SUHI u CASI 01-03.2024

siječanj, veljača, ožujak – 2024 – january, february, march

Dani duži, sunca sve više, temperatura raste… stigla izletnička a na pragu je i turistička sezona. Atraktivno odredište nedaleko od Metropole – izletište Vuglec-breg u Hrvatskom zagorju, privlačno s mnogo strana – krasan prirodni ambijent idealan za pješačenje, mogućnost rekreativnog bavljenja raznim sportovima, oveći bazen, odlična domaća kuhinja, pjenušave, te mirne bijele, ružičaste i crne butelje vlastite proizvodnje, komforni smještaj u tipičnim zagorskim drvenim kućicama… Pogled na turistički kompleks

_________________________________

Sadržaj & Contents

OIV 100: PRVO STOLJEĆE MEĐUNARODNOG UREDA ZA VINOVU LOZU i VINO • Refuscus Mundi 2024: IZOLA KAO PRIJESTOLNICA REFOŠKA • 26 festival malvazije 2024:  PLEMENITI OKUSI MEDITERANA u PORTOROŽU • En primeur 2024 u zagrebačkoj Esplanadi: MALVAZIJA ISTARSKA 2023 POD LUPOM • En primeur 2024: BREGOVITI SJEVEROZAPAD (Škrlet & Crni pinot Ivanić) i GRAŠEVINA CROATICA (Vinum Academicum iz Vallis auree) • Uz Dan zaljubljenih: LJUBAVNA VINA u VALENTINOVU IZBORU • Pred Valentinovim vratima: GIFTERIJA ZA ZALJUBLJENE • Malo i Veliko kuša(va)nje: PETIT & GRAND VINART TASTING 2024 • Ponajbolja vina iz Srbije • VAPT 2024: SVJETSKA VINSKA ELITA u HRVATSKOJ • Ricerca mercato: ZAGREB WINE VIP EVENT 2024 – ŠEĆER NA KRAJU • Trilogija Fino & Vino: ETIKETE IZ SJEVERNE i SREDIŠNJE ITALIJE • Vinska nematerijalna baština: HRVATSKA VINSKA KULTURA – KAPITALNA ZNANSTVENA MONOGRAFIJA • Godišnje nagrade medijima: ZLATNI STUDIO ZA RADIO SLJEME, RADIJSKA OSOBA GODINE  MILJENKO CVITKOVIĆ MINJA • Kulturno-povijesne znamenitosti i eno-gastronomija: DVORAC MARUŠEVEC u OČEKIVANJU NOVOG STAROG SJAJA  • In Memoriam: MIŠIKA GERSTMAJER, JANKO JOVANOV, BRANIMIR CEBALO

POTROŠAČKI PUTOKAZ / BUYING GUIDE • Rezime 2023: VINA ZA VISOKI UŽITAK 

OIV novogodišnja čestitka

PRVO STOLJEĆE MEĐUNARODNOG UREDA ZA VINOVU LOZU i VINO

            Evo nas debelo u 2024. godini. Radovi u vinogradu intenziviraju se, a i na promidžbi plemenite kapljice trebalo je ponovo jače početi raditi, kako bi se s ponudom posve spremno dočekalo period povećanja potražnje i plasmana vina. Uza sve to pažnju valja obratiti još na dosta toga – sve veći izazov predstavljaju značajne klimatske promjene, ali i sve izraženiji najnoviji trendovi u kontekstu konzumacije – o čemu ovisi kvalitetan daljnji razvoj cijele branše. Tu korisne smjernice bazirane na preporukama strukovnih/stručnih tijela, stižu i od Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV, koja se eto nedavno oglasila s prvim ovogodišnjim službenim priopćenjima.

John Barker, novi predsjednik OIV-a

Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino – Office international de la vigne et du vin OIV – utemeljena je 1924. godine i sjedište joj je do nedavno bilo u Parizu, svoju upravo navršenu stotu godišnjicu slavi međutim u novim prostorima i u jednom drugome francuskom gradu – konkretno Dijonu, kamo se preselila lani. U novo svoje  razdoblje OIV je krenula je i s novim glavnim direktorom – to je John Barker – koji je na prestižnu pozicijiu zasjeo nakon što je umro dotadašnji glavni direktor Španjolac Pau Roca.

John Barker izabran je za novog glavnog direktora OIV-a potkraj prošle godine na 21. glavnoj skupštini OIV-a u španjolskom Jerezu de la Frontera. Službeno je na novu dužnost trebao biti promoviran s početkom siječnja 2024, ali faktički je stupio na novi posao ranije, zbog smrti tadašnjeg glavnog direktora.

U nazočnosti predsjednika OIV-a Luigia Moia, zatim brojnih diplomata iz niza zemalja članica OIV-a te najuglednijih profesionalaca vezanih uz vinovu lozu i vino održana je komemoracija za Pau Rocu 

John Barker svoj prvi značajniji javni nastup na čelu OIV-a imao je 13. veljače na pressici vezano uz sajmove Vinexpo/Wine Paris 2024. Najavljen je bio opsežan pregled evolucije u proizvodnji plemenite kapljice i, posebno, u kontekstu konzumacije u periodu od posljedjih dvadesetak godina, kao tema nisu zaobiđeni trendovi ni predviđanja za neposrednu budućnost, primjerice za period od 2025. do 2030.godine. Na adresu Svijeta u Čaši uredno su stigli Barkerova novogodišnja čestitka i priopćenje OIV-ova ureda za odnose s javnošću (u kojemu je, inače, u Odjelu za komunikacije, ponovno na jednom od čelnih mjesta Daniela Costa), o planu rada OIV-a u idućem periodu.

Komemoracija za prijašnjeg direktora Pau Rocu

Novi glavni direktor OIV-a Barker smatra da su članstvo u Organizaciji i suradnja pod okriljem OIV-a sada u novim vremenima važniji nego što su bili ikad prije. Vino je daleko više od poezije i naširoko opjevanog čarobnog napitka, konkretno vingradarstvo i vinarstvo a i plemenita kapljica kao finalni proizvod suočavaju se sa sve većim izazovima i bitno je ne samo stručno strukovno nego i svekoliko složno pristupiti novim okolnostima kako bi se sektor prikladno gospodarski razvijao. John Barker istaknuo je vrlo važnu duboku i tijesnu vezu između vina sa njegovim porijeklom, konkretno sa zemljom, tlom, klimom, afirmiranim lokalnim običajima vezanim uz gastronomiju, bitnu vezu izmedju Bakhova nektara i proizvoda na bazi njega, te prirodnog ambijenta, kulture i ekonomije. Naglasio je da OIV nastoji biti jamstvo autentičnosti proizvoda dobivenih od ploda vinove loze, ali i jamstvo za umjerenu, zdravu konzumaciju. Barker je najavio donošenje novog Strateškog plana za daljni razvoj branše sada u njenom drugom stoljeću postojanja, baza će biti maksimalno mogući fokus znanosti na elemente poput sve izraženijih klimatskih promjena i potrebe za održivim uzgojem koji će u budućnosti i jače nego što je to bilo do sada determinirati budućnost vinogradarstva  i kompletnog vinskog sektora kao gospodarske aktivnosti u svijetu.

Moram se i pohvaliti da sam ubrzo nakon ovog prvog ovogodišnjeg priopćenja OIV-a od Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino dobio i poziv da se sa svojim objavama u medijima i publikacijama kandidiram za godišnju – ovaj put posebno značajnu s obzirom na proslavu cijelog stoljeća postojanja OIV-a – nagradu OIV-a za publicistiku na temu vinove loze i vina!….

_______________________________

From: Jury DES PRIX OIV
Sent: 15. veljače 2024. 13:11
To: Zeljko Suhadolnik
Cc: Jury DES PRIX
Subject: Suhi u casi Website submission to the OIV Awards 2024

Hello Mr. Suhadolnik,

I confirm you having received your files and application online for your website. I will submit this inscription to our OIV Awards Jury. The OIV thanks you sincerely for this application. The OIV Award Jury will meet for the final deliberation most probably in July 2024.  You will be personally informed by email about the results after the meeting. The results will also be published on our social networks, as on the OIV website www.oiv.int as well. For any further questions concerning the 2024 OIV Awards, please do not hesitate contacting me. With all our wishes of success for the 2024 OIV Awards Edition,

Best regards, Daniela Costa, Communication officer

_______________________________________

Refuscus Mundi 2024

IZOLA KAO PRIJESTOLNICA REFOŠKA

Grad Izola u Slovenskoj Istri i tik uz granicu s Hrvatskom u sobotu 10. veljače bio je međunarodno središte sorte i vina Refošk. U popodnevnim satima, konkretno od 14 do 21,30, Izola je bila domaćin tradicijskom međunarodnom vinskom festivalu Refuscus Mundi. U prostorima Manziolijeve palače nekih 40 proizvođača iz Slovenije, Hrvatske i Italije ponudilo je na kušanje svoje uratke od kultivara koji se smatra najvažnijom crnom sortom u Slovenskoj Istri i na Krasu, ali koji je tipičan i dosta raširen i u Hrvatskoj Istri i u dijelu Italije – regiji Venecija Julija, s druge strane zapadne kopnene granice Italije sa  Slovenijom. Dodatno zanimljivo je, posebice za nas u Hrvatskoj, bilo to što je ove godine na manifestaciji kao gost lijepu priliku za prezentaciju imala naša kvarnerska oblast, pozvana da predstavi i crnjake od svoje, rijetke sorte Sušćan, odnosno Sansigot.

U grupi onih koji su u Izoli svjetlali obraz Hrvatske u Refošku – proizvođači Klaudio Ipša i Rino Prelac

 Da podsjetim: Refošk je sorta koja daje prilično snažno gusto vino pune tamne mogli bismo prije reći rubinsko-plave nego crvene boje, i vrlo izražene voćnosti te s pojačanom kiselosti i sa zamjetnom taninskom strukturom. Nekad prije refošk, koji inače na tržištu nalazimo ne samo u kategoriji crnjaka i mirnog suhog vina nego i u kategoijama roséa, pjenušca, ali i kao desertnu kapljicu, trošio se uvelike kao mlado vino, međutim, srećom, prije – moglo bi se reći – nekih dvadesetak godina ambiciozniji vinogradari i vinari počeli su sorti sve više pristupati na način da dobiju ozbiljnu kompleksnu snažnu odležanu kapljicu smirenih kiselina i tanina. Kultivar je vrlo zahvalan za kreaciju sjajnih cuvéea. U nas mu se s osobitom pažnjom posvetio vinogradar i vinar Giorgio Clai iz Krasice pokraj Buja, iz njegova podruma izašao je famozni Brombonero… Među prvima u nas refošku su na ozbiljniji način pristupili i Marino Markežić Kabola, Moreno Degrassi, Klaudio Ipša… Na slovenskoj strani Refošku su se među prvima, a da bi tu sortu i vino podignuli na visoki pijedesltal gdje i zavrjeđuje biti, predali enolozi Vinakopra, te individualni privatni proizvođači Bordon, R&D Korenika, Rojac, Steras…

Radionicu o Refošku i refošku imao je glavni enolog Vinakopra Boštjan Zidar. Visoko cijenjena po kakvoći vrlo znana slovenska vinska kuća upravo je i predstavila dva nova vina od Refoška, jedno je EkoRefošk Capris 2021 od grožđa iz Vinakoprovog vinograda koji je u eko-režimu obrade, a drugo je Refošk 2022 15, proizveden u dobrotvorne svrhe. Uz Vinakoper kao nositelja i realizatora finalnog proizvoda, u projektu je s udjelom svoje kapljice sudjelovalo još 14 vinarija iz Slovenske Istre, konkretno Zaro, Krmac, Santomas, Rojac, Markovič Franko, Bordon, Mahnič, Hreščak, Jogan, Biovina Montis & Eko Laura, Doriano & Robi Korenika, Šulc, Korenika & Moškon, Kralj…

Vinakoper – Refošk Capris Eco i Refošk 15

Uz prošlogodišnje izdanje Refuscus Mundija posebno je kušanje bilo u i organizaciji revije Svijet u Čaši, uzorci dostavljeni Redakciji  bili su sjajni, slijed degustacije je bio oveći članak posvećen detaljnije sorti  s naglaskom na poruci da mi ovdje u ovom našem bazenu, paralelno s akcijama vezanim uz crne sorte poput Frankovke, Plavca maloga, Tribidraga kao Crljenka (ali ne kao Zinfandela jer Zinfandel je već i te kako na glasu), zatim Trnjka i Vranca  moramo još jače krenuti s promidžbom upravo i Refoška.

Evo i koji su od VINARA iz Slovenije, Hrvatske i Italije nastupili sada na reviji 2024. u Izoli:

Accordini – Aleksi Jakomin – Besednjak – Bordon – Brič – Castello di Rubbia – CV Colja – Degrassi – Di Gaspero – Fedora – Ivan Katunar – Ipša – Jogan Damijan – Katunar Winery – Kobal – Korenika&Moškon – Kralj – Krmac – La Viarte – Lah Peter – Lenardon – Livio Felluga – Macor – Markežić Kabola – Milič Damijan – MonteMoro – Pri Starčih-Tavčar – R&D Korenika – Ratoša – Ražman – Rodica – Rojac – Ronc dai Luchis – Santomas – Slamič – Slavček – SteraS – Šipun – Štemberger – Štoka – UOU – Valenčak – Veralda – Vina Montis-Eko Laura – Vinakoper – Vinakras – Vrabec – Zani – Zaro.

VOĐENE DEGUSTACIJE:  14.30 Peneča Istra (Sašo Dravinec, novinar): pjenušci od  autohtonih crnih sorti  iz Istre  / 16.00  Sansigot – uzlazna vinska zvijezda s Kvarnera (Toni Katunar, Kvarner Wines) / 17.30 Mogućnosti Refoška izvan ‘klasike’ (Boštjan Zidar, glavni enolog Vinakoper)  – Refošk puža brojne mogućnosti za kreaciju mješavina.

26 festival malvazije 2024

PLEMENITI OKUSI MEDITERANA u PORTOROŽU

Naši zapadni susjedi Slovenci malvazijama su odali počast na svom 26. po redu festivalu vina od te sorte održanome u Portorožu. Predstavljeno je, kaže organizator- a to je Udruženje vinogradara Slovenske Istre, oko 200 malvazija od 80 vinara iz Slovenske Istre kao domaćina, zatim Krasa i Vipavske doline, ali i iz Hrvatske Istre i iz Italije.

U sklopu festivala održano je i strukovno ocjenjivanje malvazija. Vina su na ocjenjivanje stigla u više kategorija, konketno kao pjenušci u grupama pet-nat, charmat i klasična metoda, zatim kao mirna vina u grupama mladih svježih, odležanih zrelih, maceriranih, te onih desertnih slatkih dakle s većim ostatkom šećera.

Festival Mavazija u Portorožu 2024 – lijepo je vidjeti dvoranu dobro popunjenu i izlagačima i posjetiteljima

U kategoriji charmat / pet nat slavio je Vinakoper sa svojim pjenušcem Capris Marine brut, a najbolji pjenušac u grupi  onih rađenih klasičnom metodom bio je Monterosso Monteclassico vinarije Monte Rosso. Kod svježih mladih malvazija najuvjerljivija stručnom žiriju bila je ona iz 2023 s posjeda Ferjančič, dok je kod zrelih slavila Antola 2019 iz podruma Markežič. Degustatore je u grupi maceriranih vina najviše oduševila Malvazija Korona 2019 naše vinarije Franković, a kod malvazija s ostatkom sladora najvišu nagradu odnijela je Malvazija Passito 2015 podruma Zigante d.o.o.

Festival Malvazija u Portorožu 2024 – osvajači najjačih odličja-priznanja

Uz spomenute najviše nagrade Društvo vinogradnikov Slovenske Istre ove je godine podijelilo još i 13 Velikih zlatnih medalja i 63 Zlata. U kategoriji pjenušaca klasične metode Velikim zlatom su se okitili i kuće Peršurić te Vina Sanabor.

U grupi svježih malvazija Veliko zlato dobili su Posestvo Ferjančič i Kmetija Cigoj, a Zlato Rino Prelac, Agrolaguna, d. d., Fiore Vina, Vina Markovič, Zaro, Terzolo, Bordon, Damjanić Wines, Tomaz, Vinarija Franković, Kmetija Pribac, Fakin, Zigante, Vinska klet Robi & Dorjano Korenika i Veralda.

U kategorij pak zrelih malvazija Veliku zlatnu medalju primila je klet Vina Markežič, a Zlato su osvojili su Vina Markovič, Jogan Damijan, Damjanić Wines, Vina Guštin, Ferjančič, Venica & Venica, La Sclusa, Vinakoper, Cernetig Paolo, Zigante d.o.o., Vinarstvo Rebula, Mihelj Wines,  AA Annalisa Zorzettig Myo, Fiore vina, Vina Kobal, Kmetija Mahnič i Degrassi Wines.

Kod maceriranih malvazija Veliko zlato primili su Vinarija Veralda, Ekološka vina Besednjak, Ekološko vinogradništvo Rodica, Vinska klet Robi & Dorjano Korenika, Vina Markežič i Bordon, a Zlato pak Fakin, Kmetija Cigoj, Vina Ušaj–Ussai, Vinakras Sežana, Vina Guštin, Zaro, L’Astore Masseria, Kmetija Jogan Damijan, Vina Vicinim, San Mauro, Vina A. Jakomin, Čotova klet, Veralda, Mihelj Wines, Bio-organic vina Montis & eko Laura, Tomaz, Kmetija Grgič, Ekološka vina Besednjak i Damjanić Wines.

U kategoriji malvazija s ostatkom sladora Veliko zlato otišlo je i Kmetiji Cigoj i Vinakoperu, a Zlato u L’Astore Masseria.

En primeur 2024 u zagrebačkoj Esplanadi

MALVAZIJA ISTARSKA 2023 POD LUPOM

Koji dan nakon festivala Refuscus Mundi u Izoli ali i koji dan nakon što je u Metropoli s programom Petit Tasting startao veliki i vrlo ambiciozno organizirani maltene cjelomjesečni projekt Grand & Petit Tasting 2024 u organzaciji zagrebačke tvrke Vinart, u Zagrebu je, u hotelu Esplanade, udruga Vinistra, po već tradiciji u to vrijeme u godini, službeno i pod oznakom En primeur, predstavila najnoviju, još mladu kapljicu od svoje sorte uzdanice Malvazija istarska. Domaćin se pobrinuo za dogovor sa zagrebačkom tvrtkom MIVA – MOHOR Trgovina, jednim od naših najjačih uvoznika vina i trgovaca vinom i čašama za vino, da se degustacija omogući u čašama najpoznatijeg i najcjenjenijeg proizvođača vinakih čaša na svijetu, a to je austrijska tvrtke RIEDEL što je, inače, prije nešto godina i lansirala model čaše za koji smatra da je najprikladniji za aktualnu malvaziju istarsku!

Vegetacijski period vinove loze u 2023 u Istri i nova mlada vina od Malvazije istarske prezentirali su dr.sc. Kristijan Damjanić i sommelier Emil Perdec (suhiucasi)

Uvod u cijelo događanje bila je radionica na kojoj su dr. sc. Kristijan Damjanić iz porečkog Poljoprivrednog odjela Veleučilišta u Rijeci, i sommelier Emil Perdec, te predsjednik udruge Vinistra Luca Rossi prezentirali vegetativnu sezonu 2023 prikazom okolnosti po različitim vinogradarskim oblastima te potom dali svoje komentare na berbu, pa su onda nama prisutmima na radionici na kušanje ponudili osam malvazija s različitih vinogradarskih područja našeg najvećeg poluotoka (Južna Istra, Zapadna Istra, Sjeverozapad Istre, Centralni dio Istre, Istočna Istra) a koje je ekipa eksperata u Istri, prije ovog zagrebačkog kušanja za profesionalce vezane uz vino i za građanstvo, od 48 degustiranih uzoraka izdvojila kao najbolje predstavnike najnovije jematve. Riječ je o malvazijama 2023 od Vivode, Damjanića, Pilata, Cattunara, Bastijane, Prelca, Fakina i Fuhtara.

Ova vina pezentirana su na radionici kao najbolje malvazije istarske iz 2023: Vivoda, Damjanić, Pilato, Cattunar, Bastijan, Prelac, Fakin, Fuhtar. Zanimljivo: među tim etiketama nema i onih od nekih od na sceni najeksponiranijih imena što slove kao najjače istarske vinske zvijezde… (suhiucasi)

U prikazu okolnosti vezanih uz lanjsku berbu čuli smo da je općenito 2023. bila dosta kišna, znatno jače nego inače, kao i to da je ponegdje kišilo čak i kroz cijelo ljeto, no negdje je dio oko špice ljeta ipak bio pošteđen padalina, a zajedničko je to da su u svim krajevima oborine prestale s krajem kolovoza, kad je nastupio period lijepog vremena, prikladnog za dozrijevanje tako da je to spasilo stvar. Međutim dojam je da je vinova loza – uključio se u prezentaciju svojim mišljenjem iskusni enolog i svojedobno voditelj proizvodnje u PIK-u Umag Miljenko Bošnjak – u procesu dozrijevanja,  nastojeći nadoknaditi prijašnji gubitak vremena, ubacila u veću brzinu i stoga su se, eto, vina već početkom veljače, dakle dosta ranije nego inače, pokazala znatno spremnijima za konzumaciju nego što je to slučaj inače. Po mišljenju Miljenka Bošnjaka, malvazije iz Istre iz redovne berbe 2023 svoj ekspresivni kvalitativni maksimum držat će do svibnja odnosno lipnja ove godine.

Od spomenutih osam malvazija predstavljenih na radionici kao najbolje iz berbe 2023. meni osobno najviše su se dopale ona s nazivom Četiri zemlje (bijela, siva, crvena i crna) od Franca Cattunara, zatim one od Pilata iz Vižinade i ona od Damjanića te, makar su se prezentirala kao još maglušasta, i ona od Vivode.  Kroz kušanje, nakon radionice i kod vinara-izlagača, izdvojio bih malvazije 2023 od Kozlovića, Radovana, Dvorca Belaj (Josip Orišković veli mi da je vinograd na bijeloj zemlji, da je rod po trsu bio oko jednog kilograma, da je provedena maceracija od 24 sata te da je vino nakon alkoholnog vrenja odležavalo na finom talogu), Matoševića, Kabole, Tomaza, Brune Ferenca… Svi uzorci malvazije istarske koje sam degustirao sada na tom tzv. promenadnom kušanju bili su skladni, dovoljno razvijeni (Bošnjak!) i lijepo pitki, nisam naišao na enološki nečistu kapljicu ali – što je za pohvalu – niti na malvazije s izraženim sauvignonskim štihom kakve do prije nekog kratkog vremena nisu bile rijetke…

Ugledni enolozi iz starije garde ali još i te kako mladi duhom – mr. Franjo Francem, nekad enološki alfa i omega u Badelu 1982 i Miljenko Bošnjak, nekad prvi čovjek vinske proizvodnje u vrlo cijenjenome PIK-u Umag, obišli su u Esplanadi ne samo istarske vinare nego i na ovom En primeuru pridružene im proizvođače žlahtine s Krka, na slici su na štandu PZ Vrbnik i u društvu s enologom Marinkom Vladićem (desno). Miljenko Bošnjak u svom osvrtu na radionici o malvazijama 2023 iznio kako su one ove godine dosta ranije nego inače sazrele za konzumaciju (Marko Čolić)

Iskusni i visokoafirmirani: Marino Markežić Kabola sa sinom, Klaudio Tomaz sa sinom

Vina Cattunar,  Franco Radovan, Kozlović,  Dvorac Belaj i Benvenuti

Proslavljeni naš skladatelj Alfi Kabljo veliki je ljubitelj vina i ne propušta posjetiti – čak ni sada kad je obilato premašio osamdesetu – značajnija vinska događanja u Zagrebu. Aktivan je i dalje na glazbenoj sceni, upravo na susretu s malvazjama u Esplanadi najavio je svoj koncert 8. ožujka, za Dan žena, u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, za program su pripremljena njegova djela koja je skladao za igrane filmove što su snimani u Hollywoodu!

