Tag Archive | Božica Marković

SVIJET u ČAŠI Kronika – 08.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

 

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Vinorodna Toscana, Castello di Brolio

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Državni inspektorat Republike Hrvatske: ZATRESLO SE BRDO, RODI(L)O se MIŠ (NIŠ!) ⦁ Razmišljanja uz Covid19: KAKO PRODAVATI BOLJE ⦁ Pét-nat kao pun pogodak: TOMAC MÉTHODE ANCESTRALE ⦁ Corona u gospodarskom smislu: 600 MILIJUNA € za UGOSTITELJSTVO VJERNO MADE in ITALY ⦁ Ono što može naširoko isticati Hrvatsku: DINGAČ KAO ZAŠTIĆENA GRAND CRU RAZINA KAKVOĆE i OSOBNOSTI ⦁ Ja Trgovac:  CERTIFIKAT ILI ZAŠTIĆENA OZNAKA PRODAJU PROIZVOD! ⦁ Quo vadis, svijete?:  SJEME POBUNE – LES SEMENCES de REVOLTE – SEEDS OF PROFIT  ⦁ VIJESTI/NEWS Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku pandemije – NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH ⦁ Klopotec i trganje: ZA BERBU i PROTIV BERBE…⦁ Vino i turizam (2020. i dalje): SOMMELIERI u PROMIDŽBI BAKHOVIH REGIJA SVIJETA ⦁ Ocjenjivanja vina: EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME 2020 ⦁ Zbor gurmani, dijeli se kultura: TIŠINA MISLI  ⦁

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 08.2020 – BUYING GUIDE

_____________________________________________

Državni inspektorat Republike Hrvatske

ZATRESLO SE BRDO, RODI(L)O SE MIŠ (NIŠ!)

Objavljeno ovih dana na Internetu na stranicama Državnog inspektorata Republike Hrvatske:

U razdoblju od 20. siječnja do 16. ožujka 2020. godine poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske obavila je ukupno 275 inspekcijskih nadzora vezano uz označavanje vina i jakih alkoholnih pića stavljenih na tržište. Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata sudjelovala je u velikoj akciji Europola i INTERPOL-a OPSON 2020 usmjerenoj na trgovinu krivotvorenih i nedostatno kvalitetnih hrane i pića.

Na policama trgovina u cijelome svijeta znaju se naći krivotvoreni i nedostatno kvalitetni hrana i piće, a i sve veća je prodaja takvih potencijalno opasnih proizvoda putem interneta, i to predstavlja već vrlo ozbiljnu prijetnju za javno zdravlje, tako da su ovu akciju podržale 83 zemlje. Akciju OPSON su poduprli Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Europska komisija i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Unatoč pandemiji Covid19, u svim zemljama ukupno je provedeno 26.000 nadzora. Kao rezultat toga zaplijenjeno je oko 12.000 tona ilegalnih i potencijalno štetnih proizvoda u vrijednosti od oko 28 milijuna eura.

Vidim te!… Vidim te!…

Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata RH u akciji je sudjelovala u okviru svoje nadležnosti u dijelu koji se odnosio na vina i jaka alkoholna pića.

Prilikom obavljanja tih nadzora, kod pet kontroliranih subjekata utvrđena je, stoji u priopćenju Državnog inspektorata,  zlouporaba korištenja hrvatskih tradicionalnih izraza kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, i to na vinima koja nisu hrvatskog porijekla nego su podrijetlom iz Italije (dva vina), Sjeverne Republike Makedonije (jedno vino) i iz Čilea (dva vina). Navođenje tradicionalnih izraza propisano je isključivo za hrvatska vina člankom 2a., Prilogom 12., 15. Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina.

I to je – to!

Državni inspektorat RH obznanio je, dakle, da je nešto i radio (pa od njega se i očekuje da nešto radi!), međutim iz ovog njegova priopćenja – ne da se ne vidi nego se ni ne nazire što od toga rada ima hrvatska javnost. Rečeno je da je kod pet kontroliranih subjekata utvrđena zloporaba korištenja hrvatskih tradicijskih izraza s obzirom da vina nisu bila hrvatska, ali nije objavljeno nazivom, imenom i prezimenom tko su, to, tih petero subjekata uhvaćenih u nepravilnostima, zatim o kojim je vinima pobliže riječ, nisu prikazane butelje i etikete vina, da svi vide i nazive svakog pojedinog vina i eventualno druge neke oznake koje bi ukazivale na prekršaj. Tradicijski hrvatski izrazi kvalitetno s kontroliranim zemljopisnih porijeklom odnosno vrhunsko s kzp sami za sebe tj. ako uz njih nije rabljen neki konkretni uži geografski pojam vezan uz Hrvatsku te ako su vina enološki i sanitarno ispravna ne moraju, na kraju, proći kao neki baš smrtni grijeh. Lako je moguće da su sporna inozemna vina na danas vrlo velikom i razvijenom legalnom Bulk Wine-tržištu (gdje je moguće naći jako dobru kapljicu po povoljnoj cijeni!) nabavljena legalno i s papirom o tome kamo geografski izvorno pripadaju i da su dovoljno uredna za stavljanje na tržište, i dobar odvjetnik možda bi na suđenju, uz inzistiranje da su spomenuti tradicijski hrvatski izrazi upotrijebljeni samo zato da kupcu u Hrvatskoj na njemu blizak način predoče rang kakvoće svakoga od njih, mogao izbjeći neku jaču kaznu za našu nesmotrenu petorku

__________________________

NEKI KOMENTARI (koji pokazuju i kakvo je mišljenje o inspekcijama)

Prof. dr. Nikola Mirošević (svojedobno predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, sada u mirovini)

U zadnjih desetak godina u vinogradarstvu i vinarstvu dominira eno-mafija pa nam se to događa. Nikada Ministarstvo nije obranilo stručno utemeljenu zakonsku regulativu RH pred EU nego je slegnutih ramena prihvaćalo diktate.

Marinko Vladić

Proizvođačima vina sa zaštićenim zemljopisnim porijeklom treba zabraniti da u istom podrumu pune i uvozna vina i vina iz drugih regija. Cisterne iz Makedonije, Španjolske itd. ne smiju dolaziti u naša vinorodna područja. Uvoz se ne može zabraniti ali uvjeti mogu i to potezom pera. Špekulanti koriste neznanje.

Igor Zlatkov

Zabrane su nekorisne, jer dovoljno je imati čovjeka, i nema frke… Odmah bi inspektori trebali objaviti SVA imena. Prije nego što stvari dođu u ured gdje se odmah zapisnik mora uručiti šefu i onda on odlučuje hoće li biti objave ili neće.

Goran Rihtar

Carinsko skladiste i sad mora biti odvojeno. Postoji kategorija bez ZOI, tj. Vino iz Hrvatske. Problem su poštenje, te dobra poslovna praksaa i dobar nadzor.

Ozren Kraljić

Jesmo li mi s novim Zakonom o vinu ukinuli markice? Jesmo, samim tim proizvođač ako ima tržište za 100.000 litara a on proizvodi tek 10.000 litara nema u ovom trenutku nikakve zapreke, osim pera, ali tko to kontrolira?! Ovih pet je po mojoj procjeni kap u moru… Siva zona cvjeta s novim zakonom….◾_________________________________

U objavi Inspektorata nje navedeno jesu li, unutar spomenutih zaplijenjenih ukupno 12.000 tona ilegalnih i potencijalno štetnih proizvoda, i vina otkrivene hrvatske petorke, niti je rečeno je li se barem razmišljalo o tome da se sporna vina i daju u laboratorij za analizu kakvoće, kao i to je li protiv prekšitelja podnesena kakva kaznena prijava i ako jeste – za što sve, odnosno je li, osim za uporabu hrvatskih tradicijskih oznaka za vina koja nisu hrvatska, nađeno prigovora još na nešto. Pa tako to, nekako, kako vrijeme prolazi a od ožujka 2020. do kolovoza 2020. ga je prošlo dovoljno, miriše na onu znakovitu narodnu zatresla se brda, rodio se –  miš… (zapravo: niš!)

Prisjećam se vremena prije dosta godina kad se Plešivica u javnosti spominjala kao leglo patvorina vina (srećom taj se vinorodni kraj uspio osloboditi tog teškog neugodnog utega i sad zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara naprosto blista proizvodnjom plemente kapljice u nekoliko različitih tipologija!), a prisjećam se i vremena kad je javna tajna bilo da na Pelješac i Hvar u vrijeme berbe dolaze pune cisterne s vrancem iz Makedonije, međutim ne sjećam se da se iz toga u smislu pozivanja na odgovornost dogodilo – neš’!

Danas nas se bombardira apelima da bi bilo dobro da vodimo zdravi život u smislu da pazimo što jedemo i pijemo, unosimo u organizam, da pažljivo čitamo deklaracije na proizvodima, da kupujemo hrvatsko jer hrvatsko je autentično, originalno, svježe, da širimo dobar glas o kakvoći hrvatskih poizvoda vani, posebice delikatesa i vina kako bi oni postali i jak magnet za privlačenje turista. Ali, slaba vajda od toga ako kontrola šepa, ako se uhvaćeni krivci ne obznane i ne sankcioniraju i ako se ne djeluje (dovoljno) na preventivi da se nepravilnosti i kršenja propisa ne događaju. Ako je Udruženje vinarstva Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori krovna organizacija vinske branše u Lijepoj našoj, neshvatljiv je odnos vinske branše prema samoj sebi, naime ako itko onda to krovno udruženje vinara treba među prvima žestoko i otvoreno reagirati na nepravilnosti bilo da je riječ o patvorinama odavde ili iz vana, o pokušajima plasiranja proizvoda s nedovoljno jasnom odnosno krivom oznakom njegova porijekla i njegovih svojstava, dakle plasiranja lošijeg proizvoda pod oznakom koja sugerira da je bolji nego što jeste…  ♣

Razmišljanja uz Covid19

KAKO PRODAVATI BOLJE?Samo znajući dobro tko si i što si, možeš učinkovito komunicirati i na tržištu bolje plasirati svoju ponudu.

Proizvesti nešto sjajno je. Proizvesti nešto sa svojstvima koja će plijeniti pažnju je – izvanredno! No pitanje svih pitanja je kako to, proizvedeno, plasirati, i to na način da ostvarena cijena pokriva uložene sredstva i trud, da omogućuje nova ulaganja i daje barem minimalno inspiraciju za novi trud te, po mogućnosti, i ostavlja nešto u segmentu nazvanome zarada što bi svakako poztivno utjecalo na to da taj novi trud bude jači. U najnovije vrijeme situacija je kompliciranija nego prije, specifična je zbog okolnosti vezanih uz posljedice što ih na svim frontovima života ostavlja pandemija Covid19, na koju se iz glava mnogih gleda ne tek s medicinskog stanovišta i stanovišta rušitelja i zdravlja i gospodarstva nego i smislu namještaljke (američki predsjednik Donald Tramp otvoreno kao krvica proziva Kinu!), dakle u okviru onoga što spada u područje teorije zavjere.

______________________________________________

Hit ljeta: domaća bućnica i škrlet Voštinić-Klasić!

_______________________________________________

Tržišni odnosi vrlo su komplicirani, a posve neočekivani problemi što ih je iznenada po cijelom svijetu donio Covid19 stvaraju još i veću zamršenost, Proizvođači/ponuđači su se silno namnožili pa, dakle, kako se postaviti? Ekonomski stručnjaci i analitičari u svijetu vele: dobrim dijelom na način kako je bilo sasvim logično i prije, u tzv. donedavno normalno vrijeme, samo sada na tome treba energičnije jašiti. Osnovno je, kažu oni koji se razumiju, zdušno raditi na razvoju identiteta teritorija kao ekološki jedinstvenog prostora s kojega stiže ponuđeni proizvod, zatim raditi na razvoju identiteta proizvođačke kuće u smislu da javnost shvati i prihvati to da se ona posve, i iskreno, podređuje realizaciji izvornog, originalnog proizvoda, te se zdušno trsiti u tome da osebujnost, tipičnost, karakternost proizvoda budu u potpunosti postignute, a naravno da je bitno prema svekolikoj javnosti širiti glas o tim spomenutim vrijednostima za koje se tvrtka zalaže. Kažu da se sve bolje pokazuje to da se kompetitivnost bitno povećava ukoliko se u proizvod, iskrenim pristupom, usadi tipičnost i originalnost vezano uz ambijent (geografski i samim time i ekološki prostor, te lokalna tradicija življenja), dakle da mu se takvim izdizanjem iz mora sličnih drugih produkata dade poseban smisao. Naravno, ponavlja se, uz to nužno je s posebnom pažnjom organizirati i s odgovarajućim intenzitetom održavati  način komunikacije prema potrošaču.

Važno je u skladu s trudom u proizvodnji i rezultatima proizvodnje formirati odgovarajuću cijenu koja će također pokazivati kako je riječ o nečemu posebnome. Bitno je imati dovoljno samopouzdanja da će cijena proizvoda s takvim osebujnim i izvornim svojstvima biti na tržištu prihvaćena kao legitimna, iako se, moguće, isprva čini i (pre)visokom. A može biti prihvaćena ako je identitet proizvođača autoritativan i kredibilan. U prilog ovom razmišljanju idu i rezultati najnovijih istraživanja tržišta provedenih u nizu zemalja svijeta nakon najezde Covida19 a koji mahom govore o tome da su kupci, inače sve jače orijentirani na shopping preko interneta (velika prednost ovoga načina je ta što se komotno iz naslonjača u svom domu u kratkom vremenu može informirati o proizvođaču, o karakteristikama proizvoda i cijenama u maloprodaji i mogućnostima dostave naručenoga na kućni prag) i koji većinom ukazuju na to da su kupci u ovo novo moderno  Covid19-vrijeme skloniji kupnji onoga u što su se uvjerili da je izvorno, svježe, domaće, makar bilo i skuplje od istorodnih proizvoda iz izvora što ne drže toliko do osebujnosti onoga što nude i kalkulantski radije igraju prvenstveno na kartu jeftinoće.

Identitet je fundamentalan u cilju stvaranja komercijalnih strategija i u komunikaciji, on je čvrsta osnova za uspješan razvoj djelatnosti. Kako kreirati poslovnu strategiju bez stvorenog čvrstog identiteta finalnog proizvoda, proizvođačke kuće i ambijenta, teritorija kao mjesta rođenja? Uz dakako tehnološko-tehnički besprijekorno odrađen posao u stvaranju nekog proizvoda i ponude, upravo komunikacija tog identiteta, preciznije stupnja identiteta i stupnjaj tipičnosti i prepoznatljivosti proizvoda u odnosu teritorij, te jačine identiteta proizvođačke kuće u smislu pokaz(iv)ane težnje ka kakvoći, osebujnosti, tijesnoj vezanosti uz teritorij kao i konstantnosti u rezultatskim ostvarenjima bitna je za pozicioniranje proizvoda na tržištu, viša cijena proizvoda postaje legitimnom, prihvatljivom.

Zaključak? U tri glavna koraka posvetiti se faktorima identiteta: staviti na papir značajnije identifikacijske faktore vezane uz vlastito poduzeće i proizvod(e), zatim po svojoj prosudbi hijerarhijski po važnosti klasificirati te faktore od najsnažnijega prema niže, pa onda dobro promisliti koje od tih snažnijih faktora identiteta i na koji način koristiti u komunikaciji da se ostvari najbolji mogući tržišni efekt. Ne znači da se u komunikaciji treba ograničiti na, primjerice, prvih pet-šest faktora s vaše prvotno napravljene top-liste, naime vrlo korisni upravo u tehnici komuniciranja prema širim slojevima mogu biti i oni faktori koji vam se možda u prvom naletu i nisu činili naj…naj. Stoga je vrlo važno da se u ovom trećem koraku vezanom uz komunikaciju prema javosti svakako potraži pomoć šireg kruga kolega iz tvrtke, posebice onih zaposlenih koji su svakodnevno na terenu izravno, moguće je da oni nađu prednosti za komunikaciju u nekim identifikacijskim faktorima koje vi možda niste odmah odabrali. U svakom slučaju upravo kod ovog trećeg koraka, vezanog uz danas toliko bitno komuniciranje, svi koji sudjeluju u izboru i formiranju obraćanja prema javnosti moraju biti svjesni da se valja kloniti bilo kakvog kopiranja, iznimno je važno ostati originalan. Reputacija koja se gradi mora biti snažna do mjere da drugi, šturo i grubo rečeno – konkurencija, kad govore o vama, a vi u tom trenutku niste osobno nazočni i to vas onda dakako dovodi u vrlo delikatnu neravnopravnu poziciju, jednostavno nemaju argumenta da kažu nešto što vam ne bi išlo u prilog. ◾

Pét-nat kao puni pogodak!

TOMAC MÉTHODE ANCESTRALE

Eto i radosne vijesti u već više od pola godine sumornoj svjetskoj i, sukladno tome, i hrvatskoj svakodnevici: taman pred Veliku Gospu sretnem u srcu Zagreba seniora Tomca, finije rečeno Zvonimira, za kojega sam već pomislio da se ni u snu ne odvaja od traktora i svojih dobro nakošenih vinograda danju i pajdaša u predvečerje u restoranu plave fasade popularno zvanome Galica na Plešivici. U Zagreb je došao ne na izlet nego poslom – posrijedi je bila dostava kapljice distributerima i ugostitejima. Dostavni kombi do vrha nakrcan kutijama, a na Tomčevu licu osmijeh od uha do uha. Je l’  znaš kaj je to Pet-nat?, pita me, i dodaje:. Pa to na tržištu ide k’o ludo! Nemrem verovat’.

Jedan od početnika u modernoj proizvodnji hrvatskih pjenušaca više kvalitativne klase i unatrag već više godina i jedan od kraljeva hrvatskih pjenušaca, ali i mirnih vina s identitetom, osobito maceriranih bijelih, kao da je djelovao malo razočaranime kad sam mu promptno odgovorio da znam o čemuje riječ, naime s pét-natom kao finaliziranim tržišnim proizvodom sam se po prvi put susreo još prije nekoliko godina na velikom svjetskom vinskom festivalu VieVinum u Beču, i vidio kako publika trza na nj, tako da me nije začudila spomenuta reakcija Zvonimira Tomca na potražnju za pét-natom kod nas. Tomac stariji odmah se oporavio i ponovno oraspoložio kad sam ga pohvalio da su njegov sin Tomislav, koji se vratio na prve očeve korake ali na profinjeniji način, i on upravo u neugodnim Covid19 okolnostima sjajno tržišno reagirali i, kao najvjerojatnije prvi (opet pioniri!) u Hrvatskoj, izašli pred potrošače s pét-natom kao, inače, u posljednje vrijeme, barem tako kažu, najtrendi vinom na tržištu u svijetu, k tome u nestrpljivosti  su prešišali i Zagorce uz koje se vezuje šala što počinje s pitanjem: Što je to patološka nestrpljivosti? a završava sljedećim odgovorom: To je kad Zagorec već početkom kolovoza žuri u vinograd da bi zobao grožđe i odredio datum nove berbe…

Zvonimir Tomac s bocom Tomac Pét-nata koji je, sada u ovom vrućem ljetnom vremenu, izazvao veliku pažnju ljubitelja plemenite kapljice,posebno kapljice s mjehurićima. Tomac Pét-nat nastao je od graševine uzgajane po postulatima biodinamike! (suhiucasi)

Tomislav Tomac, Zvonimirov sin, osobito zaslužan za visoki let vina obiteljskog posjeda s Plešivice (suhiucasi)

Što je to pét-nat? Izraz je sastavljen od dvije skraćenice – pétillant, francuske riječi sa značenjem perlajuć, muzirajuć, s mjehurićima, i nat od naturel. Naziv je to za lagano, živo i osvježavajuće muzirajuće vino najčešće niskog alkohola, najčešće i slatkasto, ima u posve suhih primjeraka. Uz naziv pet-nat na etiketi je obično i oznaka méthode ancestrele, što bi doslovno značilo metoda predaka. Navodno je to bio preteča pjenušca koji se kasnije počeo raditi u Champagnei ali metodom champenoise, danas znanom i kao classique. Ancestralna metoda ili metoda predaka došla je ne iz Champagne nego s juga Francuske, i to iz 16. stoljeća i iz predjela Limoux, gdje su se vinogradarstvom i proizvodnjom vina bavili  tamošnji redovnici. Dok pjenušac u Champagnei i drugdje po klasičnoj odnosno šampanjskoj metodi počiva na bazi dviju alkoholnih fermentacija, jedne kojom se dobije mirno vino kao baza i drugoj koja se, uz dodatak sladora i kvasaca, odvija u butelji, nužno je ovdje reći da postoji i metoda charmat koju nakon prve fermentacije mošta u vino karakterizira također druga fermentacija (gotovog baznog vina obogaćenog šećerom i kvascima) što se odvija u velikim tankovima od inoksa, dotle pet-nat po metodi predaka (méthode ancestrale) nastaje na bazi samo jednog alkoholnog vrenja, naime u određenom trenutku mošt koji još vrije utoči se u boce što se dobro zatvore i u kojima se dovrši to prvo vrenje na osnovi vlastitog, originalnog sladora iz grožđa i na bazi vlastitih kvasaca (kvasci jedu slador i stvaraju talog i CO2), otud i to isticanje naturalnoga. Kad smo već kod pét-nata, svakako moram istaknuti da je tim putem prema afirmaciji upravo Plešivice kao danas glavnog hrvatskog središta pjenušavoga vina krenuo poznati enolog inž. Franjo Jambrović, jedan od sjajne vinske braće Jambrovića a koji je karijeru gradio do posljednjeg daha na Plešivici, dugo je radio kao voditelj Jaska-vina a goleme zasluge su mu i u tome što je okupio plešivičke vinogradare/vinare u Klub prijatelja dobrog vina i poticao ih na natjecanje u tome tko će od njih od istih sorata (raširenih na Plešivici) proizvesti bolje vino. Kao ljubitelj mjehurića, u podrumu u Mladini eksperimentirao je s pjenušcima, upravo na način da vino još u vrenju i još s određenom količinom neprovrela šećera utoči u butelju i ostavi ga da alkoholno vrenje tu završi. Zahvaljujući baš njemu sudbinski velike iskorake u domeni pjenušaca u Hrvatskoj – doduše ne s méthode ancestrale nego s klasičnom, šampanjskom metodom drugog vrenja vina u butelji – napravili su Zvonimir Tomac i, na žalost već odavna pokojni, Ivan Turk.

Zvonimir Tomac s buteljama na kušanju kod njega, te, u pozadini, i dolje, novi podrum Tomčevih u nastajanju (Marko Čolić)

Pét-nat pjenušac je koji u tehnološkom smislu ne prolazi fazu bistrenja a ni filtracije, tako da je, zbog prisutnog taloga, u izgledu od maglušastoga do manje ili više mutnoga. Neki koji ne vole mutnjikavost u izgledu znaju ga prije posluženja staviti s grlićem okrenutim prema dolje u posudu s ledom, na sat ili dva, tako da se dobar dio taloga – kako se događa i uoči degoržiranja pjenušaca rađenih klasičnom metodom –  skupi u vratu boce pa kad se, uz zadržavanje položaja boce s vratom prema dolje, makne krunski čep dobar dio muteži izleti iz boce… Na mirisu i u okusu vino bude živo i svježe ali i sirovo i rustikalno. U principu, godina-dvije u boci mogu mu pomoći da se malo razvije i da oplemeni početni mladenački duh, ali u principu to nije, vele stručnjaci s iskustvom s pet-natom, vino kojemu bi odležavanje u boci baš i bitno pomoglo da se se finesom jače približi razini ponajboljih zrelih pjenušaca rađenih šamoanjskom metodom.

Zanimljivo je da ipak neke butelje s pet-natom dostižu popriličmo visoke cijene, primjerice boce pet-nata Tillinghame bez problema kupce nalaze iako im je maloprodajna cijena od  25 i 30 eura! Tomčev pet nat u maloprodaji stoji oko 100 kuna. Ipak, Tomac je – Tomac! Ali i, ipak – klasična metoda drugog vrenja u butelji i, poslije, dužeg dozrjevanja pjenušca je drugo, te je, s pravom, i višestruko skuplji…

Obitelj Tomac po već ustaljenoj praksi i ovog je ljeta u središtu svojega imanja u Donjoj Reki kod Jastrebarskog organizirala prezentaciju vina koja su, kao najnovija u smislu berbe, upravo izašla na tržište, po starom dobrom običaju prigoda je iskorištena i za kušanje istih etiketa ali izašlih pred javnost prijašnjih godina, toliko da se vidi kako se eno-uradci obitelji Tomac razvijaju kroz vrijeme.  S obzirom da Zvonimir i sin mu Tomislav već godinama izlaze s vinom u različitim vrstama i kategorijama to im pruža mogućnost za, uvjetno rečeno, igru, odnosno za korištenje pojedinih sorata na, po njihovoj procjeni, enološki i tržišno optimalan način, konkretno vina se u nekom godištu, ako ne u potpunosti a onda djelomice, ovisno i o kakvoći roda i o trenutno raspoloživim količinama vrsta vina u podrumu, usmjeravaju prema vrsti i tipu u kojima mogu pružiti najbolje.

Sjajna bućnica mame Pavice te, uz ukrasno raslinje o kojemu također brine mama Pavica, pjenušci Pét-nat i Amfora (Marko Čolić)

Veličanstveno finale, uz bućnicu mame Pavice i uz Tomac Amforu 2007 Magnum Gravnerovu Rebulu Anfora 2011. Na slici su braća Zvonimir i Tomo Tomac, inače također vinogradar i vinar na Plešivici (Marko Čolić)

Najnoviji pjenušac Tomac Pét-nat nastao je od graševine 2019 iz vinograda kojega Tomci imaju u najmu i obrađuju ga potpuno po načelima biodinamike.  Iz 2019. i 2018 sauvignon bijeli a i rajnski rizling 2019 pa i tradicijske, neke stare sorte Plešivice završile su uglavnom u baznom vinu za pjenušac Millenium. Chardonnay 2019 usmjeren je u pjenušac. Chardonnay 2018 nakon nekoliko godina pauze i uporabe za pjenušac ponovno je, u određenom opsegu, u mirnoj i ozbiljnoj suhoj u velikoj bačvi dozrijevanoj varijanti, a Rajnski rizling 2018 sad je na tržištu aktualan kao vrlo lijepo, kompleksno i profinjeno fino razvijeno mirno nježno suho bijelo vino moderne varijante s finom i za malo odležani RR tipičnom petrolejskom nijansom. Traminac 2019 nakon polugodišnje maceracije u amfori još je na dozrijevanju u drvu, u velikim hrastovim bačvama gdje ima provesti ukupno dvije godine. Sauvignon iz 2017, te Traminac 2017, koji su na maceraciji proveli također pola godine a onda su svaki po godinu dana dozrijevali u velikoj bačvi I potom odležavali u boci, prije kratkog su vremena pušteni na tržište. Tomci su u nekoliko navrata kao macerirano bijelo vino s dvogodišnjim dozrijevanjem u velikoj bačvi izašli s rajnskom rizlingom iz amfore, najnoviji njihov RR Amfora na tržištu je iz berbe 2016. Što se tiče crnog pinota, koji maceraciju također prolazi u amfori (ali kraće, do 30 dana) a onda duže dozrijeva u drvu sad je vani berba 2017, onaj iz 2018. svoje školovanje u bačvi završio je i sad, napunjen u butelju, čeka kraj ove ili početak iduće godine za izlazak na svjetlo dana. Od chardonnaya i tradicijskih starih sorata odavna raširenih na Plešivici a s kojima su, u kombinaciji pola-pola Tomci i počeli (iznimno uspješno!!!) svoj put tzv. jantarnim (inače često krivo zvanim orange ili narančastim) vinima, 2010. je kreiran (izvanredan !!!) pjenušac klasične metode, po meni – ali koliko čujem i po nizu drugih štovatelja plemenite kapljice – jedno od najupečatljivijih eno-ostvarenja Tomčevih ikad, u toj kategoriji ponude pauza je bila do berbe 2015. kad je pjenušac Tomac Amfora  ponovno izašao van. Za kraj ovogodišnje prezentacije kod Tomčevih ostavljeni sui iz arhive pjenučac Classic 2006, te prigodno još jedno remek-djelo ali u grupi mirnih bijelih vina dobivenih maceracijom u amfori – prvijenac Amfora Tomac 2007 (chardonnay 50 % + stare plešivičke sorte 50 %), napunjen u magnum. Finale u kojemu se našla i Rebula Anfora iz 2011. godine legendarnog Joška Gravnera, doista nije mogao biti bolji!

Tomci su svoje druženje s grupom novinara iskoristili i da prezentiraju novost koja će biti, rekao bih, vitalno značajna za tu marljivu plešivičku vinogradarsko-vinarsku obitelj a I za cijelu Plešivicu – novi podrum koji upravo niče pored dvorišta u centrali Tomčevih u Donjoj Reki. Podrum koji će prostorom tehnološki osobito pomoći u pjenušavom segmentu kako u smislu povećanja kočičine tako i u smislu mogućnosti dužeg dzrijevanja/odležavanja pjenušaca, gradi se na dvije etaže, jedna je pod zemljom a druga iznad, svaka se prostire na po 300 četvornih metara površine.

Sretno Tomci, nakon dva kralja – Zvonimira i Tomislava na pomolu je u obitelji i treći, koji imenom sugerira duboku vinsku pripadnost, a riječ je o Tomislavovom sinu i Zvonimirovom unuku MARTINU!…   ♣

Corona u gospodarskom smislu

600 MILIJUNA EURA ZA UGOSTITELJSTVO VJERNO MADE IN ITALY !

Otkako je krenula pandemija uz, logično, epidemiološke mjere među glavnim temama u razgovorima, debatama po institucijama, u novinama i na elektronskim medijima bila je i ona o negativnim posljedicama koje čini Covid19 odnosno koje još može uzrokovati Covid19 u gospodarstvu. Među najteže pogođenim segmentima gospodarstva pokazali su se turizam, trgovina koja je morala zatvoriti brojne prodajne objekte da bi onda prodajna mjesta što su radi snabdijevanja stanovnika morala biti pošteđena stavljanja ključa u bravu bila preusmjerena na novi, ograničavajući režim prilagođen preporučenim epidemiološkim mjerama, pa ugostiteljstvo, koje je na neko vrijeme moralo zatvoriti gotovo sva vrata no koje je ipak nakon tog nekog vremena proradilo ali također na nov, naravno ograničavajući način, te poljoprivreda, koja se najednom našla u velikim mukama oko plasmana svojih proizvoda. U raznim zemljama pristupilo se, dakako, izradi strategija za ublažavanje negativnog odraza Covida19 na gospodarstvo. Neke zemlje uvelike se u zaštiti od nevolja zbog Covida19 oslanjaju na novčanu pomoć iz fondova Europske Unije, a neke, u kojima su pojedine gospodarske branše već od prije dobro organizirane na poslovnom nivou, u velikoj se mjeri oslanjaju (i)  na vlastite snage i mogućnosti.

LA NOSTRA FORZA e NELLE NOSTRE RADICI – il TERRITORIO!

NAŠA JE SNAGA u NAŠIM KORIJENIMA – TERITORIJU!

Evo svježeg primjera iz Italije: u toj nama susjednoj zemlji već godinama postoje na poslovno-interesnim temeljima nastale organizacije nazvane Konzorcijima za zaštitu pojedinih proizvoda (Consorzi di tutela…) karakterističnih i tipičnih za pojedine regije odnosno i za teritorijalno uža područja gdje mogu ostvariti i za stepenicu bolji, uvjerljiviji rezultat. Čine ih, kao članovi, proizvođači istorodnih produkata na određenome prostoru, i njihova uloga je da na temelju ekoloških uvjeta i tradicije u življenju svojega kraja razvijaju i, u suradnji sa strukom što daje smjernice u izradi pravilnika u radu obveznoga da ga se pridržavaju svi konzorcijski članovi, razvijaju proizvod, da ga pod određenim osnovnim i od Ministarstva poljoprivrede odobrenim oznakama maksimalno promoviraju kao nešto svoje, posebno, originalno, te da ga štite od krivotvorenja. Značenje konzorcija za branšu veliko je jer takva poslovna udruga kao tijelo postaje ravnopravan sugovornik vlade i drugih društveno-političkih te ekonomskih institucija, što bitno povećava mogućnost dobivanja financijskih potpora. Tako, za vino, postoje Consorzi di tutela po raznim vinogorjima, među svjetski najpoznatijim primjerima su toskanski Chianti (područje između Firenze i Siene), te unutar Chiantija uži predjeli Chianti Classico, Chianti Rùfina, Chianti Colli fiorentini, Chianti Colli senesi…, pa pijemontski Barolo, Barbaresco, Barbera, potom, na sjeveroistoku, Collio te Colli orientali del Friuli, itd. Oznake na proizvodima su doc (denominazione d’origine controllata), pa, viši stupanj – docg (denominazione d’origine controllata e garantita), dok za šire, kompletno regijsko područje (npr. Toscana, Friuli Venezia Giulia…) postoji oznaka igt, odnosno indicazione geografica tipica, praćeno nazivom regije. Za prehrambene proizvode poput npr. sireva, mesnih prerađevina, maslinova ulja, balzamskog octa… rabe se oznake dop (denominazione d’origine protetta) odnosno zaštićena oznake izvornosti (indicazione d’origine protetta) i igp (indicazione geografica protetta). Bitno je ovdje istaknuti da u pozadini svake oznake stoji elaborat u okviru kojega je pravilnik o proizvodnji i pripadajućoj oznaci, kao jamstvo da je proizvodu ostavljeno dovoljno vremena i da do izlaska pred kupca sazrije i time dobije dodanu vrijednost, govorim o odredbi o najranijem mogućem izlasku pojedinog proizvoda na tržište. Na kraju su još laboratorijska i organoleptička provjera.

Svečana večera prigodom promocije nove berbe Chianti Classica, za stolom uz Alessandra Françoisea j njegove supruge Marije (među kojima sjedim ja iz Hrvatske!) iz Castella di Quercetto – nekoliko inozemnih ambasadora u Italiji

Snaga spomenutih konzorcija članovi kojih su shvatili da od jačine razvijene robne marke teritorija mogu SVI imati veliku korist pa im je i te kako stalo da se drže zajedno i da se drže pravilnika, i u tome je što imaju vrlo efikasnu unutarnju kontrolu koju uvažava i Ministarstvo poljoprivrede a što onda sve skupa stvara i jača povjerenje potrošača u dotičnu robnu marku i omogućava bolji plasman proizvoda općenito a i po boljoj cijeni, naime potrošač je razumije i prihvaća. Uvelike zahvaljujući tako njegovanome vlastitom adutu dobro se, kroz turizam, plasira i cijeli dotični kraj! Spomenuti konzorciji dobro surađuju s društveno-političkim institucijama koje imaju rezona pomoći im financijski s obzirom da je tu riječ o poslovnoj aktivnosti na veliku dobrobit i ukupno cijele zajednice. Kod nas, na žalost, poslovnih konzorcija za vino, sir, ulja, mesne prerađevine… organiziranih na taj način (na tragu im je, rekao bih, Vinistra) nema, možda i zato što su se poticaji davali tako kako su se davali…

______________________________

Zaštićene oznake za prehrambene proizvode na razini Europske Unije

Protected designation of origin (PDO) – Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) / Product registered as PDO are those that have the strongest links to the place in which they are made.

Protected geographical indication (PGI) – Zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla (ZOZP) / PGI emphasises the relationship between the specific geographic region and the name of the product, where a particular quality, reputation or other characteristic are essentially attributable to its geographical origin

Traditional specijality guaranteed (TSG) / Traditional speciality guaranteed (TSG) highlights the traditional aspects such as the way the product is made or its composition, without being linked to a specific geographical area. The name of a product being registered as a TSG protects it against falsification and misuse

__________________________________________

Predsjednik Konzorcija Chianti Classico docg Giovanni Manetti, sa sinom (suhiucasi)

Talijani, konkretno, osobito su se na svjetskoj razini pokazali vrijednima, vještima i uspješnima u propagandi svojih tipičnih proizvoda posebice iz domene poljoprivrede i prehrane. U novije vrijeme Konzorciji iz agro-alimentarnog sektora počeli su se također udruživati, i 2006. nastalo je tijelo koje je najprije dobilo naziv AICIG (Associazione Italiana Consorzi Indicazioni Geografiche) a sad mu je naziv OriGIn Italia, sjedište mu je u Rimu a predsjednik mu je Cesare Baldrighi. Krenulo se s udruživanjem 25 Konzorcija, a danas OriGIn Italia okuplja 76 posto od ukupnog broja konzorcija na području poljoprivrede i prehrane u Italiji i predstavlja 93 posto produkcije zaštićene oznake geografskog porijekla… Najnovije stigla informacija koju svakako treba još dodati kao stanovitu ilustraciju potentnosti udruženja konzorcija OriGIn: prije nekog vremena Amerikanci na čelu s Donaldom Trumpom uveli su prilične dadžbine za uvoz vina iz EU u SAD, a, kako se već odavna smatra, američko tržište posebno je važno upravo za proizvođače vina u svijetu, i osobno od nekih vinara iz Hrvatske a i od brojnih vinara s kojima sam se susretao na raznim vinskim putovanjima Europom (ocjenjivanja plemenite kapljice, sajmovi, vinski festivali…) čuo sam kako im je i te kako stalo da plasiraju vino baš primarno u SAD i to ne samo zato što su SAD veliko tržište nego i zato što se tamo u većoj mjeri nego drugdje mogu prodati i skupe etikete, a, k tome, Amerikanci su, što je bitno, vrlo uredni i, navodno promptni platiše. Amerikanci su bili najavili velike poreze na uvoz prehrambenih artikala i vina posebice iz Italije, Francuske i Njemačke. OriGIn se energično uključio u razgovore i pregovore s Amerikancima i, eto, najnovija revizija lista roba uvezenih u SAD a koje podliježu spomenutim dodatnim porezima donijela je Talijanima ovih dana veliko olakšanje: naime ukinuta su prvotno zamišljena visoka dodatna davanja na uvoz talijanskih tjestenine, maslinova ulja i za dobar dio vina. Talijani se sad osobito readuju jer pošteđena su upravo vina iz njihove najviše cjenovne kategorije, kao npr. Brunello docg, Chianti Classico docg, Vino Nobile di Montepulciano. Što to znači upravo sada u vrijeme nevolja s Covidom19 ne treba spominjati. Talijanni su inače u 2018 izvezli u SAD prehrambenih proizvoda s oznakama DOP i IGP te vina doc i docg u vrijednosti većoj od devet mlijardi eura, od čega na vino otpadaju 5,4 milijarde €!

Istodobno, konzorciji za vino u Italiji poduzimaju i zasebne, vlastite korake u nastojanju da se ublaže posljedice Covida19 na vinski sektor. Consorzio del vino Chianti Classico docg u suradnji s toskanskom bankom Monte dei Paschi iz Siene tražio je mogućnosti kreditiranja konzorcijskih članova, prvenstveno onih koji vino proizvode od vlastitog grožđa i prvenstveno za vino proizvedeno od posljednjih nekoliko berbi koje su još uvijek na dozrijevanju u podrumima, a u podrumima ima još i neprodanog vina iz berbe koja je po konzorcijskom tek s 1. siječnjem 2020. uopće smjela izaći na tržište, sad treba prirediti mjesta u podrumima za novu berbu, to znači premjestiti zalihe u drugi prostor u zoni (destilacija se izbjegava jer riječ je o prevrijednim proizvodima!), a to je i nova, nepredviđena investicija. Postignut je, upravo javljaju iz Konzorcija Chianti Classico docg, dogovor o vrlo povoljnim kreditima vinarima da bi lakše prevladali iznenadne teškoće. Kako kaže predsjednik Consorzija Giovanni Manetti, inače vlasnik vrlo uglednog vinogradarsko-vinskog posjeda Fontodi, ključnu ulogu u ostvarenju te značajne suradnje konzorcija Chianti Classico docg i banke Monte dei Paschi iz Siene imao je, svakako, već godinama reprezentativan status vina Chianti Classico docg na globalnom tržištu, a taj zavidan ugled, na koji bankari gledaju posebno povoljnim očima i uvjereni da neće biti problema s vraćanjem kredita, plod je dugogodišnjeg dobro osmišljenog i organiziranog zajedničkog rada svih članova Konzorcija, zalaganja kako na kontinuiranom podizanju kakvoće proizvoda tako i zalaganja na uspješnoj internacionalnoj promidžbi. Inače, unutar Konzorcija za Chianti Classico docg utemeljen je Fond za stabilnost u vrijednosti od 1,5 milijuna eura, predviđen da pomogne vinarima apelacije Chianti Classico docg u ovakvim nenadanim situacijama kakvu je kreirao Covid19…  ♣

_____________________________________

PAŠKI – PONOS NAŠ! – SIR

_____________________________________

Ono što može naširoko isticati Hrvatsku

DINGAČ KAO ZAŠTIĆENA GRAND CRU RAZINA KAKVOĆE

Dingač

            Kad govorimo u esencijalnoj ulozi identiteta proizvoda i proizvođača, što je to što u segmentu hrane i pića može u svijetu bitno i naširoko isticati Hrvatsku? U sektoru delicija svakako određeni sirevi, mesne prerađevine poput pršuta, kulena, špeka, pa maslinovo ulje, riba i školjke s naše strane plavog Jadrana, gljive posebice tartuf s time da ih se, sve, dakako spominje tijesno vezano uz određena uža zemljopisna područja/lokalitete gdje visoko iskaču osebujnošću… a kod vina neke naše autohtone sorte od kojih svijet s Hrvatskom zacijelo najtješnje povezuje Plavac mali crni (netko će zacijelo primijetiti kako tu valja spomenuti i Tribidrag odnosno Crljenak, ali ta su dva hrvatska naziva što se tiče svijeta ipak još duboko u sjeni Zinfandela, a lako moguće i Primitiva, s druge strane sortu svojataju i Crnogorci koji je nazivaju Kratošijom), uzgojene za vino velikog dosega na izdvojenim i s vremenom po rezultatima u finalnom proizvodu dokazanih, potvrđenih iznimnih gegrafskih lokaliiteta s iznimnim ekološkim uvjetima. Kao marke se, zahvaljujući ponajviše nekolicini (ne bih rekao većini a ni svih!) proizvođača, nameću Paški sir, Istarski pršut, Dalmatinski pršut (bez onoga iz aferama kompromitiranog pogona Pivac!), istarsko maslinovo ulje, istarski tartuf, kuleni iz nekoliko užih područja Slavonije i Podunavlja, a kod vina svakako plavci s odličnih vinogradarskih položaja Dingač i Postup na Pelješcu, te Ivan Dolac i Sveta Nedjelja na Hvaru. Kod vanjskih ljubitelja plemenite kapljice, ali nekako sam uvjeren i kod naših domaćih, Dingač najbolje kotira, što ne bi trebalo čuditi jer o njemu je dosad bila i najjača komunikacija prema javnosti, počevši od spominjanja kako je Dingač prvo hrvatsko zaštićeno vino na međunarodnom planu, makar smatram da treba pojasniti da je je Dingač prije više od pola stoljeća međunarodno zaštićen zapravo kao vino jednog proizvođača a ne kao vino više tržišno orijentiranih proizvođača plemenite kapljice koji imaju trsje na Dingaču, naime u ono socijalističko vrijeme s vinom je smjela legalno na tržište izlaziti samo velika tzv. društvena vinarija (otkupljivač grožđa od seljaka) odnosno poljoprivredna zadruga – na Pelješcu je to bila PZ Dingač – koja radi s grožđem od lokalnih vinogradara.

Dingač

Inače, uz Dingač, Postup, Ivan Dolac, Sveta Nedjelja, unutar vinorodnih regija u Hrvatskoj postoji još lijep broj vinogradarskih pozicija koje su se godinama dokazale odličnim performansom u uzgoju grožđa i glede kakvoće i, što je također bitno, glede kontinuiteta visoke kakvoće po godištima, međutim iako je domaća vinska struka još odavno pokazivala interes da se, kako su stvari riješene u naprednim vinskim zemljama poput Francuske, Italije, a od novijeg vremena i Njemačke i Austrije, na temelju strukovno pripremljenih elaborate, te, neke, pozicije što bi mogle spadati u kategoriju francuskih pojmova  grand cru i 1er cru službeno izdvoje i oficijelno se zakite priznanjem da spadaju u kvalitativnu razinu iznad, to ovdje nije učinjeno. Mada je tako nešto ne samo iz hedonističkog poriva nego i iz šire ekonomskih razloga bitno, naime podiže reputaciju ne samo proizvoda nego i cijeloga kraja gdje se proizvod rađa, omogućuje bolji plasman samog vina a u kraj privlači više posjetitelja dakle pridonosi razvoju i turizma i daje prigodu za zaradu i drugim sudionicima u gospodarstvu područja. Moguću dobrobit od naziva tipa grand cru na etiketi shvatilo je u međuvremenu nekoliko poduzetnika iz hrvatskog vinskog svijeta pa su na etikete svojih vina proizvoljno stavljali oznaku grand cru, međutim ubrzo je došla packa iz EU, pa su morali odustati. Na žalost, društvena zajednica u nas nije bila dovoljno sklona rješavati stvar, a s druge strane rješavanju službene kategorizacije vinogradskih položa a u konačnici i uspostavi neke da tako kažem službene hijerarhije kakvoće vina nije nimalo mogla pridonijeti kronična nevoljkost hrvatskih vinara da se poslovno, cehovski udruže po područjima na kojima žive, rade i održavaju svoju egzistenciju, pa da sami vode vinsku politiku vlastitoga kraja.

Budući da kod nas praktički ne postoji cehovsko poslovno konzorcijski poslovno udruživanje kao u Italiji, te u Francuskoj gdje su pak tijela nazvana Bureau ili Comité interprofessionel de vin de…, te da je, osim eventualnim spomenom Vinstre kao u poslovnom smislu ovdje ipak nešto ozbiljnije organizacije (u vinskom sektoru pa i u segmentu maslinovog ulja), u nas teško govoriti o pravoj spremnosti Hrvatske da na području vina ali i drugih proizvoda iz tzv. ekskluzivne i za uspješnu promidžbu i snažnu valorizaciju pojedinih teritorija na bazi pršuta, sireva, maslinova ulja, tartufa, jadranske ribe adekvatno parira tržišnim izazovima što ih eto posebice sada nosi novo, ovo najmodernije vrijeme.

Plavac mali crni

S rođenjem samostalne države Hrvatske koja se bila otvorila prema privatnom sektoru pojavilo se na tržištu dosta proizvođača vina s nazivom Dingač, međutim veliko je pitanje koliko tih proizvođača radi vino na način da, istodobno sa stjecanjem koristi imagea Dingača za potrebe vlastitog vinskog podruma i vlastitog džepa, svojim postupcima iskreno podupire mogući napredak onoga što treba biti autentična robna marka teritorija i naš ponos.

Na Pelješcu je bilo više pokušaja organiziranja udruge Dingač ali bilo je i očito previše razlika u mišljenjima pa nije stvoreno snažno poslovno tijelo za unaprjeđenje i zaštitu vina s jedinstvene pozicije Dingač, što ne znači da se ne može naći (konstantno) odlične kapljice od grožđa iz vinograda s Dingača, makar pod nekom etiketom na kojoj se nažalost NE spominje Dingač! Problem je, rekao bih, što je premalo lokalnih vinara doista predano želji i trudu da proizvede autentični, iskreni Dingač ZOI s kojime se rado busa o prsa, te to što su vinari koji imaju volju raditi iskreno svaki za sebe uglavnom sitni u količini produkcije, pa je pitanje kolika se uopće na tržištu i nudi ukupna količina autentičnog dingača, a koliko je pak pod prestižnim nazivom Dingač u ponudi vina  koja jesu, bez obzira ako i ostavljaju dobar utisak na nepcu, uistinu autentični, iskreni Dingači. Unatrag nekoliko godina politika je uvidjela da bi položaj Dingač radi bolje valorizacije ipak trebalo posebno zaštititi i statusno kvalitativno unaprijediti, i eto nam, od novijeg vremena, Dingača sa statusom službeno izdvojenog vinogradarskog područja, naime Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske na svojim je web stranicama objavilo dokument kojim definira vino Dingač s izdvojenog lokaliteta. Evo, u nastavku, kako je vino Dingač ZOI definirano. Za najrašireniju vinsku sortu u Hrvatskoj Graševinu i za drugu po raširenosti Malvaziju istarsku, koliko znam, ne postoji takav dokument.

S internetskih stranica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH SVIJET u ČAŠI Kronika 08.2020 donosi Specifikaciju proizvoda sukladno Uredbi 1308/2013, članak 94. za zaštitu oznake izvornosti sukladno članku 93 – naziv koji se zaštićuje: Dingač. U originalu tekst djeluje kao da su podaci nabacani nasumce a ne po cjelinama kako bi bilo logično, pa sam ovdje, ne mijenjajući izvorno iznesene podatke, dokument pokušao srediti po nekom logičnom redosljedu.

Bitno je odmah na početku naglasiti da se Zaštićena oznaka izvornosti Dingač može koristiti samo za vino nastalo od grožđa sa specifične vinogradske pozicije Dingač i uz poštivanje određenih parametara vezanih uz segmente vinogradarstva i vinarstva. (Po meni, trebalo je, s obzirom da se ipak radi o ekskluzivi, precizno odrediti i najranije moguće datume izlaska gotovog vina ZOI Dingač na tržišt – Suhadolnik).  Svi postupci u vinogradu i u podrumu za proizvodnju vina ZOI Dingač moraju biti u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća 1308/2013 i Uredbom Komisije 606/2009 te u skladu sa Zakonom o vinu RH i njegovih provedbenih propisa.

Krenimo od početka – Detalji koji se odnose na zemljopisno područje (Uredba 607/2009, čl. 7/2/a)

                Granice područja Dingač za vino ZOI Dingač, ekspozicija: Područje ZOI Dingač smješteno je na strminama uz južnu morsku obalu srednjeg dijela poluotoka Pelješca. Gorsko bilo te strmine suvislo se proteže od Trstenika do doline Jelin dol. Padina bila eksponirana je prema jugozapadu s inklinacijom od 10° do 60°, a uokviruju je vrhovi Čučina i Sv. Jurja.

