Tag Archive | Božica Marković

SVIJET u ČAŠI Kronika – 11.2019 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz /through
ŽELJKO SUHADOLNIK
Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić
_________s vama već – 27 godina/years – with you___________

Plešivica: jesenje boje u vinogradu, kamerom Marka Čolića

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Trsje i podrum, dakle tu, gdje stvari počinju: OIV – AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 ⦁ Festivali, dakle tu gdje je nastavak, u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA – HRVATSKA NA DLANU ⦁ Ples dvostrukih magnuma: RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI ⦁ Martin je v Zagrebu: SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆ-PLACU ⦁ Martinje s novom dimenzijom: DAN HRVATSKE GASTRO-NEOVISNOSTI?!? ⦁ Dani okusa hrvatske tradicije: BEZ GABREKA, KOJI SLAVI 90 GODINA POSTOJANJA ?! ⦁ Dani otvorenih vrata peljeških podruma: KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICIPOTROŠAČKI PUTOKAZ – 11.2019 – BUYING GUIDE

_______________________________

Trsje i podrum: tu gdje stvari počinju
OIV: AKTUALNO STANJE u VINOGRADARSTVU i VINARSTVU u SVIJETU 2019 – UGLAVNOM KOLIČINSKI MINUS

Pri kraju smo kalendarske godine i u vremenu kad se rade bilanse, a kako je svjetska organizacija za vinovu lozu i vino OIV sa sjedištem u Parizu vrlo ažurna i u 12 mjeseci dvaput, jednom na proljeće i jednom potkraj studenoga obavještava o novostima u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu, evo i njenog najnovijeg izvještaja. Ovih dana u sjedištu OIV-a u Parizu održana je pressica na kojoj je generalni direktor OIV-a Pau Roca govorio o najnovijem stanju stvari – dakle nakon berbe 2019. – na svjetskoj vinskoj pozornici.

Pau Roca, glavni direktor OIV-a

Nakon obilate berbe 2018., po procjenama sada – pred kraj tekuće kalendarske godine – o proizvodnji vina vezano uz najnoviju berbu ispada da bi svijet od berbe 2019. na tržište mogao izaći s oko 263 milijuna hektolitara, što je manje od 2018. i što također znači povratak ka razini svjetskog prosjeka posljednje praćene i podatkovno obrađene petoljetke.
Nepovoljne vremenske okolnosti imale su znatan utjecaj na situaciju u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, u tim trima zemljama će se ovogodišnja proizvodnja pamtiti kao ispodprosječna. Jedina europska zemlja koja će se od netom završenog trganja moći pohvaliti produkcijom većom od one lani je Portugal. Blagi pad u količini očekuje se u SAD. U Južnoj Americi pak osjetno manju proizvodnju u odnosu na 2018. ponudit će Argentina i Čile. Južna Afrika već drugu godinu zaredom pogođena je produkcijom manjom od posljednjeg višegodišnjeg svojega prosjeka. I Australija i Novi Zeland ove godine s manjim su količinama nego što su bili u 2018.

Svjetska proizvodnja vina za 2019 procjenjuje se konkretno na između pesimističkih 258 i optimističnih 267 milijuna hektolitara, neka sredina bila bi oko 262,8 milijuna hl.
U odnosu na prošlu godinu, količina u 2019. vinificiranog grožđa (dakle onoga grožđa što je išlo u vino a ne u voćne sokove odnosno u moštove za druge namjene) u svijetu niža je od lanjske za desetak posto.
U Europskoj Uniji, za količinski slabiju berbu unutar izraza nepovoljne vremenske prilike glavni su krivci smrzavica i suša. Procjena je da će EU iz berbe 2019. moći tržištu ponuditi nekih 150 milijuna hektolitara vina (to bi otprilike bilo 60 posto od ukupne svjetske produkcije), riječ je o 15 posto nižoj količini od one lani (182,7 milijuna hl). U odnosu la lanjsku berbu Italija je ove godine (46,6 miijuna hl) količinski kraća za 15 posto, Francuska (41,9 milijuna hl) također za 15 posto, a Španjolska (34,3 milijuna hl) za 24 posto. Objašnjenje za to su hladno i vrlo kišovito proljeće kojemu je slijedilo dugo ekstremno suho i vruće ljeto. U tim trima zemljama količine u 2019. slabije su ne samo u odnosu na prethodnu berbu, 2018., nego i u odnosu na njihove prosjeke u prošlom petogodišnjem razdoblju.

Italija će od berbe 2019. dati oko 15 posto manje vina nego što je dala 2018, a Austrija četiri posto manje. Na slici su Francesco Leanza, odličan proizvođač brunella Podere Salicutti iz Montalcina u Toscani. Desno: Fred Loimer, zvijezda iz austrijskog Kamptala

 Smanjenje kvantitete u 2019. u odnosu na 2018. registrirano je i u većini drugih država EU, međutim kod tih drugih država brojke uglavnom nisu bile i niže od njihova posljednjeg petogodišnjeg prosjeka, čak u nekima od tih drugih zemalja proizvodnja vina iz 2019., iako će biti količinski niža od one u 2018., ipak bi mogla biti čak i mrvicu veća od njihova prosjeka u posljednjem petogodišnjem periodu. Njemačka (9 milijuna hl) se iz 2019. u odnosu na 2018. čini tanjom za 12 posto, Austrija (2,4 milijuna hl) za četiri posto, Rumunjska (4,9 milijuna hl) također za četiri posto lošija nego u 2018., Mađarska (3,2 milijuna hl) za šest posto slabija.
Austrijanci su, kažu, prilično zadovoljni berbom 2019. Zbog sušnog vremena koje je uslijedilo nakon cvatnje vinove loze bobice grozdova su znatno manje nego inače, i iz tog razloga moštovi su bili koncentriraniji nego inače. Arome su izraženije nego inače, a kiselost, koja je bitna za svježinu, pokazala se vrlo dobrom.

Francuska je s berbom 2019. tanja za 15 posto! Na slici su ekipa znane istarske konobe Bušćina na čelu s Fabijanom Mijanović te istarski vinar i uljar Danijel Kraljević Cuj nedavno u posjetu, s Antom i Barbarom Bačić, glasovitom bordoškom  Chateauu Smith Haut Lafitte u apelaciji Pessac-Léognan

Po podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, ukupna proizvodnja vina za 2018. godinu u Lijepoj našoj iznosila je 952.000 hl, uključujući auto-potrošnju. Međutim po izjavama o proizvodnji za 2018. godinu prijavljena produkcija vina za tržište iznosila je 732.577 hl (APPRRR). Za 2019. godinu očekuje se smanjenje proizvodnje od 22,6 % u odnosu na ukupnu proizvodnju vina u 2018. godini prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dakle, držeći se podatka DZS-a za 2018., od berbe 2019. očekuje se ukupna proizvodnja vina od cca. 737.000 hl. Uzmu li se pak kao polazište u 2018. Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prijavljena berba s podatakom o količini od 732.577 hl vina te predviđanje o padu od 22,6 posto u 2019, količina vina za tržište od ovogodišnje berbe kretala bi se, ugrubo, oko otprilike 550.000 hl.

Hrvatska, Dalmacija, Hvar, južna strana Ivan Dolac (Julio Frangen)

Portugal (6,7 milijuna hl u 2019.) u odnosu na 2018. bolji je za 10 posto!

Od zemalja EU jedino Portugal količinski je pozitivan i u plusu s berbom 2019! Vinogradi uz rijeku Douro u Portugalu! Dolje: grupa ponajbojih portugalskih proizvođača vina Douro Boys: Niepoort, Quinta Vale Dona Maria, Quinta do Crasto, Quinta do Vallado, Quinta Vale Meao

U zemljama sjeverne hemisphere zemlje koje ne pripadaju Europskoj Uniji proizvodnja vina od berbe 2019. predviđa se, u odnosu na onu u 2018., sedam posto većom za Rusiju (šest milijuna hl) i jedan posto za Gruziju (1,8 milijuna hl). Iako šest posto slabija u 2019. u odnosu na 2018., Švicarska (1,1 milijun hl) je 2019. ipak količinom nadmašila svoj količinski prosjek za period od 2014. do 2018.
SAD, proizvodnja vina kojih predstavlja oko 12 posto ukupne produkcije Bakhova nektara na sjevernoj polukugli, sa nekih čini se 23,6 milijuna hl iz berbe 2019. u minusu su u odnosu na 2018. samo za jedan posto, međutim ovaj podatak ne treba, ističu u OIV-u, još uzimati kao zdravo za gotovo jer brojka o produkciji u 2019. bazirana je ne na prvim iole opipljivijim podacima o berbi nego o predviđanjima iz vremena od dosta prije nego li je berba završila. Ne zaboravimo da su vinorodnim dijelovima SAD harali jaki požari koji su i uništili dosta vinograda i oštetiti dosta podruma (Sonoma), tako da valja još pričekati informacije s terena.
Južna polukugla imala je berbe u prvoj polovici ove godine, tako da su podaci o količinama već u solidnoj mjeri sređeni i mogu se smatrati uvelike pouzdanijima od prvih podataka što su u centralu OIV-a stigli o berbi 2019. sa sjeverne polukugle. I na južnoj hemisferi količine su manje nego u prethodnoj godini, ali su po zemljama uglavnom u skladu s njihovim prosjecima unutar posljednjeg petogodišnjeg perioda.

Iz daleke Južne Afrike: Matija Lesković, koji je studirao enologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu pa se otisnuo u inozemstvo i sad se kali u podrumima Južnoafričke Republike, primio je u goste djelatnice Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agro-faksa iz Zagreba Ivanu Puhelek i Anu Mariju Jagatić Korenika

Od vinogradarskih dijelova južne hemisfere Južna Amerika prijavila je 2019. ukupno najveći količinski pad u berbi u odnosu na vrlo visoku produkciju u 2018. Dosad dobiveni podaci upućuju na to da će Argentina od berbe 2019. proizvesti 13 milijuna hektolitara vina, a to je 10 posto manje nego što je bilo u 2018. Čile iz 2019 računa na produkciju oko 11,9 milijuna hl, što je sedam posto slabije nego što je bilo u 2018, ali i povećanje od osam posto u odnosu na čileanski prosjek iz posljednjeg podacima obrađenoga petogodišnjeg razdoblja vezano uz tu zemlju. Brazil, nakon dvije uzastopne godine s proizvodnjom ispod tri miijuna hl, javlja da bi od berbe 2019 mogao na tržište izaći s 2,9 milijuna hl.
Jugom Afrike ove je godine vladala jaka suša i Južnoafrička Republika od 2019. također se, eto već drugu godinu zaredom, žali na smanjenje, računa na oko 9,7 milijuna hl vina što je devet posto manje od prosjeka njene proizvodnje kroz praćenih i podatkovno obrađenih pet posljednjih godina.
Australija iz berbe 2019. izlazi s oko 12,5 milijuna hl, što je tri posto manje od produkcije registrirane u 2018, ali uglavnom ostaje na razini petogodišnjeg njenog prosjeka. Što se tiče Novog Zelanda, tamo se eto već četvrtu godinu zaredom proizvodnja kreće oko tri milijuna hl, a to je jedan posto manje nego što je ostvareno u 2018. ♣

Festivali, s nastavkom priče: u znaku kapljice i delicija
ZAGREB VINO.COM 2019, 14 GODINA HRVATSKA NA DLANU: I DALJE NAJZNAČAJNIJE VINSKO DOGAĐANJE u OVOME DIJELU BALKANA

Hotel Esplanade***** Zagreb, Smaragdna dvorana: Zagreb Vino.com 2019

Evo nas već sa gotovim i 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u hotelu Esplanade u Metropoli. Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da se odvijala tjedan dana ranije, dakle pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, već uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, a dosta vinara bilo je i iz inozemstva. Ovogodišnja priredba okupila je više od 300 izlagača, proizvođača i ponuđača vina, pršuta, sira i slatkih delicija, rekao je osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić. Zemlja partner bila je Slovačka. Iz vana stigli su izlagači i iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Francuske, Italije, Kosova, Makedonije, Slovenije, Srbije… Zgodno je spomenuti da je, potaknut zacijelo i činjenicom da posljednjih godina Zagreb Vino.com nastoji posebno istaknuti one svoje izlagače koji osvoje zlatne i šampionske medalje na praktički zadnjem značajnom međunarodnom ocjenjivanju vina kako u tekućoj godini tako i neposredno pred samim Vino.comom – a to je vrednovanje Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme krajem listopada u Bergamu, iz Austrije došao izalgati i Helmut Gangl iz Illmitza u Burgenlandu, šampion ovogodišnjeg izdanja Emozioni u Bergamu s kojega se, inače, kao višetruko pozlaćena vratila kući porečka Agrolaguna!

Osnivač I direktor Zagreb Vino.coma Ivan Dropuljić (desno), s Janom Starkom iz Veleposlanstva Slovačke u Zagrebu i s Mirelom Tassev iz Veleposlanstva Bugarske u Zagrebu. Slovačka kao zemlja partner, te Bugarska prezentirale su svaka po nekoliko svojih vinskih podruma, za njihovim stolovima bila je prigoda kušati i vina od nekih sorata koje nisu česte na tržištu, na hrvatskome ih možda niti još uopće nema, a riječ je bijeloj palavi i o crnom alibernetu, križancu alicante bouscheta i cabernet sauvignona dobivenom 1948. u Odesi i dosta raširenime u Slovačkoj i Češkoj, te o rubinu, koji je križanac između talijanskog nebbiola i francuskog syraha, dobiven 1944. u – Bugarskoj! S izlagačkog mjesta Slovačke: uz djevojke vino je na kušanje nudio i Jan Stark, pri Slovačkoj ambasadi u Zagrebu savjetnik za gospodarstvo

Puno delikatesa vrlo visokoga sjaja (naglasak na siru i pršutu/pata negra, mangulica, crna slavonska svinja, istarski i dalmatinski pršut, prosciutto di Parma), kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Godišnje dodjele priznanja Vinske zvijezde uzorcima s tržišta ocjenjivanima kroz posljednjih 12 mjeseci za potrošački putokaz, te priznanja G.E.T.-a vinarima koji su se u posljednjih 12 mjeseci osobito istaknuli ne samo s vinom nego i svojim angažmanom u turističkom smislu. S obzirom na ponovno pokazani iznimno visoki interes posjetitelja i medija javnog informiranja, Zagreb Vino.com potvrdio se i ovaj put kao vodeća vinska manifestacija u regiji potkraj kalendarske godine!

Zagreb Vino.com od Pelješca do – Wachaua! Domagoj Domo Antunović i Antonija Mrgudić, te Rabljanka Maja Plech uposlena u Domäne Wachau i njen suprug Roland Plech, koji radi kod glasovitog Franza Hirtzbergera

Ove godine direktor Ivan Dropuljić ponovno je aktivirao i dvoranu nekadašnjeg Esplanadina Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Nekad prije dosta godina na Vino.comu tu su se održavale radionice, a ovaj put prostor su zauzeli pršutari, te vinari koji su se htjeli odmaknuti od uobičajene velike gužve i gungule u prostorima iznad, kao i oni koji su se prijavili za nastup u posljednji trenutak, pa im više nije bilo prilike da biraju poziciju. Prijašnjih godina nekako najveća navala posjetitelja bila je u središnju hotelsku Smaragdnu dvoranu, osobito gužvovito je znalo biti i u prostoru Zinfandela, s druge strane, nasuprot tome, znalo se dogoditi da su neke manje dvorane bilježile dosta slabiji posjet, međutim dobro osmišljenim rasporedom izlagača prof. Dropuljić je sad postigao to da je zanimanje publike bilo podjednako jako za sve dvorane tako da se nitko od izlagača nije mogao potužiti da je dobio mjesto u zanemarenoj prostoriji.

U reaktiviranoj dvorani bivšeg Casinòa: Lepa Brena, najavljujući time svoj concert sredinom prosinca u Zagrebu, uz pomoć Natalije Žarković prezentirala je kapljicu podruma Vista Hills, u vlasništvu njena supruga Bobe Živojinovića, nekad znanog tenisača, te Aleksandra Vinčića. Podrum Vista Hills je u Šidu, u blizini autoputa Zagreb-Beograd. Vinogradi – oko 70 hektara! – nalaze se na južnim obroncima Fruške Gore, na nadmorskoj visini od 220 metara. Sortiment: rizling rajnski, graševina, traminac, pinot crni, frankovka, merlot, cabernet sauvignon. Vina donesena na Vino.com: Vista Hills White Selection 2017, mješavina triju spomenutih bijelih sorata (inoks), te Vista Hills Red Selection 2017 od merlota i cabernet sauvignona (inox i barrique), zatim Vista Hills Rosé 2017 Premium (inox), te moćni Vista Hills White Reserve 2012 od graševine (inox) i moćni i dosta elegantni Vista Hills Red Reserve 2010 (barrique)

U Casinòu je bilo vrlo prometno: rezali su se pršuti – rezala je i Dropuljićeva supruga Ivanka, velika stručnjakinja u tome poslu. Dolje: Plemenitaš Maximilian Habsburg-Lothringen, koji se školovao za enologa, predočio je vina svoje vinarije Habsburg iz austrijskog vinogorja Wagram – Zeleni veltlinac Goldberg 2018, pa (vrlo elegantni) Zweigelt barrique 2016 Reserve i Cuvée Maximilian 500 JAhre 2015 – u kombinaciji s raznim bijelim, ružičastim i tamnim čokoladama manufakturne izrade s kojima svako od tih vina najbolje prija

Ivan Enjingi plijenio je svojim bijelim i crnim Venjima, a Ante Sladić iz OPG-a Marinko Sladić iz Plastova koji je donio debit, maraštinu, plavinu i lasinu s Lasinom 2017 (skradinski crni pinot!) od loza starih 35 godina, te sjajnim maslinovim uljima od sorata oblica i krvavica. Planovi ovog OPG-a Sladić (Sladića u skradinskome kraju ima nekoliko) su da na proljeće 2020. na kraškom terenu na 300 metara nadmorske visine zasade babić i tribidrag, za novu ekskluzivnu liniju vina super-premium kakvoće

 

Enologinja PP Orahovice Ivana Nemet (u crnoj haljini) dovela je donedavnog hrvatskog ministra poljoprivrede Ivana Tolušića na teran na štand Istranina Valtera Valente iz Kaldira. Kod Valente bilo je interesantno kušati Sauvignon bijeli 2018!

U ovome trenutku kad je već krenulo otkucavanje sata prema jubilarnom 15. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2020 dobro bi bilo ozbiljno razmišljati o tome da se vrijedan jubilej obilježi komotnijim prostorom za izlagače za stolom a i komotnijim prostorom, uz stolove izlagača, za posjetitelje koji su istinski zainteresirani za svako pojedino vino a ne samo za brzinski čin-čin. Ključ pravog uspjeha i jamstvo za daljnje dugo trajanje manifestacije – rekao bih, pogotovu i stoga što se u Esplanadi naprosto više ne može širiti izlagački prostor, ali i stoga što već postoji brdo vinskih festivala – leži svakako u stalnome podizanju nivoa ekskluzivnosti manifestacije, naime izlagači s jačom reputacijom počinju sve više paziti na to u kojem se društvu nalaze na nekoj manifestaciji a tzv. bolji gosti koje svaki domaćin želi rado vidjeti kod sebe postaju sve zahtjevniji kao potrošači i u poplavi vinskih manifestacija izbirljiviji pri odlučivanju koju će obvezno posjetiti makar ulaznica bila i skuplja.

G.E.T. Awards: BIJELI GROZD 2019 – Iako održana dan prije službenog otvorenja 14. festivala Zagreb Vino.com u zagrebačkoj Esplanadi, podjela godišnjih nagrada Bijeli grozd što ih vinskim podrumima na izrazit način povezanima i s turizmom dodjeljuje zagrebačka udruga G.E.T. Report tijesno je vezana uz Festival, već godinama se i odvija neposredno prije Zagreb Vino.coma. Nagradu Bijeli grozd je 2012. godine utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma. Osnivači udruge Silvija Munda i Tomislav Stiplošek više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije. Unatrag koju godinu Bijeli grozd pokriva ne samo Hrvatsku, nego i države regije. Nagrada Regional Trophy dodjeljuje se i na temelju glasova publike iz cijele regije. Za najbolje vinarije u turističkom smislu, po svojem mišljenju i iskustvu glasuju eno-gastro znalci i putnici kroz otvorene ankete, ove godine svoja je opredjeljenja na uvid predsjedniku udruge G.E.T. Stiplošeku poslalo više od 2000 takvih kvalificiranih osoba. Unutar Hrvatske, priznanja su podijeljena na 5 regija: Bregovitu Hrvatsku, Sjevernu i Srednju Dalmaciju, Južnu Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Na ovogodišnjem Zagreb vino.comu diplome su predane i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

Nagrada za životno djelo pripala je Ivanu Enjingiju iz Kutjeva. Na slici: Enjingi prima čestitke od našeg znanog pop-rock orguljaša Tihomira Popa Asanoviča (nekad super-grupa Time) koji sa sadašnjim svojim glazbenim sastavom želi prirediti veliki koncert u Enjingijevu vinogradu na Venju (slično kako je nedavno Goran Bregović sa svojim ansamblom nastupio u vinogradu Plantaža 13. Jul na Ćemovskom polju u Podgorici)

Među brojnim uzvanicima iz svijeta vina i gastronomije, svečanosti su nazočili: Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH, Dejan Jaić, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo kao izaslanik Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića; Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije; Nj.E. gđa Mira Nikolić, veleposlanica Republike Srbije u RH; Nj.E. g. Aleksandar Vranješ, veleposlanik BiH u RH i Nj.E. g. Boro Vučinić, veleposlanik Crne Gore u RH, kao i g. Nazif Xhaferi, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Sjeverne Makedonije u RH. Oni su i sudjelovali u predaji diploma nagrađenim vinarima.
Ivo Bašić, glavni tajnik Ministarstva turizma RH obratio se nazočnima u uvodnom dijelu programa i tom prilikom istaknuo kako su Bijeli grozd i drugi projekti koji se bave promicanjem vinskog turizma hvalevrijedne akcije i da bismo svi zajedno trebali podržati vinare i sve ostale koji rade na razvoju vinskog turizma.

Posebno priznanje za promicanje kulture vina i vinskog turizma primio je osječki vinski pisac Željko Garmaz, autor brojnih članaka o vinarima iz Hrvatske i okolnih zemalja te autor nekoliko knjiga o hrvatskim vinskim regijama

Odličja su, po kategorijama, regijama i po zemljama: Dobar Start – pohvala vinarijama koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu ali planiraju to učiniti uskoro, i krenule su dobro te s puno entuzijazma. Bitno je bilo pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Dobitnik za 2019. godinu je vinarija Magistra iz Erduta. Posebna priznanja, za doprinos u razvoju vinske kulture: Vinska Klet Kurtalj Zagreb, vlasnika Drage Kurtalja s Plešivice; za promicanje razvoja vinskog turizma: vinski pisac Željko Garmaz, Osijek; za životno djelo: Ivan Enjingi, Kutjevo
Najbolje vinarije u turističkom smislu: Bregovita Hrvatska 1. Kolarić, Hrastje Plešivičko; 2. Vuglec breg, Škarićevo, Krapinske Toplice, 3. Vinogradarska kuća Braje, Lokošin Dol ⦁ Južna Dalmacija: 1. Rizman, Slano (vinogorje Komarna), 2. Korta Katarina, Orebić, Pelješac 3. Terra Madre, Komarna ⦁ Sjeverna i Srednja Dalmacija: 1. Bibich, Plastovo, Skradin, 2 Stina, Bol, otok Brač, PZ MasVin (Maslina i vino), Polača ⦁ Istra i Kvarner: 1. Roxanich, Motovun, 2. Boškinac, Novalja, 3. PZ Gospoja, Vrbnik ⦁ Slavonija i Podunavlje: 1. Galić, Kutjevo, 2. Iločki podrumi, Ilok, 3. Belje, Kneževi Vinogradi

Najboljim vinskim podrumom u turističkom smislu u Bregovitoj Hrvatskoj (gdje li je ta Bregovita Hrvatska?) proglašen je onaj u vlasništvu Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog kod Jastrebarskogaa. Nagradu mu je uručio Ivo Bašić. Posebno pak priznanje za razvoj vinskog turizma išlo je u ruke Drage i Dubravke Kurtalj, plešivičke vinska obitelji koja uspješno, kao svoju ispostavu i svojevrsnu plešivičku vinsku ambasadu, vodi ugostiteljski objekt Vinska klet u središtu Zagreba

Najbolji vinski podrumi u regiji u kontekstu turističke ponude u 2019, slijeva: Chateau Kamnik (predstavnica: Natalija Kuzmanovska), Makedonija; Radovan Vukoje (vlasnik), Bosna i Hercegovina); obitelj Kopitović (predstavnica obitelji), Crna Gora), Janez Istenič (vlasnik), Slovenija); Bibich (Darko Petrović Skradinjanin, predstavnik), Hrvatska

Najbolji u vinskom turizmu za 2019.:
Hrvatska: 1. Bibich, Plastovo, 2. Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3. Rizman, Slano (Komarna) ⦁ Slovenija: šampanjerija Istenič, Bizeljsko ⦁ Bosna i Hercegovina: Vukoje, Trebinje ⦁ Srbija: Erdevik, Erdevik ⦁ Crna Gora: Kopitović, Brčeli ⦁ Makedonija: Chateau Kamnik, Skopje. ⦁

_____________________________________

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine, u prostranom šatoru na Terasi Oleander gdje su jedni uz druge nastupili ponuđači i vina i jakih pića i delikatesa i pribora za posluživanje hrane i pića, održana je humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju tog atraktivnog gastro-showa u operativnome smislu se svojski pobrinuo eno-gastronom i pisac o hrani i pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo. Ribafish i Saša Stanković, tajnik dobrotvorne udruge Rok-Otok na inicijativu upravo Jakopovića osnovane 2019. u Zagrebu s ciljem da kroz igru, predavanja i istraživanja pomogne djeci i roditeljima u tome da kvalitetnije zajednički provode slobodno vrijeme (druženje uz igre, sportsko-rekreacijsku aktivnost posebice plivanje, razgovore o prirodnim ljepotama Hrvatske i ekologiji, putovanja…) – doveli su u Esplanadu ekipu kuhara kako bi na licu mjesta prigotavljali razna jela te ih prodavali po prigodnoj cijeni, s time da prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-Otok za nastavak i unaprjeđenje rada udruge. RokOtok kao kuhare je na festival pozvao Matiju Bogdana i Marka Palfija, Darka Kontina i Vedrana Boškovića, Časlava Matijevića, Ivanu Čuljak i Igora Gudeca.

Ribafish u akciji, a jedan od kuhara koji je nastupio za RokOtok bio je Časlav Matijević kojega smo u predahu zatekli na duhovnoj obnovi kod drniškog pršutara Ante Reljanovića

I ove godine Zagreb Vino.com pokazao je svoju veliku snagu u vinskim radionicama, održanima, s dosta ekskluzivnim gostima i na posebno atraktivne teme, u Club Board Roomu. Evo što je bilo na repertoaru:

HORIZONTALA ZA CHAMPAGNEU POVIJESNOG GODIŠTA 2008: Agapart Venu 2008, Larmandier-Bernier vieilles vignes du Levant 2008, Ierre Peters cuvée spéciale les Chétillons 2008, Drappier Grande Sendrée 2008, Philipponnat Clos des Goisses 2008, Jacquesson Ay Vauzelle Terme 2008, Moet & Chandon grand vintage 2008, Billecart-Salmon vintage 2008, Bollinger Grande Année 2008, Pol Roger Winston Churchil 2008, Dom Pérignon 2008, Cristal 2008. Voditelj Roko Bekavac. ⦁

_______________________________________

Bakho i u službi politike: S VINOM, UVOD DO PREDSJEDANJA u EU! – U povodu hrvatskog preuzimanja predsjedanja u EU, na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u svjetskom vinskom velegradu Bordeauxu nedavno je održana degustacija plemenite kapljice i delikatesa (pršut, sir) iz Lijepe naše koju je za francuske enologe – odazvalo ih se 65! – organizirala tvrtka Les Robes de l’Est (Proizvodi s Istoka) što je vodi Barbara Bačić, kćerka u Francuskoj priženjenog Dalmatinca Ante Bačića, također uposlenoga u vinskome svijetu, više oko vinogradarske i podrumarske opreme a ponešto i oko plasmana hrvatskoga vina u Francusku odnosno promidžbe bordoškog vina u Hrvatskoj. Inače, Les Robes de l’Est je uvoznik u Francusku vina iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Grčke, Bugarske i dalje, sve do Gruzije! Barbara Bačić vodila je kušanje zajedno s francuskom enologinjom Marie Laurence Porte, koju već godinama poznajem s velikih međunardnih ocjenjivanja Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini.
Na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Pušipel 2018 Cmrečnjak; Malavazija 2017 Coronica; Pošip Intrada 2018 Krajančić; Babić 2016 Matošin, Plavac barrique 2015 Stina Vino; Crljenak/Zinfandel 2013 Zlatan Otok; Gran Teran 2015 Coronica; Graševina IBPB 2012 Krauthaker; Prošek 2012 Stina Vino. Najviše ocjene dobili su Krajančić za Intradu, Zlatan otok za Crljenak, Coronica za Gran teran te Krauthaker za izbornu berbu prosušenih bobica i Stina-vino za prošek.
Nazočni enolozi ostali su zapanjeni kvalitetom prezentiranih vina, vidjelo se to ne samo iz njihovih usmenih reakcija nego i iz bilježaka koje su o svakom vinu ostavili organizatorima. Na kraju događaja enolozi su se izjasnili da je to u tijeku ove godine bila jedna od najboljih degustacija kojoj su prisustvovali! Lijepo za čuti!

Barbara Bačić, voditeljica bordoške tvrtke Les Robes de l’Est, uvoznica u Francusku i distributerka po Francuskoj vina s istoka Europe a i dalje (sve do Gruzije!), nedavno je – neposredno prije Zagreb Vino.coma 2019 – za grupu francuskih enologa priredičla kušanje desetak hrvatskih vina iz njena portfolija, svi nazočni ostali su oduševljeni. S ocem Antom Bačićem na festivalu Zagreb Vino.com, Toni Bačić i enolog Fabien Teitgen održali su uspješnu prezentaciju bijelih i crnih vina ponajboljih berbi glasovite bordoške kuće Château Smith Haut Lafitte

Radionica na Zagreb vino-comu – CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, bijelo, vertikala top-godišta: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017.

Enolog Fabien Teitgen i Chateau Smith Haut Lafitte

CHÂTEAU SMITH HAUT LAFITTE, vertikala top-godišta, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor proizvoidnje u Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. ⦁

THE WORLD GLASS of BUBBLY, London 2019, Champion & Trophy Winners. Radionica, pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudila je na kušanje ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Kategorija Bijeli i rosé – Michael Edwards Award: Tenuta Mazzolino – Cruasé Oltrepò Pavese Pinot Nero Rosé (Italy); Trophy Classic & Elegant: Champagne Frerejean Frères – Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru (France); Trophy Light & Fruity: Fitz Sparkling Wine – Fitz Pink (England); Trophy Zesty & Zingy: Radgonske Gorice – Zlata Radgonska Penina Selection Brut 2016 (Slovenija); Trophy Forget me Not: Lumiere – Kakitsubata (Japan; vrlo interesantan!). Crni pjenušci: Trophy Fireworks: Vina Kobal – penina Tera (Slovenija; od terana); Trophy Winter Warmer: Vinarstvo Rebula – Br’stovska Penina Teran (Slovenija); Trophy Hint of Spice: Vina Štoka – Prima Teran; Chateau Intanto Jazbec – Sparkling Teran old (Slovenija).

Prof. Marin Berović uz Champagne Frerejean Frères Cuvée des Hussards 2012 Premier Cru, japanca Lumiere Kakitsubata, te s pjenušcima od terana sa sežanskog Krasa Tera (mladi) i Chateau Intanto Joška Jazbeca (star desetak godina)

ČA JE PUSTI ALSACE KONTRA IVANA ENJINGIJA: Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel (Alsace). Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin. ⦁

FRANCUSKE IKONE 1930 – 1990,: Primarni cilj radionice bio je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama u uglednim vinskim kućama. Prošarano je Champagneom, Alsaceom i Burgundijom, sjeverom Rhône i potom jugom Francuske sve do do Bordeauxa. Na kušanju su bili 1990 Trimbach Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon Cuvée Brut. Moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia.

HORIZONTALNA DEGUSTACIJA PET VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE – GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855.: četiri vina Médoca i jedno Pessac Léognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre Margaux 1996, Chateau Lafon Rochet St Estephe 1996, Leoville Barton St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo. ⦁

_______________________________________

U počast velikanu: Poprsje Stanka Čurina u aleji velikana u Ormožu – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice – pa i zagrebački hotel Esplanade! – je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobio je posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji velikana kod Starog grada pred brojnim skupom početkom studenoga u nazočnosti obitelji – unuka Aleksandre Pivec, aktualne ministrice poljoprivrede, te Boruta Prapotnika, ali i načelnika općine Ormož Danijela Vrbnjaka, svečano je otkriveno Čurinovo poprsje a u Bijeloj dvorani Grada prikazan je film o njegovu životu.

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici pionira poput Stanka Čurina koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?… (Marko Čolić) ⦁

______________________________________

ZADNJA VINA VELIKOG STANKA ČURINA: degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca iz 2002, preko mirnih Sivog pinota 2008, Cuvéea 2007, Laškog rizlinga/graševine 1999, Ranine 1999, Šipona/moslavca 1997, Sauvignona 1993, crnog pinota (1990) do visokih slatkih predikata – Laškog rizlinga/graševine 1990 izborne berbe prosušenih bobica, te ledenog vina Rajnskog rizlinga 1986 i Šipona/moslavca 1973, oba vina sui z kategorije ledenih (ice wine). Moderator: Marin Berovič. ⦁

__________________________

Vinska smotra u Ljubljani uvod u Zagreb vino.com – Dobar uvod u 14. Zagreb Vino.com 2019 bila je, tjedan dana prije zagrebačkog događanja, 22. festivalska vinska smotra u Cankarevu domu u Ljubljani. U novoj organizaciji – direktor je sada Tihomir Kovačić, više nema dugogodišnjeg čelnika Rade Stojanovića – manifestacija u elegantnom prostoru na dva nivoa okupila je više od 150 vinara iz Slovenije (više slovenskih vinara prijavilo se i za Zagreb Vino.com 2019) te proizvođače iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Makedonije, na kušanje je ponuđeno ukupno više od 500 različitih vinskih etiketa. Svjež još uvijek od boravka u Makedoniji i Crnoj Gori po pitanju vranca, nastavio sam sada u Ljubljani dijelom putevima tekućeg crnog pastuha a, logično, dobrim dijelom i putevima sorte karateristične za Istru, posebice slovensku, riječ je o refošku. Kao i teran, i refošk je dugo dugo bio bagateliziran, ali, jednako kao što se dogodilo s teranom tako je posljednjih godina i refošku posvećena pažnja koju, pokazuje se u najnovije vrijeme kroz razne uzorke vina, i te kako zavrjeđuje!

Izvanredni refoški kod Mojce Bordon (Ivanov Refošk 2009, prinos cca 0,5 kg/trs, 15,0 vol %, mpc 28 €) iz Dekana kod Kopra, pa Refošk 2016 i sjajni cuvée Grand Morer 2016 (od 50 % refoška i po 25 % merlota i cabernet sauvignona, 16,0 vol %, mpc. 25 €) od vinskog podruma Zaro iz Izole,, a bogme i Refošk 2015 Capris (13,5 vol %, mpc 8 €) od Vinakopera Dolje: Uroš Rojac Renero, sa suprugom Vitom, i, desno, Jozef Prus, višestruki Vinar godine u Sloveniji

Među refoškima vrijednima pozornosti svakako je bio i Renero 2015 (15,5 vol %) Uroša Rojca iz Koparštine, na slici, ovdje, sa suprugom Vitom (lijevo). Jedan od careva slovenskih predikatnih vina Jožef Prus ističe se sve više i s crnim suhim vinom od frankovke te od lovrijenca, taj proizvođač iz okolice Metlike točnije iz sela Krmačina uz samu granicu s Hrvatskom (Vivodina), inače već eto po peti put proglašen Vinarom leta (2009, 2010, 2011, 2012 i 2019 ) u Sloveniji, kreirao je vrlo uspjeli cuvée Rdeči trio 2016, sastavjlen od frankovke, lovrijenca i gamaya, dozrijevan dvije godine u barriqueu

Makedonski Bovin u Ljubljani je točio vrance. Uz Kostadina Kitanova iz službe prodaje i enologa Borisa Nećeva su Lili Vodušek iz slovenske uvozničke kuće i Ivan Dropuljić sa Zagreb Vino.coma. Bovin je inače nastupio, sada, i na Zagreb Vino.comu!

Crnogorske Plantaže 13. jul stigle su s vrancem Pro Corde za srce, ali i s nečime za dušu – vinima Pro Anima od bijelog pinota te, drugime, od chardonnaya i sauvignona. I Plantaže izlagale su i na Zagreb Vino.comu

Bojan Kobal, na slici s Majdom Debevc, nekad djelatnicom Mercatora na vinskom programu, dugo je godina bio glavni enolog Ptujske kleti, a onda je krenuo samostalno i sad, također uspješno, vodi Kobal Wine Estate. Kod njega se moglo kušali odličan Sauvignon 2016 Veliki vrh single vineyard (vinograd star 40 godina), te odličnu frankovku Blaufränkisch 2018 craft. Kobal je inače već godinama i predsjednik ocjenjivačke komisije na Dubrovnik FestiWineu

Zanimljivost iz Dolenjske: Frelihov pjenušac od zelenog silvancaa koji je nakon druge fermentacije čak 10 godina proveo na kvascu u butelji! Frelih je nastupio na Zagreb Vino.comu. Kad već nije moglo na Vinistri i u Zagrebu, moglo je u Ljubljani: susret u Cankarevu domu s Istraninom Marinom Markežićem Kabolom, koji se na štandu svog uvoznika Mabata podičio, među ostalime, i sa svojim najnovijim sjajnim proizvodom crnjakom Supremo, od caberneta i merlota, te s malo terana. Kabola se na Zagreb Vino.comu 2019 nije pojavio kao izlagač

Oveći prostor u sklopu 22. ljubljanskog vinskog festivala bio je u znaku trgovačke kuće Lidl Slovenija, naime ovo je već sedma godina otkako se na toj manifestaciji pojavljuje Lidl kao pokrovitelj s ciljem da u skladu sa sloganom Na mladim vinarima počiva naša vinska ponuda široj publici – dakako svojim pravim i potencijalnim kupcima – skrene pažnju na dio kojime obogaćuje ponudu butelja u vlastitim prodavaonicama. Mladi vinari u dobi do 35 godina prijavljuju se za nastup za Lidl na festivalu, a poseban strukovni žiri uoči festivala kuša i ocijeni njihove uzorke poslane u kategorijama bijelo i crno mirno, te pjenušavo vino. Šest najbolje ocijenjenih vina ne samo da se posebno prezentira na festivalu nego ulazi i na police Lidlovih prodavaonica… Proglašenje šampiona, koji bi za nagradu mogao dobiti i mogućnost obavljanja prakse u nekom znanom inozemnom vinskom podrumu, bit će na ljubljanskom Vinskom univerzumu u prosincu. Ovakva suradnja festivala i velikog trgovačkog centra (nije nužno da to bude samo Lidl, postoje i drugi lanci) čini se kao dobar način kako za poboljšanje kakvoće ponude u prodavaonicama centra tako i kao dobar stimulans mladima da se jače trse na poboljšanju kakvoće, možda bi bilo zgodno da se nešto takvo ostvari i na sljedećem Zagreb Vino.comu koji iduće godine treba slavi jubilarnih 15 godina!… ⦁

__________________________

DOBITNICI 2019 – U sklopu Zagreb vino.coma 2019. podijeljena su i odličja vinskim kućama kapljica kojih je u tijeku 2019. godine strukovno vrednovana na ocjenjivanju Vinske zvijezde, zamišljenome da posluži kao potrošački putokaz. Ove godine degustirano je nešto više od 230 uzoraka domaćih i stranih uzoraka. Devet vina osvojilo je najvrijednije odličje, ono s pet zvjezdica, veliko zlato, dakle ocijenjeno je s 95 i više bodova, 61 vino dobilo je četiri zvjezdice i zlato (90-94,99 bodova), 90 vina prošlo je s tri zvjezdice (srebro, 85 do 89,99 bodova), a 29 vina s dvije zvjezdice (bronca, 80-84,99 bodova), tri uzorka nije dosegnulo 80 bodova, rekla je aktualna voditeljica Vinskih zvijezda prof. Marija Vukelić.

Dobitnici priznanja Vinskih zvijezda za 2019. godinu. Uz njih su Marija Vukelić, aktualna voditeljica ocjenjivanja i Saša Zec, član organizacijske ekipe i ocjenjivač. Šampion 2019. Stjepan Đurinski treći je zdesna, a sasvim lijevo je Zdravko Ilija Jakobović (Vino Jakob), osvajač dvaju priznanja sa četiri zvjezdice, s Cuveeom 2013 bio je na pragu pet zvjezdica.

Evo velikih zlata: Leona 2016, ledeno vino – OPG Đurinski; Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče; Rajnski rizling 2006 izborna berba bobica – Enjingi, Kutjevo; Bordeaux Superieur 2011 – Château La Ronde Désormes; Moscatel 2016 – Finca Antiqua; Sauternes 2010 Grand Cru classé – Chateau d’Arcie; Allegro Muškat žuti 2013 – Dobravac; Felix Grüner Veltliner 2017 – Weszeli; Chardonnay Eclat 2013 – Vinolog.
Posebna priznanja: Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte: Plavac mali Ivan Dolac 2011 – PZ Svirče (Badel 1862); Šampion za 2019, kao najbolje ocijenjeno vino u sezoni: Leona 2016 ledeno vino – OPG Đurinski

___________________________

Što donosi 2020.? ACROBAT PORTFOLIO TASTING, WINEOs, DIOKLECIJANOVI PODRUMI – Na Zagreb Vino.comu 2019 najavljeno je, što izravno što neizravno, nekoliko značajnih vinskih događanja u prvoj polovici 2020. Ako se ostvari rečeno, veliki hit mogla bi biti međunarodna revija vina i proizvođača koju pod nazivom Acrobat Portfolio Tasting 15. veljače u Zagrebu, kako čujem u hotelu Hilton, priprema Dino Kušen iz zagrebačke uvozničke i distribucijske kuće Akrobat. Zamišljeno je da manifestacija bude festivalskog tipa, ali ne i otvorena za širu javnost nego samo za pozvane profesionalce iz svijeta eno-gastronomije. Uz vina predstavila bi se i jaka pića, maslinova ulja, pršuti Pata negra, čaše (Zalto). Najavljuju se dolazak osobno Roberta Voerzija te dolazak Angela Gaje odnosno kćerke mu Gaie Gaja iz Pijemonta, dolazak nekoga od članova obitelji Alvarez koja je vlasnik Vega Sicilije, nekoga iz obitelji Tesseron koja je vlasnik glasovitog Châteaua Pontet Canet a i kuće za proizvodnju konjaka, pa dolazak predstavnika kuća Frescobaldi, Tua Rita, Château Haut Brion

La Morra: Dino Kušen Akrobat s Robertom Voerzijom i njegovim buteljama

King Roberto  u Hrvatskoj! – Mora, srećom, nije, ali, srećom, La Morra jeste!
Barolo iz područja La Morra s glasovitih izdvojenih pozicija Rocche dell’Annunziata, Cerequio, Brunate, smještenih unutar apelacije Barolo docg, stigao je, eto, u Hrvatsku, i to na najbolji mogući način: u interpretaciji najboljega – Roberta Voerzija! Nisam baš neki pristalica uvoza vina jer uvozi se sve i svašta, ali jesam pristalica uvoza kad se ovamo dovoze visokokvalitetni proizvodi što mogu ne samo dobro obogatiti obvdašnju ponudu nego dobro poslužiti i kao inspiracija većem broju domaćih naših vinara da u svojim kreacijama idu putevima i do ekstremnih kakvoće i osebujnosti. Vjerujem da je dobrim dijelom u temeljima za baš taj uvoz Voerzijevih barola ugrađena i prva hrvatska revija za vino, gastronomiju i turizam Svijet u Čaši, sa mnom na čelu! O Robertu Voerziju i njegovim vinima pišem već dugo, od svog prvog sudjelovanja na svakogodišnjoj manifestaciji Alba Wines Exhibition u pijemontskom gradu Albi a koja je s vremenom promijenila naziv u Nebbiolo Prima… Roberto Voerzio nositelj je niza priznanja (i) Svijeta u čaši s maksimalnih pet zlatnih grozdova (u više navrata u Wine Spectatoru osvajao je za vina po 100/100 bodova!), trofeja koje je ta revija svake godine dodjeljivala najboljim uzorcima ocijenjenima te godine za rubriku Potrošački putokaz,
Uvoznik vina (uz barolo tu su i nebbiolo i barbera) Roberta Voerzija? A tko drugi do li Akrobat! Dino Kušen kaže mi da će vino na policama Akrobatovih vinoteka Svijet Vina (sada su dvije u Zagrebu) biti sljedeći tjedan!
Kulminacija bi trebala, ponavljam, biti 15. veljače na smotri plemenite kapljice vrhunskih svjetskih vinskih imena u ponudi kuće Akrobat.

