby MW, Masterclasses o Istri i Vinskoj Hrvatskoj, posjet Nacionalnom parku Brijuni ⦁ petak 12 svibnja: prvi dan degustacija/ocjenjivanja, nakon ručka u popodnevnim satima, posjet nekoj od vinarija u Istri ⦁ subota 13 svinjja: drugi dan degustacija, popodne obilazak istarskih vinskih podruma ⦁ nedjelja 14 svibnja: treći dan degustacija & gala večer(a) ⦁ ponedjeljak 15. svibnja: odlazak degustatora. ♣

Ocjenjivanja

Enter the world of the best Syrah/Shiraz wine

17 izdanje – svibanj 11-12, 2023 – Ampuis, Francuska

Najjača koncentracija vina od Syraha na svijetu:
450 uzoraka vina iz 26 zemalja ⦁ 100 medjunarodnih eksperata-ocjenjivača iz cijeloga svijeta

Posljednji je trenutak za prijavu i slanje uzoraka

www.syrah-du-monde.com

________________________________________________

Sjajna prilika za kušanje odličnih vina, iz Hrvatske ali i iz susjednih zemalja!

Najnovija odličja za vna Belje

Dragulji Zlatan otoka

Makedonski biseri – Chateau Kamnik s izvrsnima vrancem (Terroir), syrahom (10 barrels) i kratošijom (tribidrag), te gigantski Tikveš s finesama iz svojih ekskluzivnih manjih vinarija s francuskim oznakama Domaine de… ili Chateau, konkretno na slici su izvanredan Grand cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot) Domaine Lepovo, te Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratošija/crljenak)

______________________________________________________

Dani hrvatskog pršuta

TRIJUMF DALMACIJE u RIJECI

Nekad je u Lijepoj našoj glavna pozornica za prezentaciju pršuta bio istarski Tinjan, međutim sada iz Istre skačemo u Rijeku, naime tamo su održani deveti Dani hrvatskog pršuta i podijeljene nagrade najboljim uradcima, napomenuti valja kako su svi pršuti pristigli na ocjenjivanje nositelji zaštite na razini EU. Pozvani da prisustvuju svečanosti dodjele priznanja bili su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić, predstavnici Mnistarstva poljoprivrede, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i potpredsjednik HGK Dragan Kovačević. Nagrađeni pršuti sutradan su na riječkom Korzu u sklopu najveće manifestacije vezane uz ovu vrhunsku deliciju predstavljeni su i široj javnosti.

Šampion devetih Dana hrvatskog pršuta u Rijeci – Vlade Prančić Smjeli iz Dugopolja kod Splita

Titula za najbolji pršut zaobišla je Istru i otišla je u Dalmaciju, u Dugopolje kod Splita! A laureat je već godinama dobro znan hrvatskim poklonicima pršuta – to je Vlade Prančić Smjeli, koji sada slovi kao najnagrađivaniji hrvatski pršutar! Vlade Prančić, vlasnik pršutane, s ove najveće manifestacije koja promovira zaštićene hrvatske pršute na europskoj razini, tako eto ima dvije šampionske titule.

U Rijeci je pobijedio u snažnoj konkurenciji 14 iznimnih pršuta među kojima su bila zastupljena sva četiri zaštićena hrvatska pršuta: krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Da je riječ o proizvodima visoke kvalitete govori i podatak da je od 14 pršuta, njih deset osvojilo više od 90 bodova i okitilo se zlatom.

Tradicionalno su dodijeljena i posebna priznanja za razvoj pršutarske industrije u Hrvatskoj, ovog puta otišla su na sjeverni dio Jadrana, vlasniku Mesnica marketi Žužić Vjekoslavu Žužiću, jedinom proizvođaču zaštićenog krčkog pršuta, prvog hrvatskog proizvoda s EU zaštitom, te u Istru Nevenki Hreljak koja s obitelji vodi poznatu tvrtku Pisinium.

Na Danima hrvatskog pršuta u Rijeci istaknuto je kako je vrijeme pandemije pokazalo krhkost turizma te kako u ovo teško vrijeme kad raste inflacija  proizvođači pršuta trebaju jače raditi na tome da svojim uradcima osim na hrvatskome tržištu osiguraju plasman i na drugim tržištima.

– Koliko možemo biti zadovoljni time što se pokazuje kako je proizvodnja pršuta u porastu, toliko moramo biti svjesni da neminovno slijedi rast cijena pršuta na tržištu uzrokovan rastom cijena sirovine, energenata, rada, povećanja kamata, ukratko svih ulaznih troškova. Rast cijena vrlo lako može dovesti i do pada potrošnje na ovom našem području . Zbog tih neizvjesnosti mi pršutari nastojimo proširiti svoje tržište prije svega na razne zemlje unutar Europske unije. Taj korak naravno nije ni jednostavan ni lagan jer dolazimo na razvijena tržišta gdje su prisutni veliki proizvođači i veliki razvijeni brendovi. Za kvalitetan iskorak na tržište Europe potrebne su daljnje investicije kroz proizvodnju, pakiranje, marketing… tako da su veliki izazovi pred nama – istaknuo je naskupu Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta.

Dodao je kako se u Hrvatskoj još uvijek proizvodi oko 500 tisuća komada pršuta, a oko milijun se pojede. Drugim riječima potražnja je dvostruko veća od proizvodnje pa hrvatski proizvođači imaju prostor za rast. To je potvrdio i Željko Jovanović, izaslanik predsjednika Milanovića istaknuvši da ćemo u narednim godinama, s obzirom na najavljene investicije u postojeće i nove proizvodne pršutane, povećati proizvodnju na 700 tisuća komada.

Prošle godine zabilježen je veći izvoz mesnih prerađevina iz hrvatske, i izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać skrenuo je pažnju na to kako je izvoz pršuta jedan od jakih oblika promocije hrvatskih zaštićenih pršuta. Naveo je i da uz istarski, krčki, drniški i dalmatinski pršut Hrvatska danas ima još 38 zaštićenih proizvoda, što nas svrstava na visoko sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda u EU. Kazao je i to da su Dani hrvatskog pršuta najbolje mjesto za raspravu o stanju u proizvodnji pršuta u Hrvatskoj te za određivanje budućih perspektiva ovog rastućeg sektora.

– Prošle godine hrvatska je u razmjeni visoko-finaliziranih mesnih proizvoda i mesnih prerađevina imala veći izvoz, odnosno imali smo vanjsko-trgovinski suficit veći od 34 milijuna eura – iznio je, Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam pri HGK.

O važnosti premium proizvoda govorio je i Petar Mamula, zamjenik župana Primorsko-goranske županije u kojoj se nastoji pokrenuti i povećati njihova proizvodnja te je istaknuo kako Primorsko-goranska nije poljoprivredna županija ali ima odlične turističke rezultate koji uvelike mogu pridonijeti boljem plasmanu.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako se taj grad sve više okreće turističkoj ponudi te je iznimno važno da gastronomska ponuda bude adekvatna, a pri tom važnu ulogu imaju proizvodi poput zaštićenih hrvatskih pršuta koji su odraz velikog truda, rada i zalaganja… . ♣

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

______________________________________

Naljepnice upozorenja koje Irska želi uvesti na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima

Iz Irske je stigla vijest o Alertu, odnosno o tome kako Irska ozbiljno najavljuje mogućnost uvođenja na boce s vinom i s drugim alkoholnim pićima nekoliko oznaka upozorenja o štetama koje konzumacija alkohola može prouzročiti na ljudsko zdravlje. Irska je o mogućnosti tog svog poteza obavijestila Europsku Uniju i zatražila odobrenje za realizaciju, a ovih dana, saznaje se, dobila je od EU zeleno svjetlo.

_____________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju – 04. 2023 – hints to the smart purchase

 

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

–  Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, zrelo, živo elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, mature, very alive, fullbodied, classic elegant great wine, in the mouth long-lasting, with the ageng potential.

–  Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

  – Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,1 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za, još, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for the exigent consumer

–  80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 3,0) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez neke veće uzbudljivosti / Correct, may be varietal well recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

.                         – 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

ispod/under 71 ( 1,1 / 2.o) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

 

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SUHI u ČAŠI – 03.2023

kroz / through

_____o3.2023 ____

ALWAYS YOUNG TO ROCK…                  NEVER TO OLD TO… FLY…

ŽELJKO SUHADOLNIK

POREČ CALLING! Concours Mondial de Bruxelles 2023 – kategorije: suha bijela i crna vina/categories: dry white and dry red wines

___________________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba: NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA! ⦁ Vinart Lauba Grand Tastng Zagreb 2023: BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO KORISNO… ⦁ WineRi 2023: KVARNER WINES, i DRUGI… ⦁ Vint_age by Vinistra: ODLEŽANE MALVAZIJE ⦁ Beskompromisan zaokret prema kakvoći: IVICA FRLAN PREMA DODANOJ VRIJEDNOSTI  VIVODINE ⦁

Ulica žeđi/PUTOKAZ KUPCU – 03.2023. – BUYING GUIDE/Rue de la soif

Jedinstveni jubileji jedinstvenih osoba

NA PRVI APRILA – PRVA STOTKA MIKEA GRGIĆA!

            Prvi travnja, a nije zeka-peka, nego činjenica i stvarnost: 1.04.2023. puni se prvo stoljeće od rođenja Miljenka Grgića (u svijetu poznatijeg kao Mike Grgich), našeg čovjeka koji je, s jedne strane – nakon povijesne Pariške presude (Paris Judgement) 1976. godine kao ishoda duela vina francuskih i američkih uzoraka od burgundijskih i bordoških kultivara – osobito zaslužan za svjetsku afirmaciju kalifornijskog vina, a koji je, s druge strane, svojim aktivnostima na dokazivanju, uz pomoć glasovite profesorice Carole Meredith, dalmatinskog porijekla famoznog Zinfandela (Crljenka, Tribidraga, Pribidraga…), u neko prijašnje vrijeme pripisivanog Kaliforniji, zaslužan za skretanje pažnje šire svjetske javnosti na Hrvatsku i, posebice, na naše jadransko područje kao, domovinu spomenutog kultivara prikazanog kao jednim od roditelja Plavca maloga.

Miljenko Mike Grgich – zdravica iz Zagreba, na njegov stoti rođendan. Dolje desno – prizor od lani, sa 99. slavlja

Grgićev Chardonnay 1073 Montelena, pobjednik na kušanju Pariška presuda 1976. godine

Mike Grgich kao vrlo mlad otisnuo se iz Hrvatske u inozemstvo, nakon višegodišnjeg boravka u Europi završio je u Americi, radio kao enolog u više kalifornijskih vinskih podruma među kojima i kod famoznog Roberta Mondavija, ključni preoket u njegovoj poslovnoj karijeri i u životu dolazi nakon što je za Chateau Montelena kreirao Chardonnay 1973. što se našao na famoznom strukovnom ocjenjivanju-ogledu burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina i kalifornijskih bijelih i crnih vina i što je, istodobno najprije na zaprepaštenje ali odmah potom i na divljenje svih bodovno nadmašio razvikane burgundijske rivale. Grgichu su se u Kaliforniji otvorila sva vrata, našao se s poslovnm čovjekom Austinom Hillsom i u Ruthersfordu u dolini Napa nastala je vinarija Grgich Hills Cellars.

A onda je Grgić, 1996., odlučio vinariju otvoriti i u Hrvatskoj, gledao je da to bude u Dalmaciji i u blizini ponajboljih vinogradarskih pozicija i eto skrasio se u Trsteniku na Pelješcu, kod famoznih Dingača i Postupa gdje caruje Plavac mali, ali i u blizini Korčule gdje blista još jedan hrvatski, ali bijeli!, vinsko-sortni adut – Pošip. Iz vinskog podruma  Grgić-vina u Trsteniku tako eto već godinama izlaze upečatljivi crnjak Plavac mali, te izvrsni bijeli pošip.

Ukrasna fontana na ulasku na posjed Grgich Hills Estate u Ruthersfordu u kalifornijskoj dolini Napa

Pogled na Grgićev podrum u Trsteniku na Pelješcu

O objektu i vinima na Pelješcu brine Krešo Vučković Bagio sa suprugom. U sklopu vinskog posjeda je i lijepa kušaonica s pogledom na more te s ponudom ne samo finog vina nego i s ponudom finih zalogaja. Dogodine se u glavnoj zgradi planira otvoriti i luksuzni smještajni objekt

Godine koje su se Grgichu nakupljale na plećima nisu se pokazale smetnjom za vinski posjed u SAD a ni za onaj ovdje, stoga što se Mike Grgich na vrijeme pobrinuo da od mladih ljudi stvara vrsne podrumare i enologe, među njima vrlo pouzdan je Krešo Vučković Bagio kao voditelj podruma u Trsteniku, u izvrsnom pak svjetlu i doista dostojan Grgićeve reputacije pokazao se, opet, naš – enolog Ivo Jeramaz, koji je danas u radnom smislu na enološkom kormilu i koji je uvelike pridonio da se u potpunosti ostvari ono čemu je Mike Grgić s vremenom postajao sve skloniji, a to su, zasad barem na imanju u Kaliforniji, proizvodnja vina samo od grožđa iz vastitih nasada i proizvodnja i u trsju i u podrumu maksimalno moguće na ekološkom kolosijeku.

U znak pažnje i sa željom za dobro zdravlje slavljenika! Uz degustaciju njegovih dalmatinskih i kalifornijskih vina u kući Vrutak, Mikeu Grgichu pozdrave i znak štovanja poslali smo Martin Matić i Siniša Drkula iz Vrutka kao domaćini, prof. Ivan Pejić sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sommelieri-ugostitelji Krešimir Šesnić, Darko Lugarić i Tomo Jakopović, te novinari Saša Špiranec (Vinart i Jutarnji list), Zoran Vitas (Večernji list) i ja, Željko Suhadolnik

Po najnovijim informacijama, Mike Grgich zdravstveno je u dobrom stanju,  tijekom zime bude u Palm Springsu u južnoj Kaliforniji, a kad jače zatopli vraća se na svoj posjed u Ruthersfordu. Proslava prve stotke organizirana je na posjedu ali obilježava se i u nas, doduše ona prava proslava u vinariji u Trsteniku planira se za sredinu travnja, za kad se najavljuje i dodjela Grgichu plakete Smojina marenda, riječ je o priznaju oko kojega brine znani splitski fotograf i fotoreporter te dizajner Boris Kragić, a koje se, kao sjećanje i na našeg velikana Miljenka Smoju, svake godine dodjeljuje osobama što su se posebno iskazale i u promidžbi Lijepe naše.

Sredinjom travnja slavlje u povodu 100. rođendana Mikea Grgicha bit će u njegovu podrumu u Trsteniku, a plaketu s likom naše ikone Miljenka Smojea Mikeu Grgichu trebao bi predati splitski fotograf i dizajner Boris Kragić

U Zagrebu je u reprezentativnim prostorima nove zgrade trgovačke kuće Vrutak, koja inače u ponudi drži i Grgićeve butelje, održan svečani skup kojime se u povodu 100. rođendana htjelo odati priznanje Mikeu Grgiću za to što je učinio za Hrvatsku i poželjeti mu mnogo zdravlja i sreće. Na rođendanskoj zdravici prigodno su kušani Grgićevi na tržištu sada aktualni hrvatski pošip i plavac mali te kalifornijska bijela i crna vina, doduše Chardonnaya Grgich Hills na žalost nije bilo jer rasprodan je i tek treba stići novim uvozom, a od onoga dostupnoga za degustaciju posebno se dojmio Pošip 2020 Grgić-vina, oduševio je pak Cabernet sauvignon Grgich Hills Estate 2017. ♣

Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023

BOGATO i SADRŽAJNO, NA VISOKOM NIVOU, OBRAZOVNO i KORISNO, UZOR u CRO-VINSKOM SAJMOVANJU

U posljednje vrijeme a otkako je na ovim našim prostorima Bakho zagospodario priredbama ne samo na širokom, nego i na višem nivou, maltene svako iole veće mjesto ovdje ima svoje vinsko, danas posebno IN događanje, često najavljivano pretenciozno sajmom odnosno festivalom, ali – pitanje i koliko uvijek i ispravno – nazvano sajmom odnosno festivalom. Kraj veljače i početak ožujka 2023. bili su nam u znaku ukupno dosad osme po redu manifestacije Lauba Grand Tasting Zagreb, u realizaciji domicilnog Vinarta, sestrinske tvrtke eno-konzultantske jezgre Vinolab a nastale, mudro, prije dosta godina s ciljem da, kao kvalitetna i bitna dopuna projektu, bude specijalizirana za vinsku promidžbu i organizaciju vrhunskih događanja s plemenitom kapljicom kao protagonistom. U desetak dana ukupnog događanja Vinart Lauba Grand Tasting Zagreb 2023 blistao je, najprije vinskim radionicama u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, a onda i kroz dvodnevnu smotru vinara i vina i promenadno kušanje za posjetitelje izravno u susretu s proizvođačima-izlagačima u za takve susrete pogodnoj dvorani Lauba.

Saša Špiranec, i katalog manifestacije (Marko Čolić)

Prvi čovjek Vinarta Saša Špiranec, koji je najprije iskustva stjecao na području vinske trgovine u vodećim uvozničkim i distribucijskim centrima u nas a koji je prema vrhuncu svoje poslovne karijere naglo krenuo nakon što je startao i s publicističkim radom – komentarima, redovitim recenzijama kapljice s tržišta u vrlo praćenim medijima, i potom organizacijom vinskih događanja. Komparativnu prednost nad drugim organizatorima zbivanja sajamskog/festivalskog tipa stekao je najprije – kroz pozitivnim odgovorom prihvaćene – pozive za sudjelovanje upućene doista ponajboljim vinarima i sa stavom da tek ako mu se svi pozvani odazovu a u defniranoj prostoriji/definiranim prostorijama ostane na raspolaganju još slobodnih mjesta prima i druge zainteresirane da izlažu. Na taj način uspio je riješiti to da ponudi reviju vrunske kakvoće i događanje pod dovoljnimm jamstvom da se na njemu kroz cijelo vrijeme trajanja neće stvarati nesnosne gužve, kao poprilične smetnje posjetiteljima što se ozbiljno peofesionano bave vinom i posjetiteljima-ljubiteljima koji žele upoznati nešto novo i drugo a nisu došli, kao brojni drugi, tek da piju količinskim ritmom.

Projekt Lauba 2023 bio je, riječju – bogato i sadržajno, obrazovno korisno događanje. Atraktivna ponuda uzoraka, katalog s dosta svrsishodnih podataka o aktualnoj vinskoj Hrvatskoj te s detaljnim popisom izlagača i s navodom etiketa što ih svaki ponuđač predstavlja, s navodom sorte/sorata i maloprodajnih cijena za svako vino te s kontaktima izlagača – smatram da bi ubuduće bilo dobro i da se ubuduće proizvođači još jače marketinški potrude i da u većem broju ponesu sa sobom svoje prospekte a da na tu u katalogu dodijeljenu im stranicu dodaju još informacija o donesenim svojim uzorcima… Za profesionace iz sektora i za širu publiku vrijedno gourmet-događanje na visokom nivou, k tome, pogotovu i s naknadnim studijskim putovanjem za većma inozemne novinare i vinske pisce te neke sommeliere, event prikladan za efikasnu širu internacionalnu popularizaciju naše vinske produkcije. Sve u svemu, manifestacija što može poslužiti kao uzor u ozbiljnom vinskom sajmovanju!

S grupom inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, snimljeno na festivalu prije njihova organiziranoig odlaska na studijsko putovanje Dalmacijom, na za njih pripremljenoj posebnoj degustaciji 80 izabranih hrvatskih vina

Enolog Robert Brkić, savjetnik na vinskom posjedu Vislander, u drutštvu s enologom Franjom Francemom, prezentira kapljicu od viške Vugave slovenskom sommelijeru Emilu Perdecu i madžarskom vinskim piscu Zoltanu Györffyju

Na pressici uoči manifestacije Lauba Grand Tasting 2023 usjeklo mi se u sjećanje nešto što je općenito prošlo ispod radara zbog dosta suzdržanog istupa na tu temu kao mogućnost najavio Saša Špiranec, a riječ je o tome da bi se paraleno s izlagačkim dijelom u glavnoj dvorani možda u nekoj susjednoj manjoj prostoriji upravo za profesionalna vinska pera, te sommeliere i ugostitelje kao i (inozemne) vinske trgovce otvorila mogućnost da posve na miru, sjedeći komotno uz stolove svaki sa po nekoliko čaša ispred sebe i s listom ponude kroz par dana trajanja Laube maksimalno koncentrirano kušaju što više uzoraka na sajmu predstavljenih etiketa a koje bi im ih, po četiri ili pet etiketa po narudžbi, s liste direktno od zainteresiranih izlagača donosili i utočili angažirani konobari profesionalci. Za posjetitelje-profesionalce postojala bi mogućnost da, kad iz liste s ukupnom ponudom izdvoje uzorke za koje su posebno zainteresirani, bez problema prijeđu u veliku dvoranu na razgovor s proizvođačem čija kapljica im se posebno dopala. S vremenom bi se iz takvog pristupa i s terminom održavanja Laube do kraja veljače u godini kad se, posebice u ugostiteljstvu stvaraju nove vinske liste za dotičnu godinu s naglaskom na unaprjeđenje ponude objekta u novoj turističkoj sezoni, mogle roditi u komercijalnom smislui za svaki (uži) kraj vrlo korisne raspodjele po npr. našima četirima glavnim vinskim regijama (Bregoviti hrvatski sjeverozapad, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija) s akcentima na glavnu sortu odnosno nekoliko najtipičnijih sorata područja ali i na terroirski gledano po užim predjelima najvažnije neke od te četiri regije (npr. graševine iz Daruvara, Kutjeva, Đakova, Baranje i Iloka razlikuju se, kao npr. i plavci iz Sjeverne, Srednje i Južne Dalmacije). Možda bi to potaknulo hrvatske proizvođače da se bolje, i prikladno organiziraju po užim geografski interesnim područjima i da definiraju tipičan zajednički profil vina neke glavne sorte svojega kraja ili nekih svojih sorata-aduta po terroirski užim predjelima, ali i u linijama bazno, superiorno (što bi odgovaralo npr. znanoj talijanskoj oznaci Riserva koja, usput rečeno, nije tek proizvoljno korištena nego mora se bazirati na određenom konzorcijskom, u nas bi se to prevelo udružnom pravilniku u proizvodnji (uključujući i način i minimalnu dužinu dozrijevanja vina) te glede najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište)…

________________________________

Najnovije nagrade za vina Belje

________________________________

U hodu prema vrhu tzv. piramide kakvoće može se razmišljati i o Gran Reservi ili nekim oznakama u rangu francuskih 1er crua ili Grand crua, također ploda pravilnika ponašanja u vinogradu i podrumu. Želimo li naša u sve većem broju IZVRSNA vina – i od naših kultivara odnosno kultivara karakterističnih za ovaj naš dio Europe (makar na žalost nerijetko rađena u dovoljno zanimljivoj količini koju bi moglo i te kako upiti i domaće ali pogotovu i strano tržište! – plasirati po višoj cijeni i stjecati značajnu reputaciju na globalnom nivou pa kao slijed toga privlačiti veći broj (eno-gastro) turista i tamo gdje nemamo more za ljetni užitak.Moramo shvatiti da proizvod uz to što je kvalitativno na visokoj razini mora imati estetski decentnu opremu i na etiketama lijepo vidljive i čitljive podatke o (užem) porijeklu, tipu i kategoriji/rangu vina, godištu, suhoći, količini akohola…. te rečenicu-dvije, ali čitljivo inkorporirano, o specifičnom vinogradu, odnosno načinu produkcije… Bez obzira na to što se često u javnosti govori o ekonomskim problemima i krizama, moglo bi se kazati kako i kod nas a pogotovu vani ima i te kako dovoljno potrošača koji su za svoj užitak uz vino sposobni i spremni potrošiti i poprilične svote… U prilog toj konstataciji donekle govori i pogled na  popis vinskih radionica Vinarta u hotelu Dubrovnik, s cijenama ulaznice za svaku od njih.

RADIONICE

Među najatraktivnijim radionicama bila je ona na kojoj su Moreno Degrassi i njegov enolog Alen Matelić iz Istre prikazali neke sjajne uzorke raznih crnjaka Terre Bianche Contarini Riserva iz berbi od 2012. do 2015, konkretno bih posebice izdvojio Petit Verdot iz 2015. i Syrah 2012. Smisao radionice bio je prikazati vrijednost pozicije Contarini Terre Bianche, koja se nalazi na Bujštini kod Buja i Brtonigle i karakterizira je bijela zemlja, kroz sedam jednosortnih vina od grožđa s tog položaja i, kao finale, kroz mješavinu svih tih sedam sorata pod nazivom Contarini Terre Bianche Riserva rosso. Degrassi i Matelić odlično su se pripremili i nazočnima u prepunoj dvorani podijelili tablice s detaljnim tehničkim podacima o svakome vinu. Visokoprofesionalno, BRAVO! (Marko Čolić)

Položaj Contarini

Upečatljiva radionica vezana tijesno uz glasoviti vinogradarski položaj u Istri Santa Lucia, te za vinogradara/vinara Giancarla Kozlovića. Vodili su je Kozlović i Saša Špiranec. Slikom, tekstom i kroz vina dealjno je prezentiran vinogradarski raj. Tri malvazije – jedna iz 2019., jedna iz 2017. i jedna iz 2009., zatim dva terana – Santa Lucia 2011, pa Santa Lucia 2017, na kraju dvije mješavine – Santa Lucia crno 2016 i Santa Lucia crno 2011.

Sjajna radionica enologa Davora Šestanovića o hvarskim plavcima s različitih položaja na otoku. Posebno su se – uz primjedbu da je s nekima bolje još pričekati s konzumacijom – istaknula vina Plavac mali Grand Select 2017 Zlatan otok Plenković (Sveta Nedjelja), Plavac mali barrique 2016 Vina Andro Tomić (Ivan Dolac), Veli Visko 2018 Vina Carić (Hvarske plaže), Divjok 2019 Luviji (Milna), Plavac mali Pharos Maximus 2015 Hvar Hills (južna strana otoka Hvara) (suhiucasi)

Sjajna vina Zlatan otok, za realizaciju ove na sajmu u Laubi sada prezentirane i na tržištu aktualne berbe bio je zadužen upravo enolog Davor Šestanović. Neke od crnjaka predstavnik Zlatnog otoka Darko Janković nudio je na kušanje i iz magnuma, i pokazalo se koliko u prednosti mogu biti (rasna puna crna) vina napunjena upravo u bocu zapremnine 1,5 litre… (suhiucasi)

Ljubo Makljanić, enolog vinarije Carić, te Mario Jeličić Purko iz Hvar Hillsa (suhiucasi)

Vinartova ovogodišnja priča startala je u Zagrebu već u četvrtak 23. veljače beš s vinskim radionicama – u dosta velikim prostorijama u mogućnosti da prime brojne zainteresirane – i trajala je, uz predah u posljednje nedjelju i ponedjeljak u veljači, u popodnevnim satima u sve dane do revijalne Laube, radionice su bile vrlo atraktivne i poučne, iz tablice se lijepo vidi to što se nudilo. Cijene ulaznicama ovisno o radionici kretale su se od 10 do 20 eura, za jednu radionicu s burgundijskim bijelim vinima kao protagonistima trebalo je izdvojiti  40€. O tome koliko je zanimanje za kvalitetno upoznavanje vina među građanima Zagreba dovoljno govori da su sve radionice – održane u pričično velikim prostorijama – bile odlično posjećene, većna od njih praktički do posljednje raspoložive sjedalice! Propitivao sam se kod organizatora o profilu posjetitelja, posebno me zanimalo koliko je na radionicama bilo profesionalaca iz sektora eno-gastronomije, poglavito ugostitelja te djelatnika iz sektora turizma, ali odgovor, koji bi svakako bilo dobro znati, nisam dobio naime pri prodaji ulaznica nije se od kupaca, makar fakultativno, tražio podatak i o zanimanju…

Gledano u kompletima po danima, meni se u rangu klasičnih radionica najzanimljivijom učinilo popodne u srijedu 1. ožujka, na teme burgundijskih bijelih vina (Željko Bročilović Carlos), plavaca malih s raznih pozicija na otoku Hvaru (Davor Šestanović), velika vertikala rajnskih rizlinga vinarije Joannes Protner (Boštjan Protner), velika crna vina vinarije Degrassi od 2011. do 2015, s apsolutnom zvijezdom Petit verdotom 2015. (Moreno Degrassi i Alen Matelić), zatim Saints Hills Dingač vertikala 10 berbi od 2011. do 2022. (Ernest Tolj), te, kao finale, smotra ponajboljih vina od Trnjka, zvijezde u usponu (Monika Prović).

Saints Hills –butelje s dingačem, te dolje, pogledi na vinograde i u podrum

Ernest Tolj, vlasnik vinarija Saints Hills, na slici sa suprugom, prikazao je vertikalu od 10 berbi svojih dingača, od 2022 pa do 2011. i podsjetio nazočne da i on ima vinograde na poziciji Sveta Lucia, samo njegovi su, eto, poprilično južnije od Kozlovićevih. Kao najupečaljivije vino istaknuo bih Dingač Sveta Lucia iz 2016 kasnije berbe, rasni crnjak. Odmah iza 2016., visoko sam rangirao i berbe 2015. i 2012. Desno, i dolje: Vinarka s Neretve Monika Prović, koja je održala radionicu sa vlastitim vinom pokazala se, osim kao odlična manekenka za svoj chardonnay (bijela haljina) i kao sjajna manekenka za Trnjak (kombinacija u boji) kao zvijezde u usponu. Izdvojio bih ovdje u grupi manje-više spremnih vina dva trnjka s potencijalom za trajanje – jedan iz 2018 a drugi iz 2017 a oba iz hercegovačke kuće Nuić, te Trnjak 2016 Riserva od obitelji Grabovac iz Prološca, a od onih s golemim potencijalom i kojima treba još (dosta) vremena da zasjaju punim sjajem izvanredna dva Trnka – jedan iz 2019 (dozrijevan u barriqueu od slavonske hrastovine, 15,0 vol %) i jedan iz 2020, oba su od Darija Gašpara iz Vrgorca (Marko Čolić)

Caroline Gilby MW

Hvale vrijedna zamisao bila je u sklopu cijelog ciklusa radionica prirediti i jednu posebnu, sastavljenu od smotre vina pod nazivom Discovery/Otkrića – prikaza 40 vina što zaslužuju osobitu pažnju jer ukazuju na svoj veliki potencijal za razvoj dodane vrijednosti kroz vrijeme a već su na tržištu i štaviše u redovnoj prodaji vrlo rijetka, te smotre Icons/Ikone – prikaza 40 zrelih vina koje već i te kako pokazuju svoju visoku kolekcionarsku vrijednost, a također su na tržištu rijetka ili ih više i nema u redovnoj prodaji.

S obzirom da je organizator i ove godine imao mogućnosti da na festivalu Lauba 2023 i poslije na studijskom putovanju po jednom istaknutom dijelu vinske Hrvatske ugosti grupu inozemnih vinskih pisaca i trgovaca, u zagrebačkom hotelu Dubrovnik priređena je radionica s odgovarajućim izborom od gotovo 80 hrvatskih vina a za te goste iz vana, prezentaciju vinske Hrvatske i degustaciju vina vodila je u vinskom svijetu znana i cijenjena dr. Caroline Gilby MW. Inače na manifestacji Lauba 2023 ona nije bila jedina prisutna nositeljica te svjetski prestižne titule, primjerice bio je tu i naš MW Samoborec Ivan Barbić koji već godinama živi i radi, baš u segmentu trgovine s vinom, u Švicarskoj…

Posebno zanimanje izazvalo je vino od autohtone naše sorte Svrdlovina (13,5 vol%) , a iz proizvdnje vinskog posjeda Bora iz dijela od ukupno sedam hektara vinograda a u vlasništvu Domagoja Žuže iz Podgradine u Sjevernoj Dalmaciji. Od Ivane Paleke čujem da u Hrvatskoj ima ukupno samo četiri hektara zasađenih sa Svrdlovinom, i svi su u zadarskom zaleđu. Svrdlovina se kao popravljač boje vina rado rabila kao dodatak Plavini i Lasinu. Lijevo na slici su ponosni tata, mama i sin Žuža te enologinja Ivana Paleka, a na slici desno bračni par Žuža u društvu je s Ivanom Barbićem, hrvatskim Masterom of Wine zaposlenim u –Švicarskoj! (suhiucasi)

Kad smo već kod rijetkih vina od autohtonh kultivara Lijepe naše, spomenuti svakako valja u sklopu Laube 2023. izloženi crnjak Pharos Starion dolac Darnekušu 2020 od znanoga Antuna Plančića s Hvara, vino, koje je dvije godine dozijevalo u barrique-bačvicama, prezentirala je Plančićeva kćerka. Darnekuša je inače sorta koja uglavnom završava u mješavinama, na južnim brdskim otočkim pozicijama sadi se obično na nadmorskoj visini iznad gornje granice do koje dolazi Plavac mali, a zna se miješati upravo sa snažnim Plavcima da finalnom vinu svojom ukupnom kiselosti dade svježine i živosti. Desno: Enolog Leo Gracin iz Primoštena, koji dosta surađuje s Pelješaninom Vedranom Kiridžijom znanom po Dingaču, donio je na pokaz nešto sasvim drugo – crnjak Kontra, a to je kombinacija Kiridžijinog plavca malog s Pelješca, Gracinova babića iz Primoštena te, po najnovijem, obogaćena – syrahom… Gracin je u Laubi izložio i svoj čisti Babić 2017 s primoštenskog Bucavca (14 vol %, suho, mpc. 24 €). Što se tiče Vedrana Kiridžije, njega je na Laubi 2023 zastupao sin Mislav. Taman kad je njegov Dingač (berba 2020) dostigao cijenu od 40 €, Vedran, koji veli da je već pomalo u godinama, najavio je da – prestaje s proizvodnjom vina za tržište, nastavit će, pojašnjava, tek s vinom od grožđa s Dingača i u količini dovoljnoj za konzumaciju kroz godinu za njega i za prijatelje… (suhiucasi)

Zaintrigirao je i Ivica Dobrinčić iz vinarije Šipun ali, inače, i rasadničar iz Vrbnika s otoka Krka, s crnim vinom Kapitul 2016, mješavinom cabernet sauvignona, merlota i petit verdota (mpc. 39,82 €). Desno: Lijepi Pošip 2021 upravo aktualan na tržištu donijeli su Krešo Vučkovic Bagio i njegova supruga koji vode Grgićevu vinariju na Pelješcu. Oni su pak izvanredan Pošip 2017 (70 % inox, 30 % drvo, 14vol%), kojega više nema u redovnoj prodaji, predstavili u radionici Ikone. U vrijeme Laube 2023. Miljenko Grgich, inače, bio je na pragu proslave svojih prvih 100 godina! Čestitke! (suhiucasi)

Za Discovery/Otkrića na Vinartu Laubi 2023 kao prvi dio degustacije tog popodneva izabrana su sljedeća vina sljedećih proizvođača:

Kota – 325 extra brut 2019;  Štampar – Urban white 2020; Barun – 100+ 2018; Vislander – Bugava Antique Dračevo polje 2021; Lagradi – Sauvignon 2021; Kast – Graševina 2022; Bastian – Istarska Malvazija 2021;  Katich – Pošip 2021;  Crna Ovca – Pošip 2021; Marijan (Pitve Eko) – Pošip 2021; Litterarii – Emeritus Chardonnay 2020;  Zlatno Brdo – Gold Cuvee 2020;  Kraljevski Vinogradi – Prestige Pošip 2019;  Milan Budinski – Omo Malvazija 2020; Šegota Doriano – Malvazija Cento Albina 2020; Matić – Afrodita Malvazija Istarska 2019; Palčić – Malvazija crna etiketa 2019;  Kadum – Malvazija selekcija 2019; Sosich – Malvazija La Pregiata 2017; Cmrečnjak – Pušipel Extreme 2019;  Dobravac – Simminor 2018;  Ipša – Malvazija 2018;  Šoškić – Haiku4 2020; Mežnarić – Pinot crni Old School 2019;  Kos – Pinot noir 2019; Vinas Mora – Kaamen II 2021; Bora – Svrdlovina 2021; Kastel Sikuli – Kaštelanski Crljenak 2021; In Sylvis – Arbor cuvée 2020;  Plančić – Pharos Starijon dolac Darnekuša 2020;  Ker-vin (Glavić) – Cabernet Sauvignon Martin 2019; Enosophia – Frankovka Miraz 2019; Paolo Agapito – Teran 2018;  Rizman – Syrah Block A8 2018;  Markota – Cabernet sauvignon 2017; Siljan – Merlot 2017;  Šipun –  Kapitul 2016;  Gracin/Kiridžija – Kontra 2019; Cibilić – Postup; Pavičić – Plavac mali bq Podhum 2020;  Volarević – Platinum Edition Plavac Mali 2018;  Jakopić – “R” Rizling Rajnski 2019.