Vinogradarsko se područje prema katastarskoj evidenciji nalazi u katastarskim općinama Pijavičino, Podobuče, Potomje i Trstenik. Ukupna površina područja iznosi 7,58 km2. Dužina je 8.070 m, a širina se kreće od 552 m u najužem dijelu, do 1386 m u najširem dijelu. Danas je na području ZOI Dingač vinovom lozom zasađeno 78,5 ha. Krajnje točke istočne granice područja ZOI Dingač obilježene su koordinatama: 1. 42° 54,76′ N 17° 23,50′ E 2. 42° 55,00′ N 17° 23,47′ E 3. 42° 55,23′ N 17° 22,96′ E. Krajnje točke zapadne granice područja ZOI Dingač obilježene su koordinatama: 1. 42° 56,51′ N 17° 18,25′ E 2. 42° 56,81′ N 17° 18,20′ E 3. 42° 57,05′ N 17° 18,72′ E

                Tlo. Tlo predstavlja jedan od najznačajnijih čimbenika kakvoće grožđa, odnosno vina. Gorska bila ponad dingačkih strmina i same strmine Dingača prema moru izgrađuju vapnenci gornje krede protkani dolomitnim slojevima. Tlo se oblikovalo na šljunkovitim siparsko–obronačkim nanosima. Čovjek je sve te nanose pogodne za poljoprivredu na dingačkim strminama tijekom minulih stoljeća teškim težačkim radom iskrčio, te je u zaštiti od erozije sagradio terase i djelomično jače nagnute terene pretvorio u ravne. Krupnije kamenje iskorišteno je za gradnju suhozida, a najveći dio viška kamena i krupnijeg šljunka iznesen je izvan granica budućeg vinograda. Pri odabiru povoljne površine za vinograde na nagibu, u mnogome se, kao pouzdanim pokazateljem, odlučivalo pogledom na stanje okolnog raslinja tijekom ljetnih suša. Fizikalna i kemijska svojstva tla vinograda raspoređenih po mnogim dingačkim rudinama koje su omeđene krševitim rebrima znatno se razlikuju. Iz analize mehaničkog sastava tla (provedene na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) iščitava se kako je tlo skeletno do jako skeletno, uz udio od oko 75 posto šljunka i sitnijeg kamenja, priručnim krčenjem djelomično zatrpanog u dublje slojeve supstrata. U preostalih 25 posto prosječno je oko 40 posto pijeska, 30 posto praha i 30 posto gline. Prikaz karakterističnog sastava tla po cijeloj dubini profila govori o izrazito propusnom tlu, vrlo povoljnom za  vodozračni režim i za mikrobiološku aktivnost. U takvim uvjetima korijen vinove loze prokorjenjuje cijeli volumen tla, sve do tvrdog matičnog supstrata. Sitnica je smeđe–crvene boje koja se na površini ne vidi jer ispiranjem oborinama na površini ostaje šljunak i sitno kamenje koje djeluje kao izvrstan toplinski izolator. Šljunak i sitno kamenje izmiješano u profilu tla u velikoj mjeri utječu na sporije zagrijavanje i slabiji kapilarni uspon te time i na manji gubitak vlage u tlu. Rubni dijelovi vinogradarskih oaza odlikuju se plićim tlom pa se tu tijekom ljeta osjeti nedostatak vlage u tlu. Kemijska analiza tla (provedena na Agronomskom fakultetu u Zagrebu) pokazuje da je tlo po cijeloj dubini profila u svim uzorcima neutralne do blago alkalične reakcije s relativno umjerenim postotkom ukupnih karbonata i s niskim postotkom aktivnog vapna. Zadovoljavajućeg je sadržaja humusa i dušika, a niskog sadržaja fosfora (P2O5 mg/100 g tla). Međutim, u svim uzorcima i svim dubinama profila, nalaze se znatne količine kalija (K2O mg/100 g tla) kojega je svugdje više od 50 mg. Ovako visoke koncentracije kalija pravo su bogatstvo u dingačkim tlima i nezaobilazni i glavni čimbenik, uz navedene okolišne uvjete, vrhunske kakvoće grožđa i očitovanje vrsnosti i posebnosti vina sa ovog područja. Ova razina kalija u tlu nije rezultat gnojidbe mineralnim gnojivima nego je to pravi dar prirode, što potvrđuju analize djevičanskih tala s područja Dingač. Opskrbljenost kalcijem, sumporom i borom je dobra, međutim nedostaje magnezija ili se taj element nalazi u nepristupačnom obliku (blokiran) pa se ponekad opažaju simptomi nedostatka ovog mikroelementa. Posebno treba naglasiti da, temeljem analitičkih podataka (Institut Ruđer Bošković), u ovim tlima, dijelovima biljnog materijala (list) kao i u vinu, nema nedozvoljenih količina teških metala (željeza, mangana, kroma, nikla, kadmija, olova, cinka i bakra ).

                Flora Posebnost nekog prirodnog prostora, kao terroira za određenu proizvodnju baziranu na zemlji, čini skup različitih faktora. Više čimbenika utječe na uspješan uzgoj vinove loze pa, time, i na kakvoću i značajke vina kao finalnog proizvoda. Na položaju Dingač vinogradarske oaze okružene su kraškim hridinama između kojih raste raznoliko mediteransko bilje. Tu su sastavnice mediteranske makijske flore, kao npr. česmina (Quercus ilex L.), planika (Arbutus unedo L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.) i jasen (Fraxinus sp.). Uz njih su i zajednice somine (Juniperus phoenicea L.), podivljalog ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) i tršlje (Pistacia lentiscus L.). Trnovita mlječika (Euphorbia spinosa L.), mirisno smilje (Helicrysum italicum L.), kadulja (Salvia officinalis L.), velecvjetna divizma (Verbascume densiflorum B.), krestašac (Polygola sp.) i primorski vrisak (Saturea montana L.) dodatno utječu na posebnost ambijenta.

Klima Područje ZOI Dingač karakterizira vrlo blaga mediteranska klima, za što se može zahvaliti vrlo velikoj reljefnoj razvedenosti. Od sjevernih hladnih vjetrova ovo je područje zaštićeno dvostrukim gorskim bilom. Sjeverni visoki greben štiti položaj od prodora sjevernih hladnih masa zraka, dok južni niži greben koji se pruža od Čučina do Sv. Jurja pruža dodatnu zaštitu. S južne je strane položaja, uz same vinograde, duboko more koje djeluje kao regulator topline i predstavlja najbolji korektor klimatskih uvjeta. Tijekom zime to se očituje u zagrijavanju zraka, a ljeti u ublažavanju visokih temperatura. Srednja godišnja temperatura iznosi 17,6°C, a srednja temperatura u vegetaciji 20,1°C (podaci s najbliže meteorološke postaje u Orebiću). Može se pretpostaviti da se zbog navedenih mezoklimatskih uvjeta ti podaci neznatno razlikuju u smislu viših brojčanih vrijednosti u području ZOI Dingač. Količina oborina u prosjeku se kreće oko 1400 mm s neujednačenim godišnjim rasporedom. Godišnji maksimum je krajem jeseni i zimi, a najmanje oborina je u ljetnome periodu, u pojedinim godinama javljaju se suše. Ostale su meteorološke pojave tijekom vegetacije rijetke, magla i rosa moguće su tijekom zime. Nema pojave ranih jesenskih i kasnih proljetnih mrazeva. Vjetrovi ne predstavljaju ozbiljan problem uzgoju vinove loze. Broj sati sijanja sunca iznosi 2900, a s obzirom na povoljnu ekspoziciju cijelog područja ZOI Dingač prema jugu i jugozapadu uz prosječan nagib terena od 30° osvjetljenje je znatno povećano. Svijetli šljunak na površini tla, svijetle znatne površine suhozida u prostoru, pa stjenoviti masiv ponad vinograda, a tu je i refleksija sunčeve svijetlosti s morske površine. Slobodan sustav uzgoja trsa omogućavaju maksimalno iskorištenje sunčevog zračenja. Osobito su se dobro pokazale umjereno sušne sezone u kojima tijekom srpnja i kolovoza padnu obilnije kiše.

                Čovjekova aktivnost vrlo je važna, posebice kod načina pripreme tla za vinograd, kod sadnje trsja, izbora sustava uzgoja, njege loze, odredbe datuma početka berbe, odredbe u kojemu dijelu dana brati, transporta grožđa do podruma i do vinifikacije pa onda i sazrijevanja vina, termina izlaska na tržište.

                Osnivanje vinograda: Priprema terena za osnivanje novog vinograda obavlja se ručno ili manjim prikladnim strojevima. Rigolanje se izvodi neposredno nakon berbe ili u ranu zimu kako bi kiše primjereno navlažile tlo. Tijekom rigolanja (trapljenja) uklone se svi biljni dijelovi prethodnog raslinja, osobito u šumskoj krčevini. Izdvaja se veće kamenje za gradnju potpornih zidova terasa, a manje se iznosi iz vinograda ili zakopava u dublje slojeve tla. Danas se duboka obrada obavlja manjim prikladnim strojevima. Po označenim sadnim mjestima sade se korjenjaci ili prutići (reznice) podloge. Kod sadnje korjenjaka ili prutića cijepljenje se obavlja na stalnom mjestu, ovisno o bujnosti podloge, prve ili druge godine nakon sadnje. Ovakva se sadnja pokazala znatno povoljnijom s obzirom na trajnost vinograda, u usporedbi sa sadnjom gotovih cjepova. Moguća je i sadnja gotovih cjepova vinove loze. Kod primjene agresivnih tehnologija (ripanje i rigolanje) nije dozvoljena promjena povijesnog nasljeđa na krškim rebrima nagiba, jer se tim postupcima narušava i gubi identitet prostora, odnosno terroira na ZOI Dingač.

Dingač je ambijent i s dosta jačih strmina pa na tom cijelome prostoru nije jednostavno I lako održavati vinograd sađen klasično odozgor prema dolje. Negdje je problemu bilo moguće doskočiti uspostavom terasa, inače formiranih i da se spriječi erozija tla. Za realizaciju postojanih terasa mora(lo) se rabiti odgovarajuće čvrsti materijal, a radi zadovoljenja povijesnog nasljeđa i vizuala krajobraznog prostora potporni zidovi terasa morali su biti/moraju biti izgrađeni od izvornih materijala s dingačkih strmina. Navoženje zemlje iz drugih proizvodnih područja nije (bilo) dozvoljeno, jer time bi se izmijenio tipičan izvorni fizikalno-kemijski sastav tla, a time i autentičnost u kategoriji kakvoće vina.

Sorta/Sorte, klonovi: na Dingaču i za vino Dingač dopuštena je sadnja Plavca malog crnog.  (Moja primjedba: U ovo današnje vrijeme, u elaboratu o vinu Dingač ZOI trebalo je, kao preporuka, stajati i navod najboljih klonova sorte Plavac mali crni!). Plavac mali crni izvorna je hrvatska sorta nastala spontanim križanjem Tribidraga i Dobričića crnog, kultivara s otoka Šolte. Podloga: Plavac mali crni cijepi se na preporučene podloge iz skupine Berlandieri x Rupestris, ponajprije na Richter 110. Ta podloga pokazuje izniman afnitet prema sorti Plavac mali crni i dobro utječe na prirod i kakvoću grožđa. Sorta Plavac mali crni srednje je bujnosti. Početak vegetacije je srednje kasno a dozrijevanje vrlo kasno, u IV i V epohi. Rodnost je redovita. Dozrijevanje bobica traje dugo, tako da se istodobno na grozdu nalaze prosušene, normalno zrele i manje zrele bobice. Prosušene bobice vinu daju posebnost i specifičnu aromu, a manje zrele povećavaju ukupnu kiselost. Plavac mali crni pokazuje visoku otpornost na glavne biljne bolesti, ponajprije na pepelnicu. Na području ZOI Dingač ostale biljne bolesti rijetko se javljaju, s obzirom da nema uvjeta za njihov razvoj. Plavac mali crni dobro podnosi sušu, što djelomično proizlazi iz samog sustava uzgoja en gobelet zahvaljujući kojemu, kako je rečeno, slobodno rastuće mladice zasjenjuju površinu tla te plod štite od prevelike evaporacije. Plavac mali crni daje vina sa srednjom do visokom koncentracijom alkohola i sa srednjom do malom/nižom koncentracijom ukupne kiselosti. Vina su s karakterističnim sortnim okusom i mirisom.

Plavac mali -neravnomjerno dozrijevanje

                Razmak sadnje: dozvoljeni sklop sadnje je do 10.000 trsova po hektaru. Velika prednost veće gustoće nasada je u tome da se po trsu može jače smanjiti prinos čime se bitno dobiva na kakvoći roda, a s obzirom na spomenutu gustoću ne gubi se mnogo na količini roda po jedinici površine. U starim je vinogradima razmak sadnje 1,0 x 1,0 m, što daje sklop oko 10.000 trsova po hektaru. U novijim vinogradima razmak sadnje je 1,0 m -1,1m x 1,1m – 1,2 m. Uz ove razmake sadnje uzgojni prostor trsa iznosi 1,0 – 1,32 m2. Uz ovakav sklop sadnje prosječan broj trsova po hektaru je 8.500.

                Sustav uzgoja: obvezno račvasti oblik trsa (en gobelet) s tri do četiri kraka, bez armature. Za račvasti uzgoj (en gobelet) karakteristična su najčešće tri do četiri kraka s po jednim reznikom te s prosječno dva pupa po rezniku. Obzirom na broj pupova po jednom kraku u prosjeku dolazi po sedam pupova po trsu. Niže opterećenje je na slabijim terenima, a veće na dubljim, na kojima je i loza bujnija. Ovakav niski uzgoj sa slobodno rastućim mladicama idealan je za ovakve položaje, jer mladice s lišćem čine sjenu na površini tla i na taj način čuvaju vlagu u tlu. Radi zadržavanja krajobraznih strukturnih elemenata ali i radi efikasne zaštite ploda hladovinom lisne mase od žarećeg sunca ljeti po danu nisu dozvoljeni drugi sustavi uzgoja, pogotovu ne postavljanje armature u vinogradu (Neobično: za posjeta vrlo renomiranoj vinskoj kući na Pelješcu prije koju godinu čuo sam od domaćina kako je jedan od profesora sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta a koji je trebao biti savjetnik na tom posjedu, inzistirao da se grmoliki oblik makne i da se trsje stavi na armaturu!).

                Njega vinograda: Ampelotehnički zahvati (rezidba u zrelo, rezidba u zeleno, reduciranje grozdova) koriste se radi održavanja prinosa u propisanim granicama. Njega mladih vinograda prije i poslije cijepljenja prvenstveno podrazumijeva redovitu obradu kojom se sprječava razvoj korova i utječe na kapilaritet, odnosno na očuvanje prijeko potrebne vlage u tlu. Uz mladi trs se postavljaju drveni kolci (pritka, najčešće od somine) za koje se redovito privezuju mladice cijepa, a odstranjuju se one koje rastu iz podloge. Mladi se trsovi vežu početkom zime, a u tijeku zimske obrade skidaju se brandusi. Slijedeće se godine u proljeće precjepljuju oni trsovi koji nisu zadovoljili kriterije razvijenosti prethodne godine. Stari se vinogradi orezuju od kraja prosinca pa tijekom siječnja i veljače. Obrada klasičnom motikom je rijetka. Koriste se male motorne kopačice koje na strminama valja pridržavati konopcem. Prva se obrada, zajedno s gnojidbom, obavlja krajem zime, a one kasnije su u proljeće. Od početka vegetacije obavljaju se klasični zahvati zelenog reza (pljevljenje s odstranjivanjem nerodnih mladica i zaperaka u zoni grožđa). Gnojidba se provodi stajnjakom i drugim organskim gnojivima te mineralnim gnojivima (Moja primjedba: ?! – treba li baš, doista, na Dingaču umjetno gnojivo?) odgovarajuće formulacije u malim do srednjim količinama. Zaštita od biljnih bolesti je minimalna. Na području Dingača, osim pepelnice, praktično drugih bolesti nema jer nema uvjeta razvoja. Protiv pepelnice koristi se elementarni sumpor kojim se tijekom vegetacije tretira dva do tri puta. Prvo tretiranje provodi se pri otvaranju pupova, drugo pred cvatnju i treće polovicom lipnja.

                Maksimalni urod po hektaru: maksimalni urod po hektaru za ZOI Dingač je 8.000 kg što uz maksimalni randman od 60% iznosi oko 4.800 l vina po hektaru. Prirodi i kakvoća grožđa obzirom na: prosječni broj od 8.500 trsova po hektaru (GS), prosječno opterećenje od sedam rodnih pupova po trsu (OPR), koeficijent rodnosti pupova 1.2 (URP), prosječnu masu grozda 104 g (MG) može se iz godine u godinu očekivati prosječni prirod od oko 7.500 kg po hektaru, sukladno pokazateljima rodnosti. Proračun prosječnog priroda grožđa na Dingaču: OPR(7) x URP(1.2) = 8.4 grozda po trsu a  8.4 g/trs x MG (104) = 874 g → 0.874 kg/trs 0.874 kg/trs x GS(8.500) = 7.429 kg/ha Temeljem uprosječenih pokazatelja rodnosti, prirod po trsu iznosi oko 0,85 kg, a prirod po hektaru oko 7.429 kg. Na varijabilitet pokazatelja rodnosti utječu: broj trsova po hektaru, starost trsova, ukrijenjenost i ukupna kondicija trsova. To utječe na koeficijent rodnosti pupova – prosječna masa grozda koja, ovisno o godini i ukupnom stanju vinograda, može najviše varirati, pa se te vrijednosti nalaze u frekvenciji distribucije od 75 g do 180 g, a najveći se broj grozdova nalazi oko vrijednosti 104 g. Uz pridržavanje zadanih ampelotehničkih mjera, prinosi grožđa u pojedinim godinama s povoljnim vremenskim prilikama mogu iznositi do 8.000 kg/ha s time da istodobno budu ostvarene propisane koncentracije sladora i ukupne kiselosti.

Dingač: Vedran Kiridžija, u svom vinogradu, i dolje, uz bačvice s dingačem u svom podrumu u Potomju

Uvjeti proizvodnje grožđa na ZOI Dingač i rezultat toga: Količina priroda koja se mjeri u dekagramima po trsu, te berbe koje se prema sadržaju šećera mogu zvati predikatima juga, daju izrazito ekstraktna vina. Minimalna količina ekstrakta u crnom suhom vinu je zakonski utvrđena (20 g/l), uobičajeni sadržaj suhog ekstrakta kod vrhunskih crnih vina je 23 do 25 g/l, a vina s područja ZOI Dingač obično sadrže i više od čak 30 g/l ekstrakta! Najstarija praćenja sastava ovih vina, pri čemu posebno treba istaknuti šestogodišnje praćenje s ciljem izrade studije Dingač – čuveno dalmatinsko vino daleke 1964. godine, pokazuju da ni najjednostavniji tehnološki pristup proizvodnji kao ni moderne enološke škole današnjice nisu značajno utjecale na promjenu bìti i karaktera ovog vina. Dojmu punoće vina može značajno pridonijeti i osjet trpkosti. Za ravnotežu okusa crnih vina najvažniji je odnos tvari slatkoće, kiselinskog sastava i fenolnih spojeva, prvenstveno tanina. Plavac mali crni kao sorta obiluje taninima i umijeće svakog proizvođača je proizvesti vino u kojemu se oni neće agresivno isticati. U mladim vinima sa ZOI Dingač, pogotovo u onima čuvanim u drvu, uz intenzivan miris i taninski okus, prevladava i osjet stezanja koji ispunjava nepca, što se mijenja dozrijevanjem vina. Zrela vina postaju skladna, tanini mekani, a okus pun i zaobljen. U kompleksnosti bouqueta vina prepoznaje se izvorni, sortni miris grožđa. U njemu dominiraju svježe note crvenog voća, ali se raspoznaju i plemeniti mirisi suhih bobica koje neizostavno karakteriziraju grožđe sa ZOI Dingač. Lepršavost mladosti, izražajnost svježine i voćnosti, u zrelosti oplemenjuju medne note, miris najfinijih slastica, višanja i suhih šljiva. Dio dozrijevanja koji se odvija u drvetu obilježava svako vino, a kakvoća drva, veličina bačava i intenzitet paljenja drva utjecat će na mirisni profil vina. Vina ZOI Dingač su plemenita vina sama po sebi, no dozrijevanje u drvu ih dodatno oplemenjuje, intenzivira u njima začinsku nijansu i obogaćuje zrelo-voćnu dimenziju.

Pelješanin Niko Bura, količinski mali proizvođač, ali konstantno jedan od najboljih, ako ne i najbolji! Niko, koji većinu svojega Dingača izveze u SAD, pomaže i u nastanku Dingača američke obitelji Benmosche što se svojedobno bila odlučila podignuti vinograd, nakon što je kušala dingače, upravo na Pelješcu…

Proizvodnja vina Grožđe se bere u najpovoljnijem trenutku dostignute kakvoće, potrebne koncentracije sladora i ukupnih kiselina te potrebne razine zrelosti ukupnih polifenolnih komponenti nužnih za puninu kakvoće. Temeljem višedesetljetnih istraživanja i praćenja sladora i ukupnih kiselina u grožđu, može se ustvrditi da su te vrijednosti više–manje konstantne, te da minimalna koncentracija sladora u moštu, mjerena Baboovom moštnom vagom, ne smije biti ispod 19,5%, uz minimalnu koncentraciju ukupnih kiselina 4,0 g/l. Pri ovim vrijednostima preporučljivo je da na grozdu bude i 10 do 15 posto prezrelih bobica koje daju poseban okus i miris vinu. U godinama kada dođe do povećanja prosječnih vrijednosti bilo kojeg od pokazatelja rodnosti, što bi rezultiralo i povećanjem priroda grožđa/ha, treba se pristupiti u samom početku šare bobica reduciranoj berbi. Odstranjuje se dio grozdova na trsu te se očekivani prirod dovodi do razine ustanovljene računom iz svih pokazatelja rodnosti. Grožđe se mulja i odvaja od peteljkovine. Masulj se sumpori s najviše 5 g/hl sumpornog dioksida. U pravilu se koristi klasična tehnologija koja podrazumijeva istodobno odvijanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja. Preporučuje se primjena selekcioniranih autohtonih kvasaca, izoliranih na položaju Dingač. Fermentacija protječe na temperaturi od 18 do 25 °C i traje pet do osam dana, što ovisi o smanjenju specifične težine mošta, intenzitetu obojenosti i organoleptičnim značajkama mladog vina. Po izdvajanju samotočne frakcije, zaostala kruta frakcija masulja prebacuje se u prešu gdje se masulj ocijedi laganim stiskanjem. Ocijeđena količina mladog vina može varirati od pet do 15 posto, i ono se sljubljuje sa samotočnom frakcijom te čini ukupni randman. Preostali masulj se preša do kraja, s time da, dakako, prešavinska frakcija ne ulazi u proizvodnju vina sa ZOI Dingač. Iskorištenje (randman) se kreće od 45 posto do najviše dopuštenih 60 posto. Tiha fermentacija se nastavlja u prikladnim posudama i traje otprilike mjesec dana. Za vina na dužem dozrijevanju u bačvi i boci nedvojbeno je da će im malolaktična fermentacija pridonijeti kvaliteti. ­

Saints Hills Dingač, vinograd Santa Lucia,  vino s francuskim pristupom, naime savjetnik je glasoviti svjetski enolog Michel Rolland, na slici ovdje u društvu vlasnika Saints Hillsa Ernesta Tolja, njegove supruge i Toljeve ekipe na Pelješcu          

Detalji koji se odnose na kakvoću, ugled ili druge specifične karakteristike (Uredba 607/2009, čl. 7/2/b): Boja vina prvenstveno je sortno određena. Po dubokoj, živoj, crvenoj boji, vina ZOI Dingač su osebujna i razlikuju se od drugih vina sorte Plavac mali crni. Dingač je primjer utemeljenosti tradicionalnog naziva crno vino. Grožđe s visokim sadržajem šećera daje vina bogata alkoholom no taj alkohol ne daje osjet paljenja. Iako u strukturi alkohola koji nastaju fermentacijom uvijek ima najviše etanola, jednostavnog alkohola koji je oštar te ako je osamljen strši, dajući osjet žarenja, paljenja i pečenja, kod vina ZOI Dingač on nije nametljivo grub. Uz etanol, u fermentaciji se sintetiziraju brojni drugi alkoholi od kojih je za organoleptički doživljaj vina osobito važan glicerol, kojim su ova vina bogata (do 14 g/l). Glicerol, kao viši alkohol velike gustoće i u odnosu na druge alkohole iznimne slatkoće, daje ovom vinu punoću i dodatni osjetilni dojam slasti. Ova vina su u pravilu u kategoriji suhih vina, a ostatka neprovrelog šećera gotovo da i nema ili se on mjeri u nekoliko grama. Ako slador iz grožđa ne fermentira u potpunosti, proizvedeno polusuho vino također je iznimne kakvoće. Kod tih po zakonu ne posve suhih vina slador ne prikriva možebitne nedostatke, grube i nezrele tanine u okusu ili nesklad kiselina, on je posljedica iznimno visokog sadržaja šećera u grožđu. (Ipak, govorimo li o ZOI Dingaču, rekao bih, da se izbjegnu moguće nedoumice kod kupca, da bi bilo dobro držati se ujednačenog organoleptičkog profila, tj. vidjeti da se pod oznakom ZOI Dingač nađu ipak samo suha vina odnosno ona na granici s polusuhima, a ona polusuha neka budu s tom oznakom ali svakako dobro uočljivo dopunjenom nekim dodatnim, objašnjavajućim izrazom – prim. ur.).

Po mojem mišljenju oznaka ZOI Dingač trebala bi na tržištu pokrivati ne istodobno i mlada lepršava i zrela vina, nužno bi bilo cijelu produkciju usmjeriti u ozbiljnu u drvu duže dozrijevanu kapljicu, s time da se jako pazi kod izbora bačve da jer ovakvome rasnome vinu per se nisu nimalo potrebne sladunjavost vanilije i note paljenoga i dima, naime one ga banaliziraju! Po mome, ZOI Dingač trebao bi glavninom biti po zakonskom propisu suh, a  dozrijevane ozbiljne crnjake u kategoriji polusuhog vina neka se, s obzirom na veliko gastronomsko značenje razlike suh i polusuh odnosno polusladak, sladak, uočljivo označi kao ZOI Dingač s dodanim tradicijskim izrazom koji bi ukazivao na razliku u slatkoći. Tradicijska slatka desertna vina tipa prošek rađena uz prosušivanje grožđa mogu se proizvoditi od plavca malog i ostalih domaćih sorata iz drugih vinograda! – Suhadolnik)

Svoj glas vrsnosti vino Dingač baštini još iz 15. stoljeća kad je postizalo cijenu tri do četiri puta višu od ostalih vina užeg i šireg proizvodnog područja. Usprkos nesređenim prilikama u proizvodnji i prometu vina u prošlosti, kad su se dalmatinska vina gotovo isključivo ocjenjivala prema sadržaju alkohola i prema tome se i plaćala, vino Dingač uvijek je bilo znatno skuplje od ostalih kvalitetnih crnih vina iz Dalmacije.

Nelojalna konkurencija stoljećima je zloupotrebljavala naziv Dingač. Kako bi se zaštitili od zlouporabe, vinogradari iz Potomja zatražili su zaštitu naziva i podrijetla vina Dingač. Na temelju saveznog Zakona o vinu donesenog 1957. godine, Naredbom Sekretarijata Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ, br. 1252/2 od 19. rujna 1961. godine, zaštićen je naziv Dingač. Zatražena je i međunarodna zaštita naziva i žiga Dingač pri Bureaux Internationaux Réunis pour la protection de la propriété Industrielle, Littéraire et Artistique, Genève (WIPO). Zaštita stupa na snagu 13. svibnja 1964. godine s brojem svjedodžbe 283600. Na temu vina Dingač objavljeno je dosta stručnih radova i knjiga, a posebno treba istaknuti: Dingač: čuveno dalmatinsko vino autora A. Gazzari i K. Pešut-Gligo (1964.) i monografiju Dingač: priča o velikom hrvatskom vinu autora prof.dr.sc. Nikole Miroševića, prof.dr.sc. Tomislava Ladana, Branke Mihaljević, dipl.ing.agr, dr.sc. Frane Glavine, dr.sc. Ljiljane Gašparec-Skočić, prof.dr.sc. Vladimira Jelaske, Ive Kirigjije dipl.ing.agr., ps prof.dr.sc. Stanke Herjavec, dr.sc. Ivane Alpeza, dr.sc. Ignaca Kuliera, novinarke i književnice Božice Brkan, te Ivanke Čelar, dipl.ing.agr. (2008.). Na mnogim izložbama, vina s Dingača su stekla brojna prestižna priznanja od kojih treba naglasiti zlatnu medalju Grand Prix avec Medallie d’Or dodijeljenu Dingaču obitelji Miličić iz Trstenika na Međunarodnoj izložbi (EXPOSITION INTRANATIONALE) u Parizu 1930. godine. ­

Zaključak – Opis uzročne veze između zemljopisnog područja i kakvoće, ugleda i drugih karakteristika (Uredba 607/2009, čl. 7/2/c): Na području ZOI Dingač vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugu i bogatu tradiciju, te predstavljaju najznačajniju granu poljoprivrede, koja je u prošlosti na ovim područjima značila život. Zahvaljujući utjecaju blage mediteranske klime, vrlo povoljnim geološko pedološkim prilikama, specifičnim, osunčanim položajima vinograda koji tvore veličanstvene krajolike gdje se loza spaja s morskim plavetnilom, stvoreni su posebni, gotovo idealni uvjeti za uzgoj vinove loze. Klimatske prilike imaju značajan utjecaj na ukupni tijek vegetacije, dinamiku dozrijevanja, I, u konačnici, na kakvoću grožđa odnosno vina. Zaključno, geološko-pedološke prilike područja ZOI Dingač, ponajprije visoka koncentracija kalija u tlu, glavni su čimbenik kakvoće i posebnosti vina s ovog područja. Dodatno, na kakvoću uz vrlo povoljan mehanički sastav i strukturu tla utječe i svijetla boja površinskog sloja supstrata. Cjelokupna flora ovog područja znatno se razlikuje od flore ostatka Dalmacije te uslijed klimatskih i geološko-pedoloških karakteristika biljke ovog područja imaju značajno intenzivniju aromu. Mikroflora ovih vinograda ima velikog udjela u aromi, premda je glavno specifično obilježje ovog vina vezano uz položaj. Prirodni uvjeti pod kojima se proizvodi grožđe za vino sa ZOI Dingač su takvi da omogućuju postizanje vrhunske kakvoće. Od značajnog su utjecaja povoljne klimatske i mikroklimatske prilike, sastav tla, specifična flora područja kao i povoljna ekspozicija terena. Prihvatljivi zahtjevi propisani odredbama Europske zajednice ili nacionalnim odredbama ili, ako je tako predviđeno u državi članici, zahtjevi propisani od strane organizacije koja upravlja zaštićenim oznakama izvornosti ili zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, imajući u vidu da takvi zahtjevi moraju biti objektivni i nediskriminirajući te u skladu sa propisima Europske zajednice: Sukladno Zakonu o vinu (Narodne novine, br. 96/2003, 55/2011 i 14/2014) u promet se mogu staviti samo ona vina koja su proizvedena u skladu sa Zakonom o vinu (i ovom specifikacijom proizvoda) i imaju rješenje za stavljanje u promet. Uz rješenje za stavljanje u promet vino dobiva i markice odnosno vrpce kojima će u prometu biti označeno. Stavljanju u promet vina sa ZOI Dingač (sustavna kontrola) obvezno prethodi fizikalno kemijsko i organoleptično ispitivanje kakvoće. 1) Fizikalno kemijski parametri kakvoće: relativna gustoća, stvarna volumna alkoholna jakost, ukupni suhi ekstrakt,  reducirajući šećeri, ekstrakt bez šećera, pepeo, ukupna kiselost,  hlapljiva kiselost, pH1), slobodni sumpor-dioksid, ukupni sumpor-dioksid , – u analizu mogu biti uključeni i drugi parametri sastojaka bitnih za ispitivano vinu.  Za ove parametre ne postoje zakonska ograničenja. Ograničenja ovih parametara dana su u Prilogu 1. ove specifikacije proizvoda. Organoleptično ispitivanje: Organoleptično ispitivanje vina provodi Komisija za organoleptično ispitivanje (Popis članova Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (Narodne novine, br. 30/2006, 75/2007, 124/2008, 65/2010, 25/2011 i 47/2012). Komisiju čine članovi Povjerenstva: predsjednik, tajnik i pet ocjenjivača. Prije organoleptičnog ispitivanja svakog uzorka, predsjednik daje ocjenjivačima obvezne podatke o uzorku: berbu, podrijetlo proizvodnje, posebne informacije vezane za tehnologiju proizvodnje, informaciju o predikatnoj kategoriji, sortu ukoliko je navedena i osnovne fizikalno kemijske parametre. Uzorci se evidentiraju i ocjenjuju pod šifrom. Uvid u sve podatke o uzorku imaju samo predsjednik i tajnik. Organoleptično ispitivanje podrazumijeva analizu vanjskog izgleda vina (boje i bistroće), mirisa, okusa, ukupnog dojma i prepoznatljivosti sorte od koje je vino proizvedeno. Organoleptično ispitivanje vina provodi se prema metodi 100 bodova. Konačna ocjena za pojedino vino je medijana. Minimalni broj bodova za vino ZOI Dingač je 82 bodova (definitivno premalo!!!! – primj. Suhadolnik.). Najmanje 50 posto ocjenjivača, odnosno tri od pet ocjenjivača moraju potvrditi da je vino prepoznatljivo po posebnosti koja je najavljena.

Dodatni zahtjevi Odstupanje od proizvodnje u demarkiranom području ZOI Dingač Zbog reljefne specifičnosti područja ZOI Dingač, odnosno dislociranosti vlasnika vinograda i njihovih preradbenih kapaciteta, primarna se prerada, čuvanje i dorada vina mogu odvijati izvan granica ZOI Dingač, ali u neposrednoj blizini i isključivo unutar administrativnih granica općine Orebić i općine Trpanj. Punjenje unutar demarkiranog područja Zbog negativnih povijesnih iskustava nauštrb kvalitete proizvoda, te radi poticanja gospodarske aktivnosti i stvaranja dodane vrijednosti proizvoda, kao i radi zadržavanja stanovništva na ovom području u cilju poticanja ruralnog razvoja, punjenje (pakiranje) se mora odvijati u neposrednoj blizini demarkiranog područja, odnosno unutar administrativnih granica općine Orebić i općine Trpanj. Dodatne odredbe koje se odnose na označavanje Prilikom označavanja se mogu koristiti nazivi vinogradarskih parcela unutar područja ZOI Dingač (manje zemljopisne jedinice) ukoliko 85% grožđa dolazi s njih. Slova za označavanje manje zemljopisne jedinice moraju veličinom biti minimalno 50 posto manja od onih koja se koriste za oznaku ZOI Dingač. Dodatni izrazi koji se mogu koristiti za ZOI Dingač su: Klasiko – koristi se klasična tehnologija koja podrazumijeva protjecanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja te dozrijevanje vina najmanje 12 mjeseci, od čega najmanje devet mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje 3 mjeseca u boci. Riserva – najbolja berba koja je ostavljena na dozrijevanju najmanje 24 mjeseca, od čega najmanje 18 mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje šest mjeseci u boci. Vino ZOI Dingač može se stavljati na tržište samo u bocama izrađenim od tamno zelenog ili smeđeg stakla, zapremine 0,375 l,  0,5 l,  0,75 l,  1,5 l,  3 l,  4,5 l,  6 l,  9 l,  12 l  i 18 l.

________________________________________

ZOI – U Pravilniku o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina (»Narodne novine« br. 141/10, 31/11 i 78/11) iza članka 2. dodaje se novi članak 2.a koji glasi:

Uvjeti korištenja zaštićene oznake izvornosti u Republici Hrvatskoj

(1) Vina u Republici Hrvatskoj mogu nositi naziv ZOI ukoliko 100 posto grožđa za proizvodnju tih vina potječe isključivo sa zemljopisnog područja definiranog oznakom ZOI i ukoliko zadovoljavaju uvjete za korištenje tradicionalnih izraza iz stavka 2. ovoga članka.

(2) U Republici Hrvatskoj izraz ZOI zamjenjuje se jednim od tradicionalnih izraza iz Priloga 12. dio (A) ovoga Pravilnika. Tablica tradicionalnih izraza koji se mogu koristiti za ZOI nalazi se u Prilogu 15. ovoga Pravilnika.

(3) Kod vina proizvedenih u Republici Hrvatskoj mogu se koristiti dodatni tradicionalni izrazi: Mlado vino, Opolo i Plavac sukladno Prilogu 12. dio (B) ovoga Pravilnika.

(4) Vina koja ZOI mogu nositi naziv manje zemljopisne jedinice uz uvjet da najmanje 85 posto grožđa za proizvodnju takvog vina potječe iz manje zemljopisne jedinice (pretpostavka je, dakako, da se ta manja jedinica nalazi unutar područja ZOI – primjedba Suhadolnik), a preostalih 15 posto grožđa da potječe iz (preostalog dijela) zemljopisnog područja kojim je određena ZOI.

(5) Manje zemljopisne jedinice su vinogorja definirana važećim Pravilnikom o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze i vinogradarski položaji definirani važećom Listom zemljopisnih oznaka.

(6) Naziv određenog vinogradarskog položaja mogu nositi samo ona vina sa ZOI koja zadovoljavaju uvjete za označavanje tradicionalnim izrazom Vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (vrhunsko vino KZP), grožđe za koje potječe s tog vinogradarskog položaja.

(7) Proizvodnja vina sa ZOI odvija se u zemljopisnom području određenom za ZOI.◾

_________________________________________

Naziv i adresa nadležnih tijela ili inspekcijskih tijela za utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima proizvodne specifikacije: Nadležno tijelo koje obavlja sustavnu kontrolu ZOI: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Jandrićeva 42, 10 000 Zagreb www.hcphs.hr

Zaključak – specifikacija proizvoda sukladno Svojstva vina: Vina sa ZOI Dingač su kristalno bistre tamno-rubinski crvene boje, koja, ovisno o metodi proizvodnje i načinu čuvanja vina, može imati lagani ljubičasti odsjaj ili slabo naglašenu svijetlu nijansu smeđe boje u odsjaju. Vina ZOI Dingač karakterističnog su sortnog mirisa koji, ovisno o metodi proizvodnje i načinu čuvanja može imati naglašen miris mladih razigranih vina, ili tipičan sortni miris dijelom vremena odležanog vina u drvu sa slabo naglašenim začinskim komponentama, te prepoznatljiv miris odležanog vina sorte Plavac mali crni u drvu s mirisom suhe šljive i suhe smokve, a u retronazalnom može se pojaviti osjet svježe pečenog kruha. To su vina zaokruženog, slabo hrapavo trpkastog okusa naglašene svježine, a ovisno o vremenu odležavanja ona postaju puna, harmonična, skladna i mekana, ukoliko odležavaju 24 mjeseca imaju pun, mekan, gorkast okus s naglašenim i skladno uklopljenim ostatkom neprevrelog šećera.

Dodatni izrazi koji se mogu upotrijebiti za ZOI Dingač su: Klasiko – rabi se klasična tehnologija koja podrazumijeva protjecanje alkoholne fermentacije i maceracije masulja, te dozrijevanje vina najmanje 12 mjeseci, od čega najmanje devet mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje tri mjeseca u boci. Riserva – najbolja berba koja je ostavljena na dozrijevanje najmanje 24 mjeseca, od čega najmanje 18 mjeseci u drvenoj bačvi i najmanje šest mjeseci u boci. (Još jednom primjedba Suhadolnik: vino s oznakom ZOI Dingač Klasiko nikako puštati na tržište bez najmanje 12 do 15 mjeseci dozrijevanja u bačvi plus najmanje tri mjeseca u boci, a vina ZOI Dingač Reserva nikako ispod 24 mjeseca dozrijevanja u bačvi plus najmanje tri mjeseca u butelji!)

Dingač ZOI – propisani fizikalno kemijski parametri:  minimalni prirodni alkohol: 13,5 vol %, minimalni ukupni alkohol 18 vol %, minimalni stvarni alkohol: 13,5 vol %, minimalna ukupna kiselost:  4,0 g/lit, minimalni ukupno SO2: 200 mg/lit (za današnje vrijeme daleko previše! – primjedba Suhadolnik), maksimalna hlapljiva kiselost: 1,2 mg/lit, minimalna količina suhog ekstrakta bez šećera: 28 g/lit (zašto ne 30 g/lit)?!), minimalna količina pepela: 2,5 g/lit.  ♣

Istraživanja

CERTIFIKAT ILI ZAŠTIĆENA OZNAKA PRODAJU PROIZVOD!

Znakovito je u kojoj mjeri certifikati i oznake utječu na odluku hrvatskih građana o kupnji proizvoda ili usluga. Naime, čak 80 posto građana ističe da će u ponudi sličnih proizvoda radije kupiti onaj koji ima certifikat ili određenu zaštićenu oznaku.

Velika većina građana u Republici Hrvatskoj, točnije njih oko 87 posto, smatra da certifikati i određene oznake pridonose boljem imidžu tvrtki ili proizvoda na tržištu. Dakako, jedan od glavnih razloga postojanja oznaka i zahtjevnih certifikata odnosi se na podizanje svijesti o razinama kvalitete i sigurnosti u cijelom lancu stvaranja vrijednosti nekog proizvoda koji završava kod potrošača njegovom odlukom hoće li ukazati povjerenje određenom proizvodu ili usluzi.

Da vjeruju onome što certifikati ili oznake komuniciraju u našem anketnom istraživanju ističe 45 posto potrošača, a to da vjeruje u vjerodostojnost samo određenih oznaka i certifikata navodi pak njih 44 posto. Preostalih 11 posto ispitanika naglašava da ne vjeruje uopće u vjerodostojnost certifikata i raznih oznaka.

Četiri od pet građana Hrvatske prepoznaju Eko certifikat, koji je, tako, na prvom mjestu po prepoznatljivosti (78 posto građana čulo je za ovaj certifikat). Potom dolazi oznaka Best buy koju prepoznaje 68 posto anketiranih, dok je po 46 posto udjela pripalo oznakama Odabrale mame i Superbrands.

Certifikati Halal s 33 posto i Kosher s 30 posto jako su bliski po udjelu, a međusobno dosta blizu su, sa 17 posto, i oznaka Odabrani proizvod godine s 21 posto i certifikat Poslodavac partner, dok je na začelju Qudal s devet posto poznatosti/priznatosti.

Znakovito je u kojoj mjeri certifikati ili oznake utječu na odluku građana o kupnji proizvoda ili usluga. Naime, čak 80 posto građana ističe da će kod ponude sličnih proizvoda radije kupiti onaj koji ima certifikat ili određenu oznaku.

Na pitanje koje osjećaje u njima budi certificirani proizvod ili usluga gotovo podjednaki broj građana odgovara da je to sigurnost (52%), povjerenje (51%) i potvrda (48%). S nešto manjim udjelima dolaze potom osjećaji vrijednosti (31%) i zadovoljstva (18%).

Istraživanje su tijekom svibnja 2020. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina, rekao je Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

U usponu: PG Orehovec iz okolice Ludbrega, specijalizirano za uzgoj peradi posebice pataka, te prvi njegovi delikatesni proizvodi upravo izašli pred javnost –dimljena pačja prsa, kobasica, te četiri vrste paštete na bazi pačje jetre: klasična s jetrom i mesom patke (smeđa etiketa), pa ona s kombinacijom jetre i mesa dimljenih pačjih prsa (svjetlo-ljubičasta etiketa) , zatim s kombinacijom jetre i mesa te usitnjenih koštica buče (zelena etiketa), i, kao špica,parfait, 100 posto od pačje jetre (crna etiketa)

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Neobično je što se u izvještaju revije Ja TRGOVAC ne spominju i rezultati istraživanja o prihvaćanju danas osobito značajnih i najviše spominjanih oznaka poput npr. Zaštićene oznake izvornosti ZOI, Zaštićene oznake zemljopisnog porijekla ZOZP, vrhunsko odnosno kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom, pa Otočki proizvod, Proizvod hrvatskog sela itd…

Inače magazine Ja TRGOVAC izašao je s podacima o rezultatima još nekoliko anketa koje su provedene u suradnji i s agencijom Nielsen, pa evo o čemu je riječ i kakvi su odgovori Hrvata.

SPECIFIČNOSTI HRVATSKIH POTROŠAČA PO REGIJAMA

Hrvatsko je tržište relativno malo kad ga se uspoređuje sa zemljama Europe, ali je jedno od najbogatijih kad su u pitanju regionalne specifičnosti i različitosti.

                Gledajući pet glavnih regija – Jug, Zapad, Zagreb, Centralni dio i Istok, prema klasifikaciji agencije za istraživanje tržišta Nielsen može se slobodno reći da su različitosti od jedne do druge regije bitne i da kupci u svakoj pojedinoj regiji imaju drukčiji pristup kako bi dobili točno ono što im treba i na način koji im je najprihvatljiviji.

U regiji Istok potrošači su najviše u potrazi za promocijama i najnižim cijenama, oni unutar mjesec dana posjete prosječno 3,2 različita trgovačka lanca, što je iznad prosjeka Hrvatske i više je nego u ostalim regijama.

U Središnjoj Hrvatskoj (regija Central) kad se ide u šoping najčešće se dobro planira i pomno sastavlja popis za kupovinu, što smanjuje mogućnost impulsne kupovine i povećava važnost svijesti o brendovima (brand awareness). Većinom se kupuju osnovne stvari i nastoji se uštedjeti smanjujući troškove na luksuzne proizvode. Tzv. convenience nije nešto za što je potrošač spreman više platiti, što je značajno drukčije od regije Zagreb, gdje je convenience ključ uspjeha.

U regiji Zagreb kupcima je najvažtnija brzina kupnje i spremni su platiti više ako to štedi njihovo vrijeme. Većinom se kupuje u hipermarketima i supermarketima jer tu je moguće pronaći sve na jednom mjestu. Manje kupnje u najviše se slučajeva obavljaju dva do tri puta tjedno.

U regiji Zapad olasci u trgovinu su češći. Kupci su više usredotočeni na premium proizvode i spremni su i platiti više za njih, a ponuda svježe ribe može bitno utjecati na odabir punkta na kojemu se kupuje.

Ponuda ne samo svježe ribe nego svježe hrane općenito najvažnija je kupcima u regiji Jug koji, uz svježe proizvode, češće kupuju brendove trgovačkih robnih marki. Uspoređujući ih s ostatkom Hrvatske, na izlazu iz podavaonice imaju nešto veću košaricu od kupaca u ostalihm regijama. Na Jugu se najmanje posjećuju prodavaonice različitih trgovačkih lanaca.

Podaci su objavljeni u tradicionalnom istraživanju agencije Nielsen Adriatic – Understanding and adopting to shoppers’ expectations.

HRVATI i EKO-PROIZVODI

Eko proizvodi iz godine u godinu zauzimaju sve važnije mjesto u košarici potrošača. Hrvati i te kako prate ovaj globalni eko-trend pa ne treba čuditi da čak 99 posto građana naše zemlje zna za ekološke (bio ili organske) proizvode. Od toga je 72 posto onih koji su dobro upoznati sa značajkama ove kategorije proizvoda, a 27 posto građana tek djelomično poznaje eko-proizvode.

Jako su zanimljivi stavovi građana kad je riječ o njihovoj percepciji kvalitete eko proizvoda. Tako njih 63 posto ističe da su eko-proizvodi kvalitetniji od konvencionalnih, dok četiri puta manji udio (16 posto) ispitanih smatra kako ta konstatacija ne stoji. Preostalih 21 posto anketiranih nije znalo što bi odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o konkretnom kupovnom ponašanju, tu je slika ipak nešto drukčija jer svega 23 posto hrvatskih građana redovito kupuje proizvode koji su označeni kao ekološki, dok ih dvije trećine (67 posto) to čini rijetko. Eko proizvode nikad ne kupuje 10 posto ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da više od polovice (51 posto) kupaca eko proizvoda te artikle kupuje u trgovačkim lancima. Značajan dio kupaca (23 posto) ove proizvode kupuje u specijaliziranim bio dućanima, dok na tržnici to čini njih 16 posto, a u drogerijama osam posto ispitanika. Iz nekih drugih izvora snabdijeva se dva posto građana.

Eko proizvodi su dosta etnocentrična kategorija pa tako gotovo dvije trećine kupaca eko proizvoda (njih 65,6 posto) navodi kako im je važno da su ti proizvodi hrvatskog porijekla, dok za 34,4 posto njih to nije važan argument pri kupnji.

PIVO: LAGERI VODE, a ALE JE TU DA OSTANE

Iako je lager pivo daleko najpopularnije kod domaćih konzumenata piva, udio od desetak posto potrošača koji preferiraju ale stabilan je već nekoliko godina i govori da ovo nije tek prolazni trend, nego vrlo važna niša pivskog tržišta

Hrvati vole pivo, a to najbolje opisuje brojka od 84,5 posto hrvatskih građana koji ističu da redovito konzumiraju ovo piće. U usporedbi s istovjetnim istraživanjem provedenim prije koju godinu, uoči Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji, riječ je sada ipak o o blagom padu općenito broja konzumenata od 2,8 posto.

Ali, istodobno, značajno je porastao broj onih koji svakodnevno piju pivo. I dok je u 2018. godini svakodnevnih konzumenata bilo 5,1 posto, danas ih je ukupno 8,8 posto. U usporedbi s prethodnim istraživanjem, broj tih koji obvezno kroz tjedan piju redovito po nkoliko puta tjedno porastao je za 6,3 posto.

Rast bilježi i sljedeća razina učestalosti, tj. da se pivo pije svakako po jednom tjedno: 18,8 posto ispitanika svakako na tjedan popije po jedno pivo.Takvih potrošača prije dvije godine bilo je 12 posto. Nekoliko puta mjesečno ovo piće konzumira 24,3 posto anketiranih građana (ranije 23,2%), a jednom mjesečno je učestalost konzumacije za sedam posto ispitanika u oba istraživanja. Tek nekoliko puta godišnje pivo pije 4,8 ispitanika, takvih je 2018. bilo 17,3 posto. Rjeđe od nekoliko puta godišnje pivo konzumira svega 0,1 posto ispitanih (5,5% u 2018.).

Najveći broj ispitanih građana u Hrvatskoj pivo troši kod kuće (vlastite ili kod prijatelja, rođaka…), to ističe 56,2 posto anketiranih. To je za 5,3 posto više nego što je bilo prije dvije godine, dok je broj onih koji pivo konzumiraju izvan kuće (kafić, pivnica, restoran) u padu za 5,4 posto te ih je sada 28,1 posto. Udio onih koji pivo konzumiraju podjednako i doma i vani nije se mijenjao te iznosi 15,6 posto.

Evo i usporedbe lojalnosti potrošača prema pivu velikih industrijskih proizvođača i sve popularnijih malih zanatskih craft pivovara:

Industrijsko pivo bilježi bolju poziciju, naime udio onih koji navode da više troše pivo velikih industrijskih pivovara porastao sa 70,8% u 2018. na 76,2% u 2020. godini, dok je udio onih koji kažu da više piju pivo craft-pivovara istodobno porastao s 8,9 posto na 9,4 posto.

Premda je riječ o ne baš velikom udjelu craft piva u ukupnoj potrošnji u Hrvata, craft pivo je i dalje značajno na tržištu jer kroz godine pokazuje veliku dozu stabilnosti. Sve manje je onih neodlučnih koji navode kako obje varijante piva piju podjednako – njihov je broj smanjen s 20,3 posto na 14,4 posto.

Uz klasične lager i ale, organizatori istraživanja su na izbor stavili još nekoliko varijanti koje su također uglavnom lageri, eventualno neko tamno pivo može pripadati u ale podvrstu.

U takvoj klasifikaciji u sklopu ankete pitali smo koju vrstu piva naši potrošači najčešće piju. Lager ili pilsner sasvim je očekivano daleko najpopularnija vrsta piva sa 76,9 posto udjela, a slijede lageri s voćnim okusom sa 7,9 posto. Ale je treći sa 6,5 posto vjernih potrošača, a slijede pšenično pivo s 3,9 posto, tamno s 2,8 posto i bezalkoholno s dva posto udjela.  ♣

Quo vadis, svijete?

SJEME POBUNE – LES SEMENCES DE REVOLTE – SEEDS of PROFIT

Prije nekih, rekao bih, desetak godina, u obilasku tada u nas popularne manifestacije vezane uz poljoprivredu i prehranu a organizirane u mjesecu svibnju u zagrebačkom Narodnom sveučilištu Moša Pijade, zatekao sam se pred punktom na kojemu su bili prezentirani rezultati suradnje Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije i zagrebačkog Agronomskog fakulteta na eksperimentalnom uzgoju rajčice poduzetom da se s vremenom efikasno pomogne poboljšanju opskrbe hrvatskog tržišta (domaćom) rajčicom. Pozvan sam bio da kušam tri vrste rajčice što ih je uzgojila akademska zajednica i to, svaku na drugi način a nijednu na klasičan domaći način, onako kako radi seljak u svom vrtu ili na određenoj većoj parceli zemlje. Svi koji su bili zamoljeni da degustiraju trebali su odgovoriti na pitanje Koja je od te tri ponuđene rajčice najbolja: a), b), ili c)? Moj odgovor vezan uz kakvoću rajčice proglašen je, dakako, nevažećime, jer sam rekao da mi je najbolja rajčica ona domaća iz druge polovice kolovoza, tražilo se, eto, ne izjašnjavanje o terminu berbe nego o trima načinima upravo obavljenog pokusnog uzgoja u laboratoriju.