Wine Os – Ulazak u novu, 2020. godinu, obilježit će šesto izdanje osječkog festivala vina, delicija i ugodnog življenja WineOS-a. Dosad najveće izdanje te manifestacije, koja će se održati 10. i 11. siječnja sljedeće godine, ponudit će brojne novosti i zanimljivosti za sve posjetitelje. Prva i najznačajnija među njima je novi, značajno veći izložbeni prostor.

WineOs – atmosfera s posljednje priredbe

Ljubitelji vina i delicija zasigurno su već navikli na redovite promjene lokacije održavanja festivala. Nakon Arheološkog muzeja, Essekera i Muzeja okusa, novi prostor ističe se svojom veličinom. Šesti WineOS održat će se, rečeno je, na čak 1900 četvornih metara dvorane Gradski vrt. Značajno povećanje prostora donosi i puno bogatiji program oba dana festivala te, logično, i veći broj izlagača.
Posjetitelje će dočekati oko 90 izlagačkih mjesta koja će izlagačima ponuditi osjetno veći komfor nego što je to bivalo do sada. Pojedinačni štandovi zauzimat će površinu od devet četvornih metara. Uz vinare i proizvođače delicija, predstavit će se i proizvođači rakija i craft piva. Publiku očekuje i velika pozornica na kojoj će se tijekom oba festivalska dana održavati brojne prezentacije i promocije. Jedan će dio dvorane biti rezerviran za restoransku ponudu, kaže Vinko Ručević iz organizacijske ekipe.

Među važnijim izlagačima na proljetnom sajmu u Spitu svakako će biti i vinari Šibensko-kninske županije, koji ozbiljnije kreću u osvajanje tržišta i koji su se, uz to što su u većem broju nastupili na Zagreb Vino.comu, i dodatno, posebno, predstavili, u organizaciji svoje županije, na odvojenoj priredbi u prostorima zagrebačkog Muzeja Mimara. Osobitu pažnju izazvali su Filip Baraka, sa svojim Debitom 2017 Riserva (vrlo lijepi ozbiljni debit – 12,1 vol % – njegovan duže vrijeme na kvascu dijelom u cementnoj bačvi oblika jajeta a dijelom u hrastovoj bačvici) i s pažnje vrijednim Babićem 2016 (13,5 vol % – dozrijevan razumno u bačvicama od francuskog i američkog hrasta) i Juraj Sladić (desno) tj. relativno nova vinska kuća Testament s 50 hektara vinograda na Jadrtovcu i s 25 ha maslinika, proizvodnja je na kolosijeku ekološkoga, naglasak je na sorti babić

Sajam vina i delicija u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu – U krasnom podrumskom prostoru splitske Dioklecijanove palače koja je, inače, pod zaštitom UNESCO-a, za 15. i 16. svibnja priprema se osmi Sajam vina i delicija. Uz ponuđače vina izlagat će i ponuđači maslinovog ulja, sira, pršuta. Za razliku od drugih festivala vina i delikatesa, ovaj splitski ide jače na ruku široj publici, naime koncipiran je tako da bude i prodajnog tipa, dakle izlošci će se, najavljuje organizator a to je Slobodna Dalmacija, moći na licu mjesta i kupiti za ponijeti doma. Evo par cveba vezano uz sajam: najatraktivnija lokacija, stara 1700 godina, očekuje se oko 150 izlagača iz Hrvatske i iz inozemstva, na kušanje će biti ponuđeno oko 500 etiketa vina.

Predviđene su zanimljive radionice i strukovna predavanja, Najavljuje se tijesna suradnja s najboljim splitskim restoranima tako da se i nakon zatvaranja festivalskih vrata tog pojedinog dana u lokalima po Splitu može nastaviti uživati u festivalskom tonu. U sklopu festivala predviđen je i Vinski party.

Salon pjenušavih vina u Zagrebu – U zagrebačkom hotelu Dubrovnik u središtu grada 31. siječnja 2020. održat će se već tradicijski Salon pjenušavih vina, koji, inače, svoje izdanje ima potom i u Ljubljani.

Ana Peršurić Palčić sa suprugom na Zagreb Vino.comu 2019 u Esplanadi

Ocjenjivanje pjenušaca što će biti podastrti na oba salona predviđeno je za 9. prosinca ove godine u Zagrebu, također u hotelu Dubrovnik. Prošle godine ocjenjivanje je održano u Ljubljani.

Uvijek među najboljim hrvatskim pjenušcima etikete su iz podruma Peršurić iz Istre. Ana Peršurić Palčić posebno je vesela jer upravo ovih dana primila je sjajan trofej i od udruge Women on Wine. U već tradicionalnom godišnjem izboru top-vina godine u organizaciji udruge WoW, ovaj put za 2019., u borbi s glavnim perlajućim konkurentom, Šemberovim pjenušcem Pavel, Blanc de Noir od Peršurićevih proglašen je prvakom kategorije. Uskoro ćemo eto saznati rezultate i s ocjenjivanja za Salon pjenušavih vina 2020. u Zagrebu i poslije u Ljubljani! ⦁

____________________________________

Manifestacija ovakvih razmjera kao što je Zagreb Vino.com, sada na pragu 15. jubilarnog izdanja!, pokazala je da nadilazi termin festival vina i da, pogotovu bude li se dobro osmišljeno i svakako uz podršku/konkretnu pomoć institucija unaprjeđivala (pa i proširenjem izlagačkog prostora, međutim uz obvezno ostanak na elegantnom ambijentu!) i obogaćivala određenim akcijama ozbiljno okrenutima i prema inozemstvu, ulazi u sferu ozbiljnih gospodarskih događanja čak i ne samo za Hrvatsku nego i za zemlje u okruženju.

DIAM-prezentacija u bistrou Fino & Vino

U prigodi Zagreb Vino.coma glavni grad Lijepe naše privukao je iz inozemstva predstavnike više značajnih svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom i trgovinom opremom za podrumastvo i priborom za enogastronomiju. Jedna od kuća koja neizostavno dođe i ugosti vinare u nekom od finih zagrebačkih restorana je francuski DIAM bouchage SaS, glasovit po čepovima za butelje. Jacques-Olivier Bauguier iz DIAM-a ovaj put odlučio je vinare odvesti na večeru u bistro Fino & Vino na Kaptolu. I tamo je objavio novost iz DIAM-a što bi mogla zanimati posebno i proizvođače vina priklonjene organskoj i biodinamskoj produkciji a koji su pokazivali skeptičnost prema čepu od DIAM-a: najnoviji proizvod DIAM-a je Origine by DIAM, kreiran na inovacijama što počivaju u potpunosti na ekološkim osnovama. Zasad je Origine by DIAM izdan za mirno vino i u verzijama 10 i 30, a uskoro bi trebao izaći i u modelima za mirno vino u kojima je već izašao DIAM classic, te za pjenušac.

Vinari s juga Dalmacije – Bire, Zure, PZ Pošip (Janko Jovanov), Matela… i jedna Cipelica lutalica

Zagreb Vino.com je kao priredba već neko vrijeme relevantna vinska Hrvatska na dlanu, u najnovije vrijeme plemenitoj kapjici pridružuju se, u većoj mjeri i razne delicije poput pršuta, kulena, slanine, ribljih prerađevina, tartufa i prerađevina od gljiva, maslinova ulja pa donekle i bučina ulja…, a tu bi trebali biti svakako još i neki naši tipični kolači kao rapska torta, imotska torta, makarana, skradinska torta, međimurska gibanica, rafioli…. da imamo i kompletnu eno-gastro Hrvatsku na dlanu. Srećom, u sve većem broju kao izlagači u Zagrebu se javljaju i afirmirana proizvođačka imena iz zemalja u okruženju, bilo bi jako dobro još kad bi se ponovno tu našle vinske zvijezde iz Slovenije, nekad redovite na ovakvim priredbama u Zagrebu.

Slavonija i Dalmacija, veselo: Vlado Krauthaker, Slavko Kalazić, Frano Milina Bire, Sabo Markus, Mladen Siber

Jacques-Olivier Bauguier DIAM i Zdravko Jakobović Vino Jakob

To bi u Zagrebu, koji je geografski dobro smješten i komotan za dolaske (autoputevi, vlakovi, avion), moglo na manifestaciju privlačiti bitno veći broj poslovnih gostiju (vinskih trgovaca ali i ponuđača razne opreme i pribora za podrumarstvo i posluživanje jela i pića, zatim specijalizirane eno-gastro i turističke novinare) iz svijeta koji, to je nedvojbeno, žele, i trebaju!, otkriti nešto novo kvalitetno te u dovoljnoj mjeri prepoznati da roba s ovih prostora zavrjeđuje veliku pažnju kao i da i ovi prostori – a ne samo već dugogodišnja klasika poput npr. Burgundije, Bordeauax, Toscane, Pijemonta, rajnske oblasti i te kako vrijede posjeta i boravka tu ne samo kad su ljetne vrućine i ne samo na morskoj obali nego i u unutrašnjosti i kroz cijelu godinu. Da ne bi predugo trajalo to da poslovni stranci koji su nam nužni upišu u svoju osobnu memoriju činjenicu da valja doći ovamo bilo bi dobro da se neki veći broj relevantnih imena pozove k nama u goste u festivalskome tjednu te da se tim ljudima omogući i obilazak naših vinogorja i najatraktivnijih turističkih odredišta, za širenje informacija i dobrih vibracija odavde sigurno je da bi se barem u prvo vrijeme naglasak pri pozivanju isplatilo bi staviti na medije javnog informiranja i njihova najeksponiranija i najutjecajnija imena. ♣

Emocije od doma / Emozioni dal Mondo

RASKOŠNI ATELJE OKUSA AGROLAGUNE NA ZAGREBAČKOJ ŠPICI! PLES MAGNUMA i DUPLIH MAGNUMA!

Dugo ih nije baš bilo istaknuto za vidjet’, a onda su, i ove godine ponovno, bljesnuli, i to na širokom frontu, pred domaćom i vanjskom publikom. Ovdje, eto, slučaj koji nam je, ovdje na ovim prostorima, do prije nekog vremena bio nepojmljiv: velika tvrtka, ali ne tek obični proizvodi industrijskog tipa nego i oni iz emocijski vrlo osjetljivog segmenta, vrlo dobri vinski i delikatesni, iznadprosječne kakvoće do i vrlo osebujni. Kičma s tercetom bez kojega, u smislu vrste proizvoda i terroirskog karaktera, nema vrhunske eno-gastronomije: sir, maslinovo ulje, vino!

Agrolagunina ikebana ispred ulaza u Cheese-bar u Zagrebu

Dojmljivi – makar se odvijao na cesti! – tulum priredila je na subotnjoj podnevnoj zagrebačkoj špici, na vanjskom prostoru zagrebačkog Cheese-bara na Europskom trgu kod kod Trga bana Jelačića, porečka Agrolaguna, kako bi na najbolji način pokazala što se krije iza brojnih međunarodnih nagrada koje Agrolagunini proizvodi posljednjih mjeseci redovito donose u Hrvatsku. Na terasi popularnog Cheese-bara Agrolaguna je ikebanom svojih vrhunskih artikala pred ulazom u Cheese-bar oduševila najprije u dizajnerskom smislu a potom, kad se i bolje pogledalo što je izloženo i pogotovu nakon što je počelo kušanje, i izborom delicija među kojima su se našle i etikete limitiranih serija ulja Ol Istria, vina Laguna i sira Špin. Uz kraj godine i u pretprazničkoj atmosferi htjelo se istaknuti ono što se i pred međunarodnom javnosti i službeno dokazalo kao zlata vrijedno. Agrolaguna je priredila nešto što drugi nisu: ples magnuma i dvostrukih magnuma!

Ples duplih magnuma: Milan Budinski, direktor proizvodnje u Laguna Vinu, s dvostrukim magnumom vina Castello koje je (i) ove godine u Bergamu na svjetskom ocjenjivanju merlota i caberneta osvojilo zlatnu medalju

Fokus u subotnjem predstavljanju Laguna-vina bio je na liniji Festigia koja se kušala i iz velikih pakiranja – magnum i jeroboam. Potočene su Malvazija istarska Festigia 2018, Malvazija istarska riserva Vižinada 2015, Malvazija istarska riserva Akacija 2015, Malvazija istarska riserva 2012 duga maceracija 210 (to 210 znači da je tekući dio na pokožici proveo oko 210 dana odnosno oko sedam mjeseci!), Malvazija istarska kasna berba 2016, Cabernet sauvignon Festigia 2016, Merlot Festigia 2016, Castello Festigia 2016 (od merlota, cabernet sauvignona i malo syraha), Terra Rossa limited edition 2018, kao i Riserva LV 2013 (merlot i teran insieme plus malo malvazije istarske, namjera je Agrolagune u idućim godištima tim sortama, veli Milan Budinski, pridružiti i cabernet sauvignon i/ili cabernet franc). Krajem listopada na ocjenjivanju Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, a to je svojevrsno svjetsko prvenstvo u vinima od spomenutih sorata, Merlot Festigia, Castello Festigia te LV Riserva 2013 primili su, već sam o tome pisao, zlatne medalje, Merlot Festigia osvojio je, po odabiru novinara sudaca, i titulu najboljeg hrvatskog vina na tom natjecanju.
Nešto posve novo u ponudi Agrolagune je vrlo dobar pjenušac Blanc de Mo1 klasična metoda. Rađen je od malvazije 70 % i bijelog pinota, s time da je bazno vino prije šampanjizacije provelo u inoksu godinu dana na talogu a nakon sekundarnog vrenja u butelji na kvascu je odležavalo dvije godine, plan je da se boravak na kvascu u butelji s vremenom i produžava tako da dostigne i do pet godina! Pjenušac je nazvan, kako je upravo rečeno, Blanc de MO1, naziv je pisan takvim fontom da se jedva razaznaje da riječ MO1 završava brojkom 1, na prvu mi se činilo da je umjesto jedinice tu slovo I, tako da sam naziv pjenušca shvatio kao Blanc de MOI, što bi značilo moje bijelo ili bijelo od mene a kako sam, eto, u žurbi krivo pročitao upitao sam domaćine što to znači Blanc de MO1, odgovor je bio Bijelo, Model br. 1. A nadao sam se ipak nazivu Blanc de MOI, nekako mi je važnije istaknuti da je riječ o bijelom pjenušcu NA MOJ (odnosno enologov) način (Blanc de MOI) nego ići na to da se označi to je da je riječ o prvom pjenušcu Agrolagune (kuća već unatrag nešto godina ima pjenušavi rosé rađen metodom charmat) rađenom po klasičnoj metodi. Gledano na duži rok nije bitno to što je riječ o prvom Agrolaguninom pjenušcu rađenom klasičnom metodom, ali je, smatram, bitno oznakom istaknuti ono što je svoje, vlastito – Blanc de moi!
Od sireva u Zagreb na kušanje doneseni su, pod brandom Špin, Istarski kravlji sir, Istarski miješani sir, Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir u teranu, Istarski kravlji sir s tartufima kao i Istarski miješani sir u orahovom lišću. Tijekom posljednjih mjeseci Agrolagunini sirevi Špin sudjelovali su na dva prestižna svjetska natjecanja u kvaliteti sira. Na Global Cheese Awards u Engleskoj sirevi Špin osvojili su dvije medalje i jednu oznaku Highly Commended. Broncom su se okitili Grana Istriano i Sir s tartufima, dok je Miješani sir u orahovom lišću dobio oznaku Highly commended. A na World Cheese Awards u Bergamu u Italiji Agrolaguna je osvojila čak šest nagrada. Miješanom siru u orahovom lišću pripalo je super zlato te je ušao u kategoriju najboljih sireva na svijetu – Major Winners. Gran Istriano osvojio je zlato, Istarski mladi sir srebro, a brončanu medalju dobili su Istarski ovčji sir, Istarski kravlji sir i Istarski miješani sir.

Sirna plata Špin, i, dolje, istarski zgvacet u Cheese baru

– Medalje sa sajmova uvijek su veliko priznanje i za sve uključene u proizvodni proces, i dokaz kako se dobro osmišljen i naporan rad uvijek na kraju isplati. Kontinuiranim ulaganjima i učenjem nastavljamo i dalje razvijati sve naše proizvode, a sigurni smo kako će ovakve nagrade prepoznati i naši kupci. Naši sirevi proizvode se isključivo od domaćeg neobranog kravljeg i ovčjeg mlijeka, i to prema tradicionalnoj recepturi, a kontinuirano radimo na poboljšanju kvalitete i održavanju najvišeg standarda te planiramo i širiti asortiman razvijanjem novih proizvoda – istaknuo je Krunoslav Salaj, voditelj sirane Špin pri predstavljanju nagrađenih sireva u Cheese-baru.
– Smisao današnjeg druženja je bio predstaviti izravno i široj publici našu premium liniju vina koja s puno znanja, truda i ljubavi stvaramo u našem vinskom podrumu. Ova vina najbolji su dokaz da kad se spoje vrhunska sirovina, vrsni profesionalci, iskustvo, entuzijazam odlični rezultati neće izostati. Vina iz naše ultra-premium serije prepoznata su, eto, i u svijetu. Inače, stalno se dičimo i s našim maslinovim uljem, ovogodišnje, dakle još posve mlado maslinovo ulje iznimne je kvalitete ali godište je bilo takvo da smo, a da ništa nismo mogli učiniti da to izbjegnemo, popriličlno zakinuti u količini. Za naša nagrađivana monosortna ulja, te osobito za Ol Istria Selection ekstra djevičansko maslinovo ulje svake godine ručno izdvajamo samo vrhunske plodove maslina kako bismo pomnom selekcijom i, za selekciju, kombinacijom nekoliko sorti realizirali ovaj vrhunski brend – rekao je Milan Budinski, direktor vinarstva i proizvodnje Vina Laguna.

Ispred Cheese-bara: Milan Budinski i voditelj lokala Dado. U posljednje vrijeme u zagrebačkom Cheese-baru subotom s početkom u podne odvijaju se zanimljiva eno-gastro događanja, neki prisutni su uzvanici ali dobrodošao je svatko tko tuda prođe. Jeste trošak jer konzumira se puno toga ali istodobno nije (barem nije bila!) i pijanka, rekao bih da je dobra ideja barem jednom godišnje raditi promidđbu i na ovaj način, uz dobrodošlicu širem sloju potrošača izravno

Na druženju na špici okupili su se brojni važni partneri, distributeri, ključni kupci, sommelieri, novinari i opinion makeri u gastro svijetu i svijetu vina. Gosti su imali priliku uživati i u tradicionalnom istarskom jelu zgvacet.
Porečani su u Zagrebu bili uistinu široke ruke, i ne samo uzvanici nego i svatko tko je tog lijepog subotnjeg dana prolazio uz Cheese-bar mogao je zastati i kušati zalogaj i gutljaj. Ovakva su okupljanja uvijek prilika da kompanija ne samo poslovnim partnerima nego i izravno krajnjim kupcima predstavi široku lepezu svojih proizvoda, ukaže na njihovu kvalitetu i kompatibilnost te da kroz proizvode predstavi svoju strategiju. Mislim da je Agrolagunina strategija očita: kvaliteta, inovacije, razvoj i ljudi, rekao je Vlado Čondić Galiničić, izvršni direktor za poljoprivredu Fortenova grupe i direktor Agrolagune. Možda će se nekome ovakva prezentacija naširoko kakvu je sada u Cheese-baru imala Agrolaguna učiniti pretjeranom jer iziskivala je oveću potrošnju dragocjenih delikatesa, međutim smatram da je ona baš u takvom obliku i opsegu s promotivnog aspekta i s, poslije, aspekta plasmana, jednom godišnje u nekom većem centru potencijalno dobrom odnosno obećavajućem tržištu korisna bez obzira što iziskuje veći trošak, naime vrijedno je, kako bi se stvarali vjerni kupci s vremena na vrijeme prirediti ovakav nastup da se krajnjem potrošaču i izravno omogući prvi doticaj s ponuđenim artiklima a ne da je, prije nego što se odluči kupiti neki proizvod, osuđen isključivo na to da preko medija o tom proizvodu ili tim proizvodima saznaje mišljenje nekog drugoga tko jeste, mora i može biti vrhunski stručnjak, ali i tko u nekim slučajevima možda to baš i – nije (u dovoljnoj mjeri)! ♣

Martin je v Zagrebu i posvud, s novim mladima portugiscem, frankovkom, graševinom…

SUMMIT BIŠKUPA NA JELAČIĆEVOM PLACU

U povijesti je dosta toga krenulo od bana Josipa Jelačića, pa nije čudno to što i radost vezana uz imendan svetog Martina naokolo kreće od njega, iz srca Metropole. Ljetne praznike smo naravno već o, ho ho… zaboravili, a onda je, sa studenom, počela serija novih, sezonskih vinsko-kolinjskih blagdana uglavnom pod zastavom novog mladog portugisca (sada bez petokrake), ponegdje i s novima mladima frankovkom, graševinom, zelenim silvancem itd…. Bogati rezime događanja u mjesecu studenome u Zagrebu: Festival novog portugisca, Martinje i krštenje mladoga vinca, Agrolagunino ulično slavlje najnovijih zlata s međunarodnog ocjenjivanja vina od merlota i cabernet sauvignona u Bergamu, vrlo konkretne i uvjerljve najave Dana otvorenih podruma na Pelješcu i Dana okusa hrvastske tradicije po cijeloj zemlji (15-25 11., 10 županija, iz Zagrebačke 11 objekata), pa Zagreb Vino.com kao pladanj Vinska Hrvatska na dlanu, pa dani oko 29. novembra pretvoreni u intenzivno druženje s pajcekima, za prosinac su ostavljeni dolazak sv. Nikole, pa Božić, ispraćaj Stare godine… Ča je suha Londra kontra Zagreb-gradu…

Sanda Braje

Dragica Režek

Vučinić vina

Snježana Gregurić

Zagrebačka županija vrlo aktivno se uključila u pripremu Festivala mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, a Grad Zagreb u pripremu martinjske svečanosti krštenja mošta. Vezano uz Festival, operativni dio posla izravno na terenu, na Trgu bana Jelačića, pripao je Udruzi Portugizac Plešivica i Udruzi malih sirara Sirek koji su se sa svojim proizvodima pojavili na prodajnoj izložbi u više drvenih kućica pravilno raspoređenih po Jelačić-placu. Jedno od mjesta prigodnog događanja bio je i Klub književnika, gdje je promoviran portugizac ne samo kao novo vino iz 2019, nego gdje je predstavljen i drukčiji pristup novom mladom portugiscu kao robnoj marki Zagrebačke županije, i gdje su na temelju rezultata strukovnog vrednovanja uzoraka proglašeni najbolji županijski sirevi i mali sirari Zagrebačke županije.
– Kao što druge zemlje i vinske regije promoviraju svoja nova mlada vina, tako smo i mi plešivički vinari svojedobno odlučili činiti s našim portugiscem, koji je nekad bio jako zastupljen u vinogradima jaskanskoga kraja, pa smo u 2000. uz potporu Zagrebačke županije osnovali udrugu Portugizac Plešivica. Rad udruge prekinuo se 2012., slijedila je stanka i onda je 11 plešivičkih vinara krenulo u obnovu udruge, i ona je s radom ponovno počela 2018., danas broji 17 članova. Novost u kontekstu mladog portugisca je ta da se dobar dio članstva udruge složio u tome da izdvoji dio svojega portugisca iz vinograda na najboljim pozicijama i da grožđe doveze na preradu u Poljoprivrednu zadrugu Plešivica, tako da novo mlado vino izađe i s još jednom, novom etiketom, kao Portugizac Plešivica Selekcija novo mlado vino. U projekt su, uz PZ Plešivica, uključeni obiteljska gospodarstva Gregorić Željko, Gregorić Franjo, Golubić, Braje Robert, Braje Josip, Damir Drago Režek, Ciban, Jurkovac… Od selekcioniranoga grožđa proizvedeno je oko 1300 litara vina – rekao je predsjednik udruge Portugizac Plešivica enolog Tomislav Haramija, inače i direktor PZ Plešivica, uz napomenu da spomenuta gospodarstva od preostalog im dijela portugisca rade i dalje portugizac i u svojim podrumima i na tržište ga puštaju pod vlastitom etiketom.

Tomislav Haramija, udruga Portugizac Plešivica, direktor PZ Plešivica

Portugizac Plešivica Selection 2019 novo mlado vino

Na pitanje postoji li u udruzi kakav pravilnik vezan uz novi mladi portugizac županijske robne marke Portugizac Plešivica glede proizvodnje, glede najranijeg mogućeg izlaska na tržište i glede označavanja vina na etiketi – sve to bitno je za potrošača jer definira profil vina i kakvoću te može spriječiti da se pojedinci svojim loši(ji)m proizvodom švercaju pod oznakom zaštićene robne marke, odgovor je bio da se stvar uređuje i dotjeruje..

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije

Pročelnik za poljoprivredu Zagrebačke županije mr, Josip Kraljičković istaknuo je da se Županija kani jače posvetiti i sirarima, dakle uzgajivačima domaćih životinja za mlijeko koji nastoje osnovni svoj proizvod finalizirati do sira, maslaca, jogurta, kiselog mlijeka. Zagrebačka županija pomogla je osnutak udruge sirara Sirek i formiranja turističke županijske Ceste sira, u porojekt se inicijalno uključilo 14 a naknadno još sedam sirana djelujućih u okvirima Zagrebačke županije a na područjima Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Kupinec, Jastrebarsko, Pisarovina, Zaprešić… Sirevi su, čuli smo od predsjednice Sireka Romine Zadravec, rađeni dobrim dijelom od sirovog nepasteriziranog mlijeka, nude se u raznim tipovima, kao svježi, meki, polutvrdi, tvrdi, s raznim začinima/mirodijama, dodatni proizvodi su jogurt i skuta. Zagrebačka županija, Grad Zagreb i udruga Sirek zajedniki su pokrenule postupak zaštite svježeg sira pod nazivom Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i Petra Martić, direktorica Turističke zajednice Jastrebarskoga najavile su nove marketinške aktivnosti kako bi se vino, sir ali i drugi proizvodi i prikladni županijski resursi učinkovito valorizirali i kroz turizam.

Uoči martinjskog nastupa na Trgu bana Jelačića održano je strukovno ocjenjivanje sireva udruge Sirek, a žiri pod predsjedanjem prof.dr.sc. Samira Kalita među 13 kravljih sireva i tri kozja sira šampionom je proglasio goudu s ljutom paprikom sirane Jurkas, Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice/Šenkovec, taj je sir jedini osvojio 20 od mogućih 20 bodova. Za istaknuti još svježi kravlji sir Romine Zadravec iz Kuršanca (19,75 bodova), kuhani kozji sir te kuhani kozji sir s medom OPG-a Grčević iz Gradeca Pokupskoga (19,50) i meki sir škripavac OPG-a Katarina Führnkrantz iz Brdovca (19,50)

Na dodjeli šampionskog priznanja u Klubu književnika na Trgu bana Jelačića u Zagrebu: uz sirare šampione Vladu i Katarinu Jurkas su Anđelka Pejaković, članic ocjenjivačkog žirija, te Gordana Matašin i mr. Josip Kraljičković iz Zagrebačke županije

Kulminacija programa Martinja bila je koncelebrirana misa desetak vinskih biškupa, održana uz spomenik Jelačiću na dan uoči Martinova, glavna zvijezda bio je međutim ne Martin nego Milan koji je s oltara na golemoj pozornici rekao nekoliko rečenica s time da je, Bogu fala, izostala riječ materina… Bandić je bio okružen biskupima, mada vinskim, dakle biškupima, koji kroz obred krštenja mošta na mlado vino svojim propovjedima i prigodnim stihovima mogu i te kako utjecati na raspoloženje mase, bitno baš sada u predizborno vrijeme…

Milan Bandić kao martinjska zvijezda

Vinski biškup Simpy i miništrant Riba

Zgodno je podsjetiti se na neka davna vremena: ako ne kao prvi a onda među prvima u nas koncelebrirane mise s više vinskih biškupa istodobno na pozornici koji su krstili mošt na mlado vino organizirala je revija Svijet u čaši, inače moglo bi se reći također jedan od slavljenika, naime prvi broj ovog eno-gastro-turističkog časopisa svjetlo je ugledao baš na Martinje, tj. 11. studenoga daleke 1992. godine! Na naslovnici prvog broja našli su se zagrebački vinski biškup Siniša Doronjga Simpy i miništrant Drago Ribarić Riba, s kojima je Svijet u čaši proslavio mnoga Martinja ne samo u Zagrebu nego i šire po Hrvatskoj.
Lado!!!
Slavljenik je i fantastični naš nacionani ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, osnovan 11. 11. 1949. godine.

Lado!

Svijet u čaši lijepo je surađivao s Ladom, veće ili manje grupe članova pjevačkog i plesakog ansambla Lado te u više navrata i Ladarice redovito su, kao ukras i začin programa, bili sudionici velikih eno-gastronomskih manifestacja s proglašenjem cro Kuhara godine i cro Vinara godine i manifestacija u znaku Dobro mi došel, prijatelj!… koje smo priređivali svake godine u ponajboljim hrvatskim hotelima i restoranima (Esplanade, Intercontinental/danas Westin, Antunović, Korana Srakovčić, Baltazar, Žufika…).

Biškup Blaž i miništrant Mladen, kod Drage Kurtalja urbi et orbi! Dolje: krštenje mošta uz domaćina Dragu Kurtalja i vinskoga kuma Tomicu Tomca

Kako su biškupi i poslovni ljudi slavlje na Trgu nije trajalo jako dugo, naime krštenja mošta na mlado vino trebalo je obaviti i na drugim lokacijama, nekima i ne baš toliko blizu središta Zagreba. Jedno od mjesta ceremonijala i veselog martinjskog druženja bilo je i kod vinogradara/vinara Drage Kurtalja, ali ne u njegovoj kušaonici u Novoj vesi nego na dvorištu njegove obiteljske kuće gdje labilne karaktere iskušavaju dvije točke: jedna je pečenjarnica s patkama na ražnju, a druga, s druge strane, je vinski podrum. Dragec Kurtalj nedavno je osjetno proširio svoj podrumski prostor i povećao vinsku produkciju. Uzvanici su dočekani s pjenušcima, mirnima sivim pinotom i crnim pinotom, narescima, racama s mlincima, domaćim češnjofkama s krumpirom i kiselim zeljem… Vinski biškup presvetli Blaž i njegov miništrant Mladen stigli su u civilnom odijelu, kao incognito, a kad su se bušice napunile – najednom su nestali! Naravno, nisu pobjegli, ušli su u kuću da se presvuku i potom se svečano u odorama pojavili na bakonu kuće da bi urbi et orbi obznanili početak krštenja mošta na vino, ritual su, nakon što su oltaru kao kuma moštu/mladom vinu priveli vinogradara/vinara Tomicu Tomca, obavili u dvorištu.

Među brojnim gostima kod Drage Kurtalja bili su i neki s dubokog juga, primjerice Pelješani Boris i Antonija Mrgudić (Bura & Mrgudić), na slici sa sommelierom Sinišom Lasanom koji je u međuvremenu postao sommelijerskim prvakom države za 2019, i s direktorom Zagreb Vino.coma Ivanom Dropuljićem, te prof. Goran Milanov, enolog i eno-savjetnik iz Skopja, na slici u društvu s domaćinima Kurtaljima te s predstavnicama Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe i Zagrebačke županije Višnjom i Ivankom

Biskupu Blažu i njegovu miništrantu trebalo je krenuti do iduće krstionice, a medijima do iduće martinjske svečanosti koju je u središtu Zagreba priredila feričanačka vinska kuća Feravino, u želji da pokaže kako na Martinje nije nužan portugizac da bi se veselilo, za to su svakako dobri i novi mladi frankovka, te graševina, s kojima unatrag koju godinu Feravino redovito izlazi u prvoj polovici studenoga…

Enolog-savjetnik pri Feravinu Matjaž Lemut i, desno, vlasnik Ivan Ergović, kao mlada nova vina ponudili su frankovku i graševinu kao simbole Slavonije

Sommelier – najnoviji naš državni prvak! – Siniša Lasan uz butelje novog mladog međimurskog vina

Međimurci su također, ali nekako samozatajno (čemu?!!; rade li oni vino da bi ga svoga sami u svome krugu popili?), pokazali aktivnost u domeni novog mladog vina. Očekivalo bi se da će izaći s novim mladim pušipelom (moslavac, šipon, furmint) kojega toliko propagiraju kao zvijezdu svojega kraja, ali ne: izašli su s određenim brojem etiketa novog mladog bijeloga vina od raznih sorata, kako kaže svježi sommelierski prvak Hrvatske Siniša Lasan kojega su se ipak sjetili pozvati na prezentaciju, većina tih novih mladih međimurskih vina je od zelenog silvanca, nešto ih je od bijelog pinota i chardonnaya, a nekoliko je mješavina sorata
Kojeg li mjeseca, studenoga!… Je li datum 11. 11. Uopće bio u Saboru na raspravi o praznicima? (slike: Marko Čolić) ♣

Martinje s novom dimenzijom?

DAN HRVATSKE KULINARSKE NEOVISNOSTI – 11. STUDENOGA!

Datum 11. 11. sinonim je, čini se, ne više samo za Martinje, nego, valjda, i za – neovisnost hrvatske kulinarike, naime taj datum proglašen je nedavno u znanom zagrebačkom restoranu Tač Danom hrvatske gastronomske nezavisnosti, kaže naš poznati Gastronomad Rene Bakalović.
– Statistike Instituta za turizam jasno pokazuju kako je uživanje u jelu i piću važan motiv posjete turista našoj zemlji. Hrvatska je izrasta u vrlo poželjnu eno-gastro destinaciju. Naličje te zlatne medalje nije tako sjajno: ne samo što se uvozi ogromna količina prehrambenih proizvoda, nego gora je činjenica to što je ta roba često loše kakvoće. Poticanje proizvodnje i primjerene ponude vrhunske domaće hrane i pića velika je nacionalna zadaća – naglašava Bakalović.
A ja bih dodao to da su nužne – bez obzira je li riječ o uvezenim ili domaćim proizvodima – stroge kontrole onoga što se stavlja i nudi na (naše) tržište, te da je nužno da deklaracije na proizvodima budu dovoljno informativne i dovoljno čitljive, bez toga će svaki napor prema boljitku propasti.

Rene Bakalović s poznatom cheficom Anom Grgić

Pokrenuta je eto uspostava Dana hrvatske kulinarske neovisnosti, 11. studenog, ove godine bio je to ponedjeljak. Ugostiteljski objekt Tač u podsljemenskoj zoni koji sustavno promiče izvrsna jela i pića Plave i Zelene Hrvatske, naših jadranskih i kontinentalnih regija, bio je mjesto događanja vezanog uz taj novouspostavljeni Dan hrvatske gastronomske nazavisnosti. Temeljni kriterij odabira onoga što bi se trebalo pojačano nuditi na tanjuru i u čaši su zaštićeni prehrambeni proizvodi i vrhunska vina od naših autohtonih sorti grožđa. Na prigodnoj prezentaciji u restoranu Tač htjelo se pokazati kako je kreiranje skladnih jelovnika kojima se poštuju naša gastronomska tradicija i njezin suvremeni izričaj poticajan koncept u cijelom lancu od poljoprivrede (poglavito obiteljskih gospodarstava) do ugostiteljstva (opet u prvome redu onoga koje se temelji na obiteljskom poslovanju).

Restoran Tač: bračni par Vesna i Tihomir Miletić ugostio je slavnog Joška Gravnera i njegova eno-savjetnika Natalea Favretta koji su inzistirali da ih se u Zagrebu povede u restoran što nudi dobru domaću hranu. Gravnerove impresije nakon posjeta – odlične

– Naša kulinarska neovisnost nikako ne znači zatvaranje u državne granice. Uostalom cijelo naše nasljeđe rezultat je raznorodnih gastronomskih utjecaja iz užeg i šireg našeg okruženja. Ovom se manifestacijom u Taču samo željelo pokazati kako odabirom najboljega u našoj gastronomskoj ponudi možemo pokazati snagu koja se može i te kako mjeriti s najvišim svjetskim standardima. Želja je da Dan hrvatske gastronomske neovisnosti izraste u tradicionalno događanje – rekao je još Rene Bakalović.

Ipak, ostalo je nejasno što će se i kada i kako i gdje na tu temu ponovno događati. Ideja sama po sebi doima se dobrom, ali bez razrađenog koncepta realizacije ne ide. ♣

Dani okusa hrvatske tradicije

BEZ GABREKA, KOJI OBILJEŽAVA 90 GODINA RADA!

Druga polovica studenoga službeno je bila u znaku je finog papanja domaćih specijaliteta. Od 15. do 25. 11. u 10 hrvatskih županija održavala se akcija Dani okusa hrvatske tradicije u kojoj je sudjelujovalo više od 100 ugostiteljskih objekata, nositelja standarda Okusi tradicije… S područja Zagrebačke županije sudjelovalo je desetak lokala sa znakom Okusi tradicije zagrebačkoga kraja (Bistro Babriga (Velika Gorica), Ekopark Krašograd (Pisarovina), Hotel Bunčić (Vrbovec), Hotel Princess (Jastrebarsko), Restoran Ivančić (Jastrebarsko), Izletište Suhina (Sveta Nedelja), Restoran Samoborska klet (Samobor), Seoski turizam Kezele (Ivanić-Grad), Seosko domaćinstvo Stara preša (Šenkovec), Izletište Vina Kos-Jurišić (Sveti Ivan Zelina). Iz varaždinskog kraja bilo je uključeno 16 restorana, Hrvatskog zagorja 12, Podravine-Prigorja devet, iz Bjelovara-Bilogore 12, iz Moslavine i Posavine 10, Graničarskog Posavlja devet, Srijema i Slavonije šest, Zlatne Slavonije (Požeška dolina i pakračko-lipički kraj: sedam – Čiča Mata u Velikoj, Hotel Pakrac, požeški restorani Stari fenjer, Zlatni Lug, Grgin dol i Vila Stanišić, kao i restoran Schön Blick iz Vetova / čobanac, sarma, zapečene kobasice na žgancima s vrhnjem i češnjakom, poznati odrezak Barun Trenk, rolana teletina, najfiniji lokalni deserti poput palačinki s pekmezom od mrkve, šnenokli ili štrudle), s planina i s mora osam.

Seosko gospodarstvo Kezele

Jelovnici su se nudili po promotivnim cijenama od 60,00 kn (za jelovnik od inače 75,00 kn) te 76,00 kn (za jelovnik od inače 95,00 kn), rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
U ovoj priči međutim – nije bilo znanog samoborskog restorana Krčma Gabreku, koji je upravo u drugome dijelu studenoga obilježavao i slavio 90-godišnjicu postojanja i rada! Kud ćeš veću (dužu!) tradiciju u ponudi okusa hrvatske tradicije?!…
A evo, u nastavku, domaće raskoši ponuđene kod Gabreka.

Gabrekovi Okusi tradicije dugačke 90 godina: domaći čvarci, domaći narezak, ajvar od gljiva, salata od gljiva, juha od žumberačkih gljiva, pohani mozak, češnjovke, krvavice s kiselim zeljem, brizle, raca s mlincima, koljenica, teleće pečenje, vepar u umaku od brusnica, biftek u kupinovom vinu, rolada od oraha, orahnjača, makovnjača, palačinke na razne načine…

U zabavnom dijelu: tamburaški sastav Samoborci, Đurđica Pleše, Marica Posilović, Ančica Bošnjak, Franjo Gluščić, te, dolje, kao gosti – dirigent Siniša Leopold i veteranka naše glazbe Vera Svoboda. Mađu gostima: i Anton Samovojska s nogometne scene

 

Marija Šintić kao domaćin, uz Zdenka i Ivanku Šember čija kapljica je kod Gabreka vino kuće

Ekipa od Gabreka: Marija te Mirko Šintić, Ana Marija Šintić i Tomislav Medved, sasvim desno je Đurđica Pleše koja je vodila kroz slavljenički program

Zakaj Gabreka ni bilo na Danima okusa hrvatske tradicije? Pital sam, ali odgovor je bil- ni sim ni tam. I onda neš pil!? Vraga neš pil! ♣

Enogastronomija i turizam: Dani otvorenih vrata peljeških podruma

KAD BAKHO PRIMA u GOSTE u DUBROVAČKOJ OKOLICI – u PROSINCU! DAH PELJEŠCA PROTEKLIH DANA i u ZAGREBU

Pelješac – Vinsko carstvo/The empire of Wine

U ovo naše moderno vrijeme enogastronomija je, očito je, vrlo važan segment turističke ponude. Svjetske glasovite Meke za ljubitelje fine i za kraj tipične kuhinje te za područje karakterističkoga vina su, da spomenem tek neke: Burgundija, Bordeaux, Alsace, Pijemont, Toscana, Wachau, Kamptal, Burgenland, Pfalz, Baden, Napa Valley… Po nekim nedavno provedenim istraživanjima, u Hrvatsku od ukupnog broja turista dođe njih 30 posto – ponajprije u Istru – motivirano prvenstveno finom lokalnom hranom i našim vinom, no ma koliko to bilo pozitivno teško je s time biti baš i osobito zadovoljan jer još ima, naročito u kontinentalnome dijelu Lijepe naše (Slavonija!) i te kako prostora za povećanje.
Posebice od eno-gastronomoije korist mogu imati velika urbana središta s mnoštvom ugostiteljskih objekata višeg nivoa te područja proizvodnje istaknutijih za svoj teritorij tipičnih specijaliteta smještena uz važne prometnice (autoput…) odnosno u blizini rečenih većih urbanih središta kao kvalitetnih emitivnih centara kako s aspekta domaćeg stanovnitšva tako i s aspekta gostiju što posjećuju te veće gradove bilo sezonski radi godišnjeg odmora, bilo poslovno kroz cijelu godinu. Nužno je da lokalna zajednica svakog tog predjela nastanka visokokalitetnih delicija bude do kraja svjesna važnosti visoke prepoznatljivosti proizvoda za područje, zatim kontinuirane kakvoće proizvoda i

Pelješka torta

tzv. kritične mase ponude, te imperativa dobro osmišljenog kompleksnog marketinga, marketinga ne samo usmjerenog na promidžbu nekog pojedinačnog proizvoda nego usmjerenog na promidžbu i plasman čitavog vlastitoga kraja. Bitno je i da, kad se u svojemu dvorištu priređuje neka, recimo to tako, jača manifestacija na neku najavljenu temu od mogućeg znatnog gospodarskog značenja za taj kraj, to ne ispadne, kako to u nas nerijetko bude, kao da je najvažnije domaćem, lokalnom, seoskom stanovništvu povremeno priuštiti malo komercijalnog zabavnog sadržaja (najčešće to budu večernji nastupi tamburaša i pop-zvijezda a na zadanu temu i danju jedva da se što događa), naime nužno je potruditi se u vlastiti kraj iz drugih gradova i sela na neko događanje vezano uz ambijentalne i gospodsrske specifičnosti predjela privući u većem broju goste kao dobre potrošače koji su, ako se kući vrate zadovoljni, potencijalni turisti-povratnici i važni pomoćnici u gospodarskom napretku i rastu životnog standarda dotičnog teritorija. Dakle, uz, ponavljam, pažnju da ponuda bude konstantno visokokvalitetna i izazovna, važno je, još, i u drugim, inače emitivno kvalitetnim sredinama priređivati prikladne prezentacije kao uvjerljive i učinkovite pozivnice.