U društvu ponajboljih – s kraljem Terana Morenom Coronicom, te s mladim perspektivnim ali već i afirmiranim snagama – Josipom Korakom i Dominikom Jagunićem. Najnovije vijesti s Plešivice i baš vezano uz obitelj Korak: U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije održalo se prvo izdanje godišnjih nagrada Ruža Zagrebačke županije, a među nagrađenima su i Vinarija Korak u kojoj Josip Korak uz tatu Velimira radi kao enolog, dok Josipov brat Bernard Korak u tom ekskluzivnom ugostiteljskom objektu Korakovih vodi kuhinju. Čestitke! (Sunčica Barušić)

Drugi dio popodnevne priredbe – Icons/Ikone :

Šember – 96 2018; Ivančić –  Griffin Zero NV; Korak –  Sauvignon Kamenice 2020; Arman Marijan – Malvazija Gran cru 2021; Saints Hills – Le Chiffre 2021;  Bire – Grk sur lie 2020; Kutjevo d.d. – Graševina De Gotho 2019; Matošević – Grimalda 2019; Krajančić – Pošip sur lie 2019; Kabola –  Malvazija Amfora 2019;  Grgić–  Pošip 2017; Pilato –  Malvazija Sur lie 2017; Galić –  Bijelo 9 2013; Kozlović – Santa Lucia 2006; Jagunić – Amber selection Traminac crveni 2021;  Tomac – Amfora Rajnski rizling 2016;  Veralda –  Xtrian 2020;  Belje –  Goldberg Red 2019;  Petrač –  Enigma 2019; Fakin – Teran Il Primo 2018; Grabovac –  Trnjak Riserva 2016;  Jakob –  Cuvée J 2016;  Coronica –  Gran Teran 2016; Benvenuti – Santa Elisabetta 2016;  Medea – Punta Greca 2015;  Meneghetti –  Val Gambalera 2015;  Degrassi –  Syrah Contarini Riserva 2013;  Krauthaker –  Cabernet Sauvignon 2012;Markus –  Babić 2018; Gracin – Babić 2017; Korta Katarina –  Zinfandel  2018;  Bastiana Tomić –  Caplar 2018; Zlatan otok – Plavac Grand select 2017;  Kiridžija –  Dingač 2020; Stina –  Plavac mali Remek djelo;  Badel1862 – Korlat Supreme 2013; Skaramuča –  Dingač Elegance 2013; Bura – Dingač;  Miloš –  Stagnum 2013; Bodren –  Rajnski rizling 2015 ledeno vino;  Iločki Podrumi –  Traminac 2016 izborna berba prosušenih bobica

Graševina de Gotho 2019 – ikona! Nastala je s jedne strane htijenjem (logično) glavnog enologa Ivana Marinclina koji je na svoju ruku izdvojio bolju partiju graševine od izabranog grožđa, a s druge strane u butelji se našla nekako slučajno, naime politika kuće, čulo se, bila je da se s takvim boljim partijama prvenstveno pomogne u kakvoći litrene graševine (sad je jasnije zašto Kutjevački podrum već godinama najjače reklamira svoje bazno vino za koje je logično da će se i zbog niže, široj publici prihvatljivije cijene dobro prodavati, umjesto da jače propagira svoje visokokvalitetne butelje koje su cjenovno, naravno, iznad, odnosno da propagira svoje uistinu dragulje – visokopredikatna slatka vina još viših cijena i stoga sa znatno smanjenim izgledima da se prodaju!). Marinclin je u nekom trenutku smogao hrabrosti da rukovodećima, s ciljem da, kad se uvjere u vrijednost te odvojene graševine ted a pristanu da se ta graševina samostalno napuni u butelju i pusti na tržište kao novi adut kuće… Na radionici su posebnu pažnju još izazvala vina Maximo Oro 2019 (graševina 60%, chardonnay 40 %, dozrijevanje u bačvicama), zatim Graševina Koria 2018 (selekcija grožđa a i bobica, maceracija uz alkoholno vrenje u trajanju od mjesec dana, duže dozrijevanje), od crnjaka pak Maximo Nero 2019 te Korija 2018 crno (cabernet sauvignon + crni pinot, berba istog dana s time što je kod Pinota crnoga koji je rana sorta grožđe mjesec dana prije berbe ostavljeno na prosušivanju na lozi na odrezanim lucnjevima, dozrijevalo tri godine u velikoj bačvi; 14,5 vol %) (Marko Čolić)

Vinske ikone u punom smislu: Caplar 2018 (55 % Cabernet sauvignon, 45 % Plavac mali, dozrijevanje u inoksu i u barriqueu, mpc: 35,85 €) – Bastijana Andro Tomić; te Zlatan Plavac Grand Select 2017 (Sv.Nedjelja, 24 mjeseca barriquea, mpc. 26 €) – Zlatan otok, Zinfandel 2018 (15 mjeseci dozrijevanja u barriqueu 40 % novih bačvica, 14,5 vol %, mpc. 39 €) – Korta Katarina; Val Gambalera 2015 (Bale, merlot i cabernet sauvignon, 18 mjeseci barriquea, 14,0 vol%, 163,5 €) – Meneghetti… (suhiucasi)

Dosta je vina nešto starijih godišta (2018, 2017, 2016…) na popisu onih u grupi Discoveries/Otkrića, ali ima i neočekivano vina još vrlo/relativno mladih godišta u kategoriji vinskih Ikona (vina su, kako je navedeno u najavi, već uglavnom dostigla vrhunce i više nisu na širem tržištu, u Laubu su za ovu prigodu stigla iz arhive vinara ili pak kolekcionara, da se pokaže kakvi su njihovi dometi…)

FINALE – klasični Vinart Grand Tasting 3. i 4. ožujka 2023. bio je u dvorani Lauba u Prilazu baruna Filipovića, promenadno kušanje uz mogućnost susreta s vinarima-izlagačima.

Nastupilo je nekih 130 izlagača, najvećom većinom dakako iz Hrvatske, a bilo ih je još i iz susjednih nam država npr. Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, zatim, uglavnom  preko uvoznika i na štandu uvoznika npr. Roto Svijeta pića, MIVA-e, Enozoika… i Talijani, Francuzi, Portugalci, Nijemci, Čileanci, npr. svjetski glasoviti vinski posjed Montes enloga Aurelija Montesa imao je i lijepu radionicu.

Vina Montes: Bila su tu vina iz serije Alpha, te čuveni Syrah Montes Folly, iz 2019, mpc. u Hrvatskoj je 66 € za butelju, i Montes Purple Angel 2018, to su bile zvijezde, s time da Foly Syrah odskače. Voditelj Jakša Tomić u jednom je trenutku uspostavio video vezu sa Čileom pustio glavnom i odgovornome, enologu Aureliju Montesu da i osobno predstavi posjed i filozofiju kuće

Pogled u dvoranu Lauba: uobičajene pretjerane gužve nije bilo kao na drugim ovakvim manifestacijama, ipak festival nije bio i posve pošteđen vreve, broj posjettitelja zagušio je normaalnu prohodnost dvoranom srećom samo neposredno prije kraja manifestacije, u subotu, drugog dana navečer (Marko Colic)

Vrlo prigodno, na ulazu u dvoranu: Mara Barundić iz Doline kardinala – aktivna u ponudi pjenušaca Barun, ovaj desno, 100+ , iz vinograda je s raznim tradicijskim sortama i grožđa s trsova starijih od jednog stoljeća, poslije druge fermentacije u boci nešto više od tri godine razvijao se u ovome magnumu na vlastitom kvascu (Marko Colic)

Franjo Kolarić na svoj štand na degustaciju pozvao je kolege s Korčule Franu Milina Birea (grk), Tomislava Vošinića Klasnića (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot (škrlet) izMoslavine i Dalmatinca Lea Gracina (babić) iz Primoštena. Ponudio im je novitet iz svoje produkcije – sivi pinot Francesco Grande multivintage iz berbi 2019, 2020 i 2021.

Nove mlade snage iz jaskanske obitelji Šember – Zdenkov sin Mladen i supruga mu Martina. Desno: Damir Režek s Plešivice pohvalio se pak s – novim etiketama vina Damir Drago Režek: Stilski su na kolosijeku prethodnih ali su, za razliku od prethodnih, pomalo, poput Damira, donekle stidljivih, življe, i nekako bolje odgovaraju jako dobrim vinima u butelji… (Marko Čolić)

Susret sjevera i juga: David Štampar, predsjednik udruge međimurskih vinogradara i vinara Hortus Croatiae, svojima je pušipelom i sauvignonom ranio srce Vedrani Dodig iz dalmatinskog juga! A sjeverac Željko Kos iz Zeline dotjerao je svoju sjevernjakinju Zelinčanku Ivanu Puhelek Purek do suza – smijehom… (Marko Čolić)

Ime za koje će se zacijelo još mnogo čuti: Filip Baraka uz debit, pošip, babić i syrah točio je i svoj vrhunski Prisbus, koji međutim u katalogu nije naveden (?!). Desno: Ante Sladić iz Skradina pljesak je pobrao za svoj crnjak Lasina 2020 (suhiucasi)

Nasmijani veterani iz kaštelanskoga područja – Ivan Kovač Matela i Neven Vuina, s crljenkom, babicom, vlaškom, plavcem… te, desno, mladi Petar Crvik, sin znanog veterana Andra Crvika iz Komaja kod Dubrovnika, sa svojim Vilinim plesom 2018 (plavac mali, merlot i cabernet sauvignon; 25 €). Pero Crvik donio je i vino Lorko Gran reserve 2017 od Merlota, e tu je pak mpc. osjetno viši – 125 €! (suhiucasi)

Obitelj Volarević s adresom u Metkoviću a s trsjem na Komarni izašla je pred publiku u Laubi s dva mlada bijela vina – Pošipom 2022 i s Dubrovačkom malvasijom 25 perpera 2022 (24 sata maceracije a nakon fermentacije dva mjeseca odležavanja na finom talogu) te s tri plavca iz eko-produkcije, dva su iz 2018 a jedan iz 2019. Plavac mali 2018 Platinum Edition na ocjenjivanju američkog vinskog časopisa Wine Enthusiast osvjio je 95/100 bodova, a Plavac mali Gold Edition osvojio je 94 boda. Razlika u jednome bodu na ocjenjivanju, ali bogme poprilična u maloprodaji: Platinum se prodaje po 100 e, a Gold po 25€!

Volarevići u svom podrumu, slijeva Rade, Mate, Dražen, Petar i Josip

Pogledi na vinograde obitelji Volarević

Iz susjedne Bosne i Hercegovine mamili su žilavka, blatina i trnjak od domaćih sorata te merlot, cabernet sauvignon a i cabernet franc od bordoških. Otac Zdenko Milas i sin mu Tomislav iz Humca, logično, najponosniji su na Žilavku 2016 Premium i Blatinu 2012 Reserve pa na Merlot 2013 Reserve, a – desno – Vlatko Nuić, iz obitelji Josipa Nuića iz Crnopoda između Međugorja i Ljubuškoga, a koji se kao enolog usavršava u Wachauu u Donjoj Austriji, kao glavne adute imao je Trnjak 2017 i Cabernet sauvignon 2018 Limited edition, kao specijalno iznenađenje Cabernet franc 2019 (15,0 vol %) kojemu je prije alkoholne fermentacije dodano malo domaćeg hercegovačkog meda!.. Josip Nuić s buteljom tog cabernet franca na slici je uz našeg proslavljenog skladatelja Alfija Kabilja, inačle velikog ljubitelja plemenite kapljice. Nuići su u vinsku avanturu ušli 2004. godine. Danas obrađuju oko 35 hektara pod lozom. Vlatko naglašava kako su njihovi položaji izvrsni jer na nadmorskoj su vinisini od oko 140 metara, na krševitoj su crvenici, okrenuti su prema jugozapadu, udaljeni su oko 25 kilometara od Jadranskog mora, zima je tu blaga a ljeta su sunčana. Zgodno je spomenuti i to da je Vlatko iz Donje Austrije u Hercegovinu donio i pokusno zasadio sortu Veltlinac crveni! (suhiucasi)

Iz Vrgorca stiže Dario Gašpar kao osoba na koju na vinskoj sceni valja jako računati. Znam ga već neko vrijeme ali zasad samo po bijelome vinu zlatarica vrgorska koje kao sasvim mlado pušta na tržište, ali i po nekoliko sjajnih izdanja vranca i trnjaka koje sam bio imao prilike kušati kao vina tek na dozrijevanju, dakle ne još spremna za izlazak iz podruma, ali vrlo vrlo obećavajuća. Gašparovu vrijednost zamijetio je i makarski sommelier Danijel Čečavac Che koji se bavi i time da u suradnji s nekim biranim vinogradarima/vinarima kreira svoje eno-uratke ekstra vrijednosti. S imoćanskom obitelji Grabovac izašao je s odličnim vinom Jeka, a sad se u Laubi mogla kušati i nova Jeka ali rađena s Gašparom. Vino je iz berbe 2019, a sastavljeno je od plavca maloga (Čečavac nastoji osigurati grožđe s najboljih naših vinogradskih pozicija prvenstveno s Dingača te s Ivana Dolca ili Svete Nedjelje na južnoj strani Hvara) u količini od 50 posto te Gašprovh trnjka I vranca po 25 posto. Gašparov Trnjak 2019 i Jeka-Čečavac Gašpar 2019 izvrsne s time da njihovo pravo vrijeme tek dolazi, a dovoljno su moćni I živi da mogu dugu dugo trajati. Jeka se sada prodaje po 100 € za butelju (kolika li će cijena biti kad vino bude na vrhuncu?!), a Gašparov Trnjal 2019 po 30 €. Desno: U obilasku štandova kolegu novinara i vinskog pisca te organizatora vinskih događanja Sašu Dravinca (lijevo) iz Kopra poveo sam do Lovreća u Imotskom vinogorju na dubokom našem jugu, da u društvu s vrlo sposobnim i uspješnim enologom Viktorom Zdilarom kuša, uz lokalnu kujundžušu, snažne crnjake Cuvée2019 (merlot, cabernet sauvignon, syrah i trnjak; mpc 15€), te Cuvée 2018 riservu (syrah, cabernet sauvignon, merlot; mpc. 20€), Dravinčev smiješak i reakcija … a može li repete?… dovoljno govore o tome kako su ga se dojmili spomenuti crnjaci. Kao što je ovaj imoćanski LovreĆ s tzv. mekim a ne s tvrdim završetkom (LovreČ), tako je, za razliku od Vinarije KatiCH, prezime vlasnika u pisanom obliku nešto drukčije – KatiĆ… (suhiucasi)

Iz Slovenije su kao izlagači stigli Boštjan Protner iz vinske kuće Joannes i Božidar Grabovac s posjeda Verus iz Ljutomersko-ormoških gorica te Aljoša Jakončić. Protner je naglasak stavio na rajnski rizling, Grabovac na jako jako dobar šipon, furmint ili po naški pušipel te na sauvignon, ali donio je sa sobom i rizling, i sivi i crni pinot, dok je Jakončič prezentirao svoje bijele i crne Caroline (mješavine sorata). Inače iz Slovenije su još izlagali, na štandovima uvoznika, Matjaž Lemut Tilia, Batič, Ščurek i Kabaj (suhiucasi)

U Laubi je iz Slovenije uz vinske pisce i ocjenjivače vina stiglo i više poslovnjaka iz sektora opremanja vina, naišli smo tako na Daru Špenka koji se bavi izradom ukrasnih kutija za vinske butelje, te vinskog edukatora (vodi Vinsku šolu Belvin sa sjedištem u Ljubljani) i ocjenjivača vina Roberta Gorjaka. I oni, sa sjevera, rado su se zadržavali na štandovima vinskih kuća s dubokog juga što Hrvatske što susjednih nam zemalja. U dobrom raspoloženju eto ih na izlagačkom punktu skopske vrlo renimirane vinska kuće Chateau Kamnik, u društvu s Natalijom Kuzmanovskom, zaduženom za marketing, te s novom, mladom snagom u Kamnikovom enološkim timu. Dolje, lijevo: Oduševili su se sjajnim moćnim crnim vinima Vranec Terroir, zatim 10 barrels Syrah i Kratošija (po naški Crljenak, Tribidrag) (suhiucasi)

Na izlagačkom punktu makedonskog Tikveša (desna slika), gigantske vine kompanije vrlo mudro svrsishodno ustrojene na način da ono najbolje što ima – a to najbolje kakvoćom spade doista u sam svjetski vinski vrh! – plasira na tržište na odvojeni, ekskluzivni način, pod oznakama tipa Domaine de… ili Château, popraćenima nazivima užih lokaliteta gdje su ponajbolje vinogradarske pozicije, ovdje na slici su sjajna crna vina Domaine Lepovo Grand Cuvée 2019 (vranec, cabernet sauvignon, merlot), Bela voda crveno 2019 (vranec, plavac mali), i Barovo crveno 2019 (vranec, kratoišija/crljenak). (suhiucasi)

Prof. Ivan Dropuljić – ozbiljan i, kako djeluje, u kontrolnoj ophodnji Laubom. Začas će studeni, a onda je red na njegovom Zagreb Vino.comu. Zasad se još ne zna hoće li, nakon 15. jubilarne, manifestacija i dalje biti u hotelu Esplanade ili negdje drugdje gdje ima više mjesta…. (Marko Čolić)   ♣

WineRI 2023

KVARNER WINES, i DRUGI…

Atmosfera, i igrokaz na domaću temu… (Marko Čolic)

U Rijeci je, odmah nakon zagrebačke Laube 2023, održan WineRi 2023 koji, inače, postoji od 2017 godine a opisan je kao međunarodni eno-gastro festival,. Ovo najnovje izdanje okupilo je, u hali Exportdrva u riječkoj luci, u malo zamračenoj donekle crvenkastoj kabaretskoj atmosferi, nešto više od 70 izlagača s više od 350 etiketa vina iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Primorsko–goransku županiju predstavili su članovi Udruženja Kvarner Wines: OPG Ružić s vinom Jarbola, OPG Rubeša s vinima Plovanić (Belica), Vinska kuća Pavlomir, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Vrbnik, vinarija Šipun, PZ Gospoja, Katunar Estate Winery i vinarija Nada.

Za lokalne vinarije bilo je sasvim logično da se u svojoj prijestolnici pokažu na manifestaciji koja će promovirati njihove uratke, a vinskim kućama iz drugih krajeva logično je bilo svoja vina prezentirati i na ovoj priredbi sada u Rijeci stoga što se, dakako, u obzir uzelo turističko značenje područja i što se računalo na dovoljan/zadovoljavajući plasman i vankvarnerske plemenite kapljice u razdoblju glavne godišnje ofenzive suvremenih nomada i na područje Kvanera ali i najbližih dijelova Istre, s druge strane i sjeverne Dalmacije. Od poznatih naših vinskih podruma izvan Kvarnera i Istre u Rijeci su se kao izlagači pojavili Perak, Skaramuča, Galić, Kolarić, Florijanović, Vuglec-breg, Djurinski, Bodren, Kopjar, Kutjevo, Krauthaker, Zlatno brdo, Enosophia (Feravino), a od inozemnih podruma vidjeli smo onaj s nazivom Tonković a koji kod Palićkog jezera proizvodi finu Kadarku (Rapsodija 2016!), te jedan od najistaknutijih podruma u Srbiji Tri Oraha, iz Makedonije nazočan je bio podrum Stobi, iz Slovenije stigli su Radgonske gorice, Vinakoper, Valter Sirk i Čotar, iz Italije pak Fantinel (Furlanija). ♣

Organizator: udruga Kvarner Wines. Iz organizacije: marketingaš Žarko Stilin Belec. Na listi glavnih pokrovitelja: Predsjednik Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Turistička zajednica Kvarnera. Kataloga festivala na žalost nije bilo, moglo se dobiti tek crni prospektić s navodom imena/naziva uzlagača dopunjeno rednom brojem te skicom iz koje se vidi koji je broj stola gdje u dvorani

Katunar Wine Estate – osnivač tata Anton Katunar u društvu sa znanom riječkom enologinjom Ivankom Rosati, te nasljednik sin Toni Katunar, u društvu sa Zagrepčaninom Vjekoslavom Madunićem, nekad uvaženim spikerom Hrvatskog radija a danas vrlo aktivnim u organizaciji i realizaciji prezentacija proizvođača plemenite kapljice. Upravo neposredno nakon WineRija Madunić je kao gosta na prezentaciji Vrijeme je za… u Zagrebu imao Tonija Katunara (Marko Colić)

Nakon godina rada u marketingu u Iločkim podrumima, Opatijka Karmela Tancabel krenula je samostalnm putem i vrlo je aktivna na prodmižbi kvanerskih vina. Na slici je u društvu s gostom – vinskim piscem i ocjenjivačem vina Darrelom Josephom iz Beča te sa mnom kao glavnim urednikom Svijeta u čaši, a na štandu desno su Slavonac sommelier Damir Zrno sa zadatkom da na turističkom Kvarneru promovira vina od graševine, te, u svojevrsnim izvidima, prof. Ivan Dropuljić, osnvač i direktor zagrebačkog vinskog festivala Zagreb Vino.com, na rasporedu krajem studenoga (Marko Čolić)

Laganija svježa zagorska vina i visoke slatke predikate došao je ponuditi Stjepan Đurinski. Iz susjedne Slovenije, s Krasa, gdje je znan kraški teran (!), stigao je znani slovenski proizvođač Vasja Čotar, na štandu je, s akademskim umjetnikom dizajnerom Brunom Paladinom, riječkog majstora za proizvodnju visokokvalitetnih i raznolikih drvenih pladnjeva za posluživanje hrane Igora Zatkova (Marko Čolić)

Dr Radislav Šćepanovic sa kvćerkom Anom i sa svoja Tri oraha (suhiucasi)

TRI ORAHA: S obzirom da je tu ugledni liječnik kao vlasnik vinskog posjeda s vrhunskim proizvodima odmah se, kad je to već s posebnim povjerenjem – lakše pije! Liječnik-vinar je dr. Radislav Šćepanović Rašo, s njim na slici uz vina imanja Tri oraha je njegova kćerka Ana. Nakon što je proputovao svijetom i obišao sve iole značajnije bordoške vinarije, dr.Šćepanović je 2006. u Negotinskoj krajini, u selu Crnomasnica, pronašao imanje koje se upravo prodavalo a koje ga je inspiriralo da tu zasadi vinograd.

Prema povijesnim podacima, krajem 19. stoljeća kad su zbog napada filoksere uvelike krčeni vinogradi po Francuskoj, u velikoj mjeri obnovljeni su cijepovima uzgajanima upravo u Negotinskoj krajini. Po vinskim pak legendama, Negotinska krajina najčešće je povezivana s Bordeauxom, pa dileme oko izbora sorata za dr. Šćepanovića nije bilo – na 12 hektara nakošenog terena na nadmorskoj visini od 120 do 230 metara i na tlu sastavljenom od kamena, vapnenca i sloja crne zemlje, zasadio je Cabernet sauvignon, Cabernet franc i Merlot. Vinograd je podijeljen kanjonom u kojemu rastu tri oraha, otud naziv vinariji i robnoj marki.

Logično, kao liječnik dr. Šćepanović odlučio se za eko-pristup, a kao ljubitelj ozbiljnih zrelih crnjaka i za dugo – minimalno barem pet godina – dozrijevanje/odležavanje svoje kapljice u hrastovim bačvicama što se, inače, koriste samo jednom! Dr. Rašo u podrumu sada ima 500 sasvim NOVIH barriquea, te još oko 250 bačvica s vinom starim desetak i više godina. Tri oraha jedina je vinarija u kojoj je moguće kušati neka vina što u bačvicama leže 10 godina i duže, smisao držanja nekih vina tako dugo u drvu je, kaže dr. Šćepanović, stjecanje određenih saznanja vezanih uz razvoj u bačvici dugo držane kapljice. Sad su na tržištu aktualne etikete Gran reserve 2013 od cabernet sauvignona 70 posto i merlota, vino je u drvu provelo šest godina, sadrži 13,5 vol % alkohola, mpc. 25 € za butelju, zatim Merlot 2013, sedam godina bačvice, 14 vol %, mpc 40€, Single vineyard Grand Reserve 2015 od caberneta i merlota, šest godina bačvice, 14,5 vol %, mpc. 33 €.

Inače, u ponudi dr. Šćepanović ima još dva vina koja na žalost nije donio u Rijeku, a to su Wine 500, sastavljeno miješanjem odabrane kapljice šest godina, konkretno od 2019 do 2015, držane u drvu, mpc. za butelju je 55 €, drugo ekstra vino je WINE 750, realizirano miješanjem kapljice uzete iz 750 pomno izabranih barriquea, u toj su kreaciji pomiješana vina od novijih berbi pa sve do onih što su ležala u bačvici 10 i više godina, mpc. je 45 €!

Navečer, pred zatvaranje priredbe: heroji su umorni!

________________________

Predstavništvo za Hrvatsku: Vjekoslav Mahovlić ◾ +385 91 3828 770 ◾ vjekoslav@vinajakob.hr ◾ Vina Jakob, Zagreb, Gramača 1 C ◾ tel. +385 98 207901 ◾  info@vinajakob.hr

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Vint-age by Vinistra

 NAKON REVIJE TERANA, ZATIM SMOTRE NOVIH MLADIH MALVAZIJA, NA RED SU DOŠLE ODLEŽANE MALVAZIJE

Domaćini na smotri odležanih malvazija, na radionici o Malvaziji istarskoj u zagrebačkoj Esplanadi, slijeva: Ezio Pinzan, pročelnik za poljoprivredu Istarske županije, Boris Miletić, župan, Luca Rossi, predsjednik Vinistre, sommelier Emil Perdec, te Ivan Marić, izvršni direktor Vinistre Dolje, desno: Luca Rossi kao predsjednik udruge pozdravlja uzvanike (suhiucasi)

Nakon manifestacije posvećene istarskom teranu te manifestacije Malvazija En Primeur s novim mladim vinima od Malvazije istarske, u organizaciji udruge vinogradara i vinara istre Vinistra nedavno je, ponovno u zagrebačkom hotelu Esplanade (Vinistra i Esplanade vole se trajno!), po logici, održana i smotra odležanih malvazija. Pod pojmom odležane malvazije smatraju se vina iz predzadnje berbe i starija, u ovome slučaju iz 2021. i iz godina prije. Manifestacija je bila u dva dijela a to su radionica Svijet malvazija u restoranu Zinfandel na kojoj se kroz izbor uzoraka povjeren znanom istarskom sommelieru Emilu Perdecu htjelo, uz prkladne sljedove što ih je pripremila chefica Esplanadine kuhinje Ana Grgić Tomić pokazati više lica te sorte u čaši, te promenadno kušanje u društvu proizvđača u Smaragdnoj dvorani. Sa svojom kapljicom sudjelovalo je ukupno 33 vinara i podastrlo 53 uzorka malvazije, najstarija je bila ona iz berbe 2003.

Sommelieri, enolozi, chefovi, vlasnici vinoteka i restorana,  i predstavnici medija imali su priliku istraživati na temu istarskih malvazija, među kojima su bile i one s višestrukim šampionskim titulama i odličjima svjetskog glasa, baš kao što su prije nekoliko mjeseci otkrili ljepotu odležanih terana na premijernom Vint-ageu u organizaciji Vinistre. Pa kad se već ovo događanje vezano uz odležane malvazije spominje uz prezentaciju terana, za primijetiti je da ni na ovoj reviji malvazija a ni na teranima nije bilo, rekao bih, kralja terana u nas ali i vrlo uvjerljivog i uspješnog interpretatora malvazije (bazno vino, pa Gran Malvazija a i pjenušac Due kao stupnjevi više!) – Morena Coronike… Zašto?

– Malvazija istarska jedan je od najupečatljivijih istarskih brendova, nijedna druga sorta nije imala takav utjecaj na razvoj Istre kao vinske regije. Malvazija daje fantastična svježa vina, a o onim odležanim danas pišu i pričaju najpoznatiji svjetski vinski kritičari. Trebalo je puno hrabrosti, volje, truda i znanja da se kreiraju ovako iznimna vina koja u naše vinarije svake godine dovode sve veći broj stranih gostiju i koja su pozicionirala Istru kao vrhunsku eno-gastro destinaciju – istaknuo je u sklopu pozdravne dobrodošlice nazočnima na radionici, Luca Rossi, predsjednik Vinistre.

S njim se složio i također nazočni župan Istarske županije Boris Miletić koji je isto istaknuo kako je malvazija jedan od najpoznatijih simbola istarskog poluotoka.

Emil Perdec kao voditelj radionice, uza nj su Ana-Maria Korenika sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Jelena Šimić Valentić, sommelijerka i ugostiteljka. Na ručku se čulo pitanje je li baš bilo nužno na prezentaciju Malvazije istarske kao protagonistice na kušanje nuditi i vina u kojima su, uz malvaziju, i u popriličnom opsegu i svjetski glasoviti kultivari kao Chardonnay i Pinot bijeli… Na račun pak chefice Ane primjedba na dva jela – jedno koje je bilo prezaslađeno umakom i komadćima suhe marelice, te drugo kod kojega je dominirao (za komercijalu prikladan) kokos, oba slučaja nekako su podsjetila na vina začinjena vanilijom, prženime i slatkoćom dobivenima od boravka u neprikladno (ili namjerno!) izabranim (barrique) bačvicama… (suhiucasi)

– Mnogima je prva asocijacija na Istru malvazija. Iako nismo vinska regija s najvećim površinama vinograda, naša filozofija u prvi plan stavlja pojačanu težnju prema izvrsnosti – kazao je istarski župan.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković zahvalila je istarskim vinarima na promociji povijesti, tradicije, kulture, izvrsnosti Istre i čitave Hrvatske.

– Ministarstvo poljoprivrede i dalje će prepoznavati sve vaše napore i nastojati pridonositi bilo kojem vidu vašeg komercijalnog uspjeha i internacionalizaciji. Čestitam vam i na domaćinstvu prestižnog vinskog ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles koji ste na osnovu svoje kvalitete i dobili te s veseljem ističem kako će vas Ministarstvo poljoprivrede i Vlada Republike Hrvatske podržavati u ovome, ali i svim ostalim projektima – poručila je istarskim vinarima ministrica poljoprivrede. Župan je potvrdio značenje Concours Mondiala de Bruxelles za istarski turizam i vinarstvo. Inače, za domaćinskim stolom uz župana Istarske županije, predsjednika Vinistre Luke Rossija  bio je i Ezio Pincan, aktualni pročelnik za poljoprivredu Istarske županije.

Poznati sommelier Emil Perdec upoznao je nazočne s realnošću oko Malvazije istarske u nas i predstavio organoleptički širok spektar sorte malvazije istarske. Malvazija istarska je nakon Graševine u nas najrasprostranjenija sorta, njen glavni dom je Istra gdje se proizvodi u količini od oko osam milijuna butelja godišnje. Odabrao je sedam malvazija koje su sljubljene s jelima Esplanadine chefice Ane Grgić Tomić.

Vrlo fino i konkretno jelo – američki striploin, na vrhu kruna od pinjola i parmezana, umak béarnaise od smeđeg mslaca te bijele šparoge… Odličan, profinjeni spoj bio je pridruživanje vina Malvasia classica 2018 od Polettija s grdobinom i blitvom, pjenom od krumpira, botargom od cipla i panco- mrvicama. Posebna pohvala slatkom desertnom vinu Arbor Selection 2019 (kasna berba i potom grožđe prosušivano u kašetama) vinarije In Silvis iz Sv.Petra u Šumi (suhiucasi)

Radionica je počela s Orange Spritzom Medea brut, vinarije Medea iz Vodnjana kao aperitivom, slijedile su kreacije Ane Grgić i pripadajući im uzorci malvazije, konkretno Tacos od crnog sezama, tartar od usoljenih repova crvenih kozica, aioli od začinskog bilja i citrusa, hrskava salata, pratnja u čaši bio je pjenušac Re 2017 brut (malvazija 70 %, Chardonnay 20 i Pinot sivi 10 posto, sa 4,5 godine na kvascu u boci, od Kabole iz Momjana, poslije toga stigao je dimljeni filet od brancina, umak od suhe marelice i bijelog papra, kao pratnja Malvazija Bomarchese selekcija 2020 od Degrassija, došle su i školjke sv. Jakova s tikvicama, marmeladom od manga, s tartufima i s kokosom, tu je za piće ponuđen Clemente blanc 2000 od Damjanića Fuškulina iz Poreča (malvazija 60 %, chardonnay 30 i bijeli pinot 10 %. Zatim je ponuđena grdobina s blitvom i pjenom od krumpira, s butargom od cipla i s panko-mrvicama, ovdje se u čaši isprsila jako dobra i dobro pristajuća Malvasia classica 2018 od Polettija. Američki striploin s krunom od pinjola i parmezana, umak bearnaise od smeđeg maslaca i bijele šparoga popratilo je vino Simfonija 2016 od rovinjskog Dobravca, riječ je o vrsti jantarnog vina, grožđe je macerirano mjesec dana a nakon alkholnog vrenja vino je četiri godine odležavalo u velikim bačvama. Desert je bio biskvit od pečene naranče i badema, krema od vanilije, aromatični bademi s paprom i cimetom, krema od pečene naranče, a prateći gutljaj Arbor Selection 2019, jako dobro slatko vino podruma In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi a od kasno branog a onda i u kašetama prosušivanog grožđa.

Vintage od 2003. do 2020.

Na promenadnom kušanju Vintage by Vinistra s odležanim malvazijama nastupile su vinarije Cattunar i OMO iz Brtonigle, Damjanić, Kadum i Agrolaguna iz Poreča, Benvenuti i Bertoša iz Kaldira, vinarija Marijan Arman, Rossi, Pilato i Sosich Wines iz Vižinade, Dobravac i Vivoda iz Rovinja, Meneghetti iz Bala, Matić i Polleti iz Višnjana, Anđelini iz Pazina, Anđelo Brčić iz Nove Vasi, Marčeta iz Fažane, In Sylvis iz Sv. Petra u Šumi, Vina Matošević iz Krunčića, Vina Zigante i Dešković iz Kostanjice, Ipša iz Livada, Medea iz Vodnjana, Vina Franković iz Buja, Kozlović i Prelac iz Momjana, Pervino iz Novigrada, Tomaz  i Fakin iz Motovuna, Degrassi iz Savudrije.

Promenadno kušanje u Smaragdnoj dvorani pratio je prikladan katalog – organizatoru treda odati priznanje – s navodom vina i proizvođača, godištem berbe te fotografijom svake pojedine butelje i s podacima o pozicijama vinograda (navod naziva i nadmorska visina), sorti/sortama, starosti trsova, načinu proizvodnje, načinu i dužini dozrijevanja, alkoholnom stupnju, dodani su tu i kraći opis vina, te podatak o preporučljivoj temperaturi posluživanja.  Bilo je vrlo lijepih vina, dakako, ali bilo je istodobno i dosta vina koja su se međusobno razlikovala donekle i stilistikom, a na etiketama na buteljama to nije baš uvijek bilo dovoljno uočljivo i jasno komunicirano.

Kod braće Benvenuti – Nikole i Alberta – iz Kaldira, koju prati vrlo visoka reputacija kako za malvaziju tako i za teran. Prolistavši katalog njihov sam stol izabrao kao svoju prvu stanicu za kušanje, naime kod njih sam naišao na odlične malvazije Anno Domini berbe 2020 i berbe 2016 (obje 12 mjeseci odležavanja na finom talogu u rabljenoj drvenoj bačvi od 2000 litara; specifične arome i okus), a dobivene od loza sađenih daleke 1946. godine, dakle – mojih vršnjakinja! Začas se tu okupila ekipa prijatelja koji nisu baš predaleko daleko po dobi – Edi Maletić i Davor Romić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Frane Ševo, sommelier s dugim radnim stažom u Njemačkoj, uslikala nas je sve Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In

Klaudio Tomaz sa sinom: znana njihova malvazija gornje kategorije je Sesto senso, sad je aktualna berba 2017, a riječ je o izbornoj berbi bobica s pozicije Stanzietta i od trsja sađenog 1952. godine! Nakon berbe slijedila je maceracija od 21 dana, a onda je vino dozrijevalo 18 mjeseci na finom talogu u velikim bačvama od hrasta, murve i akacije. Desno je proizvođač Kadum iz Poreča, za kojega će se zacijelo još čuti. Nastupio je sa svojom Malvazijom istarskom Selection 2019, koja je bila izabrana i za smotru Otkrića/Ikone u sklopu festivala Lauba 2023. Inače i grupa istarskih vinskih stručnjaka ukazala je Kadumu povjerenje odlukom da i njegovo vino bude na prezentaciji (en primeur) sasvim mladih, novih malvazija prije koji mjesec u zagrebačkoj Esplanadi.

Razmjena dojmova i iskustava uz vrlo zanimljivu Malvaziju OMO 2020 – Alen Matelić, enolog u podrumu Morena Degrassija, i Milan Budinski, donedavno (iznimno uspješan) glavni enolog kod Laguna vina porečke Agrolagune, a koji se odlučio prebaciti na vlastitu proizvodnju vina. Sklopio je dogovor s vinarijom Veralda iz Brtonigle da u njoj bude enolog- savjetnik, a zauzvrat je dobio dopuštenje da za svoje potrebe koristi grožđe s nekih 20 hektara Veraldinog nakošenog terena… (suhiucasi)

__________________________

Uz vino Ottaviano – unuka Carlotta Coronica (suhiucasi)

VINO OTTAVIANO, POSVEĆENO PREMINULOM OCU – Kad ga već nije bilo u Esplanadi na priredbama s teranom i odležanim malvazijama u organizaciji Vinistre, Moreno Coronica u Zagrebu se s kompletnom obitelji – suprugom Suzanom te kćerkama Carlottom i Serenom – pojavio posebno, na prezentaciji svoje malvazije Ottaviano, posvećene njegovom umrlom ocu. Nekoliko mjeseci prije toga ovećoj grupi sommeliera, enologa, vinskih novinara iz Hrvatske i Slovenije kod sebe u prostranoj kušaonici u sklopu svog vinskog podruma u selu Koreniki kod Umaga raskošno je predstavio vertikalu Gran terana – desetak različitih berbi od 2017.  prema starijima, sve do onih sa starom, bijelom etiketom.. Vino Ottaviano, rađeno po Morenovoj filozofiji, a to je na ekološki način, vrlo je skladno i elegantno, živo, jako pitko, u prvi mah lako zavara ostavljajući dojam da je jednostavno i lagano naime kako ga se drži u ustima otvara se kao mineralno, složeno, s dosta čvrstim tijelom i s prilično dugim trajanjem.

Čast, i veselje biti s s bračnim parom Morenom i Suzanom Coronica te njihovim kćerkama

___________________________

Vinistra na ProWeinu 2023

Veliko zanimanje za malvaziju i teran na ProWeinu 2023

Nije bilo mira za Vinistru, naime za tu udrugu ovih dana bila su, uza sve druge programe, još i tri intenzivna dana na najvećem vinskom sajmu – ProWeinu u njemačkom Düsseldorfu. Istarski vinari nastupili po prvi put samostalno, štand za njih sve bio je uz štandove jakih vinskih zemalja Portugala i Mađarske.

Opći je dojam da je odluka da se ove godine istarski vinari predstave samostalno na najvećem svjetskom vinskom sajmu, u Düsseldorfu, pokazala se kao pun je pogodak za Vinistru. Predstavnike 13 poznatih vinarija došao je u Njemačku podržati župan Istarske županije Boris Miletić! Na Vinistrinom štandu nastupile su vinarije Agrolaguna, Damjanić, Medea, Fakin, Meneghetti, Pervino, Cattunar, Rossi, Bertoša, Kozlović, Benvenuti, Matošević i Franković.

– ProWein je još jednom pokazao da je vodeći međunarodni sajam u sektoru vina i alkoholnih pića. Iznimno me veseli veliki interes vinskih profesionalaca za istarskim vinima, posebno za našim sortama Malvazijom i Teranom. To je rezultat prvenstveno vrhunske kvalitete naših vina, ali i intenzivnih promotivnih aktivnosti koje kao udruga poduzimamo na ključnim tržištima. Mi nemamo tako velike površine pod vinogradima poput najpoznatijih vinskih regija, ali kvalitetom naših vina nimalo ne zaostajemo za najboljima izvana, što je potvrđeno ove godine na ProWeinu – istaknuo je Luka Rossi, predsjednik Vinistre.

Od 19. do 21. ožujka na düsseldorfskom sajmu nastupilo je gotovo šest tisuća izlagača iz više od 60 zemalja, obišlo ga je 49 tisuća poslovnih posjetitelja iz čak 141 zemlje.

Predstavljanjem na sajmu Prowein u Düsseldorfu Vinistra je svijetu ispričala priču o maloj iznimno atraktivnoj vinskoj regiji s vrhunskim vinima, i Istra će zahvaljujući i tome zacijelo dodatno učvrstiti status prepoznatljivog brenda ne samo na svjetskom turističkom, već i na vinskom tržištu.

– Iznimno nam je bilo važno sudjelovati na jedinom međunarodnom sajmu koji prati cjelokupno svjetsko vinsko tržište. Osobito nam je zanimljivo i to što se sajam održava u Njemačkoj, turistički najznačajnijem emitivnom tržištu za Hrvatsku te Istru, jednu od najomiljenijih destinacija na Mediteranu – dodao je Luka Rossi.