            Uzorci a), b) i c) nisu mi se dopali jer su bili tvrdi, jednostavno kiselkasti i bez arome. Moj je favorit zrela sočna tamnijecrvena mesnata slasna rajčica lijepih aroma, ona na koju sam pomišljao kad sam odgovarao, a to je baš ona s majčice zemlje i iz druge polovice kolovoza odnosno s kraja kolovoza. Oko mene bilo je, međutim, mnogo ljudi kojima se neka od tih triju pokusnih laboratorijskih rajčica poprilično dopala, čak su objašnjavali da preferiraju ovakve tvrđe i kiselkaste rajčice, jer da su im one klasične, domaće i kasnoljetne premekane i preslatke za nešto što kao namirnica spada npr. i u kategoriju salate kao priloga. Međutim to me nije odvratilo od stava da su u današnje vrijeme ljudi nerijetko robovi navike da u svakome trenutku kroz godinu kad požele na stolu imaju određeno voće ili povrće mada mu i nije puna sezona. Neke vrste povrća i voća trebaju mnogima, da bi, eto, bili sretni, biti dostupne kroz svih 12 mjeseci, i potražnja se za tim vrstama znatno povećala, a kao društveno prihvatljiva komercijalna rješenja su se, očito, nametnuli povećanje domaće proizvodnje industrijskog tipa što znači od (hibridizacijom) dizajniranog sjemena, iz plasteničkog uzgoja, te iz uvoza. I, tako, u običnu frazu pretvorio se koristan nutricionistički savjet, preporuka ako hoćete i sa stanovitim domoljubnim prizvukom, da voće i povrće treba ne samo trošiti što više nego i da je višestruko korisno potrošnju usmjeriti prema domaćim plodovima i rasporediti je po tome kad je kojemu voću odnosno povrću puna sezona, naime to osiguravnužnu bio-raznolikost, a i tada bi imalo punog smisla konzumirati plodove (i) kao sirove, oni tek kao svježe ili relativno svježe ubrani mogu pružiti vrhunski užitak a kad su domaći, odavde, znači da su uzgojeni relativno blizu mjesta gdje živimo.  Ima i te kako logike da ti domaći  pred nas ovdje kao potrošače dođu manje do uvelike manje tretirani od onih iz vana i iz daleka, a ipak su u dobroj kondiciji za razliku od naveliko uvažanog voća i povrća osobito iz daljih zemalja. Opet sama logika govori: voće i povrće iz daleka izgledom i u kondiciji da bi ga se, kad nakon berbe, pakiranja, putovanja i rješavanja birokratske dokumentacije stigne na odredište, moglo staviti na tržište jednostavno mora biti genetski modificirano ili čak i prilično obogaćeno ostacima raznih zaštitnih sredstava.

Hibridizacija, a to je kreiranje hibrida s na prvi pogled ljepšim izgledom plodova te oblikom i dimenzijama ujednačenih plodova kao i plodova kod kojih je degradacija sporija tako da duže izgledaju u dobroj kondiciji, u svijetu je već uzela mnogo maha. Nije tajna to da ona već previše počiva na novcu. Nekoliko kompanija koje se u svijetu bave proizvodnjom standardiziranog voća i povrća i koje uspijevaju realizirati sjeme za dobar i redovit rod biljke i prirod ujednačen veličinom (pa time i praktičan za pakiranje!), lijep na prvi pogled te otporniji na bolesti i na brže vidljivu degradaciju, pomalo pokoravaju poljoprivredu na način da poljoprivrednika maltene primoravaju da svake godine kod njih kupuju sjeme, naime to kupljeno novo sjeme, za razliku od onog originalnog, starog sjemena klasičnih sorata uglavnom je upotrebljivo – samo jednom!

            Upravo o tome na našoj televiziji prije nekoliko godina emitiran je odličan film upozorenja a francuske produkcije na tu temu, da bi sada, prije nekoliko dana, HRT prikazao ponovno film francuske produkcije a o hibridizaciji s time što je kao glavni protagonist ovaj put bila rajčica. Naglasak je u reportaži još posebno bio stavljen i na to da te kompanije na svojim farmama, uglavnom smještenima u zemljama u Aziji i Africi, nešto i u Južnoj Americi, tamo gdje je radna snaga jeftina, zlorabe tu radnu snagu, njih se smatra odgovornima za isplatu dosta nižih nadnica od onih kao minimum propisanih u dotičnoj državi, a vrlo često i za zlorabu maloljetnika i žena koje rabe u radu na poljima.

            Veliki je problem u tome što je kroz 60 godina proizvodnje standardiziranog voća i povrća te stvaranje, križanjem raznih sorata pa i po više puta, industrijskih hibrida, imalo priličan negativni utjecaj i učinak na sastav hranjivih tvari u plodovima tih danas naširoko uzgajanih hibrida. U proteklih 50 godina povrće je, primjerice,  izgubilo 27 posto vitamina C i gotovo 50 posto željeza! Novi hibridi k tome pokazali su da u odnosu na plod tradicijske sorte sadrže dvostruko manje polifenola, znanih kao, za organizam, zdravstveno vrlo korisnih antioksidacijskih sastojaka!  Na to već duže vrijeme upozorava američki znanstvenik Donald Davis, koji kaže kako je spomenuto smanjenje sadržaja hranjivih sastojaka i antioksidanata u plodovima zasigurno uvelike i posljedica povećanja prinosa kod kreiranih hibrida.

Evo, za primjer, upravo rajčice: višestrukom hibridizacijom angažirani znanstvenici neprestano uzgajaju crveniji, glatkiji, tvrđi plod. No on je u međuvremenu u odnosu na svoj izvornik izgubio četvrtinu kalcija te više od pola količine vitamina. Sjeme iz kojega se uzgaja povrće u vlasništvu je nekoliko multinacionalnih kompanija, kao što su Bayer ili Dow-Dupont, BASF, Syngenta, Vilmorin, Clause, Limagrain… Od četiri najveća svjetska proizvođača sjemena tri su ujedno i među najvećim svjetskim proizvođačima pesticida.

Inače, većina tog sjemena proizvodi se u Indiji, gdje radnici kao dnevnu plaću dobivaju samo sitniš u rupijama, dok tvrtke ostvaruju promet veći od dvije milijarde eura. U tom globaliziranom biznisu sjeme se prodaje – skuplje nego zlato. Velike svjetske kompanije što proizvode sjeme za voće i povrće nove, suvremene generacije drže poljoprivrednike u svijetu u šahu: najprije su ih osvojile hibridima koji rode dosta dobro i redovito i daju veličinom pa i vanjštinom ujednačene plodove čak i dosta dobre otpornosti na degradaciju, a onda su im rekli da nije preporučeno za iduću sadnju koristiti sjeme tih hibrida jer nije sigurno da će ono u smislu količine roda, izgleda i trajnosti ploda u dobroj kondiciji pokazati jednaku performansu, dakle nužno je svaki put za novu sadnju kupiti od tvrtke novo sjeme. Cijene sjemenju su visoke, konkretno za kilogram sjemena za hibrid tzv. obične rajčice treba izdvojiti 60.000 eura! Razvijena je i jedna s specijalna vrsta rajčice osjetno višeg ranga kakvoće, e za nju kilogram sjemena stoji – 400.000 €!

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, u proteklih 100 godina nestalo je 75 posto od prije u svijetu kultiviranih sorti. A u novim, hibridiziranim kultivarima ostvaren je gubitak hranjivih tvari, vitamina, minerala. Poljoprivredna industrija monopolizirala je voće i povrće. Novi oblik porobljavanja, bez ratova i klasičnog oružja, legalan mada ne i legaliziran! Postoji doduše, srećom, u svijetu nekoliko individualnih poljoprivrednika koji su se protiv velikih globalnoih kompanija što kreiraju hibride i proizvode sjeme za njih  oštro postavili na način da na svojim, površinom prilično velikim privatnim imanjima, vode banku sjemena starih tradicijskih sorata i proizvode, na otvorenom i u plastenicima ali posve prirodnim načinom, voće i povrće samo od njihova sjemena. Jedan od tih je Jean-Luc Brault, s francuskog juga, također prikazan u filmu. On na otvorenome i u plastenicima proizvodi povrće i voće posve prirodnim putem, što se tiče rajčice o kojoj je ovdje najviše riječi, u svojoj banki sjemena čuva sjeme 20 različitih tradicijskih sorata tog povrća. Koliko će takvi pojedinci na braniku tradicije, ekologije i prirode i zdravlja izdržati u toj svojoj borbi vidjet će se, to zasigurno ovisi i o drugoj nužno zainteresiranoj strani, tj. tome koliki će doprinos borbi za autentičnost u prehrani te za ekološki put biti i angažman konzumenata u svijetu. Sve više se u posljednje vrijeme govori o skenerima koji bi se postavili u trgovačke centre a koji bi potrošaču lako mogli ukazati na sadržaj elemenata u proizvodu i na prehrambenu i zdravstvenu vrijednost dotičnog ploda, ako dođe do toga da se oni zaista postave tako kako je zamišljeno loptica odgovornosti prebacuje se značajno na zainteresirnost potrošača da kupuju i troše nutritivno i zdravstveno vrijednu hranu i da se ne daju zavesti blještavilom ambalaže i smišjeno iz komercijalnih razloga kreiranim podilazećim senzacijama onoga što je u ponudi na polici.

Film Sjeme pobune, nastao pod redateljskom palicom Linde Bendali, i koji bi i te kako trebao zabrinuti, počinje u biblioteci Francuske akademije za poljoprivredu, scenama pregleda knjiga u kojima su detaljno prezentirane biljke što se rabe u prehrani, uz botanička obilježja i svrhu kojoj služe pojedine biljke knjige sadržavaju i podatke o nutritivnom bogatstvu svake od njih. Upravo okidač za snimanje filma bili su podaci što iz godine u godinu ukazuju na to da se svake godine smanjuje prehrambena vrijednost (manje vitamina, manje minerala…) plodova te usporedna kušanja plodova novih hibridizranih sorataa i plodova od starih sorata  koja su pokazala da su ti novi dobro rodeći plodovi znatno siromašnija okusa. Brojčani podaci o prehrambenim vrijednostima u knjigama samo potvrđuju korelaciju s tim osiromašenjem u organoleptici.

Na širem planu – nikome ništa! Tek tu i tamo iskoče neki pojedinačni pokušaji da se ovakvim prikazom stanja široj javnosti preko najjačih informativnih medija upozori javnost o tome što se radi u sektoru proizvodnje hrane, ali stvari se ne mijenjaju, s jedne strane multinacionalne kompanije postale su u suvremenom društvu kad je novac kralj života i smrti iznad svega toliko moćne da im valjda više nitko ništa ne može, s druge strane nekako je, s obzirom na jačinu odnosno bolje reći ukupno plahost reakcija konzumenata, dojam kao da premalo potrošača uopće dovoljno kritično razmišlja i brine o tome što se sve danas nalazi na tržištu kao hrana. S treće strane, neuko pučanstvo u zemljama u kojima svoje pogone imaju velike multinacionalne kompanije miri se sa situacijom i kao da je izgubilo svaku nadu u nešto bolje od nekoliko novčića dnevno (u ovome filmu govori se o tome kako je plaća običnih radnika u službi kod multinacionalnih kompanija dosta niža od najmanje oficijelno odobrene svote dnevnice što bi je pojedinac kao radnik na osnovnim poslovima u dotičnoj zemlji trebao dobivati kao nadnicu za svoj rad).

Prof Haim B. Rabinowich, otac vječne i super rajčice, u svom uredu

Ekipa koja je snimala ovaj film pokucala je na vrata nekoliko involviranih multinacionalnih kompanija, ali od lidera tih kompanija moglo se čuti tek to da kompanije posluju strogo po zakonu, ali uspjelo se doći i do nekoliko znanstvenika, konkretno u Izraelu, gdje se, inače, opći je dojam, u agrikulturi događaju čuda, nekad smeđi prostori pokriveni pijeskom danas su, osobito predio znan kao pustinja Negev, zahvaljujući znanju, domišljatosti i vještini lokalnih znanstvenika – zelene oaze i žitnice.

Izraelski znanstvenici dosta su otvoreno mada, naravno, ne i opširno i detaljno, govorili o naučnom aspektu toga što rade i razvijaju, kritičnih primjedbi i dubljeg otkrivanja podataka klonili su se vrlo vješto, što je i razumljivo jer oni su tu zaposlenici, međutim ipak nisu mogli ne priznati da su povećanje prinosa, gubitak okusa i aroma, dakle osiromašenje u organoleptici sa smanjenjem količine vitamina i drugih prehrambeno i zdravstveno korisnih elemenata tijesno povezani. Bilo je i malo, očito, šale kad su govorili o oslabljelom okusu, kazano je kroz, kazao bih, ironičan osmijeh, kako i nije bitno to što kod nekih povrća arome nisu osobito izražene a okus je dosta ravan, naime stvar se i te ako dade popraviti s dodatkom malo soli i papra te maslinova ulja! Neki su i priznali kako se sada, nakon što su kod mnogih biljaka riješili pitanje solidne i stalne rodnosti i produženje sposobnosti plodova da se duže vremena opiru degradaciji, nastoje usredotočiti i na postizanje osjetnog poboljšanje organoleptike i prehrambene vrijednosti plodova tih hibridiziranih biljaka.

Čuvaj se, i Bog će te čuvati! Odgovor prof. Rabinowicha na pitanje zašto vječna i super rajčica A B C koju je kreirao nije već na tržištu bio je: Globalne kompanije koje se bave proizvodnjom sjemena za prehrambeno bilje ne pokazuju za to neki osobiti interes, a pritisak kupaca-potrošača na njih očito zasad nije dovoljno jak…

Autori TV-filma posjetili su glasovito Hebrejsko sveučilište Izrael da bi se susreli sa zvijezdom znanosti akademikom prof. Haimom D. Rabinowichem, kojega globalno prati titula oca vječne rajčice, naime Rabinowich je sa svojom ekipom eksperata u pokusnim nasadima nakon što je uspio dobiti rajčicu željena lijepa izgleda, zdrave pune crvene boje te ujednačenog izgleda i dobra i redovita uroda, priču dobrano usavršio onime što je još jedino nedostajalo a to je da ta super-rajčica, koja bitno sporije stari i degradira a u usporedbi s tradicijskom rajčicom sa sela što već nakon tri dana stajanja zna pokazati znakove umora i degradacije ova super-rajčica u stanju je u dobroj kondiciji izdržati i do tri tjedna, ima dovoljno vitamina A, C i E, pa je po tome i nazvana ACE. Ali… ima i ali…

Eto, upravo ta sorta rajčice ona je čije se sjeme po kilogramu prodaje po netom navedenih 400.000 €! Na pitanje novinarke-voditeljice nalazi li se ta sorta rajčice već na tržištu i ako da kolika joj je cijena po kilogramu, prof. Haim Rabinowich odgovorio je da te sorte zasad još nema na tržištu, a na sljedeće i logično pitanje zašto, izgovorio je posebno zabrinjavajuću rečenicu:

– Globalne kompanije koje se bave proizvodnjom sjemena za prehrambeno bilje ne pokazuju za to neki osobiti interes, pritisak kupaca-potrošača na njih očito zasad nije dovoljno jak. Quousque tandem! ♣

__________________________________

VIJESTI/NEWS

Eppur si muove…

FRANKOVKA MIRAZ PONOVNO ŠAMPION!Može li i hoće li Frankovka i frankovka postati kraljicom crnog sortimenta vinove loze u našoj Slavoniji i njenom produžetku prema istoku Hrvatskom podunavlju. Već odavna, a nakon više mojih putovanja u austrijsko Gradišće gdje sam imao prilike temeljito upoznati se – i oduševiti se! – s vinima Blaufränkisch, postavljam to pitanje, naime nikako da mi bude jasno zašto se u spomenutome dijelu Hrvatske gdje u pojedinim vinogorjima postoje svakako idealni uvjeti za uzgoj Frankovke, umjesto da se toliko okreću stranim internacionalcima Merlotu i Cabernet sauvignonu, vinogradari i vinari jače ne potrude upravo oko svojeg potencijalno snažnog aduta Frankovke, u ovome dijelu panonske Hrvatske već odavna prisutnoga.

Frankovka Miraz 2017 feričanačkog Feravina – dvostruki prvak u 2020. na međunarodnim ocjenjivanjima vina od te sorte nedavno u Sevnici u Sloveniji i, potom, u Feričancima. Na slici su u feričanačkom podrumu ponosni vlasnik Feravina Ivan Ergović (u crvenoj majici) i njegov prijatelja i enolog savjetnik Matjaž Lemut

Odgovor: mogla bi Frankovka postati istinskom kraljicom Slavonije, a da li i uistinu hoće – vidjet ćemo.

Postoji vinski posjed u Feričancima s lijepim velikim nasadom upravo Frankovke i koji se trsi vino toga kultivara dvesti do trona slavonske crne vinske kraljice, u posljednjim godinama osvajanjem medalja ne samo zlatnog nego i šampionskog sjaja grabi većim koracima na tom putu ali Ffrankovka je zasad ipak kraljica tek Feričanačkog vinogorja i za to joj treba toplo čestitati, međutim da bude i kraljica Slavonije i Podunavlja, baš kao što je crna kraljica Burgenlanda i vinogradarskog područja u njemačkom Baden-Wurttembergu, nužno je da uz feričanačko Feravino bude još dovoljan broj proizvođača i, po vinogorjima, dovoljna ukupna tržišna količina organoleptički standardiziranog tipa premium vina, kao i da se osmisli prigodan marketing.

Zašto ovo pišem i na neki način ponavljam? Stoga što su nedavno, a u razmaku od nekih dva mjeseca, Frankovki Miraz 2017 uručena dva šampionska odličja na međunarodnim ocjenjivanjima plemenite kapljice, prvo je osvojeno na već tradicijskom 10. ocjenjivanju Modre frankinje u slovenskom gradiću Sevnica, gdje se već godinama održava i festival frankovke i gdje je feričanaški Miraz već i bio jednom prije ukupni šampion, a drugo je, inače dosad već treći put, bilo početkom druge polovice kolovoza 2020. u Feričancima, tu Feravino također osvaja, a time i ponavlja šampionsku titulu za Frankovku miraz.

– Drago mi je istaknuti  da svake godine na ovu organoleptičku provjeru stiže iz Lijepe naše ali i iz inozemstva, sve više vrlo interesantnih uzoraka iz svih eno-kategorija, od laganih mirnih lepršavih mirnh i pjenušavih roséa s naglašenima svježinom i voćnosti, preko svježih i sočnih novih mladih crnih vina pa do zrelih  te zrelih smirenih i elegantnih kompleksnih crnjaka redovne berbe ali premium kategorije, te do posebnih slatkih visokih predikata. Ove godine u konkurenciji su se našle 53 frankovke iz triju zemalja, te iz različitih vinogradarskih regija Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Međunarodni ocjenjivački žiri, sastavljen od renomiranih enologa i stručnjaka, odabrao je za šampiona 2020. Frankovku Miraz 2017 – kaže Ivan Maričić direktor Feravina.

Lijepi prostrani vinogradi Feravina na poziciji Goveđa glava

Napominje kako frankovka kao sorta očito doživljava svoj preporod, pa, eto, Feravino, koje ima lijepe i prostrane vinograde na vrlo kvalitetnim feričanačkim pozicijama i koje baš i ovim dvjema šampionskim titulama potvrđuje kontinuitet i usponu s frankovkom, s ponosom nosi epitet Kuća Frankovke.

– Feravino kao Kuća Frankovke frankovku proizvodi s dosta uspjeha u nekoliko linija, uz ovu šampionsku, Miraz, tu su i linija Dika, zatim i visoki predikat konkretno prva Ledena berba sorte Frankovka u Hrvatskoj, ali i must have obilježje naše vinarije moderni pjenušac Francesca. Izričajima u nekoliko različitih kategorija želimo pokazati više odličnih načina kako iskoristiti sortu koju naši susjedi iznimno cijene, dok je u Hrvatskoj, nažalost, nepravedno bila dosta zapostavljena. Njezinoj popularizaciji svakako pridonose stručna ocjenjivanja, sajmovi i festivali te različita događanja kao npr. i tematske radionice,  masterclassovi. Tim događanjima svi proizvođači te sorte potaknuti su da se pokažu u što boljem svjetlu, a i na jači i profesionalniji pojedinačni i zajednički marketinški angažman. Frankovku moramo ne samo proizvoditi u premium kategoriji nego i prezentirati u pravom smislu kao sortu koja zaslužuje više i bolje. Na žalost, ove izazovne godine smo u nekim elementima uskraćeni, naime 3. Festival Frankovke u Feričancima iz opće znanih razloga neće biti održan. No i dalje gledamo svijetlo u budućnost, i gradimo novu strategiju. Planiramo organizirati Masterclass večeru u Zagrebu gdje bismo okupili sve proizvođače najboljih frankovki ovog ocjenjivanja te službeno i nastupom uživo objavili rezultate i  uručili nagrade najbolje ocjenjenim uzorcima – dodaje direktor Maričić. ♣

Klopotec i trganje

PROTIV BERBE, i ZA BERBU! – Na jedan način protiv berbe, a na drugi način za berbu! Kraj kolovoza obilježavaju s jedne strane postavljanje, u vinogradu, klopoteca, da svojim zvukovima tjera ptice kako one ne bi obrale vinograde, a s druge strane ulazak berača među trsje za berbu grožđa namijenjenog proizvodnji baznog vina za pjenušac!

Vinogradar Marijan Matočec iz Đurđevca tjedan dana prije završetka rujna postavio je u svom trsju klopotec i tek čeka, nadajući se da će vrijeme poslužiti, svoju berbu, a Klaudio Ipša iz sela Ipši kod Livada ispod Motovuna pet dana prije završetka rujna pobrao je grožđe za pjenušac u svom vinogradu Sveta Jelena/Santa Elena.

Marijan Matočec

Marijan Matočec iz Đurđevca na Bartolovo je u svom vinogradu, tradicijski, postavio klopotec, da svojim zvukom tjera ptice da mu ne jedu grožđe, zrelo i slatko pred berbu. Matočec, koji se nada u kvalitativno jako dobru berbu 2020., ima razloga za veselje i slavlje već sada, naime upravo je na nedavno održanom ocjenjivanju podravsko-prigorskih vina u organizaciji Koprivničko-križevačke županije za svoju Graševinu 2019 osvojio veliku zlatnu medalju i titulu najboljeg vina

Berba kod Klaudija Ipše, koji je, na drugoj slici, dolje, sa sinom

Zadovoljni Klaudio krenuo je u pjenušce s berbom 2019, ali još nije i izašao s gotovim proizvodom pred kupce, bit će to tek krajem 2021. godine, Iz 2019. će, kaže, moći tržištu ponuditi oko 2000 butelja. Od ove berbe, 2020. trebalo bi biti 3000 boca. Ipša, koji radi odlične malvazije i crnjake Santa Elena, kaže da je grožđe koje je ostalo za berbu kasnije u odličnom stanju i dakako moli Boga da meteorologija neće pomrsiti račune.

Istarske sestre Ana i Katarina Peršurić nisu zadovoljne, makar grožđe koje treba pobrati izgleda lijepo, veliki problem kod obitelji Peršurić u tome je što im je nedavna tuča ozbiljno desetkovala rod. Vrijedne Ana i Katarina, koje nastavljaju uspješnu pjenušavu karijeru koju je bio započeo njihov otac Đordano, žalosne su, dakako, zbog štete od tuče ali nisu i obeshrabrene, iz berbe u kojoj se upravo nalaze poručuju:  od godišta 2020. bit će znatno manje pjenušaca Peršurić, ali mi ćem se dodatno potruditi da kakvoća bude na nivou našeg prezimena!

Ana i Katarina Peršurić u berbi 2020

S berbom za pjenušce krenuli su ili upravo kreću obitelji Tomac, Šember i Korak s Plešivice, Mladen Siber iz Erduta, obitelj Mrgudić s Pelješca….  ♣

Vino i turizam (2020 i dalje)

Neumorni Siniša Lasan neko je vrijeme vodio preko interneta – vinsku karantenu!

SOMMELIERI u PROMIDŽBI BAKHOVIH REGIJA SVIJETA – Kad se toga već nije dosjetila neka vinska institucija u Starome svijetu, gdje se vino kao proizvod najjače razvilo i afirmiralo i u svjetskim razmjerima, dosjetili su se toga u Aziji, kontinentu odakle je vinova loza krenula na svoj trijumalni put našim planetom, najprije skokom u Egipat i Aziju a onda glavninom u Europu, tek potom i na druge kontinente. S obzirom da ove godine zbog Covida19 nije bilo moguće organizrati na klasičan načn Svjetsko prvenstvo u sommelijerstvu, razmišljanja su bila da se to odradi na virtualan način, Azijski vinski institut sa sjedištem u Hong-Kongu rezonirao je ovako: sommelijeri su u principu osobe koje promoviraju ne samo vino, nego i vinske regije, pa zašto se u suradnji s njima ne bi u ovoj godini, nedaćama štetnima po gospodarstvo a posebice za turizam, ugostiteljstvo i (zbog naglo oslabljenog plasmana) proizvodnju delicija i plemenite kapljice, ne bi pokušalo, za bolje dane, još i nešto posebno učiniti na  promidžbi vina i (vinskog) turizma diljem svijeta.

Neumorni Siniša Lasan neko je vrijeme vodio preko interneta – vinsku karantenu!

Turizam se (u normalnim gospodarskim uvjetima) pokazao kao vrlo profitabilna gospodarska grana, a u najnovije vrijeme naročito se razvio vinski turizam, pa je dobro sada, kad je zbog Corone puno toga zastalo, iskoristiti prigodu za promociju, konkretno, naročite pažnje vrijednih svjetskih vinskih područja, za onda kad nas više Corona neće maltretirati, rekli su u Azijskom vinskom institute. I Institut je pozvao aktualne sommelijerske prvake po državama da predlože svaki za svoju zemlju (turističko) područje koje se osobito ističe i po vinu i dakako gastronomiji uopće. Svaki sommelier morao je i poslati obrazloženje, opširnu dokumentaciju koja temeljito prezentira predloženu regiju. Na temelju te prezentacije specijalni žiri Azijskog vinskog institute birat će i proglasiti najbolje svjetske vinska turističke regije za 2020. U Hrvatskoj je za nominaciju kontaktiran Siniša Lasan, trostruki i aktualni državni prvak, koji je poslao prijedlog za Istru.

Hotel Rixos Premium, Dubrovnik

Na temelju dosad pristiglih prijava objavljen je popis nominiranih, zasad tek kao informacija i kao nekakav široki izbor prijedloga za posjet vinskim područjima po državama, pa – evo što kaže: za Argentinu je navedena Salta, za Australiju Southern Forest, za Austriju Kamptal, za Brazil Vale dos Vinhetos, za Kanadu Quebec, za Chile Maipo Alto, za Kinu Ningxia, za Cipar Laona Akamas, za Njemačku Baden, za Španjolsku Priorat, za Francusku Montlouis sur Loire, za Veliku Britaniju Wine GB, za Hrvatsku Istra, za Indoneziju Bali, za Italiju Trentino, za Kazahstan Asse Valley, za Koreju Yeong Dong, za Mexico Guadalupa, za Novi Zeland Waiarapa, za Peru Ica… Slijede konzultacije članova žirija, a rezultati izbora najboljih za 2020. trebali bi se znati do kraja rujna ove godine. Pa pričekajmo, da vidimo tko će biti šampion i gdje će na rang-listi završiti naša Istra!

Siniša Lasan, inače, nakon višegodišnjeg rada u elitnom dubrovačkom restoranu Proto, sad je, po najnovijem, uposlen kao voditelj Odjela za hranu i piće u ogromnom (grad u Grodu!) dubrovačkom hotelu Rixos premium. Vlasnici tog hotela imaju i elitni hotel u skijalištu Davos, pa je lako moguće da Siniša nakon ljetne sezone u Dubrovniku nastavi svoju karijeru u zimskom periodu u Davosu. Sad je pred njim još jedan ali kratki skok u inozemstvo, naime pozvan je da bude degustator na značajnom svjetskom ocjenjivanju vina Concours Mondial de Bruxelles, koje se ove godine održava u češkom gradu Brno. Iz Hrvatske su u degustacijski žiri CMB-a 2020 uz Lasana pozvani još Saša Špiranec, te Ksenija Matić iz Dubrovnika i Morana Petričević iz Zagreba. ♣

Ocjenjivanja vina 2020

EMOZIONI DAL MONDO: MERLOT e CABERNET INSIEME – Nakon dugog oklijevanja s obzirom na neprilike što ih je izazvao Covid19, odluka je donesena: tradicijsko, 16. po redu međunarodno ocjenjivanje vina Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u talijanskom gradu Bergamu ipak će se ove godine održati. Svoje pokroviteljstvo potvrdio je i OIV.  Datumi su 15., 16. i 17. listopada.

Na tom vrednvanju vina već godinama uzastopno sudjeluju brojni hrvatski proizvođači, a u ocjenjivačku komisiju iz Hrvatske, iz Slovenije, Srbije i Crne Gore pozivani su enolozi i novinari specjalizirani za vino. Poziv za ovogodišnje kušanje meni je stigao nedavno. Ići, ili ipak… Poslati uzorke na ocjenu proizvođaču nije neki rizik, transport obavi špediter, ali naći se sada, kad se Covid19 ponovno jače rasplamsava – još će se vidjeti i kako će se stvari razvijati do listopada, u Bergamu, koji je do prije nekoliko mjeseci bio jako žarište pandemije, spadalo bi donekle u domenu avanturizma… Ići, ili. ipak….?

Za proizvođače koji su zainteresirani poslati vino u Bergamo i ove godine, mali podsjednik: za ocjenu se prihvaćaju samo vina kojih je za tržite raspoloživo najmanje 1000 boca.  Uzorke će ocjenjivati strukovni žiriji sastavljeni od najmanje pet članova. Degustatori su, uz Talijane, do sada uvijek bili i oni iz niza europskih i prekomorskih zemalja, Iz ureda organizatora saznajem da je za ovaj put odlučeno da se zbog smanjenja rizika od širenja zaraze i mogućih povećanih troškova ne namjeravaju pozvati ocjenjivači iz prekomorskjih država a i iz nekih europskih zemalja koje s većim opsegom zaraženosti. Vina se ocjenjuju bodovnom skalom do 100, a medalje dobivaju ona s već osvojenih 80, pa do eventualno 100 bodova, sjaj medalje ovisi o dostignutim bodovima i ustanovljenim kriterijima  vezanma uz pragove za srebro, zlato i veliko zlato.

Degustatori s Balkana – Balkan Wine Network – pred tv-kamerama RTS, slijeva: Marin  Berovič, Iztok Klenar iz Slovenije, Sandra  Krstevska iz Makedonije, Nikola Biorčević iz Srbije, Vesna Maraš iz Crne Gore, snimatelj  Veličković, pa Mirko Rnjak iz Srbije, Ivan Dropuljić iz Hrvatske,, Darinko Ribolica iz Slovenije, Aleks Kolundžić koji živi i u enološkom sektoru radi u Kanadi.

Na ocjenjivanju 2019, slijeva: Vladimir Tsapelik (Rusija), Alessandra Belotti (Italija), Željko Suhadolnik (Hrvatska)

Podrobne informacije mogu se naći na: www.emozionidalmondo.it,  te na Vignaioli Bergamaschi, telefon +39 035/953957; fax +39 035/951592, e-mail: vignaiolibergamaschi@valcalepio.org

Iz organizacijskih razlika priređivač ocjenjivanja moli da se zainteresirani proizvođači vina prijave do 30. rujna 2020, putem na internet priloženog modula I s popisom traženih podataka o svakom uzorku. Do 30. Rujna 2020. trebalo bi i dostaviti uzorke, adresa je:  Vignaioli Bergamaschi S.C.A., via Bergamo, 10 – 24060 San Paolo d’Argon (BG). Cijena za svaki prijavljeni uzorak je 90€.

Kako bi ocjenjivanje imalo što jači odjek u javnosti i nagrađeni proizvođači korist, organizator se i ovaj put pobrinuo da medaljama okićena vina predstavi široj javnosti na vinskom sjamu Vinitaly ‘21 koji će biti od 18. do 21. travnja 2021.  na sajmištu VeronaFiere u Veroni. Štand Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme bit će u paviljonu regije Lombardija, javio nam je predsjednik ocjenjivanja Marco Bernardi.  ♣

Zbor gurmani, dijeli se kultura!

TIŠINA MISLI – Nedavno je svjetlo dana ugledala publikacija Zagrepčana Vesne Tadić i Vite Bilića Tišina misli, izdana u formatu pdf. Vesna je inžinjerka elektrotehnike a slikarstvo i kiparstvo su joj strastveni hobi, Svojedobno je za eno-gastro reviju Svijet u čaši bila izradila više skupltura koje je prva hrvatska revija za vino, kulturu stola i turizam podijelila kao nagrade ponajboljim hrvatskim kuharima i vinarima u sklopu naših brojnih eno-gastro događanja kroz godine. Vito je pak veterinar, kojemu je hobi pisanje. U publikaciji Tišina misli predstavili su oko 600 Vitinih umotvorina i oko 30 Vesninih slika kao ilustracija. Vesna i Vito svoje izdanje Tišina misli predstavili su javnosti u zagrebačkim knjižnicama i u Društvu klasičara u Zagrebu. Ovo izdanje nije zamišljeno da se prodaje, dobar dio pdf-ova Vesna i Vito darovali su rodbini i prijateljima a dio su u dobrotvorne svrhe poklonili Društvu klasičara. Plan im je uskoro nastupiti u Starom Gradu na Hvaru, tamo bi, na našem plavom Jadranu, bila izložba Vesninih radova pod nazivom Sve plavo, međutim stvar se ne zaustavlja samo na plavome moru, nego se ozbiljno dotiče i gurmanskih poroka: u starogradskom restoranu u povodu izložbe Sve plavo peći će se i posluživati plava riba, a u čaši servirat će se, dakako, čuveni hvarski plavac. I to ne od bilo koga, nego od jednog od najistaknutijih hrvatskih enologa izravno uključenoga u proizvodnju – Andra Tomića iz Bastijane iz  Jelse!

Nakon dobrog ručka, i Meditadija

Vrtlarice, i Gladne oči

Evo iz pdf-publikacije Tišina misli nekoliko Vitinih misli i nekoliko Vesninih ilustracija koje se mogu vezati uz eno-gastronomiju.

Nazivi ilustracija su: 1) Vrtlarice; 2) Gladne oči; 3) Anđeo zaštitnik graševine; 4) Anđeo, zaštitnik plavca malog;  5) Nakon dobrog ručka; 6) Meditacija; rad Vesne Tadić

Evo i Vitinih misli:

1) Ne treba ispijati čašu do kraja, na dnu se uvijek kriju neke aveti prošlosti;  2) Ako je istina  na dnu čaše, onda je moral u bačvi bez dna  3) Kao staro vino, i moral mijenja okus u pedesetima  4) Manji dio hedonizma nam škodi, a veći dio je nemoralan  5) Zalogaj hrane zalogaj laži, gutljaj vina pa sve veće laži  6) Glupa kao tuka, ali dobra kao pečena purica 7) U svome životu pojedemo stado krava, nekoliko njiva usjeva, trošimo zrak i vodu, a iza sebe ostavljamo nered  8) Mnogi mirne savjesti ispijaju tuđe živote iz tuđih čaša na veresiju, bez pokrića 9) Prva čaša je za čovjeka, druga za lava, treća za ovcu,  a četvrta za majmuna ♣

__________________________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

Vodič za pametnu kupnju 08. 2020Hints to the smart purchase

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish,

 – Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish.

  – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality.

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting.

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday useI

spod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti  • ⇗ – trošiti ili još čuvati • ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

  (mpc/pp: XXXL) RAJNSKI RIZLING 2016 U traganju za zaboravljenim vremenima – KORAKPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • nadmorska visina/altitude: cca 300 m • sorta/variety: Riesling • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ali u svom zadnjem periodu/normal but in it’s last period ■ PODRUM/CELLAR: metoda predaka/methode à la ancestralle • selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact 180 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo/wood • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months • filtriranje/filtering: ne/no – vino je punjeno s talogom/ wine has been bottled with the lees  • SO2 nije dodavan/not added ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 – 0,75 lit + 100 magnum ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly ■ VINO je/WINE is: iskreno, kompleksno, muško, puno i snažno, živo, u oksidativnom izričaju. Lijepe plemenite punije žute boje prema jantarnoj, na unutarnjoj strani stijenke čaše stvara debeli film koji prelazi u lijeno cijedeće suze i dovoljno govori o gustoći. Miris je lijepo iskazan jačinom i trajnošću, upućuje na note maceracije ali pri tome nije opterećujuć. Tek iz pozadine  pomalo izlazi aroma rizlinga, koja se pokazuje jačom kad vino uđe u usta. Okus je živ, u znaku fenola koji ne odbijaju, dobro je zaobljen međutim traži još vremena u boci, možda barem još godinu dana, da se i drvo posebice nijanse paljenoga bolje sljube i da se ukupan dojam digne na višu razinu elegancije, rafiniranosti. ■ SERVICE: ⇗   ⇒ – želi li se imati u čaši gotovo kristalno bistro vino dobro je butelju neko vrijeme držati uspravno u hladioniku da se fni talog spusti na dno. Gusto vino s finim talogom koje eventualno ostane u boci može se odlično upotrijebiti u kuhinji za prigotavljanje jela/for the almost crystal clear wine it is necessary to put the bottle vertically for some time into the fridge in order that the lees settle down at the bottom. The eventualy remaining dense wine in the bottle could be excellently used in the kitchen for coocking •  (preporuka za jelo/dish recommendation: robusnija i jača hrana, pečenja ) • 15  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Pjenušci/Sparkling

      (mpc/pp: XL) ŠEMBER brut – ŠEMBERPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: chardonnay 60 % & bijeli pinot 30 % & Plavec žuti 10 %  • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic – ali  prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR, vrenje bazno vino/fermentation basic wine: inoks/stainless steel • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (3000 lit) ■ PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical (champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 24 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 10.000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Plešivica • brut • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – relativno nova etiketa, estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – relatively new label – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good  ■ VINO je/WINE is: kompleksno, s puno nerva, ozbiljan pjenušac, za trošii samostalno kao aperitiv, za osvježenje a i uz hranu te kao dižestiv. Punije žućkasto-zelenkaste boje, odličnog perlanja sitnim brojnim mjehurtićima. Nos je lijepo iskazan, s mjerom, vrlo skladan, složen, u voćnom segmentu nudi bijelo domaće koštićavo voće poput kiselkaste jabuke, vingradske breskve, u dobrom suživotu s notama korice kruha, brioša. Usta se aromatski dovezuju na nos, okus je dobro izražen, relativno intenzivan, jako dobra sklada, tijelo vrlo dobro, vino u ustima traje. ■ SERVICE: ⇗  • 10-12  ̊C • čaša/glass: veća/large one  –  tip/type: bordeaux, rhine….

Dalmacija

  (mpc/pp: XXXL) GRK 2017 Defora sur lie – BIRE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Korčula, Lumbarda ■ VINOGRAD/VINEYARD: Defora • kosina – terase/slope – terraces • nadmorska visina/altitude: 200 m • ekspozicija/exposition: jug/south • tlo/soil: kamen i crvena zemlja/red soil with stones • sorta/variety: grk  • loze stare/vines old: 12 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 9000 loza/vines per ha – uzgojni oblik/breeding form: niski/low • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ipak prirodi prijateljski/classic, but nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 0,8 kg • berba/harvest: redovna/normal ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija na hladno/cold maceration: 5-6 sati/hours – 13-14 ̊C • fermentacija drvu/wood container • dozrijevanje/maturation: velika bačva/big barrel (1000 – 2000 lit) • na kvascu prije punjenja, koliko dugo/on the lees before bottling, how long: 24 mjeseca/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne – teška, teretna  • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 2000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko vino s kzp  • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski jako dobro i elegantno mada je boca nepotrebno teretna/OK – pedantly – from the points of esthetics very good although the bottle iz unnecessarily very heavy • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, čvrsto, robusno ali ne i grubo, s mineralnom i začinskom notom na bazi elemenata juga kako i treba, kremasto, resi ga i slast, ima dovoljnu svježinu. Još je, zapravo, mlado. Za trošiti sada svakako uz hranu, no vino ima potencijal za odležavanje i nakon određenog vremena bit će odlično i za uz meditaciju. Intenzivnije je plemenite žute boje, finog mirisa umjerene jačine a u pravcu mediteranskog raslinja i začina, uočljivi su određena cvijetna nota te zrelo i suho orašasto voće (badem), a i blagi štih paljenoga od boravka u drvu. Usta živahna, lijepo zaobljena, kremasta, puna, aromatski se vežu za miris, tijelo je snažno, završetak dugačak ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: rakovice,  jastog, brudeti, teletina u umaku, ali i – rožata!) • 13  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bourgogne

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

  (mpc/pp: XXL) SANTA ELENA 2017 crno – ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra  ■ VINOGRAD/VINEYARD: Sveta Jelena/Santa Elena • kosina/slope: 30% • nadmorska visina/altitude: 420 m • tlo/soil: flish • sorta/variety: Refošk, Merlot (50:50 %) • loze stare/vines old: 8-9 godina/years • gustoća nasada/plantation density: cca 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni znak Eko HR i EU na etiketi/official Eco sign on the label • berba/harvest: nešto kasnija/a bit later than usual ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact 30 dana/days – fermentacija u inoksu/in stainless steel – max. 22 ̊C – kvasci vlastiti/yeasts indigenous • dozrijevanje/maturation: 16 mjeseci/months – bačvica, nova i rabljena/small casc, new and used ones ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total:  2800 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: prednja etiketa vrlo problematično jer font je gotovo u istom tonu crne boje kao i podloga/front label very badly because the font iz practically black as the whole label is ■ VINO je/WINE is: kompleksno, moćno, sjajno strukturirano, toplo, skladno  i na kolosijeku elegancije, vrlo živo i još zapravo mlado, šteta ga je još koju godinu ne pričuvati da u butelji dostigne vrhunac. A ima i te kako šansu da dobije na visokoj dodanj vrijednosti. Ako je baš  tako silna žurba za konzumacijom odmah, svakako ga trošiti uz jaču hranu. A za koju godinu trebalo bi biti odlično i kao vino meditacije. Vrlo tamne gotovo neprozirne rubinske boje, na stijenki čaše ostavlja dugotrajni film koji se polagano pretvara u lijeno cjedeće suze. Umjerenog no trajnog mirisa, bouquet odiše voćnošću u pravcu tamnog plavog koštićavog te bobičastog voća, sve prošarano finim notama paljenoga kojima još treba vremena da se posve integriraju. Usta griju, vino pokazuje tanin ali ne kao grub nego kao živ i kao jamstvo za budućnost i dugotrajnost u dobroj formi, solidno je zaobljeno no postat će to, s vremenom, i do kraja, kiselost je odlična. Kičmom i tijelom čvrsto, dugačkog finiša ■ SERVICE: ⇗  ⇒ •  (preporuka za jelo/dish recommendation: svinjska odnosno teleća pečenja, janjetina ispod peke, dugo pirjana govedina, divljač, zrelo tvrdi ovčji sir…) • 16-18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

ITALIA  ITALY

(mpc/pp: XXL) RIESLING SAN LEONARDO 2017 – TENUTA SAN LEONARDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Trentino ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: RieslingPODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: hladna maceracija/cold maceration: 12 sati/hours – vrenje/fermentation: 20-25 dana/days • dozrijevanje/maturation: tonneau 500 lit –  francuska hrastovina/french oak – jednom i dvaput rabljeni/once and twice used ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein – teška/heavy • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 6654 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Trentino DOC • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: ozbiljno, snažne strukture, složeno, mineralno, elegantno, s mogućnosti dugog odležavanja, do desetak i više godina. Lijepe iskričave žućkaste boje sa zelenkastom nijansom, već vizualno ostavlja dojam gustoće.  Na nosu diskretno, sortno precizno, u pravcu svježeg zrelog domaćeg bijelog i žutog voća (jabuka, kruška, malo i breskva), u pozadini se nazire fina nijansa petroleja, nešto izraženija kad vino dođe u usta. A kad je u ustima, potvrđuje gustoću i odaje vrlo dobro tijelo, finiš je solidno dugačke trajnosti. ■ SERVICE: ⇗ • 12  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type:  rhine….

 (mpc/pp: L-XL) LE VETTE di SAN LEONARDO 2017 – TENUTA SAN LEONARDOPORIJEKLO/ORIGIN: Trentinjo, Dolomiti ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Sauvignon bijeli   PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: hladna maceracija/cold maceration: 12 hours – fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long:  5 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: teška/heavy one • 0,75 lit – 1,5 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Vignetti delle Dolomiti IGT • suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: elegantno/elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: sortno lijepo prepoznatljivo, mineralno, živo i lijepo pitko, elegantno. Vrlo svijetle je žućkasto-zelenkaste boje, kristalno bistro, s fino iskazanim dopadljivim mirisom na bazgu, travu, u ustima mekano, podatno, čisto, slankasto, tijelom dobro do vrlo dobro, solidno dugačkg finiša. Potencijal trajanja: oko pet godina. ■ SERVICE:  ⇑ ⇗ • 10  ̊C • čaša/glass: srednja/medium size one –  tip/type: bordeaux

IMPRESIVNI VETERANI /  IMPRESSIVE OLDIES

 (mpc/pp: XXXL) AMFORA RAJNSKI RIZLING 2007 magnum – TOMACPORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica • sorta/variety: chardonnay 50 % & tradiciijske sorte Plešivice 50 %  ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija s vrenjem/skin contact with fermentation: 180 dana/days – amfora/amphora – vlastiti kvasac/indigenous yeasts • dozrijevanje/maturation: drvo/wood (velika bačva/big barrel 2000 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 24 mjeseca/months • bistrenje, filtriranje/fining, filtering: ne/no ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bourgogne • 1,5 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 100 magnum ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 12,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics very good

_____________________________________

____________________________________

ovih dana kušano još… /  these days tasted too… 

ILOČKI TRAMINAC – ILOČKI PODRUMI

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

Traminac kvalitetni 2019, položaj Vukovo – S lijepom svijetlo-žutom bojom i s razvijenim prepoznatljivim sortnim mirisom u kojem dominira miris ruže. Svježe, harmonično i meko. Poslužiti uz topla predjela – tjestenine, rižote, bijelo meso i lagane deserte. Vino za svaku priliku!

Traminac vrhunski 2018, položaj Principovac – Zlaćano-žute boja, fino razvijenog složenog bouqueta uvelike na ružu. Okusom puno, bogato, sadržajno. Potentno zrelo vino ugodne svježine. Vino za posebne prilike!

Ilok: srijemski doručak

Traminac Principovac 2018, poluslatko, ograničena edicija – Zlatno-žute boje, intenzivnog razvijenog sortnog mirisa, punog, harmoničnog i slatkastog okusa s dosta naznaka meda. Čvrstog tijela, kremasto. Za uz jela od bijelog mesa te fine sireve, deserte s orašastim voćem. Vino za uživanje!

Limitirana linija vrhunskih predikatnih vina s položaja Principovac koja se mogu poslužiti kao aperitiv, ili uz fine deserte

Brak vječne trajnosti: Traminac Ilok IB 2017 i Traminac Ilok 2016 IBB, te baklava tete Ćamile

Traminac kasna berba 2017 – Zlatno-žute boje, intenzivnog i bogatog mirisa na ružu i muškate. Ovo plemenito vino punog je i bogatog harmoničnog, slatkastog okusa.

Traminac izborna berba 2017 – Kompleksno, zlatno-žute boje, s mirisom u kojemu su vrlo izražene medne note pomiješane sa za predikatno vino karakterističnim botritisnim tonovima. Harmoničnog slatkog okusa.

Traminac izborna berba bobica 2016 – Zlatno-žute boje prema jantaroj, intenzivnog i bogatog mirisa na ružu s nježnim karakterističnim mednim notama, s nijansom plemenite plijesni i s aromom koja upućuje na to da je vino imalo priliku koju godinu odležati. Punog, harmoničnog i slatkog okusa.

Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011 – Slatko vino proizvedeno od pomno izabranih prosušenih bobica grožđa s visokom koncentracijom šećera. Zlatno-žute boje, bogatog mirisa na med, ružu, i suhe grožđice, orašaste plodove. Okus je pun, harmoničan.

Traminac ledena berba 2012 – Proizvedeno od smrznutih bobica grožđa, ubranih za vrijeme najhladnijih zimskih dana. Mirisom u pravcu medna, okus je lijepo zaokružen i bogat.  ♣

 

 

 

 

SVIJET u CASI Kronika – 07.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ/THROUGH

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Ljeto 2020, obilježeno Ccovidom19: čari pješčane plaže / Summer 2020: the charme of a sandy beach

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama: MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA ⦁ Traminac, princ s Principovca: CRVENI & MIRISAVI = ILOČKI! ⦁ Zrnca za razmišljanje, uz ručak: KUPUJMO HRVATSKO!?! ⦁ Poduzetništvo u Lijepoj našoj: TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA! ⦁ Nakon VinMarKona: OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING PRI HGK ⦁ U znaku Covida19: NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIHHRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA ⦁ Istra izgubila primat: TUROPOLJSKI TARTUF!OL ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON ⦁ Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove uvjezdice: BOŠKINAC – ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA ⦁ Hrvatski obiteljski cuvée: SAMOZATAJNA, a VELIKA, i ZA VELIKA VINA!…  ⦁ Vino – humanitarno: SAINTS HILLS ZA PALČIĆE ⦁ Sajmovi & Festivali: AGRA 2020 ⦁ Ljeto 2020 u Zagrebu:  ENOGASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTUREJARUNSKI DALMATINO – OD ŽABE DO PRINCEZEPREFINO & PREVINOKAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA ⦁ Izbori 2020: 50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU ⦁ Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 IZ TRENTINA, PA TOSCANE i PIJEMONTA ⦁ Šećer pri kraju: POZITIVA….i DISTANCA ⦁ Za desert: PLANET CREAM VINTAGE 2018

 POTROŠAČKI PUTOKAZ – 07.2020 – BUYING GUIDE 

_________________________________

Plešivica na dobrom putu prema Michelinovim zvjezdicama

MALI GASTRO RAJ s VELIKIM VINIMA

Restoran Korak (suhiucasi)

Vinorodno brdo Plešivica kod Jastrebarskoga uz autocestu Zagreb-Jadran, na pola sata vožnje automobilom od Metropole i od državne granice sa Slovenijom te nešto manje od Karlovca, nakon što se zahvaljujući grupi ambicioznih lokalnih vinogradara/vinara sjajno afirmirala plemenitom kapljicom, niže novi argument za svoj snažan ali, zasad, na žalost preslabo iskorišten turistički potencijal: kao nešto najnovije, upravo pokazuje da je na dobrom putu prema prestižnim Michelinovim zvjezdicama što se dodjeljuju nositeljima visokokvalitetne eno-gastro ponude!