VINO i PROMIDŽBA TERITORIJA – Udruga Vinistra, koja je dosta aktivna na promidžbi našeg najvćeg poluotoka kroz turizam, može se pohvaliti upravo dobivenim lijepim priznanjem Zlatna koza za lani sjajno organiziranu manifestaciju  Concours Mondial de Bruxelles 2023. Konkurencija je za osvajanje trofeja bila oštra, biralo se među 12 atraktivnih događanja u Istri. Uspješna godina za istarske vinare obilježena je i nedavnom godišnjom skupštinom na kojoj je najavljena jubilarna 30. izložba vina i vinarske opreme Vinistra 2024.

Vinistra, udruga vinogradara i vinara Istre, primila je nedavno od Turističke zajednice Istarske županije trofej Zlatna koza za organizaciju najboljeg događaja 2023. godine. Ova godišnja nagrada Turističke zajednice Istarske županije za najbolje turističke proizvode dodijeljena je na svečanosti u Grand Hotelu Brioni u Puli. Tada je, inače, i priznanje za novi vinski podrum u kategoriji turistički proizvod godine dobila vinarija Tomaz, vlasnik koje je je Klaudio Tomaz, dugogodišnji član Vinistre.

Članovi Vinistre – dobitnici nagrada

Obitelj Benvenuti se, inače, posebno trudi i oko terana, i svaki put kad to godina omogućava nastoji na tržište izaći i sa svojim vinom elitnog ranga Teran Santa Elisabetta, od biranog grožđa u vinogradu na jednoj od najboljih pozicija. Teran odležava u više raznih posuda i braća Albert i Nikola Benvenuti odlučili su da finalnu verziju Santa Elisabette s kojom će službeno izaći pred javnost odrede nakon što skupa s njima stručna komisija sommeliera, enologa i vinskih pisaca kuša i ocijeni vino iz svih posuda i neke kombinacije vina iz tih različitih posuda i izjasni se o najboljoj verziji. Degustacija za novu Santa Elisabettu nedavno je završena i evo braće Benvenuti s pozvanim degustatorima, među kojima lako prepoznajemo Danijelu Kramarić, zatim Sandija Parisa, Emila Perdeca, Renea Bakalovića, Sašu Špiranca, Filipa Veselovca…

Dva predsjednika Vinistre – nkadašnji Ivica Matošević i sadašnji predsjednk Luca Rossi

– Ponosni smo na ovu nagradu, kao i na činjenicu da je Vinistra prva u ovom dijelu Europe u svoj kraj dovela prestižno vinsko ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. O važnosti ove vinske manifestacije govori podatak da se na njoj otvori više od 10 tisuća boca iz čitavog svijeta. Strogi proces selekcije na CMB-u pružaju sigurnost potrošačima koji s punim povjerenjem mogu kupovati nagrađena vina. Sve to potvrda je značajnog međunarodnog ugleda Vinistre, ali i istarskih vina – izjavio je Luca Rossi, predsjednik udruge Vinistra iza koje je jedna od najuspješnijih godina od njezinog osnutka.

Potvrđeno je to i na godišnjoj skupštini u kaštelu Morosini-Grimani u Svetvičentu koji je okupio više od 90 vinara samo nekoliko dana prije osvajanja Zlatne koze. Tada je županijski pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Ezio Pinzan istaknuo kako istarski vinari i te kako zaslužuju ovako profesionalnu udrugu.

– Vinistra je na visokoj razini i nastavlja dobrim smjerom u cilju razvoja i promocije istarskog vinarstva u Hrvatskoj i u svijetu – rekao je Pinzan.

Na skupštini je najavljen i spektakularan program na 30. jubilarnoj Vinistri, koja će se održati od 10. do 12. svibnja 2024. u porečkoj dvorani Žatika. Uoči skupštine održane su i dvije edukacije za članove udruge na kojima se tražilo mjesto više. Zainteresirani vinari i vinogradari upoznati su s novom Uredbom EU-a o deklariranju vina kojom se propisuje što se sve mora dodati na etiketu vina. Vinari su informirani i o novom Pravilniku o vinarstvu kojim se definira da svaki vinar mora dobiti certifikat za uzorkovanje vina bez kojeg neće moći podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja za stavljanje vina na tržište.

En Primeur

BREGOVITI SJEVEROZAPAD i GRAŠEVINA CROATICA

U okviru u prva tri mjeseca u godini već u nas ustaljenom prezentacijskom okviru nazvanome En Primeur u zagrebačkom hotelu Esplanade nastupili su, u svojim terminima, i proizvođači vina iz regije Bregovita Hrvatska i iz regije Slavonija i Hrvatsko podunavlje, ovi drugi izašli su pod nazivom Graševina Croatica, a Graševina Croatica regijska je organizacija vinogradara i vinara okrenutih prvenstveno proizvodnji plemenite kapljice od sorte Graševina, inače daleko najraširenijeg i – često se u našoj  javnosti čuje – najvažnijeg vinskog kultivara u Hrvatskoj. Moglo se kušati mnogo uzoraka plemenite kapljice, međutim do izražaja je došla i ona nimalo plemenita! Izlagači su sa sobom donijeli ne samo mlada vina iz posljednje berbe (2023) i ne samo graševine, nego i vina drugih sorata i starijih godišta.

Odmah na ulazu u dvoranu: ugodno iznenadjenje – vino od od domaće sorte Kleščec, iz podruma Bužić. Jako dobru (mineralnu!) graševinu s djurdjevačkih peskov ponudio je podravski proizvođač Matočec. Zanimljivost na etiketi: opis vina složen tako da prikazuje čašu!

Evo nekih upravo što u medijima javnog informiranja što na društvenim mrežama objavljenih štikleca o stupnju plemenitosti na koji ispod nekih etiketa nailaze naši potrošači kad kupuju boce s Bakhovim napitkom, citiram:

Nakon meda i maslinova ulja, na meti podvaljivača već su neko vrijeme i najvažnije sorte domaćeg vina: Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali. Uvjereni da krivotvorenje vina nije iznimka nego već uhodani posao u kojemu se vrte milijuni litara i eura na štetu proizvođača (i potrošača! – primjedba Svijeta u Čaši!), domaći vinari obišli su neke od najvećih trgovačkih lanaca u nas, kupili sumnjive primjerke i dali ih na analizu. Rezultati su porazni: od sedam kupljenih vina – šest je bilo patvoreno! Rezultate analiza Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i Carinskoj upravi, no od institucija ni traga ni glasa…

            Tomislav Panenić, predsjednik regionalne organizacije vinogradara i vinara Graševina Croatica, ističe da su tržište preplavila vina loše kvalitete po cijeni po kojoj vino nije moguće proizvesti.

Hrvatsko zagorje – nezamislivo bez Stjepana Djurinskog i Borisa Drenškog Bodrena, dvaju majstora prvenstveno za visoke slatke predikate, te enologinje Jasminke Šaško ispred izletišta i vinarije Vuglec-breg,koja je prospektima i odgovarajućim brošurama umjela lijepo iskoristiti priliku za promidžbu cijelog objekta

Vuglec-breeg – pogled na izletište. Dolje: vinograd Vuglec-brega, sasvim dolje: jedan od odličnih brojnih specijaiteta iz kuhinje Vuglec-brega

– Uzeli smo s polica naših trgovačkih lanaca neka od sumnjivih vina i ostali zaprepašteni rezultatima. Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola, kazao je nekadašnji ministar gospodarstva o vinima koja su se prodavala u Intersparu i Kauflandu.

Lako zametnuti trag – Laboratorijska provjera Ana Laba iz Pančeva u susjednoj Srbiji, akreditiranog za analize ispitivanje kvalitete i autentičnosti hrane, pokazuje prisutnost dodane vode i/ili etanola botaničkog podrijetla od C4 industrijskih biljaka (kukuruz i/ili šećerna trska). Riječ je o uzorcima Graševine i Malvazije Istarske koje puni i stavlja na tržište KG Zelina, Graševine i Graševine 2022. Iločkih polja te Plavca malog 2019. koje proizvode i pune Vina Miličić. Pokazalo se da se bez iznimke masovno patvore sve naše najvažnije sorte vina – i graševina i istarska malvazija i plavac mali, te sorte imaju najveći promet pa je lako zametnuti trag pojedinog punjenja jer se brzo proda, i to većinom po akcijskim cijenama.

Kako svoj obiteljski podrum tako i cijeli zelinski kraj svjetlala je posebno Ivana Puhelek, enologinja na imanju Purek ali i zaposlenica pri Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te, u najnovije vrijeme i – MAMA, dobila je sinčića. Ivana je predstavila novo vino kuće, nazvano Rex, tj. kralj. Ono je posvećeno ne, kako bi se lako pomislilo, sinu, za njega mama sprema novi pjenušac, Rex je za tatu Stjepana Puheleka Pureka, koji je iz hobija lovac I koji od divljači umije pripremiti fina jela, a tim jelima mnogo bolje od kraljevine i druge bijele kapjice pristaje stasiti crnjak, a to je upravo Rex, rađen od Merlota uz dodatak Cabernet sauvignona i Syraha, grožđe je svo iz Zelinskog vinogorja, većim dijelom iz novihih vinograda Purekovih a manji dio iz nasada u zakupu. Desno: Zelinsko vinogorje predstavljala je i kuća Litterarii iz Nespeša, nekadašnja Kurija Nespeš. Na slici su vlasnik i voditelj Goran Hanžek, te dinamična mlada zagrebačka predstavnica vinske trgovine Jana Košćec (suhiucasi)

            Premda nisu izravna opasnost za zdravlje, ”kreativne” mješavine krše zakonske propise o upotrebi zaštićenih oznaka, dopuštenim enološkim postupcima i obradi, označavanju, stavljanju na tržište, kao i trošarinama. Ukratko, ne odgovaraju minimalnim uvjetima kvalitete, a prodaju se ispod realnih troškova proizvodnje, tvrde vinari. Takva praksa ozbiljne proizvođače stavlja u nepovoljnu poziciju u pregovorima s trgovačkim lancima jer oni zahtijevaju slične razine cijena kao što ima patvoreno vino, što je, kažu, nemoguće ako je proizvodnja po slovu zakona. Zna li se da je najniža otkupna cijena grožđa prošle godine bila minimalno 70 centi po kilogramu, što znači da je samo vrijednost grožđa u litri vina 1 euro po kilogramu (iz kilograma grožđa dobije se oko 0,7 litara vina), pitaju kako je moguće da se litra vina na polici trgovačkih centara sa svim troškovima, od pakiranja do distribucije, prodaje po akcijskim cijenama bližim cijenama – litre vode?

Mlađa snaga i veteran – Nikica Katić klet Romić, te Marko Miklaužić vrlo dostojno su prezentirali Moslavinu i posebice njenu posebnost škrlet. Kod Katića posebno za istaknuti mješavinu Dragonada posvećenu djedu Dragi i baki Nadi te – sjajnu frankovku! Miklaužić je ponudio nekih sedam po tipu i stilu – suha i slatka mirna bijela, crnjak te pjenušac – različitih vrlo zanimljivih etiketa

Još jedan vrlo uspješni moslavački proizvođač vina – Tomislav Voštinić, u ovome trenutku razapet između voditelja Esplanadinog Bistròa Ivana Trbušića koji se sa sommelijerkom iz svoje ekipe posebno interesirao za njegov škrlet ali i za fina crna vina (od grožđa iz vinograda u zadarskom zaleđu!), te visokih gostiju – mr. Josipa Kraljičkovića, pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije, i Mire Polovanca, predsjednika udruge Bregovita Hrvatska

_______________________________________

Škrlet koji izbija u prvi plan: PUKLI KAMEN i DVIJE RUŽE! –  Nije iz vinarske obitelji i nije naslijedio vinograde, iskustvo, znanje, tehnologiju i sve ono što baštini druga, treća ili koja već generacija vinara. Morao je krenuti od nule. Ekološki pristup otežava mu proizvodnju, ali to je nešto od čega se ne želi odmaknuti. I ima pravo, jer ono što ponudi u čaši posebnošću i kakvoćom nadilazi mnoga (konvencionalna) ostvarenja dugogodišnjih profesionalaca u branši. Riječ je o Igoru Ivaniću, koji vinariju ima u Kutini, i proizvodi, logično za spomenuti kraj, škrlet i crni pinot. Škrlet mu je, s razlogom, pod nazivom Pukli kamen, a crni pinot pod nazivom Dvije ruže. Vina, s tri hektara vinograda u programu eko-produkcije predstavljena su, zahvaljujući zalaganju viskog novinara Ive Kozarčanina i sommelijera Tome Jakopovića koji drže portal Vinski klub, na posebnoj radionici. Radilo se o tri berbe škrleta i četiri berbe pinota crnoga.

Igor Ivanić, škrleti Pukli kamen i crni pinoti Dvije ruže, te voditelji prezentacije novinar vinski pisac Ivo Kozarčanin i sommelier Tomo Jakopović

 Vino je ne samo poljoprivredni proizvod, ono predstavlja životnu filozofiju. Moja su vina školovana s poštovanjem prema posebnostima vinograda. U konačnici, ona izražavaju karakter našeg vinogorja.Tako govori Igor Ivanić koji je u svojoj vinariji u Kutini prvo vino napravio iz berbe 2010. Danas Igor ima tri hektara vinograda u kojima dominiraju Pinot crni i Škrlet. Svi vinogradi su u sustavu ekološke proizvodnje. Na predstavljanje je Igor donio tri škrleta i četiri crna pinota. I oduševio nazočne vinske profesionalce i zanesenjake.

Škrlete puni pod etiketom Pukli kamen. Naziv je odabrao prema legendi iz Garić-grada. Podno ruševina staroga grada Garića na Moslavačkoj gori ogromna je stijena koja izgleda kao da je posred nje urezan trag kotača. Narod je naziva Pukli kamen. Legenda kaže kako je nastala prilikom gradnje grada Garića. Pukli je kamen, samo u puno manjikomadima, Igor pronašao u tlu u vinogradu u kojem je sadio škrlet. Dao mu je to ideju za naziv vina.

Škrleti su minimalno macerirani, ali po boji i filozofiji svakako spadaju u jantarna vina. Berbe 2020 i 2021. jako su slične, u njima se (još) osjeti malo veći utjecaj hrasta. Škrlet 2020. Od svih je najdublji i najkompleksniji, izražene je svježe te finog i mirisa i okusa. Ima još prostora za razvoj. Berba 2022. je od vrlo zrelog grožđa što se primjećuje po više alkohola te aromi koja je nešto slabijeg intenziteta, ali vrlo uvjerljivo na kolosijeku sorte.

Crne pinote Ivanić naziva izrazom Dvije ruže. Isprva su na početku vinograda doista bile dvije ruže, a sad ih je tri, naziv međutim ostaje stari. Crni pinot  2022. iznimno je moćan, ozbiljne strukture i duboke boje, naglašenih aroma višnje i zrele trešnje. Okus je sljediv. Tanini mu daju čvrst gard, a ukupna kiselost lijepu svježinu. Vrlo zanimljivo vino! Bravo, Igore! ♣

____________________________________________

ŠkrletOvO 2024 u Ivanić-Gradu, Hotel Sport, subota 06.04. od 16h. Organizatori: TZ Ivanić-Grada i Udruga škrlet Moslavina,  koordinatori projekta: vinska promotorica Ivana Pranjić i Janko Kezele, Udruga škrlet Moslavina. Voditelj stručnog programa: izv.prof.dr.sc. Zvjezdana Marković.  Voditelj radionice: sommelier Tomo Jakopović

Moslavac Ivica Florijanović pohvalio se sa svojima mirnim bijelim i ružičastim vinom i s pjenušcima, od zadovoljstva je naprosto sjao jer njegov je Škrlet Mons Claudius na Decanterovu ocjenjivanju 2023 osvojio zlatnu medalju! Čestitamo. Desno: Ivan Frlan iz znane vivodinske ugostiteljske i vinogradarske obitelji, voditelj, sa suprugom Marijom, vrlo posjećenog restorana s odličnom hranom, naročito, u sezoni, na bazi janjetine, u posljenje vrijeme najozbiljnije kreće I vinskim putem, pokazao je to s jako dobrim crnim pinotom skojim upravo izlazi ba tržište

Josip Vrbanek prezentirao je žumberački vinski kraj. Iskusni majstor vjeran je tradiciji, s jedne strane što se tiče ponude bijeloga vina – većinu produkcije čine mu chardonnay, sauvignon, sivi pinot i graševina, a što se tiče tradicije posvetio se njegovanju organoleptički inače odlične crne sorte koja je uz Frankovku i znak toga kraja, a riječ je o kultivaru Lovrijenac, u originalu Saint Laurent

Panenić je rezolutan: “Ne mogu ne postaviti pitanje je li stvarno izrazito niska cijena dovoljan argument da trgovci stave na policu, a kupci konzumiraju vina koja su manipulirana i lako mogu imati negativne posljedice. Bojim se da su se dorađivači vina, jer ih ne mogu nazvati proizvođačima, previše zaigrali, vidjevši takav prostor na našem tržištu te uspostavili za njih odličan izvor prihoda. Moramo skinuti rukavice, više nema prostora ni za ignoriranje problema ni za popuštanje. Tko god bude umanjivao problem, nema dobre namjere prema hrvatskim vinarima.” Napominje da razumije želju svakog trgovca da na policama ima proizvode s posebno niskim cijenama privlačne kupcima koje ističu u akcijskim katalozima, ali ako je vino ispod najniže moguće proizvodne cijene, nešto nije u redu. “Naši proizvodni inputi nisu nepoznanica i vrlo je lako izračunati kolika je proizvodna cijena. Ali, kad nestanu svi objektivni kriteriji, onda na policama po najnižim cijenama kupcima možete ponuditi samo patvorena i lažirana vina”, oštar je Panenić.

Rezultate analiza u prvim danima siječnja Graševina Croatica proslijedila je Državnom inspektoratu, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu te Carinskoj upravi. Gotovo dva mjeseca kasnije, od institucija ni traga ni glasa. Iz Agencije za poljoprivredu “lopticu” prebacuju na Državni inspektorat. “HAPIH na zahtjev DIRH-a provodi laboratorijske analize uzoraka proizvoda, uključujući i vina, koji su uzorkovani tijekom provedbe službenih kontrola DIRH-a te na osnovu rezultata analiza izdaje mišljenje. Državni inspektorat RH također je nadležan za opozive i povlačenja proizvoda s tržišta”, kažu. Iz Carinske uprave, nadležne za trošarine, kažu da je prijava proslijeđena na “postupanje u područne carinske urede koji će provesti nadzorne aktivnosti”.

SLAVONIJA! Je li ih ikad itko uspio snimiti zajedno na jednome mjestu? Znanom majstoru fotografije Marku Čoliću pošlo je to za rukom! Velemajstori i elita ne samo slavonske, nego i hrvatske enologije! Slijeva su Ivan Marinclin, glavni enolog Kutjevačkog podruma, Đakovčanin mr. Franjo Francem koji je dugo godina bio na čelu vinske proizvodnje Badela 1962 kad je ta tvrtka bila najmoćnija, te koji je jedno vrijeme sudjelovao i u kreiranju vina Đakovačke nadbiskupije, pa Ivica Perak, svojedobno glavni enolog Kutjevačkog podruma a sada već dosta godina vrlo uspješni individualni proizvođač, potom doc.dr.sc. Josip Mesić, u proizvodnji vina na kormilu podruma požeškog Fakulteta za turizam i ruralni razvoj (prije: Požeško veleučilište), te legenda Vlado Krauthaker, također nekad davno (prije Peraka) glavni enolog Kutjevačkog podruma a od 1992. individualni proizvođač. Bogme – imalo se što kušati! (Marko Čolić)

No, provodi li inspekcija nadzor ili ne, u Državnom inspektoratu nisu htjeli decidirano odgovoriti. Ističu da se zaprimljene predstavke “mogu koristiti” kao povod za obavljanje nadzora. “Ako se (…) obavi inspekcijski nadzor, podnositelja se nakon završetka nadzora u pisanom obliku obavještava o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama”, poručuju. Na zamolbu da pojasne znači li to da nadzor uopće nije proveden ili je u tijeku, nismo dobili jasan odgovor. Znakovito kažu da se uzorkovano vino na analizu dostavlja u ovlašteni laboratorij, a njihov popis objavljen je na internetskoj stranici Europske komisije. Na pitanje znači li referiranje na njih da ne uzimaju u obzir analize laboratorija koji nije na tom popisu, poput spomenutog iz Pančeva kojem su se obratili domaći vinari, kažu: “Poljoprivredna inspekcija dužna je službene uzorke vina dostavljati u ovlaštene laboratorije (…), a uvidom je vidljivo da laboratorij iz Vašega upita nije na popisu.”

Koliko god Slavonci i Podunavci bili složni u veličanju Graševine (sorta) i svoje graševine (vino), toliko se rado diče, s razlogom!, i s drugim, ne samo bijelim sortama i vinima (sivi pinot, chardonnay, sauvignon…), a sve su upečatljiviji i na područja crnjaka, eto Jasna Antunović iz Erduta nedavno je izašla s izvrsnim Cabernet francom, a Iločanin Buhač, ovdje na slici u društvu s našom vrlo aktivnom vinskom prezentericom prof. Marijom Vukelić (Zlatne riječi), već dugo u svojoj ponudi dosta, i s razlogom, forsira npr. merlot (Merlot Liska!!)… (Marko Čolić)

___________________________________________________________

Akademska vina Zlatne doline

VINUM ACADEMICOM iz VALLIS AUREE – Akademsko vino: što li je sad to? Naziv vrlo ambiciozan i zahtjevan, obvezujuć, latinski izričaj još pojačava važnost i vrijednost. Vinum academicum najavljuje se kao nešto novo iako, zapravo, suštinski uopće – nije novo! Bakhov nektar, sada eto, po najnovijemu, Vinum academicum, proizvod je što dolazi iz blagoslovljene Vallis auree odnosno Zlatne doline oko slavonske Požege (Požeška odnosno Zlatna dolina jedan je od nazjnačajnijih vinogradarskih krajeva Hrvatske, povijest uzgoja vinove loze na ovom prostoru seže još od Rimljana, koji su je i nazvali Zlatnom tj. Vallis Aurea), naime još i prije nego što je prije nekog vremena za promidžbene svrhe kršteno svojevrsnom akademskom titulom na latinskom jeziku izlazilo je s katastarski istog vinogradarskog posjeda kao što je to i danas, samo tada je kao vlasnik slovilo Požeško sveučilište, a po novome je to požeški Fakultet turizma i ruralnog razvoja u sklopu sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Prezenteri, ispred požeškog Fakulteta turizma i enogastronomije: Josip Mesić, Berislav Andrlić i Tomislav Soldo. Desno: puni gusti snažni Merlot 2020 – bez malolaktike…

Najboljim vinom degustacije pokazao se Cabernet sauvignon 2018, jako dobar bio je i Syrah 2011

Glavna zgrada institucije nalazi se u Požegi, a Nastavno-istraživalačka baza Vinum Academicum s vinogradom u Podgorju, prerada grožđa i produkcija vina i dalje je u podrumu Veleučilišta u gradu Požega. Institucionalni zaokret učinjen je, objašnjeno je, s obzirom na bitan porast značenja turizma kao gospodarske grane u nas i u kopnenom dijelu zemlje, tako da sadašnja visokoškolska ustanova nudi ne samo studij turizma na određeni naćin općenito nego i, posebno, studije na teme eno-gastronomije, zatim elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva, te računovodstva.