Nakon nastupa na sajmu vina u Düsseldorfu za Vinistru nije popuastila napetost, naime od 5. do 7. svibnja Vinistra organizira 29. izdanje istoimenog vodećeg regionalnog vinskog sajma u gradu Poreču, a samo tjedan kasnije, od 11. do 14. svibnja, očekuje je domaćinstvo jednom od vodećih svjetskih ocjenjivanja vina Concours Mondial de Bruxelles 2023- sekcija mirnih crnih i bijelih vina. ♣

____________________________

Lijepe vijesti sa Žumberka

IVICA FRLAN – BESKOMPROMISNO NA PUTU KAKVOĆE!

Vrh Vivodine (pod zaštitom sv. Lovre!) na vrhu brda odakle se pružaju lijepi pogledi s jedne strane na naš Žumberak a s druge strane na vinorodno metliško područje u Sloveniji, sa svoja dva simbola – lijepom crkvicom i restoranom Frlan (suhiucasi)

Institucija već dugo godina kroz ugostiteljstvo znana po odličnima janjetini i tradicijskim domaćim jelima kraja – obiteljsko gospodarstvo Frlan iz Vivodine (mjesta na vrhu brda s kojega se lijepi pogledi otvaraju s jedne strane na pejsaže parka prirode Žumberak u Hrvatskoj a s druge strane na vinorodni krajolik kod Metlike u susjednoj Sloveniji) otkriva sada, nakon što je vodstvo objekta preuzeo sin Ivica, nove konture moguće skorašnje cjelovite zvijezde kraja, kompletirane nezaobilaznim, značajnim vinskim sadržajem!

Uz ugostiteljstvo, vinogradarstvo i proizvodnja Bakhova nektara također su dugačka tradicija u vivodinskoj obitelji Frlan, ali s nedavnim dolaskom Ivice na kormilo imanja pristup vinovoj lozi i vinu počeo se bitno mijenjati u odnosu na ptiču prije, naime dinamični nasljednik, tijesni tatin suradnik u vinogradu i podrumu od svoje rane mladosti, a, usput rečeno, nakon što se kroz posljednje godine  sjajno ispraksirao u pečenju (i kod ponajboljih plešivičkih i hrvatskih vinara od kojih je imao što naučiti o Bakhovu nektaru!) žumberačkog specijaliteta janjetine  čvrsto je odlučio dati svoj doprinos promjeni bitno nabolje u kakvoći i osebujnosti plemente kapljice u bregovitom žuberačkome kraju i dakako posebice u ponudi svojega ugostiteljskog objekta.

Tradicijski pogača i narezak dobrodošlice u Vivodini ali i u pograničnom dijelu susjedne Slovenije! Dolje: nadaleko poznati specijalitet kraja – mlada janjetina, pečena uz budnu pažnju majstora Ivice Frlana (suhiucasi)

Ivica Frlan, majstor-pečenjar a u zadnje vrijeme i sve veći majstor vinar, uz svoj sivi pinot iz 2021, ozbiljno vino s 14 vol% (suhiucasi)

Žumberak, gdje se inače dosta obitelji odavna bavi vinskom produkcijom, slovi kao ekološko (još) vrlo čisto područje, ima veliki potencijal upravo u kontekstu vina, makar ovdje je na žalost još deficiratarna kapljica višeg ranga i za probirljivije potrošače. Što danas dobra ponuda osebujnih specijaliteta na tanjuru ali istodobno i u čaši znači za (kvalitetan) turizam ne treba isticati, a kad predio uz rijeku Kupu, svrstan u kategoriju zvanu Park prirode plijeni ljepotom i jedinstvenošću divljine prirodnih lokaliteta, zatim kad ambijent obiluje vrijednim sadržajima vezanim uz povijest i kulturu, kad u okrugu postoje Krašić i Dolina kardinala, kad ima nekoliko značajnih ribnjaka-uzgajališta gdje je moguće kupiti svježu upravo iz vode izvađenu ribu, atraktivnost teritorija diže se na visoku potenciju.

Ivica Frlan, koji brine o oko 25.000 trsova raspoređenih na oko pet hektara terena smještenih u Vivodini i uz nju a na nadmorskim visinama od 200 do 320 metara. Uzgaja graševinu koja pokriva nekih 60 posto sortimenta u vinograima što ih obrađuje, tu su, zatim, za žumberački kraj karakterističan Muškat žuti (proizvodi ga u varjanti poluslatkog, pogodno da prati slatki desert ali slatkoća mu nije naporna jer vino ima odgovarajuću, lijepu, izvrsno parirajuću  ukupnu kiselost), pa Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, obećavajući  Chardonnay, Pinot sivi, od crnih kultivara prisutni su (uz janjetinu vrlo pristajuće) Frankovka i vrlo vrlo obećavajući Pinot crni.

Ivica Frlan već je na različitim natjecanjima osvojio više značajnih trofeja, ali njegovo pravo vrijeme, rekao bih, tek dolazi! Dolje je uz bačvice s vrlo obećavajućom kapljicom što od Chardpnnaya što od Pinota sivoga, još na dozrijevanju. Treći adut – crni pinot – počivat će, kao i ova dva prethodno spomenuta vina, također u ovakvoj bačvi(ci (smještenoj malo podalje ali dovoljno da bude izvan dohvata kamere) do pred kraj berbe 2023, tada će se vina napuniti u butelje i staviti na dozrijevanje, a bačvice će se pripremiti za prihvat novog mladog vina spomenutih kultivara… (suhiucasi)

Ivica je drastično je preokrenuo rad u vinogradu: osjedno smanjenje prinosa po trsu, više pažljivog rada u trsju i sukladno tome manja uporaba raznih kemijskih sredstava za zaštitu, veća pažnja pri određivanju termina berbe za svaku sortu, zatim odmaknuće od većma uokolo još ustaljene prakse da se rabi svo ubrano grožđe od svake pojedine sorte za jedno vino, on, kaže, unatrag koju godinu ozbiljno izdvaja (naj)kvalitetnije grozdove za svoju top-kakvoću, a te svoje riječi lijepo je potkrijepio stavljanjem nam na uvid svoje eno-uratke, neki od njih još su na odležavanju i u inoks-cisternama u klimatiziranom podrumu, tu prvenstveno mislim na rajnski rizling, a neki su na dozrijevanju u drvenim bačvama a to su sivi pinot, chardonnay, crni pinot….   U podrumu apotekarska higijena, sasvim NOVA suvremena oprema s nizom tehničkih nijansi u službi i olakšavanja posla i usmjerenih postizanju boljeg rezultata, kvalitetne nove drvene bačve znane tvrtke Garbelotto, usput rečeno: zasad neke srednjeg volumena ali u planu je i nabavka jedne veće zapremnine.

Vrlo lijepa, prostrana kušaonica i mjesto za istinsko uživanje u plemenitoj kapjiici visokoga dosega, te, dolje, manji, uži prostor za stoječko kušanje prigodnih prigrizaka i Bakhova nektara. Pred odlazak – sjajne slana savijača od sira i slatka od jabuke… (suhiucasi)

Slatki slani rastanak – odlične domaće štrudle

U segmentu plasmana – lijepo uređeni veliki restoran, te, u sklopu glavne zgrade i, tik uz proizvodni dio vinskog podruma, krasna prostrana kušaonica s nekoliko polu-pregrada tako da se doimlje da je s više prostorija, sve opremljeno s ovećim okruglim stolovima i udobnim sjedalicama, dodatni prostor za kraće degustacije na stoječki i vina i nekih specijaliteta iz restoranske ponude. Preko ceste, nasuprot glavnoj restoranskoj zgradi Frlanovih i tik ispod lijepe mjesne crkvice (lokacije održavanja ne samo svetih misa nego i raznih prigodnih vjerskih svečanosti, osobito značajna ovdje posvećena je zaštitniku kraja sv. Lovri, datum je, da podsjetim, 10. kolovoza…) plato je za šire okupljanje na šire pučkim svečanostima uz ražanj, roštilj, vino… Frlani, koji vele kako im u Vivodinu dolazi dosta Zagrepčana i Karlovčana, ali i posjetitelja iz susjedne Slovenije mislili su, u okviru svojih sadašnjih mogućnosti, i na goste koji bi se zadržali i više od jednog dana, pa su u ponudu stavili i mogućnost smještaja u četiri gostinjske sobe!

Žumberak i Vivodina – samo naprijed kroz kvalitetan turizam!… ♣

Željko Suhadolnik Mladen Horić Marko Čolić

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS! POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA, FAMA VOLANT / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 03. 2023 – hints to the smart purchase

   

LEGENDA

⇑ – trošiti sada/drink now  • ⇗  ⇒  – trošiti ili još čuvati/drink or hold •  ⇒  – čuvati/hold •   – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________

SVIJET u CASI – 11/12. 2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

____s vama od – 11.11.1992  – since, with you____

Zagreb Vino.com 2022, Smaragdna dvorana Esplanade – zagorski vinogradar/vinar Boris Drenški Bodren (peti slijeva u drugom redu) častio je svojim predikatima i pjenušcem za svoj rodjendan. Ovoliko dama teško da je mogao, i ne samo zbog ograničenog stambenog prostora, pozvati kući… Na više strana na festivalu čulo se kako je i dosta posjetitelja na Vino.comu zafeštalo u povodu svog rodjendana, za to što se moglo konzumirati za plaćenu ulaznicu i u glamouru (k tome i bez obveze pospremanja stana poslije) isplatilo se, rekli su neki, ponekog prijatelja pozvati na slavlje na ovu manifestaciju… U prva tri festivalska dana gužva je bila naprosto ubitačna (suhiucasi)

IZ SADRŽAJA / FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ ZAGREB VINO.COM 2022 ⦁ PRVI VIN-EKO u ZAGREBU! ⦁ KRAUTHAKER: TRI DESETLJEĆA SAMOSTALNO NA SCENI ⦁ WOW GRAND PRIX 2022 ⦁ MJEHURIĆI 100+ zero dosage IZ DOLINE KARDINALA ⦁ 30 GODINA REVIJE SVIJET u ČAŠI – pregled aktivnosti

­ ⦁ ulicom žeđi / par la Rue de la Soif ⦁

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 2022 – BUYING GUIDE

Od Martinja do Nikolinja

RAZDOBLJE ŽESTOKOG – ALI UGODNOG! – RITMA, s KULMINACIJOM u DANE JUBILARNOG ZAGREB VINO.COMA 2022

Bogme, bilo je naporno čitavog ovog listopada i čitavog ovog studenoga, a naročito u dane prvog adventskog te 15. međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022, održanog u renomiranom zagrebačkom hotelu Esplanade ovaj put, te nakon predaha od dvije godine, ne, kako smo naviknuli, kroz dva nego (s obzirom da je adventsko događanje pojelo uobičajeno korišteni prostor na terasi Oleander i u restoranu Zinfandel, trebalo je to nekako nadoknaditi!) kroz puna četiri dana.

Premijera Andreja Plenkovića na ulazu u hotel Esplanade dočekao je, kako i doliči domaćinu, osnivač i direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić, koji je goste proveo dijelom izlagačkog prostora festivala

Naprosto ubitačni su bili festivalski vikendaški petak, subota i nedjelja, dok je posljednji dan manifestacije – ponedjeljak, bio uglavnom smiren, onakav kakav priželjkuju poslovni posjetitelji što se ne tek jednostavno i tek čašno, nego kompleksno i vrlo ozbiljno posvećuju vinu kako bi mogli unaprijeđivati svoju ponudu, držati svoj radni renome na visokom stupnju, te prikladno – širenjem korisnih saznanja – razvijati tržište. Ponedjeljak inače u ugostiteljskom sektoru slovi kao radno nešto manje gužvovit, i to što je festival obuhvatio i taj prvi dan u tjednu išlo je na ruku restoraterima. Pripomenuti valja da su se u privlačenje svojih kolega iz ugostiteljskog sektora na festival uključile i institucije poput Gastronauta na čelu s Karin Mimicom što brine o pripremi i izdavanju vodiča 100 najboljih hrvatskih restorana, i Udruženja zagrebačkih ugostitelja na čelu s ugostiteljem i hotelijerom Zlatkom Puntijarom iz zagrebačkih Gračana.

Na Zagreb Vino.com stigli su i prijašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić te, u organizaciji Draženke Moll, i grupa počasnih konzula nekoliko raznih zemalja u Hrvatskoj

Međutim koliko je bilo dobro to što su tog ponedjeljka djelatnici u ugostiteljstvu mogli na Zagreb Vino.comu 2022 susresti dosta novih i zasad još manje eksponiranih (ali, učinilo mi se, obećavajućih ponuđača vina!), toliko je i malo nezgodno bilo to što u nedjelju i ponedjeljak na Vino.comu u izlagačkom smislu nije više bio popriličan broj vinskih kuća vrlo visoke reputacije a nazočnih u prvim dvama danima, s njima također bi (novi) ozbiljan poslovni susret i te kako bio od značenja za ugostitelje, trgovce, vinske pisce…

Premijer Plenković na štandu Coletti plešivičke vinogradarsko-vinarske obitelji Kolarićć, u društvu s Ivanom Kolarić, suprugom Franje Kolarića, vlasnika spomenutog ovećeg jaskanskog vinogradarsko-vinarskog, ugostiteljskog i turističkog kompleksa. Desno: Andrej Plenković uz Tomislava Voštinića, iz moslavačke vinske kuće Voštinić-Klasnić

Na temelju iskustva (gužvi) iz posljednjih godina predlagao sam organizatoru to da osigura još neku zasebnu prostorijicu u kojoj bi zainteresirani pojedinci iz poslovnog sektora imali priliku na miru od gužve i buke kušati uzorke što bi ih na temelju popisa izložaka mogao od izlagača donijeti i potočiti pa potom vlasniku vratiti neki pomoćni djelatnik te gdje bi se moglo, uz prethodni dogovor, na miru i porazgovarati s vinarom, međutim prijedlog nije pao na plodno tlo. Možda nešto bude naredne godine…

Iz organizacijskih krugova dobio sam podatak da je kroz spomenuta četiri dana svoju ponudu prezentiralo oko 300 izlagača, te da je u četiri dana Esplanadinom festivalskom pozornicom prodefiliralo oko 8000 posjetitelja. Zamijećeno je da je ove godine na festival došao i veći broj političara, štaviše predstavnika tzv. visoke politike, od premijera Andreja Plenkovića i prijašnjeg predsjednika Stjepana Mesića pa dalje…  Do sada ih nije bilo u tako visokim funkcijama i u tolikome broju. Možda su ove godine naišli u tolikom broju da prof. Dropuljiću kao pokretaču direktoru manifestacije čestitaju na 15-godišnjem jubileju priredbe i na puna tri desetljeća otkako se, kao i revija Svijet u Čaši…

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković na štandu osječke obitelji Siber koja vinograde i podrum ima u Erdutu. Desno: Prijašnji predsjednik Mesić na štandu kuša vina plešivičkih vinara

Od Martinja do Zagreb Vino.coma (i Sabornice?): kvarnerski vrlo mobilni kulinar Časlav Matijević na ceremonijalu krštenja mošta Martinju 2022 kod jaskanske obitelji Kolarić, uz inače govornički prilično slobodnog ali kad treba vrlo pažljivog, ozbiljnog vinskog biškupa Davora Dretara Drelea, inače i saborskog zastupnika, te, na Zagteb Vino.comu 2022, u društvu s Premijerom Plenkovićem. Eventualnim uključenjem gastronoma, možda Sabornica ubuduće, kad je budemo gledali preko malog ekrana, bude bolje popunjena i s nasmješenijim licima nazočnih….

__________________________

QATAR 2022: NOGOMET i ZDRAVA ČAŠA VINA… – Najprije nekoliko dana živci na rubu u doticaju sa Zemljom izlazećeg sunca, a potom, baš petak (za metak), susret na travnjaku s kariokama i bosa novom, ne bosom nogom, nego nogom koja nakon par atraktivnih maltene plesnih pokreta i te kako umije iznenada ispaliti i metak, pa i više njih u kratkom roku… Nervoza u porastu, istovremeno predpraznično ozračje i raspoloženje pretvara se u puno praznično, a zna se dobro što to znači. Srećom, neki liječnici ipak, barem uz ručak, preporučuju čašu, da li i ČAŠU?, vina dnevno! K tome, i šeici, tamo daleko, na licu mjesta sadašnjih najvažnijih međudržavnih svjetskih obračuna, odlučili su barem privremeno olakšati pretjerano uzbuđenim i žednim stranim gostima dostupnost određenim tamo inače službeno nedopuštenim ljekovima protiv bola i tuge i, isodobno, pojačivačima dobrog raspoloženja… ⦁

_____________________________

Atmosfera

Moslavački vinari i revija, dakako, škrleta

Od Vardara pa do Triglava, preko Zagreb Vino.coma! Enolozi/znanstvenici, ponuđači vina, enoloških sredstava, ukrasnih drvenih kutija za butelje: Natalija Kuzmanovska i Iki Malinkovski Chateau Kamnik Skopje, Ivana Puhelek, Maja Maslek Lallemand, Frano Milina Bire, Snježana Marković Agronomski fakultet, Tonči Marjan, Dare Špenko drvene kutije za butelje, Franković…

Mara i frendice nameračile su se na vranac, pa kad je tako, kamo je bolje poći do li kod Radovana Vukoja, ali, za druge rasne crnjake, i kod susjeda mu na slici, Vlatka Nuića. Prvorazredna vina ponudili su u Zagrebu i makedonska kuća Tikveš i crnogorske Plantaže 13.jul (Vranac 2015 reserve!)

Mladi koji preuzimaju obiteljsko vinsko kormilo: Patrik Braje, s plešivičkog gospodarstva Roberta Brajea, te Karlo Kos, sa zelinskog obiteljskog gospodarstva Željka Kosa, a sasvim desno su vesele ženskice vinzelinske – Ivana Puheek koja je kormilo preuzela od tate Štefa, i Mirjana Jarec Kure, od, također, tate Štefa, koja kormilo preuzima sa suprugom Kristijanom

Nova snaga na koju hrvatska vinska scena, dojam je, može računati: vinarija Velebna (naziv je inspiriran po obližnjem Velebitu) iz Poličnika kod Zadra. Vlasnik je povratnik kući biznismen Josip Šarić (na slici u sredini), koji je dugo godina radio u Kanadi, ali nevezano uz vino, te koji kaže da je proučavao stručnu literaturu iz vinogradarstva i vinarstva, međutim koji je, sasvim ispravno, angažirao vinogradarsko/vinarskog stručnjaka kao savjetnika. Desno na slici je Šarićev susjed Filip Barjašić, proizvođač maslinovog ulja od sorte Oblica ili Orkula

Na Zagreb Vino.comu bilo je i fine papice, kao prave podloge za vino. Kuća Vindija prezentirala je svoje reprezentativne sireve

Znana kuća suhomesnatih delikatesa Igomat iz okolice Samobora donijela je svoje vrlo ukusne proizvode, a desno je Igor Zlatkov iz Lošinja koji se pobrinuo za prezentaciju lijepih drvenih stalaka i pladanja za posluživanje suhomesnatih proizvoda i sireva (suhiucasi)

Iz Slovenije – Murske Sobote – na festival je došao svoje proizvode pokazati osobno Janez Kodila!!

RADIONICE

 PILLITTERI: KANADA – HRVATSKA – Nešto osobito zanimljivo za posjetitelje odavde a vezano uz cabernete i merlot: radionica na temu spomenutih glasovitih crnih sorata iz Bordeauxa na Zagreb vino.comu koja se odvijala pod vodstvom prof. Marina Beroviča s Ljubljanskog sveučilišta, inače i degustatora-ocjenjivača na raznim bjelosvjetskim vrednovanjima vina. Specifičnost je bila u tome što su crnjaci iz produkcije kanadske kuće Pillitteri, te to što je ta kuća na određeni način vezana i uz Lijepu našu, naime u Pillitteriju je kao jedan od glavnih enologa zaposlen naš Aleks Kojundžić, rodom iz okolice Zadra! Aleks, koji je sada u Zagreb poslao uzorke, također šalje svoja vina na ocjenjivanje u Bergamo, a tamo je pozivan i kao degustator, tamo sam ga i upoznao.

Moderator prof. Marin Berovič radionicu je nazvao Velika vina Kanade.  Vinska regija kanadske Niagare poznata je u svijetu kao regija najboljih kanadskih caberneta, te ledenih vina. Vinarija Pillitteri Estates s ponosom nastavlja veliku obiteljsku tradiciju izvrsnosti u vinogradarstvu i vinarstvu. Vina kreira Aleks Kojundžić, rodom iz zadarskog područja! Predstavljeni su izbor najboljih caberneta, zatim crnjaci rađeni tehnologijom veronskog Amaronea, te neka ledena vina, konkretno moglo se kušati Cabernet sauvignon 2020, Cabernet franc Winemaker’s Selection 2016, Trivelante Appassimento 2015, Cabernet franc Appassimento 2015, te Cabernet franc IceWine Reserve 2017 i Vidal IceWine 2016

Na radionici prof. Marina Beroviča, inače po ocu Šibenčanina, prisustvovao i uvaženi znnstvenik i professor sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta Edi Maletić, koji je – bratić od Aleksa Kojundžića, enologa kanadske vinarije Pillitteri (suhiucasi)

Aleks Kojundžić, jedan od glavnih enologa kanadske vinske kuće Pillitteri Wine Estate

Šteta je što se nitko od onih koji se češće javljaju kao prezenteri na raznim radionicama nije, to više što je na Zagreb Vino.comu do sada bilo već više radionica na temu zvjezdano skupih bordoških crnjaka iz bordoškoga kraja, dosjetio da upravo na Zagreb Vino.comu 2022  napravi radionicu vezanu baš uz čuvene bordoške crne sorte ali s prikazom izričaja, paralelno, onih iz Bordeauxa te nekih od onih iz drugih geografskih područja u svijetu gdje je Cabernet kao kultivar dosta raširen, ista stvar mogla bi se ponoviti i s Merlotom. Eto dakle prijedloga da se za iduću značajniju vinsku smotru u nas organizira opsežnija radionica na kojoj bi se paralelno i za (i te kako poučnu!) komparaciju poslužili upravo crnjaci od bordoških sorata iz Bordeauxa, zatim vina tih istih kultivara uzgojenih i prerađenih u Bolgheriju u talijanskoj Toscani, a iz ovog našeg dijela Europe podastru oni proizvedeni u Istri na hrvatskoj i slovenskoj strani, zatim oni iz zadarskog  zaleđa, iz Imotske krajine, pa iz Slavonije i našeg Podunavlja poglavito Baranje, oni rođeni u mađarskom Villanyju, pa u BiH, na sjeveru ali, pogotovu, i na jugu u Hercegovini … ali  i neki iz Čilea i iz Južne Afrike…     

Frane Ševo uz butelje pripremljene za radionicu

ZVIJEZDE PAUILLACA i PESSAC LEOGNANA – Kad smo već kod bordoških kultivara, da kažem kako je na Vino.comu  najavljena bila radionica Vino Bordeauxa – Lynch Bages s područja Pauillac  i  vertikala od 1996. do 1986.  renomiranog posjeda Château La Louvière, Pessac-Léognan. Radionicu je kao voditelj priredio Frane Ševo, koji je dugo godina radio kao sommelier u Njemačkoj. Na žalost prezentacija nije održana jer prijavilo se premalo zainteresiranih, možda i stoga što je cijena ulaznice bila 1700 kuna po osobi.

Predviđeno je bilo da slijedi serija eno-uradaka također vrlo renomiranog Châteaua La Louvière  iz apelacije Pessac-Léognan, inače od 1973. člana respektabilne udruge Union de Grand Cru de Bordeaux. Kao drugo vino na degustaciji a prvo od Châteaua La Louvière planirano  je bilo La Louvière Blanc 1996, 12,5 vol %.  U nastavku – crnjaci, prikazani svi na fotografiji. Dakle, kao treći uzorak Château La Louvière 1996, 12,4 vol %, četvrti Château La Louvière 1995, 12.5 vol%.  peti Château La Louvière 1990, 12.5 vol%, a šesti Château La Louvière 1986, 12.5 vol%.

BORDEAUX vinska regija – U prezentaciji sam trebao sudjelovati i ja, s prikazom bordoškog vinskog područja, pa kad već nije bilo kušanja, evo nešto barem ovdje o tom vinorodnom kraju. Bordoška vinska regija smještena je, kako naziv sugerira, kod grada Bordeauxa, na jugozapadnome dijelu Francuske, u departmanu Gironde. Značajne su tu rijeke Garona (Garonne), uz koju se nalazi grad Bordeaux, te, sjeverno, rijeka Dordognea, koja se ulijeva u Garonnu i tu se, u pravcu Atlantskog oceana formira široko riječno ušće nazvano Gironde, po njemu je i nazvan cijeli departman.

Ukupno je tu oko 120.000 hektara zasađeno vinovom lozom, i to je najveće vinorodno područje u Francuskoj. Na njemu je registrirano oko 8500 proizvođača koji većma na posjedima žive u lijepim većim ili manjim kućama izgledom poput dvorca, pa je uobičajeno da se u nazivu posjeda rabi izraz Château (=dvorac).

Prosječna godišnja proizvodnja ukupno kreće se oko 700 milijuna butelja vina, podijeljenih u više različitih kategorija kakvoće, od onoga u rangu stolnog, kojega je količinski najviše, pa do onog visokokvalitetnog, najboljeg, prestižnog i osobito štovanoga u čitavome svijetu, cjenovno, dakako najskupljega,  Najviše se proizvodi crnoga vina, susjedni Britanci ga nazivaju claret, značajna je količina slatkog desertnog bijelog vina, najpoznatijega iz predjela Sauternes, ima i nešto bijelog suhog vina, roséa, te i pjenušaca, nazvanih Crémant de Bordeaux.

U bordoškoj vinskoj regiji postoje čak 54 apelacije za vino.

Vinovu lozu u bordoški kraj donijeli su stari Rimljani, najvjerojatnije sredinom prvog stoljeća, dakle tradicija produkcije vina tamo je vrlo dugačka. Proizvodnja je doživjela veliki procvat u 12. stoljeću, nakon što su se Bakhovom nektaru otvorila vrata prema Engleskoj, koja je postala velikim kupcem. Za boom je. moglo bi se reći, uvelike zaslužan Henry Plantagenet koji je 1152. oženio Eleonoru od Akvitanije, posjednicu goleme površine zemljišta upravo u bordoškome kraju. Henry Plantagenet postao je 1154. King Henry II kralj Engleske, i za njegove vladavine bordoški kraj gospodarski je silno napredovao upravo na temelju odlične prodaje svojih vina na engleskom tržištu. U to vrijeme najvažnije vinsko područje u bordoškome području bilo je predio Graves. Izvoz bordoškog vina u Englesku bitno je splasnuo za vrijeme znanog Stogodišnjeg rata između Francuske i Engleske, a onda se, kad je rat prestao, od 1454.počeo vraćati na stare pozicije.

U 17. stoljeću isušeno je tada močvarno tlo područja Médoc, kako bi se tu posadila vinova loza. Ambijent je očito dobro odgovarao lozi, ona je, naravno, i kako se usavršavao rad u vinogradu, počela davati sve bolju kakvoću, i malo pomalo Médoc je zamijenio Graves na poziciji najprestižnije vinska regije Bordeauxa.

U to vrijeme dominantna sorta bila je Malbec, kojega je početkom 19. stoljeća istisnuo – uvelike u poravcu južne Amerike –  Cabernet sauvignon.

Bordeaux Wine Region Map

Kao posebno značajna godina za bordoško vino ostaje zabiležena 1855., kad se krenulo u klasifikaciju vinograda, koja je na snazi i danas. Ubrzo su gotovo svi bordoški vinogradi klasificirani.  Od 1785. do 1892. nadvijao se mračni oblak nad bordoškim krajem, naime filoksera je desetkovala vinograde. Nakon cijepljenja uslijedio je oporavak.

U prilog uspješnom uzgoju vinove loze išlo je i tlo, bogato s vapnencem i s kalcijem. Tlo u Bordeauxu sastavljeno je od šljunka, kamena, pijeska, ilovače. Najbolji tereni za vinograd su na vrlo ocjeditim šljunkovitim terenima uz rijeku Girondu. Rijeke Garona i Dordogna te Gironda daju tlu dovoljno vlage, a geografski smještaj karakterizira atlantska odnosno oceanska klimu. Domaći vinogradari/vinari rado će reći kako su najbolji vinogradi oni s kojih se lijepo vidi Garona.

Bordoško vinogradarsko područje dijeli se na Desnu obalu tj. ono na desnoj strani rijeke Dordogne, u sjevernijem dijelu i kod grada Libournea, zatim na predio Entre-Deux-Mers, u prijevodu izmedju dvaju mora ili dviju voda, a to je konkretno između rijeka Dordogne i Garonne, te na Lijevu obalu, dakle  lijevu strane korita rijeke Garonne, za zapadu i jugu regije i tik uz grad Bordeaux. Ta, Lijeva obala dijeli se, dodatno, na predio Graves, uzvodno od grada Bordeauxa, i na Médoc, nizvodno od Bordeauxa i na poluotoku s lijeve strane Gironde u pravcu oceana.

Vinograd

U bordoškom vinorodnom kraju dominiraju crne sorte, ukupnim opsegom daleko ispred svih vodi Merlot s oko 62 posto zastupljenosti, slijede Cabernet sauvignon s 25 posto, Cabernet franc s 12 posto, pridružuju se u sasvim maloj količini Petit Verdot, Malbec i Carménère. Od bijelih kultivara na prvom je mjestu Semillon s 54 posto, slijede Sauvignon bijeli s 36 posto, Muscadelle sa sedm posto, u minimalnoj količini ima i Ugni blanca, Colombarda i Folle Blanche (ukupno tri posto). Sustav uzgoja počiva pretežito na dvostrukom i jednostrukom guyotu, u najpoznatijim châteauima i onima s manjom ukupnom proizvodnjom počelo se, barem za onu kvalitativno najbolju kategoriju kapljice, sve se više oslanjati na ručnu berbu.

S obzirom na dosta vlage u zraku povećana je opasnost od raznih bolesti, nekad prije borba protiv njih počivala je uvelike na pesticidima, fungicidima i herbicidima, međutim u najnovije vrijeme ta sredstva za zaštitno prskanje sve se više izbjegavaju i naglasak se, koliko god je to moguće, stavlja na prirodne oblike borbe protiv pošasti, konkretno kroz kvalitetniji rad u trsju te korištenjem zaštitnih sredstava najbližih eko-kolosijeku.

Podrum

Nakon berbe, obavlja se gnječenje nogama odnosno uz pomoć strojeva. Doslađivanje je dopušteno ali u posljednje vrijeme, pogotovu otkako se povećao broj sunčanih sati i otkako su prosječne temperature zraka porasle, što je omogućilo kvalitetnije dozrijevanje, sve više se nstoji brati kasnije. Nekad su gotovo svi crnjaci iz bordoškog kraja bili s oko 12,5 vol% alkohola, područje St.-Emiliona bilo je maliganski nešto jače, a u novije vrijeme zatopljenja alkoholi u vinu svuda su porasli, najčešće na 13 odnosno 13,5 vol %, St.-Emilion je na 14,0 odnosno i 14,5 vol%.  Alkoholno vrenje odvija s pod kontrolirnim uvjetima obično u posudama od inoksa. Nakon alkoholne fermentaije vino se odmah stavlja u tradicijske bordoške barrique-bačvice zapremnine 225 litara. A zašto je upravo barrique od 225 litara tradicijski u bordoškome području? Zato što su nekad bordoški vinogradari radi bolje prodaje kapljice vino dovozili od svojih podruma čamcima rijekom do Bordeauxa kao većeg centra odakle je Bakhov nektar kretao u svijet. S manjom punom bačvicom lakše je bilo manevrirati da je se dovede do čamca, a ondašnji čamci podnosili su nosivost do oko 1000 kg, tako da je vinar u svakoj turi do Bordeauxa u svoj čamac za sigurnu vožnju mogao ukrcati po četiri pune bačvice zapremnine po 225 litara…

Nakon određenog vremena vina s kušaju i na temelju najboljeg dojma naprave se željena selekcija te kombinacija vinograda, sorata i bačvica. Poslije određenog vremena – godine odnosno dvije – dozrijevanja organizira se novo kušanje da se izabere ono najbolje, za tzv. prvo, glavno vino kuće, tzv. perjanica kuće, onda se definira i tzv. drugo vino (second wine), a ostatak ide u, po mišljenju glavnog enologa i njegovih pomoćnika,  u kapljicu bazne kategorije. Vina se napune u butelju i prije izlaska butelje na tržište ostave neko vrijeme na odležavanju u boci da se sastojci posve prožmu i da se dobije najbolji mogući finalni rezutat.

Kod bordoških vina običaj je da se prodaju na način nazvan en primeur. Kod nas se također, prije nekoliko godina, pokušalo uvesti plasiranje en primeur, ali vidjelo se da to nije vjerna kopija onoga što pod tim pojmom  rade Bordožani. En primeur je varijanta plasmana, dakako, uz naplatu, vina dok ono još i nije na svom pravo vrhuncu pa je za proizvođača moguće ponuditi ga jeftinije nego nakon dužeg čuvanja kod sebe u podrumu, a uvedena je stoga da vinogradar/vinar dođe prije do novca nužnog za svakodnevni život ali i za daljnje investiranje.  Vino se nudi en primeur, odnosno ranije nego što je normalno s obzirom na njegov razvojni stadij na putu do pune zrelosti i spremnosti za konzumaciju, po određenoj za kupca prihvatljivoj cijeni s time da se potrošaču-kupcu obvezno savjetuje da vino u određenim uvjetima čuva sâm, kod sebe, još neko vrijeme, nagrada za to mu je u tome što ga u terminu en primeur plaća (mnogo) jeftinije nego u trenutku kad stručnjaci procijene da je dostiglo dovoljnu zrelost te čar s kojom može još dugo trajati…

_____________________________

TIGNANELLO ANTINORI, vertikala – Iz bijeloga svijeta,  Danijel Čečavac, dipl. WSET & WA pripremio je radionicu o svjetski glasovitom supertoskancu crnjaku Tignanello, kuće Marchesi Antinori markiza Piera Antinorija. Vertikala je obuhvatila šest berbi Tignanella: 2018, 2017, 2016, 2015, 2010, 1997 (magnum).

Daniel Čečavac na degustaciji Tignanella

MAGNUMIJADA, te ŽILAVKA i BLATINA – Osobito dojmljive bile su radionice Magnumijada, zatim Herceovačka žilavka, te Hercegovačka blatina. Moderatori: Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović. U Magnumijadi Velika hrvatska vina iz velikih boca (1,5 lit) našle su se etikete: Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015. Sva vina u izvrsnoj formi! Čestitke voditeljima radionice na izboru etiketa, poruka proizvođačima: očito je da se i te kako isplati, barem u smislu postizanja vrlo visokih rezultata u kontekstu kakvoće kapljice, i više nego što je to u nas sada običaj posvetiti baš magnum-punjenjima, pa se onda i malo jače treba pobrinuti da šira javnost sazna za to da ta magnum-punjenja postoje i u količinama raspoloživima za tržište.

S radionice Magnumijada. Dolje – vina koja su mi se najviše svidjela

S kušanja žilavki i blatina

Na radionici vezanoj uz žilavku bilo je 12 etiketa, riječ je konkretno o  ovima: Zadro Domano pjenušac, Matić Žilavka 2021; .Carska vina Vasilj 2021. Premium Edition; Carska vina Vasilj  2021. Gregorius; Vilinka Žilavka Selekcija 2021; Brkić Mjesečar 2021; Matiša Žilavka 2021; Ostojić Žilavka 2020; .Čitluk Žilavka Teuta Selekcija 2020. kasna berba;  Matić Žilavka 2019 barrique; Brkić Greda 2018; Škegro Krš Orange;  2018. Milas Žilavka 2016 , dok je Blatina bilo 10, i to:. Carska vina Grgo Vasilj Blatina Premium edition 2020; Dodig Blatina Riserva 2019; Vinarija Lug Blatina 2019; Vinarija Domano Blatina 2019;.Vinarija Čitluk Blatina Teuta 2018; Matić Blatina 2018;. Ostojić Blatina 2017; Škegro Krš Blatina 2017; Brkić Crveni mjesečar 2015.; Milas 2012. Lijep pregled žilavki i blatina, ukazuje na izglede da i jedno i drugo vino uskoro budu među vodećim adutima ne samo BiH nego i šire regije.

DIPLOMATSKO VINO i arhivska vina od Graševine i Plavca maloga! Prije dosta godina, Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj suradnju kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika odgojena vina u novim barrique bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom, namijenjena su bila da se koriste kao dio ponude u inozemnim veleposlanstvima u Hrvatskoj  te za razne promotivne aktivnosti. Dio vina bio je pohranjen u arhivi zagrebačkog restorana Stari Puntijar, i sad je, nakon dva desetljeća od berbi, a kod nekih etiketa i više od dva desetljeća! – bila prilika provjeriti sadašnju kondiciju tih uzoraka a time i kvalitetu. Dodatak su činila arhivska graševina i plavac mali.

Na radioici Diplomatsko vino bili su, među ostalima, sommelieri Jelena Šimić Valentić te Josip Orišković iz Istre i Kvarnera i Ivo Ivaniš iz Cavtata, vinarka Monika Prović iz doline Neretve, naišao je i Marko Dušević koji u paškom akvatoriju stavlja vinska butelje na odležavanje u dubini mora, s nekoliko zanimljivih uzoraka vina iz mora dopunio je radionicu

Kušali su se:  Vin diplomatique Rajnski rizling Nespeš  2004. barrique , 11,7 vol %; Vin diplomatique  Silvanac zeleni Nespeš  2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique  Sauvignon Nespeš 2004 barrique 12,1 vol %; Vin diplomatique  Chardonnay Nespeš 2003. barrique,  14, vol %; Graševina Mandićevac 1983 PIK  Đakovo; Plavac Ivan dolac 2003 barrique 14,4 % PZ  Svirče. Vina su se pokazala u iznenađujuće dobrome stanju, a posebno iznenađenje bili su Zeleni silvanac Nespeš 2004 te Graševina Mandićevac 1983 koja se predstavila u vrlo vrlo atraktivnom – šeriziranome izričaju!

 Siniša Lasan održao je radionicu na temu CRNOG PINOTA od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, kušana su vina iz sedam berbi, konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020. Lasan je vodio još jednu radionicu vezanu uz plešivičke proizvođače, konkretno on i Franjo Kolarić prezentirali su PINOT GRIGIO Coletti u različitim stilovima, od mladog svježeg do onoga iz amfore.