Terasa uz vinograde i pod debelim krošnjama: o lijepom ljetnom vremenu uz čavrljanje ili pak u meditaciji uz čašu izvrsnog vina izazovno za provesti cijeli dan (suhiucasi)

Nakon dugog odgađanja u odnosu na isprva najavljeni datum zbog produženih radova na uređenju i zbog odugovlačenja izdavanja uporabne i radne dozvole, napokon je, s početkom srpnja ove godine, bez uobičajenog ceremonijalnog otvaranja (što je upravo nekako i primjereno okolnostima kad se razmahuje virus Corona, dakle ne baš općenito u idealnim momentima u društvu), zabljesnuo taj toliko nestrpljivo očekivani biser: ekskluzivni ugostiteljski objekt Korak, nastao na temeljima uspješne vinske produkcije. Nalazi se u selu Plešivica, na nekih 300 i nešto metara nadmorske visine, a u sklopu vinogradarsko-vinarskog imanja obitelji Velimira Koraka, uz sam vinski  podrum i većma na  mjestu gdje je do prije koju godinu postojala nevelika vinska kušaonica.

Obitelj Korak, zdesna na lijevo: tata i mama Velimir i Mirjana, stariji sin Bernard, kćerka Vera sa zaručnikom Dinom i mlađi sin Josip (suhiucasi)

U vrlo lijepom vanjskom ambijentu gdje se zapaža ruka parkovnog arhitekta i u moderno uređenom interijeru, kao, na određeni način frontmeni, gosta dočekuju pater familias, renomirani i osobito cijenjeni enolog Velimir Korak koji se proslavio s vinom i njegov mlađi sin enolog Josip koji eto nastavlja očevim stopama na Bakhovu kolosijeku, te kao zvijezda u kuhinji chef Bernard, stariji sin na kojega su više utjecali geni odličnih kuharica mame Mirjane i bake Katarine, s time što se Bernard nije zadržao samo na tradicijskom izričaju na tanjuru nego je kroz višegodišnju praksu u restoranima s vrhunskim chefovima u Hrvatskoj (Mario Čepek, Prisca Thuring), Sloveniji (Ana Roš, dvije Michelinove zvjezdice – Hiža Franko) i Italiji (Osteria Francescana, Massimo Buttura) u svoje kreacije unio i dozu modernoga. Bit u filozofiji i vinskog i kulinarskog dijela familije: koristiti na maksimalno moguće prirodan način uzgojenu sirovinu i svježe namirice prvenstveno iz vlastita kraja te tehnike proizvodnje i oblikovanja proizvoda koje ne samo da neće narušiti izvornost i iskrenost uratku nego će proizvodu dati dodanu vrijednost. Za komunikaciju pak prema javnosti zadužena je kćerka Vera, koja se, kad zatreba, ne libi uskočiti i u poslove oko posluživanja.

Restoran, nedjeljni ručak, popunjenost vrlo solidna. Među gostima i znani političar iz Hrvatskog zagorja Siniša Hajdaš Dončić

Elitni i ekskluzivni eno-gastro punkt Korakovih je doslovno mali raj, predviđen za najviše nekih petnajstak gostiju koliko ih mogu istodobno kvalitetno servisirati chef Bernard i njegov pomoćnik u kuhinji kao i, posebno, mama Mirjana i 84-godišnja baka Katarina, specijalistice osobito za izradu sira i za tradicijske  plešivičke kolače poput copanjka i savijača od raznog domaćeg voća, te tri konobara među kojima je i Verin zaručnik Dino Branković. Uz odlična jela koja na tanjuru ostavljaju sjajnu impresiju i u likovnim smislu, te odlična vina Korakovih i to u vrlo širokoj paleti npr. klasična mirna od chardonnaya, rizlinga rajnskog, sauvignona bijeloga, pinota crnog pa i syraha, zatim vrlo ozbiljni duže odležavani pjenušci u bijeloj i ružičastoj varijanti, te jantarna mirna vina dobivena dugim maceracijama bijelih sorata i dugim dozrijevanjem u bačvi, ali i predikate izborne berbe, a treba spomenuti i fina jaka pića Korakovih, naročito calvados! Objekt ovakvog tipa s ekskluzivnom ponudom jela i pića vlastite produkcije, koji će nadam se potaknuti i više lokalnih vinara da ambicioznije i s većim pretenzijama pristupe poslu, vidim i kao odličnu promotivnu platformu općenito Plešivice kao eno-gastro bajke i kao početak stvaranja Regijske enoteke Plešivica o kojoj sam kao o potrebi za učinkovitiju turističku afirmaciju kraja već u više navrata pisao, i veseli što je Velimir Korak  odlučio u svom restoranu biti ne zatvoren isključivo u svoja vina naime pokazuje volju da na vinsku kartu uvrsti i neke butelje nekolicine svojih kolega susjeda koji su na jednakom kvalitativnom kolosijeku i na jednakoj razini, Korak mi veli da je toj nekolicini već i dao prijedlog da  izaberu svoja vina za stavljanje u ponudu novog restorana Korak.

Chef Bernard Korak (33) u kuhinji u radnom zanosu. Uz uzbuđenje, važna je strpljivost, pa za neke okuse treba pričekati, govori Bernard i pokazuje reducirani sok od mandarina koje su se kuhale 40 dana na kontroliranoj temperaturi od 60 stupnjeva, te kestene kuhane 60 dana! Smisao novog restorana je da se gost u višesatnom uživanju prepusti modernoj i izazovnoj kuhinji zasnovanoj na sezonskom degustacijskom meniju i jelime kroz koja se provlače okusi iz naših krajeva (suhiucasi)

Sad usred ljeta objekt Korak gosta dočekuje s menuom Ljetne priče od više od 10 dijelova, pa da ih nabrojim: 1) Od Katarine s ljubavlju i Velimirova zanimacija: domaći kruh, začinjeni maslac i svježi sir što ga radi baka Katarina, te suha dvije godine stara domaća šunka za koju brine tata Velimir; 2) Cikla u lješnjaku – interesantan pristup cikli koja se obično kuha, nareže na ploške i priredi da, zakiseljena, bude baza za prilog jelima poput salate, ovdje se cikla peče i komadi se preliju gustim umakom od lješnjaka koji ostavlja dojam kao da je u njemu i tamna čokolada (chef Bernard tvrdi da tu ne rabi cokoladu!), u ustima se privlačna stanovita slast miješa sa blagom oporošću svojstvenu lješnjaku; 3) Ljerkino mlijeko sorbet; 4) Četiri mahune, to jelo lijepo pokazuje kako se mahuna može izvrsno iskoristiti ne samo u varivu ili klasičnoj salati nego i na sasvim drukčiji, zanimljiv način; 5) Puževi u vinogradu, da, uvesti puža i češće u naše jelovnike!; 6) Čaj od vrganja – doslovno čaj od vrganja, vrlo ugodno otkriće; 7) Pastrva i sirutka, bogme lijepo se slažu; 8) Zec i šljive; 9) Patka, osobito ukusno; 10) Slatki vrganji.

E, sad, evo i objašnjenja što je što: 1) Domaći kruh tipa sour-dough (kiselo tijesto koje je fermentiralo 48 sati), s lijepo hrskavom koricom, domaći tučeni maslac začinjen solju od cvijetnog peluda, svježi bakin kravlji sir oplemenjen mašću obro zagrijane domaće špekerice; 2) Cikla u lješnjaku (cikla iz vrta Korakovih kuhana u pčelinjem vosku, glazirana u umaku od lješnjaka s višnjama iz Korakovog voćnjaka konfitiranim u usoljenom maslacu s umakom od srne) 3. Kao čistač za nepce poslužen je sorbet od sirovog mlijeka sa soli od rizlinga, s laticama divljeg cvijeća i pikantnim maslinovim uljem 4. Četiri mahune (četiri vrste mahuna iz obiteljskog vrta pečene na koštanoj srži i luku kozjaku, s tostiranom palentom i kremom od svježeg jogurta 5. Puževi u vinogradu (vinogradarski puževi u pestu od samoniklog začinskog bilja na pireu od češnjaka s divljom lozicom infuziranom u verjusu od syraha i čips od samoniklog začinskog bilja) 6. Čaj od vrganja  7. Pastrva i sirutka (žumberačka losos-pastrva na pjeni od sirutke s ikrom od pastrve i fermentiranom sporo – 60 dana – kuhanom klementinom) 8. Zec i šljive (ragu od divljeg zeca s dimljenom šljivom), 9. Patka (dry aged – dva tjedna), kruška-tepka iz našeg voćnjaka pečena na pačjoj masti, peršin pečen na vaniliji s mjehurićima od pačje jetre), 10. Slatki vrganji (sladoled od kozjeg jogurta i vanilije, vrganji u karameli i smeđem maslacu, ulje od peršina)

Vina koja se kao prikladan spoj jelima poslužuju, po redosljedu: na početku pjenušci, potom iz ciklu Chardonnay sur lie 2017, uz Ljerkino mlijeko Rajnski rizling 2018, uz Četiri mahune Sauvignon 2019, uz Puževe u vinogradu Sauvignon Kamenice 2018,  uz pastrvu Rajnski rizling 2011, uz Zeca i šljve U potrazi za zaboravljenim vremenom 2016 od maceriranog Rizlinga rajnskog, uz Patku Pinot crni stari trsi 2017, a uz slatke vrganje Pinot crni 2008 i Chardonnay izborne berbe 2007.

Jela: domaći tzv. kiseli kruh, začinjeni maslac, uštipak, svježi kravlji sir, cikla u lješnjaku, Ljerkino mlijeko sorbet, četiri mahune, puževi u vinogradu,čaj od vrganja, pastrva i sirutka, zec i šljive, patka, slatki vrganji, te Vera Korak uz šunku i baka Katarina uz copanjak i savijače (suhiucasi)

Vina koja je domaćin izabrao uz spomenuti menu

Obitelj Korak u podrumu, odakle je ovaj hod prema Michelinu i počeo: Bernard, Mirjana Velimir, Vera i Josip (Mario Kučera)

Naglasiti valja da se srijedom, četvrtkom i petkom poslužuje samo večera, dok se subotom i nedjeljom poslužuje ručak. Nužno je najaviti se – rezervirati stol, na +385 1 6293088 ili +385 99 2764204, odnosno e-mail: velimir.korak@zg.t-com.hr . Početak ručka je predviđen za 13 sati, a početak večere za 18 sati, i ne bi trebalo kasniti jer kuharu je prekomplicirano dodatno prigotavljati jelo za već poslužene sljedove, tako da ako se zakasni u menu se može uključiti na slijedu koji prvi idući dolazi na red. I sad ono manje popularno ali što ipak treba navesti: cijena ručka odnosno večere je 700 kuna po osobi, a što se tiče vina gost ima dvije opcije – izabrati butelju s vinske karte ili opredijeliti se za sljubljivanje vina s jelom, u prvom slučaju cijenu butelje naći će na vinskoj karti a u drugom slučaju ona iznosi 300 kuna. ♣

Traminac, princ s Principovca

CRVENI + MIRISAVI = ILOČKI!

Ne dolazi iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno Termeno u Alto Adigeu, a niti striktno – na što se na spomen izraza Gewürtztraminer lako pomisli – iz francuskog Alsacea smještenog uz državnu grancu s Njemačkom. Za nj se sigurno zna da je vrlo stari kultivar vinove loze. Što se tiče porijekla, po nekim teorijama stigao nam je iz Egipta, preko Grčke. Ima ampelografa koji Traminac dovode u vezu s antičkim kultivarom Aminea što ga opisuje Plinije Stariji još u prvom stoljeću prije Krista, i ti su ampelografi i žustri zagovornici toga da je Traminac došljak na europsko kopno bilo iz Egipta, bilo preko Egipta. Postoje pretpostavke, bazirane na stanovitim nalazima iz grobnica drevnih vladara a koje kao da upućuju na to da je Tramincu pradomovina upravo Egipat iz vremena faraona.

Po nekim drugima, u novije vrijeme mnogo brojnijim ampelografima, Traminac je, pak, rođen u Europi, i to na teritoriju što obuhvaća neke od pokrajina na sjeveroistoku Francuske među koje spadaju i spomenuti Alsace, kao i dio teritorija na jugozapadu Njemačke uz današnju francusko-njemačku državnu granicu. Moderna ampelografija za nj kao prvi i glavni naziv rabi – Savagnin!

Ilok, Principovac, Traminac!…

Jedna od pretpostavki tih koji smatraju da je Traminac rodom europski je da je kultivar nastao križanjem divljih sorata vinove loze (savagnin dolazi od izraza sauvage, a može i savage = divlji, divlje, divljak) ili križanjem neke stare sorte poput Pinota odnosno Gouais blanca ili Heunisch Weissera s nekom od divljih sorata. Stvar je komplicirana i za objašnjavanje traži mnogo vremena. Znanstveno je utvrđeno i to da je sorta znana kao, kako je upravo rečeno – Savagnin, s vremenom mutirala i dala niz kultivara koji se razlikuju po boji i obliku grozda te po obliku lista a i aroma. Bez obzira na te različitosti u izgledu grozda i lista te arome, DNA-analize pokazale su da je riječ suštinski o istoj obitelji. Savagnin bijeli mutirao je u ružičasti, i taj je, poslije, po boji kožice bobice grozda, dobio naziv Traminac crveni (Roter Traminer) a u nekim predjelima njemačkog Baden Württemberga Klevner (od latinskoga Clauener). Inače, postoje i nazivi narančasti, žuti, sivi, plavi, a nakon što je od ružičastog nastao crvenkasto-žuti odnosno narančasti pojavili su se, s obzirom na visoku izraženost aroma, i izrazi aromatični, muškatni… U Italiji mu znaju reći Traminer aromatico, a u Alsaceu i u Njemačkoj tome, aromatičnome, kažu Gewürtztraminer, mi mu pak velimo Traminac mirisavi.  Danas kad se govori o tramincu u vinogradima spominju se najviše upravo ta dva – Crveni i Mirisavi.

Traminac crveni i Traminac mirisavi (crteži Grete Turković)

RASPROSTRANJENOST: Traminac osim u Francuskoj, gdje se posebno u Alsaceu (Gewürztraminer) ističe kakvoćom i osebujnošću, nalazimo u većoj mjeri u sjevernoj Italiji (najpoznatiji je onaj u Južnom Tirolu), pa Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ima ga i u Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj ali i u Makedoniji, u SAD je raširen u Oregonu i Washingtonu, uzgajaju ga u Kanadi, a i u Novom Zelandu. U Hrvatskoj je zastupljen u svim kontinentalnim vinogorjima od Zagorja i Međimurja sve do najistočnijega dijela zemlje. Svuda Traminac daje jako dobru kvalitetu, međutim svojstva vina razlikuju se s obzirom na vinogorje, a te razlike najvše do izražaja dolaze u sadržaju kiselina.

ROD: Traminac, kojemu je vegetacija relativno kratka i koji je vrlo otporan na niske temperature a kojemu je kožica bobice debela i mesnata tako da ne podliježe lako napadu botritisa, što omogućuje dugo držanje grozdova na trsu (podesan za visoke predikate!), tipična je kontinentalna sorta, i uglavnom ga nalazimo u predjelima sa svježijom klimom. Posebno dobro uspijeva na tlu vulkanskog porijekla, ali i na teškom glinenom tlu, na ilovači. Traži (naj)bolje položaje, dobro zaštićene od mraza. S vegetacijom počinje rano, i dozrijeva rano, u nas u Hrvatskoj u prvoj polovici rujna, prinos mu je malen do srednji, zanimljivo je da je to sorta koja se ne može, kao druge, natjerati na visoku rodnost, jer, jednostavno, ne kreće s viškom ostavljenih pupova, ili pak oprhne. Mora se brati isključivo u punoj zrelosti jer samo kad nakupi mnogo sladora u stanju je pružiti istinsku kakvoću vina. Grožđe je kad je zrelo vrlo, vrlo slatko, i rado se njime slade ose, ptice, divlje svinje.

SVOJSTVA: Traminac  je vrlo specifična sorta vinove loze. Car upečatljivih aroma.  U vinu pokazuje plemenitu zlatnu boju (s ružičastom nijansom), jedinstveni bouquet, gustoću i toplinu te stanovitu slast. To je tzv. školsko vino za učenje o raspoznavanju sorata organoleptikom. Vino od Traminca je s vrlo izraženim aromama koje ponajviše upućuju na cvijeće, primjerice latice (divlje) ruže, gardeniju, zatim na med, bijelo i žuto domaće te egzotično voće, od začina idu u pravcu muškata, muškatnog orašćića. S obzirom da Tramincu kao aromatičnome vinu pristaje slast u okusu, najčešće ga i susrećemo s ostatkom neprovreloga sladora, a količina ovisi o tipu.

Mlađi traminac, korpulentniji i odležani traminac dozrijevan u bačvi(ci), te slatki i desertni predikat

JELO i SERVIS: Vino od Traminca uglavnom se poslužuje ili sâmo, kao meditativno, ili uz pikantne zrele sireve, odnosno uz slatki desert – kolače s ne preslatkom kremom ili kolače s orasima, na završetku obroka. Traminac će lijepo prijati i kao aperitiv, a ako je gusja pašteta predjelo, tada je prikladan onaj s ostatkom neprovrela sladora.

U najnovije vrijeme više proizvođača Traminac radi i u kategoriji suhoga, ali on je i takav ipak sa stanovitom slašću što proizlazi iz njegovih moguće visokih alkohola i ekstrakta te iz načina dozrijevanja. Takav Traminac u, po sadržaju sladora, suhoj varijanti vrlo se lijepo sljubljuje uz jela što nisu u kategoriji (slatkog) deserta, konkretno uz slane savijače i pite od sira te blaži kozji i ovčji sir kao predjela, i uz jače i specifično začinjena glavna jela od ribe i mesa.

ZVIJEZDA i PERJANICA KRAJA – Traminac crveni i mirisavi uvelike se i još odavna uzgajaju na obroncima Fruške gore kod Iloka, gdje nude i mnogo više od onoga na što upućuje šturi sortni naziv na etiketi butelje, a to više što mogu pružiti je upravo – ILOČKI TRAMINAC!

Traminac s pedigreom! Iločki traminac, ili, eventualno, uz mali ustupak tržišno korisnoj internacionalizaciji u komuniciranju posebice i kroz etiketu: Traminac Ilok. Obvezno, dakle, već u službenom nazivu vina s istaknutom oznakom (užeg) zemljopisnog porijekla, svakome i izvana lako je za izgovoriti i zapamtiti! Kad postoji uporište za to, svakako na etiketi u nazivu vina rabiti i toponim ekstra-dobre uže vinogradske parcele. S obzirom da je taj traminac iz tog dijela Hrvatskog podunavlja takav kakav jeste zbog Iloka (eko-uvjeti), zašto onda Ilok ne bi, s obzirom na taj traminac, postao snažan magnet, snažniji nego li je sada, za privlačenje gostiju, koji, inače, do najistočnijeg hrvatskog grada mogu vrlo komotno stići kopnom – autocestom, odnosno rijekom – kruzerom po Dunavu. Vrijedilo bi nam se potruditi da se dvama svjetski znanim geografskim sinonimima za traminac – spomenutima Traminu i Alsaceu, pridruži, kao treće međunarodno razglašeno ciljano vinsko hodočastlište, Ilok (Srijem-Sirmium)!

Ambijent gdje se odvijao Međunarodni festival Traminca 2020

A da bi stvar bila dovoljno čvrsta, dugotrajna i učinkovita, ambiciozniji srijemski proizvođači vina trebali bi što prije oformiti poslovno udruženje i uz pomoć stručnjaka za vinogradarstvo i vinarstvo pa i profesionalaca u marketingu zajednički donijeti pravilnik na temelju kojega će iz podruma svih članova udruge, znači legalno samo iz njihovih podruma, pod zaštićenim nazivom Iločki Traminac izlaziti visoka kakvoća prepoznatljive stilistike unutar kategorija suhe te predikatne slatke desertne kapljice. Vremena za čekanje nema, okolnosti su u najnovijem vremenu posebno teške i zbog raspojasanog covida19, ponuda vina golema je i šansu za dobru prođu količinski i u novčanom smislu imaju vina sa svojstvima što im daju dodanu vrijednost te svakako marke koje se nametnu na čvrstim temeljima te dodane vrijednosti pametno vođenim marketingom, uz same vinogradare/vinare veliku gospodarsku korist mogu imati cijela područja na kojima se rađaju takva vina (ali i razne druge delikatese) s dodanom vrijednosti. Za Ilok i Srijem s poslovnog stanovišta dobro je i te kako to što uz niz manjih individualnih proizvođača Bakhova nektara imaju i ozbiljan veliki vinski posjed, naime za komercijalni uspjeh neke marke nužno je da je se na tržištu u određenom ujednačenom i prepoznatljivom organoleptičkom profilu može u ukupnosti pronaći u barem nekoj nužnoj kritičnoj količinskoj mjeri, međutim, bitno je istaknuti, naravno ne i u poplavi litara koja neminovno vodi u inflaciju.

Taj ozbiljan vinski posjed u nas je Iločki podrum, s dugačkom svijetlom tradicijom krasno začinjenom svojedobnim aktivnim nastupom na krunidbi na britanskom kraljevskom dvoru a potom i zadržavanjem statusa jednoga od stalnih dobavljača vina za engleski dvor, zatim izvozom vina u 22 zemlje svijeta (najviše se izvozi u Poljsku, a u Japan kontejnerska isporuka ide regularno svakih šest tjedana!), te brojnim odličjima za vina (uz tramince proizvode se i vina od više drugih bijelih i nekoliko crnih sorata) osvojenim na domaćim ali i relevantnim svjetskim ocjenjivanjima plemenite kapljice, doprinosu razvoju turizma u Iloku te, kao najnajnovijime – uspješnom sudjelovanju u organizaciji Međunarodnog festivala traminca u Iloku, nažalost ove godine zasjenjenog istupom Corona-virusa.

Glasoviti iločki traminac iz 1947. koji je oduševio britanski kraljevski dvor (Željko Garmaz)

Ovih dana Iločki podrum gostovao je u Zagrebu, nastojeći duh traminca i dah kao dio atmosfere upravo s Festivala traminca donijeti u Metropolu, onima koji zbog ovog sadašnjeg (ponovnog!) opsadnog stanja nisu mogli i osobno potegnuti do Iloka. Iločki podrumi bili su gosti Tomislava Stiplošeka, predsjednika zagrebačke udruge G.E.T. (Gastronomija, Enologija, Turizam) i organizatora, evo već po 23. put, događanja Mali (kasno-popodnevni) vinski razgovori. Priredba, koja uz Stiplošekovo moderiranje uključuje i živahnu interakciju publike, održana je u lijepom i prostranom dobro posjećenom ambijentu zagrebačkog lokala Procaffe. Iločki podrumi odlučili su se vinom prigodno predstaviti kroz osam svojih etiketa od sorte Traminac koju su, inače, iz južnotirolskog mjesta Tramin odnosno po talijanski Termeno, svojedobno u Ilok donijeli pripadnici bogate talijanske obitelji Odescalchi, odlučni do te mjere da i u Iloku puste korijene da su na Principovcu sagradili dvorac-ljetnikovac. K tome, Odescalchiji su se 1699. upustili i u dogradnju krasnog dvorca što ga je uz obalu Dunava bio sagradio Nikola Iločki, jedan od vladara Iloka. U dvorcu je sada Muzej grada Iloka a ispod dvorca je vinski podrum u dužini od stotinjak metara.

Kuća Iločki podrumi smjestila se eto na desnoj obali Dunava, u najistočnijem gradu Republike Hrvatske Iloku, u gradu starina i vina. Ima 243 zaposlena, a u postavi kojoj je na čelu Juraj Mihaljević funkcionira d 2003. godine. Paralelno s produkcijom vina razvija autentičnu i jedinstvenu ugostiteljsko-turističku ponudu, povezujući postojeće sadržaje grada kao turističke destinacije s vinogradarstvom i vinarstvom.

Festival Traminca 2020: vlasnik Iločkih podruma Juraj Mihaljević i glavna enologinja Vera Zima u Arhivi Iločkih podruma čekaju da se, prigodno, otvori crnom vunom raccodium cellare obrasla butelja famoznog arhivskog Traminca 47. Arhiva Iločkih podruma čuva oko 8500 butelja, među kojima se nalaze još 83 boce ovog Traminca 47, cijena butelji je 54.000 kuna!

Svečana večera na Festivalu traminca u Iloku. Keške, bulgur, uljevak, ćevap, sir iz mijeha, tulumba i tufahija uz tramince? Da, da, idealan spoj! Autorska večera renomiranog kuharsko-sommelierskog tima. Najpoznatiji bosansko-hercegovački chef Nihad Mameledžija iz Sarajeva u ladanjskoj kući Principovac sljubio je bosansku kuhinju s traminaca u različitim izdanjima (Željko Garmaz)

Alzaški traminci s grand cru pozicija na kušanju u sklopu radionice koju je vodio Eric Zwiebel: MARTIN SCHAETZEL KIRRENBOURG – GC Schlossberg 2017 (sugar 12.04, Alc 14.5, Acidity 2.85); DOPFF AU MOULIN – GC Brand 2017 (Alc 14, sugar 12, Acidity 2,5); HENRI SCHOENHEITZ – Linsenberg 2015 (Sugar 22.79, Alc 13.63 acidity 3.17); DOMAINE MURE – Clos St Landelin 2015 (Sugar 7, alc 14.5, acidity 4.6); DOMAINE GRESSER – GC Moenchberg 2016 (Sugar 17, alc 13.6, acidity 3.1); ROLLY GASSMAN – Keppelweg 2016 (Sugar 37, Alc 13.4, Acidity 3.86); FRANCOIS SCHWACH – GC Osterberg 2012 (sugar 45.4, acidity 3.95, alc 13.3); LORENTZ – GC Altenberg 2012 (Alc 14,17, sugar 26,2, acidity 3,7); PAUL GINGLINGER – GC Pfersigberg 2017 (Alc 13,5, sugar 47, acidity – 4,4);MARC TEMPE – GC Mambourg 2017 (Alc 12,5, sugar 72.3, acidity 4,57) (Željko Garmaz)

Uz prostrani u domaćem stilu uređeni restoran i vinoteku pokraj starog povijesog vinskog podruma, kojega godišnje obiđe oko 40.000 posjetitelja, od unatrag 11 godina postoje i smještajni kapaciteti – 18 dvokrevetnih komfornih soba. Članica uprave i direktorica marketinga i izvoza Iločkih podruma Karmela Tancabel najavljuje sada širenje u turističkom smislu, tj. to da se kreće s preuređenjem i obnovom postojećeg objekta Žitnica uz stari podrum, taj objekt namjerava se pretvoriti u hotel s 18 soba i s dvoranom za različita događanja, investicija za to je oko 12,5 milijuna eura. K tome, na Principovcu uskoro starta gradnja boutique-hotela s wellnessom, planira se objekt sa 25 soba. Inače na Principovcu u objektu gdje je nekad bila konjušnica već postoje predsjednički apartman te pet apartmana sa četiri zvjezdice. Vrlo značajna u turističkom smislu je Arhiva vina Iločkih podruma, koja čuva oko 8500 butelja, među njima je i Traminac iz 1947 što je svojedobno bio oduševio britanski kraljevski dvor, sada ga raspoloživog  za prodaju u Arhivi ima još 83 butelje, a cijena svakoj butelji je 54.000 kuna!

U slatkom društvu: Tomislav Stiplošek, organizator i voditelj Vinskih razgovora, sa Karmelom Tancabel (lijevo) i Ivanom Raguž (Marko Čolić)

Iločki podrumi raspolažu s vlastitih 360 ha vinograda, a grožđe i otkupljuju s 330 ha). Vinogradi su na obroncima Fruške gore okrenutim prema jugu i zapadu, i dobro su provjetreni. Tlo je znano kao černozem i regosol s dosta loessa (prapora) na površini, gdje-gdje ima i pijeska. Jedan vinogradarski kompleks je Vukovo sa 135 ha na, izmješano, ravnim i tzv. blago valovitim platoima na nadmorskim visinama od oko 153 do 196 metara. Trsje s kojega se bere – ima Traminca crvenog i Traminca mirisavog s time da je više Crvenoga – tamo je sađeno još 1989. godine, ali većina je obnovljena 1997.  Druga pozicija je Principovac. Na Vukovu je berba određena na maksimalnih 9,5 tona roda po hektaru, grožđe odande namijenjeno je uglavnom vinima do kategorije kvalitetnoga s kzp. No na prostranom Vukovu ima zasigurno mikrolokacija s kojih se grožđe može lijepo iskoristiti i za neke vrhunske eno-kreacije. Principovac, na 125 hektara oko dvorca i na 190 do 202 metara nadmorske visine, Iločani rado prezentiraju kao svoju grand cru poziciju, i tu su Podrumi odredili berbu od najviše 4,5 tone grožđa po hektaru, s Principovca dakle stižu ponajbolja iločka vina. Sorte na Vukovu su, uz Traminac, i Graševina, Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot bijeli i nešto Pinota sivoga, te Frankovka i Cabernet sauvignon, na Principovcu dominira Traminac, nešto je Graševine i Chardonnaya.

Za produkciju su odgovorne glavna enologinja Vera Zima i njena danas desna ruka Ivana Raguž, koja sa Zimom u podrumu radi već 15 godina, a njima na pomoć su i dva nova mlada enologa – Antonela Knezović i Marko Marko.

Iločki podrumi proizvedu oko pet milijuna litara vina godišnje. Od tih pet milijuna litara, godišnje bude ukupno oko pola milijuna litara traminca, a od tih pola milijuna vrhunskoga suhoga je obično oko 60.000, dok je kvalitetnoga s kzp. od 120.000 do 180.000 litara.

Osam Iločkih traminaca različitih godišta berbe (od 2019. do 2011) i tipova (mlado, zrelo, s izdvojene pozicije, od redovne do predikatnih berbi, suho do slatko) ponuđenih na kušanje na gostovanju Iločkih podruma u Zagrebu (Marko Čolić)

U međuvremenu Iločki podrumi još su jednom trijumfirali: na tradicijskom ocjenjivanju vina Bonavita 2020 u Trnavi osvojili su titule ukupnog šampiona za Traminac izborne berbe 2017 i šampiona, za Traminac 2019, u grupi suhog vina. Nagrade su preuzeli članica Uprave Ilockih podruma i direktorica sektora za vinogradarstvo i vinarstvo Vera Zima, i enolog Marko Marko

U Zagrebu na Malim vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka na kušanje su ponuđena sljedeća vina: Traminac kvalitetni, položaj Vukovo, berba 2019., Traminac vrhunski, položaj Principovac, berba 2018., Traminac Principovac, poluslatko, limitirana edicija, berba 2018., Traminac kasna berba 2017., Traminac izborna berba 2017., Traminac izborna berba bobica 2016., Traminac izborna berba prosušenih bobica 2011., Traminac ledena berba 2012.  ♣

Zrnca za razmišljanje

KUPUJMO HRVATSKO!?!

Već sam u svojim napisima postavio pitanje je li u nekoj zemlji normalno (svako malo) pozivati narod porukama da se pri kupovini opredjeljuje prvenstveno za proizvode nastale u toj zemlji? Nas u Hrvatskoj već godinama bombardira se, kao nekom vrstom patriotskog EPP-a, pozivima Kupujmo hrvatsko! Pa, najnormalnije je da najprije gledamo da kupimo proizvod naših ruku djelo, naravno ako odgovara kakvoćom i izgledom pa i cijenom, a posebice je to važno kod poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji bi, s obzirom da mi JESMO zemlja agrikulture, svakako trebali odgovarati kakvoćom, ali i svježinom i eko-podobnošću debelo nadmašiti voće i povrće iz uvoza, pogotovu ono što nam stiže – a stiže u popriličnoj količini – iz prekomorskih zemalja. Hrvatska je vrlo afirmirana kao turistička zemlja i posebna pažnja trebala bi u nas biti posvećena produkciji kvalitetnih (i osebujnih!) poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u dovoljnoj mjeri s obzirom i na to da nam je turizam odlično izvozno tržište – na kućnom pragu. Ako, kad smo već turistička (vele)sila, ne valoriziramo adekvatno i naš potencijal u poljoprivrednom sektoru i u proizvodnji hrane, mi smo unatoč broju turista i broju noćenja s kojima se šepurima posljednjih nekoliko godina – tek napola gospodarski uspješni  u domeni onoga što stalno ističemo kao prednost i što nazivamo Plava i Zelena Hrvatska.

                Međutim, što se događa?  U Hrvatsku je, upozorili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) nedavno na konferenciji za novinare u Zagrebu, u prva tri mjeseca ove godine, i usprkos korona-krizi, uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura. To znači da smo u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća sa svijetom ostvarili minus od čak 41,28 milijuna eura, jer je istodobno domaći izvoz bio samo oko 6.000 tona, vrijedan malo više od pet milijuna eura.

Stoga su iz HPK početkom srpnja ponovno pozivali hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća i voća kroz kupnju njihovog povrća, pogotovu i stoga što su domaći proizvođači zbog korona-krize upali u nezavidnu tržišnu situaciju i prijeti im propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

            Mladen Jakopović, predsjednik HPK, kazao je kako je u strahu od nedostatka povrća, a zbog korona-krize, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana, što je i bio cilj, htjelo se da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji.

Jakopović je još istaknuo kako je urod povrća ove godine dobar, ali ga proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene. Nažalost, osjetno je ove godine smanjen turizam pa je i dosta slabija turistička potrošnja, kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman, kroz trgovačke lance, jeftinog povrća i tržišnih viškova iz EU i tržišta regije, dodao je Jakopović.

E pa onda bi – umjesto silnog pomalo licemjernog isticanja slogana Kupujmo Hrvatsko! na raznim panoima na mjestima gdje se najviše okuplja pučanstvo te emitiranja te poruke preko radija i preko malog ekrana tako da ispada da se najviše na izbor domaćega pozivaju krajnji kupci, potrošači – trebalo taj slogan ubrizgavati u vene otkupljivačima i odgovornima u trgovačkim lancima, no zapravo bi bilo nužno i vidjeti je li proizvodnja ovdje (toliko) skuplja i mora li ona to biti u odnosu na onu vani pa tu srediti stvar, jednako tako valjalo bi, rekao bih, i bolje kontrolirati sa svih aspekata uvezenu robu a i postupke naših uvoznika i vidjeti postoje li tu i u kojoj mjeri neke nepravilnosti, nepoštene trgovačke prakse (taj se izraz u posljednje vrijeme mnogo rabi u našem društvu).

Deklaracija: sitna i poprilično izblijedjela slova

Čulo se doduše, na pressici, kako HPK poziva sve trgovačke lance da na svoje police stavljaju u većoj mjeri hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drukčija, otkako su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u (koliko-toliko) normalne tokove.  Nadalje, u HPK kažu da pozivaju i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrća za preradu da se obrati najprije domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo ove godine. HPK apelira na krajnje potrošače da kupuju domaće povrće, sugerirajući im da u trgovini dobro gledaju deklaracije, ali i da se obrate svojim susjedima odnosno poznanicima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. Lijep apel HPK na potrošače, jedino je nejasno kako da se potrošač u trgovini snađe kad na proizvodu ili uz proizvod koji se prodaje rinfuzno nađe zakonom inače obveznu deklaraciju, naime većina deklaracija je tiskana tako sitnim slovima da ih je i s povećalom, a kamo li s naočalima, teško pročitati, k tome puno deklaracija je s tako izblijedjelim slovima da je dešifriranje nemoguće. Nadziru li nadležne službe te famozne deklaracije koje se, kako se čini, u dobroj mjeri uz proizvod nalaze više pro forma nego da kupcu objasne to što mu se, i odakle, nudi za ponijeti. Jakopović je iznio i kako od države očekuje da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.

I Vjekoslav Budanec, predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK, naglasio je da su domaći proizvođači očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti nam situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje, istaknuo je Budanec.

Čelnici HPK iznijeli su i podatak da je uvoz krumpira bio veći za 23 posto u odnosu na  isto razdoblje lani. Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona-krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona-krize na hrvatsko tržište stizali tržni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama. Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od osam milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio, ponavljamo, veći za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura, i to je, rečeno je, sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.).  U Hrvatsku je uvezeno i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količini od 9.648 tona a vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manje vrijednosti što je pokazatelj da su proizvodi koji dolaze niske cijene, kad su jeftiniji lako moguće I niže kvalitativne kategorije).

Udio povrtlarstva raste u ukupnoj domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali nedovoljno, te povrće u poljoprivrednom outputu čini tek oko pet posto. Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina gospodarstva iznosi 0,32 ha. Prirod po po hektaru je nizak, a niska je i konkurentnost. Za razliku od domaće proizvodnje koja oscilira, uvoz iz godine u godinu raste. Tako je 2019. godine uvezeno povrća u vrijednosti 163.101.542 eura, što u vrijednosnom (novčanom) smislu čini rast od 24 posto u odnosu na godinu ranije, a pokrivenost uvoza izvozom je samo 20 posto.

Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.  Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje su usitnjenost i mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava kao i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je (kao i u vinskom sektoru!- prim. ur.) i neudruženost i neorganiziranost proizvođača –  zaključio je Jakopović.

Kupujmo hrvatsko! ♣

_________________

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI NIJE SMANJIO UVOZ Na nedavnoj sjednici predsjedništva Vijeća Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore raspravljalo se o suradnji s Državnim inspektoratom i AZTN-om, posebice kroz izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. HGK je organizirala susret predstavnika sektora trgovine s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem i s predsjednikom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladenom Cerovcem kako bi se pravovremeno otvorio dijalog o poteškoćama s kojima se suočava sektor trgovine, prevenira što se može i pronađe rješenje za aktualne probleme.

Hrvatska ekonomija je mala i moramo se podržavati i slušati jedni druge kako bismo mogli uspjeti, rekao je potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher, i napomenuo da je trgovina djelatnost koja je nezaobilazna te je posrednik proizvodnog dijela hrvatskoga gospodarstva i potrošača sa značajnim doprinosom BDP-u i zaposlenosti.

U pogledu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom Zaher je naglasio da potrebu prilagodbe Zakona ponajviše potvrđuje i činjenica da se jedna od intencija zakona – povećani plasman i zaštita domaće proizvodnje, nije ostvarila, već da je došlo do povećanoga uvoza.

Predsjednik Udruženja trgovine HGK Ivica Katavić pozdravio je osnivanje Državnog inspektorata i činjenicu što više nemamo situaciju svaki tjedan, inspektor jedan. Predložio je da se kod pripreme nadzora napravi i priprema dijela dokumentacije, online, te napomenuo da je za trgovce važno znati do kada aktualna kontrola cijena zbog pandemije ostaje na snazi.

U pogledu predmeta nadzora AZTN-a tretman trgovaca treba biti ujednačen bez obzira na veličinu, valja pomno definirati što je to istek roka trajanja i razmotriti mogućnost ukidanja zabrane povrata robe u dogovoru s dobavljačima jer postoje i slučajevi kada bi sami dobavljači to htjeli. Predlažemo i jedinstven cjenik dobavljača budući da postoje naznake da imaju više cjenika za različite trgovce, čime se stvara nelojalna konkurencija, rekao je Katavić.

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić pozdravio je raniju pripremu dokumentacije i digitalizaciju dijela procesa. Ujedno je iznio rad i djelovanje inspekcija Državnog inspektorata od trenutka objedinjavanja.

Naš je cilj nastavak onoga što smo uspješno počeli već po osnivanju Državnog inspektorata, a to su koordinirani nadzori inspekcija u provedbi redovnih nadzora te primjena načela oportuniteta za sve one prekršaje koje subjekt nadzora otkloni  tijekom nadzora, odnosno u određenom roku ili ukoliko subjekt postupi po rješenju inspektora. Da je tome tako govori podatak da je godinu dana rada Državnog inspektorata u sektoru tržišne inspekcije od ukupnog broja utvrđenih povreda u 78 posto njih primijenjeno načelo oportuniteta. Važna nam je komunikacija u oba smjera, kroz prevenciju i edukaciju gradit ćemo transparentan partnerski odnos, rekao je Mikulić.

Najavio je da će vrlo brzo Državni inspektorat javno objaviti nadzorne liste namijenjene gospodarskim subjektima, koje će definirati obveznika nadzora i temeljem kojih zakona i propisa postupaju inspekcije Državnog inspektorata. Upravo kroz objavu nadzornih lista želimo djelovati proaktivno kako bi gospodarski subjekti mogli provjeriti zakone i propise koji reguliraju njihovo poslovanje te iz kojih proizlaze zakonske obveze postupanja inspektora Državnog inspektorata, napomenuo je Mikulić.

Svi smo u istom čamcu. Kažnjavanje samo po sebi nije svrha, već samo kao posljednja solucija kad se poštene trgovačke prakse ne mogu uspostaviti na drugi način. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom je trebalo donijeti i ideja je dobra, da se uspostavi ravnoteža na tržištu. Kao ideja je nova ne samo u Hrvatskoj, već i na razini EU, pa je i za očekivati da će biti potrebne dorade oko provedbe, a i vrijeme od donošenja do provedbe je bilo dosta kratko, izjavio je predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, naglašavajući da je u međuvremenu stupila na snagu i direktiva EU koja se mora implementirati u Zakon te da će sudska praksa biti bitan korektiv u svemu tome.

Na sjednici je bilo i riječi o potrebi regulacije online trgovine, da se na nju primjenjuju isti uvjeti oporezivanja i plaćanja naknada kako bi se spriječila nelojalna konkurencija. Razgovaralo se i o novim uredbama na razini EU koje će omogućiti da se i kroz zaštitu potrošača i suradnju s nadležnim mrežnim i telekomunikacijskim regulatorima dodatno uredi tržište online trgovine. Pozdravljeno je ukidanje epidemiološke mjere zabrane rada nedjeljom, kao i obveze za stankom od sat vremena između smjena.

Puno riječi, očekuju se konkretni učinci! ◾

______________________

Poduzetništvo u Hrvatskoj

TAKO MLAD, A VEĆ – KRALJ PATAKA!

            A da poduzetništvo (i u poljoprivredi i u proizvodnji hrane) u Hrvatskoj može ipak funkcionirati kako treba pokazuje primjer Jurja Orehovca iz poljoprivrednog gospodarstva Orehovec iz Velikog Bukovca kod Ludbrega u Podravini. Juraj je još tako mlad, a već je – kralj peradi, osobito pataka!

Mladi ludbreški poduzetnik-uzgajivač pataka i gusaka Juraj Orehovec sa chefom Raulom Lajtmanom, uz paštete od patke koje su zajedno kreirali

Njegovo intenzivno druženje s patkama ali i s drugom peradi u smislu osiguranja egzistencije sebi i svojoj obitelji počelo je 2000., niti dvije godine nakon što je, veli Juraj, njegov otac Željko primijetio da na hrvatskom tržištu nedostaje pataka te predložio da se obitelj Orehovec pobrine da se ta stanovita praznina popuni, pa i više od toga, tj. da se ide i u uzgoj gusaka, pijetlova i pilića, i to ne industrijskim nego maksimalno moguće prirodnim načinom. A to znači da je odmah u startu u planu bilo baviti se i uzgojem žitarica i uljarica za kvalitetnu prehranu peradi, te, uz gradnju spremišta za tu hranu i gradnju dovoljno prostranog zatvorenog uzgajališta urediti i oveći otvoreni prostor kako bi dobar dio peradi, posebice patke i guske, mogao boraviti na otvorenome. S obzirom se mjesto Veliki Bukovec nalazi na trima rijekama – Dravi, Bednji i Plitvici, to su Orehovci iskoristili na način da su uz vodotok, posebice Plitvice, uredili lagune s vodom da patke i guske mogu brčkati se, plivati. Otvorena je i vlastita klaonica. Pripremni  radovi na spomenutoj infrastrukturi trajali su nešto duže od godine dana.

I danas, eto, PG Orehovec ima čak 10 hektara terena za boravak pataka i gusaka pa i pijetlova na otvorenome, i čak 70 hektara oranica za uzgoj ponajviše kukuriza i ječma na prirodi prijateljski način. Od uzgojenih žitarica i uljarica radi se smjesa za prehranu, u koju se, po savjetu stručnjaka, dodaju određeni mikro-nutrijenati poput vitamina i minerala potrebnih za pravilan rast i razvoj.

Patke i guske na otvorenome, uz umjetno jezerce u kojemu mogu plivati

Zgodno je spomenuti da Orehovci tek izležene piliće uvoze iz Mađarske, a onda Mađarima izvoze brojlere i piliće spremne za klanje!

Godišnje tržištu Orehovci mogu ponuditi oko 50.000 pataka, isto toliko pijevaca dakako za gastronomiju, gusaka bude oko 1000, a pilića bogme i 700.000! Ne samo što su uzgoj peradi zaokružili i proizvodnjom hrane, nego su ponudu peradi kao namirnice za prigotavljanje jela zaokružili i nekim gotovim vlastitim prehrambenim proizvodima kao delikatesama, a to su dimljena i sušena pačja prsa u vakuum pakiranju, te različite paštete neke s većim a neke s manjim udjelom mesa patke odnosno pačje jetre, a neke isključivo od pačje jetre, zatim pačju i gusju mast u teglicama od po 200 grama, u pripremi su još neke delicije, među njima možda i podimljene i posušene kobasice od pačetine! I još jedno bitno zaokruženje: Orehovci su mislili i na plasman te su po Hrvatskoj otvorili nekoliko mesnica, u Zagrebu su od njih tri. Ukupno zaposlenih je 50 odoba. Proizvodi Orehovec nude se dakako i u drugim trgovinama u nas.

Juraj Orehovec prije nešto više od godine dana upoznao se s našim znanim kuharom, inače Međimurcem Raulom Lajtmanom, koji nakon godina rada u svojstvu chefa u renomiranim ugostiteljskim objektima sada ima firmu za gastro-konzulting i inženjering, i odmah se rodila ideja  o suradnji na kreiranju raznih delikatesa. Delicije se kao proizvod za tržište razvijaju i po godinu dana, smisao je kupcu i gourmetu ponuditi ne samo ukusnu delikatesu bez ikakvih aditiva, nego mu podastrti proizvod koji će odisati i originalnošću, tradicijom kraja.

Kokoti u golemom hangaru

– Kad mogu Mađari, Francuzi,pa zašto ne bismo mogli i mi?!  – kažu nekako uglas Juraj Orehovec i chef Raul koji se zatekao kod Orehovca za našeg posjeta tom PG-u što ga je organizirao prof. Ivan Dropuljić, kao šmeker ali i kao direktor afirmiranog i, ove godine, 15. jubilarnog međunarodnog festivala vina i delikatesa Zagreb Vino.com u studenome u hotelu Esplanade u Metropoli, zainteresiran, logično, da se među izlagačima na toj manifestaciji sa svojom ponudom gurmanskih poroka nađe i Orehovec.

Hale za uzgoj pilića. Orehovec iz Mađarske uvozi netom izlegle piliće a onda Mađarima izvozi brojlere i piliće dovoljno velike za jelo

Ne samo uzgoj peradi nego i proizvodnja delikatesa: nekoliko vrsta pačje paštete i dimljena i sušena pačja prsa, s pjenušcima, kombinacija za sladokusce

– Kako nastaju paštete? Patka se otkošti, meso se termički obrađuje pečenjem na niskoj temperaturi i onda se kreiraju paštete s različitim udjelima mesa i jetre. Kosti patke peku se na vlastitoj masnoći i time dobivamo umak koji pašteti pojačava strukturu i koji joj daje aromatski štih tradicije – objašnjava Raul Lajtman. – Paštete će potrošač na polici razlikovati po bojama etikete na staklenoj posudici, primjerice smeđa označava klasičnu paštetu, zelena upućuje na to da su u paštetu umiješane tostirane sjemenke buče, ljubičasta etiketa govori o tome da je meso od patke bilo dimljeno, narančasta etiketa signalizira da je u paštetu umiješan crni tartuf, i to čisti, a crna etiketa znak je da se u posudici nalazi parfait od pačje jetre, dakle sama jetra bez mesa. Takav parfait imamo i s umiješanim crnim tartufom – objasnio je Lajtman… ♣

_________________

VIJESTI/NEWS

Nakon VinMarKon-a

OSNIVA SE ETIČKO POVJERENSTVO ZA MARKETING u HGKNastavak na nedavno u Zagrebu održani kongres o vinskom marketingu (VinMarKon 2020) u Hrvatskoj: Iz Hrvatske gospodarske komore priopćenje o osnutku etičkog povjerenstva za marketing u HGK. Udruženje marketinga HGK na online sjednici svojega Vijeća obznanilo je usvajanje Kodeksa oglašavanja i marketinškog komuniciranja Međunarodne trgovačke komore. Kodeks u svojem najnovijem izdanju uključuje između ostaloga preporuke za nove tipove digitalnih sadržaja, ali i odgovornosti za sve nove sudionike marketinškog eko-sustava, poput influencera, blogera, vlogera i ad tech tvrtki pa čak i za one koji brinu  o pripremu algoritama i koji koriste umjetnu inteligenciju za potrebe marketinških komunikacija.

– Nužno je osnovati tijelo, jednu vrstu etičkog povjerenstva, koje bi moglo pratiti poštivanje kodeksa u struci – rekao je predsjednik Udruženja marketinga HGK Božidar Abramović o Kodeksu koji je hrvatski ogranak Međunarodne trgovačke komore ICC Hrvatska predstavio struci u listopadu prošle godine na konferenciji u HGK. U svibnju ove godine je i Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA) revidirala i svoj kodeks u Skladu s Kodeksom ICC-ja. Abramović je naglasio da je posebna pozornost usmjerena je na zaštitu djece i privatnost potrošača oglašavanjem koje je pošteno, legalno, pristojno i istinito. Fokus je i na jasnom razgraničenju komercijalnog, uredničkog i korisničkog sadržaja i to sada obuhvaća zaista sve nove aktere, poput blogera. ♣

U znaku covida19

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović

NOVE PROCJENE EU-KOMISIJE o BDP-u PESIMISTIČNIJE OD PRETHODNIH  – Prema nedavno objavljenim ljetnim procjenama Europske komisije, pad BDP-a u EU bi u ovoj godini trebao biti nešto veći od onoga najavljenog u prethodnim procjenama iz sredine svibnja, točnije sada se govori da će iznositi 8,3 posto, javljaju iz HGK. I prijašnje i ove procjene sada proizlaze iz očekivanog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa na globalno gospodarstvo, Europsku uniju, dakako sve njezine članice. Pad BDP-a predviđa se na razini svih članica, najmanji od 4,6% pripisuje se Poljskoj, a najveći od čak 11,2% Italiji. Uz Italiju, iznimno visokim padom od 10,9% i 10,6% mogle bi biti pogođene Španjolska i Francuska, dakle te tri zemlje koje su, uz Njemačku, najveća gospodarstva EU, trebale bi biti krivci za najveći negativan utjecaj na ukupan pad BDP-a na razini Europske unije. U odnosu na prethodne procjene, Europska komisija kod 15 svojih članica za ovu godinu predviđa veći pad BDP-a, po najnovijemu očekivana stopa pada najveća je za kod Portugala, i to za čak tri postotna boda, te kod Francuske, Italije a, nažalost, i kod Hrvatske, za koju smatra da će stopa pada u ovoj godini biti ipak 10,8 posto, a ne 9,1 posto kako se mislilo prije.

Mogu li nam pomoći tri mušketira? Slijeva na desno: FikO’Athos,MarO’Porthos, te JimKaramis

– Što se tiče Hrvatske, možemo se još nadati da će nam turistička sezona biti ipak nešto snažnija od očekivane, pa bismo mogli imati slabiji pad BDP-a od prognoziranoga. Nužno je da se jače okrenemo prema sutra, prema jeseni i idućoj godini. Moramo gledati kako osigurati radna mjesta, gospodarsku aktivnost i likvidnost cijelog sustava da bismo iduće godine eventualno ostvarili optimistično prognozirani rast, ako ne i veći od njega – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

HRVATSKOJ DVOSTRUKO VIŠE NOVCA IZ EU-PRORAČUNA! – Završetkom pregovora o proračunu i financijskoj budućnosti EU Hrvatska je dobila 22 milijarde eura, što je dvostruko više u odnosu na prošli financijski okvir.