Vinum academicum u Zagreb su, u vinoteku diWine što je vodi Irena Lučić, došli predstaviti enolog doc.dr.sc Josip Mesić, koji je vodio proizvodnju vina i prije, zatim doc.dr.sc Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i poslovanje, inicijator (re)dizajna brenda Vinum Academicum, te nastavnik Tomislav Soldo, dipl.ing.

Na ukupno osam hektara površine, studenti požeškog Fakulteta turizma i ruralnog razvoja, brinu, dakako uz stručni nadzor profesora i mentora, o uzgoju 12 internacionalnih kultivara vinove loze. Uz najznačajniju, domicilnu Graševinu, tu su još Sauvignon blanc, Pinot bijeli, Pinot sivi, Chardonnay, Muškat žuti (čudno mi je da graševine u koju se inače kunu svi u Slavoniji, nije bilo – barem ne u službenom dijeu programa – na ovome kušanju), te Merlot, Pinot crni, Zweigelt, Cabernet sauvignon i Syrah. Još iz vremena dok je imanje bilo pod Veleučilištem u Požegi pamtim kakvoću posebno crnih vina, rado se po dobru sjećam syraha iz onog vremena. Na degustaciji sada u klubu diWine od bijelih su mi mi se najviše dopali Chardonnay 2021 (mješavina chardonnaya njegovanih u različitim tipovima bačava, suho, 14,5 vol %) i Sivi pinot 2022 (12,5 vol%), bijeli pinot  iz berbe 2022 pokazao je lijepu sortnu aromu ali rađen je, rekao bih na žalost, donekle pomodno, kao polusladak te s 11,5 vol %. Skladnime i ugodnim, punim i vrlo živim te nimalo dosadnime kako inače on zna biti u mnogo slučajeva i pogotovu kad je s visokim alkoholom (14,5 vol%)  predstavio se Merlot 2020, enolog Josip Mesić pojasnio je da kod njega NIJE rađena malolaktika i to mu je dobro došlo. Odličan mi je bio Cabernet sauvignon 2018 s 15 vol % (prinos: 1 kg po trsu), sortno tipičan, odmah prepoznatljiv, snažan, pun, konkretan, elegantan, sjajan kao pratitelj krepke hrane ali i prikladan kao tzv. vino meditacije. Na kraju, poslužena su dva syraha, jedan od berbe 2013 a jedan iz 2011, ovaj stariji pokazao se u jako jako dobrom svjetlu, mnogo boljime od dvije godine mlađeg brata (brojka 13 kao završetak oznake o godištu berbe?!). Crni pinot ponuđen nam je, neočekivano, u verziji slatkog visokog predikata (izborna berba). S obzirom na kakvoću kušanih vina ne iznenađuje to da su studenti ovog Studija, a koji inače aktivno sudjeluju u Erasmus programima, osvojili brojne nagrade na razini EU, i naročito području sljubljivanja hrane i vina. Šteta je što prezentaciji, kad je već u pitanju izraz Vinum academicum, nije prisustvovao i netko od profesora sa zagrebačkog Agronmskog fakulteta – Odjela za vinogradarstvo i vinarstvo, koji su imali svoje prste u podizanju kakvoće vina baš i u Zlatnoj dolini, primjerice kroz provedbu klonske selekcije Graševine…

U diWineu nazočna publika – pretežito novinari, bilo je i enologa, šteta što nije bio i neki od profesora sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakuteta…

– Proizvedena vina već otprije su na glasu po visokoj kakvoći, pa i logično je da se kao visokoškolska ustanova trudimo ponuditi što bolju kakvoću. Iako imamo dosta vjernih nam kupaca,  smatramo da na tržištu zavrjeđujemo i bolji status, a da bismo ga i postigli moramo više poraditi na promidžbi, kako bismo na širem tržištu postali vidljiviji. Istaknuo bih i to da snažnijim brendiranjem ovih vina možemo i značajnijim intenzitetom na domaćem ali i inozemnom planu učinkovito širiti i glas o uspjesima naših studenata. Dali smo si truda i glede novog vizuala naših vina, naime za kreaciju dizajna novih etiketa angažirali smo znanog majstora Vanju Cuculića – kazao je doc.dr.sc  Berislav Andrlić, pun optimizma u povećanje količine plasmana i to s razlogom na čvrstom temelju što ga čine i vrlo povoljne maloprodajne cijene buteljama, nijedna od spomenutih sada kunih butelja ne prelazi mpc. od devet eura!

Određene vinske etikete Vinum Academicum mogu se pronaći i na vinskoj karti diWine Bara po vrlo ugodnim cijenama – naglasila je Irena Lučić. ♣

____________________________________________________

Dok čekaju reakcije nadležnih, u Graševini Croatici već najavljuju da će uzrokovanja proširiti i na sve ostale velike trgovačke lance. “U razgovoru smo s jednim od najjačih EU laboratorija koji je spreman pomoći nam u nastavku našeg istraživanja jer kod nas nije bitno kakvo je vino već kako funkcionira administracija i tako u krug. Svjesni smo da ćemo se naći pod snažnim pritiskom i negiranjima stvarnosti koju smo utvrdili, ali činjenice su neupitne i nećemo pokleknuti”, kaže Panenić.

 Reputacijske štete – U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 144 milijuna kilograma grožđa od kojih se dobije oko 100 milijuna litara vina, dok oko 25 milijuna litara stigne iz uvoza. Maloprodajni lanci važan su kanal distribucije jer se kroz njih plasira oko 35 milijuna litara vina. Prema podacima AC Nielsena za 2019./2020., velika PET pakiranja i bag-in-box čine 70 posto prodaje, a ona su najčešće na akcijskim prodajama.

Dok inspekcije šute, potrošače se svakodnevno zavarava, proizvođači i proračun trpe štete (o reputacijskoj da i ne govorimo), a proizvodnja vina kontinuirano pada. U posljednjih 20-ak godina površine pod vinogradima pale su s 58 tisuća hektara na danas manje od 17 tisuća hektara. Trend je jasan, Hrvatska polako nestaje s vinske karte svijeta pa bi, umjesto prebacivanja odgovornosti, država za početak mogla urediti nered koji vlada na tržištu.

Uz Dan zaljubljenih

LJUBAVNA VINA u VALENTINOVU IZBORU

  Veljača, odavna u narodu znana kao mjesec ljubavi i po tome da mački ne spiju,,,, jer imaju vražjeg posla, nazvana je i razdobljem Valentinova kraljevanja. U najnovije vrijeme veljača je osjetno i u znaku plemente kapljice, naime februarsko razdoblje – osobito je to vidljivo baš i ove godine! – vrvi događanjima vezanima uz Bakhov nektar. S obzirom na 14. veljače koji je proglašen Danom zaljubljenih, logično je bilo da se, kao vrijedna savjetodavna pomoć potrošačima, baš uoči tog posebnog datuma organzira i strukovni izbor najboljih vina s kojima i te kako vrijedi proslaviti Ljubav i adekvatno zasladiti rane dobivene od Amorovih strelica.

Butelje s vinima podvrgnutima kušanju i ocjeni, te članovi Valentinskog ocjenjivačkog žirija Michelle Božičević, Željko Suhadolnik, Marija Vukelić, Vitomir Andrić, Ariana Lučić, Kruno Filipović i Marija Miošić Greblički (Julio Frangen)

U savjetodavnu preporuku baš tik uz Valentinovo 2024 uključila se ekipa dobrih poznavatelja čudesnog Dionizova napitka nazvana Vinske zvijezde, riječ je o ocjenjivačkom sudu koji se eto upravo 10 godina (kao službeni početak bilježi se 13. veljače 2014.!) sustavno bavi degustaijama i vrednovanjem vina uzetih s aktualnog tržišta u nas. U zagrebačkom restoranu Vinodol komisija Vinske zvijezde, redovito sastavljena od enologa, apsolvenata enologije na fakultetu, sommelijera, vinskih novinara, promotora vina i trgovaca vinom…, neposredno prije ovogodišnjeg Valentinovoga održala je degustacijsku seansu sa – s aktualnog tržišta a unutar zajedničkog nazivnika Ljubavna vina – pomno izabranim uzoracima za koje se tražilo da stilom, izvedbom i kakvoćom odgovaraju temi, smisao je bio dati svježu preporuku za uživanje ne samo na dan sv. Valentina nego i za kasnije, u drugim danima, a u svakom slučaju u delikatnim trenucima pojačanog – ali veselog – rada srca. Što bi rekli Francuzi: Il y a deux choses, – l’amour et la rose, la rose pour un jour, l’amour pour toujours (=postoje dvije stvari: ljubav i ruža, ruža za jedan dan a ljubav zauvijek)…         

Ekipa koju smo bili utemeljili Vitomir Andrić, urednik u Večernjem listu, pa Ivo Kozarčanin, znan kao, svojedobno, urednik u novinama 24 sata i u Jutarnjem listu, te ja, Željko Suhadolnik kao glavni urednik revije Svijet u Čaši, a koju posljednjih godina uspješno predvodi profesorica francuskog i talijanskog jezika Marija Vukelić, školovana na temu vina i nositeljica više diploma WSET-a i uspješna promotorica Bakhova nektara, ambiciozna organizatorica značajnijih prezentacija na temu plemenite kapljice, okupila se na degustaciji u znanom zagrebačkom restoranu Vinodol, hramu dobre kuhnje u središtu Metropole. Senzibilna prof. Vukelić pozvala je i nas trojicu utemeljitelja Vinskih zvijezda da uz 10-gdišnji jubilej uveličano seansu, a odazvali smo se Vito Andrić i ja, na žalost Ivo Kozarčanin nije došao… Uz nas dvojicu te dakako prof. Mariju Vukelić (s certifikatima Wset2 i vinar/vinogradar Agronomskog u Zagrebu) kao domaćina i kao predsjednicu Komisije, ostali članovi sedmeročlanog kušačkog ansambla ovaj put bili su enologinja Mare Miošić Greblički mag.agr, zatim Arijana Lučić, studentica (tik pred diplomom) pete godine Vinogradarstva i Vinarstva na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu, Michelle Božičević, novinarka s vinskom edukacijom (HSK1, WSET2), te znalac i vinski promotor i predavač o vinu Kruno Filipović (WSET3). Vina je posluživao iskusni Vinodolov konobar i sommelier Damir Tomić.

Marija Vukelić potrudila se skupiti nešto više od 20 uzoraka vina što svojim izričajem odgovaraju zahtjevima spomenutog naslova teme, dakle da imaju izraženije ono što bi moglo pripadati afrodizijačkim svojstvima. Bitno je bilo to da vina budu osebujna, maksimalno kompleksna, snažna i puna, upečatljiva, i u stanju da izazovu mnogo emocija, da kakvoćom budu uvjerljivo pri vrhu unutar svoje kategorije, tipologije te sorte i geografskog prostora odakle dolaze.

________________________

Vinske zvijezde na početku svojega djelovanja prije deset godina, ocjenjivači na slici su, uz trio Andrić, Kozarčanin i Suhadolnik, Ivan Dropuljić, Velimir Korak, Jasminka Šaško i Helena Čegec, tadašnja Vinska kraljica Zagrebačke županije

VINSKE ZVIJEZDE – Ocjenjivanje je s prijateljima novinarima osmislio Vito Andrić kao vinski putokaz i preporuku potrošačima, vinskim ljubiteljima, što je i danas primarna zadaća projekta. Vinari se pozivaju na sudjelovanje putem objava na društvenim mrežama projekta, vina (do 25 uzoraka) se ocjenjuju naslijepo i javno, u restoranima-partnerima, a svi ocjenjivači imaju vinsku naobrazbu. Voditeljica projekta od 2018. je Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskog po struci, ali i velika zaljubljenica u vino koja stalnim dodatnim educiranjem (sebe i drugih) pridonosi širenju kulture stola kontinuirano zadnjih 15 godina. U stalnom timu projekta su još enolog Saša Zec te fotograf  Julio Frangen. Dodatno, zadnjih je godina veća pozornost i važnost daje se mladim ocjenjivačima koji su vinski fakultetski školovani i djeluju u vinskom svijetu.

_________________________________

Na kušanje u Vinodolu ponuđena su vina unutar kategorija mirna bijela i mirna crna te desertna. Neka od vina bila su vrlo snažna i alkoholno jaka, a neka su bila nešto laganija i nježnija, za mlađu publiku. Sorte različite i zanimljive npr. Malvazija istarska, Maraština i Chardonnay, pa crne – Plavka, Trnak,, Plavac mali, Syrah, Cabernet sauvignon te Malvazija crna (Malvasia nera), Muškat ruža i Pinot crni, neka vina bila su mješavine sorata!

Inače, preporuka sa strane bila je da se na ovom valentinskom ocjenjivanju svakako nađu još i dugo macerirana i u bačvi dugo odležavana kapljica od bijelih sorata (jantarna ili amber vina), ali da zastupljeni svakako budu i vrhunski pjenušci, k tome neka razmišljanja išla su i u pravcu toga da se u poruci prema javnosti istaknu i neka vina koja bi posebno dobro prijala uz čokoladu, dakako također visokokvalitetne kategorije i tamnu, međutim, na žalost, pjenušaca, klasičnih jantarnih vina a ni spajanja vina i čokolade sada nije bilo, možda je to čak namjerno ipak ostavljeno uz neku novu prigodnu degustaciju i vrednovanje.

__________________________________

VINSKE ZVIJEZDE – O projektu ♣  PRAVILNIK: Ocjenjivanje je pozivno, tj. vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjene su potpuno neovisne nisu sponzorirane. Komisija zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima. Stručni žiri kao ocjenjivači čine enolozi, vinari, vinski znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari. Ocjenjuju se vina s hrvatskog tržišta, metodom OIV 100 bodova.

Ocjenjivanje je naslijepo. Kušači o uzorcima znaju samo godina berbe, alkohol i kategoriju prema ostatku šećera. Od ocjenjivača se traži i da ukratko opišu svaki ocijenjeni uzrak. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vrijede na dan ocjenjivanja.

_____________________________

Evo i rezultata – Koja su najbolje ocijenjena ljubavna vina 2024?

VELIKO ZLATO  osvojio je Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 (96/100 bodova), drugi je Hilićev Dingač Excellence 2018 a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 !

PET zvjezdica *****  (95-98,9):

PINOT NOIR CONTARINI 2016 – Degrassi

Tri najbolje ocijenjena vina: Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 osvojio je 96 bodova, drugi je Hilićev Dingač Excellence 2018 (94; ja osobno dao sam mu 99/100 bodova), a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 (93) (Julio Frangen)

ČETIRI  zvjezdice **** (90-94,9):

DINGAČ EXCELLENCE 2018 – Hilić; CABERNET SAUVIGNON 2017 – Poletti; TRNAK 2020 – Gašpar; NERA / MALVASIA CRNA 2018 – Tomaz; AGRON Trnjak 2021 – Prović; OŠRO 2019 – Ventus; SYRAH 2016 – Slamić;  KARIZMA 2020 – Petrač; CUVEE BORA 2019 – Bora ; MUŠKAT RUŽA 2021 – Bernobić

Trnjak Agron 2021 od Monike Prović, Trnak 2020 od Gašpara, Cuvee Bora 2019, Oštro 2019 Ventus

TRI zvjezdice *** (bodovi: 85 – 89,9)

Stara Dama 2022 – Vin de Garage Karleuša, Rijeka; Filomena 2022 – vina Anđelini; Dika Maraština sur lie 2021 – vinarija Điko;  Chardonnay 2018 – Miklaužić; Plavka 2021 – Delmati; Sibernet 2019 – Siber

Nakon ocjenjivanja, restoran Vinodol počastio je članove komisije ukusnim ručkom, posebnom osmišljenim jelovnikom u kojemu su bili: parfe od pačje jetrice s gelom od mandarine na brioche pecivu; marinirani (otkošteni) kotlet svinje sa sezonskim prilogom i lisnatom salatom te s desertom – torticom od vanilije i maline s biskvitom od pistacija

 U ovoj godini Vinske zvijezde planiraju još pet zagrebačkih ocjenjivanja (uz proljetno i ružičasto, još i ljetno, jesensko i blagdansko) te veliko hvarsko ocjenjivanje – 6. Jelsa Summer Wine Tasting na tradicionalnoj jelšanskoj Fešti vina, potkraj kolovoza. Vinske zvijedze najavljuju još neke novosti u projektu o kojima će biti riječi uskoro na stranicama na društvenim mrežama vinskezvijezde  

Pred Valentinovim vratima

GIFTERIJA ZA ZALJUBLJNENE

Gifterija ili – GifteRaj?  GifteRaj zvuči nekako pitomo, nježno… Za Anu i Ivu bi baš pasao GifteRaj, no taj izraz već je bio, čujem, zauzet, tržišno zaštićen, očito cure se, s odlukom o tome čime će se poslovno baviti, nisu probudile dovoljno rano da se domognu mogućnosti korištenja rekao bih primjerenije englesko-kajkavske izvedenice… Međutim odozgor ipak stigla je potpora, u poslovnom smislu dolazi do, rekao bih, dugog spoja Gifterije s portalom Vinski klub, koji se s s Bakhovim nektarom, snažnim protagonistom baš i u trenucima darivanja i trenucima slavlja, bavi na vrlo ozbiljan način, i te kako značajan u edukativnom (pij malo!!….ako si nemreš priuštit ono skupo!!!) a kroz to i u hedonističkom i poslovnom smislu (…ali pij jako dobro!) koristan način. Javna obznana bliskog susreta bila je ovih dana u za ugostiteljstvo otvorenim prostorima izborom pića vrlo bogate vinoteke Wine & Friends u zagrebačkoj četvrti gdje je su s jedne strane veliki trgovački centar Point a s druge strane mesnica s raskošnom ponudom zagorskog mesara i ugostitelja Graše.

Ana i Iva, osnivačice Gifterije, uz dio proizvda što ih nude u svojim poklon-paketima. Dva lijepa vina poslužile su na pressici priređenoj ovih dana da pokažu s čime sve raspolažu u poklon paketima što će dodatno oraspoložiti dobitnike od Valentinova i Dan zaljubljenih pa dalje. Među ostalime tu su ružičasti pjenušac Rosula proizvođača Željka Kosa iz Zeline i cuvée Kalebić 2018 od sorata Dobričić, Crljenak i Plavac mali i od šoltanskog proizvođača Kalebića

Ana i Iva, osnivačice Gifterije, uz dio proizvda što ih nude u svojim poklon-paketima. Dva lijepa vina poslužile su na pressici priređenoj ovih dana da pokažu s čime sve raspolažu u poklon paketima što će dodatno oraspoložiti dobitnike od Valentinova i Dan zaljubljenih pa dalje. Među ostalime tu su ružičasti pjenušac Rosula proizvođača Željka Kosa iz Zeline i cuvée Kalebić 2018 od sorata Dobričić, Crljenak i Plavac mali i od šoltanskog proizvođača Kalebića

Ana Plazibat i Iva Špalj odlučile su se, kako su mi rekle, poslovno razvijati kroz zajedničku tvrtku Gifteria s ponudom, kako engleski dio naziva sugerira, različitih darova – artikala uglavnom s hedonističkim predznakom – a iz produkcije manjih domaćih afirmiranih obiteljskih pogona i u ekskluzivnim pakiranjima. Zasad još nemaju maloprodajni dućan.

Poklon-paketići Gifterija

– Želja nam je neodlučnima pružiti pomoć pri izboru darova na višoj razini pa smo se, primijetivši da među publikom ima nogo zainteresiranih za neke ekskluzivnije poklone, odlučili posvetiti osmišljavanju različitih prigodnih poklon-paketa s posebno izabranim proizvodima da tako kažem više kategorije.  Niste sigurni što bi bio sadržaj poklona i nemate ideju što s čime kombinirati, kako najbolje izabrati sadržaj paketa? Mi smo tu da pomognemo, da učinimo to za vas. Imate budžet i znate koliko vam paketa treba, a nemate vremena za traženje? Dajemo vam nekoliko prijedloga, vi samo morate izabrati. Pomažemo tvrtkama kako se zahvaliti svojim poslovnim partnerima, distributerima, dobavljačima, zaposlenicima kroz jedinstvene poklon pakete kao znak važnosti svake karike u poslovnom lancu. Željno iščekivano doba godine upotpunjujemo toplim, ugodnim i veselim i vrlo okusnim poklonima. Osiguravamo zanimljive i kreativne poklone po čemu će vas se zapamtiti. S obzirom da u ponudi imamo dosta delicija iz proizvodnje opg-ova posebno se koncentriram na to da naručeni proizvodi budu dostavljeni odmah, dok su još posve svježi – kažu gotovo u glas Ana i Iva.

Gifterija i Vinski klub zajedno: Ivo Kozarčanin, Ana Plazibat, Iva te Tomo Jakopović

U različitim ukusnim i okusnim pakiranjima darova zapazili smo na pressici razne čajeve, balzamski ocat od aronije, maslinovo ulje extra vrgine, razne kolačićie, pakiranja sa sirevima,  aromatiziranu sol, male staklenke s ljutim umaci, pekmeze, butelje vina i pjenušaca, destilate, sapuni domaće proizvodnje, svjećice…

– Prigoda je mnogo a s nama pokloni postaju nezaboravne uspomene – naglasila je Iva, i napomenula kako je u planu uskoro otvoriti i maloprodajni punkt gdje bi prekaljeni Ivo Kozarčann i Tomo Jakopović iz Vinskog kluba povremeno mogli održati i kakvu atraktivnu eno-gastro radionicu obvezno i s  edukativnom notom. 