Pelješani su čini se krenuli tim putem: oni početkom prosinca (sad će to biti 6. i 7.12., sudjeluju 32 podruma, očekuje se oko 4000 posjetitelja) eto već 14. godinu od Stona do Orebića i Mokala priređuju manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma, i prije nekoliko dana nastupima na nekoliko mjesta dah svojega poluotoka i pozivnicu za priredbu donijeli su i u Metropolu, u prostore Hrvatske gospodarske komore na pressicu za širi krug eno-gastro i turističkih novinara, zatim u prostore udruge Plavac mali Zagreb što je te večeri okupila lijepi broj štovatelja južnodalmatinskih spize i vina, a i, također na dojmljivu pelješku večer, u ugostiteljski objekt Fino & Vino na Kaptolu. Udruge Plavac mali i Pelješki vinski puti na čelu sa Slobodanom Rosićem i s Anom Barać na prezentaciji u HNK ispričale su – riječima ali i preko tanjura i čaše – ono važno o tome što Pelješac, smješten u dubrovačkome kraju, može (i zimi!) ponuditi gostu, podastrli su na kušanje lokalni sir, pršut, pelješku tortu od makarula (tjestenina, orasi, bademi, čokolada), te lijep izbor peljeških butelja.

Ana Barać (desno), te Adriana Mikulić obitelj koje se bavi proizvodnjom vina i na tržište izlazi s lijepim Postupom Mikulić (aktualna berba na tržištu je 2016). U proizvodnju je vrlo aktivno uključen Adrianin brat Antonio. Mikulići godišnje napune oko 15.000 butelja, a uz spomenuti postup imaju i pošip (grožđe je iz Čare na Korčuli!) te posebno vino od plavca Don Josip, u čast djedu Josipu, glede proizvodnje blisko starinskom načinu iz vremena mladosti spomemutog djede Josipa, radi se od dosta grozdova s jače prosušenim bobicama a što vinu daje poseban štih

Ponešto o Pelješcu. To je drugi najveći hrvatski poluotok, s dužinom od 77 kilometara. Djeluje kao neka vrsta premosnice između Konavala i Dubrovnika s jedne, te otoka Korčule s druge strane. Kultura i civilizacija odavna stanuju na Pelješcu. Život tu seže još u vrijeme kamenog doba. Ova važna točka Sredozemlja živjela je stoljećima pod utjecajem brojnih kultura koje su, svaka, ostavile svoj trag. Jedna od posebnosti Pelješca je Solana iz drugog stoljeća prije Krista! Posebnost Pelješca su i Stonske zidine iz 16. stoljeća. One su najduže u Europi. Na poluotoku je i mnoštvo srednjevjekovnih crkava i samostana. U baštinu spadaju i Riznica biskupske palače, franjevački samostan Gospe Delorite, franjevački samostan Velike Gospe. O slavnoj prošlosti Pelješca i o pomorskoj tradiciji svjedoči Pomorski muzej.

Na Pelješcu treba zastati i u Trsteniku, tu je svoj podrum u Hrvatskoj otvorio svjetski čuveni naš Amerikanac Miljanko Grgić. On tu proizvodi pošip i plavac mali. Vodstvo američke Grgićeve vinska kuće preuzela je Miljenkova kćerka Violet, koja povremeno dođe na Pelješac, a upravitelj objekta u Trsteniku koji je od vinskog podruma prerastao u ugostiteljski pa i smještajni objekt je Krešo Vučković Bagio

Pelješac znam kao sinonim za najkvalitetnije školjke. Kamenice i mušule iz Malostonskog zaljeva cijenjene su u čitavom svijetu. Pelješac je i sinonim za čisto more i za kvalitetnu ribu, ali, posebice, i za visokokvalitetno vino i maslinovo ulje. Prostor je to gdje caruje vinska sorta plavac mali. Čudesni lokaliteti su Dingač i Postup. Sa strmih vinogradskih padina pružaju se jedinstvene vizure.
Od ostaloga treba spomenuti poučno-rekreacijsku stazu Stonskog polja Vino, pješačku stazu Napoleonov put, pješačku stazu Žuljana-Sv. Ivan, Trpanjske puteve maslinova ulja, Paškalov put, planinarske staze sv. Ilija, pješačko-biciklističke staze Orebića.

Legenda iz Potomja Mato Violić Matuško, s prijateljima po cijelome svijetu, a i s vinogradima na više mjesta: na Pelješcu, zatim u Svetoj Nedjelji na Hvaru, pa i u Iloku… Na slici je s Barbarom Istenič i s Mihom Isteničem, iz znane slovenske šampanjerske obitelji Istenič

Za podrobno upoznavanje Pelješca prije nego što se nogom kroči na nj dobro je koristiti knjižicu Pelješac – Vinsko carstvo, u izdanju razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije Dunea. Knjižica, sa stotinjak stranica, podroban je vodič vinarijama (48 adresa) i kušaonicama vina, vinskim barovima (tri), restoranima (50), objektima koji se bave agroturizom (osam), školjkarima (tri), ponudom suvenira, vinskim događanjima, jedno od njih su upravo i Dani otvorenih vrata peljeških podruma, rođeni svojedobno na ideju Mate Violića Matuška, a jedno od njih je primjerice i Ponos, riječ je o karavani magaraca vinskim stazama poluotoka, u znak sjećanja na neka prijašnja vremena kad su seljaci koji bi trgovcima što bi ih prethodno posjetili i s kojima su dogovorili kupoprodaju vina prevozili prodano vino na leđima magarca od svojih vinarija do obale mora gdje su čekali brodovi da vino prevezu dalje…

Manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma, u koju je na početku bilo uključeno tek sedam vinskih podruma i koja je u prvim godinama zabilježila tek 35 do 40 posjetitelja a u koju su danas uključeni gotovo svi pelješki vinski podrumi te koja danas u dva dana trajanja okupi između 3500 i 4000 posjetitelja, službeno počinje svečanim otvorenjem u subotu u 11 sati u stonskom Kaštiju, nakon čega ljubitelji vina, gosti i uzvanici kreću u tradicionalni obilazak peljeških vinarija. Ovo je prigoda za degustaciju najboljih peljeških vina, druženje s poznatim vinarima i upoznavanje juga Dalmacije koji je neodoljiv u svako doba godine. U Domu vinarske tradicije u sklopu PZ Putniković dvadesetak mladih peljeških enologa ocjenjuju vina autohtonih sorti berbe 2019., a kuhari amateri natječu se u pripravljanju lovačkog gulaša.

Povorka magarcima Ponos

– Ovogodišnje, 14. izdanje Dana otvorenih vrata bit će, vjerujem, dosad rekordno po broju posjetitelja i po broju vinarija. Najavljuju nam se gosti ne samo iz Dubrovnika, nego i iz Splita, Zadra, Rijeke i Zagreba – kaže Slobodan Rosić, tajnik udruga Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti. Na Rosića se nadovezuje Ana Barać, podsjećajući na posebnost plavca.
– Na Pelješcu se proizvodi rekla bih većina od ukupne hrvatske proizvodnje plavca malog. Na južnim stranama okrenutima prema moru sunce tri puta obasjava lozu. Prvi put direktnim zračenjem po vinogradu, drugi put odsjajem svjetlosti od mora prema vinogradu, a treći put refleksijom od kamena prema lozi. Zbog neujednačenosti zriobe, na grozdu plavca mogu se naći bobice od zelenih nedozrelih do suhvica. nedozrela bobica vinu će dati stanovitu svježinu, a suhvica pak punoću i bogatstvo mirisa suhog voća. Vinova loza stoljećima osigurava egzistenciju Pelješana i u čast trudu pelješkog težaka te da bi se što vjernije prikazala tradicija uzgoja loze na škrtim i nepristupačnim terenima, u Putnikoviću je ove godine svečano otvoren Prvi hrvatski muzej vinarstva i vinogradarstva.

Slobodan Rosić, Dragan Kovačević i marketing-majstorica Alma Radoš

Unutar revije butelja na prezentaciji u HGK Željka Matković iz Potomja predstavila je dva vrlo lijepa crna vina koja kreira njen suprug Petar – jedno L’Amour 2016 od introducirane sorte marselan a drugo od mješavine marselana i plavca maloga

Ispred Hrvatske gospodarske komore oglasio se potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević:
– Sa 70 do 80 milijuna litara pokrivamo tek 75 posto vlastitih potreba, a izvoz nam pokriva tek 50 posto uvoza. U razvoju hrvatskoga vinarstva ključnu ulogu mogu imati zaštićene oznake izvornosti te autohtone sorte kojih Hrvatska posjeduje više od 120. One su veliko bogatstvo za prostorno malu zemlju. Ne možemo konkurirati s globalnim sortama i s vinima koja se proizvode diljem Europe i svijeta. Rješenje su vina više cjenovne kategorije koja sada i jesu dominantna u izvozu, poput onih baš i od sorte plavac mali…

Slažem se dakako s mišljenjem o bitnom značenju zaštićene oznake izvornosti, samo bitno bi bilo kvalitetnom samoorganizacijom i poslovnim udruživanjem vinara i donošenjem određenog pravilnika ponašanja u vinogradu, podrumu i komercijalizaciji stvoriti čvrstu podlogu na kojoj bi počivala ta zaštićena oznaka, bez takve podloge oznaka sama za sebe – ne znači ništa!…

Posjed Korta Katarina iz Orebića predstavio je prvi pjenušac uopće rađen od baznog vina sorte plavac mali o kojoj se mnogo ne razmišlja u kontekstu pjenušavoga vina, ali koja je, s pravom jer na našemu jugu daje izvanredne crnjake – zaštitni znak Korta Katarine pa je eto to bio poriv da je se pokuša predstaviti i u pjenušavoj verziji. A ta pjenušava verzija je Cello Rosé extra brut! Zašto Cello? Cello je inače dio izraza Sabioncello kojime Talijani znaju nazivati poluotok Pelješac. Korta Katarina inače ima i bijeli pjenušac, od rukatca, a njemu je naziv Sabion.

U nazočnosti domaćina i glavnih poluga udruge Plavac mali Zagreb Ivice Rilje i Željka Stipinovića pjenušac Cello predstavili su enologinja Nika Silić Maroević, direktor podruma Korta Katarina Ivo Cibilić i direktor prodaje Petar Delić.

– Pjenušac Cello extra brut je od grožđa plavca maloga iz berbe 2015. koje je bilo predviđeno za produkciju ružičastog vina a dio kojega, nešto ranije branoga i s lijepom ukupnom kiselošću te primjerenim pH, je odvojen za pjenušac. Dio mošta vrio je u inoksu a dio, gotovo 50 posto, u drvu. Nakon šampanjizacije baznog vina pjenušac je u boci na kvascu proveo dvije godine – rekla je enologinja Korte Nika Silić.

Nika Silić, Ivica Rilje, Ivo Cibilić i Petar Delić, s ružičastim Cellom extra brut

A nakon osvježenja kuriozitetom, te nakon lijepog svježeg i unatoč 12,7 vol % aperitivnog Kortinog Pošipa iz 2018, koju enologinja Nika Silić opisuje kao vrlo tešku (berba je, veli, počela već 4. kolovoza i trajala do sredine tog mjeseca), pa potom i nakon podloge sirom i pršutom na scenu je stupio snažni crnjak Korta Plavac mali 2012 od grožđa plavca s Dingača i Postupa te s dvije godine provedene u bačvi, a onda je punim sjajem zasjao je Plavac mali 2011 Winemaker’s Selection! Na kraju večeri, tek kao informacija jer vino još nije posve gotovo, poslužen je Kortin Crljenak 2018, do nedavno korišten uglavnom za rosé a sada predstavljen kao crnjak, vrlo lijepo vino, pitko, ne tako potentno kao što je plavac….

I tu pelješka priča u novembarskome Zagrebu ne završava, naime u Metropolu je stigla i obitelj Bura-Mrgudić!  Bistro Fino & Vino na Kaptolu bio je domaćin toj,  jednoj od najcjenjenijih vinskih obitelji Pelješca! Tu su se, uz već naširoko znane – ali teže u nas dostupne jer produkcija nije velika a dosta butelja ide u izvoz (SAD) – Postup Mare te plavac s Dingača od Nike Bure, od posebnosti mogli kušati Zinfandel 2015 Benmosché, seriju Art & Wine Plavac mali sivi 2016 (sorta je mutant plavca, sa sivom je bojom kožice, grožđe je iz obiteljskih vinograda s plavcem malim u Potomju i u Postupu, maceracija četiri dana, potom je vino dozrijevalo godinu dana u inoksu a onda je prije izlaska provelo još šest mjeseci u boci), te dva slatka desertna vina od prosušivanog grožđa – Burina Ruža dalmatinska od 90 posto rukatca i ostatka grka i pošipa, te, od Antonije Mrgudić (kćerka Marije Mrgudić), crni Moskar od plavca malog s Postupa (Antonijin diplomski rad!). Vina je predstavljao Antonijin brat Boris Mrgudić.

Zinfandel 2015 Benmosché, Postup Mare 2017 i Bura plavac 2017

Marija Mrgudić i njen brat Niko Bura s crnjacima Postup Mare i Plavac mali, te, sasvim desno, Burina slatka desertna Ruža dalmatinska: Od 1995. godine otkako Bura proizvodi vino dingač njegova berba 2017 nije mogla biti označena kao Dingač Bura jer su joj degustatori na Zavodu za vinogradarsvo i vinarstvo u organoleptici zamjerili previsoku hlapljivu kiselost, Niko Bura priznaje da je hlapljiva nešto viša ali i kaže mi kako je analitika pokazala da je ipak unutar dopuštenih granica. Kušao sam vino Bura Plavac mali 2017 iz vinograda Dingač, ne mogu reći da me je hlapljiva kiselost zasmetala, moja bi primjedba bila međutim to da je vino brže nego što to bude inače sazrelo za potrošnju. A kad je već riječ o visokoj hlapljivoj kiselosti, što se onda moglo reći za Dingač 2014, kod kojega je ona i slijepcu vidljiva, ali ne doživljava je se, iapravno, kao smetnju nego upravo obratno, kao nešto što vinu daje posebnost, osobitu zanimljivost

Boris Mrgudić predstavlja publici okupljenoj u bistrou Fino&Vino kapljicu kuće Bura & Mrgudić

Bijelo desertno vino je od bijeloga grožđa ubranog u vinogradu u polju i sušeng na prostirkama NA SUNCU! Prostirke su dignute na oko pola metra od tla tako da ispod cirkulira zrak. U slučaju da počne kiša prostirke s grožđem prekriju se pokrivačima. Sušenje traje,kaže Boris Mrgudić, oko dva tjedna. Berba gržođa bude sredinom rujna, kad ono ima od 17 do 19 baboa. Nakon dvotjednog prosušivanja baboi se povećaju na 36 do 38. Tada se odvaja peteljkovina, i bobice idu na muljanje pa se onda tekući dio ostavi u dodiru s pokožicom, dakle na maceraciji, od jednog dana. Slijedi prešanje. Od oko 2,5 tone grožđa dobije se oko 400 litara mošta. Mošt ide na vrenje u inoks, fermentacija obično traje oko pola godine.Nakon što vrenje završi, tekući dio miče se s taloga pretokom u inoks, i tu ostaje oko pet godina, pa se puni u bocu zapremnine 0,375 lit, tek dio ipak ide i u magnum. U boci prije izlaska u javnost u podrumu to desertno vino ostaje godinu dana. Rodi li se u međuvremenu u obiteli dijete, boca se obvezno ostavi za otvaranje prigodom – svadbe tog djeteta! ♣

_____________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup
Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach
Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier ⦁ Inventive chef & experienced competent sommelier
Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food
Fino & vino; Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com ; http://www.finoivino.com ; Radno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat 12-23

___________________________________________

Strukovno obrazovanje

U ZAHUKTALOM FRONTALNOM ŠTRAJKU IZLAZAK NOVOG UDŽBENIKA! ŠTRAJKBREHERA NEMA!

Taman se bio zahuktao tzv. frontalni štrajk (svaki dan obustava nastave u cijeloj zemlji!) prosvjetara, a istodobno – izađe novi udžbenik! Štrajkbrehera – nema!
Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 20. studenoga, uz 100. godišnjicu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, održana je promocija udžbenika prof. dr. Stanislave Herjavec Vinarstvo, namijenjenog studentima za edukaciju i obrazovanje (studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini), ali i onima koji već rade kao podrumari, zatim sommelierima, zapravo svima jače zainteresiranima za Bakhov nektar, vrlo važnu hedonističku kariku u gastronomiji a danas i sve više važnu kariku, kroz turizam, i u gospodarskom smislu.

Prof. dr. Stanka Herjevec uz mikrofon na promociji knjige, pored nje sjede recenzent prof. dr. Nikola Mirošević i koautorica Luna Maslov Bandić

Kao koautorica tu je Luna Maslov Bandić, Prof. dr. Herjavec ne može se smatrati štrajkolomkom jer već više je godina u mirovini a, k tome, knjiga je s autorske strane bila završena prije početka vala štrajkova prosvjetnih djelatnika, promovirana je tek sada što iz objektivnih a što iz subjektivnih razloga. Profesor dr. Nikola Mirošević, nekad alfa i omega Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a koji je jedan od recenzenata knjige i koji je govorio na promociji, istaknuo je da je ovaj udžbenik kao izvor znanja izvanredno koristan za studente i da takvoga na žalost dosad nije bilo u novijoj hrvatskoj povijesti, te da je bilo već krajnje vrijeme da izađe! Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, zatim enomikrobiologije, enotehnologije a i senzornog vrednovanja kvalitete vina tu su i opisi organoleptičnih svojstava autohtonih i u nas introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Vrijedan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima… ♣

________________________________________
pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly
POTROŠAČKI PUTOKAZ
VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE
LEGENDA
– Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,
♣ ♣ ♣ ♣ ♣ – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.
♣ ♣ ♣ ♣ – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.
♣ ♣ ♣ Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer
♣ ♣ 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.
♣ 71 – 79 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use
 ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.
⇑ – trošiti • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

 

SVIJET u ČAŠI – 10.2019 – WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH    

ŽELJKO SUHADOLNIK

 Suradnici/contributors: Vinko Lozica, Zlatan Trsenjak, Zdravko Vodnik, Miran Debeljuh ⦁ Foto: Marko Čolić

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Makedonija/Vranec World Day: BALKAN WINE NETWORK ⦁ Sorte: VRANAC ⦁ Vranac u svojoj domaji: OD MASOVKE ĆEMOVSKOG  POLJA DO VRHUŠKE u LJUBOPOLJU ⦁ Emozioni dal Mondo – Merlot e Cabernet insieme: AT THE TOP – SWEET & ROSE! HOOOP! ⦁ Revija u znaku kapljice i delicija: ZAGREB VINO.COM 2019 ⦁ Dani berbe 2019: KAKVOĆA BOLJA OD OČEKIVANE! ⦁ Dani vina u Jaski: PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE VIŠE! ⦁ Martin s novim portugiscem na vratima: KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU ⦁ Strukovno obrazovanje: UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC ⦁ Studiare necesse est: VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU ⦁ Vrijeme mladog maslinova ulja: CHIAVALON EN PRIMEUR! ⦁ Gastro-likovna galerija: KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK!… ⦁ Udruženje ugostitelja: DRAŽEN BOBAN PREDSJEDNIK ⦁ U počast velikanu: SPOMENIK STANKU ČURINU ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 10.2019 – BUYING GUIDE ⦁

______________________________


BALKAN WINE NETWORK – Kad nećemo mi u Hrvatskoj s graševinom, malvazijom istarskom, plavcem malim, teranom…, hoće – Makedonci s vrancem… U međunarodni kalendar imendana, na datum 5. listopada uvrstili su sortu vranec, koja čak izvorno nije njihova ali je u njih u ukupnom sortimentu od svih kultivara daleko najraširenija tako da je drže svojevrsnom svojom ekonomskom uzdanicom.

Balkan Wine Network – sastanak predstavnika balkanskih zemalja u Skopju, na Međunarodnom danu Vranca. U sredini gornje fotke je Svetozar Janevski, jedan od najjačih makedonskih poduzetnika, inače vlasnik nekoliko velikih hotela u makedonskom glavnom gradu i na Ohridu, te čelnik velike i respektabilne vinske kuće Tikveš. Dolje: predstavnici Bugarske, Grčke, Rumunjske i Slovenije (Dušan Brejc)

S jugoistoka Balkanskog poluotoka, konkretno iz Skopja i uz proslavu prvog izdanja Svjetskog dana sorte vranac/vranec, stiže inicijativa vrijedna pažnje. Već neko vrijeme nešto se krčkalo, sad se pomalo dodaju začini i službeno se izlazi u javnost. Krenulo je, kako čujem od nekih od protagonista, zapravo ne samo iz Skopja, nego i iz Beograda: Wines Q Centar vinske kulture iz Beograda i Udruženje vinara Šumadije te udruga Wines of Makedonija, koja okuplja ponajbolje i tržišno dovoljno jake makedonske vinske kuće, obznanili su prijedlog da vinogradarsko-vinarske zemlje Balkana skupa krenu u marketinški projekt Balkan Wine Network kojime bi se združenim snagama učinkovito šire promovirali vinorodni teritoriji i autohtone sorte tih zemalja, sve s intencijom boljeg plasmana tipičnih vina i drugih lokalnh specijaliteta te bržeg i jačeg razvoja (vinskog) turizma i, time, u konačnici, i određenog dodatnog gospodarskog rasta u tim zemljama jugoistične Europe. Na imendan sorte vranac, u skopskom hotelu Hilton Double Tree potpisani su prvi dokumenti o suradnji u projektu, potpisnici su bili iz Makedonije, Srbije, Slovenije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Grčke i Albanije. Pozvana da se pridruži projektu, za koji se očekuje značajna potpora EU, bila je i Hrvatska, ali ona se (zasad?) oglušila.

Na reviji makedonskih vina i, posebice, vina od slavljenika, vranca – Svetozar Janevski, vlasnik Vinarije Tikveš, u društvu s dvjema Elenama (Miloševska i Mladenovska) iz Wines of Macedonia i s direktorom Tikveša Radošom Vukičevićem

S makedonskim vinarom Antonijom Brzanovim: Vladimir Stojić iz beogradskog edukacijskog centra Wine Q i beogradski vinski trgovac Nikola Biorčević, duboko uključeni u inicijativu Balkan Wine Network

Kako je objavljeno, predviđeno je da bi se u početnom stadiju kad još treba i te koliko napora na usklađivanju stavova i osmišljavanju za sve pristupnike prihvatljivog potencijalno efikasnog programa rada, strategija projekta Balkan Wine Network oštro brusila najmanje do 2022 – 2023. godine. Posao, zacijelo, neće biti lak, eto odmah u startu, bez obzira na nazočnost Crne Gore, kroz jedno od udruženja sommelijera te zemlje, na sastanku u Skopju, pitanje je još u kojoj će se mjeri i kada Crna Gora i stvarno uključiti u projekt, naime iz velikog i najjačeg crnogorskog proizvođača vina Plantaže 13. Jul čuje se negodovanje oko toga da Makedonci budu lideri u projektu s obzirom da je vranac izvorno autohtoni kultivar Crne Gore i pogotovu stoga što su, očito, Plantaže povrijeđene, u Podgorici kažu da je poziv za sudjelovanjem Plantažama stigao u posljednji trenutak, kao da je ta tvrtka nevažni igrač na vrančevu terenu!…

Na susretu posvećenome vrancu u Skopju proglašeni su ambasadori vranca u svijetu, to su Amerikanac (s obiteljskim korijenima kod nas na Žumberku) Darrel Joseph koji živi u Beču, zatim vinski trgovac i sudac na međunarodnim ocjenjivanjima vina Paul Robert Blom iz Nizozemske, na gornjoj slici, pa Peter McCombie MW, Zoran Velkoski, te, na slici dolje, Caroline Gilby MW iz Velike Britanije, ovdje u Skopju u društvu s Thomasom Brandlom koji radi za veliki svjetski sajam otvorenih vina World Bulk Wine Exhibition u Amsterdamu, na rasporedu ove godine 2. i 3. prosinca, izlagat će i Makedonija!

Zamisao svakako jeste dobra – ujedinjenje snaga može dati respektabilnu jačinu!, međutim potrebna bi tu svakako bila još i potpora odgovarajućih nadležnih državnih institucija po zemljama, zasad je podršku javno obećalo tek Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije. Na predstavnicima svake zemlje potpisnice je da na vinskoj pozornici i u krugu institucija kod sebe doma obave detaljne konzultacije, dakle da se pobrinu da se na idućem susretu uz stav svake nacionalne vinske branše mogu prezentirati i stavovi nadležnih ustanova po zemljema. Svaka bi država imala gledati da svijetu predstavi ono što je tipično i karakteristično za nju ne samo u smislu naziva autohtone sorte nego i u smislu definiranog organoleptičkog profila vina svojstvenog za određeno zemljopisno okruženje što se u eko-segmentu dakle po (mikro)klimi, tlu, orografiji, sorti, tradiciji u prehrani, može smatrati jednom svojom cjelinom. Kod nekih kultivara koji kao osobito rašireni postoje u više zemalja ne bi trebalo biti prijepora, svaka zemlja takvu sortu može sjajno iskoristiti upravo na način da prezentira za svoj teritorij tipično vino i označi ga lokalnim sortnim nazivom, tj. jednim od sinonima za kultivar, i nazivom vinogorja, pa i izdvojenog vinograda, primjerice po kultivaru vranac poznati su i Makedonci i Crnogorci ali kod prvih on se naziva vranec, a kod drugih vranac, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji imaju kratošiju a to je kultivar kojime se dičimo i mi u Hrvatskoj, pa i Talijani na jugu Čizme, u nas se kratošija naziva tribidragom, crljenkom, a u Italiji primitivom….

Na Međunarodnom danu vranca u skopskom Hiltonu organizirana je i jako dobro posjećena panel-diskusija o modelu marketinga koji bi trebalo oformiti da popularizacija sorte i balkanskih teritorija kao vinskih područja i atraktivnih turističkih destinacija bude učinkovita. Među ostalime rečeno je da je kao prvo prijeko potrebno njegovati unutarnje jedinstvo i želju za razgovorom i dogovorom, da je nužno postupno ustanoviti jedinstveni organoleptički profil vina od vranca prepoznatljiv za područja s određenim, posebnim eko-uvjetima i lokalnom tradicijom u vinogradarenju i vinarenju, zatim da s cjelokupnom akcijom treba ići postupno i strpljivo te konzistentno po čvrstim temeljima a ne, u uvjerenju da će to donijeti brzi probitak i brzu zaradu, ići agresivno, napadački, naime kod takvog pristupa nerijetko se dogodi da brzina napuhavanja stvari poslije odgovara brzini – ispuhavanja. Naglašeno je i da se treba češće i redovito pojavljivati na istaknutim vrednovanjima vina, ali i sireva, maslinovoga ulja, pa i na turističkim sajmovima, te da je jako važno nakon svake osvojene značajnije medalje ili nakon nekog drugog većeg priznanja marketing jednim značajnim dijelom usmjeriti na kolosijek koji bi omogućio kvalitetnu valorizaciju odličja.

I, jedan moj prijedlog o kojemu, nadam se, s marketinškog aspekta vrijedi razmisliti: uvesti međunarodno ocjenjivanje vina od sorata s područja Balkana, naravno ne svih redom koje bi se mogle naći na popisu nego recimo, za početak onih izabranih po pet bijelih i crnih kultivara s jačim potencijalom za neke veće eno-uratke. Ocjenjivanje bi se moglo održavati svake godine ili svake druge godine u drugoj zemlji balkanskoga kruga, degustatori da budu iz redova enologa, sommeliera, vinskih trgovaca i vinskih novnara, ali uz domaće i oni iskusni iz drugih zemalja s time da se barem u prvim izdanjima dok se ocjenjivanje ne uhoda za kušače priredi uvodno malo predavanje o tome što koja sorta od tih s Balkana i nerazvikanih kultivara može i mora kao nešto svoje, osobeno, pokazati u vinu, te kao nešto karaklteristično vezano i uz određeni teritorij,

Sjajan vranec, izvrstan Tanec

Makedonci, koji su se – prateći dugogodišnji svjetski trend da se maltene svaki dan u godini proglasi međunarodnim danom (imendanom, praznikom) ovoga ili onoga pa je u relativno novije vrijeme došlo do toga da se proklamiraju i međunarodni dani pojedinih vinskih sorata i pojedinih vrsta vina (vidi www.suhiucasi.wordpress.com / Kronika – 09.2019 – Chronicle) – ove godine odlučili na to da se vranec slavi 5. listopada, u svoju su zemlju u povodu toga u prvoj polovici spomenutog mjeseca pozvali veću grupu inozemnih renomiranih i šire znanih stručnjaka za vino iz segmenta znanosti, trgovine, edukacije i promidžbe (Masters of Wine) te sredstava javnog informiranja, da im na licu mjesta za urbi et orbi predstave aktualni trenutak makedonske vinske industrije i, dakako, svekolike (hedonističke, ekonomske) vrijednosti upravo sorte vranec/vranac. S obzirom na bogatstvo vrlo kvalitetnih ali u svijetu još – pogotovu u odnosu na internacionalce poput chardonnaya, merlota, caberneta – premalo zapaženih autohtonih vinskih sorata te s obzirom i na brojne tipične odlične ali također međunarodno manje zapažene ovdašnje delikatese kao i s obzirom općenito na turističke potencijale zemalja balkanske regije bilo je logično da se upravo u ovoj prigodi u širu javnost izađe i s gore spomenutom inicijativom Balkan Wine Network.

Festival vranca u skopskom Hiltonu: Boris Nećev, enolog Bovina (lijevo) i kolega mu iz prodaje Kostadin Kitanov. Paradni konji kuće: Vranec Era, pa My Way, pa A’Gupka, Imperator, Dissan…

U suradnji s Udruženjem sommeliera Makedonije, u hotelu Hilton Double Tree u Skopju priređena je smotra niza makedonskih vinarija koje su na kušanje uz vranac nudile i vina drughih sorata što ih njeguju, nakon toga su, u skladu sa svečanosti posvećene baš vrancu – predavanja Klimea Beleskog s Poljoprivrednog instituta iz Skopja i Klemena Lisjaka s Poljoprivrednog instituta Slovenije o vrancu, bili diskusija o potencijalu vranca i proglašenje ambasadora vranca svijetom za 2019., pa je onda u velikom finalu dopodneva, uz vranec, bio vrlo atraktivan nastup KUD-a Tanec, a popodne je također u Hiltonu priređena smotra vinara Makedonije, Crne Gore, Srbije, Kosova i Hrvatske s time da se toga dana na kušanje nudilo isključivo vino od vranca. Zanimljive radionice održali su vinski pisac i međunarodni ocjenjivač vina Darrel Joseph o vrancima s Balkanskog poluotoka, i Caroline Gilby MW na temu makedonskih vina visokonagrađenih na svjetskim ocjenjivanjima.

Na Vranec World Dayu i na obilasku Vranec Northern Makedonia Tour 2019 bio sam i ja, pa je eto sada lijepa prigoda u nas detaljnije prikazati Sjevernu Makedoniju (podsjećam: po novome, Makedonija je službeno Sjeverna Makedonija) kao vinsku zemlju.

Kod stola vinarije Mira i Vladislava Popova iz Sopota-Kavadaraca: gošća iz Velike Britanije Veronique de Freitas, nekad djelatnica pri Decanter World Wide Award, a sada pri ocjenjivanju IWChallenge, enolog Tikveša Marko Stojaković, direktor Tikveša Radoš Vukičević i zagrebački sommelier Mario Meštrović

Uz makedonske proizvođače, na festivalu vranca u hotelu Hillton Double Tree predstavili su se i proizvođaci vranca iz drugih zemalja, primjerice Crne Gore (manji vinari; odličan vranac Stup 2015 od Rajkovića iz sela Kuči na 800 metara nadmorske visine iznad Podgorice, pa jako dobar vranac Trag 2015 vinarije Priča), Kosova, Srbije (Aleksić, jako dobar Amanet 2015!), Bosne i Hercegovine (Vukoje/berba 2012 jako dobra, te Jungić), iz Hrvatske je na kušanje ponuđen vranac od Brzice iz Erduta

OSOBNA KARTA

Republika Sjeverna Makedonija geografski se nalazi na jugoistoku Europe, u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Moglo bi se reći da je smještena na strateškom položaju, naime na određeni način most je između Europe i nekih azijskih, pa i sjevernoafričkih zemalja. Uz duhan, vino je drugi glavni izvor prihoda za državu,

Makedonija na sjeveru graniči sa Srbijom i Kosovom, na jugu s Grčkom, na istoku s Bugarskom a na zapadu s Albanijom. Zemlja se proteže na površini od 25.713 četvonih kilometara, od čega je 80 posto brdovito. Makedonija ima 38 planina i 20 planinskih vrhova viših od 2000 metara. Na teritoriju Makedonije tri su nacionalna parka, 43 su pak jezera od čega tri tektonska, 25 je glacijalnih i 15 umjetnih. U tijeku godine zemlja bilježi 280 sunčanih dana. U Makedoniji živi ukupno dva milijuna stanovnika. Glavni grad države je Skopje, s oko pola milijuna žitelja. Riječ je o multietničkom, multireligijskom i multikulturalnom središtu. Zemlja se inače osobito diči Aleksandrom Makedonskim, kojega međutim svojataju i Grci. Valuta je makedonski denar, a u mjenjačnicama tečaj je 1 € = 60 do 65 denara.

U Makedoniji, dobro nam još od vremena kad smo bili u istoj državi znanoj po svježima paprici i rajčici, grahu tetovcu, te siru, odlično se i raznoliko jede, ceremonijal ručka odnosno večere počinje sa suhomesnatim narescima, sirevima, namazima poput ajvara, maliđana, pinđura, svježim salatama, prženim tikvicama narezanim kao pomfrit, raznim pitama, tu je i gravče na tavče, a nastavlja se prženom riječnom ribom, pečenjem, pekom s teletinom i janjetinom, janjetinom s ražnja… Dosta je već restorana koji se žele nametnuti i tzv. visokom, rafiniranom kuhinjom, neki od takvih nastoje i uspijevaju tradicijska jela ponuditi u sjajno moderniziranom obliku.

______________________________

OTIŠ’O SAM, SARMU PROB’O NISAM… – Bogme, otiš’o sam, al’ GRAVČE ovaj put prob’o nisam!  Neprežaljivo… Ali zato je – vranačna infuzija bila sjajna!

Kako li se dobro jede u Makedoniji! Bilo da je riječ o domaćim specijalitetima priređenim od lokalnih namirnica (bogatstvo – svježeg i na razne načine prerađenog – povrća/paprika, rajčica, tikvica, patlidžan…, zatim lijep izbor sireva, slatkovodna riba, teletina, janjetina…) na tradicijski način, ili prezentiranim na profinjeni moderan način. A vina (vranec, kratošija ili tribidrag, crljenak, primitivo, zinfandel, pa mješavine s plavcem malim, syrah, merlot, cabernet sauvignon, od bijelih r’katsiteli, temjanika, francuz chardonnay), koncentrirana, snažna, topla, sve su bolja, pod tim bolja mislim sve elaboriranija (bilo bi, ponavljam, jako dobro da se malo bolje upravlja bačvicom!), neka rafinirana do mjere da se iz domaće radionice što obuhvaća lokalni vinograd i lokalni vinski podrum mogu naći uradci kvalitativno (a i cijenom! – makar, u prosjeku, maloprodajne cijene bolje kapljice i nisu žestoke) na nivou francuskog pojma 1er i grand cru (35 i više eura za butelju)!

Domaća, tradicijska varijanta i, dolje, rafinirana, moderna kuhinja restorana Chateau Kamnik i restorana vinarije Tikveš

Evo nekih kušanih specijaliteta, te vina koja su mi ostala u jako dobrom sjećanju: krem juha od celera s račićima i s uljem s tartufom, pite i savijače od sira i mesa, sirevi, domaći ravioli s nadjevom na bazi mesa od fazana i tartufa, usitnjeno meso zeca s gljivama, pačjom jetrom i topljenim domaćim sirom, domaće napravljena čokolada s posušenim i ušećerenim južnim voćem…

Domaine Lepovo – Grande cuvee, Chardonnay 2018 barrel fermented; Chateau Kamnik, – Ten Barrels Syrah 2016 Reserve, Ten Barrels Cabernet sauvignon 2015 reserve; Dalvina – Vranec 2016 Dioniz barrique, Merlot 2016 Dioniz barrique; , Tikveš – Bela voda red 2016,, Barovo 2016

Vina: Chardonnay 2018 barrel fermented – Domaine Lepovo; Bela voda 2018 white (chardonnay 50 % & belan ili grenache blanc 50 %)  – Bela voda Tikveš; Barovo belo (sauvignon) 2018 – Barovo Tikveš; R’katsiteli 2018 – Stobi; R’katsiteli 2018 – Dalvina; Župljanka 2018 – Dalvina; Vranec 2015 terroir grand reserva – Chateau Kamnik; Ten barrels Cabernet sauvignon reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2016 – Chateau Kamnik; Ten barrels syrah reserve 2017 – Chateau Kamnik; Bela voda red 2016 (vranec 70 % i plavac mali 30 %) – Bela voda Tikveš; Barovo 2016 red (vranec 35 i kratošija a 65 %) – Barovo Tikveš; Grand cuvee 2015 (vranec, cabernet sauvignon i merlot, organic) – Domaine Lepovo;  A’Gupka 2012 – Bovin; Merlot 2018 – Puklavec Family; Cabernet 2018 – Puklavec family; Merlot 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Syrah 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Vranec 2015 Hermes – Dalvina; Vranec 2016 Dioniz barrique – Dalvina; Cabernet sauvignon 2017 reserve – Popov; Vranec Veritas 2016 barrique Private Reserve – Stobi; Axios private reserve merlot 2015 – Stobi 

______________________________

Nekad smo Makedoniju u čaši pamtili uglavnom po jeftilenima – rinfuznim crnjacima sa sortnom dominacijom vranca te po komercijalnom sladunjavom T’a za Jug, u međuvremenu opća slika se bitno promijenila nabolje, brojni vinski podrumu u Makedoniji odlučili su okrenuti se prema višoj do visokoj kvaliteti, kupljena je suvremena vinogradarska i podrumska oprema, angažirani su, kao eno-konzultanti, najbolji domaći vinski eksperti s akademskim titulama i mnogi enolozi iz inozemstva, mahom iz Slovenije i Francuske.

Popov vinarija Sopot

Posljednjih godina Makedonci osvajaju najviša odličja na jakim svjetskim ocjenjivanjima vina kao što su Decanter World Wide Award, Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles, i to se nastoji kapitalizirati među ostalime i dovođenjem na lice mjesta znanih svjetskih vinskih pisaca i trgovaca. Bitno je istaknuti nešto važno i za unaprjeđenje kakvoće vina i za bolji plasman vina: značajnije makedonske vinske kuće udružile su se u tijelo Wines of Macedonia koje, kako zasad izgleda, dobro radi na promidžbi Makedonije kao relevantne vinske zemlje. U Makedoniji se dakle odlično pije, bit će i još bolje kad vinari, ponovit ću, malkice smanje utjecaj očito zasad kod njih još uvijek poželjne jače nijanse barriquea. Crna vina, rekao bih općenito, dosta su superiorna bijelima, kojima bi, opet govorim uopćeno (iznimke potvrdjuju pravilo!), uz jače smanjenje bariknih nota nego kod inače vrlo strukturiranih crnjaka (što se nerijetko rađaju i uz prosušivanje grožđa na odrezanim lucnjevima na trsu u vinogradi), dobrodošao zericu viši sadržaj ukupne kiselosti. Bez obzira na to što se u geografskom smislu zemlja nalazi poprilično južno i što je ljetno razdoblje oskudno oborinama malo viši sadržaj ukupne kiselosti kod bijeloga ne bi trebao biti nedostižan, s obzirom da je država brdovita zacijelo bi dosta pomoglo već to da se vinogradi baš s bijelim sortama u jačoj mjeri podižu na većoj nadmorskoj visini.

Na ovoj makedonskoj Vranec turneji priređenoj za grupu vinskih novinara iz raznih zemalja osobito su ugodno iznenadile neke količinski vrlo velike vinarije koje su se (re)organizirale na način da strogo segmentiraju vina razdvajajući, i vizualno (oprema), visoku do iznimno visoku kvalitetu kapljice od inače korektnog prosjeka i izlazeći na tržište s tim iznimno visoko-kvalitetnim vinima pod drukčijim markama i bitno drukčijim etiketama, etiketama svojstvenijima manjim pogonima a ne golemim podrumima s običnim proizvodima za masu. Inače, bitan prigovor makedonskim vinskim etiketama: puno je, posebice na stražnjoj etiketi, teksta, na makedonskom i engleskom, pa su slova sitna, nerijetko su i bez dovoljnog kontrasta s bojom pozadine pa je sve to muka čitati, nerijetko se valja dobrano pomučiti da se pronađe ono što je bitno kao informacija o vinu – vinogorje, sorta, godina berbe, sadržaj alkohola…

Republika Sjeverna Makedonija: tri vinska regije, 16 vinogorja

Makedonija, koja se diči s 2000-godišnjom tradicijom u proizvodnji vina, ima kontinenalnu i mediteransku klimu, meteorološke prilike u vegetacijskom razdoblju vinove loze takve su, čujem, da u pravilu nije potrebno više od četiri do pet zaštitnih prskanja godišnje.  Zemlja je podijeljena na tri vinske regije, i to: Vardarska dolina (Wardar River Valley) kao centralni dio (Central region), daleko najveći, sa 24.664 ha (na slici označeno crvenom bojom), zatim Pcinja-Osogovo (istočni dio, Eastern Region; označeno zelenom bojom), te Pelagonija-Polog (zapadni dio ili Western Region; označeno žutom bojom). Najvažnija vinogorja su u regiji Vardarska dolina: Skopje, Veles, Tikveš, Gevgelija-Valandovo, Strumica Radoviš, Ovce Pole, Kočani-Vinica. Cveba za razgovor: u regiji Pcinja-Osogovo, uz vinogorja Kumanovo i Kratovo, je i jedno nazvano – Pijanec!

Republika Sjeverna Makedonija raspolaže s ukupno 33.423 hektara pod trsjem. Oko 85 posto nasada čine vinske sorate, a 15 posto je stolnih. Pod vinskim sortama je 28.231 hektara.