– Ove 22 milijarde eura za koje smo se izborili za europskim stolom bit će iznimno važna injekcija za oporavak i razvoj našeg gospodarstva. Uz pomoć tog kapitala možemo kompenzirati određena rasterećenja poduzetnicima i ojačati cjelokupnu ekonomiju. Moramo taj novac pametno i strateški usmjeriti, a važno je i da imamo političku stabilnost koja nam omogućava da jače krenemo u potrebne reforme i investicije – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. – Iz tzv. sredstava za oporavak Hrvatskoj je dodijeljeno 9,4 milijardi eura od čega je oko tri četvrtine bespovratno, dok su ostatak zajmovi. Ta sredstva moći će se koristiti tijekom 2021., 2022. i 2023. godine temeljem programa oporavka koji treba izraditi. Spomenuti iznos od 22 mlijarde eura predstavlja izniman potencijal za oporavak i nastavak rasta gospodarstva u narednim godinama u situaciji kad se zbog aktualnih okolnosti očekuje pad BDP-a u ovoj godini od približno 10 posto. Što se tiče fondova EU iz kojih su se sredstva povlačila i u prethodnoj financijskoj perspektivi, Hrvatska je tijekom ovih pregovora uspjela dobiti dodatnih 500 milijuna eura od čega je 100 milijuna eura za poljoprivredu, a 400 milijuna za regionalni razvoj.

Vinarima dodatnih 13 milijuna kuna za kriznu destilaciju i skladištenje vina – Na e-savjetovanju objavljen je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023., tiječ je o tzv. vinskoj omotnici, kojom se značajno povećavaju sredstva za mjere krizne destilacije i krizno skladištenje. Umjesto prvotno planiranih 43 milijuna kuna, Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je dodatnih 13 milijuna kuna pa sada ukupne potpore za stabilizaciju tržišta vina iznose 56 i pol milijuna kuna.

– Udruženje vinarstva HGK pozdravlja takvu odluku kojom se predviđa značajno povećanje sredstava za mjere krizne destilacije i kriznog skladištenja vina. Vjerujem da će sredstva biti u cijelosti iskorištena i da će značajno ublažiti posljedice pandemije i pada turističke potrošnje, naime ne treba zaboraviti da naši vinari oko 70 posto ukupne proizvodnje plasiraju kroz turizam i kanale HOREC-a kanale – poručio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naime, kriza uzrokovana koronavirusom snažno je pogodila i vinogradarsko-vinarski sektor, stoga je Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede još ranije predložila izmjene Vinske omotnice.

Prodaja vina u Hrvatskoj ima izrazito sezonski karakter, odnosno u značajnom postotku je vezana za turističku sezonu koja će ove godine biti na 30-postotnoj razini prethodnih godina. To je već dovelo do pada prodaje vina od 80 posto u predsezoni i prvoj polovici godine, a očekuje se prosječni pad na godišnjoj razini od 50 posto.

Programima krizne destilacije i skladištenja pomoći će se sektoru vinarstva u premošćivanju tekuće likvidnosti, očuvanju zaposlenosti i pripremama za otkup grožđa berbe 2020. i to ne samo kroz financijsku potporu već i uklanjanjem viškova vina iz podruma. ♣

Istra izgubila primat

TUROPOLJSKI TARTUF! – Više nije privilegija samo naše Istre, sad u gastronomskom a time i u turističkom smislu zvijezdu novog, jačeg sjaja pokušava učiniti i od Turopolja! Riječ je o ekskluzivnoj i skupocjenoj gljivi tartufu. Doduše ne, barem zasad i bijelome tartufu – tko zna, možda se i on pojavi! – nego o crnome. Nazvan je Tuber Kolić, po gljivaru Mariju Koliću koji ga je prvi pronašao. Zagrebačka županija jedva je dočekala ovu vijest o pojavi tartufa u Turopolju, naravno kako bi to dobro iskoristila u turističkoj promidžbi toga kraja, međutim pitanje je koje su to stalne i komercijalno odgovarajuće iskoristive količine koje gljivari i specijalno obučeni psi mogu pronaći u Turopolju, te koliko se uopće tamošnji ugostitelji sada trse u kreaciji i ponudi jela s tartufom. Zasad, čuje se preko TZ Zagrebačke županije, tartuf nude restorani Mon Ami, Pivnica Turopolje i Bistro Babriga.

Crni tartuf u Turopolju nađen je u šumi hrasta lužnjaka. Neki naši stručnjaci za gljive smatraju da je kontinentalni dio Hrvatske čak i bogat crnim tartufom. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović kaže da je znani naš ekspert prof. Romano Božac nakon analiza potvrdio autentičnost 16 novootkrivenih vrsta tartufa nađenih u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Jedan od njih, turopoljski tartuf, nazvan je Tuber prigmenius bos, prema izumrlom turopoljskom govedu, a drugi eto nosi ime svog pronalazača – Tuber Kolić… ♣

Ol ISTRIA PONOVNO OSVOJILO LONDON – Drugu godinu za redom Ol Istria Selekcija maslinovo ulje osvaja zlatnu medalju u kategoriji kvalitete na uglednom svjetskom natjecanju maslinovih ulja London International Olive Oil Competitions, a u istoj je kategoriji ulje Ol Istria Picholine osvojilo srebro. Tako su se maslinova ulja iz porečke Agrolagune sa svjetskih natjecanja još jednom vratila s nagradama koje dokazuju kontinuiranu vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost na svjetskoj maslinarskoj sceni.

IOOC je jedno od najvećih i najrespektabilnijih natjecanja u Europi, a ove godine za ocjenu je bilo prijavljeno ukupno čak 657 ulja iz 25 zemalja svijeta. U kategoriji kvalitete u kojoj je Ol Istria ulja odnijela medalje, natjecalo se čak 511 ulja. ♣

Novo paško-pelješko vino u čast Michelinove zvjezdice

Boris Šuljić, u prvome redu, sa svojom ekipom

BOŠKINAC: ONOGA TKO IZGARA NE MIMOIĐE NAGRADA… – Tu na našem brijegu, iznad Novaljskog polja, ovaj tim ljudi na slici učinit će sve da vaši trenuci provedeni u Boškincu ostanu nezaboravni. Nismo nepogrešivi, ali naša je misija svaki dan iznova dati najbolje od sebe za vas, nismo ni najbolji ali svaki dan iznova se trudimo to biti i postati. Volimo svoj posao, pa i onda kad to nije lako, znamo da svojim radom, svojom pristojnošću i ljubaznošću, činimo i gradimo nešto lijepo, da smo tim u kojemu jedan drugome pomažemo da budemo bolji profesionalci i bolji ljudi, kazao je Boris Šuljić, vlasnik i voditelj hotela, restorana i vinskog podruma Boškinac. Lijepo rečeno, ali tu i ne staje: nakon već niza osvojenih odličja Boškinac se ove godine zakitio i posebno prestižnim priznanjem: jednom Michelinovom zvjezdicom!

Iz Boškinca vijest i o tome da se Boris Šuljić i pelješka obitelji Bura-Mrgudić spremaju izaći sa zajedničkim vinom koje bi nastalo spojem merlota i cabernet sauvignona iz Šuljićevog vinograda te plavca malog s Dingača i iz vinograda u polju Mrgudićevih i crljenka/zinfandela s trsja američke obitelji Benmoshe a o kojemu brinu Mrgudići. Ovo vino proizvelo bi se u količini od dva barriquea, jedan bi ga barrique čuvao na dozrijevanju u podrumu Boškinac, a jedan u podrumu Bura-Mrgudić. Kreacija bi u javnost izašla za nekoliko godina, kazao je Boris Šuljić.  ♣

Hrvatski obiteljski cuvée Fameja!

SAMOZATAJNA a – VELIKA, i ZA VELIKA VINA! – Kao dugogodišnja iskusna enologinja s radnim počecima u zagrebačkom Vinolabu (od 2009. do 2017.)  tj. radnoj zajednici vrhunskih stručnjaka u profesiji, a potom kao kreativka i operativka stalno i konkretno u nekoliko vinskih podruma u nas, stoji, s pravom s ponosom iza nekoliko vina – primjerice Jakob Cuvée i Jakob Syrah te Plavac Pepejuh Markus i Babić Markus Franz Ferdinand što već godinama kakvoćom spadaju u sam vrh hrvatske eno-produkcije. Ivona Đipalo Jeličić! Skromna i samozatajna, vrijedna i pouzdana ne samo u smislu šturog obavljanja posla nego i kao stručnjak, medijski neeksponirana, zanemarena, a – VELIKA! I za VELIKA vina.

Nepravedno u sjeni: Ivona Jeličić

Kad god se sjetim Markusovog babića Franz Ferdinand, zamišljam Ivonu – s obzirom da je rodom iz Sinja i ne tako daleko od područja našeg Srednjeg Jadrana gdje postoje razne domaće vinske sorte koje bi se i te kako mogle bolje valorizirati od onoga što predstavljaju današnjim svojom statusom – kao uključenu – skupa s podrumima s kojima sada radi ili možda (i) s nekim novim podrumom s kojim bi još mogla raditi – npr. upravo i u bolje iskorištenje tih nekih drugih potencijalno vrijednih domaćih kultivara, primjerice Lasina (ili Lasine), pa i Plavine. Lasin bi, barem po mojim impresijama s kušanja lasina kod nekih proizvođača na potezu Skradin-Šibenik, mogao, uz veći angažman vinara na ukupnoj količini i na marketingu, postati nova velika hrvatska eno-zvijezda, nešto kao prestižni crni pinot Dalmacije.

I još nešto, a što se vrti oko Plavca maloga, inače nastalog križanjem šoltanskog Dobričića te Crljenka. Plavac mali i dalje je još, samo, hrvatska zvijezda, nije nažalost dosegnuo status zvijezde na svjetskoj razini poput Pinota crnoga, Sangiovesea, Nebbiola, a Crljenak ili Tribidrag ili Kratošija, Primitivo ipak živi više na svjetskoj poznatosti američkog naziva Zinfandel, dok za Dobričić jedva da se i u nas (u širim krugovima) zna. Vinari pokušavaju naći razne načine da populariziraju svoj posjed, svoje ime, svoja vina, kultivare, pa eto dolaze i na to da izlaze na tržište s mješavinama vina od raznih sorata i iz raznih vinogorja, ne baš zemljopisno blizih jednog drugome. Tako su npr. enolog i profesor na fakultetu Leo Gracin a koji je znan i kao proizvođač primoštenskog babića, i pelješki vinogradar i vinar Vedran Kiridžija svojedobno izašli s – istina, lijepim! – vinom Kontra nastalim miješanjem u omjeru nekih pola-pola primoštenskog babića i pelješkog plavca s Dingača ili dobrim dijelom s Dingača. A sad eto najave da će Boškinac iz Novalje vino od svojih francuskih sorata Merlot i Cabernet sauvignon udružiti s vinom od Plavca maloga obitelji Bura-Mrgudić s Pelješca.

Enološki i bračni par – Ivona Đipalo Jeličić i Slaven Jeličić

No, ne bi li bilo zanimljivo kreirati mješavinu od sorata koje imaju duboke i čvrste međusobne rodbinske veze i mješavinu koja bi bila od grožđa iz vinogorja što su geografski međusobno relativno blizu? Konkretno, prije već dugo vremena palo mi je na pamet da bi se moglo napokon napraviti jedan ekskluzivni cuvée, za početak u omjeru 50:50, npr. od Dobričića sa Šolte i kaštelanskog Crljenka kao roditelja Plavca maloga, ali onda i, zasebno, jedan obiteljski cuvée od Dobričića i Crljenka kao roditelja i Plavca maloga kao potomka! I tu sam, kao kreatoricu, vidio upravo enologinju Ivonu! Međutim slučaj je htio da je taj obiteljski cuvée prije nekog kratkog vremena realizirao – Ivonin suprug, enolog Slaven Jeličić, inače, također nekad član Vinolaba, od prije više godina zaposlen kao meštar od vina u novom modernom podrumu kutjevačkog poduzetnika Josipa Galića!

Evo detalja: prije stanovitog vremena poduzetnik Robert Kalebić u želji da revitalizira autohtonu sortu Dobričić dobio je, da bi sadio trsje, koncesiju na terene na južnoj strani otoka Šolte iznad uvale Poganica, riječ je o površini od oko 60 hektara. Od 2015. naovamo Kalebić je tamo na 20 hektara posadio 140.000 trsova vinove loze. Sortiment je bio: Dobričić 4 ha, Crljenak 4 ha, Pošip 4 ha, Plavac mali 2 ha, Merlot 3 ha, Cabernet franc 1 ha, Cabernet sauvignon/Syrah/Petit Verdot ukupno 1 ha, Viognier 0,5 ha i Chardonnay 0,5 ha. O tome sam crticu bio objavio u reviji Svijet u čaši, uz napomenu da je projekt u strukovnom smislu od početka vodila ekipa vinarije Galić na čelu sa Slavenom Jeličićem, po majci, inače, porijeklom Šoltaninom.  Prva berba bila je 2018. Grožđe je prevezeno hladnjačom u vinariju Galić u Kutjevu, i nastala su vina Pošip 2018, Dobričić 2018, Plavac mali 2018, te, gle, mješavina – obiteljsko Sv. Trojstvo autohtonih dalmatinskih sorata dakle vino FAMEJA 2018 (fameja=obitelj) a to je upravo kupaža Dobričić + Crljenak + Plavac mali. Za Fameju 2018. svaka je sorta zasebno vinificirana, maceracije s fermentacijama odvijale su se u velikim drvenim bačvama a trajale su 20 do 25 dana. Potom su vina sjedinjena i kao jedna cjelina odležala su 12 mjeseci u bačvama od hrasta kitnjaka. Fameja 2018 buteljirana je u travnju 2020. i sad pomalo izlazi na tržište, dijelom u restoranima na Šolti a dijelom preko zagrebačke Galerije Vina MIVA.  Drago mi je što je Fameja stvorena, međutim možda se ako ništa drugo moglo s izlaskom pričekati još koju godinu. Ovakvo vino zadivit će u punoj mjeri istinske štovatelje vrhunske kompleksne plemenite kapljice i opravdat će i vrlo visoku cijenu za butelju kad loza ostari, barem na 15 ili 20 godina, te ako ne bude žurbe s izslaskom vina iz podruma na tržište.  ♣

Vino – humanitarno

SAINTS HILLS ZA PALČIĆE – Biznismen Ernest Tolj u humanitarnoj akciji: ove godine godine sredstva ostvarena od prodaje jednog svojega vina namijenio je prerano rođenim Palčićima koji trebaju inkubatore da bi preživjeli i razvili se u zdravu djecu. Vino kao protagonist u spomenutoj dobrotvornoj akciji je vrsni Saints Hills Dingač 2009. Toljeva namjera je bila pomoći da se hrvatske bolnice opreme inkubatorima za prerano rođene mališane. Redovna maloprodajna cijena spomenutog vina je, inače, 1129,50 kuna, a posebno za ovu prigodu snižena je na 555,50 kuna. Je li bilo baš mudro ovako spustiti cijenu, naime kod nekoga će ta odluka ostaviti više dojam više dojam da je vino stavljeno na akciju, a ne da se prodaje u dobrotvorne svrhe. Dezavuirajuć za proizvođača, čak 50-postotni popust lako navede na pomisao da se boca po toj većoj spomenutoj cijeni slabo prodavala, pa da se možda, proračunato, zbog toga s njom u jeftinijoj opciji išlo u dobrotvornu prodaju. S druge strane, moguće je da bi netko tko inače možda ne bi bio suviše zainteresiran da kupi tu butelju ni po višoj a ni po navedenoj nižoj cijeni,  radije bocu kupio po višoj cijeni,  znajući da time pomaže djeci…

Toljev Dingač, iz 2009. godine limitirana je serija vina podruma Saints Hills, od pažljivo selektiranog je grožđa Plavca malog s položaja Dingač. Nakon ručnog izbora najboljih bobica slijedila je fermentacija u posebno biranim barrique bačvicama nakon čega je vino stavljeno na dozrijevanje u velike hrastove bačve. Poslije punjenja, kapljica još neko vrijeme odležava u bocama od tamnog stakla. Rezultat je vrlo gusto vino, bogate aromatike zrelog crvenog i crnog voća, s notama vanilije, tamne čokolade i nijansa dima. U ustima je vrlo intenzivno, s puno fino granuliranih tanina. S dugačkim je završetkom.

Dizajn boce inspiriran je rešetkom od kovanog željeza na prozoru vinarije Saints Hills na Pelješcu, koja u obliku platinaste ogrlice krasi vrat boce. Dizajn što ga potpisuje Mary Lewis nagrađen je prestižnom nagradom Red Dot, čujem iz distribucijske kuće MIVA koja u svojoj ponudi ima spomenuti Dingač. ♣

Sajmovi & festivali 2020

Ponosni vlasnik Vlado Puklavec (desno), na slici sa šarmantnom Sonjom Erčulj, zaduženom za marketing, i enologom Danetom Jovanovim koji vodi novootvorenu vinariju obitelji Puklavec u Makedoniji na Disanu

AGRA GORNJA RADGONA – Taman nakon što su organizatori međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrane AGRA 20 u Gornjoj Radgoni medijima razaslali obavijest da bi se taj sajam ipak mogao  održati od 22. do 27. kolovoza 2020. stigla je nova vijest, da je IPAK sajam iz epidemioloških razloga odgođen za neka bolja vremena. Bilo bi to do sada 31. izdanje te značajne manifestacije na kojoj uz domaćine Slovence kao izlagači redovito sudjeluju i brojne tvrtke, OPG-ovi i pojedinci iz okolnih zemalja, konkretno ponajviše iz Austrije i Hrvatske. Bez obzira na probleme koje je uzrokovao Covid19, dosad uobičajena ocjenjivanja vina, mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih prerađevina, sokova, bezalkoholnih pića i vode koja se prodaje u bocama, te ambalaže održana su.

Na vrednovanju vina najvišu ocjenu – 95,67 bodova i Veliku zlatnu medalju – dobio je Sauvignon izborna berba prosušenih bobica 2015 iz proizvodnje Fakulteta za poljoprivredu Sveučilišta u Mariboru, a odmah do, sa 93,67 bodova, plasirao se Traminec dišeči Vaneja 2003 proizvođača Danila Steyera iz okolice Gornje Radgone. Ipak, najuspješnijim sudionikom ocjenjivanja 2020, na koje je 173 vinska podruma iz pet država poslalo 639 uzoraka vina, može se smatrati kuća Puklavec Family Wines iz Ormoža.  Ona je osvojila čak 47 raznih odličja, najviše od svih ostalih sudionika pojedinačno. Puklavec Family Wines osvojio je titulu šampiona u kategoriji bijelih mješavina sorata a dobitnik je vino Jeruzalem Ormož 34′ White Cuvee. Puklavec Family Wines zakitio se i sa šest velikih zlatnih medalja, 13 zlata i 22 srebra.

Iz Hrvatske su za vina nagrađeni sljedeći sudionici ocjenjivanja: San Mauro Sinković prima Veliku zlatnu medalju za Muškat momjanski 2015,  srebro za Muškat momjanski 2019 te srebro za Malvaziju istarsku 2019, Župančič vina – Zlato za Cabernet sauvignon 2018 i srebro za mješavinu sorata Plemenitaš 2019, Ivica Rozjan – zlato za Cabernet sauvignon 2017 i srebro za Graševinu 2019,  Kunčić zlato za Graševinu izborne berbe 2017, zlato za Sauvignon 2019 te srebro za Muškat žuti 2019, Sanjin Siljan OPG zlato za Merlot barrique 2016 i srebro za Malvaziju istarsku 2019. ♣

Ljeto 2020 u Zagrebu

GASTRONOMIJA u HRAMOVIMA KULTURE – Hramovi kulture postali su ili postaju utočišta i za eno-gastronomiju, bilo da su se u njih čvršće ugnijezdili ugostiteljski punktovi bilo da su se pretvorili u pozornicu za povremene prezentacije vina, pića, hrane. U zagrebačkoj Gliptoteci, u Muzeju za suvremenu umjetnost, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Muzeju Mimara bili su u više navrata festivali vina i delicija, zatim u Muzeju za umjetnost i obrt je klasičan restoran, u HNK je neke svoje prezentacije organiziralo Feravino, a u novije vrijeme restoranska ekipa s nazivom O’brok mjesto je pronašla u – rodnoj kući Augusta Šenoe. Dobro je svojedobno u šali znao reći Arsen Dedić kad bi se s grupom zatekao negdje u zapadnom inozemstvu: Hajd’mo obići pjesnikovu roBnu kuću

Upravo ovih dana svoju gurmansku ponudu pod nazivom Ljetne večeri u rodnoj kući Augusta Šenoe najavljuje spomenuti O’brok, gdje je chef Krunoslav Majcen, koji se u kuharstvu kalio u zagrebačkom hotelu Esplanade. Jela su prilagođena ponudi sezonskih namirnica. Sve što O’brok poslužuje predstavlja domaći izvorni proizvod – od namirnica s obližnjeg Dolca, iz OPG-ova iz Like i Slavonije (meso, naglasak je dan na crnu slavonsku svinju!), svježe jadranske ribe, pa do sezonskog domaćeg voća i povrća. I priprema je tradicionalna i ručna, od kruha preko raznih savijača i njoka, pa sve do rezanaca za juhu. Na repertoaru su npr. delicije poput domaćih dalmatinskog pršuta i sira,  fuži s tartufima, rižota sa kozicama, njokia sa škampina, hladne salate s biftekom i povrćem, zapečenog patlidžana s mozzarelom i šalšom, istarske  maneštre i žgvaceta, raznih juha i deserta, od domaćih zagorskih štrukli, do voćnih pita ili dalmatinske rožate. Mirna vina i pjenušci od vinarije Petrač su, kažu domaćini, po promotivnoj cijeni. ♣

JARUNSKI DALMATINO od ŽABE do PRINCEZE – Usred žestoke ofanzive covida19 preuređivana, potom, usred iste ofanzive, i otvarana: nekadašnja pizzeria Dalmatino na zagrebačkom tzv. malom jarunskom jezeru, pretvorena od žabe u princezu, prve goste službeno je primila sredinom 18. srpnja. Vrijeme je išlo na ruku: tog popodneva, nakon žestokog pljuska, zasjalo je sunce i fino zagrijalo Metropolu!

Vlasnik Anto Oršolić na ulazu u objekt

Vrlo lijepi novi ugostiteljski objekt sa starim nazivom prostire se na ukupno 3000 četvornih metara interijera i obuhvaća dva odvojena restoranska prostora (jedan je za pušače), s obzirom na epidemiološke preporuke (fizička distanca) ukupan broj stolova sveden je na 40, a uz natkriveni objekt još je 120 četvornih metara većim dijelom uređeno u ljetnu terasu. Ponosni novi vlasnik Anto Oršolić je, inače, ugostiteljski zanat pekao kroz niz godina u Njemačkoj. Zaposlenih u ovom novom Damatinu je 11, dobar dio ih je stigao iz eltnog zagrebačkog hotela Esplanade, što govori o nivou…

Jarun – zagrebačko more, plaža Dalmatino

Sadašnji Dalmatino nudi pizze i burgere na svoj način, meso s roštilja i s ražnja te iz pećnice, sve također, veli Anto, na svoj način, a što to znači nije htio otkrivati, kazao je tek da će kod njega glavna sirovina biti teletina, potom junetina i piletina, pa riba, od svinjetine će, napominje, nuditi samo lungić. Što se tiče pića, kategorije su klasika, dakle vino, otvoreno i butelje, pa pivo, također otvoreno i ubočeno, te bezalkoholni napici, samo, za razliku od većine drugih ugostiteljskih objekata smještenih na izletištima i kupalištima kao što je Jarun, pića se za ponudu pomno biraju po kakvoći, primjerice otvoreno crno je Cuvée Jakob od vina Jakob, dok će otvoreno pivo biti Budweiser što će stizati iz Češke. Za šmekere većih prohtjeva Oršolić je predvidio neka craft piva te butelje u možda i desetak etiketa iz najrenomiranijih hrvatskih vinskih podruma. Što se tiče cijena jelu, obećava da će one bile popularne i prihvatljive za širi sloj publike, konkretno porcije bi se kretale od nekih 40 do 70 kuna.

S mislima na more i s okusom soli…  – Pripreme za plavi Jadran: tik ponad prostrane plaže uz tzv. Malo jezero na Jarunu najnovije otvoreni lijepi grill & pizza&teletina ugostiteljski objekt Dalmatino. Miomirisi pečene teletine, mini-burgera, pizze, žeđ utažena finim pivom i vinima na čašu i na butelju, pogled na zagrebačko more, bilo izravno, bilo okom uperenime na staklenu stijenu Dalmatina uz koju sjedite i blagujete… ♣

PREFINO i PREVINO! COVIDU ZA INAT! Zagrebački bistro Fino & Vino, prikladno je reći PreFino & PreVino: uz sjajnu domaće rađenu paštetu od pilećih jetrica i uz istarski zgvacet u izvedbi chefa Darka Kesaka u čašama je pod dirigentaskom palicom voditelja objekta i sommeliera Krešimira Šesnića ponuđeno šest uistinu svjetskih bisera, covidu19 za inat!

Glavne vinske uloge u prestižnom sekstetu odigrali su Champagne Taittinger brut reserve aoc 12,5 vol%, na tržite inače pušten 2018.  godine uz Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji, zatim Miani Friulano 2018 14 vol % doc Colli orientali del Friuli  Enza Pontonija iz Buttrija, pa Zind-Humbrecht Riesling 2011 14 vol % Alsace grand cru Brand aoc Eco-cert biodynamic, Santa Lucia crno 2013 suho 14,5 vol % ZOI Hrvatska Istra Kozlović, te, u velikom finalu, dva snažna nevjerojatna basa – V.S.O.P. Cognac single barrel Director’s Private Stock 1989 48,2 vol %, destilacija je bila na samu Staru godinu 1989 a punjenje u bocu 17.  srpnja 2013, i Strathisla Finest Highland Malt Whisky 40 vol % Chivas Brothers. Ta dva upečatljiva dezificijensa donio je na kušanje zagrebački zaljubljenik u whisky i kolekcionar whiskyja Tomislav Ruszkowski pa je susret u bistròu zahvaljujući njemu i njegovim objašnjenjima bio i svojevrsna – vrlo korisna – radionica na temu whiskyja.  Spomenuti konjak našao se u Tomislavovoj whiskyteci jer u robnoj razmjeni bio je obitelji Grant/Glenfarclas isporučen u bačvi  i svoj životni put započet u Francuskoj završio je na odgoju u bačvi u Škotskoj i na škotski način pa dobio novu dimenziju… ♣

Tomislav Ruszkowski

KAZALIŠTARAC u SFERI WHISKYJA – Zagrepčanin poljskog porijekla Tomislav Ruszkowski, zanimanjem godinama voditelj Tehničke ekipe u kazalištu Komedija u Metropoli, navukao se na whisky, ali ne na prizeman način, i bolje je da se on tako navukao na whisky nego da su se whisky i covid19 bilo kako navukli na nj. Imao je, Tomislav, svojedobno prigodu kušati svjetske špice tog pića, i nije neobično da je postao veliki ljubitelj i zagovornik tog glasovitog škotskog aduta koji se proizvodi u više kvalitativnih razina kakvoće, od one široj publici relativno dostupne do moglo bi se reći skupih remek-djela o kojima neki potrošači mogu samo sanjati. Tomislav je shvatio da je whisky ne tek piće-ludilo, kako ga mnogi doživljavaju, nego da može biti kreacija s visokim hedonističkim karakterom vrlo vrijedna i s gospodarskog stanovišta. Ruszkowski je prije više od desetljeća i pol počeo formirati jednu od (naj)većih kolekcija whiskyja u Europi i sad u posljednje vrijeme svako toliko, i to u vrlo relevantnoj ulozi, sudjeluje na svjetskim smotrama tog pića među kojima je i ona prestižna s nazivom Old & Rare Whisky Festival. Ove godine Ruszkowski je tamo bio,  kao jedan od 20 probranih izlagača iz cijeloga svijeta.

Na jednoj od najjačih svjetskih smotri whiskyja, s nazivom Old & Rare u Londonu

– Krajem veljače ove godine nastupio sam sa suprugom kao izlagč na jednom od dvadesetak štandova na kultnom Old&Rare Festivalu u Londonu u One Great George Street u Westminsteru. Tu smo zajedno sa najpoznatijim kolekcionarima, blogerima, aukcijskim kućama i inima privukli tisuće zaljubljenika u whisky sa svih krajeva svijeta. Na trećem kušavanju ukupno a prvom održanom u britanskoj metropoli bilo je ponuđeno nekoliko stotina vrlo rijetkih i izuzetnih whiskyja iz kolekcija, arhiva i zaliha najjačih whisky-igrača na svijetu, whiskyji su se publici nudili na čašu od 10 ml, po cijenama od tri funte do 150 funta… – veli Ruszkowski. Za nastup na tom festivalu bitno je organizatoru najprije prezentirati etikete koje će se nuditi na kušanje i organizator na temelju zanimljivosti ponude daje ili ne daje zeleno svjetlo za izlaganje, a da bi potvrdna zelena boja zaiskrila i punim sjajem nužno je za štand kao izlagačko mjesto uplatiti 1200 funti… ♣

Izbori 2020

50 NAJBOLJIH VINOGRADARSKO-VINSKIH POSJEDA NA SVIJETU – Mnogo je u svijetu izbora za nekoga ili nešto što je NAJ… svake godine, primjerice za najljepšu missicu, za najboljeg sportaša i to ne tek općenito nego i po sportovima, za najbolju pjesmu Europe, itd, a kao nešto novijeg datuma je proglašenje najboljeg vinogradarsko-vinskog posjeda godine. Kako navodi talijanski vinski portal Winenews.it, ekipa od 500 probranih stručnjaka iz svijeta iz sfere vinogradarstva, vinarstva i vina kao proizvoda,  parkovnih arkitekata, iskusnih turističkih djelatnika, novinara koji često putuju, turista koji strastveno lutaju svijetom… na temelju ljepote ambijenta koja obuhvaća izvorni prirodni izričaj i sustav uzdržavanja okoliša, na temelju ponude vina ali i hrane u rangu više do visoke gastronomije, na temelju arhitektonskog rješenja objekta, na temelju stupnja povezanosti ruralnog prostora i vina s kulturom i umjetnosti, na temelju stupnja povezanosti povijesti i tradicije i modernoga, na temelju ponude sportske rekreacije u sklopu objekta, te na temelju raznih drugih mogućih doživljajnih senzacija u ruralnome prostoru, dakle po elementima koji uzdižu određeni teritorij kao posebno poželjnu turističku destinaciju, bira najljepši vinogradarsko-vinski posjed na svijetu.

Najbolji vinski posjed za 2020: Bodega Zuccardi, Vale de Uco, Argentina

Sebastiano Zuccardi, enolog

Nedavno je kao rezultat glasanja tih eksperata objavljena rang lista od 50 najboljih  vinogradarsko-vinskih imanja na svijetu za 2020. godinu.

Ako ste očekivali, po nekoj inerciji, kao prvake Francuze odnosno Talijane, prevarili ste se. Ne samo da prva mjesta čvrsto zauzimaju vinski posjedi Južne Amerike – jedan iz Argentine a drugi uz Urugvaja, nego su među prvih pet  tri posjeda iz Latinske Amderike, a jedan je iz Sjevernre Amerike iz SAD. Čast Europe brani austrijski posjed, na trećem mjestu ljestvice. Od glasovitih bordoških chateaua prvi je tek na sedmom  mjestu, a famozni Talijani su na devetom i 36. mjestu!

Evo redosljeda World’s Best Vineyards 2020

Posjed markiza Piera Antinorija u oblasti Chianti Classico u Toscani, na devetom mjestu rang-liste

1 Zuccardi – Valle de Uco, Argentina; 2 Bodega Garzòn – Urugvaj; 3 Domane Wachau – Austrija  (The Best Vineyard in Europe);  4 Montes – Čile; 5 Robert Mondavi Winery – SAD (The Best Vineyard in Nord America); 6 Bodega de Los Herederos del Marques de Riscal – Španjolska; 7 Chateau Smith Haut Lafitte – Francuska; 8 Quinta do Crasto – Portugal; 9 Antinori nel Chianti Classico – Italia; 10 Vik Winery – Čile; 11 Catena Zapata – Čile; 12 Domane Schloss Johannisberg – Njemačka; 13 Rippon – Novi Zeland (The Best Vineyard in Australia-Asia); 14 Delaire Graff Estate – Južna Afrika (The Best Vineyard in Africa); 15 Weingut Dr. Loosen – Njemačka; 16 Ridge Montebello – SAD; 17 Craggy Range – Novi Zeland; 18 Gonzalez Byass Bodegas Tio Pepe – Španjolska; 19 Chateau Pichon Baron – France; 20 Opus One Winery – SAD, 21 Ceretto – Italija; 22 Chateaux Margaux – Francuska; 23 Bodegas Salentine – Argentina; 24 Penfolds Magill Estate – Australija; 25 Henschke – Australija; 26 Bodega Bouza – Uruguaj; 27 Clos Apalta – Čile; 28 Champagne Taittinger – Francuska; 29 Champagne Billecart Salmon – Francuska; 30 Chateau Mercian Mariko Winery – Japan (The Best Vineyard in Asia); 31 Chateau d’Yquem – Francuska; 32 Bodegas Re – Čile; 33 Chateau Mouton Rothschild – Francuska; 34 D’Arenberg – Australija; 35 Vina Errazuriz – Čile; 36 Gaja – Italia; 37 Domaine Sigalas – Grčka;38 Chateau Oumsiyat – Libanon; 39 Wine Cellar Villa Melnik – Bugarska; 40 Vina Casa del Bosque – Čile; 41 Vivanco – Španjolska; 42 Familia Torres – Španjolska; 43 Viu Manent – Čile; 44 Maison Ruinart – Francuska; 45 Domaine Marcel Deiss – Francuska; 46 Krsma Estates – Indija; 47 Stag’s Leap Wine Cellars – SAD; 48 Chateau Heritage – Libanon; 49 Quinta do Noval Portugal; 50 Trapiche – Argentina. ♣

Bakhov nektar pod lupom: NAJBOLJA VINA ITALIJE 2020 iz TRENTINA, TOSCANE i PIJEMONTA! – Toscana i Pijemont vjerojatno su kod najšireg kruga publike i ljubitelja plemenite kapljice očekivani kao vodeće pokrajine kad se govori o kakvoći talijanskog vina. Trentino kao područje zacijelo ne, a pogotovu ne da bi se našao, kao što je to slučaj već drugi put u posljednje dvije godine, na prvome mjestu super top-ljestvice!

Šampion Super Top-kakvoće 2020 u Italiji: Tenuta San Leonardo iz Trentina Na slici su vlasnici I voditelji markiz Carlo Guerrieri Gonzaga i njegov sin markiz Anselmo

Vrlo ugledni za eno-gastronomiju specijalizirani talijanski časopis Civiltà del Bere (Kultura pijenja) uveo je zgodnu praksu da – s obzirom da na Apeninskom poluotoku postoji veći broj vrlo ozbiljnih publikacija, mahom vodiča, što redovito objavljuju recenzije vina i javno dodjeljuju priznanja najbolje ocijenjenim eno-uradcima – na temelju rezultata vrednovanja što ih svako za sebe obznanjuju ta, najcjenjenija i najutjecajnija izdanja, istraži tko su sve ti neki jači dobitnici i s koliko su osvojenih (od jedne/jednoga do pet) nagradnih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…, pa da po ukupnom zbroju osvojenih čašica, zvjezdica, grozdova, lucnjeva…. sastavi za svaku pojedinu godinu Super Top-listu kakvoće više od stotine vina Italije. Promatrani su rezultati ocjenjivanja po vodičima unutar kategorija Bijelo mirno, Ružičasto mirno, Crno mirno, Pjenušci i Slatka desertna vina, a preuzeti su iz sljedećih novina, revija, vodiča: Ais Vitae i Bibenda što ih izdaju organizacije sommeliera Italije, zatim Doctor Wine Danielle Cernilli, pa Gambero Rosso, Vini Slow te Grandi Vini di Slow Wine, pa Veronelli i l’Espresso (Ristoranti e vini d’Italia), nije izostao ni glas Luke Maronija.

Nedavno je Civiltà del Bere sastavila i objavila spomenutu svoju Super Top-listu za 2020., i iz nje proizlazi, dakle već drugu godinu zaredom, da špica kakvoće i osebujnosti dolazi iz sjevernog talijanskog područja Trentino, pa glasovite Toscane, na trećem mjestu je Pijemont.

Evo redosljeda prvoplasiranih 10: 1) San Leonardo 2015 (cabernet sauvignon, merlot i carmenère) igt Vigneti delle Dolomiti –Tenuta San Leonardo (Trentno), 2) Sassicaia 2016 Bolgheri rosso doc – Tenuta San Guido (Toscana), 3) Barolo Monfortino 2013 Riserva docg – Giacomo Conterno (Pijemont); 4) Giulio Ferrari riserva del Fondatore extra brut 2008 – Cantine Ferrari (Trentino); 5) Solaia 2016 igt – Marchesi Antinori (Toscana), 6) Bolgheri rosso superiore 2016 doc – Grattamacco (Toscana); 7) Ceparello 2016 Toscana sangiovese igt – Isole e Olena (Toscana); 8) Trebbiano d’Abruzzo 2015 doc – Valentini (BIJELO vino; Abruzzo); 9) Barolo Monvigliero 2015 docg – Fratelli Alessandria (Pijemont), 10) Barbaresco Bricco Asili 2016 docg – Ceretto (Pijemont)

Najboljim slatkim desertnim vinom proglašen je Ben Ryé Zibibbo passito di Pantelleria 2016 doc – Donnafugata (Sicilija). ♣

Šećer na kraju

POZITIVA…  – Corona sve je promijenila, ništa više neće biti isto: u Hrvatskoj se vrlo lako postaje pozitivnime!…

Ovaj put ne s čašama, nego, nježno, uz tanjur: korčulanski vinogradar i vinar Luka Krajančić, osobito znan po pošipu, te osječki vinski pisac Željko Garmaz

… i DISTANCA – Novija, kajkavska interpretacija preporuke epidemiologa o održavanju socijalne distance između Dalmacije i Slavonije: … z jenega tanjurčeka su kremastu torticu jeli…

Za vrući desert: profinjeni upečatljivi kremasti rock

PLANET CREAM VINTAGE 2018Rock Masters Cream vintage 2018, zagrebački klub Vintage Industrial Bar: ubojiti (POZITIVNO!!!) trio hrvatski Eric Clapton Vedran Božić, gitara i vokal, Tomas Krkač kao Jack Bruce, bas i vokal, i Adonis Dokuzović kao Ginger Baker na bubnjevima. Najnovije: upravo je na CD-u i na DVD-u objelodanjena snimka koncerta na kojemu zagrebački kremaši izvode 22 poslastice na CD-u (20) i na DVD-u (dvije više, dakle: plus Sweet Wine te Toad). Antologijski standardi: White Room, Born Under a Bad Sign, I Feel Free, Strange Brew, Rolling & Tumblin’, Spoonful, Sunshine of Your Love, Badge, Crossroads…

Rock Masters: Tomas Krkač, Adonis Dokuzović (Petra Buzić)

Rock Masters u punom zamahu: Planet Cream Vintage industrial bar 2018 – Vedran Božić, Adonis Dokuzović, Tomas Krkač (Petra Buzić)

SVE ŠTO NAJVIŠE U GLAZBI VOLIM, MOJE POIMANJE SVIRANJA BUBNJEVA, KAO I GLAZBENICI S KOJIMA SAM TO ŽELIO OSTVARITI, NALAZI SE NA OVOM CD/DVD-u, koji je upravo izašao u izdanju CRO RECORDS, kazao mi je Adonis Dokuzović.

Ovo je inače drugo izdanje iz planirane serije Rock Masters, prije stanovitog vremena prvi Rock Masters sa skladbama iz repertoara Jimija Hendrixa za Croazia records snimili su Vedran Božić, Tomas Krkač i bubnjar Slavko Pintarić Pišta, a što će slijediti vidjet će se, sad je glavna pažnja usmjerena na realizaciju promovitnih Cream-koncerata diljem hrvatske a možda i šire, pogledi su uprti u znanstvenike i u nebo da se obuzda Covid19. Moguće je da, dodaje Adonis Dokuzović, treći Rock Masters bude u znaku autorskih skladbi jednoga ili sve trojice cro-creamovaca, Adonis koji je upoznat s onime što radi Vedran nagovara Božića da kao prijedloge za izbor za budući CD priredi veći broj svojih skladbi koje su, tvrdi Adonis, jako dobre.

Grupa Rock Masters inače postoji sedam godina, dosta nastupa a od značajnijih pozornica mogu se spomenuti Jazz & Blues festivali u Splitu na Prokurativama, zatim u Vodicama, Sisku, Kastvu. Tomas Krkač i dalje je nezamjenjiv u sjajnom Telefon blues Bandu u kojemu nastupa već dugo, dugo, a Adonis Dokuzović, koji je nekad nastupao sa sastavm Divlje jagode i koji se inače bavi uvozom i prodajom muzičkih instrumenata, u novije vrijeme ima sastav Retro Guru, koji njeguje blues i rock iz 50-tih i 60-tih godina. Vedran Božić povremeno, kad je prigoda za nastup, svira sa svojim starim društvom iz grupe Time…  ♣

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 07. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

LEGENDA

–  Veliki grozd, Šampion/Big Grape, Champion – 99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo!  Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal – 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent,  with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

 – Zlatna medalja/Gold medal – 90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

Srebrna medalja/Silver medal – 85 – 89 (17,5  – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

– 80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično,  prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 (11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑  – trošiti  •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

 

HRVATSKA  CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M–L) ŠKRLET 2017 Private CollectionTRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD: Medvedovo • kosina/slope • nadmorska visina/altitude: 180 m • sorta/variety: Škrlet • loze stare/vines old: cca 50 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: u inoksu/stainless steel • dozrijevanje/maturation: na kvascu/on the lees ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – nepotrebno teška/unnecessarily heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 1 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO  Moslavina • suho/dry • 12,2 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: umireno, donekle složeno, skladno, mekano, srednje strukture, lijepo se pije. Slamnato-žute boje, na nosu diskretno, miris ide u pravcu bijelog domaćeg koštićavog zrelog voća, zamjetne su niti kruha. Usta fino zaobljena, s nijansom kremoznosti i slasti. Živost podržavaju lijepa slanost i dobra kiselost. Finiš solidne dužine ■ SERVICE:  ⇑ • 10-12  ̊C • čaša/glass: srednja/medium one –  tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M) KRALJEVINA ZELINA 2019 marka vina Zagrebačke županijePUHELEK PUREK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Sveti Ivan Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD sorta/variety: Kraljevina • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification & dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: DIAM 3 ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kvalitetno s kzp • suho/dry • 11,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK ■ VINO je/WINE is: u kategoriji mladog, modernoga, nekomplicirano, živo, svježe, skladno, s mirisom u pravcu bijelog domaćeg koštićavog voća (zelena jabuka), u ustima s izraženijom kiselosti, dobrog tijela. Prikladno kao osvježenje u vrućim ljetnim danima ■ SERVICE:  ⇑ • 10  ̊C • čaša/glass: mala/small one  –  tip/type: bordeaux

Dalmacija

(mpc/pp: XXL) DINGAČ 2018 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 15,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good ■ VINO je/WINE is: kompleksno, konkretno, snažno, skladno, još je mlado i bilo bi vrijedno ostaviti ga da počiva još koju godinu pa onda otvoriti butelju. Lijepe iskričave svjetlije rubinske boje, diskretna mirisa, s bouquetom koji lijepo odaje sortu i koji upućuje na tamno zrelo a na momente sugerira i blago već posušeno koštićavo (šljiva) i bobičasto voće, nudi i fine i ugodne fenolne niti i nijansu paljenoga, drvo je odlično uklopljeno. U ustima toplo, dobro zaobljeno, lijepo pripitomljenog još uočljivog tanina kao jamstva za budućnost u dobroj formi, slasno i fino slankasto, tijelom potentno, traje, završetak s dosta živosti. Sada trošiti svakako uz hranu, za koju godinu i kao sjajno vino meditacije • umami  primami ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa/red meat – s roštilja/grill – dugo pirijana/long stewed) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux – rhone syrah

ITALIA ITALY

(mpc/pp: XXXL = cca 1750 kn!) BAROLO  2015 La Serra – ROBERTO VOERZIO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pijemont, Cuneo, La Morra ■ VINOGRAD/VINEYARD: La Serra • kosina/slope • nadmorska visine/altitute: 380-400 m • sorta/variety: Nebbiolo • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski /nature friendly • prinos po trsu/yield per vine: 1 kg ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: bačvica/small casc (barrique 225 lit – tonneau 500 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit (4936 boca/bottles) – 1,5 lit (120) – 3 lit (80) – 6 lit (20 – 12 lit (5) ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Barolo  DOCG …  • suho/dry •14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the points of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good

VINO je/WINE is: rafinirano, kompleksno, skladno, svježe. Živahne nešto svjetlije rubinske boje, lijepo izraženo i trajno na nosu, upućuje uvelike na crveno koštićavo i plavo jagodičasto/bobičasto i koštićavo voće (trešnja, borovnica, crveni ribiz, šljiva…), kao da se, dodatno, osjete svježa trava, malo i cedrovina, a zamjetna je i nijansa mineralnoga (kamen). U ustima lijepo zaobljeno međutim nazočnost tanina dobro se osjeti, vino djeluje još dosta mlado pa ga je dobro sada konzumirati uz hranu, a za pet-šest godine trebao bi vrlo dobro sjesti i u trenucima meditacije. Tjelom vrlo dobro iako ne tako snažno kako baroli znaju biti, finiš dugačak, živahan ■ SERVICE: ⇗   ⇒ •   (preporuka za jelo/dish recommendation: T-bone steak, janjeći kotleti s roštilja, divljač, zreli tvrdi sir  ) • 18  ̊C • čaša/glass: velika/large one  –  tip/type: bordeaux

__________________________________________

SVIJET u ČAŠI Kronika – 06.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

kroz/through

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Plešivica: položaj Gorička. Mali dvorac na vrhu brda – idealan da bude Regionalna vinoteka i kušaonica

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

Klasifikacija vinogradarskih položaja:, i apelacije u Hrvatskoj: CRO GRAND i 1er CRU ⦁ Vina od davnina: ŠAMPION ŠAMPIONA 2020 – PRIMUS PLAVAC MALI 2016 RIZMAN ⦁ Vin méthode nature: U FRANCUSKOJ PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA ⦁ Tržište vinom Corona 2020: OPORAVAK POLAGAN ALI – SNAŽAN (?!) ⦁ VinMarKon 2020: PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE ⦁ Covid19 i vino: INTERNET NA RUKU BAKHOVU NEKTARU ⦁ Vijesti/News: NAJŽENA HRVATSKOG SELA BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA ŠTEFEK ⦁ Očevi i sinovi smjena generacija Kos: MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE ⦁ Swanky Monkey garden WoW: MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE ⦁ Madunićevi mali vinski razgovori: ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU ⦁ Sevnički festival Frankovke: FERAVINO šampion 2020 ⦁ Uz Sutlu kao državnu granicu: OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK DO DEBELUHA ZA RUČAK ⦁ Okuasi Posavja 2020: STEVEN SPURRIER PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA ⦁ Michelin po prvi put u Deželi: HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE ⦁ Concours Mondial de Bruxelles: NOVI POZIV SVIJETU u ČAŠI ⦁ Selection mondiales du Vin Canada 2020: ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU ⦁ Sajmovi & festivali: AGRA 2020 u GORNJOJ RADGONI KRAJEM KOLOVOZA ⦁ Vino i kultura: PAINTBALL u 230 STRANICA

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 06.2020 – BUYING GUIDE

__________________________________

Klasifikacija vinogradarskih položaja, i apelacije u Hrvatskoj

CRO GRAND i 1er CRU…

Nedavno je u rubrici Dobra hrana Jutarnjeg lista izašao prilog kolege Saše Špiranca o ponajboljim vinogradskim položajima u Hrvatskoj. Svaka pohvala, naime u nas se o tome momentu, koji je vrlo važan, dosad premalo vodi(lo) računa, kao i o tome da (bi)smo trebali uspostaviti apelacije za kvalitetno, precizno i potrošaču jasno označavanje vina. Odavna želimo u svijetu biti priznati kao relevantna vinska zemlja a ne trsimo se kako treba u organizaciji vinske branše i tome da se iznjedre organoleptički prepoznatljivi profili vina po pojedinim našim teritorijima i da vina tih profila tipičnih za neki kraj onda, u ukupnosti, i bude na tržištu u dovoljnoj, barem tzv. kritično nužnoj količini.

Pogled na Dingač kao mogući hrvatski grand cru

K tome, ne trudimo se koliko treba ni u prikladnom komuniciranju vina prema svjetskom potrošaču, stranome kupcu, naime sama činjenica da se vinova loza uzgaja i vino proizvodi na teritoriju današnje Hrvatske još od šestog stoljeća prije Krista te to što smo turistička zemlja – pa nam se valjda čini da su stranci shvatili što je što i kamo što na hrvatskoj vinskoj pozornici spada, nije dovoljno da inozemni potrošač poveže određene stvari i da kad je kod nas osjeti potrebu i sigurnost da istražuje hrvatsko vino te da pri tome bude spreman za butelju i potrošiti više. Udruge proizvođača vina u Hrvatskoj nisu ustrojene kao poslovne, dakle one koje će, kao što je to u razvijenim vinskim zemljama svijeta, voditi glavnu riječ u vinskoj politici svojega kraja i same nadzirati što se događa, a to znači voditi aktivno brigu po svojim vinogorjima od vinograda (tu spada i klasifikacija pozicija po kakvoći) i sorata (prvenstveno dakako lokalnih, optimalnih za svaki dotični kraj) preko vinskih podruma, pozitivnih elemenata tradicije u vinskoj produkciji, najranijeg datuma i načina izlaska pojedinih vina na tržište, do marketinga te, što je bitno, stroge kontrole čitavog procesa.

ZOZP/PGI

ZOI/PDI

Kod nas je čini se još uvijek najvažnije odnosno sasvim dovoljno ono administrativno – da vino na etiketi nosi naziv sorte, te da ga prati oznaka da je s kontroliranim geografskim porijeklom (doduše, taj je podatak nužan da se pokaže da je vinograd službeno zaveden, a to je pak vezano uz porezne obveze a služi i kao baza za statističke pokazatelje) i da je na Zavodu za vinarstvo na prolaznoj degustaciji dobilo oznaku vrhunsko, kvalitetno, stolno, sad u najnovije vrijeme otkako smo u Europskoj Uniji raširilo se i u nas EU-označavanje s time što su maltene sva vina sa staroga automatski i makar ne bi imala pravo na to jer npr. znaju biti i od kultivara koji uopće nisu tradicija u nekom našem kraju nego su introducirani i jer su rađena tehnologijom koja ne spada u našu tradiciju, stekla kategoriju ZOI/PDO a to je zaštićena oznaka IZVORNOSTI. Jedva da se u nas sada nađe neka od druge dvije u EU rabljene i ništa manje važne/vrijedne oznake – ZOZP (Zaštićena oznaka geografskog porijekla) i Zaštićena tradicijska oznaka.