S radionice sommeliera Siniše Lasana na temu crnih pinota Drage Kurtalja. Obradovan reakcijama nazočnih na radionici, Drago, sa suprugom sasvim desno, zorno pokazuje svoje raspoloženje (Marko Colic)

S plešivičkih crnih pinota skok u Burgundiju: Lasan na radionici o burgundijskim vinima, pretežito crnima (riječ je, dakako, o sorti Pinot noir), s posjeda Albert Bichot

Najviše su mi se dopala vina Meursault 2018 1er cru Les Charmes Cote de Beaune, pa Clos Frantin Monopole, onda Pinot noir 2018 Nuit Saint Georges 1er cru Monopole, te Mercurey 2019 1er cru Champs Mars Domaine Adélie

Siniša Lasan je, s Moranom Petričević, imao i radionicu Burgundy through Albert Bichot Domaines. Obitelj Bichot odavna je etablirana u Burgundiji. Bernard Bichot osnovao je 1831. svoju vinsku kuću u selu Monthéli, nekoliko kilometara južno od grada Beaunea. Krajem 19. stoljeća, njegov unuk Albert Bichot dao je kompaniji svježi pravac. Albert Bichot u vlasništvu ima šest vinarija sa više od 100 hektara vinograda diljem Burgundije. Na kušanje su ponuđena vina Château Long-Depaquit in Chablis – 65 hektara s pet premiers crua i pet grand crua, uključujući Chablis Grand Cru La Moutonne, zatim Domaine du Clos Frantin in Nuits-Saint-Georges – 73 hektara, uključuje poznate apelacije kao što su Vosne-Romanée 1er Cru Les Malconsorts, Chambertin Grand Cru and Grands Echezeaux Grand Cru, Château-Gris – 3,5 hektara, uključuje Les Terrasses rijetka bijela vina iz Nuits-Saint-Georgesa, Domaine du Pavillon – 15 hektara koji uključuju Corton Grand Cru Clos des Maréchaudes i Beaune 1er Cru Clos des Mouches sa područja Côte de Beaune, Domaine Adélie 7,8 hektara sa položaja Mercurey, kao i Domaine de Rochegrès – pet hektara u regiji  Beaujolais

Darko Lugarć u akciji

Sommelier Darko Lugarić predstavio je deset uzoraka hrvatskih vinara iz AMFORA, a marketingaš i vinski bloger Nenad Trifunović Vinopija prihvatio se teme pod naslovom DEMISTIFIKACIJA PRIRODNIH VINA. Evo što Vinopija kaže:

– Potreba za neindustrijskom preradom namirnice i neprocesuiranim nutrijentom reflektira se i na vinarstvo. Svjetska vinska publika sve više zahtijeva ekološka/organska/biološka/biodinamička vina, ona rađena bez intervencija, ali, eto, najbolja namjera lako postane ideologija, a konzument nesvjesna žrtva! Posjetitelje Vino.coma pozvao je na kušanje sljedećih prirodnih vina: Monte Moro Malvasia,  Pasji Rep Zelen,  Pasji Rep Moser, aMorus Malvasia, Kosovec Frankovka Selekcija; Križ Plavac.

Zanimljiva i za nas nesumnjivo ohrabrujuća radionica Tome Jakopovića i Ive Kozarčanina pod naslovom RIZLINZI: KOPJAR vs NJEMAČKA. Riječ je o vertikali rizlinga zagorske vinarije Kopjar i usporedbi njih s glasovitim  njemačkim vinima od ove velike sorte. Na kušanju: Kopjar 2020 suho, 2019 polusuho, 2018. polusuho, 2017 polusuho, 2015 polusuho i 2013 polusuho,  te primjereni rizlinzi iz Mosela i Pfalza (Palatinata). Kopjar je jako dobro parirao!

Frano Milina Bire i supruga Višnja: onaj tko je bio u potrazi za izgubljenm buteljama mogao je kušati Birin pjenušac Rosé brut (Marko Colic)

I opet  Ivo Kozarčanin i Tomo Jakopović, sada U POTRAZI ZA IZGUBLJENIM BUTELJAMA, tj. za kapljicom koju je danas  nemoguće, ili gotovo nemoguće nabaviti. Prezentirana su sljedeća vina: Bire Rosé Brut n/v, Lumbarda, Škrlet 2012 Vinarty Moslavina,  Bedekovich Riesling Brisk 2016 Prigora, Bijeli pinot 2006 Dvanajščak-Kozol Međimurje, Graševina 2002 Enjingi Kutjevo, Amber rizling/traminac 2019 Jagunić Plešivica, Pinot noir 2017 Jakopović Moslavina, Lapis rubrum 2017. Petrić Hvar, Modro jezero 2012 Reserva Grabovac Proložac, Terre Bianche Cuvée Rouge Riserva 2007 Degrassi Savudrija, Moslavac 2017 Jančar Moslavina, 100+ Pas Dosé 2018 Barun Krašić.

Priču pod naslovom ŠKRLET – HRVATSKI VINSKI BISER vodio je zagrebaki enolog Krešimir Hren, koji dosta surađuje s moslavačkim vinarima. Nakon nedavno izdane monografije Škrlet – hrvatski vinski biser ova sorta se ponovno našla u središtu pažnje. Radionica je pokazala značajne rezultate u podizanju kvalitete i povećanju raznovrsnosti stilistike škrleta kao vina. Kušano je 12 različitih škrleta svih značajnijih vinara Moslavine.

I, sad, nešto što nije vino ali ima veze s vinom. Riječ je o vrlo intresantnoj, sjajno stručno vođenoj deguistaciji WHISKY u VINSKOM SVIJETU… BRUICHLADDICH MICRO PROVENANCE SERIES koju je priredio i moderirano Tomislav Ruszkowski.

S radionice o tome kako je whisky povezan s vinom: Tomislav Ruszkowsky majstorski je održao prezentaciju (suhiucasi)

Opis: Vino i whisky rado su viđeni gosti u svakom domu. Često zajedno čine uspješnu degustacijsku priču dnevnog blagovanja ili neke večeri. Manje je poznato da se whisky i vino susreću puno ranije nego na stolu, naime u fazi sazrijevanja i vino i whisky ponekad dijele isti dom – hrastovu bačvu. Naravno ne u isto vrijeme, ali uvijek istim redoslijedom. U izboru bačvi industrija whiskyja se ponekad oslanja na one koje su prvobitno sadržavale najrazličitija vina iz svih krajeva svijeta. Whisky, dakle, može najbitniji dio svojeg proizvodnog puta provesti u ex vinskim baricima, sherry boutovima ili porto pajpovima. Je li to uvijek sretan brak i tko je bio gazda a tko podstanar moglo se vidjeti, ili barem naslutiti, na ovoj Masterclass whisky radionici. Otvoreno je najprije pet boca glasovite destilerije Bruichladdich edicije Micro Provenance vezane za single malt whiskyje ove poznate destilerije iz ex vinskih bačvi, te, na kraju, boca iznenađenja.

18Y  Bourbon Hogshead/PX Finish, Cask No.012  1992.-2011.  51,6%;  11Y  Chenin Blanc Barrique, Cask No.2486  2009.-2020.  60,4%; 11Y  Cote Rôtie Barrique,  Cask No.2201  2008.-2019.  61,7%; 11Y  Rivesaltes Barrique, Cask No.2557  2008.-2019.  56,0%; 11Y  1st Fill Bourbon Barrel,  Cask No.0922  2010.-2022.  60,4%. Boca iznenađenja: whisky iz bačve u kojoj je dozrijevao glasoviti pedro ximenez.

ODLEŽANI TERAN – I, događanje za pamćenje u Esplanadi a koje je bilo kombinacija radionice i mogućnosti promenadnog kušanja, u ulozi protagonista našao se Teran, a cijela priča održana je neposredno prije Zagreb Vino.coma 2022, kao odličan uvod u festivalsku manifestaciju.

Obitelj Markežić Kabola – tata, mama i kćerka – prisutna je bila i na masterclassu o teranu i, posebno, i na festivalu Zagreb Vino.com 2022 (suhiucasi)

Gianfranco Kozlović sa kćerkom i svojom ekipom, u društvu s prof. Ivanom Pejićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, znanstvenikom koji je s dr. Edijem Maletićem puno radio na istraživanjima vezano uz vinske sorte u hrvatskim vinogradima i na identifikaciji nekih starih i zaboravljenih kultivara kojima je tek trebalo utvrditi identitet (suhiucasi)

Ukupno 19 vinara iz Hrvatske Istre u organizaciji udruge Vinistra  na pokaz je donijelo 33 odležana terana,  najmlađi iz 2019.  a najstariji iz 2006. S područja Buja i Momjana došli su Kabola, Franković i Kozlović, iz Brtonigle Cattunar, iz Kostanjice Dešković, iz Motovuna i Kaldira braća Benvenuti te Bertoša, Fakin, Tomaz i Valenta, iz Vižinade Deklić, Franc Arman, Geržinić, Pilato, Sosich i Vorić, iz Višnjana Poletti i Brčić, iz Rovinja Dobravac.

Dojmovi s degustacije vrlo su povoljni, naime upujuću na to da su Istrani shvatili kako je nužno definirati glavni stil kojime će promovirati teran. Za razliku od jedne šire degustacije terana prije godinu dana a koju su Istrani imali u Zagrebu i na kojoj su se terani u organoleptici međusobno prilično razlikovali, sad se vidjelo da se valjda napokon ide na stvaranje tog prepoznatljivog profila, unutar kojega vinar može i te kako pokazati stupanj svoje ambicioznosti i svoju sposobnost da ostvari kompleksan visokokvalitetan proizvod. Iako sam već dugo, a posebice nakon onih znanih neprilika za hrvatske vinare zbog slovenskog svojatanja naziva teran, zainteresiran za to ramišlja li se nešto u sklopu Vinistre o zaštićivanju terana kao robne marke s pripadajućom oznakom na način npr. kako to rade naši zapadni susjedi Talijani sa za pojedini njihov kraj tipičnu/ tipične sortu/sorte i za vino kao dio istinskog identiteta pojedinog kraja, pa sam se na tu temu i obraćao čelnicima udruge Vinistra, konkretnog odgovora koji bi zadovoljio punoćom i konkretnošću do danas nisam dobio. Ključno bi, za zaštićenu marku, bilo definirati osnovni organoleptički profil terana i odrediti kako raditi vino baze i ono više kvalitatvne kategorije. A za to treba označiti pozicije (tlo, nadmorska visina, izloženost suncu, preporučene klonove, broj loza po jedinici površine, prihvatljive načine rada u vinogradu, maksimalno dopušteni prinos, termine berbe, načn prerade, dozrijevanje (dužinu, vrsta posuda…), uzeti u obzir kakvoću godišta, odrediti prvi mogući izlazak pojedine kategirije vina na tržište…

Uz Kozlovićev i Kabolin teran, među najboljim teranima te večeri bili su mi oni od Marka Fakina, Anno Domini braće Benvenuti, te Fuga od rovinjske obitelji Dobravac a koji je prezentirala istarska sommelijerka Karin Rupena Perdec. Odmah je upalo u oči da na radionici sa svojim uradcima NE sudjeluje (NIJE sudjelovao) – je li to slučajno ili je znakovito?! – jedan od najboljih naših interptretatora sorte Teran – Moreno Coronica (suhiucasi)

Standardno jako dobri baš s teranom – braća Benvenuti – u Esplanadi su na radionici prezentirali svoj klasični teran Anno Domini, a potom, odvojeno, na drugom nastupu u Zagrebu pokazali su se sa novom berbom svojeg posebnog izdanja – Teranom santa Elisabetta 2018 (suhiucasi)

Evo što je na prezentaciji odležanih terana rekao Luca Rossi, kao novi pedsjednik Vinistre:

– Autohtone sorte Teran i Malvazija pozicionirale su Istru kao respektabilnu vinsku regiju i atraktivnu turističku destinaciju. Kako bismo potvrdili status lidera na domaćem vinskom tržištu i promovirali naše najsnažnije adute odlučili smo se na nova vinska događanja pod zajedničkim nazivom Vintage, a prvi od njih posvećen je, eto, sada, odležanim teranima. Tako smo željeli naglasiti neotkriveni potencijal ove sorte i najaviti početak ere modernog terana, našeg velikog vina. Riječ je o najizazovnijoj crnoj sorti u Hrvatskoj.

Teran je divlji pastuh kojega su Istrijani odlučili zajahati –  poručio je još Luka Rossi.

Uvertira u promenadno kušanje bio je masterclass pod nazivom Svijet terana na kojemu su gosti kušali ovo vino u sedam različitih stilova po izboru voditelja masterclassa poznatog sommeliera Emila Perdeca, a pomno kreiran menu od sedam prefinih sljedova osmislila je Esplanadina chefica Ana Grgić Tomić.

– Iako se teran stoljećima njeguje u istarskim vinogradima odlučili smo se za moderan pristup, pa je masterclass otvoren koktelom teranino spritz. Teran je predstavljen u sedam različitih stilova, od pjenušca, finog roséa i svježeg terana do kupaže, potom terana odležanih deset i 18 godina, za kraj je poslužen destilat od terana –  objasnio je svoj izbor Perdec.

Vrhunska kvaliteta – Širi kontekst ovoj vrijednoj istarskoj sorti dao je dr. sc. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koji je otkrio kako se u Udinama 1390. teran darivao uvaženim gostima, a 1641. u djelu De Commentari storici geografici della Provincia dell’Istria spominje ga novigradski biskup Tommasini.

– U 19. stoljeću,  kada je u Istri bilo više od 34.000 hektara vinograda, što je više od današnje ukupne površine pod vinovom lozom u čitavoj Hrvatskoj, teran je bio najzastupljenija sorta s udjelom većim od 80 posto. Za usporedbu, danas je njime zasađeno tek deset posto vinogradarskih površina, dok na malvaziju istarsku otpada 60 posto – rekao je profesor Bubola.

Dodao je kako se još prije dvadesetak godina teran zbog neprikladnog pristupa u vinogradima smatrao sortom za vina osrednje kvalitete, od koje se prave isključivo mlada i lagana vina, no zahvaljujući entuzijazmu nekoliko vinara Istre u potpunosti se promijenio pristup u njegovoj proizvodnji pa ova sorta danas daje vina iznimne kvalitete i različitih stilova. Upravo je pokrenuta i klonska selekcija terana u starim vinogradima u Istri, pregledano je 18 lokacija u vinogradima posađenim između 1903. i 1975.

Luka Rossi, novi predsjednik Vinistre, i Ivan Marić, izvršni direktor

– Ovo je veliki događaj, ne samo zbog toga što je danas u Zagrebu promoviran teran, u metropoli koja sigurno ima najveći potencijal u promociji i potrošnji ovakvih vrhunskih proizvoda, nego i zbog toga što je riječ o prvoj manifestaciji na ovako visokom nivou otkad smo nakon spora sa Slovenijom dobili i službeno mogućnost korištenja naziva Teran. Iznimno sam ponosan na Vinistru što se odlučila na ovakav iskorak i što je prezentirala odležani teran na najljepši mogući način – poručio je Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije.

__________________________________

POZIVNICA za POREČ!

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

___________________________________

U posljednji trenutak prije zaključenja ovog izdanja, posljednjeg u 2022. godini, iz udruge Vinistra, koja sada ima i novog direktora a to je Ivan Marić, stiglo je priopćenje:

Vinistra u 2023. ima velike planove! Evo nekoliko najvažnijih točaka: domaćinstvo prestižnog Concoursa Mondial de Bruxellesa sredinom svibnja, samostalni nastup na jednom od najpoznatijih i najvažnijih vinskih sajmova – Proweinu 2023, te, prema najavi sa skupštine udruge, još osam jačih vinskih događanja u njezinoj organizaciji.

Veliki izazov za istarske vinare izrada je i provedba operativnog marketinškog plana s ciljem unaprjeđenja imidža na regionalnoj razini te brendiranje istarskih vina u suradnji s profesionalnom marketinškom agencijom koja će imati za zadatak osmisliti novi, moderan vizualni identitet i privlačne komunikacijske poruke. Gotova je i nova web stranica kao središnje mjesto prezentacije i promocije vina s interaktivnom kartom istarskih vinara, snažnom bazom podataka i svim relevantnim dokumentima te posebnom rubrikom za registrirane vinare, članove Vinistre, istaknuto je između ostalog na Skupštini u Svetvinčentu.

– Kontinuirano radimo na podizanju kvalitete događanja u vlastitoj organizaciji i osmišljavanju novih u skladu s modernim zahtjevima vinskog tržišta. Vinistra kao događaj već je godinama dodatni motiv dolaska gostiju u Poreč u svibnju, koji će od iduće godine postati vinski mjesec u Istri. Osmišljavanjem novih evenata poput ekskluzivnog Vintage by Vinistra, na kojem ćemo na proljeće u Zagrebu predstaviti odležane malvazije te, u studenom, po drugi put odležane terane, napravljen je veliki kvalitativan iskorak na hrvatskoj vinskoj sceni uz dodatnu promociju naših vrhunskih autohtonih sorti – kazao je Luka Rossi.  ♣

____________________________________

ČESTITKE JUBILARCU – OD JUBILARCA! – Pressica u elitnoj Esplanadi na kojoj je najavljeno 15. izdanje međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.coma (25.-28.11.2022) protekla je ne samo u uobičajenoj radnoj atmosferi nego i u svečarskom tonu. Osnivaču i direktoru festivala prof. Ivanu Dropuljiću upućene su srdačne čestitke uz 15-godišnji jubilej manifestacije, ali i za puna tri desetljeća otkako je profesionalno, najprije kao vinski trgovac, ušao u Bakhov svijet. Dvostrukom svečaru posebno sam čestitao ja osobno, također u svojstvu svečara, naime na Martinje ove godine, dakle 11.11.2022. napunilo se 30 godina od izdanja prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši!

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću (drugi slijeva) za tri profesionalna desetljeća na vinskoj pozrnici i za 15. jubilarni festival Zagreb vino.com (2022). Sasvim lijevo je Stjepan Šagovac, ovogodišnji voditelj press-službe, treći slijeva Željko Suhadolnik, slavljenik za 30. godina revije Svijet u Čaši, te sasvim desno – Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje (Marko Čolić)

Čestitka, sa šampionima iz Bergama, jubilarcu Ivanu Dropuljiću (Marko Čolić)

Šampion i najbolje ocijenjeno vinu u Bergamu – Festigia Cabernet sauvignon 2018 porečke Agrolagune, i Cabernet sauvignon 2019 Premium Vina Belje (suhiucasi)

Pressica i priznanje slavljeniku prof. Dropuljiću. Ljiljana Vajda, voditeljica promidžbenih djelatnosti u podrumu Belje,  također je i te kako imala razloga za slavlje, naime Cabernet sauvignon 2019 Premiu  Vina Belje te Festigije Caberneta 2018 i Castell  poslovno bliske joj porečke Agrolagune  na nedavnom međunarodnom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2022  u Bergamu kod Milana plasirali su se, po osvojenim bodovima, u sam vrh najboljih! Prof. Ivan Dropuljić bio je iznimno zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com 2022 

Zahvaljujući susretljivosti vinskih kuća Agrolaguna iz Poreča i Belje iz Baranje nazdravilo se, uz jubilej, na najbolji mogući način – odličnim vinima od Agrolagune i Belja koja su potkraj listopada ove godine osvojila nagrade vrijedne dubokog naklona na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet u Bergamu, riječ je o degustaciji specijaliziranog tipa s fokusom na kapljicu od spomenutih dviju sorata. Na tom natjecanju prof. Dropuljić i ja sudjelovali smo kao ocjenjivači više od 15 godina zaredom, covid je onda napravio stanku, a ove godine iz Hrvatske kao degustator je prisutan bio novinar Ivo Kozarčanin. Agrolaguna, a i Belje dosad su u Bergamu postizali redovito lijepe uspjehe, uspjeha je znao imati i Vlado Krauthaker kad god bi sudjelovalo, ali ove godine bilježi se kulminacija, naime vrijedno je ponoviti: Agrolaguna je sa svojim Cabernet sauvignonom Festigia 2018 ukupni šampion ocjenjivanja 2022, to vino, s 94,33 boda ujedno je i najbolje ocijenjeni uzorak ove godine, a Festigia Castello 2020 s 92 boda došla je do Velike zlatne medalje. Vina Belje s Cabernet sauvignonom 2019 Premiums 91,5 bodova uvjerljivo se pozlatilo! ♣

_____________________________

Akcija non-stop, prema završetku godine

FOOLIRANJE u ESPLANADI – Nakon Zagreb Vino.coma, u zagrebačkoj Esplanadi adventska akcija se nastavila punim intenzitetom. Do kraja godine, glavni igrač je prostrana Terasa Oleander. Vino ovdje nije bilo u prvome planu. Dimenzijama štanda istaknula se Rakijarnica! Sa svih strana terase posjetitelji se pozivaju na kušanje niza specijaliteta različitih kuhinja i stilova, dosta veliku pažnju privlačio je INSTTUT za KOBASICE, gdje su se, pod paskom chefa Mate Jankovića, nudili različiti tipovi kobasica, tako da bi se tu ponudu moglo shvatiti i s određenim edukacijskim elementom, naime logično je da je manje informiranom i po pitanju kobasica manje educirnaom potrošaču chef Mate Janković htio i ukazati na organoleptičke razlike izmedju svih tih po nazivima znanih vrsta.

Advent 2022 bio je u znaku fooliranja, vrvilo je ponuđačima kobasica, burgera i pića, na Terasi Oleander hotela Esplanade i na više mjesta u gradu bili su štandovi Instituta za kobasice i Rakijarnice. Dolje: Na terasi Oleander bilo je hodača na visokim štapovima i raznih pajaca, a zatekla se tu i Božić Jelka bez ukrasnih kuglica pa je mogla biti i razigrana, ona je popularnog djedicu neumorno fotografirala!…

Adventskoj atmosferi sa šarenilom boja i s brojnim posjetiteljima što svakodnevnog što prigodno posebnog izgleda duže se zadržavao i Djed Božičnjak, impresivna stasa, srebrne boje kose i bogatih silber brade i brkova te u crvenom plaštu a  dočekale su ga ne samo Božić Jelka nego i  – neočekivano visoke temperature, ⦁

_________________________

Debitant medju jubilarcima

PRVI VinEko u ZAGREBU

Vrući završetak studenoga i početak prosinca ove godine u Zagrebu! Još se nisu slegli dojmovi s 15. jubilarnog izdanja festivala vina i gastronomje Zagreb Vino.com 2022., a već, vezano uz čašu, nova priredba, međutim ova, isključivo, na eko-kolosijeku.

U svečanoj atmosferi uz klavir, nareske, kolače i vino, neposredno prije odlaska na otvorenje festivala, u novootvorenome klubu diWINE u zagrebačkoj Ilici našli su se organizatori, podupiratelji i neki izlagači, konkretno na slici su Tomislava Hodalić iz Hrvatske poljoprivredne komore, uljar Daniel Klinac Kota, te, sasvim desno, Zoran Lutz te Irena Lučić kao priređivači manifestacije

Riječ je o manifestaciji VinEko 2022, najavljenoj kao prvoj izložbi prirodnih vina, maslinovoih ulja i jakih pića u Metropoli, događanje se odvijalo na lokaciji Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu. Ideju je dao Zagrepčanin Zoran Lutz iz tvrtke Indugraf d.o.o., on je bio i operativni pokretač manifestacije, a kao glavni operativni organizator iskazala se Irena Lučić iz poduzeća diWINE. Kao podržavajući partneri i sponzori projekta navedeni su Narodno sveučilište Dubrava, na čelu sa Željkom Šturlićem, zatim Hrvatska poljoprivredna komora na čelu s predsjednikom Mladenom  Jakopovićem, kao i Centar Rudolf Steiner, na čelu sa ravnateljicom dr.sc. Dijanom Posavec.

Na smotri je svoje uratke prezentiralo ukupno dvadesetak izlagača iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, riječ je o proizvođačima vina i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o eko-produkciji. Zamisao je bila da kao izlagači nazočni budu i tvorci jakih alkoholnih pića priklonjeni eko-pristupu ali iz tehničkih razloga – čini se o uglavnom prekratkom roku od dobivanja poziva i termina održavanja sajma – to je za ovu godinu otpalo.

Vinari i maslinari Bolfan vinski vrh, Chresno, Eko gospodarstvo Zdolc,  Ker-vin, Kosovec, Kota olive oil iz zadarskog zaleđa (10.000 stabala masline!), M-enostavno dobra vina, Opus vina, Povratak winery, Prvo hrvatsko ekovino Čegec, Santei Natural Wines, Kmetija Šumenjak, Veralda, Vina Glavica, Vina i ulja Šuran, Vina Lunika te Vino Lovrec predstavljanjem svojih visokokvalitetnih proizvoda pokazali su kako prirodno i zdravo i te kako može (istovremeno) biti ukusno i lijepo.

Hrvatska inače, rečeno je na pressici za manifestaciju, trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, mnogo ih ide već i u pravcu biodinamike.

Među izlagačima Bakhova nektara bile su vinarije Bolfan i Zdolc iz Hrvatskog zagorja, Lovrec iz Međimurja, Glavica iz Moslavine, Veralda iz Istre, Opus vino s Komarne, M – enostavno dobro vino iz Slovenije…

Bolfan, Lovrec i Zdjelarević, Šuran, te Zdolc

Na VinEkou 2022 održano je i nekoliko strukovnih predavanja, prvo na redu bilo je ono pod nazivom O biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi, biodinamičkoj proizvodnji vina te certificiranju Demeter standarda, zajednički su ga održali dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija i Sergij Stancich, savjetnik Biodynamic Federation Demeter International. Drugo predavanje bilo je na temu Prirodna vina u ugostiteljstvu i na tržištu – pomodni trend ili održiva budućnost?, a pripremio gaje Nenad Trifunović Vinopija, hrvatski vinski bloger, predstavljen i kao director of business developement u tvrtci Wine&More.

Pažnju su osobito privlačili uljari Kota i Veralda

VinEko izložba imala je bogat popratni program. Posjetitelje su dočekali živa svirka uz live duo Swing That Blues i nagradna tombola, na raspolaganju im je bio i info-relax-shopping kutak u kojem se mogla razgledati ponuda sponzora izložbe, odmoriti, nešto prigristi, popiti kavu, predviđen je bio i pop-up-wine shop za kupnju, po povoljnijoj cijeni od uobičajene, proizvoda za ponijeti kući.  Tvrtka Letina Inox predstavila je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, koji je razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner. Tvrtke Green Cakes i Panonis prisutnima su približile ponudu svojih zdravih kolača i ekoloških suhomesnatih proizvoda kojima je uistinu bilo teško odoljeti.

Znana tvrtka Letina inox prezentirala je svoj dinamizator – mješalicu za biodinamičke pripravke, razvijen upravo u suradnji s Centrom Rudolf Steiner

Zmago Petrič, direktor Guerila wines & Petrič d.o.o., Slovenija, zatim dr.sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner, te Sergij Stancich, savjetnik kod Biodynamic Federation Demeter International

Za potpuni doživljaj i još veće uživanje: posjetitelji su imali priliku razgledati izložbu Hrvatske udruge kreativnih amatera koja je pokazala svoje predivne radove izrađene na platnu napravljenom od tropa grožđa.

Uz kupljenu ulaznicu (100 kuna za jednu osobu, 160 kn za dvije) posjetitelji su na dar dobivali Vinska abeceda o pijenju vina te kalendar sa popisom najznačajnijih vinskih događanja u tijeku godine u Hrvatskoj. ♣

_______________________________________

Jubileji

KRAUTHAKER: NAPUNJENA SAMOSTALNA TRIDESETKA NA SCENI

           Počelo je odavna, u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo, ali eto, iako je i u spomenutoj kući bilo i te kakvih uspjeha, kao start računa se ipak od trenutka kad je postao sam svoj, krenuo vlastitim putem, neopterećen razmišljanjima (i) drugih (nadređenih).

Vlado Krauthaker u restoranu Baltazar službeno pozdravlja uzvanike… (suhiucasi)

Zvijezda stabilna a ne tek povremena sjaja na hrvatskoj vinskoj sceni, Vlado Krauthaker, 1992. se u vinski ocean otisnuo samostalno, ubrzo je dosegnuo vrh jarbola i tu se, kao jedan od najboljih i najpouzdanijih, zadržao do dašanjih dana, kad eto, konkretno, s kasnom jeseni i datumski po volji bogu vina Bakhu koji je na svoj način svijetu dao do znanja da je vrijeme uz imendan sv. Martina a to je 11. studenoga ono pravo za obilježavanje prelaska mošta u mlado vino, Vlado Krauthaker odlučio se, u nazočnsti dragih mu osoba prisutnih u njegovu (poslovnom) životu od prvih početaka pa do sada, obilježiti  puna tri samostalno radno uspješna desetljeća.

Vladek nas je okupio u vrsnom zagrebačkom restoranu Baltazar, pozivom da obilježimo 30 godina od prve berbe u VINOGRADIMA KRAUTHAKER!  Tu obljetnicu želimo proslaviti I podijeliti s vama, te kao prije 30 godina uživati u društvu osoba koje su s vinskom kućom Krauthaker od samog početka. S vama želimo podijeliti radost, ponos te lijepa sjećanja na 30 godina rada i stvaranja, učenja i rasta, emocija i zajedništva, svega onoga štoKrauthaker jest. Veselimo se sto ćete svojim dolaskom uveličati naše slavlje u zagrebačkom Baltazaru.  S poštovanjem – Vlado Krauthaker s obitelji.

Uz gitarističku pratnju Ive Raiča, dah uzvanika su svojim izvedbama tradicijskih (vinskih) pjesama zaustavile neke od članica prvotnih Ladarica, odmah ovdje prozvanima – vLadaricama. Prigodnim govorancijama i recitacijama istaknuo se glumac Vedran Mlikota, evo lijepog stiha autora Enesa Kiševića kojega je izgovorio: VINO VOLI BIT’ NOŠENO, VINO NE VOLI NOSIT’ NI KRILA, VINO JE ZAPRAVO TEKUĆA ŽENA ZA KOJU SE MORA IMATI STILA.… (suhiucasi)

Vladina supruga Ružica dobila je za uspomenu portret poslovno uspješnog i u vinskim krugovima vrlo cijenjenog bekrije Vlade (suhiucasi)

Krauthaker s Bobom Čimburom, znanim zagrebačkim ugostiteljem koji je, kaže Vlado, od njega prvi naučio bocu, sljedeći kojega je spomenuo kao kupca prvog kartona je Ivan Dropuljić, nekad trgovac s vinom a unatrag desetljeća i pol organizator međunarodnog sajma vina i kulinarike Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Susret na Krauthakerovoj svečanosti u kultnome Baltazaru bio je osjetno i osjetilno mnogo više od eno-gastronomskog doživljaja. Vrvio je emocijama. To je bio susret s brojnim osobama raznih profila zanimanja a vezanim ne samo uz Krautića od početka nego i uz trenutke i duži period formiranja Lijepe naše kao svjetski relevantne vinske zemlje. Emotivni susret s dragim osobama iz davnina s kojima se kroz ovih 30 godina iz ovih ili onih razloga prekinulo viđanje. Uz domaćine Krauthakera te Bobu Čimbura iz Baltazara, ponovno na kupu pioniri hrvatske vinska scene, bilo proizvođači, bilo vinski trgovci, bilo ugostitelji, kroničari, vinoljupci afrmirani u raznim profesijama: Ivan Enjingi, Ivan Dropuljić Zagreb vino.com, Zlatko Puntijar, Silvek Degen, Alfi Kabiljo, Nino Dusper Vinotrade Vinum i osnivač Hrvatskog sommelier kluba, Vlado Borošić osobno (osnivač kultne vinoteke Bornstein), Boris Ivančić Vivat Fina vina, Tomislav Gorša Gro-prom, Marijana Gantar Edico Split, pa Božo Roknić, direktor Westina Šušak, direktor Sheratona Darko Radetić, predstavnik Esplanade Ivo Šindilj, Pernjak iz Koprivnice, Zdravko Stojanović Dugi Z, Goran Ostojić…  Događanje kod Baltazara – lijepi svojevrsni povratak u domaću noviju vinsku prošlost, na određeni način i potvrda da smo mnogi od nas sudionika u stvaranju novije hrvatske vinske pozornice – još tu!

Otkako u posljednje vrijeme malo-pomalo redovnu proizvodnju vina preuzima njegova kćerka Martina, Vlado Kauthaker sve veći osobni trud ulaže i u proizvodnju vina iz svojeg ovećeg pokusnog nasada, u kojemu su i sorte kao npr. Bianca, Blauburger, Frankovka, Nebbiolo, Zinfandel/Crljenak… Evo, kod Baltazara, stotla na kojem je izložio vina tih drugih kultivara… (suhiucasi)

Hvala, Vlado, i hvala Bobo Baltazar, hvala Vedrane Mlikota, Ivo Raiču, hvala vLadarice za lijepe trenutke provedene te večeri!  ♣

PUNIH 30 GODINA S VAMA!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

Jubileji

WoW – 11 GODINA UDRUGE ŽENE u VINU I 10 GODINA DODJELE NAGRADE wOw Grand Prix: ŠAMPION ZA 2022: BENVENUTI!

Lijep jubilej ove godine proslavila je i udruga WoW / Žene u Vinu, koju je osnovala zagrebačka novinarka Sanja Muzaferija a koja, uz zagrebački, ima još dva ogranka – u Splitu za Dalmaciju i u Rijeci za Istru i Kvarner. WOW broji više od 150 članica. Udruga je ponajprije namijenjena VINArkama, VINOtekarkama, noVINArkama koje pišu o vinu, ENOloginjima, sommelijerkama, suprugama vinara, vinskim entuzijasticama, VINOljubiteljicama, kao i vlasnicama restorana, wine barova… Članicom je moguće postati na preporuku barem jedne aktualne ili bivše članice, konkretno žena koje rade vino ili su iz obitelji koja ga radi, koje se bave marketingom i/ili prodajom vina, koje vode vinoteke, izučavaju vino ili ga samo vole te žele o njemu naučiti više. Naravno, vinoljubiteljica ima i među odvjetnicama, liječnicama, slikaricama, arhitekticama, inženjerkama, profesoricama… Uz osnivačicu i aktualnu predsjednicu i članicu uprave Sanju Muzaferija iz Zagreba ključne osobe za rad WoW-a su dopredsjednica Margita Belušić-Gobić, Rijeka, glavna tajnica Meri Cipranić, Zagreb, članice uprave Margita Belušić, Rijeka; Adela Visković, Split, Meri Cipranić, Zagreb. Odnosi s članstvom:  Meri Cipranić. Udruga WoW tijesno je povezana s međunarodnim udruženjem žena u vinu Donne del Vino, na čijem je čelu već godinama toskanska proizvođačica vina Donatella Cinelli Colombini iz Montalcina.

Predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija i ovogodišnji dobitnici nagrada za vina (suhiucasi)

Što žene žele? Konačno smo, eto, to saznali I za 2022. godinu: braća Benvenuti – šampioni sa slatkim gutim muškatom San Salvatore (suhiucasi)

Uz Sanju Muzaferija, Moreno Coronica, prvak u kategoriji crnih vina, naravno sa svojim GranTeranom (suhiucasi)

Među brojnim akcijama udruge posebno se ističu priredba Pink Day tj. festival ružičastih vina sa Green in Pink smotrom visokokvalitetnih maslinovih ulja kao gostom, ove godine manifestacija je jubilarna, 10. po redu, a mjesto i termin su zagrebačka dvorana Lauba, 15. travnja 2023 (čestitke wowicama, i najbolje želje za dalje!), te akcija pod mottom Što žele žele? što kulminira dodjelom godišnjih nagrada za vina i proglašenjem šampiona i dobitnika WoW Grand Prixa. U zagrebačkom Sky Office-u, nedavno je proslavljen 11. rođendan udruge WOW i po deseti puta dodijeljene su godišnje WOW vinske nagrade  sa dakako šampionskim WOW Grand Prixom.

________________________________

IVAN JUG, NAJBOLJI SOMMELIER HRVATSKE ZA 2022. – Ivan Jug, zaposlen u zagrebačkom restoranu Noel, proglašen je najboljime na jubilarnom 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske koje je, u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba i pod pokroviteljstvom HTZ-a, te uz podršku TZ Kvarnera i Grada Opatije, održano 12. i 13. prosinca u opatijskom hotelu Ambasador.

Na prvenstvu je nastupilo 27 natjecatelja iz renomiranih hrvatskih restorana, hotelskih kuća, wine barova i konoba. Uz Ivana Juga, ostali finalisti bili su Kristijan Harjač (završio je kao drugoplasirani), sommelier u restoranu Agli Amici iz Rovinja, te Monika Neral (treće mjesto) vlasnica obrta VINNER iz Rijeke.

Ivanu Jugu, prvoplasiranom na 25. prvenstvu sommeliera Hrvatske, uz glavnu nagrade – studijskog putovanja u Champagne, pripala je i čast predstavljati Hrvatsku na svjetskom prvenstvu sommeliera ASI Contest of the Best Sommelier of the World, koje će se održati u Parizu od 7. do 12. veljače 2023.

Šampion Jug s drugo i trećeplasiranim kandidatima, u društvu novog predsjednika HSK-a Veljka Ostojića

U sklopu prvenstva održana je skupština HSK, na kojoj je za naredni četverogodišnji mandat za predsjednika izabran Veljko Ostojić.

___________________________________

Sanja Muzaferija bila je na nedavnom skupu udruga žena u vinu u Milanu, u društvu s Donatellom Cinelli Colombini, toskanskom proizvođačicom vina i predsjednicom talijanske udruge Le Donne del Vino. Sanja je i u Italiji obznanila da će se sljedeći festival ružičastih vina Pink Day s revijom maslinovih ulja Green in pink održati 15. travnja 2023. u zagrebačkoj dvorani Lauba!

  Da podsjetim: izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski kustos  (ugledna hrvatska sommelijerka ili sommelijer) selekcionira vina kušana u protekloj godini, on sastavlja svoju širu autorsku listu vina-potencijalnih dobitnika u pet kategorija: pjenušci, bijela, ružičasta, crvena i slatka te desertna vina s ostatkom  šećera. Slijedi centralni dio akcije Što žene žele – mogućnost da elektroničkom poštom članice udruge glasuju po svojem izboru. Do sada su glavni izbornici bili Karin Rupene-Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Roko Bekavac, Emil Perdec, Filip Savić, Jelena Šimić-Valentić, Željko Bročilović Carlos i Mario Meštrović a ove je godine selektor bio jedan od naših najtrofejnjih sommeliera Ivan Jug iz restorana Noel, inače aktualni sommelijerski prvak Hrvatske, te višestruko ovjenčan Michelinom, Gault-Milleauom i drugim gastro nagradama. Na redu je, potom, kušanje vina naslijepo da se dobiju prvaci po kategorijama, a onda se među njima bira i šampion, dobitnik Grand Prixa. Običaj je da svaki put šampion WoW–izbora u organizaciji udruge Žene u vinu posjeti neku vrlo renomiranu vinariju ili vinsku asocijaciju, bilo kod nas bilo u inozemstvu. Prošle godine Grand Prix osvojio je podrum Jakob Zdravka Ilije Jakobovića a na putovanje u Milano na internacionalni skup žena u vinu – Donne del vino – sa Sanjom Muzaferijom putovala je Jakobova kćerka Valentina.