Malo i Veliko kuša(va)nje – burna zagrebačka vinska veljača!…

PETIT & GRAND VINART TASTINGS 2024

Pred nama je, bogme, bila vrlo burna vinska veljača, ali svatko je lako zaboravio na sigurnosne rizike kad je imao prilike uživati u nesvakidašnjem jedrenju najavljenom rutom što se proteže ekskluzivnim prostorima odnosno dotiče ih, te tu nudi izabrane izvrsne proizvode. Nakon kratkog predaha od siječanjskog škrgutavog druženja na snijegu sa sv. Vinkom, na spomenuto putovanje s agencijom Vinart krenulo se 10. veljače na Petit Tastingu u udobnom zagrebačkom Petom kupeu. Cijena cjelodnevne karte za ulaz bila je 50 €. Prvi dio putovanja toga dana nazvan je Otkrivanje (Discovery), a drugi – Icons (Ikone) obećavao je susret s vinskim ikonama. Slijedio je kratak predah, a onda je, u svečanom ambijentu luksuznog hotela Esplanade Zagreb, na red došao Grand Tasting s mamećim radionicama 22. i 23. te 27., 28. i 29. veljače, eto radi dodatnog užitka putnika veljača je ove godine obuhvatila još jedan dan!!  A da, ne daj Bože!, ne bude kakva pauza do početka marčane bure, u ambijentu Laube predviđena je nova postaja, uz zaustavljanje 1. i 2. ožujka.  Konkurencija ne spava i, kako je već bilo najavljeno, svoj program i VAPT ponudio je 1.  ožujka u  hotelu Hilton Garden Inn!…

No, da se vratim Vinartu i njegovoj akciji: uvodno govori glavni i odgovorni – Saša Špiranec, širokoj publici znan kao vinski novinar (Jutarnji list), degustator i ocjenjivač na domaćim ali i najpoznatijim svjetskim vrednovanjima plemenite kapljice, te kao pokretač, u nas, brojnih zapaženih akcija i događanja posvećenih vinu i gastronomiji:

– Ovogodišnji 9. po redu Vinart Grand Tasting predvidjeli smo u četiri povezane vinske manifestacije, neke i na novim lokacijama u Zagrebu. Priredbe su dijelom namijenjene širokoj publici ljubitelja vina i vinskih entuzijasta, a dijelom poslovnim posjetiteljima. Program je, dakle, startao 10. veljače s Vinart Petit Tastingom, ove godine u klubu Peti Kupe. Riječ je o vrlo malom i ekskluzivnom promenadnom kušanju pomno odabranih vina, a posebnost ovogodišnjeg Petit Tastinga upravo je selekcija vina što ih je, kako je naknadno objavljeno, nominiralo 25 vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka iz Hrvatske. Petit Tasting sastoji se, ponovit ću, od dva trosatna dijela, prvi – Discovery session od 13 do 16 sati bio je zamišljen da omogući posjetiteljima upoznavanje s vinima iznimne kvalitete koja imaju potencijal u budućnosti postati zlatni standard, ikone. Cijena ulaznice: 25 €.  U drugome dijelu, nazvanome Icons session od 17 do 20 sati posjetitelji su imali priliku kušati vina što su obilježila vinsku scenu Hrvatske, odabrana ovdje i kako bi pokazala svoj kolekcionarski potencijal.

EVO ME NA  PETIT TASTINGU u simpatičnom ambijentu objekta Peti kupe, u susjedstvu koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Ideja da se jednom godišnje publici ponudi revija Otkrića/Discovery i Ikona/Icons jako dobra, to svakako može mnogo pomoći edukaciji potrošača glede plemenite kapljice. A za EDUKACIJU nužne su INFORMACIJE. Upravo u tom kontekstu pohvalio bih i to što je na svakom izlagačkm punktu uz predstavljeno vino postavljena vrlo uočljiva – ali ne i prevelika – ploča s osnovnim podacima o kapljici: punim nazivom vina i s navodima godišta berbe, porijekla (vinogorje, naziv vinograda, redovna odnsno kasna berba…), tipa i vrste (suho, s ostatkom sladora, desertno, pjenušavo), te s kratkim opisom tehnološkog postupka u podrumu (način prerade, oblik dozrijevanja…), uvršteni su bili i maloprodajna cijena butelje te imena vinskih faca koje su uzorak preporučile da se nađe na ova dva spomenuta pauzom odvojena kušanja.

Jasna Antunović sa sinom

Filip Baraka

Milan Grabovac, dolje: Mirjana Kurtalj i Karlo Kos

S obbzirom da je, da ponovim, uzorke što će se nuditi na kušanje u grupi Otkrića/Discovery i u grupi Ikona/Icons preporučila respektabilna grupa znalaca sastavljena od 25 naših vodećih sommeliera i vinskih stručnjaka, dobro je, i za neke buduće prilike degustiranja, kao svojevrsni podsjetnik sačuvati popise vina i njihovih proizvođača iz obje grupe pa se u nekim budućim prikladnim okolnostima nekim otkrićima odnosno ikonama, pokaže li se mogućnost, možda barem načas, radi učvršćenja dojma, i vratiti…

Korčulani Igor Radanović te Šajn i Marelić 

Discovery: Ante Sladić – Tribidrag 2016; Antunović – Cabernet Franc Grand Selection 2020; Baraka – Prisbus Riserva 2018; Bastian vinarija – Chardonnay 2022;  Bedekovich, Zero plus natural amfora eco 201;  Bibich – Domaine Bilo 2022; Bora – Maraština 2022; Cmrečnjak – Pušipel Mađerka 2021;  Cuj – Teran 2020;  Degarra – Garageist Crni 2015; Delusional Wine – Babić;  Gašpar – Trnak 2020;  Grabovac – Trnjak riserva 2019; Hvar Hills – Pošip Surreal 2021;  Jagunić – Amber selection traminac crveni 2021;  Jakovac – Sauvignon Blanc 2023; Juričić vinarija – Sv. Barbara 2019; Kadum – Malvazija 2022;  Kast, Traminac 2022;  Kos, Pinot Noir 2020;  Kutjevo Koria 2017;  Kurtalj – Marl MP crveni 2016; La Bargemone – Cuvée Collection 2022;  Lacman – Popola 2022;  Legovina – Nobile noir cuvée 2015;  Milas – Žilavka 2019;  Pecotić-Baran – Pošip Pod Korita 20;  Podrum Mladina – Erdoro Pinot Noir 2021; Podrum Štrigova – St Jerome Sauvignon Charactere 2023;  Prović – Agron 2021;  Radovanovic – Grk Limited Edition 2022; Šain-Marelić – Pošip 2022 Sv. Ivan Selekcija;  Šegota – Malvazija Cento Albina 2020; Šipun – Hlam 9 2021;  Testament – Pošip Zenit 2018; Ventus – Pulenat; Veralda – Le Rote 2020; Veralda – Xtrian Refošk 2020; Vinski hram – Statera Sauvignon 2022; Zoro wines – Malvasija Dubrovačka 2022

Milan Budinski i njegov Refošk OMO 20

Matalj: Zemna 2020

Icons: Belje – Graševina premium 2006;  Benvenuti – Santa Elisabetta 2019; Bire – Grk Defora 2020; Bolfan – Primus Natura 2019; Cattunar – Nono 4 Terre 2015; Clai – Sv.Jakov 2020; Coronica – Gran Teran 2018; Damjanić – Clemente blanc 2020; Domäne Wachau – Grüner Veltliner Smaragd Ried Achleiten 2022; Dvanajščak–Kozol – Natura Sauvignon Mohokos 2021; Gracin  Babić 2018;  Grgić  Pošip 2021;  Helmut Maglock – Riesling 2020;  Ipša – Pinot sivi 2018; Jakob – Cuvée 2019; Kabola – Amfora Malvazija 2020; Kolaric – Colleti Francesco grande; Korak – Chardonnay Sur Lie 2017; Korta Katarina – Reuben’s private reserve 2013;  Kozlović – Santa Lucia Malvazija Po mojen 2015;  Krauthaker – Graševina Mitrovac 2021; Matalj – Zemna Reserva 2020 (posebno bih istaknuo: IZVANREDNO!) ; Medea – Punta Greca 2020; Meneghetti – White 2018;  Milan Budinski – Refošk OMO 2020;  Miloš – Stalagmit 2021;  Montes – Montes Wings 2019; Oasi degli Angeli – Kurni 2020; Pilato – Malvazija sur lie 2019;  Rizman – St. Michael Syrah 2016; Saints Hills – Le Chifre 2022;  Simčić Edi – Fojana rebula 2021;  Stina – Plavac mali Stipančić 2019; Šember – Pinot crni Vučjak 2022;  Škegro – Carsus Trnjak magnum 2017 (posebno bih istaknuo: IZVANREDAN!); Tomac – Rajnski Rizling Amfora 2017;  Verus – Šipon 2021;  Voštinić Klasnić – Kolaž magnum 2020. (snimke: Marko Čolić)

Škegro te Tomislav Tudjen za svog imenjaka vlasnika vinarije Voštinić-Klasnić

Uz pohvale, i primjedba: najprije pogledom na popis vina i godišta berbe a onda i nakon nekoliko kušanja učinilo mi se da bi bilo dobro napraviti i određeni dodatni napor u tome da se na još bolji način rasporede uzorci za svaku od te dvije kategorije. Neka vina s popisa po grupama s obzirom na godinu berbe već na prvu bila su mi prikladnija za prezentaciju u suprotnoj kategoriji od one u kojoj su se našla, a u kušanju naišao sam na vino za koja sam na temelju organoleptike pomislio ne da bi bilo bolje da je umjesto u kategoriji otkrića ponuđeno u grupi ikona, nego da dotičnu kapljicu osoba što ju je prezentirala (valja ovdje navesti da za svakim stolom nisu bile i direktno osobe iz proizvođačke kuće) svakako prethodno kušala pa dotičnu bocu maknula sa štanda, naime vino je pokazivalo jače znakove umora i pada, s obzirom da sam naknadno imao prigodu ponovno kušati tu etiketu, lako je moguće da je za degradaciju krivac bio čepa iz sporne boce.

Radionice

Četvrtak 22. veljače. prema rasporedu:

14:00 – Skrivena blaga hrvatskih podruma – Tomislav Tuđen i Jure Andrijašević;  15:00 – Kako sastaviti savršenu vinsku kartu – Nenad Trifunović Vinopija;  16:00 – Iločki terroir masterclass – Kruno Filipović;  17:00 – Meneghetti Red u Jeroboamu – vertikalno kušanje – Walter Filiputti;  18:30 – Ante Sladić – od pjenušca do prošeka;  19:30 – RIEDEL Wine Glass Tasting by Stefano Canello – Stefano Canello, RIEDEL brand ambasador za jugoistočnu Europu

Za nekoga tko još nije imao prilike iskusiti kako oblik čaše utječe na okus i doživljaj vina kojega se pije, onda je ova RIEDEL radionica, u sklopu VINART GRAND TASTINGA, bila idealna za to!

Na radionici se kušalo četiri vina iz četiri različite RIEDEL Performance čaše. Strojno proizvedene, s inovativnim optičkim efektom, impozantne i elegantne, u potpunosti će promijeniti način razmišljanja o vinskim čašama i vinu.

___________________________________

Jeroboam Red: MENEGHETTI u TEŠKAŠKOJ KATEGORIJI – Kad je tvrtka Vinart objavila popis događanja u sklopu svoje manifestacije Lauba Grand Tasting 2024 i kad se saznalo da će među brojnim vrlo obećavajućim vinskim radionicama, ove godine u zagrebačkom hotelu Esplanade, jedna biti posvećena vinima luksuzne i eno-gastronomski vrlo afirmirane (logično, kad se zna da je njen vlasnik odvjetnik Miroslav Plišo šmeker par excellence) Stanzije Meneghetti iz istarskih Bala, interes sa strane publike za prisustvovanjem pokazao se golemime.

Stancija Meneghetti i vinogradi po sortama. Nasadi su na nadmorskoj visini od 0,60 m. U bijelom sortimentu Meneghetti ima 34 različite Malvazzije, iz raznh područja. Prinos po trsu: od 0,8 kg do 1 kg. Prva berba grožđa bila je 2003. Do 2006. vino su kreirali znani vinogradar/vinar iz Goriških brda Aleš Kristančič Movia i Damir Bosek, a 2009. kao eno-savjetnik dolazi Walter Filiputti. Filiputti snažno ustrajava na tome da vina rese originalnost vezana uz teritorij i sortu, on kaže kako je sretan što ga gazda Plišo podržava i u trenucima kad predlaže i neka vrlo riskantna rješenja…

Meneghetti pjenusci: Meneghetti Classic, Meneghetti Classic Rosé, Meneghetti Blanc de Blancs, Meneghetti Reservai

Meneghetti bijelo: Meneghetti Malvazija, Meneghetti Black Label, Meneghetti Moni Emvasis, Meneghetti White

Neke je posebice privuklo to što će se svi od sedam najavljenih uzoraka točiti iz poprilično velikih boca znanih pod nazivom Jeroboam, neke je pak privuklo i to što su čuli da se vino s godinama odležavanja u većim bocama bolje razvija od istog vina punjenoga u klasične butelje od 0,75 lit, a neke je privuklo to što je naglasak bio na kušanju jedne crne etikete – Meneghetti Red Jeroboam ali iz šest različitih godišta berbe pa se svakako činilo posebno interesantnime usporediti organoleptike.

Meneghetti crno: Meneghetti Merlot, Meneghetti Red, Meneghetti Val Gambalera. Jaka pića: Vale d’Istria Brandy XD i Grappa Acqua Vitae

A mene je, uz to što mi se ukazala prigoda nakon vrlo dugo vremena kušati vina Meneghetti, još privukla i mogućnost ponovnog susreta, nakon nekih dobrih desetak a godina, s vinskim osobama, FACAMA!, koje sam upoznao bilo na imanju Meneghetti – primjerice Zagorca (izvorno: belo vince i gemišt!) Damira Boseka, odgovornog za CRNO tekuće blago gazde Pliše – bilo na području talijanskih Collija i predjelu Colli orientali del Friuli u mjestima uz državnu granicu sa Slovenijom, konkretno u Buttriju, gdje sam 2015. bio član ocjenjivačkog žirija Concours Mondial de Sauvignon i kamo sam, potom, češće dolazio te se družio s tamošnjim vrlo cijenjenim vinarom Girolamom Dorigom, ikonom što mi je omogućila prvi susret s kapljicom od sjajne lokalne crne sorte Pignolo (Pignolo je u ovome dijelu Italije ono što su Nebbiolo za Barolo i Barbaresco u Pijemontu te Sangiovese u Toscani za Brunello i Chianti Classico) a i s kapljicama od jako dobrih kultivara Schiopettino i Tazzelenghe, potom i u Manzanu, gdje sam upoznao već tada enološku legendu pokrajine Furlanija Venecija Julija enologa Waltera Filiputtija, osobu vrlo zaslužnu za izvlačenje baš Pignola iz zaborava i za njegovu modernu afirmaciju. U međuvremenu Filiputti, inače moj vršnjak, postao je predsjednikom Konzorcija Friuli Venezia Giulia Via dei Sapori (=Putevima aroma i okusa) i pozvan je da na Sveučilištu iz Udina (l’Università di Udine), kao profesor ušao je i u Odjel za humanističke studije i kulturno nasljeđe (Dipartimento di studi umanistici e del patrimonio culturale)! U segmentu enogastronomije Filiputti je dobio zadatak da formira nove menadžere u turizmu.

Vinske boce poredane slijeva (demi-bouteille ili pola butelje) nadesno po zapremnini, svaka nosi svoj naziv, peta slijeva je jeroboam,što odgovara volumenu od tri litre a to je pak dva magnuma

Rekao bih da smo svi koji smo sada u Esplanadi nazočili radionici došli na svoje. Vina (kušali smo berbe 2017, 2015, 2013, 2011, 2009, 2007) Meneghetti Red Jeroboam bila su odlična osim jednoga koje je donekle zaostajalo jer te godine berba iz meteoroloških razloga u periodu vegetacije i dozrijevanja nije bila na visini ostalih spomenutih godišta. Walter Filiputti i Damir Bosek iskazali su se u svojim govornim nastupima kao odlični prezenteri, pohvaliti svakako valja i Filipa Božića, direktora Stancije, koji je uvodno ukratko prezentirao općenito Stanciju Meneghetti (nakon što je postao vlasnikom imanja, Miroslav Plišo 2000. godine krenuo je u temeljitu obnovu kompleksa u smislu da kroz proizvodnju vina i maslinovog ulja sa 600 stabala masline, novi vinski podrum te restoransku i SPA-ponudu ekstra kategorije i de luxe smještaj postane visoko-ekskluzivni turistički punkt), te Alena Britvarevića koji se pobrinuo za popratno predstavljanje svakog kušanog uzorka suštinskim podacima ispisanim i prikazanim na ovećem ekranu tako da, što je vrlo važno, nazočni dobiju kompletnu informaciju.

Walter Filiputti odmah je naglasio kako ambijent Stanzije Meneghetti ima mnogo sličnosti s onim u vinski globalno glasovitom toskanskom Bolgheriju, imanje se nalazi vrlo blizu moru, od njega je udaljeno tek oko dva kilometra i stalno je s morske strane oplahivano vjetrićem, a tlo je crvenica s ovećim udjelom kamena, loza s jedne strane ne oskudijeva s vlagom a s druge strane nije u nekoj opasnosti od nje. I tu je, kao i u oblasti Bolgherija, zasađeno dosta Merlota i Cabernet sauvignona. Filiputti je u nekoliko navrata baš uspoređjujući okolnosti s onima oko Bolgherija, naglašavao kako je dobro što je tu zasađeno puno Merlota i Cabernet sauvignona jer se eto tu oni mogu pokazati u ponajboljem svjetlu. Danas kad su tehnologije i oprema na visokoj razini i kad se uz dovoljnu higijenu lako proizvede čisto i uredno vino nije dovoljno govoriti o tome je li vino tehnički dobro napravljeno, bitno je maksimalno se okrenuti produkciji Bakhova nektara s visokim karakterom. Na slici su direktor Stancije Filip Božić te Walter Filiputti i Damir Bosek.

Na slici s Walterom Filiputtijem i jeroboamima Meneghetti Red te s vinom Val Gambalera (2015) za koje Walter kaže kako se pod tim nazivom izlazi samo kad je godište jako dobro te kad vino kakvoćom nadilazi Red. Ono je od kultivara Merlot i Cabernet sauvignon. Zar ne bi, radi boljeg isticanja teritorijalne/ambijentalne pripadnosti, bilo dobro da se svjetski glasovitima francuzima pridruži jedna ili pridruže dvije vinska sorte odavde, dakle iz bazena Hrvatska i Slovenska Istra, Collio, Colli orientali del Friuli, primjerice upravo Pignolo i Refošk, upitao sam Filiputtija, i od njega dobio rekao bih kategorični odgovor da Refošk kakvoćom koju može maksimalno pružiti dosta zaostaje i za Pignolom i za Cabernetom i Merlotom…

Sjajne Riedlove čaše, prikladne baš i za Meneghetti Red. Na Grand Tastingu održana je radionica i o njima (Julio Frangen)

________________________________________

Petak 23. veljače – prema rasporedu:

14:00 – Jadrtovac – novi grand cru za sortu Babić – Darko Lugarić i Juraj Sladić;  15:00 – Chablis Premier Cru masterclass by Carlos – Željko Bročilović Carlos;  16:00 – Lagradi – skriveni dragulj Plešivice – Matjaž Lemut;  17:00 – Sljubljivanje vina i sira, vještina koja se mora svladati by President – Lucija Matijevic;  18:30 – Čaroban svijet Moët & Chandon (ENG) – Ted Lelekas;  19:30 – Kozlović – sva lica malvazije – Gianfranco Kozlović i Saša Špiranec

Utorak 27.2. utorak prema rasporedu:

14:00 – Riesling GG iz magnuma by Carlos – Željko Bročilović Carlos; 15:00 – Zlatno brdo – vina s čvrstim otiskom baranjskog terroira – Tomo Jakopović; 16:00 – Barceló rum Masterclass by Dario Grabarić – Dario Grabarić; 17:00 – Dingač Ernest Tolj – vertikala najbolje ocijenjenog vina Hrvatske – Ivana i Ernest Tolj; 18:30 – Festigia Malvazija – vertikalno kušanje – Josip Barišić;  19:30 – Pilato portfolio tasting – Sanjin Pilato i Krešimir Kožić

________________________________________

Vertikala ikad najbolje ocijenjenog vina Hrvatske

DINGAČ 2020 E.T. – Plavac mali with a kind of the charming Pinot noir smile! U dva navrata znana i utjecajna američka vinska revija Wine Enthusiast upravo Dingaču E.T. vinska kuće Saints Hills – House of Dingač u vlasništvu Ernesta Tolja dodijelila je na ocjenjivanju 99 od 100 mogućih bodova! Čestitke bračnom paru Tolj – Ernestu i Ivani.

Ernest Tolj sa suprugom Ivanom, vlasnici Saints Hillsa, na prezentaciji pet različitih berbi Dingača E.T. (2020, 2019, 2016, 2011, 2010)

E sad ono već objavljeno: DINGAČ 2020 E.T. – Plavac mali with a kind of the charming Pinot noir smile.  Otprilike ovakav spoj dviju sorata u jednoj rečenici u jednom je trenutku u prezentaciji spomenuo upravo Ernest Tolj, nastojeći se slikovito izraziti pri opisivanju/objašnjavanju Dingača Ernest Tolj berbe 2020, a koji je odmah bojom (posjetitelji radionice pred sobom na stolu imali su po pet velikih čaša, a u svaku je, sliku gledano slijeva prema desno, utočeno po malo E.T.-a, u prvu slijeva onoga iz berbe 2020. – najsvjetlije! – potom, prema desno, s vinom starijih berbi, konkretno: 2019, 2016, te najtamnijih 2011. i 2010.) a onda i u nastavku organoleptičkog izričaja djelovao, u skladu s tonalitetima boje, vrlo pitomo, mekano, nekako umiljato. Kasnije je u tijeku prezentacije Ernest Tolj istaknuo kako zapadno tržište pogotovu u novije vrijeme sve jače preferira vina za koja bi se moglo reći da su nježna. I tu je najvjerojatnije i odgovor na moguće pretpostavke o tome zašto je obitelj Tolj sebi dala truda da sa svojim pelješkim crnjakom od dobro nam znanog našeg kultivara-ponosa s punim nazivom Plavac mali crni dođe baš do ovog rezultata što smo ga osjetili sada u Dingaču E.T. zadnjih berbi a ponajviše onome iz berbe 2020.  Ovaj Dingač nazvan je s dodatkom E.T. , očito i logično, stoga što se Ernest Tolj – koji, inače, u ponudi ima i Dingač označen samo godištem berbe – kroz nekoliko godina trsio od jednog dijela ubrane sirovine od Plavca maloga  postići ovo što je uspio u svom E.T.-u iz berbi 2020.