Kušanje u vinariji Ezimit,dolje: Ezimitov crnjak Terra Makedonika – obogaćen aromama lokalnog začinskog bilja

Koji je u ukupnosti otprilike postotak vinograda na brdu, na kosinama, a koliko je hektara vinograda u ravnici? U Centralnoj ili Povardarskoj regiji vinogradi su mahom u ravnici, ali ima ih i na blagim padinama ne baš visokih brda, na pojedinim mjestima nadmorska visina dosiže im i do 650 metara. U Zapadnoj ili Pološko-pelagonijskoj regiji vinogradi su, pretežito na visoravnima i na kosinama  planina, na nadmorskoj visini između 600 m i 680 metara. Najviše pozicionirani vinogradi nalaze se u Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji na sjeveroistoku zemlje, vinova loza tu je na planinskim padinama s nadmorskom visinom od 440 do 850 metara.

Koji su najkarakterističniji tipovi tla u vinogradima Makedonije? Centralnu ili Povardarsku regiju karakteriziraju, rečeno mi je, diluvijalna, rezidentna šumska tla. U Zapadnioj ili Pološko-pelagonijskoj regiji prevladavaju smeđe tlo i černozem. U Istočnoj ili Pčinjsko-osogovskoj regiji vinova loza je uglavnom na diluvijalnom, odnosno smeđem tlu i na stjenovitom tlu s dosta vapnenca. Među najkvalitetnije vinogradske pozicije ubraja se Disan, za koji će Makedonci, kad ga prezentiraju nekome iz Hrvatske, rado reći da je on za njih isto što je za Hrvatsku pelješki Dingač. Kazano mi je da se tek u najnovije vrijeme počelo u Makedoniji u znanstvenom smislu raditi na tome da se na temelju u svijetu uobičajenih nužnih parametara izdvoje i istaknu položaji na razini onoga što iznpr. francuskog primjera poznajemo kao 1er odnosno grand cru.

Na Disanu se, kao i na Dingaču, može susresti i magarac…

Sortiment obuhvaća po oko 50 posto bijelih i 50 posto crnih kultivara. Od sorata s Balkana uzgajaju se smederevka, žilavka, stanušina, kratošija, vranac, plavac mali, a od međunarodnih kultivara tu su muscat blanc à petits grains (muškat bijeli s malim bobicama) lokalno zvan temjanika, zaim gruzjski r’katsiteli, pa njemački riesling, onda sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah… Evo, u postocima, i zastupljenosti pojedinih sorata u ukupnom sortimentu Sjeverne Makedonije: vranec je daleko na prvom mjestu i zauzma 38,40 posto (oko 10.800 ha) ukupne vinogradske površine, slijede merlot sa 4,40 posto, cabernet sauvignon – 4,02 %, kratošija – 3,70 %, riesling (rajnski) – 3,51 %, chardonnay – 2,90 %, pinot crni – 1,80 %, r’katsiteli – 1,71 %, temjanika – 1,35 %, graševina – 1,08, žilavka – 0,75 %, sauvignon bijeli – 074 %, syrah – 0,32 %, teran (bijeli, odnosno prosecco) – 0,29 %, plavac mali- 0,17 %.

Postoje li u Makedoniji poslovne asocijacije (udruženja) po vinogorjima, tako da svaka udruga brine o stvaranju, lansiranju i njegovanju vlastitoga prepoznatljivoga paradnog konja ili aduta, koji bi se bazirao na tipičnosti vezanoj uz pojedino područje, sortu odnosno dozvoljene sorte, te na odredbama nekog pravilnika glede načia proizvodnje, dužine i načina dozrijevanja, najranijeg mogućeg (dopuštenog) izlaska vina na tržište? Na to pitanje dobio sam odgovor da se taj dio počeo razvijati, dakle zasad je tu stvar na samom početku.

Struktura izvoza u zemlje članice Europske Unije

Struktura izvoza u zemlje Balkana koje NISU članice EU (Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Turska)

Uz Disan kao afirmirani mikrolokalitet u nekim vinogorjima počelo se po kvaliteti izdvajati i neke druge pozicije, primjerice Lepovo, Barovo, Bela Voda… Ambiciozne vinarije, svjesne komparativnih prednosti nekih vinogradskih položaja gdje imaju trsje pooštrile su i još pooštravaju kriterije, standarde za visoku do najvišu kakvoću i osebujnost svojih vina, želja je ne tek proizvoljno u marketinške svrhe koristiti određene oznake vezano uz vina nego doći do toga da svaka takva oznaka, koja bez sumnje jeste i marketinški osobito važna, počiva na određenoj znanstvenoj/strukovnoj potvrdi vezanoj uz prednost određene vinogradske pozicije i vezanoj uz pravilnik u proizvodnji grožđa i vina kao bazu za visoko iskazanu posebnost vina i stalnost u kakvoći i osebujnosti, prepoznatljivosti proizvoda upravo bitnu za neki specifični teritorij, terroir. Provode se mikrovinifikacije grožđa s tih posebnih položaja da se utvrde dosezi vrlina, i eto neke vinarije ako se određena izdvojena pozicija u nekom godištu ne pokaže u punome sjaju odustaju od

Ostale zemlje za 2018: Australija, Kanada, Kina, Hong-Kong, Iceland, Japan, Norveška, Rusija, Švicarska, Ukrjaina, SAD, Ujedinjeni arapski emirati, Tajland, Singapur

označavanja vina s nazivom dotične pozicije. Primjerice 2014. vranac s Barova nije označen nazivom te bez sumnje jako dobre pozicije je u toj berbi vino nije pokazalo parametre potrebne da ga se svrsta pod naziv Barovo…  Jedina regionalna asocijacija koja je u Makedoniji osnovana s ciljem baš pune zaštite i kontrole geografskog porijekla je Vardar River Valley PGI, ona kreće s uvođenjem pravilnika i kategorizacijom koji bi bili pod okriljem Zakona o vinu. Na modifikaciji postojećeg Zakona o vinu radilo se dosad kroz gotovo cijelu 2019, i upravo takvo pomno izrađeno poglavlje o klasifikaciji službeno bi se trebalo pojaviti u novoj verziji Zakona o vinu u prvome dijelu 2020. Udruženje Wines od Macedonia i Ministarstvo poljoprivrede Republike Sjeverne Makedonije zajednički rade na tome da se po pojedinim područjima kao tipičan Trade Mark teritorija stvaraju i njeguju tipična, karakteristična visokoprepoznatljiva vina za svaki pojedini kraj, vina koja bi imala puno pravo na oznaku ZOI.

Godišnja proizvodnja vina u Makedoniji ovisi o godištu, moglo bi se kao neki noviji 10-godišnji prosjek navesti 90 milijuna litara. Berba 2014. dala je 63,8 milijuna litara, ali 2017. i 2019. bile su izdašnije, sa 78 do 79 milijuna litara, a 2015. i 2016. premašile su 100 milijuna litara. Godina 2013. pamtit će se po čak 120,4 milijuna litara vina. U ukupnoj proizvodnji vina crne sorte pokrivaju oko 55 do 60 posto, bijele 40 do 45 posto, a ostalo otpada na ružičastu kapljicu. Uopćeno, od godišnje proizvodnje vina oko 40 posto kapljice puni se za tržište u bocu a 60 posto prodaje se kao rinfuza, doma i vani. Podatak dobiven od udruženja Wines of Macedonia kaže kako je prema izvozu okrenuto oko 74 vinarija. Čak 85 posto vina ide u izvoz, u 38 zemalja, a nekih 15 posto vina plasira se na domaćem tržištu. Ukupni prihod Makedonije od izvoza vina godišnje je oko 50 milijuna eura.

Ukupni izvoz vina iz Makedonije u 2018. bio je oko 75 milijuna litara, od toga 21 miijun litara punjeno u boce, 4,3 milijuna litara u bag-in-boxu, 49 milijuna litara kao otvoreno (bulk) vino.

Izvoz buteljiranog vina, po novčanj vrijednosti

Izvoz otvorenog vina, po količinama

TURNEJA PO VINOGRADIMA i PODRUMIMA

Udruženje Wines od Macedonia potrudilo se,  kao uvod u proslavu Međunarodnog dana vranca u skopskom luksuznom hotelu Hilton Double Tree, pokazati nam vinograde i podrume kuća Chateau Kamnik u Skopju, zatim Bela voda Tikveš, Tikves Winery u Kavadarcima, Domaine Lepovo Tikveš, pa Bovin u Negotinu, a i Stobi u Gradskome (Tikveško vinogorje), Puklavec & Friends te Venec na Disanu-Negotino, Popov u Sopotu, Dalvina u Strumici i Ezimit u Štipu.

CHATEAU KAMNIK! – Chateau Kamnik Ilije Ikija Malinkovskoga, na 300 metara nadmorske visine na brdu ponad Skopja u istočnome dijelu grada i u regiji Vardarska dolina te vinogorju Skopje, po reputaciji je jedna od vodećih ako ne i vodeća vinska kuća na području Makedonije,

Pogled na Chateau Kamnik, na brdu ponad Skopja. Svjetski nivo! U vinogradu su na više mjesta postavljeni bijeli stupići sa svjetiljkom ali i sa zvučnikom iz kojega se stalno čuje fina smirujuća glazba!

Chateau Kamnik predstavlja se rečenicom Vinsko iskustvo na visokoj razini, kreacije sa strašću  rađene do perfekcije koja na prvi pogled može djelovati razmetljivo, ali koja se i te kako pokazuje na mjestu kad se dođe na posjed, u dvorac s podrumom te hotel, i nakon što se kušaju chefove delicije na tanjuru i eno-uradci u čaši. Imanje obuhvaća 16 hektara vinograda sađenog gustoćom od 5500 trsova po hektaru i smještenog na južnoj padini brijega, stalno milovanog blagim vjetrićem koji ljeti donekle hladi tlo a zimi ne dopušta da se ono previše ohladi, te koji sprječava pojavu vlage i razvoj bolesti na trsju, dakle u određenom smislu pomaže eko-uzgoju loze. Ustroj vinogradarskog-vinskog posjeda i proizvodnja do najmanjeg detalja ogledalo su bogatog iskustva koje je Malinkovski skupljao kao česti svjetski putnik i veliki gurman. Ostajući vjeran lokalnim sortama, Iki je iz raznih zemalja donio razne sorte, tako da Chateau Kamnik u punom smislu nosi epitet nadnacionalnog.

Malinkovski je mnogo uložio u opremu za vinogradarstvo i podrumarstvo ali i u restoran i kuhinju, pobrinuo se i za visoko-stručno osoblje i u vinskom i u kulinarskom segmentu. Poseban doživljaj degustacija je vina u vinskom podrumu Chateau Kamnika, potom se u sjećanje duboko urezuje obred sljubljivanja hrane i vina u zasebnoj kušaonici u Chateauu te u restoranu zvanom Lovačka loža u hotelu, Paleta vina u ponudi bogata je, evo tek nekih naziva: Pinot grigio, Sauvignon blanc, Chardonnay, Temjanika, Zlatna (Golden) temjanika, Grenache blanc orange, dva roséa, četiri pjenušca rađena klasičnom metodom, crna vina Pinot noir, Montepulciano, Cuvée de Prestige, pa, u kategoriji Rezerva, Ten barrels syrah, Ten barrels cabernet sauvignon, Merlot single vineyard, Terroir vranec grande reserva i Signature merlot grande reserve.

Doček na prostranoj terasi ispred ulaza u dvorac: vlasnik Ilija Iki Malinkovski, enologinja Sandra Krstevska Georgievska (lijevo) i Natalija Kuzmanovska, zadužena za marketing. Domaćini su kao uvod u podrumsku riznicu pokazali sjajan, kompleksni bijeli pjenušac rađen šampanjskom metodom i odležan na kvascu u butelji 48 mjeseci, te vrlo fini zapjenjeni rosé. Vrijedi obratiti pažnju na suhu (aperitivnu) temjaniku Chateau Kamnika

Kušanje još nenapunjenih vina u podrumu

Prostrani restoran u lovačkom stilu u hotelu u sklopu imanja Chateau Kamnik. Ambijent i hrana, ali i vina vrlo rafinirani

Ponos kuće: Kamnik: Vranec Terroir

TIKVEŠ & TIKVEŠ DOMAINES, VINEYARDS & CHATEAUX – Tikveš je golema i tehnološki suvremeno opremljena vinska kuća koja u svakome svom segmentu ne nudi privlačan vizualni efekt ali koja, što je bitno, dijelom zahvaljujući i eno-savjetniku iz Francuske (Philippe Cambie), tehnološki u proizvodnji odlično funkcionira. To je kuća koja je svjesna svojega potencijala na tržištu baziranog na kvalitetnim vinogradima, modernoj opremi i vrhunskim ekspertima, te koja je od novijeg vremana očito sve više svjesna i toga što danas znače kakvoća, estetika i image, tako da ona vrlo pažljivo, ne samo u enološkom smislu nego i vizualnim odvajanjem proizvoda u obraćanju prema javnosti marketinški pametno i za potrošača jasno segmentira razine kvalitete eno-uradaka, od vrlo pristojnog baznoga pa stepenicama na više do ranga ne samo visoke nego kod nekih vina moglo bi se reći i visoke svjetske klase.

Glavni i najveći vinski podrum je u Kavadarcima. Na prvi pogled s ulaza, izvana, kompleks ne djeluje atraktivno, no kad se uđe u taj golemi ograđeni ambijent pruža se vizura golemog parka, istina s građevinama što izvana podsjećaju više na one nekadašnje u skladu s industrijskom produkcijom nego s nečime ekskluzivnime i elegantnime, ali i parka koji bi se nekim zahvatima na spomenutim građevinama dao lijepo urediti da djeluje estetski privlačno. Međutim, od ulaza s ulice postoji i jedan prolaz sav u opeki koji izgledom puno obećava, a koji i dovodi do prostora što vizualno uvjerava u značajne svekolike pomake prema naprijed u odnosu na prije, i uvodi gosta u elegantan interijer s velikim hrastovim bačvama i barriqueom te, potom, i do lijepo uređenog restorana otvorenog za javnost i restorana manje površine za VIP goste. U oba prostora nude se, na visokom nivou, jela rafinirane kuhinje i paleta vina do same špice.

Grupa inozemnih novinara i sommelijera iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Mađarske, Austrije i Njemačke s domaćinima iz Tikveša na ulazu u hodnik što završava pred restoranima tvrtke

Vrlo lijepi stilski obilježeni hodnik od ulaza iz vana do prostora s velikim bačvama i barriqueima te do restorana

Marko Stojaković, glavni enolog Tikveša

Premium kategorije vina kompanije Tikveš izlaze iz izabranih manjih vinogradskih površina i podruma u ekskluzivnoj grupi nazvanoj Chateaux, vineyards & domaines.  U toj su grupi Bela voda, Barovo, Lepovo…

Na poziciji Bela voda – stručnjak za vinogradarstvo Atanas Dimitrov, agronom, i enolog Aleksander Nikolov

Bela voda vinogradarski je položaj od ukupno 400 hektara, na nadmorskoj visini od oko 250 metara. U Belu vodu spadaju lokaliteti Ramnik, Gumno, Babuna… Babuna je inače zaštićeno područje bijelih orlova! Zasađene su različite sorte, među njima dakako i vranac, ali i plavac mali, kratošija, gustoća nasada je oko 4000 trsova po hektaru, tlo je pjeskovito s udjelom vulkanskog pepela i, u solidnonj mjeri, i gline, kažu menadžer i stručnjak zadužen za vinogradarstvo Atanas Dimitrov i enolog Aleksandar Nikolov.

Pod markom Bela VODA na tržište izlaze – dva VINA, jedno bijelo a drugo crno. Otkud uopće naziv Bela Voda? Od direktora Tikveša Radoša Vukičevića dobio sam objašnjenje: Vinogradi Bela Voda nalaze se u centralnomn dijelu Makedonije s lijeve strane rijeke Vardar i u vinogorju Tikveš. Naziv lokaliteta Bela Voda dolazi od bijele vode koja izvire u brdima gdje su vinogradi. Bijela boja vode je zbog visokog sadržaja vapnenca,..

Tikvešov vinograd Barovo na drugome je kraju, nalazi se na visini od 650 do 700 i više metara nadmorske visine.

Vinom su, uz Bele vode (bijelo i crno) te svakako i ona iz Barova (bijelo i crno), impresionirali, iz Domaine Lepovo (tlo: pijesak i ilovača) Chardonnay 2018 barrel fermented njegovan sur lie u 600-litrenoj bačvi (Burgundija u Makedoniji; drvo savršeno uklopljeno!) i Grande cuvée (2015) od vranca 85 %, cabernet sauvignona 20 % i merlota 15 posto, lijepo se pokazao i crni pinot 2019 još u povoju i izvađen iz bačve samo za ovo kušanje.

Vinograd Domaine Lepovo, na tlu s dosta pijeska i s dobrim udjelom ilovače. Domaine Lepovo pomalo se okreće organskoj proizvodnji

Unutrašnjost podruma Domaine Lepovo, uz bačvice su enolog Nikola Kuzmanovski i agronom Aleksander Ristovski. U elitnu Tikvešovu grupu uz Domaine Lepovo spadaju i Bela Voda i Barovo

PUKLAVEC FAMILY WINES  – Da parafraziram naslov znane pjesme Od Vardara pa do Triglava: Od Jeruzalema pa do Disana… Znani slovenski poduzetnik Puklavec koji već godinama uspješno vodi vinski posjed Puklavec Family Wines sa sjedištem u Ormožu i s vinogradima na Jeruzalemu u Ormoškim goricama, odlučio se proširiti – u Makedoniji! U Sloveniji ima dovoljno bijeloga vina, a Makedonija mu je bila izazov za crnjake. U izboru lokacije pucao je u sridu – na Disan, koji slovi kao jedna od najboljih vinogradarskih pozicija u Makedoniji.  Uz domaći vranac u nasadu ima i merlot i cabernet sauvignon…

Disan

Jedna od legendi makedonskog vinarstva: Giorgi Jovanov (otac od enologa Daneta Jovanova) s nadimkom Hermes, nekad voditelj proizvodnje u Bovinu, potom u Stobiju. Nažalost od nedavno ga više nema I osobno prisutnoga s nama…

Vinarija je nedavno i službeno svečano otvorena, uzvanike među kojima je bilo i mnogo Slovenaca iz segmenta politike (ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec) i eno-gastronomije, pjesmom je zabavio Petar Grašo.  Vinarija Puklavec  Family Wines na Disanu dakako, s obzirom na to da je novak, tek pomalo izlazi prema tržištu, za punu snagu i moćnu tržišnu ekspanziju valja pričekati koju godinu dok dovoljna količina vina bude i dovoljno zrela i dok se barem ugrubo, ali po visokim kriterijima, finalno ne isprofilira što je od ubranog grožđa domet za baznu, bijelu etiketu, a što i iz kojega dijela vinogradskog posjeda može kontinuirano davati sirovinu za kvalitativno uzlazne etikete sve do one na vrhu, u organoleptici ali i po cijeni, kaže upravitelj vinarija Puklavec Family Wines Dane Jovanov, Da je potencijal golem lijepo se vidjelo na degustaciji, naročito kroz vina Merlot 2018 te Cabernet sauvignon 2018 koja su još bebe na dozrijevanju i samo za ovo kušanje bila su izvađena iz bačve.

Podrum Puklavec na Disanu

Upravitelj podruma Puklavec i enolog Dane Jovanov

Puklavec barricaia

VENEC – U susjedstvu vinarije Puklavec na Disanu je vinski posjed Venec kojemu je izvršni direktor i jedan od vlasnika Ilija Jančev, dok je enolog Kire Ristov. Vinarija je osnovana 1956. na zadrugarskom principu, a 1995. objekt je privatiziran. Vinarija Venec raspolaže s oko 800 hektara zemljišta, od čega je 350 hektara vinograda sađenih gustoćom od 4000 loza po hektaru na nadmorskim visinama od 150 do 600 metara. Tlo je vapnenasto, s udjelom ilovače i loessa. Od tih 350 hektara pod trsjem 100 ha zauzima vranac, 100 smederevka, a ostatak merlot, cabernet sauvignon, syrah, traminac, chardonnay i rizling rajnski. Venec nije veliki proizvođač vina kako bi se moglo zaključiti po površini zemljišta koje mu pripada, naime zasad u vino preradi tek 15 posto grožđa što ga ubere, ostalo ide u prodaju. Od ukupne proizvodnje vina u boce se puni 40 posto. Tek u najnovije vrijeme odlučeno je da se maksimalna pažnja posveti vrancu, za nadati se da će se vlasnici odlučiti da ubuduće prerade u vino i znatno više od sadašnjih 15 posto grožđa i da se na tržištu nametnu kao proizvođač vrhunske kapljice u boci u dovoljnoj kvantiteti.

Pogled na vinarija Venec

Vrijeme berbe: selekcija grožđa u Venecu

Kušanje u podrumu Venec na Disanu, u susjedstvu posjeda Puklavec. Uz enoloiga kuće Kiru Ristova su Nataša Bresliska kao naš (sjajan!) vodič ispred organizatora turneje, i zagrebački sommelier Mario Meštrović

DALVINA, THE CITY OF FUTURE – Today’s winery, tomorrow – the city, with stainless steel sky scrapers?! The picture was taken in the Macedonian Dalvina wine cellar, each inox sky scraper is with the volume of 100.000 litres.

Dalvina city: with the conventional building – the stainless steel skyscrapers each with volume of 100.000 litres

Dalvina – amphora, for now as decoration, could be soon used in Dalvina for the amber wine

Dalvina wine cellar: harvested grapes go to the selection table and undergo double selection

The winery, located at the 350 m altitude close to the town of Strumica, has 350 own neighbouring hectars of vineyard in one piece, the own grape production is between 4,5 and 5 million kg, some quantity of grapes is bought, too. The wine production is running with the top level machines and with the help of the top level experts in oenology! – the oenologist and cellar master Zoran Peev and, from the 2016, prof. Goran Milanov, since years succesfull consultant in many Macedonian wineries.

We droped into the winery right during the harvest, which begun at the end of August and finished at the end of October. Prof. Milanov seemed very satisfied with this year’s quality, the weather had been, he stated, during the grapes’ maturation dry and fine, the quality and the sanitary state of the picked crop very very good. The grapes passed through two quality selection lines (the sorting table and the machine separating the berries by its volume), Milanov and the oenologist Peev from the harvest 2019 are expecting very nice wines, particularly good the red ones.

Tasting and chating with prof. Goran Milanov, consultant, and oenologist cellar master Zoran Peev. Very very convincing the line named Dioniz

Dalvina, percepted at first – after hearing the numbers about the surface and the grape production – as a pure industrial average quality wine factory, during the tasting turned out to be a very very pleasant surprise, with it’s whites R’khatsiteli 2018 and Župljanka 2018, and particularly the reds Vranec 2015 Hermes, Vranec 2016 Dioniz barrique (both Mundus Vini Gold!), then Merlot 2016 Dioniz barrique, and Syrah 2016 Dioniz barrique, too…

STOBI, the HOUSE of the RISING GLASSES Stobi, kuća uzdignutih čaša! Zašto ne? Kad je kapljica dobra s njom se rado nazdravlja, čaša se diže, veselo raspoloženje raste.

Eto nas i u Stobiju u mjestu Gradsko, u Tikveškom vinorodnom kraju. Stobi je naziv vinskog kompleksa sa sjedištem u Gradskome, ali je i naziv za uz cestu Veles-Gradsko-Negotino smještano arheološko nalazište s ostacima naselja iz sedmog stoljeća prije Krista i ostacima grada iz vremena Starog Rima. Povjesničari o Stobiju govore kao o već razvijenome gradu iz drugog stoljeća nakon Krista a iz vremena kad je vladao makedonski kralj Filip V. U vrijeme rimske okupacije Makedonije Stobi, gdje se lokalnom stanovništvu pridružilo mnogo došljaka s raznih strana Rimskog carstva, uvelike se i zbog svog povoljnog geografskog položaja lijepo razvijao, Najprije je, za vrijeme vladavine imperatora Augusta, postao poznat kao oppidum civium Romanorum, a onda je stekao status municipiuma. U nalazištu Stobi moguće je vidjeti ostatke starorimskog teatra, episkopske bazilike, zatvora, javnih kupališta,, pa i – casinòa…

Lokalitet Stobi, arheološko nalazište, s amfiteatrom iz vremena Starog Rima

Kao kontrast starini – supermoderno zdanje vinarija Stobi u mjestu Gradsko, Vinarija je podignuta i uokolo uređena kao park na oko 4,5 hektara površine, početna investicija navodno je bila oko 22 milijuna eura

Enolog Andon Krstevski

U vinskoj kući Stobi dočekali su nas Jadranka Klarić-Kimovska (po tati porijeklom iz Dalmacije!)  iz odjela za marketing, i enolog Andon Krstevski. Enolog Stobija Andon Krstevski pripremio nam je bogatu degustaciju. Kušali smo Graševinu 2018 koju Stobi izvozi u Srbiju, BiH, Rusiju, zatim chardponnay 2019 iz inoksa, Chardonnay 2017 (pola iz inoksa, pola drveta), Žilavku 2018, R’katsiteli 2018, Pinot noir 2017, Vranac 2016 iz velike bačve, Merlot Axios private reserve 2015, Vranec 2015 Veritas s 18 mjeseci (nimalo smetajućeg) barriquea.

Impresivan je svojom unutrašnjosti i sav u plavome tonu namještenom igrom svjetla vinski podrum, s brojnim bačvama, od barriquea preko tonneauxa do velikih bačava od 2500 litara. Enolog Krstevski kaže da su bačve u tom podrumu od francuskog, američkog, srpskog, mađarskog, slavonskog hrasta, te da mu se za njegovanje vranca najboljom pokazala slavonska hrastovina.

Stobi ima 300 hektara vinograda uz Gradsko i još 300 ha u Negotinu. Uzgaja 17 sorata, jedna od tih, a kojoj se posvećuje dosta pažnje zato što je otporna na sušu i zato što daje puna moćna vina s lijepim kiselinama, je gruzijski r’katsiteli, njime je zasađeno 55 hektara. Stobi na tržište izlazi s 35 različitih etiketa vina, a vina su u kategorijama od stolnog uzlaznom linijom prema gore do premium kategorije.

Stobi, inače, ima i uzgoj ovaca, stado broji oko 10.000 grla tako da svake godine za prodaju bude nekih 2500 mladih janjaca, inače mlijeko se prerađuje u vlastitoj sirani, a proizvode se izvrsni bijeli slani sir dozrijevan do najviše pola godine, te tri godine dozrijevani izvrsni kačkavalj, koji se, uz druga tipična domaća jela može kušati u restoranu u krugu vinarije. ♣

Stobijev plavi podrum! Podrum je unutra obložen kamenom da, kako veli enolog Krstevski, podsjeti da je u susjedstvu arheološko nalazište. Prizor je kao da smo u nekom razvikanom francuskom ili američkom podrumu

Stobi, the Macedonian House of the Rising Glass, makedonska kuća uzdignute čaše. Of course with vranec! I onda neš pil?! Vraga neš pil!

______________________________

Sorte

Vranac/vranec

VRANAC – Vranac kao, u našim krajevima, vrlo rašireni izraz što označava duboko crnog snažnog pastuha, naziv je i autohtone vinske sorte s Balkana koja daje visokokvalitetno snažno vrlo tamno (vrano=crno!) vino sposobno za duže dozrijevanje u drvu i za uspješno dugo odležavanje. SINONIMI: Vranac crmnički, vranac crni, vranac prhljavac, vranec (Makedonija).

Tamara Masanović uz vranac u vinogradu svoje obitelji u Crmnici

PORIJEKLO i RASPROSTRANJENOST: Vranac se smatra najvažnijom domaćom sortom regije što obuhvaća jugoistok Europe, konkretno današnju Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, južnu Srbiju te i hrvatski jug. U upravo spomenutim zemljama, osim Makedonije, vranac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Nastao je prirodnim spontanim križanjem, najvjerojatnije u Crmničkom polju u Crnoj Gori. U Makedoniji se prostire na ukupno oko 10.800 ha, Crnoj Gori na 3600 ha, Bosni i Hercegovini na oko 480 ha, na Kosovu na oko 478 ha i u Srbiji na oko 120 hektara. U Hrvatskoj ga ima na jugu uz granicu s Hercegovinom, konkretno raste u Imotskome kraju a nađe ga se nešto i u Erdutu. Iako je u Makedoniji daleko najrašireniji crni vinski kultivar, on eto ne potječe s područja te države, nego je iz Crne Gore (nagađa se, ponavljam, da mu je rodilište Crmničko polje), gdje su ga nekad često nazivali i kratošijom, međutim kratošija je zasebna sorta, u Hrvatskoj inače znana kao tribidrag odnosno crljenak, u Italiji kao primitivo, u širem svijetu kao zinfandel. Suvremene analize na bazi DNA pokazale su srodstvo vranca s kratošijom odnosno tribidragom na relaciji roditelj-potomak. Tako je, eto, vranac rodbinski povezan i s plavcem malim, grkom, plavinom. Kratošija je vrancu otac, a drugi roditelj vranca, majka, je kultivar duljenga.

Prof. dr. Vresna Maraš, direktorica Sektora za razvoj vinske kuće Plantaže 13. jul iz Podgorice

Inače, genetske analize pokazale su i to da je u Crnoj Gori sorta znana pod nazivom muškaćela zapravo muskat bijeli s malim bobicama (muscat a petit grains), u Makedoniji znan pod nazivom temjanika, a da je sorta trojka moscato violetto.

SVOJSTVA: Vranac je dosta rodna sorta ranog pupanja i srednje dugačkog sazrijevanja, zreo za berbu bude obično u rujnu, nekad je to bila druga polovica rujna. S dosta kompaktnim je srednje velikim do velikim cilindričnim grozdovima s bobicama tanke pokožice. Odgovara mu topla klima, nije preporučljiv za sjevernije i svježije krajeve. Najbolje rezultate daje na slabije plodnim dobro propusnim tlima na južnim ekspozicijama. Srednje je otpornosti na pepelnicu, osobito je osjetljiv na botritis, pa i na sivu plijesan, ali i na niske temperature, rado smrzava. Daje punokrvna izrazito tamna snažna crna vina s vrlo dobrom ukupnom kiselosti, s visokim alkoholnom i s izraženim taninom, s jačim notama crvenog i plavog bobičastog i koštićavohg voća. Grožđe u tehnološkoj zrelosti bude s vrlo visokim sladorom, ukupna kiselost kreće se od 6 do 7 g/lit. Vino je bogato polifenolima,  s vrlo visokim vrijednostima ukupnih antocijana, oko 500 mg/lit. Prepručuje ga se dozrijevati u drvenom suđu, to mu pojačava kompleksnosti (uz zrelo tamno bobičasto voće isticati se mogu arome začinskog bilja, čokolade, cimeta).. Kao vino izvrstanan je samostalan ali je i vrlo podesan za mješavine sorata, odlično se slaže s merlotom i cabernet sauvignonom.

JELO i SERVIS:  Kao vino snažne strukture vranac je prikladan pratitelj jela od crvenog i dugo pirjanog mesa, masnijeg pečenja (ražanj, peka/svinjetina, janjetina, junetina-govedina, janjetina, divljač…) ⦁ poslužiti ga u velikoj čaši, na temperaturi od 16 do 18 stupnjeva C.  ■

______________________________

Vranec u svojoj domaji

OD ĆEMOVSKOG POLJA DO VRHUŠKE u LJEŠKOPOLJU – A sad, na izvor! U domovinu crnog pastuha. Nalaziti joj se tako blizu, u neposrednom susjedstvu, i iz zemlje usvojiteljice ne skoknuti u rodni kraj vranca bilo bi nepravedno. To više što i Crna Gora, uz to da je vranac njeno dijete, ima i dosta drugih elemenata koji se i te kako uklapaju u ideju Balkan (PAZI: NE Bulkan!) Wine Network, promoviranu u Skopju.

Zeleno more, Ćemovsko trsno polje, ne vidiš mu kraja, tamo u daljini sa nebom se spaja!… Najveći vinogradi u jednom komadu u Europi – 2310 hektara

Prikaz tla na Ćemovskom polju

Mala zemlja s ukupnom površinom od 13,800 četvornih kilometara i sa oko 600.000 stanovnika od čega ih je između 200.000 i 300.000 u gavnom gradu Podgorici, ima što za pokazati i mimo mora i sunca na svojoj obali uz Jadransko more. Eno-gastronomija kao tema omogućuje joj da svijetu iznese lijepu priču o svojim prirodnim ljepotama (jezera npr!), povijesti i književnosti (Petar Petrović Njegoš), izvornim specijalitetima i zdravoj hrani (riba, njeguški pršut, sir iz sela Kuči…), vinu koje je, uz to što golica osjetila, bogato polifenolima a oni su znani kao antioksidansi što ljudskom organizmu čine dobro i preporučuju se naročito za održavanje dobre kondicije krvnih žia i srca… Na tom bogatstvu polifenola nastalo je vino Pro Corde (=za srce). Ali, bitno je i duševno zdravlje pa je od bijelog pinota kreirano i vino (bijelo) nazvano Pro Anima (=za dušu)!

___________________________

PRO CORDE! – Ubrzo nakon što je svojedobno svijetom krenula piča o Francuskom paradoksu tj. o korisnosti crnoga vina za zdravlje (jer kožica crnih sorata i koštica sadrže korisne polifenole), Crnogorci su se, uzdajući se u svojega crnog pastuha, bacili na posao i upustili u istraživanja vranca da vide njegov potencijal u zdravstvenom smislu. Polifenoli imaju pozitivan učinak u smislu da štite krvne žile (blagotvorno utječu na njihovu elastičnost) i srce (od infarkta miokarda), da usporavaju starenje i da mogu prevenirati neke oblike raka. Proantocijanidoli love slobodne radikale, čuvaju sluzokožu probavnog trakta od razaranja izazvanog hipersekrecijom kiselina. Sudjeluju i u smanjenju kolesterola u krvi. Ispostavilo se da je čovjeku kao minimalna količina proantocijanidola dovoljno 100 mg, a 200 do 300 mg u organizam unesenih procijanida sigurno snižava povišeni krvni pritisak. U Plantažama su osmislili novu tehnologiju vinifikacije  kako bi se izvuklo što više korisnih polifenola (polifenoli se u groždani sok ekstrahiraju u tijeku maceracije), i 1993. na tržište je izašlo prvo vino od vranca s etiketom Pro Corde. Riječ je o vrancu 100 %, i to iz Ćemovskog polja i s table zvane Aerodrom.

Nova tehnologija – je li možda riječ o produženoj maceraciji da se izvuče maksimalno moguća količina polifenola te, da bi polifenoli za duži period očuvali svoju snagu i učinkovitost, o tome da vino provede nešto kraće vrijeme na dozrijevanju u bačvi a duže u staklenom ambijentu gdje je s bitno manji dotok kisika od onoga što ga dobiva dok je u bačvi?

Prof. dr. Vesna Maraš, direktorica Sektora za razvoj u kompaniji Plantaže 13. jul objašnjava:

Od srca, za srce – Ex cordis, pro corde! Inače, uz vino Pro Corde Plantaže su, u želji da kompletiraju svoju zdravstvenu priču, izašle i s vinom Pro Anima, tj. za dušu (vrlo dobro strukturirani elegantni bijeli pinot)

– Široko istraživanje, zasnovano na tezi profesora Sergea Renauda da je postotak srčanih oboljenja drastično manji u francuskim vinskim regijama gdje je i potrošnja vina značajno veća donijelo je polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća prve odgovore na to čemu je tome tako. Nekoliko francuskih znanstvenih instituta, koji su u svoja istraživanja uključili i veliki broj svjetskih znanstvenika i enologa, došlo je do sličnog zaključka, da umjereno konzumiranje vina ima pozitivno zdravstveno djelovanje, u najvećoj mjeri pripisano proantocijanidolima, a to su sastojci grožđa što pripadaju polifenolnim spojevima i što se nalaze u pokožici grožđa i, još većoj mjeri, u sjemenkama odnosno u košticama, u samom srcu bobice. Zaključeno je, međutim, da ti korisni sastojci prilično variraju od sorte do sorte vinove loze, sadržaj im ovisi o zrelosti grožđa, podneblja i klimatskih prilika, kao i od tehnološkog postupka u vinifikaciji i dozrijevanju. U kompaniju Plantaže 13. jul stigao je direktor francuskog Nacionalnog instituta za vinarstvo i vinogradarstvo, posebno zainteresiran za polifenole u crnogorskom kultivaru vranac. Provedene analize pokazale su upravo ono za čime su francuski naučnici tragali: visoki sadržaj proantocijanidola. Francuski Nacionalni Institut za vinarstvo i vinogradarstvo i kompanija Plantaže 13 jul dogovorile su suradnju, I, nakon sedam godina ispitivanja, za proizvodnju vina Vranac Pro Corde osmišljena je nova tehnologija vinifikacije.

Prof. dr. Maraš nastavlja:

– Vino Vranac Pro corde 100 posto je od grožđa  sorte vinove loze vranac s izabranih parcela Ćemovskog  polja s plitkim skeletnim tlom s krupnim  kamenim oblucima. Berba je probirna i bude tek kad grožđe dostigne punu tehnološku i fiziološku te fenolnu zrelost. Vinifikacija se odvija na temperaturi od 2 do 25°C, maceracija traje oko 10 do 12 dana, uz obogaćivanje proantocijanidolima na prirodan način, iz dodanih dodatnih sjemenki. U vinu se bitno povećava sadržaj proanticijanidola, prirodnih sastojaka grožđa koji imaju moć vezivanja slobodnih radikala, što blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Oko 30 posto vina koje će biti označeno kao Vranac Pro Corde dozrijeva najmanje dvije godine u velikim bačvama od francuskog hrasta. S obzirom na ukupnu površinu i debljinu dužica vino u velikoj bačvi, za razliku od onoga u barriqueu, dobiva izvana manje kisika i sporije se razvija.

U Plantažama 13. jul u Podgorici imao sam prilike kušati vertikalu Vranca Pro Corde od 2016 do 2009. Berba 2016. Malo zatvorena, još premlada, 2015 izvanredna, elegantna (trošiti kako iz hedonističkog tako i iz zdravstvenog razoga stoga što polifenoli još nisu izgubili na snazi, 2013 i 2010 odlične, 2009 je izgubila na voćnosti a rekao bih i na djelotvornosti polifenola, a dobila je na patini…

VRANCA PRO CORDE proizvede se godišnje od milijun do 1,5 milijuna butelja! Inače, uz VRANAC PRO CORDE Plantaže 13. jul proizvode vranac u više varijanti i plasiraju ga pod sljedećim etiketama: VRHUNSKI VRANAC, , VLADIKA, VRANAC BARRIQUE, VRANAC RESERVE, PREMIJER, STARI PODRUM, MEDUN  (slatki desertni)

_________________________________

Kultura uzgoja vinove loze u Crnoj Gori datira još od predromanskog razdoblja. U vrijeme ilirske države u današnjoj Crnoj Gori vinova loza se uzgajala na obali Skadarskog jezera. Vinogradarstvo Crne Gore kasnije unaprjeđuju Rimljani, koji ostavljaju brojne zapise o sortama i načinu uzgoja vinove loze.

Godine 1484. Ivan Crnojević daje Cetinjskom manastiru vinograde oko Rijeke Crnojevića. Organiziraniji rad na vinogradarstvu Crne Gore počeo je u vrijeme vladavine kralja Nikole (1860-1918). On uvodi zakon po kojemu je svaki mladoženja – ako je bio iz nekog od vinogradarskih područja Crne Gore – morao dokazati da je prije stupanja u brak a već prema svom imetku zasadio od 100 do 1000 sadnica vinove loze. U to vrijeme osnivaju se  prvi lozni rasadnici i postavljaju prve regulative u proizvodnji vina, otvaraju se i prve specijalizirane vinogradarsko vinarske zadruge (Godinje-Crmnica, 1911) i grade pravi temelji vinogradarstva i vinarstva u Crnoj Gori, koja je, inače, tada imala 1.145 ha vinograda. Vinogradarstvo se razvijalo i u razdoblju između dva svjetska rata.

Crna Gora podijeljena je u četiri vinske regije:

Crnogorski bazen Skadarskog jezera  (podregije su: Podgorička, Crmnička, Riječka, Bjeloplavićka, Katunska, Kučka i Piperska); 2. Crnogorska obala (podregije: Bokokotorska, Budvansko-Barska, Ulcinjska, jadransko zaleđe); 3. Nudo;  4. Crnogorski sjever (podregije: Nikšićka, Bjelopoljska, Šćepan polje i Dragaljsko polje).

Najraširenije sorte su vranac, s 97,21 posto, kratošija sa 50,50 posto, cabernet sauvignon sa 4,19 posto i chardonnay sa 2,20 posto.

Najraširenije vinska sorte u Crnoj Gori – vranac, kratošija, cabernet sauvignon, chardonnay

Najveći proizvođač grožđa i vina ali i jakih pića u Crnoj Gori kuća je Plantaže 13. jul iz Podgorice, ona za tržište proizvede 17 milijuna boca vina i rakije. Upravlja najvećim vinogradom u jednom komadu u Europi, pod njenom ingerencijom su i voćnjaci (1,5 milijuna kilograma breskve godišnje), te maslinik, uzgajalište pastrve (100 tona godišnje), dva restorana – Mareza iJezero, maloprodajni objekti, konjički klub Montenegro!…

Crna Gora može se dakle pohvaliti s najvećim vinogradom u jednome komadu u Europi! Taj se vinograd, s prvim nasadima iz 1977., nalazi na platou na nadmorskoj visini od 45 do 70 metara u podgoričkom Ćemovskom polju (nazvanom tako po rječici Cijevnoj koja onuda prolazi ali koja izvire u susjednoj Albaniji i tamo nosi naziv Ćemje) u neposrednoj blizini aerodroma, a površina mu je 2310 hektara. Tu je, u kraškoj kotlini s vrlo malo padalina godišnje, na vapnenačkom tlu prošaranome pijeskom i šljunkom te s dosta kamenih oblutaka zasađeno gotovo 11,5 milijuna panjeva 27 različitih sorata grožđa na čelu s domaćom zvijezdom vrancem kao glavninom, od domaćih kultivara prisutna je dakako i kratošija u nešto većoj mjeri, uglavnom oko 70 posto je crnih kultivara, tridesetak posto bijelih. U posljednje vrijeme dosta se pažnje posvećuje domaćoj bijeloj sorti žižak koja daje vino s izraženijom kiselosti i s povećanom slanosti-mineralnosti, što je s obzirom na vrućine i sušu vrlo zanimljivo glede proizvodnje pjenušaca. Žižak se inače pokazao i kao jako dobar za vino namijenjeno destilaciji.

Trsje godišnje, ovisno o meteorološkim okolnostima, daje rod od 20 do 22 milijuna kilograma. Berba tu počinje u prvome tjednu kolovoza za ranije sorte i za grožđe za pjenušac, i traje do kraja rujna. Vranac koji spada u kasne sorte bere se ovdje obično ipak već na prijelazu kolovoza u rujan. Berba 2019. bila je općenito količinski slabija ali kvalitativno jako jako dobra.