Ovogodišnji žiri koji je – u guipi etiketa što ih je predložio sommelier Ivan Jug – birao najbolja vina: Ana Peršurić Palčić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Slijepo kušanje na kojemu se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, ove godine je organizirano u opatijskom hotelu Ambasador,  a finalni  stručni žiri ove godine su činile tri ekspertice: predsjednica žirija bila je Danijela Kramarić, legendarna sommelierka i vlasnica restorana Plavi podrum iz Voloskoga, vinarka Ana Peršurić Palčič iz vinarije Misal i – vinska poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom u svim većim i značajnijim vinarijama Hrvatske, uključujući Iločke podrume, a sada vinska konzultantica Karmela Tancabel, danas ona razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT . One su između 12 finalista naslijepo izabrale pobjednike u svakoj kategoriji.

Ovog puta,  u kategoriji pjenušaca u finale su ušli Pavel, 2018, vinarije Šember i Amfora 2016, vinarije Tomac. U kategoriji bijelih vina tri najbolja su Malvazija Sv.Jakob 2018, Clai; Le Chiffre 2020, vinarije St.Hills i Bela igra 2018, vinarije Domaine Koquelicot. Dva najbolja roséa su Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba, naravno iz 2021. Među crvenima izdvojila su se tri vina: Plavac mali majstor 2016 vinarije Stina, zatim Bas de bas 2017 vinarije Bibich i Gran Teran 2015 Morena Coronike. Od desertnih vina u vrhu su se našli San Salvatore 2013, vinarije Benvenuti i Muškat Momjanski 2020, vinarije Prelac.

Pjenušac pobjednik je Pavel 2018 Šember; među bijelim vinima pobijedio je St. Hills Le chiffre 2020; najbolji rosé je Bastijan Rosé 2021; od crnih Gran Teran 2015 Coronica. među desertnima pobjednik je – San Salvatore 2013 od obitelji Benvenuti.

 Na kraju – šampion 2022:  – Jednoglasno smo odlučile da sveukupni pobjednik treba biti Benvenuti San Salvatore dakle da je upravo to vino zaslužililo WOW Grand prix 2022 – rekla je predsjednica žirija Danijela Kramarić.

Nagrade koje su se u Sky Officeu dijelile u okviru zagrebačkog Business cluba, gdje sada vinoteku vodi Dijana Grgić, glavna urednica časopisa Vinum In, došli su podignuti gotovo svi dobitelji osobno, nije bilo, iz zdravstvenih razloga, samo predstavnika obitelji Šember.

Lijepe skulpturice u ime vinarije Bastijan, preuzela je Petra Leko, za St.Hills je nagradu, u ime Ernesta Tolja, preuzeo Saša Franić; nagradu za Gran Teran preuzeo Moreno Coronica osobno, a nagradu za desertno vino i sveukupni WOW Grand Prix preuzeli su Nikola i Albert Benvenuti. Nagradu im je u ime prošlogodišnje pobjedničke vinarije Jakob, predala Valentina Jakobović.  ♣

Promocije

ČUDO OD, NAIZGLED, NI OD ČEGA: PERLICE 100 + ZERO DOSAGE!

Po onome kako je prije otprilike šest godina ambijent izgledao, nitko tada ne bi se usudio reći da će se baš odande roditi čudo. A – rodilo se!!! Drago mi je što sam u ostvarenju krasnog sna svojim skromnim prilogom sudjelovao i ja.

Obitelj Barundić i Ivo Kozarčanin na otvorenju svečanosti Dolje. Barundici s trojicom vanjskih suradnika – Kozarčaninom, Ivanom Dropuljićem i Željkom Suhadolnikom (Marko Čolić)

Glavni protagonisti priče su članovi krašićke obitelji Barundić – Josip i Mara te njihovi sinovi. Boraveći u više navrata u Dolini kardinala i posjećujući, u svojstvu prijatelja, i njihov dom i podrum u Brezariću, nekim razmišljanjima i sugestijama vjetar u leđa neodlučnim domaćinima a vezano uz neke aspekte daljnjeg rada pravim putem davali smo naš novinar Ivo Kozarčanin, znan i kao Bakhov sin, pa prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com, i ja, iz Svijeta u čaši. Barundići, koji su se malo-pomalo uspješno razvijali kao proizvođači vina, osjetili su na temelju rastuće potražnje za njihovim buteljama potrebu da se prošire s vinogradom i imali su sreću na položaju Gorice na brdu ponad Krašića kupiti vinograd, zasađen sa za ono područje tradicijskim sortama, loze su bile starije od stotinu godina! Razmišljalo se u obitelji Barundić neko vrijeme o tome da li nastaviti obrađivati te stare loze pa vino proizvedeno od njih iskoristiti za neku svježu ugodno pitku mješavinu prikladnu posbice za ljetne vrućine, ili stare panjeve izvaditi i podignuti novi vinograd s novim i svjetski popularnim sortama. Kroz razgovor o tome kako i što dalje, i na temelju naših preporuka Barundićima da njihova uspješna poslovna budućnost, pogotovu kad već u postojećim nasadima imaju odlične sorte Chardonnay i Pinot crni, ali i izvanredni križanac Manzoni te kad se već nalaze na teritoriju ekskluzivnog naziva Dolina kardinala, na vinskoj pozornici leži ne u većim količinama vina za brzu potrošnju nego u ekskluzivnim uradcima, dakle mirnim vinima nešto kasnijih berbi pa onda duže dozrijevanim u hrastovom posuđu, ali i u u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj sve traženijim pjenušcima rađenim tradicijskim šampanjskim načinom s drugom fermentacijom u boci. S pjenušcima, inače, Barundići imaju već duže iskustvo, ali sad je, eto, sve više stvar ekskluzive.

Vina iz ove posebne ponude

U kontekstu globalnog zatopljenja upravo su se te stare sorte – većma različite beline – kakve su dobili u tom novokupljenom vinogradu pokazale kao izvrsne glede sastava kiselina u tzv. ukupnoj kiselosti i glede visine ukupne kiselosti u berbi, što je sve bitno za dobivanje vina s prikladnom kiselosti upravo za pjenušce. Kod tih kultivara u ovo novije toplije doba nije nužno jako se žuriti s berbom, a s druge strane smanjena je do i eliminirana potreba za dokiseljavanjem. Kozarčanin, Dropuljić i  ja predložili smo Barunima da grožđe iz tog  više od stoljetnog vinograda iskoriste u pokušaju proizvodnje ekstra pjenušca, odmah smo mu dali radni naziv – 100+ bez dozaža ekspedicijskim likerom. Odmah smo sugerirali da se ide na to da pjenušac prije degoržiranja i izlaska na tržište nakon druge alkoholne fermentacije u boci najmanje tri godine provede na svom finom kvascu (razgovaralo se i o tome da se neke boce pokusno ostave nedegoržirane i pet do šest godina…) što silno pomaže u razvoju, poboljšanju harmonije, elegancije, formiranju unikatng bouqueta, naime oslobađanjem manoproteina iz taloga pri raspadanju kvasaca pjenušac dobiva na punoći, blagim finim maslačnim notama, finoj slasti bez ikakvog dodavanja šećera. Barundiće nije trebalo nagovarati dugo, i krenulo se u akciju.

Kozarčanin, Dropuljić i ja sudjelovali smo početkom godine u orezivanju trsja, zatim u berbi, pogledali smo početak primarne prerade, potom smo kad je tome došlo vrijeme kušali mlado bazno vino smješteno u inox, onda ga još provjeravali prije stavljanja u boce na drugo vrenje i pomagali obitelji Barundić pri punjenju tih boca, potom nakon godine dana bila je zajednička provjera novog još nedovršenog pjenušca, kontrolna degustacija slijedila je godinu dana poslije prve, i onda je jedno kušanje bilo malo prje nego što je pjenušac napunio i treću godinu na kvascu.

Mara Barundić s pjenušcem 100+ uz ponuđenu hranu (Marko Colic)

Glazbena zvijezda večeri Ana Rucner u nekoliko vizualnih i glazbenih izdanja (Marko Čolić)

Uzvanici

I sada veliko finale: vrlo lijepa promocija pjenušca 100+ zero dosage Vallée des cardinaux u restoranu Rooftop Lateral na vrhu famoznog crnog poslovnog tornja u Strojarskoj u Zagrebu. Na stražnjoj etiketi magnuma elegantnog izgleda pročitao sam: Stoljetna loza, kao svjedok vremena i postojanja, upornosti, ambicija i učenja. Kao svjedok ljubavi i vječnog prijateljstva. Kao svjedok budućim naraštajima. Na kušanje su, uz fine prigodne zalogaje cateringa Lisak, Barundići uz pjenušac 100 + ponudili crni pjenušac od crnog pinota Perle noir, te, od mirnih vina, Seigneur Chardonnay 2019 sur lie i Cardinal Pinot noir 2016 magnum ČESTITKE BARUNDIĆIMA!  ♣

_____________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik,  MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor tvrtke MAM-VIN d.o.o, koja je izdavala reviju, te MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS…             FAMA/VERBA VOLANT – FACTA MANENT!

Zaokruženo 30-godišnje razdoblje / Što smo radili kroz svo to vrijeme

GODINE SU OSTALE ZA NAMA…

Tri desetljeća je ostalo za nama. Službeno, 30 godina od izlaska prvog broja prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam SVIJET u ČAŠI napunilo se na Martinje, 11. studenoga tik prije kraja 2022. Lijep jubilej, vrijedan proslave, ali nekako nije mi baš padalo napamet organizirati prigodnu veselicu u trenucima dok je naš osnivački trio – Mladen Horić, Marko Čolić i ja, Željko Suhadolnik – još uvijek ozbiljno okrznut, naime iz zdravstvenih razloga među nama, spremnog za nove poslovne obveze a i za feštanje, nema jednog člana, onog najvažnijega, bez kojega eto sada ne bismo bili u stanju na za nas uobičajeni, voluminozno i kvalitativno raskošan način obilježiti jubilej. Međutim, kako je velik pritisak kolega i prijatelja bio da svakako treba prirediti događanje na kojemu bi se pažnja šire javnosti skrenula na našu 30 godišnjicu, i zahvaljujući ponudi ljubazne Irene Lučić, osnivačice, još prije dosta godina, udruge Vinoljupci a koja je nedavno u zagrebačkoj Ilici otvorila vinski klub diWINE i ponudila je na raspolaganje i prostor a i svoje usluge u organizacijskom smislu, Marko Čolić i ja odlučili smo se za pressicu na kojoj bismo predstavnicima javnih informativnih medija detaljnije ukazali na to što je sve revija SVIJET u ČAŠI radila u tijeku svojega 30 godišnjeg djelovanja.

Pressicu je otvorila vlasnica kluba diWINE Irena Lučić. S druge strane glasovira sjedimo hrvatske vinske zvijezde Tomislav Tomac, Ivica Perak, Marino Markežić, Velimir Korak, Marijan Kneževići i Vlado Krauthaker kao gosti te ja, Željko Suhadolnik, glavni urednik Svijeta u Čaši

U tome smislu na događanju smo okupili kremu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva – proizvođače s kojima smo se kao časopis družili od početka života revije. Riječ je o proizvođačima koji su na našu vinsku scenu unijeli dosta novina i koji su na našim godišnjim izborima najboljih i SLUŽBENO proglašavani Vinarima godine, a činjenica da je riječ o osobama koje su i danas u kvalitativnm smislu u samom vrhu hrvatske vinska produkcije lijepo govori o tome kako smo te izbore Vinara godine radili vrlo ozbiljno, vodeći računa o opotrošačima, a i sa željom da rezultati izbora i te kako utječu na unaprjeđenje hrvatske vinska kakvoće.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević. vina Belje. Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući tehničaru Zoranu Lutzu i zagrebačkom izdavačkom poduzeću Indugraf, ukrašeni staklene stijenke lokala.

Prvi proglašeni Vinari godine,u izborima koje je organzirala revija Svijet u Čaši: Vlado Krauthaker, Ivica Perak (tada glavni enolog u Kutjevačkom podrumu), Ivan Enjingi, Zlatan Plenković, Velimir Korak i Marijan Knežević (Vina Belje). Slikama Vinara godine Svijeta u Čaši bili su, zahvaljujući angažmanu tehničara Zorana Lutza i trudu zagrebačkog izdavačkog poduzeća Indugraf, ukrašeni stakleni zidovi lokala

Na klaviru u diWINE-u: ilustracije vezane uz Svijet u Čaši od knjige s istim naslovom i prvog izdanog primjerka revije do primjeraka revije iz vremena kad je krenulo izdanje na internetu. (Rene Karaman)

Na događanje smo uspjeli okupili Vladu Krauthakera, Ivicu Peraka, Velimira Koraka i Marijana Kneževića   kao službeno proglašene Vinare godine, no pozvali smo i Ivana Enjingija te aktualnog glavnog enologa Kutjeva d.d. Ivana Marinclina, međutim oni se nisu odazvali, izostala je, iz razumljivih razloga,  još jedna zvijezda iz prve garniture Vinara godine Svijeta u Čaši, a to je Zlatan Plenković, koji nas je nažalost zauvijek napustio prije nekoliko godina. Od onih uglednika koji nisu bili s titulom trudili smo se dovesti Marina Markežića Kabolu i Zvonimira i njegova sina Tomislava Tomca s kojima smo se tijesno družili od početka izlaska revije a koji su i te kako debelo zasjeli na tron kakvoće hrvatskoga vina i ostat će vječno upamćeni kao pioniri hrvatske proizvodnje maceriranih jantarnih vina rađenih u amfori, Tomci još i po svojim dosezima u sferi pjenušaca. Još su tri osobe bile planirane da budu dio ovog našeg prigodnog skupa uglednika – riječ je o plešivičkom enologu Dragi Režeku, međutim i on, kao i Plenki, više na žalost nije dostupan uživo na ovome svijetu no s obojicom smo bili duboko u mislima sada na jubilarnome skupu, a treći je mr. Franjo Francem, prvi predsjednik Društva enologa Hrvatske i prvi dopredjesnik Hrvatskog sommelier kluba, osobito zaslužan za podizanje vinograda na benkovačkom Korlatu i u doba intenzivnog druženja sa Svijetom u Čaši na vrlo visokoj funkciji u vinskoj kući Badel 1862 kad je ona bila na svom vrhuncu, on nažalost, također iz zdravstvenih razloga nije mogao i osobno biti toga dana s nama u klubu diWINE.

Marijan Knežević, Vlado Krauthaker, Željko Suhadolnik, Ivica Perak i spiker Hrvatskog radija Vjeko Madunić (u posljednje vrijeme vrlo aktivan i u organizaciji prezentacija raznih vinara!) u društvu s uglednom gošćom – znanom gastro-novinarkom i publicistkinjom Božicom Brkan, koja je pokazala svoju novu knjigu, s naslovom Privremeno neuporabljivo

Evo, umjesto da ja pričam, sasvim kratko a iz najnovijih objava znanih naših novinarskih pera pera, o Svijetu u Čaši od početka pa do sada:

 Znani urednik u Večernjem listu, specijaiziran i za vinska teme, Vitomir Andrić  naisao je na Facebooku:  Prije 30 godina, baš na Martinje (11. 11.) izašao je prvi broj Svijeta u čaši. Glavni urednik bio je (i ostao) Željko Suhadolnik Suhi. Za komercijalu i financije brinuo se Mladen Horić Muha, u njegovim prostorijama u MAM-vinu na Selskoj cesti bilo je uredništvo. Fotoreporter je, i danas, veteran Marko Čolić. Trajalo je to tako dok se prije dvije godine se Muha nije razbolio, tako da je časopis prestao izlaziti u tiskanom obliku, prešlo se na online izdanje.

U povodu jubileja, a na inicijativu vlasnice lokala diWINE Irene Lučić, na početku druge polovice prosinca ove godine održana je, na konceptu pressice, svečana prezentacija za medije, bilo je to u spomenutom diWINE baru u Ilici blizu Britanskog trga, gvornome dijelu slijedila je ukusna zakuska. Za tu je prigodu Suhi u goste pozvao i vinare koji su u proteklom razdoblju bili Vinari godine. Revija je naime organizirala i mnoge akcije i manifestacije, među njima bili su i godišnji izbori Vinara i Kuhara godine i proglašenja po 20 najboljih hrvatskih vinara I najboljih 20 hrvatskih chefova.

Suhadolnik je od početka karijere (počeo je u popularnom tjedniku Vikend, gdje je uređivao rubriku posvećenu vinu i gastronomiji), stjecao veliko iskustvo i ugled, putovao je po svijetu, po mnogim glasovitim vinorodnim regijama, prokrstario je temeljito Italiju i postao blizak s mnogim slavnim vinarima i vinarijama. Nema ovdje prostora za sve ih nabrajati…

I, rekoh, ni danas ne miruje, pa su mu uzvanici poželjeli još mnogo ovakvih proslava.

Kamo će osa nego na med: prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, inače također s 30-godišnjom tradicijom u sektoru vina, te predstavnici Svijeta u Čaši Željko Suhadolnik i Marko Čolić – zahvaljujući samobrskim gastro-ikonama Igomatu I slastičarnici U Prolazu te klubu diWINE nešto se fino, što slano, što slatko, gricnulo, a zahvaljujući nazočnim vinarima nešto se, bogme, i to vrlo vrlo fino, i gucnulo…

 

Marinko Petković, specijaliziran za teme iz poljoprivrede i, kao novinar suradnik Agroglasa i Gospodarskog lista, s pressice o tri desetljeća Svijeta u Čaši zabilježio je i objavio sljedeće:

Poznati vinari Vlado Krauthaker, Ivica Perak, Marino Markežić Kabola, Velimir Korak, Tomislav Tomac i enolog Marijan Knežević biranim su riječima govorili na obilježavanju 30. godišnjice revije Svijet u čaši.

Razgovori po sekcijama – Marino Markežić Kabola i sommelier Tomo Jakopović, te enolozi i voditelji proizvodnje Tomislav Tomac iz plešivičke obiteljske vinarije i Marijan Knežević iz velike baranjske vinarija Vina Belje

Neka djela govore: riječ je o brojnim akcijama kao npr. redoviti izbori Vinara ali i Kuhara godine, Hrvatske vinogradarske općine, Sutla-Sotla, itd, pa reportaže  s eno-gastro scene u Lijepoj našoj ali i u svijetu , stručni članci i intervjui, kazao je emotivno glavni urednik revije Željko Suhadolnik,  prvo hrvatsko vinsko pero, Suhadolnik je počeo svoj profesionalni put u Vjesnikovoj reviji Vikend, a onda je, nakon što je napisao i izdao knjigu Svijet u čaši, postao i do sada ostao glavni urednik Svijeta u čaši.

Utjecajno pero u vinskoj priči naglašava kako mali, ali odabrani i skladan tim revije čini i dan-danas i legendarni fotograf  Vjesnikove revije Studio Marko Čolić, koji i u osmom desetljeću života ne ispušta fotografski aparat iz ruku, i dalje neumorno radi, ide na teren u vinarije i vinograde, obilazi popularne vinske manifestacije u zemlji i svijetu. On je i dobri fotografski duh, uvijek spreman dati dobar savjet mlađim kolegama koji tek kroče u novinarstvo.

Kutjevačka vinska legenda Vlado Krauthaker  istaknuo je da je revija Svijet u čaši pomogla  da se hrvatska vina održe na domaćem tržištu, koje je još devedesetih godina bilo preplavljena jeftinim uvoznim  vinima, posebno onim iz Slovenije. Spomenuo je i brojna druženja, kako u zemlji tako i u inozemstvu, gdje je Suhadolnik, poznat pod nadimkom Suhi, godinama bio degustator i ocjenjivač  vina u više najjačih europskih vinskih  zemalja.

Enolog Marijan Knežević iznio je da je kao mladi enolog  u velikim  vinarijama sa nestrpljenjem čekao da vidi što će Suhi napisati u reviji, koja je bila ogledalo svega onoga što je domaće vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kultura stola, prošla kroz posljednja tri desetljeća. Svijet u Čaši bio je bio putokaz svima nama u struci što i kako valja dalje raditi, bilo da je riječ o novim vinskim etikatama ili berbama. Radilo se o utjecajnom i priznatom peru, koje je na stručnoj osnovi izvještavalo o onome što se događa u velikom vinskom svijetu, ali i manjim vinarijam, koji su tek dolazile na tržište.

Revija – svjedok neponovljivog vremena! Iz Istre je stigao Marino Markežić, vlasnik vinarije Kabola, koja se proizvodnjom vina bavi već tri generacije, od 1891. godine. Markežić drži da je u vinskom sektoru u nas napravljen veliki iskorak posljednjih 30 godina,  to je vjerno pratila i revija, kao svjedok jednog izazovnog vremena.

Ivica Perak, vlasnik vinarije Perak iz Kutjeva, prisjetio se također davnih dana kad je bio glavni enolog vinarije Kutjevo, te prvih susreta sa Svijetom u Čaši.   Velimir Korak i Tomislav Tomac, bili su predstavnici poznate naše vinske podregije Plešivice. Korak je rekao kako se nada da će Svijet u Čaši, koja sada izlazi u e-obliku, osim na blogu Suhog, od Nove godine ići i na diWINE portalu, i dalje na informativan i edukativan način. Da će i dalje širiti strast prema vinu, proizvodonja kojega je više od običnog posla, jer tu se traži izvrsnost I originalnost, izvornost, drži Korak! Tomac je kazao kako, da nije bilo Suhoga, ni on ne bi krenuo, kao jedan među prvima, s proizvodnjom vina u amforama I s dužim dozrijevanjem kapljice, pa ni s ulaskom u biodinamičku proizvodnju, tj. uzgoj grožđa uz izbjegavanje pesticida i prskanja konvencionalnim zaštitnim  sredstvima.  Dakle, radi se o reviji koja je odredila put mnogim vinarima u Hrvatskoj, zaključio je Tomac…

Atmosfera u publici

Karmela Tancabel,tvrtka WEbyKT

Nakon objave dojmova s pressice javila se Karmella Tancabel, dugo godina glavna u promidžbenom sektoru Iločkih podruma,danas samostalna poduzetnica u vinskom sektoru. Evo što ona piše i sjajno dopunjuje prikaz dojmova s pressice:

Bravo Klub Svijet u Čaši, čestitam od srca. Jako smo intenzivno surađivali od davne 2003. kroz Istravino, Vinariju Novigrad, podrum Brtonigla (Dajla), PZ Stoviš Ston, Postup i Plavac Mili, Iločke podrume, te podruma Vizba Valandovo iz Makedonije, sve vinarije u vlasništvu bivšeg Roto prometa iz Zagreba. Radili smo sjajne projekte podržavajući se uzajamno, sjećam se tih prvih iskoraka s Bakarskom vodicom Prestige, klasična metoda i Grand cuvée koji su pok. Slavko Krčmar i još uvijek brilijantna Ivanka Rosati, u suradnji s Janezom Istenićem kreirali, a mi iz snažnog marketinga i prodaje uspješno lansirali na tržište. Prve berbe iz nasada vinograda u Dajli i kreiranje prvog vrhunskog Terana Dajla 2007 u Hrvata, pod etiketom u obliku ISTRE uz slogan The Art Of Winemaking….. Pa dizanje iz pepela vinograda i vina Iločkih podruma, tada pod vodstvom velikog, nikad prežaljenog Ivana Juroša, te njegovih dostignuća uz pionirku među ženama u svijetu vina Hrvatske, našu Veru Zimu, enologinju s možda najvećim brojem priznanja osvojenih za te ratom pogođene vinarije i vinogorja i to s vinima postratnih berbi, naročito onih iz 2006, 2008, 2009, 2011, 2016, 2018 i 2019. Zaslužna za pristizanje prvih medalja šampionskog, veliko-zlatnog odnosno platinastog sjaja za vina Hrvatske, a koje su stizale iz Verone, Pariza, Madrida, Londona, Ljubljane, Beograda, Novog Sada, Mostara, Mađarske, Slovačke, Kanade, SAD, JAR, Izraela, itd..itd…

Slažem se, vrijeme prolazi, riječi nestaju, a djela i vina ostaju… u arhivi sjećanja i podruma. Svaka čast, Željko Suhadolnik, VI ste bili i ostali vjerni svom stvaralaštvu i postavili ste I te kako visoke kriterije svim generacijama tada i sada, ali i onima koje nadolaze. Čast mi je imati VAS kao prijatelja, ali i cijelu ekipu, od Mladena Horića do Brace… Puno mi je značilo, puno sam naučila, poštivala Vašu iskrenu i objektivnu kritiku, a koja je snažno utjecala na oblikovanje mojih ambicija, školovanje na međunarodnom spektru uglednih vinskih institucija, uz mentorstvo pok. Stevena Spurriera, kako bih postala sve ono što danas jesam.. Na svemu sto ste stvarali i učinili za Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali i sve nas koji smo rasli uz reviju i VAS, uvijek sam bila i ostala ZAHVALNA. Živjeli, i uzdravlje…  HVALA, KARMELA!  ♣

______________________________________

_________________________________________

Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje… do Martinja i kraja 2022.

OD 1992. PA DO SADA!

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, SA SJEDIŠTEM u ZAGREBU – SVIJET u ČAŠI. EVO ŠTO SMO RADILI NA UNAPRJEĐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i NA AFIRMACIJI  DOMAĆIH VRIJEDNOSTI

 Svijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2018. završili smo sa 160. izdanjem. Onda su, u vrijeme još plamtećeg covida, krenule dodatne i osobito velike nevolje sa zdravljem za vođenje posla ključnog člana osnivačkog trija, do stupnja da je tiskano izdanje časopisa moralo biti obustav-ljeno. Nastavilo se, međutim, na Internetu, blogom SVIJET u ČAŠI Kronika po mjesecima.

Naslovnica prvog broja tiskane revije Svijet u čaši, izlazak u javnost na Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino – i naše krštenje! Vinski biškup Simpy i miništrant Dragec spremni za ceremonijal

Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, kao direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. kao izdavača, zatim Željko Suhadolnik, prije dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom i ostao njen glavni urednik, a tu je i Marko Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg eno-gastro časopisa urednik fotografije.

U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje i podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše.

POHVALE OD TRIJU PREDSJEDNIKA – Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače-ponuđače da tržištu sve više podastiru sve bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje, plasirati, dakle, određeni teritorij kao cjelinu.

Mladen Horić

Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobivala bi pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu, glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego, da ponovim, i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo onu s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta.

DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni a opet i ozbiljni susreti uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, ali obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice često bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije Tone Andrlič, Bojan Križaj…

ATELJE OKUSA – Svijet u Čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan opet pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. – uz nazočnost svih najboljih šefova kuhinje – događalo se sve opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi a onda Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotel The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je bio u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj.

Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni.

U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace,  rajnsku oblast u Njemačkoj, sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. Sudionicima osnivačke skupštine HSK je dodijelio plaketu kao uspomenu na sudjelovanje u osnivanju HSK. Povelja je dodijeljena 1993. godine.

KUHAR i VINAR GODINE – Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske eno-gastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine.

Atelje okusa – s proglašenja najboljih u izboru Kuhara godine (hotel Korana Srakovčić u Karlovcu), te s prezentacije vina iz naše vinoteke Zlatni vinar

U istoj godini Kuharem godine i Vinarom godine proglašeni su bili Lidija Kralj, chefica konobe Kapetanova kuća u Malome Stonu na Pelješcu, i Zlatan Plenković

Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum s glavnim enologom Ivicom Perakom, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje s enologom Marijanom Kneževićem…

Revija Svijet u Čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što se među sudionicima nalaze kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine.

Pripremili smo i izdali knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja, uz birana vina

Marko Čolić

VINOTEKA ZLATNI VINAR i DIPLOMATSKO VINO – Kako je Hrvatska izrazito vinogradarska i vinarska, da bi se popularizirala njena kapljicu, učinkovito skrenula pažnja na kvalitetne i u nekim slučajevima nepravedno zapostavljene domaće eno-uratke, revija Svijet u Čaši i njen izdavač MAM-VIN odlučili su zajedno ustrojiti vinsku kartu Vinoteka Zlatni vinar, namijenjenu restoranima. Predviđeno je da vina na toj karti budu od naših dosadašnjih Zlatnih vinara, i to ona koja su bolje ocijenjena na degustacijama u okviru Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši. Svijet u čaši i njegov izdavač poduzeće MAM-VIN u suradnji s udrugom Dalmatinski kuhar predočili su prijedlog vinske karte Vinoteka Zlatni vinar posebno kreirane za restorane čiji su vlasnici članovi spomenute udruge, njih 120. Zamišljeno je bilo da svaki restoran ima na vinskoj karti izbor vina ovisno o tipu i opsegu jela koje nudi, te da i do 60 posto vina u karti bude iz kraja gdje je restoran, dakle da se maksimalno promovira lokalni proizvod, a 40 posto vina da bude iz drugih oblasti Lijepe naše. Prijedlog te jedinstvene vinske karte debelih tvrdih korica – i sa, na prvoj strani korica, dakako, nazivom i znakovljem restorana kojemu pripada, zatim sa, na prvoj unutrašnjoj stranici, tekstovnom i slikovnom prezentacijom lokala, potom, dalje, i s tekstom o vinskoj Hrvatskoj na tri jezika kao i ilustracijom vinske Hrvatske crtežom, pa s prikazom sorata i njihovih vina tekstom a grozda slikom kao i sa, na pretposljednjoj stranici, slikovnom i tekstualnom prezentacijom kuhara-vlasnika s izabranim specijalitetom popraćenim receptom, te preporukom odgovarajnuće mu butelje vina čime se zapravo i upućuje na adut kuće na tanjuru i u čaši – napravljen je isprva za udrugu kuhara Dalmacije Dalmatinski kuhar.

Od naših akcija treba svakako spomenuti i ustanovljenje Diplomatskog vina, najprije u suradnji s kućom Badel 1862. Da bi se promovirala hrvatska kapljica, a time i naša jela i područja, i u visokim krugovima, i vani, došli smo na zamisao da nekim vinima koja se proizvode u manjim i ekskluzivnijim količinama na Badelovom posjedu Kurija Nespeš kod Svetog Ivana Zeline kumove za martinjsko krštenje, kad se tradicijskim ritualom mošt službeno pretvara u mlado vino, nađemo među pripadnicima diplomatskoga zbora u Hrvatskoj, pa je tako eto prvi kum – kumče je bio nespeški chardonnay – postao veleposlanik Norveške gospodin Knut Toraasen, već iduće godine broj kumova se višestruko povećao naime kumstva su se prihvatili i veleposlanici Finske, Švedske i Japana, kao i počasni konzuli Finske i Danske u Hrvatskoj.

POTROŠAČKI PUTOKAZ – Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je, po uzoru na pristup najpoznatijih svjetskih vinskih publikacija, servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide). Uz ocjenu uzorka daju se kratak opis vina i njihova maloprodajna cijena. Godišnje je recenzirano i po više od 250 uzoraka. Uzorke smo, dakako u dogovoru s vlasnikom vinoteke, uzimali s polica trgovina (najviše Vrutak, MIVA, Vivat Fina Vina…).  Malo-pomalo postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, tako da su nas od 2000. na ovamo svake godine pozivali prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, zatim svako toliko išli smo i na Wine Summit u Austriju, tražili su nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, a to su Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od Rizvanca i Pinota sivoga u Trentinu kao i Merlota i Cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu. U Sloveniji smo u smislu kušača nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo više godina bili pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a onda i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradu-biseru podno Srđa, sudionici smo bili i prvog nacionalnog ocjenjivanja Vina Croatia u Zagrebu.

 

Kao prvo te vrste u Hrvatskoj a izvan državnih službenih institucija: strukovno ocjenjivanje vina za Potrošački putokaz revije Svijet u čaši. Stručni žiri sastavljen od enologa, sommeliera vinskih novinara i vinskih trgvaca u restoranu Zinfandel zagebačkog hotela Esplanade. Ispod: Sudjelovanje Željka Suhadolnika (Svijet u čaši) na velikim svjetskim ocjenjivanjima Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini

Svjesni toga da u današnje vrijeme kad je tehnika silno napredovala i kad kao slijed toga više nije – uz maksimalnu higijenu i pojačanu pažnju u radu u podrumu – problem proizvesti tehnički besprijekornu kapljicu, a u želji  da se u postupku (službenog) vrednovanja Bakhova nektara degustacijom pruži veća šansa za bolji rezultat plemenitoj kapljici koja uz tu spomenutu tehničku besprijekornost (sine quae non!) u osjetnoj mjeri a kroz svoju kompleksnost i svoju originasnost (genuinity)/prepoznatljivost pokazuje veze uz svoje geografsko porijeklo (teritorij), sortu, tradicijski stil. Namjera je bila (službeno) ocjenjivanje vina podignuti na višu razinu. A to smo pokušali manjim izmjenama rasporeda bodova po rubrikama u oficijelnom (i već odavna stvorenom) OIV-ocjenjivačkom listiću, rabljenom na uglavnom svim, pa i najrelevantnijim ocjenjivanjima vina u svijetu, a i pri deguistacijama manjeg i na neki način zatvorenog tipa ali ipak s krajnjim ciljem da se rezultati vrednovanja publiciraju. Uz tu blago izmijenjenu tablicu na kojoj je uočljivo da je nešto manja važnost dana boji i bistroći te intenzitetu mirisa i okusa a veća izvornosti/autentičnosti/genuinity te kakvoći mirisa (sklad, kompleksnost, struktura, dužina trananja na nosu i u ustima) te, na kraju, općem dojmu (elegancija, potencijal u smislu trajnosti/razvoja nabolje kroz vrijeme). Paralelno smo objavili i naše vidjenje opisivanja kušanog vina, na tom listiću za opis naveli smo niz termina od kojih je, da se dobije sažet prikladan i naravno uz finanu brojčanu ocjenu kompatibilan deskriptivni materijal za objavu dojma, dovoljno potcrtati ili zaokružiti one najvažnije izraze. Tako eto kupac/(krajnji) potrošač dobiva vrijednu cjelovitu informaciju o uzorku – od one iz koje vidi je li određeno vino po stilu u skladu s njegovim afinitetima, odgovara li ili ne njegovim mogućim zdravstvenim tegobama (polusuho, poluslatko, slatko – sadržaj neprovrelog sladora i mogući probem vezan uz dijabetes. Pružili smo, znakovima, i inormacije o tome je li vino za potrošiti sada ili se isplati s konzumacijom još malo ili pak i  još nešto duže pričekati, kao i obavijest mogućem prikladnom sljubljivanju dotičnog vina s jelima,  navodili smo i maloprodajne cijene svakog objavljenog uzorka u vinoteci. U rangiranju vina nakon ocjenjivanja napravili smo malu ali, smatram, važnu korekciju podižući blago bodovni prag za dodjelu medalja (vidi Potrošački putokaz/Legendu!)

Evo u nastavku objavljujemo listiće-rješenja Svijeta u Čaši glede ocjenjivanja mirnog vina i pjenušaca, te našu konstrukciju listića vezano uz opis vina. Inače, obje naše varijante poslali smo na uvid našim ali i nekim vanjskim uglednim enolozima, pa i OIV-u, zamolili smo za komentar ali mada sun nam se neki javili da su dobili listiće komentare na njih nisu dostavili, niti smo primili neko rješenje od kontaktiranih osoba i institucija. Nipošto ne tvrdimo da je ovo naše najbolje rješenje, ali ostajemo pri stavu da je aktualni službeni ocjenjivački listić OIV-a zastario i da ga, kao što se s vremenom promjene događaju u raznim drugim područjima, treba ažurirati.

POKRETNI ATELJE OKUSA – U 2006. kao novitet i atrakciju u prezentacijama uveli smo i eno-gastromobil, koji je postao naš pokretni Atelje okusa. Riječ je o specijalno uređenom kombiju IVECO. Nakon punih 13 godina samo čvrstog Ateljea okusa, zahvaljujući dobroj suradnji Svijeta u čaši i njegova izdavača MAM-VIN-a s ponuđačem IVECO-a iz Zagreba te zahvaljujući tome što su od nekih prepoznana nastojanja Svijeta u čaši na afirmaciji naše kulinarike i kapljice, ostvarila nam se, eto, i želja o pokretnom Ateljeu okusa, koji služi za dodatne učinkovite terenske prezentacije hrvatskih gurmanskih delicija i za jačanje afirmacije hrvatskih kuhinje i vina, kao i za dodatno unaprjeđenje kulture stola u nas. Kombi IVECO bio je prostrane unutrašnjosti, u kojoj su spremište za ukupno oko 60 butelja, hladionik Gorenja specijalno rađen za vino, kuhalo s dvije ploče, spremište za jedaći pribor i čaše – kompleti koji mogu odjednom podmiriti  60 osoba. Izvana smo kombi uredili oznakama vinara što u njemu sudjeluju s kapljicom, a unutrašnjost je uređena kao vinoteka i mini-kuhinja, konkretno Vinoteka Zlatni vinar Svijeta u Čaši i Kuhinja Zlatni kuhar.

Svijet u Čaši aktivan je bio i u prezentacijama kvalitetnih inozemnih vinara i vina pred hrvatskom publikom, pa smo tako eto predstavili vina austrijske regije Burgenland (Gradišće), renomirane vinare Albina Roccu iz Barbaresca i obitelj Laurenčić Sutor iz Vipavske doline u Sloveniji Maura Veglia, Luciana Sandronea, Gianfranca Alessandriju, braću Revello i Morandinu iz Pijemonta, Sira Pacentija, Filippa Fantija, Castella di Querceto iz Toscane, Dominga Alvesa Sousu iz Portugala…

ZAGREBAČKI VINSKI PUTI – Od Svijeta u Čaši i MAM-VIN-a krenula je zanimljiva inicijativa o Zagrebačkim vinskim putima. Zamisao je bila organizirano povesti ljubitelje dobre papice i dobre kapljice i svakako i one što drže do kulture i povijesti putem kojim će vidjeti ono što resi Zagreb u kulturnom i povijesnome smislu i koji svakako treba proći i kao gourmet. Nekoliko istaknutih eno-gastro punktova u središtu Zagreba povezali smo s važnim kulturno-povijesnim sadržajima, konkretno neke ugostiteljske objekte uz Katedralu, Trg bana Josipa Jelačića, Uspinjaču, Tkalčićevu ulicu s pogledom na neke drevne zagrebačlke vinograde još u funkciji, pa Trg Maršala Tita s Hrvatskim narodnim kazalištem…

IDEJA ZA RIEDELOVE ČAŠE ZA VINA HRVATSKIH SORATA – Revija Svijet u Čaši još prije više godina, u vrijeme kad je uvoznik Riedelovih čaša u Hrvatsku bila zagrebačka kuća Vinotrade, pokušavala je nagovoriti Georgea Riedela, kojega smo inače bili osobno upoznali na austrijskom štandu na sajmu Vinexpo u Bordeauxu a potom se s njim susreli na Svjetskom prvenstvu sommelijera u Beču, da u svojoj tvornici u Kufsteinu primi grupicu tada najboljih naših sommelijera i nekolicinu novinara specijaliziranih za vino te da se zajedno s Riedelovim stručnjacima priredi kušanje uzoraka slavonske graševine, istarske malvazije i dalmatinskog plavca pa da se vidi može li (i hoće li!) glasovita tvornica kreirati čašu za neko od tih vina, ili barem da se iz bogate palete Riedelovih čaša izdvoji neki najprikladniji model. Iz kuće Riedel odgovor je tada bio da je hrvatsko tržište premalo, a vina relativno nepoznata u svijetu, i da bi takav potez bio neisplativ. Dodano je i to da je Georg Riedel vrlo zauzet i da bi mu bilo teško pronaći slobodan termin da se podruži s predloženom ekipom iz Hrvatske. Onda se ipak ideja realizirala – sadašnji uvoznik MIVA, po modelu koji je već prije u kontaktima s Riedelom predlagala revija Svijet u čaši, poveo je kod Riedela u Kufstein nekoliko istarskih proizvođača vina i aktualnog šampiona u sommelierstvu i rodila se Riedelova čaša za malvaziju, službeno promovirana na sajmu Vinistra 2013.