Ernest i Ivana

Što smo mogli naučiti kao prvo iz ovoga do sada iznesenoga? Kod svakog izlaska s vinom u javnost, s jakim razlogom BITNO JE VINO prezentirati PRECIZNO, s KOMPLETNOM OZNAKOM, ma koliko ona bila dugačka,  u ovome slučaju uz naziv Dingač (vinogradarski položaj koji sugerira korištenje sorte Plavac mali) i navod godišta berbe (2020.) stoje znakoviti inicijali E.T., nužni da ga se odmah razlikuje od drugih Dingača. Na žalost, u mnogo slučajeva u nas taj za preciznost prezentacije bitni detalj – izostane…

Ivana i Ernest Tolj, koji u Dalmaciji vinograde za crna vina imaju na Dingaču na Pelješcu, te na Komarni “na kopnu”, u razgovoru su nas prisjetili početaka kuće Saints Hills: prve berbe bile su u drugoj polovici prvog desetljeća u ovome stoljeću. Za bijela vina Malvaziju Mala nevina, zatim Chardonnay le Chiffre te Sauvignon bijeli Frenchie korišteno je grožđe s trsja iz vinograda kod sela Radovani u Istri, gdje Toljevi ovog proljeća, najavili su, službeno otvaraju smještajni objekt i, dakak, kušaonicu vina. Toljevi, kako smo čuli, na našoj najslavnijoj vinogradskoj poziciji Dingač posjednici su najveće vinogradske parcele.

Odmah na početku svoje vinske avanture kao konzultanta angažirali su ni manje ni više nego slavnog Francuza Michela Rollanda, već dugo vremena najzvučnije svjetsko ime u enološkim krugovima. Michel Rolland, koji, iako je kao eno-savjetnik angažiran maltene po cijelome svijetu, od prije nije imao nekih osobitih i direktnih iskustava s našim kultivarom-ponosom Plavcem malim crnime, sortom što npr. u puno vrijeme berbe na istome grozdu može imati posve zrele bobice, napola zrele bobe i poneku bobu još uvijek u zelenkastome tonu. Rolland je išao, logično, na sigurno, i preporučio korištenje samo posve zrelih zdravih bobica. Tradicija kod domaćih vinogradara/vinara je da, kako se ne bi odvajanjem izgubilo na količini grožđa što ide u preradu, (neke) grozdove ostave duže na trsu, tj. dok i one još nedovoljno zrele bobice postignu zrelost, međutim kad se to dogodi one već prije dozrele bobe ušle su u fazu prosušenosti, a to dakako ostavi određeni trag. Vinogradar i enolog s direktnim iskustvom znat će se pravilno postaviti o svakoj berbi I na kraju ostvarit će konačni proizvod očekivane kakvoće. Surađujući kroz godine s Rollandom, Tolj je svakako mnogo naučio, i već se zna u vegetacijskom razdoblju i u doba jematve svake godine prikladno postaviti glede berbe, načina prerade grožđa te dozrijevanja vina. Na radionici je objašnjavao neke svoje postupke u produkciji Dingača E.T. zarada od kojega je, i to je rečeno, namijenjena u dobrotvorne svrhe, vrlo plemenito – konkretno kao pomoć nezbrinutoj djeci.

Dingač E.T. iz različitih godišta berbe, Vidljive su različite nijanse crvene boje, od tamne u sasvim desnoj čaši do svijetle pinotne…

Ernest  je spomenuo da grožđe za vino Dingač E.T. dolazi s parcele Đavlija, te da se svake godine u trsje i u podrumu ide s eko-pristupom, za E.T. se odvaja najkvalitetnije grožđe, odnoso bobice.  Na maceraciju s fermentacijom ide se s peteljkovinom ali samo ako je ona potpuno zrela, i zdrava. Jedan dio sirovine – cijeli grozdovi i odvojene bobice na vrenju je u zatvorenim bačvama, a drugi dio je u otvorenim kacama, s time da se vodi briga da temperatura ambijenta ne prelazi 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije, dozrijevanje je u bačvama.

I sad se – s obzirom na to da svaka tipologija vina ima, s ciljem da se, u konačnici, baš i iz bitnog komercijalnog razloga njeguje i ističe prepoznatljivost organoleptičkog izričaja temeljenu na korištenoj sorti/korištenim sortama i na specifičnom i karakterističkom georgrafskom porijeklu, te tradiciju (izvornost, originalnost), neku svoju oficijelnu definiciju, nameće pitanje u kojoj se mjeri opis npr. Dingača E.T. 2020 glede elemenata prepoznatljivosti i pripadnosti podudara s onime što su kao opis u službenim glasilima obznanili fakultetski obrazovani i uz Dalmaciju i njene sorte i vinogradarske zone tijesno vezani  hrvatski stručnjaci za vinogradarstvo i vinarstvo, za proizvodnju i izravno vezani.

Želim reći sljedeće: meni osobno Dingač E.T. 2020 te na radionici kušane berbe 2019, 2016. i 2011. kao vina jako su se su se dopali (svakako do razina Zlata), međutim npr. kod berbe 2020. u određenj mjeri nedostajalo mi je Plavčeve sortnosti i glede boje i glede mirisa i glede okusa. Berba 2019. s obzirom da je riječ o Plavcu malome, više mi se dopala, tu je sortnost dolazila jače do izražaja. Svakako ovdje valja kazati kako bogme na tržištu ima i doista izvrsnih baš klasičnih Dingača!

Danas, kad uz osmišljeni pristup u vinogradarskom segmentu posla i uz suvremenu opremu i nužnu maksimalnu higijenu u podrumarskom dijelu zadatka nije teško ostvariti čisto i u tehničkom smislu besprijekorno vino a u moru ponude sve se više cijene (u kontekstu turizma vrlo su zahvalni) prepoznatljivi eno-uradci s identitetom što počiva na detaljima vezanim uz označeno i zaštićeno geografsko porijeklo – kako se npr.  postaviti na službenom ozbiljnom ocjenjivanju uzoraka na glasačkom listiću posebice u rubrikama IZVORNOST/ISKRENOST i, uz njih vezanu KVALITETU MIRISA te IZVORNOST/ISKRENOST i, uz njih vezanu, KVALITETU OKUSA, i, uz izvornost/iskrenost vrlo tijesno vezani OPĆI DOJAM?!

________________________

Josip Barišić, glavni enolog i direktor proizvodnje u porečkj Agrolaguni

MALVAZIJA ISTARSKA – Porečka Agrolaguna iskoristila je priliku da u okviru Lauba Grand Tastinga 2024 na posebnoj radionici predstavi novog svog glavnog enologa i direktora proizvodnje vina Josipa Barišića, koji je naslijedio do tada vrlo uspješnog prethodnika Milana Budinskog. Barišić je odlučio naglasak staviti na vina od sorte Malvazija istarska, i za prezentaciju izabrao sedam različitih berbi Malvazije za tržište napunjene pod oznakom Festigia, znakom gornje kategorije kakvoće. Riječ je o berbama 2013, 2015, 2018, 2019, 2020, 2022 (upravo te godine on je startao s radom u Agrolaguni), te 2023. Nakon uvoda u kojemu je, želeći nazočne upoznti s onime na čemu počiva Agrolagunina ponuda, iznio da tvrtka obrađuje 636 hektara zasađenih trsjem s time da je 50 posto crnih sorata (namjera je navodno smanjiti postotak crnih kultivara i povećati postotak bijelih), zatim da proizvodnju maslinovog ulja bazira na svojih 216 hektara maslinika, te da proizvodi i visokokvalitetan sir, oko 300 tona godišnje. Barišić je, vrativši se na vino, skrenuo pažnju na to da Agrolaguna ima zasađene vingrade na više vrlo dobrih vinogradarskih položaja koji se, neki manje a neki međusobno više, razlikuju po nadmorskoj visini, nagibu i tipu tla, što omogućava to da svake godine barem s nekih od tih pozicija grožđe bude vrlo, vrlo visoke kakvoće. Riječ je npr. osobito o pozicijama Vižinada, Starići, Devići… Ubuduće će, najavio je Barišić, Agrolaguna koja se znala posebno dičiti s pozicijom Vižinada, početi izlaziti i s više vina pod oznakom Single Vineyard, ovisno o tome koji položaji budu dotične sezone dali  najkvalitetnije grožđe.

U okviru Laubina Grand Tastinga održana je još jedna radionica vezana uz MalvazIju istarsku, voditelj je bio znani istarski vinogradar i vinar Moreno Coronica, jedan od kraljeva istarskog terana ali i te kako znan i po malvazijama i to u tri varijante – mirnima baznoj te (viši stupanj!) GranMalvaziji, i uvjerljivoj pjenušavoj, duhovita i vrlo prikladna naziva  CO 2. U posljednjih koju godinu Coronica je odlučno zastupao svoj stav da u malvazijama neće koristiti drvene bačve, objašnjavao je da ne želi da drvo u drugi plan baci ili da čak i poništi aromatski izričaj sorte. Zanimljivo je da je na ovoj radionici Moreno kao suradnika u vođenju radionice izabrao osobu koja se u novije vrijeme bavi – upravo i prodajom drvenih bačava! Riječ je o Emilu Mehdinu, koji je inače vrlo dugo u vinskom bisnisu i prije se bavio primarno plasmanom plemenite kapljice.

Moreno Coronica (desno) i Emil Mehdin, koji – trguje s bačvama

Coronica – koji inače gospodari s 20 hekara konstantno vjetrom milovanih vinograda na crvenici, smještenih na oko 2,5 km udaljenosti od mora i na nadmorskoj visini o60 do 70 metara – na kušanje je ponudio šest malvazija – berbu 2023 i 2022, zatim Gran Malvazije 2016 i 2018, i Malvazije Ottaviano iz 2020 i 2021 (te dvije posvećene su njegovu ocu, koji je malvaziju stavljao u drvenu bačvu), te pjenušac klasične medote CO 2, kraj su začinila dva GranTerana, iz 2018. i 2020 (za crnjake Moreno se nije protivio dozrijevanju u drvu). Coronica je htio pokazati neke malvazije bez drveta a neke, za usporedbu, ipak dozrijevane u drvenom suđu, zanimale su ga reakcije prisutnih vezano uz tu njegovu dilemu (neko vrijeme maltene naprosto i gorljivo protivljenje drvu). Publika je, moj je dojam, dobro prihvatila Morenovo odbijanje drvenog suđa za baznu malvaziju, ali negativnih reakcija na uporabu drvene bačve za GranMalvaziju nije bilo, dapače čulo se dosta pohvala. Preko Mehdina, koji se na skupu pohvalio kako radi isključivo s ponajboljim bačvarima, Coronica je zacijelo došao do visokokvalitetnih drvenih posuda napravljenih od kvalitetnih i brižljivo te dovoljno dugo sezoniranih dužica bez paljenja ili s paljenjem u mjeri da efekti paljenja ne zatomljuju ili oštećuju aromatiku sorte, na završetku radionice utisak je, srećom, bio da Coronica prestaje biti bezuvjetni protivnik drvenih bačava za (Gran)Malvaziju….

U publici, na radionici: Matteo Radin enolog na posjedu ATC, i, uz bačvu,  Moreno Coronica. Matteo, koji je studirao enologiju na fakultetu u Udinama, od nedavno zaposlen u vinariji ATC od Morena Coronike. Sasvim lijevo na slici je Morenova kćerka

_________________________________________________________________

Srijeda 28.2. srijeda:

14:00 – Graševina – kraljica hrvatskih vinograda – Ivan Marinclin i Krešimir Kožić;  15:00 – Rebula masterclass – konzorcij Brda;  16:00 – Najbolja vina Srbije by Igor Luković – Igor Luković;  17:00 – Sva lica malvazije – by Moreno Coronica – Moreno Coronica i Emil Mehdin;  18:30 – Champagne Canard Duchene – iz srca Montaigne de Reims – Monika Neral; 19:30 – Stina – od visoke Vugave do strmih Stipančića – Rikard Petrić i Ema Carević

Kutjevod.d. – prezentirane butelje

Glavni enolog Kutjeva dd  Ivan Marinclin (esno), te njegov pomagač u prezentaciji Krešimir Kožić

GRAŠEVINA KUTJEVO – Ivan Marinclin kao glavni enolog naširoko znanog Kutjevačkog podruma u sastavu tvrtke Kutjevo d.d., uz pomoć Krešimira Kožića kroz Graševinu, nazvanu kraljicom hrvatskih vinograda, sjajno je predstavio ne samo sortu i njene dosage i vinski podrum gdje radi, nego i Kutjevačko vinogorje. Na kušanje je ponuđeno sedam etiketa s graševinom kao protagonistom, od toga jedna etiketa skrivala je pjenušac, bili su tu bazna graševina, zatim odležana od grožđa sa svih pozicija, nekoliko njih od grožđa  s izdvojenih ponajboljih pozicija, te jedna s čuvenim slatkim kutjevačkim vinskim predikatom – konkretno ledenim vinom…

Od Ivana Marnclina čuli smo kako Kutjevačko vinogorje pokriva 1450 hektara vinograda, od toga 420 hektara pripada tvrtki Kutjevo dd. koja sada slovi, veli Marinclin, kao najveći hrvatski izvoznik vina. Kutjevo d.d., inače uz vino, u ponudi ima i rakiju lozovaču te razne koktele, razvija uzgoj stoke posebice čuvenog podolca, a pod sobom ima i oveće lovište.

Vinogradi u Kutjevačkom vinogorju protežu se, od istoka prema zapadu i nagnuti prema jugu i jugozapadu, planinom Krndija (dobar dio tla je silikatna stijena koja daje mineralnost), a malim dijelom nalaze se i na planini Papuk, na prostoru koji Papuk spaja s Krndijom. Sorte koje se tamo, uz Graševinu uzgajaju u većoj mjeri: Chardonnay, Pinot sivi, Pinot bijeli, Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot…  Najbolji položaji su Vinkomir (istok-zapad, u dužini od čak 30 km, jug je što se tla tiče u znaku ilovače i pjeska), on obuhvaća oko 35 hektara, zatim  Korija, s 5,9 hektara prema jugozapadu, tlo je s dosta ilovače, tu su posađeni Graševina, Pinot crni i Cabernet sauvignon, lijevo je Hrnjevac sa 63 hektara i sa sortama Graševina, Cabernet sauvignon I Merlot, a na granici Krndije i Papuka u smjeru juga i jugozapada nalazi se, na ilovastom i pjeskovitom tlu, vjetrom dobro prozračivano Vetovo na 72 hektara.

Kutjevo d.d. na kušanje je ponudilo sedam vina od Graševine a različitih po tipologiji i položajim vinograda:

1. pjenušac Maximo brut (Vinkomir, Vetovo, Hrnjevac), s ekspedicijskim likerom s malo ledenog predikata, na kvascu u boci nakon sekundarnog alkoholnog vrenja – devet mjeseci do 1,5 godine; 12,2 vol %, pH 3,08; ukupna kiselost 7,4 mg/lit; neprovreli slador  9,7 g/lit; 2. vrlo dobra Graševina 2022 kvalitetno; s k.p.,  (Škomić, Oljasi,Mladica), 12,0 vol %, pH 3,14, kiselost 6,2 mg/lit, neprevreli slador 3,9 g/l  (godišnja proizvodnja bude, ovisno o sezoni, između 400 i 600.000 litara) – ♣♣♣ ; 3. Graševina 2022 vrhunsko (Vinkomir, Hrnjevac, Vetovo); 13.0 vol %, pH 3,25, ukupna kiselost 6,0 mg/lit, slador: 4,0 g/lit (proizvede se u količini od 300.000 litara) – ♣♣♣♣; 4. Graševina 2022 Vinkomir 13,5 vol %,pH 3,20, kiselost 5,8 mg/lit – ♣♣♣♣; 5. Sjajna, puna i ekstraktna osobito kompleksna Graševina 2020 deGotho stare loze (Vetovo); kasnija berba, 12 sati hladna maceracija, poslije fermentacije dozrijeva dijelom u velikim bačvama od 1500 litara a dijelom u barriqueu, nakon punjenja najmanje šest mjeseci u boci; 14,0 vol %, pH 3,29; kiselost 6,2, slador 4 g/lit, (ukupna proizvodnja bude, ovisno o godini, između 10.000 I 15.000 litara) –  ♣♣♣♣; 6. Jako dobra  Koria macerirano 2017; šest mjeseci maceracija u inoksu, poslije fermentacije pola godine na finom talogu i pokožici; tri godine u velikom drvu (1500 lit) i potom u butelji;  13,5vol %, pH 3,24; kiselost 6,3 mg/lit; slador 1,5 g/lit  – ♣♣♣♣; Klasično kutjevačko jako dobro Ledeno vino Graševina 2018, Hrnjevac, 10,3 vol %, pH 3,6, kiselost 6,6 mg/lit, slador: 181,5 g/lit.

__________________________________________________________

NAJBOLJA VINA SRBIJE – U sklopu radionica na Laubi Grand Tastingu u zagrebačkoj Esplanadi imali smo priliku upoznati se i s najboljim vinima Srbije. Igor Luković, koji godinama vrlo aktivno medijski prati srpsku vinsku scenu, pod nazivom Serbia Greatest Hits na kušanje u Zagreb donio je osam vina za koja je kazao kako su na raznim ali vrlo relevantnm ocjenjivanjima u prošloj godini bila najbolje ocijenjena i okarakterizirana kao autentična i osobito zanimljiva.

Igor Luković prezentira vina iz Srbije

Uvodno, Luković je ukratko prezentirao aktulnu vinsku Srbiju: na sjeveru je Vojvodina, a prema jugu proteže se, do Kosova, središnji dio Srbije. Srbija kao država ukupno ima nekih 20.000 hektara vinograda, u tri regije i u 77 vinogorja. Fruška gora je, kako je kazao Luković, predio s najvećim brojem vinarija. Osobito značajna vinska područja u Srbiji su još Šumadija, Negotin te predio Tri Morave. Što se tiče potrošnje, Luković veli kako se u Srbiji godišnje potroše trećina domaće produkcije i dvije trećine vina iz uvoza.

Degustacija je otvorena s pjenušcem Eclater Blanc de Blancs 2018 vinskog podruma Zvonko Bogdan, slijedili su Krstašica konekcija Sauvignon blanc 2021 (inox, 14,0 vol %; izmedju 10 i 15 € mpc), pa Vinčić Grašac (Graševina) Grand Fru 2020 iz Srijema, kompleksno i elegantno, puno, odležavalo u novim bačvama Seguin Moreau, 13,0 vol %; mpc. 40 €). U nastavku: Baša Orange Tamjanika 2020 iz Srijema, sorta Tamjanika je Muscat blanc à petit grains ili Muškat bijeli s malim bobicama. Devet dana maceracije, dvije godine odležavanje u bačvama od hrastovine i od akacije, u izgledu dosta maglušasto, ali urednog kompleksnog mirisa i urednog okusa, mpc. 25 €. Iz predjela Župa u oblasti Tri Morave stiglo je vrlo zanimljivo i kompleksno vino Radovan Prokupac 2020 Zmijarnik podruma Čokot. Vinogradi su vro stari, na visini su od oko 500 metara i na tlu s dosta kamena i vapnenca, loza je u grmolikom režimu (bush), vino je odležavalo 20 mjeseci u bačvama od 500 litara, sadržaj akohola: 14,5 vol %. Iz Šumadije je poslužen vrlo zanimjiv Merlot 2020 Tri doline Orašac, godina dana francuskog barriquea, 14,5 vol %. Slojevito, voćno-začinsko, slano, s dosta svježine, puno, skladno, elegantno, u ustima traje, po meni zaslužuje ♣♣♣♣♣ . Kao sedmi po redu poslužen je slojeviti, vrlo kompleksni i odlični uzorak Zemna 2020 Rezerva podruma Matalj iz Negotina, vinograd je na aluvijalnome tlu, sorte Cabernet sauvignon 90 % i Cabernet franc 10 %, 18 mjeseci u francuskoj bačvi, po mojemu ♣♣♣♣♣, mpc. 25 €. Na kraju: Fabula Lagum 2019 – ChiChateau, Srijem, Fruška gora, opoka, Cabernet franc 40 %, Merlot 30 %, Cabernet sauvignon 30 %, godina dana u francuskoj bačvi, mpc. 20 €.

Možda bi bilo dobro da Vinart iduće godine u radionice na kojima se prezentiraju inozemna vina uvrste prezentacije vina i VINARA iz još i drugih SUSJEDNIH nam zemalja s time da kao prezenteri budu predstavnici RENOMIRANIH vinskih podruma pogotovu oni koji imaju u proizvodnji vina od sorata raširenih i u nas poput npr. Graševine, Laškog rizlinga, Welsh Rieslinga Olasz rizlinga, Frankovke, Franconije, Blaufränkischa, Kek Frankosa, Portugisca, Refoška… pa da posjetitelji radionica mogu osjetiti dosage stranaca i usporediti ih s onima što postižemo s tim sortama mi ovdje. Budući da su i Italiji, pa i Austriji, već i Mađarskoj drukčije organizirani i funkcioniraju kao poslovne udruge, i to bi mogla biti jedna od tema…

Dio vinograda na područja Tri Morave u Srbiji

____________________________________________________

NAJBOLJA VINA SRBIJE 2023 u IZBORU PORTALA Vino.rs – Poslije prezentacije najboljih vina Srbije pod vodstvom Igora Lukovića u okviru LAUBE, u Zagrebu je održano, ovo izvan okvira Laube, još jedno predstavljanje trenutno najboljih vina Srbije,ovo je  bilo u režiji popularnog i također utjecajnog portala Vino.rs, koji još od 2011. redovito svako toliko održava degustacije s ocjenjivanjem uzoraka i, dakako, objavljuje rezultate. Sugestije oko uvrštenja uzoraka na listu kušanja za ovu zagrebačku prezentaciju dali su dodatno neki vinski novinari, sommelieri i ugostitelji. Kroz program je sada u Zagrebu vodio čelni čovjek portala Viktor Čikeš.  Čikeša i uzvanike ugostio je Ivan Dropuljić, osnivač i direktor također velikog i važnog vinskog festivala u nas – Zagreb Vino.coma. Uz domaćine, nazočni još: Ivo Kozarčanin, novinar te Tomo Jakopović, sommelier, voditelji uglednog zagrebačkog portala Vinski klub, zatim Zoran Vitas, eno-gastro novinar/urednk u Večernjem listu, Siniša Medenica, bivši košarkaš a sada na funkciji na dužnosti u protokolu u KK Cibona, Ivana Pranjić iz Moslavačke kuće Škrleta,, Tihomir Pop Asanović, glazbenik koji ovih dana izlazi sa svojim novim samostalnm CD-om a koji se već godinama bavi i promidžbenim aktivnostima vezanim uz vino, posebice makedonsko, pa novinarka i fotografkinja Ivana Čutura, pozvan sam bio, naravno i nazočio sam, i ja. Dogovorili smo se da svi mi (osim Čikeša) na ovome kušanju i ocijenimo uzorke i da na kraju proglasimo šampiona.