Maketa Ćemovskog polja, s oznakama parcela

Vinograd je dugačak sedam kilometara, a opasuje ga ograda u dužini od 70 kilometara. Ako bi se čokoti postavili jedan iza drugoga, red bi, kažu domaćini, od Podgorice bio dugačak sve do Tokija prema istoku, odnosno do Havane prema zapadu! Vrijedilo bi označiti start i zacrtati svjetsku stazu putokazima te nakon odgovarajućeg broja trsova postaviti oznake u kojemu ste gradu u nekom trenutku krenete li na istok prema Tokiju, a u kojemu ste u nekom trenutku ako ste zamislili da ste krenuli prema zapadu i Havani. Evo dakle kako se (ovakav) vinograd s ovakvom pričom može sjajno iskoristiti: pozivom na šetnju svijetom, naravno uz kotizaciju, pa kad se, dakako, kontrolirano, pješice na putovanju prema Tokiju ili Havani stigne do kojeg poznatijega grada (oznake) – kao nagrada po šetačkome paru lagana okrepa nekim specijalitetom (sir Kuči, originalni njeguški pršut…) te čaša vina ili Pro Anima ili Vranca Pro corde…  Oznake gradova kroz vinograde mogle bi se za etikete za neku posebnu ediciju vina npr. Oko svijeta za par sati (uglavnom: koliko bi mogla trajati šetnja od starta do Tokija odnosno Havane) iskoristiti u spoju s postojećim domaćim nazivima tabli nasada (cru), pretpostavka je da bi zanimanje za kupnju tako etiketirane butelje bilo prilično interesa, čak i kod onih koji nisu osobno odšetali rutu…

Vinski podrum Šipčanik uz Ćemovsko polje. Podrum je uređen u bivšem hangaru. U njemu su drvene bačve (Nadalié, Garbelotto) različitih volumena, ukupno one mogu primiti dva milijuna litara vina! Podrum Šipčanik služi ne samo za dozrijevanje vina nego i za prezentacije vina gostima, brojnim turistima za koje su umjesto visokih barskih stolova postavljene bačvice što su odradile svoj enološki vijek

U podrumu Šipčanik – enologinja Jelena Đaković

Restoran u Šipčaniku: delicije za pamćenje

Miroslav Radojčin

S Jelenom Đaković i Milenom Mugoša

Vina je detaljno prezentirao sommelier Miroslav Radojčin.  Plantaže 13.jul izvoze vino u 44 zemlje, a kako i ne bi kad je kvaliteta dobra a i za neka uistinu sjajna vina cijene nisu visoke, primjerice odlična mješavina Epoha 2013 (cabernet sauvignon 60 % i merlot 40 %) u maloprodaji je tek osam eura, Vladika 2016 (80 % vranac, po 10 % merlot i cabernet sauvignon) 10 eura, a IZVANREDAN Vranac 2013 Reserve je 21 euro. I ONDA, još i u ovakvom društvu  – s Jelenom Đaković i Milenom Mugoša, NEŠ PIL?! VRAGA NEŠ PIL!…

Uz kompleks s vinovom lozom su i voćnjak sa stolnim grožđem, breskvom i nektarinom, kao i oveći maslinik sa 12.000 stabala masline (sorte su arbequina, maurino, leccino, istarska bjelica i barska žutica) s time da je s vremenom intencija doći na ukupno 25.000 stabala, te jedinstveni vinski podrum Šipčanik za dozrijevanje kapljice u drvu, kapacitet mu je u bačvama dva milijuna litara. U tom podrumu uređenom u prostoru dužine 356 metara i s konstantnom temperaturom od 16 do 18 Celzijevih stupnjeva i vlažnosti od 70 do 80 posto a koji je nekad bio hangar te u kojemu su i vinoteka (sa, u ponudi, 28.000 butelja vina u starosti od osam do 11 godina) i restoranski prostor, 77 je velikih bačava zapremnine od po 5000 i 2000 litara te 450 barriquea. Nezaboravan doživljaj bio bi kad bi se realizirala jedna zamisao koju sam obznanio prije koju godinu nakon mog prvog boravka u Podgorici, a to je da se za goste organizira obilazak vinograda i kakvim rashodovanim i ne više letački aktivnim avionom (na električni pogon?)  – među tablama s vinovom lozom dovoljno je široka asfaltirana staza za vožnju takvog aviona – na način da tour popraćen čašom vina i objašnjenjima preko razglasa završi tik pred ulazom u podrum (bivši hangar) Šipčanik!… Gdje dakako, za veliko finale, treba prirediti zakusku, što se tiče količine i ranga vina ovisno o svakoj pojedinoj grupi gostiju. Nakon što se doživi, kao nešto nimalo uobičajeno, vožnja avionom kroz vinograde, dakle nešto što je drugdje nemoguće, je li nerealno očekivati da će gosti na kraju, umjesto da budu zainteresirani tek da popiju koju čašu vina, htjeti avanturu završiti na nivou ili s vrhnjem – tj. s buteljom ili buteljama špic + kategorije?…

Goran Bregović, Tri pisma iz Sarajeva na Ćemovskom polju! Veliki spektakl sa svojom glazbeničkom ekipom u povodu 55. godišnjice Plantaža 13.jul među trsjem na Ćemovskom polju priredio je Goran Bregović s programom Tri pisma iz Sarajeva, bio je to veleban koncert za klasičnu, klezmer i orijentalnu violinu

Inače, vrhnje ili krema s te silne ćemovske loze nalazi se, dok je tek u nastajanju, drugdje, u podgoričkom Lješkopolju, u Starom podrumu odakle su Plantaže 13. jul i krenule, prije više od pola stoljeća. Upravo lani velikim koncertom Gorana Bregovića i njegove ekipe na Ćemovskom polju proslavljeno je 55 godina postojanja kompanije Plantaže 13. jul. Tu u Starom podrumu proizvodi se i potom u arhivi čuva dio onog najboljega što loza u Podgorici može dati – eno-uradci ultra premium kategorije kojih je u ukupnoj proizvodnju Plantaža nekih pet posto i koji cijenom dosižu i 70 i više eura po butelji! Taj stari podrum za proizvodnju premiuma ima inoks-tankove zapremnina od 17.700 do 20.000 litara, 16 ih je za crno a osam za bijelo vino, a za zrenje vina ima 750 bačvica Nadalié, nekih i iz čuvene šume Colbert (Nadalié, iz bordoškoga kraja, jedna je od najboljih bačvarija na svijetu!) te 23 bačve od po 5000 litara i tri konusne bačve od po 100 hl, za odležavanje vina na raspolaganju su u betonske cisterne. Arhivski podrum čuva oko 10.000 boca, najstarije vino je vranac Lesendro iz 1979. godine.

Direktor proizvodnje u Starom podrumu Bojan Gašović navodi da se za ultra premium vina rabi najbolje grožđe s trsova s boljih pozicija s opterećenjem od najviše do 1,5 kg, alkoholno vrenje za bijela vina odvija se – osim za chardonnay sur lie koji fermentira u barriqueu – u inoksu na temperaturi od oko 17 stupnjeva, kod crnih vina provrelih u inoksu pričeka se da se u inoksu kompletira i malolaktika i tada ona idu na zrenje u drvo. Pumpe za vino nastoji se koristiti što manje, a što je moguće više osloniti se na silu težu.

Uz sjajan sir iz sela Kući i njeguški pršut u Starom podrumu kušali smo 15 izvrsnih vina, od onih iz 2019. tek u nastajanju (bijeli pinot, chardonnay, chardonnay sur lie, sauvignon, svi se pokazuju odlično!) do onih iz 2018. i 2017. već formiranih pa do onih zrelih iz 2013. i 2012. godine. Neka su vina bila u barriqueu a neka u novom Nadalié barriqueu iz šume Colbert, neka u velikoj bačvi, neka kombinirano u maloj i velikoj bačvi. Pored nekoliko vranaca i klasičnog cabernet sauvignona bila su tu i vina s kojima se ovdje baš ne susreće često, primjerice od kultivara marselan i petit verdot. Izvanredno iskustvo! Zablistali su mi Luča 2018, posvećeno Njegošu (50 posto bijeli pinot, po 25 posto chardonnay i sauvignon),  Vranac 2018 bačvica Colbert (ukupno će u njoj biti dvije godine), Petit verdot 2018 Colbert, Petit verdot 2017 velika bačva, Cabernet sauvignon 2012.

Naši vrlo ljubezni domaćini Bojan Gašević, direktor proizvodnje vina i jakih pića u Starom podrumu, Vera Jovanović, glavna podrumarka Starog podruma, Milan Milutinović direktor marketinga i međunarodne prodaje Plantaža, Siniša Medenica, direktor Tvornice dogadjanja kao zagrebački suradnik, i Aleksandar Rajković iz sektora izvoza

Stari podrum Lješko polje: inoks-cisterne manjih dimenzija, za proizvodnju vina ultra-premium kategorije kakvoće. Poslje fermentacije i odrađene malolaktike vino odlazi na dozrijevanje u barrique Nadalié, jedne od najboljih francuskih bačvarija

Glavni i najveći podrum Plantaža, kompanije utemeljene 1963. godine, nalazi se u Podgorici, u kompleksu u kojemu je i upravna zgrada. Kapacitet vinarije je 33 milijuna litara. Ovdje je primarna prerada grožđa, osim za top + vina koja nastaju u spomenutom starom podrumu u Lješkopolju od biranog najboljeg grožđa i u nešto su manjoj količini. Glavni podrum u Podgorici uglavnom je u znaku inoksa, vina koja trebaju duže dozrijevati u drvu voze se na sazrijevanje u bačvama u podrum Šipčanik, a top + vina rođena u Starom podrumu svoju fazu u drvenoj kolijevci prolaze u Lješkopolju. Za nastanak i njegu vina brigu vodi sedam enologa, jedan od njih je Jelena Đaković koja je našu grupu zagrebačkih vinskih novinara provela vinarijom i pokazala dio za produkciju mirnog vina i dio odakle izlaze pjenušci, Plantaže 13. jul rade ih dva – bijeli od chardonnaya i s malim dodatkom krstača, i ružičasti od cabernet sauvignona i grenachea. Postavljeno je pitanje što se nakon primarne prerade radi s golemom masom tropa, odgovor je bio da tvrtka proizvodi kompost, te da planira skorašnje otvorenje moderne kompostane.

U odjelu za mikrovinifikacije Sektora za razvoj dočekale su nas projektni menadžer u voćarsko-vinarskoj proizvodnji Milena Mugoša te njene kolegice tehnologinje Sanja Radonjić, Katarina Pavičević, Slađana Novović i Milena Maraš. Priredile su nam kušanje niza uzoraka mladih vina iz 2019 nastalih od grožđa s izdvojenih klonova više kultivara, od krstača preko sauvignona do kratošije i vranca

Vrlo važan dio u Plantažama 13. jul čini Sektor za razvoj s pogonom za mikrovinifikaciju. Na čelu mu je prof.dr. Vesna Maraš, koja je puno radila na klonskim selekcijama i na razvoju sadnog materijala. Glavni zadatak Sektora je proučavanje sorata zasađenih u vinogradima Plantaža s time da je dakako naglasak  u tom proučavanju na autohtonim kultivarima Crne Gore, a cilj je izdvajanjem, na temelju pomnog praćenja, najboljih klonova, znači poboljšanje kakvoće sortimenta. Kod stranih dakle već introduciranih sorata istražuju se načini koje od njih i kako se svaka od njih u stvaranju finalnog vina može najbolje spojiti s kojime od autohtonih kultivara.  Svako toliko u pokusni nasad uvrsti se neka nova sorta da se vidi kako će se ponašati u crnogorskom (podgoričkom) eko-sustavu, tako su eto u 2017. introducirani sauvignon bijeli i malvazija istarska. Prof. dr. Vesna Maraš rado ističe da je u 2014. izdvojeno sedam odličnih klonova vranca.  U Ćemovskom polju podignuta je kolekcija izabranih klonova autohtonih sorata. Plantaže inače proizvode i sadni material (milijun loznih cjepova!), pa je Sektor za razvoj, koji je stekao status znanstveno-istraživalačke ustanove, uključen i u proučavanje na relaciji sorta-klon-podloga. S obzirom da, kako je rečeno, od sredine proljeća pa do jeseni i berbe gotovo da i nema kiše prišlo se navodnjavanju kritičnih dijelova vinograda sustavom kap po kap, a Sektor za razvoj proučava i efekte navodnjavanja.

Ćemovsko polje: Vinograd-nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze, lijevo je prikaz tla na Ćemovskom polju

Tvrtka Plantaže 13. Jul, koja ima vrlo ugodne cijene za svoja vina i koja izvozi vino u 44 zemlje svijeta (Kina 6 %, Hrvatska 1,5 posto), naprosto fascinira svojim djelovanjem, ona naime ruši široko rašireno uvjerenje javnosti na ovim našim prostorima da su veliki podrum i visoka kakvoća vina i kompanija u državnom vlasništvu i uspješno poslovanje – nespojivi!…  ♣

  1. Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019

        AT THE TOP: SWEET & ROSÉ! HOOP! – As usually at the beginning of the second half of October, in Bergamo, Lombardy, Italy, the door has opened the Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 international wine competition, one can say the world championship of wines created of merlot and cabernet varieties. This year it celebrated the 15th edition.

The place: Fiera di Treviglio. Tasting instructions given by the members of the organizing comitee – Sergio & Sara Cantoni (Consorzio tutela vini Valcalepio), then Luigi Odello from Centro Studi Assaggiatori, and the Bordeaux professor of oenology Alain Bertrand

More than 250 wines from 30 countries have been evaluated by seven commissions, in total there were 84 tasters (oenologists, wine traders, restaurateurs, sommeliers, wine journalists…) from 34 nations. The largest number od samples, logically, had sent Italy, and by number of samples on the place No 2 is Serbia, with 60 labels.

Among the tasters there were many renown names that regularely participate as judges on the biggest international wine competitions, for instance Emanuele Pellucci, Marin Berović, Iztok Klenar, Bordeaux University professor Alain Bertrand, Vladimir Tsapelik, Fedor Malik, Peter Sarkany, Alicia Diaz

Each comission with 10 do 12 members. My comission – E: Iztok Klenar, prof. Alain Bertrand, Marco Simonetti, Sandra Georgievska, Željko Suhadolnik, Alessandra Belotti, Vladimir Tsapelik, Olivar Weston Rosario, German Camarero Munoz, Lorenzo Colombo. This year was my 14th participation as wine judge on the contest Emozioni

Jury E, s Iztokom Klenarom kao predsjednikom i Luigijem Odellom iz Centra studi assaggiatori iz Brescije

UNITED FACES of a NOT (ANY MORE) EXISTING COUNTRY – This time he knights and the queens of the most cheerfull after work (dinner) round table were wine judges from the Balkans: Mirko Rnjak, Vesna Miličević, Nikola Biorčevic and Dušan Veličković from Serbia, Aleksandar Kolundžić who came from Canada (he is working at the Pillitteri Estate), Vesna Maraš from Montenegro, Sandra Krstevska Georgievska from Northern Macedonia, Marin Berović, Darinko Ribolica and Iztok Klenar from Slovenia, Ivan Dropuljić and Željko Suhadolnik from Croatia… The compact Balkan Group in Bergamo in a certain way tried to spread the news about the recently, on the occasion of the International Vranec variety Day (October the 5th), in Macedonian capital Skopje revealed initiative leading to foundation of the Balkan Wine NetWork body the task of which would (should) be – as a new valid choice option and answer to the global fame of merlot, cabernet, chardonnay, sauvignon, riesling and Bordeaux, Burgundy, Tuscany, Rheingau, Rheinpfalz… – the efficient world wide popularisation of the Balkan wine varieties (graševina, pošip, plavac mali, tribidrag or kratošija, vranac/vranec, trnjak, blatina, žilavka… and the (best) vine growing & wine producing places, wine-routes, as potentially great new tourist destination in the Balkan area countries…

In front of the RTS camera: Balkan Wine Network, from the left – Berovič, Klenar, Sandra, Biorčević, Verna Maraš, Veličković, Rnjak, Dropuljić, Ribolica, Aleks Kolundžić

Arte di Moda Exhibition, Accademia Carrara, Bergamoa

Arte di Moda special Valcaleppio Rosso Edition

In the afternoon, after the tasting, visit to Arte e Moda Exhibition at the Accademia Carrara in Bergamo: Giardini di Seta – mostly foulards di Gucci and Vittorio Accornero. Nice experience! Consorzio tutela vini di Valcalepio present with the Cantina sociale’s special edition of Valcalepio Rosso (merlot & cabernet sauvignon) Arte di Moda

BORDEAUX of ILLMITZ, BURGENLAND – And – the this year’s competition’s WINNER? The Champion 2019 is not, as it was in the years before and as one – since the varieties involved in the game are Bordeaux red ones – would by the logic expect: an elegant, complex fullbodied dry RED wine!

The CROWN and only one great gold medal at this year’s competition has won a rosé wine, a sweet dessert wine, created in the wine district and in the country – although world famous in the category of sweet noble rot affected wines – not particularly known by the merlot and cabernet (bordeaux) varieties and powerfull reds! Thus, cabernet sauvignon showed it’s big competitional strenghth not only in fullbodied and spicy barrique reds, but also as a basis for a big sweet desert high Prädikat pearl!

The Glory EmozioniI 2019 goes to the Illmitz (Burgenland) Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018 and to the producer oenologist Helmut Gangl. Congratulations!

Here, following, is the list od the medals winners that at the tasting conquered the points over 87/100:

Great Gold Medal/Velika zlatna medalja

93,60/100 – Weinbau GANGL AUSTRIA, Österreichischer Prädikatswein, Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

The Champion of Emozioni dal Mondo 2019 – Helmut Gangl, oenologist from Illmitz in Burgenland, Austria, tasting his different excellent sweet dessert wines with prof. Ivan Dropuljić, director of the international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, to be held soon – in the second half of November in Zagreb

Gold Medals/Zlatne medalje

91,40 ALEKSANDROVIĆ, SRBIJA, Šumadija:  Regent Reserve 2015;

90,33 WAKEFIELD TAYLORS WINES, AUSTRALIJA, Coonawarra, Clare Valley, Southern Australia: Jaraman Cabernet Sauvignon 2016;

90,11 PILLITTERI, ESTATES winery, KANADA, VQA Niagara-on-the-Lake: Family Reserve Icewine 2017;

90,00 CHATEAU KAMNIK winery, SJEVERNA (Northern) MAKEDONIJA, VGO Tikveš: Cabernet Sauvignon Heritage 2016;

89,60 KRISTANČIČ MARKO, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko vino zgp: Merlot 2015;

89,44 GEBRÜDER ANSELMANN, NJEMAČKA/Deutschland, Pfalz, Deutscher Qualitätswein: Merlot Weißherbst TroCken 2018;

Agrolaguna Gold

89,30 SC NALBA S.R.L.–CRAMA HAMANGIA, RUMUNJSKA,  Babadag Ataman doccmd: Cabernet Sauvignon Rosé 2018;

89,22 WAKEFIELD TAYLORS wines, AUSTRALIJA, Clare Valley, South Australia:  Wakefield Taylor Cabernet Sauvignon 2018;

88,78 EKO MINERAL vinarija JEREMIĆ, SRBIJA, Smederevo Kanon 2018;

88,70 TENUTA MADDALENA S.S. AGRICOLA, ITALIJA, Lombardia igp: Cabernet Alto Mincio Val di Pietra 2016;

88,67 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Castello 2016;

88,60 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia Merlot 2016;

88,56 vinarija ADORA, SRBIjA: Merlot & Cabernet 2017;

88,50 Azienda agricola PRIORINO, ITALIJA, Toscana,  igt: Toscana Rosso Umore & Luce 2015;

88,50 vinarija GRABAK, SRBIJA: Ćuk Merlot 2018;

88,44 vinska klet BRDA, SLOVENIJA, Goriška brda, vrhunsko s kzp, Bagueri Superior Merlot 2015;

88,33 La BARONÍA de TURÍS Coop., ŠPANJOLSKA, Valencia, denominación de origen: Merlot Henri Marc Collection 02 2017;

88,33 Azienda vitivinicola PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Veneto,  Colli Euganei, doc: Cabernet Boccon Cabernet Riserva 2016;

88,33 AGROLAGUNA, HRVATSKA, Hrvatska Istra ,vinogorje Zapadna Istra, vrhunsko s kzp: Laguna Festigia LV 2013;

88,22 DE MOUR, FRANCUSKA, aoc aop: Saint Emilion Grand Cru Glaude Danivet 2017;

88,22 TIKVEŠ winery, SJEVERNA MAKEDONIJA, Tikves Wine Region: Cabernet Sauvignon Special Edition 2017;

88,11 CORVUS VINEYARDS, TURSKA, igt: Merlot 2017;

88,00 vina DOJA-TODY, SRBIA: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016;

88,00 vinarija BRAĆA RAJKOVIĆ, SRBIJA, Župa: Sofia Cuvée 2015;

87,89 cantine VITEVIS SCA- COLLI VICENTINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Rosso Carlo V Il Rosso dell’Imperatore 2015;

87,89 BAGLIO DI PIANETTO, ITALIJA, Sicilia, doc: Sicilia Rosso Via Francia 2014;

87,80 vinarija ĐURIĆ,  SRBIJA: Ðurđić Cabernet Franc 2016;

87,70 BODEGA VIÑAS DE VILLA,, ARGENTINA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015;

87,67 MIROSLAV DUDO-VMD, SLOVAČKA, víno s chráneným označením pôvodu Južnoslovenská vinohradnícka oblast:  Cabernet Sauvignon VZH 2018

87,67 podrum RADOVANOVIĆ , SRBIJA, Cabernet Sauvignon Radovanović 2016

87,67 Azienda TERRE di BALBIA, ITALIJA, Calabria, igp: Calabria Merlot Blandus 2015

87,60 RECANATI WINERY – Di.Wine, IZRAEL,  Galileja: Recanati Cabernet Sauvignon 2018

87,56 Azienda PARCO DEL VENDA, ITALIJA, Colli Euganei, doc: Boccon Cabernet 2018,

87,56 Azienda agricola CASCINA LORENZO, ITALIJA, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

87,56 LOCATELLI CAFFI, ITALIJA, Lombardija,  doc: Valcalepio Rosso Riserva 2015;

87,50 Azienda PETRA, ITALIJA, Toscana, igt: Toscana Rosso i vini del MareBelvento 2017;

87,44 MATALJ, SRBIJA, Negotinska Krajina:  Kremen 2017;

87,40 Azienda agricola MAGRI SERENO, ITALIJA, Lombardija, doc: Valcalepio Rosso 2017;

87,33 BARKAN WINE CELLARS, SUPERGAL s.r.l, IZRAEL, Galileja: Israel Altitude +720 Cabernet Sauvignon 2012;

87,33 MOOIPLAAS ESTATE winery, Tombalina Wines, JUŽNA (South) AFRIKA, wine of South Africa: The Coco Chocolate Merlot 2018;

87,33 VIVALLIS, Trentino, ITALIJA, doc: Trentino Rosso Rebelèr 2017;

87,20 EMMANUEL DELICATA WINEMAKER, MALTA, dok: Merlot Gran Cavalier 2017

87,11 vinarija MAGAZA, SRBIJA, Tri Morave: Magaza Merlot 2017;

87,11 FAUTOR;  MOLDAVIJA, igp: Valul Lui Traian Illustro 2015;

87,10 AMASTUOLA Società agricola, ITALIJA, Apulija,  igp: Puglia Capocanale 2016;

87,10 TOSER VINI, ITALIJA, Veneto, igt: Veneto Cabernet

 Journalists’ choice/Novinarski izbor – Some of the best by countries/neki prvaci po državama

Emanuele Medolago Albani inviting the public the wine and cheese festival

 Argentina: BODEGA VIÑAS DE VILA, Maipu: Los Patos Collección Alta 2015

Austrija: Weinbau GANGL, Österreichischer Prädikatswein Burgenland: Cabernet Sauvignon Rosé Auslese 2018

Bosna i Hercegovina: vinaRija PAJIĆ: Brčko Rosé 2018

Kanada: PILLITTERI ESTATES, Niagara-on-the-Lake; Team Équipe Canada 2017

Hrvatska: AGROLAGUNA, Hrvatska Istra, vinogorje Zapadna Istra: Laguna Festigia Merlot 2016

Francuska: DE MOUR, Saint Emilion aoc aop: Grand Cru Glaude Danivet 2017

Njemačka/Deutschland: GEBRÜDER ANSELMANN, Pfalz: Merlot Weißherbst trocken 2018

Izrael: BARKAN wine cellars-SUPERGAL, Galileja: Altitude +720 Cabernet Sauvignon 201

Italija: Azienda CASCINA LORENZO Lombardija, igp: Bergamasca Merlot Durno 12 2015

Sjeverna Makedonija: TIKVEŠ winery, Tikveš Wine Region:  Cabernet Sauvignon Special Edition 2017

Slovenija: KRISTANČIČ MARKO, Goriška Brda: Merlot 2015

Srbija: Vinarija DOJA – TODY: Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2016

Slovačka: FEDOR MALÍK a SYN, Akostné odrodové Víno Malé Karpaty,Modra hon Noviny: Neronet 2017

The results have been announced and – in the presence of Emanuele Medolago Albani, the president of the Consorzio tutela vini Valcalepio that with the Vignaioli bergamaschi organized the competition – the awards assigned to the winners at the Wine Festival Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme 2019 enriched, this time, by the attractive Cheese Lab, exposition of best cheeses, those days also evaluated, but of course separately and by the different jury.

WORLD CHEESE AWARDS 2019-2010: ROGUE RIVER BLUE – Along with the Emozioni’s 2019 golden wines festival, in Bergamo took place also the festival of the best world cheeses, evaluated before under the direction of Guild of Fine Food. World Cheese Award is the biggest cheese-only event in the world, with no yoghurt, cream, butter or other dairy able to enter, championing the world’s best cheesemakers, from tiny artisans to global heavyweights.

Super Cheese Gold Champion 2019: Rogue Riber Blue, USA

This year’s, 32th evaluation World Cheese Awards, saw the participation of 3500 samples from all continents. The cheeses were tasted by 250 experts from 40 different countries. Judges work in teams of three to four, identifying cheeses worthy of a Bronze, Silver or Gold award. They look at the rind and the body of the cheese, its colour, texture, consistency and, above all, its taste.  Each team then nominates one exceptional cheese as the Super Gold from their table. These cheeses – 78 of them – are the best in the world and are judged a second time by the Super Jury of 16 internationally recognised experts, who each select a cheese to champion in the final round of judging. The Super Jury, representing all four corners of the globe, then debates the final 16 in front of a live consumer and trade audience, before choosing the World Champion Cheese live on WCA TV.

As the World Champion for 2019 was chosen Rogue River Blue from the USA. This is an organic blue cheese produced by US cheesemaker, Rogue Creamery.

Made annually with organic cow’s milk from Southern Oregon’s Rogue Valley, Rogue River Blue is cave-aged for nine to 11 months and hand-wrapped in organic Syrah grape leaves that have been soaked in pear liqueur. The cheese was championed on the International Super Jury by Brazilian judge, Bruno Cabral, who described Rogue River Blue as a taste party, applauding its different sensations, balance, sweet and spicy notes.

The Cheese Lab – masterclass

At the end of the final judging stage, this unique blue cheese was on the level with a 24-month aged Nazionale del Parmigiano Reggiano Latteria Sociale Santo Stefano on 100 points, leaving it to the Chairman of the Judging Panel, food broadcaster Nigel Barden, to give the casting vote. In third place with 92 points was a raw ewe’s milk cheese from Spain, Torta del Casar D.O.P. Virgen Del Prado made by Queseria Doña Francisca S.L.. ■

­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­­________________________________________

EMOZIONI: MONTEROSSA & DINAMO! – To the small group of us international wine judges from Croatia and Slovenia travelling in October for more than 10 years (me: 14 years!) by car from Zagreb via Ljubljana to the international wine contest Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme, it was normal, logical and obligatory on our way to Bergamo to stop for an afternoon in Franciacorta, the vinegrowing area between Brescia and Bergamo called often La Champagne italienne. During all these years we have visited all the best sparkling houses there, among them Monterossa. First time when we met, the proprietor of the Estate Emanuelle Rabotti, while we enjoyed his beautifull millesimato Cabochon (from this year it is on the market for the first time as NON millesimato!), hearing that some of us are from Zagreb told me that he was visiting from time to time the capital of Croatia and that while in Zagreb he went to watch the games of Dinamo football club. He admitted he had become in a certain way the Dinamo fan! It was nice hearing this, hopefully he remained the Dinamo fan even after the recent match Dinamo vs. Bergamo’s Atalanta!

Emanuelle Rabotti with the assistant Paola Beghini and with Dropuljić, Klenar, Berovič, down Iztok Klenar, oenologist and wine poroducer KlenArt Capo d’Istria, chief oenologist at Monterossa Massimiliano Piermattei and Željko Suhadolnik

Monterossa, Franciacorta

Dar za Monterossu: Šemberov bijeli pjenušac sa znakom Dinama

This year we (prof. Ivan Dropuljić, oenologists Iztok Klenar, Marin Berovič and me as a journalist) made again stop at the Monterossa, our idea was to confort Mr. Rabotti with one of the best croatian sparklings – Šember white brut, that is served to the football afficionados at the Dinamo lounge at the stadion, and invite Mr. Rabotti to come again to Zagreb for a football game and to a glass of the nice sparkling from Plešivica – as the croatian Champagne, eventually also to meet his croatian colleague Zdenko Šember and discover there some other great producers and the real treasures in the bottle, not only sparklings, but also still fresh and sur lie in the wood matured riesling, sauvignon, chardonnay, pinot noir, excellent long (up to six month) in amphora or wood macerated (amber wines, the wide used word orange is not correct!) different white varieties up to the sauvignon blanc and traminer… ■

______________________________________

Since in the second half of November in Zagreb, Croatia’s capital, there is going to be the 14th international wine and culinaria festival Zagreb Vino.com, as by tradition the particular attention will be paid to the Emozioni’s gold medal winners from Croatia, the plan is to invite them to take part of the press conference before the Festival, it is expected, said the Zagreb Vino.com’s director Ivan Dropuljić, also the presence of the Emozioni’s Champion 2019 Gangl. Weingut Gangl will participate es exposant at the Zagreb vino.com 2019! ♣

Revija u znaku kapljice i delicija

ZAGREB VINO.COM 2019 – Evo nas tik pred 14. međunarodnim festivalom vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019.  Dosad je manifestacija bila uvijek posljednjeg petka i posljednje subote u studenome, ove godine igrom slučaja ispalo je da će biti tjedan dana ranije, dakle ne posljednjeg nego pretposljednjeg tjedna u studenome. Nakon gotovo desetljeća i pol održavanja stvari su, dakako, uhodane: puno izlagača, cijela vinska Hrvatska na dlanu, dosta vinara i iz inozemstva – zemlja partner je SLOVAČKA!, puno delikatesa, kuhari, ekskluzivne vinske radionice… Interes posjetitelja ponovno iznimno velik.

Ove godine direktor Ivan Dropuljić kani ponovno aktivirati i dvoranu nekadašnjeg Casinòa, u podzemnom dijelu hotela. Neko vrijeme tu su se održavale radionice, ovaj put prostor bi trebali zauzeti pršutari, te vinari koji se žele odmaknuti od velike gužve i gungule u prostorima iznad.

Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA /EXHIBITORS

DVORANA ISTANBUL

GANGL WINES, AUSTRIJA I01; BOVIN, MAKEDONIJA I02; CHATEAU KAMNIK, MAKEDONIJA I03; VINARIJA KRAJANČIĆ, HRVATSKA I04; PP ERDEVIK, SRBIJA I05; VINARIJA ZVONKO BOGDAN, SRBIJA I06; LABI WINE – LABINOT SHULINA, KOSOVO I07; VINARIJA ŠKEGRO, BLATINA, BOSNA i HERCEGOVINA I08; HERCEGOVINAVINO, BOSNA i HERCEGOVINA I09; VINARIJA KEŽA, BOSNA i HERCEGOVINA I10; RUBIS, BOSNA i HERCEGOVINA I11; VINOGRADI NUIĆ, BOSNA i HERCEGOVINA I12; VINA ZADRO, BOSNA i HERCEGOVINA I13;

S vinima iz Slovenije i Makedonije: Puklavec Family Wines iz Ormoža i s Disana: vina provjerava Dušan Brejc, čelnik udruge slovenskih proizvođača plemenite kapljice

PUKLAVEC FAMILY WINES, SLOVENIJA I14; 13. JUL PLANTAŽE, CRNA GORA I15; VINITALY, ITALIJA I16; VINOTEKA VINTESA I17; VINARIJA STOJAN ŠČUREK, SLOVENIJA; DOMANE WACHAU, AUSTRIJA; VINA SANABOR, SLOVENIJA I18; VINO GRABEN, SLOVENIJA I19; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I20; ROTO DINAMIC, HRVATSKA I21; OPG IGOR RADOVANOVIĆ, HRVATSKA I22; PZ KORČULA VINO BLATO, HRVATSKA I22; PZ NERICA, HRVATSKA I23; VINARIJA BIRE, HRVATSKA I24; VINARIJA BLATO dd, HRVATSKA I25; VINARIJA BAČIĆ, HRVATSKA I25; VINARIJA BRANIMIR CEBALO, HRVATSKA I26 VINARIJA KUNJAS, HRVATSKA I26; VINARIJA PZ ČARA HRVATSKA I27; VINARIJA ZURE, HRVATSKA I28

 DVORANA VENEZIA:

VINA VRSALJKO, HRVATSKA V01; PZ MASLINA i VINO, HRVATSKA V02; MONTE ROSSO, HRVATSKA V03; VINA PULIN, HRVATSKA V04; VINARIJA MATELA, HRVATSKA V05; VINA BEDALOV, HRVATSKA V06; VINARIJA MILAN, HRVATSKA V06; HVAR HILLS, HRVATSKA V07; DALMACIJAVINO, HRVATSKA V08; AGRIS doo, HRVATSKA V09; STINA VINA doo, HRVATSKA V10; BRAĆA PLANČIĆ, HRVATSKA V11; VINA LIPANOVIĆ, HRVATSKA V12; KROLO-DOM doo, HRVATSKA V13; OPG VEDRAN KIRIĐIJA, HRVATSKA V13; UDRUGA VIV GRADA VRGORCA, HRVATSKA V14; VINA FRANIĆ, HRVATSKA V14; VINA PILAČ, HRVATSKA V14; VINARIJA GRABOVAC, HRVATSKA V15; OPG MIKULIĆ, HRVATSKA V15; AB-VINA ANĐELO BRČIĆ, HRVATSKA V16; IVAN SOKAČ, HRVATSKA V17

ZINFANDEL CUBA

GRAND CRO – VINA BAKOVIĆ, HRVATSKA K01; SAINTS HILLS, HRVATSKA K02; MENEGHETTI VINA, HRVATSKA K03;  VINA BIBICh, HRVATSKA K04; VINARIJA BOŠKINAC, HRVATSKA K05;  DUBOKOVIĆ, HRVATSKA K06; VINA PETRAČ, HRVATSKA K07

MILAS, BOSNA i HERCEGOVINA Z01; BABOS, HRVATSKA Z02; SOSICH WINES, HRVATSKA Z03; MATOŠEVIĆ, HRVATSKA Z04; FRANKOVIĆ, HRVATSKA Z05; UDRUGA ŽLAHTINA, HRVATSKA Z06, Z07; IVAN KATUNAR, HRVATSKA; ŠIPUN, HRVATSKA; PZ VRBNIK, HRVATSKA; NADA, HRVATSKA; DEKLIĆ, HRVATSKA Z08; SAN MARTINO, HRVATSKA ZO9; ŠIMANOVIĆ OG, HRVATSKA Z10; CMREČNJAK, HRVATSKA Z11; TOMŠIĆ, HRVATSKA Z12;

CELJSKE MESNINE, SLOVENIJA Z13; DVANAJŠČAK KOZEL, HRVATSKA Z14; COSSETTO, HRVATSKA Z15; JAKOPIĆ, HRVATSKA Z16; SLOVAČKI VINARI Z17, Z18; VINOHRADNISTVO PAVELKA A SYN, SLOVAČKA;  ELESKO Wine Park,SLOVAČKA; RAK, HRVATSKA Z19; BARAKA, HRVATSKA Z19; VINOPLOD – VINARIJA dd, HRVATSKA Z20; MARKUS, HRVATSKA T21; CATTUNAR, HRVATSKA Z22;

DOMAINE KOQUELICOT, HRVATSKA Z23; CHATEAU GIGOGNAN, FRANCUSKA Z24/2; STOJANOVIC DEVELOPPEMENTdoo, HRVATSKA Z24/2; CHATEAU PUECH-HAUT, FRANCUSKA; DOMAINE HONDRAT, FRANCUSKA; LES HERITIERS SAINT GENYS, FRANCUSKA; SANTA MARGARITA BODEGAS, ŠPANJOLSKA; TIKVEŠ, MAKEDONIJA Z25; STOBI WINERY, MAKEDONIJA Z26; IURIS, HRVATSKA Z27; KUSIĆ Z28; COLLIS, HRVATSKA Z29; JAGUNIĆ, HRVATSKA Z30; LU-MA EKSKLUZIV, HRVATSKA Z31; JAKOVAC VINA, HRVATSKA;  DAMARIUS, HRVATSKA

TERASA OLEANDER / OLEANDER TERRACE

Mladen Siber u svom podrumu

GALIĆ, HRVATSKA T01; PAVLOMIR, HRVATSKA T02; ARONIA LIFE, HRVATSKA T03; MLJEKARA BOSNIĆ, HRVATSKA T04/2; ROYAL DUCK OREHOVEC, HRVATSKA T04/2; DUKE GROUP, SLOVENIJA T05, TO6;  OSTER ROB, SLOVENIJA T07; CTP Krško- OKUSI POSAVJA, SLOVENIJA T08, T09; TRS, HRVATSKA T10; UDRUGA TRILIKUM, HRVATSKA T11, T12; ĐURINSKI, HRVATSKA; MATKOVIĆ, HRVATSKA; ŽNIDARIĆ, HRVATSKA; SOKAČ VINA, HRVATSKA; IDA NOVA – KUPILEK, HRVATSKA T13; BODREN, HRVATSKA T14; VUGLEC BREG, HRVATSKA T15; BOLFAN VINSKI VRH, HRVATSKA T16; DOBRO – ŽITO, HRVATSKA T17, T18; PHILIPESZ OBITELJ FILIPEC, HRVATSKA T19; IGO-MAT, HRVATSKA T20; ROMIĆ, HRVATSKA P21A; TERRA MADRE, HRVATSKA T21B;  DOBOŠIĆ, HRVATSKA T21; DRAGAN RADIĆ, HRVATSKA T22; RIBA DRAŽIN, HRVATSKA T23; MIH SIRANA KOLAN, T24; ORGULA GRUPA doo, HRVATSKA, T25; GRBIĆ, HRVATSKA T26; OLEA B.B., HRVATSKA T27; MILENA OBRT, HRVATSKA T28; MANDARINET, HRVATSKA T29/2; BEDEKOVICH doo, HRVATSKA T30; KORACA&GASTROFANATIK, HRVATSKA T31; STARA SOKOLOVA, SRBIJA T32; FRELIH, SLOVENIJA T33; JOANNES, SLOVENIJA T34/2; GOURMENT OVER MURA, SLOVENIJA T35, T36; STEYER VINA, SLOVENIJA T35/2; MAROF VINSKA KLET, SLOVENIJA T35/2; KOCBEK OLJARNA, SLOVENIJA T36/2; KODILA doo, SLOVENIJA T36/2; ŠKRLET P.O. T37, T38,T39; FLORIJANOVIĆ, HRVATSKA; ILOVČAK, HRVATSKA KEZELE SEOSKI TURIZAM, HRVATSKA;  TRDENIĆ, HRVATSKA; MIKŠA, HRVATSKA; JARAM,HRVATSKA; KOS-JURIŠIĆ, HRVATSKA T40; MADIRAZZA, HRVATSKA T41;FIOLIČ VINA i LIKERI F, HRVATSKA T42; MISNA VINA,HRVATSKA T43; SZABO, HRVATSKA T44; KOLAR, HRVATSKA T45; ALL4WINE, HRVATSKA T46;

SIBER, HRVATSKA T47; JOSIĆ, HRVATSKA T48; POVRATAK, BOSNA I HERECEGOVINA T49; LIVAIĆ, HRVATSKA T50 QUINTUS doo, HRVATSKA T51, T52; TENUTA I FAURI, ITALIJA; BIRRA DELBORGO srl, ITALIJA; PELJEŠKI VINOGRADAR doo, HRVATSKA T53; MRKI, HRVATSKA T54; KAPTOL, HRVATSKA T55; KOSTANJEVEC, HRVATSKA T56; ERDUTSKI VINOGRADI, HRVATSKA T57; JOSIPOVIĆ PJENUŠCI i VINA, HRVATSKA T58; BRZICA, HRVATSKA T59; BRANKO JAKOBOVIĆ VIV, HRVATSKA T60;
PP ORAHOVICA, HRVATSKA T61, T62; KRAUTHAKER d.o.o., HRVATSKA T63; ISTENIČ doo, SLOVENIJA T64; MATIJEVIĆ OPG, HRVATSKA T65; BURETIĆ BREGI, HRVATSKA T66; JELENIĆ PRŠUTANA, HRVATSKA T66/2; FORNI GRAZIOSI, ITALIJA T67; HABY, HRVATSKA T68; BOĐIRKOVIĆ, HRVATSKA T69; GORIČAR RIBOGOJSTVO, SLOVENIJA T70; RESSEL PIVOVARNA, SLOVENIJA T71; FERAVINO, HRVATSKA T72; STEKLARNA ROGAŠKA, SLOVENIJA T73; ZIGANTE TARTUFI, HRVATSKA T74, T75; RELJANOVIĆ OPG, HRVATSKA T76; HEDONIST, SRBIJA T77; ZLATKOV DOMAĆA RADINOST, HRVATSKA T78, T79; ŠPENKO, SLOVENIJA T80; HERMES INTERNATIONAL, HRVATSKA T81/2; AGROLAGUNA, HRVATSKA T81/2

U sklopu festivala Zagreb Vino.com i ove godine bit će humanitarna akcija s kuharima kao protagonistima, a za realizaciju u operativnome smislu brine eno-gastronom i pisac o hrani I pićima Domagoj Jakopović Ribafish koji se kao voditelj iskazao već u nizu prezentacija vezanih uz vrhunsku kuhinju te vino i pivo, jedno od novijih takvih događanja je Vino uz žlicu  (sljubljivanje vina uz jela što se konzumiraju žlicom) koje je osmislio eno-gastro novinar Mustafa Topčagić Mus. Prikupljeni prihod ide u korist udruge Rok-otok.