U podrumu PZ Svirče iz Svirača na Hvaru: zdravica za uspjeh udruge a onda i klastera Plavac mali

UDRUGA/KLASTER PLAVAC MALI ZAGREB – Svijet u čaši i MAM-VIN inicirali su konstituiranje i registraciju udruge Plavac mali Zagreb. Cilj je bio bolje promicanje spomenute naše autohtone crne vinske sorte i unaprjeđenje kakvoće vina od nje. Povezivanje gospodarstvenika i poboljšavanje suradnje između gospodarstva, znanosti i uprave, kako bi plavac mali učvrstio mjesto koje zaslužuje u eno-gastronomskoj i svekolikoj turističkoj ponudi naše zemlje, kako bi bio istinski i u svijetu cijenjeni brand Dalmacije i Hrvatske, temeljna je zadaća koju je pred sebe postavila udruga. Članovi udruge Plavac mali Zagreb su ne samo proizvođači grožđa i vina nego ugledni i utjecajni poslovni ljudi koji su otkrili ljubav prema tome vinu i pokazali se spremnima dati svoj visoki doprinos unaprjeđenju njegove kakvoće i njegovoj promidžbi.

Svijet u Čaši i Vlado Krautkaher – vino Zajedno 2006

VINO ZAJEDNO 2006 – Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen i Vinarom godine u Hrvatskoj. Prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, bilo je iz berbe 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd u kojemu je zasađeno više od 20 različitih sorata od kojih vina zasad nema u redovnoj prodaji. Nakana je bila vino ekskluzivno nuditi putem Interneta a i koristiti ga i za prodaju u dobrotvorne svrhe…

KUHAREVO VINO – Kao slijed Vinoteke Zlatni vinar nastala je i akcija Kuharevo vino. U želji da hrvatski ugostiteljski objekti nude što više hrvatskih vina prikladno sljubljenih s jelima kuhinje po kojoj je neki objekt poznat ali i s ciljem da hrvatske butelje, za koje se stalno govorilo da su preskupe u domaćem ugostiteljstvu, budu dostupnije potrošaču, kao i s namjerom da se jače populariziraju naši chefovi kuhinje i proizvođači vina, inicirali smo spajanje najpoznatijih hrvatskih kulinara s najpoznatijim hrvatskim vinarima na način da chef i vinar iz palete ponude u podrumu izaberu vino što bi odgovaralo specijalitetima iz ponude toga kuhara u objektu gdje radi, Svijet u Čaši osigurao je, uz pomoć tvornice Vetropack Straža, posebnu bocu, u koju će vinar originalno napuniti kapljicu i na koju će staviti svoju etiketu, te privjesnicu za tu bocu na kojoj su slika chefa, njehov predloženi recept uz izabrano vino i slika butelje toga vina. Osmislili smo u akciji Kuharevo vino i komplet koji može lijepo poslužiti kao prigodan i reprezentativan dar: šest butelja Kuharevoga vina pakiranih u lijepoj drvenoj kutiji…

Iz naših pokušaja da na lijep i prikladan način spojimo  vino, gastronomiju i glazbu: velikani kojih se rado prisjećam(o) davali su nam podršku – Boško Petrović i Tomislav Ivčić s knjigom i časopisom Svijet u Čaši

SVIJET u ČAŠI i BLAŽEVA KUHINJA – Bili smo jedni među prvima, ako ne i prvi, koji su u Hrvatsku donijeli prezentaciju ponajbolje kapljice naših vrsnih vinara sljubljenih sa sjajnim kreacijama na tanjuru naših vrsnih chefova. Iz ponajboljih pak ugostiteljskih objekata, u nastojanju da vijesti o ponudi proširimo i da uđemo u što širi krug obožavatelja fine papice i fine kapljice, krenuli smo bili ne samo s pokretnim Ateljeom okusa u specijalno pripremljenom kombiju, nego, kad je nastupilo vrijeme  i za treće fazu – u nastavak čuvenih Ateljea okusa revije Svijet u Čaši kroz  knjigu! Za to je, uz mam-ovca Mladena Horića, uvelike zaslužan Damir Folnegović, znan kao Blaž iz tv-Večernje škole i kao voditelj Blaževe kuhinje u seriji s istim imenom na malome ekranu.

To novije naše posebno izdanje svakako je zabavno i edukativno. Lijep način kako da se priđe vinu i da se s njime uz dobru hranu doista uživa. Knjiga je sa 168 je stranica, a podastire  šezdesetak vrhunskih restorana diljem Hrvatske, svakoga sa svojim specijalitetom, sljubljenime s prikladnom kapljicom – uz svaki recept po jedno je vino nekog od proizvođača iz Lijepe  naše iz prve lige.

Bilo je zamišljeno da knjigu, promoviranu, inače, u simpatičnoj Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara/vinara Drage Kurtalja u Zagrebu, bude moguće je kupiti svakako restoranima koji su u knjizi. Kao što se vidi, u tih 30 godina Svijet u čaši doista nije spavao…♣

ALBUM – MALA SuČ-SLIKOVNICA KROZ POVIJEST

Uz sklopu obilježavanja 15. godišnjice  časopisa u zagrebačkom hotelu Antunović organizirali smo Europsku vinsku cestu. Uz hrvatske vinare  nastupili su i vrhunski proizvođači  i ugostitelji iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Italije, Francuske, Njemačke, Austrje, Mađarske… Dolje na  slici uz vlasnika hotela Tomislava Antunovića su  Agostino Devetak, Vlado Krauthaker, Valter Mlečnik, Stanko Radikon, Franco Sosol Il Carpino

Znani proizvođač vina Girolamo Dorigo iz mjesta Buttrio u Furlaniji na našoj manifestaciji Europske vinske ceste svojim je pjenušcima, točeći ih uzvanicima-ćestitarima proslavio svoj rođendan!

Željko Suhadolnik i Vlado Krauthaker  neke godine kao degustatori na Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu 

U carstvu amaronea,u kući Bertani

S proizvođačima vina Angelom Gajom u Pijemontu i s Aloisom Lagederom u Allto Adigeu (Južni irol), te,dolje, u Pijemontu, s Robertom Voerziom i Enricom (Paolo) Scavinom

S Brunom Rocca i njegovom kćerkom Luisom na njihovu imanju Rabaja u Barbarescu

S Joškom Gravnerom u njegovu vinogradu (gore), te s barunom Francescom Marone Cinzanom i markizom Pierom Antinorijem te enolozima Renzom Cotarellam, direktorom proizvodnje kod Antinorija  i Fabiom Rattom, direktorom Antinorijeve vinarije za brunello, u Montalcinu

S markizom Lodovicom Antinorijem, te sa Giovannijem Manettijem Fontodi, predsjednikom Konzorcija za Chianti Classico

S grupm ljubitelja vina iz Zagreba kod Enza Bogliettija, sjajnog barolaša iz Pijemonta, i, dolje, u (ne samo po vinu nego i po arhitektonskim rješenjima) čuvenom španjolskom podrumu Marques de Riscal

Grof Stephane von Neipperg Cannon la Gaffeliere, i Louis Havaux, osnivač ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles,, Phillippine de Rothshield Mouton Cadet, te Camille Seghesio USA

SRDAČAN POZDRAV – SUHI, MUHA, ČOLA                                                                       ______________________________    

___________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

vodič za pametnu kupnju  – 2022 – hints to the smart purchase

HRVATSKA  CROATIA

________________

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

.– Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

.– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

. –  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6  – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine, still, for the exigent consumer

.– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

.– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš za neku preporuku / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do/till 5 € • M (edium) = 5 – 10 € • L (arge) = 10 – 15 € • XL (extra large) = 15 – 20 € • XXL = 20 – 30 € • XXXL = iznad/over 30 € •

.⇑- trošiti sada/drink now  • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold •  – trošiti uz hranu/drink with food

___________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ

SVIJET u CASI – 10.2022 – WORLD IN a GLASS

kroz /through

ŽELJKO SUHADOLNIK

_______s vama od – 11.11.1992  – since, with you_______

Martinjski summit vinskih biškupa, te, s visokodostojanstvenicima (drugi zdesna, u civilu) vinski kum, za svaki slučaj – odvjetničkog zanimanja! (Marko Čolić)

___________________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

⦁ Google translater: http://translate.google.com/translate_t

⦁ U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Club: VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA ⦁ Festivali:  DANI JANTARNOG VINA, OD TRSTA DO BEČA ⦁ Četvrti Modri les Noirs, Kendov dvorec, Idrija:  CRNI PINOT u FOKUSU ⦁ Lijepom našom 2022: PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE! ⦁ 15. Zagreb Vino.com:  IZLAGAČI & RADIONICE ⦁ Događanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba i  VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE (Portugizac Plešivica, Mladuh istarski, Beaujolais nouveau, Mlado Međimurje, Steirischer Junker…) ⦁ Kulturni centar Narodno sveučilište Dubrava, Zagreb: SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE, RAKIJE – SVE NA EKO-KOLOSIJEKU ⦁ Akcije: Deseti izbor za WoW-Vino godine – ŠTO ŽENE ŽELE? ⦁ Obljetnice: – tri vrlo aktivna desetljeća: BOK JUBILARCI – ZDRAVICA ZAJEDNO!

­ ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2022 – BUYING GUIDE ⦁

U Metropoli otvoren ekskluzivni Premier Wine Klub

VRTOGLAVO SKUPOCJENA KOLEKCIJA TEKUĆIH DRAGULJA

Ima se, očito, ima, tà – o silnm milijunima a čak i o milijardama čuje se svakodnevno u informativnim emisijama na radiju i na TV, odnosno čita se u dnevnim novinama. A da džepovi pojedinaca – kojih je u nas, opet po onome što se može zaključiti iz objavljivanih vijesti, toliko da je već primjerenije od pojma pojedinac rabiti izraz zajednica – ne bi napadno bubrili i upućivali na moguću deformaciju tijela, društvo se treba pobrinuti za stvaranje odgovarajućih poligona za potrošnju poneke tisućice, iz svakog džepa ponešto.

Dino Kušen iz Svijeta vina ispred novootvorenog Premier Vinskog kluba i vinoteke u zagrebačkoj Bleiweissovoj (Julio Frangen)

U Zagrebu je eto, kao – kako je spomenuto na inaugurativnoj svečanosti – prvi korak u budućnost, upravo, a po uzoru  na svjetske vinske klubove, otvoren prikladan prostor u kojemu bi se okupljale osobe finih manira da bi uživale u vinima. Riječ je konkretno o ekskluzivnom Premier Wine Clubu, prvom takvom objektu u Hrvatskoj, mjestu koje bi, kako je istaknuo Big Chief, potaknulo ljude  da uvide kako je vino puno više od biznisa, kako se radi o kulturi, o prirodi, o onome što nam zemlja daje i što moramo na pravi način znati cijeniti. Ovo je, zasad, crème de la crème u poslovnoj aktivnosti istog vlasnika, naime već prije otvorene su u glavnom hrvatskom gradu i, kako čujem, i s uspjehom posluju, dvije vinoteke s bogatom ponudom najsjajnijih i najskupljih svjetskih vinskih etiketa, lokali za koje je s obzirom na ukupnu cjenovnu vrijednost izložaka ponuđenih na prodaju na hrvatskome tržištu prikladnije od vinoteke  rabiti izraz draguljarnica!

Dino Kušen u svom novom izlogu ponajboljih svjetskih vina i razvikanih inozemnih etiketa, te, desno, chef Nenad Komes sa svojim izvrsnim radovima ponuđenima na pladnju (suhiucasi)

Premier Wine Club u Bleiweissovoj ulici je i vinoteka s vrlo ekskluzivnom ponudom, i klub u kojemu se uz vrhunsku svjetsku kapljicu mogu na degustacijama i na raznim tematskim programima vezanim uz eno-gastronomiju (kao jedan od voditelja specijalnih programa samo za čanove Kluba spominje se dalmatinski sommelier Roko Bekavac)  podružiti Bakhovi sljedbenici: prostorija u razizemlju a u koju se ulazi izravno s ulice uređena je i predviđena je da posluje kao klasična vinoteka, a klupski dio nalazi se u s doista mnogo ukusa a na zadanu temu uređenom ambijentu u podrumskome dijelu.

– Klub je zamišljen da bude zatvorenog tipa, najviše za stotinjak pomno biranih članova. Kako bi se postalo članom nužno je, uz, dakako, uplatu članarine, ispunjavati neke druge određene uvjete kluba. Bitan uvjet koji mora biti zadovoljen je da osoba kroz svoj životni stil njeguje ljubav prema plemenitoj kapljici. Član mora imati kulturu ponašanja, biti dobro upoznat svijetom vina i guštati u vinima i izvan kluba.  Inače, članovi ovog našeg kluba imat će priliku uživati u najekskluzivnijoj svjetskoj kapljici, od one iz Toscane do Pijemonta, od one od Burgundije do Bordeauxa, od one iz najjačih vinskih zemalja iz Europe do one iz globalno najpoznatijih vinskih regija u Novome svijetu. Moći će se primjerice i probati i famozni Merlot Pétrus 2000, čuven i po tome što je slan na putovanje do Mjeseca! Uz vino kao glavnog protagonista, u ponudi su i svjetski čuveni rumovi, tekila, konjaci, grappe, whiskyji, od delikatesa tu su maslinovo ulje te kavijar. A kao nezaoblazni alat su čaše Zalto! – kaže Dino Kušen, na čelu tvrtke Svijet vina. Od njega čujem da se u ovoj novoj vinoteci cijene buteljama kreću od 100 kuna naviše no rekao bih da ih se većina vrti na oko stotinjak eura pa naviše.

U prvoj iniji – butelje barola renomirnog Robeta Voerzija iz Pijemonta (suhiucasi)

Pogledao sam po policama, i ne samo što sam se i osobno uvjerio u to koliko je tu mnogo svjetski najglasovitijih podruma i njihovih eno-uradaka – Châteaui Le Pin, Latour, Cheval Blanc, Lafite Rothschild, Leflaive, Billecart–Salmon, Sassicaia, Ornellaia, Roberto Voerzio, Le Macchiole, Redigaffi… a od hrvatskih etiketa uspio sam ugledati tek jednu – Gran Teran od Morena Coronike, kasnije mi je Kušen objasio kako on osobio obožava to vino. Primijetio sam neke inozemne etikete inače jako dobrih vina ali nipošto tako dobrih da, kad su već ovdje dobila prednost da se nađu u izlogu, nadmašuju danas već brojna hrvatska vina, ali i neka hercegovačka pa i neka makedonska, koja bi mogla biti tu… U redu bi bilo da su se u ovom bjelosvjetskom društvu etiketa nađu i neke hrvatske koje, i to ne tek povremenim bljeskom u kakvoći  nego kontinuitetom u kakvoći, imaju tu mjesta…

Dino Kušen u lijepo uređenom podrumskom prostoru, zamišljenom u prvom redu kao družilište članova Kluba Premier. Dolje: veliki stol izrađen, prikladno, od drvenih kutija za butelje (suhiucasi)

Kušen je obznanio da za članarinu u Klubu treba izdvojiti 3000 € + pdv, dodao je da je predviđeno da se od spomenute svote odvoji suma konzumirana u Klubu odnosno pri kupnji butelje za ponijeti kući. Prekorači li se u ukupnom izračunu spomenuta cifra, to što je dodatno konzimirano odnosno što se namjerava ponijeti doma naplatit će se uz popust…♣

Festivali: Dani jantarnog vina…

...OD TRSTA DO BEČA

Druga polovica listopada u enološkom je smislu bila uvelike u znaku jantarnog vina. Organizatori manifestacija na kojima je protagonist vino dobiveno od duže vremena i uz akhoiholno vrenje maceriranih bijelih sorata začudo još uvijek inzistiraju na nazivu orange odnosno narančasto, iako se orange-boja u krugovima struke ne smatra  ispravnom za vino, za ispravna macerirana bijela vina trebalo bi u smislu boje rabiti izraz jantarno.

Benjamino Zidarich

A  listopadska jantarna priča počela je u petak 21. listopada 2022. u krasnome dvorcu San Giusto u Trstu, i tu se nastavila i u subotu 22. listopada, a onda je slijedio pokret za Beč, u tamošnju Muzejsku četvrt (Museum Quartier). U glavnom austrjskom gradu festival je u održan u ponedjeljak 24. listopada.

Po popisu, izlagači u Trstu iz ITALIJE  Furlanije Venecije Julije bili su: Damijan Podveršič, Dario Prinčič, Franco Terpin, Joško Gravner, Kristian Keber, Klanjšček, La Castellada, Merlak, Nicolini, Paraschos, Radikon, Radovic, Ronco Severo, Škerk, Škerlj, Zidarich.

Italija, ostale regije: Abbazia San Giorgio, Jacopo Stigliano, Podere Pradarolo, Tröpfltalhof,

SLOVENIJA: Anže, Čotar, Gordia, Janko Štekar, Klabjan, Kukanja, Matej Švara, Movia, Nando, Renčel, Rojac, Slavček, Štemberger, Šuman, Šumenjak, Zaro. HRVATSKA: Clai, Roxanich

U Beču – manifestacija osjetno snažnija: 90 vinara iz 20 država prezentiralo je nekih najmanje 300 uzoraka vina, uz mirna vina bila su tu i ona pjenušava, znana pod nazivom pet-nat. Evo iz kojih su sve zemalja bili izlagači u Beču: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Italija, Mađarska, Slovačka, Slovenija, Španjolska.

Mladen Rožanić, vina Roxanich

Evo i konkretno vinskih podruma: Altmann (Austrija) – Alziati (Italija) – Anatolikos (Grčka) – Andreas Gsellmann (Austrija) – Armunji (Gruzija) – Artana (Gruzija) – Atelier Kramar (Slovenija) – Atimo (Slovenija) – Batič (Slovenija) – Berguerolles (Francuska) – Besednjak (Slovenija) – Blažič (Slovenija) – Bordon (Slovenija) – Casale (Italija) – Chateau Bruale (Gruzija) – Cultus (Slovenija) – Dobra Vinice (Češka) – Donatus (Češka) – Do Re Mi (Gruzija) – Ducal (Slovenija) – Emeran Reya (Slovenija) – Erzetič (Slovenija) – Ethno (Gruzija) – Fabio Ferracane (Italija) – Fedora (Slovenija) – Frlausovi (Češkaa) – Garalis (Grčka) – Georg Nigl (Austrija) – Ghira (Hrvatska) – Gordia (Slovenija) – Guerila (Slovenija) – Heinrich (Austrija) – Herència Altés (Španjolska) – Ipša (Hrvatska) – Irena&Bruno Trapan (Hrvatska) – Johannes Trapl (Austrija) – Josef Fritz (Austrija) – Joiseph (Austrija) – Jure Štekar (Slovenija) – Kacetl (Češka) – Katunar (Hrvatska) – Klin (Italija) – Krapež (Slovenija) – Kristinus (Mađarska) – László Jász (Mađarska) – Leban (Slovenija) – Loimer (Austrija) – Lunika (Hrvatska) – Marabino (Italija) – Marjan Simčič (Slovenija) – Marof (Slovenija) – Matic (Slovenija) – Montanar (Italija) – MonteMoro (Slovenija) – Movia (Slovenija) – Nectar Lucis (Češka) – Norbin (Slovenija) – Papargyriou (Grčka) – Patistis (Grčka) – Pépin (Francuska) – Pietramatta (Italija) – Ploder-Rosenberg (Austrija) – Polič (Slovenija) – Ražman (Slovenija) – Reia (Slovenija) – Ribolla di Oslavia (Dario Prinčič – Fiegl – Gravner – Il Carpino – La Castellada – Primosic – Radikon) (Italija) – Rodica (Slovenija) – Rojac (Slovenija) – Roxanich (Hrvatska) – Sacher (Austriaj) – Schmelzer (Austrija) – Slavček (Slovenija) – Slobodné vinárstvo (Slovačka) – Söllner (Austrija) – Steyer (Slovenija) – Sveti Martin (Sloveniaj) – Svetlik (Slovenija) – Štemberger (Slovenija) – Tři čtvrtě (Češka) – Troupis (Gčka) – Uibel (Austrija) – UOU (Slovenija) – Uwe Schiefer (Austrija) – Venas (Itaija) – Wijnfaktorij (Belgija) – Winkler-Hermaden (Austrija) – Zaro (Slovenija). ♣

Četvrti MODRI les NOIRS – Kendov dvorec   Idrija

CRNI PINOT u FOKUSU

Pinot noir, Pinot crni, Modri pinot, Pinot nero…  Za istinske ljubitelje plemenite kapljice, u ranojesenske dane posebno draga pozornica bio je, eto, sredinom listopada luksuzni Kendov dvorec (pet zvjezdica, grupacija Château & Relais) u Spodnjoj(Donjoj) Idriji u Sloveniji, mjesto održavanja dvodnevne manifestacije MODRI les NOIRS, dosad četvrtog po redu međunarodnog festivala vina od sorte Pinot crni, Modri pinot, Pinot noir. Kao glava organizacije i ovaj put bio je Matjaž Lemut Tilia, vinogradar i vinar, vlasnik posjeda Tilia – Hiža pinotov u Dobravlju u Vipavskom vinogorju, inače i osnivač priredbe.

Elitni Kendov dvorec – međunarodni festival crnog pinota 2022 (Marko Čolić)

Hrvatska sommelijersko-novinarska delegacija s domaćinima Matjažem Lemutom Tilijom i Toniom Blanik te s uglednim gostom iz Velike Britanije vinskim piscem, kričičarem i degustatorom Quentinom Sadlerom

Tog se vikenda oko 30 vrhunskih vinara šire regije (iz Hrvatske su sudjeovali: Galić, Sontacchi i Šember) te oko 200 posjetitelja iz desetak zemalja okupilo na jedinom festivalu Pinota Crnog u jugoistočnoj Europi Modri ​​Les Noirs, kojega od 2018. organizira TILIA estate – Kuća pinota iz Slovenije. Tema festivala bila je kreativnost regije u proizvodnji ovog, kako se za nj rado kaže: najprofinjenijeg vina na svijetu, često u krugovima poznavatelja nazivanog i kraljem vina. Posjetitelji su na jednostavan način – obilazeći vinare izlagače – mogli kušati stotinjak vina od Pinota crnog iz šest zemalja, a imali su i priliku sudjelovati u radionicama pod vodstvom u vinskome svijetu glasovitog Britanca Quentina Sadlera (svojedobno je kao ocjenjivač sudjelovao i na Dubrovačkom Festivalu vina, dok ga je još bilo!),  gdje se moglo štošta naučiti o francuskim crnim pinotima. Vrhunac dvodnevnog događanja bio je subotnji masterclass koji je zbog velikog interesa bio začas rasprodan. Svoje pinote predstavilo je 13 odabranih vinara, a publika je također aktivno sudjelovala u debati. Tomaž Sršen, legenda slovenskog enogastro novinarstva, urednik časopisa Dolce Vita, i Mario Meštrović, hrvatski ocjenivać na Decanter World Wine Awards (DWWA) izrazili su oduševljenje i podršku priredbi Modri les Noirs. Na masterclassu su svojim vinima zablistali i Aleš Kristančič Movia, te Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič.

Prizori s radionica, slijeva na desno – Tilija i Mario Meštrović, pa Aleš Kristančič Movia, zatim Aljoša Jakončić Carolina, te novinar Tomaž Sršen koji nijemo ali i te kako zorno komentira organizaciju radionica i kakvoću kušanih crnih pinota

– Četvrti Modri ​​Les Noirs pokazao je kako se manifestacija pretvara u stabilno regionalno okupljalište proizvođača i ljubitelja ove sorte. Događaj u Idriji sve je bliže onima u Oregonu i na Novom Zelandu, koji slove kao najjača područja  proizvodnje vina od ove sorte izvan Burgundije. Rekao bih da je došlo do bitne promjene razmišljanja kod mnogih vinara iz ovog našeg geografskog područja, naime zamjetno je da kod vina sve više nastoje istaknuti sortnost. Sve manje forsiraju se snažno tijelo i robusnost a sve se više teži eleganciji i bogatom spektru okusa svježeg crvenog voća. Pinot Noir mora biti prvenstveno Pinot Noir. Regionalni vinari pristupaju mu sa sve više preciznosti i predanosti. S jedne strane, inspirirani su sjajnim vinima Burgundije, a s druge strane gledaju da iskažu vlastite karakteristike. Priredba Modri ​​​​les Noirs pokazuje da se možemo natjecati s najboljima – kazao je Matjaž Lemut Tilia.

Matjaž Lemut Tilia u Vipavskoj dolini gospodari s ukupno 10 hektara vinograda, od toga četiri hektara zasađena su Pinotom crnim, i to sa četiri klona – 777, pa VRC18, VRC 9 i 666. Ostale njegove sorte su Sauvignon bijeli, Chardonnay, Pinot sivi, Muškat žuti, pa Merlot i Cabernet sauvignon. Crnog pinota godišnje proizvede oko 16.000 butelja, u više linija, a to su bazno Vipavska dolina (inoks, kakovostno / kvalitetno s k.z.p.), zatim Cru Mrzljaki (laporasto tlo), Estate White Label i Estate Black Label (Julio Frangen)

____________________________________

Iz Hrvatske su se za dolazak na festival prijavili braća Sontacchi iz Kutjeva, zatim Galić iz Kutjeva te Šember (Vučjak 2020) s Plešivice. Kruno i Antun Sontacchi su se pojavili i osobno, a proizvođači Galić i Šember samo su poslali butelje. Komentari posjetitelja na vina bili su vrlo vrlo pozitivni. Sontacchi Pinot noir 2018 Koria s 13,5 vol % i s dvije godine provedene u rabljenom barriqueu pokazao se snažnim, sortno lijepo raspoznatljivim i elegantnim. Braća Sontacchi iskoristila su nastup na festivalu da prezentiraju i Kutjevačko vinogorje, njihov podrum i turističke kapacitete u sklopu imanja a to su, uz degustacijsku dvoranu, i pet gostinjskih soba s tri i sa četiri zvjezdice, te wellness salu (suhiucasi)

Mlada dama Katarina, inače iz Češke a nastanjena u Sloveniji, prezentirala je četiri crna pinota kuće Heaps Good Wine Company iz Slovenske Bistrice, vlasnik vinarije je Nicholas Gee, porijeklom iz Novog svijeta, on je više godina lutao raznim vinorodnim krajevima našeg planeta i radio po vinarijama, zaljubio se u Pinot crni i crni pinot, a onda je stigao u Sloveniju, gdje je našao još jednu ljubav – Slovensku Bistricu i njene vinograde, pa se tu i skrasio… (suhiucasi)

Vinari sudionici festivala Modri Les Noirs 2022: Posestvo Pasji rep;  Movia Wines Movia Wines; Vina Jamšek Jamšek 1887 Wines; Družinska kmetija Jakončič Carolina Jakončič Winery; Kristančič Dušan in Marko – Vina iz Medane Vinarstvo Kristančič; Prinčič Tomaž Kmetija Prinčič Wines; Ščurek vino Ščurek wine; Heaps Good Wine Company Heaps Good Wine Company; Verus vino;  Protner Hiša Joannes Protner; Vipava 1894 Vipava 1894; Sanctum Sanctum Wine; Vina Čuk Kmetija Čuk; Vina Zavec Vina Zavec; Vina Frešer Frešer; Vina Kraner-Plateis;  Vina Zlati grič Zlati Grič; Tilia Estate; Vina Frelih Vinska klet Frelih; Vina Maro MARO Wine; Galić Vina; Sontacchi; Zdenko Šember Šember winery; Etyeki KÚRIA Winery Etyeki Kúria Borászat / Winery; Castelfeder wines Castelfeder Winery Vinarija Dumo; Vinarija Frug; MEUM wine Meum Winery.  ■

____________________________________

Na manifestaciji je eto kao uvaženi gost sudjelovao znani britanski vinski pisac-kritičar Quentin Sadler, jedna od najcjenjenijih osoba na svjetskoj vinskoj sceni, dugogodišnji trgovac, konzultant, predavač, degustator i ocjenjivač vina, jedan i od onih koji su širili dobre vijesti o slovenskim vinima u inozemstvu, on je u alternaciji s Lemutom vodio vrlo atraktivnu radionice. Rekao je sljedeće:

– U Sloveniju sam se vratio s velikom radošću. Kušali smo široku paletu vina napravljenih sa strašću. Vina su pokazala da je pinotizam crnog pinota prisutan u svim ovdje nazočnim proizvođačima, a izražen na različite načine. Hvala puno, Matjaž Lemut, festival je uspio!

Sadler je imao sjajnu radionicu vezanu uz crne pinote iz Francuske, ali one proizvedene izvan Burgundije, konkretno bili su to Côteaux de Auxois 2020 Des Lyres de Pinot noir  Simonnet-Febvre (13 vol%; mpc 16 €), pa 2018 Esprit Pinot noir Domaine Begude, Pays d’Oc-Limoux (13 vol %; 20 €), 2021 Valmoissine Louis Latour IGP Var Province (mineralno, 13,5 vol%; 16 €), 2019 Sancerre le Contestable Joseph Mellot AOP Sancerre-Loire (14 vol%; 30 €), 2013 Pinot Noir Grossi Laüe (=Grand cru) Pflostig, Famille Hugel AOP Alsace (mineralno,13 vol %; 40 €), sva vina odlična ali tri posljednja  i više od toga, osobito 2013 Grossi Laüe Hugel = izvanredan! Od ta posljednja tri – Sancerre Les Contestable 2019 (18 dana maceracije, 11 mjeseci drvo Tronçais), dakle vino iz područja osobito znanog po sauvignonima, s nešto manje iskazanom tipičnom aromom crnog pinota, ipak kao vino i te kako upečatljivo

Quentin Sadler i te kako se iskazao: na svoju radionicu donio je francuske crne pinote s time da su svi bili proizvedeni izvan Burgundije. Odlična vina, svako sa svojim dosta iskazanim karakterom ali sva sa lijepo zamjetnom crnopinotnom poveznicom. Kao najupečatljivije uzorke izdvojio bih Pinot noir 2013 Grossi Laüe Pflostig od Alzašanina Hugela, zatim Sancerre la Contestable 2019 od Josepha Mellota iz područja svjetski znanog po sauvignonu, te Valmoissine 2021 IGP Var Province od inače znamenite burgundijske vinske kuće Louis Latour (suhiucasi)

IZJAVE ZA MEDIJE

Matjaž Lemut, TILIA estate: Modri les Nois je pokazao da se regija može mjeriti s najboljima.

Quentin Sadler: Sva vina na Modrom Les Noirs 2022 pokazala su da je pinotovstvo crnog pinota sve šire prisutno i da se iskazuje na više različitih načina. Najljepša hvala, Matjaž Lemut, festival je bio sjajan!

Aleš Kristančič, Movia:  S veseljem smo sudjelovali na masterclassu Modri ​​Les Noirs. Mi vinari pozdravljamo takve inicijative, pogotovu ako su na ovako visokoj razini.

Aljoša Jakončič, Carolina Jakončič: Modri Les Nois je koncept u kojemu svatko može otkriti svoj stil crnog pinota. Čestitke na uspješnom četvrtom izdanju!

Mario Meštrović: Modri Les Noirs je događaj koji regiji prije svega treba za izgradnju prepoznatljivosti, samopouzdanja i integracije.

Tomaž Sršen: Crni pinoti regije ukazuju na pomak prema nježnijim, elegantnijim sortno vrlo prepoznatljivim vinima. ♣

Lijepom našom 2022

PRVA SMOTRA VINA CIJELE BREGOVITE HRVATSKE

Josip Tržec, predsjednik udruge Bregovita Hrvatska, s TV-zvijezdom Brankom Uvodićem, zapamćenim posebno po nastupima u seriji Lijepom našom (suhiucasi)

Vinska Hrvatska dijeli se na četiri šira vinogradarska područja, krene li se, po logici, od istoka prema zapadu, to su Slavonija i Hrvatsko podunavlje te Bregoviti sjeverozapad, službeno Bregovita Hrvatska, zatim Istra i Dalmacija. Svako područe ima odnosno trebalo bi imati svoju udrugu proizvođača vina, a krovna organizacija, na nacionalnom nivou – Vina Croatia Vina Mosaica, nalazi se pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zasad najorganiziranija je vinska Istra, kroz udrugu Vinistra, a dosad se glede organiziranosti u branši najmanje čulo za Bregoviti sjeverozapad, međutim naznake su da bi se stvar mogla uskoro bitno promijeniti.

Veselo, uz fino vino i domaći narezak: Nikica Katić klet Romić sa sestrom Tenom. Katić je sa sobom donio pjenušac, vino iz 2918. s nazivom Larita a to je izvedenica od imena njegove mame (Lela), supruge (Ana), kćeri (Rita) i sestre (Tena), kapljica je iz starog nasada, od 70 posto Moslavca i 30 posto lokalnog Škrleta, prinos po trsu bio je navodno oko 0,5 kg. U ponudi na kušanje bila je i neizostavna Dragonada 2020 (po djedu Dragi i baki Nadi) od 60 posto Škrleta i 40 posto Graševine. Nikica Katić posebno je ponosan na svoj amber – Škrlet 329 2020 (329 je broj dana maceracije u drvu, vino je dozrijevalo 13 mjeseci u novom barriqueu)

Nikica Katić sa sestrom Tenom, podrum Romić, te Antun Glavica (suhiucasi)

Antun Glavica, koji se odlučio na produkciju ozbiljnije kapljice, ostavio je sa svojim vinima jako dobar utisak.  Najprije je ponudio ugodni mladi Škrlet 2021 (13 vol%), potom Graševinu 2020 s godinom dana dozrijevanja u drvenoj bačvi (mpc. za butelju: 40 kn!), a kao posebnost iznio je etiketu Marmor Collis-Mramorno brdo, pokusno rađenu mješavinu osam tzv. na bolesti otpornih i neprskanih piwi sorata (Bianca, Johanniter, Solaris itd.) koje ima zasađene na pola hekltara, s obzirom na to kako se pokazuju u vinu Glavica najavljuje njihovu sadnju na još jednom hektaru terena. Vino je, kaže Glavica, rađeno eko-režimom, praktički biodinamički, a kako su njegovi vinogradi već nekoliko godina pod nadzorom nadležnih eko-službi Glavica očekuje uskoro (možda već u tijeku iduće godine!) pravo na oznaku Demeter.

Prizor s jedne od radionica, koje je vodio zagrebački enolog Krešimir Hren iz konzultantske kuće Eno-ekspert. Sijeva za stolom su Krešimir Ivančić Griffin, Martina Šember, Paula Miklaužić, Nikica Katić klet Romić, Antun Glavica, te novinar Ivo kozarčanin i, kao gosti, Siniša I Sanja Medenica (suhiucasi)

Kao što je nedavno Luca Rossi na mjestu predsjednika udruge Vinistra zamijenio Nikolu Benvenutija, tako je od nedavno u udruzi Bregovita Hrvatska na mjestu predsjednika Josip Tržec, inače voditelj vinarije Šafran, a koji je zamijenio Marka Miklaužića iz Moslavine, i odmah se, zahvaljujući njegovim inicijativama, počelo nešto događati. Došavši na poziciju čelnika, pobrinuo se za realizaciju prvog samostalnog istupa vinogradara-vinara sjeverozapadne Hrvatske pred širom javnosti, bilo je to ovih dana u Zagreu na Festivalu vina Bregovite Hrvatsje, predjela što obuhvaća vinogorja Zagorje i Međimurje, Prigorje, Bilogora, Moslavina, Plešivica i Pokuplje. Festival je organiziran ovih dana u Zagrebu kod gradskog Zapadnog klodvora, u zgradi koja je bila valjda nekakvo  skladište ili radionica za reparacije a unatrag nekog vremena koristi se, pod vrlo ambicioznim nazvom AvantGarden, kao prostor za svadbe i razne druge veselice, te događanja poput ovog festivala. Josip Tržec rekao je da je to uvod u niz bitnih novih aktivnosti – od onih vezanih uz proizvodnju do onih vezanih uz marketing – na široj popularizaciji ovog vinogradarsko-vinarskog dijela Lijepe naše a što sve treba rezultirati osjetno boljim gospodarskim rezultatima vinskog sektora na korist i lokalnih zajednica.

– Bregovitu Hrvatsku odlikuje dosta raznolikosti u vinogradarskim pozicijama, mikroklimi, tlu i sortama grožđa; vinogradi su manjih površina, posađeni na južnim padinama bregova i često se nalaze uz obiteljska gospodarstva koja se bave turizmom. Klimatski i pedološki uvjeti naročito pogoduju proizvodnji svježih, elegantnih, laganih i pitkih vina, ali i kompleksnih bijelih vina, te pjenušaca vrhunske kvalitete – veli Josip Tržec.

Ove godine vinari Bregovite Hrvatske postigli suvrlo veliki međunarodni uspjeh na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina Decanter World Wine Awards u Londonu, naime osvojili su jednu Platinastu medalju, četiri Zlata, 24 Srebra i 49 Bronci.

Otac i sin Prekratić iz Hrvatskog zagorja između Klanjca i Kumrovca. Lijepi sauvignon, frankovka i mješavina sorata pod zaštićenom markom Zagorski bregi. U pozadini su zagorski vinari Zdolc i Bolfan (suhiucasi)

– Nužno je napokon početi intenzivno raditi na jačoj vidljivosti proizvođača i vina iz Bregovite Hrvatske, pa da to rezultira boljim gospodarskim rezultatima na razini regije. Stoga i eto ovog festivala, kao jedne od prilika da se informacije bolje šire, konkretno, među ostalime i kroz izravne susrete potrošača s uzorcima i s njihovim autorima. Na festivalu su nastupile 34 vinarije Bregovite Hrvatske, s više od 140 vinskih etiketa, konkretno Kurija Budinščak, Agrosalix, Bodren, Bolfan vinski vrh, Bornadino, Kalnička PZ, Lagradi, Vuglec Breg, Vinarija Vrbanek, Vina DK, Vinarija Griffin, Vinarija Topolovčan, Vinarija Polovanec, Vinarija Puhelek Purek, Prekratić vino, PZ Ivanec, Vinarija Viktorovski, Klet Romić, Vinarija Cik, Vinarija Kopjar, Vinarija Kostanjevec, Vinarija Matočec, Vinarija Miklaužić, Vinarija Šafran, Vinarija Šember, Vina Medenjak, Lagena Winery, Vina Kunčić, Vina Glavica, Eko gospodarstvo Zdolc, Vinarija Florijanović, Vinska kuća Hažić, Vinarija Štampar i Vinarija Cmrečnjak.