U konobi Dropi, uz domaćine prof. Ivana Dropuljića i njegovu suprugu Ivanku, te mene: Ivana Pranjić, Siniša Medenica, Tihomir Pop Asanović, Ivo Kozarčanin, Zoran Vitas, Tomo Jakopović i Viktor Čikeš

Čikeš je na kušanje donio 10 sljedećih uzoraka: prvi na redu i ovdje bio je pjenušac  Eclater Blanc de Blancs 2018 extra brut vinarije Zvonko Bogdan (nakon primarnog vrenja u drvenim bačvama od 300 litara vino je devet mjeseci provelo u njima na finom talogu, a nakon sekundarne fermentacije pjenušac je u boci proveo na finom talogu 46 mjeseci  (fina aroma, odlična svježina, visoka kompleksnost, punoća i dužina trajanja; ♣♣♣♣;),  drugi po redu poslužen je mirni rosé Eau de Rosé 2022 Vertiz (od Merlota),  treći je bio i ovdje Grašac 2020 od Vinčića,  na DWWA Platinasto, s 97 bodova, nakon obznane dobitnika medalja mpc. se dignuo na 100 €!). Četvrto po redu bilo je vino Furmint Kew 2019 od Sagmeistera, a od grožđa iz kamenog vinograda na Fruškoj gori, oko 24 sata maceracije, spontana fermentacija u rabljenim bačvama od 500 i 300 litara, napunjeno bez pretakanja, filtriranja, vino je s manje od 30 mg ukupnog SO2; ♣♣♣♣; 17 € mpc.). Predzadnje bijelo vino bilo je Cathedra 2021 – Erdevik (Sauvignon blanc, fermentacija u drvenim bačvama, potom osam mjeseci u hrastovim bačvama od 500 litara i godina dana u buelji; mpc. 15 €). Šesto vino: Morange 2018 (kombinacija riječi Morava = sorta, te orange = tipologija), proizvođač Milijan Jelić.

Vinski klub, Vino Makedonije, Vino.com Zagreb, Vino.rs – Tomo Jakopović, Tihomir Pop Asanović, Ivan Dropuljić, Viktor Čikeš i, u čučećem stavu, Ivo Kozarčanin…

Evo i crnih vina, za koja Viktor Čikeš kaže kako u globalu kakvoćom donekle nadilaze bijele uratke Srbije:

Bukovski cuvée 2010 od vinarije Matalj iz Negotina. Riječ je o mješavini dviju sorata – Prokupca i Začinka. Grožđe je iz vinograda Bukovo, na nadmorskoj visini od 250 metara, berba ručna, vinifikacija provedena u čeličnim rezervoarima,dozrijevanje, poslije, odvijalo se kroz odležavanje od 18 mjeseci u hrastovim barrique-bačvicama. Enolog: Mladen Manojlović. Vrlo ugodno, složeno ali ne i posebno pretenciozno vino, za svaki dan (po meni= ♣♣♣). Slijedio je uzorak Dionizije 2019 od Jozića iz Knjaževca, organski pristup u produkciji. Kupaža je to vranca (70%) i cabernet sauvignona, jačina 15vol %. Hladna maceracija te, potom, fermentacija u inoksu, a nakon toga 24 mjeseca u novim barrique-bačvicama od srpskog hrasta. Mpc: 15 €.  Kao deveti uzorak po redu serviran je Cabernet sauvignon Grand reserve 2017 proizvođača Radovanovića. Selekcija grožđa s najboljih Radovanovićevih parcela. Vino je nakon alkoholne fermentacije oko dvije godine provelo na dozrijevanju u bačvama od francuske hrastovine.  Za punjenje pod ovom etiketom odabrana su vina iz bačava koja su se na ovoj selekciji pokazala najboljima. Jačina 14,5 vol %. Ovome vinu dao sam na kušanju 99/100 bodova! Šampion! Službena ocjenjivačka degustacija završila je sa slatkim desertnim ledenim vinom Di IceWine 2020 od DiBonisa s Palića, od sorte Generoza, vino je provelo dvije godine u hrastovoj bačvici i potom još 12 mjeseci u bačvici od bagrema, sadrži 330 grama sladora. (♣♣♣♣).

Šampionski Cabernet Sauvignon Grand Reserva 2017 od Radovanovića, njemu je na dar otišao CD Tihomira Popa Asanovića. Inače, Pop je jedan CD darovao i Viktoru Čikešu za ovaj dolazak s vinima u Zagreb. Na slici u sredini je Shiraz Reserve 2022 od  DiBonija, kušan izvan službenog protokola jer tek treba izaći na tržište, vino je kao vrlo mlado pokazalo potencijal i nadamo se susretu s njime opet u Zagrebu ali nakon još nekoliko godina… Le Clos 9 također iz 2017 godine bio je također kušan izvan službenog protokola, kreacija je to znanog primorskog sommeliera Klaudija Jurčića i kutjevačkog podruma Galić…

Viktor Čikeš, očito vrlo zadovoljan reakcijama zagrebačkih domaćina nazočnih na ovoj degustaciji vina iz Srbije predložio je da se ustanovi službeno ocjenjivanje vina Srbije i Hrvatske zajedno, za titulu godišnjeg šampiona, degustacija od po desetak do eventualno po 15 vina po državi mogla bi se, kazao je Čikeš, održati, znakovito, u mjestu Batina na Dunavu (Obračun na Batini?)  na samoj granici između dviju zemalja….

Šampionski Cabernet sauvignon 2017 Grand Reserva od Radovanovića, u sredini je Shiraz 2022 Reserve od DiBonija, sasvim desno je Le Clos 9 iz 2017 nastao po sugestijama sommeliera Klaudija jurčića u  podrumu Galić  iz Kutjeva

Raspoloženje u maloj Dropuljićevoj vinskoj konobi bilo je odlično, pa su mimo protokola kušana još dva vina, jedno koje tek treba izaći na tržište – Shiraz 2022 Rezerva od DiBonisa s Palića (14,5 vol %, pokazalo je lijepi potencijal!), i jedno koje se nalazi na tršištu a nastalo je u suradnji znanog primorskog sommelera i ugostitelja Klaudija Jurčića (ugledni i ambiciozni sommelieri koji i upravljaju ugostiteljskim objektima u želji da gostu u čaši ponude još i nešto više te djelomice i svoje, upuštaju se u takve zajedničke kreacije sa poznatim podrumima) Josipa Galića, vlasnika modernog velikog vinskog podruma u Kutjevu, riječ je o vinu Le Clos 9 2017, ZOI Slavonija, od sorte  Cabernet sauvignon, s 14 vol %, mpc. 23 €.

______________________________________________

Četvrtak 29.2 za Silent Tasting + dvije radionice predavača Miquela Hudina

10:00 – 16:00 – Vinart Silent Tasting – kušanje na miru, sjedeći za stolom u posebnoj prostoriji, uz posluživanje traženih vina od strane konobara; 17:00 – Otkrivanje Corpinnata jednog od najboljih pjenusaca Španjolske (ENG) – Miquel Hudin;  19:00 – Châteauneuf-du-Pape masterclass (ENG) – Miquel Hudin.

Nikad bogatiji program – sa čak 26 vinskih radionica – raspoređen je u pet dana – 22., 23., 27., 28., i 29. veljače – u Hotelu Esplanade Zagreb a namijenjen je svim vinskim entuzijastima željnima znanja i dodatnih informacija o vinima omiljenih vinarija na tržištu. Pojedinačne i dnevne ulaznice dostupne su bile na https://grandtasting-vinart.com/ulaznice-i-proizvodi/?b_product_cat%5B0%5D=27.

SILENT TASTING / KUŠANJE u MIRU i TIŠINI – Novost u ovogodišnjem programu ostvarilo se nešto što ja osobno, na temelju iskustava s mojih brojnih putovanja po vinskim sajmovima te prezentacijama raznih vina vani, već dugo zagovaram da se uvede i kod nas, i veseo sam što je napokon do toga i došlo, a to je – Vinart Silent Tasting, ili kušanje u tišini, zakazano za 29. veljače od 10 do 16 sati u Esplanadi. Riječ je o kušanju vina odvojeno od uobičajene vreve uz izlagačke punktove vinara, dakle posve u miru, bez utjecaja sa strane, znači potpuno koncentrirano i posvećeno, sjedeći uz stol opremljen čašama (šest čaša po kušaču), a uzorke zaokružene na predviđenom popisu donosi i poslužuje konobar/sommelier. Na degustaciju je ponuđeno 115 odabranih vina iz četiri hrvatske vinske regije. To kušanje predviđeno je ne samo za domaće novinare odnosno vinske trgovce, ugostitelje, nego i za oveći broj inozemnih vinskih novinara i trgovaca pozvanih kao goste na manifestaciju, za te goste realizirano je bilo i putovanje u naša vinska područja (Međimurje, Hrvatsko zagorje Plešivica…).

Neka od hrvatskih vina ponuđenih  na a kušanje u miru i tišini

Silent Tsting: Caroline Gilby Decanter, Velika Britanija, te Peter Moser, vinska revija Falstaff, Austrija

– Vinart je za inozemne goste pripremio Wine press trip – full of life pokrovitelj nekolikodnevnog putovanja je Hrvatska turistička zajednica. Gosti, među kojima su ui novinari iz redakcija Decanter, WineSof, Ferment, Canopy i drugih, posjetili su neke od ključnih vinarija Međimurja, Plešivice i Istre – kazao je Špiranec.

Zoltan Gyorffy iz Mađarske, te Ivo Kozarčanin, Vinklui klub Zagreb

Velika pohvala, još jednom, organizatoru za uvođenje u službeni program Lauba Grant Tastinga 2024 mogućnosti i kušanja vina na miru i u tišini (Vinart SILENT TASTING), komotno i koncentrirano. u odvojenome prostoru. Bitna pomoć posjetiteljima manifestacije koji su na priredbu došli prvenstveno iz profesionalnih razloga, poslovno, da bi se kvalitetno informirali i pripremili  za sezonu pojačane potražnje. Vinart kao dobro upućeni organizator pobrinuo se da na ovome kušanju ponudi ono što je najzanimljivije iz domaće ponude. U konzultaciji sa stručnjacma koji pažljivo prate našu vinsku scenu, na tihu degustaciju poslovnjacima, od kojih ih je dobar dio bio i iz inozemstva, ponudio je nešto više od stotinu uzoraka vina svrstanih po našim regijama (Sjeverozapadni dio, Slavonija & Podunavlje, Istra & Hrvatsko primorje te Dalmacija), zatim po boji (bijelo, jantarno, ružičasto, crveno/crno), tipologiji – mirno, pjenušavo, slatko desertno…. Na popisu uzoraka za kušanje uz svako vino dani su i podaci o geografskom porijeklu kapljice, o moguće posebnoj vinogradarskoj poziciji, godištu berbe, sadržaju neprovrelog sladora, na kraju tablice ostavljen je i prazni stupac predviđen da tu kušač upiše i svoju ocjenu vina., po tablici do 100 bodova. Mali dodatni napor a priličan korak prema gore bio bi da se i u katalogu Laube Grand Tastinga na stranicama gdje se predstavljaju izlagači u dijelu kod svakog izlagača određenome za popis izloženih uzoraka uz svako vino nađu isti ti širi podaci o vinu spomenuti vezano uz Silent Tasting, ipak katalog je kao oruđe sine quae non i ta publikacija zavrjeđuje da sadrži i taj detalj.

Lista uzoraka s nužnim osnovnim podacima o svakom vinu

The Silent Tasting – uzorci su prezentirani svrstani po regijama (Bregoviti sjeverozapad, Dalmacija, Istra, Slavonija & Podunavlje), po vinogorjima, nazivima pojedinih istaknutih vinogradarskih lokacija, po boji, po sortama, nazivima vinarija, uz svaki uzorak stajao je podatak o godištu berbe, alkoholnom stupnju, ostatku neprovrelog sladora, maloprodajnoj cijeni  

Prvi vikend u ožujku rezerviran je bio za poslovni vinski događaj Vinart Grand Tasting. U dobro poznatom ambijentu Laube, 1. i 2. ožujka od 12 do 19 sati svoja vina izložilo je oko 140 odabranih vinarija nudeći na uvi, načinu dozrijevanja, ad nekih više od 800 etiketa, želja organizatora bila je, čuli smo, da se što kvlitetnije predstavi vinsko tržište Hrvatske. Odlična je to platforma za nabavku vina brojnim poslovnim posjetiteljima koji na svojim radnim mjestima kreiraju nove vinske karte i ponude za nadolazeću turističku sezonu, njima je ovaj sajam u Laubi prvenstveno i bio namijenjen. Ugostitelji, sommelieri, F&B manageri i distributeri mogli su se besplatno akreditirati na https://grandtasting-vinart.com/ugostiteljske-akreditacije/, dok su ostali posjetitelji dnevne ulaznice mogli nabaviti po cijeni od 35€.

Organizatori su svim posjetiteljima vinskih događanja savjetovali korištenje pljuvačnica i posuda za izlijevanje a napominjali su i da se, u interesu prikladnog pristupa vinu i pravilne percepcije vina, naglašeni osjeti parfema i drugih proizvoda intenzivnog mirisa neće tolerirati.

Prizori iz dvorane Lauba kroz prve dane ožujka 2024:

 

Na ulazu u Laubu – obitelj Barundić iz Krašića dočekivala je goste sa svojim pjenušcem 100+, od grožđa s loza starijih od jednog stoljeća.Među posjetiteljima i prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor manifestacije Zagreb vino.com. Na festivalu je bio i Josip Blažević Slavonac koji već nekoliko desetljeća živi i radi u švicarskom Schafhausenu i bavi se i uvozom biranih hrvatskih butelja u Švicarsku. Na slici je s Martinom Matićm, glavnim i odgovornime u zagrebačkoj trgovačkoj kući Vrutak, i Matićevim sinom. Matić zasad u Švicarskoj plasira butelje od Klaudija Ipše, Gianfranca Kozlovića,, Vedrana Kiridžije, plešivičke obitelji Tomac  (pjenušci i jantarna kapljica), pa Plenkovićevog Zlatnog otoka,  Kutjevčanina Galića… Na pitanje kakav je interes Švicaraca za hrvatsko vino Blažević odgovara da su reakcije, barem na ono što on nudi, a on, veli, gleda da ne nudi ono što se ne nalazi na policama tamošnjih supermarketa, vrlo pozitivne, za višu kakvoću i osebujnost Švicarci su spremni platiti više. Blaževićeva primjedba i prijedlog upućeni hrvatskim vinarijama: bilo bi korisno malo više raditi na marketingu, konkretno pojaviti se na kakvoj prezentaciji, bolji rezultat postiže se kad vinari nastupe svaki zasebno nego kad se dolazi u većim grupama…

Damir Dobravac iz Rovinja i Klaudio Ipša iz Ipši kod Livada blizu Motovuna – majstori za malvazije, i Korčulanin Luka Krajančić, meštar za pošip

Ambasadori vinske Plešivice (prvorazredni pjenušci, bijela i crna mirna vina, jantarna vina…) – Lucija i Klara Šember, pa The Amber Blondies – mama Martina Tomac i sin Martin Tomac, te, sasvim desno, enolog Josip Korak (suhiucasi)

Šarm s obje strane štanda: enologinja Ivona Jeličić s ekskluzivnim vinom Marcus, enologinja Neretljanka Monika Prović s vinom Agron 2021, njenim prvijencem od sorte Trnjak, te Istranka Danijela Radovan s vinom Malvazija istarska Capeletto 2020, dozrijevanom u 500-litrenoj bačvi godinu dana na finom talogu. Kuća Radovan, na čijem je čelu tata Franco Radovan, pod nazivom Capeletto kao oznakom višeg kvalitativnog ranga izašla je nedavno s crnom mješavinom Capeletto cuvee 2018, od cabernet sauvignona, merlota i refoška, dozrijevanome 18 mjeseci u hrastovoj bačvi od 500 litara (Marko Čolić)

Biseri središnje Slavonije: Marko Markota dičio se prvenstveno s vinima Starac 2022 od graševine (40%), sivog pinota (25), chardonnaya (10) i sauvignona, te Klikun 2017 od merlota i cabernet sauvignona (po 50 posto). Do njega – vina Jakob, izvrsni cuvéei od cabernet sauvignona, merlota, cabernet franca, te jednosortni crnjak od sorte Syrah. U znak sjećanja i poštovanja prema u nesretnom slučaju nastradalome Zdravku Iliji Jakoboviću Jakobu moglo se kušati legendarni Cuvée Jakob 2016 iz magnuma… Jakobović je bio i predstavnik za Hrvatsku za čepove DIAM, a sad posao s Chepovima DIAM vodi Vjekoslav Mahovlić, na slici sa spomenutom magnumom u rukama… (suhiucasi)

Još jedna legenda koja se ne zaboravlja – ZLATAN! Naravno, Zlatan Plenković! Evo njegovih aseva unutar robne marke Zlatan Otok: Zlatan plavac, Zlatan crljenak, Zlatan syrah grand select, pa Zlatan babić, Zlatan pošip… (suhiucasi)

Ekipa Vinarta, na čelu sa Sašom Špirancem i Anom Supić. Zaključak na kraju: vrlo odgovorni zadatak odrađen je odlično! (Marko Čolić)

Bravo za zagrebački Vinart  kao organizatora,  čestitke na sjajno obavljenom poslu!   

VAPT 2024

SVJETSKA VINSKA ELITA u ZAGREBU

Vozni red koji je najprije – konkretno: 2020. godine – najavio Dino Kušen kao čelnik zagrebačke tvrtke za uvoz i plasman plemenite kapljice Acrobat a koji su potom ponavljali spomenuti Kušen iz Acrobata te Juraj Dusper iz također vrlo znane zagrebačke vinske trgovačke kuće Vinotrade, odvio se dosad uglavnom po planu! Nakon prve vinske smotre Acrobat Portfolio tasting 2020 što je bila u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu te drugog festivala Vinotrade & Acrobat Portfolio Tasting 2022. u opatijskom hotelu Kvarner, treće izdanje manifestacije VAPT, 1. ožujka 2024., dogodilo se ponovno u zagrebačkom hotelu Hiton Garden Inn. Zagreb je navedenog datuma opet bio svojevrsno središte aktualne svjetske vinske produkcije iz najprestižnijih podruma s globalne vinske scene. Izložbeni dio – kao i prije, s mogućnosti kušanja uz stolove/ štandove i u nazočnosti proizvođača-ponuđača, pa vinske radionice, tematske večere u renomiranim zagrebačkim restoranima. Međutim ovaj put, osim na radionicama, čelnika ili barem enologa glasovitih proizvođačkih kuća  osobno prisutnih pored stolova bilo je malo, za stolovima uz neka inozemna vina stajali su, doduše, predstavnici odjela komercijale tih vanjskih podruma, uz ostale stolove pak na raspolaganju posjetiteljima za razgovor stajali su kao predstavnici uvoznika njihovi zaposlenici, ili sa strane angažirane osobe. Onome tko je posjetio prošle dvije manifestacije bilo je na ovoj sada začas jasno koliko među širom publikom nedostaju svjetski čuvena vinska imena i osobno nazočna, naime predlani u Opatiji a i prije četiri godine u Zagrebu vidjelo se u kojoj su mjeri domaći posjetitelji bili zainteresirani da se – što naravno uopće nimalo ne iznenađuje! – izravno susretnu sa idolima i porazgovaraju s njima o kušanim uzorcima, da se fotografiraju s tim globalnm zvijezdama Bakhova nektara.

Juraj Dusper – Vinotrade, i Dino Kušen – Acrobat

Ove godine nezgodno se poklopilo to što je VAPT 2024 održan istog dana kad je u zagrebačkoj Laubi finale svoje velike manifestacije Grand Tasting imala tvrtka Vinart. Bilo bi dobro kad bi ubuduće organizatori bili međusobno u kontaktu barem toliko da se više ne događa preklapanje termina, pogotovu kad su u pitanju ovako relevantna događanja.

Vino-trade Acrobat Portfolio Tasting pokazao se dakako kao atraktivan projekt, Vrlo rijetka prilika za domaću publiku da se izravno sretne sa svjetskim vinskim divovima po kakvoći i fami, da kuša vrhunske uratke vrhunskih svjetskih proizvođača vina, jakih pića te nekih specijaliteta što se poslužuju na tanjuru užitaka.

– Uvijek sam sanjao o tome da radim ozbiljan festival vina ili vinsku smotru na području Balkana… Konačno sam 2019. shvatio da imam znanja, mogućnosti i kontakata po svijetu da organiziram ozbiljnu vinsku smotru koja može biti treća u Europi, nakon ProWeina i Vinitalyja… Za realizaciju projekta tražio sam potporu ostalih odgovarajućih sudionika u državi, a, iako sam pozivao i druge relevantne uvoznike te vinske distributere, Juraj Dusper iz Vinotradea jedini u Hrvatskoj prepoznao je moju inicijativu i pridružio mi se. Svake godine rastemo, imamo sve više izlagača. S ponosom najavljujem da je tvrtka Acrobat 6. siječnja 2024. postala prvi licencirani zastupnik Kobe govedine iz Japana – istaknuo je ambiciozni Dino Kušen, koji inače, nakon što se dugo kalio kroz vinoteku Svijet vina u Boćarskom domu u Metropoli te kroz bogatu vinoteku u najužem središtu glavnoga grada, od prije koju godinu vodi prestižnu vinoteku i Vinski klub u zagrebačkoj Bleiweissovoj ulici.

Za stolom za kojim se predstavljala vinarija Angela Gaje iz Pijemonta. Prošla dva puta prezenterica je osobno bila Gaia Gaja, kćerka znamenitog Angela Gaje, ovaj put iz Barbaresca je u Zagreb stigao Francesco Giardino iz sektora prodaje.Na slici desno od njega je ponosni tata Dine Kušena Zdravko Kušen

Na ovom trećem izdanju VAPT-a predstavljeni su proizvodi od, kako kažu organizatori, sedamdesetak  svjetskih kuća iz segmenta vina, jakih pića i delikatesa, s reputacijom na visokoj svjetskoj razini. Očekivao se i jači odaziv hrvatskih zvijezda, međutim iz Lijepe naše u ulozi izlagača sada u 2024. Moglo se vidjeti samo dva proizvođača – Vina Barun iz okolice Krašića, te Sladića iz Dalmacije.

Neka od zvučnih imena iz inozemstva: J. Lassalle Champagne, Philipponnat Champagne, Champagne Billecart-Salmon, Champagne Louis Roederer, Jacques Prieur, Domaine Olivier Leflaive, Jean Marc Brocard, Joseph Drouhin, Biondi Santi, Bastianich Winery, Gaja, Frescobaldi, Mazzei, Jermann, pa Lopez Heredia, Torres, Quinta do Noval…  Ostali sudionici su na priložnom letku.

Proizvođači-sudionici na VAPT-u 2024. predstavljeni su ovako – popisom te ispisom logotipa na kartončiću predviđenome da ga akreditirane osobe, okrenutog tako da im pokazuje ime i prezime, nose oko vrata…

Visoko-kvalitetne šampanjce Champagne Billecart-Salmon prezentirao je posebno na radionici Antoine Roland-Billecart, sedma generacija obitelji na čelu te šampanjske kuće. Druga radionica je bila posvećena vinima vinarije Domaine Jacques Prieure, dragulju Burgundije, nju je vodio vlasnik Jean-Baptiste Souillard. Treća edukativna radionica bila je znaku vinske kuće R. López de Heredia čiji je utemeljitelj don Rafael López de Heredia y Landeta. Njihov vinski opus predstavili su María José López de Heredia, vlasnica, i José Luis Ripa, komercijalni direktor. Sljedeća majstorska radionica bila je rezervirana za jedinstvena vina vinarije Château Lafite Rothschild, a vertikalu vina predstavio je pobjednik 26. prvenstva sommeliera Hrvatske, mladi i perspektivni Kristijan Harjač. Peti masterclass približio nam je vinariju Opus One koja je u partnerskom vlasništvu dviju najuglednijih osoba iz Bordeauxa i Napa doline – baruna Philippea de Rothschilda iz Château Mouton Rothschilda i Roberta Mondavija. O njihovim vinima govorio je direktor izvoza Charlie Matthews.