Domagoj Jakopović Ribafish, chef Goran Sertić i Sergej Bulić, vlasnik zagrebačkog ugostiteljskog objekta Pomeri

RokOtok Gastro druženje

RADIONICE: CLUB BOARD ROOM

  1. 11. 2019Horizontal Tasting – Historic Vintage 2008, opis: AGRAPART VENUS 2008, LARMANDIER-BERNIER VIEILLES VIGNES DU LEVANT 2008, IERRE PETERS CUVÉE SPÉCIALE LES CHÉTILLONS 2008, DRAPPIER GRANDE SENDREE 2008, PHILIPPONNAT CLOS DES GOISSES 2008, JACQUESSON AY VAUZELLE TERME 2008, MOET ET CHANDON GRAND VINTAGE 2008, BILLECART – SALMON VINTAGE 2008, BOLLINGER GRANDE ANNEE 2008, POL ROGER WINSTON CHURCHILL 2008, DOM PERIGNON 2008, CRISTAL 2008. Cijena ulaznice: 1.900,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: Roko Bekavac, e-mail : roko.bekavac@gmail.com, mob: 00385 916203820

Bijelo, vertikala top-godina: Château Smith Haut Lafitte, Smith Haut Lafitte Blanc 2007, Smith Haut Lafitte Blanc 2011, Smith Haut Lafitte Blanc 2015, Smith Haut Lafitte Blanc 2016, Smith Haut Lafitte Blanc 2017. Moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Cijena ulaznice: 890,00 kn; kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr , mob:00385 98 382 502

Master Class Champion + Trophy Winners, The World Glass of Bubbly, London 2019: Radionica pod ravnanjem prof. Marina Beroviča, predsjednika ocjenjivanja The World Glass of Bubbly – London 2019, ponudit će na kušanje glavne ekskluzivnosti – ukupnog šampiona i sedam pobjednika kategorija pjenušavih vina svijeta. Cijena ulaznice: 350,00 kuna, mjesta: 12,  ontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894

Ča je pusti Alsace, kontra Ivana Enjingija:  Usporedba vina od sivih pinota, rajnskog rizlinga i traminaca vinarija Ivana Enjingija i Hugel. Moderator: Ivo Kozarčanin, Bakhov sin, cijena ulaznice: 300,00 kn, mjesta: 12, ontakt i rezervacije: Ivo Kozarčanin, bakhov.sin@gmail.com

  1. studeni 2019 – Icons of France” 1930 – 1990, moderator: Daniel Čečavac (WSET 3), Wine Club Croatia. Primarni cilj radionice je ukazati na potencijal odležavanja vina iz eminentnih francuskih regija i apelacija, nastala u legendarnim berbama od strane uglednih vinskih kuća. Prošarati će se od Champagne, Alsacea i Burgundije preko sjeverne Rhône i juga Francuske do Bordeauxa. Kušat će se 1990 Trimbach, Riesling Cuvée Frédéric Emile, 1964 Château Laville Haut-Brion, Pessac-Léognan, 1979 Bégin Colnet, Vosne-Romanée, 1982 Château Trotanoy, Pomerol, 1961 Château Gruaud Larose, Saint-Julien, 1990 Paul Jaboulet Ainé, Hermitage La Chapelle, 1930 Château Sisqueille Rivesaltes, 1985 Dom Pérignon, Cuvée Brut. Cijena ulaznice: 2250,00 kn, mjesta:12, Kontakt i rezervacije: info@wineclubcroatia.com

Vertikala top-godina, crno, moderatori: Fabien Teitgen, direktor Château Smith Haut Lafitte i Ante Bačić. Smith Haut Lafitte Rouge 2005, Smith Haut Lafitte Rouge 2009, Smith Haut Lafitte Rouge 2010, Smith Haut Lafitte Rouge 2015, Smith Haut Lafitte Rouge 2016. Cijena ulaznice: 890,00 kn, mjesta:12, kontakt i rezervacije: festival@vino.com.hr, 00385 98 382 502

GRAND CRU CLASSE VELIKE 1996. LIJEVE OBALE BORDEAUXA ČUVENE KLASIFIKACIJE 1855. HORIZONTALNA DEGUSTACIJA 5 VELIKANA ODLEŽANIH 23 GODINE. Horizontalna degustacija četiri vina Medoca i jedno Pessac Leognana odležanih 23 godine. Grand Cru Classes lista Chateau La Louviere, Pessac Leognan 1996, Chateau du Tertre, Margaux 1996,  Chateau Lafon Rochet, St Estephe 1996, Leoville Barton, St Julien 1996 Pontet Canet, Pauillac 1996. Moderatori: Mario Meštrović & Frane Ševo, cijena ulaznice: 850,00 kn, mjesta: 12, kontakt i rezervacije: mario.mestrovic@gmail.com ; 00 385 91 6236 555

Zadnja vina velikog Stanka Čurina, degustacija 10 Čurinovih vina od pjenušca (2002), zatim mirnih sivog pinota (2008), cuvéea (2007), laškog rizlinga/graševine (1999), ranine (1999), šipona/moslavca (1997), sauvignona (1993), crnog pinota (1990) do izborne berbe prosušenih bobica laškog rizlinga/graševine (1990) i ledenog vina rajnskog rizlinga (1986) i šipona/moslavca (1973). Moderatori Marin Berović, cijena ulaznice: 250 kuna, mjsta 12. Kontakt i rezervacije: ivanka@dropi.hr ili mobitel 098 485894. ♣

__________________________

RUSKO ODLIKOVANJE  IVANU I  IVANKI DROPULJIĆ – Osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com prof. Ivan Dropuljić te njegova supruga Ivanka, ujedno i njegova važna poslovna suradnica u organizaciji Zagreb Vino.coma, ove će se godine na moglio bi se reći najznačajnijoj vinskoj smotri u regiji pojaviti ukrašeni – ruskim odlikovanjem!

Dobitnici ruskog odlikovanja 2019: Ivan i Ivanka Dropuljić na dodjeli, u društvu s veleposlanikom Ruske Federacije u Zagrebu Anvarom Azimovom. Rusija je inače već bila partner Dropuljićeva festivala Zagreb vino.com

Evo o čemu je riječ, iz pisma koje su od Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu nedavno kao poziv na uručenje odlikovanja primili Dropuljići:

Tradicionalno u okviru obilježavanja Dana zaštitnika obitelji i ljubavi Petra i Fevronje (8. srpnja) iz Muroma, u Rusiji i u inozemstvu održavaju se svečane aktivnosti. U isto vrijeme je i Dan obitelji, ljubavi i vjernosti, Rukovoditelj Organizacijskog odbora za obilježavanje je predsjednica Fonda za društveno-kulturne aktivnosti Svetlana Medvedeva. Svake godine Organizacijski odbor za obilježavanje dodjeljuje Medalju za ljubav i vjernost bračnim parovima koji žive vjenčani 25 i više godina i predstavljaju primjer čvrstih obiteljskih principa, vjernosti i harmonije.

                Drago mi je obavijestiti vas da ste u skladu s odlukom Organizacijskog podbora ove godine i vi kao par nagrađeni Medaljom za ljubav i vjernost.

Svečana dodjela medalja bit će 24. rujna 2019 (dakle: bila je! – prim. aut.) u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori. Veleposlanik Anvar Azimov

_____________________________________________

Dani berbe 2019

        KAKVOĆA i BOLJE OD OČEKIVANE! – Godina 2019. u meteorološkom smislu bila je vrlo čudna  Nerijetko pretopla u razdoblju kad se normalno očekivalo svježe pa i hladno, pa onda u danima kad bi pak normalno bilo da je toplo znalo je ozbiljnoi zasvježiti, neki prije uobičajeni postupan prijelaz iz zime u ljeto izostao je a čini se da će tako biti i sada – s produženih ljetnih temperatura izravno u zimu. Vrlo izražena karakteristika ove godine bile su u nekim periodima i nagle promjene temperature od dana do dana u rasponu i do 15 Celzijevih stupnjeva. U vegetativnoj sezoni, posebice u travnju, svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, bilo je vrlo mnogo kiše, tako da je vinova loza, čuo sam s više strana, naprosto bujala i vinogradari su svako malo morali u vinograd da iskrče travu a i da, u strahu od razvoja bolesti, obave zaštitna prskanja. Nezgodno je što je cvatnja bila poremećena, pa su i iz tog razloga prinosi ove godine smanjeni. U odnosu na prethodne godine, u 2019. grožđe je sporije sazrijevalo i za berbu za mirno vino ponegdje dospijevalo i do 20 dana kasnije nego što je to bilo u nekoliko prethodnih godina. Srećom, u nekim područjima bilo je u važnim momentima za ranije sorte i razdoblja lijepog i suhog vremena, a zahvaljujući i drugom naletu suhog i toplog vremena u za njih važnim trenucima profitirale su neke kasnije sorte, grožđe kojih se kroz spomenute izražene hirove vremena u nekoj količini ipak uspjelo očuvati, čak i do mjere da je, koliko god je razočaralo količinom, vrlo ugodno iznenadilo kakvoćom toga što je ostalo za brati.

Ova godina je pokazala da je sve moguće, kolovoz i rujan su rekli HOP, evo i listopad je kazao da su neki pobrali prerano! Tko je očekivao (suša) da će nakon svega proživljenoga cabernet sauvignon, syrah, nebbiolo u listopadu imati 105 Oe i 7,0 do 8,0 grama na litru kiseline!

Evo, u nastavku, nekoliko vedrih fotografija iz berbe 2019. ♣

Efektna fotografija iz berbe 2019 u vinogradu Rocche dell’Annunziata glasovitog Roberta Voerzija u La Morri u Pijemontu (Foto: Tom Hyland)

Vrlo zadovoljan bio je samoborski vinogradar i vinar Marijan Sokolović. Evo ga uz lijepo očuvane grozdove križanca sauvignier grisa, kreiranog upravo zato da uspješno parira ćudima današnjeg vremena u meteorološkom smislu. Iako to ove godine nije baš očekivao, uspio je dobiti i vrlo solidno grožđe od lovrijenca (Ivo Kozarčanin)

Šipkovica na Plešivici: vinogradar i vinar Tomac (zeleni silvanac), ali ne Zvonimir, nego njegov brat Tomo, koji vino plasira kao Tomac & Bajda (sličica gore desno). Berba starih plešivičkih sorata u 100 i nešto godina starome vinogradu Josipa Barundića kod Krašića. Hektar vinograda četiri berača obrala su za – pola sata. Grozdici su bili fazonirani u gravnerovskom stilu, kao loptice, (sličica sasvim desno) pa je u kući Barun pala ideja da se od toga što je pobrano napravi vino Jantar 100+ za posebno punjenje. Na etiketi će vjerojatno stajati: Puni i prazni obitelj Barundić & prijatelji! Na slici dolje: Josip Barundić, Ivo Kozarčanin, Stric, Ivan Dropuljić, Željko Suhadolnik

Kod Stojana Ščureka u Goriškim brdima rodile su dobro i – naočale!

Berba kod Ivice Matoševića u Istri: i te kako je ove godine od koristi bio u berbi stol za selekciju grozdova. Selekcija je obavljana barem na dvije razine, a stvar je oštro nadzirao superkontrolor (u svijetlim žutim hlačicama), desno na slici je ubranime očito vrlo zadovoljni Radovan Vukoje iz Trebinja u BiH

Vlado Krauthaker, Ivan Barbić MW i prijatelji

Vlado Krauthaker kaže da je, nakon svega – ugodno iznenađen berbom 2019! Količina je zakazala ali kakvoća onoga što je na trsu ostalo za berbu do kraja jedinstvena je, Vlado veli da će oni koji su imali hrabrosti grožđe ostaviti na trsu do gotovo kraja listopada imati vina kakva će se teško ponoviti uskoro! Krauthaker je u Zagrebu u bistròu Fino & Vino priredio malo druženje upravo da spomene koju o trganju 2019 ali i da, uz pomoć prijatelja i vinskih znalaca među kojima je najveći Ivan Barbić MW inače godinama nastanjen u Švicarskoj i zaposlen u trgovačkoj kući vinom, izabere, između šest svojih crnih pinota, jedan koji će poslati na ocjenjivanje Pinot noir du Monde u Švicarsku

___________________________________________________

Iskrena jela ⦁ Gostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.comRadno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

__________________________________________________

Dani vina 2019 u Jastrebarskom

        PLEŠIVICA ZAVRJEĐUJE BOLJE! – Zamišljeni kao radosna manifestacija nakon berbe i prigoda da se vinom i lokalnim proizvodima promiče vlastiti teritorij, Dani vina u Jastrebarskom, isprva u samom središtu gradića, kratko su vrijeme bili svečanost Bakhova nektara. Priredba je maknuta iz centra, i već godinama se odvija u šatoru na prostoru jaskanskog sajmišta, pretvorena u klasičnu gostionicu te, u večernjim satima, u veselicu uz nastupe tamburaša, narodnjaka i zabavnjaka. Ove godine šatorski interijer dočekao je posjetitelje u novome ruhu – moderniziran u dizajnerskom smislu, s dugačkim šankom kao izlagačkim-ponuđačkim prostorom s lijeve i desne strane šatorskog interijera. Iznad šanka postavljene su neonske svjetleće oznake s nazivima odnosno imenima i prezimenima nastupajućih vinara i jednog ugostitelja. Odmah na ulazu u šator bio je zgodno uređeni mali prostor gdje su, uz prigodne ukrase napravljene većma od plodova jesenskih poljoprivrednih kultura, smještene i police s ajvarom te drugim nekim domaćim proizvodima u poklon-paketima za prodaju. I to je istinskim vinoljupcima moglo dati nadu da će u šatoru, barem dok još ima danjega svjetla a nema buke, moći sresti plešivičke vinske zvijezde, popričati s njima u miru i kušati čašu-dvije vina, upoznati neki novi uzorak, saznati ponešto o svakome vinu i zapamtiti zašto je koje takvo kakvo jeste, pa i procijeniti koliko je kojemu vinu u maloprodaji prikladna cijena.

Nazočni osobno i uočljivi samo na otvorenju manifestacije: plešivički vinari Kolarić Tomac, Tomac&Bajda, Braje, Ivančić, Šember, Kurtalj…

Ali, kad sam stigao na Dane vina u Jasku (bilo je to ne na dan otvorenja nego u subotnje popodne) sreo sam u šatoru, nažalost, tek dva osobno nazočna vinara, vidio iza šanka nešto mladih ljudi u konobarskoj odjeći, a među visokim barskim stolovima namijenjenima publici gotovo nikoga od publike! Poslije, kad se smračilo, šator se dupkom napunio, ali vinare – mada su neki zasigurno stigli međutim nisu se baš zadržavali na svojim dijelovima jedinstvenog šanka nego su se, valjda, pomiješali s posjetiteljima uz okolne stolove – i dalje nisam baš uočavao s obzirom da je prostor, osim pozornice na kojoj su svirali Begini, bio dosta zamračen, kako to obično i bude na koncertima.

Iako je u prijelaznom vremenskom intervalu između danjeg popodnevnog svjetla i večeri održana, u režiji vinskog novinara Ive Kozarčanina, zanimljiva radionica posvećena jantarnim vinima (što ih neki ne baš prkladno nazivaju narančastima ili orange), Dane vina 2019 ni u ovom novom ruhu nisam doživio kao svečanost VINA nego kao estradni nastup-veselicu gdje se (umjesto piva), točilo vino.

Izbog Ive Kozarčanina: jantarna vina s Plešivice: Kurtalj, Kolarić, Jagunić, Korak, Tomac, Šember

Organizator manifestacije ovaj je put predvidio to da vinari daju vina za ponudu na šanku te da kapljicu prodaju ne nužno oni sâmi nego ekipa za tu prigodu angažiranih mladih ljudi, s obzirom na ogroman posjet i vedro raspoloženje u tijeku večeri zacijelo je ostvaren dobar promet i vinari čini se mogu biti zadovoljni neposrednim financijskim efektom (što je, dakako, dobro!), ali u najavljenom promidžbenom smislu na korist jaskanskoga kraja o kojemu se glas treba proširiti u svaki kutak svijeta efekt je izostao. Evo teksta kojime je organizator popratio ovogodišnje Dane vina u Jaski: Zeleni jaskanski bregi i njeni suncem okupani vinogradi postaju najljepšima ujesen, u vrijeme kad trsovi rode plodom i daju nam priliku da bogatu tradiciju jaskanskog vinogradarstva i podrumarstva utisnemo dublje u pamet. O Jaski, jaskanskim vinima i vinarima priča se stotitana kilometara daleko (gdje to?), a promocijom (kojom?) višestoljetne vinogradarske tradicije želimo doprinijeti nastojanjima da se glas o Jaski proširi u svaki kutak svijeta.

Vinska Plešivica zarjeđuje više i bolje od ovoga!

Šator na Danima vina u Jaski preko dana – otužno, te, dolje, atmosfera uvečer

Nisu na Danima vina 2019 bili sporni večernji glazbeni nastupi ponuđeni lokalnoj publici kao društveno događanje, nego je sporno bilo praznilo ambijenta u šatoru preko dana i to o vikendu, o krasnom vremenu, te unatoč bogatstvu zanimljivih eno-uradaka koje posljednjih godina pruža vinorodna Plešivica: crveni veltlinac, žuti plavec, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, portugizac, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon, mirna bijela i crna vina klasičnog tipa, iz inoksa i bačve, vina njegovana na finom talogu u barriqueu, jantarna vina, pjenušci dostojni i najzahtjevnijeg nepca… Da se više pažnje posvetilo realizaciji eno-gastro sadržaja u šatoru i kroz dan (nazočnost vinara, nazočnost boljih lokalnih proizvođača sira i mesnih prerađevina ali i pekarskih proizvoda), nastupi kuhara boljih lokalnih ugostiteljskih objekata ali i nekolicine znanih i cijenjenih hrvatskih chefova koji bi na licu mjesta pripremali manje porcije raznih specijaliteta za kušanje uz vina…) te da je dobro osmišljen i, svakako u tijesnoj suradnji i s medijima javnog informiranja, na vrijeme proveden marketing usmjeren na šire područje Hrvatske a i na pogranična područja susjednih nam zemalja bilo bi čudno da na Dane vina u Jastrebarsko preko dana NE naiđu vinski gosti iz obližnjih Zagreba kao metropole i turističkog emitivnog cerntra velike snage, zatim Karlovca, pa i Slovenije, BiH…

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm proizvođač vina, ovdje na slici s Mikom i Jadrankom Ivančić iz restorana Galica na Plešivici te s iskusnim zagrebačkim organizatorom vinskih priredbi Ivanom Dropuljićem, direktorom festivala Zagreb Vino.com Rožić, koji voli fino pojesti i kojega smo susreli upravo na Danima vina u Jaski, odlučio je, kako je rekao, ne zadržavati se dugo pod šatorom nego zbrisati u restoran Galica da nekaj fino pojede

Ekipa mladih hrvatskih restoratera učlanjenih u udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe (JRE). Kapljica nekolicine plešivičkih vinara dostigla je visoku razinu svjetske kvalitete, da bi se realizirala sjajna eno-gastro manifestacija moglo bi se surađivati s nekima od tih chefova!… U posljednje vrjeme akcije Jesti na cesti vrlo su vani popularne, i renomirani chefovi imaju računa izdvojiti malo svojega vremena za nastup jer ne samo da ono što ponude to i naplate a bitno je da takvi nastupi mogu dobro poslužiti i kao uvođenje šire publike u sferu visoke kuhinje

Jedan od najjačih plešivičkih poduzetnika Nikola Rožić iz Svete Jane, inače veliki gurman i ljubitelj vina ali, od prije koju godinu, i sâm, sa sinom i zetom, proizvođač vina, primijetio je: – Želimo li da kroz Dane vina populariziramo čitav naš kraj i učvrstimo ga kao destinaciju na eno-gastro i turističkoj karti, manifestaciju ne bi trebalo organizirati tek kao lokalnu selsku večernju veselicu nego kao cjelodnevnu priredbu s visokom promidžbenom snagom. Moj je prijedlog za iduću godinu svakako vidjeti da uz plešivičke vinare svoj kutak imaju i chefovi kuhinja ponajboljih plešivičkih ugostiteljskih objekata koji bi prezentirali rafnirano prigotovljene lokalne specijalite. Što se tiče vina, bilo bi po meni dobro da se svake godine za nastup na Danima vina vinari-ponuđači izaberu na temelju i svojega šireg renomea kod vinoljubaca ali i na temelju rezultata unaprijed organiziranog strukovnog ocjenjivanja uzoraka, s time da žiri bude sastavljen od stručnjaka s više strana tako da se osigura i maksimalno moguća neutralnost. Vina koja s ocjenom ne prijeđu neki kritičan prag, recimo npr. 85 od 100 mogućih bodova, ne bi se, po meni, smjela naći na priredbi, s druge strane valjalo bi posebno istaknuti vina koja osvoje vrlo visoke bodove. Ovakav pristup donio bi više živosti u ponudu, zaintrigirao bi istinske vinoljupce i iz daljih krajeva da dođu na manifestaciju kako bi upoznali novitete, kušali posebnosti, dakle ono što iskače iz prosjeka. ♣

Martin je, s novim mladim portugiscem, na vratima…

Već godinama jedan od najboljih plešivičkih portugizaca je onaj iz podruma Damira Drage Režeka

Milan Ivančić – vinski biškup prerušen po potrebi u trgovca

KAD BIŠKUP NI NE POMIŠLJA NA PENZIJU… – Dok se toliki u nas bune na nastojanje Vlade da se i ovdje u mirovinu odlazi ne više sa 65 godina starosti nego s kojom godinom više, dotle vinski biškup njegov miništrant ni ne pomišljaju na umirovljenje. Zbog svojih zanimljivih duhovitih nastupoa jedan od najpopularnijih vinskih biškupa u nas je Milan Ivančić s Plešivice, kojega je www.suhiucasi nedavno zatekao na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u sasvim drugoj ulozi te u odjeći na koju kod njega nismo naviknuli – promotora i prodavača novog mladog portugisca, vina što je u udrugu Portugizec Plešivica okupilo više vinogradara/vinara iz jaskanskoga kraja. Biškup Milek bio je korak je ispred drugih svojih Plešivičanaca – prvi je, još pred kraj listopada, izašao pred širu javnost sa svojim novim mladim portugiscem iz 2019.. Za sam kraj tjedna u listopadu bio je najavljen dolazak i nekih drugih njegovih susjeda i kolega. Zagrebačka županija najavila je pak Festival mladog vina Portugizac Plešivica i sireva Zagrebačke županije, koji će se u organizaciji Udruge Portugisca Plešivica i Udruge malih sirara Sirek uz potporu Zagrebačke županije, održavati od 5. do 8. studenoga 2019. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, od 10 do 18 sati.

Neumorni Milek Ivančić priprema se za skorašnja krštenja mošta na mlado vino, kaže da će se u biškupskoj odori svetog Martina krstitelja sa svojim stalnim miništrantom fra Pericom pojaviti na više mjesta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Biškup Milan i fra Perica u 2019. slave dva jubileja: 40 godina otkako, neumorno i neprekidno te bez posljedica na jetru, krste mošt na vino, i dosadašnjih 55 krštenja mošta samo na Plešivici.  Duo Milek i Pere diljem Hrvatske dosad je obavio čak 500 krštenja mošta, a o Martinju i krštenju izdali su brošuru i CD.  ♣

Strukovno obrazovanje

Udžbenik Vinarstvo prof. dr. Stanke Herjavec

Dvije čelnice Zavoda za vinogradarstzvo I vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta: Stanka Herjavec (desno) I Dubravka Premužić

UDŽBENIK VINARSTVO STANKE HERJAVEC – Dugogodišnja istaknuta djelatnica Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta Stanka Herjavec, nakon što je, radeći, stekla debelo iskustvo na području enologije, našla je po odlasku u zasluženu mirovinu prije koju godinu dovoljno vremena da svoja saznanja pretoči u knjigu Vinarstvo, kako je objasnila prvi sveučilišni udžbenik na tu temu na hrvatskom jeziku. Promocija udžbenika, koji je prošao recenzije Nikole Miroševića, Karin Kovačević Ganić i Marije Bujan i koji je namijenjen studentima preddiplomskih i diplomskih studija agronomskih i srodnih fakulteta te veleučilišta na kojima se predaje vinarstvo na sveučilišnoj razini, bit će 20. studenoga na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

– Udžbenik nudi temeljna znanja iz područja enologije, enokemije, tu je koautorica Luna Maslov Bandić, zatim enomikrobiologije, enotehnologije te senzornog vrednovanja kvalitete vina i opise organoleptičnih svojstava autohtonih i introduciranih bijelih i crnih vinskih sorti. Koristan izvor kako opće prihvaćenih, tako i novih suvremenih znanja za brojne enologe u našim vinarijama, ali i za brojne i često nedovoljno educirane proizvođače u OPG-ovima – rekla je Stanka Harjavec. ♣

Studiare necesse est

VINSKA ŠKOLA ZA ŽENE u VINU – Vauuuu postoje u našem društvu već dosta godina, ali ponetko je znao govoriti i da je riječ o Vu Vau, no za takve izjave nema ni trunke pokrića, naime vrhuška udruge WoW čvrsto je odlučila: sve članice udruženja Žene u Vinu ili Women on Wine ili WoW, jednostavno, sada već moraju znati ne samo ono najosnovnije o vinu (naziv, sorta, godište, proizvođač) nego i što-šta šire, trebaju pokazati da nakon osam godina postojanja udruženja razumiju o vinu i mnogo više nego što bi bilo dovoljno za prolaz na maloj vinskoj maturi. WoW je za svoje članice, makar je među njima dosta i vinarki i sommelijerki, krenuo s organizacijom Male vinske škole zadatak koje je da WoWice podsjeti na detalje iz gradiva o vinu koje su svladale, ali i da im ukaže i na nove bitne trenutke.

– O vinu se uvijek mora učiti više i dalje. Pa tako i mi želimo napredovati i učiti, znati više… jer samo pijuckati možemo i bez udruge, bitno je iz zdravstvenih i hedonističkih razloga da dobro znamo što pijemo i što preporučujemo prijateljima – veli predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija.

Članice udruge WoW skupana sati Vinske škole s predstavnicima Kutjeva dd koji su za njjih održale predavanje

Valentina Silović, Zrinka Vinković Jergović I Matko Kovačić. Dolje: WoW-ice na nastavi

Udruga WoW nedavno je jednu svoju vinsku školicu održala u Zagrebu, uz potporu vinske kuće Kutjevo d.d. koja se pobrinula ne samo da dostavi uzorke za kušanje nego i da delegira svoje predstavnice da bi vezano uz vino objasnile sve što treba. U Zagreb na WoW Vinsku školu došle su enologinja Zrinka Vinković Jergović te Valentina Silović iz marketinga. Svako vino na kušanju detaljno je predstavljeno i objašnjeno i WoWice su mogle kućama osjetno obogaćene znanjem, ali i, s obzirom na vina, i zadovoljstvom…

Stadij pijuckanja radi pijuckanja trebao bi biti prošlost, radi vlastitoga zdravlja i radi maksimalnog užitka nužno je znati – ne samo vezano uz vino nego vezano i uz namirnice koje nam se nude – prvenstvneno što se pije i jede, odakle je, kako je proizvedeno…

                Znanje je moć!  (Fotke: Marko Čolić) ♣

Gaudeamus igitur! Vrijeme mladog maslinovog ulja

CHIAVALON EN PRIMEURGaudeamus igitur, iuvenes dum sumus, post iucundam juventutem, post molestam senectutem nos habebit humus. Vivat academia! Vivat professores!… Vivat vinum finum & oleum finum. VIVAT FINA VINA & ulja!

Tedi Chiavalon s novim mladim maslinovim uljem iz Istre. Maloprodajna cijena oko 140 za pola litre

Već petu godinu zaredom u ovo doba godine u zagrebačkoj vinoteci Vvat Fina Vina bude svečanost novog maslinovog ulja, ali ne bilo kojega nego onoga istarske obitelji Chiavalon koje spade među najbolja hrvatska maslinova ulja, a s obzirom da je Istra posljednih godina vani proglašavana najboljom regijom za maslinovo ulje znači i najboljim odnosno jednim od najboljih na našem planetu. Ovaj put u Vivatu su uz Tedija Chiavalona nastupili i Sandi Orbanić iz istarske mljekare/sirane Latus, te vinogradari/vinari Josip i Mara Barundić – vina&pjenušci Barun iz Krašića, te Siniša Šoškić Garo sa sinom – Dvorska vina&vinjak s Plešivice ponad Jastrebarskoga.

Sandi Orbanic Latus i sirevi Veli Jože (mpc je oko 140 kn za kilogram) i mozzarella (oko 90 kn za kilogram)

Boris Ivančić, Tedi Chiavalon i Sandi Orbanic Latus

Godina 2019. nije zbog hirovitosti prirode bila sklona maslinarima, ali nije i zakazala: oštetila je maslinare za, rekao je jedan od braće Chiavalon – Tedi, oko 20 do može se pokazati i 30 posto u količini, srećom kakvoća ulja, koje je u zagrebački Vivat stiglo friško ispod čekića, tj. izravno s preše, i sada je besprijekorna, malo je reći – sjajna. Chiavaloni se već godinama silno trse s maslinama, krenuli su i u eko-produkciju prema biodinamici, i to daje rezultate. Inače, prije nekog vremena u dolini Raše rajčicom su, kroz projekt vezan uz Fondove EU, zasadili 185 hektara zemljišta, sjeme su kupovali na jugu Italije i gledali na to da ono bude od onih starih provjerenih sorata ali i na to da i tu idu eko-kolosijekom, pa su onda kupili i strojeve za preradu rajčice u kašu, umak ili passatu i sad tržištu nude odličnu eko-čistu passatu od pomidora koja se može konzumirati odmah iz bočice ili upotrijebiti kao baza za neki elaborirani umak.

Sandi Orbanić Latus predstavio se s odličnim sirevima – zrelim tvrdim masnim Velim Jožetom (tipa parmezan), te s mozzarellom koju je mljekara Latus počela proizvoditi i puštati na tržište nedavno, nakon što je kupila odgovarajuću opremu i vezano uz proizvodnju uspostavila tijesnu suradnju sa sirarima iz Napulja čija okolica je domovina mozzarelle. Baruni i Dvorska vina pondli su prikladnu tekuću pratnju – Baruni pjenušce od sorte Manzoni koje se teško nalazi, a Dvorska vina lijepim crnim pinotom iz 2017. koji će se uskoro puniti u butelju i na tržištu bi trebao biti uoči Uskrsa 2020. (snimke: Marko Čolić) ♣

Gastro-likovna galerija

KAD JE CHEF i LIKOVNI UMJETNIK! –  Eh, kad je chef umjetnik! U ovome slučaju riječ je o Hrvoju Zirojeviću s dalmatinskog juga. Znam ga odavna, kao sudionika kuharskih natjecanja u organizaciji SKMER-a još u Makarskoj, a gdje je kao mladac pokazivao da je izvanredan talent. Unatrag nekoliko godina Hrvoje Zirojević suvereni je vladar kuhinje na hvarskom području (Laganini, Palmižana). Evo nekih njegovih novijih kreacija koje ne samo da su oduševile i očarale ljubitelje fine papice nego i koje izgledom zavrjeđuju ući u – likovnu antologiju!

Chef Hrvoje Zirojević, Laganini, Palmižana

Pa, evo predloga Hrvatskom kuharskom savezu, SKMER-u, udruženjima ugostitelja… HGK, HTZ, da zajednički ustroje instituciju koja bi se mogla nazvati npr. Gastro-likovna galerija ili Akademija, a koja bi mogla funkcionirati kao sjedište izložbe fotografija ili (kompliciranije) skulptura jela prezentiranih gostu na tanjuru na visokom likovnom umjetničkom nivou, ali koja bi mogla u jednom svome prostornome dijelu biti i ekskluzivni restoran gdje bi se eksponati mogli i kušati. Uz Zirojevića ima u nas i drugih majstora kuhinje koji su zasigurno sposobni kreirati tanjure s konkretnim jelima od domaćihh naših namirnica a da ujedno i na tanjuru izgledaju kao umjetničko djelo.

Upravo ovih dana mediji javnog informiranja iznijeli su da je  recentno istraživanje vezano uz tusritičke dolaske u Hrvatsku pokazalo da nam od ukupnoga broja gostiju izvana 30 posto njih dolazi primarno motivirano onime što će ovdje moći dobiti na tanjuru i u čaši. Dakako, gurmani ponajviše barem zasad dolaze u Istru, što ne čudi jer je ona ipak nekako najorganiziranija, ali zašto se konačno bolje i to na raznim nivoima od polja do unosnog turističkog stola ne organiziraju i drugi, pa da se posjet pilaca i jelaca proširi i poveća sa spomenutih 30 posto?…


Kroz nazive, evo što to chef  Zirojević prezentira: Salamina od palamide, Tartar od tune, Saur od skuše, Canol od tune punjen jetrom od mola, Bajadera od tune, Parfait od hlapa (crna mrežica), Tartar od tune II,  Kosti od tabinje, baguet od liganja, tuna-jetra mola, sirovi skamp,salamina od palamide, Baguet od liganja… ♣

Udruženje ugostitelja       

Dražen Boban

DRAŽEN BOBAN NOVI PREDSJEDNIK – Na plenarnoj sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Dražen Boban iz zagrebačkog Boban Vinodola, inače brat nogometne zvijezde Zvone Bobana, izabran je za novog predsjednika, a Stipe Jelčić iz Prokurativa za njegovog zamjenika.

– Misija nam je učiniti ugostiteljstvo poželjnom i ugodnom djelatnosti za mikro, male i srednje poduzetnike i njihove zaposlenike. Ugostitelje iz cijele Hrvatske treba potaknuti na svakodnevno uključivanje u rad HGK-Udruženja i tako maksimalno iskoristiti razgranatu komorsku infrastrukturu – poručio je Boban, i naglasio da je upravo zajedništvo ključ uspjeha te pozvao na uspostavljanje suradnje i partnerskog odnosa sa svima koji zastupaju interese ugostitelja na razini RH i EU. S obzirom na aktualnu situaciju, rekao je još Boban, za početak će u fokusu biti stvaranje povoljnijih uvjeta poslovanja kroz porezno i administrativno rasterećenje ugostitelja, a u svom planu rada za 2020. godinu naveo je između ostaloga i analizu postojećeg stanja u ugostiteljstvu, aktivno sudjelovanje u kreiranju strategije razvoja turizma RH u narednom razdoblju, tijesno povezivanje ugostitelja s OPG-ovima., podizanje kvalitete ponude kroz plasiranje biranih domaćih namirnica i proizvoda, poticanje rasta plaća i poboljšanja uvjeta rada zaposlenika u ugostiteljstvu kao i pojednostavljivanje i ubrzavanje postupka ishođenja dozvola na boravak i rad stranih radnika.

Poznavajući Dražena Bobana i njegovu sklonost poštenom ugostieljstvu i visokokvalitetnoj autohtonoj ponudi moguće je očekivati da on kao novi predsjednik Udruženja ugostitelja podrži prijedlog za ustanovljenje Gastro-likovne galerije…  ♣

U počast velikanu

NezaboravnStanko Čurin

POPRSJE STANKA ČURINA i FILM o NJEMU – Veliko i nezaboravno ime vezano uz vinogradarstvo, podrumarstvo i vino općenito, a onda i uz Sloveniju i Ljutomersko-ormoške gorice je Stanko Čurin. Skroman, dobrodušan, druželjubiv i gostoljuibiv. radišan, spreman da uči ali i da podijeli znanje, talenat, Čurin je pionir modernog slovenskog vina. U naponu snage bio je još za vrijeme bivše države u kojoj zbog tadašnjeg odnosa političkog sustava prema privatnim poduzetnicima nije mogao i službeno ostvariti zvjezdani status koji je zavrijedio, međutim okolnosti su se promijenile i stvari su došle na svoje mjesto. Stanko Čurin, ogledalo poštenjačkog vinogradarstva i vinarstva, kralj visokih slatkih predikata na svjetskom kvalitativnom nivou, prisutan s vinima odavna i na hrvatskom tržištu i omiljen i u Lijepoj našoj, dobiva posthumno priznanje društvene zajednice u kojoj je živio i radio i gdje je mnogim svojim kolegama vinogradarima i vinarima bio uzor: u nadaleko znanome vinskom gradu Ormožu u aleji pred starim gradom i u Bijeloj dvorani Grada u petak 8. studenoga otkriva se svečano Čurinovo poprsje i prikazuje se film o njegovu životu.

Neka je još puno Stanka Čurina kao osoba i kao vinogradara i vinara!

Inače, imamo i mi u Hrvatskoj na vinskoj pozornici nekog pionira poput Slovenca Stanka Čurina, štaviše čak i Čurinova vršnjaka, koji je s obzirom na svoje zalaganje u sektoru vinogradarstva i vinarstva i s agro-enološkog i eko-stanovišta i s aspekta uvođenja reda u branšu, te s obzirom na svoja nastojanja na podizanju kulture vina ovdje zavrijedio također pažnju kakvu Ormožani sada ukazuju Čurinu, hoće li se netko (u Slavoniji) dosjetiti da na sličan način postupi prema tom našem pioniru?…      ♣

________________________________________

pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly

POTROŠAČKI PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU / HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

 – Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

♣ ♣ ♣ ♣ ♣   – Velika zlatna medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

♣ ♣ ♣ ♣         – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

♣ ♣ ♣      Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

♣ ♣     80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

♣   7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid.

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •     ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

SVIJET u ČAŠI – 09.2019 – WORLD IN a GLASS

   KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

__________s vama već – 27 godina/years – with you__________

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

Hrvatska gospodarska komora: KVALITETNIJIM BRENDIRANJEM  DOMAĆEGA PROTIV JEFTINOG UVOZA ⦁ Promidžba cro-vina:  STRANI NOVINARI PONOVNO ORGANZIRANO NA ZAGREB VINO.Com-u? ⦁ Decanter je 2019. nagradio: SMOTRA LAUREATA NAŠE REGIJE NA BRDU KOD KRANJA ⦁ Američko tržište: NEISKORIŠTENI POTENCIJAL⦁ Dani berbe. PARTY u TRSJU u FERIČANCIMA, te RADIONICA i FESTIVAL POSVEĆENI FRANKOVKI ⦁ Vinski utorak/Winy Tuesday: UČITI i UŽIVATI uz TALIJANSKI i VINO  ⦁ Informacija i edukacija:  REINKARNACIJA REVIJE VINUM IN ⦁ Cest is the best: VRHUNSKI CHEFOVI KAO ULIČNI SVIRAČI (Dalmacija, Posavje, Prekmurje…) ⦁ Gurmanski poroci – elitne namirnice: TARTUF u GLAVNOJ ULOZI ⦁ Motovunski kraj kao novo i brzo šireće gnijezdo odličnih vinara: ROXANICH WINE & HERITAGE LUXURY HOTEL ⦁ Kupujmo hrvatsko!: KUPUJMO KVALITETNO! ⦁ 186. Oktoberfest u Münchenu: DVOTJEDNA PRIREDBA s VRIJEDNOŠĆU VEĆOM OD MILIJARDE EURA! ⦁ POTROŠAČKI PUTOKAZ – 09.2019 – BUYING GUIDE

_______________________________

Iz Hrvatske gospodarske komore o Bakhovu nektaru

                KVALITETNIJIM BRENDIRANJEM DOMAĆEGA, PROTIV JEFTINOG UVOZANa hrvatskom tržištu vina jasno se zrcale problemi cjelokupnog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Unatoč preduvjetima za dostatnu proizvodnju te znanju i tradiciji, ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe, pa se okrećemo jeftinom uvozu. S druge strane, izvozimo kvalitetna vina koja su prepoznata na međunarodnom tržištu i koja postižu dobru cijenu. Prostora za veću potrošnju hrvatskog vina na domaćem tržištu i u inozemstvu ima, uz snažniju promidžbu i brendiranje kroz zaštitu zemljopisnog podrijetla vina (ali na čvrstom temelju postavljenima! – primjedba: Svijet u čaši!) oznakom izvornosti (ZOI) ili oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Tako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

                ZOI i ZOZP potrošačima, između ostaloga, jamče da grožđe i vino dolaze iz točno određenog područja te da se na godišnjoj razini kontroliraju uvjeti proizvodnje i fizikalno-kemijski i organoleptički parametri vina definirani specifikacijama proizvođača, vele u HGK. Hrvatska trenutno ima zaštitu sa 16 oznaka izvornosti – tri ZOI-ja odnose se na razinu vinogradarske regije, 12 na razinu vinogradarskih podregija, a samo jedna oznaka je na razini položaja – svjetski poznatog Dingača. Problem je, nastavlja HGK, u tome što su specifikacije naših ZOI-ja jako široko postavljene i ne nude prava rješenja proizvođačima niti odgovore potrošačima.

                – Sazrelo je vrijeme da naši proizvođači preispitaju sadržaj specifikacija postojećih zaštita i upuste se u kreiranje novih, specifičnijih, koje će najbolje transponirati značajke podneblja, tradicije i izvrsnosti te tako razvijati brand određenog područja. Zaštita naziva snažan je marketinški alat za proizvođače, mamac i jamstvo za potrošača, a pruža velike mogućnosti za razvoj lokalne eno-gastronomije te turizma – istaknuo je ovih dana potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević

Dragan Kovačević

                Godišnje se u Hrvatskoj popije oko milijun hektolitara vina, od toga između 750 i 800 tisuća hektolitara dolazi iz domaćih vinarija, dok ostatak uvozimo (od 250 do 300 tisuća hektolitara). U izvoz ide između 50 i 55 tisuća hektolitara, u pravilu skupljih vina. Od ulaska u EU smanjuju nam se površine pod vinogradima, proizvodnja vina nam je pala, a uvoz narastao. Do ne tako davne 2004. godine bilježili smo suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vina, a prošle godine smo ostvarili deficit od 14,3 milijuna eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od samo 53 posto. Od izražene samodostatnosti u proizvodnji vina, danas je ona pala na razinu oko 75 posto, ističu, dalje, u HGK.

                Istovremeno, hrvatska vina su se etablirala na globalnim vinskim kartama, a naši vinari osvajaju odličja na prestižnim svjetskim natjecanjima i događanjima. U čemu je onda problem: zašto imamo veliki uvoz i tako nisku pokrivenost uvoza izvozom, pitaju se u HGK.

                – Uz manje površine vinograda i smanjenje proizvodnje vina, veliki izdaci za hranu u strukturi potrošnje kućanstava u Hrvatskoj (28,2 posto) i niža kupovna moć prosječnog hrvatskog potrošača idu na ruku uvozu mahom jeftinijeg vina u odnosu na cijene domaćeg. Prosječna uvozna cijena u 2018. je iznosila 1,26 eura, no čak 75 posto količine uvezenog vina imalo je prosječnu cijenu ispod 80 euro centi. Radi se o vinu koje uglavnom stiže u rinfuzi ili u većim pakiranjima, bez oznaka zaštićenog zemljopisnog podrijetla, i najčešće bez oznake sorte. S druge strane, prosječna cijena našeg vina u izvozu iznosi 2,8 eura, a ne beznačajne količine izvoze se na EU i treća tržišta po prosječnim cijenama iznad 10 eura za pojedine kategorije vina – objašnjava Kovačević, i dodaje da hrvatski proizvođači moraju nastaviti graditi brand kvalitete, prvenstveno,,ponavlja, kroz zaštitu izvornosti i zemljopisnog podrijetla svojih vina.

                Novi Zakon o vinu govori o četiri regionalne organizacije vinogradara i vinara koje korespondiraju sa četiri vinogradarske, ali ujedno i marketinške regije Hrvatske: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Središnja bregovita Hrvatska, Hrvatski Istra i Kvarner te Dalmacija. Vinari okupljeni u nacionalno Udruženje vinarstva HGK i stručna služba HGK inicijatori su ovakve podjele, a upravo te četiri regije smatraju se okosnicom HGK brend-strategije Vina Croatia vina mosaica.

                – Trebamo unaprijediti postojeći sustav kvalitete vina kroz redefiniranje postojećih i definiranje novih zaštićenih oznaka vina koje će odražavati specifičnosti užih zemljopisnih područja. U tome vidimo ključnu ulogu regionalnih organizacija. Bilo bi pretenciozno očekivati da ćemo time riješiti sve probleme hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, ali to je svakako korak u pravom smjeru – zaključuje Kovačević.

                A sad, Svijet u čaši: puna su nam usta riječi brendiranje hrvatskog vina, ali u stvarnosti nismo pokazali da znamo što to znači. Kod nas se na vinskoj sceni radi(lo) na ho-ruk, a to nije način za ono što se želi postići. Nema dovoljno zajedništva na kvalitetnoj poslovnoj razini, i to je problem. Govori se, toliko, o oznakama ZOI i ZOZP a ta čuvena ZOI, koja bi trebala biti glavna, podijeljena je od početka maltene svakome, vinima koja to ne zavrjeduju, npr. ZOI je dan nekima koja nisu nekvalitetna međutim nemaju veze s onime što nazivamo izvornost,, za takva vina primjerena bi mogla biti ZOZP. Ništa nismo radili na apelacijama, a to je loše!

Vinske zvijezde Istre – Marino Markežić Kabola i Livio Benvenuti (Marko Čolić)

Otkrivanje novih imena G.E.T. razgovori Tomislava Stiplošeka u Zagrebu, gosti – obiteljski podrum Fuhtar iz Labina te Magistra iz Čepina (Marko Čolić)

            Prije dosta vremena osnovana je Udruga vinarstva pri HGK, proizvođači okupljeni zbrda zdola, i to nije dalo rezultat. Već sam isticao: kuća se gradi ne od krova prema dolje, nego od temelja prema krovu, dakle nužno je bilo da se proizvođači najprije organiziraju u poslovna udruženja po užim područjima uz koja su tijesno vezani, onima na kojima žive, rade i zarađuju za egzistenciju, tako da bi im moralo biti bitno da stvore tipična, za svoje područje karakteristična vina koja će dostojno prezentirati teritorij i time pozivati kupce. No, da bi se realizirala takva karakteristična vina nužno je bilo odmah na početku donijeti pravilnik ponašanja u vinogradu, podrumu i komercijalizaciji, te se zalagati, pa i strogim kontrolama unutar samog udruženja, da se pravilnik provodi u djelo. Država, kojoj mora biti stalo da joj kako treba funkcioniraju razni gospodarski sektori, morala je na svoje načine, među ostalime i odobravanjem sredstava i olakšica udruženim tržišno ozbiljnim proizvođačima, poticati takvo poslovno udruživanje po branši u užim geografskim područjima. Tek nakon što se po predjelima koji s obzirom na orografske, pedološke, (mikro)klimatske  uvjete spadaju u po jednu cjelinu stvore spomenute poslovne udruge i donese pravilnik obvezan za sve članove udruženja može proraditi krovna organizacija pri HKG, sastavljena dakako od predstavnika udruga. Tek kad bi se po područjima glede vina u nas točno znalo što je što i što je maksimalno karakteristično za neko pojedino područje (sorta odnosno sorte i njihov udio u vinu, s aspekta gospodarske isplativosti minimum posađenih biljaka po jedinici površine, maksimalno dopušteni opterećenje i prinos po trsu, određivanje termina berbe, način prerade te oblik i dužina dozrijevanja kao i prvi mogući izlazak vina na tržište) a i nakon što se uvedu stroge kontrole puteva grožđa od vinorada do podruma moglo bi se reći da je položen temelj za dobar marketing na domaćoj i međunarodnoj razini. Čudimo se silno tome što stranci kad dođu k nama u turizam masovno piju pivo, a ne vino kao naš adut, ali jesmo li razmislili o tome da je pivo što se nalazi na našem tržištu na određeni način standardizirano i da stranac manje-više zna što će za svoj novac dobiti u kategoriji najprodavanijih hrvatskih marki piva koje se, usput, nude po prihvatljivoj cijeni, međutim – koliko stranac zna što se stvarno krije iza svake naše vinske etikete od kojih su neke vrlo vrlo skupe, neke, doduše, i s obzirom na kakvoću vina i opravdano, pa tko je tek-tako na neviđeno za neki proizvod o kojemu ništa ne zna spreman ruku dublje zavući u džep?

Glavna enologinja Iločkih podruma Vera Zima slavi medalje s Mundus Vinija s kolegom enologom Slobodanom Čapinom

                Što se tiče jeftinog vina iz uvoza, zacijelo se mnogi inozemni jeftilen-uzorci ne bi mogli legalno naći na našem tržištu da redovne, državne inspekcije kako treba rade svoj posao. Doduše, isto vrijedi i za brojne uzorke iz domaće proizvodnje barem što se tiče vinskog podruma kao mjesta kreacije vina.

                Kupovna moć stanovništva u nas općenito, eto, nije velika, ima logike u tome da se uvoze mahom jeftinija vina, ali je činjenica da ipak ovdje ima i poprilično onih s debljim novčanikom – pa vidi se to i po modelima automobila s hrvatskim registracijama na našim cestama, po odlascima našijenaca na skijanje i ljetovanja van i u elitnije resorte, po posjetu ugostiteljskim objektima i višeg cjenovnog ranga, po ponudi razvikanih svjetskih etiketa mirnog vina i šampanjca u našim renomiranim vinotekama, po buticima koji vrve artiklima (odjeća, obuća…) najpoznatijih svjetskih robnih maraka i pod imenima najjačih svjetskih estradnih i sportskih zvijezda, zasigurno – da ovdje nema dovoljno kupaca i za te skup(lj)e proizvode takve elitne ponude u tom opsegu tu ne bi bilo, tako da nisam siguran da su jeftina uvozna vina glavna opasnost za hrvatsku vinsku industriju.

Država koja želi da je smatraju velikom vinskom zemljom mora moći ponuditi lijep poljoprivredni poglavito vinogradski krajolik, toplu gostoljubivost, osebujnu gastronomiju i visokokarakterna lokalno obilježena vina jasne apelacije koja obaraju s nogu. Goriška brda u Sloveniji sve to imaju! – kaže Wine Spectator

                Kako dalje? Svakako treba žustro poticati zajedništvo na poslovnj bazi u branši (samo skupa mogu se ostvariti velike stvari i, što je bitno, u dovoljnoj količini ili tzv. kritičnoj masi nužnoj za tržišnu ponudu), poraditi kvalitetno na apelacijama (od postojeće četiri udruge vinara po četirima hrvatskim vinorodnim regijama jedino kao neka zajednička etnička i agroekološka cjelina smisla imaju udruga Vinistra i međimurski Hortus Croatiae, dok Dalmacija od svojega sjevera do svojega juga i na obali i otocima ne može biti jedna cjelina, jednako tako ni Slavonija od Daruvara na zapadu preko Kutjeva i Đakova, Osijeka do Baranje i Srijema, makar je tu barem čvrsta poveznica sorta graševina, a Bregovita Središnja Hrvatska, koja je sve do nedavno bila bez geografske oznake i time sakata, pravi je tutti frutti glede eko-uvjeta, sorata, tipova vina) i raditi na kvalitetnoj komunikaciji naših vina prema tržištu i ovdje i vani, kao i založiti se na boljoj edukaciji i protagonista hrvatske proizvodne i potrošačke vinske scene kako bi što širi krug ljudi ovdje dobro shvatio što u ponudi znači kvaliteta i s turističkog aspekta – pa mi rado kažemo kako smo turistička zemlja, zar ne! Nužne su učinkovite inspekcije koje bi nadzirale puteve grožđa što završava u uvezenim i domaćim vinima ponuđenima na hrvatskom tržištu kao i puteve vina (vanjski i domaći proizvođač-prodavatelj vina, zatim punitelj, te ponuđač vina ovdje) što se nalaze na hrvatskom tržištu, potom stroge kontrole vina uzetih za analizu s tržišta i visoke kazne za prekršitelje. Važno je i vođenje u dovoljnoj mjeri računa o tome kome se i na kakvoj podlozi dodjeljuju poticaji. Bitno je iskorjeniti manipulacije s tržišta, maknuti ono što nema propisane deklaracije i ono što ne odgovara propisanoj deklaraciji, dakle ono čemu nije mjesto na tržištu…   ♣

14. Zagreb VINO.com 2019

LISTA IZLAGAČA

SMARAGDNA DVORANA / EMERALD BALLROOM

 ARMAN FRANC OPG,HRVATSKA E01 ⦁ PRELAC, HRVATSKA E02 ⦁ IQ ISTARSKA MALVAZIJA, HRVATSKA E03 ⦁ BARUN(DIĆ), HRVATSKA E04 ⦁ MISAL PJENUŠCI PERŠURIĆ, HRVATSKA E05 ⦁ KOPJAR, HRVATSKA E06 ⦁ MIKLAUŽIĆ, HRVATSKA E07 ⦁ VINA ZIGANTE, HRVATSKA E08 ⦁ VIOLIĆ NIKO, HRVATSKA E08 ⦁ MARKOTA, HRVATSKA E09 ⦁

FERAVINO, HRVATSKA E10 ⦁ KUTJEVO d.d., HRVATSKA E11 ⦁ ĐAKOVAČKA VINA d.d., HRVATSKA E12 ⦁ BADEL 1862, HRVATSKA E13,E14 – VINARIJA BENKOVAC- BADEL 1862 d.d., HRVATSKA E13 – VINARIJA DARUVAR- BADEL 1862 d.d., HRVATSKA E13 – KRIŽEVAČKI VINOGRADI-BADEL 1862 d.d., HRVATSKA E14 – PZ SVIRČE-BADEL 1862 d.d., HRVATSKA E14 ⦁ ŠAFRAN, HRVATSKA E15 ⦁ IVANČIĆ GRIFFIN, HRVATSKA E16 ⦁ ILOČKI PODRUMI, HRVATSKA E17 ⦁ MLADINA, HRVATSKA E18 ⦁ BELJE VINA, HRVATSKA E19 ⦁ KORTA KATARINA, HRVATSKA E20 ⦁

ADŽIĆ, HRVATSKA E21 ⦁ ANTUNOVIĆ, HRVATSKA E22 ⦁ KRALJEVSKI VINOGRADI, HRVATSKA E23 ⦁ ZLATAN OTOK d.o.o. (Plenković), HRVATSKA E24 ⦁ VINO-HVAR  d.o.o. , HRVATSKA E25 ⦁ BASTIJANA d.o.o., HRVATSKA E26  E27 ⦁ MATUŠKO, HRVATSKA E28 ⦁ RADOVIĆ, POTOMJE PZ, HRVATSKA E28 ⦁ BURA – MRGUDIĆ, HRVATSKA E29 ⦁ BENMOSCHE FAMILY, HRVATSKA E29 ⦁

MATO ANTUNOVIĆ PG, HRVATSKA E29 ⦁ CRVIK, HRVATSKA E30 ⦁ EDIVO d.o.o, HRVATSKA, HRVATSKA E31 ⦁ CLAVIS d.o.o, HRVATSKA E32 ⦁ TOMAC, HRVATSKA E33 ⦁ KORAK E34 ⦁ ŠEMBER P.G. HRVATSKA E35 ⦁

BUHAČ, HRVATSKA E36 ⦁ KALAZIĆ (KRONOS d.o.o.), HRVATSKA E37 ⦁ ŠTAMPAR, HRVATSKA E38 ⦁ FAKIN, HRVATSKA E39 ⦁ TOMAZ VINA P.T.O., HRVATSKA E40 ⦁ ROSSI, HRVATSKA E41 ⦁ DEGRASSI, HRVATSKA E42 ⦁

DVORANA PARIS:

 NOVAK, HRVATSKA P01 ⦁ KOJTER, HRVATSKA P01 ⦁ HORVAT, HRVATSKA P02 ⦁ KOCIJAN, HRVATSKA P02 ⦁ MATOČEC, HRVATSKA P03 ⦁ JAKOB d.o.o, HRVATSKA P04 ⦁ VUINA, HRVATSKA P05 ⦁ ARMAN MARIJAN, HRVATSKA P06 ⦁ ELIĐO PILATO OPG, HRVATSKA P07 ⦁ IPŠA d.o.o, HRVATSKA P08 ⦁ BENVENUTI, HRVATSKA P09 ⦁

LAGUNA VINA (Agrogaluna), HRVATSKA P10 ⦁ RADOVAN, HRVATSKA P11 ⦁ POLETTI OPG LOREDANA POLETTI, HRVATSKA P12 ⦁ CORONICA ATC d.o.o., HRVATSKA P13 ⦁ RAVALICO F&F, HRVATSKA P14 ⦁ MEDEA, AGROPRODUKT DOO, HRVATSKA P15 ⦁

MIMICA KUĆA SRETNOG ČOVJEKA, HRVATSKA P16 ⦁ RIZMAN, HRVATSKA P16A ⦁

 KOLARIĆ, HRVATSKA P17 ⦁ KURTALJ, HRVATSKA P18 ⦁ JAGUNIĆ PG, HRVATSKA P19 ⦁ BRAJE IZLETIŠTE VINOGRADARSKA KUĆA, HRVATSKA P20 ⦁ JAREC-KURE OG, HRVATSKA P21 ⦁ KOS, HRVATSKA P22 ⦁ PUHELEK – PUREK OG, HRVATSKA P22 ⦁ LEGOVINA, HRVATSKA P23 ⦁ DAMJANIĆ, HRVATSKA P24 ⦁

__________________________________________

Promidžba hrvatskog vina

            STRANI NOVINARI PONOVNO ORGANIZIRANO NA ZAGREB VINO.COMu? – Svojedobno je, dok je prof. Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor međunarodnog festivala vina i kulinarike Zagreb Vino.com u zagrebačkom hotelu Esplanade – što se,  kako se sada, uz 14. izdanje priredbe, pokazuje kao daleko najuspješnija manifestacija te vrste u nas a i šire u regiji – imao određeni budžet za neke dodatne poteze u poslovnom smislu korisne za hrvatsko vino i vinsku Hrvatsku, funkcioniralo odlično: nekoliko godina zaredom u povodu Zagreb Vino.coma u Lijepu našu na poziv organizatora festivala dolazila je organzirano grupa relevantnih vinskih novinara iz raznih krajeva svijeta, program za njih uključivao je trodnevnu turneju nekim hrvatskim vinorodnim krajem te dva dana boravka u Zagrebu kako bi posjetili i festival. Ideja je tada bila i grupu proširiti inzemnm vinskim trgovcima.

Ivan Dropuljić i Ivo Bašić, tajnik u Ministarstvu turizma RH

                A onda su dolasci vanjskih novinara prekinuti, ne stoga što oni u svojim sredinama nisu objavljivali priloge o hrvatskom vinu i krajevima koje su obišli nego stoga što je Dropuljićeva kasa presušila a institucija voljnih pružiti odgovarajuću potporu nije bilo, tako da se iz toga odbijanja na neki način dalo iščitati  da se smatralo da je Dropuljić strane novinare pozivao ovamo radi sebe. a ne iz općeg interesa. Bez jače i kontinuirane prezentacije vina i, uza nj, i lokalne gastronomije svjetskoj javnosti barem jednom godišnje na vlastitom kućnom pragu teško se može očekivati relevantno jačanje reputacije neke zemlje kao vinske, te jači razvoj eno-gastro turizma u toj zemlji. Jedno je prirediti prezentaciju vina u nekoj državi interesantnoj kao vinsko tržište i kao emitivno turističko tržište – takvi su nastupi svako toliko doista nužni!, a sasvim drugo je dovesti novinare i ugledne vinske trgovce iz svijeta ovamo k nama, da osjete duh i dah pojedinog (vinorodnog) područja, da vide (vinogradske) pejsaže, vinske podrume, da upoznaju proizvođače, saznaju nešto o domaćim kultivarima i tradiciji u prehrani, da na licu mjesta kušaju naše vino ali i druge tipične specijalitete, da se uvjere i u turistički potencijal kraja. Impresije s takvih turneja uvijek su upečatljive, ostaju dugo u sjećanju, pravog materijala ima dovoljno za objavu ne samo jedanput nego i kroz više puta, u odnosu na ovakvo predstavljanje kod sebe doma povremeni organizirani nastupi naših proizvođača vina vani, ma koliko bili važni i neophodni i ma koliko su i dobro pripremljeni i ma koliko osvrti uzvanika na prezentirana vina bili pozitivni, teško su usporedivi, ipak ti naši povremeni istupi vani budu s određenom dozom sterilnosti. Znam dobro očemu govorim jer sam i sâm niz puta na poziv organizatora boravio u Italiji, Francuskoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Njemačkoj na vinskim događanjima na kućnome pragu vina. Kad taj jednodnevni naš nastup negdje vani završi, posjetiteljima se ni približno dojmovi ne usijeku u pamet kao onda kad su osobno nazočni izravno na izvoru nastanka hedonističkog proizvoda kakav je vino, tako da,  uz silnu ponudu u svojoj zemlji uzoraka vina sa svih strana svijeta, oni teško na duži rok pamte baš naše etikete i poslovno razmišljaju o njima, međutim da bi se to ipak u nekoj iole jačoj mjeri dogodilo trebalo bi u svakoj pojedinoj poslovno zanimljivoj nam sredini u inozemstvu svako malo održavati naše nacionalne prezentacije.

                Moguće je da se sad s 14. međunarodnim festivalom Zagreb Vino.com koji je istinski Vinska Hrvatska na dlanu, stvari mijenjaju, naime dobru volju da u značajnoj mjeri pomogne dovođenju i ugošćenju grupe renomiranih inozemnih eno-gastro a time i turistčkih novinara pokazuje Ministarstvo turizma RH, prof. Dropuljić u razgovorima je izravno s Ivom Bašićem ispred Ministarstva, i rješenje je na vidiku… ♣

Decanter je 2019. nagradio

        SMOTRA LAUREATA NAŠE REGIJE NA BRDU KOD KRANJA – Na ulazu u zgradu šepurio se raskošni Rolls Royce, ali ovaj put riječ nije bila o političarima. Značajna revija dobitnika nagrada DWWA 2019 uglednog britanskog vinskog časopisa Decanter za ovu godinu za našu regiju održana je, u organizaciji ljubljanske Vinske šole Belvin koju vodi Robert Gorjak sa suprugom Sandrom, u elitnom ambijentu Kongresnog centra na Brdu kod Kranja.
Kao izlagači – 45 vinskih kuća, dobitnici priznanja različitih kategorija vrijednosti, od Preporuke do Platinaste medalje, iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Austrije, Italije…. Renomirani nazivi i imena, ali i oni široj javnosti nešto manje poznati, barem zasad, u svakom slučaju svim laureatima  – čestitke!

Gašper Čarman, znan inače kao sommelier i kao vinski trgovac (eVino), u suradnji s nekim enolozima, uvelike s Darinkom Ribolicom iz Kleti Brda u Goriškim brdima, kreira nekoliko vina koja pušta na tržište pod svojom etiketom. Jedno od tih vina je i 18 mjeseci u francuskom hrastu dozrijevani Cabernet franc 2017 Selekcija, koji je osvojio Decanterovu platinastu medalju, navodno sa čak 97 od 100 mogućih bodova! Zanimljiva Gašperova kreacija je i vino ribljeg naziva Palamida 2017 od merlota (45 %), cabernet sauvignona (35 %) i cabernet franca, na DWWA s 90 bodova srebrno, a u maloprodaji u Sloveniji po 7,5 €! Dolje: Izvrstan suhi profinjeno aromatični i elegantni Aldebaran Riesling 2017 – zlato po Decanteru! – od kuće Vino Kupljen koju nakon smrti znanog mu oca Jožeta, jednog od pionira svojedobno uspješnog plasmana slovenskog vina u Hrvatskoj, vodi Samo Kupljen iz Ivanjkovaca na Jeruzalemu u Ormoško-ljutomerskim goricama. Samo Kupljen rođen je u horoskopskom znaku Bika, a Aldebaran je, čujem, najsvjetlija zvijezda u sazviježđu Bika

            Evo, po onome kako je objavljeno u katalogu izložbe, koje su od tih 45 vinarija osvajači platinaste i zlatne medalje: platina – Cabernet Franc 2017 Selekcija – Gašper Čarman; Les Rochelles 2917 – Domaine Louis Max, Burgundija Francuska (uvoznik u Sloveniju: eVino); Iglič Furmint 2016 – Alois Gross; Šipon Seven Numbers 2015 – Puklavec Family Wines; Leonardo 2013 – Marjan Simčič; Secca del capo 2018 – Colossi (uvoznik u Sloveniju: WeVinoVinoteka) ⦁ zlato – Gran Teran 2015 – Coronica; Rosé 2018 – Colnar; DP Brut Šipon 2015 – Dveri Pax; Gorca Furmint 2016 – Alois Gross; Aldebaran Riesling 2017 – Vino Kupljen; Plavac mali Vron Bod 2012 – Tonči Marjan (zlato na granici s platinom!!!); Rebula opoka Medana jama cru 2013 – Marjan Simčič; Tri Morave crveno rezerva 2016 – Temet (Jagodina Srbija); Red Cuvèe 2016 Domaine BarovoTikvesh Châteaux & Domains; Icon Campana Rubimus 2017 i Cuvée No 1 2017 – Vinarija Zvonko Bogdan.

Hvaranin Tonči Marjan sa svojim Plavcem Vron Bod 2012 na DWWA 2019 s 94 boda zlatan i na rubu platine, te platinasti (Leonardo 2013), zlatni (Rebula Opoka Medana jama cru 2013) i trostruki srebrni (Sauvignon blanc opoka Jordano cru 2014, Merlot opoka Trobno cru 2013 i Pinot noir opoka Breg cru 2015) Marjan Simčič iz Goriških brda U sredini i desno: Nakon što sam kušao, smatram da je vino Gran Teran 2015 od Morena Coronike svakako zavrijedilo ocjenovni razred više, dakle u ovome slučaju platinasto odličje!!!!

Michela Nassiz Decanter i Terra Madre Martinović

                Za stolom vinarije Terra Madre iz vinogorja Komarna degustirao sam u društvu big bossa Martinovića i Michele Nassiz kao odgovorne ispred Decantera na manifestaciji kod Kranja, vina Plavac mali Terra Madre 2016 koje je osvojilo srebrnu medalju, te Plavac mali Terra Madre 2011, koje mi je ostavilo znatno bolji utisak, ali tko zna iz kojih razloga to vino, kako mi je kazao Martinović – NIJE bilo poslano na ocjenjivanje!?…

            Na Brdu kod Kranja među Decanterovim laureatima našlo se i feričanačko Feravino. Feravino se predstavilo kao dobitnik, za 2019, triju srebrnih medalja i jedne brončane medalje – srebro su ove godine osvojila vina Graševina Dika 2018, Frankovka Miraz 2016 i Cuvée Miraz 2015 a broncu Rosé Dika 2018. Na kušanje su – za svaki slučaj! – donesene i Frankovka Ice Wine 2016 koja je srebro na Decanteru dobila u 2018, te Graševina Miraz 2017 koja je pak 2018 osvojila broncu.

Luka Vrga i Josip Pavičić – Feravino

            Luka Vrga, član Uprave poduzeća Osilovac kamo spada Feravino i voditelj vinarije Feravino, i Josip Pavičić iz izvoznog odjela kuće uvelike se koncentriraju na ono što je upravo najaktualnije i najvažnije: ubiranje ploda kao sirovine na preradu te sirovine za proizvode dostojne novih medalja, ne samo s Decanter World Wide Awarda nego i s drugih značajnih međunarodnih ocjenjivanja plemenite kapljice. U jeku berbe u srcu svojih vinograda Feravino je upomoć bilo pozvalo i berače sa strane, za njih je priređen poseban berbeni party i u znaku nagradnog natjecanja ekipa berača u efikasnosti u berbi u smislu brzine trganja i količine ali i KAKVOĆE ubranog grožđa. Velike nade polagane su u frankovku, koja slovi kao feričanačko crno zlato. Upravo Decanterove medalje primljene i za frankovku i ova prezentacija na Brdu kod Kranja posebno su dobrodošle za Feravino jer desetak dana nakon nastupa na Brdu kod Kranja u Sloveniji Feravino je bilo domaćin drugog međunarodnog Festivala frankovke, neposredno prije kojega je, da bude dobar uvod u manifestaciju, valjalo organizirati u Zagrebu i masterclass o frankovki, s desetak najbolje ocijenjenih uzoraka na još u srpnju održanome vrednovanju kapljice od spomenute sorte.

Sorta trnjak, zasigurno je golemi potencijal južnijih krajeva konkretno Hercegovine i, u Hrvatskoj, Imotske krajine, i vrijedilo bi, mislim, s obzirom na klimatske uvjete, razmisliti o njenoj sadnji npr. i u – Baranji!!! Ako je već nužno da u Baranji uz tradicijske domaće kultivare budu posađeni u tolikoj mjeri kultivari karakteristični za druga područja, zašto se ne bi smanjili internacionalci merlot i cabernet sauvignon koje danas već svi i svuda imaju, pa da se eventualno na račun tog smanjenja introducira neka sorta iz ovih naših krajeva (trnjak, vranac?), pretpostavljam da bi od francuza u Baranji vrijedilo zadržati cabernet franc…. Josip i Vlatko Nuić iz Crnopoda kod Ljubuškog već su u nekoliko navrata kroz vino dokazali da je trnjak i te kako vrijedan za vino a ne tek kao oprašivač za blatinu. Zamislite sad i ovu (heretičku???!!!) ideju: CRO Cuvée Baranja od 80 posto frankovke te sa po 10 posto trnjaka i vranca zasađenih na baranjskim top-pozicijama!!! A možda – vjerujem da bi vrijedilo pokusa! – baranjski ZOI SUHINT Cuvée od 70 posto frankovke te sa po 10 posto trnjaka, vranca i cabernet franca      

Nikoila Mladenović Matalj

Robert Gorjak i Sandra Bohinec Gorjak, Vinska škola Belvin

Začinak bukovski! Što li je to začinak bukovski? To je sorta, to je i vino. Došao sam na Brdo kod Kranja na kušanje kapljica koje su ove godine osvojile Decanterove medalje, i onda naletim na začinak bukovski, ali ne kao nagrađeni uzorak nego kao uzorak ponuđen maltene od – ispod stola. Na bijelome stolnjaku na stolu vinarije Matalj iz Negotina u Srbji šepurili su se na DWWa 2019 brončani suhi vrlo dobri bordožanin Kremen Kamen 2015 (cabernet sauvignon s 20 mjeseci barriquea i sa 14,5 vol %; mpc. 37 € butelja; smatram da je, iako je još mlađahna duha, na ocjenjivanju DWWA 2019 bio podcijenjen i da svakako zavrjeđuje visoko srebro pa i ono na granici sa Decanterovim zlatom, ako ne i zlato!), potom također brončani Kremen 2016 od cabernet sauvignona (85 %) i merlota, s 12 mjeseci barriquea i s 13,5 vol % (mpc 11 €), te brončani Chardonnay Terasa 2017, a nekako skriven od pogleda čubio je začinak (mpc: 14 €). Nikola Mladenović, vlasnik podruma Matalj, ponudio je začinak na eventualno traženje gosta odnosno po procjeni kome ima smisla ga dati na kušanje, jako mi je drago da je taj uradak kliznuo i niz moje grlo, vrlo lijepo, složeno, skladno i nenabildano fino pitko crno vino, odlično npr. i za tople ljetne dane, a rekao bih intuitivno da bi ga se moglo uz možda malo manji prinos po trsu pa moguće i uz još nešto kasniju berbu da se dobije na koncentraciji, jednog dana predstaviti i kao krepko snažno (ne nužno komercijalno nabildano!) vino i za uz izrazito zimska jela… Mladenović veli kako ima veće ambicije s tom sortom, no treba mu vremena da kultivar bolje upozna i kao sortu zasebno a i u kombinaciji sa svojim agroekološkim uvjetima…

Vinarija Matalj inače brine o 20 hektara vinograda na trima lokacijama u Negotinskoj krajini – Kremen, Terasa i Bukovo. Svaka od njih s obzirom na tlo i mikroklimu predstavlja posebnu cjelinu. Nakon određenog uspjeha s međunarodnim kultivarima (cabernet, merlot, gamay, chardonnay i sauvignon) red je, sada, malo jače se potruditi usklađujući u nijansama s lokalnim tlom i mikroklimom i neke lokalne sorte, Matalj zasad ima temjaniku crnu (za slatku kapljicu) i spomenuti začinak bukovski…

Jako dobar cabernet sauvignon iz 2016, srebro po Decanteru 2019, na kušanje je ponudio Željko Jungić iz Vinarije Jungić iz Čelinca kod Banja Luke

                Na kraju, nešto što se tiče manifestacije na Brdu kod Kranja: katalog! Katalog je vrlo, vrlo važna karika za uspješnu kompletnu realizaciju sajma odnosno festivala, smotre vina.  Njegova je zadaća da bude svojevrsna osobna karta i manifestacije i proizvođača i svakoga vina. Kvalitetna podloga tome da ljubitelj plemenite kapljice bude KVALITETAN potrošač-kupac je upravo to da bude dobro informiran i vinski upućen. Nerijetko će dobar katalog poslužiti i kao svojevrsni vinski vodič. Novinarima koji prate vinsku scenu katalog s bitnim osnovnim obavijestima o vinaru i vinima temelj je kvalitetnog napisa, izvještaja. Poruka organizatoru: ubuduće u katalogu dati ne samo naziv/ime proizvođača, njegovu adresu i e-mail te nazive vina s navodom osvojenog odličja, nego, za praktičnu uporabu, više podataka o proizvođaču i vinima, primjerice iz kojega vinogorja je proizvođač i iz kojega je/kojih su vinogorja vina tog proizvođača, od koje je sorte vino odnosno od kojih su sorata vina označena ne nazivom sorte nego fantazijskim nazivom, pa o dužini maceracije, načinu (inoks, drvo, barrique, velika bačva…) i dužini dozrijevanja, sadržaju alkohola, neprovrelog sladora, ukupne kiselosti, koristan podatak je i maloprodajna cijena u vinoteci u zemlji iz koje vino dolazi… To zacijelo ne bi iziskivalo – pogotovu koriste li se uobičajene kratice i s obzirom na korištenje brojaka i odgovarajućih znakova, bitno više tiskanog teksta i bitno više papira da bi izazvalo jače poskupljenje izrade kataloga  ♣

Američko tržište

          NEISKORIŠTENI POTENCIJAL – Gospodarsko izaslanstvo od više od 20 naših tvrtki u organizaciji Hrvatske gospodarske posjetilo je Cleveland. Predviđeno je bilo da hrvatski poduzetnici za posjeta SAD sudjeluju na poslovnom forumu i u B2B razgovorima, da obiđu nekoliko američkih tvrtki te da nazoče konferenciji Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (The Association of Croatian American Professionals – ACAP).

            Cilj izaslanstva je bolje povezivanje naših poduzetnika s američkim malim i srednjim poduzetnicima te s hrvatskom poslovnom dijasporom u SAD. Naglasak je stavljen na suradnju u zdravstvenom turizmu, farmaceutici, medicinskoj opremi i rješenjima za pametne gradove.

Naši na poslovnom forumu u Clevelandu u SAD

            – Robna razmjena s SAD nam je prošle godine iznosila oko 620 milijuna dolara, što nikako nije zadovoljavajuća brojka. Dobra stvar je da od tih 620 milijuna više od 400 milijuna otpada na hrvatski izvoz u SAD. Američko tržište prepoznalo je kvalitetu naših farmaceutskih proizvoda i oružja, ali mi imamo puno više za ponuditi, naročito u zdravstvenom turizmu – istaknuo je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na otvaranju poslovnog foruma Sjeveroistočnog Ohia i Hrvatske te dodao da su najveće kočnice bržem razvoju gospodarskih odnosa dviju zemalja vizni režim i dvostruko oporezivanje. Upravo zato je ACAP osnovao radne skupine fokusirane na rješavanje problema dvostrukog oporezivanja, te na unaprjeđenje suradnje u zdravstvenom turizmu.

            U sklopu izaslanstva je i tvrtka Alpha Aplikacije, čiji direktor Marko Kukec ističe da se hrvatski IT sektor mora što više okrenuti izvozu.

            – Naša velika prednost je u tome da imamo znanje i kvalitetu te, naravno, niže cijene nego tvrtke u SAD, Australiji, Kanadi ili EU. Upravo zato se tvrtke poput Alpha Aplikacija moraju snažno orijentirati na traženje klijenata i partnera na inozemnom tržištu. Naravno, ne smije se zanemariti ni domaće tržište jer se stanje kod nas mijenja na bolje, ali smatram da prioritet svake tvrtke mora biti izvoz na svjetsko tržište – izjavio je Kukec, uz napomenu da je Alpha aplikacije, mada je dvostruko oporezivanje uteg u poslovanju, cijenom još uvijek prihvatljivija od američke konkurencije.

            Ognjen Bagatin iz Poliklinike Bagatin osvrnuo se na potencijale zdravstvenog turizma i rekao da vodeće domaće institucije u toj branši dijele zajedničku viziju o etabliranju Hrvatske kao top-destinacije za zdravstveni turizam.

            – Gledamo na zdravstveni turizam kao na sektor koji može i mora postati jedan od glavnih generatora investicija i rasta u Hrvatskoj te kao idealno rješenje za problem sezonalnosti hrvatskog turizma. Trenutno smo regionalno prepoznati po kvaliteti dentalnih usluga, ali nastavljamo ka cilju pozicioniranja Hrvatske kao odlične destinacije i za mnoge druge grane zdravstva jer pružamo vrhunsku uslugu na razini najboljih svjetskih zdravstvenih odredišta – poručio je Bagatin..

            Vlasnica FizioVita centara, Anita Mišković, također smatra da Hrvatska ima ogroman potencijal za razvoj zdravstvenog turizma.

            – Što se tiče djelatnosti fizikalne terapije, rehabilitacije i medical spa u smislu unaprijeđenja života, a pri tome mislim ne samo na wellness, još uvijek nismo dovoljno prepoznati i vrlo sporo se razvijamo. Kao tvrtka trenutno nemamo gostiju iz SAD-a, a cilj nam je pronaći partnera s kojim bismo osmislili programe za američke gosta – kazala je Mišković.

            Članovi delegacije imali su priliku posjetiti tvrtke US Endoscopy, Volk i CRT, kao i kliniku Cleveland na čijem čelu je naš poznati kardiokirurg Tomislav Mihaljević. ACAP-ova konferencija će u dva dana trajanja pokriti brojne aktualne teme i raditi na povezivanju naših poduzetnika s američkom dijasporom koje se pokazala zainteresiranom za investicije u Hrvatsku.

            Tržište SAD veliko je i značajno za i nešto što mu još možemo ponuditi, a to su osebujni proizvodi iz segmenta enogastronomije. Iz svojh vinskih lutanja svijetom i susreta s brojnim inozemnih proizvođačima vina znam da je svakome od njih s kojime sam se susreo bilo iznimno stalo izvoziti vino ponajviše u SAD, a na moje pitanje zašto baš prioritetno u SAD obrazloženje je bilo jednostavno i kratko, ali i te kako uvjerljivo: u SAD je moguće lakše nego drugdje plasirati i visokokvalitetno vino koje je i skupo, k tome Amerikanci su promptni u plaćanju! Valjda se u međuvremenu stvari nisu promijenile na loše…

            Neke hrvatske vinske kuće uspijevaju izvesti vino u SAD, određenu zaslugu za skretanje pažnje na vinsku Hrvatsku svakako ima naš valjda svjetski najpoznatiji Amerikanac Miljenko Mike Grgić, kako po tome što je svojedobno vrlo uspješno radio za američku vinsku legendu Roberta Mondavija, tako i po tome što je vino chardonnay, kojega je upravo on kreirao u SAD, u glasovitom povijesnom pariškom dvoboju Burgundije u bijeloj kapljici i Bordeauxa u crnoj protiv Kalifornije bijele i crne kapljice, u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća bilo pobjednik. Ali korisno za promidžbu Hrvatske u SAD bilo je i te kako i to što se Grgić jako zalagao u tome da se znanstveno dokaže da je globalno čuveni američki zinfandel zapravo porijeklom iz naših krajeva, ovdje znan kao tribidrag odnosno crljenak kaštelanski. Zasigurno su zasluge za određeni izvoz hrvatske kapljice u SAD vezane i uz povremene prezentacije hrvatskih vina i vinara u organizaciji HGK na sjevernoameričkom kontinentu, gdje su hrvatske etikete stekle simpatizere i među pripadnicima medija javnog informiranja i vinskim piscima aktivnima na društvenim mrežama, jedan od utjecajnijih od tih svakako je Cliff Rames, koji je u više navrata posjećivao Hrvatsku. Nesumnjivo je da se zasluge za dio izvezenih hrvatskih vina u SAD mogu pripisati i nekim mogli bismo reći novijepečenim Amerikancima koji su inače rodom iz ovih naših krajeva na Balkanu, primjerice Samu Ramiću pa i Mili Rupčiću, glumcu i pjevaču koji se otkako živi u SAD uvelike okrenuo i prema vinskoj sceni i nakon godina rada u trgovini vinima postao vinskim edukatorom! Tu je i Slovenac Marko Podkubovšek koji je nekad davno radio u dubrovačkoj putničkoj agenciji Atlas gdje se od početne stepenice uspeo do gotovo samoga upravljačkog vrha, da bi onda pošao u SAD i više godina tamo bio kao šef predstavništva Atlasa, tamo je, s vremenom, kao veliki ljubitelj vina i sa sve jačom željom da američko tržište upozna s vinima s prostora bivše Jugoslavije, utemeljio uvozničku tvrtku, hrvatska zvijezda njegova uvoza u SAD je vino Dingač Pelješanina Nike Bure.

____________________________________

Amerika sve više voli gorkasto! – Nekad je Amerika trošila samo mekana zaobljena vina, sladunjava do slatkasta, s malo a čak i s dosta ostatka neprovrelog sladora. Po onome što je nedavno objavio Shanken News Daily, ukusi se mijenjaju, i čini se da šira porošačka masa u SAD postaje zrelijia u procjeni kakvoće vina, ali i drugih pića, inače u Americi namjerno serviranih u slađoj varijanti da bi se privukla upravo ta ista šira i za slatkim povodljiva publika… Amerikance bi još trebalo podrobno testirati na preferencije prema barikiranom vinu u smislu toga što barrique mnogim vinima prekrije osnovnu aromatiku i što aromama vanilije i bijele čokolade daje slast i kad vina nemaju količine neprovrelog sladora kojima prelaze iz kategorije suhog u polusuho, pa u poluslatko i u slatko. Rezultati jedne nedavno provedene ankete kažu da je sada sve veći broj Amerikanaca manje sklon sladunjavim eno-uradcima a sve više onim suhima te, štaviše, gorkastima. Više nego ikad prije Amerikanci vole gorkastu espresso kavu, vole intenzivan okus gorke čokolade, priklanjaju se sve više i gorkastoj IPA pivi. U porastu je i potražnja za gorkastim jakim pićima, poglavito za fernet brancom, Gorkasta pića postala u većoj mjeri obvezna u koktelima…

_____________________________________

Niko Bura gotovo sve što proizvede izveze u SAD

                U više navrata i to od inače vrlo cijenjenih vinara u Italiji – jedan od njih je npr. Bibi Graetz iz Toscane – čuo sam da je u SAD vrlo teško pronaći uvoznika kao zaista dobrog partnera… osim ako je riječ o toskanskoj vinariji s dugačkom povijesti u produkciji Bahova nektara i s dugogodišnjom visokom reputacijom kao proizvođača.

                Evo, ovdje, zasigurno za hrvatske ponuđače plemenite kapljice korisnih informacija o tome što danas u kontekstu vina za koje očekuju da će ga uspjeti dobro plasirati najviše traže američki uvoznici, kao posrednici između inozemnih vinara i tržišta u SAD. Stavovi proizlaze iz izjava anketiranih predstavnika nekoliko vodećih uvozničkih i distribucijskih kuća na nacionalnoj razini, naime u SAD ima i dosta manjih, regijskih uvoznika koncentriranih u uvozu na ponudu određenog vinorodnog područja u nekoj zemlji i usreditočenih na plasman tih vina u pojedinim zemljopisno manjim sredinama u SAD. U te vodeće kuće spadaju npr.  Taub Family Selections, Wilson Daniels, Folio Fine Wine Partners (koju je osnovao Michael Mondavi), Vineyard Brands, Michael Skurnik Wines & Spirits. Wilson Daniels, Taub, Portfolio i Vineyard Brands inzistiraju na tome da s proizvodima budu prisutne 100 posto na tržištu SAD, one svaka žele za proizvode imati ekskluzivu za svih 50 američkih država, makar  treba reći da postoje iznimke, jedna iznimka je glasoviti bordoški Château Petrus, kojega uvoze i distribuiraju sve te četiri navedene tvrtke.

                Predosnove za sklapanje poslovnog odnosa su zainteresiranost proizvođača-ponuđača za povezvanjem s uvoznikom koja se može pokazati bilo izravnim kontaktiranjem uvoznika na njegovu adresu, bilo susretom s predstavnicima uvozničkih kuća na nekom od najznačajnijih međunarodnih vinskih sajmova. Američki trgovci vinom rado kažu kako u sklapanju poslova uvijek nastoje u kontaktiranju održati ravnotežu između ponuđača za kojega su svaki od njih posebno zainteresirani, i brojnih ponuđača koji pokazuju inicijativu da se obrati njima i koji im se i obraćaju maltene svakog tjedna. Do prije koju godinu dva najvažnija sajma za obvezno sudjelovanje i za posjet vinskih trgovaca bili su bordoški Vinexpo i diseldorfski ProWein, a u posljednjim godinama glavna zvijezda je ProWein. Sajmovi poput ProWeina osobito su zanimljivi američkim uvoznicima kad za svoj portfolio traže nekog istaknutog vinara iz nekog partikularnog vinorodnog područja iz kojega inače u ponudi još nemaju vino.

                Američki uvoznici traže kakvoću i vino po razumnoj cijeni, što je logično, ali ovdje je, s obzirom da već imaju puno butelja na zalihi, važno napomenuti i da žele da to vino bude drukčije, iz neke druge apelacije dakle nešto što još nemaju u ponudi odnosno nešto čime bi proširili specifičnu ponudu. Najčešće se drže toga da po jednoj apelaciji ne drže više etiketa, ali zato vole da apelacija koju imaju ili je se žele domoći bude zvučna. Mnogi proizvođači ponuđači koji još nemaju uvoznika u SAD, razumljivo, gravitiraju onim uvoznicima za koje, možda baš i od svojih susjeda, saznaju da već uvoze vina slična po stilu njihovima pa ih to na neki način ohrabruje, ali u najvećem broju slučajeva kontaktiranje tih uvoznika greška je jer ti uvoznici u principu, logično, ne vide neku korist od toga da se prihvate plasmana još jednog sličnog vina i da time na tržištu zapravo sami sebi rade stanovitu konkurenciju. U mogućoj poslovnoj suradnji američki uvoznici i distributeri prednost daju proizvođaču-ponuđaču za kojega vjeruju da je dovoljno pouzdan da s njime mogu sklopiti dugoročan poslovni odnos, a to znači da se radije upuštaju u poslovnu vezu s proizvođačem koji glede kvalitete, stila i osebujnosti vina ima podjednake stavove kao i oni. Preferira se u poslovnu vezu ući s vinskom kućom u obiteljskom vlasništvu i u kojoj obitelj određuje stil vina i nadgleda proizvodnju, vjerovanje je da je pouzdanije ići u dugoročni poslovni odnos sa stabilnom obiteljskom vinskom kućom. Kooperative nisu popularne, naime predstavnici vodećih američkih uvozničkih kuća objasnili su da u vinima s kojima dilaju traže iskrenost i autentičnost a ta je svojstva, po njihovu mišljenju, lakše pronaći u kapljici ozbiljne obiteljske vinarija. Naravno, ima i još nešto: u donošenju odluke uvoznika s kojom će stranom vinskom kućom surađivati bitno pomaže ako vinarija ima dugu svijetlu vinsku povijest i na temelju toga kakvu zgodnu priču o sebi a s kojom je moguće lijepo začiniti marketinški istup. Plus je i to ako vino – bilo da je već prije bilo prisutno na američkom tržištu bilo od toga što su se o njemu u američkim eno-gastro časopisima raspisali domaći novinari – ima u SAD neke dobre epitete. Rado se podržavaju proizvođači-ponuđači koji dobro govore engleski, koji imaju neku svoju karizmu, i koji su spremni s vremena na vrijeme doći u SAD radi prezentacije, te koji su sporazumni i na druge načine sudjelovati u stanovitoj mjeri u marketinškoj aktivnosti. Američki uvoznici gledaju još na nešto – kamo da s obzirom na kakvoću i osebujnost vina, na reputaciju vinarije i na zanimljivost o vinariji koja se koristi u promidžbene svrhe unutar vlastitog portfolija pozicioniraju vino s obzirom na maloprodajnu cijenu što će ga pratiti na tržištu i što bi je kupac bio voljan platiti.