Vinari s posjeda Mikša, znanog po lokalnom škrletu

Svijet u Čaši htio je saznati detalje o novim koracima i konkretno predviđenim akcijama novog predsjednika a koje bi išle na korist ne samo članovima udruge nego i cijeloj društvenoj zajednici, Josip Tržec obećao je da će, kao predsjednik, uskoro biti spreman pred javnost izaći s novim koracima i incijativama za boljitak branše i regijske eknomije. ♣

_____________________

MOSLAVCI SA ŠKRLETIMA i kod IRENE diWINO – Moslavačku vinsku reprezentaciju u AvantGardenu svojim bi pjenušavim (Noel) i mirnim škrletom bio osjetno pojačao vinar Hrvoje Košutić, kojega eto nije bilo na popisu festivalskih izlagača, ali koji je kratko vrijeme prije s nekoliko svojih kolega Moslavaca reprezentativaca Škrleta nastupio u Zagrebu na lijepoj prezentaciji što ju je – valjda ni ne sluteći da će tako ispasti – kao neku vrstu uvoda u Festival, u svom novootvorenom wine baru diWino priredila Irena Lučić iz udruge Vinoljupci. Košutić je u diWineu nastupio, osim s vlo ugodnim pjenušcem, i sa svojim

Hrvoje Košutić i Irena Lučić (suhiucasi)

dosta punim Škrletom 2021 a i sa vrlo ozbiljnim složenim Škrletom 2020 Familija u magnumu, to vino je, nakon kraće maceracije grožđa 15 mjeseci provelo na finom talogu u 400-litrenim bačvicama od slavonske hrastovine. Donio je i vrlo ugodan Rajnski rizling 2021 i ne baš kompliciranu Graševinu 2021… Pažnje vrijedan mu je cabernet sauvignon.

Hrvoje Košutić sa svojim škrletima postiže zapažene rezultate, a nedavno je na popis uspjeha upisao još jedno značajno priznanje – drugo mjesto na ocjenjivanju Vinske zvijezde za svoj upravo spomenuti Košutić Familia 2020. nastalog najprije zbog posebne pažnje u vinogradu, a zatim i znalačkim podrumarenjem. Uz škrlete, pažnju privlači i kupaža pod nazivom Sedminac, naziv dolazi od 40 godina starog vinograda sađenog u sedam redova, prevladavajuće s graševinom i škrletom.

Predstavljanje u wine baru diWine koncipirano u formi kušaonice, okupilo je tridesetak predstavnika medija i vinskih profesionalaca koji su imali priliku osvježiti svoje znanje o ovoj sve značajnijoj sorti, ali i porazgovarati sa predstavnicima četiri kutinske vinarije.

Irena lučić je kod sebe okupila proizvođače Seletkovića, Košutića, Glavicu i Klet Romić

Vinarija Seletković, najmlađa od svih predstavljenih vinarija, rezultat je udruženih snaga brata Zvonimira i sestre Ivane, čuvara djedovine, odlučnih u namjeri da nastave i unaprijede obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Svjesni su, kažu, kako je Škrlet sve traženija i sve popularnija sorta, pa su istu odlučiti oblikovati u pitko i svježe vino namijenjeno vinski osviještenim i educiranim potrošačima, koji znaju uživati u dobroj kapljici. Škrlet proizvode u ukupno najvećoj količini od najmanje 15.000 butelja godišnje. Ostatak proizvodnje čine muškat ottonel i rosé kupaža Mons Anima, sastavljena od cabernet sauvignona, merlota i frankovke – oba su s ostatkom šećera. ∎

____________________________

15. jubilarni Zagreb Vino.com 2022

RIJEČ DIREKTORA

        Dragi prijatelji vina i kulinarstva!

Eto nas ponovno zajedno, nakon dvije godine tužne stanke zbog covida. Veseo sam što smo ponovno skupa, sada na JUBILARNOM 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva Zagreb Vino.com!

Tako dugu pauzu teško je nadoknatiti, ali, evo, mi iz organizacije nastojali smo sada dvogodišnji izostanak popraviti – povećanjem broja festivalskih dana, umjesto kroz, tradicijski, dva dana, izdanje Zagreb vino.coma 2022 prošireno je na četiri dana!  Dio proizvođača opredijelio se za nastup u prva dva dana, dakle u petak i subotu, a dio pak za nedjelju i ponedjeljak.

Sretan sam što sam kroz sve ove godine dosad pod krovom elitnog hotela Esplanade uspio predstaviti doslovce cijelu vinsku Hrvatsku na dlanu. Proizvođači su prepoznali vrijednost nastupa ovdje, a ljubitelji vina, pak, postali su svjesni naših razmišljanja i truda u organizaciji, dobro se u široj javnosti shvatilo značenje manifestacije, naime iz dolazaka – što u našoj organizaciji, a što iz vlastitog poriva – na priredbu stranih vinskih novinara i trgovaca pa i finalnih potrošača očito je da je brojna publika uvidjela kako je ovo događanje lijepa šansa i učinkoviti okidač za to da se i u svijetu znatno više i bolje čuje za za hrvatsko vino, dakle da se inače maleno hrvatsko tržište za domaće ponuđače proširi i dosta dalje od naših državnih granica.

Zadovoljan odazivom vinara na poziv za izlaganje na 15. međunarodnom festivalu vina i delikatesa Zagreb vino.com: prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor manifestacije i dalje – a nakon dvije godine covid-stanke – u zagrebačkom hotelu Esplanade potkraj studenoga 2022

Zahvaljujem svim izlagačima i svim drugim sudionicima u realizaciji priredbe na tome što su davali visoki doprinos tome da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljiva i respektabilna eno-gastronomska manifestacija. Tu međutim naši napori ne prestaju, naime koliko god nešto bilo dobro, uvijek može biti i bolje.

Moram istaknuti kako sam jako ponosan na festivalske radionice, koje su zadnjih godina doživjele uistinu veliki uspon i kroz koje su prezentirani svjetski vinski velikani, ti prijašnji usponi obvezali su nas da se potrudimo da i ove godine cjelokupni sadržaj festivala bude bogat baš i sa posebno zanimljivim radionicama (popis radionica slijedi u katalogu!).

Koliko god bili razdragani zbog našeg ponovnog druženja potkraj studenoga, toliko, s druge strane, moramo biti svjesni i tuge što nas je obuzela kroz taj dvogodišnji prekid tradicijskih susreta u Esplanadi, naime sudbina nam je zauvijek odnijela više istaknutih protagonista hrvatskog vinskog i gastronomskog svijeta i, kao osoba, velikih ljudi, najnoviji bolovi ranili su nam srce odlaskom Bože Metkovića, Antuna Adžića, Miljenka Turka, Zdravka Ilije  Jakobovića, Marijana Armana, Franka Lukeža, a nešto prije i Sinea Šekoranje, Željka Petrovečkog, Franje Lebara, Zvonka Belovića, Rajka Polića, Ottaviana Coronike… Prisjećajući ih se – i kao osoba, i po postignućima na polju njihova djelovanja – odajemo im, evo, i ovom prigodom počast, i neka im bude laka zemljica…

Dobrodošli na 15. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2022.! Želim vam ugodno i sadržajno provedeno vrijeme na festivalu! – poručuje direktor manifetacije prof. Ivan Dropuljić.

LISTA IZLAGAČA za 25/26.11.2022

dvorana SMARAGDNA / EMERALD room

Hrvatska

ARMAN FRANC OPG, E01; VINO PRELAC, E02; VINA SIBER, E03; BARUN VINA, E04; MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ, E05; VINA VICINIM, E05; VINARIJA KOPJAR, E06; ZLATNO BRDO, E07; NIKO VIOLIĆ, E08; VIŠKI GRDELIN, E08; VINA MARKOTA, E09; ENOSOPHIA, E10; KUTJEVO, E11; ĐAKOVAČKA VINA, E12; BADEL 1862, E 13 i E 14 (VINARIJA BENKOVAC, E13; VINARIJA DARUVAR, E13; KRIŽEVAČKI VINOGRADI, E14; PZ SVIRČE,  E14; VINARIJA ŠAFRAN, E15; IVANČIĆ GRIFFIN, Eoom; ILOČKI PODRUMI, E17; CMREČNJAK, E18; VINA BELJE, E19; KORTA KATARINA, E20; VINA ADŽIĆ, E21; VINARIJA ANTUNOVIĆ, E22; KRALJEVSKI VINOGRADI, E23; ZLATAN OTOK, E24; HVAR HILLS, E25; BASTIJANA, E26; DINGAČ-SKARAMUČA, E27; VINA RADOVIĆ, E28; VINA MATUŠKO, E28; PG MATO ANTUNOVIĆ, E29; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO CRVIK, E30; VINARIJA KROLO, E31 OPG VEDRAN KIRIDŽIJA, E31;  CLAVIS, E32; PODRUM MLADINA, E33; VINOGRADARSTVO i VINARSTVO KORAK E34; VINA ŠEMBER, E35;  VINO BUHAČ, E36; VINARIJA KALAZIĆ, E37; VINARIJA ŠTAMPAR, E38; VINA FAKIN, E39; TOMAZ VINA, E40; VINARIJA ROSSI,, E41; DEGRASSI, E42

_________________________

Druženje s Klaudijom Tomazom i s Matjažem Lemutom Ispred Vitrine u središtu Zagreba – svojevrsna najava skorašnjeg festivala Zagreb vino.com Tomaz se pokazao i kao odličan kobasičar!(suhiucasi)

Ugledni ponuđači i ugledni ljubitelj plemenite kapljice: Klaudio Tomaz, lijevo, Alfi Kabiljo, te Matjaž Lemut Tilia – susret u Zagrebu! Istarska sommelijerka Manuela Maras, sa stanovanjem u Zagrebu, privela je do – po vinskim događanjima Faca s placa subotom prije podne – poznate Vitrine kod Trga bana Jelačića, svog zemljaka Tomaza, koji se ozbiljno priprrema za nastup na skorašnjem 15 festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com u kultnoj Esplanadi, te Slovenca Lemuta Tiliju iz Istri dosta blize Vipavske doline, protagonista vrlo uspjelog nedavnog događanja Pinot Les Noirs posvećenu vinu od sorte Pinot crni, o toj manifestaciji na međunarodnoj razini je dan prije Tilijina dolaska u Zagreb u emisiji Fino & Vino na Hrvatskoj televiziji prikazan opširan prilog. Sreća je što te subote nije kišilo i nije bilo hladno pa se spomenute vinske zvijezde moglo i kroz njihova vina doživjeti i izvan Vitrine a ne nužno U Vitrini.

Klaudio Tomaz, Alfi Kabiljo i Matjaž Lemut Tilia (suhiucasi)

Prisutni, osobito obradovani dolaskom našeg znanog skladatelja-vinoljupca Alfija Kabilja, koji je pak svoj nastup imao koji dan prije u kazalištu Komedija pa mu nije bilo teško spustiti se do Vitrine. Uzvanici, ali i snalažljivi prolaznici mogli su, između ostaloga, kušati dva vrlo lijepa aduta Klaudija Tomaza – Malvaziju Sesto senso 2019 (tjedan dana maceracije, dvije godine dozrijevanja u drvu) i Teran Superior 2018 dobiven od 70 posto grožđa prosušivanoga na trsu i od 30 posto Terana prosušivanog na slami, nakon završenih obiju fermentacija vina su spojena i ostavljena na dozrijevanju 24 mjeseca u bačvicama od 250-300 te 500 litara. Službeni izlazak tih i malvazije i terana, koji tek trebaju nadoći i u punoj mjeri pokazati svoju dodnu vrijednost, očekuje se nakon Zagreb Vino.coma.  Matjaž Lemut Tilija donio je na kušanje nekoliko svojih najboljih crnih pinota u različitim kategorijama, prednjači onaj s crnom etiketom i pod oznakom Estate, iz berbe  2019 . Matjaž je inače već više godina eno-savjetnik istarskog uljara i vinara Klaudija Ipše (odlična vina, ali dakako i maslinova ulja), a od nedavno savjetuje i obitelj Velikanović  s Plešivice, još se čeka da se vide rezultati te suradnje.

____________________________

dvorana ISTANBUL room

Austrija

GANGL WINES, I01

Bosna i Hercegovina

Radovan Vukoje, ove godine osobito zadovljan berbom Žilavke

HERCEGOVINAVINO, I09; VINARIJA KEŽA, I10; PODRUM VUKOJE, I11; VINOGRADI NUIĆ; VINARIJA DOMANICA, I13;

Hrvatska

VINA BEDEKOVICH, I07; NERICA, I20; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, I21; VINARIJA BAČIĆ, I22; VINARIJA BIRE, I23; VINARIJA BLATO 1902, I24; VINARIJA KUNJAS, I25; VINARIJA KRAJANČIĆ, I26; VINARIJA PZ ČARA, I27; VINARIJA ZURE, I28; VINARIJA PZ  XX 2022; PODRUM KOLAR, I15 

Italija

VINITALY, I16

Makedonija

BOVIN, I02; CHATEAU KAMNIK, I03

Srbija

MATALJ VINARIJA, I04; VERTIZ VINARIJA, I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, A I06; ERDEVIK VINARIJA, I08;

Slovenija

PUKLAVEC FAMILY WINES, I14; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, I17; VINO GRABEN, I18; VINA SANABOR, I19

Dvorana VENECIJA / VENICE Room  25/26.11.2022

Hrvatska

VINARIJA MATELA; OPG MIKULIĆ; VINA LIPANOVIĆ; BRAĆA PLANČIĆ; BASTIAN WINERY; DOMAINE KOQUELICOT; VINA JOS-JURIŠIĆ; OPG BRZICA IVO; MADIRAZZA; OPG DRAGAN RADIĆ; VINA HORVAT; VINA KOCIJAN; PREINER VINA; GALIĆ; EGO VINA; VINA FRANKOVIĆ; ROYAL HILL; PODRUM ŠTRIGOVA; STINA VINA

CASINO – PODRUM: 25/26.11.2022.

Hrvatska

DINGAČ PZ VINARIJA; VINARIJA SVIRČE; VALENTA WINES; OPG SIROTIĆ DARIO; MARČETA VINA; MATIĆ VINA; PP ORAHOVICA; ALL4WINE; MISNA VINA; BLACK ISLAND WINERY; TESTAMENT WINERY; DE MAR VINA; DOBRA BERBA

Delikatese: BOĐIRKOVIĆ; jaka pića:  DESTILERIJA ŠIMIĆ.

RADIONICE

֎ Tema: Magnumijada

Ivo Kozarčanin, vrlo plodni naš vinski publicist, degustator na raznim i najrenomiranijim međunarodnim ocjenjivanjima Bakhova nektara… (suhiucasi)

Termin: 27. studenoga 2022., od 11:00 – 12:30 h.

Moderator: Ivo Kozarčanin

Opis: Velika hrvatska vina iz velikih boca / Jagunić Three Stars Brut; Iločki podrumi Graševina Grand Collection 2018; Matošević Grimalda bijela 2018; Pilato Malvazija sur lie 2016; Kabola Malvazija Amfora 2016; Katunar Kurykta Šupele 2017; Josić Cabernet franc 2017; Grabovac Vranac 2015.

Cijena ulaznice: 500,00 kn. Kontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, ivino@ivino.club . Maksimalno 12 osoba.

֎  Tema: Vertikala Pinot noir – Kurtalj

Termin: 27. studenoga 2022., od 13,00 – 14,30 h

Moderatori: Siniša Lasan, Drago Kurtalj

Opis: Kušat će se pinot noir od plešivičkog proizvođača Drage Kurtalja, a iz sedam berbi, to su konkretno 2013., 2015., 2016., 2017., 2018. , 2019., 2020.

Cijena ulaznice: 250,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan, mobitel 00 385 91 2543 298.  Maksimalno 12 osoba.

֎ Tema: Pinot grigio- sva lica Pinota sivoga by Coletti

Termin: 27. studenoga 2022, od 15:00-16:30 h.

Moderator: Siniša Lasan

Opis: Kušat će se vinifikacijski potpuno različiti stilovi pinot grigia Coletti iz podruma plešivičkog vinogradara/vinara Franje Kolarića; od svježeg do amfore.

Cijena ulaznice: 200,00 kn. Kontakt i rezervacije: Siniša Lasan 091 2543 298 Maksimalno 12 osoba.

Enolog mr. Franjo Francem priprema radionicu na temu duže odležanih vina, konkretno etiketa iz serije Diplomatsko vino nastale u suradnji revije Svijet u Čaši i Badela 1862 dok je on još tamo bio jedan od direktora, te dugo odležavanih vina od Plavca maloga a što su ih pod okriljem Badela 1862 proizvodile vinarije Svirče s Hvara i Dingač iz Potomja na Pelješcu. Na slici: kušanje u društvu s Ivanom Dropuljićem, direktorom Zagreb Vino.coma (Marko Čolić)

֎ Tema: Arhivska vina – Vin diplomatique, Graševina, Plavac mali

Termin:  27. (nedjelja)  studeni 2022, od 17-18:30 h

Moderatori: Franjo Francem, Željko Suhadolnik

Opis: Prije dosta godina, revija Svijet u čaši i Badel1862 pokrenuli su suradnju s nekoliko veleposlanstava u Hrvatskoj a kroz proizvodnju i promociju hrvatskih vina. U Nespešu su, pod kontrolom više veleposlanika, odgojena vina u novim barrique-bačvama. Vina su napunjena u posebne boce, s posebnom etiketom (Diplomatsko vino), i koristila su se u raznim promotivnim aktivnostima. Dio vina bio je pohranjen u arhivi u vinskom podrumu u sklopu zagrebačkog restorana Stari Puntijar, te sada imamo priliku provjeriti kvalitetu vina nakon 18 godina čuvanja, te kod, pridodanih, arhivskih graševina i plavaca nakon i osjetno više i od 20 godina čuvanja. Cijena ulaznice: 150 kn. Maksimalno 12 mjesta/osoba. Kontakt i rezervacije:  francem.franjo @gmail.com,  098 298 096

Lista kušanja:  Vin diplomatique  Rajnski rizling Nespeš 2004 barrique, 11,7 vol %; Vin diplomatique Silvanac zeleni Nespeš 2004 barrique, 11,9 vol %; Vin diplomatique Sauvignon Nespeš  2004 barrique, 12,1 vol %;  Vin diplomatique   Chardonnay Nespeš 2003 barrique, 14,0 vol%. Ostala arhiva: Graševina Mandićevac 1983 – PIK Đakovo; Plavac Ivan Dolac 2003 barrique, 14,4 vol% – PZ  Svirče

Najavljeno još:

֎ Tema: Tignanello – Antinori

Danijel Čečavac priprema radionicu o svjetski glasovitom crnjaku Tignanello, toskanske kuće Antinori

Moderator: Danijel Čečavac. ♣

Međunarodna ocjenjivanja plemenite kapljice: Emozioni dal Mondo, Bergamo 2022

POREČKA FESTIGIA POKORILA SVJETSKU KONKURENCIJU!

Agrolaguna–Laguna-vino nastavlja s uspjesima na međunarodnoj vinskoj pozornici: na nedavno održanom i već tradicjskom ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, na kojemu inače već gdinama sa svojim crnjacima od spomenutih kultivara bilježi zapaženi uspjeh, znani vinski podrum iz Poreča ove godine zakitio se s dvije krune prvaka!

Porečani su se vratili kući s najjačim mogućim priznanjem – titulom šampiona natjecanja, međutim to nije i sve, uz jednu Veliku zlatnu medalju i priznanje za najbolje ocijenjeni uzorak primili su još jednu Veliku zlatnu medalju i naslov državnog prvaka Hrvatske!

Na oovogodišnjem natjecanju u srcu Lombardije za svoj Cabernet sauvignon Festigia 2018 Aglolaguna-Vina Laguna skupila je najveći broj bodova – 94,333/100 – a, uz Veliku zlatnu medalju (dodjeljuje se za bodove od 92 naviše) za taj rezultat, dobila je i Veliku zlatnu medalju za svoj Castello Festigia 2022 (92/100).  K tome, u kategoriji u kojoj, po ustaljenom običaju, vinski novinari kao poseban žiri biraju prvake po državama po broju bodova Merlot Festigia 2018 zasjeo je na pozciju hrvatskog državnog prvaka za 2022.! Čestitke!

– Velika je čast na ovako prestižnom natjecanju na kojemu su u fokusu crne sorte Merlot i Caberneti i njihove kupaže, osvojiti najveći broj bodova unutar svjetske konkurencije i nagradu za najbolje crno vino iz Hrvatske. Izuzetno smo ponosni na svaku dobivenu nagradu. One su jedan od pokazatelja kontinuiteta kvalitete naših vina – istaknuo je Josip Barišić, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.

Kroz tri dana natjecanja, od 13. do 15. listopada, u prekrasnom lombardijskom gradu Bergamu kušalo se 219 uzoraka iz 21 zemlje svijeta. Emozioni dal Mondo: Merlot i Cabernet Insieme je već gotovo dva desetljeća jedno od najprestižnijih europskih enoloških natjecanja i jedino je na svijetu s fokusom na sorte merlot i cabernet i njihove kupaže, a održava se pod pokroviteljstvom međunarodne organizacije OIV – Organisation  internationale de la vigne et du vin.

Iz Hrvatske je ove godine lijep uspjeh postiglo još i vino Cabernet sauvignon Premium 2019 od Vina Belje, ono je s 91,5 bodova osvojilo zlatnu medalju, dakle bilo je na samom pragu za Veliko zlato.

Inače s ovih naših balkanskih prostora sudjelovao je i prilično veliki broj vinarija iz Srbije. Jedna od njih – Probus Vineyards s Fruške gore iz Srijema, a s vinom Magis 2017 i s osvojenih 94 boda plasirala se na drugo mjesto najbolje ocijenjenih, tik do naše Festigije…

I Agrolaguna i Vina Belje očekuju se kao izlagači na međunarodnom festivalu Zagreb Vino.com potkraj studenoga 2022. u hotelu Esplanade.

Na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo u organizaciji udruge Vignaioli bergamaschi dosad je sudjelovalo i više kušača iz Lijepe naše, ove godine također nas je bilo pozvano nekoliko otprije redovitih, međutim stjecajem okolnosti uspio se odazvati samo jedan – istaknuti naš vinski novinar Ivo Kozarčanin. ♣

POZIVNICA za POREČ

ISTRA VEĆ PO SEDMI PUT U MEĐUNARODNIM OKVIRIMA PROGLAŠENA NAJBOLJOM REGIJOM ZA MASLINOVO ULJE NA SVIJETU

Dogadjanja: Dani hrane i vina Zagrebačke županije i Grada Zagreba 2022

VRIJEME NOVE MLADE KAPLJICE

          PORTUGIZAC PLEŠIVICA, BEAUJOLAIS NOUVEAU/PRIMEUR – Eto nam sezonskog razdoblja carstva novog mladog vina! Francuzi su dobrom organizacijom unutar branše i zahvaljujući disciplini svojih vinogradara i vinara te distributera vina, a i spremnosti ulaganja u marketing kao i realizacijom prikladne komunikacije prema vinoljupcima unutar zemlje ali i onima u inozemstvu, od datuma početka prodaje – a to je treći četvrtak u studenome – novog mladog vina nazvanog Beaujolais nouveaux/primeur AOC, sinhronizirano u svojoj zemlji i vani napravili svjetsku feštu, globalno poznatime učinili područje Beaujolaisa, koje je do tada bilo u debeloj sjeni Burgundije, Bordeauxa, doline Loire, Alsacea… Plasmanom novog mladog beaujolaisa širom svijeta područje je u gospodarskom smislu i te kako profitiralo, naime svake kalendarske godine priljevu novca od prodaje poprilične količine butelja na globalnom nivou pridružio se i OSJETAN dotok sredstava od turizma…

Novi mladi portugisci u Boćarskom domu u Metropoli, na izložbi hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba: Željko Gregorić, predsjednik udruge Portugizac Plešivica, sa suprugom, zatim Valentina Režek s vinskog posjeda Krešimira Režeka, te Patrik Braje s posjeda Roberta Brajea Dolje: Đurđica Vučinić s posjeda Vučinić, zatim predstavnica imanja Josipa Brajea, te Nadica Majcenović s posjeda Vladimir Majcenović Majc (suhiucasi)

Mi u Hrvatskoj, gdje imamo dugu tradiciju mladog vina i to uglavnom od sorte Portugizac, te gdje 11. studenoga odavna revno i ponosno slavimo Martinje, kao dan krštenja mošta i trenutke prelaska kapljice sa statusa mošta u mlado novo vino, ostali smo tek na martinjskim lokalnim vinskim veselicama, lijepima u smislu raspoloženja ali ne toliko i korisnima s gospodarskog aspekta. Nekad davno u periodu izlaska novog mladog vina pred kupce u Zagreb su iz vinogradarskih krajeva u okolici stizale konjske zaprege s punim bačvama vina i bio je to svojevrsni spektakl na ulicama grada, a iz novijeg vremena pamtim ozbiljne pokušaje, primjerice inicirane od strane Zagrebačke županije, vezane uz stvaranje brenda novog mladog vina s Plešivice, tj. robne marke Portugizac Plešivica. Svojedobno se bilo zajednički i uz pomoć društveno-političkih tijela krenulo u stvaranje robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica, što je, u smislu postizanja kakvoće i stabilnosti u kakvoći a u poslovnome smislu i određivanje službenog datuma u toj godini prvog i zajedničkog izlaska novog mladog vina na tržište trebalo značiti i uvođenje, za proizvođače koji svoje vino žele ponuditi pod oznakom spomenute marke, određenih pravila ponašanja u vinogradu, podrumu i, u tržišnom smislu, kontrole pridržavanja pravila,u konačnici i rzultirati boljim financijskim rezultatima. Bitno je svakako bilo prikladno odrediti stalni datum službenog izlaska prvih butelja novog mladog vina na tržište, marketinški gledano možda je najviše smisla imalo to da službeni datum prvog izlaska mladuha bude 11. studenoga, dakle na u nas toliko popularno Martinje, kad se, tradicijski, mošt krsti na mlado vino, dakle kad je mošt i službeno postao novo mlado vino. U svakom slučaju, novo mlado vino imali bismo oficijelno na tržištu – prije novog mladog beaujolaisa. Odlučeno je međutim da službena svečanost vezana uz novo mlado vino Portugizac Plešivica bude dosta ranije od Martinja. I, za taj određeni dan bilo je predviđeno da se, u organizaciji Zagrebačke županije i uz nazočnost i župana i zagrebačkog gradonačelnika a i predstavnika turističkh zajednica (Grad i Županija), održava javna svečanost posvećena novom mladom vinu portugiscu i to, konkretno, Portugiscu Plešivica. Na pozornici se javno ceremonijalno otvarala prva butelja PP, i održavana je zdravica, bilo je lijepo i veselo. Nekoliko godina je priča o portugiscu s Plešivice dosta dobro funkcionirala. Neko vrijeme i činilo se da eppur si muove…, međutim nakon stanovitog širenja vinogradskih površina pod nasadom portugisca na Plešivici, kad se stjecalo dojam da će nešto biti, malo-pomalo prvotni žar počeo se hladiti, do mjere da su vinogradari počeli napuštati/zapuštati  portugizac i kao sortu i kao vino. Konjskih  zaprega s novim mladim vinom kao moguće vinsko-turističke atrakcije na gradskim ulicama odavna nema, festivali mladog portugisca u Zagrebu, koji su redovito odisali vedrinom i bili dobro posjećeni te koji su nakon nekoliko godina održavanja u središtu metropole, u dvorištu ugostiteljskog objekta vis à vis Katedrale, preseljeni u – više godina također dobro posjećeni – šator kod Boćarskog doma, izblijedili su.

U šatoru kod Boćarskog doma, gdje su prije uz brojne plešivičke vinare svoj novi mladi portugizac znali predstavljati i proizvođači iz slavonske Zlatne doline te gdje je prije koji tjedan, u organizaciji Zagrebačke županije i Grada Zagreba, održan Sajam hrane i tradicijskih proizvoda  moglo se sresti tek šestero proizvođača novog mladog portugisca iz zagrebačke okolice – Željka Gregorića kao tajnika udruge Portugizac Plešivica, prisutnog sa suprugom, obitelj Josipa Brajea, obitelj Roberta Brajea, obitelj Krešimira Režeka, obitelj Vučinić, obitelj Majcenović! Kad sam pitao što je s drugim portugiscima i gdje se portugizac s Plešivice može kupiti, odgovor vezan uz proizvođače bio je da je danas na Plešivici teško okupiti desetak onih što se još bave portugiscem, a vezano uz nabavu je uglavnom bio da treba doći po njega izravno kod proizvođača. Naknadno sam imao prilike susresti se s Dominikom Jagunićem, koji je od oca Velimira preuzeo vodstvo obiteljskog vinskog posjeda i poprilično se afirmirao s pjenušcima a jako dobro se pokazuje i s jantarnim vinom, on se na spomen Portugisca naprosto razbijesni i odmahuje rukama, veli da ga ne zanimaju jeftilen-vina koja je, i kad su jako dobra i po niskoj cijeni jako teško plasirati…

Od Valentine Režek, supruge Krešimira Režeka a koja je svoju obitelj prezentirala u Boćarskom dimu, saznajem da je Krešimir Režek, sin nasljednik u obitelji Režek još od prije znane po visokoj kvaliteti upravo portugisca, ostao vjeran portugiscu, za vina iz svojeg proizvodnog programa općenito pronašao je dovoljan broj kupaca u Zagrebu pa svakog tjedna dolazi u Metropolu i dostavlja naručiteljima vina – među njima i novi mladi portugizac – zatražena preko telefona (091 5646240). Inače, maloprodajna cijena po litri za portugizac (tako je bilo sada u šatoru) kreće se, kako su me informirala sva šestorica sudionika, od 20 i 25 kuna ako je vino u plastičnim kanisterima od pet litara ili u ltrenim plastičnim bocama s navojnim zatvaračem, te, kod nekih vinara, i 30 kuna ako je vino punjeno u litrenu bocu od stakla.

Željko Gregorić predstavio je u Boćarskome, uz portugizac, i druga vina iz svoje produkcije, osobito ponosan bio je na Pinot sivi Orange 2019 i na Graševinu GR 2 2021, naime za taj pinot sivi nedavno je na stručnom vrednovanju Vinske zvijezde nazvanom Boje jeseni dobio vrlo visoku ocjenu, bodove za četiri zvjezdice što je u rangu zlatne medalje,. Gregorić je veseo i stoga što može na svoj proizvod – na slici je pjenušac Le Pjen – staviti i oznaku Plavi ceker, kao informaciju i određeno jamstvo kupcu da je riječ o kvalitetnom proizvodu. Gregorić mi objašnjava da je vinogradarstvo kod njega već više od tri godine u eko-režimu i da će ovih dana mjerodavnima podnijeti zahtjev da mu se za to izda službeni certifikat (suhiucasi)

Tjedan dana nakon Boćarskog doma Gregorić je s ostalih nekoliko proizvođača portugisca krenuo na manifestaciju Portugizac i kesteni na zagrebački Bundek, tamo se pojavilo osam ponuđača madog novog portugisca, šestero s Plešivice i dva iz neposredne zagrebačke okolice. Gregorić je rekao da se za prvu polovicu studenoga (nije mi znao reći mogući datum) priprema nova i samostalna izložba novog mladog portugisca, to bi bila manifestacija manjeg opsega i u nekom ugostitljskom lokalu, dimenzija ovisi o tome, veli Gregorić, koliko će udruga Portugizac Plešivica imati novaca na raspolaganju za troškove oko realizacije nastupa. Na takvoj priredbi – ako je bude! – na kojoj se svakako očekuje upravo spomenuta plešivička šestorka iz Boćarskog doma ne bi smjeli izostati oni vinari kojih sada u Boćarskome a ni na Bundeku nije bilo a koje još od prije pamtim kao vrlo kvalitetne (i) u domeni proizvodnje portugisca, konkretno mislim npr. na podrume Damir Drago Režek, Šember, Franjo Gregorić, Kurtalj…  Damir Režek inače, također kao što to čini njegov rođak Krešimir, dostavlja svoja vina po narudžbi u Zagreb i na kućnu adresu, bilo da to obavlja on osobno bilo njegov predstavnik, za narudžbu obratiti se treba na telefon 098 184 1307!), portugizac je punjen u kanistere od po pet litara i u bokale sadržine po dvije litre, cijena za litru kod njega je 25 kuna.  Što se tiče obitelji Šember, ona unatoč tome što se s mirnim I pjenušavim vinima i te ako afirmirala i postiže jako dobru cijenu za butelju, od portugisca također nije odustala, proizvodi ga, da održi tradiciju, u sasvim maloj količini, te ga prodaje samo na svom kućnom pragu. U skladu s postignutim renomeom na tržištu, Šemberi taj svoj novi mladi portugizac – vrlo ugodan i lagano pitak te s dozom kompleksnosti – nude napunjen u tamnu litrenu bocu s navojnim zatvaračem i s jednostavnom simpatičnom etiketom s vrlo istaknutim obiteljskim logom, cijena po litri je 30 kuna.

Od novih mladih portugizaca koje sam dosad uspio kušati kao meni najboljima pokazali su se oni od kuće Agro Damir Drago Režek i od Krešimira Režeka, to su, pogotovu ono od Damira Drage, puna konkretna vina koja nije nužno popiti što prije, kao mlada, naime imaju potencijal da u boci s kvalitetnim čepom i prikladno čuvanoa duže traju. Od onih koje sam uspio kušati izdvojio bih još portugisce od Šembera, Roberta Brajea i Vučinića… (suhiucasi)

MLADUH? – Prisjećam se kako je svojedobno mlado novo vino kao posebna kategorija stizalo i iz Istre, naziv mu je bio Mladuh. S Mladuhom je još 1996. počeo Ivica Matošević, na startu svoje ozbiljne vinska karijere, i s njime je redovito i uz dosta pompe izlazio punih šest godina zaredom.  Mladuh je bio crni, od sorte Borgonja, za koju se onda smatralo da je Gamay, a tek kasnije se ispostavilo da je riječ o Frankovki. Ivica Matošević mi veli kako mu se učinilo jako dobrime da se kao novak na našoj profesionalnoj vinskoj sceni predstavlja i s Mladuhom, smatrao je da bi mu on mogao biti jako dobra reklama uz debut, naime već tada i u nas je bio popularan novi mladi beaujolais, od sorte Gamay, i s obzirom na njegov službeni izlazak u javnost trećeg četvrtka u studenome i Matošević je – ukazala mu se prilika da ga publici kao našu inačicu novog mladog francuskog vina prezentira paralelno uz beaujolais u uglednom ugostiteljskom objektu u Istri – za svoj Mladuh izabrao taj datum. Nakon što je Mladuh odradio prvotno mu postavljenu zadaću – prekinulo se njegovo pojavljivanje…. Šteta!

MLADO MEĐIMURJE – Shvaćajući da se niša novog mladog vina može i treba dobro valorizirati na sceni su se pojavili Međimurci, okupljeni u udrugu vinogradara i vinara Hortus Croatiae, na dobrom putu da stekne renome uz Vinistru najbolje organizirane lokalne udruge naših vinara.  Međimurci su s mjesecom studenim počeli izlaziti sa svojim novim mladim (bijelim) vinom pod markom Mlado Međimurje. I ove godine i u Metropoli su, u znanom restoranu Rougemarin, priredili lijepu prezentaciju. Deset međimurskih vinarija početkom studenog na tržište je izbacilo Mlado Međimurje, novo mlado vino iz berbe 2022. Vinarije-ponuđači su Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl-Medenjak, Kocijan, Kunčić, Munđarov breg, Preiner i Štampar.  Interes (zagrebačke) javnosti bio je, sudeći po posjetu, popriličan. Projekt Mlado Međimurje pokrenuli su mladi međimurski vinari, ambiciozni pripadnici nove generacije vinara koji uspješno nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Mlado Međimurje je nježno, živahno, dotjerano i atraktivno vino. Karakteriziraju ga privlačan miris i lepršava svježina, niski alkohol, vitko tijelo. Idealno funkcionira kao vino za predah, neformalna druženja i ležerne obiteljske objede, reći će Međimurci. Vina su dostupna u vinotekama i kod distributera vina širom Hrvatske. Neki od njih su: Puni Sepet, Vrutak, Bornstein, Vivat fina vina i Magma. Mogu se naručiti i direktno od vinara.

Mlado Međimurje 2022: proizvođači-ponuđači nazočni na prezentaciji u Zagrebu (Vinart)

Mlado Međimurje … na kraju tunela; mlado u čaši i… bez motike; Mlado Međimurje kao eliksir, kaže naš proslavljeni skladatelj Alfi Kabiljo, Mlado Međimurje – osmijeh za vječnu mladost… (Marko Čolić)

STEIRISCHER JUNKER – Dok mi eto nešto što nam se dopadne iz svjetske prakse počnemo pa posustanemo i prestanemo, druge nacije ostaju u igri. Talijani još imaju svoj Novello, a Austrijanci – posebno oni u Štajerskoj – nastavljaju sa svojom novim mladom kapljicom, naziv novog mladog vina u austrijskoj Štajerskoj je Steirischer Junker, riječ je o cuveéu od 70 posto Rizvanca (Müller-Thurgau) i 30 posto Sauvignona bijeloga, barem tako je kod znane vinske kuće Polz. Svijetle sjajeće slamnato-žute boje, diskretne note citrusa, malo limete, aroma jabuke, začinske nijanse, lijepa svježina, oko 11 vol % alkohola, sočno, uklapa se u tradicijsku jesensku kuhinju, znana braća Polz kao proizvođači tvrde – kažu: iz osobnog iskustva – da odlično prati tradicijsjku martinjsku gusku! Maloprodajna cijena: osam eura… ⋆

Hrvatska kuća:                       MATERINA PRIČA o PLAVOM CEKERU

Manifestacija u šatoru kod Boćarskog doma publici je, uz spomenute portugisce, na kušanje ponudila i razna druga vina, te pokazala plešivičke sireve Šestak, zelinske suhomesnate proizvode Kudelić, pa bučina ulja raznih proizvođača unutar Županije, razno domaće povrće, voćne sokove, med, ukrasne aranžmane napravljene od plodova sezonskog bilja, voća i povrća, meda, rukotvorine i razne u estetskom smislu spomena vrijedne proizvode za praktičnu uporabu rađene u eko-okviru.

Sad kad društvena zajednica sve jače nastoji utjecati na pojedince da smanje uporabu zagađujućih plastičnih vrećica i da se npr. u kupovinu namirnica u trgovinu ili na tržnicu odlazi s torbama rađenim od prirodnih materijala, osobitu pažnju posjetitelja privlači priča o Plavom cekeru, nastalom kroz projekt udruge Hrvatska kuća osnovane u Zagrebu već prije dosta godina s ciljem očuvanja tradicijskog narodnog rukotvorstva i promicanja rukotvorina od prirodnih materijala ne samo kao ukrasa nego i kao predmeta za pratičnu uporabu a uvelike od kukuruzne komušine. Ona je biološki ostatak u poljoprivrednoj proizvodnji i eto lijepo se može iskoristiti, najviše do izražaja dolazi kod izrade cekera za poći u trgovinu. U Zagrebu i njegovu okružju računa se da bi glavni protagonist bio, dakako, Plavi ceker!