________________________________

Upečatljive frankovke iz vinograda Eisenberg u Gradišću – Jalits, Krutzler…

AUSTRIAN SINGLE VINEYARD SUMMIT 2020 – Službeno i pravilnicima regulirano izdvajanje vinogradarskih položaja po kakvoći za vinogradarsku i turističku zemlju (kakva je i Hrvatska!) bitno je, jer spada u čvrst temelj za kvalitetan marketing ne samo vina nego i šireg područja odakle vino s uskih izdvojenih pozicija dolazi. Austrijanci, koji su to jako dobro shvatili, u osam svojih vinorodnih područja pronašli su i službeno u javnosti promovirali ograničene ekstra-položaje što zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima ambicioznom vinogradaru/vinaru omogućuju produkciju plemenite kapljice posebno visoke kakvoće i sa snažno izraženim karakterom. Krajem kolovoza i početkom rujna kroz četiri dana u dvorcu Grafenegg smještenom u Donjoj Austriji (Niederoesterreich) nekih 45 kilometara zapadno od Beča odnosno oko 50 minuta vožnje automobilom od glavnoga grada, priređuju Austrian single-vineyard summit, najznačajnije kušanje vina ove godine u toj zemlji. U organizaciju i realizaciju priredbe koja traje od 31. kolovoza do 3. rujna uključeni su udruga austrijskih tradicijskih vinskih posjeda Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW) koja pokriva vinorodna područja Traisental, Kremstal, Kamptal, Wagram, Wien & Carnuntum, te proizvođači Eisenberga i Leithaberga.

…i Wachter-Wiesler, Kopfensteiner

Degustatori inače sami snose troškove putovanja do Castel Grafenegga i smještaja, a organizatori Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), proizvođači s područja Eisenberga i Leithaberga i bečka marketinška kuća WINE +PARTNERS predvidjeli su u degustacijskim danima goste počastiti ručkom.

Victoria Todt, Peter-Jordan-Straße 6/3, 1190 Wien /
T: +43 1 369 79 90 18 / M: +43 660 25 40 199 /
v.todt@wine-partners.at ; www.wine-partners.at

The number of participants is strictly limited. You may reserve your place here and now. To the invitation: www.wine-partners.at/single-vineyard-summit-austria/

__________________________________________

Impresivan prizor plešivičkog vinogradskog amfiteatra

Još davno, npr. u vremenu dok je sajam Vinovita bio u punom sjaju, pisao sam u Svijetu u Čaši o tome kako konačno treba urediti hrvatsku vinsku scenu općenito te kao temelj pravom razvoju branše, a i kako treba i kod nas uvesti APELACIJE na način kako one funkcioniraju vani. U tome kontekstu pisao sam i o tome kako treba unutar vinogorja regulirati i status vinogradarsklih pozicija, od onih recimo to tako običnih najširih regijskih preko užih općinskih pa još užih premier (1er) cruova do grand crua kao vrha piramide, s time čak da se vinogradi sa statusom grand crua i 1er crua svrstaju statusno u razinu neke vrste nacionalnog parka, gdje ne može raditi svatko kako njemu paše. Sjećam se iz onog vremena i odličnog predavanja o selekciji vinogradarskih pozicija u nas a koje je imao prof. dr. Nikola Mirošević sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agrofaksa. Upravo uz ostale i sada u članku u Dobroj hrani nabrojane pozicije spominjao je uz hvale i lokaciju u Brodskom Stupniku o kojoj je brigu vodio pok. Tunja Vinković a s koje na žalost na tržištu ne vidim vina i označena po toj poziciji. Čule su se ovih dana primjedbe kako ta pozicija i nije toliko idealna jer da je pretopla za bijele kultivare. Makar. odlična je za crne, pa – u tome i jeste štos: bitno je znati i to gdje što saditi i zašto! Iako je naša vinogradarska struka bila spremna, kako se na spomenutom predavanju čulo, pomoći znanjemi iskustvom, izostala je podrška i samih vinogradara i vinara koji nisu očito razumjeli i poslovnu vrijednost dobre organizacije branše i prikladne klasifikacije, a nije bilo ni podrške društvenih struktura od kojih bi se očekivala pomoć u financiranju projekta. Ne znam zašto, a možda ipak i znam…, naša vinska pozornica niti danas nije sređena kako treba, mi dan-danas nismo u svijetu adekvatno priznati kao istinska vinska zemlja. Može li se očekivati pomak nabolje?

Čuvene primoštenske vinogradske čipke babića, te, dolje: vinograd visoke kakvoće Defora na Korčuli

Vinogradi u Trsteniku na Pelješcu

Vugava na komiškim terasama i, dolje,trsje na Biševu

Tri naše sortne bijele uzdanice – Graševina i Malvazija istarska kao najraširenije, i Pošip, dolje tri crna kultivara o kojima valja voditi računa: Plavac mali, kao treći najrašireniji u nas, te Teran i Refošk

Kad govorim o uređenju branše i o klasifikaciji vinogradskih pozicija ne govorim dakako o čistom prepisivanju iz francuskoga, iako bismo zapravo baš i mogli što-šta korisno za nas i prepisati od Francuza! Neka se vidi na etiketi da i kod nas baratamo pojmom grand cru, ali ne na način kako je to proizvoljno i bez uporišta učinjeno u nekoliko primjera i – propalo. Stručnjaci s VV područja trebaju na temelju postojećih podataka i očevida ovdje reći svoje glede orografije i izloženosti, pedologije, (mikro)klime, sorte/sorata, uzgojnog oblika… a u obzir je svakako dobro uzeti i povijest i tradiciju vinogradarstva i vina(rstva) na dotičnom širem a onda i, pogotovu, na užem do uskom omeđenom prostoru. Potrebno je da proizvođači vina određenog definiranog teritorija oforme svoje POSLOVNO udruženje (Comité ili Bureau Interprofessionel ili Consorzio di tutela..) koje uzimajući u obzir ono što je rekla struka donosi pravilnik s puno detalja vezanih uz vinograd, podrum i najraniji mogući izlazak vina na tržište, ta udruženja preko svojih službi prvi su i glavni kontrolori toga koji član i u kojoj mjeri se drži pravilnika, ta su tijela uz nadležnu državnu instituciju što vodi brigu o apelacijama i glavna u odlučivanju koje je vino kad je pred izlaskom na tržište ima temelje da bude kandidat za titulu grand ili 1er crua. Kod nas je bilo, ponavljam, pojedinačnih pokušaja da se i bez podloge na etiketi rabi izraz grand cru, znači pojedinci su i te kako shvatili marketinšku vrijednost grand crua, međutim ti neki koji su pokušali s grand cruom na etiketi morali su pod pritiskom Francuza odustati, čudno je da naša inspekcija nije reagirala i prije Francuza… ♣

Vina od davnina

ŠAMPION ŠAMPIONA 2020: PRIMUS PLAVAC MALI 2016 – RIZMAN

            Nakon stručnog ocjenjivanja uzoraka vina od hrvatskih autohtonih sorata održanoga u svibnju, u drugoj polovici lipnja proglašeni su šampioni po kategorijama i, dakako, Šampion šampiona za 2020.

Za ocjenjivanje ove godine 77 proizvođača poslalo je 159 uzoraka vina od 30 naših autohtonih sorti različitih godišta berbe. Najzastupljenija su bila vina redovnih berbi, no došlo je i nešto predikatne kapljice, te 13 pjenušaca. Po boji, prednjačila su – sa 123 uzorka – bijela vina, crvenih vina stiglo je 29, a ružičastih sedam uzoraka.               

Šampion šampiona 2020 Primus Plavac mali 2016 – Rizman. Darko Štimac iz kuće Rizman, ponosno s odličjem, uz ministricu poljoprivrede Mariju Vučković (Marko Čolić)

Vina je vrednovala petočlana komisija sastavljena od iskusnih ocjenjivača(enologa) koji posjeduju certifikat o provjeri znanja i sposobnosti sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina. Kao predsjedavajućega treba spomenuti Marijana Čižmešiju, dipl. ing. agr. iz Ministarstva poljoprivrede, a kao članove-degustatore dr. sc. Ivanu Puhelek , prof. dr. sc. Darka Preinera, dr.sc. Mirelu Osrečak i Aleksandara Brodskog, dipl. ing. agr. s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Ivanu Rendulić Jelušić, dipl. ing. agr. iz Zagrebačke županije, Gorana Josipovića, dipl. ing. agr. i mr. sc. Vlastu Rubeša Vili iz Ministarstva poljoprivrede, Roberta Brkića, univ. spec. iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Ocjenjivalo se po metodi do 100 bodova, a bodovni pragovi za odličja bili su (po meni preniski): 90-100 bodova – Velika zlatna diploma; 85-89 bodova – Zlatna diploma; 80-84 boda – Srebrna diploma; 75-79 bodova – Brončana diploma; 61-74 boda – priznanje. Nejasno je čemu nagrađivati (brončana diploma) vino koje dobije jednva 79 bodova, a odgovora nema na pitanje za što je bilo predviđeno priznanje uzorku koji osvoji od 61 do 74 boda.

Nakon vrednovanja, za predaju je bilo sedam šampionskih odličja najbolje ocijenjenim uzorcima u pojedinim kategorijama. Uz šampionske povelje, dodijeljene su i tri velike zlatne diplome, 60 zlatnih diploma, 65 srebrnih diploma, 18 brončanih priznanja.

Šampioni treće revije Vina od davnina su:

                Kategorija pjenušavih vina: San Marin Žlahtina 2017Pavlomir vinarija, Novi Vinodolski Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Središnja bregovita Hrvatska: Pušipel classic 2019Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Hrvatska Istra i Kvarner: Malvazija istarska 2019OPG Siljan Sanjin, Krnica Kategorija crvenih vina regije Hrvatska Istra i Kvarner: Kurykta reserva (Sansigot/Debejan) 2016 Katunar Estate winery, Vrbnik  Kategorija bijelih vina redovne berbe regije Dalmacija: Tasovac Pošip 2018OPG Davor Tasovac, Žrnovo Kategorija crvenih vina regije Dalmacija i NAJBOLJE OCIJENJENO vino na vrednovanju tj. UKUPNI ŠAMPION 2020: Primus – Plavac mali 2016Rizman vinogradi, Komarna, Klek

Diplome vinarima za šampionska vina podijelila je na svečanosti u zagrebačkom hotelu Westin – u nazočnosti državnog tajnika za poljoprivredu i svog pomoćnika Zdravka Tušeka, stručnjaka za ampelografiju prof. dr. Edija Maletića sa Zavoda za vinogradrstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Roberta Brkića, predstojnika Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, te enologa Marijana Čižmešije sa zagrebačkog Agrofaksa a, inače, predsjednika ocjenjivačke komisije, kao i u prisutnosti brojnih predstavnika medija javnog informiranja – ministrica poljoprivrede RH mr.sc. Marija Vučković.

Planirano je bilo da ocijenjena vina budu izložena na reviji kao sljedu ocjenjivanja da ih i šira publika može kušati i kupiti izravno od proizvođača, međutim zbog problema s covidom19 za ovu godinu, ili barem za ove prve dvije trećine godine, smotra Vina od davnina otpala je.

                Ovo je treća godina otkako postoji projekt Vina od davnina kojega je iniciralo i kojega uz pomoć Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu kao suorganizatora te Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita kao partnera, organizira Ministarstvo poljoprivrede RH s ciljem poticanja hrvatskih vinogradara/vinara da više pažnje posvete izvornim našim kultivarima i, kako je dodatno objašnjeno, s ciljem promocije vina hrvatskih autohtonih sorata i Hrvatske kao autentične vinske zemlje. Projekt se sastoji od ocjenjivanja uzoraka i od izložbe vina od davnina, tj. kapljice od sorata za koje se zna ili smatra da su hrvatske. Težnja je inicijatora projekta bila svakako i to da se s nekoliko kultivara što se već tržišno lijepo snalaze, poput primjerice Graševine (koja ako možda ipak nije posve naša domaća ali se odlično u nas udomaćila, posebice u Slavoniji), Malvazije istarske te Plavca malog crnoga, dakle triju najraširenijih kultivara u aktualnom hrvatskom sortimentu, zatim od Pošipa, Žlahtine, Debita, Maraštine, Moslavca, Babića… – lista autohtonih hrvatskih kultivara rabljenih u proizvodnji Bakhova nektara proširi na još niz drugih starih naših sorata koje bi bilo dobro revitalizirati.

Dobitnici šampionskih priznanja i šampion šampiona te organizatori Vina od davnina, slijeva: Tasovac, Katunar, Palinkaš Pavlomir, Cmrečnjak, Siljan, ministrica Vučković, Darko Štimac Rizman, Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Marijan Čižmešija i Edi Maletić

Vina od davnina 2020: šampionskim priznanjima po kategorijama nagrađeni uzorci

Ideja o nužnosti naglašenog posvećivanja pažnje domaćim izvornim kultivarima vinove loze i o revitalizaciji te kroz vino kao finalni proizvod valorizaciji niza naših starih sorata koje bi vrijedilo pridružiti autohtonom hrvatskom sortimentu već aktualnom u široj komercijalnoj uporabi svakako je hvalevrijedna. Dovoljno je imati stalno na umu ono što valjda već svi dobro vidimo ali možda i ne zamjećujemo svi u punoj mjeri, a to je da je vino kao napitak, bez obzira na to što je ono toliko staro i čovjeka prati, što se veli, odvajkad, u novije vrijeme otkako se uvis vinula gastronomija i od gurmana stvorila kategoriju gourmeta koji sve više traži izvorni iskreni lokalni proizvod omogućavajući tako tom proizvodu da se uzdigne do statusa snažnog i učinkovitog reklamera kraja gdje nastaje, postalo jakim adutom u turizmu, i kao takvo zlata vrijedno. Međutim, je li ovaj način potpore kakav je sada – osiguravanjem ocjenjivanja vina te organizacijom festivala Vina od davnina s ulazom za koji se ne naplaćuje ulaznica (ne govori li na neki način taj besplatan ulaz o tome da onaj koji je donosio ili oni koji su donosili odluku o neplaćanju ulaznice možda ni sam/sami nije bio/nisu bili uvjereni da bi festival mogao privući ozbiljnijeg potrošača?) – baš jedini i najbolji mogući izbor.

Prof. dr. Edi Maletić istaknuo je na dodjeli odličja da smo nekad u Hrvatskoj brojili oko 400 kultivara vinove loze za koje se može reći da su naše autohtone. No onda su rusvaj napravili razni nametnici i bolesti tako da se broj krenuo smanjivati, a kad se stanje smirilo hrvatski vinogradari i vinari počeli su posizati za inozemnim kultivarima koji su pokazali da se s lijepim uspjehom mogu i kod nas uzgajati i davati kvalitetnu sirovinu za vino, kao prednost tih kutlivara smatralo se i to što je dobar dio njih već bio stekao određenu popularnost u svijetu pa je to davalo našima i nadu da će svoje vino moći dobro unovčiti. Danas imamo, po Maletićevim riječima, nekih 130 autohtonih sorata i sve one nalaze se u vinogradima-banci gena zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Hrvatske regije najjače po autohtonim sortama su Dalmacija sa 43 posto, pa Istra sa 42 posto, ostatak je vezan uz Bregoviti sjeverozapad Lijepe naše. Robert Brkić, ravnatelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kazao je da danas u ukupnom prometu u ponudi hrvatskog vina sudjeluje nekih 25 autohtonih naših kultivara. Evo i što se može vidjeti o zastupljenosti hrvatskih autohtonih sorata odnosno nekih sorata značajnijih u smislu izvornosti u državama u našem najbližem okruženju ali ipak dosta sađenih i ovdje, u vinogradima u nas, podatak je za 2019. a iz Agencije je za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Graševina – 4.532 ha; Malvazija istarska – 1.641 ha; Plavac mali crni – 1.746 ha; Plvina crna – 624 ha; Debit – 373 ha; Babić – 331 ha; Pošip – 319 ha; Maraština – 313 ha; Teran – 246 ha; Kraljevina – 233 ha, Trbljan (Kuč) – 219 ha; Kujundžuša – 195 ha; Vranac – 177; Žlahtina – 152 ha; Moslavac (šipon) 136 ha; Refošk – 88 ha; Tribidrag/Crljenak/Prmitivo/Zinfandel 76 ha; Škrlet 73 ha.

Iz izvještaja vezanog uz ocjenjivanje vina 2020. bilo je vidljivo da su na ovome vrednovanju sada sudjelovale sljedeće naše domaće sorte: Plavac mali, Maraština, Malvasija dubrovačka, Malvazija istarska, Pušipel, Pošip, Sansigot ili Sušćan, Debejan, Teran, Sokol, Žlahtina, Belica, Crljenak, Kraljevina, Škrlet, Cetink,a, Muškat momjanski, Plavina, Belina starohrvatska, Plavina, Kleščec, Belina svetokriška, Debit, Starohrvatska belina, Trnjak, Kadarun.

Što li je s Grkom, Lasinom, Vugavom, Babićem, Kujundžušom, te ako već ne posve našim a ono na neki način djelomice našim Refoškom, Vrancem, pa Plavecom žutim?

Kako, barem zasad – nema naznaka o održavanju festivala Vina od davnina do daljnjega – nećemo imati prilike vidjeti koja sve vina od domaćih kultivara imamo u Hrvatskoj napunjena u bocu i u prometu. Promatrajući dostupnu listu na kojoj su navedeni kultivari podvrgnuti vrednovanju po kategorijama vide se ponajviše ili gotovo samo domaće sorte od kojih se već podosta vremena u nas proizvode vina za tržište, dakle Žlahtina, Pušipel (Moslavac), Malvazija istarska, Pošip i Plavac mali, novitet u odnosu na spomenute kultivare čine Sansigot ili Sušćan te Debejan u vinu Kurykta! Sada, dakle, nakon tri godine održavanja Vina od davnina, ponavljam, zapazili smo na dodjeli medalja šampionima po kategorijama to da se i dalje stvar vrti oko sorata koje su nam svima već znane i koje su na tržište našle svoje mjesto.

Sjećam se da je nekoliko proizvođača iz Hrvatskog zagorja na smotri Vina od davnina lani imalo vrlo solidne svježe niskoalkoholne i fino kiselkaste mekane kapljice od nekih od belina raširenih po našem bregovitom sjeverozapadu. Zar nam ne bi bilo interesantno pozabaviti se jače npr. baš i s Krapinskom belinom ili Belinom drobnom (recimo za pjenušac klasične metode, nakon drugog vrenja duže odležavan na talogu u butelji), riječ je tu o kultivaru Gouais blancu ili Heunisch Weissu koji je roditelj niza u svijetu proslavljenih sorata grožđa, među njima i Chardonnayu! Zamislite: Belina Drobna Don Juan ili Casanova (tako je Gouais blanc zbog visoke promiskuitetnosti duhovito krstio prof. Maletić!) extra brut, možda čak i brut nature?

Vidio sam na drugim nekim priredbama da se, i to sa solidnim uspjehom, neki naši vinari bave u samostalnom smislu npr. i Debitom (Bibić, Filip Baraka…), Lasinom. Jedini ozbiljni babić je od zagrebačkog garažnog proizvođača pod robnom markom Markus. A ono što već dugo ne vidim i što me iznimno žalosti s obzirom na potencijal toga kultivara: na pozornici kao da više nema (ili je ima tek u kapima koje se jedva nadju) viške Vugave!

Postoji li od ovog, rekao bih, dosta sterilnog oblika učinkovitiji način za stimuliranje domaćih vinogradara/vinara da se više jače potrude oko hrvatskih autohtonih sorata? Dobro bi moglo biti to da umjesto oznaka koje automatski prelaze na vina oformimo apelacije, tako da se neke oznake poput npr. ZOI (zaštićena oznaka IZVORNOSTI) jednostavno više ne bi smjele primjenjivati za vina od nekih sorata koje nemaju nikakve tradicijske veze s teritorijem odakle vina dolaze (npr. syrah u Slavoniji odnosno na Plešivici, tu se za nj može rabiti oznaka ZOZP, ona nije manje vrijedna od ZOI-a). Važnije bi još bilo to da se nađe modus stimuliranja vinogradara/vinara kroz neku financijsku potporu izravno, zar se u nekom interprofesionalnom odnosu poljoprivrede i turizma, društveno-političkih struktura ne bi mogao osnovati neki fond iz kojega bi se vinarima za koje se stalnim stručnim praćenjem i ne tek ovakvim jednim ocjenjivanjem godišnje utvrdi da se trse oko naših autohtonih sorata pa i da imaju određenog uspjeha u proizvodnji, na višoj razini, vina od njih, znači fond iz kojega bi se djelomice moglo podmirivati i usluge znanstvenika vezanih uz vinovu lozu i vino, da barem inicijalno budu savjetnici glede terena (tlo, mikroklima,ekspozicija) na kojemu saditi koju od tih nasih sorata, zatim oko optimalnog uzdržavanja vinograda (rezidba, berba, prinos) i adekvatnog pristupa u podrumu, te tipa vina za proizvesti u smislu monosortnosti odnosno mješavine sorata, tako da svaki kraj može imati organoleptikom standardiziranu visokoprepoznatljivu svoju tipičnu eno- perjanicu?… .♣

Vin méthode nature

Francuska: PRIRODNA VINA i SLUŽBENO PRIZNATA

Za prosperitet vinske branše među ostalime je vrlo važno precizno označavanje vina. Jasne točne kratke na zakonskom propisu bazirane oznaka o porijeklu i godini berbe te oznaka o tipu vina – a ne (inače, često rabljeni!) razni propagandni tekstovi koji vizuelno i estetski opterećuju etiketu i ukupni dizajn – obavještavaju odakle dolazi vino, upućuju makar indirektno na lokalnu eno-tradiciju te informiraju je li vino mirno, suho, s ostatkom neprovrela sladora, slabije odnosno jače po maliganima, potom je li pjenušavo, alkoholizirano, visoko-predikatno, slatko desertno itd., tako da kupac/potrošač zna u kojoj mjeri sadržaj boce odgovara njegovu osobnu afinitetu u konzumaciji i eventualno u kojoj prigodi i uz koje jelo bi bilo prikladno poslužiti dotično vino. U novije vrijeme, otkako se sve jače pažnja posvećuje zdravoj hrani i prehrani i u javnosti se preporučuju namirnice i pića rađena na maksimalno moguće prirodan, eko, zdravi način, dakle sa što manje odnosno i bez kojekakvih aditiva-poboljšivača te bez raznih tehniciranja u proizvodnom pogonu i procesu, poprilično je narastao broj ponuđača koji se na tržištu pojavljuju s vinom za koje tvrde da je posve prirodno. U tom segmentu zna(lo) se naći svega i svačega, naime neki proizvođači takvih prirodnih vina nisu baš bili i posve iskreni, a neki pak nisu bili dovoljno pedantni, pa su im vina bila s određenim manama, za koje se nije htjelo priznati da su nedostaci i obrazlagalo se da to tako mora biti jer proizvodnja je posve prirodna. U svakoj zemlji postoji Zakon o vinu koji obuhvaća i kontrolu vina na tržištu, međutim bilo iz možda nekih nedostataka-nedorečenosti u propisima o produkciji a i zbog nedovoljnih kontrola kapljice uzete i s polica trgovina na tržištu se našlo proizvoda s manom/manama koju/kojih ne bi smjeli imati.

Ovih dana iz zemlje koju se smatra po renomeu najjačom vinskom zemljom svijeta – Francuske, stigla je vijest da je nakon punog desetljeća oštre borbe s nadležnim institucijama vlasti napokon francuskim proizvođačima prirodnih vina oficijelno dopušteno da na butelje stave etiketu s oznakom Vin méthode Nature (VMN), u prijevodu Vino proizvedeno prirodnom metodom. Izrazi vin naturel odnosno natural wine na razini EU službeno nisu dopušteni. Budući da rješenje oko oznake Vin méthode nature počiva na određenom pravilniku iz kojega se dobro vidi što se ne smije, te što su mane, Francuski nacionalni institut za apelacije (INAO) priznao je oznaku Vin méthode nature apelacijom. U izradi koncepta za cijeli projekt sudjelovali su Ministarstvo poljoprivrede Francuske, INAO i Ured za suzbijanje krivotvorenja. INAO je inače to novoformirano udruženje proizvođača prirodnih vina okupljenih pod nazivom Union des producteurs de vin méthode nature i koja broji više od stotinu članova priznao kao tijelo što će službeno predstavljati proizvođače prirodnih vina. Na čelu Nacionalnog udruženja proizvođača prirodnih vina nalazi se Jacques Carroget, međunarodno znani vinogradar/vinar i pionir proizvodnje prirodnih vina u Francuskoj, inače iz doline rijeke Loire, područja koje se, makar je cijeli pokret za prirodna vina u Francuskoj krenuo još 1960. navodno u Beaujolaisu, etabliralo kao kolijevka organske i biodinamičke proizvodnje u Francuskoj. Carroget, koji je startao s prirodnim vinom 1997., upravlja s 23 hektara vinograda.

Novoutemeljeno Udruženje proizvođača VMN svoju proizvodnu dlelatnost bazira na pravilniku što počiva na 12 kriterija kojih se moraju pridržavati proizvođači što na svojim buteljama ćele vidjeti oznaku Vin Méthode Nature. Obveza je da se vinograd uzdržava organski, dakle da grožđe bude na visokom eko-nivou, te da bude ubrano ručno. Fermentacija se mora odvijati na vlastitom kvascu, bez ikakvih aditiva. Nisu dopušteni cross-flow filtracija, flash-pasterizacija, termo-vinifikacija, obratna osmoza. Vino u boci smije sadržavati maksimalno 30 mg SO2 na litru i u tom slučaju na etiketi treba pisati da ima do 30 mg/l dodanog sumpora. Ako se sumpor ne dodaje, na etiketi treba pisati bez dodavanog sumpora (sans sulfites ajoutés). Svaka kategorija tj. sa dodavanim i bez dodavanog sumpora ima svoj logo. Proizvodi li eventualno vinarija i prirodna i konvencionalna vina, to mora na etiketi biti vidljivo označeno.

Proizvođači članovi Udruge obvezuju se na pristanak da ih Udruga kontrolira i da svake godine dobiju neku vrstu auto-certifikacije, a obvezni su pristati i na to da se detalji vezani uz njihov rad preko Udruge stave na raspolaganje javnosti. U Francuskoj inače ima oko 150.000 proizvođača vina, od toga samo je jedan posto onih okrenutih organskoj odnosno biodinamičkoj produkciji. Očekuje se da će se ovom novom francuskom Pokretu za prirodno vino priključiti i istomišljenici iz Italije i Španjolske, spominju se i Slovenci! Hrvati??

Najavljuje se da bi se u narednih nekoliko mjeseci na tržištu moglo pojaviti prvih oko 1000 hl vina s oznakom Vin Méthode Nature, riječ je o kapljici proizvedenoij od lanjske berbe a na posjedima određenog broja vinogradara/vinara koji su od početka prošle godine vinograde imali spremne za eko-produkciju i koji su se i u podrumu držali eko-kriterija potvrđenih sada pravilnikom.

_____________________________

MACERATI IZ AMFORE – U tzv. prirodna vina spada i kapljica rađena od bijelih sorata te i sa po pola godine dugim maceracijama u amfori, najčešće ukopanoj u zemlju. Većina proizvođača takvih vina naziva tu kapljicu pomalo nespretno narančastom ili orange a bilo bi prikladnije zvati je jantarnom, naime jantarna boja djeluje još zdravo, dok narančasta već sugerira oksidativne procese.

Na takva se vina ukazuje posebnom, znatno težom bocom i npr. oblikom boce barem donekle nalikom na amforu, pa bakreno-žutom etiketom, a u Hrvatskoj se nerijetko za njih rabi službena oznaka ZOI kao zaštićena oznaka izvornosti – makar rabljena sorta a ni tehnološka metoda dobivanja nimalo ne ukazuje na tradicijsku izvornu tehonlogiju u našim krajevima… pa bi bilo dobro I ovdje u nas naći odgovarajući oznaku i ozakoniti je za uporabu na etiketi proizvoda.◾

_____________________________

Veliku podršku francuski prirodni vinari imaju u poznatoj Isabelle Legeron MW, jedinoj Francuskinji s titulom Master of Wine. Ona je jaka zagovornica prirodnih vina, i 2012. osnovala je platformu Raw Wine, najveće svjetsko okupljalište proizvođača sklonih vinu dobivenom organskim odnosno biodinamičkim pristupom, uglavnom s minimumom intervencija. Godišnje u svijetu Legeron MW organizira črtiri velika sajma takvih prirodnih vina, po jedan o Londonu, Berlinu, New Yorku i Los Angelesu. Inače je autorica knjige Natural Wine: an introduction to organic and biodynamic wines made naturally. ♣

VinMarKon 2020

PRVA HRVATSKA KONFERENCIJA o MARKETINGU PLEMENITE KAPLJICE           

Organizatorice Konferencije Irena Lučić Vinoljupci i Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi

U organizaciji zagrebačke udruge Vinoljupci, koju vodi ekonomistica Irena Lučić, i zagrebačke tvrtke Zlatne riječi, na čelu koje je prof. Marija Vukelić, u Zagrebu je, u hotelu International, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, održana prva hrvatska konferencija o vinskom marketingu VinMarKon 2020, primarno namijenjena onima kojih je u publici bilo najmanje – vinarima, vinskim profesionalcima, distributerima vina, predstavnicima HoReCa sektora. Kao glavna tema konferencije, na kojoj je bilo za naše okolnosti vjerojatno neiznenađujuće (!) ali ipak i neočekivano malo – kao da je riječ o nečemu drugome i nekome drugome, zapravo maltene nimalo hrvatskih proizvođača vina, navedeno je Strateško planiranje u vinskom marketingu. Kako vrlo često govorimo da smo svjetski relevantna vinska zemlja – za to, istina, postoje određeni argumenti primjerice taj da je vinogradarstvo i vinarstvo na prostorima današnje Hrvatske krenulo još u VI stoljeću prije Krista, te taj da gotovo po cijeloj državi imamo sjajne prirodne uvjete za uzgoj vinove loze, a i taj da smo nekad imali oko 400 autohtonih kultivara, taj da imamo niz upravo fantastičnih vinogradskih položaja pa i taj što smo s nekim vinima pokazali svijetu da smo u stanju proizvesti velike stvari – ipak taj željeni status nismo dosegnuli, i stoga sam spomenuti naziv konferencije smatrao najavom nekog novog, učinkovitijeg marketinga za vinsku Hrvatsku u ukupnosti.

Voditeljica Irena Lučić i panelisti Josip kraljičković, Krunoslav Karalić, Božica Marković, Zarko Stilin (Julio Frangen)

Diskusija pod naslovom Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj okupila je nekoliko predstavnika relevantnih institucija i nezavisnih marketinških stručnjaka, među njima bili su doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, prof.dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Božica Marković, direktorica HGK za poljoprivredu i prehrambenu industriju, mr. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci, s druge strane pomalo čudi što u programu nije bilo prof. Đure Horvata koji je nedavno izdao knjigu o vinskom marketingu, a ni prof. Damira Kovačića sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji se dugo bavi marketingom i znao je u segmentu poljoprivrede organizirati razne akcije na marketinškoj frekvenciji. Nadao sam se da će nazočiti Martin Vuković s HRT, jedan od glavnih u uredništvu Emisije za poljoprivredu na Hrvatskom radiju i jedan od glavnih u Sekciji agrarnih novinara Hrvatske, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panelisti s kojima je razgovarala Irena Lučić prisutnima su, svatko sa svog aspekta, pokušali dati uvid u postojeću strategiju vinskog marketinga u Hrvatskoj te u ideje i smjernice za unaprjeđenje brendiranja Hrvatske kao svjetski relevantne vinske zemlje. Spomenuti su, kao nešto što treba pomoći, novi Zakon o vinu i novi ustroj hrvatskog vinogradarstva & vinarstva po četiri regije – Središnji bregoviti dio, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner te Dalmacija, rečeno je i to da će se u nas smjeti reklamirati samo vina unutar oznaka ZOI i ZOZP, te da se radi na poboljšanju suradnje između Ministarstva poljoprivrede i vinara, HGK i Ministarstva turizma.

Krunoslav Karalić naglasio je da je za brendiranje i marketing vrlo važna podjela na četiri hrvatske vinske regije:

Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke tj. osigurali smo 12 milijuna kuna, uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status a za nj je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33 posto površina (po meni: nedovoljno!) iz određene regije. Ključni je korak“sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete – kazao je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom corona-pomoći sektoru vina (osigurano 43 milijuna kao mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju.

Pogled u dvoranu s publikom (Marko Čolić)

Božica Marković iz HGK govorila je o brendiranju Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia-Vina Mosaica, nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki npr. Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste. Žarko Stilin osvrnuo se na marketing i obrazovanje i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina,

Osobno, očekivao sam na toj konferenciji više o tome da bi se vinska branša u Lijepoj našoj morala kako treba POSLOVNO organizirati te da bi se svakako i Država – s obzirom na golemu gospodarsku važnost vina (turizam: potrošnja ovdje ali i snažan magnet za nove eno-gastro goste, izvoz… ) morala pobrinuti da se u vinski sektor od vinograda, preko podruma do najranijeg mogućeg izlaska na tržište po kategorijama (klasifikacija pozicija, poticaji isključivo proizvođačima koji to zavrjeđuju svojim radom i povratkom svojim postignućima društvenoj zajednici, minimalna gustoća sadnje loze po jedinici površine – optimalan odnos kakvoća-količina, sorte i optimalni klonovi, stvaranje za teritorij tipičnog profila vina što se smatra perjanicom kraja, najveći dopušteni prinosi i načini i dužine dozrijevanja kapljice predviđeni za određene apelacijske oznake, najraniji mogući izlazak na tržište pojedine kategorije vina…) uvede red i da gasom do daske prorade inspekcijske službe.

Bitne teme za brendiranje Hrvatske kao svjetski relevantne vinska zemlje o udruživnju vinara, prednostima i izazovima toga, dotaknuli su Nikola Benvenuti, istarski vinogradar/vinar i predsjednik tamošnje udruge Vinistra, i Janko Kezele iz moslavačke udruge Škrlet.

Nikola Benvenuti

Benvenuti, koji je inače od 2010 do 2014 bio član UO udruge Vinistra (osnovane 1994., sa samo sedam članova) a 2014. postao je predsjednikom Vinistre (danas: 130 članova) iznio je da je Istra, koja brine o oko 3200 hektara pod vinovom lozom, 2018. otvorila novu svoju stranicu početkom implementacije Strategije razvoja istarskog vinogradarstva i vinarstva do 2030. Konzultantska tvrtka izradila je smjernice za novo profesionalno i strukturalno upravljanje u vinogradarstvu i vinarstvu, marketingu koji uključuje tiješnju suradnju s turističkim sektorom, uvodi se i obveza jače participacije vinara u financiranju udruge tako da se računa da bi godišnji proračun Vinistre morao dosegnuti milijun kuna! U budućnosti Vinistra će (kao što to imaju npr. talijanski poslovni vinski konzorciji), uz Upravni odbor što ga čine vinari i iz čijeg reda se bira predsjednik, imati profesiju izvršnog direktora udruge…

Kezele je, spominjući situaciju vezanu uz moslavački škrlet, kazao da u Moslavačkom vinogorju koje se prostire kroz tri županije koje ne daju podjednaki dosprinos proizvođačima, kojih s profesionalnm pristupom ima od najmanjeg s 20.000 do najvećeg od 150.000 litara. Udruga profesionalnih proizvođača škrleta broji osam članova. Ivan Ćuk iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vukmir & partneri pričao je o brendiranju vina i udruženom tržišnom nastupu, iz auditorija je dosta stidljivo spomenuto da bi svakako u nas trebalo više poraditi na širenju kulture stola i kulture zajedništva.

Na kraju konferencije a pod nazivom Stvaranje dodane vrijednosti: vina iz mora nastupili su Karmela Tancabel iz Iločkih podruma koji su na degustaciju ponudili svoja vina određeno vrijeme njegovana u butelji pod morem, te Zadranin Marko Dušević, koji pokraj otoka Paga ima uzgajalište školjaka i rakova te podmorsko njegovalište vina.

Osvrt na Konferenciju dala je organizatorica Irena Lučić:

                – Iako smo se nadali većem odazivu vinara, doista smo zadovoljni konferencijom koju smo održali u ovim teškim i izazovnim vremenima. Pokrenuli smo važne teme i postavili neka ključna pitanja na koja ćemo zajedno nastaviti tražiti odgovore. Planiramo 2. konferenciju dogodine, s nadom u veću podršku relevatnih institucija, vinskih udruga i udruženja, te većim odzivom vinara, kojima je, ova konferencija bila prvenstveno i namijenjena.

S ove konferencije – za koju treba reći da je dobro da je organizirana ako to označava početak kojemu slijedi i nastavak takvih susreta – nismo baš izašli pametniji na temu optimalnog vinskog marketinga za afirmaciju Hrvatske kao relevantne svjetske vinske zemlje, potvrdilo se uglavnom ono što se znalo već prije, a to je da se Hrvati teško poslovno ujedinjuju da bi zajednički napokon ostvarili željeni (poslovni) cilj. ♣

___________________________

__________________________________

Tržište vinom Corona 2020

OPORAVAK POLAGAN, ALI – SNAŽAN(?!)

          U cijelome svijetu pandemija corona-virusa prouzročila je goleme gospodarske probleme, velike gubitke posebice i na tržištu vinom, ali ekonomski analitičari najavljuju – da li poduprto na nekoj čvrstoj bazi ili da ipak malo umire oštećene ? – da bi se između 2021. i 2024. godine trebala dogoditi osjetna poboljšanja…

            U nas, stanovite korake na ublažavanju krize poduzela je Hrvatska vlada, a Hrvatska gospodarska komora odmah je pozvala na žurnu provedbu natječaja za pomoć vinarima. O kakvim koracima je riječ? Odobreno je 38 milijuna kuna potpore za destilaciju i pet milijuna kuna za skladištenje neplasirane kapljice. K tome, Hrvatska gospodarska komora resornom Ministarstvu poljoprivrede predložila izmjene Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, tzv. vinske omotnice.               

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam

Izvanredne mjere pomoći za destilaciju vina i za krizno skladištenje vina predložili su Hrvatska gospodarska komora i Udruženje vinarstva HGK. Ovo je još jedan primjer dobre suradnje proizvođača i resornog Ministarstva poljoprivrede. Vjerujemo da će ova potpora djelomično stabilizirati nepovoljnu situaciju na tržištu vina uzrokovanu pandemijom corona-virusa te pomoći vinarima i vinogradarima u osiguranju financiranja tekuće proizvodnje vina i grožđa te otkupa grožđa iz ovogodišnje berbe – istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

HGK je apelirala na Ministarstvo poljoprivrede i na Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao tijelu za provedbu ovih mjera, da hitno krenu s provedbom ovih mjera kako bi se potpora vinarima mogla ostvariti čim prije i u predviđenom obujmu.

– Sad je sve na resornom ministarstvu. Žurnu objavu natječaja za provedbu mjera očekujemo kako ne bi došla u pitanje realizacija osiguranih sredstava, posebno za mjeru kriznog skladištenja. Članice Udruženja vinarstva HGK traže jednostavnu natječajnu proceduru, bez suvišnog administriranja. Ako se žurno ne pristupi provedbi natječaja, predviđena sredstva mogla bi ostati neiskorištena. Riječ je o ukupno 43,3 milijuna kuna potpore – upozorava Kovačević.

Početkom lipnja Vinexpo New York organizirao je webinar na kojemu se raspravljalo o onome što bi trebalo biti nova normalnost na tržištu vina i jakih pića. Govorilo se o promjenama u prodaji alkoholnih pića nakon što prođe nalet covida19, pričalo se o tome kako je moguće što prije oporaviti se od šteta nanesenih globalnom blokadom koja je mjesecima praktički eliminirala plasman preko kanala HoReCa.

Za vrijeme webinara pod naslovom Nova normalnost: alkoholna pića nakon pandemije covidom19 izvršna direktorica svjetske agencije IWSR koja se bavi analizama tržišta upravo alkoholnim pićima Brandy Rand (kako joj se ime poklopilo s onime čime se bavi!), izjavila j da je ona sa svojom ekipom provela istraživanja vezana uz najnovije uvelike coroninom zaslugom nastale promjene ponašanja kupaca/potrošača te analize o bitno povećanoj aktivnosti u propagandi i trgovanju putem elektronskih medija a u što su u značajnoj mjeri uključeni ne samo vinski trgovci nego i sami proizvođači. Dakle, je li 2019. bila posljednja normalna godina u kontekstu konzumacije alkohola ili će se, odnosno u kojoj mjeri, stare navike zadržati i nakon što se opsadno stanje smiri? Ocjenjuje se da će ključne promjene u navikama i ponašanju potrošača kao posljedica rusvaja što ga je napravio covid19 najvjerojatnije na naš odnos i ponašanje pri kupnji i konzumaciji alkoholnih pića trajati dugoročno.

Konzumacija alkohola bazira se na određenim, prigodnim društvenim okolostima, na našim iskustvima i na trgovačkim kanalima koji su nam na raspolaganju. Određene naše navike u novim corona-okolnostima počele su se mijenjati i izmijenile su se poprilično, htjeli mi to priznati ili ne, i lako je moguće da će se novi pravci ponašanja zadržati i u vremenu nakon što se oslobodimo ofenzive covida19, jednostavno stoga što se nije lako riješiti za pandemijskog vremena stečenih određenih strahovanja od nekih postupaka i/ili okolnosti koji su nam prije bili sasma normalni a sad već na njih gledamo s priličnom dozom opreza.

U stvaranju određenih zaključaka o tome kako ćemo se prema alkoholnim pićima odnositi u budućnosti Rand je uzela u obzir niz pokazatelja na koje je naišla prateći, kako je već spomenuto, osjetno povećano oslanjanje potrošača na tzv. e-trgovinu, među tim pokazateljima je, kazala je Rand, dosta onih koji upućuju na razmišljanja pojedinaca vezano uz planiranje života za dalje i na duži rok.

U 2019. godini potrošnja alkoholnih pića bilježi, veli Rand, u ukupnosti porast od 0,3 posto, s time što je povećanje kad se govori samo o vinu iznosilo 0,8 posto. Međutim utjecaj pandemije covida19 na konzumaciju alkohola u SAD doveo je, čuje se, do toga da je u ukupnosti potrošnja alkoholnih pića u toj zemlji u 2020. do sada pala za 1,9 posto, a, za usporedbu, smanjenje potrošnje alkoholnih pića zabilježeno nakon recesije 2009 bilo je za 1,5 posto. Predviđanja za SAD sada, međutim na vrlo dugi period, govore o sporom poboljšavanju situacije, nakon nekoliko godina očekuje se doduše da će se sadašnjih -1,9 posto, za što neki tvrde da je plafon za SAD, za nekih tri godine pretvoriti u – 0,4 posto. U prognozama koje ohrabruju unatoč još uvijek količinskom minusu od tih -0,4%, u smislu novčane vrijednosti spominje se rast čak +2,9 posto! Sugerira li to zaključak o stanovitom jačem usmjerenju prema nešto višoj kakvoći u pravilu nešto skupljoj? Ne nužno.

Što se tiče Europe i Južne Amerike situacija bi po Brandy Rand bila sljedeća: moguće je da bi u Europi smanjenje konzumacije alkoholnih pića do kraja ove godine ili do sredine sljedeće moglo dosegnuti čak -16,2 posto, a u Latinskoj Americi i -19,7 posto! Glede Azije, govori se o smanjenju potrošnje od -11,4 posto, a brojke za Afriku vrte se oko -13,6 posto, tako da bi se na tim kontinentima oporavak barem približno do stope potrošnju kakva je bila registrirana u 2019. mogao očekivati tek poslije 2024. godine.

Jedina kategorija alkoholnih pića koja je u vrijeme covida19 ostala posve pošteđena pada, su pjenušci, kojima je, inače, konzumacija u 2019. bila porasla za 1,4 posto.

Što se tiče podataka o gospodarstvu općenito, u SAD je u svibnju 2020. nezaposlenost dosegnula, navodi Brandy, 16,4 posto, a potrošnja svega uopćeno smanjena je za pet posto (za vrijeme recesije 2009. bila je -2,8 posto!). Postoje mišljenja da je spomenuti pad potrošnje alkoholnih pića općenito u SAD do sada narastao naglo na navedenih. -1,9 posto do sredine 2020. zbog šoka što su ga u prvo vrijeme izazvali pandemija i najednom uvedene zaštitne mjere ograničenja, te se već nedavno počelo pričati da je situacija s konzumacijom alkoholnih pića u poboljšanju, naime stanovnici u SAD valjda su se malo pomalo naviknuli na nove izvanredne uvjete života pa su s obzirom da su za vrijeme lock-downa morali smanjiti izlaske počeli u većoj mjeri konzumirati u udobnosti vlastitoga doma, neki čak možda – razlog može biti i stres – i dosta više nego što su prije bili naviknuti, a više su počeli piti i kako bi, kako su se izražavali, lakše preboljeli ograničenja u izlasku iz kuće i na javna okupljališta. Očita ekonomska kriza i novi, post-šokni povratak alkoholu i u većoj mjeri nego što je možda bilo prije mogu biti u stanovitoj vezi s obzirom da se u vrijeme tzv. lock downa s alkoholom može podružiti u vlastitom domu i po nižoj cijeni od one koju bi se npr. za istu vrstu pića, isti brand, istu količinu platilo da se sjedilo u ugostiteljskom objektu. A izolacija doma nakon kraćeg privikavanja mogla se relativno solidno podnijeti jer internet i društvene mreže omogućuju različite oblike komuniciranja i virtualna socijalna druženja, pa i mogućnosti (povoljnije) nabavke pića on-line, tako i to je otvorilo neke nove momente kao razlog za potrošnju pića. Internet s različitim e-mogućnostima koje pruža otvorio je, kako je rečeno, nove komforne načine prodaje i nabavke i pića, i potrošači su to znali iskoristiti.

Francuski Buvet Ladubay, vinska kuća uz koju se tijesno vezao glumac Gerard Depardieu, očito nema potrebe za kukanjem: prije još 25 godina svoje je predstavništvo otvorila u Njemačkoj i tamo dobro i sada prodaje i svoje pjenušce Cremant de Loire i mirno vino!

Što se proizvođača i trgovaca tiče moglo bi se reći da su koliko-toliko još i dobro prošli oni koji se bave vinima predviđenima za plasman u većim trgovačkm lancima. E-prodaja se općenito u razdoblju neposredno nakon početnog silovitog pandemijskog udara u SAD samo u posljednjih mjesec dana utrostručila, u segmentu alkoholnih pića plasman relativno hitro raste. Najteže pogođenima u novim okolnostima našli su se ugostitelji, dakle sektor HoReCa jer su lokali morali zatvoriti svoja vrata, predviđanja kažu da covid19 u SAD neće dopustiti preživljavanje čak i do 30 posto restorana i kafića.

Zaključak Brandy Rand: oporavak će biti kompliciran, i promatra li se cijeli naš planet dugačak, s promjenama koje će na dugi rok utjecati na život svih nas, a što se tiče alkoholnih pića ona su očito, posebice kad se prebrodi mogući iznenadni prvi šok kakav je bio na početku službene objave pandemije, tražena roba i u društvenim i ekonomskim krizama, kako su razlozi za piće podjednako i jad i veselje teško da ona kao takva mogu propasti jer eto i kanal za plasman i mimo klasičnih punktova lako se nađe. S obzirom da u svijetu ima mnogo ljudi s ogromnim bogatstvom pa oni sebi mogu priuštiti veliki luksuz i na tanjuru i u čaši, na kraju bi mogli, zahvaljujući pažljivom gospodarenju financijama te, u nevoljama uobičajenim, prigodnim novčanim potporama i vinskom sektoru profitirati i vinari što su se opredijelili da rade i nude osebujna vina ekstra kakvoće i sposobna za dugo trajanje i koja su s obzirom na veće investicije u proizvodnju i u opremu za produkciju kao i u vrijeme dozrijevanja u pravilu skuplja…  ♣

Covid19 lock down i vino

INTERNET NA RUKU BAKHOVA NAPITKA

U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o on-line kupovanju vina, i pokazalo se da je, otkako je covid19 u naletu, kupovanje vina preko interneta znatno poraslo. Pokazalo se i to da potrošači u Ujedinjenoj kraljevini zasad najviše trzaju na pjenušava vina, koja u ukupnom udjelu maloprodajne trgovine vinom preko interneta dosižu 49,3 posto. Na drugom mjestu po potražnji su, s 35,4 posto, crna vina. Bijelo vino pokriveno je sa 14,7 posto, a interes za ružičastim mirnim vinom je na skromnih 0,6 posto!

U kategoriji pjenušaca, očekivano, na vrhu zanimanja e-kupaca u Velikoj Britaniji je svjetski razvikani i cijenom vrlo pristupačni prosecco, za koji je proteklog mjeseca bilo 84.300 zahtjeva za kupnjom. Na drugom mjestu na Otoku su s, iako s mnogo ali ipak s poprilično manje zahtjeva nego što ih je registrirano za proseccom, šampanjci, ali ipak oni s generičnom oznakom – Champagne – na etiketi, dakle cjenovno povoljniji od cruova odnosno millesiméa, za njih je došlo 52.500 narudžbi. U kategoriji crnog vina najtraženijima su se pokazali francuski crnjaci iz Bordeauxa (43,400 narudžbi prošlog mjeseca), i oni iz područja Châteauneuf-du-Pape (16,800 narudžbi). Među dvama najtraženijim bijelim vinima pokazali su se talijanski (uglavnom s područja Furlanije Venecije Julije) Pinot grigio i Sauvignon, prvi se diči s 13,600 narudžbi a drugi ih je imao 11,500.

U cjenovnom razredu nešto skupljih vina, onih u rangu od 15 do 25 funta, situacija je nešto drukčija, tu se najtraženijim pokazalo toskanski crnjak Chianti Classico docg, dok je u grupi bijelih vina malo prije spomenuto prvo mjesto Pinot grigia preuzeo pijemonski Roero Arneis, što je donekle začudilo jer Arneis u Velikoj Britaniji nije toliko poznat, ali stekao je ipak sasvim dovoljno vjernih potrošača, čiji se broj pomalo povećava, naime Arneis u organoleptici nudi dosta finog tropskog voća što se zacijelo Britancima vrlo dopada. Najpopularniji kod jeftinijih vina – Pinot grigio kod onih Britanaca koji rado za bocu plate više tek je na šestom mjestu u ukupnoj potražnji (bijelo i crno), a u grupi samo bijelih vina na drugom je mjestu, podosta nakon Arneisa.

U grupi jače skupljih crnjaka vode francuski Pinot noir i talijanski Barolo, a na trećem mjestu po potražnji rafniranijih potrošača je talijanski Primitivo, dubok i bogat, s aromama tamno-plavog bobičastog voća i suhog voća, iako je riječ o sorti znanoj i kao Zinfandel ljubitelji vina na Otoku nekako rjeđe se opredjeljuju za vina pod tim američkim nazivom, objašnjenje, smatraju vinski trgovci i vinski stručnjaci, je u tome što se Primitivo pokazuje svježijim i voćnijime te prirodno slasnijim od zinfandela koji često zna biti malo prepopterećen i (sladunjavim) aromama i slasti od američkih barriquea. Kod kupaca u Velikoj Britaniji spremnih da izdvoje nešto više novca za butelju Prosecco zauzima na rang-ljestvici ukupne potražnje tek peto mjesto, ali ovdje je, inače, riječ o Proseccu na kvalitantivnoj razini više naime o (Prosecco di Valdobbiadene) kategoriji millesimato docg, a to je ono za što Francuzi vele millesimé a Anglosaksonci rabe oznaku vintage, dakle pjenušac je isključivo od grožđa ubranog te, jedne i na etiketi označene godine iznimno visoke kakvoće. Na osmom mjestu u ukupnosti kod vinoljubaca debljeg džepa je pijemontska barbera, uz napomenu da se više traži ona nešto duže odležana, kod koje se stvorio kompleksniji organoleptički profil naime prvotnoj izraženoj voćnosti, koja je s vremenom stekla novu dimenziju, pridružene znaju biti zemljane note, arome kože te mirodije.