Održan je kulinarski masterclass posvećen japanskom specijalitetu Kobe govedini a vodio ga je vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka, zatim je na idućem masterclassu voditeljica razvoja robne marke Léa Fallourd prezentirala prvi organski kavijar na svijetu Caviar de Riofrío. Završnu gastro majstorsku radionicu posvećenu modernoj obiteljskoj tvrtki Blázquez i šunki pata negri, od autohtone crne svinje, simbolu Španjolske, vodio je Daniel Collazos iz Sektora međunarodnog poslovanja. Regionalni direktor izvoza Edgard Kappelhoff-Lançon predstavio je, na majstorskoj radionici, prvi i jedini francuski viski od 100 % trostrukog slada cijenjene francuske destilerije Bellevoye Whisky.

Cijelo događanje bilo je okrunjeno iste večeri dvjema ekskluzivnim gala-večerama u dva renomirana zagrebačka restorana – ManO2 i Takenoko. Prva tematska večera upriličena u restoranu ManO2 bila je posvećena biranim vinima vinarije TEMPOS Vega Sicilia. Svojim prisustvom vlasnik vinarije don Pablo Álvarez Mezquíriz pridonio je spektakularnosti događanja. Za delicije je bio zaslužan nadareni chef Hrvoje Kroflin. Tematska večer u prvom japanskom restoranu u Hrvatskoj, Takenoku, bila je rezervirana za japanski specijalitet Kobe govedinu, a specijalni jelovnik osmislio je vrhunski chef Mario Starman u suradnji s Takenoko-timom. Vlasnik Maruyu farme iz Kobea Seido Hirooka uveličao je ovaj poseban događaj.

– Strani partneri Hrvatsku prepoznaju kao tržište i te kako vrijedno pažnje – rekao je Juraj Dusper, direktor Vinotradea i voditelj vinoteke Vinum.

– Pazimo na svaki detalj. Billecart-Salmon na programu kao prvi masterclass bila je moja želja jer je to prvi vinski podrum s kojim sam počeo raditi, još  2012. godine. Moram ponovno istaknuti kako smo, nakon festivalskog dijela, kao i pretprošle godine, imali tematske večere. Ovo događanje nije zamišljeno kao profitabilno, ulaznice većinom poklanjamo našim klijentima i kupcima, nemamo financijskih sponzora i sve sami financiramo. Podršku nam pružaju partneri događanja Benussi, Franck, Mandis i 24 sata – naglasio je Kušen, Acrobat D&M. – Ova već tradicionalna manifestacija, koja okuplja brojne profesionalce, ali i zaljubljenike u vrhunsko vino i gastronomiju još jednom je dokazala da postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, pobornika razvoja vinske kulture, poklonika vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka.

Kad je već tome tako – da manifestacija postaje sve popularniji, važniji i traženiji način edukacije i okupljanja profesionalaca, ljubitelja vina, vinske kulture, vrhunskih destilata i gastronomskih užitaka – kako to da se organizatori nisu potrudili samo još malo pa da na način dostojan za sva ta vanjska zvjezdana imena i dostojno sebima samima kao priređivačima izdaju neki KATALOG koji bi, s obzirom na navode svakog proizvođača-izlagača, popise izloženih etiketa i riječ dvije o svakome, i BIO, uz svojevrsno odavanje počasti nazočnim respektabilnim tvrtkama-izlagačima, i te kako od KORISTI UPRAVO u PRAVCU SPOMENUTE EDUKACIJE? Veliki i nedopustivi nedostatak/GAF za priredbu na kojoj je moguće kušati doista ponajbolja svjetska vina bio je upravo izostanak kataloga s popisom proizvođačkih kuća i izlaganih proizvoda, te sa, uz navode proizvoda, nekoliko ključnih podataka o svakom pojedinom proizvodiu. Akreditirani novinari popis izlagača dobili su na kartončiću predviđenome da se kao svojevrstan identifikacijski dokument nosi obješen oko vrata. Bilo je, na stolovima nekih izlagača, doduše općih prospekata/brošura proizvođačkih kuća, ali na pitanje na izlagačkom mjestu mogu li se ponijeti sa sobom odgovor je u većini slučajeva bio negatvan (?!), moglo ih se tek prolistati na licu mjesta….

VAPT je, kazali su još Kušen i Dusper, jedini festival na svijetu gdje se vina kušaju iz prestižnih Zalto čaša, kaucija je po komadu iznosila 50 eura…

Za vinski događaj VAPT 2024. u prodaju je bilo pušteno 100 ulaznica po cijeni od 120 eura od 22. siječnja do 16. veljače, dok se se ostale ulaznice mogle kupiti na dan događanja po cijeni od 150 eura. Cijene vinskih masterclassova kretale su se između 150 do 300 eura, ovisno o radionici.   

Lijepi doček na ulazu u izlagački prostor: Josip i Mara Barundić iz Krašića sa svojim odležanim pjenušcem 100+, te s mirnim bijelim i crnim vinima od sorata Manzoni i Pinot crni (suhiucasi)

Toskanski Castello di Ama iz područja Chianti Classico docg, s izvrsnim crnjakom San Lorenzo 2016, te kuće Le Macchiole također iz Toscane ali s drugog dijela, s također odličnim crnjakom Paleom

Glasovitu kuću Biondi Santi s Brunellom i Rossom iz toskanskog Montalcina neočekivano sam našao smještenu na stolu na izlagačkoj periferiji dvorane. S obzirom na značenje obitelji Biondi Santi za svjetsku afirmaciju Brunella i s obzirom na kakvoću vina, takav tretman od strane organizatora činio se vrlo čudnime. Na slici desno butelje su iz famoznog južnofrancuskog vinogorja Châteauneuf-du-Pape, riječ je o izvanrednom crnjaku Chateau la Nerthe

Ništa bez našijenaca u inozemstvu: stol renomirane vinske kuće Luigi Einaudi iz mjesta Dogliani u Pijemontu, u ponudi su bili svjetski asovi barolo i barbaresco, ali i u svijetu manje znani no u Pijemontu popularni dogliani, lijepi crnjak što bi se reklo za svaki dan. Pri kušanju odmah se ispostavilo da su dva nasmijana gospodina uz lijepu nasmijanu damu – Hrvati, s damine lijeve strane je u kompaniji Einaudi već dosta dugo zaposleni njen suprug Splićanin Zvonimir Jurković, a s damine desne strane i s čašomu ruci je Bračanin Zdenko Šesnić, koji već dugo živi u Abbano Termama kod Padove i radi u trgovačkoj kućišto se bavi plasmanom plemenite kapljice. Šesnić se tih dana našao u Hrvatskoj i radi poslovnog susreta u nadi buduće suradnje sa zagrebačkom kućom Vrutak.

Rada Linke, komercijalna direktorica u toskanskoj vinskoj kući Tua Rita s buteljom merlota Redigaffi, te Paolo Accordini iz kuće Stefano Accordini iz Gornje Valpolicelle kod Verone, s tamošnjim specijalitetom amaroneom…

Šunka – pršut Pata Negra Blasquez iz Španjolske, te kobasice BioSing – David Lesar iz susjedne nam Slovenije

_____________________________

Ricerca Mercato 

ZAGREB WINE ViP-EVENT 2024 – ŠEĆER NA KRAJU

Nakon Dalmacije te Istre i Kvarnera, eno-gastronomsko događanje Wine Vip Event 2024  stiglo je, kako se izrazio priređivač – kao šećer na kraju, i u našu Metropolu: 37. izdanje ukupno do sada a peto po redu i posljednje za ovu godinu održano je u zagrbačkom hotelu Antunović. Riječ je o manifestaciji u organizaciji Dantesa Begića i njegove agencije Ricerca Mercato  koja već osmu godinu nastavlja, kako je rečeno, svoju misiju okupljanja HoReCa sektora i gospodarstvenika srodnih djelatnosti s ciljem podizanja kakvoće ponude i usluge hrvatskog ugostiteljstva i turizma.

Dantes Begić, šef Organizacijskog odbora manifestacije, te Manuela Plohl, voditeljica radionica

                            Naglasak događanja bio je na lokalnim i regionalnim proizvođačima i prezentaciji lokalne gastronomije. Popratni edukativni program vlasnicima, voditeljima i djelatnicima ugostiteljsko-turističkih objekata pružio je mogućnost usvajanja novih znanja i upoznavanje s aktualnim trendovima, a to je i te kako korisno za dobru pripremu predstojeće sezone i  uspješnije poslovanje,  naglasio je alfa i omega organizacije  manifestacije Dantes Begić.

Wine Vip Event ističe se kao nezaobilazan događaj za sve one koji žele ulagati u svoje znanje i poslovni razvoj, učiti od vrhunskih stručnjaka, te razmijeniti iskustva s drugim kolegama i ostvariti kontakte s potencijalnim klijentima. Fokus eventa je na malim proizvođačima s ciljem promocije lokalne enogastronomije, stoga redovito nastupaju probrani izlagači iz svih dijelova Hrvatske i šire regije, dakako uz proizvođače iz mikrolokacije destinacije održavanja eventa.

U Zagrebu su, među ostalima, svoju ponudu predstavile vinarije Đurinski, Matiška, Florijanović, Legovina, Iuris vina, Danubio, Dveri Pax, Famiija Estate, Radgonske gorice, zatim mesnice Bođirković , PIK Vrbovec, Pepas savijače, Dukat – President, Červar i Rheos djevičanska maslinova ulja iz Istre, pivnica i pivovara Mlinarica, ugostiteljska oprema Alexander Commerce i niz drugih. U smislu sadržaja u hotelu Antunović, nudile su se mogućnost obilaska izlagača na brojnim punktovima u najvećoj hotelskoj dvorani, te radionice u manjim dvornama.  Posebno zanimanje posjetitelja privukli su učenici srednje škole Plitvička jezera, koji su pod mentorstvom nastavnica demonstrirali svoje znanje i umijeće i pripremili svoje lokalne ličke delicije.

Veliko zanimanje bilo je za radionice

Zatvoreni krug: proizvođač vina Stjepan Đurinski, enolog mr. Franjo Francem, ugostitelj Zlatko Puntijar i potrošač Siniša Medenica

Višestruko – za malvaziju i za refošk, u Hrvatskoj i Sloveniji – nagrađivani proizvođač vina i ugostitelj Rino Prelac sa same državne granice između Hrvatske i Slovenije

Debelo (po četiri i više godina) odležani crni dragulji istarskog podruma Degrassi – refošk, syrah, te cabernet franc, cabernet sauvignon, Terre bianche cuvée, Petit verdot, Pinot noir s odličnog položaja Contarini

Niz radionica je otvoren degustacijskom radionicom 4 vina – 1 regija: vinska revolucija sjeverne Dalmacije pod vodstvom Manuele Plohl. prof., MA WSET certificirane edukatorice. Voditeljica ključnih kupaca u Alexander Commercu Iva Šetina pojasnila je sve što treba znati o najkvalitetnijim čašama Zwiesel, nakon toga je chefica Doris Vlah sudionike radionica počastila ukusnim Dukatovim zalogajem iznenađenja. Slijedila je mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost Sanja Krmpotić govorom o važnosti podizanja izvrsnosti usluge i gostoljubivosti kao ključu budućnosti ugostiteljstva i turizma, dok je savjetnica i edukatorica za odnose s klijentima Svjetlana Ranek Franjul istaknula moć emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu koja je jača od (same) usluge. O pjenušcima Ferné i Lillith, govorio je Antonio Degrassi iz vinarije Degrassi, a mjesto više tražilo se i na radionici vrhunskog hrvatskog sommeliera Darka Lugarića, koji je podučio kako degustirati vino kao profesionalac. Radionica o sakeu nažalost morala se otkazati u zadnji tren zbog bolesti jednog od najboljih svjetskih sommeliera, austrijskog prvaka Suwija Zlatića.

Dodatna posebnost ovog eventa, a na kojoj se ustrajavalo svih dosadašnjih godina, besplatan je ulaz gostima i besplatno je bilo sudjelovanje na edukacijama, te stručnim radionicama. Umjesto klasične kotizacije za čašu davane su donacije za Hrvatsku ligu protiv raka.

 – Na eventu u hotelu Antunović i dan ranije na humanitarnoj večeri u restoranu Maksimir prikupljeno je fantastičnih 4.779,73 eura, sva prikupljena sredstva odmah su donirana spomenutoj ligi. Na pet organiziranih evenata u pet gradova i u tri grada na donacijskim večerama prikupljeno je ukupno gotovo 15 tisuća eura, točnije 14.881,75 eura – pohvalio se Begić.

Posebnost kod vinarije Bora tate i sina Žuža iz Podgradine kod Posedarja- crnjak od autohtone sorte Svrdlovina i odličan cuvee Noir od cabernet sauvignona, merlota i syraha. Desno, uz chefa kuhinje hotela Antunović Matiju Balenta poslovnjak iz Ivanić-Grada Vitomir Klasić, pamti se kao čelnik vrlo uspješne tvrtke Ivanić-plast

Niz radionica je otvoren degustacijskom radionicom 4 vina – 1 regija: vinska revolucija sjeverne Dalmacije pod vodstvom Manuele Plohl. prof., MA WSET certificirane edukatorice. Voditeljica ključnih kupaca u Alexander Commercu Iva Šetina pojasnila je sve što treba znati o najkvalitetnijim čašama Zwiesel, nakon toga je chefica Doris Vlah sudionike radionica počastila ukusnim Dukatovim zalogajem iznenađenja. Slijedila je mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost Sanja Krmpotić govorom o važnosti podizanja izvrsnosti usluge i gostoljubivosti kao ključu budućnosti ugostiteljstva i turizma, dok je savjetnica i edukatorica za odnose s klijentima Svjetlana Ranek Franjul istaknula moć emocije u ugostiteljstvu i hotelijerstvu koja je jača od (same) usluge. O pjenušcima Ferné i Lillith, govorio je Antonio Degrassi iz vinarije Degrassi, a mjesto više tražilo se i na radionici vrhunskog hrvatskog sommeliera Darka Lugarića, koji je podučio kako degustirati vino kao profesionalac. Radionica o sakeu nažalost morala se otkazati u zadnji tren zbog bolesti jednog od najboljih svjetskih sommeliera, austrijskog prvaka Suwija Zlatića.

Partneri projekta Vip Event su Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Zagrebačke županije,  Turistička zajednica grada Zagreba, Alexander Commerce, RB Auto Renault i hotel Antunović West, dok su pokrovitelji Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede.

Trilogija Fino & Vino

ETIKETE IZ SJEVERNE i SREDIŠNJE ITALIJE

Zagrebački restorančić Trilogija Fino & Vino na Kaptolu po stilu uvelike nadilazi klasični ugostiteljski objekt, naime ne samo to što se u potpunosti  nastoje pokazati u skladu s ambicioznim i obećavajućim nazivom, vasnik i voditelj sommelier Krešimir Šesnić i njegova odlično odabrana mala ekipa trse se ponudu objekta obogatiti čestim organziranjem eno-gastro događanja na različite teme, osmišljenima na način da budu maksimalno moguće informativnog i edukativnog karaktera i tako pridonesu vrhunskom doživljaju. Nakon serije programa s domaćim akterima kao protagonistima, nedavno su  gostima, među kojima je bilo vinskih trgovaca – uvoznika, vinotekara, te ugostitelja/sommeliera, na red došla vina iz sjevernog i srednje dijela Italije. Kršimirov bratić Zdenko Šesnić, rodom inače s Brača a već godinama uposlenik tvrtke Wine Y Food iz Abano Termi, glasovitih toplica pokraj Padove, došao je u Zagreb, a potom krenuo i za Ljubljanu, da predstavi nekih tridesetak etiketa iz portfelja poslodavca a za koje je pretpostavljeno da bi našu publiku mogle zanimati stilistikom, kakvoćom i odnosom kvalitete i cijene.

Uz posve jednostavan frizzante od sorte Garganega s područja Verone bilo je nekoliko prosecca unutar apelacijske oznake Treviso doc i nekoliko prosecca Valdobbiadene doc i Valdobbiadene superiore doc, njima je pridodano i nekoliko pjenušaca kuće Romagnoli (jedan bez ekspedicijskog likera, dva bruta, iz berbi 2019 i 2020.) s područja Emilia Romagna a rađenih klasičnom metodom svi s neobičnim nazivom Il Pigro (=ljenčina), što bi trebalo ukazivati na to da su spori u dozrijevanju, da im treba dati još vremena. Sva tri lijepa, a najbolji dojam ostavio je Il Pigro classico brut cuvée, 12,5 vol %. Igru perlica u vrlo uvjerljivima stilu i sjaju pokazali su francuski gosti – Champagne brut Tradition 12,0 vol% – Jean Mallet, te, još i bolji, Champagne Delahaie brut premier, 12,0 vol %. Od mirnih vina dopali su se Manzoni bianco Le Conche igt Treviso podruma Salatin, Malvasia 2020 Romagnoli Emilia Romagna igt. Još jedna etiketa s malo neobičnim nazivom vina – Capochino (u slobodnom prijevodu=moj naklon), berba 2022 Valpolicella igt, podrum Roccolo Callisto. Slijedila je crvenkasta Valpolicella Classico 2022 doc od istog podruma, a dosta ozbiljnijom pokazala se Valpolicella superiore 2020, sorti Corvina 60 %, Corvinone 35% i Rondinella 5%, 13,5 vol %, također od Roccola Callista.  Finale su okrunili lijepi Amarone della Valpolicella 2016 Roccolo Callisto, zatim sjajan Cabernet sauvignon 2018 Roccolo Callisto (15,5 vol %), pa nakon tog cabernet sauvignona začuđujuće uvjerljivi uzorak kuće Fontezoppa od sorte Vernaccia međutim ne od one šire znane, bijele – Vernaccia di San Gimignano ili pak Vernaccia d’Oristano (Sardinija), nego od CRNE sorte Vernaccia nera – Pepato Marche Serrapetrona doc biologico!  Berba 2020, alkohol oko 13,5 vol %.

Pri kraju kušanja: domaćin Krešimir Šesnić (sasvim desno), njegov bratić Zdenko Šesnić iz Italije (sasvim lijevo), te znani zagrebački vinotekar-ugostitelj Ivan Srpek iz vinoteke Bornstein koji je pokazao interes za dosta od degustiranih uzoraka

Od pažljivo je biranog grožđa iz vinograda na tlu s dosta pijeska i vapnenca, otud u organoleptici osjet visoke mineralnosti. Vinifikacija u inoksu i kraće odležavanje vina u cisternama, dozrijevanj 12 mjeseci u velikoj bačvi. Lijepe dosta intenzivne živahne rubinske boje, nos kompleksan, upućuje poprilično na divlju trešnju, donekle i na krušku, začinske nijanse u pravcu su papra, u ustima fino pikantan, s mekanim taninom. Lijepo će popratiti izraženije slankasta i blago začinski obojena jela na bazi mesa (crveno meso s roštilja), te izbor zrelih odležanih donekle pikantnih sireva.

Jednime od najboljih talijanskih vina na ovome kušanju pokazao se Pepato Marche Serrapetrona 2020 kuće Montezoppa, a svaki žamor iznenada i spontano potpuno je nestao kad je na degustaciju, stjecajem okolnosti, ponuđeno jedinstveno vino Dingač 2018 što ga je od grožđa kupljenog od biranog vinogradara na Pelješcu uz maceraciju od 12 dana i, nakon alkoholne fermentacije, dozrijevanja kroz dvije godine u većim rabljenim bačvama proizveo Antonio Ivančić s Plešivice, inače vlasnik i voditelj jaskanskog poduzeća Imaht što se bavi prodajom viličara i uvozom gruzijskih amfora u Hrvatsku!… Antonio Ivančić krenuo je s maceracijama u amfori s 2015 godinom, ozbiljniju količinu dingača u amfori odlučio je proizvesti u berbi 2021. S tri prazne amfore u prikladnom terminu krenuo je u berbu na Pelješac i s trima do vrha napunjenim amforama vratio se na Plešivicu. Grožđe je ostavio na maceraciji i alkoholnoj fermentaciji nekih  14 dana, potom je nakon nekog vremena kad se vino malo smirilo tekući dio otočio, kapljica se u amfori razvijala 21 mjesec, sad Antonio kaže kako mu je od onih isprva grožđem napunjenih triju amfora  ostala – tek jedna amfora gotovog vina …  Na butelji znakovita objava: Puni i PRAZNI  obitelj Ivančić!

Po dobrom starom hrvatskom običaju, na stolu su se, nakon službenog dijela degustacije, našle i neke hrvatske butelje, u želji da se Zdenku Šesniću pokažu naši konji za utrku, domaćin se pobrinuo još za nekoliko crnjaka s našeg prestižnog južnog položaja Dingača – npr. Riservu i Excellent od Hilića, ali i za crnu mješavinu Jakob 2019 s odlične pozicije visoko na brdu kod Brodskog Stupnika gdje je svojedobno Zdravko Ilija Jakobović bio zasadio trsje od grožđa s kojega je uz pomoć enologinje Ivone Jeličić nastao crnjak vanserijske kakvoće. Kao sugestiju Zdenku Šesniću o tome što bi mogao doista ponosno preporučiti nadležnima u Wine Y Foodu da uvezu iz Hrvatske i da i ponosno ponude tržištu na Apeninima spomenuti su i Dingač od pelješke obitelji Matković, pa hvarski Grand Select plavac mali  Zlatan otok, pa i crnjaci s Dingača i Postupa od Ivice Radovića, ali i, uz kapljicu od Plavca maloga, i vrlo uvjerljiva druga vina od kultivara porijeklom iz Hrvatske i šire regije međutim i iz UZGOJA u Hrvatskoj – primjerice Crljenak odnosno Tribidrag odnosno Kratošija (na jugu Italije znan kao Primitivo a u Americi kao Zinfandel), te pogotovu Vranac i, u najnovije vrijeme, Trnjak. U Hrvatskoj s oba ta dva vina ali još i s mješavinom Modro jezero (odlična promidžba Imotskoga i njegovih ljepota!) što ovdašnje dragulje Vranac i Trnjak spaja s bjelosvjetskima Cabernet sauvignonm i Merlotom, iskazuje se i te kako vinarija Grabovac iz Imotskoga. Zdenku Šesnicu poslao sam kontakte… valjda će se nešto roditi iz toga…

Vinska nematerijalna baština

HRVATSKA VINSKA KULTURA – KAPITALNA ZNANSTVENA MONOGRAFIJA

Upravo je objavljena knjiga Hrvatska vinska kultura, znanstvena monografija autorice doc. dr. sc. Tanje Baran, inače glavne urednice Hrvatskog Radija Sljeme. Knjiga je rezultat autoričina proučavanja hrvatske tradicijske vinske kulture te vinske nematerijalne baštine. Čestitke gospođi Baran!