                Dakako da se pri odluci o uvozu i sklapanju poslovne suradnje vodi briga i o količini što je neki proizvođač može staviti uvozniku na raspolaganje. Nije rečeno da to mora obvezno uvijek biti velika kvantiteta, preciznije je dakle govoriti o tzv. kritičnoj masi koja se nudi od neke etikete, naime kod nekih posebnih, ekskluzivnih vina proizvedenih u maloj količini prihvatljive su, s obzirom na ekskluzivnost proizvoda i znatno manji broj proizvedenih butelja nego što bi a tražilo kod nekog vrlo dobrog regularnog proizvoda. Uvoznik se u svakome slučaju zanima za to koliko je proizvođač čije vino dobro prodaje i do kojega mu je stalo u slučaju da u startu ne postoje neke osobite količine od toga vina voljan širiti se s vinogradima i produkcijom te kapljice,

            I, za kraj, još ova bitna stavka: koje će biti novčane i druge (primjerice očekuje se osobna nazočnost ne tek na jednoj nego na više prezentacija vina po većim gradovima SAD u organzaciji uvoznika) obveze proizvođača vina da sudjeluje u ukupnom marketingu vina na američkom tržištu. Vodeće američke uvozničke i distribucijske kuće kažu da oko 80 posto vinarija čija vina one uvoze/distribuiraju financijski sudjeluje u troškovima marketinga, prema prijedlogu uvoznika i prema potpisanom sporazumu o marketinškm planu između uvoznika i proizvođača/ponuđača. Sudjelovanje u marketingu prihvaća se ne samo podmirenjem određenih novčanih svota nego i/ili stavljanjem uvozniku na raspolaganje besplatno određenog broja boca neke etikete namijenjenih zakušanje vinskim novinarima, blogerima koji u svojim medijima objavjuju recenzije o vinima, te biranim sommelierima, kao i određenog broja butelja predstavnicima uvoznika koji vina daju na degustaciju klijentima u promotivnim aktivnostima. ♣

Dani berbe

          PARTY u TRSJU te RADIONICA i FESTIVAL FRANKOVKE – Intenzivan kalendarski početak jeseni u Feričancima: trganje – kao stanje redovno u tome dijelu godine, pa party u trsju kao nadgradnja, i masterclass i festival posvećeni frankovki – kao veliki marketinški finale. Feričanački podrum Feravino osobito se diči s frankovkom i želi, čuo sam, ozbiljno skrenuti pažnju javnosti da je Slavonija ne samo graševina, kako bi se iz raznih dosadašnjih kampanja moglo zaključiti, nego da je ona i frankovka!

Feričanci, Feravino, jematva 2019: najljepše beračice

                U srcu vinograda Feravina poseban berbeni party bio je u znaku nagradnog natjecanja ekipa berača (domaćini, novinari, te distributeri vina) u efikasnosti u berbi u smislu brzine trganja i količine ali i kakvoće ubranog grožđa. S obzirom na broj beračica trebalo je svakako službeno proglasiti Ljepoticu berbe 2019.

                Velike nade polagane su u frankovku, makar se istovremeno i strepilo kako će s obzirom na hirovite meteorološke okolnosti stvar u vinogradu završiti. Sâm kraj rujna u Feričancima je bio u znaku drugog Festivala frankovke. Uz Miss berbe, upravo zbog nastojanja Feravina da jače afirmira feričanačku (slavonsku!) frankovku vrijedilo je – vidi se to lijepo na fotografiji mlade dame uhvaćene u druženju s frankovkom – bilo odmah proglasiti Miss frankovke 2019 odnosno Ambasadoricu feričanačke frankovke, bilo pak najaviti proglašenje Miss za dane Festivala frankovke!

Ambasadorica feričanačke (slavonske) frankovke!

                Feravino, koje inače ima 170 hektara vinograda, brigu o frankovki vodi na oko 40 hektara. Godišnje proizvede oko 150.000 litara frankovke, u nekoliko verzija – kao sasvim mladu (primeur), kao jednogodišnju do dvogodišnju srednjeg tijela i za svakodnevnu potrošnju pod markom Dika, te, kao špicu Miraz, duže (barem oko 2,5 do tri godine) dozrijevanu u bačvicama.

__________________________________

Kapljica Karla Velikoga Frankovka, SINONIMIMA Frankovka modra, Modra frankinja, Plavi frankovac, Blaufränkisch, Limberger, Lemberger, Franconia, Kekfrankos, Borgonja, jedna je od najkvalitetnijih crnih sorti kontinentalnih vinogorja. Poznata je kao Vino Karla Velikoga!

Frankovka crna          Crtež: Greta Turković

 Domovina sorte je nepoznata. Kad govorimo o njenu PORIJEKLU valja reći da bi neki danas stavili ruku u vatru da je ona iz Austrije, gdje je i ima mnogo – prostire se na gotovo 3340 ha, a od toga je čak gotovo 94 posto u predjelu Gradišća (Burgenlanda). Iz Austrije, upravo Burgenanda, ali i iz Württemberga kod Stuttgarta u Njemačkoj (ukupno je u Njemačkoj ima 1729 ha) zasad frankovka stiže kao vino s najupečatljivijim kvalitativnim i karakternim izričajem. S obzirom na naziv, neki, međutim, misle da je kultivar iz njemačke pokrajine Franken (Franačka), ali u to je teško povjerovati s obzirom na to da sorta traži ipak drukčiju klimu od one u spomenutoj regiji. U Njemačkoj se frankovka uzgaja praktički jedino u Württembergu, i to pod nazivom Blauer Limberger, Lemberger, a u Frankenu je (gotovo) nema.

Postoje mišljenja da je sorta nastala na teritoriju današnje Slovenije, ali i mišljenja da se rodila u Mađarskoj. Leksikon Wine Grapes of the World autora Jancis Robincon, Joséa Vouillamoza i Julije Harding spominje tu čak i – Dalmaciju! Na temelju podataka koje su rečenom autorskom triju za potrebe Leksikona svjetskim vinskim kultivarima dostavili regijski stručnjaci objavljeno je da se mjesto rođenja frankovke kao sorte nalazi negdje u pojasu od Dalmacije do Austrije i Mađarske

Pretpostavka je da je sorta križanac između jedne slabije njemačke i jedne francuske sorte. Utvrđeno je da ima stanovitu rodbinsku vezu s gouais blancom ili Heunisch weisserom, belinom. Inače, izraz Blaufränkisch dolazi od običaja iz vremena prije srednjega vijeka da se sorte dijele na one kvalitetnije što su iz zemlje Franaka (Franačka), i te su u nazivu nosile i izraz fränkisch, i na one iz drugih područja i manje kvalitetne, nazivane heunisch. Karlu Velikom, kojega pamtimo i kao reformatora i u vinogradarstvu, te koji je naredio čišćenje vinogorja od nekvalitetnih sorti, vino od frankovke se jako dopalo, jer da daje kapljicu francuske kakvoće, i sorta se očuvala uvelike zahvaljujući njemu. Danas je frankovka u većoj mjeri rasprostranjena, osim u Austriji i u južnome dijelu Njemačke, i u Hrvatskoj (Slavonija), Mađarskoj (mađarski dio Gradišća, Panonski jug/Villany), Sloveniji (Metlika, područje Posavja uz Krku), a nešto je ima i u Švicarskoj, sjevernoj Italiji (oko Bergama), pa i u Francuskoj.

Frankovka kao sorta nije osobito zahtjevna u vinogradu, vrlo je rodna, s grozdovima težine od čak i 250 grama. Za postizanje premium vina nužno je vinogradi posaditi na prikladnoj poziciji, te gotovo drastično smanjivati rod

Spomenuti treba i to da je frankovka – inače roditelj kultivara gamay crni – kao partner sudjelovala u stvaranju brojnih križanaca, kao što su npr. zweigelt (frankovka i lovrijenac), blauburger (frankovka i portugizac), zatim acolon, cabernet cubin, cabernet mitos, Heroldrebe, magyarfrancos, rubintos i reberger.

______________________________________

Razotkrivena borgonja! – Dugo je inkognito živjela u Istri, poistovjećivana je s francuskom sortom gamay, otud i naziv Borgonja, ali onda je razotkrivena:

Borgonja je isto što i Frankovka!

 Svojedobno je znani opatijski ugostitelj Joso Tariba u nastojanju da istakne sklad između jela od namirnica iz našeg morskog priobalja, tj. ribe i plodova mora, i bijelih vina iz Slavonije, posebice Kutjeva, smislio izreku Jadransko more ljubi Panonsko more, a ovim najnovijim otkrićem o borgonji, potvrđenim i od strane stručnjaka prof. dr. Edija Maletića, još se produbljuju veze između i Slavonije i Istre.

______________________________________

 Najprikladniji za frankovku su južni, topli i od vjetra zaštićeni položaji, u pojasu umjerene a i sjevernije klime. Nije osobito izbirljiva na tlo, ali valja ipak reći da vrlo voli duboka i plodna tla. Podnosi i vapnenačko tlo, ali tu ne pruža velike rezultate. ROD je uglavnom redovit, a prinos joj je jako dobar, grozd dosta velik, pa i do 250 grama, može dati i do oko 70 hl prilično kvalitetnog mošta po hektaru.

Što se tiče SVOJSTAVA, ona omogućuje proizvodnju jako dobrog do izvrsnog vina no izvrsnog tek ako je njeno trsje na prikladnoj vinogradskoj poziciji i na prikladnome tlu uz mali prinos te ako grožđe besprijekorno dozori. U Hrvatskoj se sjajno pokazuje u Feričanačkom vinogorju.

Frankovka

Vino je kompaktne vrlo tamne rubinaste boje s dosta dugotrajnim ljubičastim odsjajem. Miris je svjež, voćni, podsjeća pomalo na malinu, pa i na dud, od aroma znaju se javiti i badem, i kopriva, a, naravno, ako se vino stavi na dozrijevanje u barrique, začinski segment – valja znati izabrati dobro napravljenu bačv(ic)u i prikladno paljenje, kako ne bi iskakali vanilija i zadimljenost – jače dolazi do izražaja. Okusom vino od trsja a malim prinosom bude puno, s vrlo dobrom kiselošću, te blago oporo. Vinificira li se prikladno, uz dovoljno dugu maceraciju, frankovka je pogodna za odležavanje, a optimum obično postiže nakon tri do četiri godine.

SERVIS i JELO – Frankovku poslužite na 16 stupnjeva mladu, a stariju nešto topliju, na 18 stupnjeva, te i iz veće čaše, ovakve kao na crtežu. Mlađu uz paštete, topla predjela s tijestom, kuhani jezik, srce, pečenu jetru, puževe, gljive, janjetinu s ražnja, a odležanu i kompleksniju uz npr. pečenje od svinjetine, teletinu i janjetinu ispod peke, pernatu divljač, polutvrde ne suviše aromatične sireve. Lijevo: prikladna čaša za ozbiljnu, odležanu frankovku (Željko Suhadolnik © srpnja 2012) ■

____________________________________

Masterclass o frankovki: Matjaž Lemut te, dolje, predstavnici Feravina – Luka Vrga, direktor , Jenny Šimić iz marketinga, te enolozi koji su od 2010 na ovamo radili na frankovki bilo u Feravinu bilo u Belju – Antonija Čeme, Lemut, Marijan Knežević (Marko Čolić)

            O frankovki je na masterclassu opširno govorio enolog i iskusni proizvođač vina Matjaž Lemut Tilija iz Vipavske doline, inače već godinama eno-savjetnik u Feravinu. Iznio je podatak o stupnju njene raširenosti u pojedinim zemljama, pa je tako spomenuo da je u Slovačkoj uzgajaju na oko 1378 ha, u Češkoj na oko 1160 ha, u Čileu je navodno ima čak na 290 hektara, u Sloveniji je pak na 680 ha, za Hrvatsku je izašao s brojkom od 558 ha no po Arcodu – podatak koji sam prije nekoliko mjeseci dobio od naše Agencije za plaćanje u poljoprivredi – površina je ovdje u nas ipak nešto manja – 475 ha. Lemut za frankovku kaže da su višegodišnja mjerenja pokazala da u berbi nakupi sladora svakako od 20 do 24 g/l, da joj se kiseline kreću oko 7 g/lit, da je bogata fenolima, antocijanima, što je moguće vidjeti iz njene tamne boje. Sorta je prikladna za proizvodnju većeg broja tipova vina, od mirnog i pjenušavog roséa, preko sasvim mladog crnog vina (nouveau, primeur, novello, mladuh…), zatim jednogodišnjeg do dvogodišnjeg vina srednjega tijela pa do velikog dugo u bačvi(ci) dozrijevanog vina. Primarne arome joj počivaju, veli Lemut, na terpenima, koji su vrlo osjetljivi na oksidaciju pa enolog treba biti oprezan da se u vinu ne razviju neke strane arome.

Najbolje ocijenjene frankovke na vrednovanju vezanom uz Festival frankovke 2019 u Feričancima

Nakon predavanja kušalo se 11 vina od sorte frankovka, na nedavnom vrednovanju u vezi s Drugim festivalom frankovke uzorci najbolje ocijenjeni u svojim kategorijama (rosé mirno 2018, crnjaci berbe 2018, zatim crna vina stara dvije do tri godine i crna vina starija od tri godine, pa slatki bijeli predikat), konkretno riječ je o etiketama:

                Rosé 2018 – Miklaužić i Rosé 2018 – Feravino, pa Modra Frankinja 2018 – Mramor (Slovenija), Kekfrankos 2018 – Gere Tamas & Zsolt (Mađarska), Dika 2018 – Feravino, potom Miraz 2017 – Feravino, Kekfrankos 2016 – Wylyan (Villany Mađarska), te Modra Frankinja 2015 – Kozinc (Slovenija), Frankovka 2012 – Belje i Miraz 2012 – Feravino, predikat je bio Frankovka ledeno vino 2016 od Feravina.  Pobjednik na ocjenjivanju bilo je vino Frankovka Miraz 2017 – Feravino.   ♣

Vinski utorak/Winy Tuesday

        UČITI i UŽIVATI: TALIJANSKI i VINO – Različiti su putevi vina: jedan teče konobom odnosno podrumom, drugi gostionicom, treći vinskim barom, četvrti vinskim sajmom, peti žilama i mozgom, šesti vinskom radionicom u informativnom, edukacijskom i komercijalnom smjeru, sedmi vinotekom i boljim restoranom… Rekao bih da je ovaj šesti način posebno dobar jer uz užitak u kapljici omogućuje i stjecanje ponešto znanja s više područja, a šire znanje uvijek je dobrodošlo, k tome ono znanje baš vezano uz vino pomaže promociji ne samo tog vina ili stila vina nego i promociji čitavog vinskoga teritorija odakle je vino, a to je bitno za razvoj turizma (gospodarski napredak!) na tome teritoriju.

Marija Vukelić s buteljama koje je pripremila za radionicu L’italiano ed il vino

                Zagrebačka profesorica stranih jezika, baš i talijanskoga!, Marija Vukelić –  koja se još od prije mnogo vremena a nakon što je bila uključena u udrugu Žene u vinu odnosno Women on Wine ili WoW bavi plemenitom kapljicom na način da joj pristupa ne tek kao ukusnom otkako je svijeta i vremena popularnom napitku nego kompleksno kao mediju uz koji je moguće mnogo toga upoznati te spoznati pa, s obzirom na neraskidivu vezu enogastronomije, geografije i turizma, i gospodarski valorizirati pojedini kraj – s vremena na vrijeme s vinom kao protagonistom-magnetom organizira zanimljive radionice i druženja uz čašu na hedonističko-intelektualnom nivou. Najnovija i s početkom rujna pod nazivom Vinski utorak/Winy Tuesday startala serija vinskih radionica profesorice Vukelić krenula je s prvim danima rujna u novootvorenom bistrou fine hrane i biranog vina Fino & Vino na zagrebačkom Kaptolu, a odvijala se na temu L’italiano ed il vino = Talijanski i vino. Druženje uz čašu oplemenjeno je spojem talijanskog jezika i Bakhova nektara proizvedenog u Italiji. Prof. Vukelić u priču je umiješala i velikana Renesanse Dantea Alighierija!

                Uz desetak talijanskih vina iz više područja apeninske Čizme moglo se upoznati više talijanskih riječi bitnih za opću komunikaciju te izraza vezanih uz enogastronomiju, zatim saznati pojedinosti o nastanku tih vina naime u svakom talijanskom vinogorju postoje – za razliku od situacije u nas! – pravilnici vezani uz produkciju vina (sorta odnosno sorte, berba, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja, najraniji mogući izlazak vina na tržište…) zamišljenih da uvjerljivo predstavljaju svako svoj kraj.

                Prezentirana su sljedeća vina: CASA COSTE PIANE Valdobbiadene  Prosecco DOCG Veneto proizvedeno, rado se kaže, od sorte glera, iz Lombardije je došao BERSI SERLINI Franciacorta brut Satèn, 100%  blanc de blancs (chardonnay), objašnjeno je što je Franciacorta i što je to Satèn.

Voditelj bistroa Fino & Vino, sommelier Krešimir Šesnić

                Iz Veneta su slijedila dva bijela vina iz područja Soave: ROCCA SVEVA Soave Classico DOC 2018 i COFFELE Alzari Bianco IGT 2016, tu se moglo saznati što se krije iza oznaka Soave Classico DOC i Bianco IGT i osjetiti koje bolje paše uz izvrstan rižoto s račićima kuhinje Fino & vino. S vulkanskoga tla, crnjak izrazite punoće i odlične pitkosti bilo je vino MAELI:  D+  (di più) Colli Euganei DOC Rosso 2013 (merlot – cabernet sauvigon – carménère).

                Drugo crveno vino opet uzorak iz Veneta, riječ je o Valpolicelli ripasso 2013 DOC Superiore COLLINA deL SOLE  toplo, puno vino jakoga tijela,  posluženo uz originalnu talijansku salamu tipa Milano.

                Dva najvažnija predstavnika regije Pijemont, a od sorte nebbiolo, bila su CERETTO Barbaresco  DOCG  2012 (14,5 vol%) i FRANCESCO RINALDI & FIGLI Barolo DOCG Brunate (14 vol%). Barbaresco taman u svojim dobrim godinama, a Barolo još mlađahan, jer, kako kažu Talijani – najbolji je između svoje desete i dvadesete  godine života, a ovaj je navršio tek osam.

                Za kraj degustacije – povratak u Veneto s vinom CANTINE UGOLINI Valle Lena  Recioto della Valpolicella DOC 2015 (13,5 vol %). Vino Recioto della Valpolicella Talijani preporučuju uz čokoladne i tradicionalne deserte sa sušenim voćem i čokololadom. Uz ovaj Recioto poslužen je čokoladni desert profiterol, svi nazočni bili su oduševljeni tom kombinacijom  za finale ove talijanske večeri.

 Pojmovi: Glera! – Glera je bijela vinska sorta za koju se danas najčešće kaže da se rabi za proizvodnju pjenušaca Prosecco di Valdobbiadene i Prosecco di Conegliano. Po najnovijim istraživanjima koja se spominju u velikom i prije nekoliko godina izdanom Svjetskom atlasu vinskih kultivara što su ga priredili Jancis Robinson, José Vouillamoz i Julia Harding, kičma pjenušca prosecca je kultivar prosecco tondo (s okruglim bobicama, danas zvan samo prosecco; postoje još i prosecco lungo s ovalnim bobicama, te prosecco nostrano, napominje se da se ti kultivari već odavna uzgajaju u području Trevisa a da im naziv prosecco dolazi od zaseoka Prossecco ili po slovenski: Prosek kod Trsta). A prosecco (tondo) je zapravo isto što i – teran bijeli iz Istre, ostali sinonimi prosecca kao glavnog naziva za sirovinu za talijanski pjenušac prosecco su briška glera, glera di Trieste, serpinia, serpina i serpino (Colli Euganei), števerjan (Slovenija). Stručnjaci za ampelografiju navode da se kao glavni junak svjetski silno popularnog lepršavog sladunjavog pjenušca sa zaštićenim nazivom prosecco iz Veneta u sortnom smislu službeno sada ističe ipak izraz glera, a ne prosecco, stoga da ne bi više dolazilo do prijepora oko naziva prosecco, prosek i prošek.

Prosecco se inače proizvodi metodom charmat, a to je drugo vrenje ne u butelji nego u velikim inokx-cisternama. Proces prozivodnje je dosta kratak (nekoliko mjeseci), pa prosecco može dosta hitro na tržište, između ostaloga i to omogućuje prodaju po dosta nižoj cijeni od pjenušaca rađenih klasičnom šampanjskom metodom na koje treba potrošiti dosta više vremena (nekoliko godina). Uz vrlo prihvatljivu cijenu ostali razlozi tolikoj potražnji za proseccom su njegovi lepršavost i blaga slast koja lako osvaja široku publiku.

Bersi Serlini

 Franciacorta, vinogorje smješteno između Brescije i Bergama u blizini jezera Iseo (Lago d’Iseo) u talijanskoj pokrajini Lombardiji, proslavilo se s pjenušcima rađenim klasičnom šampanjskom metodom. Glavnina proizvodnje je pjenušac, mirno vino u količinskom smislu a i po reputaciji daleko je ispod ranga što ga drži pjenušavo. Toliko se kakvoćom ali dakako zahvaljujući i povoljnijim cijenama u odnosu na šampanjce, Franciacorta nametnula na međunarodnom  tržištu da je nazivaju talijanskom Šampanjom. Pjenušci se proizvode od chardonnaya te bijelog i crnog pinota. Ukupna površina vinograda je oko 12.000 ha.

Nekoliko je kategorija pjenušaca iz Franciacorte: redovni mora na kvascima u butelji a nakon drugog vrenja provesti prije degoržiranja najmanje 18 mjeseci s time da na tržište smije izaći tek 25 mjeseci nakon berbe, a za riservu obvezno ležanje na kvascu u butelji je 30 mjeseci. Posebnost Franciacorte je Satèn, riječ je o pjenušcu s tlakom nižim od 4,5 atmosfere, dakle s manjim pritiskom u odnosu na klasične pjenušce. Najpoznatiji i najcjenjeniji proizvođači su Ca’ del Bosco, Bellavista, Monterossa, Cavalleri, Majolini… među bolje spada i Bersi Serlini.

Soave classico DOC: Soave je vinogorje kod Verone, šire poznato po laganijem nekompliciranom bijelom svježem vinu kralježnicu kojega s udjelom od barem 70 posto čini lokalna sorta garganega, u ostalih 30 posto smiju ući trebbiano toscano u Soaveu zvan trebbiano di Soave, bijeli pinot i chardonnay. Ako je vino proizvedeno od grožđa iz vinograda baš unutar područja Soave odnosno unutar područja Monteforte d’Alpone na etiketi u nazivu smije stajati i oznaka classico. Uz baznu apelacijsku oznaku DOC postoji i ona DOCG (denominazione d’origine controllata e garantita), rezervirana za viši kvalitativni razred, po konzorcijskom pravilniku o proizvodnji i apelacijama prinosi po hektaru moraju biti i do 40 posto manji manji u odnosu na one za vino bazne linije, slador u grožđu mora biti takav da vino bude minimalno s 12 vol % alkohola. Recioto dei Soave, s dugom tradicijom proizvodnje u predjelu Soave, slatko je desertno vino proizvedeno od djelomice prosušivanog grožđa. Vino je sa statusom DOCG.

Colli Euganei tradicijsko je vinogradarsko područje relativno na sjeveru Italije, između Padove i mjesta Monselice južno od Padove. Područje je to bijelih i crnih sorata te jednostavnijih ali istodobno i vrlo kompleksnih respektabilnih eno-uradaka, posebice od cabernet sauvignona i merlota, bilo svakog zasebno bilo pomiješanih. U specijalitete teritorija ubraja se pjenušavo vino Fior d’Arancio od sorte muškat žuti, koja se na tom prostoru odavna uzgaja Od muškata žutoga u vinogorju Colli Euganei rade i passito, tip vina od prosušivanog grožđa. Na području Colli Euganei od kultivara se uzgaja još i prosecco (teran bijeli), da ponovim: lokalno zvan serpino. Od njega, te od sorte pinello rade se muzirajuća (frizzante) vina (frizzante = muzirajući).

Maeli D+ (cabernet sauvignon, merlot, carmenère) i Valpollicella Ripasso, s milanskom salamom

Valpollicella također je vinorodna zona pokraj Verone, ali riječ je, za razliku od Soavea, o području crvenoga vina. Bazno vino Valpollicelle, gdje se također, još i uvijek, ide na dosta visoke prinose, svjetlije je rubinske boje, s notom trešnje a i tragova badema u mirisu, s dobrom svježinom. Za proizvodnju se, po pravilniku tamošnjeg Konzorcija za vino, koriste domaće corte corvina veronese (40 do 70 %), rondinella (20 do 40 %), molinara (5 do 25 %). Tih sorata mora u valpollicelli biti najmanje ukupno 85 posto, dok preostalih 15 posto mogu činiti barbera, sangiovese, rossignola, negrara. Uz baznu valpollicellu postoji i valpollicella classico, to je viši rang, grožđe treba biti iz točno definiranih kvalitetnijih užih lokacija unutar oblasti Valpollicelle, visina prinosa po hektaru točno je određena i vina classico su već dosta tamnije boje i dobrom notom ozbiljnosti. Ima još: bolja valpollicella kapljica označena je kao valpollicella classico superiore. Postoji i kategorija valpollicella ripasso. Ripasso je stara tehnologija vinara Valpollicelle a sastoji se u tome da se već gotovo vino valpollicella stavlja na trop na kojemu su se odvijale maceracija i alkoholna fermentacija grožđa istih sorata iz Valpollicelle ali branih dosta kasnije, u terminu najmanje kasne berbe da bi se dobilo ili desertno (Recioto) ili neko moćno suho vino (Amarone). Kroz tu drugu maceraciju i alkoholnu fermentaciju osnovna valpollicela dobiva na boji, taninu i alkoholu, strukturi. Ripassom se postiže to da se prilična količina obične valpollicelle pretvori u osjetno bolju kapljicu.

Špice teritorija Valpollicella su Amarone della Valpollicella i Reciotto della Valpollicella. Amarone je svjetski glasovito tamno gusto crno veliko vino s alkoholnom gradacijom od 14 do 17 vol % i vodi se u kategoriji suhoga, a proizvodi se od kasnije branoga te u sušionicama prosušivanog grožđa corvine, rondinelle i molinare, nakon maceracije i alkoholne fermentacije vino mora u drvenim bačvama dozrijevati najmanje pune tri godine. Reciotto della Valpollicella proizvodi se, kao i amarone, prosušivanjem grožđa, ali se vrenje u nekom trenutku zaustavi da bi vino bilo slatko. U reciotu budu sorte corvina gentile, corvina grossa, rondinella i oseleta koje se ručno beru u listopadu, onda se bobice još suše u posebnim prostorijama za sušenje. Početkom travnja, kad grožđe izgubi  i do 55 posto svoje prvotne težine, bobice se odabiru ručno, prešaju i maceriraju do dva mjeseca. Fermentacija se prekida da bi vino ostalo željeno slatko. Nakon punjenja vino odležava još osam mjeseci u bocama prije nego što ga se pusti na tržište.

Zagrebački ugostitelji Boris Orašanin Zubo (Trilogija) i Krešimir Šesnić (Fino & Vino) u posjetu kod barolaša Roberta Voerzija u La Morri te na posjedu Bruno Rocca u Barbarescu

I još vezano uz barbaresco i barolo: oba vina glavni su aduti Pijemonta. Oba su od sorte nebbiolo 100 posto, oba su u statusu DOCG. Nazivi vina su po nazivima vinogorja. Oba vina nešto su svjetlije boje (karakteristika sorte nebbiolo), svojstveni su im snažna struktura, vrlo dobra kiselost  i izraženiji tanin zbog čega je i preporučljivo ne žuriti nego strpiti se s konzumacijom. Postoji konzorcij koji brine o proizvodnji, marketingu i plasmanu tih vina. Barolo je glavni igrač, a barbaresco je, uvjetno rečeno, s obzirom da po konzorcijskom pravilniku smije na tržište ranije, mlađi brat. Barolo dolazi iz brdskih vinograda jugozapadno od grada Alba u provinciji Cuneo, godišnja proizvodnja barola kreće se oko sedam milijuna boca. Zona obuhvaća 11 sela i ukupno oko 1000 hektara pod trsjem. Od tih 11 sela pet ih slovi kao ekstra-kvalitetno za vino, a to su: Serralunga d’Alba, Monforte d’Alba, Castiglione Falletto, La Morra, Barolo. Od 1980. vino barolo je u apelaciji DOCG. Po pravilniku, vino barolo smije iz podruma na tržište izaći tek nakon tri godine od godišta berbe, s time da od toga najmanje dvije godine mora provesti na dozrijevanju u drvenoj bačvi. Postoji i barolo u kategoriji riserva, on na tržište smije najranije izaći nakon pet godina od godišta berbe. Među najbolje proizvođače barola spadaju Roberto Voerzio, Paolo (Enrico) Scavino, Elio Grasso, Giacomo Conterno, Aldo Conterno, Enzo Boglietti, Fratelli Revello, Bartolo Mascarello, Marziano Abbona, Aldo Vajra, Elio Altare, Giovanni Alessandria, Brovia, Bruno Giacosa, Luigi Einaudi, Gaja, La Spinetta. Giovanni Manzone, Pira-Chiara Boschis, Luciano Sandrone, Vietti, Damilano, Fratelli Revello….

____________________________________

Iskrena jelaGostu, vinu & džepu prijateljski pristup

Genuine meals ⦁ Guest, wine & pocket friendly approach

Inventivni šef kuhinje & iskusni kompetentni sommelier

Inventive chef & experienced competent sommelier

Mogućnost organizacije posebnih degustacija pomno i tematski izabranih vina, odnosno degustacija dobitne kombinacije vina i jela ◾ Possible specially organised tastings of chosen particular wines, and tastings of the combination of chosen wines with appropriate food

Fino & vino;  Kaptol 10, Zagreb – Hrvatska; Tel: +385 1 484 5336; e-mail: finoivino.zagreb@gmail.com  ; www.finoivino.comRadno vrijeme/ Opening hours: pon-sub / mon-sat  12-23

_____________________________________________

 Barbaresco je vino koje dolazi iz brdskih vinograda četiriju općina pijemontskog područja Langhe – Barbaresca, Treisa, Neivea i dijelom iz općine Alba. Riječ je o površini vinograda od ukupno oko 500 hektara. Ukupna godišnja proizvodnja barbaresca kreće se oko 2,5 milijuna boca. Po konzorcijskom pravilniku, barbaresco smije iz podruma na tržište najranije izaći tek nakon dvije godine od godišta berbe, s time da barem godinu dana vino mora dozrijevati u drvenoj bačvi. Kategorija riserva na tržište smije najranije nakon četiri godine od godišta berbe. Među najpoznatije i najcjenjenije proizvođače spadaju Gaja, Bruno Rocca, Cascina Luisin, Moccagatta, Piero Busso, Albino Rocca, Tenute Cisa Asinari Marchesi di Grésy, Vietti, Bruno Giacosa, Bruna Grimaldi, Sottimano, Pelissero..

.

                PLAVCI, PLAVCI… – Odmah nakon talijanske vinske smotre, radionica na novi Vinski utorak u zagrebačkom bistrou-restoranu Fino & Vino bila je posvećena hrvatskim odležanim plavcima, kao najstariji od desetak predviđenih etiketa vina Marija Vukelić donijela je, uz najavljeni  Stagnum 2005 od Frane Miloša, Dingač 2002  proizveden u tadašnjoj Vinariji Dingač pod nadzorom zagrebačkog Badela 1862.  Prezentirano je 11 plavaca, počevši od ružičastog vina  Opolo 2018 korčulanskog podruma Cebalo dalje preko crnjaka do spomenutog Badelova dingača s početka ovog stoljeća i tisućljeća. Plavac se i ovaj put pokazao kao sorta koja traži duže odležavanje, najbolji utisak ostavila su vina Stagnum 2005 od Frana Miloša, Plavac mali Ivan Dolac 2006 barrique ++ od Bastijane Andra Tomića, pa Plavac mali Ivan Dolac 2011 od PZ Svirče sa Hvara, Plavac mali Mili 2010 od Miha Rozića s Pelješca, te, još mlađahan, Plavac mali 2016 Selection vinarije Mata Antunovića iz Oskorušnoga…  ♣

Informacija i edukacija

VINUM IN: NOVI HRVATSKI POKUŠAJ S REVIJOM ZA ENO-GASTRONOMIJU – Priče i pričice o hrani i vinu izviru odasvud i vrve posvuda u nas: na stranicama su dnevnih novina, po raznim revijama vezanim uz stil života, čuju se preko radio i tv-emisija. Vino i hrana postali su silno obljubljena tema, tema u modi. Donedavno imali smo i par časopisa vezanih samo uz eno-gastronomiju te uz turizam što počiva na specijalitetima na tanjuru i u čaši, primjerice Iće & Piće, Svijet u Čaši, G.E.T. Report, Vinum In, ali stjecajem okolnosti one su zamrle ili se ugasile, što je šteta za zemlju koja se želi nametnuti svijetu i kao prostor osebujne visoke gastronomije i odličnoga vina. Srećom, eto, Vinum In poput ptice Feniks našao je sada ponovno snagu za izlazak,  prvi broj u drugom svom ciklusu izlaženja ugledao je svjetlo dana i promoviran je u zagrebačkom bistrou Fino & Vino. Novi izdanje pokrenula je Dijana Grgić, koja je svojedobno sudjelovala i u njegovoj prvoj realizaciji, a nakladnik je zagrebački Carwin.motion j.d.o.o. Urednik fotografije u reviji, zamišljenoj da izlazi svaka dva mjeseca i u 2000 primjeraka za početak, je Julio Frangen, među glavnim suradnicima, barem po njenom sudjelovanju prvome broju, čini se da će biti prof. Marija Vukelić. Časopis je formata A 4, na 82 je stranice i u koloru, lijepa tiska. Dijana Grgić  okupila je za ovaj prvi broj grupu suradnika od imena i, dakako, nada se, i u ova komplicirana vremena u nas, bitno dužem životu revije od onoga što je Vinum In imao u prvome slučaju.

Dijana Grgić, glavna urednica

                Evo i tema ovoga broja: Rajnski rizling, iz pera Ive Kozarčanina, razgovor sa znanim zagrebačkim sommelijerom i edukatorom u okviru Hrvatskog sommelier kluba Darkom Lugarićem, Vino na visokoj peti – razgovor e enologinjom Hvar Hillsa Evom Krištof, priča o vinskom posjedu Hvar Hills, priča o marketingu hrvatskog vina i vinu u turizmu na primjerima iz nekoliko europskih zemalja, priča o zelinskoj kraljevini, priča o sorti i vinu grk, prilog Ukorak s izvanvremenskim, pa Bajka o Potribici (RokOtok), osvrt na to što zajedničko imaju vino i oblikovanje, tu su i Iskustva osječke Vinske mušice kao i prikaz vinske scene u Južnoj Africi… Kao svojevrsni Potrošački putokaz objavljeni su i rezultati ocjenjivanja vina u organizaciji Vinskih zvijezda.

Fini mali zalogaji iz radionice chefa Darka Kesaka

                Promocija u Fino & Vino protekla je, dakako, u vedrome tonu, uz fine male zalogaje i fina vina. ♣

Cest is the Best, i ChâteauR de Boire: okusi Dalmacije, Posavja i Prekmurja

          VRHUNSKI CHEFOVI i VINARI KAO ULIČNI SVIRAČI – Malo pomalo došlo je vrijeme da ulica i šator, gradska tržnica, riva budu ne samo domaćini kioscima za prodaju ćevapa, pomfrita i kobasica, srdelica, pizza… nego i da ugošćuju vrhunske chefove s njihovim maštovitim uradcima na tanjuru, vinare prve lige, ponuđače ekskluzivnih craft piva i jakih pića elitnih marki. Da bi se kušalo nešto fino i rafinirano nije više nužno poći samo u neki inače za mnoge cjenovno nepristupačan ugostiteljski objekt, naime u novije vrijeme moguće je  za manje pare (manja porcija, tanjuri i pribor za jednokratnu uprabu – niža cijena!) istinski uživati uz tanjur i čašu i – na ulici! Nekad su izrazi uličar i uličarka bili pogrdni, danas eto mogu ući i u kategoriju pozitivnoga…

Skradin: marina, efektan prizor              

Skradin, marina, riva: chef Rudi Štefan Pelegrini i vinar Ivo Duboković Medvid, desno je chef Marin Rendić dok kuha gulaš na ulici u Brežicama

Pred ljeto na rivi u Skradinu među uličarima (ili rivičarima!) i naš Michelinov miljenik Šibenčanin Rudi Štefan Pelegrini sa svojim kreacijama, te vinari poput Bibića, Roxanicha, Matoševića, Ščureka, Dubokovića (Medvid), Boškinca… Pa onda u središtu Brežica  Kuhna na na ulici, iz Hrvatske su kao gosti bili chefovi Marin Rendić i Mate Janković, a na kraju ljeta u Krškome Okusi Posavja sa chefovima redom s pedigreom prestižnog Michelina, JRE-a (Udruženja mladih restoratera Europe/Jeunes Restaurateurs d’Europe) poput Jure Tomiča Debeluha, Dejana Mastnaka Tri Lučke, Grege Repovža iz Gostilne Repovž, Kristijana Ermana i gosta chefa Michaela Husnaya kao predstavnika Gostilne Kunst,..,  a u strogom centru Murske Sobote pod šatorom Okusi Prekmurja, s nastupom glasovite tamošnje gostionice Rajh, zatim najboljeg tamošnjeg proizvođača bučinog ulja Kocbeka, sjajnog proizvođača šunki, pršuta, čvaraka, kobasica, salama Janka Kodile, prvoligaških vinskih podruma Steyer (Danilo) i Marof, craft pivara Vasje Bevoga, te, kao specijalnih gostiju – naših Rudija Štefana (Michelin i JRE) i, s vinom, Bibića!

               To po cesti i pod šatorom te na tržnici u suštini nije bilo nimalo nipodištavanje visoke kuhinje i prvoklasnih specijaliteta te sjajnih vina i drugih pića, nego povremeni sjajni iskorak prema širenju kulture stola i kulture izvornih domaćih proizvoda u tradicijskoj ali i u modernoj verziji omogućavanjem i najširoj publici da sebi priušti nešto što to ona u dosta slučajeva nije u mogućnosti sebi priuštiti jer s obzirom na svoja primanja ni ne razmišlja o odlasku u neki elitni ugostiteljski objekt a ovdje sebi s obzirom na veličinu degustacijske porcije i cijene prilagođene šire pristupačnom ambijentu i društvenome krugu može sebi dopustiti kušanje i užitak, kao i edukaciju i progres eno-gastronomskom smislu. Prikladan razvoj cijele društvene zajednice i u eno-gastronomskom smislu i kroz organizaciju svako toliko ovakvih manifestacija važan je da ponuđači i potrošači postaju sve zahtjevniji i da se u širokom mogućem krugu shvati da u turizmu valja maksimalno nuditi ono što je (naj)bolje i (naj)osebujnije makar i bilo nešto skuplje, jer samo na taj način moguće je u moru ponude privući pažnju (zahtjevnijeg i imućnijeg) potrošača, gosta (turista). Bitno je u toj priči usmjerenoj i na promidžbu lokalne eno-gastronomije prema van i to da ponuda počiva na onome što mogu na tanjuru i u čaši biti veliki lokalni aduti i prema svijetu.…

Okusi Posavja u Krškome, ekskluzivni program u Kleti Krško: ekipa gostionice Kunst iz Bistrice na Sutli, s vlasnikom Srečkom Kunstom (sasma desno) i sa chefovima Kristijanom Ermanom i Michaelom Husnayem

Chefovi Grega i Sabina Repovž – Gostilna Repovž, te Dejan Mastnak iz Tri lučke

Vinari, s dosta etiketa frankovke: Kmetija Kobal – Andreja i Janko, te podrum Albiana – Jernej Žaren, supruga mu Lidija i enolog Miha Ritonja

                U Krškome  je događanje bilo na dvije razine – jedno za širu publiku, na gradskoj tržnici (trebalo je i ove godine biti na ulici u staroj gradskoj jezgri ali zbog bojazni od kiše premješteno je u natkriti prostor tržnice), te, za one koji su htjeli i mogli za jelo i piće odvojiti više novaca,  u zadružnom podrumu KZ Krško (ulaznica za program u KZ Krško stajala je 40 €!). U tom izdvojenom dijelu nastupili su  Gostilna Repovž, Gostilna Kunst i restoran Tri lučke, te vinari Klet Krško, Albiana-Klet Žaren, Kmetija Kobal. A na prostoru tržnice hranu i pića nudili su  Splavar, Gostilna Pečnik, Restavracija Ajda, Restavracija Silvester, Gostilna Jež, a vina Vinarsvo Kerin- Hiša frankinje, Hiša trt vina in čokolade Kunej, Klet Pirc, Albiana – Vinska klet Žaren, Vina Dular, Klet Krško, Vinska klet Molan, Vinarstvo Keltis, Vinska klet Mastnak,  Jarkovič Gadova peč, Kmetija Kobal, Vina Kozinc, Vinogradništvo Kralj, Hiša vina Grabnar, Domaine Slapšak

Katarina Simončič i zeleni silvanac – Klet Krško, te Lojze Kirin i likersko vino od frankovke

Renomirani chefovi u akciji Okusi Prekmurja pod šatorom u središtu Murske Sobote

Janko Kodila, vlasnik mursko-sobotske tvrtke Kodila za proizvodnju mesnih prerađevina – posebice šunki, pršuta, kobasica, salama, čvaraka, špeka… i njegov kuhar bogme su se narezali pršuta!

Ugledni slovenski vinogradari/vinari enolog Uroš Valcl – Marof, te Danilo Steyer – Hiža traminca. Marof (Valcl) i Steyer članovi su udruge Okusi Prekmurja – Gourmet Over Mura u kojoj su još Gostilna Rajh, seosko obiteljsko poljoprivredno-turističko gospodarstvo Firbas Holyday, mesna industrija Kodila Gourmet, craft pivovara Bevog i proizvođač prvorazrednog bučinkog ulja Kocbek, a upravo udruga Gourmet Over Mura je inicijator i organizator ulične priredbe Okusi Prekmurja. Udruga Gourmet Over Mura najavila je sudjelovanje na 14. međunarodnom festivalu vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2019 u studenome u zagrebačkoj Esplanadi

Gost kuhar i u Murskoj Soboti – šibenski chef Rudi Štefan, u društvu sa znanim i vrlo cijenjenim prekomurskim ugostiteljem Rajhom (u crvenoj majici; Gostilna Rajh) i sa Skradinjaninom Darkom Petrovićem koji je Slovencima prezentirao vina Alena Bibića

                Koja su uopće jela karakteristična za krško Posavlje? Krškopoljski praščić, slatkovodne ribe, svježe seznsko povrće i voće, domaće bučino ulje, jabučni ocat, razni suhomesnati proizvodi. Evo i, konkretno, ponuđenih jela tipičnih za okuse Posavja: goveđi carpaccio s keljom, gljivama i mahunama, štrukli zakuhani u juhi, hladni krškopoljac s kožom, rotkvica i kopriva, pa dugo pirjani svinjski buncek s kremastim krumpirom i brokulom, zatim govedina u vinskom umaku, krumpir, zeleno povrće, krumpirov poljubac s gjivama, ragu od jelena, buče, pire od cikle… Predstavljeni su i složenac od buče sa skutom i kiselim vrhnjem i umak na bazi šljive, medaljoni od šarana sa ječmom, rebrica od krškopoljca, štrukli od heljde i pire od cvjetače, vratina krškopoljca s punozrnatim žgancima sa čvarcima, štrukli sa zagrijanim vrhnjem, šalota kuhana u frankovki, onda dugo pirjana plećka krškopoljca s umakom od luka ifrankovke, zapečeni žganci s orasima, krema od buče, pire od cikle, muškatni kolač s jabukama i bučinim košticama, čokoladna pjenica s frankovkom, tortica od kuhanog vrhnja, maline kuhane u frankovki, sladoled od frankovke, kolač od skute sa zagrijanim vrhnjem…