Oko desetog mjesta na listi traženijih vina kod onih koji kupuju po nižoj cijeni i kod onih koji su u mogućnosti i voljni izdvojiti koju funtu više za bocu vina moglo bi se svrstati vrlo delikatni, svježi i elegantni Pinot blanc doc iz alpskih vinograda u Alto Adigeu, od crnih pak vina Montepulciano d’Abruzzo docg (Montepulciano je sorta!), a od pjenušaca pjenušavi slatkasti i aromatični Moscato d’Asti, s 5 vol %.

Može li i naš Šime Škaulj iz Benkovačkog vinogorja imati u plasmanu koristi od toga što su mu Merlot 2015 barrique i Cabernet sauvignon 2015 barrique bili službena vina u Euro-parlamentu za hrvatskim predsjedanjem tom institucijom? Škaulj je inače za svoja vina dobivao medalje na razglašenom svjetskom ocjenjivanju u organizaciji revije Decanter. Škauljeva vina u ponudi su Zdjelarevićeve vinoteke Vinoretum u zagrebačkom hotelu international, a i izvoze se, zasad u Njemačku, SAD, Poljsku… (suhiucasi)

Šime Škaulj

Kao značajna razlika između uobičajenog kupovanja u trgovini i onoga naručivanjem preko interneta u tome je što potencijalni kupac, posebice dok je u karanteni ili lock downu, ima više mogućnosti i više vremena da uspređuje i cijene i prezentacije vina kod različitih trgovaca-ponuđača vina, tako da je kod naručivanja preko interneta u znatno boljoj situaciji da izabere vino koje mu po tipu i okusu te po cijeni najbolje odgovara. Ta navika vrlo detaljnijeg pregledavanja vinska ponude po etiketama i cijenama mogla bi se zadržati i kasnije, tako da trgovci računaju da bi potrošači i nešto plićeg džepa mogli početi, u nadi da će profitirati, i češće navraćali u trgovine poznate po boljem vinu, a kako je u pravilu u takvim trgovinama moguće kušati neka vina možda će kušanjem izgrađivati svoj ukus i navući se na uzorke koncentriranijih aroma i kompleksnijeg aromatskog profila za koje se uvjere da se s obzirom na doživljaj što ga pružaju isplati, makar se doma ponijelo manji broj boca, izdvojiti koji novčić više…

U kupnji preko interneta među zahtjevnijim kupcima dubljeg džepa pokazala su se vina iz talijanskog Alto Adigea (Sud Tirol). Odlični proizvođači tamo su Paolo Foradori (desno) i njegov sin Martin, s posjeda Hofstätter

KINA: Istraživanja o tome u kojoj je mjeri pandemija donijela promjena u konzumaciji vina provedeno je i u Kini. Wine Intelligence navodi kako je nalet covida19 ne samo inspirirao više Kineza da piju i više vina nego što je to bilo prije, nego i na to da troše više na vino, konkretno da su spremni butelju, kad naiđu na bolje vino, platiti i skuplje! I u Kini se, kao i u svijetu, osjetno pojačala trgovina vinom preko interneta, međutim dok podaci vezani uz on-line kupnju u Kini govore o tome da se tamo narudžbe obavljaju dosta brzo, dotle infrmacije iz većine drugih zemalja više upućuju na to da konzumenti dosta paze na to da prođu jeftinije, ne toliko u smislu da bi se opredijelili za jeftina vina ili manji broj boca koliko u smislu da troše više vremena na surfanje i obilazak stranica ponuđača da bi vino za koje smatraju da im odgovara po kakvoći pronašli po za njih najboljoj cijeni. Zamijećeno je naime bilo da su otkako se pojačala e-trgovina u raznim zemljama cijene (nekih) vina poskočile pa nije nelogično da su naručitelji uložili veći napor i više vremena da vino na koje su naviknuli najprije potraže na dosta adresa, a za narudžbu se odluče kad nađu ponudu po cijeni poznatoj im iz trgovina ili po internetskoj cijeni najbližoj onoj na koju su naviknuti iz vinoteke.

Istraživanje aktualnog stanja na tržištu vinom u Kini Wine Intelligence je proveo na uzorku od 1000 kineskih potrošača vina što stanuju u 12 najvećih kineskih gradova, vrijeme istraživanja trajalo je oko dva mjeseca.

Krenulo se od pretpostavke da bi ograničenja koja je vezano uz suzbijanje širenja corona-.virusa uvela kineska vlada moglo dosta negativno utjecati upravo na potrošnju Bakhova nektara, rekao je njemačkoj vinskoj reviji Meininger Wine International (izdavač – obitelj Meininger, uz to što ima nekoliko revija posvećenih vinu, pivu, sommelijerstvu, ugostiteljstvu, organizator je ocjenjivanja Mundus Vini) Richard Halstead iz čelništva Wine Intelligencea. Smatralo se da će ograničenja u kontekstu okupljanja ljudi i smanjenja druženja uživo zbog smanjenja tradicijskih uvjeta za potrošnju pića rezultirati bitnim smanjenjem konzumacije vina. Međutim dogodilo se upravo suprotno: potražnja za vinom znatno je skočila jer ljubitelji plemenite kapljice povećali su konzumaciju kod sebe doma, a za tradicijsko druženje uživo očito su pronašli dobru zamjenu u velikim mogućnostim socijalnih druženja preko društvenih mreža. Nekih 57 posto intervjuiranih reklo je da pijucka doma dok traže prijatelja za razgovor preko neke od društvenih mreža a onda kad se usportavi kontakt s jednim ili s nekoliko njih nastavlja se, u proširenom krugu, pijuckati i do kasnije u noć. Istraživanje je pokazalo i to da su zaslužni za porast narudžbi preko interneta i konzumacije vina zaslužni oni koji su s vinskim sektorom bili tješnje povezani prije, i ti su dosta utjecali na one druge koji su s vinom prije manje dolazili u kontakt, da, otkako su počele mjere izolacije (lock downa), povećaju potrošnju vina. Povećanju potrošnje vina u Kini zbog covida19 svakako je pridonijelo i to da su se u Kini tvrtke koje nude butelje on-line pokazale vrlo razumne s cijenama i vrlo ažurnima u dostavi.

Pitanje upućeno Halsteadu bilo je što misli o tome – hoće li se uzlazni trend u konzumaciji vina nastaviti i nakon što se smiri situacija s coronom, a njegov odgovor bio je vrlo oprezan: teško je reći kako će biti poslije, kazao je Halstead, dodajući kako bi se iz raznih odgovora u anketama vezanima uz reakciju na coronu i na okolnosti covida19 moglo možda iščitati da je Kinezima bitno da – ako su u stanju priuštiti ih sebi – mogu uživati u određenim luksuznim proizvodima, dakle i u (boljem) vinu, bez obzira jesu li u situaciji družiti se na klasičan način ili biti zatvoreni doma pa konzumirati sâmi odnosno u najužem obiteljskom-prijateljskom krugu i konzumirati spojeni u komunikaciji i druženju preko društvenih mreža.

Uglavnom čini se da, barem do ovog trenutka,u Kini vino nije nastradalo zbog covida19! ♣

_____________________________________

VIJESTI/NEWS

NAJ-žena hrvatskog sela!

BARUN(D)ICA MARA, i MARQUIS JOŽA-ŠTEFEK… – Barunica Mara i Marquis Joža. U Krašiću, u Dolini kardinala! Kud’ ćeš više!…

Mara – ali nije se pretvorila ni u Mary ni u Marie! – barunica po prezimenu Barundić koje je uzela od supruga Josepha-Stephanea čije porijeklo je vezano uz Krašić ali koji koji je dugo, od najranije mladosti pa do prije stanovitog vremena živio u Francuskoj, otud mu spomenuta bjelosvjetska imena, umjesto Jožeka-Štefeka, k tome iz Francuske je donio doma i nadimak Marquis.

Mara Špoljar Barundić

U Dolini kardinala Mare a ni Joseph-Stephane nisu plemenitaši nego su vrlo marljivi i odgovorni radnici u poljoprivredi – konkretno u vinogradarstvu i vinarstvu, a jesu plemeNITI! Marquis koji se Joži kao nadimak vezao na prezime BARUNdić naziv je vina koje Barundići proizvode od i, naravno, francuske sorte Pinot noir! Ostala vina su mirna, dakako robne marke Barun, od sorte Manzoni bijeli, talijanskog križanca između Rizlinga rajnskog i Pinota bijeloga, te zanimljivi pjenušac extra brut također od Manzonija, s godinom i pola odležavanja na kvascu na dozrijevanju i razvoju prije degoržiranja.

Ovih dana kod Barundićevih u Krašiću okupilo se malo društvo prijatelja da se informativno kuša novi budući pjenušac Barundićevih radno nazvan 100+ jer od grožđa je iz prije nekoliko godina kupljenog vinograda i s loza starijih od stoljeća, berba je bila predlani, bazno vino odmah se lijepo pokazivalo za pjenušac i šampanjizirano je točno prije godinu dana, namjera je autorima – Mari i Josipu Barundiću, zatim prof. Ivanu Dropuljiću, direktoru festivala Zagreb Vino.com, Ivi Kozarčaninu, vinskom piscu i novinaru 24 sata, te meni, Suhadolniku, da pjenušac u boci bude na talogu najmanje tri godine i da ga se finalizira bez dodavanja ekspedicijskog likera, dakle da izađe kao brut nature.

Veselo, gostoljubivo, uređeno i ukusno – na razini restorana visoke kategorije. Mara Barundić s pladnjem sa savijačama i Josip Barundić (u crvenoj majici) te gosti Ivan Dropuljić (Zagreb Vino.com), Tomislav Jakopović (sommelier) i Ivo Kozarčani (24sata, Bakhov sin), prigoda za ovaj susret bilo je kušanje i provjera razvoja novog pjenušca kuće Barun – Stare loze/Vieilles vignes 100 + koji bi za koju godinu trebao izaći u javnost

A mudra Mara, koja je, barem se tako stječe dojam, kičma obiteljske vinske produkcije, želi, poput čuvene šampanjerke Mme Cliquot, i više: primjerice pjenušac s najmanje pet-šest godina odležavanja na kvascu a od kojega će doslovno zastajati dah. Velika inspiracija su joj u nas plešivički vinari Korak, Šember i Tomac koji su dosegnuli to da nakon kušanja njihovih ponajboljih uradaka zastaje dah, a potvrda koliko je u pravu oko držanja pjenušca u butelji na kvascu pet i više godina su neki pjenušci Barundićevih rađeni na početku njihova zaokreta i na mjehuriće i posve slučajno u nešto malo boca očuvani šest godina, skriveni od pogleda i pohote, te nedavno otkriveni.

Za doček: svježe jagode s pjenušcem, za predjelo: drniški pršut, svježi krašićki sir i vrhnje te mladi sir s ljutom crvenom paprikom, pa sa zelenim začinskim biljem, dijelom i podimljen, pašteta od jetre od domaće uzgajane patke, fileti marinirane trlje s maslinom, topli domaći kruh s kukuruznim brašnom….

Bačve umjesto Ibize! – Što mislite kako je barun(d)ica Mara reagirala kad joj je suprug nedavno u povodu rođendana ponudio da izabere jedno od svjetskih mondenih ljetovališta da je tamo odvede na odmor: odgovorila mu je da joj radije za podrum kupi dvije nove visokokvalitetne bačve nužne za proizvodnju vrhunske kapljice….

Mara je nevjerojatna: brine, sjajno, o obitelji, radnik je par excellence (uh kako se dobro koristim francuskime!) u vinogradu i u podrumu, odlično kuha i kreira vrlo rafinirana jela, kao višestruka mama izvanredno izgleda, uvijek je raspoložena i srdačna, posebno privlači širokim osmjehom i zvonkim smijehom, nikad joj ništa nije teško.

Domaće je domaće: OPG-sir iz Doline kardinala i Marina sezonska voćna torta s jagodama, malinama i borovnicama

I stoga PONOVNO predlažem organizatorima već tradicijskog izbora Naj-seoske žene da je uvrste među najozbiljnije kandidate za titulu i da najozbiljnije razmisle o tome da joj i dodijele titulu i prije nego li Barundići izađu s pjenušcem s pet godina na finom talogu u butelji…

Ima još: Barundići žive u obiteljskoj kući s prostranim dvorištem i vrtom u zaseoku Brezarić tik do Krašića u Dolini kardinala gdje se razvija vjerski turizam, a kako su i vjernici slabi na finu hranu i fino vino (to nije grijeh!), pa i, kako i hodočašće može lijepo podnijeti i vedre trenutke uz eno-gastronomiju – poželjno, s obzirom na pozornicu (Dolina kardinala!) održavanja ukupnih aktivnosti, na višoj razini i s ponudom prvenstveno probranih LOKALNIH specijaliteta kao provjereno odličnih promotora teritorija, predložio sam Barundićima – to više što im se sin priprema za zvanje kuhara i ugostitelja i šanse su da s vremenom u krašićkome kraju otvori restoran – da, za početak povremeno, možda jednom mjesečno ili u špici (ljetne) sezone dvaput mjesečno kod sebe u dvorištu ponude mogućnost gostima Krašića da, naravno uz prethodnu najavu jer oni ipak nisu restoran, uživaju u vrijeme ručka ili u periodu od klasičnog termina ručka pa do ranog predvečerja, u specijalitetima što su ih u stanju prirediti Mara i Joža. To bi mogao, s obzirom da se s vremenom očekuje povećanje broja hodočasnika u Dolini kardinala, biti okidač da se i poneko drugo lokalno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo uključi u takvu vrstu ponude, a i da se i poneki krašićki ugostitelji ambicioznije i ekskluzivnije postave, tako da Dolina kardinala dobije pojačanu i šire priznatu i gurmansku dimenziju a što može i te kako pomoći gospodarskom razvoju kraja… ♣

Očevi i sinovi – smjena generacija Kos

MACERACIJA i DRVO, ALI NE NUŽNO ZA ORANGE WINE! – Nekad prije naziv vinogradarsko-vinarskog imanja u Hrnjancu kod Nespeša u zelinskome kraju bio je Mirko i Željko Kos, dakako riječ je o ocu i sinu. Poslije je naziv glasio Željko Kos, od nedavno se već uz ime Željko počelo pojavljivati i ime Karlo, a sad, bogme, kao najnovije, naziv službeno glasi Karlo Kos!

Karlo Kos s mamom Anitom i tatom Željkom

Naravno da je i opet riječ o ocu i sinu. Tata Željko, koji je, nakon što je svojedobno od svojega oca preuzeo uzde, osjetno u kvalitativnom smislu unaprijedio imanje i vino, sad se službeno povukao – ali samo na neki način, naime ostaje stupom-nositeljem u vinogradu i nužna pomoć u podrumu, a novi koraci prema naprijed očekuju se, logično, od aktualnog mladog nasljednika Karla.

Podloga, i to čvrsta, za to je tu: Karlo, koji je godinama stjecao iskustvo u trsju i u kleti uz oca, završio je studij enologije na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, k tome već je proveo četiri mjeseca na praksi u SAD, konkretno na posjedu Grgich Hills Cellars našeg Miljenka Grgića, te na imanju Obsidian…. Mladić je oduševljen boravkom na praksi u Americi i onime što je tamo vidio i naučio, a što sad nastoji pomalo primjenjivati na obiteljskom vinogradarsko-vinskom kompleksu. I to posebice na sorti Kraljevina koju zelinski kraj, uvelike i na poticaj Zagrebačke županije, stalno ističe kao paradnog konja zagrebačkog Prigorja.

– Dosta me se dojmilo to što Amerikanci nastoje čim više vina raditi na način da budu sposobna duže izdržati kroz vrijeme u dobroj kondiciji i razvijati se te, ako ćemo pragmatično, uz organoleptičku vrijednost povećavati i onu novčanu, a jedan od postupaka za to su i maceracije u vinifikaciji i za bijele sorte, međutim ne nužno prvenstveno za produkciju jantarnih ili šire tzv. orange vina. Vrlo me zainteresirao i njihov pristup dozrijevanju vina u bačvama, bitne su dakako i nijanse. Planiram dosta detalja baš iz ta dva segmenta implementirati kod nas na imanju – kaže Karlo Kos, i nastavlja: – Mi uzgajamo više sorata, ali naglasak bih stavio na Kraljevinu od koje se, siguran sam, uz neke promjene u pristupu u vinogradu, posebice vezano za smanjenje prinosa, te uz neke zahvate u podrumu može dobiti ozbiljnije vino od ovoga što ga kao standard imamo sada i s kojim smo i sasvim zadovoljni međutim eto i kad misliš da si dosegnuo špicu vidiš da uvijek ima još mjesta za poboljšanja….

Kuća obitelji Kos u Hrnjancu, s vinskim podrumom lijevo od nje. Dolje: pogled iz obiteljskog dvorišta preko ceste na brežuljak u kojemu Kosovi namjeravaju početi uskoro graditi novi vinski podrum, da dobiju više nužnog prostora i modernije uvjete proizvodnje

U dogovoru s ocem Željkom Karlo je izabrao dio obiteljskog vinograda na Gaju a to je, kažu Kosovi, jedan od najboljih vinogradskih položaja u zelinskom području, okrenut je prema jugu, nije na strmini nego leži na blažem nagibu, tlo je ilovasto, loze su sađene gustoćom od 5000 trsova po hektaru i sad su stare 15 godina, uzgojni oblik je jednokraki guyot.

– Prošle godine berba je bila nešto kasnije nego inače, tako da fenolna zrelost bude potpuna, a po trsu smo imali prinos od jedva 1,5 kg po trsu. Ovaj put išli smo na hitru predradu s odvajanjem soka od pokožice odmah, i vino, koje ima 13 vol % alkohola i ukupnu kiselost 6,5 g/lit , sad već osam mjeseci boravi na dozrijevanju u inoksu na finom talogu, uz miješanje. Ove godine išli bismo i opet na nešto kasniju berbu i punu fenolnu zrelost te u podrumu i na hladnu maceraciju kraljevine od najmanje 12 sati, da se bolje izvuku arome i da se izvuče određena količina polifenola koji će pomoći vinu da se bolje drži kroz vrijeme. Prošle smo se godine s maceracijom, hladnom, igrali na kerneru, u dužini od šest sati, te na rizlingu rajnskome, u dužini od 12 sati.

Vrijedi podsjetiti da su se Kosovi okušali i u domeni jantarnog vina, i izašli s vinom Coctura. Rajnski rizling iz berbe 2015. macerirali su 183 dana, dakle oko šest mjeseci, a istodobno s maceracijom odvijala se i alkoholna fermentacija, nakon maceracije i vrenja na vlastitom kvascu slijedilo je duže dozrijevanje u velikoj posudi a onda i odležavanje u butelji, eto tek sada vino pokazuje pomalo spremnost za konzumaciju…

Karlo Kos preuzima kormilo u situaciji koja je sve drugo do li lagana i jednostavna, zbog corona-virusa koji je u društvu donio velike poremećaje. Možda je s jedne strane i bolje za mladog, žilavog i za dokazivanje željnog čovjeka da je tome tako nego da je sve onako učmalo kako je bilo, jer ove nove okolnosti ne dopuštaju uspavljivanje a kod iole prkosnih – jačaju žilavost!… ♣

Swanky Monkey Garden WoW

MALVAZIJA SESTO SENSO, TURBO TERAN i KOŠULJA BIJELA… BEZ MRLJE! – Netko bi rekao: neizvedivo! A ipak, bilo je izvedivo.

Klaudio Tomaz u Zagrebu s dvostrukim magnumom turbo terana Barbarossa superior, u društvu s WoW-icama Vlastom Pirnat i Zdenkom Mesić (Marko Čolić)

Otac i sin Klaudio i Antonio Tomaz (Marko Čolić)

Ugostiteljski objekt novohrvatskog junky/funky naziva Swanky Monkey Garden nalazi se u Zagrebu, preciznije u srcu grada, u Ilici, gdje je, inače, i hostel, WoW – izgovorom WauuViceee – čine hrvatsku organizaciju žena u vinu-vinoljubica, koje, vidjelo se to po njihovu odazivu na događanje (predsjednica udruge WoW Sanja Muzaferija sa sigurne epi-socijalne distance iz svoje vikendice na Krku objasnila je da je susret kod Swanky Monkeya bio ne, kako je to inače slučaj, edukativnog karaktera, nego kao opušteno druženje u znak veselja što su upravo bila popustila anti-corona ograničenja; dirigentice zagrebačkog programa bile su WoW-članice Vlasta Pirnat iz Uprave i vinski educirana i tržišno aktivna Manuela Maras, one silno vole istarskog vinara Klaudija Tomaza, do mjere da ističu kako Tomazi svoju mineralnu Malvaziju 2019 Avangarde, posluženu, inače, ovom prilikom, nakon lepršavog ležernog svježeg roséa Flaminio 2019 od terana, smatraju najboljom malvazijom ikad izašlom iz njihova podruma. Usput, opazio sam da ipak zapravo radije piju četiri godine stariju Malvaziju Sesto Senso, a da ne govorim o usijanju što među njima nastaje kad se najavi crveni kralj podruma Tomaz – Teran Barbarossa, u abartiranoj i, potom, posebno, u turbo verziji! Za kraj, nepojmljivo: osobito naočiti Klaudio Tomaz, u pratnji sina Antonija, pojavio se te večeri u Zagrebu među brojnim vinoljubicama WoW u sniježno-bijeloj košulji koja je u istinsku opasnost došla kad je točen Teran Barbarossa 2017, a pogotovu kad je otvarana trolitrenka turbo Terana Barbarossa 2017, međutim, na rastanku camicia bianca ostala je i bez crvene mrlje i bez ijedne blonde ili brinetne vlasi, što za camiciju scuru Tomaza juniora Antonija ipak ne bih mogao tvrditi…

Vinski posjed Tomaz nalazi se u samom srcu Istre, uz piktoreskni Motovun. Na više od 20 hektara vinograda dominiraju za Poluotok tipične sorte – Malvazija istarska, Teran i Muškat bijeli. Posebnost podruma su Malvazija Sesto senso i terani Barbarossa.

Malvazija Sesto Senso 2015 od odabranih je bobica s najboljih mikro-položaja na ukupno sedam Tomazovih hektara zasađenih Malvazijom istarskom. Pri vinifikaciji provedena je maceracija od nešto duže od dva tjedna, a pazilo se da pri fermentaciji temperatura ne prijeđe 20 Celzijevih stupnjeva. Poslije alkoholnog vrenja vino je odležalo na miru oko osam dana na grubom talogu a onda je tekući dio preseljen u drvo, na 18-mjesečno dozrijevanje na finom talogu u 500-litrene bačve, dio u hrastove, dio u one od bagrema (akacije) a dio u one od duda (murve), drvo za te bačve sezonirano je bilo, naglašava Klaudio Tomaz, sedam godina! Slijedilo je sljubljivanje u inoksu gdje je vino prije punjenja provelo tri mjeseca. Prije izlaska na tržište još je tri mjeseca ležalo u podrumu u butelji.

Kod Terana Barbarossa 2017 iz butelje 0,75 lit valja spomenuti to da je riječ o vinu, označenome kao vrhunsko, nastalome od grožđa koje je nakon pune zrelosti a na odrezanim lucnjevima ostavljeno još neko vrijeme na trsju na prosušivanju, tako da je u vinifikaciju ušlo sa 21,8 baboa sladora i sa 6,4 g/lit ukupne kiselosti, da bi taj teran sada u butelji imao 14,5 vol % alkohola i 5,6 g/lit ukupne kiselosti. Tomaz je međutim dio grožđa iz berbe 2017 ostavio na prosušivanju i na prostirkama i nešto duže, tako da dobije još veću koncentraciju. Taj turbo Teran Barbarossa 2017 nakon dozrijevanja u drvu napunjen je, kao ekskluziva, u trolitrene boce (dvostruki magnum) i tek treba izaći na tržište. ♣

Mali vinski razgovori: Vrijemeje i za… Madunića

ZAGORSKA GRAŠEVINA NADMAŠILA SLAVONSKU! – U promidžbu hrvatskih proizvođača vina i njihove kapljice uz mnoge blogere uključio se i čovjek krupnog glasa i stasa Vjekoslav Madunić iz najjačeg i središnjeg medija javnog informiranja u nas, osoba koju poznajemo kao spikera na Hrvatskom radiju. U više već navrata u Metropolu, gdje su najjače koncentrirani novinarstvo i ugostiteljstvo, dovodio je na male vinske razgovore pod nazivom Vrijeme je za… vinare iz raznih krajeva. Najnovije dvije prezentacije Madunić je održao odmah nakon što su bile popustile mjere ograničenja Nacionalnog stožera za borbu protiv corona-virusa, prvi na redu bio je vinogradar i vinar Gojko Soldo iz Vetova kod Kutjeva, a onda je red došao na Ivana Sokača iz stubičkog kraja. Soldo je na kušanje donio 10 uzoraka, Sokač također 10. Nakon Sokača svoje eno-uratke pokazala je kuća Trdenić (Tomislav i Krešimir) iz Moslavine.

Vjekoslav Madunić s Hrvatskog radija (treći slijeva) i njegovi gosti Gojko Soldo (drugi slijeva) i sin mu, te, kao pomagač u prezentaciji, stručni suradnik sommelier Tomislav Jakopović (sasvim lijevo) (Marko Čolić)

Madunić se kao moderator potrudi podrobno predstaviti gospodarstvo koje pozove u goste, u tome smislu upomoć pozove nekog stručnjaka iz enoloških i/ili sommelijerskih krugova da komentira vina. U sva tri navrata Maduniću se pridružio sommelier Tomo Jakopović. Jakopović je pokazao da se dobro snalazi u ovoj ulozi komentatora vina na javnom skupu, posebno uvjerljiv bio je na prezentaciji uzoraka Ivana Sokača.

Ivan Sokač sa svojim finim zagorskim vinima, među ostalima i s graševinama (Marko Čolić)

Ivan Sokač stigao je iz Strmca kod Stubičkih Toplica. Mali proizvođač vina, s ukupno 8000 loza, sa sedam sorata, te s godišnjom proizvodnjom od ukupno oko 12.000 litara. Glavni vinogradi nalaze se na poziciji Rebar, gdje su i klet te manja kušaonica, a Sokačevo trsje je i na Krču i Potkrču, loza je na nadmorskoj visini od 200 do 250 metara.

Vina koja smo imali priliku kušati – sva vrlo dobra! Iako (zasad još) amater, Sokač ih kreira vrlo pažljivo i precizno, što je kao navika u radu zacijelo vezano uz njegovo osnovno zanimanje, naime on je elektroničar, vlasnik tvrtke Elektron, i kao što mora biti precizan u svom glavnome poslu jer je odgovoran za proizvodnju opreme za mjerenje i regulaciju temperature, tlaka, vlage…, tako nastoji biti precizan i u stvaranju vina. U vinogradu i podrumu ne čini ništa sam i na svoju ruku, nego se konzultira sa strukom, savjetnik u vinskom segmentu mu je enolog Krešimir Hren iz znane i afirmirane zagrebačke konzultantske kuće Enoexpert u kojoj je, inače, i enolog Miodrag Hruškar. Među malim tajnama Ivana Sokača kao podlozi za visoku kakvoću vina su, uz, logično, na vrijeme obavljene radove u vinogradu i, što se veli, apotekarsku čistoću u podrumu, nizak prinos po trsu – do 1,5 kg, zatim prikladan termin berbe, ručna berba, selekcija grozdova, maceracije bijelih sorata do i osam sati u preši i davanje vinu dovoljno vremena da dozori prije nego što će na stol i u konzumaciju.

Krešimir Trdenić i Tomo Jakopović (Marko Čolić)

Krešimir Trdenić kao enolog posjeda Trdenić, imanja inače i u vlasništvu brata mu Tomislava, donio je sa sobom pet vina – Škrlet 2019, zatim Škrlet 2017 private collection i Škrlet 2015 private collection, potom Pinot bijeli 2017 private collection, pa Pinot sivi 2017 i Pinot gris founder’s reserve, kao i Rosé 2018 (cabernet sauvignon 2015 i portugizac), dodatno su na listi bila i vino od jagode i vino od kupine… Nastup obitelji Trdenić, koja se dosta trsi oko autohtone sorte Moslavine Škrleta, nekako se u Zagrebu zgodno poklopio s podjelom medalja u sklopu festivala Vina od davnina (inače odgođenog za bolje dane!) najbolje ocijenjenim vinima od naših autohtonih kultivara u zagrebačkom Westinu. Na tom ocjenjivanju Trdenići, koji inače gospodare sa 15 hektara vinograda i godišnje proizvedu oko 150.000 litara vina od čega su tri tipa škrleta, za Škrlet 2015 Private Collection i za Škrlet 2017 Private Collection osvojili su srebrnu medalju. ♣

Uz Sutlu kao državnu granicu

OD ŠIPONA 1989 ZA DORUČAK, DO DEBELUHA ZA RUČAK – Ograničenja smanjena do ukinuta, i skok preko rijeke Sutle bio je neizbježan. Pjenušac je postao nekako uobičajen za doručak a mr. Janez Istenič posebice u najnovije vrijeme već više puta pozivao je na svoj posjed u Bizeljsko, međutim baš tog petka proboja nach Bizeljsko on je bio na moru, ali časopis Svijet u Čaši i blog Suhiucasi imaju duž one strane malene rijeke Sutle odnosno Sotle već godinama dosta prijatelja i znali smo dobro kamo još možmo poći na svečani doručak da obilježimo ponovni početak eno cro/slo druženja naprasno prekinut zbog covida19.

Simon Pinterič u čast gostiju iz Zagreba koji su mu stigli praktički prvi nakon ukidanja covid19-ograničenja otvorio je crnim plijesnima raccodium cellare obraslu butelju šipona iz daleke berbe 1989. a u odličnoj formi!

I, eto nas na Bizeljskome kod vinogradara/vinara Simona Pinteriča koji je u stanju i pri volji s dragim gostom podijeliti vrlo zanimljive stvari u čaši, od mladih bijelih vina ali i vrlo vrlo dobrih crnih vina (dornfelder, frankovka, crni pinot) iz njegove produkcije do arhivskih i s crnim plaštom zvanim raccodium cellare ogrnutih graševina i šipona iz vremena dok je car na posjedu bio Simonov otac Milan. I tako je naš doručak na Bizeljskom krenuo sa – Šiponom 1989! U odličnoj formi!

Jedino ispravno rješenje za dalje, za ručak, bila je Osterija Debeluh u Brežicama, gdje stoluje višestruko nagrađivani chef i sommelier Jure Tomič (kod njega je na praksi bio sin konavoske obitelji Karaman znane po malvasiji dubrovačkoj!) i gdje su ponuđeni maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena te pečena pačja jetra popraćena lijepim

U Ostariji Debeluh u Brežicama: maestralno prigotovljeni tartar biftek od jelena, te odlične praline

lokalnim chardonnayem i crnim pinotom od Lipeja i odličnim vipavskim cabernet sauvignonom Lapor od Krapeža, za finale, domaće praline i ružičasti pjenušcem našeg Tomca (prijateljstvo Sutla-Sotla!)… Pri naručivanju vina oprez: dobro pogledati na vinsku kartu, da se za neka vina koja, makar su dobra, ne zavrjeđuju cijenu kakvu imaju u lokalu (Lipej Chardonnay = 48 € te Lipej Modri pinot = čak 65 €), ne potroši novaca više nego što treba…   ♣

Posavje, Štajerska & Slavonija: Frankovka u prvom planu

ŠAMPION 10. FESTIVALA MODRE FRANKINJE – MIRAZ 2017 FERAVINAFrankovka Miraz 2017 od feričanačkog Feravina osvojila je, s 91 od mogućih 100 bodova, titulu šampiona na ocjenjivanju vina od sorte Frankovka/Modra Frankinja/Blaufränkisch/Kekfrankos/Lemberger, održanom u sklopu tradicijskog, sada već 10. međunarodnog festivala što ga je bilo lansiralo slovensko mjesto Sevnica. Ovo sada je ponovljeni vrhunski uspjeh Feravina, naime na četvrtom festivalu u Sevnici Feravino je s Frankovkom Miraz 2012 također osvojilo šampionski naslov.

Na ocjenjivanje 2020 je prijavljeno nekih 80 etiketa većinom iz Slovenije i Mađarske, tri su bila iz Hrvatske (upravo od Feravina), nekoliko ih je stiglo iz Austrije.

Uzorci koje je, pod predsjedanjem Roberta Gorjaka, novinara i voditelja Vinske Škole Belvin iz Ljubljane, kušala strukovna ocjenjivačka komisija u sastavu Klemen Lisjak, Uroš Valcl, Ožbej Peterle, Bojan Kobal, Grega Repovž, François Button Slapšak, vrednovani su u kategoriji mladih vina, tj. onih iz berbe 2019, zatim u kategoriji 2018. i starijih godišta te barriquea, pa u grupi roséa, grupi pjenušaca i grupi likerskih vina. Evo rezultata, navodim samo uzorke koji su osvojili barem 85/100 bodova kao, na mnogim ocjenjivanjima vina a posebice na ovim našim prostorima, praga za zlatnu medalju.

Vlasnik Feravina Ivan Ergović u razgovoru s enologom Matjažom Lemutom, inače vlasnikom vinskog posjeda Tilia u Vipavskoj dolini a koji mu je prijatelj i kojega je angažirao kao savjetnika u svom vinskom podrumu. Feravino proizvodi frankovku u četiri varijante: kao novu, sasvim mladu, crnu i pod nazivom Mlada, kao bazno crno vino pod nazivom Frankovka Dika, zatim kao feričanački špic-crnjak Frankovka Miraz, te kao ružičasti pjenušac

Jenny Šimić iz marketinga feričanačkog Feravina i j glavni urednik Svijeta u čaši, u čast šampionskog naslova koji je za Frankovku Miraz 2017 Feravino osvojilo na nedavnom ocjenjivanju frankovki u okviru festivala frankovki u slovenskom gradu Sevnici… (fotke, Marko Čolić i Marinko Petković)

Berba 2019, samo dva proizvodjača dostigla su 85/100 bodova: 1) Stane Možič MODRA FRANKINJA 2019 (85,00); i 2) Bogdan Dular MODRA FRANKINJA 2019 (85,00)

Starija godišta & barrique, s bodovima od 85/100 naviše: 1) Feravino 1804 FRANKOVKA MIRAZ 2017 (91,00); 2) Bodry Winey BODRI SZEKSZARDI KEKFRANKOS GUROVICA SELECTION 2017 (91); 3) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2017 (90,00); 4) Hiša vin Emino MF EMINO 2017 (90,00); 5) KZ Krško MODRA FRANKINJA 2017 (90,00); 6) Heimann Csaladi Birtok KFT SZIVEM KEKFRANKOS 2018 (89,00); 7) Žaren doo. ALBIANA MF 2017 (89,00); 8) Heteni Winery Indivinum KFT BLUEFRANK 2011 (89,00); 9) Vinska klet Šuklje VRBANJKA 2018 (88,00); 10) Andrej Repovž MF BARRIQUE 2017 (88,00); 11) Kobal Since 1931 Kmetija Kobal MODRA FRANKINJA 2017 (88,00); 12) Faktor Kereskedelmi Father KEKFRANKOS 2017 (88,00); 13) Vinska klet Frelih MF 2016 (88,00); 14) Vinska klet Prus MF BARRIQUE 2012 (88,00); 15) Jelenič Marjan MF 2015 (87,00); 16) Karlovček MF 2016 BARRIQUE (87,00); 17) Bock Boraszat KFT BOCK VILLANYI KEKFRANKOS 2017 (87,00); 18) KZ Metlika vinska klet MODRA FRANKINJA 2017 (86,00); 19) Hungexvin KFT KEKFRANKOS 2018 CREATOR (86,00); 20) Karlovček MF 2017 (86,0); 21) KZ Šmarje Hiša Vin Emino EMINO MF EMINO 2018 (85,00); 22) Vinska klet Šuklje ŠUKLJE LODOMA 2018 (85,00); 23) KZ Krško MF CLASSIC 2017 (85,0)

Pjenušci: 1) Vino Kozinc 2017 SUHO (88,00); 2) Vino Kozinc 2016 BRUT ROSÉ (88,00) 3); Vino Kozinc 2017 BRUT ROSÉ (85,00); 4) Feravino 1804 2018 ROSÉ (85,00).

Što se tiče Festivala frankovke, zasad se još ne zna što će biti. Bilo je planirano da se održi poslije ljeta, međutim s obzirom na povećanje oboljelih od covida19 ne odlučuje se izaći s datumima. ♣

Michael Gross u razgovoru s Vladom Šuškom, koji je s Gordanom Mohorom osnovao MIVU, već godinama vrlo uspješnu kuću za plasman hrvatske i uvezene kapljice i jakih pića.

LAŠKI RIZLING POSTAO BLAUFRÄNKISCH! – Zanimljivost iz slovenskog vinorodnog područja između Ptuja i Podlehnika: mladi austrijski vinogradar-vinar Michael Gross, iz vrlo ugledne vinske obitelji Aloisa Grossa na austrijskoj strani Štajerske u blizini državne granice sa Slovenijom odlučio je nastavak svoje vinska karijere započete u familijarnome krugu u mjestu Ratsch produžiti u Deželi, u znanom vinorodnom predjelu Haloze gdje su Grossovi prije koju godinu bili kupili trsje i odakle već, bazirajući se na sortama sauvignon bijeli i furmint ili po naški moslavac imaju (odlična) vina Gorca. Ovih dana novi potez Grossa juniora: odlučio se na precjepljivanje nekoliko desetljeća starog kupljenog nasada i tako je – u ovom prvome koraku – sorta Graševina od 30-godišnjeg Laškog rizlinga postala 30-godišnja Frankovka! Michael Gross, koji ističe kako se na genetskom materijalu zahvaljuje gradišćanskom vinogradaru/vinaru Georgeu Prieleru, znanom baš po crnome vinu i od frankovke, uzda se mnogo u svoju novu Modru frankinju, prva prva berba očekuje se 2021…

Za one u nas koje zanimaju vina obitelji Gross dobra vijest: u Hrvatskoj se ona mogu naći u vinotekama Galerija vina MIVA! ♣

Okusi Posavja 2020

STEVEN SPURRIER u GODINI DANA PO DRUGI PUT MEĐU SLOVENCIMA – Čovjek koji je, priredivši još 1976. u Parizu povijesni sraz – degustaciju naslijepo burgundijskih bijelih i bordoških crnih vina s jedne i kalifornijske kapljice s druge strane, demistificirao francuska vina i proslavio dolinu Napa, vinski trgovac, ugledni vinski kritičar, organizator i protagonist više značajnih ocjenjivanja vina, od novijeg vremena i proizvođač pjenušaca u Engleskoj, Steven Spurrier u posljednjih godinu dana bio je dvaput među Slovencima. Najprije ga je na proslavi 50-godišnjice šampanjerije na svom posjedu na Bizeljskom ugostila obitelj Istenič, a sad u drugoj polovici lipnja gostovao je, opet na inicijativu Mihe Isteniča ali za razliku od prvog puta na Bizeljskom kad je došao osobno i stvarno, bilo je to virtualno, naime iz svoje kuće nastupio je prigodno pred kamerom kao komentator izabranih vina slovenskog Posavja.

Voditeljica Ksenija Kragl i enolog Albiane Miha Ritonja lijevo, te, desno komentatori iz Slovenije Grega Repovž, Jure Tomič, Gašper Čarman i Miha Istenič, gore uz naslov: Steven Spurrier i Miha Istenič u razgovoru preko ekrana

Dio publike na degustaciji

Događaj je operativno organizirao Centar za poduzetništvo i turizam iz Krškoga koji, između ostaloga, već godinama uz kalendarski početak ljeta na ulicama i trgovima starog dijela Krškoga uz Savu priređuje vrlo dobru manifestaciju Okusi Posavja gdje kao izlagače/ponuđače i promotore lokalnih specijaliteta i plemenite kapljice okupi veći broj na temelju kakvoće ponude i posvećenosti vlastitom teritoriju izabranih ponajboljih chefova kuhinje i vinara. Ovaj put redovno odvijanje priredbe Okusi Posavja, na kojoj se inače svake godine moglo vidjeti i poprilično Zagrepčana i stanovnika Hrvatske uz državnu granicu kao posjetitelja, omeo je, kao i što-šta drugo, covid19 odnosno Corona-virus. Nužnost odgode smotre Okusi Posavja – najavljeno je da bi ako sve bude epidemiološki u redu (a najnovije informacije o porastu broja oboljelih i u Sloveniji i u Hrvatskoj nekako ne zvuče ohrabrujuće) priredba bila unutar datuma 27. kolovoza i 5. rujna, iskoristile su Kristina Ogorevc Račič, direktorica CPT Krško, i njena suradnica na Okusima Posavja  Ksenja Kragl, koje očito imaju dobar osjećaj za značenje eno-gastronomije za turizam, da prihvate prijedlog Mihe Isteniča o najavi novog termina priredbe Okusi Posavja realizacijom gostovanja Stevena Spurriera kao komentatora izabranih posavskih vina preko društvenih mreža a na skupu istaknutih chefova i gastronoma te vinara i eno-gastro novinara na imanju Albiana u sklopu kojega je vinski podrum Žaren, a koje se nalazi u zaseoku Nemška Vas u vinogradarskom krajoliku na nekih gotovo 300 metara iznad Krškoga.

Kod Arbiane: organizatori, vinari, komentatori iz Slovenije

Rekao bih da je događanje – na kojemu su se okupili i predstavnici medija iz Hrvatske, bio pun pogodak, naime degustaciju vina Posavja na kojoj su u prostranoj kušaonici Vina Žaren pred brojnom publikom kao komentatori, ne toliko samih vina koliko važnosti lokalnih vina i kulinarike u turističkoj ponudi i u široj afirmaciji kraja, od domaćih chefova-sommelera-vinara sudjelovali osobno Miha Istenič (direktor, Penine Istenič), Jure Tomič (chef i vlasnik Ošterije Debeluh iz Brežica, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2010), Grega Repovž (chef i vlasnik Gostilne Repovž, sommelier), Miha Ritonja  (enolog, Albiana Estate) i Gašper Čarman (direktor tvrtke eVino, slovenski državni prvak u sommelijerstvu 2013. i 2015),  te preko velikog ekrana Steven Spurrier iz svojega doma, preko:  https://www.facebook.com/events/593613548223723/ pratilo je uživo nekih 1000 osoba a s obzirom da je na istom linku zainteresiranima bilo moguće gledati snimku događaja naknadno pokazalo se da se do kraja večeri broj gledatelja udvostručio. Mamac za gledatelje svakako je bila i obznana organizatora da zainteresirani mogu kupiti vina ponuđena na ovo kušanje po prigodnoj cijeni.

Za kušanje sa Stevenom Spurrierom izabrana su vina Gourmet Rosé 2016 brut, te Passion 2009 brut nature od Isteniča, zatim Sauvignon 2018 od Albiane (Žaren), Cuveé Extrême 2013 Keltisa, te Modra frankinja Luna 2016 od Janka Kobala i Modri pinot 2017 od Lipeja. Ovaj izbor napravljen je, čujem, ne na temelju nekog općeg ocjenjivanja vina Posavja nego po saznanjima enologa i ugostitelja o kakvoći baš tih uzoraka i po tome koliko su baš ta vina tražena i prodavana u ponajboljim restoranima na području Posavja.

Steven Spurrier u uvodnoj riječi na svom nastupu naglasio je kako suvremeni potrošač sve češće traži vina s odrazom terroirea, dakle s pečatom mjesta nastanka. Sva kušana vina opisao je pozitivno, koristeći izraze ljupko, šarmantno, izražajno, sa znakon terroirea, lijepo, originalno, pa sve čak i do extraordinary! Nakon izjava slovenskih komentatora zaključak sa susreta: ustrajati na podizanju kakvoće i izričaja izvornosti posavskih vina, poboljšati organizaciju vinska branše, dobiti kvalitetnog sugovornika u tijelima države i regije, ostvariti čvršće međuprofesionalne odnose i vidjeti da se povećaju broj proizvođača i ukupna količina prepoznatljivog vina što bi spadalo u perjanicu teritorija. (snimke Marko Čolić) ♣

Zagrebački Noel, voditelj Ivan Jug

Michelin 2020 u Hrvatskoj i, po prvi put, u Sloveniji

U VODIČU ZA 2020. JE 70 HRVATSKIH RESTORANA! – Glasoviti planetarni gastro- Michelin u svoj je vodič za 2020. godinu uvrstio 70 restorana iz Hrvatske. U Hrvatskoj već postoje restorani s Michelinovim zvjezdicama, to su 360° (Dubrovnik), Draga di Lovrana (Lovran), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb) i Pelegrini (Šibenik), oni svaki svoju zvjezdicu zadržavaju i u novom Michelinovom vodiču za Hrvatsku za 2020. Od ove godine kao nostitelji Michelinove (jedne) zvjezdice pridružuju im se LD Terrace u Korčuli, koji vodi chef Marko Gajski, te Boškinac iz Novalje, gdje je kuharska zvijezda vrlo kreativni chef Matija Bregeš.

Hotel i restoran Boškinac iz Novalje uvjerio je Michelinove ocjenjivače da mu pripada koja njihova zvjezdica. Boris Šuljić i njegova mlada kuharska ekipa malo su se vježbali zajedno s našim kulinarskim majstorom veteranom-internacionalcem Stevom Karapandžom

Slavlje za Michelinovu zvjezdicu 2020: Boris Šunjić, gastronom i vlasnik novaljskog hotela Boškinac te vinskog posjeda Boškinac i chef Matija u zdravici s čestitarima Antonijom i Borisom Mrgudić sa znanog pelješkog posjeda Bura Mrgudić

Dobitnik oznake Bib Gourman – Dražen Jambriško, Zlatne Gorice, Varaždin-Breg

Hrvatska gastro-scena od 2020. godine bogatija je i za dva Bib Gourmand restorana. Oznaka Bib Gourmand, uvedena 1997, ističe ugostiteljske objekte koji nude visokokvalitetni atraktivni menu s dva slijeda s čašom vina odnosno s desertom po cijeni do 35 €, što bi bilo nešto iznad 250 kuna. Novi nositelji oznake Bib Gourmand u nas su Konoba Škoj s otoka Šolte i Zlatne Gorice Dražena Jambriškog iz Varaždin-brega.

Michelin Plate Hotel-restoran San Rocco, Brtonigla: obitelj Fernetich može biti relativno zadovoljna jer i unatoč coroni Istra ipak ima turista. Michelin plate Mala hiža, Mačkovec, Međimurje: neumorni gastronom Branimir Tomašić svakodnevno se maksimalno trsi u stvaranju ne samo iznimno okusnih jela nego i jela koja namirnicama i moderniziranom domaćom tradicijom u prigotavljanju odlično prezentiraju svoj teritorij!

Michelin još dodjeljuje posebno priznanje za gastronomiju Michelin Plate (Michelinov tanjur), karakterizira ga kao oznaka crtež tanjura s priborom za jelo. U nas ima već dosta nositelja te oznake, primjerice Zinfandel i Bistrò zagrebačkog hotela Esplanade, Mala hiža u Mačkovcu, San Rocco u Brtonigli, Zigante u Livadama, te, opet u Zagrebu, Boban, Apetit, Bistro Apetit by Marin Rendić, Agava, Tač, Dubravkin put. Među novim laureatima, za 2020., šest je restorana iz Splitsko-dalmatinske županije, to su Zrno Soli, ZOI, Kadena, Jeny, Dvor i Konoba Trs. Nositelji Michelinova tanjura iz Dalmacije proslavili su svoja odličja s Jozom Tomašem, predsjednikom HGK-Županijske komore Split, i s njime razgovarali o planovima da se još tješnje suradnjom vežu s lokalnim proizvođačima namirnica i posebno delikatesa koje svakako bitno pridonose kakvoći i originalnosti keracija na tanjuru što ih oni nude. ♣

Uz predsjednika HGK-Županijske komore Split Jozu Tomaša na slici su Vlado Čović (Jeny), Braco Sanjin (Kadena), Mirko Mirčeta (ZOI) i Ivo Vrdoljak (Zrno soli)

HIŽA FRANKO i ANA ROŠ SA DVIJE ZVJEZDICE – Legendarni Michelin po prvi put otkriva Sloveniju kao eno-gastro destinaciju! Inspektori svjetski znanog vodiča ugostiteljskim objektima obišli su teren u Deželi i u svoje najnovije izdanje knjige za 2020. uvrstili su i 52 restorana iz Slovenije. Jednome su dodijelili dvije zvjezdice, a pet lokala dobilo je po jednu zvjezdiceu. Dvije Micheliove zvjezdice osvojili su Hiža Franko iz Kobarida, u kojoj su glavni Ana Roš, svjetski priznata chefica (kod koje je na praksi dugo vremena bio Bernard Korak, sada chef u obiteljskom restoranu Korak na Plešivici!), te Valter Kramar.

Ana Roš, Hiža Franko, dvije zvjezdice, Tomaž Kavčič Pri Lojzetu jedna zvjezdica

Po jednu zvjezdicu primili su dobro nam u Hrvatskoj znani chef i sommelier Tomaž Kavčič iz restorana Pri Lojzetu u dvorcu Zemono kod Vipave, zatim chef Uroš Fauč iz Nove Gorice, chef Jorg Zupan iz ljubljanskog Ateljea, chef Gregor Vračko iz Hiže Denki iz Zgornje Kungote, te chef Uroš Štefelin iz Ville Podvin iz Radovljice. Ostali objekti dobili su priznanja. ♣

Concours Mondial de Bruxelles 2020

PONOVNO SVIJETU u ČAŠI POZIV NA OCJENJIVANJE! – Dear Zeljko Suhadolnik, in 2020, for the first time in its history, the Concours Mondial de Bruxelles will travel to the Czech Republic, hosted by the city of Brno from 4 to 6 September.

For its 27th event, and in conjunction with the South Moravia Region, the National Wine Center – Czech Republic and the Wine Fund – Czech Republic, the Concours Mondial de Bruxelles is inviting you to discover one of Europe’s oldest wine regions, located in South Moravia.

We will be happy to have you with us for the next edition of the Concours in Brno. (Saremmo lieti di averti con noi per la prossima edizione del Concorso a Brno).

Despite its size and relatively small area under vine (approximately 17,900 ha), the Czech Republic boasts over 50 different grape varieties! Below is a glimpse of the events planned as an introduction to the local vineyards:

                Programme – Wednesday 02 September: Arrival of the judges ⦁ Thursday 03 September: An introduction to the vineyards and masterclasses ⦁ Friday 04 September: 1st tasting session ⦁ Saturday 05 September: 2nd tasting session Sunday 06 September: 3rd tasting session Monday 07 September: Departure of the judges

We would be very grateful if you could inform us of your decision as soon as possible, even if you decide to decline the invitation.

Best wishes, Stefania Manfredi, Project Manager, Concours Mondial de Bruxelles

S Louisom Havauxom, osnivačem CMB-a, i njegovim sinom Baudoinom koji je sada na čelu Concoursa, te s Thomasom Costenobleom, enologom i direktorom degustacije. Dosad sam na CMB-u sudjelovao mnogo puta, i zapazio sam da su uzorci iz Hrvatske svaki put prisutni u lijepome broju…

Pitao sam Stefaniju Manfredi je li se možda na Organizacijskom odboru razmatralo to da se u dogledno vrijeme Concours Mondial de Bruxelles – koji se isprva odvijao u Bruxellesu a od 2006. svake godine u nekoj drugoj je europskoj državi i drugome gradu, predlani je po prvi put gostovao i na nekom drugom kontinentu konkretno u Aziji, u Kini u Pekingu – priredi po prvi (ne da onda bude i posljednji!) put i u Hrvatskoj, naime dosad je inače kad govorimo o bivšim socijalističkim zemljama CMB već bio u Slovačkoj (Bratislava) i Bugarskoj (Plovdiv), oba puta sudjelovao sam kao degustator. Sad čekam odgovor… ♣

Séléctions Mondiales des Vins Canada 2020

ULAZNA VRATA u SJEVERNU AMERIKU – Za ocjenjivanje Séléctions Mondiales des Vins Canada (SMVC) kažu da predsdtavlja ulazna vrata za tržište Sjeverne Amerike, a za vinska tržišta i u SAD i u Kanadi kažu da su značajno rastuća, dakle i te kako zanimljiva ponuđačima. Jedno od najcjenjenijih međunarodnih vrednovanja vina i najveće vrednovanje Bakhova nektara u Sjevernoj Americi također je, kao i druga ocjenjivnanja, moralo platiti svoj danak covidu19, što znači da je i ono bilo odgođeno, a kao novi datumi najavljeni su 14. do 20. listopada. Sjeverna Amerika, posebice SAD, za razliku od Europe gdje se corona donekle primirila, ne stoje ovih dana baš najbolje u konfiltu s covidom19, i kako je najavljena mogućnost pojave drugog vala u opasnosti je možda i taj spomenuti novi datum. Predviđeno je da ocjenjivanje bude u Hotelu Delta u Québec Cityju. Ocjenjivanje je pod pokroviteljstvom OIV-a i Svjetske federacije najvećih međunarodnih vinskih ocjenjivanja VINOFED-a.

Evo i praktičnih obavijesti: posljednji dan za registraciju je 22. rujna 2020. Cijena je 253 kanadska dolara, prevedeno u eure to je 174 €, takse su uključene. Rok za prijem uzoraka je 2. listopada 2020. Direktor organizacijskog odbora Réal Wolfe preporučuje da se uzorci za svaki slučaj posalju prije isteka ljeta, mada je registracija predviđena do zaključno 22. rujna! Općenito informacije: www.smvcanada.ca/ Réal Wolfe President – Sélections Mondiales des Vins Canada +1 514 814-3591 • wolfereal@gmail.com ♣

Sajmovi & festivali 2020

AGRA u GORNJOJ RADGONI IPAK OD 22. DO 27 KOLOVOZA – Covid19 pomrsio je račune mnogim proizvođačima hrane i vina, ali i organizatorima eno-gastro sajmova, festivala i prezentacija kojih je u tijeku godine znalo već biti poprilično. I dok tradicijski festival ružičastih vina Pink Day, redovito u predproljetno ili ranoproljetno vrijeme ove godine nije uspio otvoriti vrata ljubiteljima roséa – ali krivac je ne samo corona-virus nego i potres koji je oštetio Muzej Mimara gdje je Pink Day s WoW-icama kao organizatorima na čelu i s brojnim domaćim i inozemnim izlagačima dočekivao ljubitelje roza ali i zelene boje, naime dodatak vinskom programu bila je odlična izložba ekstra-djevičanskih maslinovih ulja biranih naših proizvođača, tako da ćemo, nakon (ipak) virtualnog lipanjskog Pink Weekenda sa Sinišom Lasanom, Marijom Meštrovićem i Ivanom Jugom kao animatorima na Facebooku, na PINK & Green DAY morati pričekati do ožujka 2021.                  

Ali, znani međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam Agra u Gornjoj Radgoni zasad se ne da zaplašiti i ne odustaje, naime iz kuće Pomurski sejem iz Gornje Radgone stiže vijest da će se 58. manifestacija Agre odvijati u Gornjoj Radgoni od 22. do 27. kolovoza! Naravno, ističe se da će se paziti da posebni uvjeti koje propisuje epidemiološka služba budu do milimetra ispunjeni. Nije da prizivam vraga i da sam zloguki prorok, sasvim suprotno: želim organizatorima uspjeh, ali kako je s cobidom19 upravo nedavno ponovno krenulo – pitanje je što će biti na kraju kolovoza…. Kako mi javlja Miran Mate iz Službe za odnose s javnosti Radgonskog sejma, kuća Radgonski sejem svjesna je mogućnosti da se okolnosti toliko promijene da sajam ipak u predviđenom terminu neće moći imati otvorena vrata, te je u slučaju otkazivanja manifestacije spremna sudionicima koji su se prijavili za nastup i koji su uplatili predviđeu kotizaciju za 2020. vratiti uplaćeni novac. ♣

Vino i kultura

PAINTBALL u 230 STRANICAStjepu Martinovića poznajem kao novinara odavna, dok smo radili u nekadašnjoj zagrebačkoj novinskoj kući Vjesnik koja je objedinjavala mnogo redakcija različitih profila. A sad, dva desetljeća nakon nestanka bivše države s kojime je počelo urušavanja novinskog diva do mjere da je danas sjećanje na nj tek neboder bez duše, susrećem gospara Stjepu kao romanopisca i upoznajem ga – na vinskim događanjima! – kao glazbenika! Da mu pisanje romana ide ništa ne čudi – evo, o njemu je zapisano i objavljeno sljedeće: Stjepo Martinović novinar je i književnik koji je na vrhuncu svoje karijere tipkao na pisaćem stroju da bi zatim zajedno sa svojom širokom općom naobrazbom i odnjegovanim višestrukim talentima krajem tisućljeća hrabro skočio u valove interneta i namenuo kriterije koje će teško dosegnuti generacije površno educirane u nervozi smjene milenija. Ispravno procjenjujući da je kombinacija žanrova sve dominantniji književni trend, višestruko nagrađivani književnik miksa ljubavno-avanturističke koktele u kojima demonstrira kako dobro poznaje sve načine ubrzavanja i usporavanja radnje i stila, ali i od početka razjašnjava da ne kani publiku zabavljati samo trikovima zanata. Višestrukim obratima i žanrovskim slojeviima oko čvrste osnovne konstrukcije, uz intrigantan barokni, eruditski stil, iskusni pisac širi publiku koja ga je dosad pratila.

Sviram ti priču: novinar, romanopisac, glazbenik Stjepo Martinović nastupa u sklopu gostovanja vinogradara/vinara Radovana Vukoja u G.E.T. -Vinskim razgovorima Tomislava Stiplošeka u Zagrebu

Stjepi idu sasvim dobro i sviranje i pjevanje! Uvjerio sam se u to nedavno kad je s gitarom nastupio za gostovanja vinogradara i vinara Radovana Vukoja iz Trebinja s BiH-juga u jednom od Vinskih razgovora što ih u Zagrebu organizira Tomislav Stiplošek sa svojim G.E.T. Reportom (G=gastronomija, E=enologija, T=turizam). Kao nešto najnovije vezano uz Martinovića spominjem to da je on upravo, u izdanju Beletre, izašao s novim romanom, s naslovom Paintball. To je priča – na oko 230 stranica džepnog formata i s mekim koricama – koja se možda nije dogodila, a ako ipak jest… nije se mogla zbiti drukčije nego kao što je ovdje ispisani slijed filmskih slika krajolika pusta dalmatinskog otoka i nekoliko protagonista ravnopravnih jednome jarcu i jatima ptica u seobi. Na južnom okrajku ižule u nekoliko dana odvijala se mračna storija koju otad njeni sudionici nastoje izbrisati iz sjećanja, a uspjelo je to samo jednome, s obzirom da ju je odnio sa sobom u smrt. Srazovi grijeha sustižu počinitelje, simulacija rata pretvara se u nesmiljen okršaj. U , SREBRNA: svjetlo na kraju tunela izlaskom iz kojega se otvaraju prostor i vrijeme iznova otkriveng smisla…. ♣

___________________________________________

…..pijte razborito – odgovorno – trijezno • drink wisely – responsibly – soberly…..   

POTROŠAČKI – BUYING GUIDE – PUTOKAZ

VODIČ ZA PAMETNU KUPNJU – 06. 2020 – HINTS TO THE SMART PURCHASE

                                                       

LEGENDA 

Veliki zlatni grozd, Šampion/Big Golden Grape, Champion99 – 100 (ili or: 19,9 – 20 / 4,9 – 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! Jedinstveno! Višeslojno, precizno i visokokarakterno, živo, zrelo, puno i snažno, skladno i elegantno, s dugačkim završetkom / Brilliant! Impressive! Unique! Multilayered, precise and with high character, very alive, mature, full(bodied), harmonious and elegant, with a long finish

Velika zlatna odnosno platinasta medalja/Great gold medal = Platinum medal 95 – 98 (19,5 – 19,8 / 4,5 – 4,8) = Odlično, visoko karakterno, živo, zrelo, elegantno, klasično veliko vino / Excellent, with much character, very alive, mature, fullbodied, classic elegant great wine, long finish

– Zlatna medalja/Gold medal90 – 94 (18,6 – 19,4 / 4,0 – 4,4) bodova = Izvrsno, kompleksno, uzbudljivo, živo, zrelo, profinjeno vino, s vrlo izraženima osobnošću i stilom / Outstanding, complex, exciting, alive and mature, very refined, with high style and quite a big personality

Srebrna medalja/Silver medal85 – 89 (17,5 – 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito dobro i tipično, složeno, moguće i s izgledima da se i još razvije, za ipak nešto zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, with chances to develop even more, still for somewhat exigent consumer

–  80 – 84 (15,5 – 17,4 / 2,1 – 2,9) = Korektno, može biti sortno prepoznatljivo i stilom definirano, bez neke uzbudljivosti / Correct, may be varietal recognizable and in a certain determinated style, but not exciting

– 7179 (11,0 – 15,4 / 1,1 – 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / Average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use

Ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Nisko-prosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid

⇑ – trošiti •  ⇗ – trošiti ili još čuvati •  ⇒ – čuvati •  – trošiti svakako uz hranu

HRVATSKA   CROATIA

Bregoviti sjeverozapad / Hilly northwest

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2017 – SOKAČ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje, područje oko Stubičkih Toplica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Rebar Donji • kosina/slope = 10 ̊ • nadmorska visina/altitude asl: 215 m • ekspozicija/exposition: jugo-zapad/southwest • tlo/soil: ilovasto/loamy • sorta/variety: Graševina (Welsh Riesling) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 6500 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija ukupno/skin contact in total: 3 sata/hours • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 6 mjeseci/months • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall & slim • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: 3000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat – ne djeluje kao kvalitetan/impression of no needed quality OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp/premium with controlled geographical origin • suho/dry • 13,0 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – obično/OK – simple • vino zavrjeđuje bolji tip butelje, bolji čep i bolju etiketu/for this wine better bottle type, cork and the label are required • čitljivo/legible: slabo – presitna slova/badly – to small font VINO je/WINE is: kompleksno, karakterno, mineralno, toplo, živo, po meni spada u tek (na žalost!) malenu grupu ozbiljnih suhih vina od Graševine u Hrvatskoj općenito. Lijepe žive kristalno bistre žućkasto-zelenkaste boje, vrlo dobre gustoće. Diskretnog je ali punog i trajnog mirisa, aromatski se dosta razlikuje od slavonskih graševina što je i logično, voćno-cvijetni štih na koji smo se naviknuli kod većine graševina na tržištu Hrvatske ovdje je prilično podređen (to smatram prednošću!) mineralnom tonu. U ustima lijepo zaobljeno, živo i svježe, stanovitu slast donekle ali ipak uvjerjivo u pozadini drže slanost i dobra kiselost. Tijelo čvrsto, finiš dugačak umami! • odlična cijena u Vrutku! SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: klasična plata s domaćim nareskom, pečena teletina, bijela riba s gradela, gregada, brudet • 12 ̊ C • čaša/glass: srednje velika/medium large one – tip/type: rhine….

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2019 – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Krašić ■ VINOGRAD/VINEYARD: Gorice, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 200-280 m • tlo/soil: glina i lapor/clay, marl • sorta/variety: Graševina • loze stare/vines old: 12-20 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel – maceracija hladna ukupno, na temperaturi/skin contact in total, at the temperature: 24 sata/hours, 5 ̊C • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 3 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall, slim • 0,75 lit OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO • suho/dry • 12,50 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: ugodno, nekomplicirano, skladno, dosta nježno, živo, lijepo osjvežavajuće. Svijetle slamnato-žućkaste boje, diskretna mirisa, na bijelo koštićavo voće, provlači se i floralna nit. Usta voćna, mekana, lijepo zaobljena, tijelo tanje, finiš čak relativno solidne dužine SERVICE: ⇑ • 10 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: rhine….

 (mpc/pp: XL) PINOT NOIR MARQUIS 2017 estate grown limited edition – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Krašić, Novaković Gorica • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Pinot crni • loze stare/vines old: 7 – 45 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: maceracija/skin contact: 45 dana/days, na/on: 5 ̊C • fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 18 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – (nepotrebno) teška/(unnecessarily) heavy • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko/premium s kzp/controlled origin • suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – elegantno/OK – pedantly – elegant • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: pinotno svjetlije rubinske boje koju kao da pomalo počinje zahvaćati granatna nijansa, na unutrašnjoj stijenki čaše formira dosta debeo film. Miris je dobro izražen, s dosta je zrelog a ponešto i posušenog tamnog bobičastog voća, protkan floralnim (divlja ruža?) i, nježno, začinskim nitima te notama razvoja tijekom dozrijevanja u drvenoj bačvici. Usta intenzivnija, djeluju bogatije od nosa, mirodijski segment kao da je ovdje upotpunjen dodirom začinskog bilja, poput metvice. Usta mekana, lijepo zaobljena, donekle slasna i s dozom kremoznosti. slankasta, s dobrom kiselosti što pridonosi živosti, tijelo vrlo dobro, finiš dosta dugačak umami, primami SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: pečenja od peradi, teletine… • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bourgogne

(mpc/pp: M-L) PINOT CRNI ROSÉ 2019 – KOS Karlo & Željko ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Pinot crnipristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu/fermentation in stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Prigorje Bilogora, Zelina – kvalitetno s kzp/quality, with controlled origin • suho/dry • 12,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: čisto, uredno, s izraženim notama mladosti, živo, nekomplicirano, lepršavo, prikladno za pijuckanje i za osvježenje osobito u vrućim ljetnim danima. Lijepe nježne moderne svijetle ružičaste boje, na nosu dobrog intenziteta, aromatski prema tamnom bobičastom-jagodičastom voću (malina…), u ustima s vrlo dobrom kiselosti, skladno, tanjeg tijela, srednje dugačkog svježeg finiša SERVICE: ⇑ • preporuka za jelo/dish recommendation: • 10-12 ̊C • čaša/glass: mala/small – tip/type: bordeaux

Pjenušci

(mpc/pp: L-XL) 88 BARUN MANZONI ELEGANCE extra brut – BARUN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Novaković Gorica • kosina /slope • nadmorska visina/altitude asl: 286 m • tlo/soil: lapor/marl • sorta/variety: Manzoni bijeli (križanac/crossing Riesling x Pinot blanc) • loze stare/vines old: 7 godina/years • gustoća nasada/plantation density: 5000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic • berba/harvest: malo ranija od redovne/a bit earlier than normal PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification: fermentacija u inoksu – maceracija, ukupno/skin contact, in total: 24 sata/hours; 5 ̊C PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: klasična/classical(champenoise) • u boci na kvascu/in the bottle on the lees: 18-20 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Plešivica ZOI/PDO – vrhunsko • extra brut • 12,10 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is drukčije od većine drugih pjenušaca s kojima se najčešće susrećemo, a drukčije je i jer je od sorte što – za razliku od chardonnaya, rizlinga rajnskog, graševine, na koje smo se naviknuli da ih nađemo i u pjenušcu – teško da je očekujete u šampusu, ne zato što ne bi bila primjerena nego zato što nije toliko raširena, barem na ovim našim prostorima. Ali ta se sorta s obzirom na voćnost i kiselost, nužne svakom boljem pjenušavom vinu, pokazuje baš lijepo primjenjivom i za šampus, posebice za pjenušce koji, barem u prvoj fazi svojega razvoja, više igraju na voćnost nego na klasične note korice kruha, brioš… Lijepe pune slamnato-žute boje, jako dobrog perlanja mnoštvom sitnih mjehurića koji pri gutljaju fino škakljaju nepce. Mirisom iskazano, trajno, ide u pravcu bijelog koštićavog voća poput zrele ali istodobno i kiselkaste jabuke, nazočne su niti citrusa, korice limuna, slatkog začina (cimet u tragovima?), ali tu je i osjet i fenolnoga, zacijelo ostvarenoga maceracijom. Manzoni Elegance dobro je izražen i u ustima, dosta voćan, s finom slasti kojoj svojim preplitanjem fino gorkasta fenolna nijansa i dobra kiselost ne daju da jače dođe do izražaja, čineći tako okus složenijim i zanimljivijim. Tijelo dobro do vrlo dobro, finiš solidne trajnosti ■ SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne

Orange

(mpc/pp: L) COCTURA 2015 – Karlo i Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora, Zelina ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope • sorta/variety: Rizling rajnskipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija i maceracija/fermentation and maceration: drvo/wood container – maceracija ukupno/skin contact in total: 183 dana/days ? mjeseci/months – kvasci/yeasts: prirodni, autohtoni/natural, indigenous – bez aditiva/no additives • nefiltrirano/not filtered ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: rhein/alsace ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,0 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: drukčije od većine, pripada stilu za koji valja imati afinitet. Lijepe je jantarne boje, već na oku pokazuje dosta dobru konzistenciju. Solidno izraženo i dosta trajno na nosu, miris je ugodan, ali ne na razini očekivane višeslojnosti. Sortnost je u aromatskom smislu pokrivena osjetom maceracije, no na sortna svojstva upućuje dobro izražena ali nimalo napadna i smetajuća kiselost. U ustima vino djeluje kompleksnije nego na nosu, fino je zaobljeno, slankasto, s dosta živosti. Tijelo je dobro do vrlo dobro, finiš dosta dugačak SERVICE: ⇗ • 13 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – velika/large one – tip/type: rhine….

Graševine – Sokač, Marquis pinot crni – Barun, Dingač – Kiridžija i Plavac mali primus – Rizman

Dalmacija

(mpc/pp: M) BURNUM CUVÉE 2018 – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin, Vrlika ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Chardonnay, Pošip, Maraština, Viognierpristup u trsju/approach in the vineyard: klasičan/classic ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: 13,3 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: čisto, donekle složeno, skladno, s nitima mineranoga. Slamnato-žućkasto, zelenkasta nijansa, na nosu daje na zrelo bijelo koštićavo voće, malo i na orašasto voće, provlače se i note floralnoga – bijelo cvijeće, te maslaca, usta zaobljena, živa, s notom slasti, s blagom slanosti koja drži živost, tijelo vrlo dobro, finiš solidne dužine SERVICE: ⇑ • 10-12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bourgogne

⍟ ⍟ ⍟ ⍟. (mpc/pp: XXL) DINGAČ 2017 – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: Dingač • kosina/slope • nadmorska visina/altitude asl: 70-120 m • ekspozicija/exposition; jug /south• tlo/soil: crvenkasto, s dosta kamena/a bit red, rocky • sorta/variety: Plavac mali • gustoća nasada/plantation density: 10.000 loza/vines per ha • pristup u trsju/approach in the vineyard:prirodi prijateljski/nature friendly • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • maceracija/skin contact: cca 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux – visoka vitka/tall slim – ne baš prikladna za ovaj tip vina/not appropriate to the type of wine • 0,75 lit • ukupno proizvedeno boca/bottles produced in total: cca 5000 ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Dingač ZOI/PDO • suho/dry • 14,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, sortno lijepo raspoznatljivo i porijeklom tipično, puno i snažno, toplo, skladno, ima i eleganciju. Tamne ali ipak providne rubinske boje, lijepo izraženo na nosu, bouquet je spoj nota tamnog koštićavog voća (suha šljiva), i plemenitog drveta te slatkih začina od boravka u bačvi, u ustima puno, lijepo zaobljeno i mekano, toplo, tanin zamjetan, fino zrnat, dobro pripitomljen, tijelo čvrsto, završetak dugačak SERVICE: ⇗ • preporuka za jelo/dish recommendation: tamna mesa, pečena i pirjana, divljač, zreli tvrdi sir / red meat, roasted and long stewed, game, mature cheese • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux….

(mpc/pp: L-XL) PRIMUS 2016 plavac mali – RIZMAN ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija, Komarna ■ VINOGRAD/VINEYARD: vlastiti/own • kosina/slope • sorta/variety: Plavac malipristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski (organski)/nature friendly (organic) – službeni Eko-znak na etiketi/official Eco sign on the label: da/yes • berba/harvest: redovna PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes • vinifikacija/vinification, fermentacija u inoksu • dozrijevanje/maturation: barrique 225 lit – tonneau (500 – 600 lit) • na kvascu, koliko dugo/on the lees, how long: 12 mjeseci/months ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija • suho/dry • 13,5 vol% ■ DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno – estetski i marketinški jako dobro/OK – pedantly – from the point of esthetics and marketing very good • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: višeslojno, vrlo skladno, mekano, ukroćenih tanina, elegantno. Lijepe žive rubinske boje, na unutarnjoj stijenki čaše stvara debeli film od kojega nastaju lijeno cijedeće suze, već na pogled do izražaja dolazi gustoća. Miris je dobro iskazan ali je s manje žestine nego što to zna obično biti kod plavca, nekako kao da više podsjeća na tribidrag nego na čisti plavac, no sorte su u tijesnom rodu na bazi roditelj-nasljednik, Nos je bogat i trajan, privlačna mješavina zrelog do i prosušenog tamnog voća poglavito mješavina zrelog do i prosušenog tanog voća prmjerice šljive, pa mediteranskih začina, te tragova, od kontakta s drvom, nježnih nota palenja, pa, naposljetku,i rezultata razvoja kroz posljednje četiri godine, Usta nude nastavak arome iz nosa, topla su i zaobljena, dojam je i nijanse kremoznosti. Fina slast miješa se sa slanošću i vrlo kvalitetnom kiselošću. Tijelo vrlo dobro, završetak mekan, dugačak SERVICE: ⇗ • 18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: L) PLAVAC TAJANO 2017 Plavac mali – KIRIDŽIJA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pelješac ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina/slope + ravnica/plain, field • Tajano nastaje kupažiranjem vina od/is a mix of Plavac mali s Dingača, te Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja • sorta/variety: Plavac mali s Dingača – 40 % & Plavac mali, Marselan i Cabernet sauvignon iz polja/field – 60 %, svaka sorta vinificira se zasebno, kasnije se vina pomiješaju/each variety vinified separately • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly PODRUM/CELLAR: selekcija grozdova/selection of grapes ■ maceracija/maceration: inox/stainless steel – 6-7 dana/days • dozrijevanje/maturation: drvo i inox/wood and stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO Srednja i Južna Dalmacija – vrhunsko s kzp/premium with controlled origin. • suho/dry • 13,5 vol% • ukupno proizvedeno/produced: cca 1500 lit DIZAJN/DESIGN: uredno/OK • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: složeno, djeluje kao zrelo, prilično mekano, toplo, skladno. Žive rubinske boje, već na oko pokazuje gustoću. Na nosu diskretno ali trajno, ide prema Plavcu, raspoznaje se nijansa suhe šljive. Aroma se prenosi u usta, gdje se vino pokazuje zaobljenim, s dobro ispeglanim taninom, slankasto, s vrlo kvalitetnom kiselosti (Marselan!), živo. Tijelo vrlo dobro, finiš dugačak SERVICE: ⇗ •18 ̊C • čaša/glass: velika/large one – tip/type: bordeaux

(mpc/pp: M-L) BURNUM CUVÉE 2017– BURNUM VRBNIČKO SELO  ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Kninsko vinogorje ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux  • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: vrhunsko s kzp • suho/dry • 12,8 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno – pedantno/OK – pedantly • čitljivo/legible: dobro/good VINO je/WINE is: lijepe žive pune rubinske boje, na pogled ostavlja dojam da je vrlo dobre konzistencije, mirisa dobrog intenziteta, u ustima vrlo živahno, robusno i vrlo toplo. Predstavlja se kao dosta moćno, i ukazuje na to da dolazi s vinogradskih pozicija dosta većeg potencijala od očekivane razine na kojoj se kapljica pokazuje u čaši. S obzirom na stanovitu neotesanost i na nosu i na nepcu, utisak je da je napunjeno i pušteno na tržište neodgovarajuće, odnosno da je nedovoljno dugo njegovano tako da snaga/struktura u simbiozi s nijansom prženoga te živost (slanost povezana s mineralnosti, kao i vrlo dobra kiselost) nisu u simbiozi na kolosijeku elegancije. Šteta!  SERVICE: ⇗ • 16-18 ̊C • čaša/glass: velika/big one – tip/type: bordeaux….

Pjenušci

(mpc/pp: ) BURNUM 2018 suho – BURNUM ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Dalmatinska zagora, Knin ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: babić PJENUŠCI, metoda/SPARKLINGS, method: bez oznake na etiketi/no infos on the label ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: champagne – prozirna • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: pluto/cork ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: kzp • suho/dry • 11,9 vol% ■ VINO je/WINE is: čisto, uredno živo, s dobrom kiselosti, nekomplicirano, u vrijeme vrućina može lijepo poslužiti za osvježenje. Boja mu je ružičasta, svijetla, između nijansa luka i bakra, perlanje isprva s većim mjehurićima postupno se pretvara u sitne mjehuriće miris nudi voćnost a blago je i u pravcu nota korice kruha, usta živahna, skladna SERVICE: ⇑ • 8 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: champagne….

Istra & Kvarner / Istria & Quarnaro

(mpc/pp: XXL) TERAN BARBAROSSA 2017 – TOMAZ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Hrvatska Istra ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: Teran • grožđe prosušivano na trsu/grapes dried on the vine PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: drvo/wood OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: ZOI/PDO – Hrvatska Istra – vrhunsko s kzp • suho/dry • 14,5 vol% ■ VINO je/WINE is: uvelike u znaku kontakta s drvetom, u organoleptici sortnost i voćnost su mu ostale poprilično u drugome planu. Intenzitet herbalnoga I fenolnoga a istodobno i slatkih začina od, rekao bih, paljenja bačve, odmaže eleganciji i profinjenosti. Tamne je, gotovo neprobojne rubinske boje, na oko odaje solidnu gustoću. Miris ide u pravcu drva i fenolnoga, mirodija poput vanilije i, u tragovima, cimeta, a tek u pozadini se dade naslutiti nešto tamnog bobičastog voća. Usta su zaobljena no stanovitu kremoznost malo razbijaju herbalne note poduprte nitima izraženije, teranu svojstvene kiselosti. Tijelo prilično snažno, trajnost dugačka SERVICE: ⇑ ⇗ ? • 18 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux, bourgogne, rhine….

Slavonija & Hrvatsko podunavlje / Slavonia & Croatian Danube region

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2018 – SOLDO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Vinogorje Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vetovo (naziv dolazi od Vetrovo, jer ondje stalno pirka vjetrić/the name deriving from Vetrovo, because of the continuous light wind=vjetrić) • blaga kosina/soft slope • nadmorska visina/altitude: 250 m • tlo/soil: pjeskovito • sorta/variety: graševina • gustoća nasada/plantation density: 5500 loza/vines per ha • prinos po trsu/yield per vine: 2 kg PODRUM/CELLAR, vinifikacija/vinification: u inoksu/in stainless steel • dozrijevanje/maturation: inoks/stainless steel ■ BOCA, tip/BOTTLE, type: bordeaux • 0,75 lit ■ ZATVARAČ/CLOSURE: aglomerat OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: Slavonija, Kutjevo, vrhunsko vino s kzp • suho/dry • 13,5 vol% DIZAJN/DESIGN: uredno/OK VINO je/WINE is: zrelo, ima punoću, dosegnulo je vrhunac. Slamnato-žućkaste boje, na nosu diskretno ali i trajno, mirisom koji upućuje na bijelo koštićavo voće, bouquet je i s floralnim (bijelo livadno cvijeće) aromama i s nijansom vegetalnoga (list smokve), te s notom mineralnoga. U ustima, koja su dobro zaobljena, nakon što se vino proguta kao da se osjeti, sasma blago, aroma kamilice. Okus s jedne strane nudi slast a s druge strane određenu slanost i stanoviti ugodni (Graševina!) gorkasti ton. Tijelo vrlo dobro, završetak solidno dugačak. SERVICE: ⇑ • 12 ̊C • čaša/glass: srednja/medium one – tip/type: bordeaux

______________________________________

 ovih dana kušano još… / these days tasted too…  

(mpc/pp: XL) PINOT GRIS 2015 Founder’s Reserve – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho/dry • 13,5 vol%

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2017 private collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: suho 12,50 vol%, AC 6,5 g/lit

(mpc/pp: M) PINOT SIVI 2017 – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ OZNAKE na etiketi/DATAS on the LABEL: polusuho/off dry • 14,0 vol%, RS 12 g/lit, AC 7,5 g/lit

SVIJET u ČAŠI Kronika – 05.2020 – Chronicle WORLD IN a GLASS

KROZ /THROUGH

 

ŽELJKO SUHADOLNIK

Google translater: http://translate.google.com/translate_t

_________s vama već – 28 godina/years – with you___________

Beilstein, Cochem-Zell Bezirk, Mosel region, Rheinland-Pfalz, Njemačka: Teško je reći po čemu je njemačka regija Mosel glasovita – po vinima ili ljepotama krajolika. U to o jedinstvenom pejsažu moguće je uvjeriti se odmah ovdje! Vinogradi u tome dijelu Njemačke uz rijeku Moselu spuštaju se dosta strmo s većih visina sve do obala. Beilstein je krasan primjer piktoresknosti vinogradarskog područja. Malo selo a bogato s očuvanim starim građevinama pokazuje posjetitelju detalje iz srednjeg vijeka, iz doba gotike i vremena baroka. Brdo okomito odozgor prema dolje presijecaju vinogradski redovi, a vrhom brda dominiraju toranj i drugi ostaci nekad zacijelo raskošnog dvorca (Wikipedia)

IZ SADRŽAJA/FROM THE CONTENTS

OIV – izvještaj 2020: VINO u ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE ⦁ Hrvatski vinari o krizi u krizi: DAVOR ZDJELAREVIĆ – SPASA NEMA! ⦁ Legenda slavi: IVAN ENJINGI – 80! ⦁ Buđenje, prema (skorašnjem?) oporavku: TURIZAM 2020, IPAK, IMA ŠANSU?! ⦁ Marketing vina u Hrvata: NA JEDNU REČENICU 400 REAKCIJA! ⦁ Život id dalje: ocjenjivanja 2020 pod kapom Bakha: MUNDUS VINI, CONCOURS MONDIAL de BRUXELLES, SYRAH du MONDE, MUVINA…⦁ Lijepo u sumornome: A TEK KAD, SAD, OL ISTRIA ZARAZI SVIJET!… ⦁ A little rest from covid19: GREAT MEMORIES of BAROLO and BARBARESCO ⦁ Porin & Wine: OD DNEVNIKA JEDNE LJUBAVI PREKO GUBEC-BEGA do CRO-GLAZBENOG OSCARA & POPOV USPJEŠAN POVRATAK PRVOJ LJUBAVI

POTROŠAČKI PUTOKAZ – 05.2020 – BUYING GUIDE

__________________________

OIV: svjetska vinska scena – izvještaj 2020:

U ZNAKU CORONE – FRANCUZI i DALJE IZVOZE NAJUNOSNIJE

            Kako je uobičajeno svakog proljeća, tako je bilo i sada, 2020., ovaj put međutim u vrijeme punog naleta corona-virusa: glavni direktor svjetske organizacije za vinovu lozu i vino OIV održao je praktički na prijelazu iz travnja u svibanj u sjedištu spomenutoga tijela u Parizu konferenciju za novinare da bi predstavio najnovije stanje u globalnom vinogradarstvu i vinarstvu. S obzirom na specifične okolnosti, po prvi put pressica je održana on line, a priključilo joj se oko 3000 osoba iz različitih krajeva svijeta. Aktualni glavni direktor OIV-a Pau Roca iznio je svježe podatke o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o najnovijoj produkciji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina, a i, logično, osvrnuo se kratko na ofenzivu covida19 i na moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.

                Pau Roca podastro je podatke odnosno procjene podataka vezano uz 2019. godinu, obrađeni materijal te potpune i točne informacije za 2019. najvjerojatnije će se dati na jednoj od sljedećih press konferencija u drugome dijelu godine, dakle na jesen.

Procjena je da sada na svijetu imamo ukupno 7,4 milijuna hektara zasađenih vinovom lozom. Od 2016. na ovamo situacija s ukupnim hektarima uglavnom je stabilna, rečeno je.

Što se tiče ukupne svjetske proizvodnje vina, ona se kreće oko 260 milijuna hektolitara, a to je priličan pad u odnosu na količinski povijesno vrlo izdašnu 2018.

            Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, što je pak jedan posto više nego što je registrirano u 2018.

                Svjetski izvoz vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti kapljice. Izvezeno je 105,8 miijuna hektolitara, što predstavlja rast od 1,7 posto, a vrijednost izvezenoga vina je 31,8 milijardi eura, što je povećanje za 0,9 posto.

Prve procjene glede berbe 2020. koja je u ovo vrijeme na južnoj hemisferi: očekuje se manja proizvodnja, osim u Južnoj Africi i Urugvaju.

Glavni direktor OIV-a Pau Roca podnosi na pressici najnoviji izvještaj o globanom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu

            VINOGRADI – Od ukupnih globalnih 7,4 milijuna ha, u Europskoj Uniji je 3,2 milijuna hektara vinograda i to područje na Starom kontinentu na spomenutoj je razini već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost.

Unutar EU i dalje najviše vinograda966.000 ha – ima Španjolska, ona prednjači i u svjetskim razmjerima. Na drugom je mjestu u EU Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha. Stanovito povećanje površine zasađene lozom sada bilježe upravo Francuska i Italija, međutim Španjolska, koja je prva po ukupnoj vinogradskoj površini, pokazala je blagi pad u odnosu na 2018. Portugal je na 195.000 ha, Bugarska ima 67.000 ha, Mađarska 69.000 ha, a Austrija 48.000 ha.

Na azjskom istoku nakon 10 godina značajne ekspanzije rast površine vinograda usporen je. Kina, sada sa 855.000 ha, nakon Španjolske druga je zemlja u svijetu po ukupnoj veličini vinograda.

Što se tiče SAD, od 2014. površina pod vinogradima tamo se stalno pomalo smanjuje i 2019. pokazuje 408.000 hektara. I u Južnoj Americi u 2019. je nešto manje vinograda nego što ih je bilo 2018. Jedina iznimka je Perù, gdje je u 2019. u odnosu na 2018. zabilježeno povećanje od 7100 ha, tako da se ta zemlja sada diči s 48.000 ha. Južna Afrika ostala je u odnosu na 2018. stabilna – na 128.000 ha. Australija što se površine vinograda – ima 146.000 ha – također pokazuje stabilnost, a Novi Zeland u plusu je 1,6 posto i sada trsje njeguje na 39.000 ha.

Svjetska PRODUKCIJA vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, uglavnom negdje oko 11,5 posto manja od one u 2018. I, to, kao da je nekakav povratak prema višegodišnjem prosjeku. Po količinama, Italija prednjači na listi, s nekih 47,5 milijuna hl, Francuska je druga s 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Te tri zemlje pokrivaju ukupno više od 40 posto globalne produkcije Bakhova nektara.

Unutar EU dvocifreno smanjenje proizvodnje u 2019. u postocima u odnosu na 2018. pokazuju Mađarska (-34%), koja iz 2019. računa na 2,4 milijuna hl, Njemačka s aktualnih oko devet milijuna hl (-12 %), Austrija s 2,5 milijuna hl (-10%), a u padu ali s manjim postocima su Grčka s 1,9 milijuna hl (-8%), Rumunjska sa 5 milijuna hl (-4 %). Jedina zemlja u EU koja u 2019. ima rast proizvodnje je Portugal, sa 6,7 milijuna hl, (+10%)

Vremenske prilike bile su u 2019. dosta povoljne u Rusiji, i u toj zemlji očekuje se od lanjske berbe produkcija od 4,6 milijuna hl što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2018, ukrajinski pak rast je šest posto (2,1 milijun hl). U Moldaviji je rod bio slabiji – očekuje se 1,5 milijuna hl, a to je 23 posto manje nego u 2018.

Kinezi su 2019. završili s proizvodnjom od nekih 8,3 milijuna hl vina, što je 10 posto manje nego što je bilo 2018.

Proizvodnja u Sjevernoj Americi: SAD će iz 2019 moći ponuditi 24,4 milijuna hl vina, što je dva posto manje nego u 2018. Manja produkcije dosta se pripisuje i nedaćama što si ih izazvali jaki požari u Kaliforniji.

U cijeloj Južnoj Americi u 2019. slabiji je bio rod u odnosu na 2018. Argentina je proizvela 13 milijuna hl vina a Čile 12 milijuna hl, Brazil je na dva milijuna hektolitara.

U Južnoj Africi proizvodnja je dosegnula 9,7 milijuna hl, što je tri posto više od produkcije u 2018, ali još dosta manje od proizvodnje iz razdoblja prije nego li što su tu zemlju (2016, 2017, 2018) pogodile jake suše.

Australija već drugu godinu zaredom ima pad u proizvodnji: u 2019. izaći bi trebala s oko 12 milijuna hl vina, što je šest posto manje nego što je zabolježeno u 2018. Novi Zeland od berbe 2019. imat će oko tri milijuna hl vina.

Stanje na MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU VINOM ogleda se u ukupnoj prodaji vina i u ukupnoj svoti novaca ostvarenima kroz izvoze plemenite kapljice svih zemalja. Za 2019. bi se moglo reći da je pokazala bolje rezultate od 2018. i u količini ukupno izvezenog vina a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%).

Značajno povećanje izvoza zamjetno je kod Italije (+2 milijuna hl), Španjolske (+1,3 milijuna hl), Kanade (+ 0,4 milijuna hl) i Čilea (+ 3 milijuna hl). Međutim pad izvoza bilježe Australija (- 1,1 milijun hl), Južna Afrika (- 1,0 milijun hl), Ukrajina (- 0,4 milijuna hl), Mađarska (- 0,3 milijuna hl).

U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. su, eto, u kontestu količine domnirale tri zemlje – Italija, Španjolska i Francuska. Te tri zemlje ukupno su SAME u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, što će reći oko 54 posto svjetskog izvoza.

Što se tiče pak novčane vrijednosti izvoza, u 2019. se pokazalo da se nastavio 2010. započeti trend rasta. U 2019. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang- liste najuspješnijih izvoznica vina glede ostvarene novčane vrijednosti. Francuzi su lani realizirali 9,8 milijardi eura, u odnosu na 2018 poboljšali su svoj vinski izvoz za 425 milijuna eura. Italija je na drugom mjestu, s povećanjem od 211 milijuna eura, a Novi Zeland na trećem sa 84 milijuna eura povećanja. Najslabije rezultate od izvoza u novčanoj su vrijednosti u 2019. ostvarili Španjolska (-234 milijuna eura) i Južna Afrika (- 73 milijuna €).

U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, što bi bilo oko 38 posto od ukupnog svjetskog uvoza Bakhova nektara. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, a taj iznosi oko 11,9 milijardi eura.

Već treću godinu zaredom Kina pokazuje osjetan pad uvoza vina. U 2018. on je bio 11 posto manji nego prijašnje godine, a u 2019 uslijedio je daljnji pad za 6,1 milijun hl. Što se tiče novčane vrjednosti uvoza, on je u odnosu na 2018. slabiji za 9,7 posto. Međutim u uzlaznoj liniji što se tiče ukupnog uvoza vina u Kinu su pjenušci, koji su od svih uvezenih vina u Kinu imali najbolju prođu kako u količinskom smislu (+8 %) tako i u novčanom pogledu (+8 %)

                COVID19 i vinski sektor: glavni direktor OIV-a Pau Roca rekao je da u ovome trenutku kad pandemija još traje OIV-u dostupni podaci i relevantne informacije o tome kako se covid19 odražava na vinski sektor nisu dovoljni da bi se moglo predvidjeti što će corona-virus značiti za segment vina u neko novije vrijeme pa i u konačnici. Međutim sigurno je, istaknuo je Roca, da će otežavanje transporta, distribucije pa zatvaranje ugostiteljskih objekata kao i problem s turizmom, a što sve bitno ugrožava potrošnju, ostaviti dubokog traga. Mnoge vinarije mogle bi imati ne samo velike probleme u poslovanju nego im prijeti i zatvaranje. Što se tiče međunarodne trgovine vinom, zemlje s gospodarstvom u recesiji, naravno, nisu obećavajuća tržišta, a s druge strane gospodarski snažne i stabilne zemlje te zemlje koje slove kao najveći potrošači najjače su zahvaćene pandemijom, pa ni to ne ide u prilog optimizmu da bi se stvari mogle uskoro jače promijeniti nabolje. Međunarodna trgovina (i) vinom mogla bi dobiti početni zamah s poboljšanjem epidemiološke situacije i s oporavkom gospodarstva, no iluzornime se čini očekivati da se to može ostvariti u nekom skorom vremenu – kazao je Pau Roca.

OIV je, konkretno, objavio da bi se zbog krize izazvane corona-virusom obujam prodaje vina mogao smanjiti za 35 posto a prihodi vinara u EU mogli bi se smanjiti i za 50 posto. Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji pitanje o planiranim mjerama za zaštitu proizvodnje i zaposlenih u vinarskom sektoru, koji u Europskoj Uniji zapošljava više od 200.000 ljudi. Picula je istaknuo kako je zbog negativnog utjecaja krize pandemije covid19 vinska industrija pod snažnim pritiskom i da zahtijeva podršku. Zbog zatvaranja glavnih kanala prodaje, poput restorana, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, te općenito prestanka turističkih aktivnosti i hrvatska vinska industrija trpi snažne gubitke prodaje i izvoza vina od početka izbijanja krize.

Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

Nažalost, nepovoljne okolnosti za sektor nisu kratkoročne, te neće prestati popuštanjem restrikcija, jer se očekuje i daljnji pad prihoda zbog mjera tzv. socijalnog distanciranja te nadolazeće ekonomske krize koja će rezultirati smanjenom potrošnjom, rekao je Picula. Piculina konkretna pitanja Komisiji su planira li izaći s ciljanim mjerama podrške vinskoj industriji, te u kojem obliku Europska komisija planira strategiju oporavka za sektore gospodarstva što će biti posebno pogođeni mjerama tzv. socijalnog distanciranja i drugih ograničenja. Picula je upitao i koliko je EK svjesna šireg konteksta u kojem bi neprodane zalihe mogle dovesti do značajnog smanjenja cijena i uzrokovati dodatne poremećaje na tržištu vina.

Ured zastupnika Tonina Picule u Zagrebu obećao je da će hrvatsku javnost obavijestiti o odgovoru Komisije čim od EU dobije povratnu informaciju. Zasad mi obavijest o odgovoru EU-a Toninu Piculi nije stigla.

Kad smo već u inozemstvu, evo, vezano uz corona-situaciju i vino, još i vijesti o namjeri koju je najavila američka tvrtka Nakedwines.com s ciljem da, kako je objašnjeno, pomogne vinarima najpogođenijim covidom19.

Nakedwines.com najveća je online wine business kompanija u SAD, inače osnovana 2008. godine u Ujedinjenoj Kraljevini (osnivač: Rowan Gormley). U svom portfelju koji je vidljiv na njenim web-stranicama nudi više od 1000 različitih vina. Izravno i vrlo aktivno posluje s oko 500.000 kupaca u SAD, Ujedinjenoj Kraljevini i Australiji. Ovih dana tvrtka je pustila vijest da je utemeljila fond od pet milijuna američkih dolara za pomoć samostanim, individualnim proizvođačima vina što su jače pogođeni nevoljama izazvanim pandemijom corona-virusom. Izvršni upravitelj Nakedwinesa Nick Devlin izjavio je kako su brojni individualni proizvođači vina u gadnoj nevolji jer uglavnom ne posluju s velikim trgovačkim lancima nego uglavnom s grupacijom znanom nam pod nazivom HoReCa a baš hoteli, restorani i kafići kao ti kanali finalne prodaje vina potrošaču bili su posljednjih mjeseci zatvoreni po cijelome svijetu, negdje su još i sada, tako da na plasman jedva da mogu računati vinari koji svoje proizvode ne prodaju preko velikih trgovačkih lanaca, inače svjesnih vlastite snage na tržištu i znanih po tome da u pregovorima s ponuđačem vinara nastoje maksimalno iscijediti, skinuti mu gaće što se popularno veli.

Nick Devlin objašnjava da će se fond iskoristiti za kupnju vina samostalnih vinara koja bi u normalnoim okolnostima bila prodana izravno ugostiteljskim objektima i objektima za maloprodaju hrane i pića. Kupljena vina potom će se prodati na tržištima SAD, UK-a i Australije, Devlin spominje i mogućnost da kroz tu operaciju samostalni vinari dobiju nove poslovne kontakte i partnere za, kasnije kad kriza prođe, izravan plasman vina u spomenute zemlje.

Iz nekih poslovnih krugova u SAD vezanih i uz vino dolaze međutim primjedbe da se iza lijepo upakiranog PR-a koji govori o pomoći zapravo krije stanovito predatorstvo, i upozravaju se vinari da u pregovorima s Nakedwinesom budu vrlo oprezni…♣

            PROTIV COVIDA19 …    GRAN CORONICA GRAN TERAN!            

Hrvatski vinari o krizi u krizi

DAVOR ZDJELAREVIĆ: SPASA NEMA!

            O corona-krizi oglasio se veteran hrvatske vinske scene Davor Zdjelarević. U svijet plemenite kapljice kao proizvođač krenuo je u ono neko vrijeme kad je startalo, kako se to tada nazivalo, zlatno doba domaćeg vinarstva. Od prvih trenutaka svojega stupanja na Bakhovu pozornicu bio je vrlo istaknut i zapažen. Da podsjetim: stasao je skupa s proizvođačima koje pamtimo kao prve istinske cro-vinske zvijezde – Ivanom Enjingijem, Vladom Krauthakerom, Antonom Katunarom, te Zlatanom Plenkovićem i Ivom Skaramučom kojih, iako su zauvijek ostali s nama, na žalost već neko vrijeme nema više prisutnih i osobno. S njima je činio znani sekstet Vinoline, poslovnu udrugu osnovanu s ciljem boljeg plasmana vina svih članova. Već tada se vidjelo koliko Zdjelarević ima smisla za marketing. Danas je Zdjela, nakon što je dugo godina bio vinogradar, vinar i, sa suprugom Višnjom, hotelijer i ugostitelj u Brodskom Stupniku, vinar bez vinograda i podruma ali s priličnom i raznolikom proizvodnjom plemenite kapljice na principu tzv. difuznih vinarija, što znači da pronalazi vinogradare/vinare koji su s njim voljni surađivati na način da im nakon obilaska vinograda i podruma te dakako kušanja mladih vina u podrumu on predloži otkup određene količine vina koja poslije bilo po sortama pojedinačno bilo po – ovisno o njegovu afinitetu napravljenim – mješavinama sorata, finalizira po svome, napuni u boce i etiketira te plasira pod markom ZFV odnosno ZFW (Zdjelarević Fina Vina/Zdjelarević Fine Wines). Krajem prošle godine u zagrebačkom hotelu International uredio je lijepu vinoteku Vinoretum.

Davor Zdjelarević, ZFW i Vinoretum: Spasa nema! (Julio Frangen)

Nedavno se Zdjela sa svojom opservacijom o aktualnoj situaciji, dakako, vezano uz vino, otvorio prof. Mariji Vukelić, koja se u posljednjim godinama istaknula kao organizatorica raznih događanja gdje se promoviraju vino i hrana, a koja se okušala i u novinarstvu. Pa, evo što kaže Davor Zdjelarević:

– Uvažavajući ovu korona koreografiju kao usud koji poražavajuće vrijeđa ljudsku inteligenciju, ne možemo se oteti dojmu velike moći režisera te socijalno-gospodarske eksperimentalne igrarije i tragikomedije (Big Brother). I, da nije istinito, bilo bi smiješno, ali sada više nije. Što su u svemu tome jedan običan banalni život, jedna nacija, jedan kontinent, jedan planet to je dragom Bogu svejedno. Režiseri su, naočigled svima nama nemoćnima, upravo u procesu realizacije poslovnog plana, a u njihovu je filmu cijela svjetska populacija u ulozi beznačajnih statista. Gdje je vino u svemu tome? Nema ga u ovom filmu.

– Ovaj mali uvod samo je izraz mojih općih pogleda na stvar, no realnost je još puno, puno gora. Sačuvaj nas Bože svih istina kojima sada trebamo pogledati u oči. U sukcesiji bivše Juge, stara i novovalna oligarhija pokradoše i protrajbaše sve što se moglo. Jugo dinare odabrani odvezoše u Bosnu za osobnu korist; tvornice privatizirali i uništili samo za nekretninsku korist. Pod krinkom boljitka stigli su nam demokracija na nosačima aviona i banke iz susjedstva, koje uz domaće izdajnike i sluge dodatno opljačkaše građane. Ostadoše nam samo more, prazni apartmančići…  i hrpa ionako besposlene birokracije i povlaštenih parazita. Nažalost, nama poduzetnicima ne mogu više pomoći ni Franjo Tahi i Matija Gubec zajedno, prekasno je. Spasa nema, pseudo pandemija ukrala nam je i to malo demokracije, turizam odapeo u sekundi, tvornica više nemamo, a podrumi puni vina.

Ima li rješenja za predstojeći vinski potop? E, pa nema!

– Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanje, pa tko preživi, pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo, dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište, na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo participirali pa i nećemo ozbiljno participirati, i sâmo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan,  ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost!!! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bit će jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom/europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza i jedino realno prihvatljivo rješenje. Sve Vas voli vaš vinski mag Zdjela, i želim Vam da preživite! (foto: Julio Frangen) ♣

LEGENDA SLAVI: IVAN ENJINGI – 80!

Vrijeme covida19 odnosno corona-virusa. Samoizolacija, ali ne i, samo, izolacija.

Protagonist je glasoviti Kutjevčanin Ivan Enjingi, predvodnik poslijeratnog hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, koji je sada, sredinom svibnja, slijedeći svoj dugogodišnji svakodnevni životni ritam, dočekao, dojam je: u prvorazrednoj formi, 80. rođendan! I za dar zavrijedio biografsku knjigu za koju se kao autor pobrinuo osječki vinski pisac Željko Garmaz. U ovo krizno vrijeme tema koja također razvedrava: Enjingijevo VENJE 2010!

                Venje 2010! Zahvaljujući Vrutku, a vrutak je izvor, na izvoru sam. Izvoru zdravlja, jer riječ je ovdje o eko-proizvodu, i generatoru odličnog raspoloženja. Visoka užitnost i korisno u psihičko/psihološkom smislu, pogotovu kad se, kako se činilo, da će se ova koma protegnuti do u nedogled, i kad se dan provodi(o) unutar vlastita četiri zida.

– Vinograd Venje posadio sam 1997., nakon puno godina muka oko otkupa zemlje. Bilo je tamo parcela manjih od 100 četvornih metara, i s njihovim vlasnicima je trebalo dugo pregovarati kao i s onima koji su imali po nekoliko hektara. Nakon što sam sebi osigurao određenu površinu krenuo sam u čišćenje gornjeg sloja od korova i trnja, ravnao sam teren skidajući negdje 10 a negdje i po 15 metara zemlje, spremao tanak humusni sloj pa ga poslije vraćao…

Ivan Enjingi, uz velike cisterne s Venjem u svom podrumu u Hrnjevcu. Enjingi inače uzgaja i goveda angus, na to se odlučio prvenstveno radi dobivanja prirodnog gnojiva za vinograd, a onda je počeo i prodavati meso, koje isporučuje Vrutku