Mina Petra na izlagačkom mjestu Hrvatske kuće pokazuje eksponate i, među njima, dakako, plavi ceker! (suhiucasi)

Na dosta širokom izlagačkom prostoru – susret s Minom Petrom, dušom Hrvatske kuće, autoricom dizajna baš i za ceker, i ona kaže:

–  Danas je izrada cekera, svojevrsnog simbola malog ženskog i socijalnog poduzetništva te kulturne baštine i identiteta, jedan od vrijednih činitelja održivog razvoja ruralnih područja. Projekt se ostvaruje u suradnji s narodnim umjetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kulturnim društvima Grada Zagreba, Zagrebačke županije a i šire, a pokrovielj je Ministarstvo turizma. Ekološki ceker kao uporabni souvenir s motivima je cvijeća i narodnih nošnji. Mogu se pohvaliti da je na raznim izožbama rukotvorina i suvenira već osvojio više nagrada npr. Zlatnu medalju na Salonu inovacija u Bjelovaru, Grand Prix i Prvu nagradu na izložbi suvenira Kvarner Expo u Opatiji, te, u kategoriji ruralno-turističkih projekata, i posebno priznanje   Suncokret ruralnog turizma…♣

__________________________

Zdravlje u žlici: SVOJSTVA MEDA – Tamara Sekereš na svom štandu označenom panoom OPG Pčelarstvo Skereš, Lonjsko polje, Moslavina, upućivala je brojne posjetitelje u svojstva meda. Pa, evo što ona kaže:

– Bagremov med pomaže kod nesanice, umiruje nadraženi živčani sustav i pomaže u otklanjanju posljedica nagomilanih od čestog stresa. Osobito je djelotvoran kod male djece. Inače, učinkovit je za liječenje srčanih i kardiovaskularnih tegoba, otklanja probleme vezane uz dišne puteve. Preporučuje se uzimanje s čajem od kamilice, tako se pojačava djelovanje i meda i čaja. Med od lipe ima snažno antibakterijsko djelovanje, jača imunitet,  potiče metabolizam, snižava krvni tlak, poboljšava rad srca, pozitivno djeluje na bubrege, želudac i crijeva, ubrzava liječnje plućnih bolesti. Suncokret: blagotvoran kod probavnih, plućnih i bubrežnih problema, koristan je za srce i krvne žile. Pospješuje zarastanje rana, dobro djeluje kod dermatitisa, sinusitisa. Preporučuje se srčanim bolesnicima, te svakako starijim osobama za stjecanje dodatne energije, a i djeci u razvoju. Valja uzeti žlicu meda prije doručka, neka bude rastopljen u mlakoj vodi, mlijeku ili eventualno u jabučnom octu!

Kesten sadrži najviše prirodnih antibiotika, učinkovit je u procesu liječenja čira na želucu, dvanaestercu, te u otklanjanju bakterija u mokraćnom traktu. Potiče rad crijeva, olakšava rad jetre i žuči, štti probavni sustav. Bogat je željezom, fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem. Med od menta je vrlo aromatičan, slatko-kiselkastog okusa. Jača iminitet, otvara apetiti, smanjuje nervozu, ublažava infekcije i upale, pomaže kod astme i alergija. Blagotvoran je kod bolesti desni, otklanja loš zadah. Livada: baza mu je razno livadno cvijeće… U medenoj ponudi postoji i tzv. imuna bombica, a to je mješavina bagremovog meda,peludi i propolisa. Sadrži veliku koncentraciju peludi, pa bombicu pri prvim korištenjima treba uzimati sasvim malo, tek s vrha žličice. S obzirom da se pelud koncentrira na vrhu teglice, prije uporabe imune bombice nužno je sadržaj teglice dobro promiješati. Čuvati na hladnom mjestu. Propolis je antigljivičan (učinkovit je od 60 posto gljivica!), antivirusan (posebice kod herpesa i gripe), ima protuupalna, antioksidativna, anestetička (jak je anestetik) i antitumorska svjstva. Jača imunloški sustav i potiče regeneraciju tkiva, štiti organizam od posljedica zraćenja…♣

_______________________

U  jeku mladuha – degustacija veterana

20-GODIŠNJI DIPLOMATSKI BISERI

Berbe su, osim za visoke slatke predikate dobivene od na trsu prosušivanoga grožđa, uglavnom gotove i, po tradiciji, uvelike se sada priča o novom mladom vinu. Dogodilo se to da je grupica enologa i vinskih novinara – prijateljski vezanih uz reviju Svijet u Čaši maltene još od njena osnutka prije 30 godina  a koje sam namjerno okupio baš sada za ovu prigodu, u periodu kad caruje novo mlado vino odlučila da svoje vrijeme i volju posvetila degustaciji … veterana starih par desetljeća!

Zlatko Puntijar ispred svojega hotela Puntijar, te dolje, u društvu Karin Mimicom koja sa svojim Gastronautom svake godine izdaje vodič 100 vodećih hrvatskih restorana, te s poznatim neretvanskim ugostiteljem Pavom Jerkovićem iz restorana Villa Neretva, naime restorani Villa Neretva i Stari Puntijar u najnovijem izdanju knjige a s restoranima Zlatna ribica iz Šibenika, Nautika iz Dubrovnika, Rivica iz Njivica i Bevanda iz Opatije istaknuti su i posebno nagrađeni jer u posljednjih 27 godina otkako se izdaje spomenuti vodič oni su jedini koji su SVAKE GODINE u samoj vrhuški vodećih 100 (Marko Čolić)

U nas se eto unatrag valjda gotovo deset godina održavaju, konkretno baš na Plešivici, Diplomatske berbe, a uzvanici, strani diplomati, i te kako dobro znaju za novi mladi Beaujolais. Ne vidi se međutim da je boravak diplomata u berbi baš na Plešivici, odavna znanoj po novom mladom portugiscu, iskorišten, među ostalime, i za promociju novog mladog Portugisca Plešivica. Zapravo, ne vidi se baš da se boravak visokih diplomata na Plešivici u Diplomatskoj berbi koristi za adekvatnu promidžbu plešivičkog pa ni hrvatskog vina općenito.

Kad smo već kod diplomata, k tome kod u nas i u berbi, bilo bi npr. zanimljivo saznati koja uopće vina strane ambasade i konzulati  kod nas rabe kad primaju uglednog gosta. Normalno/logično je da glavni naglasak bude na vinu svoje domovine, ali logično je i to da se posluži i vino iz zemlje u kojoj se diplomatsko predstavništvo nalazi. Sasvim slučajno saznao sam još davno kako neki hrvatski visoki diplomati u europskim zemljama gostima koji im dođu nude ne niti vino svoje zemlje niti vino zemlje u kojoj su na službi, nego npr. kapljicu iz nekog drugog kontinenta, primjerice Južne Amerike, konkretnije Čilea. I upravo to saznanje bilo je jedan od okidača da revija Svijet u Čaši svojedobno, još puno prije pojave Diplomatskih berbi na Plešivici, krene u akciju Diplomatsko vino, smisao je naime bio potaknuti naše diplomatske institucije vani da svojim gostima ponude prvenstveno hrvatsku kapljicu, a strancima ovdje da se bolje upoznaju s onime što Lijepa naša ima u svojoj ponudi i da ih kakvoća i osebujnost što je iz Bakhove liste možemo ovdje ponuditi ponukaju da uz vino vlastite zemlje (češće) potoče i koju butelju iz Hrvatske.

Veterani na provjeri (Marko Colic)

Opširnije o tom našem projektu Diplomatsko vino pisao sam u prošloj Kronici SVIJETA u ČAŠI, a sada evo još par rječi o buteljama tog vina nastalima u suradnji s hrvatskim proizvođačima, prije gotovo puna dva desetljeća, a čuvanima u odgovarajućim uvjetima u vinskom podrumu znanog zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, vlasnika i voditelja, u Gračanima u podnožju Medvednice, ugladnog restorana Stari Puntijar, poznatoga upravo po promidžbi namirnica i jela pripadajućih upravo ovome našem kraju, te vlasnika hotela Puntijar u neposrednom susjedstvu. Butelje napunjene diplomatskim vinom a riječ je o kapljici koju bi u vinskom podrumu proizvođača – na početku je to bila Kurija Nespeš iz Nespeša, u sastavu Badela 1862 – kao svoje kumče na samom startu dozrijevanja u bačvici od 225 do 300 litara među raznim ponuđenim mu uzorcima izabrao pozvani veleposlanik u Hrvatskoj, gledali smo da kao potencijalne kumove najprije angažiramo ambasadore što slove kao poznavatelji vina. Prvi kum bio je norveški veleposlanik Knud Toraassen, on je kao kumče izabrao Chardonnay 2003. Poslije su kumovi bili Ilpo Manninen, ambasador Finske, on je izabrao chardonnay iz 2004., njega je izabrao i Branimir Vlajo u svojstvu počasnog konzula Finske, zatim veleposlanik Japana Kaname Ikeda, te veleposlanik Švedske Sture Theolin, on se odlučio za zeleni silvanac iz 2004. Butelje s etiketom Diplomatsko vino bile su zamišljene ne da idu u klasičnu redovnu prodaju, nego za posluženje u posebnim prigodama, na diplomatskim skupovima, i da se koriste u humanitarne svrhe.  Svaki kum dobio bi na dar nešto više od trećine zapremnine bačvice, dio je, za promidžbenu svrhu, ostajao proizvođaču a dio je dobio Svijet u Čaši, također za promidžbu. Popriličan broj butelja čuvao se, zahvaljujući mogućnosti i spremnosti zagrebačkog ugostitelja Zlatka Puntijara, aktualnog predsjednika Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednika Udruženja ugostitelja Zagreba, da ih prihvati i prikladno smjesti, u podrumskom prostoru restorana Stari Puntijar.

Desgustacija, slijeva: Franjo Francem, Ivan Dropuljić, Siniša Medenica, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik, Zlatko Punijar (Marko Čolić)

Zlatko Puntijar u svom vinskom podrumu ima i odvojene prostore u koje i općenito ljubitelji plemenite kapljice kad u svom domu nemaju uvjete za prikladno čuvanje (skupljih) vina, mogu ostaviti veći broj boca, i otvarati ih, ako ne kod svoje kuće, i kod Puntijara u ugostiteljskom objektu. Nas iz revije Svijet u Čaši koja je također nešto butelja ostavila na čuvanje kod Puntijara, te mr. Franju Francema, enologa a tada na vrlo visokoj, direktorskoj poziciji u kući Badel 1862 s kojom je Svijet u Čaši  kao prvim partnerom krenuo u stvaranje diplomatskog vina, zaintrigiralo je koliko još, nakon toliko prohujalih ljeta, kod Puntijara postoji butelja raspoloživih za kušanje, te dakako, još i više to da se sazna u kakvoj su vina sada kondiciji, kako je kapljica izdržala kroz vrijeme.

Kušanje je bilo potkraj listopada u restoranu Stari Puntijar. Zlatko Puntijar podastro je na degustaciju četiri etikete, svaku u tri butelje u slučaju da vino ima problem čepa. Riječ je o etiketama Diplomatskog vina Chardonnay 2003, Chardonnay 2004, Rajnski rizling 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš. Franjo Francem pak donio je, da malo obogati ponudu uzoraka za kušanje tog dana, dva stara crnjaka iz proizvodnje Badela 1862 – Postup 1994 te Postup 1991 od PZ Dingač iz Potomja. Napomena: nijedno od svih tih vina nije bilo posebno pripremano za neko duže odležavanje, računalo se da će se svakako potrošiti najkasnije za pet došest godina.

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (Marko Čolić)

Zvijezde kusanja, sljeva: Zeleni silvanac 2004 i Chardonnay 2004 – Kurija Nespeš (marko colic)

Domaćinu Puntijaru, pa Franji Francemu i meni pridružili su se, na moj poziv za kušanje, novinar Ivo Kozarčanin,  naš istaknuti vinski pisac, prof. Ivan Dropuljić, direktor festivala Zagreb Vino.com, koji ove godine, kao i Svijet u Čaši, slavi puna tri desetljeća otkako se profesionalno uključio na vinsku scenu, te Siniša Medenica, marketingaš na području plemenite kapljice i delikatesa i kolekcionar vina, a pozvani enolog Vlado Krauthaker, također s 30-godišnjim jubilejem kao samostalac (do 1992. bio je glavni enolog u Kutjevačkom podrumu) a i dva pouta Vinar godine u izboru revije Svijet u Čaši nažalost nije došao zbog drugih već prije preuzetih obveza.

Vina, koja su točena iz puno prije početka kušanja odčepljenih boca i potom degustirana u par navrata, nakon nekoliko vremenskih razmaka od po desetak minuta pokazala su se od iznenađujuće jako jako dobrima – dva: Chardonnay 2004 i Zeleni silvanac 2004 od Kurije Nespeš do dobrima – Postup 1994 i Dingač 1991, dva su međutim – Chardonnay 2003 i Rajnski rizling 2004 bili su međutim malo sumnjvi…

Kulturni centar Dubrava u Zagrebu

SOKOVI, VINO, MASLINOVO ULJE i RAKIJA u ZNAKU EKOLOGIJE

Kraj je kalendarske godine i veliki praznici brzo se približavaju, a s njima, kao prethodnici, još i brže stiže naglašeno razdoblje hedonizma i šopinga. Dugogodišnji djelatnik u izdavaštvu i marketingaš Zoran Lutz iz Zagreba došao je na zamisao da, iako je raznih salona i festivala vina i drugih pića već popriličan broj,  hrabro lansira svoju manifestaciju tipa izložbeno-prodajnog salona za vino, sokove, maslinovo ulje i domaću rakiju, priredba bi bila drukčija od drugih po tome što je zamišljeno da svi izloženi proizvodi budu oplemenjeni eko-certifikatom kao znakom i priznanjem za ekološki pristup u njihovoj proizvodnji. Salon vina, sokova, ulja i rakija bit će 10. prosinca u Kulturnom centru Dubrava u Zagrebu, najavljuje Lutz, uz napomenu da je ambijent izvrstan, prima komotno nešto više od 50 izlagača, postoji mogućnost da se uz prostor unutar dvorane koristi i natkriveni prostor vani.

Sastanak u uredništvu Gospodarskog lista, slijeva: Zoran Lutz, Goran Beinrauch i Marin Marasović (suhiucasi)

– Zamisao je isprva bila da to bude smotra eko-vina, sokova i maslinovoga ulja, međutim u međuvremenu sam saznao da se uoči baš ovog mog datuma priprema, u organizaciji specijaliziranog časopisa Gospodarski list i u realizaciji Odjela za jaka pića Agronomskog fakulteta u Zagrebu, značajno strukovno ocjenjivanje rakija, pa sam smatrao potrebnim, jer logično je da potencijalni potrošači dobiju prigodu odmah nakon ocjenjivanja a neposredno prije praznika kušati nagrađene uzorke, pozvati Gospodarski list da se u ovu moju priredbu uključi s rakijama s eko-predznakom. Gavni urednik Gospodarskog lista Goran Beinrauch i njegov suradnik, urednik Marin Marasović pokazali su interes i dobru volju, tako da sad s dodatnim veseljem očekujem otvorenje manifestacije – veli Lutz.

Marin Marasović i Goran Beinrauch (suhiucasi)

– Gospodarski list eto već četvrtu godinu zaredom u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu organizira međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova. Ovogodišnje ocjenjivanje će se na Fakultetu održati 24. i 25. studenoga. Stručna međunarodna komisija vrednovat će, po običaju, boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Ocjenjuje se po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji uzorak – šampion grupe. Svi sudionici ocjenjivanja dobit će priznanja za svoje rakije/likere/ginove, dok će najuspješniji biti pozvani na dodjelu medalja, a ona će biti  9. prosinca 2022., također na Agronomskom fakultetu u Zagrebu – kaže mi Goran Beinrauch, glavni uirednik Gospodarskog lista. – Uzorke je potrebno dostaviti na adresu Gospodarskog lista:  Ulica Majstora Radonje 12, Srednjaci, 10000 Zagreb, 5. kat

                Detalji vezani uz prijavu i cijene po uzorku (napomena: postoji popust koji raste s većim brojem uzoraka!) mogu se dobiti na telefon Gospodarskog lista 00385 1 3843 222 / Marin Marasović.

EKO EKO  – Ekološka, organska i biodinamička proizvodnja – rastući trend u poljoprivredi na koji treba obratiti pažnju! Po podacima objavljenima na portalu DiWine, Hrvatska trenutno broji oko 6.000 poljoprivrednika okrenutih ka ekološkoj proizvodnji, među njima je sve veći broj vinara, od Istre do Plešivice, koji idu u pravcu biodinamike. Kroz buduću Strategiju poljoprivrede, Hrvatska ima plan da do 2030. godine poveća poljoprivrednu proizvodnju sa sadašnjih 20 na 30 milijardi kuna, što je povećanje vrijednosti od čak 50 posto. Taj plan je izvediv ako se iskoriste izvori financiranja iz EU-fondova namijenjeni ulaganju u povećanje produktivnosti, ojača ekološka proizvodnja i koriste nove tehnologije. Trenutno se, naime, nalazimo na tek 31 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. U skladu s pojačanim žarom vezanim uz ekološku proizvodnju rodila se i zamisao da se u Zagrebu organzira Vin-Eko, regijska izložba ekoloških, organskih i biodinamičkih proizvođača vina i maslinovog ulja, najavljuje se da organizaciju zajedničkim snagama  pripremaju tvrtke  Indugraf d.o.o., koja, po riječima svojega predstavnika Zorana Lutza namjerava u to eko-događanje uključiti i jaka pića s eko-predznakom, za početak ona proizvedena na eko-način i nagrađena na ocjenjivanju što ga krajem studenoga pripremaju časopis Gospodarski list i stručna ekipša zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te  tvrtka diWine j.d.o.o, želja je zainteresirane eko-proizvođačei njihove uratke predstaviti struci, HORECA-sektoru, medijima i široj javnosti-porošačima.

– Partner projekta je Narodno Sveučilište Dubrava, koje je osiguravši besplatan izložbeni prostor izlagačima omogućilo dosta nisku cijenu sudioničke kotizacije.  Događanje je predviđeno za subotu, 10.12.2022. u terminu od 12 do 18h, u narodnom sveučilištu Dubrava, Dubrava 51a, u Zagrebu –ponovit će Zoran Lutz.

Kušaonica je izložbenog tipa, što znači da se degustacijske količine posjetiteljima toče bez naknade. U sklopu izložbe bit će organiziran pop-up shop koji izlagačima omogućuje organiziranu prodaju izloženih proizvoda.  Kotizacija i uvjeti sudjelovanja: Mogućnost sudjelovanja imaju proizvođači vina, rakija/jakih pića i maslinovog ulja koji posjeduju certifikat o ekološkoj, organskoj i/ili biodinamičkoj proizvodnji te koji se prijave za sudjelovanje na manifestaciji VinEko 2022 do isteka roka za prijavu. ♣

Akcije: Deseti izbor za WOW-vino godine

FINALE AKCIJE ŠTO ŽENE ŽELE

Udruga WOW/Žene i vino, sa sjedištem u Zagrebu, već godinama je vrlo aktivno angažirana na promidžbi i širenju kulture stola, njene članice na čelu s predsjednicom Sanjom Muzaferijom intenzivno uz (dobra) vina promiču i UMJERENO uživanje u Bakhovoj kapljici. Već cijelo jedno desetljeće WOW uspješno organizira akciju pod nazivom Što žene žele, a riječ je o ocjenjivanjima Bakhova nektara kao i, dakako, proglašenju najuspješnijih i javnoj podjeli priznanja vinskim podrumima što su za svoje uzorke u predviđenim kategorijama u dotičnoj godini osvojili najviše bodova. S obzirom da osnivačica i predsjednica popularnih WoW-ica novinarka Sanja Muzaferija u novije vrijeme više obitava na Kvarneru nego u rodnom Zagrebu, ove godine finale izbora održalo se, kao gostujući program festivala Hedonist, upravo na Kvarneru, konkretno u lijepom hotelu Ambasador u Opatiji. Kao degustatorice-vinski suci na poziv vodstva WOW sastale su se tri vrhunske vinske stručnjakinje, i te kako cijenjene dame u vinskom svijetu. Predsjednica ocjenjivačkog žrija bila je Danijela Kramarić, iskusna ugostiteljka, sommelijerka i vlasnica restorana Plavi podrum,  a društvo su joj pravile Ana Peršurić Palčič iz zapjenjene istarske vinarije Misal te poduzetnica Karmela Tancabel, koja je iskustvo dugo stjecala i u Iločkim podrumima a od nedavno je vinska konzultantica što razvija vlastiti brand Wine Emotion by KT.  Ženski trio je kušanjem naslijepo uzoraka od vinarija plasiranih 2022. u finale po kategorijama izabrao pobjednike u svakoj kategoriji.  Vina i vinarije koji su se sada našli u finalu su u kategoriji pjenušaca: Pavel 2018 – Šember i Amfora 2016 – Tomac, u kategoriji bijelih mirnih vina Malvazija Sv.Jakov 2018 – Clai, Le Chiffre 2020 – St.Hills i Bela igra 2018 – Domaine Koquelicot, u kategoriji ružičastih vina Rosé Bastijan i Rosé Galić, oba iz 2021, u kategoriji crvenih Plavac mali majstor 2016 – Stina, pa Bas de bas 2017 – Bibich, i Gran Teran 2015 – Moreno Coronica. Od desertnih vina u konkurenciji za pobjednika bili su San Salvatore 2013 – Benvenuti i Muškat Momjanski 2020 – Prelac.

WoW-ice Ana Peršurić, Danijela Kramarić, Sanja Muzaferija i Karmela Tancabel

Prvake po kategorijama i ukupnog šampiona ovogodišnjeg vrednovanja WOW zasad drži u tajnosti, dobitnike proglasiti krajem 2022. na proslavi 11. WOW-rođendana. Tada bi se trebala otkriti i vinska destinacija na koju će WOW-ice povesti novog ukupnog pobjednika.

Godišnji WOW-izbor vezan je isključivo za hrvatska vina, a odvija se u nekoliko faza. Najprije članice WOW izaberu neku uglednu strukovno etabliranu osobu s vinska pozornice u Lijepoj našon, I na toj osobi je da po kategorijama napravi širi izbor hrvatskih vina koja su je se u posljednjih 12 mjeseci naviše dojmila, za 2022. u ulozi  prvog selektora našao se sommelier zagrebačkog restorana Noel Ivan Jug. U drugoj fazi, sve WOW-članice i simpatizerke udruge, njih oko 200, imaju prigodu glasati elektroničkom poštom, i tako se po kategorijama dobiju finalisti. U trećem i izlučnom koraku, konačnu odluku na temelju kušanja naslijepo donose tri od najbolje upućenih vinskih članica WOW-a.

Ivan Jug (desno) i kolega mu Josip Orišković

Inače, Ivan Jug, sommelier uglednog zagrebačkog restorana Noel osvojio je treće mjesto na nedavno u Beogradu održanom natjecanju Balkan Sommelier Challenge 2022. Pobijedio je Cipranin Sotiris Neophytidis, drugo mjesto je osvojio 32-godišnji Mađar Sebastian Giraldo Makovjev. Sudjelovalo je 28 sommeliera iz 13 zemalja jugoistočne Europe te sommelieri iz Švedske, Njemačke, Poljske, Austrije, Francuske, Finske, Estonije, Norveške i Danske. Hrvatsku je uz Juga, prvoplasiranog na lanjskom hrvatskom prvenstvu sommeliera, predstavljao i Josip Orišković, drugoplasirani na lanjskom našem državnom prvenstvu.

Nagrade WoW su konkretne: figurice renomirane dizajnerske grupe Grupa dobivaju pobjednici u svakoj od pet kategorija, a ukupni pobjednik, dobitnik WOW grand Prixa, u režiji udruge WOW putuje u neku vinsku regiju svijeta. U prošlosti je Gianfranco Kozlović posjetio Bordeaux, Saša Senjković Champagneu, Moreno Coronica Barcelonu i španjolski Penedes, Luka Krajančić Burgundiju, Frano Milina Bire je bio u Austriji, predstavnica pak Meneghettija u Toscani, Marko Fakin u Mađarskoj. U studenom 2022. će predstavnica posljednjeg pobjednika, vinarije Jakob, pratiti predsjednicu WOW-a Muzaferiju na međunarodni kongres Žena u vinu u Milanu. ♣

_________________________

In Memoriam

MILJENKO TURK

Posljednji oproštaj u užem krugu, a nakon sprovoda

Otiš’o je stari (čak i ne tako star!) barba… Napustio nas je Miljenko Turk, legendarni velikogorički ugostitelj, uspješni mini-vinar i proizvođač destilata, veseljak, PAJDAŠ….

U nazočnosti mnogih prijatelja ne samo iz Hrvatske nego i iz susjednih zemalja na posljednji počinak ispraćen je na groblju u Velikoj Gorici. Posljednji pak pozdrav uži krug pajdaša uputio mu je, nakon sprovoda, u Goričkoj kleti sa susreta uz njegove proizvode u čaši – pelinkovac, lozovaču, travaricu… te vino…

Počivao u miru! ♣

In Memoriam

BOŽO METKOVIĆ

U posljednji trenutak pri objavi ove KRONIKE stigla je i tužna vijest vezana uz Božu Metkovića.

Počivao u miru! ♣

____________________________

JUBILEJI 2022: PUNIH 30 GODINA SAMOSTALNO NA TRŽIŠTU!

VINOGRADARSTVO i PODRUMARSTVO KRAUTHAKER IZ KUTJEVA – POKUSNI NASAD S VIŠE OD 20 RAZLIČITIH KULTIVARA VINOVE LOZE ODAVDE i IZ RAZLIČITIH DIJELOVA SVIJETA. MEĐU TIM SORTAMA JE i SYRAH, KOJI VLADO KRAUTHAKER VRLO USPJEŠNO PRETVARA u VINO!

___________________________

Obljetnice: tri vrlo aktivna desetljeća

BOK, JUBILARCI – GENERACIJO!

Bok, jubilarci! Punih 30 godina u akciji! Nazdravimo, po mogućnosti s vinom Zajedno, ako ga još ima, a ako ne snaći ćemo se već s nekim drugim biserom u čaši.

U igri jubilaraca su, koliko znam, moderna vinogradarsko-vinarska obitelj Cmrečnjak, zatim Vlado Krauthaker kao samostalni poduzetnik u vinogradarstvu i vinarstvu (do 1992. kad je prešao u samostalce radio je kao glavni enolog u podrumu tadašnjeg PPK Kutjevo), pa prof. Ivan Dropuljić koji je 1992. kročio u vinski svijet u segmentu trgovine i koji je potom osnovao međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com a baš ovog studenoga slavi njegovo 15. izdanje, naposlijetku tu je i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, koja 30. godišnjicu zatvara, konkretno, na ovogodišnje Martinje, naime prvi broj revije izašao je u Zagrebu 11. 11. 1992.  Zdravstveni problemi učinili su to da Svijet u čaši svoj jubilej dočekuje donekle šepavo u odnosu na prije, tj. samo u izdanju na Internetu (www.suhiucasi.wordpress.com ) U jubilarce  bih ovdje, mada nešto starije, uvrstio zagrebačku trgovačku kuću  Vrutak koja se ističe baš ponudom vina  i drugih pića,a koja je  je na sceni i nešto više od 30  godina.

VINO ZAJEDNO 2006

Nakon svojedobne serije prigodnih punjenja vina MAM-VIN Selection i Vinoteka Zlatni vinar, revija Svijet u čaši odlučila je aktivno uključiti se i u kreiranje kapljice koja će se prezentirati i s našim logotipom na etiketi. Kao prvog partnera izabrali smo Vladu Krauthakera, koji je kao prvi bio proglašen Vinarom godine u Hrvatskoj i koji je, poslije, titulu osvojio još jednom. Krauthaker nas je objeručke prihvatio i prvo naše zajedničko vino, u količini od jednoga barriquea od 225 litara odnosno oko 300 butelja, pod radnim nazivom Zajedno, iz berbe je 2006. Cilj je bio ponuditi nešto drukčije, posebno, nesvakidašnje, a kao ishodište je poslužio Krauthakerov pokusni vinograd gdje je zasađeno više od 20 različitih crnih sorata od kojih vina nije bilo u redovnoj prodaji. Nakon serije zajedničkih kušanja Krauthakerovih vina od tih pokusno zasađenih sorata izabrali smo, za finalni cuvée, one što su nam se kao pokusno vino predstavile u najinteresantnijem svjetlu, potom napravili konačni blend. Zamislili smo bili da se vino ekskluzivno nudi putem Interneta a i da ga se kroz prigodnu prodaju iskoristi za dobrotvorne svrhe…∎

VRUTAK NI BLIZU SMIRAJA

Negdje je put od izvora do ušća vrlo kratak, negdje je nešto duži, a nađe se i slučaj da traje i više od tri desetljeća i prolazi puno desetaka tisuća kilometara… Riječ je sada o Vrutku  (vrutak = izvor), koji je na ovim našim prostorima na površinu izbio još 1990. godine (dvije godine prije Svijeta u Čaši!), u širinu se relativno hitro rastegnuo na osam punktova u Zagrebu i okolici, a glede dužine pak na tisuće kilometara do punktova na raznim kontinentima.

Vrutak je obiteljsko gospodarstvo na kormilu kojega je dugo, dugo vrijeme bio osnivač Miše Matić (danas: 92) i koje je svojim krakovima što su slijedili Bakhove staze dospjelo čak i do SAD, Australije, Novog Zelanda…. povezujući te krajeve i ponajprije naše u vinskom sektoru poslovno uspješne iseljenike u tim krajevima s domovinom, preko raznih njihovih proizvoda. Kao najnovije: Vrutak se nedavno pojavio na novoj poziciji u Zagrebu, na lokaciji Samoborska cesta 161 a!

Uz ovogodišnje Martinje, Vrutak je pozvao na tu svoju novu lokaciju na prezentaciju prostora i lijepu degustaciju vina koje je upravo u portfolij kuće, a riječ je o kapljici kompanije Gerard Bertrand iz južnofrancuske regije Languedoc Roussillon.

Prezentaciju francuskih vina vodile su Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu. Na  službenoj prezentaciji i degustaciji, priređenoj uz Martinje – pored domaćina Martina Matića kao člana Uprave Vrutka i direktora Siniše Drkule, sommelieri, vinski pisci i kritičari, enolozi… (suhiucasi)

Na degustaciji: dida Miše Matić i unuk Filip, student ekonomije, povremeni suradnik na poslovima u Vrutku (suhiucasi)– 

– Na površini smo od oko 1500 četvornih metara, namijenjenoj da na 1000 četvornoj metara bude prostor sa suvremenom prodavaonicom i skladištem ana 500 četvornih metara s uredima i s prostranom degustacijskom i prezentacijskom salom za promociju proizvoda i proizvođača s kojima tvrtka već duže vremena njeguje prijateljske odnose i ima uspješnu poslovnu suradnju. Vrutak i dalje kao trgovina ostaje na lokaciji u Vodovodnoj ulici u središtu grada odakle je i krenula cijela uspješna priča o vinu i pićima, ta lokacija je i nadalje naša najznačajnija trgovina u smislu plasmana robe. Plan nam je što više promovirati vina i vinare te što je moguće više kvalitetu usluge – kazao je, za zericu mlađeg svog vršnjaka reviju Svijet u čaši, Martin Matić, po struci odvjetnik a sada eto nasljednik svojeg oca Mišea u očito uspješnom djelovanju u trgovini vinom i drugim pićima te prehrambenim artiklima.

Na toj nekoj vrsti neslužbene promocije pa i prešutnog obilježavanja 32 godine djelovanja u vinskome sektoru Vrutak je svojeg najnovijeg čvrstog poslovnog partnera, da ponovim – vinogradarsko-vinarsku tvrtku Gérard Bertrand iz Languedoc Roussillona na francuskome jugu, podrujča s najvećom ukupnom površinom pod trsjem u toj po vinu svjetski glasovitoj zemlji, Francuskoj. Događanje je bila i svojevrsna prilika za barem površno upoznavanje Languedoc Roussillona ali i za stjecanje spoznaja o tome kako se, tamo lokalne, sorte poput Syraha, Grenachea bijelog i Grenachea crnoga, Mourvèdrea koje su u ne baš zanemarivom opsegu uvezene/uvedene i u Hrvatsku (posebice u zadarsko zaleđe), pokauzju na svom, domaćem terenu.

Nakon službene prezentaije – verifikacijski after-tasting u veseloj atmosferi. (suhiucasi)

_________________________________

LANGUEDOC ROUSSILLON – Languedoc-Roussillon nalazi se na jugu Francuske, dijelom uz Sredozemno more te dijelom i uz istočne Pirineje i španjolsku granicu. Obuhvaća ukupno oko 2.800 četvornih kilometara pod vinovom lozom, riječ je eto o jednoj od vinskih regija koja pojedinačno proizvede najviše vina na svijetu. U kontekstu pak cijele Francuske tu se proizvede više od trećine ukupne količine u toj zemlji. Generična apelacija za vino je Vin de Pays d’Oc. Na spomenutom prostoru nalazi se 17 što širih što užih zasebnih vinorodnih krajeva i apelacija i sa strožim pravilnicima, a jedan od tih – Côteaux du Languedoc ima svojih 15 užih apelacija! U svijetu najpoznatije apelacije cijele te regije su Muscat de Lunel, Muscat de Mireval, Muscat de Frontignan, Minervois, Corbières, Maury, Banyuls Rivesaltes, Picpoul-de-Pinet, Faugères, Saint Chinian, La Clape… ∎

________________________________

Gerard Bertrand – podrumi vinogradi

Tvrka Gérard Bertrand, nazvana tako po aktualnom vlasniku, koji spada inače u treću obiteljsku generaciju vinogradara/vinara Bertrand, obuhvaća 17 vinogradarsko-vinarskih posjeda različitih dimenzija, u rasponu od ukupno po četiri do ukupno 80 hektara veličine. Languedoc Roussillon doduše reputacijom u svjetskim razmjerima nije (još) na nivou glasovitih Bordeauxa i Burgundije, pa ni Loire, Alsacea, ali moglo bi se reći da je na dobrom putu da to bude, za proizvodnju vina na tome području već unatrag nešto godina sve su više zainteresirani ne samo vlasnici vinarija iz jako znanih francuskih predjela, nego i neka zvjezdana imena iz drugih dijelova svijeta, primjerice i američki Mondavi…. Dodanu vrijednost posjedu Gérard Bertrand daje svakako i to što je Gérard Bertrand, inače glavni enolog za sve svoje vinarije, 2015. duboko zagazio u eko-pristup u pravcu biodinamike, on je eto prije sedam godina napisao i knjigu o biodinamici i svojim razmišljanjima o tome da joj se posveti, a kako smo čuli na prezentaciji 13 vina kuće Gérard Bertnand u Vrutku, a koju su pred širim auditorijem vodile Vanessa de Ballard, direktorica u Gérard Bertrandu, sommerlijerka i s titulom Wine Educator, te Svetlana Trofimova, direktorica prodaje za istočnu Europu u Gérard Bertrandu, uskoro bi gazda Gérard Bertrand trebao dobiti i pravo na nošenje oznake Demeter!

Jubilarcima čestitam od srca, a onima s kojima je Svijet u čaši kroz tih prohujalih 30 godina odlično surađivao (Vrutak i nešto više!), ali i svim ostalim suradnicima časopisa i vjernim pratiteljima revije u ime redakcije (Mladen Horić, Marko Čolić, Željko Suhadolnik) od srca zahvaljujem. Svima želim puno zdravlja, poslovnih uspjeha, DOBROG vina, pjesme i veselja. ♣

____________________________________________________________

ŽELJKO SUHADOLNIK, suosnivač i glavni urednik, MLADEN HORIĆ, suosnivač i glavni direktor izdavačkog poduzeća MAM-VIN, MARKO ČOLIĆ, urednik fotografije

FAMA VOLAT. PANTA REI, TEMPUS FUGIT. GAUDEAMUS IGITUR IUVENES DUM SUMUS. POST IUCUNDAM IUVENTUTEM, POST IUCUNDAM/MOLESTAM SENECTUTEM NOS HABEBIT HUMUS… VERBA / FACTA MANENT!

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 10. 2022 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

Za opisivanje vina pri kušanju / for the description of wine at the tasting

LEGENDA

 –  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visoko-karakterno, iskreno, vjeran odraz terroirea. Zrelo, živo puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom i s dobrim potencijalom odležavanja / Brilliant! Unique! Multilayered, precise and with high character, genuine, fine reflextion of the terroir. Mature, very alive, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish, and with a long ageing potential

 – Platinasta medalja odnosno Velika zlatna medalja / Platinum medal or Great gold medal = – 96 – 98 (19,6 – 19,8 / 4,6 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, iskreno, zrelo, živo, skladno i elegantno, klasično veliko vino, u ustima dugo traje, s potencijalom za odležavanje / Excellent,  with much character, genuine, mature, very alive, fullbodied, classic harmonious and elegant great wine, in the mouth long-lasting, with a big ageng potential.

– Zlatna medalja/Gold medal – 91 – 95 (18,6 – 19,5 / 4,1 – 4,5) = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, iskreno, vjerno sorti i terroireu, zrelo, živo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, genuine and nice presenting the variety and the terroir, mature and alive, very refined, with high style and quite a big personality.

–  Srebrna medalja/Silver medal – 86 – 90 (17,6 – 18,5 / 3,0 – 4,0) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, kapljca za, zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, wine still for the exigent consumer

– 80 – 85 (15,5 – 17,5 / 2,1 – 2,9) = Korektno do tehnički i vrlo dotjerano, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, ipak bez dovoljno izraženog identiteta i bez neke veće uzbudljivosti / Correct to technically very well done, may be varietal well recognizable, and, in a certain determinated style, but still lacking a bit of identity & character, not exciting

– 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,0 – 2,0) = Obično, niskoprosječno, sasvim jednostavno, bez nekih prejakih mana. Moguće ponešto grubo, i/ili očito načeto umorom a i na silaznoj putanji, ne baš preporučljivo / low average, ordinary, tired, not quite recommendable

Ispod / under 71 (11,0 / 1.0) – Izbjegavati / Avoid!

______________________________

CIJENE  mpc / PRICES retail 0,75 l:  S (mall) = do 37 kn (till 5 €) • M (edium) = 36 – 75  kn (5 – 10 €) • L (arge) = 76 – 110 kn (10 – 15 €) • XL (extra large) = 111 – 150 kn (15 – 20 €) • XXL = 151 – 220 kn (20 – 30 €) • XXXL = iznad/over  220 kn (30 €) •

⇑– trošiti sada/drink now • ⇗ – trošiti ili još čuvati/drink or hold • ⇒ – čuvati/hold • – trošiti uz hranu/drink with food

__________________________________________________

Name(required)

Email(required)

Website

Message

Submit

Δ