Tanja Baran – Hrvatska vinska kultura

Nakon uvoda u kojemu se kontekstualizira hrvatske vinske tijekove iz prošlosti u hrvatsku, europsku i svjetsku suvremenost, autorica prikazuje i analizira razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Prate se razdoblja svjetske povijesti vina, spomeni vinove loze od najranijih vremena, posebno se zatim obrađuju vino i loza u Bibliji te put od srednjeg vijeka prema vinskoj suvremenosti. Detaljno prosuđujući razvoj hrvatske vinske kulture, Tanja Baran piše o daru vinogradarske zemlje Hrvatskoj, o najpoznatijem aristokratskom vinskom udruženju u hrvatskoj prošlosti Doktorima od Pinte, o zapisanim vinsko-pajdaškim regulama, pijačkim društvima i klubovima te, osobito opsežno, o običajima vezanima uz vino i hrvatske vinske svece. Najistaknutiji spomenik hrvatske nematerijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju se kroz suodnos usmene i pisane književnosti i kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku. Zasebno se valoriziraju ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija, one uz Sv. Martina, Martinje i krštenje mošta kao najpoznatijim vinskim tradicijama koje su izvedbeno i te kako aktualne diljem zemlje daje se osobit obol.

Tanja Baran, kao glavna urednica Radio Sljemana, ima još razloga da bude i te kako zadovoljna: Radio Sljeme najprije je obilježilo pa proslasvilo 70 godina postojanja a onda je pobijedilo na natječaju Zlatni Studio za najboju hrvatsku radiostanicu, k tome novinar i voditelj kroz program Radio Sljemana Miljenko Cvitković Minja dobio je ovih dana prestižnu nagradu Večernjakova ruža kao Radijska osoba godine!…

 Zaključku prethodi poglavlje posvećeno hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: vinu u književnosti, likovnim umjetnostima (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjena umjetnost) i glazbi. Nakon popisa literature i izvora, izdanja i rukopisa Križevačkih štatuta te kazala imena, kao dodatak monografiji cjelovito su objavljeni Križevački štatuti sa svim ostalim hrvatskim vinsko–pajdaškim regulama te Velikim ritualom o krščenju mošta. Na kraju su, uz bilješku o autorici, objavljeni izvaci iz recenzija professora emeritusa Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Đure Horvata.

Nakladnik monografije je Prigorski Media d. o. o. Knjiga je sa 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.

            Tanja Baran ima i te kako razloga za veselje: Radio Sljeme Hrvatskog radija najprije je proslavilo jubilarnih 70 godina postojanja, a onda je, na natječaju Zlatni Studio za najbolju hrvatsku radiostanicu u izboru što ga je raspisao Jutarnji list temeljem broja glasova publike nedavno osvojilo i titulu najbolje hrvatske radiostanice! Čestitke! Lijepe nagrade – visoki trofeji smiješili su se novinarima i voditeljima Ivani Radaljac Krušlin za serju emisije Psiholog i ja, te Robertu Marekoviću za seriju glazbenih emisija Dolcevita.

Većina redakcije Radio Sljemena: Nevena Saraga, Ivana Radaljac Krušlin, producentica Slavica Pischiutta, Anamarija Knezović Kaurić, Nikolina Devčić, Vesna Jurić Rukavina, urednica Radio Sljemena Tanja Baran, Magdalena Pongrac, Ivan Hlupić, Ana Lacković Varga, Krešimir Vešnik, Kristina Bokanić Šuvar, Tea Barić. Nedostaje dvoje VRLO ZNAČAJNIH u ekipi, a to su Miljenko Cvitković Minja, vrlo eksponiran kao vditelj, te Nevenka Rodić Erdelja, osobito profinjena i staložena i koncentrirana bezgrešna voditeljica nježnog i milog, pomalo zavodljivog glasa

Nitko sretniji, čini se, od glavne urednice Radio Sljemena Tanje Baran, koja na sljemenskom programu vodi emisiju Purgeraj posvećenu ponajprije purgerskom Zagrebu i zagrebačkoj kajkavštini, ali koja je bitno vezana i uz Bakhov nektar kroz promidžbu naših narodnih običaja zapisanih u literaturi pod nazivom Križevački štatuti.

U Križevcima, u Hrvatskome domu, nedavno je, a uz blagdan vinogradarskoga sveca Vinka, održana završna svečanost 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju, na temu Kušlec i vino kao potvrda ljubavi. Domaćini su tada okupljenima prezentirali najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule Križevačke štatute te izvodili vinu posvećenu poeziju i glazbu. Hižna mamica bila je upravo Tanja Baran, dok je hižni japica bio Zoran Homen.

Kulturno-povijesne znamenitosti i eno-gastronomija

DVORAC MARUŠEVEC – u OČEKIVANJU NOVOG STAROG SJAJA

Dvorac Maruševec kod Varaždina svojom ljepotom i privlačnošću bio je, uz dvorce Trakošćan i veliki Tabor, jedan od najvećih dragulja Hrvatskog Zagorja. Današnji njegov izgled samo je blijeda slika raskoši ovog pradavnog sredovjekovnog burga čije postojanje povijesni izvori bilježe već sredinom 14. stoljeća, kada je na ovim prostorima bilo obiteljsko gnijezdo plemića Vragovića. Vjerojatno je tada na mjestu današnjeg dvorca postojao drveni dvor koji je tijekom svojih 600 godina postojanja više puta mijenjao svoj izgled. Negdje u 16. stoljeću sagrađen je kameni zidani dvorac, s tzv. vodenim oklopom (Wasserburg), što je predstavljalo zaštitu pred čestim upadima Turaka u ove krajeve.

Dvorac Maruševec kod Varaždina: radovi na preuređenju i osposobljenju vrijedne povijesne građevine za predviđene razne kulturno-umjetničke programe u punom su jeku (suhiucasi)

Očekuje se – a za to ima izgleda! – da ne samo dvorac nego i cijelo imanje ponovno zasjaju nekadašnjim sjajem. Vremena se stalno mijenjaju, nove okolnosti u društvenom, političkom i gospodarskom životu nose svoje, ponekad na žalost i zapuštanje pa i propast nekih ljepota i vrijednosti kojima se prije divilo i u kojima se silno uživalo a u kojima bi se, ako postoji volja i znanje da se učini određeni napor u prilagodbi društvenog pristupa, moglo i te kako uživati i dalje. Ima primjera iz vana koji pokazuju kako se npr. određene krasne i vrijedne kulturno-povijesne građevine mogu ne samo sačuvati od zapuštanja i postupnog propadanja nego i razvijati u svome sjaju. Jedno od uspješnih rješenja je spoj kulturno-povijesnog objekta s određenim za taj slučaj prikladnim komercijalnim aktivnostima, to može lijepo pridonijeti pojačanom zanimanju publike za posjet, a i tome da objekt osigura određena financijska sredstva za svoje održavanje. Izgledi za budućnost upravo dvorcu Maruševec da vrati status dragulja smiješe se s jedne strane u tome što je brigu o njemu ponovno aktivno preuzala grofovska ruka koja najavljuje kulturne (npr. izložbe slika i skulptura, možda i neke koncerte) i svečarske (obredi sklapanja brakova i proslave ulaska parova u novi život, dodjele nekih značajnih društvenih nagrada…) sadržaje, te u tome što je dio prirodnog ambijenta – prikladno osmišljeno- uključen u stočarstvo i proizvodnju sirovine za preradu u gotove eno-gastro specijalitete ekskluzivne kategorije (za ponudu u butiknim prodavaonicama, elitnim ugostiteljskim objektima, sutra, moguće, i u okviru samog dvorca…)

Nešto više od devet hektara terena u blizini dvorca i pripadajućih dvorcu uređeno je za uzgoj na otvorenome turopoljske pasmine svinja. Osigurana je i u punom je radnom pogonu mesnica za proizvodnju delicija od turopoljke. Na Falinić-bregu, pak, na površini od oko 4,5 hektara je vinograd Dvorca, a odmah pored trsja je i vinski podrum

U 17. stoljeću građevina je dograđivana, a svoj sadašnji izgled dobila je u 19. stoljeću, kada ga je novi vlasnik grof Schlippenbach upravo sjajno restaurirao i ukrasio velikim tornjem. Unutrašnjost dvorca tada je bila raskošno uređena skupocijenim namještajem. Zidovi su bili prekriveni velikim tapiserijama i slikama poznatih europskih slikara iz 17. i 18. stoljeća. Dobar dio tih ulja na platnu danas se nalazi u Muzeju Varaždin, gdje predstavlja najvrijedniji dio fundusa najstarijih majstora slikara. Ubrzo nakon restauracije i obnove dvorca novi vlasnik postaje plemić Oskar Pongratz. On je bio veliki ljubitelj slikarstva, pa je obogatio postojeću galeriju velikom zbirkom slika s motivima cvijeća (Blumenstücke) od kojih su neka i danas sačuvana u varaždinskom muzeju. Dvorac je okružen lijepim perivojem s više primjeraka rijetkih vrsta drveća, posebno borova. U sklopu perivoja bilo je lijepo uređeno jezero, a ispred pročelja dvorca nalazila se preljepa fontana (vodoskok). U tijeku Drugog svjetskog rata dvorac je bio devastiran, gotovo uništen, a iz njega su nestale mnoge dragocjenosti. Poslije rata korišten je kao dječji dom, a od 1969. uzima ga u najam adventistička vjerska zajednica koje je uložila velika sredstva u njegovo ponovno restauriranje. No nikada više on nije ni približno dosegao onaj sjaj i raskoš kakav je nekada imao za vrijeme Schlippenbacha ili Oskara Pongratza.

U podrumu dvorca – direktor imanja Christof Eder sa suprugom Aegle, te, desno, enolog Luka Košćec sa zelinskom kolegicom enologinjom Ivanom Puhelek

U sklopu dvorca Maruševec nalazi se prekrasan perivoj koji je u današnje vrijeme samo dio nekadašnjeg prostranog engleskog perivoja kakav je bio prije drugog svjetskog rata kada je zauzimao sedam hektara. Vrijeme nastanka perivoja nije poznato, pretpostavlja se da je on već postojao u drugoj polovici 18. stoljeća. Od tog vremena potječu prikaz dvorca i njegove okoline u knjizi Status familiae Patacich. Podaci govore da je perivoj dobio sadašnji izged negdje oko godine 1884., nakon što je prema zamisli grofa Schlippenbacha čitav dvorac temeljito restauriran, obnovljen i dograđen kulama. Ispred pročelja dvorca bio je veliki dekorativni vrt s fontanom u sredini. U perivoju, koji je oblikovao čuveni nizozemski majstor, nalazilo se mnoštvo egzotičnog crnogoričnog drveća (kavkaske jele, grčki borovi). Veći dio perivoja je, zahvaćen agrarnom reformom, uništen i pretvoren u livade i oranice. Danas je perivoj Maruševec zaštićen hortikulturni spomenik, no tek nekoliko višestoljetnih primjeraka crnogorice i bjelogorice podsjeća na njegov nekadašnji sjaj.

O Dvorcu Maruševec u najnovije vrijeme brine Pongratzov unuk, Maximilian von Pongratz – Lippitt, koji stalno živi u Austriji, gdje, također ima dvorac. Na poziv Veleposlanstva Republike Austrije u Hrvatskoj, u društvu predstavnice Ambasade Ane Pekić Tomolko, prof. Ivan Dropuljić – osnivač i direktor četverodnevnog međunarodnog festivala Zagreb Vino.com u elitnom zagrebačkom hotelu Esplanade a koji je sa suprugom Ivankom u više navrata u Esplanadi organizirao i manifestacije posvećene sušenoj šunki te pršutu – i ja pošli smo do dvorca Maruševec da vidimo i iz prve ruke saznamo aktualnosti i planove za budućnost vezane uz objekt, a jedna od bitnih aktualnosti za budući prosperitet dvorca i imanja baš je i vezana uz engastronomiju, dakako, na visokoj razini!

Delicije – vlastiti prozvodi, koji se poslužuju gostima dvorca: pašteta, čvarci, zaseka, špek, kobasice…

Imanje Maruševac o kojemu govorim, inače nekih petnajstak kilometara udaljeno od Varaždina, odlučilo je – zahvaljujući prirodnom potencijalu i ostavštini što počiva na kulurno-umjetničkoj  i povijesnoj vrijednosti te mogućnostima da se njegovo postojeće suštinsko bogatstvo koje treba dotjerati/prikladno ulaštiti za suvremenu praktičnu primjenu – svoj razvoj za početak potražiti u uzgoju turopoljske svinje i proizvodnji vrhunskih specijaliteta od nje, te u produkciji visokokvalitetnoga vina s ciljem plasmana gotovih proizvoda kako u samom objektu tako i kroz  vrhunske vanjske restorane i butikne prodavaonice, a s druge strane i u organiziranju, u prostorima samoga dvorca, različitih kulturno-umjetničkih programa i svečanosti.

U podrumu dvorca, uz domaćine Christofa, Aegle i Anju Rutić: Ana Pekić Topolko iz Austrijskog veleposlanstva u Zagrebu zahvaljujući kojoj smo i posjetili dvorac, te prof. Ivan Dropuljić, organizator i direktor festivala vina i delicija Zagreb Vino.com (suhiucasi)

Od Anje Rutić, koja nas je provela imanjem i dvorcem, čujem i detalje, tj. da je za početak nešto  više od 10 hektara odgovarajućeg terena u blizini dvorca odlučeno „darovati“ svinji turopoljki za boravište na otvorenome, uskoro bi se prostor mogao povećati za hektar do dva. Na lijepoj kosini Falinić-brega prostire se pak lijepi vinograd, dvorac Maruševec posjeduje zasad nešto više od 4,5 hektara zasađenih vinovom lozom, sorte su Pinot bijeli, Pinot sivi, Sauvignon bijeli, Pinot crni. Za proizvodnju vina brine enolog Luka Koščec, koji inače ima i svoju privatnu vinariju, a upravitelj  poljopivrednog sektora dvorca je Austrijanac Christof Eder, koji uz pomoć svoje supruge Aglae Schtrachwitz u vinskom podrumu organizira prezentacije s degustacijom suho-mesnatih proizvoda i plemenite kapljice, od pjenušaca, te mirnih bijelih sortnih vina s time da je kapljica Pinota crnog u ružičastoj verziji. Kako nam je direktor Eder kazao, mesna pakiranja i vina nude se na prodaju ne samo klasično – u birane prodavaonice delikatesa i vinoteke, nego i dostavom na privatnu kućnu adresu! Kad se dvorac preuredi i osposobi za održavanje kulturno-umjetničkih programa, delicije i vrhunska vlastita kapljica servirat će se, dakako, prvenstveno na tim događanjima….

_______________________________________________

IN MEMORIAM

Sjećanje, s osobitim poštovanjem,  na zaslužnike kojih, na žalost, više nema,,.

MIŠIKA GERSTMAJER –  Slavonija & Podunavlje, Baranja, Zmajevac, graševina, traminac…                JANKO JOVANOV  – Dalmacija, Korčula Čara, majstor pošipa

BRANIMIR CEBALO – Dalmacija, Korčula., Lumbarda, majstor grka i pošipa

_________________________________________________

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Moj rezime 2023

VINA ZA VISOKI UŽITAK

U tijeku 2023. imao sam u više navrata – bilo na sajmovima odnosno festivalima, bilo za vrijeme posjeta vinskim kućama…, priliku na miru i neopterećen vremenskom stiskom koncentrirano degustirati razna vina iz hrvatskih vinskih podruma, i evo nekih od njih u kojima sam – doživješi ih ne tek korektnima, što (korektnost) danas mora biti sine quae non!, nego i s visokom dozom osobnosti u svojoj kategoriji – doista uživao, pa ih i preporučujem, navodeći ih ovdje ne kao rezultat klasičnog ocjenjivanja i po nekom redosljedu u smislu bodovne ili na tržištu iskazane cjenovne vrijednosti. U svakom sučaju, ako ste u mogućnosti – KUŠAJTE! Vjerujem da vrijedi truda i vremena. Napomena: pri kušanju bitno je usredotočiti se maksimalno moguće na izričaj sortnosti i navedenog geografskog porijekla (apelacijska pripadnost), pa i na starost uzorka,  s time da se – a to je baš u zadnje vrijeme i postalo i te kako  bitno ! – u obzir uzmu i posljedice klimatskih promjena uočljive u manjoj ili većoj mjeri kao nešto drugo od po navici  očekivanoga u organoleptici i strukturi uzorka.

PJENUŠCI:  Blanc de Noirs, klasična metoda, extra brut (12,5 vol %), pa Rosé brut te, pretpremijerno kušan ali vrlo obećavajući, prva nova šarža službeno tek pred izlazak na tržište! – Pavel (po nazivu vinograda) od plešivičke obitelji Šember, pa PC & Ch brut nature (12,5 vol %) od obitelji Korak, također s Plešivice. Svima će i još vremena u butelji (prije degoržiranja) dobro će doći, posebice još mlađahnom Pavelu.

BIJELA MIRNA VINA od različitih sorata, posljednja butelja u nizu sadrži mješavinu sorata uzgajanih na poziciji ekstra-kakvoće Venje u Kutjevačkom vinogorju.  Graševina 2022 Pomale (13 vol%) – Krauthaker; Zelenac Kutjevo 2022  (13,5 vol%); Pinot sivi 2022 (Kutjevo, 13,5 vol %) – Krauthaker; Zeleni silvanac 2021 (Plešivica, Veselnica; 14 vol %) – Drago Damir Režek;  Chardonnay Laškovec 2021 organic (Plešivica, Laškovec, 13,5 vol %) – Korak; Rajnski rizling 2020 Laškovec organic (Plešivica, Laškovec, 13,5 vol %) – Korak; Venje 2008 bijelo barrique (Kutjevo, Venje, sorte:  mješavina svih bijeih sorata što ih Enjingi ima na venju, uz Graševinu, koja dominira s nekih 60 posto, tu su i chardonnay, sauvignon, rajnski rizling, traminac… , 14,7 vol %) – Enjingi

Crni pinoti:  Bolfan Primus 2017 (Hrvatsko zagorje, Vinski vrh 14,5 vol %) – Bolfan Vinski vrh;  Pinot noir Contarini riserva 2016 (Hrvatska Istra, Contarini, 16 vol %) – Degrassi; Pinot crni  2021 Kutjevo (14,5 vol %) – Krauthaker;  Pinot crni 2018 organic (Plešivica, Križevac i Cimbuščak, stari trsi, 13,5 vol%) – Korak; Pinot crni 2020 (Plešivica, Veselnica, 14 vol %) – Drago Damir Režek

Različite crne sorte samostalno, te mješavine: Frankovka Miraz 2019 (Feričanci, vinograd Srednjaci, trsje staro oko pola stoljeća, godina topla, prinos  1 kg/trs, vino odležavalo i razvijalo se u barriqueu kroz jednu godinu,  14,2 vol %) – Enosophia Feravino; Cabernet franc 2020 (14 vol %) – Krauthaker; Cabernet sauvignon Korlat 2019 (14 vol%) – Badel 1862; Mercs 2020 (merlot & cabernet sauvignon, 14 vol%) – Krauthaker; Zinfandel Esplanade 2019 (14,5 vol %) – Krauthaker; K2 2019 (odličan primjer suradnje Vlade Krauthakera i istarskog hotelijera-ugostitelja Nenada Kukurina Kukuriku, 10 sorata iz Krauthakerova eksperimentalnog nasada u Kutjevu  – Pinot crni, Cabernet sauvignon, Cabernet franc, Merlot, Blauburger, Syrah, Muškat ruža, Malbec, Lovrijenac (St.Laurent), Frankovka, grožđe brano istog dana, sve zajedno macerirano, dozrijevano u drvenim bačvama, 14,5 vol %)- Krauthaker & Kukurin; Modro jezero 2017 (Imotski, Vučja Draga, Podmornica, Cabernet sauvignon, Merlot, Vranac, Trnjak, 24 mjeseca provelo u barriqueu, 15 vol %) – Grabovac; Syrah Križevac organic vineyard 2019 (13,5 vol%) – Korak; Syrah 2020 riserva (Vučja Draga Imotski, 15 vol%) – Grabovac; L’Amour 2020 (Pelješac, sorta Marselan, 15 vol %) – Matković

Plavac mali – naše uzdanice s pelješke grand cru pozicije Dingač, te zvijezda s hvarskog grand cru vinograda Sveta Nedija ponad sela Sveta Nedjelja.  Matković Dingač 2021, sadrži 14 vol %, traži još vremena u boci. Kiridžijin Dingač je iz 2020, gust, pun, s 15 vol %, njemu će također dobro doći još odležavanja u butelji. Iz ponude Zlatan otoka svakako bih, uz Plavac mali grand select 2018, 15 vol%, izdvojio i Zlatan pošip grand select magnum 2022, 13,5 vol %, i Zlatan crljenak 2018 grand select magnum

Na kraju: slatko desertno vino Muškat San Salvatore iz podruma obitelji Benvenuti iz Kaldira kod Motovuna

Chardonnay 2020 old way made wine with the six month’s maceration and, after the fermentation, nearly two years spent in the small barrels, bottled without clearing & filtering,  dry and with 13,5 vol %, now poured into the glass was lacking it’s clarity from the begining, but Korak, looking back to the already forgotten times“: Congratulations!

High class wine  KORAK CHARDONNAY 2020 old way – Although I prefer the the perfect clearness in the glass, as the wine showed two days ago when the bottle has been opened and the first two or three glases pourred, today, by the last drops  from the bottle in my glass I could not only repeat but, even very loudly, more convinced than two days ago, confirm: the wine with the high personalilty.

———————————- mala pomoć::  šalabahter za opis vina ———————-

OPIS  ■ VINO je: impresivno • ozbiljno • (donekle) kompleksno • moderno – s obilježjem tradicije – rustikalno • drukčije • sadržajno • skladno • s dovoljno izraženom voćnosti – s cvijetnim – (ugodnim) herbalnim / vegetalnim notama – s finim začinskim nitima • bogato • sočno • gusto – mesnato • (vrlo) toplo • robusno ■ iskreno – s dušom, karakterom/autorski rad • dotjerano • na kolosijeku elegancije i profinjenosti • ostavlja dojam suglasja sa: teritorijem – tipologijom – sortom/sortama – godištem berbe – dobi ■ s (još) mladenačkim nabojem • lepršavo / svježe • dopadljivo/koketno • dinamično i s nervom – u usponu • zrelo – umireno – u špici (koja može još trajati) – vrijedi mu/može mu se dati još vremena u boci • sa (zanimljivim) tercijarnim bouquetom/ u znaku je otmjenog starenja  – lijepo se pije uz hranu – prikladno za uz meditaciju ■ prelazi/prešlo zenit – umorno/starikavo – jače u padu • bez finoće • nekomplicirano • neuzbudljivo • djeluje kao jače – naporno začinjeno/preopterećeno od dodira s drvom • mlitavo/tupo • nečisto • zeleno • agresivno kiselo – prekiselo • skuhano/sprženo • oksidirano • odaje plijesni/trulež – TCA • SO2 – H2S – refermentaciju – octikavost – lak – brett ■

LEGENDA   – Šampion/Champ = 99 – 100 • Veliko zlato/Great gold/Platinum = 96 – 98 • Zlato /Gold = 91 – 95 •  Srebro / Silver = 86 – 90

trošiti sada/drink now  •  trošiti ili još čuvati/drink or hold • čuvati/hold • trošiti uz hranu/drink with food

⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆⋆.